Mljekarski list 5-2008

'Mlijekos 90% manielaktoze lakoie probavljivo, a sadrži sve što vamie potrebnoiz m -19kasvakidan.

I

www.dukat.hr t

.~

BESPLATNIpotrošački telefon 0800 277 277 ZDRAY~AII

1 HMU

\.._

ISSN0351-9104•

GODINA44

• SVIBANJ

2008.

H,votska MIJekusk, Udn•sa

ADRŽAJ ENERGETIKA Energetika na farmi mliječnih krava __

Naslovnica:

Domaći uzgoj u stajama

međimurskih mljekara

_

2

GOSPODARSTVO Pomoć poljoprivrednicima za olakšan put uEU

4

lUPORTAŽA Domaći uzgoj u stajama međimurskih mljekara

Zlatni Dukat i u Bosni __ IZ OPG-a Kako do sredstava SAPARD programa

6

_52 8

llAZMIŠLJANJE TERENSKOG I\GRONOMA Ulaskom Hrvatske u EU mnogo toga će se promijeniti

11

GOVEDARSTVO Smještaj i držanje teladi____ Automatsko napajanje teladi

14 15

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE. Ekonomika proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu I\GROTEHNIKA Gnojidba nekih poljoprivrednih kultura ___ HRANIDBA Metabolički profili - minerali u mliječnih krava ___ Hipomagnezijemija goveda i ovaca (pašna tetanija) __ _ ______ Suncokret "Proteinko"

18 22

27 30 62

ZORA VLJE.STADA Utjecaj izgleda i izvedbe ležišta na pojavnostmastitisa _____________ Higijena i držanje muznih krava ______ SIGURNOST HRANE Održana druga konferencija o sigurnosti hrane u RH ________ OBLJETNICA Sedamnaest godina rada poljoprivredne savjetodavne službe EDUKACIJA Nove organizacijske strukture u funkciji razvoja ruralnih područja ____ _ Druga prekogranična razmjena u edukaciji za agente ruralnog razvitka ____ _ IZ CROSIM-a Uzgajivači simentalskog goveda i njihovi planovi ______ PROIZVODI HRVATSKOG SELA U Boćarskom domu i ove godine predstavljeni proizvodi hrvatskog sela ___ TRŽIŠTE STOKE Prognoze EU tržišta goveđeg mesa___ PITANJE ČITATELJA Mogu li poljoprivrednici sami proizvoditi sjemenski kukuruz ___ ___ SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Novi bikovi simentalske pasmine _____ Rezultati suradnje CroSim-a i Neogenetica uz pomoć CRSH d.o.o. stigli u Hrvatsku ___ OBITELJ I DOM_

32 35

37

40

41

60

43

44 47

50 56 58 62

ENERGETIKA

ENERGETIKA NA FARMI MLIJECN·IH KRAVA V

U današnje vrijeme, kada smo svjedoci stalnog porasta cijena energije, energetska učinkovitost nam se sve više i više nameće kao važan čimbenik kod razmatranja budućih investicija na farmi.

Ovakav pristup znači da za istu količinu proizvedenog mlijeka trošimo manje energije, a . . . samim tame I manJe novca.

.

Sveučilišta u Zagrebu-

TomislavPukšec,Fakultet strojarstvai brodogradnje

Isto tako, ne treba zaboraviti i ekološku dimenziju, obzirom da manja potrošnja energije znači i manji utjecaj na okoliš i manju emisiju COi-No, mi se nećemo baviti u ovim razmatranjima toliko ekološkom koliko ovom ekonomskom stranom ulaganja u energetski učinkovitu proizvodnju mlijeka.

Približavanjem Europskoj uniji hrvatski proizvođači mlijeka suoča­ vat će se sa sve većom konkurencijom, a pitanje tko može proizvesti što jeftiniju litru mlijeka, postojat će sve važnije. Obzirom da u konačnu cijenu mlijeka ulaze i troškovi proizvodnje, njihovo smanjivanje postaje presudno. U zemljama Europske unije ovo pitanje je prepoznato, te se ovom problemu pristupa veoma ozbiljno. Rezultat toga je otvaranje posebne lnternet stranice koja će se baviti energetskom učinkovitošću na farmama mliječnih krava. Projekt izrade takve stranice financiran je od strane lntelligent Energy Europe programa, a pošto na projektu, među ostalim, rade i stručnjaci sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučili­ šta u Zagrebu, portal će biti dostupan i na hrvatskom jeziku te će ga i hrvatski proizvođači mlijeka nesmetano moći koristiti. Više o samoj stranici, koja će biti funkcionalna početnom lipnja, u sljedećim člancima.

Potrošnja energije u proizvodnji mlijeka Proizvodnja mlijekajejedna od najzahtjevnijih poljoprivrednih

2

djelatnosti gledajući s aspekta optimizirati njihov rad i eventualno potrebe i potrošnje energije. Tako predložiti neka nova poboljšana nešto ne čudi obzirom da na rješenja. Svaka od navedenih kateprosječnoj mliječnoj farmi postoji gorija zahtijeva podrobniju analizu mnoštvo potrošača, ponajprije koju ćemo napraviti u sljedećim električne energije: pumpe, motori, brojevima. kompresori, ventilatori, rasvjetna Kod sustava hlađenja mlijeka tijela i slično. Njihovom što boljom razmatrat ćemo mogućnost i ekooptimizacijom postižemo veću nomsku isplativost sustava za predučinkovitost. Treba napomenuti da hlađivanje. Kroz ovaj sustav postoji i energetski učinkovitom farmom mo- mogućnost za zagrijavanje vode žemo smatrati onu farmu čija koja se dalje može koristiti kod godišnja potrošnja po kravi ne pranja. Vidjeti mogućnosti nekih prelazi 550 kWh. Naravno, u Hrvat- drugih oblika hlađenja (eventualna skoj mala obiteljska gospodarstva, isplativost banke leda i sl.). kojima prnizvodnja mlijeka nije Kod sustava za mužnju pokazat jedina poljoprivredna djelatnost, ne ćemo ekonomsku isplativost ugradmogu zadovoljiti ovaj uvjet. Treba nje VFS sustava (varijabilni frekvenuzeti u obzir i činjenicu da takva cijski sustav) koji nam služi za gospodarstva obično i nemaju svu održavanje konstantnog vakuuma adekvatnu opremu, za razliku od regulacijom vakuumske pumpe. U većih, novijih farmi s relativno ovom slučaju uštede u potrošnji novom i učinkovitom opremom. električne energije kreću se oko Takve nove farme uvelike se 50%.Kod sustava zagrijavanja vode, približavaju ovim zadanim kriteri- osim topline dobivene hlađenjem jima potrošnje. mlijeka, ispitat ćemo mogućnosti Kao najveće potrošače energije kombinacije sa solarnim kolektona farmi možemo istaknuti: rima. te mogućnosti iskorištavanja • Sustav za hlađenje mlijeka povratne topline. Za rasvjetu i • Sustav za mužnju (vakumske ventilaciju predstavit ćemo najpumpe) jednostavnija rješenja za uštedu • Sustav za pranje i prepumpavanje energije. Ugradnja energetski šted• Rasvjeta i ventilacija ljivih rasvjetnih tijela može dovesti • Zagrijavanjevode do znatne uštede, kao i ugradnja • Sve ostale električne strojeve modernijih, energetski učinkovitijih Budući da je nemoguće elimi- sustava ventilacije (ventilatori s nirati neke od ovih sustava, obzirom većim protokom i boljim miješada su neophodni za nesmetanu njem zraka). U konačnici predstavit proizvodnju mlijeka, potrebno je ćemo sve sustave u kojima koristimo

Mljekarski li,st 05/2008.

ENERGETIKA električnu energiju (pumpe, motori i

sl.) i vidjeti postoje li kakve alternative za uštedu energije kod tih sustava. Na slici 1 prikazana je okvirna raspodjela potrošnje električne energije, po kategorijama, na jednoj farmi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovo je prikaz potrošnje jedne relativno moderne i nove farme s manje od 100 krava. Prikaz raspodjele potrošnje energije dobar je za usporedbu pošto značajnije ne odstupa od europskih prosjeka.

Kako uštedjeti energiju, a tako i novac Treba naglasiti kako velikih ušteda na svim sustavima neće biti moguće, no zbrajajući sve sitne uštede koje se mogu ostvariti na farmi, dobit ćemo značajan iznos.

Biranje opreme, obzirom na efikasnost, zajedno s dobrim energetskim menadžmentom i redovitim održavanjima, presudno je u konačnoj uštedi električne energije na farmi.

Redovito održavanje postojeće opreme mnogo je isplativije i jeftinije nego vatrogasne mjere u kriznim situacijama kada dolazi do kvarova na postrojenju. Općenito pravilo jest da

ventilacija 18%

grijanje vode 28%

rasvjeta 13% ostalo 3% laktofriz 27%

■ ventilacija pumpa za prepumpavanje

pumpa za prepumpavanje 0%

■ rasvjeta ■ laklofriz

vakuum pumpa

■ ostalo

■ grijanje vode

Slika 1: Okvirna raspodjelapotrošnjeelektrične energijena farmi će se sa svakom kunom uloženom u preventivno održavanje kasnije uštedjeti oko pet puta.

Osim navedenih mogućnosti ušteda kroz određena poboljšanja i modernizaciju postojeće opreme treba napomenuti da postoji mogućnost korištenja i ugradnje određenih obnovljivih izvora energije kako bismo u konačnici uštedjeli novac.

Posebnu pozornost u narednim aancima posvetit ćemo bioplinu i solarnoj energiji.

Bioplin se najprije nameće, kao opcija, na većim farmama. Treba napomenuti da ekonomska isplati-

vost ugradnje postrojenja za proizvodnju bioplina i kasniju proizvodnju električne energije raste s poveća­ njem broja krava na farmi. U Hrvatskoj se na ovom polju još uvijek ne radi dovoljno tako da postoje veliki potencijali, no najveći problem su realne cijene opreme te nedostatak iskustva. Prema nekim grubim procjenama postrojenje za proizvodnju bioplina na manjim farmama (do 100 krava) neće biti ekonomski isplativa iako na ekonomsku isplativost utječe mnoštvo faktora pa tako i subvencionirana cijena struje proizvedene iz bioplina. Od ostalih obnovljivih izvora energije ispitat ćemo mogućnosti ugradnje solarnih kolektora, ponajprije za zagrijavanje vode na farmi, eventualne prednosti i nedostatke ove tehnologije, te mogućno­ sti kombinacije s ostalim načinima grijanja vode.

Konačni cilj je farmerima predstaviti prednosti eventualne ugradnje nekih novih, modernijih rješenja na njihovoj farmi, te prikazati vrijeme otplate kod ugradnje tih rješenja. Najvažnije je da u konačnici imamo egzaktnu količinu ušteđene energije, odnosno ušteđenog novca.

Za više informacija i besplatan energetski anketni pregled Vaše farme, možete nam se obratiti na Slika 2: Optimiziranjeenergetskeučinkovitosti na farmivodismanjenjutroškova mljekarstvo@fsb.hr ■

Mljekarski Hst 0.5/2008.

3

GOSPODARSTVO

,

POMOCPOLJOPRIVREDNICIMA ZA OLAKSAN PUT U EU V

-

Mr. se.Juraj Orenda -------------------•

Prvi predpristupni EU fond koji je postao dostupan poljoprivrednom i prehrambenom gospodarskom sektoru u Hrvatskoj je SAPARD. Predpristupna pomoć instrument je Europske unije, namijenjen lakšoj prilagodbi i pripremi država pristupnica iz srednje i istočne Europe za pristup u Europsku uniju.

Predpristupna pomoć dio je predpristupne strategije EU, koja je usmjerena na specifične potrebe svake države kandidatkinje koja se nalazi u fazi pripremanja za članstvo u Europskoj uniji.

SAPARDprogram, a isto tako i IPARD program (ruralni razvoj u novom EU proračunskom razdoblju 2007. - 2013.), posebni su programi za poljoprivredu i razvitak ruralnih područja. Glavna svrha im je doprinos uvođenju i usvajanju pravne stečevine EU na području zajedničke poljoprivredne politike (CAP)i drugih komplementarnih politika, što obuhvaća sustav mjera za lakše prilagođavanje na području poljoprivrede, prehrambene industrije i organizacije tržišta sa zakonodavstvom EU. Također, njima se podupire uvođenje pravne stečevine EU na području mjera za razvoj ruralnih područja te izvođenje mjera za razvitak ruralnih područja.

Temeljna zadaće ovih fondova su pomoću:

1. strukturnim prilagodbama poljoprivrednog sektora i ruralnih područja radi jačanja konkurentno sti u odnosu na tržište

4

Republika Hivatska je od lipnja 2004. stekla status države kandidatkinje za članstvo u EU. Taj status potvrdio je uspješno odrađene prethodne korake na putu stjecanja punopravnog članstva te otvorio mogućnost korištenja sredstava pomoći iz predpristupnih fondova

Europske

unije, odnosno radi kvalitete života na

zanemarivanu temeljnu definiciju koja glasi "poljoprivrednik je fizička ruralnim područjima; osoba na poljoprivrednom gospo2. pripremi za provedbu pravne darstvu koja se bavi poljoprivredom stečevine Europske unije na te posjeduje znanja i vještine o području zajedničke poljopoljoprivredi". Nove tehnologije privredne politike kroz njezino najčešće donose povećanu ekonopravno, administrativno i instimičnost u proizvodnji, kvalitetniji tucionalno osposobljavanje. proizvod, zdravstveno sigurniji U sklopu strategije pri- proizvod, osiguravaju značajnu kolistupa Republike Hrvat- činu u ponudi, čime doprinose većoj ske u Europsku uniju jedan od konkurentnosti na tržištu. Među­ važnih koraka jest korištenje tim, uvođenje novih tehnologija 'predpristupnih ' programa po- traži investicijske projekte, planove moći, kako za poljoprivrednoulaganja, poznavanje tehnoloških prehrambeni sektor, tako i za postupaka i stalno praćenje stručnih . razvitak ruralnih područja. Stoga dostignuća te njihovu primjenu i : je od velike važnosti koristiti stalno usvajanje novih znanja i · sredstva SAPARD/IPARDprogra- vještina. Samo kvalitetno obrazovan ma. proizvođač kroz redovno obrazovaSpremnost za nove nje te trajno kroz ciljane edukacije, obveze do ulaska u EU praktične treninge i radionice može Spremnost EU da pomogne u biti spreman na visoka ulaganja u predpristupnom razdoblju je razvid- suvremena tehnološka dostignuća na i krajnje očita, međutim, velik dio koja mu omogućuju primjerenu važnih koraka za potpunu prilagodbu dobit i sigurnost na tržištu. svih proizvodnih sektora u osnovi su Informiranost proizvođača nove obveze za sve sudionike putem stručnih službi provedbe predpristupne strategije u Važno je proizvođačima omoRepublici Hrvatskoj. Najveći i najvaž- gućiti službe koje će trajno pratiti niji koraci su upravo na proizvođa­ nova dostignuća u svom sektoru i čima i njihovoj spremnosti za usvajasve bitne informacije prenositi na nje novih prava, ali i novih obveza. proizvođače. Te službe moraju biti Naglasit ćemo samo neke od značaja pravilno raspoređene radi dostupza poljoprivredne proizvođače. nosti svakom zainteresiranom Cjeloživotno proizvođaču, dobro opremljene i obrazovanje proizvođača organizirane da pruže proizvođaču Zakon o poljoprivredi u svojim sve bitne informacije za njegov rad općim odredbama daje važnu i često povećanja

Mljekarski li,st 05/2008.

GOSPODARSTVO ili one informacije vezane uz njegova prava ili obveze.

Informacije o službama i njihovom radu moraju biti transparentne i svima dostupne.

Profesionalno povezati i organizirati proizvođače Suvremeno tržište, osim kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda, zahtijeva od proizvođača dostatne količine i kontinuitet ponude, odnosno isporuke. Proizvođač pojedinac najčešće nije u mogućnosti sam zadovoljiti ove zahtjeve tržišta. Jedno od ponuđenih rješenja je zajednički nastup na tržištu kroz proizvođačke organizacije. Ovaj vid udruživanja je dobrovoljan, ali osim zajedničkog nastupa na tržištu prodaje, trebao bi kroz profesionalno i stručno vodstvo sniziti ulazne troškove kroz zajedničko korištenje i održavanje mehanizacije te racionalizirati investicijske troškove u opremu i objekte koji mogu biti zajednički nabavljeni, izgrađeni i korišteni.

Proizvoditi proizvode s povišenom vrijednošću Mnogo je proizvođača koji danas svoje proizvode nude na tržište kao proizvode s povišenom vrijednošću, bez obzira radi li se o proizvodima s oznakama organskog uzgoja, ekološke proizvodnje, izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. Međutim, još je veći niz proizvoda koji su po svojim kvalitativnim osobinama uistinu posebni, ali još uvijek nisu prijavljeni u propisne Registre, pa, stoga, na tržištu ne mogu ostvariti pripadajuće mjesto i plasman koji zaslužuju. Ono što je proizvođačima činiti jest prepoznati vrijedne proizvode, proučiti zakonodavni okvir, osigurati ispunjavanje propisanih uvjeta u proizvodnji, pokrenuti postupak prijave i registracije ovih proizvoda.

Hrvatski proizvođači nemaju razloga strahovati uz drniški pršut, slavonski čobanac, creski sir, varaždinska zelje, samoborsku kremšnitu, zagorsku bučnicu, portugizac i čitav niz nenabrojanih proizvoda koji označavaju vrijednost sveukupne nacionalne eko-etno i gastro baštine.

Ponuđene mogućnosti - pretpristupna pomoć

SAPARD-IPARD Ukoliko sve razine sudionika u procesu prilagodbe poljoprivredno-prehrambenog sektora prihvate rečene obveze i kroz realan plan aktivnosti uspješno ih provedu, zasigurno će biti osiguran dostatan broj vrlo kvalitetnih projekata za sufinanciranje iz sredstava fondova predpristupne pomoći (SAPARD/IPARD).

Realizacijom tih "pilot'' projekata dodatno će se ohrabriti i veći dio proizvođača u svakom sektoru na pokretanje vlastitih investicijskih projekata u sektorskoj prilagodbi.

U ovom razdoblju najvažnije je da proizvođači u svim sektorima brzo djeluju na investicijskom unapređenju gospodarstava i njihovoj prilagodbi, kroz osuvremenjivanje, specijalizaciju i poboljšavanje uvjeta proizvodnje. ■

M(jekorski list 05/2008.

C:itracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah

==> odabir u zemlji porijekla ==> jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. ==>kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 5

REPORTAŽA

DOMAĆI UZGOJ U STAJAMA

Sve je više proizvođača mlijeka svjesno kako

kupovina ili uvoz rasplodnog podmlatka nije najpovoljnije rješenje povećanja broja muznih

MEĐIMURSKIH

krava u staji. Stoga sve više njih od svojih krava ostavlja najbolju žensku telad te na taj

način osigurava kvalitetan remont i povećanje

MLJEKARA

---------------

Posjetili smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Branović u Kuršancu, malom idiličnom mjestu u općini Nedelišće.

Danas u Kuršancu živi oko 750 stanovnika, što je više nego u razdoblju do 2000. godine. Činjenica da se uz južnu stranu sela nalazi Kuršansko jezero, kako ga zovu žitelji ovoga kraja, čini ovo mjesto još zanimljivijim. To je jezero rijeke Drave, na kojem izletnici i vikendaši provode slobodno vrijeme, dajući tako podršku razvoju turizma. Nedaleko jezera, pokraj nasipa, smješteno je imanje peteročlane obitelji Branović. Milan, nositelj OPG-a, zajedno sa suprugom Nevenkom, sinom Dejanom i snahom Snježanom, uspio je u nakani da obitelj svoju budućnost gradi proizvodnjom mlijeka. Razmišljaju dugoročno, svakodnevno uče o ovoj proizvodnji, a poslove su raspodijelili tako da nikome ne nedostaje posla, ali i da ga nema na pretek. Nevenka se brine o novorođenoj teladi, a nakon nekoliko mjeseci brigu preuzima snaha Snježana, dok Milan i Dejan brinu o hranidbi, mužnji, mehanizaciji te ostalim poslovima na farmi.

Nova farma i prateća oprema U novu farmu uloženo je blizu dva milijuna kuna, a u odnosu na

6

objekte kojima su do izgradnje nove suvremene staje raspolagali, rad je jednostvaniji, lakše je održavanje higijene u staji i izmuzištu, premda su i do tada imali isključivo ekstra klasu mlijeka. Staja je s vanjskom klimom, kapaciteta 40 krava, a oprema je prilagođena suvremenim zahtjevima struke, te omogućava pojednostavljivanje aktivnosti u držanju, hranidbi i mužnji: omogućena je kompjutorizirana hranidba s 2 boks-hranilice, izmuzište je tipa riblje kosti (2 x 3), a izgnojavanje je omogućeno krilnim

brojnog stanja stada Zoran Bašil dipl. ing. guračima (skrejperima). Staja je dovršena i useljena u studenome 2007. godine. Iako trenutno nije u potpunosti popunjena, planiraju uzgojenim rasplodnim podmlatkom svojih krava popuniti farmu, a jednog dana i proširivati kapacitete uzgoja. Strojevi kojima raspolažu su izvanredni - "dobro smo proračunali koja se veličina stroja za novu farmu isplati"-kažu Branovići.

Hranidba Voluminoznu krmu (sjenažu i silažu) proizvode na 30 ha zemlje, za koju kažu kako je nedostaje i kako je

Nevenka, Dejan i SnježanaBranović sa FranjomHorvatom, dipl. ing.1 koji nesebično pomažesvojimstručnim savjetima M~'ekarski li~t 05/2008.

REPORTAŽA veoma teško doći do nje, obzirom

podatke

na rascjepkanost i nelogičnosti koje se događaju pri dodjeli državne zemlje u zakup. Na oranicama siju kukuruz za silažu i travnodjetelinske smjese, dok koncentriranu smjesu s 19 % proteina nabavljaju od Vindije d.d. od koje su dobili na korištenje silos kapaciteta 7,5 tona. Ovakvim načinom kooperacije s Vindijom d.d.

Branovići su veoma zadovoljni jer imaju mogućnost hraniti svoje krave 11ormiranim obrokom. To znači da kravama mogu raspodjeljivati obrok 11aosnovni i stimulativni, kojeg je mha povećanje količine mlijeka.

Svekrave koje su u laktaciji dobivaju ravnomjeran obrok pripremljen mikser-prikolicom, dok dodatni <0ncentrirani dio obroka dobivaju mtomatskom hranilicom. Na taj 11ačin je osigurano da krave, prema Jroizvodnji, dobivaju prilagođenu <0ličinu smjese. Krave imaju ogrlicu ) čipom s kojega kompjutor očitava

količinu smjese.

i tako dozira

Smještaj krava Na gospodarstvu je, uz staju u kojoj su držali muzne krave, niknula nova farma njemačke tehnologije s izmuzištem, sa šest muznih mjesta. lzmuzište je u potpunosti kompjutorizirano, a gabariti same staje s hodnikom za dostavu hrane su takvi da Milan i Dejan bez problema mikser-prikolicom hrane krave. U novoizgrađenoj farmi je smještena 27 krava, dok je u pratećim objektima (za smještaj ženske teladi i junica) smještena 30 grla. Ženska telad i junice imaju mogućnost izlaska na ispust površine 2,5 ha.

Zasušene krave su također odvojene od muznog stada, te imaju posebno prilagođen režim hranidbe.

Svu žensku telad planiraju ostaviti na gospodarstvu, jer su iskustvom naučili daje najbolji podmladak onaj koji je dobiven na farmi od postojećih visokomliječnih krava.

Posebansmještajza telad,junice i zasušenekrave - za sveje osiguranveliki ispust l1/jekarskili_$t0512008.

određenu

Krave su simentalske pasmine, a to je uzgoj koji godinama njeguju u svojim stajama. Stoga i ne čudi daje prosječna proizvodnja skoro 9 500 litara mlijeka po kravi. Neke krave daju i preko 50 litara na dan.

Pravo je zadovoljstvo razgovarati s obitelji Branović i uvjeriti se koliko su uspjeli napredovati posljednjih godina. Ističu kako toga ne bi bilo da ih logistički i organizacijski ne pomažu djelatnici Vindije d.d. s kojom već godinama uspješno surađuju. Posebno ističu stručnu i nesebičnu pomoć Franje Horvata, dipl. ing. koji, pored svakodnevnih obveza, uvijek pronađe vremena za posjet i dobar savjet.

Isporučuju samo kvalitetno mlijeko O higijenskoj kvaliteti mlijeka nismo mnogo razgovarali, ali samo zato što, kad smo vidjeli disciplinu na farmi, nismo imali previše pitanja. Izvješće Hrvatskog stočar­ skog centra dovoljno govori: 150 000 somatskih stanica i 6 000 mikroorganizama. Naravno, sve je to postignuta samo zato što svi svakodnevno uče. Na stolu je uvijek prisutna stručna literatura, naravno i Mljekarski list.

U prošloj su godini Vindiji d.d. isporučili 180 552 litre mlijeka ekstra klase s prosječno 4, 17 % mliječne masti i 3,65 % proteina. Po kravi je prosječno isporučeno 9 395 Lili po kravi 25,741/dan.

Trud i rad vrijedne obitelji Branović prepoznat je i od strane nadležnih institucija. Tako su dobili mnoga priznanja za svoje visokomliječne krave, a svakodnevni napredak ove obitelji omogućit će našem mljekarstvu pozitivan primjer uspjeha obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Čestitamo! ■

IZ OPG-a

KAKODOSREDSTAVA IZ SAPARD PROGRAMA -Pozitivan primjer obitelji Murković izMeđimurja -

Zoran Bašić, dipl. ing. -----------------

Da je moguće dobiti sredstva iz SAPARDprograma primjerje OPGMurković iz Novakovca.Posjetili smo braću Josipa i Ivicu Murković u Poturnju,koji su uspjeli prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i prijavitise na drugi krug natječaja za SAPARDprogram

Josip i Ivica Murković iz izradili poslovni plan, javili se na Novakovca u Međimurskoj županiji pozivni natječaj, pribavili potvrdu već se dugi niz godina bave Ministarstva zaštite okoliša, te proizvodnjom mlijeka. Danas u dokaz o sposobnosti podnositelja stajama drže 60 muznih krava da provede ulaganje, prikupili holstein pasmine i 50 junica i ženske dokumente o dokazivanju vlasništva mljekarske industrije VINDIJAd.d., tako da je tehnološki plan izradio teladi. Obitelj se već generacijama (zemljište, građevine}, dokaz o glavni tehnolog za kooperaciju i bavi proizvodnjom mlijeka, tako da registraciji podnositelja prijave, razvoj farmi tvrtke Franjo Horvat, je ovo bio logičan izbor zanimanja, prijavne obrasce propisane natjedipl. ing. U Tehnološkom planu je obzirom na iskustvo i znanje koje su čajem, pismo namjere o otkupu definirana tehnologija i kapaciteti stekli radeći s roditeljima na proizvoda i mišljenje o usklađenosti izmuzišta i stajske opreme prema gospodarstvu.

Mlađi brat Ivica, tehničko-tehnološke dokumenkojoj je proveden pozivni natječaj, a nakon godina rada u Austriji, tacije s propisanim veterinarskoodređeni su i osnovni biološkoodlučio se s obitelji vratiti u svoje zdravstvenim uvjetima. U lipnju ekonomski parametri uzgoja muzrodno mjesto i s bratom Josipom 2007. projektna dokumentacija je nih krava, teladi i junadi, te očeki­ osuvremeniti postojeću proizvod- kompletirana, a projekt poslan vane količine mlijeka i potrošnja nju na gospodarstvu.

SAPARDAgenciji s kojom je srpnju hrane i energenata.

Obrađuju oko 140 ha zemlje, sklopljen Ugovor o dodjeli sredOprema u novoj stelji koja je većinom u zakupu. Nagla- stava. Nakon toga je uslijedila i Nova staja će biti kapaciteta šavaju problem rascjepkanosti provedba projekta od strane 152 ležaja + odjeljci za rasplodni zemljišta, ali se nada ju da će uspjeti investitora (sklapanje ugovora, podmladak, što znači da će ukupno u cilju okrupnjavanja svojih parcela i plaćanja opreme i radova). Uslijedila biti smještena oko 240 grla. Ležišta tako učinkovitije proizvoditi krmu je procedura odobravanja kredita i će biti opremljena najsuvremenijim za svoje krave. U tome će im svakako ugovaranja odredbi Ugovora o materijalom - gumom te će tako biti biti potrebna pomoć nadležnih izgradnji sa odabranim ponuđačem, omogućen udoban smještaj krava. S institucija, ponajprije općine Podtu- te je izgradnja objekta započela punog poda blatnog hodnika gnoj s ren u svrhu dobivanja državnog krajem rujna 2007. godine. Danas je gnojovkom će skrejperom biti zemljišta u zakup. farma u fazi izgradnje, a završetak i otpremljen u lagunu kapaciteta 1 Sredstva iz opremanje objekta očekuje se u 700 m3 iz koje će se dalje otpremati SAPARDprograma lipnju 2008. kada će investitor na polja kojih je osigurano dovoljno, Ideja o izgradnji nove staje i predati Zahtjev za isplatu sredstava a prema pravilniku koji nalaže 0,5 ha prve aktivnosti krenule su 2005. od strane SAPARDAgencije u iznosu oranica po uvjetnom grlu. lzmuzište godine kada su započeli s ispunja- od 2,5 mil. kuna. Josip i Ivica je riblja kost, laktofriz kapaciteta vanjem uvjeta za prijavu, te su učinili zaključuju kako SAPARD Program 5 000 L, a muzni uređaj će biti op• sljedeće korake: izradili tehnološki ne traži ništa više nego je što traži remljen mehaničkom rukom za plan, izradili glavni projekt na hrvatsko zakonodavstvo, samo što skidanje sisnog sklopa. osnovu kojeg je izdana građevinska su sustavi kontrole precizniji i deS Vindijom d.d. već dugo imaju dozvola za izgradnju (ili adaptaciju) taljniji, a svaka investicija mora biti izvrsnu suradnju, tako da je ovakva sa troškovnicima (izgradnja, vanjsko isplativa i transparentna. potpora bila logičan slijed dogauređenje, instalaterski radovi i sl.), đanja. Podigli su kredit na preko 6,5 OPG Murković je kooperant 8

M(jekarski li,st 05/2008.

=========================== mil. kuna kojeg će otplaćivati 12 godina s 2 godine počeka. Ivica je u izgradnju nove staje uložio dodatnih 1,3 mil. kuna vlastitih sredstava. Već je izvjesno da će nova farma biti dovršena do srpnja, što znači da će nakon kontrole od strane nadležnog tijela koje brine u SAPARDprogramu uslijediti povrat od 50 % uloženih sredstava kojima će vratiti određena sredstva HBORu, a dijelom novca kupiti junice.

Imaju viziju i, što je najhitnije, optimizam potreban kako bi ostvarili postavljene ciljeve.

Nakon dovršenja i useljenja u novoizgrađenu staju posjetit ćemo OPG Murković i izvijestiti o novostima i pozitivnim pomacima na gospodarstvu, a ne sumnjamo da ih neće biti. ■

IZ OPG-a

Ivica i ]osip Murković s glavnim tehnologomza kooperaciju i razvoj farmi tvrtke Vindija d.d.- FranjomHorvatom,dipl. ing.

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

1

i Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

Detalj hafre sirarskoga kotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

Mljekarski List 05/2008.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr 9

PROFESION· Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~ riil!flifj§) Oxy Foam•- Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

~IDl!fl1~ lo Shielcf'- Polimerizirana barijera

'1

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jod u (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard• Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucid4!..kozmetička emulzija

1

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~~ Kovex8pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Zavrtnica Zagreb• tel. __________ 17 • HR-10000

www.ecolab.com

.,,,ECOIAI

01 6321 600 • fax.01 6321 633 ..illlllllll

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

ULASKOMHRVATSKE U EU MNOGO , TOGACESE PROMIJENITI

Za svako OPG, čiji će se vlasnici i dalje baviti proizvodnjom mlijeka, trebali bi imati program razvoja za barem sljedećih 1O godina. Kako bi se izradio što bolji program mogućeg budućeg razvoja. neophodno je napraviti što kvalitetniju analizu razvoja u proteklih ·1Ogodina. U toj opciji trebalo bi biti više stavaka

SvakoOPGtrebaimatiprogramrazvojabaremza sljedećih 1Ogodina -Mr.

se. Srećko Ladišić------------------------------

Analiza postojećeg trenutnog stanja Koliko ima vlastite zemlje + zakup = ukupno, sjetvena struktura, broj krava, bređe junice, mlade junice starije od 12 mjeseci, mladejunice (mlađe od 12 mjeseci) i ženska telad, stajski kapacitet - broj ležišta ili vezova, pomoćni objekti, oprema i mehanizacija.

Analiza proteklih 1O godina Analiza proteklih 1Ogodina, po pitanju proizvodnje i organizacije OPG-a:uvjeta, količine i težine rada, te koliko je kupljena zemlje; za koliko je povećan broj krava, za koliko je povećana proizvodnja mlijeka po kravi, što je sve izgrađeno, koliko je i kakve mehanizacije kupljena, za koliko se povećala kvaliteta života na OPG-u (uređenje kuće i opremanje kuće, uređenje okoliša kuće, novi automobil, školovanje djece, vlastito stručno osposobljavanje i drugo), gdje i u čemu se pogriješilo, što se moglo drugačije i bolje učiniti a nije.

Plan za sljedećih 1Ogodina • postoji li mogućnost proširivanja okućnice u sljedećih 1Ogodina, • postoji li mogućnosti kupovine zemlje ili većega zakupa, • koliko planiramo povećati broj krava, • koliko trebamo povećati proizvodnju mlijeka (ukupno i po kravi),

M(jekarski li.st 05/2008.

• koliko planiramo povećati uzgoj junica, • što je sve potrebno nabaviti od nove mehanizacije i opreme, • što sve treba izgraditi, • do kada trebamo legalizirati proizvodne i prateće objekte, • koje sve uvjete treba ispuniti kako bi se i dalje mogli baviti proizvodnjom mlijeka unutar EU, • kamo će djeca nakon završene osnovne škole, • koje bi dijete trebalo naslijediti OPG, • kako i na koji način odgajati, usmjeravati i školovati budućeg nasljednika OPG-a.

O poslovanju, analizama i planovima - programima razvoja Gospodo, uzmite bilo koju firmu, pogon ili poduzeće za proizvodnju bilo čega. Može li poslovati bez knjigovodstva, ekonomskih analiza i školovanih kadrova, kvalificiranih majstora.

Nemojte zaboraviti daje svako OPG jedna manja ili veća firma, pogon ili poduzeće za proizvodnju mlijeka, uzgoj životinja i proizvodnju mesa.

Svako OPG treba imati svoje knjigovodstvo i ekonomske analize poslovanja. To je vaša firma i vi ste vlasnici te firme, i samo o vama ovisi brži ili sporiji razvoj vašeg OPG-a, vašeg poduzeća za proizvodnju mlijeka.

U dosadašnjim uvjetima, mnoga naša OPG imala su hvale vrijedan razvoj i napredak.

Mnogi od vas su pravovremena poslušali savjete stručnjaka.

Mnogi su pozorno čitali Mljekarski list i stručne priloge iz veterine, ekonomije, organizacije i tehnologije, te savjete o potrebi povećanja broja krava i proizvodnje mlijeka i bržeg razvoja.

Mnogi od vas su istaknuli da je Mljekarski list odigrao VELIKUulogu u razvoju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Primjer iz prakse (obrađen 10.4.2008.)

OPG ZDENKANEMETA Trema Gornje Selo 20. (općina Sv. lvan Žabno, bivša općina Križevci).

Struktura obitelji. Zdenka Nemet (1964., SSS, strojobravar), Nevenka (1973.), lvana (1994.), Anita (1998.), !van (2000. - plan srednja poljoprivredna škola), otac Franjo (1939.) i majkaAna (1942.).

Struktura posjeda. 18 jutara vlastite zemlje + 1O jutara zakupa, veličina okućnice 1 jutro. 2000. godine imali su 1O jutara vlastite zemlje. U kupnju 8 jutara zemlje uložena su isključivo vlastita sredstva. Dio ove zemlje kupljenje u jesen prošle godine i ovog proljeća.

Sjetvena struktura. 6 jutara talijanskog ljulja, 2jutra TDS, 2jutra lucerne sijane 16.4.2007. (do tad

11

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Tablica 1. Proizvodnjamlijeka hrvatskogsimentalca Godina 1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Brojkrava Litaramlijeka 10798 6 6 8 342 8 700 5 14000 6 18722 7 21 726 6 8 35 532 10 53 659 12 70120 14 83 045

kukuruzna silaža (oko 30 %)i sijeno (oko 1O %). Sjenažu rade od ljulja, TDS-a, DTS-a i lucerne, a sijeno od prirodnih livada, uglavnom s parcela u zakupu. Smjesu rade sami: kukuruz 45 %, soja 26 %i suncokret 1O%,posije 16 %,stočna kreda, soda Obitelj Nemet - još jedan pozitivan primjerpostupnog i mineralno vitaminski dodatak 3 %. povećanja proizvodnjemlijeka Smjesu kravama daju u 4 nisu sijali lucernu). Lucerna je pivi tla svih parcela. navrata: 2 obroka po 2 puta ujutro (2 put košena 26. lipnja 2007. i bilo je 7 Piva kalcizacija obavljena je kg smjese), nakon kukuruzne silaže, rolo-bala sjenaže, a treći otkos bio je 2006. godine na 3 parcele sa 7 tona te poslije sjenaže opet 2 kg smjese i 4. listopada 2007.; 6jutara prirodnih vapnenca. Druga je obavljena 2007. na kraju sijeno. Uz to, svaka krava livada i 12 jutara kukuruza, od čega godine na 2 jutra s 3 tone fertdo- dobije 2 puta po 2 dkg melase na 7 jutara za silažu + 5 jutara za zrno. lomita, a ove je godine obavljena dan.

Ove godine sijat će grupu 300 do kalcizaciju na 2 jutra u što je U 2004. godini znatno je 400 zbog što ranijeg siliranja i kom- investirano 2.200 kn. povećana proizvodnja mlijeka jer su bajniranja zrna, tako da se sve započeli hranidbu krava sjenažom Krma. Najveći udjel voluminozpovršine mogu preorati i zasijati ne krme čine sjenaža (oko 60 %), talijanskog Ijulja zahvaljujući talijanskim ljuljem. Plan je da svih 28 jutara i preko zime budu zeleni.

Nema više prazne zimske brazde Zdenka veli da je o tome čitao u Mljekarskom listu, da se sa talijanskim ljuljem i kukuruzom na istim površinama može proizvesti više krme, a time držati i nekoliko krava više. S više mlijeka dolazi i više novca za daljnja ulaganja. Također, 25 %do 30 %površina treba biti pod lucernom.

Od mineralnih gnojiva 2007. utrošeno je 2 tone mješanca + 5 tona KAN-a, a za 2008. godinu ukupno će biti utrošeno 3 tone mješanca i 7 tona KAN-a.

Za kemijske analize tla dosad ima analize samo 3 uzorka, ali nastojat će prikupiti kemijske analize Nemetovi na polju talijanskog !ju/jazrelogza košnju

12

Mljekarski list 05/2008.

~============== RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

čestitati. Bravo!!!

Što kažu analize mlijeka?

Broj somatskih stanica nikada na prelazi 200 000 (u prosjeku je oko 100 000 i manje), dok je broj mikroorganizama u prosjeku svega 1O000 (uvijek ispod 20 000). Još jednom bravo!!!

Godišnji prosjek kvalitete mlijeka je: 4,22 % mliječne masti i 3,44%bjelančevina.

Vidimo kako je moguće proizvoditi mlijeko E klase. Za to je potrebno malo više truda i pozornosti.

Korekciju papaka kravama rade 2 puta godišnje, također po preporukama iz Mljekarskog lista. Većina krava na ovom OPG-u su simentalke Postojeći klasični objekti malogkapaciteta iz vlastitog uzgoja + 5 simentalki iz člancima pročitanim u Mljekarskom Međimurec, Srećkom Ladišićem i Austrije. Svrha je uzgojiti krave s listu pod sloganom "Mlijeko raste na drugima. Od velike su nam pomoći i proizvodnjom od oko 7 000 litara polju a muze u staji". Tada je od 8 različiti stručni prilozi Mljekarskog mlijeka godišnje.

Prijedlog razvojnog krava dobiveno 35 532 litre mlijeka. lista, a naša omiljena rubrika je "Mali programa gospodarstva U 2008. godini planiraju proizvesti posjedi i proizvodnja mlijeka", Razvojni program je prijedlog 100 000 litara s 18 krava. I to sve s kojom nas se stalno potiče, s uzgojem hrvatskog simentalca. primjerima drugih OPG-a, bržem HZPSS- Odjela za stočarstvo, načel­ razvoju i sve većoj proizvodnji nika odjela i terenskog agronoma.

Struktura stada (10.4.2008.) mlijeka. Do sada smo bili na svim Prostorije u kojima se nalaze krave i Na gospodarstvu trenutno uzgajaju: 17 krava + 3 bređe junice, "Danima travnjaka" u Koprivnici, junice (vezani sistem s jaslama) 2 junice starije od 12 mjeseci + 7 gdje smo dobili priznanje za potrebno je "raščistiti" i osloboditi prostor za izgradnju poluotvorene unapređenje travnjaštva i uspješnu mlađih junica starosti godine dana. suradnju sa HZPSS-om od 2004. staje za 35 krava s porodilištem, Ukupno 29 grla. Mušku telad odjeljenjem za suhe krave i odjeljeprodaju tovljačima s 1O do 12 dana godine" - ističe Zdenko. njima za uzgoj junica različitog O kvaliteti mlijeka starosti. Cijena takvog teleta je i ostalim 2.000 kuna. Svu žensku telad Od uspostave Laboratorija za uzrasta, izmuzištem ostavljaju u daljnjem uzgoju. Sper- kontrolu kvalitete mlijeka, mlijeko potrebnim prostorijama, betonskim ma za osjemenjivanje krava je od isporučeno s OPG-a Zdenka Nemeta gnoj ištem i lagunom, te 3 silosa.

Potrebna je što jednostavnija i uvoznih bikova, a sparivanje se radi samo je prva 3 mjeseca bilo u drugoj prema programu Hrvatskog i trećoj klasi. To je u sljedećih 90 što jeftinija staja, tako da što više stočarskog centra. dana riješeno i od tada je mlijeko kapitala ostaje za kupovinu zemlje i "Nastojimo održavati što bolju i isključivo Ekstra klase. Tako smo potrebne mehanizacije.

Zdenkova poruka Uredništvu što veću suradnju sa stručnjacima pogrešno upisali u kompjutor kako Stalni smo čitatelji Mljekarskog Hrvatskog stočarskog centra i je mlijeko u prvoj klasi, a na to je Zdenko bumo reagirao i rekao: "pa lista na koji imamo samo jednu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. O svim ja ne bi dojio krave za prvu klasu zamjerku. Dobivamo ga tek krajem stručnim pitanjima, izboru bikova, mlijeka". Nakon toga smo obišli mjeseca. To je nečiji propust. hranidbi, gospodarenju i upravljanju usjev ljuljeva, a gospođa Nevenka Mljekarski list nam je glavna stručna nam je šapnula: "Mi ne bi išli u štalu literatura i velik dio zasluga za razzemljištem, sjetvenoj strukturi, gnojidbi, spremanju i pripremi krme da nam je mlijeko druge ili treće voj našeg OPG-a imaju upravo strusavjetujem se s poljoprivrednim klase pa da plaćamo kaznu kroz čni prilozi iz Mljekarskog lista. cijenu za takvo mlijeko. Zašto uopće Unatrag 5 godina čuvamo sve brojesavjetnicima HZPSS-a Dariom Zagorcem, Damirom Pejakovićem, idemo u staju i hranimo krave?". Na ve i nastojat ćemo dati ih uvezati u ovome im zasigurno možemo Slavkom Kopilovićem, Tatjanom knjige po 12 brojeva godišnje. ■

Mljekarski list 0.5/2008.

13

GOVEDARSTVO V

SMJESTAJ I DRZANJE TELADI V

Odmah nakon teljenja teladi je potrebno osigurati optimalne uvjete držanja. Svakako je bitan smještaj, kako novorođene teladi, tako i starijih kategorija podmlatka

------------------

Telad, kao i sve druge mlade živolit)je, predstavlja posebno osjetljivu kategoriju koja zahtijeva osobitu pažnju i njegu. Neadekvatni smještaj veoma brzo rezultira bolestima i gubicima. Na malim seljačkim farmama (štalama) telad u kolostralnom razdoblju (prvih pet dana života) ostaje uz kravu, gdje su koncentracije štetnih plinova i vlaga zraka previsoki. Novorođeno tele zahtijeva suho i čisto mjesto u štali gdje nema propuha. Novorođeno tele je potrebno smjestiti u poseban objekt koji odgovara svim zahtjevima držanja teladi. U prvim danima života tele je potrebno smjestiti u individualni boks ili kućicu.

Pojedinačni boksovi za telad mogu biti od metalnih cijevi te od drvenih i plastičnih kućica.

Boksovi za telad Pri kontinuiranom teljenju, pravilno raspoređenom tijekom cijele godine, treba računati s jednim boksom za telad na svakih 1O krava. Boksovi za smještaj teladi do starosti 1O- 12 dana dugački su 1,20 m i široki 0,80 m, dok su boksovi za držanje teladi do 8 tjedana starosti dimenzija 1,0 m x 1,60, odnosno 1,0 m x 1,80 m. Rešetkasti podovi takvih boksova napravljeni su od tvrdog drveta i podignuti od poda štale 30 cm. Drvene gredice od kojih je sačinjen pod široke su 8 cm, a razmak između njih je 2,0 - 2,5 cm.

Bočne i stražnje strane iz higijenskih razloga su zatvorene, dok je čelna strana izvedena od metalnih cijevi koje se lako čiste. Boksovi za telad moraju biti nastrti suhom i čistom slamom. Rešetkasti pod omogućuje brzo otjecanje mokraće. Betonirani pod ispod boksova ima pad od 3 - 15 % pa mokraća lagano otječe u kanal

14

]osip Haluška, dipl. ing. -

za izgnojavanje. Iza boksova postoji kontrolni hodnik koji omogućuje kontrolu zdravlja i olakšava dnevno čišćenje. Svaki boks ima na prednjoj strani kantu za napajanje s dudom.

Telad se u boksovima zadržava do 1O dana starosti, kada se prebacuje u boksove za skupno držanje teladi.

Smještaj u kućicama Kućice za telad pokazale su se u praksi dobrim načinom držanja od prvog dana života.

Kućice su smještene vani na otvorenom tijekom cijele godine.

Postoje različite izvedbe takvih pojedinačnih kućica. Kućice za telad uglavnom su građene od drvenog materijala, širina 0,90 - 1,00 m, dugačke 1,30 i visoke 1,40. Na prednjoj strani kućice nalaze se rešetkasta vrata na kojima se nalazi kanta sa siskom za napajanje teladi mlijekom ili mliječnom zamjenicom.

Napajanje teladi obavlja se 2 - 3 puta

na dan. Telad se u ovim kućicama drži do i O dana starosti. Dok se telad nalazi u kućicama, u toj dobi nije potrebno dodavati starter i sijeno. Nakon 10 dana starosti telad se iz kućica prebacuje u teličnjak na grupno držanje. Zatim se kućice peru i dezinficiraju ( 1 %otopine masne sode). Nakon pranja kućica, dobra je praksa ostaviti kućice par dana odmarati do useljenja nove teladi.

Dobro rješenje za individualno držanje mlade teladi predstavljaju iglui napravljeni od posebne tvrde bijele plastike. Ovakav način držanja teladi raširen je u Americi i sve više se uvodi na naše velike mliječne farme. S čelne strane iglua, gdje se nalazi ulaz postoji manji ispust, tako da tele po volji može boraviti vani ili u igluu. lglui se lako peru i čiste i mogu se prebacivati na drugo mjesto.

Telad smještenau igluima M{jekarski li.~t 05/2008.

GOVEDARSTVO Grupno držanje teladi

U dobi od 1O - 12 dana starosti telad se iz individualnih boksova i kućica prebacuje u teličnjak gdje se drže slobodno u grupnim boksovima. Slobodno držanje teladi u većim boksovima u toj dobi ima mnoge prednosti. Veličina grupe teladi kreće se od 5 - 1O teladi po boksu, ako se radi o automatskom napajanju teladi, onda su grupe znatno veće (1O - 20 teladi).

Potrebna površina boksa po teletu iznosi 1,30 m2 za telad do dobi od 60 dana starosti, a za stariju telad od 2 dva mjeseca 1,5 m • U boksovima za telad mora biti dosta suhe stelje, a uz svaki boks postoji ispust da tele može po volji boraviti vani ili u objektu. Širina boksa mora biti Grupnodržanje teladi dovoljno velika da osigura 0,40 0,50 m valova po svakom teletu za se u boksovima napaja mliječnom 500 litara mliječne zamjenice. U toj koncentrat. Prostor za ležanje može zamjenicom i to dva puta dnevno do dobi telad se mora odrožiti, a biti podignut od prostora za hranje- 60 dana starosti. Na prednjoj strani najbolje je to napraviti sa 30 dana nje za 0,25 m. Uvalovima za koncen- pregrade boksa u teličnjaku nalazi starosti. Isto tako, nakon 60 dana trat (starter za telad ) treba biti se predviđeno mjesto gdje se drže starosti telad treba sortirati po smjese po volji. Isto tako u bokso- posude sa siskom za napajanje spolu i težini. Vlažnost zraka, kao i vima se nalaze jasle za kvalitetno teladi. Za svako napajanje po teletu temperatura zraka, u teličnjaku sijeno po volji, na koje se tele treba se potroši 4 litre mliječne zamje- mora biti optimalna. U teličnjaku ne privikavati čim dođe u boks. Telad nice. Za 60 dana telad popije 480 - smije biti propuha. ■

AUTOMATSKO NAPAJANJE TELADI

Automatsko napajanje teladi preporučuje se za veće farme. Pri ovakvom načinu hranjenja, slično kao i kod automatske hranidbe krava koncentratima, telad oko vrata nosi ogrlicu s čipom čije signale prepoznaje kompjutor

-------------------

Na taj način svako tele može dnevno popiti točno određene količine mliječne zamjenice. Ukupnu dnevnu količinu mliječne zamjenice tele tijekom dana može popiti u više manjih obroka. Koncentracija i količina mliječne zamjenice može se prilagođavati po volji. Najjednostavniji hranidbeni programi sastavljeni su tako da teletu tijekom dana omogućuju tri puta konzumaciju po dvije litre zamjenice, što ukupno čini šest litara po teletu dnevno.

Mljekarski hst 05/2008.

Noviji automati za napajanje teladi omogućuju konzumaciju dnevne količine mlijeka ili mliječne zamjenice u više manjih obroka.

Kompjutorizirani automat za napajanje teladi sastoji se od sljedećih dijelova: automata sa spremnikom u koji je ugrađena miješalica, stajališta s dudom i antenom za prepoznavanje teladi, ogrlice s čipom za identifikaciju, kompjutora s hranidbenim programom koji može biti instaliran direktno na

]osip Haluška, dipl. ing. automatu ili na posebnom mjestu.

U boksu za napajanje može se montirati vaga koja omogućuje automatsko napajanje teladi. Antena za primanje signala iz čipa teleta mora biti postavljena vrlo blizu boksa, tako da udaljenost od čipa do antene ne bude veća od 50 - 60 cm.

Ovaj sustav omogućuje napajanje teladi manjim količinama mliječne zamjenice u više dnevnih obroka, što povoljno djeluje na probavu i smanjuje pojavu proljeva. Kada se

1.5

GOVEDARSTVO tele približi boksu za napajanje, biva oba navedena su kombinirani elektronski prepoznato, a informa- automati kojima se telad može cija dolazi u kompjutor gdje se u napajati i mlijekom i mliječnom hranidbenom programu određuje zamjenicom. Ovi automati omogukoju će količinu mliječne zamjenice ćuju u prvoj fazi u:z;goja napajanje tele dobiti. Postoje različiti tipovi mlijekom, a kasnije napajanje kompjutoriziranih automata za mliječnom zamjenicom, ili napajanapajanje. Najjednostavniji su nami- nje smjesom mlijeka i mliječne jenjeni ili samo za napajanje mliječ­ zamjenice. Automati za napajanje nom zamjenicom, ili samo za teladi mogu imati samo jedan ili dva napajanje svježim toplim mlijekom, boksa za napajanje. Automat s dva boksa za napajanje preporučljiv je u odnosno hladnim zakiseljenim mlijekom (s mravljom kiselinom). slučaju kada se u istoj štali drže Automati za napajanje teladi mliječ­ istovremeno dvije dobno različite nom zamjenicom veoma su pogodni grupe teladi, ili veći broj teladi. U za farme koje se bave samo tovom većini slučajeva dovoljan je jedan teladi. Automati za napajanje teladi boks za napajanje. mlijekom pogodni su za mliječne farme gdje se mlijeko može davati : ' ' Prednost automata za teladi kao zakiseljeni hladni napitak. : napajanje teladi je Razlika između dvaju navedenih mogućnost konzumacije dnevne automata je u tome što automati za količine mlijeka ili mliječne napajanje mlijekom nemaju spremzamjenice u više manjih obroka nik za mliječnu zamjenicu u prahu, Ovisno o modelu automata za već su preko cijevi i ventila prikljunapajanje, maksimalni broj teladi čeni na spremnik za mlijeko. Bolji od

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

koji se može napajati iz jednog automata za dva boksa iznosi 30 - 40 teladi, sa svake strane automata 15 20 teladi. Automati za napajanje teladi dobro su rješenje za veće proizvodne jedinice koje imaju dovoljan broj teladi kontinuirano tijekom cijele godine. Automatski sustav napajanja teladi omogućuje dobru individualnu kontrolu. U usporedbi s napajanjem iz kanti s dudom, ovaj sustav smanjuje udio rada za dva do tri puta. Na farmama gdje već postoji kompjutor za automatsku hranidbu krava koncentratom, troškove je potrebno smanjiti za cijenu kompjutora,jer se isti kompjutor može koristiti i za napajanje teladi. Na našim velikim mliječnim farmama uglavnom se koriste automati za napajanje teladi.

Nedostatak automatskog napajanja teladi je to što se u praksi često događa da jače tele gurne slabije tele koje siše i ono nastavi sisati na račun njegovog čipa. ■

✓premazi' •9Clltwtza sira od kvasaca

✓sredstva za spraawanJe kasnog

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu salamure ✓ prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓kalcij-klorid ✓natrlj-nltrat ✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 ■ GSM: 091/2382-833 e-mail: probiotlk@problotlk.hr ■ www.probiotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak

COflPANY WIIH QUAUTY NANAGĐIENT SYSTElt CERTIFIB> BYDIIV

= ISO 9001:2000 -

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCP MANAGEMENT SYSTEM CERT1FIED BYDNV

==HACCP==

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvod u vlastitom opremljenom laboratoriju

pe o Vaša prednost To your advantage Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry

i

~ ,T.

J

f ..

,.

',. .:

Kombinacija visokih mogućnosti hlađenja osigurava kvalitetno čuvanje i hlađenje mlijeka u PECON-ovim

RASHLADNIMSPREMNICIMAMLIJEKA! Ciiene Izuzetno povoljne cijene + razne pogodnosti financiranja!

Kapacitet 100 - 2000 litara (rashladni agregati za 2 i 4 mužnje)

Rok isporuke 7 dana od Vaše narudžbe!

Dostava mogućnost dostave direktno na Vašu adresu, uz besplatni "O" -ti servis i puštanje u rad!

100-3001t

Servis Unutar 12 sati od Vašeg poziva + osigurano skladište rezervnih dijelova, u garantnom i izvangarantnom periodu Stručna podrška

Edukacija dostupna 24 sata na dan!

Provierena kvaliteta Više od 200 laktofriza isporučenih diljem Hrvatske!

Pecon d.o.o., Samoborska cesta 145 10090 Zagreb Tel.: 01/3496 413; 3496 428 Fax.: 01 /3496 424 E-mail: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr

400-20001t

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Ekonomika proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu Piše: potrebno je bolje ustrojiti proizvodProf. dr. se. Zoran Grgić

O

graničenja među proizvođačima su ostala ista -

nedovoljno veliko osnovno stado i poljoprivredne površine nedostatne za kompletnu krmnu osnovu jedne visokoproduktivne proizvodnje mlijeka. Aktualizirani podaci, odnosno današnje cijene, pokazuju još veću korist za dohodak proizvođača primjenom krmnog slijeda na stadu od 1O muznih grla i s prosječnom proizvodnjom od 4 500 litara mlijeka godišnje. U ovih 5 godina ipak je napravljen određeni pomak i unaprjeđenje proizvodnje, pa se nadam da ću uskoro imati i tehnološke podatke za veću muznost.

Tehnološka opravdanost proizvodnje krme u slijedu Kaojedan od razloga neučinko­ vite proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima često se navode neodgovarajuća struktura, slabi prinosi i relativno veliki troškovi pri proizvodnji vlastite stočne hrane.

Pogotovo u gospodarstvima s manjim brojem grla primjetna su velika odstupanja utrošaka rada i materijala, te prinosa pri proizvodnji vlastite stočne hrane (zelena masa, sijeno, silaža i zrno). Kako troškovi pripremanja vlastite stočne hrane čine najveći dio cijene koštanja mlijeka u obiteljskim gospodarstvima (i preko 50%),

J8 Mljekarski li,st 05/2008.

nju krme na obiteljskom gospodarstvu. Pritom valja iskoristiti povoljne prirodne uvjete, koristiti odgovarajuće kombinacije i slijed kultura, te primijeniti suvremena tehnološka rješenja kako bi se što bolje iskoristio genetski potencijal kulture i ostvarili što veći prinosi kvalitetne krme.

Proizvodnjom krme u slijedu na obiteljskom gospodarstvu mogu se na značajno manjim površinama proizvoditi veće količine kvalitetne krme. Osim niže cijene koštanja proizvodnje mlijeka, moguće je držanje većeg osnovnog stada ili korištenje slobodnih površina za drugu proizvodnju.

: ' ' Proizvodnja krmnih kut: tura u slijedu predstavlja zasijavanje i iskorištavanje kultura tako da je obradiva površina stalno pokrivena (u trajanju od oko 219 dana).

Težište modela proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu je na ozimim kulturama i smjesi ozimih kultura, koje u nas nisu dovoljno zastupljene, iako postižu vrlo visoke prinose mase i hraniva. Nakon skidanja ozimih kultura odmah se siju naknadne kulture (kukuruz, sirak i stočni kelj), koje se koriste tijekom ljeta i jeseni za zelenu hranu i silažu. Po potrebi se do jačih zahlađenja može koristiti stočni kelj.

Kombajniranjekukuruzaza silažu

===================

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Prema podacima istraživanjaprof. dr. ZvonimiraŠtafe, s Agronomskogfakultetau Zagrebu, 2002. godine na stranicama Mljekarskoglistaobjaviosam ekonomskuanalizu proizvodnjekrme u slijedu.Danas je ekonomska koristtakve proizvodnjejoš izraženija,jer su u međuvremenu troškovistočne hrane porasliviše od proizvođačka-prodajne cijene mlijeka Kombinacijom ozimih i naknadnih krmnih kultura i smjesa, te DTS-a osigurava se potrebna voluminozna krma (zelena silaza i sijeno) za cijelu godinu. Isto tako, dio koncentrata (zrno kukuruza) može se proizvesti sjetvom kukuru-za nakon ozimih krmnih kultura.

Ekonomska opravdanost krmnog slijeda u gospodarstvu

Kombinacijom rokova sjetve i kultura tlo je stalno pokriveno. Na taj se način gotovo u potpunosti iskoristi sunčeva energija za fotosintezu. Ovisno o kombinaciji kulture, proizvode se od 13,2 do 25,2 tiha suhe tvari, odnosno 1 340 do 2 380 kg/ha probavljivih bjelančevina, a energije u škrobnim jedinicama od 10,67 do 12,56 tiha. Utvrđenim neto prinosima osigura se od 992 do 1 731 obroka probavljivih bjelanče­ vina, odnosno 1 227 do 1 435 obroka energije u škrobnim jedinicama, koje su potrebne za namirenje potreba za dnevnu proizvodnju od 15 Lmlijeka s 4%mliječne masti.

Prema podacima višegodišnjih ispitivanja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (voditelj prof. dr.

Zvonimir Štafa), na površini od samo 2, 73 ha osigurava se potrebna zelena krma, silaža i zrno uz manjak od 307 kg zrna kukuruza. Potrebe na sijenu, a dijelom i zelenoj krmi, namire se na površini od 0,89 ha.

Ukupna potrebna površina za namirenje potreba 1O krava muzara s dnevnom proizvodnjom od 15 L mlijeka s 4% mliječne masti iznosi 3,62 ha. Opterećenje po 1 haje 2,76

Proizvodnjasilaže grla. Računajući na klimatski uvjetavana kolebanja prinosa i određenu rezervu zbog gubitka u žetvi/pobiranju, transportu i skladištenju stočne hrane, za 10 muznih grla s podmlatkom, računa se na potrebnih oko 4,63 ha površine, što je još uvijek značajno ispod uobičajenih normativa. : ' ' Proizvodnjom krme u : slijedu proizvodi se oko : 3 520 obroka po hektaru. Troška: vi proizvodnje krme oko 5.800 : kn/ha, a vrijednost proizvodnje : oko 8.200 knfha.

U prosječnim uvjetima proizvodnje mlijeka naših obiteljskih gospodarstava za jednakovrijednu količinu krme koriste se značajno

veće proizvodne

površine (10 do 12 ha). Prema podacima dobivenim anketiranjem obiteljskih gospodarstava u kontinentalnoj poljoprivrednoj regiji Hrvatske, prosječna proizvodnja krme po jedinici površine je oko 1 320 obroka, troškovi proizvodnje su prosječno 4.891 kn/ha, a vrijednost proizvodnje prosječno oko 5.698 kn/ha.

Prema navedenom se može zaključiti kako dobrom proizvodnjom krme u slijedu u gospodarstvu s 10 muznih grla, i raspoloživim površinama od 1O ha, postoji mogućnost dodatnog povećanja osnovnog stada na 20 muznih grla s podmlatkom ili alternativne bilinogojske proizvodnje na preko 6 ha površine. Pri povećanju broja

.M(jekmski list 05/2008.

J9

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

grla, korištenjem iste površine, ostvaruje se veći godišnji prihod za oko 54.600 kn, a korištenjem slobodnih površina pri pravilnoj proizvodnji krme u slijedu prihodi su povećani od 28.500 do 37 .050 kn.

U odnosu na sadašnje prosječne prihode i dohodak obiteljskih gospodarstava povećanje prihoda je u slučaju većeg broja grla za oko 115%, a dohotka za oko 126%. U slučaju alternativnog korištenja slobodnih površina prihodi gospodarstva se proizvodnjom žitarica povećavaju za oko 30 do 35%i 34 do 46% kombiniranjem uzgoja žitarica, kupusnjača i šećerne repe.

Zaključno razmatranje Preporučeni model proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu nije pogodan za trenutnu primjenu u većini obiteljskih gospodarstava u nas. Osnovni preduvjeti uspješnog provođenja predloženog modela su osiguranje kvalitetnog tehnološkog potencijala osnovnog stada, suvremene poljoprivredne mehanizacije u bilin o go j stvu i govedarstvu, te provođenja agrotehničkih postupaka i radnih procesa u spremanju krme i proizvodnji mlijeka sukladno mjerilima suvremene tehnologije.

Predloženim modelom proizvodnje krmog bilja u slijedu povećavaju se (na osnovici 1O muznih krava s 15 litara mlijeka) troškovi vlastite stočne hrane s prosječno 1,03 na 1,21 kuna po kilogramu.

Ipak, osnovni razlozi preporuke ovog modela proizvodnje krme smanjene su potrebe za kupnjom gotove stočne hrane, uravnoteženi obrok vrlo kvalitetne krme i visoki stupanj iskorištenja raspoloživih površina.

Isto tako, nedostatak potrebnih sredstava za veće ulaganje po jedinici površine (s uobičajenih 3.180 na 6.060 kn po hektaru) i

Tablica 1: Prosječne potrebe,prinosi,korištenapovršinai troškovi uobičajene proizvodnjekrmiva u našimgospodarstvima ..-

Prinos kg 8 500 24 500 5 000 5 500

Potrebe

KRMNO

kit

-

Kukuruz (zrno) Kukuruz (silažni) ,Pšenica _Sijeno (djetelina i livada) UKUPNO

I

21 500 48 500 4 000 30 200

:' ' Osnovni razlozi nedo: . voljnog korištenja ovog · načina proizvodnje vlastite stočne hrane u našim gospodarstvima su tradicionalna proizvodnja i uobičajeni otpor novim tehničkim rješenjima, posebice gospodarstava s manjim osnovnim stadom i raspoloživim proizvodnim kapacitetima. veliki proizvodni nz1c1 u našim gospodarskim uvjetima nisu potaknuli ni veće proizvođače mlijeka na širu primjenu vrlo opravdane proizvodnje krmnog bilja u slijedu.

Sadašnji i očekivani odnosi proizvođačka-prodajnih cijena mlijeka i troškova proizvodnje stočne hrane možda će ih u većoj mjeri navesti na to, pogotovo ako ne bude riješeno stalno pitanje i problem naše poljoprivrede, pa tako i mljekarstva - okrupnjavanje posjeda kao glavnog činitelja razvoja proizvodnje.■

Potrebe ha 2,53 1,98 0,80 5,49 10,80

-

Troškovi proizvodnje kn 17.462 20.331 3.563 11.473 __ 52.830

-

I

Tablica2: Prosječni prinosi proizvodn"ekrmeu s!t/edu Kombinacijakultura u slijedu Ozimaogrštica Kukuruzza zrno 1 UKUPNO Ozimigrašak i raž Kukuruzza zrno 2 UKUPNO Oz. grašaki tritikale Šećerni sirak 3 UKUPNO Oz. grašaki pšenica Šećerni sirak 4 UKUPNO Ozimazob i grašak Stočni keli 5 UKUPNO Jarigrašaki zob Stočni keli 6 UKUPNO Oz.grašaki pšenica Kukuruzza zrno 7 UKUPNO Oz. grašaki pšenica Kukuruzza silažu 8 UKUPNO Oz.grašaki pšenica Sirakza zelenukrmu 9 UKUPNO

Prinosmase tiha

46,3 10 56 3 43,6 10

53,6 48,1 72,6 1207 52,5 726 125 1 38,6 79 5 1181 31,5 722 1037 45,9 8 53 9 45,9 412 87 1 45,9 72,6 1185

Izvor:Pro( dr. Z.Stafa i sur., Agronomskifakultet u Zagrebu

1,6

-

1,4 1,2

1! 1 -g 0,8 CI)

t

0,6 ,0,4

~

0,2 ,-

o

r--

--

-

r--

n

11

n

n

n

n-

Grafikon 1: Potrebnepovršineza kulture u krmnomslijedu Mljekorski li,st 05/2008.

BELARUS

=Jur~m~ E. de Piennes bb, Vrbovec

Jurval d.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-035 e-mail: jurval@jurval.hr web: www.jurval.hr

PoslovnicaOsijek Sv. L. B. Mandića 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181, fax: 031/281-182 e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

AGROTEHNIKA

GNOJIDBANEKIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA -

Dr. se. Darko Uher ---------------------GNOJIDBA PŠENICE

Poljoprivrednim kulturama su za normalan rast i razvoj, pored vode i ugljičnog dioksida iz atmosfere, potrebna i određena biljna hraniva iz tla. Svako biljno hranivo ima određenu fiziološku ulogu u biljci i nije zamjenjivo drugim hranivom

što je to kod tanjuranja, gnojivo na toj dubini uglavnom i ostaje. Pšenica : ' ' U skupini ratarskih koja nije gnojena kod oranja slabije : kultura pšenica je jedna od osnovnih kultura, pa stoga razvija korijenov sustav, slabije se i lakše poliježe, njenom uzgoju treba posvetiti zakorjenjuje posebno ako se kasnije dodaje veća punu pozornost. Neizostavna količina dušika.

Bolje razvijen mjera u njezinom uzgoju svakako korijen bolje opskrbljuje biljku su ishrana i gnojidba. Za visoke biljnim hranivima i tako joj prinose pšenice koji se mogu osigurava bolji prinos.

Samo na postići današnjim visokorodnim tlima koja su posebno lagana i sortama i dobrom agrotehnikom, pjeskovita, u kojima je moguće veće potrebno je osigurati dovoljne ispiranje, može se odstupiti od količine osnovnih biljnih hraniva; ovakvog načina gnojidbe. dušika, fosfora i kalija.

U ovoj se gnojidbi obično primjenjuju dvije trećine ili ukupna U gnojidbi pšenice treba količina fosfora i kalija. Za to se primijeniti: 140 do 200 kg/ha dušika, koriste NPK formulacije mineralnih 70 do 130 kg/ha fosfora i 80 do 140 gnojiva koje imaju niski sadržaj kg/ha kalija. Ovim količinama hraniva dušika, a viši sadržaj fosfora i kalija osigurava se dobar prinos pšenice, a kao što su NPK 10-30-20, NPK 8-26tlo se ne osiromašuje, već se 26 ili NPK7-20-30. Formulacija NPK osigurava njegova daljnja plodnost. je za Gnojidbu pšenice obavlja se u 10-30-20 najprimjerenija osnovnu gnojidbu pšenice. U nekoliko faza: osnovnoj gnojidbi pšenice treba • osnovna gnojidba, primijeniti 500 kg NPK 8-26-26, ili • predsjetvena gnojidba, 300 kg/ha NPK10-30-20.

• prihranjivanje u vegetaciji.

Ako se pšenica sije nakon Svaka faza gnojidbe bitna je radi osiguranja pristupačnih biljnih kukuruza ili neke druge kulture koja hraniva u svim fazama rasta i razvoja ostavlja veću biljnu masu, za njezinu razgradnju treba primijeniti određe­ pšenice.

Prilikom obavljanja osnovne obrade tla za pšenicu nu količinu dušika koja će ubrzati i neophodno je obaviti i osnovnu pospiješiti razgradnju organske gnojidbu mineralnim gnojivima. tvari u tlu. Za razgradnju 100 kg kukuruzovine treba 0,6 kg dušika.

Dodavanjem gnojiva na dubinu oranja, a to je oko 30 cm, Ako to primijenimo na moguću količinu od 7 do 1O tona/ha osiguravaju se pšenici dostupna biljna hraniva na dubini na kojoj se kukuruzovine koja može ostati nakon berbe kukuruza, onda za to razvija najveća masa korijena.

Fosfor i kalij nisu lako pokretljivi u treba primijeniti od 42 do 60 kg/ha tlu pa ako se dodaju u plići sloj, kao dušika. Tu količinu dušika treba

22

primijeniti prilikom zaoravanja kukuruzovine, i to kroz 100 kg/ha UREE, ili 120 Uha UAN-a. Ova se količina dušika ne računa u obračun hraniva za pšenicu jer se iskoristi za razgradnju organske mase kukuruzovine. Ako se dušik ne doda za razgradnju, može se dogoditi da pšenica pokaže nedostatak dušika, jer će dušik, koji je prije sjetve dodan za ishranu pšenice, biti iskorišten za razgradnju kukuruzovine.

Predsjetvenom gnojidbom, odnosno gnojidbom u pripremi tla za sjetvu, osiguravaju se hraniva koja su potrebna za početni rast i razvoj pšenice.

Dubina primijenjenog gnojiva je dubina sjetvenog sloja. Ova se gnojiva unosi u tlo tanjuranjem ili sjetvospremačem, a koriste se mineralna gnojiva podjednakih odnosa hraniva, kao što su NPK 1515-15, ili NPK 13-10-12. Ako je u osnovnoj gnojidbi primijenjena ukupna količina fosfora i kalija, može se u predsjetveni sloj dodati samo UREA46 %N. Iz prije navedenih potreba, praktična gnojidba pšenice mineralnim gnojivima najbolje se može napraviti s 300 kg/ha NPK 10-30-20 koje se zaore u osnovnoj obradi tla, uz 100 kg/ha UREA46% N koju treba zatanjurati u predsjetvenoj pripremi tla. Osim ovih gnojiva može se primijeniti 500 kg/ha NPK8-26-26 u osnovnoj gnojidbi prilikom duboke

Mljekarski list 05/2008.

AGROTEHNIKA obrade tla, a u predsjetvenoj pripremi tla zatanjurati 100 kg/ha UREA46 %N. Ovako ishranjena pšenica ima preduvjete za dobro nicanje i razvoj, što će svakako biti još povoljnije ako ju prate pravovremeni agrotehnički rokovi i povoljni klimatski uvjeti.

Sve je to siguran put do visokih prinosa pšenice i njezine dobre kvalitete.

GNOJIDBA KUKURUZA

: ' ' Kukuruz je biljka visa: kog genetskog poten. cijala. Danas su selekcijom dobiveni sve rodniji hibridi kukuruza koji, da bi iskoristili svoj genetski potencijal i dali visoke prinose, traže, uz ostale uvjete dobre proizvodnje, i dovoljne količine biljnih hraniva.

Usvajanje biljnih hraniva i gnojidba ovise o nekoliko bitnih čimbenika, kao što su: fizičke i kemijske osobine tla, količina oborina, ispiranje, suša i dr. Od kemijskih svojstava najvažnija je pH vrijednost ili kiselost tla koja može uzrokovati vezanje hraniva u tlu, tako da ih biljke ne mogu usvojiti.

Sadržaj biljnih hraniva u tlu je različit pa je stoga dobro, gdje je to moguće, napraviti analizu tla na osnovna biljna hraniva, pH vrijednost i sadržaj humusa.

Prema sadržaju hraniva u tlu i zahtjevima kukuruza za određeni prinos lakše se određuje količina potrebnih hraniva za ostvarenje visokih prinosa.

U gnojidbi se kao izvor hraniva za podmirenje potreba kukuruza mogu upotrebljavati organska (stajski gnoj, ' . 'gnojovka) i mineralna gnojiva. : Najbolja je primjena stajskog : gnoja uz mineralna gnojiva.

Iako se stajskim gnojem ne mogu podmiriti sve količine hraniva

Ml,iekarskili,st 05/2008.

potrebnih za prinos kukuruza, on je ipak izvor organske tvari koja povoljno djeluje na osobine tla, poboljšava strukturu tla i povoljno djeluje na bujniji život i rad mikroorganizama tla. Osim toga, stajski gnoj je izvor mikroelemenata. No, za podmirenje potreba hraniva (do 40 tiha), potrebna je velika količina koja predstavlja problem u transportu i primjeni. To je nešto manje izražena pri primjeni gnojovke jer se ona lakše primjenjuje.

Opasnost pri primjeni stajskog gnoja i gnojovke je nemogućnost praćenja mineralizacije dušika u tlu koji se onda može veoma lako isprati i postati opasnost za zagađenje pitkih voda. Poznato je da iskorištenje stajskog gnoja traje barem tri godine i nikada nisu poznate točne količine iskorištenih hraniva. Smatra se da se prve godine po unošenju iskoristi 50 %, druge godine 30 % i treće godine 20 % unesenih količina.

Posebni uvjeti u tlu, nedostatak hraniva u tlu i nedovoljno unošenje hraniva u tlo mogu biti razlozi nedostatka pojedinih biljnih hraniva kod kukuruza. Ti se nedostaci hraniva pokazuju na biljkama specifičnim znakovima. Ako nedostaje dušik, listovi postaju blijedozeleni pa i žuti, a kukuruz zaostaje u porastu. Fosfor je neophodan u početku razvoja kukuruza pa ako je u nedostatku starije lišće i stabljika dobiva ljubičasto-crvenu boju.

Kasnije, tijekom rasta kukuruza ti stariji listovi odumiru, a cijele biljke zaostaju u porastu. Pri nedostatku kalija kukuruz je slabije otporan na niske temperature (mraz), na sušu tijekom ljeta i na gljivične bolesti.

Stariji se listovi nabiru i suše po rubovima. Može doći i do odumiranja cijelih listova. Kalijutječe na kvalitetu zrna pa se njegovim nedostatkom smanjuje kvaliteta zrna.

Zbog navedenih razloga kukuruz treba pravilno ishraniti, a to se može samo pravilnom gnojidbom.

Smatra se da kukuruz za ostvarenje visokih prinosa traži gnojidbu sa 150 - 200 kg/ha dušika (N), 100 - 130 kg/ha fosfora (P20 5) i 120-180 kg/ha kalija (K20).

Gnojidbu kukuruza treba provoditi u nekoliko faza i to pred osnovnu obradu tla, u predsjetvenoj pripremi ili u startu, tj. zajedno sa sjetvom i prihranjivati tijekom rasta i razvoja u područjima s više oborina, ili prema potrebi.

Osnovna gnojidba kukuruza obavlja se u jesen ili proljeće, što ovisi o tipu tla i vremenskim mogućnostima. Često se radi nemogućnosti ulaska na površine koje su previše mokre od oborina, ili je kasno skinuta prethodna kultura pa su nastupili nepovoljni klimatski uvjeti, osnovna gnojidba obavlja u proljeće. U ovoj gnojidbi neophodno je unošenje biljnih hraniva na dubinu glavne mase korijena, a to je dubina oranja, kako bi, kad se korijen razvije, imao na raspolaganju dovoljne količine hraniva. Takve biljke se bolje ukorjenjuju jer se u području s najviše hraniva razvija i najveća masa korijena.

Gnojiva dodavana u ovoj gnojidbi uglavnom se unose u tlo oranjem. U toj se gnojidbi može u tlo unijeti dvije trećine fosfora i kalija, ili čak ukupna količina fosfora i kalija i manja količina dušika.

Za podmirenje potreba hraniva zato treba u ovoj gnojidbi unijeti u tlo 500 - 550 kg/ha NPK 7-20-30, ili NPK 8-26-26, ili na tlima koja su siromašna na fosforu NPK10-30-20.

Fosfor i kalij se slabo pokreću u tlu (svega oko 2 cm godišnje), pa stoga nema opasnosti od njihovog ispiranja tijekom zime. Ako se ova hraniva unesu u tlo suviše plitko, iz istog razloga neće se premjestiti u dublje slojeve.

AGROTEHNIKA Predsjetvena i startna gnojidba Ova se gnojidba obavlja unošenjem podjednakih količina hraniva u tlo u zonu sjetve. Gnojiva se mogu unijeti tanjuranjem ili deponatorom za gnojivo u samoj sjetvi. Količine hraniva unesene u ovoj gnojidbi neophodne su za početni rast i razvoj kukuruza. Od mineralnih gnojiva, u ovoj se gnojidbi u tlo unosi 200 - 250 kg/ha NPK15-15-15.

Osim ovog gnojiva, ako su u osnovnoj gnojidbi unesene ukupne količine fosfora i kalija, predsjetveno se primjenjuje 250 - 300 kg/ha UREE46 %N, ili 230 - 250 Uha tekućeg dušičnog gnojiva UAN otopine s 30 % N. U područjima s manje oborina ove količine dušika mogu biti dovoljne i nije potrebno prihranjivanje dušikom tijekom rasta i razvoja kukuruza. UAN otopina može se primijeniti i zajedno sa herbicidima prije sjetve ili odmah (2 - 3 dana) nakon sjetve, ali svakako prije nicanja kukuruza.

Prihranjivanje Na laganijim tlima i u područjima s puno oborina svakako treba obaviti prihranjivanje kukuruza tijekom vegetacije. Ovisno o stanju kukuruza, mogu se obaviti jedno ili dva prihranjivanja.

Prva prihrana se može obaviti u fazi 3 - 5 listova i to sa 150 - 200 kg/ha KAN-a27 %N , ili sa 100 - 150 kg/ha UREE46%N. Druga prihrana se uglavnom obavlja KAN-om i to sa 100 - 150 kg/ha, jer bi UREA kasnijom primjenom mogla produžiti vegetaciju kukuruza.

Prihranjivati se može i tekućim gnojivima i to posebno onima koja sadrže cink (Zn), bor (B)ili magnezij (Mg), jer su to hraniva na čiji je nedostatak kukuruz veoma osjetljiv, a mogu biti ograničavajući faktor prinosa. Stoga se treba primijeniti 2

24

do 3 puta od faze 3 - 5 listova 3 %-tna posebno u slučaju kad se osnovna otopina Fertine R. gnojidba obavlja u proljeće i još se tanjuranjem može dati ukupna GNOJIDBA SOJEI SUNCOKRETA količina potrebnog fosfora i kalija.

Ovisno o tipu tla i vreFosfor i kalij su hraniva koja se menskim prilikama, slabo pokreću u tlu (svega oko 2 cm osnovna gnojidba za soju i sunco- godišnje) pa stoga nema opasnosti kret može se obaviti u jesen ili od njihovog ispiranja tijekom zime. ' ' proljeće. Često se, radi nemoguć­ Ako se ova hraniva unesu u tlo suviše nosti ulaska na površine koje su plitko, iz istog razloga neće se ujesen previše mokre od oborina, premjestiti u dublje slojeve. ili je kasno skinuta prethodna Kad kulture dolaze nakon kultura pa su nastupili nepovoljni žitarica, neophodno je plitko klimatski uvjeti, osnovna gnojid- zaorati strnište (10 - 15 cm dubine). ba obavlja u proljeće.

U zaoravanju strništa svakako treba U osnovnoj gnojidbi neop- dodati 80 - 100 kg/ha UREAN46 ili hodno je unošenje biljnih hraniva na 100 - 120 Uha UANN30, kako bi se dubinu na kojoj se razvija glavna ovim dodatkom dušika poboljšala masa korijena, a to je dubina oranja. razgradnja organske tvari. lako soja podnosi lošija tla i Kad se korijen razvije, imat će na kiselu reakciju, na plodnim rasraspolaganju dovoljne količine tresitim tlima i tlima neutralne hraniva. Biljke se bolje ukorjenjuju, reakcije prinosi se znatno pojer se u području s najviše hraniva većavaju. Skidanjem usjeva soje tlo razvija i najveća masa korijena, a i sušu bolje podnose jer im je korijen ostaje rastresitije i bogatije duu dubljim slojevima gdje je više šikom. vlage. Gnojiva koja se dodaju u osnovnoj gnojidbi uglavnom se unose u tlo oranjem ili tanjuranjem.

Stara je preporuka da se u osnovnoj gnojidbi u tlo unesu dvije trećine ili ukupna količina fosfora i kalija i manja količina dušika, ali

i' ' Soja _tijekom rasta _i : razvoJa na svom kon: jenu tvori kvržice s bakterijama · koje fiksiraju dušik iz zraka.

Ovisno o aktivnosti kvržičnih bakterija, u tlu može ostati od 30 do 70 kg dušika (N)po hektaru.

Gnojidbakukuruza stajskimgnojem M!jekarski {i,sl 05/2008.

AGROTEHNIKA Na težim tlima kisele reakcije Ako se primjenjuje NPK 15-15Oni koji osnovnu gnojidbu nisu 15 predsjetveno, potrebno je obavili ujesen, a vremenske prilike ne treba računati s razvojem bakterija i fiksacijom dušika, već prihranjivanje s 200 kg/ha KAN budu nepovoljne i prođu optimalni rokovi sjetve, trebaju razmisliti hoće dušik treba nadomjestiti dušikom iz N(MgO)27(4,8).

U slučaju primjene ukupnog li uopće sijati. mineralnih gnojiva.

Ukoliko je izostala jesenska U osnovnoj gnojidbi soje treba NPKgnojiva predsjetveno, uz njega gnojidba, onda za jaru pšenicu u osigurati dušik (N) 30 - 200 kg/ha, se dodaje i 150 kg/ha UREE N46, a predsjetvenoj pripremi treba nije potrebno. što ovisi o tlu i fiksaciji dušika. Osim prihranjivanje pognojiti s 250-400 kg/ha NPK8-26dušika, soja traži 120 - 150 kg/ha 26, ili ako je tlo siromašno na GNOJIDBAJARIH KULTURA fosfora (P2 0 5) i 170 - 200 kg/ha kalija fosforu s NPK 10-30-20.

U JARAPŠENICA, JARIJEČAM, (K20). Većina ovih biljnih hraniva predsjetvenoj pripremi može se JARAZOB (obično oko dvije trećine) dodaje se dodati i 150 - 200 kg/ha UREAN46 i tada nije potrebno prihranjivati, a u zaoravanju, tj. prilikom osnovne : ' ' Žitarice, ozime i jare, obrade tla u jesen ili u proljeće. : veoma su slične kulture, ako se ne dodaje UREAN46, onda se Kad uračunamo fiksaciju : pa su i uvjeti njihovog uzgoja prihranjuje u busanju s 200-250 ; također slični, a način i vrijeme kg/ha KANN (MgO)27 (4,8). dušika, potrebno je dodavati svega Jari ječam, uz gnojidbu u : obrade, gnojidbe i sjetve 30 - 40 kg/ha dušika. Kroz primjenu osnovnoj obradi tla s 200 - 300 kg/ha : podjednaki su za sve jare kulture.

NPK gnojiva s niskim sadržajem NPK 8-26-26, ili NPK 10-30-20, u : Osnovna obrada i gnojidba za jare dušika i visokim sadržajem fosfora i pripremi tla za sjetvu treba kalija, kao što su NPK 8-26-26, ili : kulture, isto kao i za ozime, : trebala se obaviti ujesen, kako bi pognojiti s 200 - 300 kg/ha NPK20NPK7-20-30 i to oko 300 kg/ha. : tlo preko zime promrzlo i bilo 10-1Oili NPK15-15-15.

Ako se ne računa na fiksaciju Za jaru zob također je trebalo : bolje strukture za pripremu u dušika, ukupna se količina gnojiva s osnovno pognojiti ujesen, ali ako proljeće. niskim sadržajem dušika, npr. 400 nije, predsjetveno treba pognojiti s do 500 kg/ha NPK 8-26-26, zaore u oko 600 kg/ha NPK15-15-15.

Uz jesenska oranje treba osnovnoj obradi tla. Dodavanjem obaviti osnovnu gnojidbu i gnojiva Kod izbora površine za sjetvu 200 kg/ha UREAN46 prije sjetve, ili zaorati. U ovoj je gnojidbi najbolje jarih kultura treba voditi računa da uz računanje na fiksaciju dušika, unijeti dvije trećine fosfora i kalija te ih je najbolje uzgajati u plodoredu i prihranjivanje nije potrebno. U malo dušika i to kroz 300 - 400 kg/ha to po mogućnosti iza neke suprotnom, potrebna je prihrana s NPK 8-26-26, ili NPK 10-30-20 i okopavine ili zrnate mahunarke, jer će se tako osiguravati viši prinosi zaorati.

200 kg/ha KANN (MgO)27 (4,8). nego uzgojem u monokulturi.

Kako su u nekim područjima Uzgoj suncokreta Suncokret je kultura koju je vremenski uvjeti još vrlo nepovoljni, Osnovna gnojidba ujesen: 300 - 400 kg/ha NPK8-26-26, ili NPK 10-30-20 i najbolje uzgajati u područjima gdje a treba požuriti s pripremom tla za zaorati. Predsjetvena gnojidba: 1) nisu visoke oborine i vlažnost zraka. sjetvu jare pšenice, jarog ječma ili jara pšenica: 250 - 400 kg/ha NPK8Kako razvija jak korijen, dobro zobi, zato su u prednosti oni koji su 26-26, ili ako je tlo siromašno na podnosi sušu i u takvim uvjetima osnovnu gnojidbu napravili ujesen. fosforu sa NPK 10-30-20 i 150-200 Rokovi sjetve za jaru pšenicu su od daje više ulja. kg/ha UREAN46; 2) jari ječam : 200 polovice veljače do polovice ožujka, Podnosi blago kisela tla, ili 300 kg/ha NPK20-10-10, ili NPK 15blago alkalna, a iz tla iznosi velike za jari ječam su najraniji i to već od 15-15; 3) jara zob: oko 600 kg/ha kraja siječnja, u veljači, najkasnije NPK15-15-15, ili NPK13-13-21. količine hraniva pa o tome treba voditi računa. Suncokret traži 80 do do polovice ožujka, a za jaru zob u 120 kg/ha dušika(N), 120-140 kg/ha pIVoj polovici ožujka. Najkasnije se ~ vegetaciji se prihra?jufosfora (P2 0 5) i 160-180 kg/ha kalija može sijati jara zob. Prema tome, ; Je uglavnom samo Jara jari ječam i jaru pšenicu može se (Kp). : pšenica, jer su ječam i zob kulture Radi toga treba u osnovnoj sijati najkasnije do polovice ožujka, : nježne stabljike i veoma osjetljive obradi zaorati 400 - 450 kg/ha NPK zob malo duže, a sve što se sije : na polijeganje, pa posebnu pozor7-20-30, ili NPK8-26-26. Predsjetve- kasnije predstavlja rizik, jer još : nost treba posvetiti primjeni no se može dodati 150 kg/ha UREA treba obaviti pripremu tla za sjetvu i · dušika. Previsoka količina dušika predsjetvenu gnojidbu.

N46, ili 200 kg/ha NPK15-15-15. utjecat će na polijeganje stabljike.

j' '

Mljekarski li,st 05/2008.

25

HRANIDBA V

METABOLICKI PROFILI

Opisane su osnovne uloge minerala u proizvodnom ciklusu mliječnih krava. Objašnjeni su najčešći uzroci njihovog nedostatka te prikazani mogući simptomi. Naglašena je potreba biokemijskih analiza krvi i analiza hrane i tla u mliječnih svrhu poboljšanja zdravlja stada i proizvodnih sposobnosti Natalija Filipović1 dr. vet. med. i prof dr. se. Zvonko Stojević ------------•

Mineraliu

Proizvodnja mlijeka izuzetno je zahtijevan proces. To znamo svi.

Međutim, često zanemarujemo ulogu minerala. Minerali su sastojci svih tkiva bilo kao gradiva supstanca ili pokretači metaboličkih procesa.

U vrijeme laktacije potrebe za mineralima izrazito su velike. Krava ih izdaje putem mlijeka i ploda kao što ih koristi u svrhu vlastite mijene tvari. Dodamo li tome da su minerali komponente organizma, koje krava ne može sama sintetizirati već ih mora primiti isključivo putem hrane, problem adekvatne opskrbljenosti organizma postaje veći. Djelomice poznavajući ovu problematiku, uzgajivači, a na žalost i nutricionisti, podložni su razmišljanju "dodaj minerala". Tako već pri prvom koraku nastaje pogreška.

Nije bitno koliko je životinja unijela minerala (količinski), već koliki je dio resorbiran i stvarno unesen u 'organizam. '

Prvi problem nastaje u interakciji iona u procesu resorpcije. Što to znači? Jedan mineral koči resorpciju (ulazak iz probavila u krvotok) drugog. lako su ove spoznaje odavno poznate, temeljne dokaze o problemu hipomagneziemije, zbog pretjerane gnojidbe travnjaka kalijevim gnojivima, daju njemačka istraživanja šezdesetih godina prošlog stoljeća. Naime, iako analize hrane pokazuju dostatnu količinu magnezija, krave obolijevaju s tipičnim znacima nedostatka magnezija upravo zbog suviška kalija (o hipomagneziemijama i zabludama oko toga u nekom drugom aanku).

Mljekm-ski list 05/2()()8.

krava

Poznato je i kako omjeri kalcija i iskustvo i rad na farmama mliječnih fosfora moraju biti izbalansirani u krava, te brojna istraživanja, dovela hrani zbog navedenog problema. su do vlastitih spoznaja. Supklinički Još veći problem su mikroelementi; poremećaji u opskrbi mineralima bakar, cink, željezo, mangan i selen. gotovo redovito ne dovode do poOsim njihove interakcije u probav- jave bolesti, već se očituju smanjenom sustavu, međusobno se natječu nom proizvodnjom, poremećajima i za deponije u organizmu. Kada u reprodukciji: kašnjenjem estrusa, govorimo o njihovoj interakciji i zaostajanjem posteljice, zaostajanjem u razvoju ploda, te slabijom unošenju hranom, pretjeranim dodavanjem nastaje problem njiho- kvalitetom mlijeka. vog izlučivanja iz organizma, bilo Vlastita iskustva mokraćom ili fecesom. To izluči­ U Hrvatskoj, kao i ostalim vanje predstavlja potencijalno zaga- zemljama svijeta, postoje područja đivanje okoliša. Ne zaboravimo da gdje je tlo siromašno na nekim su mikroelementi u pretjeranoj mineralima. Ukoliko ih nedostaje u količini ujedno i toksične tvari. S tim tlu, jasno je da će se njihov neu vezi, EU strogo propisuje količine dostatak pojaviti i u biljkama. Ovo se tih minerala u hrani. Problematika o ponajprije odnosi na mikroelekojoj bi se moglo mnogo pisati, mente. međutim, osim analize hrane, Osobno smo se uvjerili u to najadekvatnije mjerilo procjene kada smo na nekim farmama (iz opskrbljenosti organizma minerali- razumljivih razloga se ne navodi ma je praćenje njihovih koncentra- lokacija) povezali opisane poremecija u krvi (serumu). Dugogodišnje ćaje s analizama tla i biljaka. Među-

Nedostatak minerala u biljkama direktno je povezan s njihovim nedostatkom u tlu 27

HRANIDBA tim, osnovni pokazatelj bila je analiza krvnog seruma. S tim u vezi, praćenje koncentracije minerala u krvi kroz proizvodna razdoblja može biti važan pokazatelj u procjeni zdravlja stada, kao i proizvodnih sposobnosti životinja. Naravno da ova analitička metoda nije jedina i krajnji pokazatelj u rješavanju opskrbljenošću organizma mineralima. Ona je, uz kliničku sliku i praćenje proizvodnje, temelj za poboljšanje sastava obroka te procjene uspješnosti u poboljšanju hranidbe. Kako bi uzgajivačima što jasnije približili svrhu problematike poremećaja prometa minerala u organizmu, dajemo tablični prikaz osnovnih simptoma. Napominjemo kako ova tablica ni u kojem slučaju ne može poslužiti postavljanju dijagnoze, već samo sumnje na pojedini nedostatak. Kako to pokazuje tablica, simptomi su prilično općeniti i nespecifični. Oni se mogu očito­ vati u manjem ili većem stupnju, ovisno o starosti, proizvodnom ciklusu te ovisno o težini i trajanju deficita pojedinih minerala. No, svakako, poremećaji u prometu minerala prvo će se očitovati padom proizvodnih svojstava. ■

Tablica1: Tablični prikaz simptomaporemećaja mineralnog metabolizmakrava Simptomi poremećaja na kostima, osobito stražnjih nogu, kralježnice i zdjelice - gubitak koštane mase i/ili Kalcij i fosfor čvrstoće kostiju (osteomalacija, osteoporoza), teško ustajanje, usporen i težak hod, drhtanje nogu, ukočenost.

Opća drhtavica, mišićna ukočenost, češće zaostajanje

Magnezij

posteljice. Najčešće u kombinaciji s viškom kalija pašna tetanija.

Željezo

Simptomi anemije, embrionalna smrtnost, općenito problemi vezani uz reprodukciju.

Cink

Smanjena plodnost, embrionalna smrtnost, općenito problemi vezani uz reprodukciju.

Bakar

Kronični nedostatak

Slično kao i poremećaji vezani uz željezo i cink.

Selen

može se očitovati izobličenošću i slabim razvojem dugih kostiju.

Mišićna slabost, osobito u mladih životinja - općenito

reproduktivni poremećaji.

PRODAJNO SERVISNICENTAR PREDSTAVLJA VAM

ROSENSTEINER

STOJNICE TOP 5

KIPP TOP- STOL

26.100,00kn (VPC)

35.450,00kn (VPC)

ZA KVALITETNU NJEGU PAPAKA PSC KRIŽEVCI NIKOLE TESLE 12 Tel- 048/681-901 fax 682 903

e-mail: psc-ferencak@kc.

ĆARDA6

PSC KOPRIVNICA

PSCOSIJEK LIVANA,OMLADINSKA 128

Tel/fax 048/647-902

031 /211-902

t-com.h r

Navedene cijene su bez PDV-a i vrijede do Isteka zaliha

28

www .psc-ferencak.hr (Napomena: slike služe kao prikaz brend-a)

Mljekarski li,st 05/2008.

0

>Formance

ProMilf

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

/

--

Laktofri21 - posude zaAllađenj~lijel<a

ra-zHtitit, kapaciteta - .tatvoreni ustav sa autamatt;kim r, njem i digitalnom ozna količine mlijeka.

on

~~ffif®~©fi mm. ~REDSTVO ZA DEZl~FEKCIJU

· Cill!E~ir . • . (tiiio /

I NJEqU SISA

--LuxDip 501i / KRALJEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

t/ Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda t/ Izvrsna vidljivost t/ Vrhunska njega t/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala t/ Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

11

t/ Spremno za korištenje t/ Rastapa nečistoće t/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfalioSurge Croatia d.o.o., Josipe Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: ura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 tex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 ocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

~

Westfa1·1aSurge

HRANIDBA

Hipomagnezijemija goveda i ovaca ("pašna tetanija''?

Piše: Dr. se. TerezijaSilvijaMarenjak

?ft. 0.25 ~

I(

~ijac(~t;)~j~rvf ;:;:~ ispod 0,65 mmol/L, odnosno u cerebrospinalnoj tekućini (tekućina koja okružuje mozak i leđnu moždinu) bude ispod 0,5 mmol/L, što dovodi do prethodno navedenih simptoma bolesti.

: ' ' Najosjetljivije su odrasle : životinje u laktaciji zbog : gubitka magnezija mlijekom.

Pašna tetanija se može javiti, ne samo pri ispaši bujnom zelenom travom ili sočnim zelenim žitaricama, već i kod hranidbe silažom u staji, kada zapravo dolazi do metaboličke alkaloze (pH mokraće bude veća od 8,5 - lužnata) te je stoga određivanje koncentracije Mg u mokraći veoma korisno za određivanje statusa magnezija u organizmu i ukoliko ga ne možemo utvrditi, znači da se radi o hipomagnezijemiji.

Poremećaj će se klinički manifestirati nakon pada koncentracija Mg u plazmi i to kada apsorpcija Mg iz hrane ne podržava uzdržne potrebe i potrebe laktacije (potrebno je oko 120 mg Mg/kg mlijeka).

Veoma često se može pojaviti za vrijeme smanjenog unosa hrane zbog transporta, lošeg vremena ili ukoliko krave pasu vrlo mladu (kratku) travu koja sadrži manje od 0,2 % Mg u suhoj tvari. Nadalje, resorpcija Mg iz buraga može biti smanjena uslijed prevelikog unosa dušika i kalija, a smanjenog unosa fosfora i natrija. Tla koja su bogata kalijem ili su intenzivno dohranjivana mineralnim gnojivima na bazi

3oMl/ekarski list 0512008.

<O

z

0.20

ll)

C: CI)

0.15

-I

~ 0.10 ::J

►--

Optimalna razina Mg u obroku

0.25

·-◄

0.20 zdrava 0.15

zdrava tetaniji jaka sklona tetanija

0.10

(1)

C/)

~(1) C/) (1)

0.05

-------

Min. razina Na u obroku

0.05

tetaniji sklona

-◄

~ jaka

1

tetanija

o

o Magnezij

Natrij

Slika 1: Sadržaj minerala(Mg i Na) u normalnojtravnojsmjesi i travnojsmjesi koja možedovestido hipomagnezijemije i pašne tetanije kalijevog karbonata i dušika su velikog rizika nastanka hipomagnezijemije u goveda i ovaca (slika 1).

Primjenom metaboličkog profila ovaj poremećaj se može spriječiti, osobito ako u stadu već postoji uginuće kao posljedica hipomagnezijemije, odnosno velika je vjerojatnost da ostale krave u stadu imaju nisku koncentraciju magnezija u krvi te je u skladu s tim potrebno preventivno djelovati. Rutinska kontrola krvi u proljeće i rano ljeto bila bi stoga dobra mjera opreza. Ukoliko se hipomagnezijemija u stadu istovremeno javi, u prvo- i drugotelki, kao i u starijih krava, tada je najvjerojatnije prisutna kompleksnija interakcija pojedinih minerala, magnezija i kalcija, te natrija i kalija, kao posljedica neprimjerenog omjera u zelenoj krmi (slika 2). U tom slučaju do "pašne tetanije" dolazi ako se i koncentracija kalcija u krvi smanji ispod 2 mmol/L kao posljedica smanjenog unosa kalcija, njegove smanjene apsorpcije u probavnom traktu ili istovremeno kao posljedicajednog i drugog.

Simptomi bolesti u akutnom područja

obliku nastaju naprasno. Goveda nakon određenog vremena normalne ispaše odjedanput zabacuju glavu, muču, trče dezorijentirano, padaju, nakon čega uslijede grčevi (tipično veslanje nogama) koji se ponavljaju u određenim kraćim intervalima nakon čega uslijedi uginuće u roku od nekoliko sati.

Većinom kod slobodno držanih goveda životinje se nađu uginule na paši bez prethodno utvrđenih znakova bolesti, ali se može primijetiti da je životinja imala konvulzije prema znakovima na tlu. Kod simptoma nešto slabijeg intenziteta krave imaju ukočeni hod, javlja se preosjetljivost na podražaje dodirom i zvukom, učestalo mokre i nakon 2 - 3 dana mogu se pojaviti akutni simptomi bolesti i uginuće.

Taj period se i skraćuje ukoliko se životinje transportiraju ili dovedu na ispašu mlade trave. Ukoliko se istovremeno pojavi hipokalcemija i hipomagnezijemija, koji od simptoma će prevladavati ovisi o tome koji od navedenog poremećaja prevladava. Kod hipomagnezijemije karakterističan nalaz su ubrzani veoma čujni otkucaji srca.

HRANIDBA

Izdašna ispaša u nadolazećem proljetnom razdoblju može uzrokovati već dugo poznati poremećaj u preživača, odraslih goveda i teladi i malih preživača, ponajprije ovaca. Hipomagnezijemija predstavlja kompleksan metabolički poremećaj kojeg bismo mogli okarakterizirati kao poremećaj pri kojem dolazi do prenadraženosti, mišićnog spazma (grča), konvulzija (grčenja i trzanja), poremećaja u disanju, kolapsa (šaka) i smrti.

Hipomagnezijemija je metabo-

života, na 32 %u osmom tjednu života Životinje se moraju smjestiti u što teleta. Terapija oboljele teladi mora mirniju prostoriju, jer svako uznemibiti brza, i to 1O %-tnom otopinom ravanje može dovesti do kobnih konkod odraslih goveda. Tetaniju teladi magnezijevog sulfata (potkožna se vulzija. Životinje ne bi trebalo vratiti uzrokovanu nedostatkom magne- daje 100 mL navedene otopine) uz na ispašu, već ih sljedećih nekoliko zija potrebno je razlikovati od: akut- davanje 1Og Mg oksida peroralno (na dana hraniti sijenom u koje se dodaje nog trovanja teladi olovom, tetanu- usta). Poremećaj se može spriječiti magnezij oksid; u protivnom se stasa, trovanja strihninom, encefalo- tako da se teladi ponudi, već od 2 nje može ponovno pogoršati u roku malacije i enterotoksemije uzroko- tjedna starosti, kvalitetno sijeno od 36 sati nakon terapije. vane toksinima bakterija (Clostridia leguminoza i starter smjesa.

Ovaj metabolički poremećaj moperfringens). Dijagnoza se može U ovaca pašna tetanija nastupa že se spriječiti tako da se magnezij potvrditi analizom kostiju po ukoliko koncetracija Mg u krvi padne dnevno pridodaje u obrok u obliku uginuću teladi (normalni omjer ispod 0,2 mmol/Listovremeno s hipo- magenzijevog oksida (60 g za gokalcija: magnezija u kostima je 70: 1, kalcemijom ( <2 mmol/L). Kod ovaca veda, 10 g u ovaca), jer u organizmu a u slučaju hipomagnezijemije teladi u laktaciji bolest nastupa u gotovo ne postoje zalihe ovog mineraia te ga omjer može biti 90: 1). istim uvjetima kao i u goveda. je dobro nadopuniti obrokom u Liječenje zahtijeva brzu internajkritičnijem razdoblju. S obzirom : ' ' U teladi se hipomagne- venciju intravenoznom otopinom u da je većina soli magnezija veoma : . zijemijajavlja najčešće u kojoj se nalazi kalcij i magnezij, s tim neukusna, mora se kombinirati ili dobi od 2 - 4 mjeseca i to isključivo da je oporavak znatno sporiji pri miješati u koncentrat, sijeno ili neko u one teladi koja se hrani samo pašnoj tetaniji, u odnosu na hipokal- drugo, za goveda ili ovce, ukusno mlijekom, kao i u mlađe teladi cemiju, jer je potrebno stanovito vri- krmiva. Ako se hipomagnezijemija koja se hrani mliječnim zamjeni- jeme da se obnove zalihe magnezija u javlja samo u starijih krava u stadu, tada je dodatak kvalitetnog sijena cama i u koje je prisutan kronični tekućini koja okružuje mozak i dovoljan u prevenciji hipomagnekičmenu moždinu (cerebrospinalna proljev. tekućina). Istovremeno s intravenozzijemije. Za neka tla postoje i mineApsorpcija magnezija pada od nom aplikacijom daje se i otopina ralna gnojiva na bazi magnezija koja magnezijevog sulfata pod kožu. povećavaju koncentraciju Mg u bilju, početnih 87 %, u drugom tjednu odnosno bilje se može prskati Mg oksidom. Stoka koja je cijelu godinu neuravnotežen omjer K:Na u normalni omjer K:Na u vani, obvezno mora dobivati dodatke krmivu, iznad 20:1 krmivu, ispod 20:1 u obrok i biti opskrbljena kvalitetnim sijenom, osobito ukoliko je na ispaši na zelenim usjevima žitarica ili na buragov ◄ slina bogata K buragov slina bogata Na sadržaj sadržaj paši koja je intenzivno prihranjivana kalijem i dušikom. lički poremećaj koji se javlja i u teladi. Klinički simptomi su slični onima

•

bubreg

l

krv

izlučivanje

...

viška Ki Na

bubreg

l

krv

~ivanje viška K

I

NBŽ - nadbubrežna žlijezda

Slika 2: Učinak omjera natrija (Na) i kalija (K) u krmivu na razinu magnezija (Mg), natrija i kalija u krvi preživača

Ako u stadu postoje uče­ . stali poremećaji vezani uz mineralni status, potrebno je obaviti i dodatne kemijske analize 'tla i 'bilja, osobito u vrijeme intenzivnog rasta (svibanj) kako bi se provjerila koncentracija kalija, natrija i magnezija u dotičnom području. ■

Mije/carski list 05/2008.

31

ZDRAVLJE

STADA

UTJECAJIZGLEDA I IZVEDBELEZISTA NA POJAVNOST MASTITISA V

---------------

Izgled i projektiranje nastambe Krave koje su smještene u udobnoj, pravilno projektiranoj nastambi proizvode više mlijeka. Na mnogim farmama smještaj i klimatski uvjeti uzrokuju stres koji negativno djeluje na imunološki sustav krave i proizvodnju. Na taj način povećava se stopa novih infekcija, kao i težina slučajeva mastitisa koji se javljaju (niža otpornost - imunološki sustav slabije reagira - javljaju se teži i dugotrajniji oblici infekcija, mastitisa). Znatno je teže održavati higijenu i čistoću krava u zatvorenim nastambama nego na pašnjacima. U zatvorenim štalama uzročnici iz okoliša predstavljaju povećan rizik za nastanak mastitisa. Ne možemo ih u potpunosti eliminirati iz nastambi, ali ako imamo dobru izvedbu nastambe i standardne protokole poslova koje obavljamo na farmi, mnoge infekcije možemo prevenirati. Smještaj krava na dubokoj stelji ili u ispustima može biti jeftiniji i udobniji za krave, ali higijenu krava lakše možemo održavati u dobro projektiranim i izvedenim štalama za držanje na vezu ili štalama za slobodno držanje. : ' ' Ako izvedba i mjere : . ležišta nisu dobri, krave ; će same "reći" da nešto nije u redu. : !mat ćemo veliku pojavnost : nagaza i ozljeda sisa, te mnogo bolnih, natečenih i oguljenih zglobova na nogama i koštanim dijelovima zdjelice.

V

Imamo li dobru izvedbu nastambe i standardne protokole poslova koje obavljamo na farmi, moguće je prevenirati mnoge infekcije Prof dr. se. GoranBačić -

Mnoge krave će oklijevati leći u ! ' ' Dugotrajnim p~tiskom papaka na povrsmu maležište, neke će stajati djelomično : draca na tim mjestima ostaju na prolazu, a djelomično u ležištu. udubine u kojima se sakuplja Ponekad se krava okrene u ležištu pa mokraća, feces ili mlijeko. Takva glava bude okrenuta prema ulazu u udubljena mjesta također osiležište ili legne dijagonalno, a neke : guravaju manju elastičnost i će čak radije leći na prolaz nego u · mekoću. ležište. Sve su to pokazatelji neadekvatnih ležišta i taj se problem U štalama na vezu gumeni mora riješiti što prije. Ako to nije madraci u kombinaciji s odgovarajućim materijalom (pijesak, slučaj, ubrzo se počnu pojavljivati piljevina, papir, slama) dobra su i problemi s bolestima papaka i udobna podloga za ležaj krava. zglobova što rezultira smanjenom Posljednjih godina pojavili su proizvodnjom mlijeka. se neki novi materijali koji bi mogli Površina za odmor značajno utjecati na udobnost u ležištu Vjerojatno najvažniji čimbenici ležišta, ali i na higijenu te pojavnost za udobnost krava su površina, tj. mastiti sa.

Jedan od tih materijala na koji materijal koji se nalazi u ležištu i bi vam željeli skrenuti pažnju je površina po kojoj krave hodaju od ležišta do hranidbenog stola i do EVA (ETHYLENEVINYLACETATE), poli-mer pun ekspandiranog zraka izmuzišta. Što se tiče udobnosti, pijesak ili duboka stelja sigurno bi zaro-bljenog u tisućama mikro bili prvi izbor svake krave. Uzmemo kuglica. Podloga za ležište, tj. li u obzir sustave uklanjanja fecesa i madrac izra-đen od ovog materijala debeo je 3,2 cm, površine 122 X 183 mokraće iz štale, gumeni madraci na cm. Težina je samo 15 kg, dok je kojima ima tanki sloj stelje, pijeska, podloga od obične crne gume istih piljevine, papira, također su dobar dimenzija, ali debljine samo 1,8 cm izbor što se tiče udobnosti krava. Na teška čak 48 kg, a ona iste debljine gumenom madracu poželjno je teška je nevjerojatnih 77 kg. uvijek imati sloj nekog od navedenih Istovremeno, cijena nije drastično materijala kako bismo spriječili viša. EVAmadraci znatno su lakši za ozljede na relativno tvrdim gumepostav-ljanje u ležište zbog nim površinama i smanjili izloženost smanjene težine (5 X lakši od gume sisa bakterijama i vlazi. Madraci nisu iste dimenzije), Iako se režu običnim dobra podloga za stajanje, pogo- noževima na izvlačenje (skalpelima). tovo u štalama na vezu.

M!jekarski li.st 05/2008.

ZDRAVLJE

~

~

STADA

~

Slika 1: a) i b) krave leže u hodnicimai prolazima, c) krava oklijevaući i leći u ležište Fiksiraju se samo s gornje strane ležišta sa 4 vijka široke glave, dok donja strana na ulazu u ležište ostaje slobodna kako bismo madrac mogli dignuti i oprati prostor ispod njega miniwashem. Još jedna vrlo značaj­ na karakteristika ovog materijala je da se rubovi madraca ne uvrću prema gore kao što je slučaj s gumom, nego stalno ostaju ravni.

Zbog velike količine komprimiranog zraka osiguravaju bolju izolaciju od obične gume. Madrac se sastoji od 3 sloja (vidi sliku 2).

Prvi mekši sloj zelene je boje i ima rebrasti uzorak djeteline, što smanjuje klizanje te bojom i teksturom podsjeća životinje na prirodu. Istovremeno gornji sloj ne podržava zadržavanje vlage (nakon pranja miniwashem voda brzo otječe i površina ostaje suha kroz par minuta.

Srednji sloj je plave boje i osigurava stabilnost lokomotornog sustava životinje pri ulasku u ležište i stajanju.

Donji sloj je smeđe boje, služi kao temelj, tj. kao potporni sloj cijeloj konstrukciji madraca. U njemu su izdubljeni kanalići za poboljšanu drenažu, otjecanje vode nakon pranja, a posebni valoviti uzorak sprečava uvrtanje madraca prema gore. Također služi i kao barijera protiv prodora vlage iz betonske podloge ležišta.

EVAmadraci su napravljeni od neresorbirajućeg materijala (tehnologija zatvorenih stanica) te ne podržavaju rast bakterija, što je vrlo važno prilikom odabira materijala za ležište zbog prevencije nastanka mastitisa. Materijal je otporan na mokraću i većinu dezinficijensa. Ako postavimo EVAmadrac u ležište nije

neophodno na njega stavljati dodatni sloj stelje bilo koje vrste, jer se krave osjećaju udobno i na čistoj površini.

Sve navedene kvalitete promoviraju EVA madrace kao vrlo poželjan izbor materijala koji ćemo staviti u ležište na farmi mliječnih krava.jer su istraživanja pokazala da krave vrlo rado koriste takva ležišta.

U njima se ugodno osjećaju, duže leže i bolje probavljaju hranu. Također se lakše održava higijena, što doprinosi manjoj pojavnosti mastitisa.

Za više informacija i preporuka o EVAmadracima možete se obratiti direktno autoru članka na e-mail: bacic@vef.hr, ili mob. 091/5244 316.

U sljedećem nastavku opisat ćemo ostale vrste podloge za ležišta, njihove prednosti i mane te izgled i dimenzije samih ležišta. ■

a)

b)

c)

Slika 2: a) presjek kroz 3 sloja, b) površinski mekani sloj s uzorkomdjeteline,c) donjipotpornisloj s valovitim uzorkomkoji sprečava uvijanje i kanalićima za drenažu M{jekarski list 05/2008.

33

I.Gundulića 66 48260 Križevci Hrvatska Tel/fax:048/716-112

Mobitel:091/9074-579 E mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

Obratite nam se s povjerenjem

UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIH PASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE U PROIZVODNJI " NABA \'E SU: IZVORI NA.SE

AUKCIJE NAJKVALITETNIJIH

RASPLODNIH GKLA

NAJUSPJEŠNIJE EUROPSKE UDRUGE U RAZVOJU GENETIKE

KVALITETU NAŠIH GRLA MOŽETE UVIJEK PROVJERITI U NAŠOJ ŠTALI

BUTLER -AUTOMATIZIRANI SISTEM ZA ISHRANU GOVEDA RADNIK na Vašoj farmi koji Vas nikad neće iznevjeriti 1. Umanjuje

potrošnju smjese u ishrani 2. Povećava konzumaciju voluminozne hrane 3. Poboljšava opće zdravlje grla 4. Umanjuje količinu Vašeg rada do 70 % 5. Donosi ogromnu uštedu Vašeg vremena

" PODIZE

PRINOS

MLIJEKA

PROSJEČNO 5 LITARA PO GRLU!

11 l S S ~Rt!A U I li , li

l

''r1u1,ss,s

, -~J

11

•

"

ZDRAVLJE

STADA

HIGIJENA I DRZANJE MUZNIH KRAVA

Krave se obično drže u zatvorenim stajama, s

V

mogućnošću odlaska na ispašu. Klasične staje

za smještaj životinja danas se grade tako da životinjama osiguravaju što povoljnije uvjete za odvijanje njihovih fizioloških potreba i što bolju proizvodnu kondiciju Mr. se. KristinaMatković -

•-------------•-------------U isto vrijeme, moderni objekti trebaju omogućiti racionalnu primjenu suvremenih tehnologija, visoku proizvodnost rada te osigurati maksimalnu dobrobit životinja u svim segmentima proizvodnog ciklusa. Staja treba biti izgrađena na suvremenim principima i od suvremenih građevinskih materijala.

Ukratko, životinje treba zaštititi od ekstremnih vanjskih i specifičnih nepovoljnih stajskih prilika.

Kod gradnje staje ili farme osnovna stvar je izbor lokacije. Pri tome treba voditi računa o sljedećem:

• veličini parcele, • geološko-hidrološkim odnosima, • klimatskim i meteorološkim prilikama,

• mogućnosti osiguranja dovoljnih količina pitke vode, • epizootiološkoj situaciji na tom terenu, • uvjetima komunalne higijene zaštite okoliša.

Uvjeti u nastambama za mliječne krave Nastambe prikladne za držanje muznih krava trebaju imati temelje dubine 80 - 120 cm, izdignute iznad zemlje 30 - 60 cm. Pod je u staji najvažnija ploha. Izložen je onečiš­ ćenju, vlaženju i trošenju. Podovi u ležištu moraju biti dobro termoizolirani i otporni na mehaničke i kemijske utjecaje.

Sastoje se od slojeva, odozgo prema dolje: • cement-5cm,

Bitan je odabirlokacijena kojojćemo graditi farmu Mljekarski list 05/2008.

• zaštitna podloga od tvorničkog granulata, • laki beton, • šljunak, 30 cm - drenaža.

Pod mora imati pad prema kanalu za mokraću 1 - 2 %.

Zidovi se nastavljaju na higroizolirane temelje. Nužna je termoizolacija uz rubove i kutove prizemlja. Bitno je da toplinski koeficijent (K) bude prilagođen klimatskoj zoni i namjeni. U zidove ne smije prodirati vlaga, ni oborinska niti kondenzacijska.

Stoga zidovi moraju biti ožbukani s vanjske i unutarnje strane.

Krov zaštićuje objekt od oborina, insolacije i treba imati mogućnost ventilacije. Mora biti termoizoliran s unutarnje strane zbog sprječavanja prodiranja vlage.

Ako krovište nema stropa i nije termoizolirano, gubi se oko 40 % topline iz staje.

Krovna termoizolacija izvodi se tako da se najprije stavlja higroizolacijski sloj protiv prodora kondenzacijske vlage (aluminijski lim, plastična, folija, bitumenski premaz), zatim dolazi termoizolacijski sloj (staklena vuna, termoizolacijske ploče od azbestnog cementa ili umjetna vlakna), a na taj sloj dolazi drvena oplata. Najkvalitetnije krovište prekriveno je crijepom, a slabija varijanta valovitim ili ravnim salonit pločama.

Krovište staje mora imati žljebove za odvod oborinskih voda kako bi se zaštitili temelji, zidovi i okolica staje od vlaženja.

.J.5

ZDRAVLJE

STADA

: ' ' Poznato je da goveda, pa : i tek oteljena grla, puno · bolje podnose niže temperature od viših. Sve temperature koje prelaze 30 °C, i više, kritične su za proizvodnju mlijeka.

Prikladni prozori su veličine 120 x 60 do 90 cm, a vrata 2,5 x 2 m.

Poželjno je da se vrata otvaraju prema van ili klizno, zbog lakše evakuacije životinja. Odnos površine poda i površine prozora treba biti 20: 1 u korist poda.

Prema DIN normama ukupna površina poda, uključivo ležište i hodnike za muzne krave držane na vezu, je 6,5 m2 površine i 19,0 m3 prostornine. Za slobodno držanje ti 2 normativi su 5,5 m površine i 16,0 3 m prostornine.

Optimalna temperatura u staji treba biti od 12 - 18 °C, a granice raspona su O - 25 °C. U literaturi autori navode raznolike optimalne temperaturne vrijednosti za muzne krave.

Hlađenje nastambe Za goveda je karakteristično da imaju veliku masu u odnosu na relativno malu površinu koja odaje toplinu. Termoizolaciju upotpunjuje dlačni pokrivač uz veći broj tjelesnih šupljina. Goveda tjelesnu temperaturu reguliraju odavanjem topline promjenom dlačnog pokrivača, masnog tkiva, refleksnim podražajem dlaka i protokom krvi_u koži. Visoke temperature, naprotiv, nepovoljno utječu na reprodukciju, zdravlje i proizvodnju. Kod tako visokih temperatura ne pomaže nikakva ventilacija.

Jedno od rješenja za snižavanje temperature jest kvašenje krova umjetnom kišom. Tako se zrak u staji može ohladiti i za 1O 0 C. Odgovarajuća relativna vlaga zraka za staju iznosi 60-80%.

Na govedarskim farmama se u pravilu koristi prirodna ili gravitacijska ventilacija. Da bi ventilacija funkcionirala moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti: razlika temperature stajskog i vanjskog zraka najmanje 5 °C, ili da vani puše vjetar.

Nadalje, potrebno je napraviti i

36

Pravilnimrasporedomodvodai dovodazraka u staji omogućena je pravilna ventilacija pravilno dimenzionirati dovode i odvode za zrak. Kad je ventilacija prikladna iz staje se uklanja ustajali, kontaminirani zrak, a ulazi svježi. Na taj način uklanjamo iz staje štetne plinove (ugljični dioksid, amonijak, metan, sumprovodik i druge) te korpuskularna zračna onečišćenja (prašina i mikroorganiztni).

Krava mase 500 kg u 1 satu proizvede 600- 800 kcal, 350- 450 g 3 vodene pare i oko 16 m ugljičnog dioksida. Isto tako, krava mase 600

kg, pri temperaturi od 20 °C, treba 3 po satu 266 m svježeg zraka, a kod temperature od 26 °C čak 354 m3 svježeg zraka. Kako bi se osigura(o dovoljno svježeg zraka, potrebno Je u jednom satu izmijeniti stajski zrak 6 do 7 puta.

Brzina strujanja zraka u biozoni životinja također je važna i zimi je dopuštena 0,3 m/s, a ljeti O,~.m/s.

Nije dopušten propuh koJ1 ~e definira kao jednostrano hlađenJe organizma. ■

Ventilatoriu staji M{jekarskilu;t 05/2008.

SIGURNOST

HRANE

V

ODAZANADRUGA KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANEU AH

Nedavno smo bili sudionici skupa o sigurnosti hrane u RH, koju drugu godinu za redom organizira Hrvatska gospodarska komora - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Sigurnosthrane• prioritetu zaštiti zdravljai interesapotrošača -

Vera Volarić, dipl. ing. ----------------

vih provedbi, uvažavajući mnoge 0 značaju ovog temeljnog pitanja za zaštitu zdravlja i interesa realne probleme nastale na putu prilagodbe europskim standardima. potrošača dovoljno govori činjenica da je skupu prisustvovalo više od Ministar Pankretić u skorijoj budu350 sudionika iz svih krajeva ćnosti očekuje od svih subjekata u Hrvatske. Bilaje to prigoda da se za poslovanju hranom cjelovit nadzor hrane i svih objekata. istim stolom okupe predstavnici Gotovo isto mišljenje o značaju nadležnih institucija RH, mnogobrojne znanstvene i stručne institu- sigurnosti hrane iznosi u svom obraćanju i predsjednik HGK, cije te predstavnici poljoprivrednogospodin Nadao Vidošević, dodajući prehrambenog sektora, koji su kako je pitanje kvalitete, uz itekako zainteresirani za pronalazak sigurnost hrane, temeljno pitanje odgovora na mnogobrojna osjetljiva svake ekonomije, posebice malih pitanja te da se usuglase i dogovore daljnje aktivnosti u području gospodarstava. sigurnosti hrane u RH. Donošenjem Zakona o hrani i : ' ' Tijekom dva radna dana Konferencije (8. i 9. travZakona o veterinarstvu, te mnogih : nja u Opatiji) prezentirana je 14 podzakonskih akata, otvoren je put radova, a održanaje i radionica na prema sigurnosti hrane "od polja do temu "Higijena hrane i HACCP stola", čime bi 12. poglavlje u sustav'', u tri odvojene radne pregovorima s Europskom unijom, skupine: 1.

Meso i riba; 2.

Mlijeko; koje obuhvaća sigurnost hrane, 3. Hrana neanimalnog porijekla i veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, piće. trebalo biti spremno u planiranim rokovima.

Na radionicama je bilo govora i O značaju sigurnosti hrane upita sudionika o načinu i primjeni govorio je i Ministar poljoprivrede, "higijenskog paketa" putem 4 nova ribarstva i ruralnog razvitka, propisa o higijeni hrane, posebno o gospodin Božidar Pankretić, koji primjeni sustava poslovanja koji se daje punu podršku i pomoć u temelji na načelima HACCP-a, što će provedbi zakonskih i podzakonskih od 1.1.2009. biti obvezno za sve akata iz ovog područja. Također je subjekte u poslovanju s hranom. izrazio negodovanje u brzini njiho-

MlJekarskilic;t 05/2008.

DRUGA KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANEUR~

Ovim su prop1s1ma u središte odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za životinje stavljeni subjekti u poslovanju s hranom. Uvode se obvezni interni sustavi samokontrole, zasnovani na načelima HACCP sustava. U okviru ove teme raspravljalo se i o tome kako subjektima olakšati usklađivanje s novim propisima, uključujući mogućnosti financiranja radi unapređenja rada objekata i uvođenja HACCPsustava.

Radionicu na temu "Mlijeko" pripremili su naši poznati mljekarski stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Dubravka Samaržija: "Biološki kontaminanti mlijeka i mliječnih proizvoda"), Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka (Tatjana Karačić: "Službene kontrole"), HSC - Središnjeg

37

SIGURNOST

HRANE

laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (Ana Dakić: "Svježe sirovo mlijeko - kakvo mlijeko isporučuju hrvatske farme") te predstavnici tvrtke Agrokor (Branka Magdalenić: "HACCPu velikim i malim objektima") i Vindije (lvanka Kukec: "Sljedivost").

Na veoma dobro posjećenoj radionici, nakon navedenih prezentacija, u raspravi su stručno i znalački dati odgovori na postavljena pitanja sudionika radionice.

Također je aktualna tema Konferencije bila i "Informiranje potrošača i označavanje hrane kao važan element za sigurnost hrane".

Tako doznajemo od nadležnih institucija da je u pripremi novi Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentaciji hrane, koji se donosi na temelju Zakona o hrani.

Pravilnik će se primjenjivati i na hranu proizvedenu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a njegove odredbe provodit će se od 30. lipnja ove godine.

U svakom slučaju, u dva dobro ispunjena i posjećena dana rada Konferencije, dobili smo mnoštvo informacija, podataka i iskustava drugih, ali i moguća rješenja za teško razdoblje koje nam predstoji na putu pregovora i uskladbe s pravnim stečevinama EU. No bez obzira na obveze u sklopu pregovora s EU, sigurnost hrane mora biti među najvažnijim zadacima cjelokupnog poljoprivrednoprehrambenog sektora, prije svega radi zaštite zdravlja potrošača njihovih interesa.

je uvjet za izvoz na tržište EU. neanimalnog porijekla i hrane za Sigurnost hrane i hrane za živoživotinje. tinje mora se osigurati u čitavom 5. Mala i srednja poduzeća posebno lancu proizvodnje, prerade i se suočavaju s teškoćama u distribucije, kao i pri uvozu i edukaciji zaposlenika, razumijeizvozu hrane. vanju sustava sigurnosti hrane te 2. Nužno je nastaviti razvijati zakoinfrastrukturnim ograničenjima. nodavstvo u ovom području kako Važno je pružiti odgovarajuću pobi legislativa, usklađena s pravdršku malim i srednjim poduzenom stečevinom EU, osigurala ćima, te proizvodnji hrane s tradipotrebni pravni okvir za ostvarecionalnim i regionalnim obilježjinje tih ciljeva. ma prepoznatljivim na tržištu, či­ 3. Također je nužan daljnji razvoj me se ujedno potiče i ruralni razznanstvene i tehničke podrške i voj i zapošljavanje. Stoga je nužno suradnje svih uključenih strana, olakšati poduzećima pristup kao i suradnje na međunarodnoj potrebnim informacijama, putem razini. Poduzete mjere sigurnosti vodiča i drugih izvora podataka. hrane moraju se zasnivati na 6. Daljnji korak u tom procesu je znanstvenim principima i procjeni redovita edukacija o higijeni i rizika. Znanstvena i tehnička posigurnosti hrane. Dobro poznavadrška, prikupljanje, obrada i pronje i primjena cjelovitog sustava cjena podataka i rezultata, olakdoprinijet će, ne samo općoj šat će subjektima proces analize sigurnosti u čitavom lancu hrane, opasnosti, a nadležnim tijelima već i zaštiti zdravlja životinja i provedbu službenih kontrola. zaštiti okoliša.

4. Za potpunu provedbu službenih Poštovani čitatelji, sve informakontrola potrebno je osigurati cije i održane prezentacije s Konfeedukaciju, dovoljan broj kvalifici- rencije možete naći na web adresi ranih zaposlenika i potrebne Hrvatske gospodarske komore laboratorijske kapacitete. Stoga (www.hgk.hr, dio Sektor za poljopodržavamo · aktivnu suradnju privredu, prehrambenu industriju i kontrolnih tijela na području šumarstvo, rubrika Aktualno) ili konveterinarstva, biljnog zdravstva, taktirajte Uredništvo Mljekarskog sigurnosti hrane animalnog i lista. ■

~

~ ,,, ~ ?.s;

't, o ~ .....

",' 1913 'o

S8

Ustanovaza poslove u stočarstvu i poljoprivredi

Zagreb,Hica 101,P.P. 160,www.hssc.hr,tel: 01/ 3903- 111, lax: 01/ 3903-191

Stočarske izložbe u 2008.godini

Mjesto

Opis

Datum

Koprivnica Rab Pregrada VelikaGorica SlavonskiBrod BabinaGreda Sinj Gola MESAP

Danitravnjaka/ 1. bambinokupPodravine

10.i 11.svibnja2008.

24. svibnja2008,godine 31. svibnja2008.godine 06. svibnja2008.godine 07. do 10. lipnja2008.godine 08. lipnja2008.godine 14. lipnja2008.godine 14.lipnja2008.godine 13. do 15. lipnja2008.godine

Zaključci 2. konferencije o

sigurnosti hrane u RH 1. Potrebno je uložiti maksimalne napore kako bi se postigli najviši standardi zaštite zdravlja i interesa potrošača i osiguralo da hrana koja se proizvodi i stavlja na tržište bude sigurna. Proizvodnja sigurne i kvalitetne hrane također

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

Ovčarstvo

Konji,goveda/ BambinokupZagorja Aukcijskaprodajajunica Stočarska

Konjogojstvo Goveda,ovce,koze 100.obljetnicaMarvogojske udruge Goveda,ovce,konii

Mljeka.rskilist 05/2008.

odabrahna ~ m nudim

-IZDVAJAMO

IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

OBLJETNICA

...nastavaksastranice1 Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je institucija koja svoj rad i ciljeve stalno prilagođava potrebama klijenata - obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Informacija i komunikacija najvažniji su alati koje stalno koriste u radu, tako da su kvaliteta i tijek informacija uvijek brzi i ažurni. Sve aktivnosti obavlja 219 djelatnika koji su u prošloj godini održali ukupno 1 408 stručnih predavanja, 637 demonstracija i 418 manifestacija i izložbi na kojima je prisustvovalo preko 133 000 poljoprivrednika.

U programu rada HZPSS za 2008. godinu strateške odrednice vezane su za cjeloživotno osposobljavanje i usavršavanje poljoprivrednika i stanovništva ruralnog prostora, zatim za provođenje nacionalnog programa ruralnog razvoja, sustava računovodstvenih podataka u poljoprivredi (FADN),

implementacija SAPARD/IPARD programa, izgradnja i implementacija IACS-a,LPIS-ai drugih sustava sukladno standardima EU. HZPSS će i dalje razvijati suradnju sa stručnim institucijama u zemlji i inozemstvu, a poseban naglasak danje na organizaciju rada i pripremu i provedbu Zakona o poljoprivrednoj komori.

Na osnovu raspisanog javnog natječaja, a prema Pravilniku o dodjeli priznanja, stručno Povjerenstvo HZPSS, uvažavajući pristigle prijedloge i argumente kojima se pojedini prijedlozi obrazlažu, odlučilo je dodijeliti priznanja za izniman uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju u 2007. godini u tri kategorije: Priznanje za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju, dodjeljeno je Marici Lončar, dipl. ing., stručnoj savjetnici s područja Karlovačke županije.

Priznanja za izvanredan stručni i

organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, dodijeljena su: • Štefaniji Lovrenčić, dipl. ing., stručnoj savjetnici s područja Krapinsko-zagorske županije • Jadranki Berić, dipl. ing., stručnoj savjetnici s područja Bjelovarskobilogorske županije • Anđelki Pejaković, dipl. ing., stručnoj savjetnici s područja Zagrebačke županije • Borisu Periću, dipl. ing., stručnom savjetniku s područja Šibenska-kninske županije • Mr. se. Luki Čuljku, stručnom savjetniku s područja Krapinskozagorske županije Priznanje za suradnju s HZPSS dodijeljeno je prof. dr. se. Zvonimiru Štafi sa Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uredništvo Mljekarskog lista pridružuje se čestitkama svim dobitnicima ovih doista zasluženih priznanja! ■

Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima Jamči suho I čisto vime, bolju kvalitetu

mlijeka,zdravije papke te znatno smanjenu potrošnju slame Povisujerazinu higijenskihuvjeta držanja mflječnih krava

Smanjuje smrad I ublažava problem s muhama

EDUKACIJA

Krenuoje hvale vrijedanprojekt mladih Slavonacačija je svrha pomoć razvojui napretkuseoskih područja, kako Slavonije,tako i cijele Hrvatske.Povezivanje poljoprivrednihproizvođača, međusobna komunikacijai prijenos znanja, te razvoj Iz Uredništva agroturizmasamo su neki od Očuvanje hrvatskog sela i financiranje ruralnog razvoja, osniva postavljenihciljeva grupe ruralnog područja prioritet je Hrvatski inforur savez - mrežu aktualne agrarne politike, stoga je inforur udruga s ciljem razvoja mladih entuzijasta

NOVEORGANIZACIJSKE STRUKTUREU FUNKCIJIRAZVOJA RURALNIH PODRUČJA

"klastera znanja". bitno prepoznati multifunkcional- jedinstvenog Mreža predstavlja samoorganizirani nost seoskih gospodarstava i i neovisni sustav kojeg uglavnom predstavljena nekoliko puta na omogućiti im razvoj djelatnosti koja različitim manifestacijama diljem čine mlade stručne osobe iz seoskih će im osigurati, barem za početak, Hrvatske.

Predavanje na temu novih naselja uz voditeljstva dr.

Tolić, koja razinu samodostatnosti, uvažavajuputem ovakve organizacije namje- organizacijskih struktura u funkciji ći ekonomske, ekološke, socijalne i područja te rava osigurati transfer znanja, kao i razvoja ruralnih etičke čimbenike razvoja. Na takav predstavljanje rada lnforur mreže stručnu operativnu pomoć od način krenula je inicijativa dr. se. održala je dr. se.

S. Tolić na Prvom sveučilišta prema najugroženijem Snježane Tolić koja je u posljednje vrijeme izradila nekoliko modela socijalnom i gospodarskom pod- sajmu inovacija, novih ideja, proizumrežavanja poljoprivrednika sa ručju. Danas lnforur mreža ima više voda i tehnologija u poljoprivredi i svrhom ubrzanog razvoja ruralnih od 30 lnforur udruga i više od 120 prehrambenoj industriji "Agro arca ljudi u mreži. Mreža brzo raste, a 2008" u Slatini 20. travnja 2008. područja te intenziviranja aktivnosti pristupaju joj, osim stručnjaka godine. Tako je iznijela i zanimljive oko operacionalizacije modela. poljoprivrednih zvanja, i drugi podatke o dosadašnjim postignutim Ti modeli su nastali kao profili stručnjaka.

Inforur mreža je aktivnostima Mreže, planovima za rezultat dugogodišnjih znanstvenih istraživanja ruralnog gospodarstva, znanstvenog promišljanja, ali i HRVATSKA UDRUGAMLJEJ(ARA poduzetničke prakse.

Dr. se.

I UDRUGA MLJEKARA OSJEĆKO-BARANJSKE ZUPANIJE Snježana Tolić vodi udrugu pod nazivom Agroturistička zajednica Valpovštine koja je poznata po AGROTURISTIČKA ZAJEDNICA združenom marketingu i promociji VALPOVŠTINE malih seoskih gospodarstva. Cilj takvih aktivnosti je porast samozapošljavanja i povećanje broja samoodrživih seljačkih gospodarstava kroz razvijanje raznovrsnog programa autohtonih, ekoloških i tradicionalnih proizvoda i usluga. Ove proizvodnje ujedno čine temelj za povećanje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, kao i osnovu za razvoj selektivnih oblika turizma za koje Hrvatska ima izuzetne prirodne potencijale.

Početkom 2008. godine, koristeći naputke Europske komisije za

Mladi Slavonci- podrškarazvojuhrvatskogsela

Ml.Jekarskilist 05/2008.

41

EDUKACIJA budućnost, ali i problematici s koprema poljoprivrednicima omogućit jom se susreću na terenu. će rješavanje socijalnih i gospodarHrvatski inforur savez (HIR)po- skih pitanja. U malim sredinama, stao je nositelj programa pod nazi- npr. selima, informacije o razvojnim vom "Seloznanja i mogućnosti". To mogućnostima i o načinima financirje cjelovit program, a njegov sadržaj anja najčešće ne dolaze u dovoljnoj predstavlja učinkovito rješavanje mjeri i u pravo vrijeme. Glavni krivac problema organizacijskih struktura i za to upravo je neznanje i slaba transfera znanja u poljoprivredi. educiranost. Stoga je ovako osmiOvaj bi program rezultirao zadrža- šljena logistička pomoć selima vanjem mladih i stručnih ljudi u selu, prijeko potrebna. te bi tako bila omogućena demoOsnivanje burze proizvoda grafska i gospodarska obnova malih poljoprivrednih proizvođača i hrvatskog sela i povećana obrazov- malih seoskih poduzetnika i izgradna struktura u selima, demokratizanja kanala prodaje za autohtone, cija seoskih zajednica i stvorene ekološke i tradicionalne proizvode predispozicije za programiranje omogućit će redovan i siguran izvor ruralnog razvoja. Nadalje, program prihoda poljoprivrednicima, a razvoj predviđa predlaganje i provedbu klastera malih gospodarstava (npr. operativnih programa razvoja sela, agroturistički klaster) i stvaranje osobito malih gospodarstava koja se geografskih marki ekoloških, autou procesima globalizacije i domina- htonih i tradicionalnih proizvoda pocije liberalne ekonomske politike taknut će razvoj turizma u selima i teško snalaze i osiguravaju rentabil- prodaju hrvatskih proizvoda. I na kranu proizvodnju. Transfer znanja od ju, ne manje važno, jest pitanje visokoškolovanih i stručnih osoba ekološke zaštite. Na ovakav način

hrvatsko selo će i . dalje živjeti i razvijati se, a njegovi žitelji postat će čuvari prirode i kulturne baštine.

Ovako koncipiran ruralni razvoj otvara mogućnosti zapošljavanja teže zapošljivih osoba koje su nakon propadanja velikih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih konglomerata ostali bez stalnog izvora prihoda.

I naši proizvođači mlijeka Osječko-baranjske županije aktivno su uključeni u realizaciju projekta, o čemu smo pisali u prošlom broju Mljekarskog lista. Naime, u izradi je Registar proizvođača mlijeka sa svim podacima o gospodarstvu. Na taj bi način bio osiguran individualan pristup svakom gospodarstvu i omogućen dugoročni plan razvoja i edukacije.

U svakom slučaju, inicijative su pokrenute, a entuzijazam je urodio plodom. Ostaje nam samo aktivno se uključiti i podržati rad mladih Slavonaca kojima nikada nije nedostajalo novih i inovativnih ideja. ■

Banka Kovanica poljoprivredne atik .dll!llll'ati kredite nam e

42

M~'ekarski list 05/2008.

IZ CROSIM-a V

UZGAJIVACI SIMENTALSKOG GOVEDA I NJIHOVI PLANOVI

Htvatski savez uzgajivača simentalskog goveda "CroSim" održao redovnu Godišnju skupštinu u Vrbovcu i donio važne zaključke za budućnost rada Saveza

-

Mr. se. Miroslav Kovač -----------------------------

Kao i prethodnih godina od osnivanja CroSim-a 2001. godine, uzgajivači simentalskog goveda našli su se u Vrbovcu kako bi održali redovnu godišnju skupštinu, izvijestili svoje članstvo o radu u protekloj godini i raspravili o planu rada za 2008. godinu. Na Skupštini su bili prisutni, uz uzgajivače predstavnike Udruga članica CroSim-a, gospoda: Josip Kraljičković, pomoćnik Ministra poljoprivrede i tajnik u Ministarstvu, Dejan Jajić - predsjednik vijeća grada Vrbovca, Karl Laschtowiczka - predstavnik Saveza uzgajivača simentalske pasmine Donje Austrije (partner CroSim-a), Pero Božić - direktor Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske i Aleksandar Kljujev - Hrvatski stočarski centar.

Skupštinu je otvorio predsjednik CroSim-a, gospodin Slavko Jambrišak i tom je prilikom odana, minutom šutnje, počast našem preminulom počasnom članu gosp. dr. se. Boži Mikuliću, čovjeku koji je s velikom ljubavlju i odgovornošću vodio Stanicu za performance test simentalskih bikova u Varaždinu.

Dnevni red Skupštine bio je sadržajan i uz uobičajena izvješća pojedinih tijela skupštine i tajnika, ali i sadržajnom raspravom prisutnih, te je Skupštinom odlučeno sljedeće: • da se u CroSim-u izvrši Statutarna promjena i otvori mogućnost institucionaliziranja uzgojnog savjetnika. Tom je prilikom za uzgojnog savjetnika izabran gosp. Damir Pejaković, dipl. ing.,

Mljekarsk,:list 05/2008.

SudioniciGodišnjeskupštine CroSim-a član Udruge iz Vrbovca i djelatnik

Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, • da "CroSim" pristupi Hrvatskom savezu proizvođača mlijeka, • prihvaćen je Državni uzgojni program za simentalsku pasminu do donošenja vlastitog, u okviru navedenog državnog programa.

Također, u planu je izdavanje vlastitog informativnog Biltena.

Nadalje, planiramo izraditi strategiju uzgoja simentalca u Savezu i na to naslonjen uzgojni program Saveza za simentalsku pasminu te značajniji angažman edukacije uzgajivača u suradnji sa Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Iz samog programa Skupštine izdvajamo trenutak kada je potpisan Ugovor o suradnji između CroSim-a i

Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske. Nama je to važan događaj koji je nastavak dobre suradnje na terenu sa uzgajivačima, ali i sa CroSim-om i njegovim partnerima.

Tijekom Skupštine predstavljen je film o potpisu sporazuma o suradnji između CroSim-a i Saveza uzgajivača goveda Donje Austrije (NOEGENETIK), čiji se rezultat trenutno očituje u aktivnostima sa Centrom za reprodukciju u stočar­ stvu Hrvatske, a vezano uz distribuciju sjemena elitnih bikova simentalske pasmine na terenu.

Nekoliko puta tijekom održavanja Skupštine istaknut je voluntarizam u radu CroSim-a, od Izvršnog odbora do svih članova koji su u okviru svojih mogućnosti pomogli radu. ■

43

PROIZVODI

HRVATSKOG

SELA

U BOĆARSKOM DOMU i ove godine predstavljeni proizvodi hrvatskog sela -

Iz Uredništva --------------------•

Održan je sedmi po redu sajam proizvoda hrvatskog sela 12. i 13. travnja 2008. na prostoru Boćarskog kluba u Zagrebu koji je po broju izlagača i ostvarenim rezultatima najznačajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Do sada je na sajmu izlagalo preko sedam stotina proizvođača, a posjetilo ga je 30-ak tisuća potrošača.

Organizatori sajma mogu biti zadovoljni jer su proizvodi hrvatskog sela povećali zanimanje potrošača za seljačke proizvode, a proizvođači su time dodatno ohrabreni i potaknuti da povećaju proizvodnju i legaliziraju ponudu.

Sve više proizvođača prepoznaje važnost ove priredbe i većina ih se vraća svake godine na sajam. Ove je godine na sajmu izlagalo oko 180 izlagača iz svih krajeva Hrvatske.

Pored tradicionalnih prodajnih izložbi hrane, pića, rukotvorina i suvenira posebno je bila zanimljiva druga izložba hrvatskih pasmina domaćih životinja. Najbolja ponuda hrvatskih seljačkih proizvoda oduševila je posjetitelje koji su odlazili punih ruku delicija i suvenira. Na jednom mjestu posjetitelji su mogli kušati mesne delicije, sireve, med i proizvode od meda, slastice i pekarske proizvode, vina, rakije, eko proizvode, voće, povrće i cvijeće, prerađevine od voća i povrća, maslinovo i bučino ulje te proizvode kućne radinosti i tradicijskih obrta. Posebno nas veseli činjenica da su na sajmu predstavljeni mliječni proizvodi i sirevi s

44

Nedavno su u Zagrebu odjekivali predivni zvuci tambure, a za nos i nepce stizali su mirisi najboljih hivatskih sireva, fobanca,

.

kulena, kruha i kolača

područja

cijele Hrvatske te da su oznakama izvornosti i zemljopisnog posjetitelji mogli kušati sireve za podrijetla. koje nisu niti znali da postoje. Tako Svakodnevno se pitamo što su predstavljeni svježi, polutvrdi i jedemo i kako se hranimo? Ova tvrdi sirevi od kravljeg, kozjeg i manifestacija je dala odgovore na ovčjeg mlijeka, prgica, škripavac, postavljena pitanja. Nema sumnje skuta i još mnogi sirevi i mliječni proizvodi hrvatskog sela kvalitetna su hrana za sve dobne skupine proizvodi.

Program sajma su obogatila i potrošača, samo je pitanje kako doći dva okrugla stola: Hrvatskitradicijski do njih i kako ih još više plasirati na specijaliteti u turističkoj ponudi i tržište. U prošlom broju MljekarPostupak. certifikacije proizvoda s skog lista pisali smo o prvoj oznakama izvornosti i zemljopisnog prodavaonici proizvoda hrvatskog podrijetlačija je svrha bila potaknuti sela koja je otvorena u Zagrebu i raspravu o zastupljenosti hrvatskih koja na jednom mjestu nudi bogat tradicijskih specijaliteta u turisti- asortiman proizvoda hrvatskog sela.

Predstavnici Udruge proizvođača čkoj ponudi između proizvođača i "Proizvodi hrvatskog sela" kazali su turističkih radnika, postojećim da će biti otvoreno još ovakvih ograničenjima i mogućnostima da se ta ponuda unaprijedi te potaknuti prodavaonica.

Na II. izložbi izvornih pasmina raspravu o dosadašnjim iskustvima u postupku certifikacije proizvoda s domaćih životinja Zagrepčani su

Vrijednisirari Koprivničko-križevačke županije predstavili su svojedelicije

M{jrkorski list 05/2008.

PROIZVODI mogli vidjeti domaće životinje koje dugo nisu viđene, poput istarskog boškarina, hrvatskog posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka, hrvatskog toplokrvnjaka, lipicanca, hrvatskih pasmina magaraca (istarskog i dalmatinskog), domaćih pasmina ovaca i koza - ličke pramenke, istarske ovce i dinarske šarene koze, crne slavonske svinje, turopoljske svinje, zagorskog purana, kokoši hrvatice, dravske guske, te velikog bijelo-opaljenog kunića. Svrha održavanja izložbe bila je upoznati stanovnike Grada Zagreba, posebice predškolsku i školsku djecu, s hrvatskim pasminama domaćih životinja.

Kao i prijašnjih godina, i ove godine izlagači su se natjecali u čarobnosti jela. Umjesto za nagrade borili su se za naklonost posjetitelja koji su zastajali na štandu s najboljim receptom. Šarena ponuda

HRVATSKOG

SELA

ProizvodimljekareBiogaliz Daruvara zdravlja i dobrog ukusa u oba je dana prepunila sajam pa su

posjetitelji

poželjeli

da potraje

mnogodulje. ■

RASTEPAČ SIJENA

ROTACJONA KOSA

BALIRKA-18.110,00 €

SAKUPLJAČ SIIBNA

Repromaterijal

KR

e-mall: pac-ferencak@kc.t-c:om.hr KRONE -.psc-ferencak.hr NAVEDENE CIJENE Sli BEZ PDV-A I VRIJEDE DO ISTEKA ZALIHA

~~~~~.........., KRI2EVCI NIKOLE TESLE 12 TEL 048 681 902 FAX 048/ 682 903

KOPRIVNICA ĆARDA 6 tel/fax Q48647962

..~--

OSIJEK LIVANA OMLAD.128 tellfml 031 211 902

<.Dugogodišnja tradicija prodaje .c;teonihJunica proiz1:Jodačžnza, ,nljekarama i trgoi,cžma dilje1n s-i,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. ~reskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

<Buditekorak ispred! lnvestirajte u bolju budućnost!

lnter- A.go d.o.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

~

TRŽIŠTE

PROGNOZE EU TRZISTA GOVEĐEG MESA V

-

V

Krešimir]akuš, dipl. ing.--------------

Prema prognozama tržnih eksperata u 2008. godini očekuje se blagi pad proizvodnje goveđeg mesa.

Europska Unija je sa samodostatnošću od 99 %neto uvoznik. U aktualnoj godini očekuje se suprotan trend od prošlogodišnjeg, odnosno očekuje se pad uvoza goveđeg mesa, kao i izvoza ...

EU je u prošloj godini uvezla S obzirom na navedena oko 300 000 tona goveđeg mesa. očekivanja logično je pretpostaviti Ako računamo još s ostalim kako će se u 2008. godini izvoz EU proizvodima, poput iznutrica, goveđeg mesa smanjiti. U 2007. mesnih prerađevina, mesnih godini potrošnja goveđeg mesa u EU proizvoda te živih goveda, uvoz je iznosila je 8,4 milijuna tona, a ukupno iznosio 549 000 tona. U ovisno o državama potrošnja po odnosu na godinu ranije, to je bilo glavi stanovnika bila je različita. oko 40 000 tona više, tj. 7 %više. Što Prosječna potrošnja goveđeg mesa u se tiče izvoza, EUje u 2007. godini 2007.godini u EU iznosila je 16,9 kg, izvezla 247 000 tona (KT),odnosno što je u odnosu na godinu ranije za 43 000 tona manje (-15%).Kao važan gotovo 3 posto manje. Najveća izvoznik u Rusiju u 2007. godini potrošnja po glavi st'!novnika Unija je izgubila bitku od strane zabilježena je u Danskoj, Svedskoj, Brazila. U 2008. godini veća Francuskoj i Italiji. U tim zemljama pozornost bit će posvećena sigur- potrošnja je preko 25 kg po glavi nosti hrane. Obzirom da Brazil, kao stanovnika. U državama istočne važniji dobavljač u EU u 2008. Europe (Poljska, Češka i Litva) godini, zasigurno neće moći ispuniti potrošnja iznosi od 5 do 9 kg po u cijelosti sigurnosne uvjete, vezane glavni stanovnika. Razlozi ovako uz ispunjavanje kvalitativnih i male potrošnje leže u činjenici što je zdravstvenih uvjeta, očekuje se standard u tim državama nizak, ali i značajnije smanjenje uvoza brau navikama potrošača. Istočno­ zilske govedine. 1 kod drugog europske države iz gore navedenih najznačajnijeg dobavljača goveđeg razloga, ali i zbog slabije mogućno­ mesa u EU, Argentine, očekuje se sti zarade na domaćem tržištu, velik smanjenje uvoza putem kvota i dio svoje proizvodnje, kako žive ograničenja same Argentine uvostoke, tako i mesa, izvoze u druge đenjem izvoznih carina, što će redržave. zultirati manjom količinom argenOtkupne cijene tinske govedine na EU tržištu. junetine u EU više su Najveći uvoznici južnoameričke nego u Hrvatskoj govedine u EU su: Velika Britanija, Na tržištu Hrvatske tijekom Italija, Nizozemska i Njemačka. prva tri mjeseca 2008. godine Navedene zemlje su u 2007. godini ponuda junadi bila je veoma dobra, uvezle od 3 % (Italija) do 20 % dok je potražnja najčešće bila (Njemačka) više goveđeg mesa iz manja. Zbog poteškoća u proizJužneAmerike. vodnji, a tu se prije svega radi o M[jekarski list 05/2008.

STOKE

porastu troškova inputa, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja subvencioniralo je otkup žive junadi, ali i junećih trupova.

Tijekom navedenog razdoblja otkupne cijene junadi bile su niže u odnosu na posljednje tromjesečje 2007. godine za 3%,dok su u odnosu na prvi kvartal 2007. godine više za 7 posto. Veleprodajne cijene junećeg mesa nisu se značajnije mijenjale u odnosu na prošlogodišnje. Otkupne cijene žive muške simentalske junadi na domaćem tržištu najčešće su bile od 12 do 14 kn/kg, ovisno o kakvoći. Na europsko tržište goveđeg mesa u prvom kvartalu ove godine značajno je utjecala zabrana uvoza mesa iz Brazila. Europska unija krajem siječnja 2008. godine ograničila je

Grafikon1: EU- uvozgoveđeg mesa (zemljetrećeg svijeta) U 2007. godini uklJpno: oko 550 QOIIIona pretal;unalo-ebivalall

NowiZeland; 1%

Austrar,p1;2'11,

Atgen!ina;17'lf,

Brazif;

66%}

47

TRŽIŠTE

STOKE

uvoz junetine, što je utjecalo na rastući trend otkupnih cijena junećih trupova u EU sve do kraja veljače. Tijekom ožujka Europska komisija postupno je otvarala vrata tržištu mesa iz Brazila, provodeći kontrolu zadanih propisa za brazilske izvozne tvrtke. U ožujku je najavljeno da će dozvolu za izvoz dobiti 106 tvrtki koje su imale potrebnu dokumentaciju o sljedivosti. No nakon obilaska delegata iz EU, koji su trebali procijeniti koje farme zadovoljavaju postavljene uvjete, broj farmi je smanjen.

Pregled farmi se nastavlja, a agencija brazilskog Ministarstva poljoprivrede educira državne inspektore o propisima koje je postavila EU kako bi mogli povećati broj farmi koje mogu izvoziti. lako broj odobrenih farmi, koje zadovoljavaju propise EU, nemaju kapacitet isporuke količina goveđeg mesa potrebnih za EU, a koje bi trebale biti blizu prošlogodišnjeg uvoza iz Brazila, cijene junećeg mesa počele su padati danom kada je Europska unija započela izdavanje dozvola za uvoz govedine iz Brazila. U razdoblju od početka veljače pa do sredine travnja otkupne cijene junećeg trupa R3 pale su za 3 posto. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 u tjednu do 13. travnja ove godine iznosila je 314,44 eura/100 kg.

Najviše otkupne cijene u navedenom tjednu evidentirali smo u Grčkoj 411,39 eura/100 kg te u Italiji 347,75 eura/100 kg. Preračuna­ vanjem cijene žive vage muške

simentalske junadi na RH tržištu (12,84 kn/kg) na cijenu trupa (301 eura/100 kg - konverzacijski faktor 1,752, umanjena za 2 % kalo hlađenja), otkupne cijene junećeg trupa na domaćem tržištu niže su u odnosu na cijene trupa u sljedećim država Europske unije: Danske, Njemačke, Grčke, Španjolske, Francuske, Irske, Italije, Nizozemske, Austrije, Portugala, Finske, Švedske i Velike Britanije. U odnosu na prosječnu cijenu u Europskoj uniji, prosječna otkupna cijena junećeg trupa na domaćem tržištu niža je gotovo 5 posto, što daje realne osnove za razmišljanje o izvoznim mogućnostima hrvatskih proizvođača.

U 2008. godini rekordno visoke otkupne cijene mlijeka u EU U 2008. godini bilježimo rekordno visoke otkupne cijene mlijeka u Europskoj uniji. Iako u

bilježimo padajući trend cijena mlijeka, one su i dalje osjetno više nego što je to bilo prošlih godina.

Prosječna otkupna cijena mlijeka u EU-25 u veljači iznosila je 37,89 eura/100 kg, što je za 2,5 posto manje negoli u siječnju ove godine, odnosno za 31 posto više nego lani u veljači. U svim zemljama Unije bilježe se više cijene nego lani, kao i pad cijena u veljači ove godine.

Najviše otkupne cijene u veljači evidentirane su na Cipru, Grčkoj i Španjolskoj gdje su otkupne cijene bile od 42 pa do 49 eura/100 kg.

Najniže cijene zabilježili smo u Bugarskoj 31,82 eura/100 kg. Sukladno trendu prošlih godina očekujemo da će u narednom razdoblju, do srpnja, prevladavati padajući trend otkupnih cijena mlijeka, ukoliko ne dođe do značajnijih poremećaja na tržištu. ■

20_~·

41 39

,

veljači 2008. godini na razini EU-25

7 ~ I

~ ~

8 ...

..

ci :,

D

37 - ,-35 ,- ,__

/

-..-

33 31 29 I27 -125

/

_/

.. 1--

I.

/

2007.

li.

j '

I

,.., • - . - . - .v

~

.

~--·•·....:._ ... """"

IV.

VI.

VII.

V.

I

I

.............

Ili.

I

2005.

-- - -·

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

c:::::J 2008. 38,53 37,89 -<>-2005. 29,68 29,53 28,95 28,24 27,71 27,7 27,99 28,59 29,16 29,73 29,92 29,68

---·2006.

-2007.

28,97 28,73 28,1 27,51 27,26 27,02 27,11 27,88 28,39 29,03 29,48 29,45 29,18 28,73 28,25 28,15 28,25 28,76 29,79 31,78 34,29 37,17 38,54 38,55

Tablica1: Prosječne cijenežive stokena stočnim sajmovimai otkupnimmjestimau Hrvatskoju kn/kg 2007.

2008.

I. kvartal

IV. kvartal

Siječanj

Veljača

Ožujak

16. tjedan

I. kvartal

I. kvfilla[ '08, IV. kvartal '07.

I. kvartal '08.

I. Kvartal '07.

103

Tele simental (80-160 kg)

23,42

24,1

24,18

24,28

24,17

24,13

24,21

100

Junica simental (za klanje)

10,56

11,72

12,13

11,64

11,38

11,36

11,66

99

llO

Bik simental (>450 kg)

12,12

13,26

13,05

12,93

12,78

12,84

12,92

97

107

Krava simental (za klanje)

5,78

6,13

6,15

5,99

5,99

6,13

6,04

99

104

Janjad

25,18

25,17

27,22

27,09

25,98

26,23

26,53

105

105

Mljekmski H.st05/2008.

PITANJE

ČITATELJA

Mogu li poljoprivrednici san i kakav je proces proizvodnjE Đuroslav Pribičević, D

Odgovara: Doc. dr. se. Zlatka Svečnjak orađeno i u posebne

papirnate vreće pakirano sjeme hibrida stavlja se u prodaju. Svako sjeme kukuruza u prometu mora zadovvijavau zahtjeve o kvaliteti sjemena koji su i zakonom propisani.

Sjeme mora odgovarati označenom hibridu na deklaraciji koja je ušivena na vreći; mora biti sortno čisto, tj. bez primjesa sjemena drugih hibrida ili sjemena vlastitih roditeljskih linija, zatim mora biti suho, visoke čistoće i to 98% ili više, što znači da u vreći od 10 kg cijela zrna čine 9,8 kg ili više, a polomljena zrna i druge nečistoće svega 0,2 kg, dobrog zdravstvenog stanja, tretirano fungicidima i imati najmanje 90% klijavosti. Nadalje, sjeme kukuruza treba biti ujednačena po obliku, krupnoći i težini, odnosno treba biti kalibrirana.

Kalibrirana sjeme jednoličnije niče i daje usjev ujednačenog porasta i razvoja, što rezultira višim prinosima. Proizvođači i dorađivači sjemena kalibriraju sjeme kukuruza u nekoliko frakcija, ovisno o kojemu hibridu se radi i uspješnosti oplodnje klipova. Nedorađeno sjeme najprije se razdvaja po obliku na plosnata i okruglasta zrna, a zatim po krupnoći u sitna, srednja i krupna.

Plosnata zrna srednje krupnoće frakcija su sjemena koja najčešće ima najbolju kvalitetu.

D

5O 'lfljekarski Nst 05/2008.

Sjeme hibrida kukuruza nigdje u svijetu, pa tako ni u nas, ne mogu sami za sebe proizvoditi poljoprivredni proizvođači ' ' Premda je era hibrida kukuruza u našoj proizvodnji započela prije više od 5(' ~')dina, i ta,Js.~, još uvijek sve se površine ne zasijavaju hibridni'!! sjemenom. Jedan mali dio površina pod kukuruzom u Hrvatskoj nije zasijan hibridnim sjemenom nego vlastitim "sjemenom" malih privatnih proizvođača. To vlastito "sjeme" u stvari nije pravi sjemenski materijal, nego zrna manje ili veće klijavosti uzeta s klipova iz prethodne berbe. Ono predstavlja naše razne stare sorte u slabom izdanju, koje su negdje iskrižane s polenom hibrida. Ono također može predstavljati drugu, treću ili neku daljnju generaciju hibrida, čije je sjeme jednom nabavljena i sijana, a zatim nekoliko godina razmnažano u vlastitom gospodarstvu.

Najviše proizvođača, koji ne koriste pravo hibridno sjeme kukuruza, ima u manje razvijenim i zabačenim krajevima. Razlozi za nekorištenje hibridnog sjemena su najčešće teško mijenjanje navika poljoprivrednika, a ponekad i nedostatak novca za kupnju sjemena.

Hibridi kukuruza već kod slabe agrotehnike daju 30 do 50 % više prinose nego sorte, a uz dobru

agrotehniku i 100 %. Troše: hibridno sjeme višestruko se v1 povećanom prinosu usjeva hi Zato bi svaki naš proizvođač kt, za trebao uzgajati hibridni ku~ kako je to uobičajeno u naprednim zemljama.

Kako nastaju hibridi kukuruza Hibridi kukuruza dobiva križanjem njihovih roditelja, k nazivaju samooplodne lini_ skraćeno samo linije kukuruza. kukuruza stručnjaci - oplemer stvaraju prisilnom višekra samooplodnjom biljaka razni rata ili križanaca i odabir. poželjnih biljaka u potorr Samooplodnjom, tj. oprašiv; svile svake odabrane biljke nje polenom (što je suprotno ne nom razmnožavanju kukL stranooplodnjom), kroz nd generacija biljke kukuruza p< sve niže i manje bujne, sve m klipa, među njima se poja razne nenormalne biljke, jal bolesne. Sve se takve nenon biljke odbacuju, a samooplod1 nastavlja na zdravim bilj određenih svojstava. Nakon n nje 5 do 6 generacija samoopl u biljkama se ustale sva svojstvi su niske, slabe i malo rodne. k dalje jedna takva biljka razmn samooplodnjom, ona u svom mstvu daje, po vanjskom izgled

·oizvoditi sjemenski kukuruz Hibridikukuruzavlasništvosu određenih institutaili sjemenskih kompanijau kojima oni nastajudugogodišnjimznanstvenim i stručnim radom, a sjeme im se proizvodii dorađuje pod pažljivomkontrolomspecijalista. svojstvima, praktično sve iljke. To je onda jedna linija iza. nije kukuruza, kao slabe malo biljke, same nemaju nikakvu u proizvodnu vrijednost. Nji;rijednost dolazi do izražaja ! međusobno križaju (kad se iedne linije opraši polenom linije) i kad se dobiveno sjeme a biljke izrasle iz njega .1

pokazuju veliku bujnost i rodnost te druga dobra svojstva. Tada se pojavljuje tzv. hibridni vigor, tj. potomak (hibrid) slabih roditelja (linija) koji je znatno bujniji i rodniji od njih. Hibrid može biti nekoliko puta rodniji od svojih linija. No,jošje važnije da hibrid može biti rodniji i od sorata ili drugih križanaca iz kojih su samooplodnjom stvorene njegove linije. Hoće li i koliko će svaki novi

hibrid biti rodniji od sorata ili drugih križanaca iz kojih su dobivene njegove linije i od postojećih već stvorenih i raširenih hibrida, ne zna se unaprijed prije križanja njegovih linija. Zato se svi novi križanci moraju istražiti u pokusima u polju, gdje se određenim metodama pronalaze hibridi najbolji po rodnosti i drugim važnim gospodarskim agronomskim svojstvima. ■

-,Tttarsta disJertaeilja llaa lfJrednl.itiJJlll Mljarskog lista Čestitamo našem mladom stručnjaku i znanstveniku dr. se. Antunu Kosteliću na uspješnoj obrani doktorskog 1i stjecanju akademskog

stupnja doktora znanosti.

Dr. se. Antun Kostelić, doktor veterinarske medicine, viši je asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u rebu, na predmetu Zaštita zdravlja domaćih životinja i Reprodukcija. Od 1999. godine članje Uredničkog odbora !karskog lista, a od 2005. godine i Ovčarsko-kozarskog lista, u kojima je napisao preko 130 stručnih članaka iz ručja veterinarske medicine. Naslov doktorske disertacije bio je Utjecaj liječenja supkliničkih upala mliječne !Zde koza na lučenje i sastav mlijeka. Istraživanje je provedeno na 20 farmi u Međimurju, Zagorju i Podravini uz ebičnu pomoć uzgajivača koza te mentora prof. dr. se. Marijana Cergolja sa Veterinarskog fakulteta. Rezultati 1živanja pomoći će veterinarima i uzgajivačima koza u preventivi i liječenju supkliničkih (nevidljivih) upala ečne žlijezde koza, stoga su u disertaciji predložene nove metode u suzbijanju bolesti.

Osim znanstvenog rada na fakultetu, gdje osobitu pozornost posvećuje radu na terenu sa studentima onomskog fakultetu, Antun Kostelić aktivno radi i s proizvođačima mlijeka (krave, koze, ovce), kojima također ješno prenosi svoja stručna znanja već dulji niz godina. Tako proizvođači vole reći kako im je doktor Kostelić na 1zi 24 sata na dan. Ne treba nas čuditi što je znanje našeg uvaženog suradnika toliko dobro prihvaćena u izvodnji mlijeka; Antun već deset godina svojim izvrsnim stručnim radovima doprinosi edukaciji čitatelja ~karskog lista. Ne trebamo sumnjati kako će njegovo daljnje napredovanje u akademskoj zajednici biti na korist i 1a, jer će svoja novostečel}a znaf)ja i vještine i nadalje prenositi u pisanom tragu putem Mljekarskog lista. :irom na već dugogodišnji kvalitetan raci ne sumnjamo u uspjeh našeg suradnika Antuna Kostelića. Želimo mu )go sreće u daljnjem profesionalnom radu. ■

Mljekarski list 05/2006.

51

REPORTAŽA

ZLATNI DUKAT I U BOSNI -

Mliječna industrijaDukat prošle je godine

postala većinski vlasnik mljekare lnmer iz Gradačca, jedne od najznačajnijih mljekara za proizvodnju i preradumlijeka u Bosni i Hercegovini

Vera Volaril dipl. ing. ------------------------

U kratkom razdoblju, otkad je je upoznao sa životom proizvođača mljekara lnmer d.o.o. u sastavu mlijeka te omogućio obilazak nekoDukata d.d., investirana su znatna liko farmi i kontakt s njima. Kako sredstva sa svrhom povećanja nam je rekao, planova ima mnogo, proizvodnih kapaciteta mljekare. osobito kroz ulaganja u razvoj Zadržan je dosadašnji proizvodni primame proizvodnje mlijeka i kooperacije, pružanjem stručne i asortiman (konzumno mlijeko, fermentirani proizvodi, svježi meki savjetodavne pomoći kooperansir i vrhnje), a u budućnosti će se tima, nabave junica, repromaterijala proizvoditi novi proizvodi moderni- i opreme te podrške u izgradnji zacijom pogona. Trenutna dnevna suvremeno opremljenih farmi za prerada iznosi 72 000 litara mlijeka, muzne krave. a mljekara ima 52 zaposlenika. Kako U smislu edukacije putem bi u stručnom i savjetodavnom Mljekarskog lista Hrvatska mljekarsmislu pomogla, mliječna industrija ska udruga ponudila je svoju pomoć Dukat d.d. iz Zagreba svakodnevnim proizvođačima mlijeka, jer smo edukacijama zaposlenika, ali i uvjereni daje štivo Mljekarskog lista proizvođača mlijeka, nastoji unapriprilagođeno i proizvođačima mlijediti tehnologiju proizvodnje. Tako jeka susjedne Bosne i Hercegovine. su neki dugogodišnji djelatnici DuStoga smo posjetili četiri kat d.d. iz Zagreba, poput Šime gospodarstva s otkupnog područja Mamića, dipl. ing., i Andrije mljekare lnmer koja se bave proizMancea, dipl. ing, dobili priliku svo- vodnjom mlijeka i koja predstavljaju je dugogodišnje i uspješno radno svijetli primjer pozitivnih pomaka u iskustvo podijeliti s kolegama u mljekarskom sektoru.

Gradačcu i tako dati svoj doprinos unaprjeđenju proizvodnje mlijeka kao sirovine te tehnologije prerade mlijeka u pogonu.

Gradačac se nalazi u ravničar­ skom dijelu Bosne i Hercegovine s dugom tradicijom u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Mljekara lnmer d.o.o. prikuplja mlijeko sa 7 općina ove regije (Gradačac, Modriča, Odžak, Srebrenik, B. Šamac, Grača­ nica i Bijeljina), a 2003. godine je u suradnji s Investicijskom bankom Federacije Bosne i Hercegovine realizirala projekt u vrijednosti od 3,5 milijuna KMza uvoz muznih grla iz Austrije za kooperante s područja

Pozitivni primjeri razvoja Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Osmana Mujanovića iz Kerepa kod Gradačca, svakako je odraz stremljenja mladih ljudi koji su odlučili od proizvodnje mlijeka iskoristiti ono najbolje te svojoj obitelji omogućiti solidan život. Gospodin Osman sa svojom suprugom i dvoje djece, te tri zaposlena radnika, već nekoliko godina u kontinuitetu razvija proizvodnju mlijeka. U staji trenutno uzgaja 46 mliječnih krava simentalske pasmine, a u tri mjeseca 2008. godine mljekari je isporučio čak 42 905 litara mlijeka, što je 1O%više negoli za isto razdoblje prošle godine. U izgradnji je nova suvremena staja kapaciteta 110 muznih krava. To je prvi projekt izgradnje farmi iz operativnih programa u kojima određenim sredstvima u realizaciji sudjeluju jedinice lokalne i državne razine. Za sada se krma proizvodi na

općine Gradačac.

Poslove unaprjeđenja kvalitete sirovinske baze vodi tehnolog Senad Džombić, dipl. ing., koji nas

52

Optimističan u vezi daljnjegrazvojamljekarskeproizvodnje

- OsmanMujanović iz Kerepa Ml.fekarski hst 05/2008.

REPORTAŽA vlastitom, ali ponajviše na zakupljenom poljoprivrednom zemljištu, no planiraju usporedno s popunjavanjem nove staje proširivati kapacitete obradivog poljoprivrednog zemljišta. Nažalost, poljoprivrednici u BiH su u dosta nepovoljnijem položaju negoli proizvođači mlijeka u Hrvatskoj.jer im se zemljište dodjeijuje u zakup na samo godinu dana, nakon čega se ugovor obnavlja, a ponekad i ne. Ovo je svakako kritika nadležnim institucijama BiH koje bi se trebale uhvatiti u koštac sa rješavanjem otvorenih pitanja poljaprivrednog zemljišta, koje je u državnom vlasništvu, a najčešće ostaje neobrađeno.

Kao i u Hrvatskoj, tako i u BiH djeluje američka razvojna agencija USAIDkoja kroz organizaciju IAMP sudjeluje u realizaciji određenih projekata. Ovo je gospodarstvo dobar prikaz postupnog razvoja proizvodnje mlijeka, a optimizam njegovog nositelja Osmana poticaj svima koji su u teškim ratnim i poratnim trenucima ostali bez entuzijazma.

ZZ Ledenička doJina iz Ledenice vlasništvo je petorice proizvođača mlijeka i pozitivan primjer zajedničkog rada na gospodarstvu.

Hajrudin Mešanović, Sead Huskić, Zijad Okanović, Senad Jakeškić i Mahir Huskić 2005. godine zajednički su krenuli u proizvodnju mlijeka. Trenutno na farmi drže 120 muznih krava i 130 ženskog podmlatka. U tri mjeseca ove godine mljekari su isporučili 133 517 litara mlijeka, što je 30 %više negoli istom razdoblju prošle godine. Obrađuju 200 ha zemlje na kojoj siju kukuruz (za silažu i zrno), travno-djetelinske smjese i lucernu, dok koncentratni dio obroka slažu sami, prema preporukama tehnologa mljekare lnmer. Trenutna dnevna proizvodnja mlijeka je 2 000 litara, a plan je do kraja godine povećati stado na 250 muznih krava, izgraditi izmuzište, te kravama omogućiti slobodan način držanja.

Braća Senad, Sanel i Mirsad Hadžidedic iz Modričkog Luga u

Mljekarski list 05/2008.

HajrudinMešanović - jedan od vlasnikaZZ Ledeničke doline svojim stajama drže isključivo krave simentalske pasmine dobre genetike. Sva trojica s obiteljima rade na farmi, tako da je svatko zadužen za obavljanje dijela poslova. Ovo je zaista složna obitelj, koja je odlučila zajedničkim snagama graditi budućnost, kako svoju, tako i budućnost svoje djece koja već pomažu roditeljima na farmi.

Obrađuju oko 70 ha zemlje, na kojoj, osim voluminoznog dijela obroka, proizvode i koncentratna

krmiva (pšenicu, ječam, zob i tritikale) od kojih sami slažu obrok svojim kravama. Planiraju povećati muzno stado na 100 krava u laktaciji, a selekcijom na mliječnost unaprijediti genetiku i povećati muznost po kravi.

Na posljetku smo obišli obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sanela Omičevica, povratnika u Odžak. U novoizgrađenoj farmi s kosom pločom, koja je useljena prije nekoliko mjeseci a građena prema

SložnaobiteljHadžidedić iz Modričkog Lugau staji .53

REPORTAŽA uzoru na farmu kolege mljekara iz Babine Grede, smješteno je 60 muznih krava, od koje su u prvom tromjesečju ove godine dale 35 735 litara mlijeka, što je za čak 35 %više negoli u istom razdoblju prošle godine. Na farmi radi cijela obitelj, pa Sanel kaže da, iako posla ima mnogo, uvijek ga dobro rasporede i uspješno odrade.

Nismo često gosti u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali možemo primijetiti kako i tamo stvari idu na bolje. Poljoprivrednike muče svakodnevne brige, kao i proizvođače mlijeka u Hrvatskoj, kako proizvesti jeftiniju hranu za krave, te kako što optimalnije i učinkovitije raditi i što bolje zaraditi. Nije lako, ni jednima, ni drugima, ali svakako je dobar primjer korektna suradnja s matičnom mljekarskom kućom, kojoj je interes razvijati proizvodnju svojih kooperanata, te na taj način osigurati kontinuiranu proizvodnju

54

Obitelj Omićević iz Odžaka u novoizgrađenoj staji sirovine. Prošlo je vrijeme straha za život, posebno u ovim ratom uništenim i izmučenim krajevima, a došlo novo, možda malo bumo, no

bez obzira na to sačuvana je jednostavnost, tradicionalno gostoprimstvo i iskreno veselje naših susjeda iz Bosne i Hercegovine. ■

Mljekarski list 05/2008.

,

FORTUNA AGRO d.o.o.

-ERAKd.o.o Mikaoovci, -Di,ielovi-prom d.o.o. KREDITI do 1O odi na 'Nifica, ostavnadokumcntaclj •Nina-auto d.o.o J bez am i ćelca 'ban

Kreditne kartice do-36 m·eseci

RotodrlJ" ače Noževi/ Zaštita od kamena

Vrhunskaizvedba~ Povoljnacijena \

/r,

!ktrično upravljanje Pilotbox T

tomatsko podmazivanje zanje mrežom/ špagom Twin-Fix 1acivač bala ževi - opcija n ar 1le:opcija Podrivači

anjurače ~ X-nošena~

Kas1paci

.

SVJETSKI DOKAZANA

• Prostornakabina

..

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

NOVI BIKOVI SIMENTALSKE PASMINE

Tijekom veljače 2008. godine Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. uvezao je 2 vrhunska testirana bika simentalske pasmine iz Njemačke te 2 mlada netestirana bika simentalske pasmine u sklopu programa zajedničkog testiranja bikova koje provodi Rinderunnion Baden Wiirttemberg i CRSH

u Centru za reprodukcijuu stočarstvu Hrvatsked.o.o.

Mr. se. Ivanka Majić-Balić -------------------------1. VACCODE 0008.11905246 K-696 HB 7852 (RANDY-RALBO-ROMEN) Oteljen 07.05.2001., visina grebena 153 cm, težina 1 060 kg.

Otac: Randy dolazi iz poznate linije Randy-Ralbo-Radi, izabran za bikovskog oca 2005./2006. u Hrvatskoj.

Ukupna uzgojna vrijednost GZW 123, uzgojna vrijednost za mlijeko MW 125, a za osobine tovnosti uzgojna vrijednost je FW91 te fitnes FIT 106.

Majka: Gundi žb.DE 0810436906 (Romen) u 2000. godini u maksimalnoj laktaciji proizvela je 8 511 kg mlijeka s vrlo visokom masnoćom 5,42 te 3,64 %proteina.

Rezultati testova bika. Prema najnovijim rezultatima (ZWS AT/DE, 01.04.2008.) bik je postigao sljedeće rezultate: ukupna uzgojna vrijednost GZW 125 (88%).Bikje jači na osobine mliječnosti teje uzgojna vrijednost za mlijeko MW 124 (93%).

Za osobine tovnosti nešto je slabiji FW 97 (94%),dok je ukupna ocjena za fitnes FIT 108 (77%).Ima izrazito laka teljenja po ocu 121 (92%).

Bik daje kćeri dobrog okvira i stava nogu, čistog vimena, dugovječne. Izvrsni rezultati za količinu mlijeka i lakoću teljenja.

Preporuka: visoka mliječnost, lakoća teljenja, dugovječnost, fitnes i vime.

2. RISSADE0812141248 K-697 HB7851 (ROMEL-RENOLD} Oteljen 06.03.2002., visina grebena 156 cm, težina 1 060 kg.

Otac: Romel-Romen-Rom. Ukupna uzgojna vrijednost GZW 130, (99%), za osobine mliječnosti MW 123, a za meso FW98 (99%).

Majka: Larissa ž.b. DE 0810247432 (RENOLD-RENNER).U maksimalnoj laktaciji dala je 11 450 kg mlijeka s 4,59% m. m. i 3,45 % proteina.

56

Mije/carski list 05/2008.

SELEKCIJA Rezultati testova bika. Prema ·ezultatima (ZWS AT/DE, 01.04.

W08.) ukupna uzgojna vrijednost :,zwporasla je i iznosi 129 (86%),

test na mlijeko MW 126 (92%),test na osobine tovnosti FW 96 (72%),za osobine fitnesa FIT 118, lakoća teljenja po ocu 114 (92%).

I REPRODUKCIJA

Kćeri ovog bika odlikuje velika količina

mlijeka. Imaju izvanredno vime, visoke su plodnosti, te imaju odličan okvir i fundament.

Preporuka: mliječnost, plodnost, čistoća vimena, lakoća teljenja.

ŽIVI MLADI BIKOVI KOJI SE ISTOVREMENOTESTIRAJU U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ 3. WINNOR K 698 HB 7849 (WINNIPEG-WESPE-HORWEIN)

Oteljen 03.04.2006., visina ~rebena 150 cm, težina 820 kg.

Bik je izvanrednog podrijetla, Jtac Winnipeg je prvi bik svijeta ,imentalske pasmine koji je prema rezultatima (ZWS AT/DE, 01.04.

2008.) bik s najvećom ukupnom uzgojnom vrijednosti GZW 144.

Uzgojna vrijednost za mlijeko je 127, uzgojna vrijednost za meso FW 119, te fitnes FIT 126.

Majka: Lulu (Stromor) ima izvanredno visoku mliječnost. U maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 13 319 kg mlijeka, a prosjek 3/3 11 594 kg mlijeka s 3,48% m. m. i 3,31%proteina.

Bik se odlično razvija, dobrogje okvira, ima dobar libido i odličnu Uskoro kreće u test osjemenjivanja u Hrvatskoj. kakvoću sperme.

4. HEMELK 699 HB 7850 (HERICH-HERON-HORWEIN)

Oteljen 27.04.2006., visina grebena 150 cm, težina 750 kg.

Otac: Herich je austrijski bik.

Prema rezultatima (ZWS AT/DE, 01.04.2008.) ima ukupnu uzgojnu vrijednost GZW 128, uzgojnu vrijednost za mlijeko MW 125, za meso FW 107 i fitnes FIT 106.

Majka: Baronin (Romel) je u maksimalnoj laktaciji dala 1O 177 kg mlijeka.

Bik je odličnog okvira, ima odličan fundament te dobar libido i kakvoću sperme.

Uskoro kreće u test osjemenjivanja. ■

Mljekarski list 05/2008.

57

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Rezultati suradnje CroSim-a i Noegenetica uz pomoć CRSH d.o.o. stigli u Hrvatsku prijenos iskustava koje ima Austrija.

Piše: u čiju AndrejaFabijančić, dr. vet. med. Jedan oblik suradnje, ao što je već objavljena u Mljekarskom listu broj 12/2007. godine, Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda - CroSim potvrdio je i zapečatio svoju suradnju sa Savezom uzgajivača goveda Donje Austrije (NOEGenetic), potpisom sporazuma o suradnji, 3. studenoga 2007. godine. Suradnja je tim činom podignuta na višu razinu i pozitivno će se odraziti na uzgajatelje simentalskog goveda u Hrvatskoj.jer je sporazum otvorio mogućnost edukacije i

I(

realizaciju je CroSim odmah krenuo, je i mogućnost upotrebe sjemena bikova koje koriste uzgajivači u Austriji. Hrvatski uzgajivači, organizirani kroz CroSim, dobili su priliku odabrati elitne bikove kojima će osjemenjivati plotkinje na svojim farmama. Upravo realizacija tog dijela suradnje dovela je CroSim do Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., koji ima ovlasti uvoza genetskog materijala. Uslijedilo je nekoliko sastanaka predstavnika institucija. Ispred CroSima gosp. Slavko Jambrišak, ing. i lvan Hajdina predložili su Sporazum o

suradnji koji je razmotrio dr. se.

Pero Božić, direktor Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Konačni Sporazum potpisan je na Godišnjoj skupštini CroSim-a.

Osim nabave i distribucije sjemena elitnih bikova simentalske pasmine, suradnja će se nastaviti u nekoliko smjerova. Radit će se na edukaciji, rješavanju reprodukcijskih problema i razvoju tehnologije embriotransfera i njegove primj~ne na farmama članova CroSim-a. Takav projekt Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. već je započeo s Udrugom uzgajatelja simentalskog goveda Vrbovec, članicom CroSim-a.

DI0NIS(0101X MORAS) GZW 132.

MWI17, FWl 10, FIT 123 (+722 -0.Jl +7 +0.00 +26).

Izvanredan na mlijeko i meso; dugovječne kćeri izrazito su mliječnog karaktera, odličnog okvira i super vimena (okvir 110, mišićavost 111, noge l lO, vime 117).

Cijena: 44,00 lm + PDV.

58 Mljekarski list 05/2008.

SELEKCIJA

Uzgajivači

I REPRODUKCIJA

RAU(RUMBA X MALF)

GZW 137, MW 127, simentalskog FW 104, FIT 123 +31 goveda udruženi (+1033-0.15 +0.03 +39).

Ima laka teljenja, dugokroz Hrvatski savez vječnost ... (okvir 112, .. " mišićavost 105, noge uzgaJ1vaca 102, vime 131).

Cijena: 69,00 kn + simentalskog PDV. goveda - CroSim i u suradnji sa Centrom za reprodukciju u GZW 126, MW 118, FW 105, FIT 113 (+714-0.18 +17 ;točarstvu Hrvatske +0.02 + 26). Ima laka CRSH dobivaju teljenja, preporuča se za osjemenjivanje priliku odlučivati o junica. Odlična brzina mužnje (okvir 102, budućnosti svog mišićavost 114, noge 107, vime 122). Cijena: uzgoja 69,00 kn+ PDV.

Na temelju prethodnog dogo'ora između CroSima, NOEGenetika GeneticAustria, odabrano je sjeme ,et bikova (Wall, Rau, Ress, Vasal i )ionis), koje je Centar za eprodukciju u stočarstvu Hrvatske I.o.o. uvezao u Hrvatsku. Distribu:ija sjemena vrši se prema već ,ostojećoj i razgranatoj mreži 'eterinarskih stanica i ambulanti s :ojima Centar za reprodukciju u točarstvu Hrvatske d.o.o. surađuje. ivi zainteresirani uzgajivači sponenuto sjeme mogu naručiti kod ;vog veterinara ili direktno u Centru :a reprodukciju u stočarstvu 1rvatske d.o.o. Važno je na kraju staći da odlukom o kupovini ;jemena navedenih bikova svaki 1zgajivač indirektno pomaže radu ;aveza uzgajivača simentalskog :oveda, jer su tako postignuti logovori s partnerima u ovom >oslu. ■

VASALL (RANDY X HAXL) GZW 113, MW 112,

FW91, FIT 111 (+329 +0.07 +19 + 0.05+15).

Izvrsne osobine nogu i vimena, skladan okvir, pozitivan u proizvodnom karakteristikama sastava mlijeka (okvir 111, mišićavost 111, noge 130, vime 121).

Cijena: 56,00 kn + PDV.

GZW 133, MW 125,

FW 106. FIT 118 (+1072 -0.11 + 36 - 0.05 + 34).

Bikje odličnog fitnessa, naglašene perzistencije, odličnog indeksa za mlijeko, lakih teljenja (okvir 103, mišićavost 107, noge 117, vime 103). Cijena: 56.00 kn + PDV.

Mljekarski li.Yt 05/2008.

59

Druga prekogranična razmjena u edukaciji za agente ruralnog razvitka Piše: Dr. se. MarijaCerjaki prof.dr. se. JerkoMarkovlna okviru projekta Agritraining na Agronomskom fakultetu u Zagrebu je od 7. do 11. travnja 2008. održana druga prekogranična razmjena s ciljem edukacije agenata ruralnog razvitka.

Ciljevi projekta su: • promovirati trening i obrazovanje vezano uz ruralni razvitak, • razviti i osnažiti profesionalne vještine agenata razvoja, • opisati i poboljšati način funkcioniranja sustava (dodatnog) obrazovanja u i za ruralni prostor, • promovirati suradnju između organizacija koje se bave edukacijom vezanom uz ruralni prostor.

Seminar - edukaciju je pohađalo šesnaest sudionika od kojih četrnaest iz Italije (regija Marche) te dva sudionika iz Hrvatske. Sudjelovali su talijanski partneri iz sljedećih regionalnih institucija za ruralni razvoj: Regione Marche - Servizio lstruzione Formazione Lavora, Sviluppo Marche SpA, Agricoltura e Vita, Ente Nazionale per la Ricerca e la Formazione in Agricoltura ENAPRA, Confeder-azione Produttori Agricoli COPAGRI,lstituto di Formazione Ricerca e Sviluppo INIPA.

U

60

Hrvatski sudionici bili su predstavnici razvojne agencije Šibenska-kninske županije i razvojne agencije Zadarske županije.

Program edukacije je organiziran kao kombinacija predavanja, prezentacija uspješnih projekata ruralnog razvoja, praktičnih radionica i terenskih posjeta oglednim primjerima ruralnog razvitka u Hrvatskoj.

Predavači na seminaru bili su profesori Agronomskog fakulteta, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, hrvatskih razvojnih agencija, HGK, Zagrebačke županije, Varaždinske županije, poduzetničkog centra Velika Gorica te predstavnici nevladinih udruga.

Teme predavanja pokrivale su područja, kao što su: ruralna područja u Hrvatskoj, izravna prodaja kao mjera ruralnog razvitka, upoznavanje s !PAROprogramom, uloga nevladinih udruga u poticanju ruralnog razvoja. Nadalje, prezentirani su neki od uspješnih projekata hrvatskih razvojnih agencija kao što su "Putevi tradicionalnih proizvoda", "Školsko mlijeko", "Ruralni sajmovi", "Stvaranje županijske vinske ceste" i ostali.

Osim predavanja, polaznici seminara sudjelovali su i u radionici čija je svrha bila praktično - radom u grupama - pokušati stvoriti kon-

Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje u provedbi EU INTERREG IIIA projekta pod nazivom 11 Training, Cooperation and knowledge in Rural Development" (AgriTraining). Nositelj projekta je Regione Marche - Servizio lstruzione, Formazione e Lavore, Italija. kretne projektne prijedloge za buduće natječaje prekogranične suradnje u Europi.

Poseban dio seminara bile su i terenske posjete oglednim primjerima projekata ruralnog razvitka u Hrvatskoj. Polaznici su posjetili Plešivičku vinsku cestu, etno-selo Korana i nacionalni park Plitvička jezera te Varaždinsku županiju koja je prezentirala projekt "Školsko mlijeko" i vlastitu strategiju razvoja.

Na kraju seminara polaznici su ocijenili zadovoljstvo ponuđenim programom. Ocjene polaznika su pokazale da su bili vrlo zadovoljni programom, predavačima i informacijama koje su dobili tijekom seminara.

Više informacija o projektu AgriTraining možete naći na web stranici projekta: http://www. agritraining.net/ ■

Mljekarski l~t 05/2008.

A JEDNOM MJESTU V

TVORNICKECIJEN

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

l.:385I 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www. gumex-eko. hr

HRANIDBA

SUNCOKRET ''PROTEIN KO''

Ovaj je suncokret zbog povećanog sadržaja bjelančevina, namijenjen ponajprije ishrani stoke i to: mliječnih krava, goveda u tovu, svinja, ovaca i koza, kunića, peradi i ptica. Optimalnog je roka sjetve - oko sredine travnja, pa ga preporučamo našim stočarima Antun Tomašević, dipl. ing. ---------------------

-

Poznato je da su suncokret do 60 % biljaka u cvatnji. Kasnijim graška, a može i direktnom sjetvorr (Helianthusannus) donijeli Španjolci siliranjem gubi se na ukusu ('Ješno- u strnište: Sije se do 5 kg na kj ili do S 1510. g. iz Južne Amerike i da se sti"). Vlaga u trenutku siliranja kg/ha.

Razmak redova 70 cm i 18 cm dugo godina uzgajao kao ukrasna suncokreta mora biti 65 - 70 %. u redu.

Prinos iznosi do 4 tiha. Gno· biljka. Tek početkom 20-og stoljeća Preporučuje se da sjeckana masa jidba: oko 115 kg/ha N, 110 kg/ha postaje ratarska kultura. Njegova je zajedno sa kukuruzom ne bude P 0 i 150 kg/ha K20. Dosta je otpo· važnost veoma velika u prehrani duža od 2-4 cm.

2 5 ran na plamenjaču, dok je na sivu · Ako se sije s kukuruzom za ljudi, jer je suncokretovo ulje najfibijelu plijesan manje otporan. Od nije biljno ulje, široke primjene u silažu, treba sijati kukuruz FAO uskolisnih i širokolisnih korova industrijskoj proizvodnji margarina, grupe 300 - 400, i to prvo na polovici štititi se kombinacijom herbicida sapuna, boja, lijekova, kozmetike i parcele kukuruz, a za desetak dana dr. Pored ovog, njegova se sačma i na ostaloj polovici parcele sunco- (Dual+ Racer).

U pokusima na tri lokacije kret. Ovo je . poslije važno kod pogače koriste za pripremu stočne (Novo Virje, Podravske Sesvete i hrane, sjemenke za grickanje, a može siliranja, jer se naizmjenično silira Ferdinandovac) bit će zasijan ovaj red suncokreta pa red kukuruza. se koristiti i kao ukrasna biljka i dr. suncokret, a planiramo održati 1 Što se tiče ovog hibridnog Optimalnom sjetvom i vegetacijom "Dan suncokreta".

■ suncokreta, ponajprije njegovog oko 125 dana dozrijeva sredinom zrna, ne mora se pržiti, pa može rujna. Ako se sije 1, postrna za silažu, djelomično zamijeniti soju u ishrani IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA stoke. U smjesama sa žitaricama i mora se sijati naj20. os. 31. os. I 10. os. kukuruzom može se koristiti cijelo kasnije do 5. srpzrno ili mljeveno. Najbolje ga je nja te se tada moOSIJEK 5,18 20,04 5.07 20,15 4,57 20,27 koristiti kao zelenu biljku u svježem že sijati i bez obstanju, zbog većeg sadržaja šećera, rade tla i to iza ZAGREB 5,28 20,16 5,16 20,28 5.07 20,39 ili siliran s kukuruzom, kada mu je ječma, kamilice,

agrometeorologija Mr. se. Dražen

Kaučić. agrometeorolog

Dolaze nam ''ledeni sveci'' Kad bi sve bilo idealno, pa čak i kiša u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske padala tijekom 14 dana, što je tek neznatno manje nego u lipnju. Dakle, svibanj je uz lipanj, prosječno, ovog bi mjeseca

62

mjesec s najvećim brojem kišnih dana.

Interesantna, prosje-

čne mjesečne količi­

ne oborine ovog mjeseca veće su od oborina u travnju čak za 25%.

Poljodjelci su velikim količinama oborina donekle zadovoljni. Naime, ratarske su kulture ovog mjeseca u fazi nicanja, dok se neke povrtlarske kulture siju ili presađuju, pa imjevlaga itekako potrebna.

No, dok se veselimo naglom porastu

do sada svega posijanog po· pojava mraza JOS uvije~ može veoma brzo promijeniti naše raspoloženje. Da je tome tako. govore i sveci Servacije i Pankracije.

Naime, u hrvatskom puku postoji vjerovanje kako se od 12. do 14. svibnja često događa jako zahlađenje. Zato i spomenute svece zovemo "ledenim svecima" ili "svibanjskim ledenjacima". U 18. stoljeću, kada je klima bila znatno hladnija nego danas, "ledeni sveci' bili su učestaliji nego danas. No, oprez je "majka mudrosti". ■ sađenog,

M/jekarski li~t 05/2008

~===========

ZA RAZBIBRIGU

,_/

IJl!)ICE; /./AS ROM ll 5/J4/JA /l!TA fAl(OJE Olf/4RA 1?

TETRA/JAI< #ASlJJ/JAVE?

'đ{jekarski list

05/2008.

6B

VAŠ LIJEČNIK

SNAGABOJA -Dr.

na naše raspoloženjt:

Ivo Belan -------------------------------

Jeste li ikad pomislili da zidne tapete crvene boje, koje se možda nalaze na zidovima spavaće sobe, mogu vas i vašeg bračnog partnera pobuditi da vodite rat, a ne ljubav?

Danas je poznato da boje, sasvim sigurno, mogu utjecati na nas iako često toga nismo svjesni, niti tome obraćamo pažnju.

Boje odašilju elektromagnetske valove i svaka boja ima svoju vlastitu valnu dužinu. Ti valovi stimuliraju određene kemijske supstance u očima, koje onda šalju impulse i poruke u žlijezdu hipofizu i epifizu koje se nalaze blizu mozga.

Stimulirane reakcijom na boje, ove žlijezde mogu svojim radom promijeniti raspoloženje čovjeka, ubrzati srčanu frekvenciju, pojačati moždanu aktivnost itd.

Općenito, tamne boje ostavljaju na nas težak dojam, dojam nekih slutnji, dok svijetle boje, ne samo da izgledaju veselo, nego i fizički izgledaju lagane. Ujednom su eksperimentu testirali psihološke efekte boja na produktivnost radnika. Istraživači su obojili teške sanduke u bijelo i lagane sanduke u crno. Radnici su imali znatno više problema u dizanju i nošenju crnih sanduka, nego bijelih.

Poznat je i drugi dramatični primjer upotrebe u savladavanju depresije i stimuliranju aktivnosti.

Stručnjak za psihologiju boja pozvan je u jednu bolnicu da ponudi određene savjete u vezi apatičnosti i bezvoljnosti osoblja i bolesnika. On je utvrdio da su sve prostorije i hodnici obojeni čokoladna smeđe. Stručnjak je savjetovao sve obojiti, idući od kata do kata, narančastom, bojom jagode, smaragdno zelenom i blijedo ljubičastom bojom. Reakcija ljudi na svijetle, blistave boje bila je momentalna i pozitivna. Stariji muškarci su se počeli brijati svaki dan i mnogo češće se oblačiti i dizati iz kreveta. Bolesnice su počele češće

64

Danas znamo da boje sasvim sigurno utječu

šetati i posjećivati se po hodnicima i prostorima za dnevni· boravak, počele su češće jedna od drl!ge tražiti češljeve, šminke, čarape. Cak su se moral i raspoloženje medicinskog osoblja podigli.

Ako boje . imaju tako snažan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje, dobro je da znamo bar neke glavne učinke pojedinih boja: Ctvena. Za ovu boju tvrdi se da uzbuđuje. Pokusi s ljudima koji su boravili u sobama obojenim crveno, pokazali su da se kod tih ljudi povisio krvni tlak, srčana frekvencija, mišićna aktivnost, treptaji očima, disanje je posta Io ubrzanije.

Ružičasta. Ružičasto je umirujuće. Ta boja može obuzdavati agresivne tendencije i čak smanjiti fizičku bol. Danas više od 1400 bolnica i popravnih domova u Americi koristi ružičastu boju zbog njenih umirujućih učinaka.

Plava. Ova boja izaziva raspoloženje koje je karakterizirano mirnoćom i spokojstvom. Žuta. Žuta boja podiže duh i čini ljude da se osjećaju energični, krepki i optimistički. To je boja najveće vidljivosti.

Ako bacite brz pogled na kolaž različitih boja, žutu ćete najprije primijetiti.

Zelena. Postoje dvije škole mišljenja s obzirom na psihološki utjecaj zelene boje. Neki ljudi vjeruju da zeleno ublažava, umiruje. Drugi pak misle da iritira.

Ipak, jedna od navedenih studija objavljenih na sveučilištu u Los Angelesu, u kojoj

su se mjerili učinci mnogih boja dala je prve indikacije da zelena ipa~ nije toliko umirujuća kao što je svatko do sada pretpostavljao.

Svjetlo i boje Obojena svjetla ili obojeni filtri koji okružuju izvor svjetla, takođe, utječu na zdravlje i raspoloženje. Na primjer, dok ružičasti zidovi mogu biti umirujući, ublažujući, dotle je ružičasto svjetlo iritirajuće.

Pokus obavijen na kalifornijskom sveučilištu pokazalo je da plavo svjetlo može ubrzati liječenje, Kada su bolesnici s reumatskim upalama zglobova bili u sobama u kojima su na uobičajenim izvorima svje· tla bili postavljeni plavi filtri, njihovi su se bolovi smanjili, a u nekim slučajevima i potpuno nestali.

Stručnjaci za boje i psiholozi su nepobitno utvrdili da ljudi imaju stvarne potrebe za bojama isto kao što imaju i druge potrebe. Jedan od njih kaže: "Ljudskije i zdravo željeti promjenu boje. Ako ja živim u bijelom prostoru čitav dan na poslu,ja trebam lijepe i zanimljive boje kod kuće koje će mi privući pažnju." ■

Poljodjelci, vrijeme je spravljanja sjenaže!

Koristite Pioneer inokulante 1188 i 11G22 i učinite Vašu sjenažu kvalitetnijom!

Povećajte mliječnost i profit !

r>inhija Cijenjeniproizvođači mlijeka, ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz po Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa SnježanaĐuralević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• no osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 kravasa sljedećim obilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi

• time smosiosigura/iveću produktivnosti boljeuvjeterada.

• našiučinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

Tvornicastocne hra~, Vilra1din

• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelovrijemeu hranidbikrava rabili go

peletiranu (termički obrađenu) krmnu smjesuKM -1 22%, 8/0dar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smodobili bolju iskoristivostobroka i povećali dne1 proizvodnjumlijeka."

0;1n;tc. ie>.hrioaza hranid u životinia.brioaza zdravlieliud