Mljekarski list 6-2008

Novo lice jakog imuniteta! bioAktiv LGG, funkcionalni jogurt koji već godinama svakodnevno čuva vaše zdravije, doživio je osvježenje uz potpuno novi izgled! Potražite u trgovinama bioAktiv LGG u novom pakiranju i nastavite redovito jačati prirodni imunitet, kako biste baš svaki dan mogli bezbrižno uživati u životu .

...H

,,,,

·•1•

I

CGGI A

i~f:ool1i' .;

C.GG/ JAČ1t PRIRO[}NI

IMUNITET NARANč.A

IMUNITET NATUR

bioAktiVl:.GG.~ ,,.

JAČA PRIRODNI IMUNITET

www.dukat.hr dukaHnfo@dukat.hr

Gi)$)

ZDRAVANAVT

ISSN

ADRŽAJ

0351-9104

• GODINA

44 • LIPANJ

2008.

Naslovnica: Najbolji proizvođači mlijeka Ličko - senjske županije

AT ARSKE I KRMNE KULTURE Nevolje "po kukuruzu" __ _ Sjetva kukuruza u kasnim rokovima Kukuruz kao sirovina za proizvodnju mlijeka i etanola JAGRADE Najbolji proizvođači mlijeka Ličko-senjske županije Uspjeh Vindije na Novosadskom poljoprivrednom sajmu

52

.GROTEHNIKA Kalcifikacija - prijeka potreba naših tala ___ Folijama prihrana travnjaka

12 14

;osPODARSTVO Prvi ugovori za SAPARD sredstva u sektoru mlijeka Poljoprivreda i svjetska kriza u proizvodnji hrane Stanje proizvodnje mlijeka u nas ;ovEDARSTVO Neke osnovne činjenice i postupci u suhostaju i nakon teljenja '.DRAVLJE STADA Utjecaj izgleda i izvedbe ležišta na pojavnost mastitisa Načini držanja muznih krava

2 4 6

9

17

20 30

24

33

36

AKTUALNOSTI Suša - žedni pored vode HRANIDBA Napajanje teladi zakiseljenim kolostrumom

40

41

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Svaki konkretan problem traži konkretno ____ 43 rješenje_ VIJESTI IZ HMU Veliki i mali u proizvodnji mlijeka NATJECANJE Prvi Bambino-kup Podravine _ EDUKACIJA Kako izabrati željena zanimanje ZANIMLJIV OSTI Anketa poljoprivrednika o poznavanju Europske unije i poljoprivredne politike __ TRŽIŠTE STOKE Na EU tržištu ovaca nastavljen pad proizvodnje SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Nevada - drugo ime za dugovječnost OVČARSTVO Mnogo, mnogo mlijeka i dosta mesa -Awassi pasmina ovaca OBITELJ I DOM --62

47 48

50

51

54

56

58

odišnja skupština Hrvatske mljekarskeudruge n atska mljekarska udruga održat će redom u Godišnju skupštinu 6. lipnja 200:-:.godine u Krasnu. I O\ e smo godine abrali na_jboljcproiz\ nđačc mlijeka. ~agradc će se dodijeliti u ch ije kategorije - za na_iwću količinu proizwdenog 1lijeka i za najuzornije gospodaNYo Ličkn-~enjske županije. Sa sigurnošću možemo utnditi da su proiz\ odači 1lijcka unazad nekoliko godina znatno unaprijedili proiz\ odnju mlijeka na S\ ojim gospodarstYima. te da je S\ aka ohrnla i nagrada za maj trud dobrodošla. Obiteljima Latki i \li:;kulin - dobitnicima nagrada čestitamo i all\ al_iujc111l1 na srdačnom i iskrenom gostoprimstnt. onako kako to samo Ličan i znaju.

L'redni.i·n·o.il/ickarskog /isw

Urednički odbor:

dr. se. Petar Bosn1ć. rnr. se. Ana Dakić. prof. dr. se. Zoran Grgic, Zdenke lvkić. dipl. 1ng„ dr. se. lvan Jakopović. Jan1a Jozanović. dipl. oee ..

mr. se. Gorun Kiš. mr. se. NataliJaKnežević; mr. se Miljenko Konjačić mr. se. Antun Kostelić. mr. se. Sreeko Ladišie. prof. dr. se. Boro Mioč.

Zoran Radan, dr. vel. med .. ArncliJa Šipek. d,p:. ing . dr. se. lgor Štokovic. dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarie. dipl. mg .. Izvršni urednik: Zoran Bašić. dipl. 1ng„Lektorica: Martina Ordanic:. prof. Vlasnik i izdavać: Hrvatska ml1ekarska

udruga. Zagreb. Uprava i uredništvo: Zagreb. ll1ca31 ,Ili. tel.: 01 :4833-349, 4831-265. fax: 0114875-848. e-mail: hmu@hmu.hr. www hrnu.hr. MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596,

Grafička priprema i tisak: '"Hlad-. Pluska. Nikole Halpera 1

RATARSKE I KRMNE KULTURE

NEVOLJE

Kukuruzje krmivo s kojim nikada nisi na čisto koliko će ti dati a koliko uzeti, koliko ćeš ga platiti a koliko nutricionistički zaista vrijedi. ..

''POKUKURUZU'' -

Ljubica Kravarščan, dipl. ing.------------------

Kukuruz je poput takozvanih ili samozvanih celebrity ljepotica iliti naših misica: sveprisutan, jednostavan, privlačan i pristupačan, dok se ne zagrebe malko ispod površine, kada se najčešće otkrije punokrvan šrotizam u svom pravom sjaju. U svakom slučaju, pojava oko koje se oduvijek diže (pre)velika prašina! Ne znam zašto je tome tako, uglavnom ako se pogleda samo unatrag posljednjih dvadestak godina, kukuruz nam je na razne načine zadavao glavobolje. Ujesen ga je uvijek bilo mnogo i jeftino se prodavao, a u rano se proljeće već shvatilo kako ga nedostaje za domaće stočarstvo, pa se uvozio.

Naravno, ne onaj naš, nego nekakav koji je bio "bogat" sadržajem SP koji su bili na razini jedva 7 ,00 % i klizili do nevjerojatnih 2,9 %.Cijena, pogađate, nije bila klizna jer trgovcu je kukuruz uvijek bio samo kukuruz i svako drugo pitanje osim cijene i količine bilo je sasvim suvišno.

Kukuruzkao hrana i energent Nakon toliko godina slave, kukuruz - neizostavna hrana najsiromašnijih i važno krmivo, stigao je na tron kakav, do prije nekoliko godina, nitko od nas nije niti mogao zamisliti. Stigao je na tron energenta! Sumnjam da je ikoji genetičar našao nekakav trag u genetskoj slici kukuruza koji bi upućivao na ovakav razvojni put kukuruza. Djelo je to čovjeka, inventivca svakako, a koliko pozitivca bojim se da odgovor unaprijed, gotovo sigurno, znamo svi.

I tako je kukuruz za stočara postao luksuz. Kako jedna nevolja nikad ne ide sama, tako je i prošla, 2

sušna 2007. godina, dala svoj Razlikuenergijekojavam doprinos da je kukuruz skup, je kukuruznom silažom nekvalitetan i nema ga dovoljno. izostala iz dnevnog obroka,možeVećina stočarskih OPG-a već je mo nadomjestitiupotrebom nekih ostala bez silaže, a zrno već odavno drugihvrijednihknnivakojasu dokupuje, pa je na struci da kaže kako stupna na našem tržištu:melasom taj problem riješiti. šećerne repe, pšeničnim knnnim Kada se radi o proizvodnji brašnom i suhim pivskim tropom mlijeka, na sreću postoji nekoliko dok nam je pred vratima i žetva: rješenja pod uvjetom da ste : ječma, tritikalai zobi. osigurali dovoljne količine sjenaže.

Tablica 1: Hranjiva vrijednosti dopuštena upotrebanekih krmiva u ishrani muznih krava Knnivo

Kukuruz Pšenično knnno

brašno Pivski trop, suhi Melasa šeć. repe

SP %

M.E. MJ/kg

Netto energija za laktaciju MJ/k.g

7,5

12,17

7,78

12,7

12,6

7,8

240 11.0

10,83 8,90

5,7

6.4

Preporuka, po grlu na dan nema 02TSničenia

25- 30 % od ukupnog dnevno!!.obroka do3 k2 do 1.6 k2

Cijena po kg (bez PDV-a) 1,60 - 1,80 1,35 - 1,40 1.70 0,95

Kukuruz se sve više počinje koristiti i kao energent

Ml_jekcu-ski list 06/2008.

RATARSKE Usporedba hranjivih vrijednosti dozvoljena upotreba predloženih 1adomjestaka nalazi se u tablici 1.

Pšenično krmno brašno mnogi riijenjaju sa pšeničnim posijama i rioram naglasiti da to nije isto. Dok ,šenične posije sadrže veću količinu :p i SV, a znatno manje ME, ,šenično krmna brašno, zbog elikog udjela crnog pšeničnog ,rašna, obiluje energijom i glede oga može u potpunosti zamijeniti :ukuruz. Kako se u ishrani muznih :rava koristi od 1 - 12 kg gotovih :rmnih smjesa, od čega je udio :ukuruza 30 - 70 % (što ovisi o aspoloživom voluminoznom obo ku), ne treba nas brinuti 1graničenje upotrebe do najviše 30 ; u ukupnom dnevnom obroku, što :nači da je moguće veliki udio zrna :ukuruza u sastavu krmne smjese :amijeniti pšeničnim krmnim ,rašnom.

Pivski trop je vrlo interesantan 1 stočarstvu zbog visokog sadržaja ;p i ME, ostataka kvasaca koji su zvor vitamina 8 kompleksa i ,gadnog mirisa koji stoka rado >rihvaća. Možete li ga nabaviti, to je .vakako krmiva vrijedno truda.

Melasa šećerne repe je zuzetno vrijedan dodatak jer :adržava oko 45 % šećera u obliku :aharoze (disaharid koji se sastoji >d glukoze i fruktoze), a to je izvor '.nergije koji je organizmu odmah 1a raspolaganju. Melasa poboljšava ešnost svake krme radi svog 1godnog mirisa i slatkastog okusa. ~o. zbog laksativnog djelovanja, 1slijed velikog sadržaja šećera i :alija, ne preporuča se količina veća >d1,6 kg po grlu na dan.

Konkretne primjere upotrebe ;manjenih količina kukuruza uslijed iedostatka silaže kukuruza ili zrna nožete vidjeti u navedenim primje·ima koji već funkcioniraju na erenu. Odlučite li se za neku pronjenu u ishrani muznih krava, nikala nemojte zaboraviti na prijelaz .:ojimora trajati 15 dana. ■

111fekarskili.st 06/2008.

I KRMNE

KULTURE

Kukuruz je neizostavnahrana najsiromašnijihali i važno krmiva Tablica2: Kom11leta11 dnevni obrok;:;amuzne krave bez silaže kukuruza Knnivo Sienaža lucerke Slama Kukuruz zrno Sačma soje Pšenično krmno brašno Melasa šećerne reoe Pivski troo. suhi Sol Monokalcii fosfat Vitaminsko-mineralni dodatak (s većom količinom Mg)

-

1 1.6 3 0.2 0,3

Kgza40L mliieka 33 2 2 1,5 2 16 3 0,25 0,5

0,05

0,1

0,1

Kgza20L mliieka 33 2

-

23 02

Kgza 30 L mliieka 33 2 1

I

Tablica 3: Kom17!etan dnerni obrokza muzne krave sa malim udjelom zrna kukuruza Knnivo: Sjenaža ljulja Silaža kukuruza Siieno livadna Kukuruz zrno Sačma soje Pšenično krmna brašno Stočna kreda Sol Monokalcij fosfat Vitaminsko-mineralni dodatak (s većom količinom Mg)

Kgza20L mlijeka 24 16 1 0,5 1 0,6 0,1 O 02 O 02

Kgza30L mlijeka 24 16 1 06 2,5 22 O 16 002 0,03

Kgza40L mlijeka 24 16 1 1,5 3,8 4 0,13 O 03 0.03

0,03

0,04

0,05

3

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Sjetva kukuruza u kasnim rokovima Kukuruz se može sijati i kada prođu najpovoljniji rokovi za sjetvu i to od sredine svibnja pa sve do početka srpnja. ali uz sve niže i niže prinose Piše: Doc. dr. se. Zlatka Svečnjak asni, naknadni i postrni rokovi sjetve Najvažniji kasni, naknadni ili postrni usjev u Hrvatskoj je još uvijek u većini slučajeva kukuruz koji se nakon optimalnih rokova može uzgajati za zelenu krmu, silažu i suho zrno. Zakašnjela sjetva uobičajena je u poplavnim područjima u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i neuređenim tlima gdje nam dugo leži voda koja sprečava ulazak mehanizacije na parcelu. Nadalje, kasniji rokovi sjetve sredinom ili krajem mjeseca svibnja također su česti u brdskom području na nadmorskim visinama iznad400m.

početkom srpnja moguće je uzgajati kukuruz u postrnim rokovima. Ta postrna sjetva kukuruza moguća je u vlažnijim krajevima na zapadu s vrlo ranim hibridima i to za proizvodnju silaže, dok je za proizvodnju zrna nesigurna. U našim istočnim krajevima moguće je u postrnim rokovima uzgajati kukuruz i za proizvodnju zrna, ali je ta proizvodnja bez navodnjavanja neuspješna u većini godina. Stoga je za stabilne i zadovoljavajuće prinose kukuruza iz uzgoja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve potrebno osigurati sustav navodnjavanja, čime bi se omogućile dvije žetve (berbe) godišnje.

Izbor hibrida U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana za aktivnu vegetaciju

kukuruza. Zato se odmicanjerr sjetve od optimalnih rokova morajL sijati sve raniji hibridi. Tako pri· mjerice u istočnoj Slavoniji pri sjetv 1. lipnja mogu sigurno dozorit hibridi vegetacijske skupine 300 1O. lipnja skupine 200, 20. lipnje: skupine 100, a pri sjetvi 1. srpnje: najraniji hibridi iz skupine 10( mogu dozoriti u 7 od 1Ogodina, do~ u ostalim godinama neće uspjet dozoriti prije prvih jesenskit mrazeva. Lista hibrida koji su po· godni za uzgoj u kasnim rokovimc sjetve (tijekom lipnja) prikazana je L tablici 1.

Pri uzgoju kukuruza Zc silažu i suho zrno li postrnim rokovima sjetve koristi se isključivo hibridno sjemf 'kukuruza ' vegetacijske skupim FAO100 ili 200, ovisno o datumu sjetve.

U povoljnim godinama hibridi iz tih vegetacijskih skupina mogu nakupiti dovoljno suhe tvari (28 - 3C %) da se mogu direktno silirati. L

Tablica ·I: Hibridi kukum::a za kasne rako1•e sjetve.

Datum sjetve

Vegetacijska skupina

l. lionia 15. lionia 1. sronia

FAO300 FAO200 FAO 100

Hibridi koji se mogu sijati u kasnim rokovima sjetve Bc 304 Bc 354 PR38F70, PR38P05 PR38A24 Bc 282 Bc 288B PR39K38, Clarica OS 298P Bc 182 Bc 191

Naknadna sjetva kukuruza od sredine svibnja do sredine lipnja moguća je iza skidanja ozimih krmnih među­ ' ' poput smjesa žitarica i usjeva krmnog graška, ili nakon jarih usjeva koji se rano i beru (npr. jari grašak za konzerviranje).

I nakon žetve ozimih žitarica krajem lipnja i

(najčešće ječma)

4

Navodnjavanje kukuruza Ml.Jekarskifi_st 06/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTURE učaju da lj)ohlmi •.iw kukuruza, imijenjen siliranju, nije nakupio )Voljno suhe tvari u biljci, potreb) je prilikom punjenja silosa dodati ljni materijal kultura koje imaju ~ći sadržaj suhe tvari (suha kukuruwina, slama, sijeno i sl.). Na žalost, 1 malim poljoprivrednim gospoustvima se u uzgoju kukuruza za ~lenu krmu u postrnim rokovima etve (iza ječma ili pšenice) pone1d koristi i sjeme (zrno) merkanlnog kukuruza, čime proizvođač ~li smanjiti troškove proizvodnje 1 cijenu pravog hibridnog sjemena. egativan utjecaj slabog rasta kuku1za, zbog korištenja "domaćeg sje1ena", proizvođač u pravilu kom~nzira sjetvom osjetno veće kotine tog merkantilnog zrna kukuru1, a i samu kulturu koristi relativno mo tijekom vegetativnog rasta.

Dubina sjetve Sjetvom u naknadnim i postrim rokovima posebnu pozornost je otrebno posvetiti dubini sjetve oja svakako mora biti dublja od one optimalnim rokovima. U suhom

Sjetva kukuruza u više rokova tlu, što je čest slučaj u zakašnjelim rokovima sjetve u lipnju ili kasnije, sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, odnosno na donju granicu s koje može normalno i kvalitetno izniknuti. U tom trenutku gornji sloj tla je prosušen pa bi plićom sjetvom sjeme kukuruza došlo u nepovoljnije uvjete za klijanje i

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika

d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

i Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

:' ' Stoga sjeme treba posi: jati na oko 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno : na dubinu od oko 1O cm na : laganim pjeskovitim tlima. Nakon sjetve tlo se može i povaljati radi boljeg kontakta sjemena s česti­ cama tla. ■

Detalj hafre sirarskoga kotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

1/jekarski list 06/2008.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM

Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr 5

RATARSKE

I KRMNE KULTURE

Kukuruz kao sirovina za proizvodnju mlijeka i etanola Piše: Mr. se. Srećko Ladišić novije se vrijeme sve više kukuruza koristi za proizvodnju bio goriva i postoji osnova da će odnos cijena kukuruza, kao sirovine za proizvodnju bio goriva i proizvodnje mlijeka, prevagnuti u korist bio goriva. O ovom problemu s ekonomskog gledišta dobro bi došao neki prilog naših agroekonomista te bi o ovoj temi trebalo malo više razgovarati i o njoj još više pisati. Poljoprivredni stručnjaci trebaju sagledati i eventualno predvidjeti probleme i unaprijed pokušati pronaći određe­ na rješenja.

Hoće li proizvodnja bio goriva etanola od kukuruza imati kakve veze s hranidbom krava i proizvodnjom mlijeka? Za kukuruz i njegovu cijenu, kao sirovine za proizvodnju etanola i proizvodnju mlijeka, od značaja će biti pariteti cijena: kukuruz - etanol, kukuruz - mlijeko i kukuruz - meso.

U nedjeljnoj emisiji Plodovi zemlje, 20. travnja 2008. godine, o ovoj temi profesor Darko Grbeša reče: "Postoje već neke crne prognoze i neki paradoksi. No, u povijesti ljudske civilizacije oduvijek su postojale crne prognoze i kojekakvi paradoksi, posebno po pitanju ljudske pameti i mudrosti, kontra ljudske gluposti."

Hoće li tako biti i u

U

mlijeka trebaju

unaprijed voditi neki ugovaraju kukuruz po cijeni od 1,6 kuna, a neki predviđaju i cijenu od 2 kune. Zna se da 1 kg kukuruza daje određene količine mlijeka po određenoj cijeni (sam kukuruz ili u kombinaciji kao energentska komponenta) te koliko po toj cijeni 1 kg kukuruza daje biogoriva - etanola, a bio goriva su oko 1O % skuplja od goriva dobivenih iz nafte.

Nemilosti današnjice Nikako da se shvati da je planet Zemlja zajednička imovina i da su Ujedinjeni narodi, Europska Unija, Sjedinjene Američke Države i Nato savez već odavno trebali staviti pod svjetski nadzor i zabranu krčenja brazilske prašume koja je danas, još uviračuna. Ove godine

jek, jedina i najveća tvornica za pro čišćavanje atmosfere i zraka kojeg udi šemo i koji za ovaj planet život znači.

Može se smatrati da je besmi sleno ili paradoksalno (paradoxosj1 stara grčka riječ i znači neočekivan neobičan, protuslovan, besmislen da se u Europi i Americi smanjuj1 emisija C0 2 u atmosferi, a isto vremeno dopušta i mirno gled, krčenje i uništavanje južnoamerički (brazilske) prašume- "pluća Zemlje" U Europi i svijetu već se duž< vrijeme proizvodi biodizel - zamjene za dizel (naftu) te bioetanol zamjena za benzin. Biodizel z, motorna vozila proizvodi se uglav nom iz ulja repice, suncokreta i soje a kao gorivo se upotrebljava L smjesi s dizelom dobivenim iz nafte.

budućnosti?

O ovome

naši

proizvođači

6 Mljekarski list 06/2008.

Kukuruz kao hrana za životinjeili sirovinaza proizvodnjubiogoriva?

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Do sada je u najvećem dijelu proizvodnjemlijekau Hrvatskoj bilo tako da je kukuruz u hranidbikrava i proizvodnjimlijeka bio energetskakomponentai glavni izvorenergije leki smatraju da bi proizvodnja tanola u Hrvatskoj otvorila novo ržište hrvatskom kukuruzu, jamčila ,oljoprivrednicima dodatni otkup e da bi to stabiliziralo gospodarski lohodak.

Uljana repica proizvedena u lrvatskoj velikim dijelom se izvozi u ljemačku, Belgiju.Austriju i lzrael.

U Europskoj Uniji odredili su da ve zemlje članice Unije moraju u ,otrošnju goriva uvesti potrošnju ,iogoriva i to sa postupnim poveća­ anjem od 2005. godine s 2 %, do 1020. godine do 20 % biogoriva od 1kupne potrošnje. U EUje određeno :a svaku članicu koliko mora zdvojiti poljoprivrednih površina za ,roizvodnju bio goriva.

Proizvodnja etanola Etanol se proizvodi fermenacijom šećera dobivenog iz škroba :ukuruza, pšenice, krumpira i ,stalih biljaka s visokim sadržajem kroba. Kao zamjena za benzin troši :e zajedno s benzinom kao nješavina, ili u čistom stanju. Nove ;eneracije benzinskih motora mogu :oristiti čisti bioetanol, a dizelaši 'isti biodizel kao pogonsko gorivo.

Najveći proizvođač, ujedno s 1ajvećom potrošnjom etanola, 1pravo je Brazil. Tamo se godišnje ,roizvede 15 milijardi litara etanola mji se koristi kao čisto gorivo ili u nješavini sa benzinom s 20 %udjela ~tanola.

Proizvodnja etanola iz kukuruza Od 2,5 kg kukuruza proizvede ;e 1 L etanola, od 1 000 kg kukuruza ~90 - 400 L etanola, a od 2 500 kg

Tablica 1: Normativi u proizvodnjicta11ola iz kukuruza

I I

I

2,5 kg kukuruza 1,0 litra etanola

I

I 000 kg kukuruza 390 - 400 L etanola

I 2 500 kg kukuruza I I 1 000 L etanola I

Tablica2: Struktura proizvodadobivenihpreradomkukuruza Etanol 1 000L

Kukuruzno ulie 65 kg

2 500 kg kukuruza u zrnu 21 % proteinska j 60 % proteinski stočna hrana eluten 560 kg135 kg I

kukuruza proizvede se 1 000 litara etanola.

Kod proizvodnje etanola kukuruz se najprije samelje, zatim se brašno miješa s vodom. U dobivenu smjesu dodaje se najprije jedan, a poslije i drugi enzim koji razgrađuju škrob do šećera, nakon čega se dodaju kvasci koji izazivaju vrenje dobivenog šećera u alkohol. Etanol je u stvari visoko oktanski alkohol, ili drugim riječima visokokoncentrirana rakija iliviski za naše automobile.

Od nusproizvoda u proizvodnji etanola (ono što ostane od kukuruza nakon razgradnje škroba) nastaje trop, nešto slično kao pivski trop, a ostane ga 30 %od kukuruza i sastoji

Ugljični

dioksid C02 770kg

se od proteina, ulja i celuloze ili vlakana.

Od prerade 2 500 kg kukuruza u zrnu dobivaju se različiti korisni proizvodi i 1 000 litara etanola.

Osim etanola, i svi drugi proizvodi mogu se prodati, što znači da bi proizvođači etanola uskoro mogli ponuditi cijenu za kukuruz od 2 kune.

U proizvodnji kukuruza svrha je dobivanje što većih količina kukuruza po jednom hektaru, te se danas proizvodnja kreće od 13 - 14 tona suhog zrna, što znači da se od ovih količina kukuruza po jednom hektaru može proizvesti od 5 070 do 5 200 litara etanola.

Tablica3: Odnosicijenaeurosuperai etanola BENZIN

ETANOL

Vrsta

Cijena kn/L

Odnos cijene benzina i etanola

Cijena etanola kn/L

Eurosuper-98

8,61

Etanol+ 10% eurosup. 98

9,47

Eurosuper-95

8,53

Etanol + 10% eurosup. 95

9,38

Sirovina za 1 L etanola 2,5 kg kukuruza x 2,0 kn = ukupno 5,0 kuna

M{j'ekarski list 06/2008.

7

RATARSKE I KRMNE KULTURE Zahvaljujući biotehnologiji ili genetskom inženjeringu (GMO) u kukuruz je ubačen gen za otpornost na totalne herbicide te gen za tolerantnost na kukuruznog moljca, preko kojeg kukuruz proizvodi protein otrovan samo za kukuruznog moljca Odnos cijena etanola i benzina Cijena 1 litre eurosupera 98 iznosila je 8,61 kn, a eurosupera 95 čak 8,53 kn. To znači, da ako je etanol za 10 %skuplji od prvog supera, konačna cijena iznosi 9,47 kn, a za drugi super 9,38 kn. Uzmemo li cijenu kukuruza po trenutnoj cijeni od 2 kn, to znači da cijena 2,5 kg kukuruza, kao sirovine za 1 litru etanola, iznosi 5 kn.

Proizvođači etanola još će zaraditi i na ostalim nusproizvodima koji ostaju u proizvodnji etanola, jer u etanol odlazi samo čisti škrob.

Po ovome, proizvodnja etanola iz kukuruza za sada ima perspektivu, ali proizvodnja mlijeka po sadašnjim cijenama i tehnologiji gubi korak i mogla bi postati ekonomski neisplativa. Pitanje je sada koju energentsku komponentu proizvoditi umjesto kukuruza, odnosno škroba?

Kako se pripremati za novonastala zbivanja Potrebno je pratiti zbivanja u razvijenom svijetu gdje će definitivno doći do konkurencije u osiguravanju izvora i trgovine energetskim komponentama za proizvodnju mlijeka, a i u samoj tehnologiji hranidbe krava.

Sve će više dolaziti u pitanje plodored i energetska komponenta u hranidbi krava. Dobar izvor energije u hranidbi krava su i repini rezanci, koji su dobar dodatak kod hranidbe zelenom krmom zbog veoma brze razgradnje i oslobađanja energije potrebne mikroorganizmima buraga. Svi stočari koji imaju malo veći posjed u plodored mogu uvesti i šećernu repu, koju je moguće kombinirati s talijanskim Ijuljem u kasnoj sjetvi i jednim do dva proljetna otkosa, a nakon toga bi slijedilo oranje i sjetva kukuruza.

Jednom bi prilikom trebalo ugovaranja proizvodnje sa šećeranama ugovoriti i povratnu isporuku repinih rezanaca i dio melase. Najveći dio suhih repinih rezanaca naše šećerane izvoze u Italiju, koji tamo završavaju u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka.

Jedan od naših velikih problema je i kako krenuti na našim OPG-ima s najboljom i najefikasnijom sjetvenom strukturom. Na takvim gospodarstvima je velik broj malih parcela zemljišta te nema uvjeta za konkurentnost zapadnim farmerima čiji je cijeli posjed u jednom zemljišnom kompleksu. ■

8

C.itracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah

=> odabir u zemlji porijekla => jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

=> kreditiranja stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

VatroslavaJagića 8, 42(X)() Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 Mljekarski list 06/2008.

NAGRADE

Ove je godine Hrvatskamljekarska udruga najboljeproizvođače mlijeka izabralana području Ličko-senjske „ zupantJe

Najbolji

proizvođači mlijeka Ličko-senjske županije V

Piše:ZoranBašić, dipl. ing. ičko-senjska županija nalazi se između Primorsko-goranske na sjeverozapadu, Karlovačke na sjeveru i Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne i Hercegovine na istoku.

Većim dijelom pripada gorskoj Hrvatskoj, a manjim dijelom hrvatskom primorju, dvjema velikim geografski različitim cjelinama Hrvatske. Njezin središnji geografski položaj daje joj važno spojno značenje unutar prostora države.

Zbog takvih jedinstvenih karakteristika, rijetko gdje je čovjek istovremeno tako vezan uz planinu i more, a oni toliko duboko utisnuti u njega, kao što je to u Ličko-senjskoj županiji. Drugačije ovdje i ne može biti, obzirom da se duž ovog predivnog dijela Lijepe naše 150 kilometara dinamično prožima najveća i najljepša hrvatska planina Velebit i najčišći dio mora s Pagom, kao jednim od najrazvedenijih jadranskih otoka. Ovdje je na jednom mjestu sastavljena snaga surovog i predivnog Velebita i nježnog plavogJadranskog mora.

Važnost Ličko-senjske županije u hrvatskom prostoru i izvan njega prvenstveno je određena nedirnutim autohtonim gospodarskim potencijalima sadržanim u poljoprivrednim površinama, šumskom i vodnom bogatstvu, te turistički vrijednim područjima planine i priobalja, prostorima nacionalnih

L

i očuvane, netaknute, ponekad ćud­ ljive prirode.

Gacke, a ništa manje ljepših Like, Da nam ovaj prilog ne skrene sa Une i Korane. Liku krasi očuvan zadane teme i zadatka, i dalje nas okoliš i jedinstvena ekološka ravno- odveo u predivna prostranstva pejzateža, za što je ponajprije zaslužen ža, vratit ćemo se na naše proizvosam smještaj i izoliranost ovih pod- đače mlijeka zbog kojih smo i krenuli ručja. Kroz krška polja teku izuzetno u Likukako bi priredili reportažu. čiste rijeke, a planine obrasle šuNajbolji mom upotpunjuju ugođaj prirodnog proizvođači mlijeka i kultiviranog ruralnog krajobraza u Kao i svake godine, Hrvatska kojem nema mjesta teškoj industriji mljekarska udruga na temelju unai prevelikoj urbanizaciji. prijed postavljenih kriterija odaVezani uz tradiciju bire najbolje proizvođače mlijeka Naš je interes naravno vezan za po županijama. Ove je godine na poljoprivrednu proizvodnju. Stoga redu Ličko-senjska županija u kojoj nas je tradicionalna povezanost su mnoga obiteljska poljopriovdašnjih ljudi i prirode, kao rezul- vredna gospodarstva svoju proiztat osebujne energije koja cirkulira vodnju podigla na zavidnu razinu i između gorskog, planinskog i učinila ju rentabilnom i hvale mediteranskog ekološkog sustava u vrijednom. Stoga je stručno pokojem sunce i jaki udari bure vjerenstvo Hrvatske mljekarske diktiraju razvoj poljoprivredne pro- udruge odlučilo da će ove godine izvodnje, jednostavno ostavila na dodijeliti dvije nagrade, i to u trenutak zapanjenima i odu- kategoriji najboljeg proizvođača s ševljenima. Nismo niti na trenutak najvećom količinom mlijeka i u posumnjali da nećemo na pašnja- kategoriji najuzornijeg gospodarcima ugledati stada crveno-bijelih, stva. crno-bijelih ili smeđe-sivih ljubimica, a ponegdje i primjerak autoTablica:Prirodniresursi htone pasmine buše, koja je na ovim Ličko-sen1ske županije područjima stoljećima hranila km2 Pokazatelji generacije i davala najbolje mliječne 5 375 Površinakopna proizvode prema bakinom receptu.

597 Površinateritorijalnogmora Naravno, u daleko manjim količi­ Dužinamorskeobalnecrte (km) 200 nama nego današnje ljubimice, ali ipak naš je čovjek ostao vjeran Obradivepoljoprivrednepovršine 1 122 tradiciji i ustrajao da ovu pasminu 1 558 Pašnjaci očuva za buduća pokoljenja koja će 3 067 Šumei šumskozemljište se sve više vraćati prirodi i selu, jer 1498 Zaštićeno područje će postati svjesniji važnosti tradicije parkova

i parkova

prirode

te

porječjima krških rijeka, ponajprije

9

NAGRADE Obilaskom terena na čitavom županije, u najuži krug izabrana je nekoliko gospodarstva, a samo dva su izabrana kao najbolja, i to: OPGLatki i OPGMiškulin.

OPGLatki Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Latki nalazi se u Starom Selu pored Otočca, a njegovi predstavnici su majka Pera i njezinih pet sinova: Milan,Josip, Zoran, Ivica i Dragan.

Naravno, svi oni rade na gospodarstvu, bez obzira što su neki zaposleni u drugim djelatnostima. U staji trenutno uzgajaju 16 muznih krava i 5 junica različitog uzrasta, uglavnom simentalske i sivo-smeđe pasmine. U 2007. godini Dukatu d.d. isporučili su 51 214 litara mlijeka ekstra klase. Na oranicama, kojih je oko 40 jutara, proizvode većinu komponenata obroka za svoje krave. Gospodarstvo ima tendenciju daljnjeg proširenja i razvoja, obzirom na mlade članove obitelji, koji svakako planiraju ostati na gospodarstvu.

Ugodno je bilo popričati sa ovom zaista zanimljivom obitelji. U trenutku našeg dolaska na gospodarstvo, petorica braće Latki složno su radila u staji.

Majka Pera je s velikim ponosom naglasila kako njima ništa nije teško i da su joj oduvijek bili velika podrška i pomoć na gospodarstvu.

Dok smo obilazili staju i prateće objekte u jednom smo se trenutku zapitali gdje su krave. Ali, obzirom na ovaj predivni teren s velikim pašnjacima koji su se protezali dokle pogled seže, dala se naslutiti gdje bi mogle biti. Nedaleko staje nalazi se veliki ograđeni pašnjak na kojem su krave, pravilno raspoređene, svaka na svom terenu, polako pasle. Bilo je dovoljno da jedna od njih ugleda jednog od vlasnika, i odmah su nam se sve do jedne približe i, kao da su znale da će njihovi gazde biti izabrani za području

10

ObiteljLatki iz StarogSela pokraj Otočca najbolje proizvođače, pozirate za naslovnicu Mljekarskog lista.

Obitelj Latki namjerava i dalje unapređivati postojeću proizvodnju. Tako ostavljaju sav rasplodni podmladak u svojoj staji, kojim će, nadaju se, povećavati isporučene količine mlijeka. Planova je mnogo, ali i vrijednih ruku na ovom gospodarstvu. Želja nam je da sljedeći put kad ih ponovno posjetimo, na gospodarstvu bude još više krava, a naši domaćini ostanu ovako sretni i zadovoljni.

OPGMiškulin Idilično obiteljsko gospodarstvo Ivanke Miškulin smještena je u zapadnom dijelu Ličko-senjske županije, u mjestu Smiljan, pokraj Gospića. Ovo je mjesto poznato po rodnoj kući Nikole Tesle, pa slobodno možemo reći da je pred određeno za velike uspjehe. Tako će i obitelj Miškulin - supružnici lvanka i Joža, njihove tri kćeri Marija, Karmela i lvana i baka Marija, našoj javnosti biti poznati po velikim uspjesima na malom gospodarstvu.

Naime, u svojoj staji uzgajaju 13

krava i 5 komada ženske teladi simentalske i sivo-smeđe pasmine.

Zanimljivo je naglasiti da najstarija krava u stadu ima čak 13 godina i da je i danas u proizvodnji. Uredno se teli i ne daje ništa manje mlijeka negoli njezine praunuke. Na gospodarstvu rade svi, kaže nam gospođa lvanka. Svatko ima svoja zaduženja, u što smo se uvjerili kada je najmlađa kći lvana, koja ima samo 9 godina, ušla u staju i među krave, kao da je u društvu svojih vršnjaka.

Nema mje-sta strahu, pa to su moje ljubimice, rekla je lvana. lvanka i Joža krmu za svoje krave proizvode na oko 20 ha oranica, livada i pašnjaka. Krave drže vani, na ograđenim ispustima oko staje, a samo ih za vrijeme mužnje dovode u staju. Ma, ne dovodimo mi njih, one same dođu kroz smijeh nam je rekla gospođa lvanka. Ovako nasmijana i zadovoljna obitelj zaista opravdava činjenicu da poljoprivreda, opće­ nito, i proizvodnja mlijeka, nije posao od kojega se ne može solidno živjeti, a uz to biti i zadovoljan.

NAGRADE U prošloj su godini Dukatu d.d. isporučili 38 173 litre mlijeka ekstra

klase. Kažu da će proizvodnju svakako povećavati, a staju proširivati. Nema sumnje, nismo pogriješili u procjeni - nagrada je stigla u prave ruke, a sigurni smo da će, kad ih sljedeći put posjetimo, na gospodarstvu biti još više krava i još veća proizvodnja mlijeka.

I na kraju smo se zadovoljni, ali ipak teška srca, rastali od naših vrijednih mljekara. Nepregledni podvelebitski zeleni pašnjaci, obasjani proljetnim suncem, na kojima su se povremeno pojavljivala stada naših četveronožnih ljubimica, ulijevali su nam nadu da će ovaj dio naše države, nepravedno zapostavljen, u skoroj budućnosti, osim turističkih atrakcija, biti mjesto s kojeg će nam svakodnevno dolaziti sve više mlijeka velebitskih paš-

Obitelj Mišku/in iz Smiljana pokraj Gospića njaka, u kojeg je utkan trud i rad vrijednih proizvođača mlijeka. Najboljim proizvođačima - obiteljima Latki i Miškulin, čestitamo od sveg srca, a svima ostalima dajemo

obećanje da će Mljekarski list, koji je prije svega njihov list, i ubuduće pratiti njihov rad i zajedno s njima i dalje osvajati nove pobjede u proizvodnji mlijeka. ■

✓premezl I snidllvaza

sira od kvasaca l pffjesnr

MALOPRODAJA•VEL!PRODAJA

✓sredstva za sprečavanje kasnog

nadimanja sira ✓ sastojci za pripremu ✓prehrambene boje ✓mliječni proteini

salamure

✓kalcij-klorid ✓ natrij-nltrat

✓testovi, pribor I oprema za kontrolu:

- kiselosti mlijeka - temperature

- vlage - sallnlteta salamure - ostatakaantibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona

~robiotlk d.o.o. ;tručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji

lica grada Gospića 3, Zagreb I: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 2-mail: probiotik@probiotik.hr

• www.problotlk.hr

no vrijeme: ponedjeljak-petak

=

✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir

✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje

8:00-15:30

COPIPANY WITH DIPAHYWl'IIJ QUAI.ITY NANACEMBIT HACCP MANAGEMENT SYSTEM SlSTBICERTIFIED BYDNV

ISO

- ostalo ✓ umjereni termometri

CERTIFIED IY DNY

C

==:

u proizvodnji I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

J

AGROTEHNIKA

Kalcifi.kacija - prijeka potreba naših tala Piše: Dr. se. DarkoUher

Kalcifikacija (vapnjenje, kalcizacija) je tradicionalni, u nas, nažalost, neopravdano zapostavljen zahvat, kojim se tlima kisele reakcije dodaju različiti materijali koji sadržavaju kalcij, s ciljem korekcije kisele reakcije tla

smatramo kiselim. Za većinu sim što je biogeni element, kalcij (Ca++) kultiviranih biljaka kisela reakcija je je ključni čimbenik nepovoljna. Kiselu reakciju - kiselost formiranja i održavanja tla uzrokuju ioni vodika, koji se u tlu nakupljaju kao posljedica gubitka stabilne, mrvičaste strukture, koja je temelj visoke iona (kationa) bazičnih elemenata, na prvom mjestu kalcija i magnezija. plodnosti tla. Dobar zemljoradnik mora težiti samo takvom tlu! A kad Procesi koji dovode do nakupljanja je u pitanju vrt, rasadnik, staklenik iona vodika skupnim se imenom seljavaju tlo, napose dušična, nazivaju zakiseljavanje ili acidifika- prelaze u tlu u nitratni oblik, a ili plastenik, to je nužda.

Kalcifikacija je poznata od cija tla. Brojni su uzroci toj pojavi. nitratni ioni snažno zakiseljavaju tlo. Pokazatelj zakiseljavanja ovim pradavnih rimskih vremena. U nas je Nabrojimo važnije! putem je ekvivalent vapna. To je Ispiranje baza iz tla u Banovini poznata pod nazivom broj koji kazuje koliko je kg živog Ispiranje baza prirodna je i pjeskanje. Legenda kaže da je neki vapna (CaO), ili mljevenog vapnenca pojava. Otapanjem seljak zapregom vozio pijesak za neizbježna (CaC0 3) potrebno primijeniti da bi se žbuku, a kako je poljski put zbog ugljičnog dioksida (koji se oslobađa preduboka blata bio neprohodan za disanjem korijena i organizama u neutralizirala kiselost koju uzrokuje tako težak teret, naumi ga prevesti tlu) u otopini tla nastaje slaba 100 kg primijenjenog gnojiva. U preko susjedove pšenice. Za nevo- ugljična kiselina, a tako zakiseljena tablici 1 prikazan je ekvivalent vaplju, baš tu puče osovina, a teret se voda cijedi se kroz tlo i postupno ga na za važnija mineralna gnojiva koja se u nas proizvode i troše. Drugim rasu po tek iznikloj pšenici. Poslije zakiseljava zamjenjujući katione riječima, da bi se reakcija tla zadržakalcija, magnezija, kalija, natrija .... popravka kola, seljak pokupi pijesak la na razini prije gnojidbe, potrebno koji se postupno ispiru iz tla.

Nakon koliko se dalo, ali ga i ostade, a je primijeniti odgovarajuće količine ispiranja iz otopine slijedi ispiranje susjedu obeća namiriti štetu poslije vapnenih materijala. Ako se to ne iz adsorpcijskog kompleksa, a zatim žetve. A kad tamo - neusporedivo čini, dolazi do povećanja kiselosti i destrukcija primarnih minerala koji najbolji usjev je bio baš na mjestu gdje je nehotice bio rasut pijesak! sadržavaju kalcij. Ispiranje kalcija (pada pH-vrijednost) tla, sa svim Ljudi prihvatiše primjenu pijeska i tu intenzivno se istražuje u svijetu i u negativnim posljedicama po njegopraksu nazvaše pjeskanje. Koliko je nas. U tu svrhu koriste se tzv. vu plodnost, prinos i kakvoću urodaistine u toj legendi teško je reći, ali lizimetri - u tlo ugrađene posude plodina.

Podaci iz tablice su instruktivni. je činjenica da je pjeskanje poznat koje prikupljaju iscjedak tla, a u Primijenimo li za prihranjivanje njemu se određuje sadržaj svih iona, zahvatu Banovini. usjeva KAN, treba dodati samo 12 kg uključujući i kalcij.

Rezultati koje je Reakcija tla - uzroci CaO ili 20 kg CaCO/ha da bi reakcija dobio prof.

Butorac, kazuju da se u zakiseljavanja ostala kao prije prihranjivanja.

A da našim prilikama (Križevci) godišnje Vapneni materijali, koji se za gnojidbu koristimo amonijev može isprati do 400 kg kalcija po kalcifikacijom dodaju i miješaju s tlom poslije otapanja, popravljaju hektaru. To dakako vodi ubrzanom sulfat treba nam čak 60, odnosno 11O kg vapnenih materijala na svakiselu reakciju tla - povećavaju pH- zakiseljavanju tla. kih 100 kg primijenjenog gnojiva da Gnojidba fiziološki kiselim vrijednost. Reakcija prirodnih tala bi reakcija ostala nepromijenjena. gnojivima varira u rasponu pH 2 - 10,5. Sva tla s Drugim riječima, amonijev sulfat je Neka mineralna gnojiva zakipH-vrijednošću ispod pH-7

/2

MljekarskiList 06/2008.

AGROTEHNIKA

Tablica1: Ekvivalentvapna za važnija mineralnagnojiva Ekvivalent vapna - za 100 kg primijenjenog gnojiva

Vrsta mineralnog gnojiva

kg CaO/ha -2 - 17 do - 22 - 46 - 60 +20 +45

Superfosfat NPK - INA Kutina UREA (N~)SO 4-Amonijev sulfat Mikrofos Tomasov fosfat

uputno koristiti samo za tla s pH vrijednošću većom od pH 7, kao što su karbonatna tla na laporu. Ali, postoje i gnojiva kojima se tlo obogaćuje kalcijem, koja smanjuju kiselost - povećavaju pH vrijednost tla, kao što je Tomas fosfat ili mikrofos. Primjena 100 kg Tomas fosfata ima učinak kao 45 kg CaO ili 80 kg CaCOjha, odnosno to gnojivo smanjuje kiselost tla. Kako su praktički sva kompleksna gnojiva Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini kisela, valja voditi računa da je kalcifikacija nužna mjera za korekciju reakcije tla.

Iznošenje kalcija u biljnoj masi priroda Kalcij, magnezij i kalij važni su biogeni elementi koje biljka iznosi u biološkoj masi priroda - podzemnom i nadzemnom dijelu biljke. Što su prinosi veći, veće je iznošenje, dakle osiromašenje tla kalcijem i zakiseljavanje. Kako u suvremenoj poljoprivredi visokih prinosa bez primjene visokih doza mineralnih gnojiva u pravilu nema, razumljivo je da svaki napredak neizbježno

kg CaCO 3/ha -4 - 30 do - 40 - 80 - 110 +35 +80

vodi osiromašenju tla kalcijem i acidifikaciji.

Osim opisanih, važan uzročnik zakiseljavanja tla je sumpor, kao sastavnica nekih sredstava za zaštitu bilja i gnojiva. Sumpor se u tlu oksidira u sulfite i sulfate, koji otopljeni u vodi jako zakiseljavaju tlo. I konačno, važan izvor zakiseljavanja su kisele kiše, koje su posljedica emisije kiselih spojeva iz industrijskih postrojenja, prometa i urbanih područja, čiji pH može biti samo pH-2. Te su kiše, kako je poznato, jedan od uzroka alarmantnog umiranja šuma koje je u Europi i globalno poprimilo dramatične razmjere.

Posljedica povećane kiselosti tla Prva posljedica povećane kiselosti je nedostatak kalcija u tlu.

Umjesto vrlo korisnih kalcijevih, u adsorpcijskom kompleksu tla prevladavaju vodikovi ioni. Kalcij je "najkonstruktivniji" element u tlu - u otopini i adsorpcijskom kompleksu tla. Utječe na formiranje stabilne mrvičaste strukture, koja je temelj

Tablica2: Iznošenjeka/ci/a u biljnojmasi usjeva Usjev

Iznošenje CaO (kg/100 kg priroda)

Lucerna Crvena djetelina Zob Jari iečam Ozima pšenica

2.80 2,00 O 60 O 55 0,50

Mljekarski list 06/2008.

Usjev

Kukuruz Rajčica

Kuous Krumoir Stočna repa

Iznošenje CaO (kg/100 kg oriroda) O 50 0,50 0.50 0.25 0,10

Slika 1: Korijensojes kvržičnim baktert/ama za biljku povoljnog vodozračnog režima i plodnosti. Zašto? Struktura određuje ukupni sadržaj pora i odnos makropora (u kojima se nalazi zrak) i mikropora (u kojima se nalazi voda). Djelujući na ukupni sadržaj i kretanje vode i zraka struktura određuje i sve druge osobine tla - kemijske i biološke, a preko njih i plodnost tla. U tlu povoljne strukture zastupljene su korisne bakterije, uključujući i fiksatore dušika. Na slici (l) vidi se korijen soje s kvržičnim bakterijama. : ' :

'

Zahvaljujući kalciju,

procesi tvorbe humusa

kreću se u smjeru tvorbe kvalitet-

nog, zrelog humusa, koji ima iznimno povoljne učinke na plodnost tla.

S druge strane, kisela reakcija tla ima sasvim suprotne učinke na plodnost tla. Najprije, kisela tla uzrokuju nestabilnu strukturu i pokazuju sklonost formiranju pokorice poslije svake jače kiše, napose ako su nezaštićena biljnim pokrovom.

Pokorica priječi prozračivanje tla, a kao što se vidi na slici (2), otežava nicanje usjeva.

U takvim tlima stvara se manje vrijedan kiseli humus, neka hraniva postaju manje pristupačna biljci, a napose fosfor pa je jedna od

13

AGROTEHNIKA

Slika 2: Pokoricatla posljedica kisele reakcije tla tzv. kisela fiksacija fosfora i znakovi njegova nedostataka na usjevu.

Uočljiva je i jaka pokorica, koja je također posljedica kiselosti i nedostatka vapna. Naši poljopri-

vrednici poznaju ovu pojavu po tome što od gnojidbe fosforom na takvom tlu nema koristi. Uistinu, istraživanje na jako kiselom tlu na podrugu Varaždina (Brezje) pokazuje kako je za prinos učinkovitije dodavanje

jednake količine vapna nego li fosfora! A cijenajevišestruko manja!

Kisela reakcija otopine tla djeluje izravno i neizravno, nepovoljno na pristupačnost hraniva i ishranu bilja. Narušava se fiziološka ravnoteža iona otopine. U kiselom tlu u pravilu nema dovoljno kalcija i magnezija za normalne potrebe biljaka, a fosfor se nalazi u obliku netopivih, pa dakle i biljci nepristupačnih spojeva. U jako kiselim tlima aktiviraju se za kultiviranu biljku toksični ioni.

Prema stupnju toksičnosti elemenata u tlu, postoji redosljed: Al > Mn > Fe > Cu > Zn > H. Još jedna pojava zaslužuje posebnu pozornost. Neke teške kovine, primjerice kadmij (Cd) postaju u kiselom tlu topive i biljci pristupačne, pa ulazeći u hranidbeni lanac postaju opasane za zdravlje konzumenta - domaće životinje i čovjeka. Osim toga, Cd se u takvim tlima zbog topivosti lako ispire, ugrožavajući podzemne vode. ■

FOLIJARNA PRIHRANA TRAVNJAKA -

Unatrag nekoliko godina, poljoprivrednici koji siju trave u monokulturi, talijanski ili engleski ljulj, tijekom lipnja suočeni su s dilemom da li u slučaju visokih ljetnih temperatura uopće ići sa prihranom dušičnim gnojivom ( KAN-om) Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. --------------•

Djelovanje primijenjenog gnojiva tada često ovisi o pojavi ljetnih lokalnih oborina koje znaju i zaobići određena područja, iako se oblaci navlače i "nebo se sprema na kišu".

Prihrana KAN-om u nedostatku oborina kod visokih temperatura ne daje rezultat, pa možemo reći da imamo dva promašaja: nemamo krme, a potrošili smo plaćeno gnojivo uzalud. Kako na klimu ne može-

14

mo utjecati, a oranice sa krmnim kulturama ne možemo navodnjavati, moguće rješenje za prihranu travnjaka u jednom dijelu vegetacije je folijama gnojidba UREOM, UANOMili nekim drugim, na tržištu prisutnim dušičnim folijarnim gnojivom. Tekuća ili folijama gnojiva djeluju neovisno o vlazi u tlu, usvajanje hraniva je gotovo optimalno, pa je sama učinkovitost

takve gnojidbe još veća. : ' ' Biljka, znamo, uzima : hraniva putem korijena: vog sustava, ali isto tako ne manje · rezultata daje i usvajanje hraniva : putem lisne mase.

List uspješno usvaja vodu, mineralne i organske tvari. Premiještanje hranjivih elemenata razlikuje prema njihovoj pokretljivosti kroz

M(jekarskž li.st 06/2008.

AGROTEHNIKA list pa tako postoji podjela prema mogućnosti premještaja hranjivih tvari: • pokretljivi: dušik, kalij, natrij, magnezij, fosfor ...

• osrednje pokretljivi: željezo, mangan, cink ...

• teško pokretljivi: kalcij i bor.

U intenzivnom porastu biljke snažno usvajaju mineralne elemente: dušik, fosfor i kalij. Ovisno o fazi razvoja, različito usvajaju spomenuta hraniva. Intenzitet usvajanja dušika je najveći u glavnom porastu, kada je najveća sinteza bjelančevina, znači za nas važne lisne mase. Biljka fosfor usvaja intenzivno u dva momenta: prilikom izgradnje korijenovog sustava i na prijelazu iz vegetacijskog u generativnu fazu razvoja (znači stvaranja ploda). Kalij biljka najintenzivnije usvaja prilikom tvorbe ugljikohidrata potrebnih za razvoj biljke i to u fazi razvoja lisne mase, kao i stvaranju rezervnih tvari u biljci.

U proizvodnji krme, znači lisne mase, tijekom godine nama je zanimljiva folijarna primjena dušičnih gnojiva. Možemo birati između prihrane travnjaka sa otopinom ureje ili uanom, a odabir će ovisiti o dostupnosti pojedinog gnojiva.

U početnim fazama rasta, kada su listovi mladi, primjenjuju se niže koncentracije, dok starije biljke podnose i maksimalnu predviđenu količinu. Trave podnose najvišu koncentraciju ureje do 25 %, što znači da možemo otopiti do 25 kg ureje u 100 litara vode, kako bi folijarno biljkama dali dušik. Preporuka je koristiti od 20 - 25 % otopine za prihranu travnjaka tijekom vegetacije. Znači da, ako prskalica ima zapremninu 400 litara, količina ureje koju možemo otopiti i dati odjednom je 100 kg (25 % otopine), što opet znači da dajemo 46 kg čistog dušika u prihrani. Iza svakog otkosa ne bi trebalo dati više od 150 kg/ha ureje ( = 69 kg/ha čistog dušika). Kako ne bismo produžili porast travnjaka dulje u zimu, za kasnije prihrane treba smanjiti količinu dušika (30 - 40 kg/ha), s time i količinu UREJEdo 80 kg/ha.

Prskanje treba obaviti ujutro, pred večer ili po oblačnom vremenu, a svakako izbjegavati primjenu po jakom suncu. Važno je naglasit( da treba pričekati desetak dana da pokošeni travnjak započne s porastom. Biljka mora imati lisnu masu koja će usvojiti hranivo.

Naravno, treba naglasiti da nikako ne treba nisko kositi da bi travnjak prije počeo s rastom.

Za folijarnu prihranu može se naći na tržištu i UAN koje je 30 % dušično gnojivo. Za primjenu UAN-a na prskalicama bi trebalo koristiti plastične ili keramičke dize, jer na pojedine metale ili njihove legure djeluje korozivno. Želimo li dati u prihrani travnjaka 50 kg/ha čistog dušika, tada je potrebna količina UAN-a30 %, tj. 125 litara na hektar.

UAN možemo razrijediti s vodom u omjeru 1 :3 ili 1 :4 radi lakše : ' ' Ovisno o planiranom : broju otkosa, dobro je primjene. : planirati tijekom godine upotreKonačno, danas na tržištu : bu ureje, a kasnije KAN-au prihra- postoje i druga gnojiva za primjenu : ni. Prilikom korištenja ureju treba putem lista pa se, ovisno o ponudi, : rastopiti u manjoj količini vode pa može odabrati što primijeniti, : nadoliti u prskalicu do kraja i vodeći računa koliko time dajemo : uključiti mješalicu. dušika. ■

i ' ' Odluči~o li se za ~rihra: nu otopinom ureJe, mo: ramo znati da je važno otopinu : pripraviti dan ranije kako bi : poprimila temperaturu okolne · sredine da ne izazove oštećenja na biljkama.

Ureja sadrži 46 % dušika pa je prema tome najkoncentriranije dušično gnojivo i odlične je topivosti bez ostatka. Putem lista i ostalih nadzemnih dijelova biljka usvaja otopinu ureje. Moramo voditi računa o dopuštenoj koncentraciji za pojedine kulture, kao i fazi razvoja biljke, temperaturi i veličini raspršenih kapljica koje ne smiju biti sitne.

Mljekarski lwt 06/2008.

Pravilnomprihranomosiguravamovisokeprinosetravnihsmjesa

15

oaBELARlJS

==Jur~m E. de Piennes bb, Vrbovec

Jurval d.o.o.Vrboyec Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-03 e-mail: jurval@jurval.hr web: www.jurval.hr

Poslovnica Osijek Sv. L. B. Mandića 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181, fax: 031/281-18 e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

GOSPODARSTVO

PRVI UGOVORI ZASAPARD SREDSTVA U SEKTORUMLIJEKA

Nakon provedena dva dosadašnja SAPARD natječaja za ulaganja u sektoru mlijeka, OPG Murković i Paška sirana potpisali su sa SAPARD Agencijom ugovore o dodjeli SAPARDpotpore.

Ugovorenim projektima u sektoru mlijeka se omogućuje ostvarivanje ukupno 12,5 milijuna kuna potpore

-

Mr. sc.JurajOrenda -

Početkom lipnja održat će se Mjera 1. Ulaganja u poljoprivredna tek 21 %u odnosu na očekivani broj sastanak Odbora za praćenje gospodarstva i Mjera 2. Ulaganja projekata temeljem SAPARDplana SAPARDprograma, na kojem će biti u pogone za preradu za ovu mjeru. prezentirani rezultati dosadašnje Temeljem SAPARD plana za Slika je nešto bolja kada se provedbe SAPARDprograma. Prema Mjeru 1 planirano je 79 projekata, analizira financijska vrijednost objavljenim podacima o broju međutim od ukupnog broja 97 SAPARD potpore za ugovorene podnijetih prijava za SAPARD podnijetih prijava, samo je njih 61 projekte iz Mjere 1, a koja iznosi program u dva provedena natječaja podnijeto za Mjeru 1, što bi bilo 75 % oko 29 milijuna kuna, što je oko 59 % za Mjeru 1 i Mjeru 2, s posljednjeg od očekivanog broja projekata. planiranih sredstava potpore za ovu održanog Odbora za praćenje, Međutim, kako se iz rečenih mjeru.jer planom je predviđeno oko razvidna je da je u prvom natječaju razloga radi o svega 66 pojedinih 49 milijuna kuna potpore za Mjeru podnijeta ukupno 51 prijava projekata, samo su 42 projekta 1, od čega čak 70 % za farme u (međutim dvije prijave nisu bile podnesena za Mjeru 1. Stoga je stva- sektoru proizvodnje mlijeka: oko razvrstane, jer sadržajno ne rni ostvareni interes kroz podnese- 34,3 milijuna kuna. Podjednak iznos udovoljavaju), tako je analitički broj ne prijave svega 53 % od SAPARD sredstava predviđen je SAPARD zapravo 49 prijava, dok je na drugi planom očekivanog broja za Mjeru planom u Mjeri 2. za sektor mlijeka. natječaj podnijeto 46 prijava.

Sektor mlijeka Dakle, ukupno je podnijeto 97 1. Ovaj relativan odnos daleko je manje povoljan kada se analizira Budući je za ovu analizu prijava za obje mjere, od kojih je 29 broj ugovorenih projekata u Mjeri 1, interesantan sektor mlijeka, kako zadovoljilo kriterije i za koje su samo 16 potpisanih ugovora, što je onaj primarni koji je obuhvaćen potpisani ugovori o dodjeli SAPARD sredstava.

Tablica1: Pregledrezultataobradeprijava tijekomdva SAPARD Oko 38 %prijava (njih 35) nakon natječaja analize kompletnosti je odbačeno zbog nepotpunosti, dok je oko 32 % Mjera 1 Mjera2 Podneseno Ugovoreno Odbijeno Odbačeno prijava (njih 31) odbijeno nakon Natječaj 1 51 5 19 27 30 21 kontrola udovoljavanja pojedinih Natječaj 2 31 24 12 10 15 46 kriterija, dakle nakon administrativUKUPNO 61 29 31 37 36 97 ne kontrole, ili nakon provedene Relativno 37% 28% 32% 38% 63 % 100% kontrole na terenu.

Budući se kod 30 %podnesenih prijava radi o ponovnom podnoTablica2: Ostvarenbro1prijava tijekomdva SAPARDnatječaja šenju prijave tijekom otvorenog naOdbačeno Sektor Mlijeka Podneseno Ugovoreno Odbijeno tječaja, a koja je ranije bila odbačena zbog nepotpunosti ili je odbijena 2 Mjera 1 10 1 7 zbog drugih razloga neprihvatljivosti, stvarni je broj pojedinačnih Mjera2 2 2 5 1 projekata svega 66 od ukupno 97 UKUPNO 15 2 4 9 analiziranih podnijetih prijava.

Mljekarski lu;t 06/2008.

17

GOSPODARSTVO Odmah nakon provedbe prvog Upravna direkcija SAPARD programa je na temelju Vrijednostprojekata Vrijednostpotpore stečenih iskustava SAPARDAgenmilijunakn cije predložila, a Odbor za praćenje miliiunakn je usvojio Sektormlijeka Raspon Ukuono Ugovorena Tražena Ue:ovoreno SAPARD programa izmjenu ekonomskih pokazatelja Mjera1 30,7 5,8 10,7 2,5 0,4 - 10,0 za ocjenu projekta, sa svrhom da se 3,1 - 24,9 64,5 24,6 28,3 10,0 Mjera2 potencijalnim korisnicima omoUKUPNO 95,2 31,4 39,0 12,5 gući lakši pristup sredstvima iz SAPARD programa predpristupne unutar Mjere 1, tako i onaj iznosi oko 31,4 milijuna kuna za pomoći EU. prerađivački u Mjeri 2, u daljnjoj koju je moguće iskoristiti SAPARD Ova je izmjena uistinu analizi više pažnje dat ćemo ovom potporu u vrijednosti oko 12,5 najzaslužnija što je, nakon drugog sektoru i projektima vezanim uz milijuna kuna, a to je tek oko 18 % natječaja, značajno povećan ukupan ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju od planiranih sredstava iz SAPARD broj ugovorenih projekata, iako to i/ili opremanje štala za muzne krave plana mogućih za ostvarivanje povećanje nije toliko značajno u te izgradnju, rekonstrukciju i/ili potpore projektima iz obje mjere u sektoru mlijeka opremanje mljekara. sektoru mlijeka.

Prema broju podnesenih Uočene poteškoće : ' ' Iz ove sažete analize se prijava, moglo bi se zaključiti da je : može zaključiti da pos prijavama na natječaj u sektoru mlijeka postignuta za Iako se sa svih razina kroz . stoje značajne potrebe investicije u ovom sektoru, ali isto visoka razina interesa u Mjeri 1, prezentiranje SAPARD sustava, na tako iz velikog broja odbačenih i budući je za ulaganja u tom sektoru radionicama i održavanim seminariodbijenih prijava razvidno je kako u farme mliječnih krava podneseno ma, ukazivalo na proceduralnu u ovim mjerama i sektorima 1O prijava, dok je u Mjeri 2 za uvjetovanost i iznimnu važnost postojijoš puno mogućnosti da se izgradnju mljekara podneseno 5 potpunosti dokumentacije i poštivaSAPARD sredstava iskoriste za prijava. Međutim, od prijavljenih nje rokova predaje na natječaj, visok nove projekte. projekata unutar sektora mlijeka postotak odbačenih prijava ukazuje samo je po jedan projekt, nakon kako podnositelji u pripremi svojih Preporuke potencijalnim svih provjera, ugovoren u Mjeri 1 i prijava nisu na dostatan način podnositeljima jedan u Mjeri 2. provjerili kompletnost prijava te U razdoblju smo analize prijava Vrijednosti investicija se u ovih utvrdili valjanost svih traženih trećeg SAPARDnatječaja i moguće 10 projekata u Mjeri 1 kretala se od dokumenata u prijavi. To su razlozi pripreme za četvrti, stoga je dobro 0,4 do 10 milijuna kuna, a ukupna koji su uzrokovali visok udio prijava potencijalne korisnike uputiti da vrijednost tih deset investicija koje su morale biti po drugi put pomno i pozorno planiraju svoje iznosila je oko 30,7 milijuna kuna. podnesene tijekom istog, ili tek projekte, da planove usklade s Zatražena je vrijednost potpore oko tijekom drugog natječaja. temeljnim ciljevima SAPARD pro11 milijuna kuna, međutim, ugovoSvakako je potrebno ukazati i grama, u potpunosti se pridržavaju reno je samo 2,5 milijuna kuna na razloge zbog kojih su pojedini proceduralnih postupaka kod podpotpore u svega jednom projektu. zahtjevi odbijeni nakon administra- nošenja prijava na natječaj te da Dok se vrijednost pet projekata prijavu kompletiraju u skladu s tivne kontrole (nepridržavanje u Mjeri 2 kretala od 3, 1 do 24,9 pravila prikupljanja ponuda i ne propisanim pravilima provedbe milijuna kuna, a ukupna vrijednost udovoljavanje ekonomskim pokaza- programa. investicija iznosi 64 milijuna kuna, Na web stranici www.mps.hr teljima), odnosno nakon provedbe zatražena je potpora bila 28 milijuna mogu se naći brojne korisne kontrole na terenu (nepodudaranje kuna te je ugovoren svega jedan o postupcima u podataka iz poslovnog plana s informacije projekt s 1Omilijuna kuna potpore. provedbi SAPARD programa u utvrđenim podacima u knjigovodUgovorena vrijednost investiRepubliciHtvatskoj. ■ cija u ova dva ugovorena projekta stvu podnositelja).

Tablica3: VrijednostpredanihSAPARDprojekatau sektorumlijeka u dva natječaja

18

natječaja

Iv/ljekarski Hst 06/2008.

ROFEIONAlNA HIGl;JENA MtlEKARSKIH FARMI Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~rm•oxy

Foam8- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

OOnmurn~ lo Shiel~-

Polimerizirana barijera ~

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard 9 Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidCI!.. kozmetička emulzija ' Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP}.

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~~ Kove~pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

vrtnica17 • HR-10000Zagreb• tel. 01 6321 600 • fax.01 6321633 ..illllllll

~-----.ecolab.com

...... .,.- IY"AI .........

AD

GOSPODARSTVO

Poljoprivreda i svjetska kriza u proizvodnji hrane Piše:Dr. se. PetarBosnić globalnom svijetu ostvarivanje ovih principa ljudskih prava veoma je različito i ovisi o razvijenosti, odnosno nerazvijenosti određene države, te njezinim materijalnim i proizvodnim kapacitetima i resursima. U razvijenim zemljama životni standard ljudi je visok iako i u njima postoje velike razlike u životnom standardu, bogatstvu, akumulaciji i posjedovanju kapitala. S druge strane u siromašnim i nerazvijenim zemljama, koje se pretežno nalaze u Africi i Aziji, veći dio stanovništva je neishranjen, a u nekim od ovih zemalja kronični je problem nedostatak hrane i glad, gdje ljudi zbog gladi umiru. Procjene su da danas u svijetu gladuje oko sto milijuna ljudi.

U

U odnosu na bogatstvo među stanovništvom dolazi sve više do polarizacije, te dominiraju najimućniji i bogati ljudi. Tako je 1980. god. 80 % ukupnog svjetskog kapitala imalo 20 %stanovništva. Sada je ovaj odnos još nepovoljniji i 10 % stanovništva posjeduje 90 % svjetskih bogatstava i financijskih sredstava.

Ovo stanje krize hrane povezano je s određenim svjetskim političkim i socijalnim prilikama, gospodarskim trendovima i trendovima povećanja broja stanovništva.

Među faktorima koji su u direktnoj vezi i utječu na probleme i na stanje u proizvodnji, nedostupnosti te nestašici hrane, su porast broja stanovništva, nerazvijenost i siromaštvo određenih zemalja, usmjeravanje nekih tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda umjesto

Tablica 1: Stanovništvonerazvijenihi manjerazvijenihzemalja s preko 100 milijuna ljudi (2004. god.)

2004.god.

1979./1981.

Povećanje 1979./81.god.

Država 2004. stanovnika Stanovnika Stanovnika Povećanje 000 000 000 % 1 320892 3 316688 Kina 1004 204 31,53 Indija 688973 1 081229 393256 56,93 Indonezija 222611 150133 72478 48,27 Brazil 121624 180654 59 030 48 53 Pakistan 80 846 I 57 315 76469 94 58 BanJ:?ladeš 85 034 149664 64630 76,00 Ni_geriia 64311 127117 62 806 97,65 Meksiko 104931 67 559 37 372 55,32 Ukupno 2262 684 3234 3 344413 I 081729

Poljoprivredno stanovništvo 2004.god. Udio 000 % 849417 64 30 559665 51,76 92 276 41,65 25 869 1432 76 917 48,49 77 457 51 75 37 827 29.59 22164 21,12 l 741592 52,07

za ishranu ljudi u profitabilniju produkciju bioloških energenata, visoka cijena nafte te globalno pogoršanje i promjena klime.

Porast stanovništva u svijetu U svijetu je 1979./1981. bilo 4,435 milijarde ljudi, a od tada se svjetska populacija stalno povećava.

U 2004. god. broj stanovnika se povećao na 6,378 mlijardi ljudi te se pučanstvo svijeta u razdoblju od 25 godina povećalo za 1,943 milijarde ljudi ili 43,81 % više. Broj stanovništva svake godine povećavao se za 77,72 milijuna ljudi.

Nepovoljno je da u okviru populacijske ekspanzije najveći porast stanovništva imaju nerazvijeni i manje razvijeni, među kojima je osam zemalja sa preko 100 milijuna ljudi i one imaju 3,344 milijarde ljudi (ili 52,43 % ukupnog stanovništva svijeta). Najveći broj stanovnika imaju Kina (1,320 milijardi) i Indija (1,081 milijardu ljudi). Najveći intenzitet i stopu porasta stanovništva imaju Nigerija za 97,65 % (2004. god. - 127,117 milijuna ljudi) i Pakistan porast za 94,58 %(2004. god. - 157,315 ljudi).

Karakteristika nerazvijenih je i velik udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju ljudi. Tako u ovih osam zemalja prosječan udio poljoprivrednog stanovništva iznosi 52,07 %.Među ovim zemljama, koje u ukupnom stanovništvu imaju preko polovinu poljoprivrednog stanovništva, Kina je s udjelom

(Izvor: FAO-Thestate offood and agriculture, 2007.)

20

Mljekarski list 06/2008.

GOSPODARSTVO

Temeljno pravo čovjeka je ostvarivanje ljudskih prava i zadovoljavanje njegovih različitih potreba od prava na rad, jednakost pred zakonima, socijalna i zdravstvena zaštita, pravo na obrazovanje, na određeni životni standard te osiguranje zdrave i kvalitetne prehrane 64,30 %, Indija s 51, 76 %i Bangladeš s udjelom 51,75 % poljoprivrednog stanovništva.

Deficit i rast cijena hrane Na svjetskom tržištu sve je veća potražnja i potrošnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda što uzrokuje deficit hrane i njeno poskupljenje.

Zbog krize u proizvodnji dolazi do porasta cijena hrane koja postaje manje dostupna za nerazvijene zemlje i siromašno stanovništvo. Negativan je utjecaj troškova hrane na životni standard siromašnih i oni od godišnjih prihoda za hranu i osnovne živežne namirnice troše 75 %prihoda.

U trogodišnjem razdoblju cijena hrane u stalnom je porastu, tako da je cijena pšenice povećana 83 %. Posebno je zabrinjavajući porast cijena riže koji iznosi 300 %, te da bi se na tržištu izbjegle veće nestašice ove žitarice neke države ograničavaju kupovinu samo određenih manjih količina riže.

U SAD i Europi, u odnosu na nerazvijene zemlje, znatno su manja povećanja potrošačkih cijena hrane te mjesečna inflacija uglavnom iznosi do 1,0 %. Ekonomski analitičari procjenjuju da će cijene hrane, kroz sljedeće dvije godine, i dalje rasti i biti visoke te da zatim dolazi razdoblje smirivanja i pada cijena. U 2015. god. cijene hrane bi se približile cijenama iz 2004. godine.

Rješenje krize u proizvodnji i tržištu hrane nije u tome da vlade zemalja poduzimaju određene

M!J'ekarskilist 06/2008.

kraja ove godine mogla iznositi 150 na smirivanje tržišta i cijene hrane, dolara, a krajem 2010. god. 200 dolara po barelu. U strukturi već se dugoročno moraju donositi strategije i planovi u poljopri- potrošnje čak 63 % količina nafte troše automobili i pitanje je može li vredno-prehrambenom sektoru kako bi se izbjegla ponavljanja ovih se uopće ubuduće utjecati na smanjenje potrošnje nafte? kriza.

Biogoriva Energetska kriza Jedan od faktora porasta cijena Povećanje cijena hrane vezano je i za porast svjetskih cijena hrane u svijetu je i korištenje poljoprivrednih proizvoda za energenata te je prije desetak proizvodnju etanola i biogoriva, što godina cijena jednog barela nafte iznosila 50 - 60 dolara, dok sadašnja farmerima donosi veću korist i dobit cijena barela nafte iznosi 127 u odnosu na klasičnu proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvoda. dolara.

Farmeri za proizvodnju kukuruza, Proizvođači nafte planski i uljane repice, suncokreta i drugih namjerno smanjuju proizvodnju, a time i ponudu nafte, što utječu na kultura, koje su namijenjene za proizvodnju biogoriva, postižu povećanje potražnje i porast cijena koje nezaustavljiva rastu. I drugi znatno veće cijene ukoliko su faktori utječu na ovo stanje, a to su njihovi poljoprivredni proizvodi namijenjeni za proizvodnju ljudske političke napetosti, opasnost od terorizma, stanje zaliha i tečaj dolara. hrane. U budućnosti će ovaj trend Uzroci krize cijena nafte objašnja- proizvodnje biogoriva od poljopriuz ostale vaju se povećanjem potražnje i po- vrednih proizvoda, trošnje nafte uvjetovane otvaranjem okolnosti, najviše utjecati na proizvodnju i cijenu hrane. novih tržišta u Kinii Indiji.

U sektoru i u planovima U odnosu na prirodne zalihe nafte prisutna su različita gledišta, i proizvodnje biogoriva osobito su to da je sada postignut maksimum angazirane Amerika i Europska unija, tako da se korištenje ovih proizvodnje nafte, dok drugi tehnologija proizvodnje biogoriva navode da za daljnju potrošnju postoje dovoljne zalihe nafte i da se smatra neodgovornom.

Svjetske organizacije raspravmaksimalna proizvodnja može ljaju o ovoj situaciji oko hrane i da očekivati u 2030. god. ili 2050. godine. Također se procjenjuje da treba razmišljati o zamrzavanju ulaganja i odustajanja od projekata će do 2040. god. ukupna potrošnja nafte porasti za 43 %, uz godišnju proizvodnje biogoriva iz poljoprivrednih proizvoda. Znanstvenik Zistopu povećanja od 1,8 %. egler proizvodnju biogoriva čak naProšlo je vrijeme jeftine energije tako da bi cijena nafte do ziva "zločinom" protiv čovječnosti. kratkoročne mjere koje će utjecati

21

GOSPODARSTVO Poljoprivredna proizvodnja

Poskupljenje hrane i porast proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda prisutan je također u SAD i u Europi, gdje se ne javljaju problemi nestašice hrane te je povećanje cijena znatno manje negoli u drugim dijelovima svijeta.

Cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane na određenim domaćim tržištima formiraju se i pod utjecajem karakterističnih gospodarskih uvjeta. U ovim regijama na porast proizvođačkih cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda uglavnom utječu cijene energenata i nekih repromaterijala, dok su drugi cjenovni odnosi stabilni. Pored krize u proizvodnji hrane, u tržišnu utakmicu na svjetska tržišta i uvoz hrane dalje će se moći uključiti samo konkurentni i veliki proizvođači s viškovima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Sada kad poljoprivredna proizvodnja postaje skuplja, na tržištu se mogu javljati problemi plasmana i prodaje poljoprivrednih proizvoda jer domaća prehrambeno-prerađivačka industrija u proizvodnji hrane, zbog svoje konkurentnosti, ne može prihvatiti značajniji porast cijena poljoprivrednih proizvoda. Kada su cijene hrane u porastu, a uvoz je uglavnom liberaliziran, zbog povoljnijih uvoznih cijena može doći do povećanog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Stočarstvo

i proizvodnja mlijeka Za sada, stočarska proizvodnja nije pod značajnijim utjecajem svjetske krize hrane jer proizvodnja mlijeka i drugih animalnih proizvoda pripadaju drugoj grupi proizvoda negoli su to kukuruz, pšenica i riža, koji su namijenjeni

22

siromašnijim kupcima i potrošačima Zaključak s manjim kupovnim mogućnostima.

Postoje dileme hoće li u Porast cijena kukuruza utječe na budućnosti doći do povećanja povećanje cijena i drugih vrsta proizvodnje poljoprivrednih kultura stočne hrane, tako da će po ovoj namijenjenih proizvodnji biogoriva. osnovi poskupjeti stočarska proiz- To će utjecati na smanjenje vodnja, a na porast proizvodnih proizvodnje drugih biljnih kultura troškova utječu i cijene energenata. za potrebe proizvodnje hrane što U sektoru proizvodnje kravljeg stvara preduvjete za porast cijena mlijeka nema promjena u odnosu na poljoprivrednih proizvoda. Upravo pad proizvodnje, već je zbog naftna kriza i stalni porast cijena utjecaja većih troškova stočne hrane energenata potiču razvijene zemlje i energenata došlo do određenih da iz drugih alternativnih izvora i povećanja otkupnih proizvođačkih biljne proizvodnje osiguraju cijena mlijeka. Povećane su cijene određene količine goriva, pa tako i sirovog mlijeka u zemljama biodizela. Ove zemlje najveći su aanicama Europske Unije i one se proizvođači i izvoznici hrane, te će odnose na mlijeko kvalitete prema na svjetskom tržištu hrane kroz veće europskim standardima, gdje 90 % cijene iskoristiti svoj povoljan količina proizvedenog mlijeka globalni položaj. Na domaćim ispunjava ove uvjete kvalitete. Ovaj tržištima intervenirat će određenim trend povećanja cijena sirovog ekonomskim mjerama kako ne bi za mlijeka sada je usporen. njihovo stanovništvo došlo do većeg U svjetskoj proizvodnji kravljeg poskupljenja i porasta cijena hrane. mlijeka dominira Europa s udjelom U Hrvatskoj je zbog specifičnog od 42 % količina od svjetske stanja u poljoprivredi, nezadovoproizvodnje, a Europska Unija ima ljavajućeg stupnja razvijenosti i udjel od 28 %. Ovako veliku manje produktivnosti, kao i deficita proizvodnju mlijeka Europska Unija nekih poljoprivrednih proizvoda, ostvarila je primjenom mliječnih potrebno poticati domaću poljokvota, te je prihvaćen plan privredu, a posebno proizvodnju povećanja proizvodnje kravljeg mlijeka, ne samo s postojećim mlijeka za aanice EU za razdoblje mjerama agrarne politike, već i od 2007. 2014. god. u količini od novim zakonodavnim rješenjima 8,00 milijardi kg mlijeka. reguliranja poljoprivrednog tržišta, U slučaju većih poremećaja kao i dodatnim financijskim intermlijeka i mliječnih prerađevina na vencijama. U tržnim uvjetima zajedničkom europskom poljopriposlovanja i slobodnog tržišta, vrednom tržištu EU ima mogućnost zaštita domaće proizvodnje mlijeka veoma efikasno intervenirati pora- ne može biti dugoročna mjera. stom proizvodnje mlijeka poPored najavljivanja da će se u većanjem mliječnih kvota. Svjetski Uniji 2014. god. promijeniti i režim trendovi u proizvodnji hrane utjecat mliječnih kvota, naši se predstavnici će na agrarnu politiku Unije i na u predpristupnim pregovorima s EU proizvodnju mlijeka te na ubrzanje komisijom trebaju izboriti za što najavljenog procesa liberalizacije veću godišnju mliječnu kvotu od 900 proizvodnje mlijeka i ukidanja mlijuna litara ili 1,00 milijardu litara mliječnih kvota. mlijeka. ■

Ml,iekarskili.st 06/2008.

GOVEDARSTVO

Neke osnovne činjenice i postupci u suhostaju i nakon teljenja Piše:JosipHaluška,dipl.ing.

antibiotikom protiv mastitisa. spješno teljenje jedan Postoji više načina zasušivanja je od najvažnijih čim­ krava. benika u mliječnom ' Kravu treba naglo zasugovedarstvu. Visoka se : ' : šiti bez obzira na visinu proizvodnja mlijeka proizvodnje, a ne smanjivati ili može postići samo ako preskakati broj mužnji. Nakon je krava pažljivo njegovana prije i zasušenja krave je potrebno poslije teljenja.

Teljenje je preseliti u posebno odjeljenje, najosjetljivije razdoblje u životu dati im sijeno i drugu kvalitetnu krave. Za vrijeme tog razdoblja : voluminoznu krmu i vodu po krava je podvrgnuta mnogim volji. fizičkim i psihičkim stresovima.

Osim toga, događaju se i fiziološke Posljednja mužnja prije zasušepromjene u vimenu u prijelazu iz nja mora biti temeljita, a potom je suhostaja u razdoblje laktacije. potrebno u svaku sisu aplicirati Prehranu krave bi trebalo pažljivo antibiotik kako bi se spriječio isplanirati i prilagoditi. Sastav mastitis. Tretman antibioticima obroka na početku nove laktacije prilikom zasušivanja potreban je veoma je važan za mliječne krave. zato što oko 50 % krava ima Pravilna hranidba za vrijeme subklinički mastitis. lako se mlijeko laktacije i suhostajnog razdoblja čini normalnim, a ponekad je nizak i doprinijet će lakšem teljenju i većoj broj somatskih stanica u mlijeku, proizvodnji mlijeka. Važno je da se mlijeko može sadržavati bakterije krave pravilno zasuše i da zadrže koje izazivaju mastitis. Prije aplikaoptimalnu tjelesnu kondiciju. cije antibiotika sise je potrebno Zasušivanje krava očistiti alkoholom. Nakon aplikacije Vime krave zahtijeva odmor i antibiotika u sisni kanal, sise treba regeneraciju. Mnoga su istraživanja dezinficirati. Tijekom tog razdoblja i iskustva pokazala kako suhostaj krave treba pažljivo nadgledati. Ako mora trajati između 50 i 70 dana. U uzgajatelj nije siguran da su sve praksi, suhostaj najčešće traje 60 krave steone, prije zasušivanja treba dana. Svaki farmer mora voditi pregledati krave na steonost. računa o terminu teljenja svojih Njega krava u suhostaju krava i znati koje će se krave oteliti u Optimalno suhostajno razsljedećih 50 do 60 dana. Stoga bi doblje traje 60 dana. Duže razdoblje uzgajatelji trebali voditi evidenciju o ne treba prakticirati,jer krave mogu planu teljenja i zasušenja krava. lako postati predebele. U razdoblju Krave prije zasušenja treba tretirati zasušenja krave trebaju biti

U

24 Mljekarski list 06/2008.

odvojene od ostalih krava. Prehranu treba smanjiti kako bi krave lakše zasušile. Zelenu krmu treba izbaciti iz obroka. Zasušivanje treba obaviti naglim prekidom mužnje. Krave koje su imale mastitis treba podvrgnuti antibioticima odmah nakon posljednje mužnje. U suhostaju treba voditi računa o hranidbi. Za vrijeme prvog mjeseca suhostajnog razdoblja krave trebaju biti hranjene prema standardima za održavanje tjelesne kondicije, uz proizvodnju od 2 - 4 kg mlijeka dnevno.

U drugom mjesecu suhostaja krave moraju biti hranjene obrocima koji zadovoljavaju energetske potrebe krave koja proizvodi 5 kg mlijeka dnevno.

Bređe krave piju više vode, te im zato treba osigurati velike količine kvalitetne vode. Kravama treba davati kvalitetnu voluminoznu i vlaknastu hranu niskog energetskog sastava za normalan rad buraga.

Hrana mora biti na raspolaganju bez ograničenja.

: ' ' Pri kraju suhostajnog : razdoblja voluminozni dio obroka promijenimo u onakav kakav će biti nakon teljenja.

Potrebno je osigurati prijelazni obrok u hranidbi krava u suhostaju.

Treba izbjegavati nagle promjene u načinu prehrane. Do drugog tjedna nakon teljenja treba postupno povećavati količinu

U ovom članku opisat ćemo postupakzasušivanjakrava, hranidbu krava u suhostaju,smještajzasušenihkrava,teljenje i njegu krava

i teleta nakon teljenja, zdravstveneproblemeza vrijemei poslije teljenjate uvod visokomliječnih krava u laktaciju koncentrata

te je

uskladiti s mlijeka.

Za održavanje zdravlja tijekom suhostaja obroci krava moraju biti nadopunjeni mineralima i vitaminima.

Hranidba zasušenih krava Nakon zasušivanja krave treba i dalje hraniti adekvatnom količinom sijena dobre kvalitete i drugim voluminoznim krmivima kako bi se podmirile potrebe za hranjivim tvarima.

Dnevne potrebe zasušenih krava ovise o težini krave. Krave veće tjelesne mase troše više energije, više sirovih proteina i više minerala. Primjera radi, kravi od 650 kg težine treba osigurati 55 MJ NEL, 1 100 g sirovih proteina, 50 g Ca i 40 g P. Treba izbjegavati veće količine kukuruzne silaže i koncentrata. Kravuu suhostaju po pravilu treba hraniti kao da proizvodi 1O litara mlijeka, odnosno hraniti je tako da pokrije svoje uzdržne potrebe i još kao da proizvodi 2 4 kg mlijeka. Ove se potrebe mogu podmiriti voluminoznom hranom. Na velikim farmama, kod krava s visokom proizvodnjom u suhostaju se, osim voluminozne hrane, dodaje još i 1 - 2 kg koncentrata. Krave u suhostaju trebale bi jesti najmanje 1O kg suhe tvari na dan. očekivanom proizvodnjom

: ' ' U prvih mjesec dana su: hostaja treba održavati : kondiciju krava uz veoma mali : prirast težine. Hranidba zasuše: nih krava treba biti tako prilago: đena da zadovolji uzdržne potre: be i osigura dovoljno hranjivih : tvari za plod koji se intenzivno : razvija.

U suhostaju treba voditi računa da ne dolazi do prekomjernog debljanja krava, što može dovesti do komplikacija kod teljenja. Dnevni obrok za zasušene krave trebao bi sadržavati oko 12 - 15 kg silaze, 5 kg dobrog lucerkinog sijena, 1 - 2 kg koncentrata i 150 g mineralne smjese. Ukoliko se zasušena krava napasuje, može pojesti oko 25 - 30 kg paše pa joj je potrebno dodati 2 kg sijena, 2 kg koncentrata ili šrota te mineralni dodatak. Posljednja dva tjedna suhostaja krave je potrebno postupno privikavati na onakav obrok kakav će dobiti nakon teljenja. U tom razdoblju postupno se povećava količina koncentrata.

Dobrom hranidbom krava u suhostaju omogućit će se pravilan

razvoj teladi i osigurati dobra kvaliteta kolostruma. Pored toga, krava će se postupno privikavati na veće količine koncentrirane hrane koju će dobivati nakon teljenja.

Poslije poroda krava će jesti, pored osnovnog obroka, između 5 i 1O kg koncentrata, što pokriva potrebe za proizvodnju 20- 30 litara mlijeka.

Smještaj zasušenih krava Zasušene krave zahtijevaju poseban smještaj. Zasušene krave moraju se držati u objektima sa slobodnim načinom držanja i sa ispustima. Ispusti moraju biti čisti i suhi, a objekt mora imati ventilaciju.

Ako ne postoji poseban objekt za zasušene krave, onda se one moraju držati u posebnom odjeljenju odvojene od krava u laktaciji. Na taj

Ispust za krave u suhostaju Mljekmski list 06/2008.

25

se način osigurava pravilna hranidba i njega zasušenih krava.

Teljenje krava Za teljenje krava na većim farmama postoji poseban objekt ili odjeljenje - rodilište koje je odvojeno od proizvodne štale. U manjim štalama moraju se osigurati boksovi za teljenje, koji su lako pristupačni. Rodilište mora biti čisto, suho, dezinficirano i nastrto slamom. Na većim farmama drži se više krava u rodilištu s puno stelje gdje krave nisu vezane. Najmanje tjedan dana pred teljenje krave treba smjestiti u rodilište.

Ležište za kravu je potrebno prije teljenja temeljito očistiti.

Osobe koje sudjeluju pri teljenju moraju oprati i dezinficirati ruke.

Pribor koji se koristi pri teljenju mora biti dezinficiran. Pomoć. pri teljenju primjenjivati samo ako je potrebno. Tele treba vući u ritmu trudova.

potrebno ga je što prije osušiti i staviti u individualni boks nastrt s dovoljno suhe čiste slame.

Njega krava pri teljenju i poslije teljenja Prostorija za teljenje mora biti svježa, čista i dobro prozračena.

Nakon svakog teljenja prostor za teljenje mora se očistiti i dezinficirati. Kravama je potrebno da se naviknu na okolinu. Ako je mjesto teljenja smještena na otvorenom, potreban je zaklon od sunca, vjetra i kiše. Mjesto za teljenje mora biti čisto kako bi se izbjegao rizik od infekcija. Krave su u ovom razdoblju sklone bakterijskim infekcijama zbog sniženog djelovanja imunološkog sustava.

Vaginalne upale i upale maternice za vrijeme i nakon teljenja mogu dovesti do endometritisa. Osobe koje pomažu pri teljenju, kao i pomagala za teljenje, trebaju biti čiste. Simptomi koji označavaju početak teljenja variraju od krave do krave. Nemir, nabubrena vimena, nateknute stidnice i opušteni ligamenti između kostiju i vrha repa.

Većina će se krava oteliti bez bilo kakve pomoći.

teljenja dati kolostrum. Tele bi trebalo popiti dvije litre kolostruma odmah po teljenju. Nakon par sati tele premjestiti u zasebni prostor.

Problemi koji se pojavljuju zbog nepravilne hranidbe zasušenih krava U razdoblju teljenja krava je jako osjetljiva na probavne ili metaboličke smetnje i druge poremećaje. Najčešće smetnje su zadržavanje posteljice, mliječna groznica, ketoza, dislokacija sirišta i edem vimena. Posteljicu bi krava trebala ispustiti u roku od 12 sati. U nekim slučajevima kompletna posteljica ne biva izbačena. Znak zadržane posteljice - retencije, je izgled fetalnih membrana koje vise iz stidnice dan nakon teljenja.

Posteljica ostaje u spolnom traktu i može ispuštati neugodni miris. To je znak upale maternice. Duže zadržavanje posteljice prouzročit će gubitak apetita i doći će do pada proizvodnje mlijeka. Zaostajanje posteljice se često događa u kombinaciji s pobačajem, pojavom blizanaca i stresom. Neizbalansirani obroci također mogu utjecati na zaostajanje posteljice. Posteljica (placenta) obično izađe 3 - 8 sati nakon teljenja. Terapeutske mjere za zaostalu posteljicu treba poduzeti 24 sata nakon teljenja. Liječenje se obavlja antibioticima.

Novorođenom teletu treba očistiti nosnicu i usnu šupljinu od sluzi. Odmah nakon poroda treba dezinficirati 'pupčani ' tračak umakanjem u jod ili poprskati antibiotskim sprejem. Odmah nakon što pukne ~ ' ' b1t1 P~i_noć p~i teljenj_umora pupčana vrpca, tele mora početi : strucna, a mtervedisati kako bi se opskrbiJo nirati treba samo ako dođe do kisikom. komplikacija. Proces teljenja treba proteći bez problema kako Sluz se skida čistim rukama, bi se krava što prije mogla povlačeći ga od očiju prema nosu, : ' ' Upale maternice i zaooporaviti. : stajanje posteljice utjebez ulaženja rukom u usnu šupljinu. cat će na reprodukciju za vrijeme Za poticanje disanja veoma često se Za nepravilnosti tijekom nove laktacije. Krave koje su bile primjenjuje polijevanje hladnom teljenja treba pozvati veterinara. liječene radi zadržane posteljice vodom. Nakon toga tele je potrebno Nakon teljenja kravi treba ponuditi trebao bi pregledati veterinar istrljati suhim i čistim ručnikom ili svježu toplu vodu i dati kvalitetno kako bi se spriječili problemi s gužvom čiste slame. Trljanjem se sijeno. Nakon teljenja, ako pretreprodukcijom. pospješuje cirkulacija, a brzina postavljate da se u dišnim putovima sušenja tijela sprječava prehladu. nalazi sluz, tele na trenutak Ukoliko tele prvih sati ostaje uz podignite za stražnje noge kako bi Zaostajanje posteljice najčešće kravu, onda kravi treba omogućiti se sluz mogla izlučiti. Odmah po se javlja kod debelih krava za da ga lizanjem osuši i na taj način mu teljenju treba dezinficirati pupčanu vrijeme suhostaja i kasnijeg razdobpospješi perifernu cirkulaciju krvi i vrpcu otopinom preparata na bazi lja u laktaciji. Važno je kravu što pridisanje. Ako tele ne ostaje uz kravu, joda. Važno je teletu što prije nakon

26 Ml.felwrski list 06/2008.

GOVEDARSTVO je izmusti odmah nakon teljenja ili dozvoliti teletu da siše kako bi se potaklo ispuštanje oksitocina. To bi moglo pomoći da se posteljica izluči na vrijeme. Bolesti goveda, kao bruceloza i leptospiroza, mogu utjecati na zaostajanje posteljice.

Zato je potrebno uvesti vakcinaciju protiv ovih bolesti. Najrasprostranjeniji poremećaj koji zahvaća starija mliječna goveda je mliječna groznica.

Mliječna groznica se pojavljuje neposredno prije, za vrijeme, ili poslije poroda. Na ovu bolest može se utjecati razinom. hrani.dbe u suhostaju. Krave koje pate od mliječne groznice imaju manji apetit, nesigurno hodaju, glava im pada na jednu stranu i ne mogu se dići. Krava ne odgovara na podražaj, bulji, ima hladne uši i suhu njušku.

Pretpostavlja se da je mliječna groznica rezultat nagle potrebe za kalcijem radi stvaranja kolostruma i Potrebe

za kalcijem

povećavaju se dva do tri

puta, a krava ne može brzo mobilizirati dovoljno kalcija iz ' tjelesnih rezervi. Da bi 'svojih krava zadovoljila veću potrebu za kalcijem, pojačat će se apsorpcija kalcija iz crijeva, a dodatna količina kalcija izlučit će se iz kostiju.

mlijeka nakon teljenja.

Zbog toga dolazi do niže razine kalcija u krvi krava prilikom teljenja.

Ako krava ne može udovoljiti brzom i naglom zahtjevu za kalcijem, pojavit će se znakovi mliječne groznice. Kravu treba liječiti od mliječne groznice u što kraćem roku i to unosom kalcija dok se ne dosegne normalna razina. Mliječna se groznica liječi intravenoznom injekcijom otopine kalcija zajedno sa otopinom kalcija koja se daje kravi nekoliko sati poslije injekcije.

Rezultat infuzije kalcija je u većini

2 8 Mljekarski li,st 06/2008,

slučajeva

uspJesan. Ako krava ne može ustati, treba joj pomoći premjestiti se na prsa i to tako da se premješta s jedne strane na drugu svaki sat kako ne bi natekla i kako ne bi došlo do dekubitusa (rane od ležanja).

U razdoblju nakon teljenja kravi se može oralno dati dodatni preparat kalcija, kada se očekuje mliječna groznica. Sljedeći poznati poremećaj koji se javlja 10 - 40 dana nakon teljenja je ketoza. To je najkritičnije razdoblje nakon teljenja krave. U tom razdoblju krava teže mobilizira dovoljne količine vitamina i minerala za visoku proizvodnju mlijeka. Karakteristika ketoze je pomanjkanje apetita, bezvoljnost, zatvor te specifični kiselkasti miris iz usta i opća slabost.

Proizvodnja mlijeka je smanjena,

kao i tjelesna kondicija.

Organizam - krave pokušava nadoknaditi manjak šećera u krvi mobilizacijom masti iz tjelesnih rezervi. Pojavom ketoze u jetri, pojačana je mobilizacija masti, uz proizvodnju ketonskih tijela, zajedno sa smanjenom glukozom u krvi.

Ketoza se češće pojavljuje kod krava koje su gojazne tijekom laktacije i suhostaja. Liječenje ketoze sastoji se u podizanju razine šećera u krvi, npr. davanjem propilen glikola i glukoze intravenozno. Tijekom suhostajnog razdoblja kravi treba davati obroke manje energetske vrijednosti uz odgovarajuću količinu minerala i vitamina. Nakon teljenja krava mora dobiti kvalitetnu krmu na raspolaganje. Dva tjedna nakon teljenja treba povećati količinu koncentrata.

Dislokacija sirišta je metabolički poremećaj i često se javlja prva četiri tjedna nakon teljenja. Kod i' ' Najbolji test. za dija~no- ovog poremećaja sirište se zaokrene : zu ketoze Je provJera ketonskih tijela u urinu, krvi ili na lijevu ili desnu stranu u odnosu na normalan položaj. Klinički mlijeku. Kad krava boluje od keznakovi su slični onima izazvanim toze, smanjena je razina šećera u ketozom. Krava je usporena i krvi, a povećana je razina keton- dehidrirana. Plinovi se skupljaju u skih tijela. sirištu, i ne mogu izaći van. Stvarni

Pravilnomhranidbomsprječavamo pojavumnogihbolesti visokomliječnih krava

GOVEDARSTVO uzrok dislokacije sirišta nije utvrđen.

Sirište treba vratiti u ispravan položaj metodom okretanja i spajanja šavom.

Rana laktacija Od početka laktacije količina mlijeka se povećava. Krave postižu vrhunac proizvodnje između 30 i 50 : ' ' Za vrijeme. suhostaja i dana nakon teljenja, dok kapacitet : teljenja važno je imati unosa suhe tvari dostiže svoj na raspolaganju krupnu dugo- maksimum između 60 i 90 dana : vlaknastu hranu. nakon teljenja. U ovom razdoblju visokoproduktivne krave treba Gojaznost, pa čak i masna hraniti dobro izbalansiranim obrodegeneracija jetre, javlja se kod cima s visokim udjelom energije.

Od prekomjerno hranjenih krava u 90. dana nadalje proizvodnja prvom tjednu nakon teljenja. Svi navedeni poremećaji vezani su za mlijeka postupno opada. Tjelesne sindrom gojaznosti. Treba izbjeći rezerve, izgubljene tijekom početka prekomjerno hranjenje krava i redo- laktacije, ponovno se prikupljaju i vito pratiti kondiciju. Način vođenja krava ponovno postiže tjelesnu farme, a ponajviše hranidbe, može kondiciju. Hranidba bogata ugljikoumanjiti sve navedene probavne i hidratnim obrocima sada će imati manji utjecaj na proizvodnju mlijeka metaboličke poremećaje i time prinego u ranoj laktaciji. U ovom donijeti optimalnoj proizvodnji. krave treba hraniti Nakon teljenja spolni trakt se razdoblju obrocima s visokom količinom za 25 - 30 dana vraća u normalno krme i niskom stanje, kada ciklus tjeranja može voluminozne količinom lako probavljivih ugljizapočeti. Sljedeća oplodnja će biti kohidrata. Ako su krave mršave i 50 - 75 dana nakon teljenja. imaju nedostatak tjelesnih rezervi, Potrebno je uskladiti zdravlje krave i do smanjenja reprodukciju s visokom proizvod- to će dovesti proizvodnje mlijeka.

Ako je njom mlijeka.

kondicija krave u ranoj laktaciji preslaba, treba provjeriti hranidbu.

Tim kravama treba dodatno davati koncentrate kako bi povećale kondiciju. : ' ' Težinu krave treba pove: ćavati za vrijeme laktacije, a ne za vrijeme suhostajnog razdoblja.

Krave s prevelikom težinom imaju više poteškoća pri teljenju.

One manje jedu pa troše velike količine tjelesnih rezervi i tako gube tjelesnu kondiciju. To može dovesti do ketoza. Krave s prevelikom težinom mogu samo kratko vrijeme davati puno mlijeka; imaju slabu perzistenciju i smanjeni apetit. Kod teljenja krave moraju biti u optimalnoj kondiciji. Krave s većom tjelesnom težinom treba hraniti obrocima manje energetske vrijednosti, smanjenom količinom koncentrata. Kod većih stada treba grupirati krave po proizvodnim grupama, kako bi hranidba bila prilagođena potrebama krava. ■

u~w~

za proizvodnju krme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se.

Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se.

Mirko Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta SveučilištaJ.J. Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprije budućim stočarskim stručnjacima studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave.

Ovom knjigom će stočari - proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica31/3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

Mljekmski li.st 06/2008.

29

GOSPODARSTVO

STANJE PROIZVODNJE MLIJEKA U NAS i očekivane promjene• realno ili ne?

Kretanjeproizvodnjemlijekau nas Piše: Prof.dr. se. ZoranGrgić

Kakvaje

naša proizvodnja moglo se više puta vidjeti na stranicama Mljekarskog lista. Napravljen je značajan pomak u

razdoblju od 2002. godine

države, gotovo isto toliko iz državnih i komercijalnih kredita, do danas. Rezultat je to opet subvencioniranih od države svakogodišnjih visokih Takva pomoć sektoru donijela modelom kapitalnih ulaganja i vjerojatno jednako takvim poticajima je povećanje otkupa od preko 150 ulaganja kroz državne milijuna litara u zadnjem petogo- za mlijeko od strane mljekarske dišnjem razdoblju, ali i značajno industrije. Oko 1 milijarde kuna je poticaje i kredite, te smanjenje broja proizvođača s oko samo kroz državno premiranje poticaje mljekare na 59 tisuća na oko 32 tisuće (za ove mlijeka uložena u razdoblju od "izgubljene" najčešće nije nađen 2002. godine do 2004. godine, pa se osnovnu cijenu i poticaj alternativni izvor dohotka). Najveća bez plaćanja za osnovnu cijenu pozitivna stvar pri tome je činjenica mlijeka može reći da je poticanje i države da nam je uz smanjenje broja kreditiranje proizvodnje u tom ciklusu samo u muzenih grla s 257 na 177 tisuća investicijskom otkup mlijeka povećan s oko 500 na sektoru mlijeka bilo oko 5,5 izboriti što bolji položaj. Pitanje je oko 650 milijuna litara. To pove- milijardi kuna. Za 100 milijuna litara koliko se sadašnja struktura proizvođača može mijenjati na bolje i -je li puno ili malo? ćanje mlijeka najviše pokazana u koliko broj proizvođača koji preostaŽelje i objektivno moguće o posljednje 3 godine je rezultat, je može popunjavati bilancu kakva se budućoj proizvodnji prema procjenama u razdoblju očekuje - porast otkupa iznad sadaU zadnjoj rundi pregovora, 2004./2007. oko 1,5 milijardi kuna prije pristupanja EU, pokušavamo si šnjih 650 milijuna litara i porast udjepoticaja za mlijeko od strane la mlijeka E i I. klase sa sadašnjih 64 % na oko 90 %kako je to u zemljama EU. Tablica '1:Kretanjebrojaproizvodača prema količini isporučenog Ponekad se čini da koliko god nam mliieka2003. - 2007. godine pritom EU podiže visoko ljestvicu koju moramo preskakati, toliko si Količina isporuke Godina Indeks letvica dolje postavljamo sami da bi Qodišnie 2007./2003.

2003.

2007. se o njih saplitali. preko 100 tisuća litara 191 795 416 Kako bi ostali na današnjoj od 50 tisuća do 100 1684 253 666 razini proizvodnje, odnosno otkupa od 30 tisuća do 50 1 521 155 2354 koji se jedini računa u kvotu I., s oko od 10 do 30 tisuća 11 875 9163 77 90 % mlijeka u standardu, potrebno manie od 1Otisuća 44562 17 963 40 je povećati udio mlijeka u standardu UKUPNO 58 815 31959 54 za oko 119 milijuna litara. Za takvu količinu svaka od grupe isporuči­ Tablica2: Strukturaproizvodn;emlijekapo isporučiteljima telja s više od 30 tisuća litara mlijeka godišnje morala bi prema današnjim 2003. - 2007.godine uvjetima proizvoditi 100 %mlijeka u Indeks Količin~ isporuke godišnje 2003.

2007. standardu i još bi se iz one najslabije 2007./2003. preko 100 tisuća litara 213 368 759 62271 226 343 i najbrojnije kategorije proizvođača od 50 tisuća do 100 43 958 039 114 969 056 262 (do 30 tisuća litara isporučenog od 30 tisuća do 50 57121 736 159 90 664 881 mlijeka godišnje) moralo dobiti oko od 1O do 30 tisuća 191226308 82 156 777 493 25 milijuna litara (27 % njihove manje od 1O tisuća 170 590 819 78 070 797 46 sadašnje proizvodnje izvan standarUKUPNO 525168128 125 653 850 986 da).

30

!vfljekarski list 06/2008.

GOSPODARSTVO Takvo povećanje kvalitete proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s EU i neposredno nakon planiranog ulaska RH u EU dok još imamo neki prostor uređivanja "svoje" agrarne politike (oko 3 godine ukupno) ne može se očekivati na današnji način. Onaj početni učinak povećanja količine i kvalitete mlijeka od 2002. do 2007. godine sad je potrošen, preostala je populacija proizvođača koja znanjem i vještinom, te spremnošću na rizik ulaganja ne može odgovoriti traženom zahtjevu.

Populacija ''velikih"je u stvari mala, samo nešto manje od 5 tisuća proizvođača, a već je ograničena barem jednim od sljedećih uvjeta razvoja: sadašnjom zaduženošću kreditima i raspoloživim poljoprivrednim zemljištem.

Reprogramiranje duga je nešto što bi se moglo očekivati, ali neke ozbiljne, a brze promjene po pitanju okrupnjavanja njihovog posjeda kao jedne od osnovnih pretpostavki razvoja proizvodnje mlijeka vrlo, vrlo teško.

Aktualni podaci proizvodnje mlijeka Gledano po ukupnoj isporuci, nama je danas oko 243 milijuna litara mlijeka izvan europskog standarda. Najveći dio tog mlijeka (184 milijuna litara) dolazi iz najbrojnije populacije proizvođača koji isporučuju do 50 tisuća litara mlijeka godišnje. Takvih je 29,5 tisuća ili 92 %.

Ako pretpostavimo da se određeni pomaci na bolje mogu očekivati u populaciji proizvođača koji danas isporučuju od 30 do 50 tisuća litara mlijeka godišnje, tako izvan "razvojnog dijela" proizvođača mlijeka u nas ostaje oko 27 tisuća proizvođača, s oko 148 milijuna litara mlijeka koja su danas izvan standarda. Što se može očekivati? Što će biti s našim ciljem održavanja barem 650 milijuna litara mlijeka kao pregovaračkom osnovom pri ulasku u EU?Je li realno očekivati da takvu kvotu ostvarimo s 90%-tnim udjelom mlijeka europske kvalitete?

M/Jekarski list 06/2008.

Grafikon I: Struktura proizvodnje prema k,·,:diteti iSJ'Orućenog 111/ifek.,1 2007. godine E klasa; 53%

li klasa; 18%----

Grafikon2: Kvaliteta isporuče11og mliiekapC'5trukturiproizvođača 2007.godine 250.000 200.000 !i

150.000

~ :::,

:!

manje od 10 000

od 10 da 30 000

od 30 do 50 000

struktura • mlijeko

u standardu

od 50 do 100 000

preko 100 000

proizvođača

■ mlijeko

Izvan standarda

* mlijeko u standardu je sadašnja E i I. klasa Udio sektora proizvodnje mli- no je svako buduće poticanje povejeka u ukupnoj poljoprivredi već je i zati s većim iskorištenjem kapacipreviše "potican" državnim sred- teta, što znači veću proizvodnju stvima, dobar dio "socijale" u popu- mlijeka po muznom grlu. S obzirom laciji proizvođača već je otpao iz da je konkurentna proizvodnja proizvodnje posljednjih godina, a mlijeka nužno povezana s raspoloteško je očekivati da će preostali dio živim poljoprivrednim površinama, proizvođača hitnije unaprijediti takav razvoj proizvodnje malih prosvoju proizvodnju, barem ne bez izvođača s relativno malim posjedodatnog razvoja strukture proizvo- dom moguć je jedino u uvjetima đača "s donjeg dijela", dakle onih dodatnih ulaganja koja su prikazana koji danas isporučuju do 50 tisuća u članku o ekonomici krmnog litara mlijeka godišnje i imaju manje slijeda objavljenom u prošlom broju od polovice mlijeka E klase.

Mljekarskog lista. Ostaje nam za Da bi se aktivirao ovaj dio vidjeti koliko njih je spremno na populacije proizvođača na značaj­ takvu, za naše prilike danas nije unaprjeđenje i veličine i uobičajenu proizvodnju samo na kvalitete· svoje proizvodnje potreb- većim farmama. ■

31

0 Proformance

ProMil

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodn

La r

l

--

· - osude za hJađen~liJ citeta'- .zatvorenJ\s. ·em i digit oličine n

X KRALJEVSKAZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda ti Izvrsna vidljivost ti Vrhunska njega ti Potpuno zatvaranje sisnog kanala ti Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje ti Rastapa nečistoće ti Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mul/nje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem: WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

---

WestfaliaSurgt

ZDRAVLJE

STADA

izvedbom UTJECAJIZGLEDA Pravilnom ležišta kravama osiguravamo udoban I IZVEDBELEŽIŠTA smještaj u staji. Ležišta moraju biti pravilno NAPOJAVNOST dimenzionirana, suha, udobna i MASTITI SA čista

-

Prof dr. se. GoranBačić---------------------------

Ostale vrste stelje i ležišta • Kao zanimljivost možemo navesti korištenje sasušene kravlje balege koja se složi u prednjem dijelu ležišta. Ovakva vrsta stelje je udobna, ali ima veliki nedostatak. Može se koristiti samo u izuzetno sušnirn krajevima gdje klima dopušta da se feces brzo suši i izgubi praktično gotovo svu vlagu.

Također je bitno da nema doticaja s drugim izvorima vlage (pojilice koje cure, urin i slično), jer će u protivnom doći do omekšavanja i aktivacije mikroorganizma koji se u suhom fecesu nalaze u neaktivnom stanju.

• Kombinacija automobilskih guma(najčešće rezanihna pola)

koje se slažu u prednjem dijelu ležišta i pijeska koji se pospe po njima omogućava izuzetno velik komfor kravama jer gurne jako dobro amortiziraju težinu njihova tijela.

• Kombinacija gumenih madraca različite debljine i pijeska ili piljevine također pruža odgovarajući komfor kravama dok leže.

U mnogim štalama praksa je da krave leže na samoj gumi, bez dodatne stelje. Na taj način olakšano je održavanje higijene jer se guma lako može oprati vodom, međutim komfor ležišta nije zadovoljavajući, jer je vulkanizirana crna guma također vrlo tvrda. Stoga u takvim ležištima možemo očekivati veći broj krava s natečenim zglobovi-

a) b) Slika 1. a) Gumadeblj,'ine 3,32 cm naboranas donjestraneradilakše odvodnjetekućine prilikompranja,b) Obična gumadebljine1,85cm

Mlfe/rorskilist 06/2008.

ma ili patologijom papaka.

•

Najveći komfor kravama pružaju

tzv. vodeni kreveti, dvostruki gumeni madraci iznutra ispunjeni tekućinom. Kod nas nisu dostupni, ali ni u stočarski razvijenim zemljama nisu jako česti zbog izuzetno visoke cijene.

• Gotovo jednak komfor pružaju i dupli gumeni madraci ispunjeni umjetnim spužvastim materijalima (isječak prikazan na slici 2).

Adekvatanprostor za prigibanjeprilikomlijeganja Mogućnost prirodnog lijeganja i dizanja je ključno za udobnost ležišta. Uz dobru podlogu ležišta, potrebno je osigurati dovoljno mjesta s prednje strane, kako bi krava mogla ispružiti glavu i vrat kada klekne na prednje noge, a potom spusti stražnji kraj. Preporuča se oko 90 cm slobodnog prostora ispred granične daske u ležištu.

Trebalo bi također omogućiti kravi prostor za prolaz glave i vrata sa strane u cijevnoj konstrukciji koja dijeli ležišta. Studije su pokazale da je u štalama, u kojima krave imaju dovoljno prostora naprijed i sa strane, stopa izlučenja niža i BSS također niži. Kada nema dovoljno prostora ispred krave, naći ćemo više krava koje leže dijagonalno u ležištima.

33

ZDRAVLJE

STADA

Slika 2: Dupli gumeni madracispunjenumjetnim spužvastimmaterijalima

Dodatnih 30 - 45 cm duže ležište kod sprijeda otvorenih ležišta služi kako bi krava mogla ispružiti glavu naprijed prilikom lijeganja. Uzdignutost ležišta od poda, tj. prolaznog hodnika, trebala bi biti od 20 do 30 cm. Ne smijemo zaboraviti uračunati debljinu gumenog madraca i stelje. Računamo li visinu do betonskog ruba ležišta, kad na njega stavimo gumu i stelju, može se dogoditi da visina od poda bude prevelika pa će krave zapinjati i oštećivati zglobove na nogama, ili će dolaziti do sklizanja prilikom izlazaka iz ležišta.

Nagib ležišta ne bi trebao biti veći od 4 % prema stražnjoj strani, kako bi se osiguralo ocjeđivanje mokraće u ' ' a ne zadržavanje u ležištu. prolaz,

Granična daska treba biti postavljena pod kutom od 45° do 60° (preporučljivo 60°) kako bi virila iz stelje 10 do 15 cm. Granična daska Slika 3: Na prednjojstrani morabiti dovoljnoprostorakako bi krava treba biti postavljena točno ispod moglapravilnoleći kleknuvši na prednjenoges glavomispruženomnaprijed vratne prečke kako bi se osiguralo pravilno lijeganje i dizanje iz ležišta.

Tablica 1: Dimenzqe ležišta u štalama za slobodnodržan1e Jasno definiran prostor za odmor (ležanje) Širina Dužina ležišta (cm) Visina Od ruba ležišta do Težina Širina i dužina prostora za ležišta vra1ne vra1neprečke i krave (kg) (cm) granične daske (cm) Zatvoreno Otvoreno prečke (cm) odmor mora odgovarati veličini snriieda sprijeda krava koje u njemu borave. Granična 360 - 545 106 - 112 198 228- 244 104 - 109 158 daska ograničava prostor za ležanje.

545 - 680 112 - 122 213 244- 259 112 - 117 168 Ako je preniska ili zaobljena krava će Preko 680 122 - 132 228 259 - 274 117-122 180 često ispružiti prednje noge ispred sebe. Cijev koja prolazi i učvršćuje konstrukciju ležišta s gornje strane, tzv. vratna prečka, također mora biti pravilno postavljena kako bi prisilila kravu da pravilno legne i omogućila joj da pravilno ustane i stoji sa sve četiri noge u ležištu. Granična daska postavlja se u okomitoj ravnini ispod vratne prečke. Pravilne dimenzije ležišta također omogućuju da krava defecira izvan ležišta te tako b) a) imamo znatno bolju higijenu vimeSlika 4: a) Dobrodimenzionirana,suha, udobnai čista ležišta, na i samog ležišta koje zahtijeva mab) Kratko ležište- krava leži dijagonalno,a vime i stražnjenogesu nje održavanja (vidi tablicu 1 i slike 3 na rubu ili visepreko ruba štoznatno povećava rizik od ozljeda i4). ■

34

M(jekarski li.st 06/2008.

48260 Križevci, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: 048 716 11 e-mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

~11111PLODNA GRLA :~~~:::: PASMINA

KRAVE

ZDRAVLJE

STADA

V

NACINI DRŽANJA MUZNIHKRAVA

Izgradnjorn staje kravama je potrebno osigurati što optimalnije uvjete za proizvodnju

Mr. se. Kristina Matković ---------------------------

-

Goveda se u staji mogu držati na vezu i skupno, s time da svaka životinja ima svoj ležaj. Držanje na vezu može biti jednoredno i dvoredno. U jednom redu u pravilu može biti do 15 životinja.

Ležišta se prema dimenzijama dijele na: • kratka ležišta: 1,5 - 1,6 m x 0,8 1, 1 m. Kod kratkih ležišta je glava goveda smještena iznad valova, • srednje duga 2,3 x 1,2 m, • duga ležišta 2,5 x 2,3 m.

Navedene dimenzije su za kravu dužine trupa 1,7 m. Ovisno o veličini krave, veličine navedenih ležišta variraju.

Steljenje slamom je najbolje, ali u obzir dolaze i drugi materijali.

Tijekom zime potrebno je po kravi 350 kg slame. Koristi li se nasjeckana slama, onda je to 250 do 320 kg. Koriste se još i piljevina i strugotina te pijesak. Pijeska je potrebno 350 do 1 000 kg, što je limitirajući faktor za njegovu upotrebu, ali je dobar jer je tada kontaminacija sa E. coli najmanja.

Svježa piljevina može biti pojedinačno

kontaminirana sa Klebsiellom sp. koja uzrokuje perakutni mastitis.

Na farmama se odvojeno drže krave u različitim fazama uzgojnog ciklusa. Pri tom se misli na laktaciju i suhostaj kao dvije bitno oprečne faze koje uvjetuju način hranidbe.

Faza laktacije je vrlo je delikatna zbog povećane mogućnosti pojave

Kratki ležajevisu čisti~ ali za kravu nekomforni,dok su dugi ležajeviprljavi

Tablica1:Dimmziie.sred11jc dugih ležišta::,1krave Dužina trupa (m)

Dužina ležaja (m)

14 1,5

1 9 - 2,0 2,0 - 2.1 2,1 - 2,2 2 2 - 2,3 130%

1,6

1,7 100%

36

mastitisa. Stoga je nužno posebnu pozornost obratiti na higijenu steljenja. Krave u suhostaju se drže skupno, na stelji, u staji ili vani na svježem zraku i suncu.

Goveda se mogu vezati: • vertikalno Grabnerovim lancem, • električnim uređajem, • vratnim okvirom.

Širina ležaja (m) 1

u

1,15

1,2 70%

lzgnojavanje U kratkom ležištu uglavnom je postavljen pod od gume ili PVC-a.Uz samo ležište se nalazi ili kanal s blatištem, ili kanal s rešetkastim podom. Kanal s blatištem širine je 20 - 25 cm. Radi čišćenja kanal je potrebno dnevno steljiti s 2 - 4 kg slame po grlu.

Mljekorski li.st 06/2008.

ZDRAVLJE Kanal s rešetkastim podom širine je 1 m, a dubine 0,65 m.

Samim time nema potrebe za steljenjem, a odstranjivanje gnoja veoma je jednostavno.

Slobodno držanje Staja za slobodno držanje sastoji se od individualnih boksova (ležišta) za odmor. Krave imaju dovoljno prostora za kretanje, a hrane se s krmnog stola. Ležišta se prostiru, ali su potrebe u količini prostirke upola manje nego pri vezanom držanju (1 - 2 kg/ležištu dnevno). Pri slobodnom držanju racionalnije se iskorištava stajski prostor obzirom na broj krava.

Nepoželjna pojava kod slobodnog držanja je otežano mehanizirano izgnojavanje. Staje mogu imati dva, tri, ili četiri reda boksova. Boksovi su dimenzija 2,25 x 1,3 - 1,5 m. Između boksova su metalne pregrade visine 1, 1 m. Između redova boksova nalaze se blatni hodnici širine 3,4 m.

Valovi, jasle, hranilice i pojilice Visina gornjeg ruba valova treba biti 70 cm, a dubina valova 30 - 40 cm. Prikladne jasle trebaju biti smještene na visinu 40 - 50 cm, s time da je nivo otvora od zemlje uzdignut 50 - 60 cm. Važna je visina jasli u odnosu na nivo ležišta.

Potrebno je osigurati 60 cm jasli po kravi.

Hranidbeni stol je duga betonska ploča širine 1 m. Potrebno je izdvojiti 80 - 100 cm hranidbenog stola po životinji. Mane hranidbenog stola su rasipanje i zagađenje hrane.

Automatske pojilice se postavljaju na visinu od 40 cm.· Ukoliko nemamo automatske pojilice, možemo rabiti i korita sa sistemom plovaka, no to je manje spretno rješenje.

Vezanim životinjama moramo omogućiti nesmetana lijeganje, ustajanje i prilaz jaslama. Ne smiju se lancima vezati rogovi. Vez ni na koji način ne smije ozljeđivati životinju.

Mljekarski list 06/2008.

STADA

Porodilište vedarske farme, jedan od važnijih Za teljenje krava su najpriklad- čimbenika je osiguranje dovoljne konija duga ležišta (2,5 x 2,3 m) ličine vode. Dnevna potreba za vodom pokrivena slamom. Poželjnoj e da uz jedne farme iznosi zbroj svih dnevnih potreba za vodom na toj farmi: ležište bude hodnik širine 2 m.

• potrebe životinja: 40 - 60 litara po Smještaj zasušenih krava životinji dnevno zimi i 80 - 100 Tijekom zasušivanja krave se litara po životinji dnevno ljeti, skupno drže na dubokoj stelji. Za svaku životinju je potrebno ležište • čišćenje izmuzišta: 30 litara po životinji dnevno, dimenzija 2,25 x 1,5 m. Ukupni prostor staje (boks i hodnici) po • čišćenje muznog stroja: 1O litara po životinji dnevno, kravi iznosi 6 mz. Površina ispusta za krave iznosi 20 - 25 mz/kravi. • čišćenje kanti: 5 litara po životinji dnevno, Dakako, ispusttreba biti ograđen.

• čišćenje ruku: 2 litre po životinji Potrebe za vodom dnevno.

Prilikom planiranja gradnje go-

ZDRAVLJE

STADA manipulacije mlijekom. Nedostaci su sljedeći: mužnjaje u razini krave, troškovi instalacije mljekovoda, veći je utrošak vode i sredstava za pranje i dezinfekciju, instalacija vakuum pumpe.

Mužnja u izmuzištu ima nekoliko prednosti: troši se najmanje energije za mužnju, osigurana je veća kvaliteta mlijeka, bitno su smanjeni tehnički problemi oko mljekovoda i vakuum cijevi, moguće je pomusti veći broj krava po satu.

Nedostaci su: početna investicija je visoka, ostali dijelovi staje moraju biti čisti, teško je musti krave koje su u fazi zasušenja. lzmuzište čine: • čekalište, • izmuzište, • prostorija za laktofriz. lzmuzišta trebaju biti kapacitirana te istovremeno primiti 3 %

Mužnja

Mužnja se odvija na stajalištu ili u izmuzištu te može biti: • stacionirana: mužnja se odvija na mjestu boravka krave (kod držanja na vezu), • centralna: mužnja se odvija u izmuzištu.

Mužnja u kante je jeftin sistem.

Potreban je samo muzni uređaj i vakuum linija, a krave mogu jesti za vrijeme mužnje. Nedostatak ovog sistema je više rada, ograničava se mogućnost povećanja stada i zahtijeva korištenje staje i za pašne sezone. Taj način mužnje primjenjuje se u manjim stadima ili na velikim farmama u porodilištu (kolostrum), u ambulanti bolesnih krava te na tržnicama vezano uz dobrobit krava.

Mužnja u mljekovod je praktičnija jer nema prenošenja •

-

-----NA

ukupnog broja životinja. Krave idu na mužnju u skupinama u točno određenim vremenskim razmacima.

Na taj način se krave naviknu na mužnju u određeno vrijeme i tada su spremne na mužnju. Tijekom mužnje krave se ne smiju ometati i uznemirivati (buka, pipkanje, insekti...).

Ni na koji način ne smijemo zanemariti higijenu muzača i pribora.

Krave koje dolaze i krave koje odlaze se ne smiju susretati. lzmuzišta mogu biti organizirana na tri načina:

• riblja kost, • tandem sistem, • roto sistem.

Moguća je još i muznJa uz pomoć kompjutoriziranog robota koji u potpunosti sam obavlja sve postupke mužnje, a krave se vrlo brzo naviknu na njega. Nedostatak je vrlo visoka cijena takvih robota. ■

~-T

--·-

--:----~

-

NAVl!Dl!NI!

CIJl!NI!

ODOBRAVAMO

POPUST

SINCE1988

ROTACIONA KOSA

BALIRKA -18.110,00

-•li:

pec-feiren,ca)dlkc.~.br

www.p--,....ncak.hr NA~6 I VIII.I~

KRI

TB. ...

38

N1Na

€

CIJl/9U! IIU BEZ POV.,,iil 00 l&Tl!KA ZALIHA

--::~::....:::=-=

OSIJl!K LIVANA OMLAD.128 teUrax031Z11 N2

Mlfe/rorskili.st 06/2008.

<1Jugogodiš,ija tradicija prodaje steonih junica proizi,odačin ia, mljekara,na i trgoi,ci,na dilje1n si,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizr>odača!

<Budite korak ispred! lnr>estirajte u bolju budućnost!

lnter- Ago d.o.o. u.m::u:

w.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

AKTUALNOSTI

Suša - žedni pored vode Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja ne cijeni svoja prirodna bogatstva, osobito ona 11vodena 11 Piše:Dr. se. AntunKostelić Mljekarskom listu iz 2003. godine, koja je bila izrazito sušna, upozorili smo da je Hrvatska bogata vodom koja se itekako može koristiti za navodnjavanje, ali da nitko od mjerodavnih ništa ne poduzima.

Naveli smo i vrlo neobičan slučaj Karlovačke županije koja je proglasila stanje elementarne nepogode zbog suše, a Karlovac i županija su prožeti s četiri rijeke!

Pet godina poslije suočavamo se ponovno s problemom suše, a da u proteklom razdoblju nije učinjeno skoro ništa, što su iskreno priznali i neki mjerodavni političari.

Hrvatska je još po nečemu fenomen, a to je da se ulice njezinog glavnog grada peru pitkom vodom (!) dok u drugim dijelovima svijeta ljudi umiru zbog nedostatka vode.

U

pojavljivanjem oluja.

Upravo suša donosi najveće probleme jer, osim što dovodi do manjka pitke vode, uzrokuje velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji.

Suša i proizvodnjamlijeka Rezultati prošlogodišnje suše bili su itekako vidljivi protekle zime, jer se većina proizvođača kravljeg i kozjeg mlijeka suočila s nedostatkom voluminozne krme (sijeno, sjenaža), dok su žitarice postizale astronomske cijene. Rezultat je bila smanjena proizvodnja mlijeka uz visoke troškove proizvodnje.

Isti slučaj će se dogoditi i ove godine iz vrlo jednostavnog razloga, jer nitko od stočara ne namjerava spriječiti posljedice suše nego ih samo (skupo) gasiti!

Tko navodnjavalivade?

Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan - NITKO.Svičekaju da im se nebo smiluje i podari koju kap kiše, umjesto da se pomire s činjenicom da se klima nepovratna mijenja i da Globalnozatopljenje ćemo se sve češće susretati sa sušom.

Svijet se vrlo brzo suočava s po- Očito je stručnjacima važnije kakvu sljedicama globalnog zatopljenja, će uzgajivač staju napraviti (po mogukoje je rezultat naglog industrijskog ćnosti što skuplju), a zaboravljaju da razvoja i utrke za zaradom proteklih krave koje će smjestiti u te objekte stotinjak godina. Pritom je zaštita pri- moraju "nešto" i pojesti. Iskoristivost rode, ponajprije šume, zraka i vode, površina koje se koriste za pripremu zanemarena do te mjere da su brojne krmiva zbog suše sve je manja. U biljne i životinjske vrste izumrle, a slučaju da uzgajivači ne promijene mnoge su pred nestankom s lica pristup obradi tla i ne počnu primjezemlje. njivati sustave za navodnjavanje, osoNažalost, prekasno je proradila bito na područjima bogatim vodama, svijest upravo onih koji su glavni suočit će se s gubicima u proizvodnji. krivci za klimatske promjene, a to su Sardinija ima preko tri milijuna bogate zemlje koje su svoj ekonom- ovaca i preko 220 000 mliječnih ski razvoj temeljile na bespoštednom krava, a ima 70 kišnih dana (710 mm iskorištavanju prirodnih bogatstava. kiše) u godini. Problem suše je riješen Posljedice uništavanja prirode i navodnjavanjem livada i pašnjaka, a onečišćenja okoliša vidljive su iz dana vode za navodnjavanje imaju manje u dan. Klimatske promjene se očituju nego Hrvatska! visokim temperaturama za pojedine Zašto navodnjavanje dijelove godine (npr. zimi), zatim livada i pašnjaka? smanjenim oborinama i sve češćim Iz vrlo jednostavnog razloga, jer

40

se mlijeko dobiva od životinja kojima je osnovna hrana upravo voluminozna krma (a ne žitarice). Gubici, koji se zbog suše javljaju u proizvodnji mlijeka, isključivo su posljedica nedostatka voluminozne krme (sijeno, trava, sjenaža).

Stručnjaci tvrde da se danas kvalitetnom voluminoznom krmom, bez hranidbe koncentratima, može postići proizvodnja od 6 000 kg mlijeka po kravi. Upravo je iz tog razloga potrebno ulagati u proizvodnju voluminozne krme, a jedno od glavnih ulaganja mora biti u sustav za navodnjavanje.

Cijena sijena u vrijeme suše je vrlo često postizala onu npr. pšenice, tako su neki uzgajivači bili prisiljeni kupovati sijeno po cijeni većoj od jedne kune za kilogram!

Ako neće povećati obradive površine, a da pritom ne povećavaju broj grla u staji, proizvođači mlijeka će se suočiti s velikim gubicima u proizvodnji. Jedino rješenje je navodnjavanje! Naravno, postavlja se pitanje kako navodnjavati kad većina proizvođača mlijeka, zbog malih i rasutih površina, obrađuje dvadeset, trideset i više parcela.

Uzgajivači sami moraju pokrenuti pitanje navodnjavanja svojih površina, a ne čekati da se struka trgne iz zimskog sna. U pojedinim dijelovima Hrvatske nivo podzemnih voda omogućava, uz primjenu odgovarajuće opreme, vrlo jednostavno navodnjavanje. Odgovorne institucije trebale bi omogućiti i poticati izgradnju sustava za navodnjavanje, a ne samo isplaćivati novčane naknade za štete od suša.

Očito ćemo nastaviti dosadašnju praksu da nam stranci (po mogućnosti Nizozemci) moraju dolaziti i učiti nas o prednostima navodnjavanja, odnosno da nam prodaju ono što znamo a ne primjenjujemo. ■

Mljekarski list 06/2008.

HRANIDBA

Napajanjeteladi zakiseljenimkolostrumom uvodi se prije dvadesetakgodina u Nizozemskoj.U tu svrhu upotrebljavase mravlja kiselinas kojom se Piše:JosipHaluška,dipl. ing. široka tako da i naJvec1 ugrušci kazeina prođu kroz nju bez zastoja. postižunajbolji odatkom mravlje kise- Tako zakiseljeni kolostrum može se line u mliječnu zamje- teladi ponuditi hladan (na stajskoj rezultatia mogu biti nicu smanjuje se pojava temperaturi). U prvim danima života proljeva kod teladi, teleta temperatura kolostruma ne bi snižava se pH mlijeka, smjela biti niža od 20 °C. Kod starije upotrijebljenei druge te se na taj način teladi, pri hranidbi zakiseljenim kiseline- limunskai sprječava razvoj bakterija, plijesni i mlijekom, čak ni temperature kvasaca u otopini. Koncentracija mlijeka 5 - 7 °C ne izazivaju nikakve propionska mravlje kiseline od 0,2 % zau_~tavIJ~ poremećaje niti slabije priraste.

Napajanje teladi zakiseljenim kolostrumom

D

rast kolibakterija, dok rast pl1Jesm 1 kvasaca sprječavaju i znatno niže koncentracije kiseline u mliječnoj zamjenici.

Nedostatak mravlje kiseline je njezina visoka koncentracija (85 %), što predstavlja priličnu opasnost za čovjeka ako se ne pridr~ava mjera predostrožnosti prilikom pripremanja otopine.

Koncentrirana mravlja kiselina može se razrijediti s vodom u omjeru 1 : 1O, te je takvu upotrijebiti za zakiseljavanje mlijeka ili mliječne zamjenice. U tom slučaju dodaje se 30 mL razrijeđene mravlje kiseline po litri otopine mliječne zamjenice.

NAPAJANJE TEIADI PUNOMASNIM MLIJEKOM Hranidba teladi punomasnim mlijekom kod nas je rašir~n~ _na malim farmama. Na selJack1m gospodarstvima to je isključiv način hranidbe teladi.

Na našim obiteljskim gospodarstvima po teletu potroši se više od 600 litara

mlijeka. Nasuprot tome, u razvijenim europskim zemlj~ma potroši se po teletu oko 300 htara mlijeka. Na našim velikim mliječnim farmama za napajanje teladi koristi se uglavnom mliječna zamjenica. Na tim farmama, prvih pet do sedam dana života telad se napaja majčinim mlijekom. Od sedmog do 14. dana

: ' ' Iskustva su pokazala da : se zakiseljavanjem kolo: struma od pivog obroka može : znatno smanjiti pojava proljeva u : mlade teladi. U tu svrhu dodaje se : 40 mL razrijeđene mravlje : kiseline po jednoj litri kolostru: ma. Time se zgrušava kolostrum, : a pH se snižava na 4,0-4,5.

Kante za napajanje zakiseljenim kolostrumom trebaju imati sisku na gornjem rubu kante, a od siske do dna kante vodi plastična cjevčica promjera 8 mm koja dopire do dna kante. Cjevčica je dovoljno

Mljekarski Hst 06/2008.

Kod stari/eteladi temperaturem/1/ekaod 5 - 7 °C ne izazivaju nikakve poremećaje 41

HRANIDBA prelazi se na kombinaciju mlijeka i mliječne zamjenice. Kada telad iz boksova ili kućica ode u teličnjak u grupne boksove tada se isključivo napaja mliječnom zamjenicom i to do dobi od 60 dana. : ' ' Za napajanje teladi može : se koristiti toplo mlijeko · (37 - 38 °( ) ili zakiseljeno hladno mlijeko (20 - 25 °Cu mlađoj dobi, a kasnije se temperatura može spustiti i na 12-15 °C).

Ukoliko se telad napaja toplim mlijekom, temperatura mlijeka ne smije biti niža od 37 °C, niti viša od Napajanje teladi iz kante 40 °C. Iskustva su pokazala da se kod teladi koja se napaja toplim toga je slabije zgrušavanje mlijeka u s druge strane smanjuje se koncenmlijekom često javljaju proljevi. U sirištu, pa tako nedovoljno zgrušana tracija mliječne masti. Za naša praksi se često teladi daje prohlad- mlijeko dolazi u tanko crijevo gdje obiteljska gospodarstva karakterina mlijeko. Iako je temperatura se razvijaju bakterije koje izazivaju stična je hranidba teladi velikim mlijeka prilikom mužnje oko 38 °C, proljev. Za sprečavanje probavnih količinama punomasnog svježeg za vrijeme manipulacije mlijekom, poremećaja mlijeko se razrjeđuje s mlijeka. Takav način hranidbe je od mužnje do pripreme i dostave u toplom vodom (2/3 mlijeka : 1/3 dosta skup, jer su otkupne cijene posudama, temperatura mlijeka vode). Time se postiže idealna mlijeka unazad više godina bile vrlo često pada ispod 35 °C. Posljedica temperatura mlijeka pri napajanju, a povoljne. ■

42

Ml:felwrskilist 06/2008.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

SVAKIKONKRETAN PROBLEM TRAŽI KONKRETNO RJEŠENJE -

Mr. se. Srećko Ladišić --------------Strukturaobitelji

simentalki, i samo 1 "švabica", 3 bređe junice, 7 starijih junica od 12 mjeseci, 6 junica mlađih od 12 mjeseci). U mužnji je trenutno 15 krava.

Omjer veličine posjeda u obradi (vlastite zemlje 30 jutara i zakupa 1O Strukturaposjeda jutara) i ukupnog broja grla (27 + 3 30 jutara vlastite zemlje + 1O + 7 + 6) je 40 jutara (ukupno) : 43 jutara zakupa. Prva okućnica - 1 grla (ukupno). U suvremenoj organijutro, pored kuće je postojeća zaciji posjeda i pri suvremenoj gospodarenja zemljiklasična staja. Druga okućnica je u tehnologiji industrijskoj zoni, veličine 4 jutra, štem, na ravničarskom području udaljena od kuće 5 minuta, pogodna sjeverozapadne Hrvatske, omjer površina naprama broju grla može za lokaciju novog gospodarskog dvorišta, odnosno za izgradnju nove biti 1 jutro : 1 krava + pomladak (3 farme sa pratećim objektima. kategorije junica), što znači da bi na ovom OPG-u moglo biti 40 krava + Strukturastada 27 krava, miješano stado (15 junice. Sada to iznosi 40 jutara : 27 crnog holštajna + 11 hrvatskih krava + junice.

Tatjana Hapaveli (1967 ., 8), Marijan (1957., SSS - automehaničar), Stjepan (1990., 8), !van (1988.) (PMF- fizika na prvoj godini), lvana (1985.) (SSS, zaposlena na OPG-u).

Predstav]jamo obite]jsko poljoprivredno gospodarstvo Tatjane Hapaveli iz Virja koje smo posjetili 19.5.2008. godine i razgovarali o proizvodnji mlijeka na toj farmi, te mogućnostima unapređenja

proizvodnje Proizvodnipotencijal pojedinih kravaili genetski potencijal i selekcija Najbolja holštajnka 39 litara u vrhu laktacije, najbolja simentalka 25 litara. Ispod 20 litara u vrhu laktacije ima dosta krava, što znači da se na ovoj farmi nedovoljno radi na selekciji. Što bi na svakoj našoj farmi trebalo biti obuhvaćeno u selekcijskom radu? Najprije plan bikova, odnosno plan nabave sperme bikova koji nose pozitivan genetski potencijal u proizvodnji mlijeka i uzgoju dobrih junica. Što ovdje znači izraz "dobre junice". To je ono kada se kupe junice, pa se poslije veli "pak su nam prodali škarte" ili junice treće klase. Najgora varijanta je kada si sami uzgojite junice treće klase, a svaka je junica loša koja kao prvotelka 60. dan nakon teljenja doji manje od 20 litara mlijeka.

Sve krave na OPG-u - farmi, Hapavelijevih su pod UO. Sperma bikova uglavnom je navodno uvozna. Sa veterinarom ne rade plan nabavke sperme i osjemenjivanja, što znači da ne znamo osnovne podatke o bikovima, niti njihove uzgojne vrijednosti.

43

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~=============

Svaki stočar ovo treba znati, jer to su vam ključne ili najvažnije informacije za vaš uspješan selekcijski rad. Zanimljivo je kako malo vas piše Uredništvu Mljekarskog_ list~ i traži savjete po ovom p1tanJu. "Radim na selekciji vlastitog stada i molim vas da me posavjetujete" po pitanju "plana bikova i nabavke sperme" ili "onih gena za. _one osobine" koje trebam poprav1t1 na junicama - kravama kćerima. Moj uzgojni plan je prosječna proi~o_dnja oko 7 000 litara, laka telJenJa, čvrste noge, dobro vime -vime veće­ ga kapaciteta, s dobro razvijenim i ujednačenim četvrtima, otpornost na mastitis, dugovječnost, veći postotak bjelančevina, veći postotak mliječne masti, miran temperament. Ne može bilo koji bik ići na bilo koju kravu. Ako je svejedno tebi Slika 2: Nije li ovajljulj već maloprevelik? i ako je svejedno veterinaru, možeš sve skupa fućkati. I onda imamo savjetnici Miroslav Kovač (Požega), Pejakovićem ili Dariom Za~orcem, mudre razgovore.Je, ove naše krave Tomislav Koturić (Osijek}, Dam1r te sa svojim veterinarom Zeljkom niš' ne valjaju, da nam je one iz Pejaković (Vrbovec), Ljubica Kravar- Kljaićem, Veterinarska stanica Austrije ili Njemačke. E, dragi moji, ščan (Virovitica},Josip Komljenović Đurđevac, naprave plan za nabavu pa ni tamo te "dobre" krave ne (Bjelovar), Dario Zagore~ (Križevci): sperme od određenih bikova, za padaju s neba. Svaku kravu u st?du !van Jukić (Sisak) i Junca Bengen osjemenjivanje krava, kako holštajntreba pratiti, svaka krava u stadu ima (Varaždin) i uvijek se sa njima ki, tako i simentalki, te plan selekcije svoje ime i svoj broj, svoje dobre i možete posavjetovati ili zatražiti koju će provoditi sami Tatjana i slabije osobine, svoju proizvodnju pomoć pri izradi vašeg "uzgojnog Marijan, sa odabirom prvotelki od mlijeka po količini i po kvaliteti. programa", odnosno programa 25 litara u vrhu laktacije, pa na više.

Selekcija je odabiranje dobrih, ali i nabave sperme i osjemenjivanja Mlijeko koje se proizvodi na popravljanje loših osobina koje su krava. Ovu pomoć također možete farmi Hapavelijevih uglavnom je u E zapisane i programirane u sas~im tražiti i od stručnjaka iz HSC-a. klasi. Dnevna proizvodnja mlijeka se određenim genima. Dobre osobine Imam takvu i takvu kravu i nisam kreće od 200 do preko 300 litara, (gene - geni su nosioci programa za zadovoljan s tom i tom njeno~ ovisno o broju krava u mužnji i pojedine osobine) s jedne krave osobinom. Kojeg bika odabrati, vremenu laktacije. Sa mastitisom preko muškog potom~a un~~-i_mo -~ preko kojeg ću najlakše i najbrže uglavnom nemamo problema, tu i kravu s lošim ili nekim los1J1m1h pokušat( popraviti tu os~bin~ tamo povremeno se zalomi kod slabijim osobinama kako bi bili junice. Cesto puta treba cekat1 pojedinih krava, a mastitis test ugrađeni u njen prvenstveno ženski drugo i treće tele pa da bude radimo obavezno svaki tjedan jedan pomladak, u novu junicu, koja treba žensko, a tek kada ta nova krava puta, istaknula je Tatjana. biti bolja krava od svoje matere. počne proizvoditi mlijeko, tek ta_d~ · Papke kravama čisti suprug Tako bikovske majke mogu biti možemo vidjeti, mjeriti, vagati 1 Marijan koji je sam izradio stojnicu. samo najbolje krave, krave kod kojih ocijeniti rezultate našega planiranja Marijan se bavi mehaniko_m . i su sve osobine najbolje, a elitni i učinka odabranih gena. Evo sada bravarijom. Marijanov otac bio Je bikovi su oni koji imaju najviše vidite da je selekcija dugotrajan, kovač koji je obrađivao papke dobrih i najjačih gena. Eto zašto je mukotrpan i ustrajan posao. Ili ga kravama, te potkivao konje i krave. važno da svaki od vas radi i ima radiš ili ga ne radiš i imaš to što imaš.

Muške teliće smo do sada program osjemenjivanja svojih Moj savjet po ovom pitanju prodavali u težini od 150 do 180 kg, krava. U HZPSS, nadam se da nema Hapavelijevima, Tatjani i Marijan~, sa mliječne zamjenice. I muška i onih koji ne znaju ovu kraticu, je da se po ovom pitanju posavj~tuJu ženska telad prevodi se na mliječnu najbolji stručnjaci po pitanj~ genetike su stručni poljoprivredni sa najbližim stručnjacima Damirom zamjenicu u starosti od 2 tjedna.

44

Mljeknrski list 06/2008.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Sada smo ostavili 5 muške ima 1Ojutara prirodnih livada u 2 do propust i nedostatak. Od mehaniteladi za uzgoj i tov junadi, budući 3otkosa. zacije posjeduju 3 traktora od 110 imamo dovoljno krme. Najstarija "Uzorke zemlje do sada nismo KS (1981), 100 KS (1988), 42 KS krava nam je u 1O. laktaciji, a preko 5 radili. Tu obavezu preuzima na sebe (1969). laktacija imamo 12 krava.

Staja terenski agronom. Za to moramo Sjetvena struktura naći vremena. Ne znamo kakvo je tlo Klasična s grabnerovim vezom s 2008. godine i kakvo je stanje hraniva u tlu.· 27 ležišta, iza krava je kanal, a 21 jutro kukuruza FAO grupe Vidimo da lucerne nema u plodo- čišćenje je ručno. Ispust za krave 400, od čega preko 1O jutara za redu" - kaže Marijan. nemaju. silažu, a ostalo za zrno. Savjet Svi stočari - proizvođači mlijeMineralnagnojiva terenskog agronoma: napustiti ka, ali i tovljači, moraju u plodoredu Godišnje kupuju 5 tona, od pripremanje vlastite smjese, i imati i lucernu, barem na 1/4, ako ne čega 1 500 kg 15:15:15 i 3 500 kg proizvodnju kukuruza za zrno, te i na 1/3 ukupne površine posjeda. UREE + 5 tona KAN. Vapna kao prijeći na kupovnu - tvorničku Lucernu stavljamo u plan sjetvene gnojivo uopće ne kupuju. Pravilo: smjesu. Pet godina mi je trebalo da strukture. Najprije analiza zemlje pa 100 kg UREE+ 80 do 100 kg var,ia. nagovorim Peru Mahovlića iz kalcifikacija po potrebi. Lucerna je Plus stajski gnoj. Stelja je naJviše Koprivnice da počne kupovati jedina meliorativna kultura koja iz bukova piljevina, pa dolazi do gotovu smjesu. Danas Pero veli: dubljih slojeva tla izvlači tako neo- zakiseljavanja tla.

"Mojih 1O krava mjesečno pojede ti phodna hraniva mikro- i makroelePlan razvoja OPG-a smjesi 3 000 kuna. Za mlijeko menata. Ujedno lucerna u sjetvenoj Nova "lauf staja" za 50 krava + dobijem 14 000 kuna i meni ostane strukturi je pokazatelj pravilnog sve pod jednim krovom (suhe krave, 11 000 kuna, i više nemam nikakve gospodarenja sa zemljištem. junice, telići, junad) i 4 baterije silobrige, a kamoli da svaki dan šrotam i Betonirane silose nemaju, sa, zatim gnojište, izmuzište 4 + 4 prašinam se sa pripremom smjese samo jedan s drvenim stranicama 13 ili 5 + 5, te kompjuterska hranilica. na kojoj na kraju i nisam puno x 3,80 x 1,50, dok su ostali silosi tipa Također, planiraju napraviti ispust uštedio. Danas je to gospodski gaženja na zemlji. Betonirana za krave ili pregonski pašnjak. Tatposao". Isti savjet dajem i Tatjani i gnojište također nemaju, niti lagunu jana planira pohađati tečaj za izradu Marijanu. Puno više vremena ostane za osoku, što je definitivno velik sira za potrebe domaćinstva.■ za obitelj i slobodne aktivnosti, a to vrijeme nema cijenu kojom se može platiti. Život je tako i tako pun obveza i briga, a vremena je tako malo. Po novome bi sav kukuruz išao u silažu, znači i zrno i kukuruzovina išli bi u proizvodnju mlijeka, a broj krava mogao bi se povećati gotovo za 1Ogrla, s većom proizvodnjom kukuruzne silaže. 4 jutra ječma i 1 jutro pšenice, nakon žetve na te površine dolazi talijanski ljulj. 4 jutra talijanskog ljulja, bilo je 7 otkosa, od čega je nakon prvog otkosa preorano 3 jutra za kukuruz.

Na vrtu je 1 jutro talijanskog ljulja (19. svibnja) sada već pogodan za treći otkos. Od proljeća do jeseni krave stalno hranimo zelenom krmom. Godišnje talijanski ljulj kosimo 5 do 6 jutara za sjenažu koju spremamo u silose na zemlji.

Sjenažu ne spremamo u rolo-bale jer Slika 3: Rotokosesa kondicionerima i valjcimaimajuveliki utjecaj je to preskupa, veli Marijan. Bravo! na brzinui kvalitetuprosušivanjapokošenemase,a time Nažalost u sjetvenoj strukturi nema lucerne, DTS i TDS, ali zato i veliki utjecajna kvalitetusjenaže

Mljekarski Hst 06/2008.

45

FORTUNAAGRO d.o.o. ti 1Of/2791-892,~2796-316

agro@fottunvrbovec.hr KREDITI do 1O godina no tavna dotumentacij

bez amacalučeita

_Kreditnekartice 12do60m'eseci

Nudimo još: voaeLu~~

~

---""'

@!00

SIP

Rolobalirka - komora s valjcima Pilotbox T •automatsko podmazivanje •vezanje mrežom / špagom Twin-Fix •električno upravljanje

•izbacivač bala .,,,J--..a--::lll

•

• vi - o c"

Podriv, Stražnji Rasipači utovariv umj. gnojiva

• Prostornakabina

VIJESTI

Velikii mali u proizvodnjimlijeka Piše:Uredništvo nastavku planiranih tematskih predavanja Hrvatske mljekarske udruge u 2008. godini, u sklopu "Škole praktitne nastave", 14. svibnja 2008. godine održano je predavanje u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu "Veliki i mali u proizvodnji mlijeka - dosadašnji razvoj i perspektiva s praktičnim iskustvima uspješnih proizvođača mlijeka". Voditelj programa bio je naš terenski agronom i načelnik odjela za stočarstvo Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu mr. se. Srećko Ladišić.

Predavanja su bila namijenjena proizvođačima mlijeka, stručnim savjetnicima i organizatorima otkupa mlijeka u mljekarama. Želja nam je bila da uspješni proizvođači mlijeka s malih, srednjih i velikih OPG-a iznesu i razmijene svoja znanja i iskustva u proizvodnji mlijeka sa svrhom postizanja veće i rentabilnije proizvodnje mlijeka.

Mr. se. Srećko Ladišić održao je predavanje na temu proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i pratećom tehnologijom, te zaključio da su naši proizvođači mlijeka napredovali posljednjih godina i da je proizvodnja mlijeka mukotrpan, ali ipak isplativ posao.

Predstavio je i neka gospodarstva iz raznih krajeva RH, koja su

U

M{jekarskilist 06/2008.

na osobnim pnmJenma pokazala kojim su se putem razvijala do danas i na koji će se način u budućnosti razvijati. Tako su svoja gospodarstva predstavili: Zdenka Močnik iz Karlovačke, Vlado Jurkas iz Zagrebačke, Zdenko Nemet, Mladen Petričević i Vlado Blažeković iz Koprivničko-križevačke, Đurđa Kršić

iz Sisačko-moslavačke i Antun Laslo iz Osječka-baranjske županije.

Bilo je zanimljivo čuti iskustva naših proizvođača mlijeka, a zaključeno je da bi ovakva predavanja svakako trebalo nastaviti, te

IZ HMU

Pozitivna iskustva i razmjena vlastitih znanja svakako je dobar način edukacije naših proizvođača mlijeka.

Stoga smo održali takvo predavanje, na kojem su upravo proizvođači mlijeka vodili glavnu riječ

da bi ovakav tip edukacije, na kojima proizvođači međusobno izmjenjuju iskustva, a struka odgovara na aktualna pitanja, i ubuduće bio koristan i prilagođen svakom proizvođaču, bez obzira na stupanj znanja i razvoja proizvodnje. ■

Proizvođači mlijeka međusobno su izmijeniliznanja i iskustva o proizvodnji (Centar za travnjaštvoAgronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 14. svibnja 2008.)

47

NATJECANJE=========

Prvi Bambino- kup Podravine Piše: NikolaKostlha,ing.

T

ako su i na području

području

Koprivničko-križevačke

Koprivničko-križevačke

županije djeluju, u sklopu Udruga županije, u sklopu Ud- uzgajivača simentalskog goveda, ruge uzgajivača simen- klubovi mladih uzgajivača Sveti lvan talskog goveda, osno- Žabno, Križevci, Koprivnica i Gola. vani klubovi mladih uzgaJ1vaca u Prvi nastup mladih uzgajivača starosti od 5 do 18 godina. upriličen je u sklopu Bjelovarskog U svrhu edukacije mladih, sajma u Gudovcu 2006. godine, budućih uzgajivača simentalskog drugi u sklopu 27. Kongresa goveda, pokrenuli smo i organizirali europskog udruženja simentalskog I. Bambino-kup, tj. Kup mladih goveda u Zagrebu 2007. godine (na uzgajivača na kojem želimo zagrebačkom velesajmu), a treći put prikazati volju, ljubav i interes za ponovno u Gudovcu 2007. godine. držanje i uzgoj simentalskog Na Poljoprivrednom sajmu "Dani goveda, a time i usmjeriti mlade travnjaka", koji je održan 11. svibnja zainteresirane uzgajivače na 2008. godine u Koprivnici, organizipravilan način držanja, ophođenja i ran je I. Bambino-kup Podravine na pripreme grla za izložbe i smotre. kojem je sudjelovalo 33 mladih ldejaje s velikim oduševljenjem uzgajivača podijeljenih u dvije prihvaćena od strane mladih kategorije: kategorija "Limači" (5. do uzgajivača, kao i njihovih roditelja, 10 godina, 22 natjecatelja) i te je danas registrirano preko 200 kategorija '1uniori" (1Odo 15godina, mladih uzgajivača po klubovima. Na 11natjecatelja). U kategoriji "Limači"

PredstavniciHSC-a pobjednicimasu uručili medaljei pehare 48

Hrvatski stočarski centar pokrenuo je inicijativu okupljanja i edukacije mladih uzgajivača

simentalskog goveda u Republici Hrvatskoj prvo mjesto za opći dojam osvojio je Mario Posavec iz Hudovljana, a u kategoriji '1uniori" istu nagradu je osvojila Marija Paula Bedenik iz Novačke. Rezultati natjecateljskog dijela Bambino-kupa, koji se održao na stazi sajmišta u Koprivnici dužine 30msu: • kategorija "Limači": I. mjesto Jelena Habuzin (Klub mladih uzgajivača Sveti lvan Žabno), li. mjesto - LukaKrušić (Klubmladih uzgajivača Sveti lvan Žabno), Ili. mjesto - Leonardo Makar (Klub mladih uzgajivača Sveti !van Žabno).

• kategorija '1uniori": I. mjesto Stjepan Pavlović (Klub mladih uzgaJtvaca Gola), li. mjesto Sebastijan Novak (Klub mladih uzgajivača Gola), Ili. mjesto Mario Makar (Klub mladih uzgajivača Sveti lvan Žabno).

Svim sudionicima "Bambinokupa" predstavnici Hrvatskog stočarskog centra uručili su medalje, a pobjednicima i pehare. Poklon pakete natjecateljima i pobjednicima dodijelili su sponzori: Podravka d.d., Jakšinić - Sveti !van Žabno, Jadransko osiguranje, Pčelarstvo "Petriče­ vić'', Agroproteinka i Sano, na čemu im zahvaljujemo. ■

M{jekarskt'.li~t 06/2008.

Piše: Mr. se. FranjoMarek

ha voćnjaka, 1,5 ha vrta, govedarstvo sa 60 grla goveda različitih va i slična pitanja zaokategorija, mljekarstvo u kojem kupljaju danas mnoge učenici i nastavnici svakodnevno učenike osmog razreda prerade 300 litara mlijeka u svježi osnovne škole i njihove sir, kiselo vrhnje, maslac, Gaudu te roditelje.

Za točne poljoprivredna mehanizacija poodgovore potrebno je raspolagati i trebna za nastavni program i čovjeku očekivano dobrim obavijestima, koje je često u školsku ekonomiju. šumi podataka u različitim sredUčenici stječu praktična znanja zadovoljstvo u radu, stvima javnog informiranja teško radeći na školskoj ekonomiji pod zaposlenost i željeni direktnim vodstvom svojih nastavniprepoznati.

Proizvodnja i prerada mlijeka je ka praktične nastave. životni standard? vrlo interesantna područje u kojem Dio programa vježbi i praktične mladi ljudi imaju povoljnu persnastave učenici realiziraju u pektivu. U budućnosti se očekuje i veterinarskim ambulantama u dalje intenziviranje ovih djelatnosti, mjestima u kojima žive, u a za njih Republika Hrvatska ima Veterinarskom zavodu Križevci, izvrsne uvjete: marljive razborite mehaničarskim radionicama, naljude, povoljnu klimu i tlo, kompatiprednim poljoprivrednim podubilne ostale grane poljoprivrede, zećima i OPG, većim mljekarama prehrane i drugih djelatnosti u Sjeverozapadne Hrvatske te sajmonavedenoj proizvodnoj vertikali te vima poljoprivredne i mljekarske povoljno tržište. opreme u zemlji i inozemstvu.

Prošlo je vrijeme učenja na U neposrednoj blizini škole je vlastitim pogreškama. Mladi ljudi Učenički dom i Visoko gospodarsko najlakše i najjeftinije uče redovitim čar - fitofarmaceut i veterinarski učilište u Križevcima, na kojem srednjoškolskim obrazovanjem u tehničar te mehaničar poljo- mnogi učenici nastave školovanje dobro opremljenim srednjim škola- privredne mehanizacije u trogodi- nakon položene mature.

Više obavijesti o školovanju u ma sa priznatim dosadašnjim rezul- šnjem trajanju. Prema postojećim tatima. Danas postoji niz obrazov- propisima učenici četverogodišnjim Srednjoj gospodarskoj školi Križevci nih profila putem kojih svako može obrazovanjem stječu pravo polaga- možete dobiti u školi svojim nja državne mature. dolaskom ili telefonom na broj izabrati željena zanimanje.

Ova škola priprema učenike za 048/681-247 ili 048/682-614 te eSrednja gospodarska škola rad u izabranom području i za mail sgs-krizevci@kc.htnet.hr.

Križevci, najstarija poljoprivredna škola na jugoistoku Europe (djeluje nastavak školovanja na pripadaju- Uvjereni smo da svakom tko voli u kontinuitetu od 1860. godine), a ćim fakultetima i visokim učilištima. poljoprivredu, a osobito proizvodza proizvodnju i preradu mlijeka Zato je važno da škola svu teoretsku nju i preradu mlijeka, možemo najopremljenija škola u Hrvatskoj, (opću i strukovnu) i veći dio vježbi i preporučiti obrazovni profil, koji će upisuje u školsku 2008J09. godinu praktične nastave realizira u svojim ispuniti njegova očekivanja. Važna sljedeće obrazovne profile u prostorima. je i činjenica da se obrazovni profil Vježbe i praktičnu nastavu mljekarski tehničar u R. Hrvatskoj četverogodišnjem trajanju: mljeučenici obavljaju na školskoj karski tehničar, poljoprivredni realizira samo u Srednjoj gospodarekonomiji koju čine 36 ha oranica, 2 tehničar-opći, poljoprivredni tehniskoj školi Križevci. ■

O

Kan10poći nakon osnovne škole? Koje područje rada rriože pružiti mladom

.11(,;·f..wski/,:~, /J/1 :,!(}(/\.

.,11 --

--

ZANIMLJIVO STI

A k f • dn ika ~n e a pa l• []Oprivre

• E k o paznavanJU uraps e unije i poljoprivredne

r,alitike Jiše: Mr. se. MiroslavKovač nketaje provedenaje na području Požeško-slavonske i Varaždinske županije, a anketirani poljoprivrednici (stočari, ratari i voćari) aktivniji su ld prosjeka poljoprivrednika svoga eraja. Ukupno je anketirano 140 poljolrivrednika i kod 125 poljoprivreda je ,talno zanimanje, a 15 anketiranih su lsobe koji se ne bave poljoprivrednom lroizvodnjom, već su djelatnici insti:ucija lokalne samouprave vezanih uz Joljoprivredu.

Anketa je provedena u organirnciji Udruge za potporu poljoprivredi 'Moja zemlja", uz potporu Ministar;tva vanjskih poslova i europskih inte~racija, od listopada 2007. do veljače W08. godine. Svrha ankete je fobivanje informacije o poznavanju :uropske unije od strane poljoprivred1ika, a kroz određeni broj jednostav1ih pitanja.

U anketi je postavljeno 7 pitanja i 1akon obrade su dati odgovori, koji se iznose za svako pojedinačno pitanje.

A

to ne zanima, 17 %je odgovorilo da znaju kako se donose zakoni u EU,29 % je odgovorilo da bi voljeli znati više o donošenju zakona u EU, a 52 % je odgovorilo da ne zna kako se donose zakoniuEU.

3. Imate li dovoljno informacija o poljoprivrediu EU? 2 %anketiranih odgovorilo je da ih sve to ne zanima, 5 % je odgovorilo da imaju dovoljno informacija o poljoprivredi u EU, 43 %je odgovorilo da bi voljeli znati više o poljoprivredi u EU,a 50 %je odgovorilo da nema dovoljno informacija o EU.

Anketirani poljoprivrednici su osobe koje iznad prosjeka pohađaju

pr::~::::~ :!:~:: 0

za poljoprivrednu savjetodavnu službu, članovi _supojedinih udruga i posjećuju ili su sudionici stručnih manifestacija

(osobni kontakti sa poljoprivrednicima u Europi), 6. Mediji (TV iza 20,00 h), 7. Direktno na kućnu adresu, 8. Prospekti, 9. lnternet i E-mail, 10.

Brošure.

7. Na pitanje podržavaju li ulazak

Hrvatskeu Europskuuniju, anketiranisu dalisljedeće odgovore:

1. Za članstvo u EU izjasnilo se 43 % anketiranih 2 %anketiranih je odgovorilo da ih sve 2. Protive se ulasku u EU- 20 % to ne zanima, 5 %je odgovorilo da su 3. Kad bi imali više informacija, onda bi se odlučili o ulasku u EU37 %. im informacije koje imaju u potpunosti O rezultatima ove ankete bit će jasne, 37 % je odgovorilo da im informacije koje imaju o EUnisu jasne, različitih komentara i mišljenja. Iz provedene ankete na a 56 %je odgovorilo da bi voljeli da im rezultata uzorku od 140 sudionika proizlazi da se informacije o EUjasnije prikažu. naši poljoprivrednici općenito ne 5. Kojim putevima ste došli do informacijakoje trenutno imate o posjeduju dovoljno informacija o Europskoj uniji, kao i njezinoj poljoprivrediEU? 6 %je odgovorilo da su do informacija zajedničkoj poljoprivrednoj politici. došli stručnim putovanjima u inozem- A informacije kojima raspolažu nisu stvo, 8 %osobnim kontaktima sa prija- dovoljno jasne i u velikoj mjeri nisu 1. Jesteli upoznatikakoje organizirana teljima iz EU, 13 %predavanjima nevla- doprle do poljoprivrednika Sve to govori da je potrebno či­ Europskaunija, te koje općenito sve dinih službi, 17 % predavanjima institucijeima? niti koliko je god moguće više kako bi vladinih službi, 56 % putem medija 3 %anketiranih odgovorilo je da ih sve (novine, televizija, radio, lnternet). poljoprivrednike i seljake pripremili to ne zanima, 11 %je odgovorilo da 6. Što predlažete? Kako bi Vam naj- na ulazak u EU. Drugim riječima, jesu upoznati sa organizacijom EU, 38 boljebilodobivatiinformacije? potrebno je prilagodbu učiniti što Joje odgovorilo da nisu upoznati sa Odgovori anketiranih osoba navedeni bezbolnijom, a to je upravo i obveza organizacijom EU,a 48 %je odgovorilo su po redoslijedu sa najviše broja institucija zajednice.

Ova anketa je određeni doprinos kako bi voljeli znati više o organizira- odgovora.

1. Predavanja, 2. Seminari, 3. našim nadležnim organima za stratenosti EU. Radionice, 4, Putem Savjetodavne ško određivanje prema navedenim '2.Znateli kakosedonosezakoni u EU? 2 %anketiranih je odgovorilo da ih sve službe, 5. Stručnim ekskurzijama u EU pitanjima. ■

tfljekarski list 06/2008.

4. Ako imate informacijeo EU,jesu li Vamte informacije jasne?

51

NAGRADE

Uspjeh Vindjje na Novosadskom poljoprivrednom • sa1mu

'19inbiJ Na 75. međunarodnom

"Kvaliteta Vindija", znak koji poljoprivrednom jamči sigurnost i kvalitetu svih sajmu u Novom Sadu proizvoda iz proizvodnog asortiPiše:Uredništvo mana Poslovnog sustava Vindija, Vindijini proizvodi u ponovno je potvrđen ocjenjivajelokupni asortiman sedam su kategorija njem kvalitete proizvoda prije 75.

Vindijinog mlijeka, međunarodnog poljoprivrednog osvojili naslov mliječnih proizvoda i sajma koji se već tradicionalno sireva nagrađen je Šampiona kvalitete, održava od 10. - 18. svibnja 2008. u "Srebrnim šampionNovom Sadu. Novosadski sajam čime se njihova skim peharom", a status "Šampiona jedna je od najvećih sajamskih kvalitete" dodijeljen je 'z bregov kvaliteta potvrdila i u manifestacija jugoistočne Europe, Efekt mlijeku s omega 3 masnim oštroj konkurenciji s kiselinama, Popy shakeu od vanilije i tvrdom siru od kravljeg mlijeka, tvrtkama iz cijele Boviduru. Nagrade nisu zaobišle regije. Vindijini niti Vindijine sokove pa je tako titulu Šampiona ponio Vindi voćni proizvodi nagrađeni nektar od višnje: Riječ je o asortisu s još 2 pehara i 65 manu proizvoda funkcionalne i dijetalne zdrave hrane u kojem je medalja, od čega su Vindija lider na hrvatskom tržištu, čak 22 velike zlatne, a a koji je potpuno u skladu sa 35 zlatne medalje. svjetskim trendovima.

Pehar novosadskog sajma pripao je i cjelokupnom asortimanu a okuplja sve znacaJne poslovne dima osvojio ukupno čak 65 medapilećeg mesa Cekin, dok su pojedinačne titule Šampiona zaslužili proizvo- subjekte regije, kako s područja lja (od kojih čak 22 Velike zlatne i di Cekin Filetino classic i Cekin prehrambene industrije, tako i os- 35 Zlatnih), 2 pehara i 7 Šampiona kvalitete.

Panirani pileći fritesi, dok je Velikom talih poljoprivrednih gospodarskih Potvrđivanje kvalitete u među­ zlatnom medaljom za iznimnu grana. narodnoj konkurenciji korak je više Uoči 75. međunarodnog poljokvalitetu, među ostalima, nagrađena privrednog sajma, ocijenjena je u zauzimanju liderske pozicije pureća Vindon Deluxe šunka.

Na ocjenjivanju proizvoda kvali- 3 000 prehrambenih proizvoda iz Vinidije na tržištima u regiji, te još tetom se posebno istaknuo i asorti- 31 robne grupe. U jakoj međuna­ jedan korak bliže ulasku na tržište Srbije, na kojem Vindija još uvijek Poslovni man svježeg purećeg mesa Vindon, rodnoj konkure.nciji nije prisutna. ■ sustav Vindija sa svojim je proizvokoji je osvojio 5 zlatnih medalja.

52

Mljekarski li,st 06/2008.

A J DNOM MJESTU o

~ [E V

TVORNICKECIJENE

Vulinčeva 1O,Ivanić Grad

t:385 I 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

@1Ii"1tl:@.a, ________

______,.

TRŽIŠTE

~

ria

STOKE

Prema najnovijim izvještajima ureda za prognoze EU komisije na europskom se tržištu očekuje u tekućoj godini manji broj ovaca i koza.

Rezultirat će to padom proizvodnje mesa. Nadalje, iskazana je velika pažnja i briga na temu zdravlja životinja. Tu se prije svega radi o slinavki koja se pojavila na Britanskom otočju te širenje bolesti plavog jezika u ostalim dijelovima zajednice

NAEU TRZISTUOVACA NASTAVLJEN PADPROIZVODNJE V

V

pogođeno tom situacijom da je zabilježena 2 posto manje klanja.

Prema očekivanjima britanskih Brojno stanja ovaca i koza u EU tržnih eksperata u nadolazećoj razloga u 2007. godini povećalo se prije sve- godini iz spomenutih ga zbog ulaska dviju novih europ- očekuje se pad broja ovaca od 5 do 6 skih zemalja u zajednicu, Bugarske i posto. U narednoj godini očekuje se Rumunjske. U Rumunjskoj je u 2007. pojačanje tržne kampanje u tom godini prema podacima Eurostata sektoru. Tako da se očekuje ipak bilo oko 8,3 milijuna ovaca i suklad- blagi porast klanja i proizvodnje no tomu predstavlja jednu od važni- mesa od oko 1 posto. Također se jih zemalja u Europskoj uniji po očekuje porast izvoza.

I u Irskoj je proizvodnja janjepitanju broja ovaca. Više ovaca u EU broje Velika Britanija, Španjolska te ćeg mesa u opadanju. Broj ovaca pao je za 4 posto u odnosu na prošlu Grčka. U prošloj godini po zemljama Europske unije trend brojčanog godinu. Također u proizvodnji mesa stanja bio je raznolik. U Francuskoj i bilježe se padajući trendovi. Klanje Portugalu bilježio se pad broja ovaca u prošloj godini smanjena je ovaca dok se u Španjolskoj i Velikoj za preko 6 posto. Bruto proizvodnja irskih prerađivača pala je usprkos Britaniji broj ovaca povećao. nepromijenjenom uvozu, te U Velikoj Britaniji slinavka manjem izvozu živih životinja i i šap prouzročile velike štete U protekloj godini zbivanje sa ovčjeg mesa za više od 8 posto.

U Španjolskoj se očekuje slinavkom i šapom dovelo je do pad broja ovaca u velikih problema u ovčarskom narednim godinama sektoru. Došlo je do snižavanja U narednim godinama očekuje maloprodajnih cijena ovčjeg mesa, kao i smanjenje izvoza za 22 posto. se pad broja ovaca u Španjolskoj. U 2008. godini očekuje se pad od 2 do Domaće tržište mesa toliko je bilo

Krešimir]akuš, dipl. ing.

dok se u idućoj godini pad od čak 5 posto. i u Portugalu budućnost nije svijetla. U toj je zemlji zabilježen pad broja ovaca od 5 posto u odnosu na godinu ranije.

EU- očekuje se dugoročni pad u sektoru ovčarstva Prema očekivanjima odjela EU za prognoze očekuje se jedno duže razdoblje pada proizvodnje ovčjeg mesa u EU. Prije svega ove prognoze kreću od činjenice da se dobit u tom dijelu poljoprivredne proizvodnje stalno smanjuje, zbog stalnih rastućih troškova energije i stočne hrane. Također, rad u ovčarstvu je težak, a prosječna starost vlasnika stada u EUsve je viša.

RH- najviše otkupne cijene teladi u natrag deset godina Prosječna otkupna cijena simentalske teladi u tjednu do 11.

3 posto,

očekuje Također,

Tablica1:Prognoze1tairžištu ovacai leozau EU-27 Klanje Uvoz Izvoz Potrošnia

2006.

1113 273 5 1 380

2007.

1 099 282 4 1 375

2008.

1 084 286 4 1 366

2009.

1 060 283 4 1 339

2010.

1 050 283

2011.

1 042 285

4

4

1 330

1 323

2012.

1 036 286 4 1 318

2013.

1 030 288

4 1 314

2014.

1 027 289 4 1 311

Izvor: DGAgri, EU komsija, ZMP

54

M(jekarski list 06/2008.

TRŽIŠTE vibnja 2008. godine na hrvatskom ržištu iznosila je 24,68 kn/kg i 1ajviša je cijena tog razdoblja u 1atrag deset godina. Rast otkupnih ijena simentalske teladi započeo je 14. tjednu ove godine, a u 20. jednu prosječna otkupna cijena lošla je na povijesno rekordnu azinu za taj tjedan u razdoblju od 997. pa do danas. U odnosu na •rošlu godinu cijena tog tjedna u 1008.godini viša je za 3,4 posto, a u ,dnosu na najnižu evidentiranu •rosječnu cijenu u desetogodišnjem azdoblju, koju smo zabilježili 1999. ;odine, za + 31,35 posto. Potražnja :a simentalskom teladi na domaćem ržištu velika je, a otkupne cijene 1ajčešće su za mušku telad od 22 do !6 kn/kg, ovisno o kvaliteti. U azdoblju do srpnja ove godine ,čekujemo i dalje slične otkupne :ijene.

RH- rast otkupnih cijena junadi U drugoj polovici travnja o.g.

1

na domaćem tržištu evidentiran je početak rastućeg trenda otkupnih cijena muške simentalske junadi. U tjednu do 11. svibnja o.g. prosječna otkupna cijena muške junadi iznosila je 13,37 kn/kg što je porast od 5 posto u odnosu na cijene mjesec dana ranije, dok je u odnosu na lanjske cijene porast od 8,43 posto. Najviše cijene žive junadi u natrag deset godina bilježili smo u 2005. godini. Sadašnje cijene niže su za 12 posto u odnosu na one iz 2005. godine. Tijekom prve polovice svibnja ove godine na kontinentalnom dijelu Hrvatske otkupne cijene muške simentalske junadi najčešće su bile u rasponu od 13 do 15 kn/kg, dok su cijene junica za klanje bile od 1O do 12 kn/kg. Na području jadranske Hrvatske cijene žive muške junadi bile su od 13 do 18 kn/kg ovisno o kvaliteti. U razdoblju do početka srpnja moguće je očekivati nastavak laganog

STOKE

rastućeg trenda otkupnih cijena žive

junadi.

EU-započeo rast otkupnih cijenajunećih trupova

U razdoblju od veljače do svibnja ove godine na europskom tržištu otkupne cijene junećih trupova R3 klase imale su padajući trend. U tom razdoblju cijene su pale za 4 posto.

Sredinom svibnja započeo je lagani rast prosječne otkupne cijene koja ja na razini EU-27 iznosila 312,45 eura/100kg. U odnosu na prošlu godinu to je za 4,4 posto viša cijena, no još nije dostigla najviše cijene koje smo u proteklih pet godina bilježili tijekom 2006. godine.

Najviše otkupne cijene bilježimo u Grčkoj i ona je u tjednu do 11. svibnja 2008. godine iznosila414,78 eura/100 kg, slijedi Italija s 350,44 eural100kg dok su najniže cijene evidentirane u Rumunjskoj 215, 19 te u Poljskoj 265 eura/100 kg. ■

ŽJC'llr..lAJR1[4IC11E D.o.o. src:1rlgrc:,cl, Llpan.J•k:c, Tel. 048/634-0:20,

Usluga Sojina

prerade

soje

55, 48000 Koprivnica tel/#'c:,,c.

048/634-757

tostiranjem.

sačma

NOVO NA TRŽIŠTU

- SAMO Z4 VAšU STOKU NAJBOLJE!

SOJA ZA PREŽIV AČE (baypas protein) je visokokvalitetan hrani izrađen na osnovi soje.

JJ

proteinsko-mineralni

dodatak

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV AČE, svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno, podvrgavaju različitim tehnološkim procesima koji povećavaju resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako omogućuju Vama proizvođačima bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!! ✓ POVEĆANU MLIJEČNOST KRA V A ✓ VIŠE PROTEINA I MASNOĆA ✓ ZDRAVIJE KRAVE ✓ VEĆU PROIZVODNJU ✓ MANJI UTROŠAK SREDSTAVA Koristi se: • u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži • u smjesi s kukuruzom, ječmom i stočnim brašnom Žitarice d.o.o iz Koprivnice, uz ovaj vrhunski proizvod, proizvođačima nudi: • Ugovore za proizvodnju i otkup soje, kukuruza, pšenice i ječma.

• Dorađenu tostiranu soju ili sojinu sačmu i komponente z.a smjese.

• Tvornicama stočne hrane nudi mogućnost prerade vlastite soje.

• Nudimo i kompletan repromaterijal za poljoprivredu.

'11!.fekarski list 06/2008.

55

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

..

Nevada drugo ime za dugovječnost Piše: AndrejaFabijančić, dr. vet. med. najpoznatija familija u njegovom d svojih početnih testiranja odlično je napredovao zbog poboljšanja u postojanosti i pouzdanosti rezultata. Njegove kćeri su se pokazale izuzetno dugovječnima u proizvodnji.

Nevada je bezrožni bik koji se zapravo može koristiti na cijelom stadu. Njegovi testovi pokazuju uravnoteženost između proizvodnih svojstava, tjelesne građe i zdravlja. Njegove kćeri imaju lijepo vezana vimena dobre kvalitete.

Sjeme Nevade u Hrvatskoj dostupanoje i seksirano. · Sand-Hill Delta Nevada rezultat je Delta testing programa koji nije obuhvaćao samo životinje u vlasništvu Holland Geneticsa, već su procjenjivana i grla u privatnom vlasništvu u istim proizvodnim uvjetima. Nevada Sand Hillova majka, Wiola 36 uzgojena je na farmi u Friziji i prema riječima vlasnika to je

,56 Ml.fekarskilist 06/2008.

U veljači 2003. godine, nizozemski bik SandHill Delta Nevada završio je svoje prvo testiranje. Od tada se razvio kao vjerojatno najbolji potomak Delta Novalisa, zahvaljujući lijepoj ravnoteži između proizvoqnje, karakteristika tipa, iskoristivosti i zdravlja

stadu koja potječe iz Njemačke.

Pokazala se kao iznimno dugovječna kroz više generacija. Wiole se odlikuju izrazitom dugovječnošću u proizvodnji, ali i visokim rezultatima. To su kasnozrela grla velikog povećavanja mliječnosti u kasnijim laktacijama. To je također vrlo mlijeka, s 4, 77 % mliječne masti i plodna familija krava. "Otelile su 3,43 %proteina. Njezina kćer, Wiola mnogo junica, tako da sad imam 5 GP 82, kćer bika u testu Lirr ljon mnogo Wiola u svom stadu" - izjavio Destiny-jem (Ijon x Bold Chief), je vlasnik opisujući Wiolinu familiju proizvodila je sedam godina. iz koje potječe Nevada.

Njezina kći Wiola 11, također od Sve je počelo sa junicom bika u testu Linde Blankom (Ned Boy Willard Emperor Gallanta, imenom x Gardenia), bila je srednje veličine, Wiola. Vlasnik je kupio kravu od ali fenomenalna u proizvodnji. preprodavača koji ju je nabavio iz Proizvodila je 13 godina i dala Njemačke. Otelila je dvojke, junice ukupno 107 570 kg mlijeka s 4,29 % (otac Shanghigh Ivanhoe Marta). mliječne masti i 3,33 %proteina.

Sama Wiola prošla je sedam Njezina kći, Wiola 18 potomak laktacija. je bika koji je dospio u top 5 Jedna od dvojki, Wiola 2, nizozemskih bikova i korištenje kao razvila se u izuzetno grlo klasifici- bikovski otac, a njegovo ime je Etarano kao VG 85, životnog vijeka 14 zon Lutz (Stan-Bitzie x Sexation). godina i proizvodnje mlijeka od Wiola 18 je bila jedna od njegovih skoro tonu. Njezin cjelokupni najboljih kćeri i fotografirana je za proizvodni učinak bio je 98,942 kg katalošku promociju svog oca. U svojoj prvoj laktaciji dala je 2.01 305 d, 9 338 kg mlijeka s 4,38 % m. m., 3,47 % proteina, 120 LV i klasificiNizozemski bik Sandrana je kao VG 86. U drugoj laktaciji Hill Delta Nevada dala je čak i više s rezultatima od (Novalisx GP83Cash 3.06 305d, 13 524 kg mlijeka s 4,81 % X VG86 Lutz m. m. i 3,47%proteina, 149 LV,što je X GP84Linde zapelo za oko analitičarima H9lland Blanko x GP82 Lirr Genetics-a koji suje otkupili. Zivjela ljon Destiny je 9,5 godina i njezina cjelokupna x VG85 Shanghigh životna proizvodnjaje bila 70 511 kg Ivanhoe Matt x N/C mlijeka s 4,86 % m. m. i 3, 59 % Willards Emperor proteina. U Holland Genetics-u Gallant) Wiola 18 pripuštena je s Cashom, što rezultira Wiolom 36 i njezinom

SELEKCIJA I REPRODUKCI.JA ;estrom Wiolom 37. Braj 36 odlazi u )eltu na procjenu. Sto se tiče >roizvodnje, Wiola 36 pokazuje se zuzetno kvalitetnom u Delta stadu. 'ošto je tipična kasnozrela Cashova :ći sa GP 86, nije postigla dovoljno risoke rezultate kako bi postala lonor. Kao junica pripuštena je s fovalisom, što je rezultiralo bikom iand-Hill Delta Nevadom.

Kćeri Sand-Hill Delta Nevade ,okazale su se kao vrlo postojane u ,roizvodnji s gotovo idealnim konlicionim rezultatima.

Pozitivni ·ezultati vezani uz zdravlje stada, ,lodnost i zdravlje vimena odražavau se kroz dugotrajnost u proizvod1ji koja je porasla od početnog :estiranja. Nevadine kćeri ne poka'.uju nikakvu problematičnost u ,roizvodnji.

Vezano uz građu, ne pokazuju ;labosti koje bi se prenosile na ,otomstvo.

Proizvode mlijeko ,dličnog sastava.

Kći bika Nevada -

Bamkamper

Marilyn(2 god., 175 VG87.bikovska majka) u prvih 305

dana laktacijedala je 9 986 k mlijeka sa 4,03 "t.m. masti i 3,26 proteina

"Nevadine kćeri koje muzemo snažne su životinje koje ne primjećujete na prvi pogled, ali pokazuju dobre rezultate u stadu. Imaju odlično vezano i kvalitetno građeno vime.

Kada biramo bikove, koje ćemo koristiti na svom stadu, obraćamo više pozornosti na svojstva vezana uz plodnost njihovih kćeri, ali gledamo i

građu vimena u kombinaciji sa dobrom tjelesnom građom. Nevadine kće­

ri vrlo dobro odgovaraju ovim karakteristikama. Ostaju lako steone i nikada nemaju problema s mastitisima, niti sa brojem somaskih stanica u mlijeku. Također su vrlo postojane mliječnosti." - kaže farmer koji u proizvodnji mlijeka koristi Nevadine kćeri. ■

Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima Jamči suhof čisto vime,boljukvalltetu

mlijeka,zdravijepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame Povisujerazinuhigijenskihuvjetadržanja mliječnih krava

Smanjujesmradi ublažavaproblems muhama Obogaćuje stajskignoj

OVČARSTVO

MNOGO,MNOGO MLIJEKAI DOSTA MESA• AWASSI PASMINAOVACA

Tipičan primjer da

ponekad samo jedan čovjek mijenja predrasude, tabue, vizijom i idejom uvodi nove pristupe i organizacijske sadržaje - to je Finci, veliki selekcionar i znanstvenik koji je početkom 50-tih godina počeo visokoorganiziranu selekciju ovaca u smjeru Marjan Gievsk( Awassi MediterraneanFarm,Makedonija --• mlijeko-meso u lzraelu Ta ovca je prije početka raspoređenih u 9 stada po prosječno s pasminom Awassi, koja je selekcije proizvodila oko 60 - 70 300 ovaca, koje su dobile adekvatan litara mlijeka, tj. bila je na nivou smještaj i ishranu. karakteristična za područje Prosječna mliječnost po ovci niskoproduktivnih pasmina i sojeva bila je oko 400 L mlijeka u laktaciji; pramenki na Balkanu.

Bliskog istoka (njeno Selekcija je započela kontro- najbolja ovca je u trećoj laktaciji domicilno područje) lom 22 549 Awassi ovaca, izabranih imala u 289 dana laktacije 1 058 L

• pozitivnoiskustvoMakedonije

fenotipskom, okomjernom metodom procjene prije svega veličine, forme vimena i eksterijerom. Ovce su izabrane od 11O 000 ovaca, koliko ih je bilo ukupno uzgajano u lzraelu.

Izvršena su potrebna mjerenja i testiranja, vršena je oplodnja s grlima koja su imala najbolje proizvodne rezultate. Početkom 60tih godina 20. st. formiran je prenucleus od 2 700 najboljih ovaca,

mlijeka s 7,01 %m.m.

U kontrolnoj 1974. god. najmlječnija ovca je dala rekordnih 1 282 Lmlijeka Ono što je Finci učinio danas se u znanosti naziva "Awassi improwed" - unaprijeđena izraelska Awassi ovca koja ima: • Težinu 55 - 75 kg kod ovaca (krupna pasmina) i 80 - 125 kg kod ovnova, jaku konstituciju osobito dobro razvijene noge.

• Ispupčeni profil kod oba spola; glava pokrivena kusom dlakom koja obično ima crvenkastu - najtipičniju boju; ponekad smeđu, crnu, ali i bijelu boju, što ovisi o varijetetu kojih ima nekoliko.

Vrat je prekriven dlakom nijansama boje glave, a trbuh je malo (ili uopće nije) pokriven vunom.

Noge su u donjem dijelu pigmentirane.

• Ovce su bez rogova ili s rudimentiranim rogovima (rijetko s rogovima), a ovnovi su rogati. Specifična eksterijerna karakteristika je nešto viši stražnji dio tijela u odnosu na greben.

• Vimena su velika, dobro formirana i povezana, pogodna za strojnu i ručnu mužnju.

• Runo je otvoreno, s pramenovima inkastog oblika, sjajne dugačke dlake, oštre, upotrebljive za grublje proizvode (npr. tepisi i sl.).

Proizvodnja vune po grlu iznosi oko 2 - 2,5 kg (kao tercijaran proizvod).

Sastav mlijeka: masnoća 6,8 7,5 %,bjelančevine 5,5 - 6 %.Dužina

Mljekarski list 06/2008.

OVČARSTVO

aktacije iznosi normalno oko 200 lana, nerijetka 240 - 270 dana, a >ostaje primjerci kod kojih laktacija raje do ponovnog janjena. >rosječna mliječnost u Izraelu je 1ko 400 - 500 L mlijeka u najboljim :tadima - repro centri (E. Gootwin), lok je u ostalim osnovnim comercijalnim stada ma 350 - 400 L. Republika Makedonija ima dugo i lsobito pozitivno iskustvo s Awassi lasminom koju je u Europu prva JVezla(1969., 1970., itd.) direktno u 1ekoliko navrata od elitnih, ~enetski visokovrijednih čistokrv1ih stada iz Izraela. Osnovan je Od jedne čistokrvne Awassi ·epro centar "Awassi Mediterranean ~arm" - Selekcijska stanica (dalje ovce makedonski uzgajivači uspije\MF) koja se bavi uzgojem i visokom vaju dobiti oko 70 - 100 kg bijelog ;elekcijom ove danas, po najnovijoj ovčjeg sira (tipa Feta) čiji je randman manstvenoj literaturi, najmlječnije oko 4 Ukg u slučaju odbićajanjeta s Jasmine u svijetu. Zadatak AMF je oko 60 dana starosti.

U Hrvatskoj, koliko je nama :taza potrebe razvoja makedonskog Jvčarstva proizvodi genetski vi- poznato, ovu pasminu ne uzgajaju u ;okovrijedan, pedigrirani rasplodni čistoj krvi, unatoč velikom interesu .naterijal. AMF je na početku za njezin uzgoj. Postoji velik broj i neorganiziranih Jrograma transformacije od Naci- individualnih Jnalnog repro centra u regionalnu javljanja uzgajivača ovaca iz Hrvatske i zahtjevi za kupovinu rasplod5elekcijsku stanicu.

Prosječne vrijednosti koje se odnose na Awassi nog materijala od AMF-a, obzirom \1editerranean Farm, prema zvani- na objektivne uvjete za uzgoj na cijelom teritoriju Republike Hrvatčnom izvješću Instituta za stočar­ stvo u Skoplju, u Makedoniji u 2002. ske (kontinentalnom i mediteranskom), izuzev teritorija s dominantgod. iznose: • 362,9 L laktacijskog mlijeka s nim kršom.

Prema izvješću Karmen Sin7,26%m.m. i 5,77%proteina, • dnevna mliječnost 1,66 - 1,9 L ković, dipl ing. iz Hrvatskog stočar­ skog centra iz 2000. god., objavljemlijeka po grlu, • rekordna dnevna mliječnost po nog u Mljekarskom listu broj 5, prosječna proizvodnja mlijeka grlu je bila 3,84 L. Službeni rezultati ISSza 2007. križanaca Awassija u Hrvatskoj je godinu (isto se odnosi na Awassi 202 kg mlijeka u laktaciji, dok je istočnofrizijske pasmine 154,99 kg, Mediterranean Farmu)su sljedeći: istarske 111,92 kg, paške 98,61 kg.

• prosječna mliječnost: 384,6 L, • rekordna Jaktacijska mliječnost: Vidimo superiornost Awassi pasmine i njezinih križanaca. Osobito je 724,2L, • rekordna dnevna mliječnost po izražena njihova izdržljivost te mogućnost brzog i jeftinog stvaranja grJu:4,2Lmlijeka.

Ovdje je bitno napomenuti Awassi križanaca u velikom broju i kako se dobiveni rezultati odnose heterogenosti kao osnove za daljnju na kombinirani pašno-stajski uzgoj selekciju itd.

Napravimo li samo jednu (oko 300 dana ispaše) s dodavanjem koncentriranih hraniva, što znači letimičnu komparaciju podataka poJuintenzivan, a ne skup, intenzi- HSCiz 2000. godine kada su zabiljevan (samo stajski) uzgoj, iako je ženi i proizvodni rezultati koza pasmina pogodna i za takvo jedne od najmlječnijih svjetskih pas: mina - francuske alpine (prosječno uzgajanje.

M~ekarski Hst 06/2008.

386,3 lit. mlijeka, s 4,53 % masti i 3,57 % proteina), proizlazi kako su Awassi ovce (2002. god. u Makedoniji prema zvaničnom izvješću ISS) hendikepirane za cijelih 23,4 L mlijeka u odnosu na koze francuske alpine, ali sa značajnom razlikom u sastavu mlijeka, koje je imalo 7,26 % m. m. i 5,77 %proteina.

Ovakvi komparativni podaci umnogome govore o superiornosti Awassi pasmine kada je proizvodnja mlijeka i njegova kakvoća (kompozicija) u pitanju.

U prilog Awassi križanaca, raznih genetskih kombinacija i stupnja križanja, govore i znanstveni rezultati dobiveni u Španjolskoj (Wellhem) koji govore o mliječnosti od 180 - 348 L mlijeka. Nadalje, u Francuskoj (Flamant - Ricordo) proizvodnjaje iznosila 174, 1 -262,3 L, u Bugarskoj (Hinkovski i sur.) 134 432 L, a u Makedoniji (Todorovski i sur.) 127-503 L mlijeka. Na velikom broju križanaca utvrđeno je poveća-

Strojnamužnja

59

OVČARSTVO daje "krckavo" pecenJe (u domicilnom području Bliskog istoka meso ove pasmine je znatno skuplje od mesa ostalih pasmina), a nekoliko grupa koje su kušate Awassi pečenje naAMF mislile su daje divlja svinjetina ili srnetina.

Kao sekundarni selekcijski cilj povećanje formata trupa - tijela, Awassi ovca pripada grupi krupnih pasmina pogodnih i za proizvodnju mesa i skoro da ne zaostaje (u optimalnim uvjetima) za performansama specijaliziranih tovnih pasmina za meso (dnevni prirast kod Awassijanjadi iznosi oko 0,290 kg).

Pasmina ima izražen stadni instinkt; ovce su dobre majke, a ovnovi imaju izražen libido.

Izuzetno je prilagodljiva na razne klimatsko-geografske i uzgojne Awassi ovcas janjetom- izvrsnaje i kvaliteta mesa uvjete (aklimatizacija i akomodanje proizvodnje mlijeka po ovci paje Makedonski Nacionalni prog- cija), osobito je pogodna za sušna i tako pasmina ovcepolka, koja proiz- ram ne predviđa "pretapajuće" križa- polusušna područja, posebno Medivodi oko 60 - 70 L mlijeka, križana s nje, naprotiv, križanje u Fl genera- teranski dio Hrvatske), gdje s lakoAwassi ovnovima te su križanke pro- ciji i dalje reprodukciju Fl x Fl i sta- ćom podnosi duga sušna i pakleno izvele 193,31 L mlijeka u laktaciji bilizirajuću selekciju u okviru takve vruća ljeta s ekstremnim temperaturama. Nikakav problem nisu joj (Stočarstvo br. 11-12, 1985., Zagreb). sintetske mliječne populacije.

To znači da je Hrvatska znanniti hladne kontinentalne zime (AMF Najmlječniji Awassi križanac stvena agrarna elita i šira javnost bila takve Fl generacije proizvodi 503 L je lociran na oko 800 m nadmorske visine, gdje zimi temperature paizvještavana u kontinuitetu o znan- mlijeka (P. Rufci, Todorovski). stvenim rezultatima i mogućnosti­ Selekcijska piramida je sastav- daju i do -28 °c, a ljeti idu do 45 °C; postoje područja poput Kajmakcama navedene pasmine, kako u lzra- ljena od 3 stupnja, i to: lan - Mariovo na oko 1 600 m nadelu, tako i u Makedoniji, a kasnije 1) Nukleus - Awassi Mediterranean Bugarskoj, Albaniji itd.

Stado, locirano u Gradištu (blizu morske visine gdje su AMF Awassi ovnovi u čistoj krvi u kontinuitetu Zašto se Awassi pasmina (s Kumanova), od 6 godina uspješni rasplodnjaci). takvim superiornim pokazateljima 2) Reproduktivne farme i proizvodnje, aklimatizacije i ako- 3) Komercijalne farme Sposobnost ove pasmine da modacije) dosad nije uključila u Iako Makedonija izvozom ja- istovremeno pase i brsti te njezina tijekove hrvatskog ovčarstva, pitan- njećeg mesa ostvaruje značajan de- neprobirljivost u ishrani, iskorištabiljaka, je je za hrvatske uzgajivače ovaca i vizni priliv, akcent na razvoj ovčar­ vanje najnekvalitetnijih nadležne institucuije i organizacije stva stavlja na razvoj "mliječnog žbunja i trnja (genetska predispozicija vezana za domicilno područje) za razvoj ovčarstva. ovčarstva" i mliječnih farmi koje Pravilan izbor pasmine je pola imaju mnogo bolje financijske poka- čini ju pogodnom za intenzivan, ali i puta do profita na farmama zatelje negoli farme na kojima se ekstenzivan i polunomadski način Vođeni tim postulatom mi smo uzgajaju ovce mesnatih pasmina uzgoja.

Nije slučajnost da je ova pasmiu makedonsku dugoročnu Strate- (uglavnom Wi.interberg). giju za razvoj ovčarstva 2000. Zanimljiv je sastav mesa ove na rasprostranjena na svim konti2013. ubilježili Awassi pasminu kao pasmine ovaca ("fat tail") koje je nentima te da je svoje mjesto, kao melioratora za naše domaće pas- znatno posnijeg sastava. Awassi pasmina meliorator(za križanje), promine i sojeve ovaca. Križajući s pasmina masnoću taloži u repu, a po našla u mnogim nacionalnim progranjom, dobivamo visokomliječne kri- drugim dijelovima tijela skoro i da mima za razvoj ovčarstva, kao npr. u žance (oko 200 L mlijeka, u situaciji nema masnih naslaga (mramorni Makedoniji, Bugarskoj, Turskoj, kad je majčinska osnova oko 60 - 70 sadrzaj mesa) što mesu daje izvrsnu Cipru, Grčkoj itd., koje su, koristeći L mlijeka) te smo tako na brz i jeftin kvalitetu, bez prisustva ponekad Awassi ovnove, brzo i jeftino dobili način dobili povećanje mliječnosti neprijatnog mirisa janjetine. Meso mliječnu sintetsku populaciju velikih za 200 - 230 %u prvoj Fl generaciji. je crvenkasto i izuzetno ukusno i proizvodnih mogućnosti. ■ 60

Mljekarski list 06/2008.

IZGRADNJA

TALA ZA MUZNE KRAVE

i ·~--:.,,_

I

~

.

~--~---C

-~

----

! I ~o;. ..

I

= ;_ -

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTNERA

✓ NAJPOVOLJNIJU -IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

CIJENU

✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUĆ U RUKE ✓ ISKUSTVO

s inženjering d.o.o .. Jadranska avenija bb (pri SBZ), 10020 Zagreb

1 6594 630 • Fax. 016594640

• www.haas.hr • haas@haas.hr

Haas

VAŠ VRT================= BAGREMI

Bagrem je u našim krajevima omiljeno drvo o kojem se pjesme pjevaju. a tijekom svibnja i lipnja iz njegovih s• cvjetova širi ugodan miris i dopire zujanje pčela. lako s• cvijet bagrema rijetko koristi u ljekovite svrhe, pravi domaći bagremov med posebno je zdrava i cijenjem

cvjetaju Marija Kranjčević, dipl. ing.

-

Bagrem ili akacija (Robinia pseudacacia)danas je rasprostranjen po cijelom svijetu, a domovina muje istočni dio Sjeverne Amerike. U Europu je donesen početkom 17. st., kad je Jean Robin, vrtlar na francuskom dvoru, nabavio prve sjemenke i posadio ih u kraljevskom vrtu. Kod nas raste samoniklo po rubnim dijelovima svijetlih šuma, no često se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija, jer ovo drvo svojim razgranjenim korijenjem dobro učvršćuje tlo. Sadnice bagrema rastu brzo, prvih godina čak i više od metra. Kora je u početku glatka, a kod starijih stabala duboko raspucana. Grane imaju oštre, oko 2 cm duge bodljice, a listovi se pojavljuju potkraj travnja. Dugi su do 30 cm i sastoje se od 9v - 17 svijetlozelenih, jajastih liski. Caj od suhih listova bagrema koristio se

nekada za bolje lučenje žuči. Bijeli mirišljivi cvjetovi oblikuju viseće grozdaste cvatove i prvoklasna su ispaša za pčele, no ne treba ih jesti svježe i u većim količinama, jer osim šećera i eteričnog ulja sadržavaju i neke štetne glikozide pa mogu izazvati proljev i povraćanje. Mogu se jesti kao delicija, pripremljeni slično kao i cvjetovi bazge, uvaljani u tijesto za palačinke i prženi. U narodu se čaj od cvjetova nekada dosta koristio kod prehlade, kašlja, glavobolje i grčeva u želucu. Danas se za iste tegobe koriste djelotvornije biljke koje ne sadržavaju ni manje količine otrovnih spojeva.

Posebno je otrovna kora drveta zbog znatne količine robina, tvari koja djeluje kao jako sredstvo za čišćenje i povraćanje pa se ona ne smije koristiti u ljekovite svrhe.

Uzrokuje grušanje proteina u mlijeku i zgrušavanje crvenih krvnih

agrometeorologija Mr. se. Dražen

gdje se stvaraju jezgre leda, njihov je domet i do 8 km, a u svojim glavama rakete nose i po 400 grama reagensa.

Svrha unašanja reagensa u oblake je da se promijeni veličina ledenih kristala. Želja nam je da ledenih kristala bude što više, jer samo tako mogu ispasti iz oblaka. Upravo zato, s pravom govorimo kako se oblak raspada.

Ispadanjem iz oblaka ledeni se kristali otope pa tako ne pada tuča, nego kiša.

Pokušajmo razmisliti gdje i kome u vodu, pa i na naše poljoprivredne kulture, pada srebrni jodid iz protugradnih raketa. U javnosti se o tome bar za sada ne

Kaučić, agrometeorolog

''Djelovanje na vrijeme'' Šezdesetih godina 20 stoljeća su prva znanstvena istraživanja raspršivanja magle, a i sprječavanja padanja tuče. Danas je u Hrvatskoj već vrlo dobro razvijen sistem organizirane obrane od tuče.

Meteorološki se radari nalaze na Sljemenu, Bilogori, Tremi, Gradištu i u Osijeku. Njima se u oblacima otkriva nastajanje jezgara leda, odnosno tuče. Upravo zato, protugradne se rakete ispaljuju točno u oblake započela

62

zrnaca kod nekih životinja.

Plod bagrema je smeđa, spljo štena mahuna, do 10 cm duga i 1 1,5 cm široka, koja sadrži 6 - ~ bubrežastih, tamnosmeđih i pjega vih sjemenki s tvrdom lupinom Sjemenke sporo klijaju, ali zadržt klijavost i do 4 godine. Imaju u seb dosta bjelančevina i masnog ulja p, su se kuhane u nekim krajevim, koristile kao zamjena za grah, , pržene kao nadomjestak za kavu.

Drvo bagrema je vrlo čvrsto prikladno za obradu pa se koristi z, izradu drški oruđa, stupova, lađa vinogradarskih kolaca, željeznički!­ pragova, pri gradnji mostova itd Posebno je pogodno kao jamske drvo jer ima osobinu da kod visoki!opterećenja počinje glasno pucati.

U lipnju uživajte u mirisu bagrema, a bagremovim medom možett: se sladiti tijekom čitave godine. ■

govori. No, valja se zamisliti nad podatkom da se prosječno u Hrvat· skoj ispali oko 1O pa i 14 tisuća protugradnih raketa s 400 grama srebrnog jodida u svakoj od raketa.

Poljodjelci o utjecaju srebrnog jodida na njihove oranice gotovo da ništa i ne znaju. Želja da se utječe na vrijeme odavno je prisutna kod poljodjelaca.

Prisjetimo se, nekoć su se nailaskom nevremena oglašavala crkvena zvona, a pucalo se iz mužara pa i topova. No, jesu li crkvena zvona i pucanje mužara samo upozoravali na dolazak nevremena, ili su ljudi stvarno mislili da će time spriječiti dolazak jakog vjetra, grmljavine pa i tuče, nije nam poznato. Jedno je sigurno, a to je da su ljudi u panici, a svjesni posljedica nevremena, oduvijek tražili načine kako zaštititi svoju imovinu. ■

Ml,_jekarski list 06/2008.

p

o Vaša prednost · To your advantage Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry

Kombinacija visokih mogućnosti hlađenja osigurava kvalitetno čuvanje i hlađenje mlijeka u PECON-ovim

RASHLADNIMSPREMNICIMAMLIJEKA! Ciiene Izuzetno povoljne cijene + razne pogodnosti financiranja!

Kapacitet l 00 - l 0000 litara (rashladni agregati za 2 i 4 mužnje) Rok isporuke 7 dana od Vaše narudžbe!

Dostava mogućnost dostave direktno na Vašu adresu, uz besplatni "O" -ti servis i puštanje u rad!

l 00-3001t

Servis Unutar 12 sati od Vašeg poziva + osigurano skladište rezervnih dijelova, u garantnom i izvangarantnom periodu Stručna podrška

Edukacija dostupna 24 sata na dan!

Provierena kvaliteta Više od 200 laktofriza isporučenih diljem Hrvatske!

Dodatna oprema Mogućnost ugradnje CIP-a na laktofrize 4001 i više

400-2000lt

Pecon d.o.o., Samoborska cesto 145

l 0090 Zagreb Tel.: 01/3496 413; 3496 428; Fax.: 01/3496 424 E-mail: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr

l 000 - 10 000 I

VAŠ LIJEČNIK========================= Danas, još uvijek žanjemc SPOLNIODGOJ plodove davne seksualnE revolucije" u svijetu. Velit NIJESAMO broj ostaje drugom stanju PRUŽANJE Tinejdžerska ČINJENICA O postaje velik problem SEKSUALNOM ŽIVOTU 11

djevojčica

t

trudnoća

------Dr.

IvoBe/an -

Ne začuđuje ni porast broja Ipak, većina eksperata za to djeca u petom ili šestom razredu spolno prenosivih bolesti. Koji je područje tvrdi da ustvari nemamo Treba pristupiti djeci prije negc uzrok tako tragične situacije? izbora nego podučavati o seksu u bude kasno. U toj dobi, i dječaci Brojna istraživanja su pokazala našim školama. Glupo je uopće o djevojčice postanu jako zaintereočajno znanje mladih na području tome raspravljati, prepirati se, sirani za svoje tijelo, ali na jedan seksualnog obrazovanja. Premda s~ trebaju li ili ne trebaju škole ulaziti stalno bombardirani seksi filmovi- na to područje, kad djeca dobivaju otvoren i prirodan način. Ta edukama, knjigama, novinskim člancima, informacije o seksu Uedne ili druge cija treba biti trajno prisutna sve dc reklamama - naši sofisticirani tinej- vrste) počevši od dana rođenja: od tinejdžerske dobi. Razumljivo, za džeri ostavljeni su uvelike u nezna- svojih roditelja, otvoreno ili na drugi uspješan seksualni odgoj treba nju o istinskom značenju seksa i način; od svojih prijatelja, iz filmova, osigurati obrazovane, za taj posao osposobljene, vješte odgajatelje. seksualnosti. televizije, CD-a, magazina, reklama, Roditelji moraju dati svoju suglaŠto se može učiniti? društva i ulice.Jedino je pitanje kako Prvo, roditelji moraju priznati i gdje intervenirati s dobro .pla- snostza takve programe.

Najveća ljudska sreća postiže da uglavnom nisu uspjeli pružiti niranim programima, kako b1 se se samo u trajnom zajedništvu, djetetu djelotvornu seksualnu uravnotežila ova masivna, needukaciju. To otprilike znači da ško- gativna, izopačena seksualna edu- duboko usađenom u ljubavi, le zakoračuju u vakuum. Idealno, kacija. ~ežnosti i _pošt_iv~n~u ~~uge ?sobe. obiteljski dom je najbolje mjesto da Današnja prosvjetiteljska sek- Covjek žeh volJet1 1 b1t1volJen od se podučavaju činjenice o seksu. sualna edukacija trebala bi biti ne druge osobe. To je život i to je Nažalost, čak ako roditelji i svjesno samo pružanje činjenica o repro- normalno. Čovjek se nikada ne smije pokušavaju pripremiti svoju djecu! dukciji i samom seksualnom činu, toga stidjeti. Međutim, čovjek mora ponekad se u tine)dže~skoj biti i samodiscipliniran i kontrolirati već bi trebala imati posla s totalnom komunikacija prekida I rod1telJ1 seksualnošću: što čini nekoga te nagone; razumjeti ih, a ne bojati imaju velike poteškoće disk~tira!i o muškarcem ili ženom; način kako ihse. tim osjetljivim pitanjima sa sinovima čovjek razmišlja, djeluje, oblači se, i kćerima.

Nedostatan mladi čovjek kako stupa u brak. Seks nije nešto Ima dosta roditelja koji se boje što mi činimo, nego nešto što mi postaje nedostatan rodida će podučavanje reprodukcije jesmo. Treba razlikovati seksualnu : telj. pokazati djeci tehnike_ i ~hrabrit! edukaciju od seksualno eksperimenttranJe. Neki seksualnih inforroditelji nemaju povjerenja u macija.

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA sposobnost učitelja i profesora da se Seksualni odgoj nose s tim temama. Drugi se pak 10. 06.

20. 06. 30. 06. djece opiru na osnovu moralnih _ili Većina strureligioznih stajališta. Bez obzira OSIJEK 4.53 20,35 4.53 20,39 4,56 20,40 kakva je i od kuda dolazi kritika, čnjaka smatra da ozbiljan seksualni nepobitna činjenica stoji: veći~a djece svoju seksualnu edukac1Ju odgoj treba početi ZAGREB5,03 20.47 5,02 20,52 5,06 20,52 u dobi kad su dobije negdje drugdje.

?O~~

~''

64

Ml/ekarski li.st 06/2008.

Poljodjelci, vrijeme je spravljanja sjenaže!

Koristite Pioneer inokulante 1188 i 11G22 i učinite Vašu sjenažu kvalitetnijom!

Povećajte mliječnost i profit !

1188

@ PIONEE

1,75

L!

EHO S PREDNO OBITEWSKO PAKIRANJE

NOVO!

.

SVJeze ...,,

mlijeko +-,iJ.llTfr~

1,75 Le

~

1,75 Le

1'tnbUa

Uvećem izdanJ .1_~~LITL:7:

~

~

~~m1'ilđ_

----~