Mljekarski list 3-2008

][s]koristite s:redst'-..va

SAlPAJRJD 1p1··og'lram1a

Znamoštočini zdravi prirodandoručak: DUKAT MASLAO 100%prirodan,prepoznatljivog nježnogokusate dragocjenizvorA, Ei Dvitaminazacijeluobitelj od sadanaVašstoldonosijošjednunovost- NOVI IZGLED PAKIRANJA kojištiti s.vježinu I bogatstvookusai hranjivihsastojaka.

NekaVašdoručak izgledajoš bolje- uzDukatmaslac!

(HMU SADRŽAJ

ISSN 0351-9104

44 • OŽUJAK

2008.

Naslovnica: Iskoristite sredstva SAPARD programa I

AKTUALNO Raspisan treći krug natječaja za dodjelu sredstava iz SAPARD programa _____

2

RATARSKE I KRMNE KULTURE Proizvodnja jarog stočnog graška za zrno

4

AGROTEHNIKA Gnojidba selenom _________ ,____ 5 Obrada tla____ _ ____ _ __ ~ ____ 12 HRANIDBA Učinkovito iskorištavanje

proteina u hranidbi mliječnih krava __________..

Metabolički profili kao mogućnost procjene zdravstvenog stanja SUSTAV KRA VA-TELE Hranidba u sustavu krava-tele

__ 26

KVALITETA HRANE Načela sustava HACCP

30

NATJEČAJ Natječaj za izbor najboljih savjetnika ____~ _ 34 VIJESTI IZ HMU Škola praktične nastave_

9

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi danas i za deset godina 36

16

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Velik.aproizvodnja često donosi i učestala preganjanja _____ - .. ---· --------- _ 44 Elitni bik Rova _ _. 46 Doktor - poznati bik marvogojske udruge "NovaRača" ------· ___________ 47 AUKCIJA Charolais bikovi - izvor kvalitetne teladi za tov 48

40

TRŽIŠTE MLIJEKA EU - tržište mlijeka i mliječnih prerađevina

20

- -

GOSPODARSTVO Tržišni izgledi u sektoru mljekarstva u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj

6

ZANIMLJIVOST! Svijet je globalno selo _ _.___ _ __ __ Proizvodnja mlijeka i mesa genetske modificiranih i kloniranih životinja __..,___

TRŽIŠTE. STOKE Tržište teladi u 2007. godini ---ZDRAVLJE.STADA Širenje mikroorganizama vjetrom

• GODINA

18

21

REPORTAŽA Sir uz vino na vinskoj cesti

. :

_____

---

35

__ 50

'.

Poštovani čitatelji---------------Obzirom na prošlogodišnju sušu koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske, sve je više proizvođača mlijeka zainteresirano za kupnju/prodaju voluminozne krme za svoje muzne krave i ostale kategorije goveda. Molimo sve zainteresirane proizvoc1ače koji planiraju prodati. odnosno kupiti sijeno. sjenaŽll i silažu da se jave u Uredništvo Mljekarskog lista kako bi im olakšali tu mogućnost. Dodatne informacije na str. 1O. Naš broj telefonaje: 014833349. ■

Poštovani čitatelji---------------u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: ČITATELJI PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, nejasnoća ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi ćemo putem ove rubrike \Tlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostupni za vas, dragi čitatelji. Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fax: OI 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

Najljepše vas molimo da surađujete s nama, jer jedino tako ćemo na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja struke. ■ UrednlW Odbor: dr. se. Petar Bosnić, mr. se. Ana Dakić, prut. dr. se. Zoran Grgić, Zclenko lvklć, dipl. ing., dr. se. lvan Jakopović, Jenja Jozanovtć, dipl. oec.,

mr. se. Goran Klii, mr. se. Natalija t<nežević; mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Anlun Kostellć, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Zoran Radan, dr. vet. med., Amelija Šipek, dipl. ing., dr. se. lgor Šloković, dr. se. Dar1<oUher Glavna I odgovoma urednica: Vera Volarić, dipl. ing., lzvrinl urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica:Martina Ordanlć, prof., Vlasnlk I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. 2agrab, Uprava I urednlitw>:Zagreb, Hica31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-266, fax: 01/487~.a-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

Žiro rabin: 2360000-1101408596, Grdčka priprema I aaal!: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

AKTUALNO

,

RASPISANTRECI KRUG NATJECAJA ZA DODJELU· SREDSTAVAIZ SAPARDPRĐGRAMA V

-

TugomirMajdak, dipl. ing. ------------------

Stjecanjem statusa države kandidatkinje za članstvo u EU (18. lipnja 2004.) Republici Hrvatskoj otvorila se mogućnost korištenja pretpristupnih fondova kao pomoć u procesu prilagodbe. U okviru pretpristupne pomoći RH može koristiti sredstva različitih fondova.

SAPARDje samo jedan od njih. To je poseban pristupni program za poljoprivredui razvitak ruralnihpodručja

Njegova glavna svrha je ne i fizičke osobe u prehrambenoj na poljoprivrednom gospodarstvu, te izgradnju odgovarajućeg doprinos usvajanju pravne stečevine industriji. te jedinice lokalne prostora za manipulaciju i EU na području zajedničke poljo- samouprave. privredne politike (CAP) i drugih skladištenje mlijeka.

U dva dosadašnja natječaja za komplementarnih politika. Također dodjelu sredstava iz SAPARD 3. Ulaganje u opremu za izgnojavanje, tankova za čuvanje stajskog se njime podupire izvođenje mjera programa, odobreno je ukupno 29 gnojiva, uključujući specijaliza razvitak ruralnih područja. projekata s iznosom potpore od zirana sredstva za transport Program obuhvaća sustav oko 87 mln kuna. lskorišteno je gnojiva. mjera za lakše prilagođavanje na ostalo oko 40 % predviđenih sredMjera 2: Unapređenje prerade i području poljoprivrede i ruralnog stava. trženja poljoprivrednih i ribljih razvitka, organizaciji, tržištu i Primjerodobreneprijave iz m/jeproizvoda gdje je u sektoru mlijeka i zakonodavstvu EU. karske industrije:u 2. natječajnom Sredstva potpore iz SAPARD krugu aplicirala je tvrtka Paška mliječnih proizvoda dozvoljeno: programa osiguravaju se iz sirana d.d. sa ukupnom vrijednošću 1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaproračuna EU i Republike Hrvatske, ciju i/ili unapređenje i/ili opremaulaganja nešto većom od 26 milijuna od čega EU sudjeluje sa 75 %udjela, kuna, a iz SAPARD programa je nje mljekara.

Kako bi bili prihvatljivi za a Republika Hrvatska sa 25 %udjela. ugovoren maksimalni iznos potpore sufinanciranje sredstvima iz SASredstvima iz SAPARDprogra- (1Omilijuna kuna). ma sufinanciraju se u okviru Mjere 1 potencijalni Odabrane mjere i ciljevi SAPARD PARD programa, korisnici moraju ispunjavati čitav i Mjere 2 projekti korisnika do 50% programa u Republici Hrvatskoj niz općih i posebnih kriterija. priznatih, prihvatljivih izdataka i to Mjera 1: Ulaganja u poljoza projekte iz Mjere 1 maksimalno privredna gospodarstva gdje su u Posebni kriteriji za Mjeru 1 u sek2.500.000,00 kn po korisniku, a za sektoru mlijeka (kravljeg), mesa toru proizvodnje mlijeka, mesa i projekte iz Mjere 2 iznos potpore po (goveđeg, svinjskog i mesa peradi) jaja, odnosno izgradnju i/ili adaptakorisniku može iznositi maksimalno te jaja dozvoljena sljedeća ulaga- ciju objekata za smještaj goveda, svinja ili peradi propisuju kako 10.000.000,00 kuna. nja: korisnici moraju imati najmanje 20 19. veljače 2008. godine 1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptakrava ili 100 krmača ili 1O 000 raspisan je 3. krug natječaja za ciju gospodarskih objekata za nesilica, odnosno 40 goveda ili dodjelu sredstava iz SAPARD uzgoj muznih krava, goveda, 1 000 svinja u tovu ili 5 000 brojlera programa koji traje 40 dana, svinja i peradi, uključujući po turnusu, te da moraju upravljati zaključno sa 3. travnja 2008. opremanje objekata. gnojivom u skladu sa EU standargodine.

2. Ulaganje u mehanizaciju za dom.

Osobe koje imaju pravo na proizvodnju mlijeka, opremu za Kod Mjere 2 u sektoru mlijeka i korištenje sredstava SAPARD su strojnu mužnju mlijeka, opremu mliječnih proizvoda, odnosno poljoprivredna gospodarstva, pravza hlađenje i skladištenje mlijeka

2

Mljekarslcili.st 03/2008.

AKTUALNO izgradnje i/ili adaptacije i/ili opremanja mljekara, predviđeno je kako korisnici moraju imati izrađen glavni plan koji će pokazati da će tehnološka cjelina, u koju se ulaže, na završetku ulaganja ispuniti EU standarde, te kako moraju biti u rangu malih ili srednjih poduzetnika.

Neki od prihvatljivih izdataka unutar Mjere 1, a tiču se proizvodnje mlijeka su: • Opremanje izmuzišta za strojnu mužnju (sa svim elementima, materijalima i montažom).

• Mljekovodi do opreme za hlađenje i skladištenje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu/farmi.

Unutar Mjere 2 u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda prihvatljivi izdatci su sljedeći: - Oprema za sakupljanje i preradu mlijeka - Oprema za punjenje, pakiranje i ambalažiranje mlijeka - Oprema za proizvodnju, pakiranje i ambalažiranje maslaca - Oprema za proizvodnju fermentiranih mliječnih proizvoda Oprema za pripremu pasteriziranih proizvoda - Oprema za punjenje, pakiranje i ambalažiranje fermentiranih proizvoda Oprema za preradu, punjenje pakiranje mlijeka u prahu - Oprema za proizvodnju sira - Oprema za proizvodnju, pakiranje i ambalažiranje sira - Oprema za proizvodnju svježeg sira - Oprema za proizvodnju, obradu, pakiranje i ambalažiranjevrhnja - Oprema za obradu, pakiranje i čuvanje sirutke - Oprema za pripremanje steriliziranih proizvoda - Oprema za čišćenje i pripremu ambalažnog materijala - Oprema za CIP (Cleaning in place = čišćenje na mjestu)

M!iel..:rrskilist 03/2008.

- Laboratorijska oprema (ne uključuje namještaj i stakleni pribor) za internu uporabu, dio prerađivač­ kog pogona, sastavni dio projekta - Oprema za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda - Kompjuterska oprema s montažom i programima za kontrolu i vođenje proizvodnog i skladišnog procesa - Oprema za nadzor i kontrolu te oprema za mjerenje - Oprema za kontrolne i analitičke sustave - Oprema i uređaji za sanaciju otpadnih voda i pročišćavanje vode - Oprema za zbrinjavanje primarne, sekundarne i tercijarne ambalaže i otpada - Oprema za pranje i dezinfekciju alata, uređaja i strojeva - Oprema za sterilizaciju - Oprema za umjetno prozračivanje - Oprema za klimatizaciju proizvodnih i skladišnih prostora - Oprema za pripremu, akumulaciju

i razvođenje tople i hladne (ledene)vode Oprema za kemijsku pripremu mekevode - Oprema za obradu životinjskog otpada - Oprema za hlađenje i zamrzavanje - Oprema i strojevi za grijanje.

Za potrebe ovog sektora, izgradnjom i adaptacijom operativnih zgrada i objekata smatrat će se: - Izgradnja i adaptacija mljekara i pogona za preradu mlijeka - Izgradnja i adaptacija prostora za grijanje - Izgradnja i adaptacija pogona za tretiranje otpadnih voda.

Kao što je vidljivo iz navedenog popisa, postoji čitav niz prihvatljivih izdataka za potrebe velikog broja potencijalnih korisnika glede proizvodnje i prerade mlijeka.

Stoga vas pozivamo da se na vrijeme prijavite i iskoristite bespovratna sredstva kako bi unaprijedili svoje poslovanje. ■

SredstvimaSAPARDprogramado suvremenefarmemuznih krava 3

RATARSKE I KRMNE KULTURE

PROIZVODNJA JAROG STOČNOG GRASKA ZA ZRNO V

-

Dr. se. Darko Uher

treba obaviti do sredine mjeseca ožujka, kada započinju i ostali Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo je proljetni radovi. Što je kasnija trebalo preorati tijekom jeseni ili sjetva, ili što je lošija priprema tla, zime i grubo pripremiti za što je siju se više norme po jedinici moguće raniju proljetnu sjetvu. površine. Kultivare, koji se siju za Grašak traži duboku obradu,jer ima proizvodnju zrna s vrlo razvijenim dobro razvijen korijenov sustav koji viticama (Baccara, Solara), treba prodire i do 1 m duboko u tlo. sijati žitnom sijačicom, jer će se kasGnojidba tla za grašak u čistoj nije viticama usjev dobro povezati i kulturi izvodi se prije osnovne neće poleći tijekom vegetacije za obrade tla s oko 20 tiha stajnjaka ili jakih kiša. Pored navedenih kulgnojovkom.

Mineralna hraniva tivara, u proizvodnji imamo i grašak dobro koristi, zato mu treba sljedeće kultivare: Erby, Zekon, osigurati 80 do 100 kg/ha PP 5 i 120 Faktor i Poneku. Poneka je starija do 150 kg/ha KiO.Za rast i razvoj sorta stočnog graška i koristi se prije grašak treba puno dušika. Budući da svega za zelenu krmu. Sije se tijekom vegetacije veže atmosferski zajedno s žitaricama za osiguranje dušik, grašku se osigurava samo proljetne zelene krme bogate startno 30 do 40 kg/ha dušika. Samo bjelančevinama. Najopasniji korovi u tlima i u uvjetima za koje sumnja- u usjevu su oni visokog habitusa koji mo da će biti osigurano vezanje kliju i niču u proljeće istovremeno s atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjuje se dušičnim gnojivima jednom ili u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a.Sjetva jarog graška treba biti što je moguće ranije (krajem veljače, početkom ožujka). Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji mogućnost zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima sije se na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili sijačicom s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U čistoj kulturi sije 2 se 80 do 100 klijavih zrna na m ,odnosno 200 - 250 kg/ha, ovisno o apsolutnoj masi sjemena. Sjetvu Agrotehnika proizvodnje graška

Jari stočni grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja, budući da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 °C. Stočni grašak se uzgaja u plodoredu, jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina graškom (limundžik, kamilica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagran 600 (2 Uha) uz utrošak vode od oko 300 Uha, najbolje u split aplikaciji (navedena doza u dva puta po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi, onda treba primijeniti Agil 100 EC.U početku cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog žiška s insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa 5FL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremen-

Usjevjaroggraška u cvatnji

4

M/jekarskifi,st 03/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTURE skom razmaku od 1O do 12 dana. Žetva graška se obavlja kada zrno sadržava 15 - 16 %vode. Žetva veći­ nom nastupa istovremeno sa žetvom ozime pšenice (početkom mjeseca srpnja). Zrno stočnog graška u prosjeku sadrži 23 % proteina (tablica 1) te se stoga može koristiti kao koncentrirano krmivo u ishrani domaćih životinja. Zrno graška se može direktno koristiti u hranidbi stoke, jer je razina tripsina inhibitora u sirovom zrnu na razini soj ine sačme. Po aminokiselinskom sastavu zrno graška je dosta bogato esencijalnim aminokiselinama, naročito lizinom, ali siromašnije triptofanom i sum-pornim aminokiselinama u odnosu na soj inu sačmu. ■ AGROTEHNIKA

Tablica1:Prosječni kemijskisastav zrna u lupini, bobu,grašku i punomasnojtostiranojsoji (zrno) Kemijskisastav Vlaga Pepeo Sirovebjelančevine Sirovamast Sirovavlakna NDV KDV

NET Skrob Sećer

Bob bijelog cvijeta

115 38 327 67

120 34 262 11 75 140 90 498 380 40

115

163 123 338 3 70

fa/k!!:)

Grašak (g/kg)

Soja (g/kg)

120 48 220

110 52 354 192 65 128 80 227 4 63

10

56 153 70 546 457 54

NOV= Neutralna detergentvlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo) KDV= Kisela detergentvlakna (celuloza, lignin, pepeo) NET = Nedušične ekstraktivne tvari

GNOJIDBA SELENOM -Dr.

Lupinabijela, slatka (wkg)

Selen nije uključen u esencijalne mikrolemente, ali je važan za biljnu proizvodnju u nekim područjima svijeta. U nekim su područjima tla toliko bogata tim elementom da se životinje pri napasivanju mogu njime otrovati (više od 2 mgfkg suhe tvari)

se. Darko Uher -------------------------------

Do danas nije utvrđeno da je selen bio važan za biljke, ali je esencijalan element za domaće životinje.

Prema tome, selen je dobar primjer uskih međusobnih odnosa između tla i zdravlja te plodnosti domaćih životinja, u kojih je poznata deficijencija i toksičnost prouzročena nedostatkom, odnosno viškom selena.

Pri pH vrijednosti 4,5 do 6,5 selen se pretežno nalazi kao selenit adsorbiran na feri-hidrokside i njegova je koncentracija u otopini vrlo niska, dok se pri pH 7,5 do 8,5 u dobro aeriranim tlima pojavljuje kao selenat, i mnogo je topljiviji i pristupačniji biljkama. Osim toga, ako u djetelinskotravnoj smjesi namijenjenoj ispaši prevladava preko 80 %trava, također dolazi do nedostatka selena jer trave slabo usvajaju selen (Se) iz tla. Za razliku od trava, mahunarke usvajaju veće količine selena iz otopine tla.

Mljelwrski list 03/2008.

Biomase biljnih vrsta trebale bi u određene razine, ali ne toksične, i prosjeku sadržavati O,1 mg Se/kg na pored niske topljivosti i slabe 1 kg suhe tvari. U tlu su uobičajene pristupačnosti. Primjena selenata količine 0,03 - 2,0 mg Se/kg. Selen sadrži rizik prekomjerne akumulacije dospijeva u tlo jednako kao klor, selena u biljci. Posljedice prekobrom, jod većim dijelom putem mjerne primjene selena mogu se morskih struja koje dopiru duboko ukloniti barijevim kloridom i u kontinentalna područje. Kod kalcijevim sulfatom. Vjeruje se da goveda trajniji nedostatak selena barijev klorid stvara netopljiv može prouzročiti sljedeće proble- barijev selenat, koji je nepristupame: deformacije mišićnog tkiva, čan biljkama, dok gips jednostavno smetnje u razvoju teladi, gubitak smanjuje usvajanje selena zbog težine, slabljenje plodnosti, upale kompeticije iona. U svakom slučaju, vimena i opću klonulost. Selen je treba se pridržavati · preporuka sastavni dio enzima u kivi koji proizvođača kompleksnih gnojiva sudjeluju u reakcijama detoksikacije koja sadrže selen. Upotreba komi izgradnje imunosustava. Tla koja pleksnih gnojiva koja sadrže selen nose toksičnu vegetaciju nalaze se nije preporučljiva za pašnjake na pretežno u semiaridnim područjima kojima pasu muzne krave, niti za SAD-a, gdje je količina kiše travnjake s kojih se priprema nedovoljna da ispere u vodi topljive konzeivirana krma u vidu silaze ili spojeve selena. Zbog uskog raspona sjenaže. Razlog je taj, što muzne između korisnog i toksičnog krave dobivaju u obroku vitaminskodjelovanja, primjenu selenita treba mineralne dodatke i na taj način pažljivo provoditi, iako je to najbolji unose dovoljne količine selena u način za njegovo usvajanje do svoj metabolizam. ■

5

HRANIDBA V

UCINKOVITO ISKORIŠTAVANJE PROTEINAU HRANIDBI MLIJECNIH KRAVA

uzdržnih, reproduktivnih te potreba za rast i proizvodnju mlijeka potrebne su esencijalne aminokiseline, koje su strukturne jedinice proteina. Ove aminokiseline mliječne krave mogu dobiti iz mikrobnog proteina sintetiziranog u buragu ili proteina hrane koji se nije razgradio u buragu

V

-

Mr. se. GoranKiš -------------------------------

Koliko je ovih aminokiselina životinji potrebno ovisi, prije svega, o visini proizvodnje, pa s tim u vezi svako povećanje proizvodnje mlijeka dovodi i do povećanja potreba za aminokiselinama.

Znanstvenim istraživanjima utvrđeno je da su dvije najčešće ograničavajuće aminokiseline u proizvodnji mlijeka lizin i metionin.

Kako bi zadovoljite minimalne potrebe, ove dvije ograničavajuće aminokiseline trebale bi biti u ukupnom obroku u omjeru 3:1, što uvijek, u obroku sastavljenom samo da bile zadovoljene osnovne potrebe za proteinom, nije slučaj.

Oblici proteina u sastavljanju obroka Za uspješno podmirenje potreba mliječnih krava za proteinima najprije moramo stvoriti uvjete za optimalnu proizvodnju mikrobnog proteina u buragu. Ukupni protein kojeg pojedu krave obrokom možemo podijeliti u pravi protein, koji je izgrađen od aminokiselina i neproteinskog dušika (urea). Ovaj protein dalje se dijeli na: u buragu razgradivi (BRP) i u buragu nerazgradivi protein (BNP). U buragu nerazgradivi protein je onaj koji nerazgrađen prolazi burag i apsorbira se u tankom crijevu

6

Mliječnim kravama za podmirenje

(poznatiji kao by-pass protein). Iz BRP nastaje mikrobni protein koji predstavlja najveći dio proteina kojeg iskorištavaju preživači za zadovoljenje svojih potreba za proteinima. U buragu nerazgradivi protein izbjegava razgradnju u buragu i odlazi u pravi želudac gdje se proteini hidrolizom razgrađuju do aminokiselina. Nakon pravog želuca aminokiseline odlaze u tanko crijevo u kojem se apsorbiraju kroz crijevnu stijenku i prelaze u krvotok.

U buragu mikroorganizmi razgrađu­ ju BRP i kao produkt razgradnje nastaje amonijak. Nastali amonijak mikroorganizmi koriste s dostupnom energijom iz ugljikohidratnih krmiva i na taj način stvaraju mikrobni protein. Mikrobni protein je stanični protein u buragu prisutnih bakterija i protozoa.

Koliko će u buragu biti stvoreno mikrobnog proteina ovisi o dostupnosti ugljikohidrata koji fermentiraju i dostupnog dušika te o čitavom nizu drugih čimbenika. Od tih drugih čimbenika najvažniji su: BRP, kiselost (pH) buraga, opskrba buraga aminokiselinama i peptidima, veličina čestica hrane i dr.

Ukoliko u buragu nema dosta energije, tj. fermentirajućih ugljikohidrata, koji bi iskoristili

prisutni amonijak, količina slobodnog amonijaka u buragu se povećava. Višak amonijaka se apsorbira kroz stijenku buraga i odlazi u jetru u kojoj iz amonijaka nastaje urea, koja je manje otrovna od samog amonijaka. Za ovakvu pretvorbu jednog grama amonijaka u manje toksičnu ureu organizam treba potrošiti dodatnih 30,56 kJ energije za svaki gram nastale uree, umjesto da je tu energiju utrošio za proizvodnju mlijeka. Dio uree vraća se natrag u burag preko sline, no najveći dio mokraćom izlazi iz organizma. Razina uree nastale u organizmu može se odrediti analizom uree u krvi ili, u praksi češće, određivanjem uree u mlijeku.

Mikrobni protein nastao u buragu vrlo je kvalitetan i opskrbljuje organizam potrebnim aminokiselinama. Dio tog proteina koji, eventualno, prođe burag i ode do pravog želuca, tamo se razgradi do aminokiselina i kroz stijenke tankog crijeva apsorbira u krv. Važno je razumjeti da, kada hranimo kravu, mi u stvari hranimo mikroorganizme buraga koji iz njega stvaraju mikrobni protein. Mikrobni protein može osigurati više od 60 % ukupnog proteina koji dolazi u tanko crijevo i tamo se apsorbira. Za

Mljekarski list 03/2008.

HRANIDBA kukuruza, dok je sadržaj metionina nizak u obrocima u kojima prevladavaju leguminoze. Ukoliko imamo u obroku dosta i jedne i druge aminokiseline njihov omjer treba oko37%(7 /19 = 0,368x 100=37%). biti postignut i biti u prije spomePri sastavljanju obroka moramo nutom odnosu, odnosno 3: 1.

Prilikom sastavljanja obroka za također imati na umu i izvor BNPte mliječne krave moramo imati na ili by-pass protein njegov aminokiselinski sastav.

U buragu nerazgradivi protein Moramo biti pažljivi i znati da umu da vrsta i kvaliteta volumije onaj dio sirovog proteina (SP)koji različita krmiva imaju različitu nozne krme također ima utjecaja na izbjegne mikrobnu razgradnju u probavljivost i dostupnost proteina potrebe za BNP.Krave koje hranimo buragu, što omogućuje amino- te da je aminokiselinski sastav BNP, različitom krmom, različito mogu kiselinama iz krme da prođu iz kojim dopunjujemo razlike iz reagirati na dodani BNP. Obrok buraga u tanko crijevu na poslije- mikrobnog proteina u sastavljanju sastavljen pretežno od lucerke i kvalitetne mlade paše može imati buražnu probavu i apsorpciju. obroka, različit.

Mliječne krave koje u ranoj laktaciji Lizin i metionin dvije su drugačije i/ili veće potrebe za BNP, naglo počinju proizvoditi veliku aminokiseline koje se često ističu nego onaj sastavljen na bazi silaze količinu mlijeka imaju velike kao ograničavajuće ili djelomično kukuruza. Objašnjenje je u tome da potrebe za aminokiselinama i mogu ograničavajuće u sintezi proteina ova dva krmiva (lucerka i kvalitetna imati veće potrebe za by~pass mlijeka. Drugim riječima, to znači da paša) imaju visok sadržaj SP pa nije proteinom nego druge mliječne će, ukoliko ove aminokiseline nisu u potrebno toliko dodavati proteinkrave u stadu. Važno je stvoriti dovoljnoj količini dostupne u skihkrmiva, kao što je sojina sačma, uvjete da mikrobi buraga proizvedu mliječnoj žlijezdi kada se sintetizira kako bi bile zadovoljene proteinske što više mikrobnog proteina, kao mlijeko, proizvodnja mlijeka biti potrebe u obroku. No ipak, proteini prvog koraka u zadovoljenju smanjena. Odnos lizina i metionina u lucerki i mladoj paši nalaze se u potreba krava u ranoj laktaciji, jer koji se nalaze u mikrobnom protei- vrlo probavljivoj formi, pa dodatakva grla ne mogu stvoriti dovoljno nu, tjelesnim tkivima i mlijeku vrlo vanje BNPu ovakav obrok vrlo često mikrobnog proteina za zadovoljenje je blizu 3:1. Sadržaj lizina najčešće dovodi do povećanja u proizvodnji mlijeka. S druge pak strane, silaža svih svojih potreba za aminoki- je nizak u obrocima bogatim kukuruza sadrži dosta manje selinama. Kako bi zadovoljile sve kukuruzom i nusproizvodima potrebe za proteinima, mliječne krave mogu dio svojih potreba zadovoljiti i iz tjelesnih rezervi, gubeći na tjelesnoj masi i kondiciji, no količina tako dobivenih aminokiselina beznačajna je u odnosu na potrebne količine aminokiselina. Iz tog razloga obrok mliječnih krava mora biti obogaćen i s BNP kako bi se sve potrebe za pravi aminokiselinama podmirile, bez protein narušavanja proizvodnje i zdravlja protein mliječnih krava.

Obrok mliječnih krava u ranoj laktaciji trebao bi sadržavati 35 do FECES CRIJEVA SIROVI PROTEIN IZLUČENO BURAG 40 %BNPod ukupnih SP. izraženo u IZ OBROKA URINOM suhoj tvari. Udio BNP možemo odrediti iz analize obroka tako da podijelimo udio BNP ukupnog Shema 1: Prikaz iskorištenjaproteinau preživača učinkovito

iskorištenje krme u hranidbi mliječnih krava sastavljamo obrok koji će omogućiti optimalnu sintezu mikrobnog proteina i također osigurati dovoljno BNP ili by-pass proteina potrebnog za željenu proizvodnju mlijeka.

U buragu nerazgradivi

obroka s udjelom (%)SP obroka. Kao primjer računamo iz obroka s 19 % SP i udjelom BNP od 7 %, da je postotak ili udio BNPod ukupnog SP obroka na željenoj razini, odnosno

•

M{jekarski list 03/2008.

7

HRANIDBA proteina pa u obrok baziran na aminokiseline. Dodaje se u obrok kukuruzu treba dodavati dosta mliječnih krava samo ukoliko je proteinskih krmiva kako bismo razina buražnog amonijaka toliko zadovoljili i uravnotežili proteinske mala da ograničava proizvodnju potrebe mliječnih krava. Dodatna mikrobnog proteina, što se događa proteinska krmiva koja se pridru- pri hranidbi obrokom siromašnog žuju silaži kukuruza u obroku mogu SP. Urea se ne bi trebala dodavati u biti bolja u zadovoljavanju potreba obroke mliječnih krava u ranoj za BNP, što znači da dodatni BNP laktaciji, koji trebaju biti sastavljeni neće na isti način djelovati u obroku od najboljih krmiva i sadržavati i na proizvodnju mlijeka, kao kada dovoljno BRP iz prirodnih izvora, se dodaje obroku baziranom na odnosno najkvalitetnije krme. kvalitetnoj voluminoznoj krmi.

Urea u mlijeku Sadržaj uree u mlijeku predUrea predstavlja neproteinski izvor dušika (NPN)i sadrži oko 45 % stavlja korisnu mjernu jedinicu dušika, koji, kada se preračuna i kojom možemo procijeniti kakvim izrazi kao SP, čini 281 % SP (45 %N x obrokom hranimo svoje mliječne 6,25 = 281 ). Ne sadrži nikakve krave. Prisutnost uree u mlijeku pokazatelj je razine amonijaka u aminokiseline te je koriste mikroorganizmi buraga da iz tog buragu. Visoka urea u mlijeku znak NPN združenog s energijom, iz je da u buragu ima previše slobodnog amonijaka, vjerojatno fermentirajućih ugljikohidrata, previše probavljivog stvore mikrobni protein, odnosno uslijed

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

proteina i/ili premalo energije u obroku krava. Normalna ili povišena razina uree u mlijeku pokazatelj je da u obrok takvih krava ne smijemo dodavati nikakve oblike NPN, odnosno ureu, jer ona neće biti iskorištena i samo će štetiti životinji i okolišu. Za sav suvišni amonijak, ureu, koju životinja izluči iz organizma, ona utroši dodatnu energiju, što može dovesti do pada kondicije i/ili proizvodnje mlijeka.

Preporučuje se da vrijednost uree u mlijeku bude vodič u pravilnom sastavljanju obroka za mliječne krave. Kako bismo si mogli objasniti i koristiti ove podatke, trebamo sustavno pratiti vrijednosti uree za svoje stado, pratiti sve promjene koje se događaju tijekom godine te brzo reagirati na svaku promjenu sastava mlijeka ili korekcijama obroka u sastavu proteina. ■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Detalj hafre sirarskogakotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna- laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjemdeterđenata

8

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr Ml/ckarski list 03/2008.

HRANIDBA V

METABOLICKI PROFILI, KAO MOGUCNOST PROCJENE

U članku su opisane mogućnosti procjene zdravstvenog stanja i proizvodnih sposobnosti muznih krava primjenom biokemijskih analiza krvi.Ovaj opći dio uvodi čitatelja u primjenu i svrhu provedbe metoda kojima se s velikom sigurnošću može poboljšati proizvodnja mlijeka i spriječiti neželjene posljedice vezane uz visoku laktaciju

ZDRAVSTVENOGSTANJA I UZGOJNOGSTATUSA MUZNIH KRAVA--- Prof dr. se. Zvonko Stojević i Natalija Filipović, dr. vet. med. U nastavcima će biti obrađena poglavlja vezana uz problematiku procjene energetskog statusa i funkcionalne sposobnosti pojedinih organa vezanih uz mliječnost.

Metabolički profili zajednički je naziv za biokemijske pretrage krvi, odnosno krvnog seruma ili plazme, rijetko pune krvi. Serum i plazma dobivaju se vađenjem krvi kod krava iz vratne ili repne vene. Serum se dobiva odvajanjem od krvnog ugruška (krv ostane u epruveti 2 - 3 sata i nakon toga se centrifugira).

Plazma se dobiva isto tako, samo uz primjenu sredstva protiv grušanja (antikoagulansi). Dobiveni serum ili plazma poslužit će za daljnje analize u laboratoriju. Kojaje svrha ovakvih pretraga? Pojednostavnimo to na sljedeći način: dođete kod liječnika i nakon uobičajenog pregleda on vas pošalje na ''vađenje kivi".

Tek na osnovi tog nalaza on dobiva potpuniji uvid u vaše zdravstveno stanje. Međutim, u humanoj medicini zdravlje je jedini i osnovni cilj pretrage. Veterinarska medicina prakticira ove pretrage, osim uvida u zdravlje životinje, u svrhu praćenja proizvodnih sposobnosti. Primjenjiva je na sve oblike stočarske proizvodnje: peradarstvo, svinjogojstvo, tov junadi. Međutim, daleko najširu i

Mljekarski list 03/2008.

isplativu svrhu našla je upravo u imaju za svrhu proizvodni cilj, kako mliječnih krava. Razlog tome je mlijeka, tako i ploda (teleta) koji se specifična probava u preživača i jednim dijelom odvijaju istovrenačin stvaranja sastojaka mlijeka meno. Dokje takva pregradnja tkiva (vidi članak "Oprimjeni propionata u u jednom uravnoteženom omjeru, hrani muznih krava"). Mijena tvari govorimo o skladu unutarnje (metabolizam), kojom nastaju tvari sredine (homeostazi). U prirodi su potrebne za proizvodnju mlijeka poremećaji homeostaze izuzetno kreće se u dva osnovna pravca: rijetka pojava. Dapače, u krava s anabolički, odnosno izgradnja tkiva niskom proizvodnjom mlijeka i katabolički, razgradnja vlastitog rijetko su zabilježene i praktički tkiva. U visokomliječnih krava oba zanemarive. Visoka proizvodnja

Vađenje krvi iz vratnevene krava Vacutainer®sistemom

HRANIDBA mlijeka u pravilu dovodi do narušavanja homeostaze.

Svaki poremećaj ne mora se odmah očitovati kao bolest. Zbog toga i govorimo o supkliničkim poremećajima, dakle krava je naoko zdrava i možda još uvijek dobro proizvodi.

Kako se nastali poremećaji postupno razvijaju, može doći i do pojave bolesti, no prvo će se očitovati padom proizvodnje. S tim u vezi nastupa faza dodatnih troškova: liječenje, gubitak u proizvodnji, a upitna je i daljnja sudbina krave u proizvodnom i reprodukcijskom procesu. Kako to spriječiti? U pravilu nema krave koja ima visoku proizvodnju, a da joj homeostaza nije barem djelomično narušena.

Ovo se odnosi na period pred telenje (posljednih 1 - 2 tjedna suhostaja) i osobito prvih četrde­ setak dana laktacije kada je proizvodnja mlijeka u enormnom porastu. Praćenjem metaboličkih profila možemo, osobito u tim kritičnim razdobljima, uočiti poremećaj i preventivno djelovati. Što su metabolički profili?

Krv je jedino tkivo koje komunicira sa svakom živom stanicom u organizmu. Do nje donosi hranjive tvari, a od nje odnosi metaboličke produkte, kako one otpadne, tako i one koje će biti ugrađene u druga tkiva i proizvod.

Dakle, u krvi "sve piše". Promjene, odstupanja u biokemijskom sastavu krvi mogu upozoriti na pojavu bolesti ili pada proizvodnje prije nego što se one vanjski manifest,-· raju. Međutim, i ta odstupanja ne moraju biti posljedica narušenog ~tava homeostaze. Ona jedno· " prate proizvodni ciklus. osobito važno u 0 je "'lih krava. Primjerice: ,fili bitno će se razli½ostaju i početku r\ini i pod kraj J O fazi ste-

/~------~

Biokemijskilaboratorij onosti. Također, značajne razlike u analiza uspostavili smo okvirne biokemijskim pokazateljima pojavit metaboličke profile. Utvrdili smo će se u krava s niskom i visokom referentne vrijednosti za farme koje proizvodnjom mlijeka. S tim u vezi, su u sustavu redovitog praćenja. Na pri procjeni rezultata analiza osnovi vlastitog rada uspjeli smo svakako treba imati podatke o dokazati neophodnost praćenja količini mlijeka i osnovnom sastavu. metaboličkih profila muznih krava i Vlastita iskustva uputiti niz korisnih savjeta stoDugotrajnim i sustavnim radom čarima i nutricionistima. Ovakav uspjeli smo postaviti osnovna načela . pristup omogućio je krajnjim korikoja se primjenjuju u procjeni snicima korisne rezultate u svrhu metaboličkog statusa visokomliodržavanja zdravlja i proizvodnje. U ječnih krava. Utvrdili smo presudne nekoliko sljedećih članaka nastojat trenutke u proizvodnoj fazi muznih ćemo uzgajivačima približiti svrhu krava. Na osnovi biokemijskih pojedinih pretraga. ■

Poštovani čitatelji, u prošlom broiu MIJ"ekarskoglista obavijestili smo vas o mogućnosti J Ponude hrane za krave u ovom, za neke proizvođače, veoma teškom razdoblju. Stoga, kako bismo vam omogućili da dođete do sijena, silaže i kukuruza, navodimo kontakt brojeve telefona na koje se možete obratiti: 042 618 181 (Z. Gorup iz Brezničkog Huma) 048 833 41 O (V. Blažeković iz Gole) 098 341 201 (M. Tomašević iz Slav. Broda) 099 500 6585 ( S. Šalamunec iz Ivanjske) 043 886 067 (M. Žabjačan iz Sasovca) 053 772 028 (M. Kostelac iz Poljica) ■

Mljekarski list 03/2008.

AGROTEHNIKA

OBRADA TLA

Svrhaobrade tla je stvaranjedobrih fizikalnih uvjeta za ugađanje rastu sljedeće kulture. Kodmehaničkih zahvata (zaoravanjastrni, osnovne obrade tla, pripremesjetvenog sloja) u ukupnom sustavu "11011 nije isključeno nastupanje neželjenih efekata: erozije tla, sabijanjatla, pokretanja hranjivihtvari, smanjenjadijela od mnoštvavrsta mikroorganizamate nanošenja štete fauni tla

Obradi tla treba pristupati s ljubavlju i znanjem

Biljke povlače hraniva iz tla samo u humusnoj otopini kroz najsitnije žilice svoga korijenja, iz onoga dijela tla u kojemu se korijenje nalazi. Korijen biljke prodire za otopinom hraniva do nevjerojatnih dubina, pa je npr. korijen lucerne u sedmoj godini nađen na dubini od 20 m. Slično radi i korijen vinove loze. Stoga je zadatak obrade tla omogućiti biljkama pružanje svoga korijenja u što većem volumenu tla. Ako tlo, koje je do sada obrađivano, na 30 cm produbimo samo za 3 cm, ne samo da ćemo razbiti taban pluga, nego ćemo i povećati volumen tla u kojemu će se korijenje lagano širiti za čitavih 1O %. Čak i biljke plitkog korijena i kratke vegetacije, kakve su strne žitarice, imat će izravne koristi najmanje u navedenom postotku kroz dublje prodiranje korijena, ali i kroz popravljanje atmosfere tla i bolju komunikaciju vode. Jednogodišnje ozimine nemaju vremena probijati se kroz tlo, a to još manje mogu one jare, u proljeće zasijane i već u ranu jesen pohrane biljke. Stoga je poželjno tlo produbiti koliko je to moguće nakonkretnom tipu tla. Duboka tla na Jesu može se obrađivati oranjem na vrlo velike dubine, do 75 cm, pa čak i na 1,5 m, što često rade Talijani boreći se za skupljanje što veće količine zimske vlage. Svakako ih je potrebno, prije uvođenja reducirane obrade ili direktne sjetve, prirediti na način da ih se dubinski rahli radi razbijanja tzv. tabana pluga ili sloja mulja, do čega dolazi nakon velike količine oborina u

12

Dr. se. Darko Uher kratkom razdoblju. Mutna voda premješta čestice tla u željenom smjeru - plavljenjem i proizvodnjom plodnog tla, ili u neželjenom učinku odnoseći ih erozijom. Zoran primjer erozije je rijeka Orljava, koja odnosi čestice tla iz požeške kotline. No, ona ih negdje donosi i taloži tvoreći plodno tlo. Erozija odnosi najbolje čestice s obradivih površina. Koliko će odnijeti, ovisi o njihovoj prekrivenosti zelenim pokrovom, kako je prikazano na slici.

Obrada tla plugom ili konvencionalna obrada To je rahljenje i okretanje tla do ustaljene dubine obrade. Svako oranje rezanjem nanosi ožiljak tlu, previše ga otvara i premješta zone tla izbacujući donju zonu na površinu, a površinsku zonu tla

dublje, remeteći uvjete života mikro flore i mikro faune tla, prisiljavajući ih na novo privikavanje. Oranje stoga, treba izvoditi samo kad je neophodno, npr. radi zaoravanja veće količine biljne mase, kad nema opasnosti od erozije i prije zime, otvarajući tlo djelovanju smrzavanja. Konvencionalnu je obradu na nagnutim terenima potrebno izvoditi po izohipsama, crtama koje spajaju istu nadmorsku visinu te usijavati u trakama naizmjenično ozimine i jare kulture, kako bi se erozijom pokrenuto tlo ipak zaustavilo na našem posjedu. Što kažu znanost i praksa o mogućem izostavljanju oranja ?

Oranje se može izostaviti ili zamijeniti rabljenjem bez okretanja na strukturnim tlima. Rahljenjem se,

100

l

■ Odnošenje

■ Otplavljivanje

tco 80 .l!: Ia. 5

60

lco

40

E"

co ~ C: -c

o

20

o

o

15

35

55

Prekrivenosttla (%)

75

95

Grafikon 1: Otplavljivanjei odnošenjetla ovisnood stupnja prekrivenostitla M{jeknrsk,ilist 03/2008.

AGROTEHNIKA

Slika 1: Konzervirajuća obrada tla nakon žetve glede strukture tla i njegove sposobnosti za primanje i zadržavanje vode, postiže isti učinak kao i oranjem. Razlike između ovih dvaju postupaka su u sljedećem: • rahljenjem se, za razliku od oranja, ne okreće tlo pa se na površinu ne iznose korisni mikroorganizmi iz dubljih slojeva i ne izlažu pogibelji, niti se duboko zaoravaju korisni mikroorganizmi kojima treba toplina i sunce pa u donjim slojevima uginu; ali zato • rahljenjem ne zaoremo biljnu masu, ponikle korove i ostalo.

Suvremena poimanja ratarenja ne teže više urednom ratarenju, višekratnom oranju i tanjuranju, jer sve to košta, a ne donosi prinos.

Konzervirajućom obradom zadržava se malčirana biljna masa na površini tla, koja sprječava zamuljivanje, olakšava prihvat oborina i smanjuje njihovo ishlapljivanje, humificira se i povećava udio organske tvari u tlu te pogoduje razvoju gujavica - kišnih glista, za koje svi znamo da su najstariji i najučinkovitiji ratari.

Tamo gdje se redovito ore, gujavica više nema.

Gospodarenje bez oranja je sasvim novi sustav gospodarenja.

Objasnimo to na slijedu operacija nakon žetve pšenice i drugih strnina. Novi sustav obrade počinje već postupcima žetve. Uz kombajn u tablu ne ulazi traktor ili kamion s

M(jekarski list 03/2008.

visokotlačnim

gumama. Urod se kombajnom iznosi na prometnicu u polju ili ga se preuzima u pretovarnu prikolicu s kosim dnom i pužnim transporterom i širokim niskotlačnim gumama, koju vuče ili traktor s gumenim gusjenicama, ili traktor s udvojenim gumama. Tlo se ne smije ugaziti!! Prva operacija odmah iza prolaska kombajna je konzervirajuća obrada. Ne nakon jedan sat, ili pola sata, već odmah.

Izvodi se strojem tipa Multitiller, koji podrezuje, podiže, okreće i još sječka (malčira) strn, konzervirajući zatečenu vlagu, omogućavajući prihvat vlage od sljedeće kiše i dovođenja rasutoga zrna žita i eventualnoga sjemena korova u povoljno stanje za nicanje.

Odlična varijanta je i primjena kombisema - stroja s rotorom i sijačicom te usijavanjem među­ usjeva. Za razliku od uobičajene prakse, tlo se ne ostavlja bez biljnog pokrova. Međuusjev i rasuto sjeme odmah niknu nakon ljetne kiše koja redovito prati žetvu pšenice (i olakšava oplodnju kukuruza), zaštiti tlo od ljetnih žega, isušivanja i pečenja, dovođenja u stanje da se u njemu svaki plug polomi. Dobar gospodar neće nikada učiniti dvije stvari: • dopustiti da mu se tlo isuši,jer na vrijeme obavlja konzervirajuću obradu,

•

neće orati mokro tlo! U razdoblju

kad je tlo povoljne vlažnosti za obradu, svaki dan ima 24 sata i moguće je orati bar 21 sat tijekom dana. Zašto bismo orali po mokrom?

Izravnaili direktna sjetva Izravna sjetva je odricanje od svake obrade tla nakon žetve prethodne kulture. U novije vrijeme postaje pretežni način proizvodnje u poljoprivredi SAD. Spoznaje o razornom djelovanju erozije donijele su promjene u tehnologijama, pa se sva polja ostavljaju pod zelenim pokrovom od ozimina ili od međuusjeva, koji se izlažu zimi smrzavanju, da bi se u njih bez ikakve obrade usijale proljetne kulture (kukuruz, repa, soja, suncokret ..). Ne samo da štite od erozije, već su međukulture odlična zelena gnojidba i pomažu da se održi bilanca humusa (iznad 4 %) u tlu. Biljni ostaci i bilje od među­ usjeva još nisu humus, ali jesu humusna tvar, od koje će u tlu nastati humus, bez kojega kultivirana biljka koju uzgajamo ne može povlačiti svojim korijenskim žilicama otopljene hranjive tvari iz tla.

Reduciranjeobrade Za reduciranje obrade, u smislu smanjenja broja prohoda obrade površinskog dijela tla s više različitih alata te istovremene sjetve s obradom, razvijena su kvalitetna

13

AGROTEHNIKA Proizvođač

Tip

Horsch Tiger 3AS

I

Klickerling Quadro 3,00

Profl Bird 3000

Viiderstad Culrus CS 300 84,5

Rabe

Visina do okvira. cm

85

85

75

Broj zubaca

13

li

13

15

Razmak pruga, crta, cm

23

27

24

20

Broj diskova

8

o

16

8

Broj zubaca za niveliranje

o

9

o

o

Izvedba valjaka 1

Gumcnipaker

STS valjak

Valjak s letvama

Gwneni valjci

Promjer valjka. mm

800

530

640

800

Mak.s. radna dubina, cm

35

28

30

30

Gumeni pakcr

Osovina

Osovina

Gumeni valjci

Masa,kg

2700

2500

3070

3600

Transportna duljina, m

7,30

7,00

8,80

6,50

Transportna širina, m

3,00

3,00

3,30

3,00

Potrebna snaga, kW (KS)

110 (150)

88 (120)

147 (200)

110(150)

Cijena bet PDV, €

18.500

16.500

16.540

25.900

Ure.daj za transport

' Ponuda proizvođača u osnovnoj izvedbi, drugi valjci po želji

oruđa. Zakon za reduciranje obrade je smanjenje gaženja tla, isključi­ vanje ulaska u tablu traktora s prikolicama ili, ne daj Bože, kamiona s prikolicama. Prema usporednim ispitivanjima rada Grubera Horsch Tiger AS i sedmobrazdnog pluga, koje je organizirao časopis Profi s tvrtkom Horsch te proveo na Poljoprivrednim institutu u Pragu, utvrđeno je kako Horsch Tiger AS treba do 60 % manje vučne sile po metru zahvata, potrošnja goriva niža je za 24 %, učinak za 30 %viši, te da je ravnanje tla bolje i da se tlo priprema za izravnu sjetvu. ■

Što djeluje na umornost tla?

Tri činitelja djeluju na umornost tla: a) štetni međuproizvodi nastali pri razgradnji biljnih ostataka, b) međusobno djelovanje mikroorganizama tla i c) nagomilavanje štetnih organizama, bolesti i štetnika. Utvrđeno je da izlučevine korijena i međupro­ izvodi razgradnje biljnih ostataka mogu promijeniti omjer skupina

Slika 2: GruberHorschTigerAS

mikroorganizama tla što dovodi do pojačanog djelovanja štetnih mikroorganizama, primjerice na naglo širenje nematoda na krumpiru, crvenoj djetelini, zobi, repi ili ophiobolusa na pšenici i ječmu. Tu valja očekivati da će se priključiti neki opasan negativni činitelj, npr. da neka kultura može biti prenositelj opasnih bolesti ili štetnika, ili oboje. Kako se može smanjiti umornost tla? Prije svega

nekom od agrotehničkih mjera, kao što su duboka obrada tla, primjena podrivača, racionalna gnojidba, izbor sorti ili hibrida otpornih na bolesti i štetnike.

Zbog

povećanih

troškova

energije, obnavlja se zanimanje za plodored kao izvor dušika, ali i zbog sve veće opasnosti od zagađenja podzemne vode nitratima.

Plodored će u budućnosti odigrati ključnu ulogu u zaštiti poljoprivrednog tla i u proizvodnji zdrave

Slika 3: GruberRabe ProfiBird 3000 14

hrane. ■

Mljekarski liYt 03/2008.

on Vaša prednost · To your advantage Inženjering,izrada opreme i trgovino u procesnoj industriji Engineering,production and trade in processindustry vrtka Pec6n d.o.o. bovi se procesnim 1ženjeringom, izradom opreme i trgovinom 1 procesnoj industriji. Zastupljeni smo u go:,vo svim granamo prehrambene industrije, 1 posebno u mljekarstvu. 'omoću proizvodne opreme Pecon-a može e proizvesti: - konzumno mlijeko, - svježi sirevi, - meki ili tvrdi sirevi, - jogurt, - voćni jogurt, - kiselo ili slatko vrhnje, - maslac. z područja prerade mlijeka Pecon nudi: - Strojarska-tehnološko projektiranje kompletnih obiteljskih i industrijskih prerada sukladno zakonskim propisima; - Kompletnu opremu za mljekare od obiteljskih do industrijskih postrojenja; - Pojedinačnu opremu za mljekarstvo: - laktofrize (volumen 1001do 120001), - kontinuirane pasterizatore, - šaržne pastere (duplikatore), - sirne kade - preše za sir; - spremnike za sirutku, - CIP stanice, - bućkolice za maslac, - cisterne za transport mlijeka (sa ili bez vozilo).

Proizvodnjasira u sirani Runolist

Viskubator

\Jeke od naših referenci: )ukat . Belje . Meggle Hrvatska . KIM . ~denko . Mils Mljekara Split . Biogal . :uromilk . Runolist . Lotus . Agropromet ltujska Mljekara . Slavijo . lmpaz Zaječor ;rbija . Jersey Knjaževac Srbija . lecon d.o.o., Samoborska cesta 145 I 0090 Zagreb

rel.: Ol /3496 413; 3496 428; =ax.: 01/3496 424 ~-mail: pecon@pecon.hr; www.pecon.hr

Kamionska cisterna za transoort mliieko

Šaržni mobilni posterizator

Pasterizatorza mlijeko

Salamura

Sirno kado

Punilica i zatvoročico jogurta

SUSTAV

KRAVA-TELE

HRANIDBA U SUSTAVU KRAVA· TELE -

Mr. se. Dalibor]ugović -----------------------------

Smatra se da krave mesnih pasmina mogu dnevno popasti oko 45 do 50 kg trave. Walker (1986.) je utvrdio da mesne pasmine goveda na pašnjaku u prosjeku konzumiraju od 10 do 12 kg suhe tvari. Tijekom kasne jeseni, ovisno o atmosferskim prilikama, stoka se povlači iz polja u prihvatilišta, gdje se za nju organizira hranidba, za svaku kategoriju posebno. Kod dolaska u prihvatilište krave i starije junice su u visokoj bređosti. Imajući u vidu da tele intenzivnije raste i razvija se u zadnja dva mjeseca graviditeta, važno je dobro izbalansirati obrok u smislu ravnoteže energetskog i proteinskog dijela te osigurati u dovoljnim količinama minerale i vitamine. Prosječna količina potrebne energije po kravi dnevno u visokoj bređosti iznosi oko 1Oh.j., a prosječna količina probavljivih bjelančevina iznosi oko 1 000 g. Isto tako, krava treba dobiti kroz obrok dnevno 80 g kalcija i 55 g fosfora, tako da odnos Ca i P bude približno 1,5 - 2: 1. Kvalitetno sijeno i sjenaža po volji te eventualno nekoliko kilograma smjese za muzne krave nekoliko tjedana pred i poslije teljenja u principu zadovoljavaju ove potrebe, ne idealno, ali iskustveno, to je dovoljno, mada iz iskustva znamo da u većini slučajeva mesne pasmine goveda sasvim solidno i bez problema prežive zimu i na kvalitetnom sijenu.

Nakon rođenja od najveće je važnosti da tele što prije dobije kolostrum zbog bjelančevina globulina, koji ima zaštitnu funkciju formiranja imuniteta. Koncentracija globulina u mlijeku s vremenom brzo opada kao i sposobnost

16

Telad će uz majku postupno početi uzimati voluminoznu krmu, uslijed čega će doći do razvoja predželudaca četiri puta brže od sirišta ili pravog želuca. Ciljje osposobiti tele da u polje ode kao pravi preživač koji je sposoban efikasno iskorištavati pašu

Križanka u paprenojmetvici(Menthapiperita)

3&

,,..,.r----311../" ■ voluminoza

■ sm)'>Sa

..

..,,,,

Grafikon 1: Idealna dinamika hranidbekrava i junicaprije i nakon porodau prihvatilištu Mljekar.-;kili,;t 0:J/2008.

SUSTAV KRAVA-TELE probavnog sustava teleta da propušta nepromijenjen globulin krv.

Poželjno je da tele dobije 0,4 litre kolostruma unutar prvih 12 sati nakon poroda. Telad se drži na otvorenom uz majku i tako već postupno stječe otpornost. Hrani se majčinim mlijekom sisanjem i ono mu osigurava sve potrebne hranjive sastojke te ima visoku probavljivost od 95 %. Ispočetka predželuci nisu razvijeni niti je u njima prisutna odgovarajuća mikroflora, koja bi im kao preživačima omogućila probavu celuloze. Telad će uz majku postupno početi uzimati voluminoznu krmu, uslijed čega će doći do razvoja predželudaca četiri puta brže od sirišta ili pravog želuca. Cilj nam je osposobiti tele da u polje ode kao Hranidba tropasminskihkrižanki na OPG Karagić, Baćin pravi preživač koji je sposoban efikasno iskorištavati pašu.

Boravkom na prirodnim pašnja- prikazani su pokazatelji kvalitete Voda je osnovni dio obroka. cima, poput Mokrog polja, govedi- vode kanala VelikiStrug za 2007. g.

Dnevne potrebe, s obzirom na ma će za napajanje na raspolaganju Prema uredbi o klasifikaciji temperaturu zraka i sustav hra- biti lokalni vodotoci koji teku kroz voda (NN 77/98), voda Velikog nidbe, su različite. U tablici 1 polje: Sloboština na istočnoj strani Struga spada u Ili. i IV. kategoriju prikazane su dnevne potrebe polja, Subocka na zapadnoj i Veliki kvalitete s obzirom na hranjive tvari, mesnih pasmina goveda za vodom, s Strug koji polje dijeli na dvije biološke i mikrobiološke pokazaobzirom na temperaturu zraka, po lateralne polovice. Svi spomenuti telje, što je i razumljivo, jer je Veliki kilogramu pojedene suhe tvari vodotoci nikada, ni za najžešćih Strug većim dijelom godine plitka obroka. stajačica s velikim unosom alovrućina, ne presuše. U tablici 2 htonog organskog materijala biljnog porijekla. Smatramo da je voda Tab/ica 1: Potrebemesnihpasminagovedaza vodompo kg pojedenesuhe Velikog Struga zadovoljavajuće tvari pri različitim temperaturamazraka kvalitete za goveda na paši.

Pretpostavljamo da isto vrijedi za Temperaturazraka u °C 15 21 4 10 26 32 rubne vodotoke Mokrog polja: Litara vode po kg Sloboštinu i Subocku, osobito zato 3,1 3,8 4,5 5,2 3,3 7,4 pojedene suhe tvari obroka što je za vrijeme Domovinskog rata došlo do egzodusa stanovništva iz sela koja se nalaze uzvodno duž Tablica2: Prosječne vriiednostipokazateljakvaliteta vodekanala spomenutih vodotoka pa pretVeliki Strug postavljamo da je voda kvalitetna, jer nije više toliko opterećena Pokazatelj max. mm.

X st. dev. unosima organske i anorganske 3,2 temperatura vode 23,1 12,3 7,5 tvari koje proizvode kućanstva. pH 0,4 8,4 7,1 7,5 Walker je (1988.) utvrdio. da se 5,2 15,4 suspendirane čestice mg/L 31,2 8,4 goveda na paši maksimalno udaljavaju 5 - 6 km od vodotoka koji im otopljeni kisik mg/L 2,5 13,5 7,8 3,7 služi za napajanje. amonijak mgN/L 2,4 0,2 0,6 0,7 Ukoliko se prihvatilište ne nitriti mgN/L 0,07 0,01 0,03 0,01 nalazi u blizini nekog vodotoka bit nitrati mgN/L 2,2 0,06 0,6 0,6 će potrebno iskopati bazen ukupni dušik mgN/L 3,9 1,1 2,3 0,9 odgovarajuće dubine i površine koja će osiguravati dovoljne količine ukupni fosfor mgP /L 1,1 0,1 0,3 0,3 pitke vode za vrijeme boravka stoke br. aerobnih bakt. BK/mL 37C 252 000 1900 32 763 69 969 izvan polja. ■

Ml/ekarski list 03/2008.

17

ZANIMLJIVOST!

SVIJET JE GLOBALNO SELO

Svi smo u zadnje vrijeme svjesni velikih promjena koje se događaju, kako na tržištu hrane općenito, tako i na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Istovremenom smo "zasuti" različitim komentarima iz različitih izvora. Gotovo da nema niti jednog od njih koji za sadašnju situaciju ne krivi, ili barem spomene, situaciju u svijetu ...

-

Zoran Radan, dr. vet. med. ----------------------------Pa kakvaje stvarno situacija u svijetu?

Kako bismo dočarali sadašnju situaciju u kojoj se nalaze proizvođači, pa i potrošači mlijeka diljem zemaljske kugle u ovom broju Mljekarskog lista prenosimo dijelove članka Developingtastes, objavljenog u siječanjskom izdanju renomiranog Finantialtimesmagazina, a koji slikovito opisuje trenutačnu situaciju na dva kraja planeta:

Prijenekolikomjeseciu Punjabu,nakonšto su seljacizapalilivatru na požnjevenimpoljimariže kako bi oćistili svoju zemlju,jagroopSinghje proveocijeloposlijepodnerazmišljajući kakoje onsretančovjekjer uzgajamliječne krave.

Singh, visokiSikh koji svojestado čuva odjevenu bijelutuniku i svijetloružičasti turbannafarmi blizu selaAliwalu sjevernojlndijiposjeduje60 pomalokoščatih smeđih životinjakojedržiu otvorenojnadstrešnici na rubupoljaiza svojekuće.

Držanjekrava,jednako kao i uzgajanjepšenice,posta/oje jako profitabilanposao tijekomprošlegodinezato što Singhu plaćaju puno višeza mlijekokojeproizvede,negoštoje to prijebioslučaj.

Sadadobivaoko5 rupijaza litru- trećinu višenegoprijedvijegodine-od tvrtkeNestlelndiakojasakupljamlijekoi zatim ga lijevakrozstrojeveu obližnjojtvornicite ishlapljujući vodustvarafini bijeliprah.

"Cijenesu vrlo dobre i mi smo vrlo sretni" kaže Singh gledajući za svojim stadom. Planirauskoro izgraditinovu nadstrešnicuzato što mupočinje nedostajatiprostoraza držanjekravakojihplanirau ovodobasljedeće godineimati150,što čini točno 148višenegošto ihjeposjedovao prijejedno desetljeće.

Nedaleko,drugi Sikhfarmer,JatinderSingh,jednako optimistična gleda na budućnost. Počeo je podizatisvojufarmu prijejedno desetljeće sa samojednomkravom,a danasih ima65 i drži ih vanina betonompopločanom dvorištui u blatnjavim oborima.Kroznekolikosljedećih godinaplanirauzgajatipomladaki udvostručiti svojuproizvodnjumlijeka.

No,štoje dobroza proizvođače lošeje za potrošače. Ulndiji,gdjese mlijekotradicionalno kupujesvježesvakidani zatim kuhaza upotrebus čajem iliza izraduskute(ovimese sprečava kvarenjeu zemljigdje električna energijanijeuvijekdostupna, a mnogoljudineposjeduje.frižider), ljudisadaplaćaju 24 rupijaza litru-3 rupijavišenegopriješestmjeseci.

Okošest i pol tisuća kilometarasjevernood Punjaba,na zelenimpoljimajužnog Somerseta,proizvođač mlijekaPeter Winstoneuživajer mu se sreća nasmiješilajednako kao što se to moglo vidjetikodJagroopaSinghai JatinderaSinghatakođer zbog strelovitog rasta cijena mlijeka. "Ni u svojim najluđim snovimamislimdafarmerinisuočekivali promjenekoje su se dogodileu posljednjihšest mjeseci"kaže Winstone.Na licu mu se vidiumorkaošto bimoglii očekivati od nekogatko ustajeu 03.45 ujutrodazapočne s mužnjom-poslomkojitrajeoko četiri sata, čak i uz pomoć automatskih muzilica, i koji se mora obavljatinajmanjedvaputa svakidan u godini.Život niještedio britanskefarmereu zadnje vrijeme-"najgore moguće razdoblje" su riječi kojimaWinstoneopisujeposljednjihosamgodina-cijene mlijekasu biletakoniskedaje biloteškopokrititroškove."Većina ljudije stvaralagubitke"kaže.

Winstonejepreživioupravljajući svojomfarmom s oko300 kravauz pomoć samo nekolikoljudi,uključujući njegai njegovu ženu. Zadovoljanje jer je izdržao,a životje tijekomposljednjih nekolikogodinaotišaonabolje.Napuno,punobolje.

UtravnjuWinstoneje dobivaooko 17penijaza litrumlijeka od MilkLine,zadrugeproizvođača mlijekakoja od mlijekakoje 18

Mljekarski list 0312008.

ZANIMLJIVOST! otkupi proizvodi sir kojeg zatim prodaje britanskim supermarketimakao što je to Sainsbury's.Danas za litru Winstone dobiva 26 penija - najvišu cijenu u posljednjih desetak i više godina. ''2007 je bila čudna godina" reče zamišljeno. Čudna je također bila za potrošače. U VelikojBritaniji kupcisadaplaćaju E1.34 za "four-pint"(2,28L)plastičnu bocu s mlijekom.Prijegodinudanacijenaje bila[1 .11.

Razlog ovomu je činjenica da su britanski farmeri iskoristilisvjetskusituacijus visokimcijenamamlijekau prahu pa su, radije nego da mlijeko prodaju britanskim supermarketima,počeli mlijekoprodavatina svjetskomtržištu.

Toje na kraju dovelodo toga da je manje mlijekaostaloza britanskotržište.

BritanskiJarmerine izvozesirovomlijekonegomlijekou prahui sir.MilkLinkje isporučio sirSti/tonna tržišteSaudijske Arabijepo prviput netomprijeBožića, a sadaočekuju isporuku još i veće količine kakoza BliskiIstoktako i za Kinu.

Farmerisu uspjelivisoketroškovestočne hraneprebaciti na potrošače. Winston,koji hranisvojekravekoncentriranom mješavinompšenice,repinihrezanaca i sojinesačme kaže da tonu ovakvestočne hranedanasplaća 180funti, štoje za oko 100funti višenego lije plaćao prijegodinudana. Toznači da ga držanjesvakekravekoštaoko300funti više. Što nam ova dva primjera kazuju? Očigledno su one primjedbe o svijetu kao "globalnom selu" istinite jednako kao i onaj "učinak leptirovih krila" po kojemu kada leptir mahne krilima u Kini to se osjeti kao uragan negdje drugdje (barem što se tržišta mlijeka tiče)!

Koliko je u ovakvoj situaciji moguće utjecati na tržište mlijeka u Republici Hrvatskoj - iz Republike Hrvatske?

Svakim danom, sve manje i manje. Svakako da su legitimni pokušaji utjecaja na lokalno tržište, kako u Republici Hrvatskoj, tako i bilo kojoj zemlji na svijetu. No, kada se poštuju regule tržišnog poslovanja i razni potpisani trgovački ugovori (WTO, EU, CEFTA itd.) ostaje malo prostora za djelovanje, pa možemo biti sigurni da će, kada neki John, Lee ili Abdul počne u svojoj domovini plaćati mlijeko drastično skuplje, više cijene dočekati i hrvatskog kupca na policama Getroa, Konzuma itd.

Ipak, kada govorimo o mlijeku možemo biti sretni jer je ono što se stvarno može učiniti - povećanje i promjena strukture proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj dalo pozitivnog rezultata. Imajući navedeno u vidu i svjesni sadašnje situacije na svjetskom tržištu ovaj mali komentar možemo završiti s jednim pitanjem: Gdje bi bili danas i kako bi izgledale cijene mlijeka na policama naših supermarketa da restrukturiranje proizvodnje mlijeka u RH i Operativni program razvoja govedarstva MPŠiVG nisu postigli uspjeh koji je najlakše ilustrirati činjenicom da je u 2007. otkupljeno 25 % više mlijeka nego u 2003.? ■

Mljekarski hst 03/2008.

C.itracentari) proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir

u zemlji porijekla

~ jamstvo

za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 0911267326 098 288 130

19

TRŽIŠTE

MLIJEKA

EU • TRŽIŠTE MLIJEKA I MLIJEČNIH PRERAĐEVINA Krešimir Jakui dipl. ing.

Otkupne cijene mlijeka uEU

Tijekom 2007. godine u zemljama EUbilježi se značajan rast otkupnih cijena mlijeka. Prosječna otkupna cijena mlijeka u EU-15 u studenom 2007. godine iznosila je 40,65 eura/100 kg {3,7 % mm i 3,4 % bjelančevina), što je u odnosu na početak iste godine za 3~ pos~o više, dok je na razini EU -25 iznosila oko 37,98 eura/100 kg, odnosno 31 posto više nego početkom godine. U studenom 2007. godine prosječna otkupna cijena mlijeka u Njemačkoj iznosila je 41 eura/100 kg, što je za 52 posto više nego na početku godine, u Italiji je iznosila 37,43 eura/100 kg (+14 %), u Mađarskoj 30,91 eura/100 kg (+ 13 %),Austriji 38,75 {+23%).

Na razini prosječnih cijena u godini najveći rast otkupnih cijena mlijeka u 2007. godini u odnosu na godinu ranije evidentirali _smo _u Irskoj +21 %. Slijede zem!Je koJe smo svrstali u grupu zemalja u kojima bilježimo skok cijena od 11 do 20 posto, a u nju spadaju Njemačka, Latvija, Luxemburg, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačkoj i Velika Britanija. Porast cijena do 1O posto evidentirali smo u Češkoj, Danskoj, švedskoj, Finskoj, Estoniji, Grčkoj,

20

Tržište mlijeka karakterizira povećan otkup te povećanje otkupnih cijena mlijeka.

Ukupno je u EU u 2007. godini otkupljeno 132,59 milijuna tona mlijeka što je nešto više nego godinu ranije. U Europi je porasla potrošnja mliječnih proizvoda, osobito sira

nego godinu ranije. Španjolskoj, Francusk_oj, !tali)_~, Cijene maslaca u EU Cipru, Latviji, Austriji I SlovemJ1.

Najviše cijene maslaca (25 kg) Prosječna otkupna cijena mlijeka ~ EU-25 u 2007. godini (11 mjeseci) tijekom prosinca 2~07: g?di~~ evidentirane su u VehkoJ BntamJI iznosila je 31,01 eura/100 kg, u EU475 eura/100 kg, dok su najniže 10 28,71 eura/100 kg i u EU -15 cijene bile u Danskoj 250 eura/100 32,86 eura/100 kg. Prosječno najviše kg. Prosječna tržna cijena maslaca otkupne cijene mlijeka u 2007.

(25 kg) u EU-27 iznosila je 358 godini evidentirane su na Cipru eura/100 kg. Prema prognozama (41,27 eura/100 kg).

USDA-a očekuje se da će Otkup mlijeka proizvodnja maslaca u EU stagnirati Otkup mlijeka u EU tijekom ili neznatno se smanjiti u 2008. prosinca 2007. godine pono~o)e godini {2,040milijuna mt) zbog~eće porastao. Tijekom studenog ~~!Jezi~ proizvodnje sireva i obranog mhJeka se sezonski pad otkupa mhJeka 1 količina otkupljenog 01~upnc cijene mluckJu f.l 11:uroI (,(1I.!! I indeks mlijeka dotakla je naj11.110. 11./01. 2007J2006. llmi.

2007.

1112007.10/2007. 0112007.11.12006 2007. nižu razinu tijekom Bellliia 4273 42,00 28,10 29).7 102 152 146 godine u iznosu od Bue>nka 32,13 28,00 22,39 115 144 27,32 26,82 109 133 136 eška 3635 3338 10,25 milijuna tona.

29,11 29,65 109 139 136 Danska 4032 3689 Značajan porast Njemačka 40,50 27,05 28,00 152 146 4100 101 128 127 Estoniia 3075 2463 2482 103 3157 otkupljenog mlijeka 35.20 3503 104 130 lll 45,84 4410 Grčka 128 128 zabilježen je u Fran- Sooaiolska 3884 3737 3041 3043 104 36,13 36,91 98 119 119 Francuska 3045 3036 cuskoj, Nizozemskoj, 145 2830 2770 90 142 Irska 40.17 44.60 37,65 3280 3200 99 114 117 37.43 Irskoj, Belgiji, Češkoj i !talila 41,00 40,86 102 106 106 43,26 42,23 Cil>ar Portugalu. Nešto više Latvila 137 32,39 3007 2392 2370 108 135 21,79 21,60 lll 153 154 3008 Litva 33•.34 nego godinu ranije Luksemburn 46,17 45,61 31,62 3350 101 146 138 otkupljeno je u Njema- Mađarska 123 30,91 31,51 27,33 2519 98 113 146 45,09 27,73 3078 100 162 Nizozemska 4494 čkoj. U Velikoj Britaniji, 38,10 31,40 32,00 102 123 121 Austriia 3875 Austriji, Švedskoj, Fin- Patiska 35,69 33,47 26,49 26,66 134 107 135 129 Ili 3740 2910 28,60 100 3740 skoj, baltičkim zem- Portu~al 2729 2721 107 116 ll6 29 54 Sloveoica 3158 27,39 26,22 125 Slovačka 3268 3090 106 ll9 ljama i Poljskoj predano 108 3993 100 117 Finska 4296 4282 3660 je manje nego godinu ISvedska 133 39,59 29.38 2977 106 135 3738 146 137 ranije. Ukupno je u EUu V.Britaniia 37.42 37,00 2569 2741 101 AvLEU-15 40,23 101 134 lll 4065 3014 3096 2007. godini 9tkup32,44 105 125 127 Av<.EU-10 34,20 27,46 2701 131 129 ljeno 132,59 milijuna Av~.EU-25 37,98 36,93 28,93 2948 103 obma TISUP tona mlijeka, a to je više lzvor.EU-llomlllja,

Mlfekarski list 03/2()()8.

TRŽIŠTE u prahu. Smatra se da će izvoz Potrošnja sira u EU raste maslaca pasti za oko 8 %na 240 000 iz godine u godinu tona. Na razini svjetske proizvodnje Potrošnja sira u Europskoj uniji (Sjeverna i Južna Amerika, EU,Azija, raste iz godine u godinu, a tako je Oceanija) očekuje se da će ona bilo i u 2007. godini. Prema prvim porasti za 3,9 posto na 7,670 pokazateljima potrošnja sira u EUmilijuna metričkih tona, a svjetska 27 porasla je na oko 8,7 milijuna potrošnja (Sjeverna i Južna Amerika, tona. Za 25 zemalja EUbez Bugarske EU, Azija, Oceanija) prema i Rumunjske potrošnja je prošle prognozama će porasti za oko 4 godine iznosila 8,55 milijuna tona, posto na 7,243 milijuna metričkih dok je godinu ranije potrošnja tona. iznosila 8,48 milijuna tona.

TRŽIŠTE

STOKE V V

MLIJEKA

Potrošnja po glavi stanovnika EU iznosila je u 2007. godini 18,5 kg, dok je u 2006. godini ona iznosila 18,4kg.

Potrošnja u novim aanicama Europske Unije Bugarskoj i Rumunjskoj iznosila je oko 17 kg po glavi stanovnika, što je niže od EU prosjeka. Rastući uvoz sira iz članica EU-a ukazuje na rastuću potrošnju sira u Rumunjskoj i Bugarskoj. ■

Na tržištu simentalske teladi bilježili smo gotovo tijekom cijele 2007. godine rekordne otkupne cijene. Prosječne otkupne cijene simentalske teladi (80 - 160 kg) bile su iznad 23 kn/kg ŽV. Potražnja je uobičajeno bila veća od ponude i najviše se tražila kvalitetna muška simentalske telad

TAZISTE TELADI U 2007. GODINI I

KrešimirJa kuš, dipl. ing.

U 2008.

godini

Prosječna otkupna cijena u stvima. U narednom razdoblju ne I godina. navedenom razdoblju iznosila je

u prvih

četrdesetak dana stanje na tržištu se

u odnosu na lanjsku godinu nije značajnije promijenilo.

Otkupne cijene simentalske teladi na domaćem tržištu u razdoblju od 04. do 10. veljače ove godine najviše su cijene tog razdoblja unatrag deset

očekujemo značajnije promjene na 24,33 kn/kg, a telad je najčešće tom dijelu tržišta. Potražnja će i tržena po cijeni od 23 do 25 kn/kg dalje biti veća od ponude, a cijene će Ž:V. Ponuda teladi manja je od najvjerojatnije biti na ovim razinama potražnje, a najčešći kupci su velike ili nešto više. tvrtke koje unutar svog poslovanja Tržište junadi u 2007. godini raspolažu tovnim objektima, ili su i na početku 2008. organizirale kooperaciju s poljopriU 2007. godini otkupne cijene vrednim obiteljskim gospodarjunadi za klanje na domaćem tržištu

HRVATSKA cijene(kn/kg) 2008.god.

r--..r '

živa stoka Telesimental(80- 160kg) Junicasimental(zaklanje) Biksimental(>450kg) Bik holštain(300- 450 kol Kravasimental(za klaniel Janjad

Mbekarski li.st 03/2008.

Dalmacija,Istrai Primorje rasponcijena

Kontinentalna Hrvatska rasponcijena

min.

mln.

24,00

I max.

30,00

-

-

13,00

18,00

-

-

10,00 28,00

10,00 30,00

21,00 10,00 12,00 11,00 4,00 21,00

I max.

28,00 12,50 14,00 12,00 8,00 26,00

HRVATSKA prosjek

2007.god. promjena 6/4.lj. %

6. lj.

04.02.-10.02.

24,33 11,87 12,99 11,50 6,04 27,15

HRVATSKA prosjek

promjena 6.lj.2008.godl 6.tj.2007.god. %

6.ij

-0,45 -0,42 -0,08 -4,17 -0,66 1,31

23,29 10,68 12,08 10,50 5,90 26,59

4,47 11,14 7,53 9,52 2;37 2,11

21

~

_:a 11111i'P

TRŽIŠTE STOKE=====~~~~~===~===~~~~~ bile su među nižima u razdoblju od 2003. pa do danas. u prva dva mjeseca bilježili smo najniže cijene junadi u godini, da bi do kraja godine cijene polagano rasle. Cijene su krajem godine, u odnosu na početak, bile više za 9 posto.

Tijekom posljednja četiri mjeseca u 2007. godini otkupne cijene simentalske junadi bile su na uobičajenim razinama za hrvatsko tržište. Na stabilnost tržišta junadi za klanje značajan utjecaj imala je Odluka zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 141/2006), gdje se člankom 12, stavkom 3, omogućava primjena Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu i na utovljenujunad kojaje prodana i isporučena kao živa grla drugim pravnim i fizičkim osobama.

Početak 2008. godine okarakterizirale su više cijene nego početkom 2007. Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 1O. veljače o.g. na otkupnim mjestima i stočnim sajmovima iznosila je 12,99 kn/kg, što je u odnosu na godinu ranije za 7,53 posto više. Ponuda junadi na tržištu je dobra, no potražnja je smanjena, tako da se na pojedinim dijelovima tržišta osjeća višak junadi. Kvalitetna simentalska muška junad u navedenom razdoblju najčešće je trže na po cijeni od 12 do 14kn/kgŽV. Na europskom tržištu tijekom siječnja ove godine bilježimo kontinuirani rast otkupnih cijena junećih trupova R3 klase. Cijene su u siječnju 2008. godine među najvišim cijenama tog razdoblja unatrag četiri godine. Prosječna otkupna cijenajunećih trupova R3 klase u tjednu do 03.02.2008. godine iznosila je 317,84 eura/100 kg. Zasigurno na ovakav rasplet događaja utječe i najnovije ograničenje uvoza brazilske govedine u EU. ■

22

~ ~rosječne cijeneživihbikova simentalske pasmine {>450kg) naotkupnim -~~timai stočnim sajmovima u RH ---.

16,00 II 15,00 ~ e> 14,00 u --.. = - ! ~ 13,00 .::::-- ~

I .__

----

/

~

~

---

X

12,00 11,00 10,00

-

!

~

~::::

I -l-r"""'"' l ....r-,;- ..

1.

2.

~~

-

3.

--

r--

~~

t-~4.

5.

6.

7.

8.

i"'-

I

r

9.

~

10.

...

,-

>---,

11.

12.

I

IF:::J2007.12,07 12,06 12,21 12,45 12,34 12,20 12,25 12,51 13,01 13,32 13,21 13,19 ~2008. 13,06 ·-2003. 15,36 15,28 15,20 14,38 13,80 13,25 13,20 12,79 12,58 12,09 11,70 11,56 .-2004.

11,08 10,33 10,67 11,26 11,78 12,44 12,91 13,14 13,09 13,37 13,39 13,60

-0-2005. 13,81 14,92 15,53 15,49 15,00 14,47 14,45 14,24 13,89 13,61 13,58 13,37 -2006. 13,28 13,11 12,64 12,68 12,78 12,80 12,67 12,40 12,32 12,22 12,22 11,92

Prosječne cijeneživih bikovasimentalskepasmine (>450kg) na otkupnim

mjestimai stočnim sajmovimau RH Mjesec 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

15,36 15,28 15,20 14,38 13,80 13 25 13,20 12 79 12 58 12,09 11,70 11,56

11,08 10,33 10 67 11,26 11,78 12,44 12,91 13 14 13,09 13,37 13,39 13,60

13,81 14,92 15,53 15,49 15,00 14 47 14,45 14,24 13,89 13,61 13,58 13,37

13,28 13,11 12 64 12,68 12 78 12,80 12,67 12,40 12,32 12,22 12 22 11,92

12,07 12,06 12,21 12,45 12,34 12,20 12,25 12,51 13,01 13,32 13,21 13,19

13,06

Prosječne cijeneteladi simentalskepasmine (80- 160 kg) na stočnim

sajmovimai otkupnim mjestimanaRH tržištu Miesec

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

1.

2.

24,10 24,06 2365 23 30 22,99 22,73 2310 22,83 21,35 19,52 19 23 19,22

19,08 18,15 17 87 18,94 20 27 21 77 22,32 22,54 22,16 21,81 21,54 21,64

22 30 22,63 23 88 24,05 23,58 23 62 23,87 24,42 23,80 2348 23 68 24,10

23,97 23,96 23,08 22,85 2314 23 70 23,62 2393 23 51 23,28 23,55 23,26

23,35 23,40 23,49 23,83 23,96 24,55 24,91 25,06 24,76 24,26 23,92 23,98

24 21

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Mljekarski Li.st03/2008.

ZDRAVLJE

STADA

ŠIRENJE MIKROORGANIZAMA

VJETROM -

Mr. se. Kristina Matković -

Strani autori navode da je koncentracija mikroorganizama u atmosferi uvjetovana strujanjem zraka, procesima sedimentacije i difuzije na površine objekta te aktivnostima životinja i razrjeđe­ njem uzrokovanim ventilacijom. Na dužinu i oblik putanje mikroorganizama do privremene ili stalne sedimentacije utjecat će izvor onečišćenja. položaj otvora za zrak na krovu i zidu, konfiguracija tla, zbivanja u atmosferi, struja zraka, temperatura, vlaga, sunčeva svjetlost te biološko vrijeme života mikroorganizama. Okomita difuzija će na nekoj točki niz vjetar doći u stanje odbijanja. Iza te točke difuzija se ne može nastaviti u okomitom smjeru, nego se materijal vraća nazad udvostručujući svoju koncentraciju.

Koristeći matematički model znanstvenici su nakon modifikacija pokušali predvidjeti širenje bakterija iz zraka nastambi za životinje u okoliš. Zaključili su da će na širenje zagađivača u zraku prvenstveno utjecati sama nastamba koja predstavlja prepreku protoku zraka. Protok zraka oko nastambe obuhvaća premještanje gornje zone u zavjetrinu koja je onda relativno izolirana od glavnog protoka. Ukoliko se zrak premjesti iznad mjesta koje ga sputava i ograničava njegov volumen, empirijski je moguće izračunati širenje koristeći u formuli sljedeće podatke: snaga izvora (broj mikroorganizama u sekundi), visina prepreke, visina širenja te brzina sedimentacije i održivosti mikroorganizama. Tako su autori grafički prikazali matematički izračunato širenje bakterija u zraku oko nastambi za perad. Najveći broj mikroorganizama zadržao se na udaljenosti od 50 m od nastambe,

24

Širenje mikroorganizama vjetrom posljedica je prirodnih procesa koji se odvijaju po zakonitostima molekularne difuzije, pri čemu se umjesto molekula koje dispergiraju, miješaju mali volumeni zraka. Ti procesi su posljedica uzburkanosti i konvekcije u graničnim slojevima atmosfere i na njih utječu topografski sastav tla i vrijeme da bi se smanjivao do udaljenosti od Autori su utvrdili da je najveća 300 m od nastambe. koncentracija mikroorganizama u Bakterije zraku staja za krave bila za vrućih Termin "bakterije iz zraka" ljetnih dana. Nadalje, navode da označava biološke čestice čija ukupan broj mikroorganizama koji veličina može biti 0,Sµm (pojedise nalazi u okolišu staja, a nastao načni), 5 ili 1Oµm (veći vegetativni ljudskom i životinjskom dnevnom oblici) i obično su vezani na veće aktivnošću, predstavlja uobičajenu čestice - nosače. Teško je točno reći mikrofloru okoliša i izravno ne ugrokoliki je broj mikroorganizama u žava zdravlje životinja. nastambama za životinje, jer njihov Budući je atmosfera negostobroj može ovisiti i o načinu ljubiv okoliš za bakterije, prvenstveuzorkovanja zraka. Nadalje, neke no zbog isušivanja, ne iznenađuje da bakterije u neuobičajenim uvjetima je jedan od najčešće zabilježenih mogu prijeći u specifično stanje i rodova Bacillus- upravo onaj koji nije ih moguće uzgojiti na hranjivim stvara spore. Rod Bacilluszastupljen podlogama pa jednostavno ne budu je oko 15 - 45 % u svim mjerenjima zabilježene pri uzorkovanju. koja su obavili u ruralnim, urbanim, Za praktičnu procjenu broja šumskim i obalnim predjelima. mikroorganizama u nastambama za Kvalitativnisastav mikroorganizama životinje važno je znati koliki je iz zraka u stajama ukazuje na ukupan broj bakterija (CFU)prisutan pretežito gram-pozitivne bakterije u litri zraka. Taj broj predstavlja kao što su stafilokoki i streptokoki skupinu bakterija i ne uključuje 90 %. Glavni izvor bakterija iz mrtve bakterije, ili one koje se ne porodica Streptococcaceae i prenose zrakom, a uvjetovan je Micrococcaceaesu same životinje vrstom životinja i načinom držanja. budući su njihova normalna staništa U literaturi se navodi široki sluznice gornjih dišnih prohoda i raspon do sada utvrđenih koncen- koža životinja. Samo manji dio tracija bakterija u zraku staja za bakterija izdvojen iz zraka pripada goveda koji se kreće od 3 - 562 CFU/L gram-negativnim bakterijama - u zraka. Razlozi širokog raspona u prosjeku 0,02 - 5,2 %.Ostatak mikrorezultatima jesu svakako korištenje organizama otpada na gljivice. različitih metoda uzorkovanja, kao i Koliformne bakterije iz limiti korištenih instrumenata te porodice Enterobacteriaceae ne čine različite metode analize i načini više od 1 - 2 % od ukupnog broja prezentacije rezultata. Isto tako na bakterija. Njihov je glavni izvor raznolikost rezultata utječe trenut- stelja, hrana i feces životinja. na koncentracija i veličina čestica u Sastavni dio gram-negativnih zraku, brzina i smjer \jetra, mete- bakterija je njihova lipopoliorološka situacija u trenutku uzor- saharidna stanična ovojnica, koja je kovanja, što će uvjetovati održivost i ujedno i endotoksin. Inhalacija uspješnost uzgoja na podlogama. prašine koja je kontaminirana

Mljekarski list 0::1/2008.

ZDRAVLJE endotoksinima može utjecati na razvoj kroničnih plućnih bolesti, prvenstveno kod ljudi koji rade u stajama, ali i kod životinja. Ukupna količina endotoksina u stajama za 3 krave kreće se od 4,4 - 26,2 ng/m • Njegova aktivnost ne prestaje propadanjem bakterije, stoga može doći do gomilanja endotoksina, kako na različitim mjestima u staji, tako i u zraku.

Razlog malog broja gramnegativnih bakterija prisutnih u zraku djelomično je i to što je otpornost ovih mikroorganizama povezana s djelovanjem okoliša na njihovu staničnu strukturu. Pri višoj temperaturi i relativnoj vlazi njihova fosfolipidna membrana gubi termodinamičku stabilnost uslijed promjena u količini vode i temperature.

Plijesni Od gljivica su u stajama muznih krava najčešće zastupljeni rodovi:

Aspergil/us sp., Penicillium sp., Fusarium sp., Cladosporium sp. i Alternariasp. Spore gljivica važan su dio bioaerosola u nastambama za životinje. Vlažni uvjeti potiču razlaganje sirove organske tvari u nastambama, što je dobra podloga za rast gljivica te posljedična povećanje spora u zraku. U atmosferi se nalaze u turbulentnom sloju, o kojem ovisi i intenzitet širenja.

Prašina Prašinu sačinjavaju dijelovi hrane, urin, feces, mikroorganizmi i ostale čestice. Visoka koncentracija prašine iritira respiratorni sustav, što također utječe na otpornost prema bolestima i pomaže širenju infekcije.

Prašina se sastoji od frakcija različitih veličina. Za ukupnu prašinu se kaže daje to i inhalatorna prašina koje ima još dvije frakcije, a to su torakalna i respiratorna.

Inhalatorna prašina (čestice veličine do 100 µ) se opsežno zaustavlja u nosnicama, ali može izazvati iritaciju i infekcije u nosu i grlu.

Torakalna (čestice do 30 µ) i respiratorna (čestice do 8,5 µ) frakcija, mogu doći do traheje i izazvati štete u mukoznim membra-

M{jekarski list 03i2008.

nama na putu prema plućima te dublje u plućno tkivo i na taj način uzrokovati infekciju, sniženje respiratrnog kapaciteta i priljev kisika.

Plinovi Osim mikroorganizama i štetni plinovi u visokim koncentracijama predstavljaju izravnu opasnost po zdravlje životinja i ljudi koji dugo borave u stajama. Od 136 poznatih plinova iz animalnih nastambi, amonijak i metan predstavljaju najveći rizik za okoliš. Amonijak nastao u stajama zrakom dospijeva na udaljena mjesta i može uzrokovati eutrofikaciju i zakiseljavanje voda i tla. Ugljični dioksid i metan, poznati još kao plinovi koji izazivaju "efekt staklenika", posljedično su odgovorni i za globalno zatopljenje. Amonijak i ugljični dioksid nastaju kao produkti probave, odnosno disanja svih životinja. Amonijak je bezbojni plin, oštrog mirisa, lakši od zraka, topivu vodi s granicom detekcije između S i 18 ppm. Dušik iz fecesa procesima hidrolize, mineralizacije i isparavanja može prijeći i.t amonijak.

Također, urea iz urina sisavaca djelovanjem enzima ureaze prelazi u amonijak i ugljični dioksid. Voda i vlaga jako su važni u oslobađanju

STADA

amonijaka u zrak. Ovisno o temperaturi, vlazi i pH, glavnina amonijaka može ispariti u atmosferu.Amonijak u plinovitom stanju postojan je 14 36 sati, ovisno o vremenu.

Količina hlapivog amonijaka ovisi o količini dušika u hrani, vrsti i veličini životinja, uvjetima držanja životinja, vlažnosti, temperaturi te načinu uklanjanja animalnog otpada.

Porastom temperature količina amonijaka se povećava uslijed pojačane mikrobiološke aktivnosti mikroorganizama. Međutim, ukoliko visoku temperaturu prati niska vlažnost zraka, na odlagalištima gnoja može se stvoriti kora koja će spriječi ti isparavanje amonijaka.

Suprotno tome, pri niskim temperaturama smrznuta tlo može spriječiti upijanje tekuće frakcije pa se onda amonijak dugoročno isparava u atmosferu.

Amonijak, sumporni dioksid i razni oksidi dušika tri su najvažnija čimbenika odgovorna za pojavu kiselih kiša.

Godišnja proizvodnja ugljičnog dioksida je oko 4 000 kg po odraslom govedu - za usporedbu čovjek godišnje proizvede 300 kg CO2 • Sadašnje preporuke za kontinuirano izlaganje životinja su 20 ppm za amonijak i 3 000 ppm za ugljični dioksid. ■

Potrebnoje osiguratipravilnu izmjenu zraka u staji

25

GOSPODARSTVO

V

V

TRZISNI IZGLEDI U SEKTORU MLJEKARSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ -

]anja]ozanović, dipl. oec.,Croatiastočar -----------------------•

Krenimo redom. U lipnju 2003. godine Vijeće EZ je postiglo sporazum o nizu mjera u politici EU u odnosu na sektor mljekarstva koji se počeo primjenjivati 2004. godine.

Cilj reforme mljekarstva iz 2003. godine bio je povećati konkurentnost i tržišnu orijentiranost. Namjera je bila smanjivanje garantirane cijene za maslac i obrano mlijeko u prahu kako bi ti proizvodi bili manje zanimljivi za proizvodnju, te kako bi se čim više proizvodili proizvodi s većom dodanom vrijednošću kao što su sir i svježi mliječni proizvodi. Predviđe­ no je i povećanje kvota od 2 %što bi potaknulo dodatnu proizvodnju, olakšalo prestrukturiranje sektora i potaknulo ulazak mladih proizvođača u sektor mljekarstva. Što je zanimalo EUKomisiju?

Prema učinjenim analizama vidljivo je da je u središtu pozornosti bila mogućnost tržišta da prihvati dodatne količine mlijeka a da time ne dovede do povećanja javne potpore u kratkoročnom i/ili srednjoročnom razdoblju, odnosno

26

U drugoj polovici prosinca 2007. godine Komisija europske zajednice sačinila je izvješće Vijeću o kretanju u mljekarskoj proizvodnji od 2003. do 2007. godine sa izgledima za tržište od 2007. do 2014. godine.

Budući se naša zemlja priprema za ulazak u EU i očekuje se da će biti dio Zajednice i tržišta u navedenom razdoblju, smatramo bitnim izvijestiti naše proizvođače mlijeka o tržišnim izgledima u sektoru mljekarstva

da se ne izdvaja više sredstava za ovaj sektor.

Kretanje u m)jekarskoj proizvodnji od 2003. do 2007. godine Utjecaj donesenih mjera u 2003. godini bio je vidljiv uzrokovao je sljedeće: • ustalila se isporuka svježeg sirovog mlijeka, a u cjenovnom smislu pratila je predviđenu dinamiku sniženja cijena, • smanjena je proizvodnja maslaca i mlijeka u prahu, • došlo je do stalnog pomaka u proizvodnji proizvoda s većom dodanom vrijednošću, • kontinuirano je rasla proizvodnja sira i svježih mliječnih proizvoda.

U promjeni strukture prerade značajnu ulogu imali su: a) smanjenje interventne cijene za

maslac i mlijeko u prahu što je prerađivačima poslalo jasnu poruku da više ne mogu očekivati takvu visinu potpore u narednom razdoblju, b) povećana potrošnja za sirom u EU-15,a osobiti porast potrošnje sira bio je dinamičan u novim zemljama aanicama, c) u kategoriji svježih mliječnih proizvoda kretanja su kombinirana, a rezultat je smanjenje potrošnje mlijeka za piće i povećanje potrošnje drugih svježih proizvoda kao što su proizvodi od fermentiranog mlijeka.

Ova kretanja od 2003. do 2006. dožh,jela su uočljive promjene u 2007. godini.

Zbog prilično snažnog rasta cijena u drugoj polovici 2007. god. došlo je do povećanja proizvodnje i

Tab/ica 1: Proizvodnjamliječnih proizvodaEU-25 u 2003. i 2006. god. (u 000 tona) 25

Svježe sir. ml.

Sir

Svježe mi. orer.

Mlijeko prah obrano

Mlijeko prah mmom.

Konden. mlijeko

Kazein

Maslac

2003.

2006.

130 800 130 700

7492 8 029

45 926 46 131

l 216 858

865 813

I 231 l 212

173 168

2 239 2 072

EU

Izvor podataka: Izvješće EK

Mljekarski /t$t 0:J/2008.

GOSPODARSTVO povećanje cijena u 2007. godini su i prazna javna skladišta u Europskoj uniji i SAD-u.

Međutim, očekuje se da će se I cijene smanjiti na održive razine i da su već nestali špekulativni elementi, a i proizvođači su počeli reagirati izvoza obranog mlijeka u prahu te • povećanje korištenja mliječnih maslaca. Visoke cijene navedenih proizvoda kao sastojaka u većom proizvodnjom.

Izgledi za tržište od 2007. proizvoda na svjetskom tržištu širokom nizu drugih proizvodnji. do 2014. godine učinile su opet privlačnim proizProizvođači mlijeka u EU-15 Proizvodnja mlijeka u EU ostat vodnju "neupakiranih proizvoda" i dobili su do 3,5 centa po kg kvote će prilično stabilna između 2007. i povećan je izvoz ali je povećana kao kompenzacijsko plaćanje. U 2014. Može se lagano povećati proizvodnja i izvoz sira. većini novih zemalja članica, kratkoročno, kao reakcija na više Povećanje otkupne cijene plaćanje mlijeka za kvotu je cijene mlijeka. Međutim, očekuje se mlijeka tako se "ugradilo" u cijenu uključeno u shemu jedinstvenog da će se ukupna proizvodnja mlijeka izvoznih proizvoda, maslaca, mli- plaćanja po površini. jeka u prahu i sira, te je beznačajno Što se tiče cijene mliječnih nakon 2009. godine postupno ili nimalo utjecalo na visinu cijena proizvoda do 2006. godine, cijene smanjivati, ali se također očekuje da mlijeka i mliječnih prerađevina u maslaca i obranog mlijeka u prahu će se mlijeko isporučeno prerađiva­ maloprodaji. su se smanjile u skladu sa čima povećati uglavnom zbog Kretanje cijene mlijeka i mliječnih smanjenjem potpora EU. S druge pomaka s izravne prodaje s farmi na isporuku mljekarama i to u novim proizvoda u razdoblju 2003. do strane, cijene sira i punomasnog zemljama članicama.

2007. godine mlijeka u prahu neznatno su Glavni pokretač mljekarske S izuzetkom posljednjih mjese- porasle. U 2007. godini situacija s ci 2007. godine, cijene svježeg tržištem sira, maslaca i mlijeka u industrije u narednom periodu bit mlijeka pale su od početka reforme prahu bila je izuzetno prihvatljiva, a će potrošnja sira. U navedenom iz 2003. godine. U to je vrijeme i potražnja svjetskog tržišta nasta- razdoblju očekuje se dodatna predviđeno da će se cijena mlijeka vila je trend porasta, što je u proizvodnja i potrošnja sira od smanjiti za oko 6 centi za litru. kombinaciji sa smanjenim izvozom 679 000 tona. Potrošnja sira rast će veoma brzo u novim zemljama Mljekarska industrija u tom je zbog elementarnih nepogoda, članicama i do + 35 % a u EU-15 razdoblju mogla preorijentirati povećanjem potrošnje na domaćem također će se nastaviti rast ali oko proizvodnju na proizvode veće tržištu, uvođenjem izvoznih poreza +5 % za što bi otprilike trebalo 6,2 vrijednosti. To se i dogodilo kroz u zemljama izvoznicama, podiglo milijuna tona novog mlijeka. sljedeće: cijenu na svjetskom tržištu do Potrošnja svježih mliječnih pro• veće tržišne potražnje za sirom od neviđene i neočekivane razine. izvoda drugi je pokretač mljekarske očekivane u EU-15 i novim Na ovako visoki rast cijena proizvodnje.

Očekuje se dodatna zemljama članicama, najviše utjecaja imao je porast potražnja za mlijekom od 1,75 • veće cijene na svjetskom tržištu prihoda u azijskim zemljama i milijuna tona kroz povećanje potrood očekivane za neupakirane zemljama izvoznicama nafte. šnje svježih mliječnih proizvoda. proizvode, Još jedan bitan razlog za naglo Proizvodnja i potrošnja maslaca će se smanjiti ili eventualno Tablica3: Ct/enemliječnih proizvodana tržištu od 2003. do 2007. godine održati na postojećoj razini zbog EUR/tona sve veće upotrebe mliječne masti u Opis 2003.

2006.

2007. proizvodnji sira. Ne očekuje se Maslac 3 040 2 525 3229 ponovno interveniranje kroz zalihe Obrano MP 2065 2090 3 181 maslaca.

Punomasno MP 2 535 2 350 3 281 Proizvodnja obranog i punoSirCheddar 2 850 2 865 3 001 masnog mlijeka u prahu također će se smanjivati ili proizvoditi za Izvor podataka: Izvješće EK

Tablica2: Godišnjeprosječne cijeneiz EU-25 sa stvarnimsadržajem masti (centi/kg) 2003.

I 2004. I 2005. I 2006. I 2007. (procjena) li 11 28,7 28,5 - 31,0 I 29,l I I 28,9 I 27,9 ..

Izvor podataka: Izv;esće EK

Myekarski list 03/2008.

27

GOSPODARSTVO tržište trećih zemalja.

Tablica4: Pregledotkupljenihkoličina i brojaisporučitelja mlijeka Predviđa se da će za razdoblje Otkupljena od 2007. do 2014. biti potrebno Broj Količina Mlijeko Godina količina isporučitelja po isporučitelju EU stand.

8,000.000 tona mlijeka više kako bi mlijeka se zadovoljila samo interna potra58 815 7 481 2003.

439 976 439 118 800 000 žnja za prerađevinama, i to prven198 223 344 55 667 9 572 2004.

532 841 845 48 652 605 741 592 298 801 919 12 450 2005. stveno za sirom i fermentiranim 40 399 631 556 722 362 986 386 15 633 2006. proizvodima. Prema tome, tržišne 653 800 411 411 047 446 33 200 19 693 2007. prilike za sektor mljekarstva u osnovi su vrlo pozitivne.

Izvor podataka: HSC - SLKM Svjetski tržišni izgledi Tablica5: Otkup i preradamlijekau proizvode Navodimo samo nekoliko Struktura prerade u % najznačajnijih pokazatelja o svjetOPIS RH EU skoj proizvodnji mlijeka kako bi 651000000 Otk:upljene količine u litrama 130 700 000 000 mogli sagledati mljekarski sektor u 51,00 % 24,50 % Svježe i trajno mlijeko EUiRH: 8,90% Fermentirani proizvodi 11,00% • Svjetska proizvodnja mlijeka kon28,00 % 42,00 % Sirevi tinuirano se povećava od 1998.

10,00 % 24,60% Mlijeko u prahu, maslac i ost.pr. godine, najmanje 10 milijuna tona godišnje. · milijuna litara godišnje.

• Očekuje se da će se taj trend isporučitelja mlijeka je ispod 30 000, ali predaja mlijeka po proNo, unatoč navedenom, mljekarnastaviti. izvođaču još uvijek nije zadoski sektor u RHima veliku šansu i to: • Ukupna proizvodnja svih mlijeka voljavajuća.

Unatoč poboljšanju • kroz povećanje proizvodnje je 654 milijuna tona, a od toga 553 stanja u sektoru, značajno zaostamlijeka uz korištenje svih milijuna tona odnosi se na kravlje jemo za zemljama članicama EU mogućih izvora sredstava, iz mlijeko. državnog proračuna, a osobito iz • Samo 7 % mlijeka prerađuje se u gdje je prosječna isporuka po proizvođaču oko 170 000 litara goEUfondova; proizvode kojima se trguje na dišnje.

• povećanje kakvoće mlijeka što bi svjetskom tržištu.

Iz navedenih tablica vidljivo je za veliki broj proizvođača i oko 40 • Većina mlijeka proizvedenog u sljedeće: % mlijeka donijelo znatno veću svijetu trži se u istoj regiji gdje je i • povećala se proizvodnja i otkup cijenu; proizvedena, i najviše u obliku mlijeka za 48,6 %, u odnosu na • mljekarska industrija kroz svježeg tekućeg mlijeka.

2003. godinu, promjenu strukture prerade u • Predviđa se umjeren rast svjetske • smanjio se broj proizvođača i korist povećanja proizvodnje i proizvodnje i potrošnje mliječnih povećala proizvodnja po proizpotrošnje sira i drugih akuproizvoda tijekom narednih vođaču, mulativnij ih mliječnih proizgodina.

• udjel mlijeka EU standarda stalno voda, • Tržišni izgledi su povoljni, osose povećava, • zamjena potrošnje uvoznog sira, bito za sir i svježe mliječne • struktura prerade mlijeka je čije količine predstavljaju 50 % proizvode. nepovoljna i više od 50 %mlijeka domaće proizvodnje i iznose Proizvodnja i prerada se prerađuje u konzumna mlijeka iznad 11 000 tona u 2007. god., s mlijeka u Republici Hrvatskoj što ograničava postizanja optiproizvodnjom i potrošnjom doProizvodnja i otkup mlijeka u malnih ekonomskih rezultata, maćeg.

Hrvatskoj bilježi pozitivan trend.

• na ovu strukturu prerade znaGledajući europske trendove u Prema podacima HSC - Središnjeg čajan utjecaj ima uvoz doholaboratorija za kontrolu kvalitete razdoblju koje slijedi, očekuje se dovno atraktivnijih proizvoda, mlijeka u 2007. godini otkupljenoje smanjenje potrošnje mlijeka iz sireva i fermentiranih proizvoda, 653,800.000 litara mlijeka što je za direktne prodaje s farmi i povešto se preračunato u ekvivalent ćanje isporuke mljekarskoj indu48,6 %više nego u 2003. godini. Broj mlijeka kreće od 120 - 130 proizvođača se smanjio i broj stalnih striji. ■

28

Mljekarski list 03/2008.

01BEL RUS MI(

Vrbovec, Eugenade Piennesbb, Prodaja: 01/2791-990; 01/2791057 Osijek, Sv. L. B. Mandića 239 (Čepinska); tel: 031/281-181;

e-mail:jurval@jurval.hr; web: www.jurval.hr

fh

roA

i\11

KVALITETA

HRANE

V

NACELA SUSTAVA HACCP -

-----------1111!1111

Dr. se. NevijoZdo/ec

To znači da subjekti u poslovanju hranom nisu odgovorni samo za provođenje dobre proizvođačke prakse, već moraju uzeti u obzir i potencijalne opasnosti koje se mogu pojaviti prije, tijekom ili nakon neke faze u lancu prehrane.

HACCPje sistematičan (sustavan) i temeljen na znanosti, identificira potencijalne opasnosti i mjere njihove kontrole usmjerene na prevenciju, a ne samo na ispitivanja gotovih proizvoda.

U kontekstu sigurnosti hrane, opasnosti koje se mogu pojaviti tijekom proizvodnje neke namirnice uključuju one biološkog, kemijskog i fizikalnog podrijetla.

Biološke opasnosti Hrana se može kontaminirati patogenim bakterijama u svim fazama proizvodnje. Kada će ta kontaminacija postati opasnost ovisi o nekoliko čimbenika poput higijene proizvodnje, antimikrobnih tehnologija, uvjeta rasta mikroorganizama u pojedinom proizvodu i dr.

Pored bakterija, druge moguće opasnosti biološkog podrijetla su virusi, paraziti, insekti, glodavci i druge štetočine koji mogu kontaminirati materijale i/ili proizvode tijekom uzgoja, obrade, pohrane i prerade.

Kemijskeopasnosti U kemijske opasnosti povezane sa sigurnošću hrane uključene su: • prirodno prisutne kemijske tvari u hrani - npr. otrovi u gljivama • dodane tvari - mogu uzrokovati oboljenja ljudi zbog prevelikih doza ili reakcija s drugim tvarima - npr. nitriti, konzervansi, pesticidi, fungicidi

30

Svrha sustava HACCPje osiguranje sigurnosti hrane u cijelom proizvodnom lancu, od primamog sektora do krajnjeg potrošača

111111111 ----------~----•

• tvari koje dospijevaju u hranu nadzora kritičnih kontrolnih zbog tehnoloških propusta točaka ukazuju na nedostatnu tijekom proizvodnog procesa kontrolu. npr. preko materijala za • Verifikacija (Verification) pakiranje koji sadrže toksične provjera metoda, postupaka i tvari, dezinficijensi, kovine testova uključenih u HACCP Fizikalne opasnosti sustav, uključujući i uvjete One uključuju: "unutrašnje" prilagodbe HACCP-plana. fizikalne opasnosti koje se prirodno nalaze u hrani, npr. kosti u mesu ili Primjenasustava HACCP ribi; tvari dospjele u hranu uslijed Sastavljanje HACCPplana obuhvaća pogrešaka u proizvodnom procesu - 14koraka: npr. strana tijela (metal, staklo, 1. Sastavljanjedefinicijai pojmova plastika).

2. OsnivanjeHACCPtima Općenito, neki od najvažnijih 3. Opis proizvoda pojmova vezanih uz sustav HACCP 4. Namjenuproizvoda su ovi: 5. Sastavljanjeprocesnihdijagrama • Opasnost (Hazard) - biološki, 6. Verifikacijudijagramana mjestu kemijski ili fizikalni čimbenik u 7. Popis svih opasnosti, procjenarizika i primjenu hrani i hrani za životinje ili stanje preventivnihmjera hrane i hrane za životinje, s mogućnošću uzrokovanja 8. PrimjenuHACCP stabla odlučivanja u identifikaciji štetnog djelovanja na zdravlje. kritičnih kontrolnihtočaka • Rizik{Risk)-funkcija vjerojatnosti štetnog učinka na zdravlje i 9. Postavljanjekritičnih granicaza kritične kontrolnetočke težine tog učinka koji proizlazi iz opasnosti.

10. Postavljanjesustavamonitoringa za svakukritičnu kontrolnutočku • Kritične konto/ne točke {Critical 11. Postavljanjeprograma Control Points) - točke u kojima korekcijskihmjera se može primijeniti prevencija i 12. Verifikaciju eliminacija rizika sigurnosti 13. Sustavdokumentiranja, hrane ili njegovo smanjenje na čuvanja podataka prihvatljivu razinu.

14. ReviziiuHACCPplana • Kritične granice (Critical limits) mjerila (limiti) distinkcije priZa početak je bolje pripremiti hvatljivosti od neprihvatljivosti.

• Monitoring - program vođenja jednostavan HACCP plan koji se planiranih promatranja, analiza i kasnije može proširivati, nego mjerenja rizičnih čimbenika u složeni koji se vjerojatno neće nikad cilju kontrola kritičnih kon- dovršiti niti primijeniti. Prije svega je potrebno jasno odrediti sve trolnih točaka.

• Korekcijske mjere (Corrective definicije i pojmove u okviru plana. measures) - mjere koje se HACCP tim mora uključivati stručnjake različitih profila primjenjuju kada rezultati

Mljekarski fi,st 03/2008.

KVALITETA HRANE (multidisciplinarnost) koji su iskusni • Karakteristike proizvoda: Mlijeko zivnog mirisa. ima svjež miris, bez kisele i druge • Uvjeti distribucije: držati mlijeko i trenirani u svom području, npr. arome, lagano kuhan karameliprocesnom inženjerstvu, sanitaciji, u uvjetima hlađenja i izbjegavati ziran okus, svojstven pasteriziizravno djelovanje svjetlosti na proizvodnji, upravljanju kakvoćom, ranom mlijeku, bijele boje. proizvod. higijeni, mikrobiologiji itd. Nadalje, Sedimentacija se ne smije • Održivost: proizvod zadržava voditelj tima će osigurati i dodatnu pojaviti. · Nakon nekoliko dana kriterije kakvoće tijekom 5 dana edukaciju tima prema postavljenim pohrane može se pojaviti lagano na 6 °C, u uvjetima kontinuiranog zadacima te koordinirati radom kremasti pokrov. hladnog lanca. tima u sastavljanju i provođenju • Sastojci: Pasterizirano mlijeko • Upute za upotrebu: mlijeko se sustava. radi se od svježeg kravljeg koristi za izravnu konzumaciju.

Među bitnijim fazama u razvoju mlijeka i slobodno je od aditiva i Prije otvaranja protresti. Nakon HACCP plana je prikupljanje svih kontaminanata uključujući i otvaranja konzumirati proizvod u podataka o sirovini i proizvodu koji prisutnost ·dodane vode. roku 24 sata. se proizvodi/prerađuje. U opis • Mikrobiološka svojstva: pato• Namjena proizvoda: namijenjen proizvoda treba najmanje uključiti: geni mikroorganizmi - nisu svim skupinama potrošača, osim sastav, mikrobiološke, kemijske i prisutni u 25 mL osjetljivima na laktozu. senzorne kriterije, procesne metoKoliformni/mL: n=S, c=l, U idućoj fazi izrađuje se de, način pakiranja, pohrane i distrim=O,M=S dijagram postupka procesa proizbucije, deklariranja te održivosti. U Nakon inkubacije na 6 °C/ 5 dana vodnje koji na jednostavan način idućem koraku određuje se namjena Broj bakterija na 21 °C/mL: prikazuje sve faze od prijama proizvoda i ciljana skupina potron = 5, c= 1, m =50 000, M= 500 000 sirovine do potrošnje proizvoda. šača. Prosuđuje se način uporabe Mlijeko pokazuje negativnu Potrebno je odrediti svaki korak namirnice da bi se procijenila reakciju na fosfataza test i pozitivnu (fazu, operaciju) u procesu, kao i mogućnost pojave nekih nepraviluvjete koji su bitni u kontekstu reakciju na peroksidazu. nosti i povezanih opasnosti tijekom • Sastav i hranidbena vrijednost: mogućih opasnosti (rizika). U izradi pripreme/konzumacije hrane. dijagrama koriste se standardizirani Voda88,4% Također se identificiraju grupe ljudi simboli (grafikon 1). Nakon Mast3,0% za koje bi određena namirnica Bjelančevine 3,2 % sastavljanja dijagrama svaka se faza mogla biti rizična. mora provjeriti "u mjestu", kako bi Ugljikohidrati 4,7 % Primjer: Pasterizirano se utvrdile eventualne nesukladPepeo0,7% mlijeko u tetrapaku nosti dijagrama sa stvarnim stanjem • Kemijska svojstva: pH 6,6 - 6,8, • Naziv: Pasterizirano mlijeko u procesa.

Potom se sastavlja popis bez rezidua antibiotika i dezinfimogućih opasnosti povezanih sa tetrapaku. cijensa, ostaci rezidua pesticida svakom fazom, provodi se analiza • Opis postupka: Svježe mlijeko se prema propisima nabavlja, filtrira, hladi, pohra- • Fizikalna svojstva: u proizvodu opasnosti te razmatraju sve mjere kontrole pretpostavljene opasnosti. njuje, prerađuje, pakira i otprema nema fizikalnih onečišćenja Analiza opasnosti obuhvaća procjeunutar 30 sati.

• Primarno pakiranje: u polinu rizika, a cilj je odrediti koje su Na prijamu mlijeka uzorci se etilenskom spremniku, obojan opasnosti takve naravi daje njihova uzimaju za kontrolu kakvoće. radi zaštite mlijeka od svjetla. eliminacija ili smanjenje na Mlijeko se dalje prerađuje; pročiš­ Pakiranje je volumena od jedne prihvatljivu razinu esencijalna za ćuje i separira u standardno mlijeko litre. proizvodnju sigurne hrane.

Nakon s 3 % masti i vrhnje (35 - 40 %), • Sekundarno pakiranje: 15 pakiraidentifikacije opasnosti, utvrđuju se homogenizira, pasterizira i hladi na nja je upakirano u plastični sprem- kontrolne (prevencijske) mjere za temperaturu od 4 °C. nik koji se prije upotrebe sanitira. pojedinu opasnost. Pri tome vrijedi Mlijeko se puni u spremnike • Tercijarno pakiranje: Plastični načelo da se može koristiti više od volumena 1 litre i označuje rok traspremnik se drži na drvenoj jedne kontrolne mjere u kontroli janja. Petnaest spremnika se pakira paleti. Palete se označavaju jedne opasnosti, kao i da se više od u plastični povratni spremnik na deklaracijom o proizvodu. jedne opasnosti može kontrolirati paletu i drži na temperaturi od 4 °C. • Uvjeti pohrane: u prostoriji na 4 jednom određenom kontrolnom 0 Mlijeko je spremno za otpremu i diC. Izbjegavati pohranu na sobnoj mjerom. Kritične kontrolne točke stribuira se direktno u maloprodaju. temperaturi s proizvodima inten- (točke u kojima se može primijeniti

Mlfekarsk; Ust 03/2008.

31

KVALITETA

HRANE

Grafikon I: Primierosnovnog dijagramapostupka pasteriziranomlijeko

/

/

SVJE2E MLIJEKO

/

i 11PRERADA! I

i

DISTRIBUCIJA

/

kontrolu i osigurati proizvodnju sigurne namirnice. Bitno je utvrditi načine postupanja s proizvodima koji su proizvedeni tijekom procesa izvan kontrole (uklanjanje, osposobljavanje i dr.).

U verifikaciji HACCPplana bitno je provjeriti pridonose li procedure unutar HACCP-aželjenim rezultatima, a ukoliko ne, koje se mjere moraju provesti radi popravljanja stanja.

Te verifikacijske aktivnosti mogu uključiti pregled testiranja gotovih proizvoda, rezultate nadzora, sanitacije i validacije kritičnih granica. Primjena sustava HACCP počiva i na jasnom i pravilnom nači­ nu vođenja i čuvanja dokumenata u zapisima. Dokumenti mogu uključivati podatke o predradnjama i preduvjetima pripreme HACCPplana, radne upute, dijagrame postupka, skicu HACCP plana, izmjene plana, zapise o praćenju kontrolnih točaka, korekcijskim mjerama, rezultate analiza i provjera itd. Na kraju, HACCPplan mora se povremeno revidirati u cijelosti. Potrebno je procijeniti značaj pojedinih promjena unutar plana i posljedičnu potrebu revizije cijelog plana. ■

ASTERIZIRANO / MLIJEKO /

prevencija i eliminacija rizika sigurnosti hrane ili njegovo smanjenje na prihvatljivu razinu) određuju se pomoću "stabla odlučivanja" (vidi Mljekarski list 1/2008.), koje se temelji na nizu pitanja koja traže odgovor za svaku fazu procesa u kojoj se opasnost može pojaviti. Odgovor na svako od pitanja vodi HACCP tim prema zaključku je li pojedina faza (točka, moment) kritična kontrolna točka ili nije.

32

Za svaku kritičnu točku postavljaju se kritične granice koje predsta vlj aj u određenu vrijednost (granicu tolerancije) koja se ne smije nadvisiti, što je pokazatelj učinko­ vite kontrole kritične točke. Uspostavlja se sustav praćenja (monitoring) kritičnih kontrolnih točaka koji obuhvaća mjerenja i provjere koje pokazuju je li točka pod kontrolom - unutar kritičnih granica.

Većina postupaka u praćenju kritičnih kontrolnih točaka mora se obaviti u kratkom periodu zbog brzog proizvodnog procesa i brze potrošnje namirnice. Stoga su pogodna fizikalna i kemijska mjerenja (praćenje temperature, vlage, aktivnosti vode i dr.), dok su mikrobiološka ispitivanja ponekad limitirana vremenom trajanja, no vrlo su korisna u identifikaciji kritičnih kontrolnih točaka te verifikaciji učinkovitosti kontrole procesa.

Za svaku kritičnu kontrolnu točku moraju se identificirati korekcijske mjere, odnosno tko, kada, kako i što treba učiniti kada je kontrola izgubljena u nekoj fazi procesa.

Tim mjerama treba osigurati vraćanje kritične kontrolne točke pod

Pravilnomhigijenomosiguranaje visokakvaliteta mlijeka Mljekarski list 03/2008.

APOKON U HRVATSKOJ!!! l\1] @WJ~!>':/S LA IUYETTE' li

AJIR{,t

VELIKA PREZENTACIJA NA BJELOVARSKOM SAJMU OD 28. _.JO. OZUJKA! V

e1u,n:(j'r.m ~

Vulinčeva 10, Ivanić Grad

Tel.:385 1 28 82 811, Fax:385 I 28 82 482 E-mail:211mex-eko(@inet.hr

NATJEČAJ

V

Pozivamo Vas da se i ove godine aktivno uključite u Natječaj za izbor najboljih savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu za 2007. godinu. To je prigoda za iskazivanjem priznanja onim djelatnicima HZPSS-akoji, po Vašoj prosudbi, primjereno obavljaju zahtjevne i odgovorne zadaće poljoprivrednog savjetnika

NATJECAJ ZA IZBORNAJB'OLJIH SAVJETNIKA HZPSS•aZA 2007.GODINU

Iz Uredništva -

Usluge HZPSS-anamijenjene su širokom krugu korisnika: obiteljskim poljoprivrednim gospodarstavima, udrugama proizvođača, poljoprivrednim zadrugama, stručnim i državnim institucijama, poslovnim subjektima i drugima. Na taj je način rad, stručnost i zalaganje poljoprivrednih savjetnika stalno pred okom javnosti. Izbor najboljih velik je poticaj pojedincima za daljnji rad u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kao i zahvala za postignute rezultate u dosadašnjem savjetodavnom radu.

Ovogodišnji izbor za dodjelu priznanja, sukladno Pravilniku o dodjeli priznanja, obavit će Povjerenstvo za dodjelu priznanja na temelju provedenog javnog natječaja, uvažavajući sve pristigle prijedloge i argumente kojima se pojedini prijedlozi obrazlažu.

Ovim natječajem se prikupljaju prijedlozi za priznanja za izniman uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju u 2007. godini, u sljedećim kategorijama:

• Priznanjeza životno djelo u poljoprivrednomsavjetovanju(dodjeljujesejednopriznanje), • Priznanjeza izvanredan stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednomsavjetovanju(dodjeljujese pet priznanja), • Priznanjeza suradnjus Hivatskimzavodom za poljoprivrednusavjetodavnuslužbu (dodjeljujesejedno priznanje).

Prijedloge, s naznakom kategorije priznanja i pisanim obrazloženjem prijedloga, mogu uputiti svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a, svi djelatnici HZPSS-a: vježbenici, viši stručni savjetnici, stručni savjetnici i suradnici, rukovoditelji Odsjeka, načelnici Odjela i djelatnici u Uredu ravnatelja te pojedinci, udruge, zadruge, poslovni subjekti, državne i stručne institucije u poljopriovrednoj djelatnosti.

Povjerenstvo za dodjelu priznanja za uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, sa zadovoljstvom će uvrstiti u razmatranje sve pisane prijedloge koji pristignu najkasnije do 28. ožujka2008. godine na adresu: Hrvatskizavod za poljoprivrednusavjetodavnu službu Povjerenstvoza dodjelu priznanja pp 150

FraAndrijeKačića Miošića 9/111 10000 ZAGREB Prijedlozi se mogu uputiti i putem faxa na broj:01/4882-701, ili putem e-maila: hzpss@hzpss.hr ■

Ml/ekarskilist 0.1/2008.

za proizvodnjukrme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se.

Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta] .J.Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprije budućim stočarskim stručnjacima - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave. Ovom knjigom će stočari __________ _ proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

..... n

VIJESTI

IZ HMU

ŠKOLAPRAKTIČNE NASTAVE U nastavku planiranih aktivnosti za 2008. godinu održali smo 06. veljače pivo edukativno predavanje u sklopu "Škole praktične nastave" u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu odabira bikova za umjetno osjemenjivanje mliječnih krava.

Voditelj programa bio je Zdenko Ivkić, dipl. ing. iz Hivatskog stočarskog centra, a suradnici predavači su bili: prof. dr. se. Ante

llJljekarski list 03/2008.

lvanković (Agronomski fakultet, Zagreb), Damir Pejaković, dipl. ing.

(Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu) i Damir Janković, dr. vet. med. (Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske).

Kao i do sada, i ovo predavanje bilo je namijenjeno organizatorima otkupa mlijeka pri mljekarama, stručnim savjetnicima te proizvođa­ čima mlijeka koji će stečeno znanje i dobivene informacije moći korisno

primjenjivati u praksi s ciljem što kvalitetnijeg odabira bikova za umjetno osjemenjivanje visokoproduktivnih krava.

Poštovani čitatelji, ukoliko ste zainteresirani za detaljnije informacije o ovoj temi, molimo da se javite u Uredništvo Mljekarskog lista na broj tel: 01 4833 349. Svakako, o ovoj tematici bit će pisano u sljedećim brojevima Mljekarskog lista. ■

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MALI POSJEDI DANAS IZA DESET GODINA

Neki vele da mali posjedi nemaju perspektivu i mogućnost ekonomskog opstanka na slobodnom tržištu ulaskom HIVatske u EU. Moja razmišljanja su drugačija. Mali posjedi definitivo imaju budućnost i opstojnost u postupnom okrupnjavanjuposjeda i povećavanju broja kravai proizvodnje mlijeka. Naprosto treba gledati unaprijed 1Odo 20 godina

Imajuli maliposjedi budućnost u proizvodnji mlijeka?

-----•Mr. Velika gospodarstva se ne stvaraju preko noći, niti tijekom jedne ili nekoliko godina. Mnogi mali posjedi će kroz izvjesno vrijeme prerasti u srednje velika gospodarstva, a neki čak u velika. I mnoga mala gospodarstva će i dalje opstati u proizvodnji s proizvodnjom mlijeka kao dopunskom djelatnošću ili djelatnošću koja osigurava jedno radno mjesto, odnosno jedan mjesečni osobni dohodak. Oni koji u ovo sumnjaju neka se osvrnu na Austriju i neka proanaliziraju neke podatke o broju goveda i broju farmi u ovoj nama nedalekoj zemlji.

Vizija, plan i program postupnog okrupnjavanja posjeda i poveća­ vanja broja krava i proizvodnje mlijeka. Što sve treba učiniti i poduzeti u tom pravcu, u svakom selu, u svakoj općini i u svakoj županiji i na nivou cijele Hrvatske.

Prošli put smo rekli da je problema na sve strane.

Problem prostornih planova Jedan od problema su prostorni planovi uređenja naših sela i njihova međusobna neusklađenost. Prostorni planovi su jedna od prepreka postupnog poveća­ vanja broja krava i proizvodnje mlijeka, a time i okrupnjavanja posjeda. Na nivou svih naših

36

županija bi trebalo

na kolegiju

načelnika, gradonačelnika i župana

dogovoriti usklađivanje i izmjene prostornih planova u kojima je dopuštena unutar građevinske zone izgradnja staja do 60 muznih krava, ovisno o veličini okućnice i gospodarskog dvorišta + uzgoj ženskog i muškog podmlatka.

Izgradnju staja većih kapaciteta treba dopustiti odmah do građevin­ ske zone. Zbog čega ovakav prijedlog?

Uzmimo jedan primjer. U selu, u građevinskoj zoni, prema planu prostornog uređenja dopušta se izgradnja staja i držanje do 1Okrava.

U jednoj ulici, u svakom dvorištu, dakle, možemo imati do 10 krava ili u svakom dvorištu u selu. Znači, u jednoj ulici u 1O staja moguće je držati 100 krava. Sada, obzirom da od tih 1O OPG-a njih 9 neće imati krave, a svega 1 će držati krave i baviti se proizvodnjom mlijeka, nastaju problemi pri planu za veću staju, recimo za 30 krava. Najbolje bi bilo kada bi ovo gospodarstvo imalo samo 1O krava, baš onako dopušta plan prostornog uređenja. 1 pazi sada, umjesto 100 krava u 10 staja Gedna do druge, što prostornim planom može), 30 krava u jednoj staji ne može.

Još bi bolje bilo kada u selu nitko ne bi više držao krave. To bi

se Srećko Ladišić -

bilo selo bez krava, čistog zraka, bez stajskog mirisa.

Oni koji hoće i moraju imati više od 1O krava, sada stvaraju probleme. Obzirom na veličinu okućnice i gospodarskog dvorišta, te veličinu posjeda i mogućnosti okrupnjavanja posjeda, moguće je za ova gospodarstva planirati staje za 35 do 60 krava. I sada ne može. U prostornom planu piše: "može 1Opo 1O krava, pa makar ih u jednom selu bilo i 200 ili 500, alijedan puta po 35 ili 40 krava (a kamoli 60), e to ne može"!

Eto, ovo je jedan od velikih problema koji postoji u Hrvatskoj, dok ovakvih problema u Austriji ili Švicarskoj nema.

Drugi naš veliki problem je sitan i rascjepkao posjed.

Bez većeg broja krava i većih količina isporučenog mlijeka nema većeg stvaranja novostvorene vrijednosti i veće zarade novca. Za kupovinu zemlje, strojeva, opreme i izgradnju potreban je novac. Novac kroz mlijeko stvaraju krave. Svaka nova krava u proizvodnji stvara kroz mlijeko dodatne količine novca. U procesu okrupnjavanja posjeda svako novo jutro kupljene zemlje, ili zemlje uzete u zakup, omogućava držanje jedne krave više. Za postupno povećanje broja krava potrebno je postupno proširivanje Mljelwrski list 03/2008.

RAZMIŠLJANJE jeftinoj radnoj snagi, mnoge proizvodnje s nacionalnog teritorija preVeličina poljoprivrednih sele u Kinu i neke druge zemlje (Nopovršina kia iz Finske i Njemačke u RumunjU svakom selu, svakoj općini i sku -tamo je jeftina radna snaga). svakoj županiji postoji jedna konU povijesti ljudske civilizacije stanta (od latinske riječi, constans= veliko prokletstvo je jeftina radna stalan, nepromjenjiva veličina) a to snaga. Je, je, Kinezi dnevno rade za je površina poljoprivrednog šaku riže. Iza konkurentnosti na zemljišta. Ono je tu, ono je i do sada slobodnom svjetskom tržištu, a i na bilo i ono će i u buduće biti tu. nacionalnim tržištima, vrlo često se Obrađeno ili ne obrađeno. Nitko ga krije i prokletstvo lakomosti podunije kadar nekamo proseliti, ili zetnika. vlasnika kapitala i kojekakkupiti i nekamo odnijeti. Posjednici vih menadžera. Jeftin proizvod na s godinama stare i odlaze. Nove osnovu jeftine radne snage. Radna mlade buduće generacije pos- "marva" mora biti jeftino plaćena jednika se prilagođavaju privredno- (dosta joj je i šaka riže), pa je i proekonomskim uvjetima, neki ostaju izvod odmah jeftiniji. Povijest je o na posjedu i u proizvodnji, a neki ovome davno rekla svoje, a i opet će. odlaze u neke druge proizvodnje Konkurentnost proizvodnje radi osiguravanja svoje i obiteljske može se jedino bazirati na dobro materijalne egzistencije. Oni koji plaćenoj radnoj snazi, i svemu ostaju jedini kupuju zemlju i ostalom što ide uz to. Dobra uzimaju zemlju u zakup. Kupnjom organizacija proizvodnje, suvremenovih površina i uzimanjem novih na tehnologija, visoka kvalificipovršina u zakup, moguće im je ranost i stručna osposobljenost, povećavati broj krava i proizvodnju dovoljno velika proizvodnja i mlijeka. zadovoljavajuća proizvodnost.

Samo na osnovu ovakve Ekonomske prilike i uvjeti diktiraju koje veličine posjeda, koje postavke možemo imati dobru i proizvodnje i koje veličine proizvodnje mogu opstati u određenom privredno-ekonomskom razdoblju.

Opstojnost neke proizvodnje ovisi o konkurentnosti na slobodnom tržištu i mogućnosti zarađivanja dovoljno velikih osobnih dohodaka zaposlenih.

Pametne agrarnoekonomske politike većine europskih zemalja i nekih zemalja takozvanog razvijenog svijeta o ovome su odavno vodile računa.

Nažalost, slobodno tržište i politički (ne)pametna dugoročno privredno-ekonomska politika razvijenog svijeta, velikih zemalja ivelikih privredno-ekonomskih sustava, dovela je do toga da se u mnogim industrijskim proizvodnjama, na račun konkurentnosti bazirane na staje, a za to su nam potrebni odgovarajući prostorni planovi.

Mljelcarskili<Jt03/2008,

TERENSKOG

AGRONOMA

konkurentnu proizvodnju mlijeka.

Vratimo se našim malim gospodarstvima u proizvodnji mlijeka.

Postupnim okrupnjavanjem posjeda neizbježno mora ići i paralelno povećavanje broja krava. Svako novo jutro u obradi treba pratiti nova krava u proizvodnji mlijeka.

Svaka nova krava traži svoje ležište.

Svako novo ležište traži veću staju.

Kako sada za ovo naći naijednostavnije odgovarajuće i naijeftinije rješenje? Koji i kakav tip staje? Moj je prijedlog staja koju ćemo nazvati "staja od 5 do 35 krava", za mala i srednje velika OPG sa postupnim povećavanjem broja ležišta do 35 krava. Staja koja se može postupno dograđivati.

Staja od 5 do 35 krava - "lauf staja" u tipu poluotvorene nadstrešnice:

• građa za nadstrešnicu: oblovina, daske ili okrajci, salonitne ploče; jednostrana,jednoredna; • duboka ležišta sa sjeckanom slamom, • s punim podom i čišćenjem pomoću traktora i prednje daske:

..

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

• betonska pista prljavog hodnika u cijeloj dužini do gnojišta; • betonsko gnojište s lagunom za tekući dio stajnjaka; • produžavanje staje prema gnojištu; • izmuzište s prednje strane 3 + 3, s početnom montažom po potrebi od 5 do 1O krava, 1+ 1, s 10 do 20 krava, 2+2, s 20 do 35 krava, 3 + 3 muznejedinice; • hranidbena pregrada - obična pocinčana cijev; • uz staju od 1 do 3 betonska silosa za sjenažu i silažu; • s 15 krava (i više) obavezan izuzimačza sjenažu i silažu.

Nadam se da ćemo uskoro početi raditi na projektu ovakve tipske staje. Primjeri s pojedinim detaljima iz različitih staja prikazani su na slikama. ■

Staja u tipu poluotvorenenadstrešnice

„slrll

„premazi I INfflltVil zazaštitukore

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

siraod kvasacaI plijesni ✓ sredstvaza spre&vanjekasnog

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu salamure

✓ prehrambene boje ✓ mliječni proteini ✓kalclj-klorld ✓ natrlj-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: probiotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr radno vrijeme: ponedjeljak-petak COIIPANY WITIIQUAU1Y IWWiĐENT SmBI CBmFIB> BYDNV

ISO

.ZOOO

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCP MANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BYDNV

=~--HACCP--====

- klselostl mlljelca - temperature - vlage - sallritte a salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓ umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓Identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanjesira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvo< u vlastitom opremljenom laboratoriju

<;/)ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizf)odači,na, 1nljekarama i trgoi,cima diljeni sl'ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvodača!

<Budite korak ispred!

Investirajte u bolju budućnost!

lnter- Ago c1.o.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

ZANIMLJIVOST!

PROIZVODNJA MLIJEKAI MESA GENETSKO MODIFICIRANIH I KLONIRANIHZIVOTINJA

Sve je više različitih informacija koje se pojavljuju u javnosti, a odnose se na određena znastvena istraživanja koja se u stočarstvu obavljaju na domaćim životinjama koje proizvode meso i mlijeko i druge proizvode

V

Kada su u pitanju istraživanja za dobivanje genetski modificiranih organizama (GMO),a u ovom slučaju kravama kojima se mijenja genetska struktura, postoji sumnja da bi ove promjene mogle imati utjecaja na proizvodna svojstva (mlijeko, meso) određenih pasmina goveda. S tim u vezi javlja se reakcija tržišta i potrošača sa dilemama imaju li meso i mlijeko genetski modificiranih krava istu kvalitetu, prehrambenu i zdravstvenu sigurnost kao "prirodno" mlijeko ili goveđe meso proizvedeno od postojećih pasmina goveda.

U svijetu je sve više suprotnosti i problema a posebno je aktualno pitanje nemogućnost proizvodnje dovoljnih količina ljudske hrane na klasičan i tradicionalan način poljoprivredne proizvodnje. Sa druge strane bogate zemlje ulažu svoj kapital u biogenetska istraživanja u biljnoj prozvodnji i u stočarstvu mijenajući proizvodna svojstva i genetsku strukturu organizama i životinja kako bi se povećala proizvodnost i količina proizvoda.

Ovakve aktivnosti mogu izazvati različite komentare i stajališta i to da će se s jedne strane ovim istraživanjima bitno povećati proizvodnja hrane koje u svijetu nedostaje, a s druge strane da ovakvi poljoprivredni i stočarski proizvodi mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje. Zbog povećanja broja stanovništva i nedovoljne tradicionalne poljoprivredne proizvodnje u svijetu će se sve više proizvoditi genetski modificirana hrana, kao i 40

hrana dobivena kloniranjem.

Biotehnologija - genetičko inženjerstvo Za znanost je uvijek bilo izazovno područje istraživanja koje se odnosi na genetska nasljeđivanja i promjene raznih organizama i životinja. Biotehnologija podrazumijeva manipuliranje ili mijenjanje živih bića kako bi čovjeku bila što korisnija. Metodama biotehnoloških postupaka već je postignut napredak u poboljšanju proizvodnih svojstava kod biljaka i domaćih životinja. U prehrambenoj industriji u proizvodnji hrane (pivo, vino, mliječni proizvodi, kruh, mnogi kemijski proizvodi i drugo) koriste se metode biotehnologije uz upotrebu mikroorganizama i različitih kultura.

Jedno od područja biotehnologije je genetičko inženjerstvo čijim se postupcima na umjetan način mijenja položaj, sadržaj i aktivnost gena, tj. molekula DNK. Molekula DNK je jedna vrsta nukleinske kiseline, nosilac je genetičke informacije i o njoj ovisi nasljeđivanje pojedinih svojstava organizma. Općenito, mnogi su najviše zabrinuti za moguće negativne posljedice koje bi nastale manipuliranjem i kloniranjem ljudskih gena. Međutim, pored svih dilema koje se javljaju manipuliranjem ljudskim genima, ova metoda pruža određene mogućnosti identifikacije i liječenja nasljednih bolesti. Genskom terapijom (terapijsko kloniranje) kod ljudi liječite bi se do sada neizlječive bolesti (rak, bolesti

Dr.sc.PetarBosnić

imunološkog sustava, degenerativne bolesti i dr.) i to tako da se izvrši promjena određenog gena, ili unašanjem stranih gena u stanice čovjeka. Ovu metodu genske terapije moguće je provoditi, jer je otkrivena genska mreža i gruba struktura genoma ljudi. Ljudski genom definiran je sa tri milijarde molekula DNK,a sada je prepoznato i identificirano oko 40 % gena kao nasljedne osnove za određena svojstva. Ocjenjuje se da bi kod čovjeka moglo biti oko 1 000 karakterističnih gena odgovornih za određene bolesti ljudi. I životinjskim genima i tkivima mogu se liječiti neke bolesti kod ljudi.

Kloniranje i primjenakloniranja Metodom kloniranja od domaćih životinja dobivena su goveda, ovce, koze i svinje. Od kloniranih životinja mogu se dobiti antibiotici, određeni proteini i hormoni. Kloniranje je izgrađivanje kopija skupina gena ili cijelih organizama. Klonje genetska kopija provjerene životinje (kao blizanci), gdje se u odnosu na manipulacije genima ne mijenja genetska struktura.

Ovom metodom kloniranja proizvedena je 1997. god. poznata ovca Dolly koja je stvorena od donatora odrasle tjelesne stanice ovce. Dolly, kao primateljica, ima iste gene i genetsku strukturu kao ovca donator stanica. Za razliku od kloniranja genetičkim inženjerstvom, ubacivanjem gena u jajnu Mije/carski list 03/2008.

ZANIMLJIVOSTI stanicu druge vrste dobivaju se njaci čijim se sjemenom oplođuju te transgenične životinje koje ispo- jajne stanice i tako dobiju embriji (u ljavaju karakteristike - gene drugih plotkinji ili in vitro). Nakon faze proizvodnje i dobivanja embrija vrsta.

Metoda kloniranja za proizvod- slijedi faza prijenosa embrija u nju embrija ne koristi matične plotkinje primateljice.

Od roditelja, genetski natprostanice, već druge tjelesne stanice koje sadrže DNK. Matične stanice sječnih majki i očeva, transferom nalaze se u koštanoj srži i njih embrija se u manjem vremenskom proizvode sve krvne stanice. Kod razdoblju istovremeno dobiva više kloniranja tjelesna stanica tkiva potomaka braće - sestara. Očekivalo kože ubacuje se u oplođenu jajnu se da će se u proizvodnoj komerstanicu životinje primateljice koja je cijalnoj praksi metoda ET više očišćena od sadržaja vlastite DNK. primjenjivati, osobito u govedarstvu Metodom kloniranja ovaca i krava u poboljšanju proizvodnje mlijeka i dobivaju se potomci istih svojstava i goveđeg mesa. Embriotransfer genetskog sastava kao što imaju nema veću primjenu, na što je životinje davateljice gena (DNK). dijelom utjecala visoka cijena i Ovako se mogu proizvoditi zdrave zahtjevan postupak tehnologije životinje istog DNK, čime bi se proizvodnje i transfera embrija.

Posebno je opravdana primjena izbjegle negativnosti koje nastaju embriotransfera u proizvodnji novih kod prirodno uzgojenih životinja. mladih bikova visoke genetske Embriotransfer kvalitete gdje se koristi metoda u govedarstvu U stočarski genetski materijal MOET-a(Multipla Ovulacija i Embrio spada sjeme rasplodnjaka, proizvod- Transfer). MOET metodom se za nja jajnih stanica i proizvodnja dvije godine skraćuje vrijeme zametaka - embrija. Proizvodnjom i testiranja mladih bikova u odnosu prodajom ovog genetskog materi- na klasičan način testiranja kada jala za određenu vrstu stoke bave se bikovi u starosti od 6,5 godina specijalizirane i ovlaštene organiza- završavaju testiranje.

Zakonskaregulativa cije (Centri za reprodukciju - Centri u Hrvatskoj za umjetno osjemenjivanje). PrimjeU Hrvatskoj je pitanje nove na biotehnoloških metoda korištenja sjemena i jajnih stanica poznata hrane i genetski modificirane hrane je stočarima - uzgajivačima domaćih regulirano Zakonom o genetski modificiranim organizmima ("Naživotinja. Korištenjem sjemena rod ne novine" broj 70/2005), rasplodnjaka vrhunske kvalitete Zakonom o hrani ("Narodne novine" unapređuje se stočarska proizvodbroj 46/2007) i Zakonom o zaštiti nja i poboljšavaju proizvodna prirode ("Narodne novine" broj svojstva potomaka.

70/2005) te na temelju ovih zakona Veći napredak u stočarstvu propisa. postiže se primjenom embriotran- sa više provedbenih sfera (ET) kojim se usmjereno i Propisima se definiraju genetski planski proizvode embriji od modificirani organizmi (GMO), kategorije nove hrane i genetski određenih rasplodnjaka i plotkinja poznatog genetskog profila i modificirane hrane za ljude i potencijala. U odnosu na klasičnu životinje.

Genetska modifikacija oznametodu oplođivanja (prirodno, umjetno osjemenjivanje) kada se čava namjernu izmjenu nasljednog godišnje po kravi dobije jedno tele, genetskog materijala organizama na metodom ET od jedne plotkinje način drukčiji od prirodne rekombivrhunske kvalitete dobije se pet i nacije i indukciju mutacije, odnosno više teladi potomaka. U sustavu ET uvođenje stranog genetskog materipostoje kategorije krava plotkinja jala u genetski materijal organizma, davateljica od kojih se proizvode ili uklanjanje dijela genetskog jajne stanice, zatim bikovi rasplod- materijala organizma. Genetski

Mljek.arski list 03/2008.

Dolly- prva kloniranaovca materijal je dio biljke, životinje, mikroorganizama ili virusa koji sadrže nasljednu informaciju.

Genetskimodificiraniorganizmi (GMO)su organizmi, uz iznimku ljudskih bića, kojima je izmijenjen genetski materijal i koji se ne pojavljuju prirodnim putem parenja i/ili prirodnom rekombinacijom.

Modificirani živi organizmi označa­ vaju svaki GMO sposoban za razmnožavanje ili prijenos genet• skog materijala.

Nova hranai genetski modificiranahrana Novom hranom se smatra hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu upotrebljavali u većem opsegu za prehranu ljudi i koja nije rezultat genetske modifikacije. Nova hrana je hrana s novom ili namjerno promijenjenom primamom molekularnom strukturom, a koja se sastoji ili je izolirana iz mikroorganizama, algi, glijva, biljaka ili životinja.

Kategorijom nove hrane i njezinim sastojcima smatraju se proizvodi dobiveni do sada nekorištenim novim tehnološkim proizvodnim postupcima koji znatno utječu na promjene u strukturi ili sastavu hrane.

Genetski modificirana hrana (GM hrana) je hrana koja sadrži, sastoji se, ili je proizvedena od genetski modificiranih organizama (GMO). U kategoriju genetski modificirane hrane ubraja se i hrana za životinje.

U veoma važne zakonske 41

ZANIMLJIVO

STI

odredbe i obveze proizvođača spadaju sljedivost i označavanje nove GM hrane za ljude i GM hrane za životinje. Kod ovakve hrane mora se osigurati s)jedivost hrane kako bi se u svim fazama, od proizvodnje i prerade do distribucije, moglo ući u trag hrani i sastojcima koji se koriste u GM hrani, kao i GM hrani za životinje. Ujedno se određuje način i postupak stavljanja hrane na tržište, izdavanje dozvola za prodaju, označavanje, prezentiranje i reklamiranje. Radi informiranja potrošača deklaracija mora sadržavati i dodatne posebne podatke o obilježjima i svojstvima hrane.

Kod stavljanja ove hrane na tržište reguliran je način i obveza upravljanja rizikom (koji obuhvaća procjenu vjerojatnosti štetnog djelovanja na zdravlje ljudi, kao i posljedice koje bi s time u vezi mogle nastati).

Prema Zakonu o prirodi, ured-

bom se određuje ukoliko proizvodi od jednog sastojka sadrže manje od 0,9 %, ili pojedini sastojak u proizvodu sadrži manje od 0,9 % genetski modificiranih organizama, takvi se proizvodi ne označavaju kao proizvodi koji sadrže GMO. Za proizvode soju, kukuruz, uljanu repicu i pamuk dopušteno je da se mogu stavljati na tržište bez oznake da sadrže manje od 0,9 % GMO, ali ostali biljni reprodukcijski materijal, koji sadrži GMOu bilo kojoj količini, mora biti označen u skladu s posebnim propisma.

Sigurnost hrane modificiranih životinja

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)zauzela je stajalište da kod kloniranih životinja nema posebne opasnosti od konzumiranja mesa i mlijeka. Između klonirane i prirodno proizvedene hrane vjerojatno nema razlika.

Svjetska trgovinska organizacija

(WfO) smatra da pojedine zemlje ne trebaju ograničavati uvoz i upotrebu genetski modificirane hrane.

Ujedno je i američka Agencija za hranu i lijekove (FDA)također ocijenila da su proizvodi od kloniranih životinja sigurni, zdravstveno ispravni i nisu opasni za zdravlje.

Sigurnost se naglašava i po osnovi veće kontrole ove hrane od prirodne hrane.Jedna od primjedbi i negativnosti je da su klonirane životinje manje otporne od prirodno uzgojenih, a što je vezano uz problem troškova komercijalne proizvodnje i prodaje. Upitno je kako će javnost koja je nepovjerljiva i puna predrasuda prihvatiti meso i mlijeko kloniranih životinja. U prodaji se meso i mlijeko proizvedeno od kloniranih životinja koje nije posebno označeno i obilježena ne može prepoznati i razlikovati od prirodno proizvedenog mlijeka i mesa. ■

Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima

r

Jamči suho čisto vime,boljukvalitetu

mlijeka,zdravijepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame Povisujerazinuhigijenskih uvjetadržanja mliječnih krava

Smanjujesmradi ublažavaproblems

muhama

-,zoVAJAMO

IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASflH NOSAČA

Vi te odabrali na a m1Vam nudimo ✓ POUZDA OG PARTNERA ✓ A POVOLJNIJU CIJE U ~LITETU ✓ BRZINU IZVEDBE ✓ KLJU U RUKE ✓ I KU O

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

VELIKA PROIZVODNJA CESTODONOSI I UCESTALA PREGANJANJA V

V

Prema statističkim podacima, posljednjih godina u našoj zemlji uočavaju se značajne promjene u

mliječnom govedarstvu. Osim promjena

u pasminskom sastavu (sve veći broj goveda holštajn pasmine na obiteljskim gospodarstvima), uočava se i porast

-------

Također, količina mlijeka koje današnje životinje daju iz godine u godinu je u postupnom porastu.

Povećanom proizvodnjom mlijeka dolazi do smanjene plodnosti životinja, a posljedica je veći postotak ranijih izlučenja krava.

Konstantnim genetskim napretkom u jednom smjeru, s ciljem povećanja količine mlijeka, dobili smo životinje s ekstremno visokom proizvodnjom kod kojih se s naglim porastom mlijeka učestalo javljaju reprodukcijski problemi.

Visoka proizvodnja mlijeka doprinijet će izrazito velikoj mobilizaciji tjelesnih rezervi od samog početka laktacije, što će uzrokovati naglo mršavljenje životinja. Rezultat toga je produžen negativan energetski balans nakon teljenja. Endokrini metabolički poremećaji, pridruženi negativnom energetskom balansu, znatno će ut_jecati na reprodukcijski status neujednačenim jajničkim ciklusima, tihim gonjenjem ili povećanom smrtnosti embrija u ranom stadiju graviditeta. Na negativan odnos između proizvodnje i reprodukcije doprinijet će i mnogi drugi čimbenici (neadekvatan smještaj, loši higijenski uvjeti, uspostavljanje statusa u stadu i sl.). Metaboličke i zarazne bolesti znatno će utjecati, kako na proizvodnju, tako i na plodnost životinja .. Starenjem životinje isticat će se sve više

44

antagonizam između plodnosti i proizvodnje. Općenito, izrazito je visoka plodnost kod junica jer nisu opterećene proizvodnjom mlijeka.

Međutim, kada se gravidne junice izlože stresu (npr. transport tijekom uvoza životinja), ili uslijed nepravilne ishrane, nakon teljenja će doći do naglog gubitka tjelesne težine (negativan energetski balans) i plodnost takvih mladih životinja u prvoj laktaciji bit će izrazito niska.

Kod pretilih životinja nakon teljenja znatno će se češće javljati, osim otežanog teljenja, i mnogi zdravstveni problemi (ketoza, dislokacija sirišta, mliječna groznica, mastitisi i dr.).

Prema tome, metabolički status životinje na početku laktacije ovisi o stresnim faktorima, načinu hranjenja životinje u prethodnoj laktaciji te razdoblju suhostaja. Nije moguće promatrati isključivo jednu laktaciju kako bismo utvrdili povezanost

broja grla na obiteljskim gospodarstvima DamirJanković, dr. vet. med. između metaboličkog statusa, plodnosti i proizvodnje. U obzir se moraju uzeti čimbenici koji su znatno prije teljenja utjecali na životinju.

Pad plodnosti i smanjena dugovječnost krava izazvala je veliku zabrinutost u zemljama razvijene mliječne industrije. Mnoge znanstveno-stručne i selekcijske institucije uložile su prilićan napor kako bi se uspjele oduprijeti pro_gresivnom padu ovih dviju osobina. Cinjenicaje da je kod simentalske i holštajn pasmine u mnogim zemljama došlo do povećanog udjela pojedinih zdravstvenih (fitnes) svojstava kod izračuna ukupne uzgojne vrijednosti. Danas uzgajivači u svijetu kod izbora testiranog bika, osim proizvodnih, u obzir uzimaju i zdravstvene osobine; pozornost je ponajprije usmjerena na dugovječnost i plodnost. ■

Kćeri bika Lancelot(Blutei Loreen)- ovaj rasplodnjakje dao velik broj dugovječnih, plodnih i visokoproizvodnih ženskih potomaka

Mljekarski list 03/2008.

,vrtnica17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321633 .ecolab.com

ICOLAII

SELEKCLJA

I REPRODUKCIJA

ELITNI BIK ROVA

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hivatske d.o.o. tijekom svibnja 2007. god. uvezao je bika ROVUvrhunskog dvostruko testiranog bika simentalske pasmine iz Njemačke

Stručno

povjerenstvo je ., zahvaljujući potvrđenim vrhunskim rezultatima testova na osobine mliječnosti, tovnosti i fitnessa (ZWSAT/DE),bika proglasila statusom ELITA. Bik dolazi iz poznate linije Ralbit-Ralbo-Radi, te je 4. RALBITOV sin (poslije Ratgebera, Rinsera).

Visoko je rangiran na top-ljestvici, od 78 testiranih sinova bika Ralbit.

Korištenje ovog vrhunskog bika donijet će znatan pozitivni pomak na populaciju hrvatskog simentalca.

Bik ima iznimno dobar sastav mlijeka, kvalitetan test na meso i lakoću telenja kćeri. Njegove kćeri imaju izvrsna vimena, lakoću telenja te mliječnost i dugovječnost.

Trenutno je najbolji žiwći bik simentalske pasmine u Hivatskoj!!!

13.11.2007

Bik RovaK-682HB 7806 (RALBIT-RALBO-RADI) Oteljen: 26.07 .2001.; visina grebena: 161 cm; težina: 1 305 kg Otac: RALBITDE0912121855 GZW:125 (98 %) MW: 116(99 %)Ml.-152 +0,62 +33 +0,40 + 20 FW: 111 (99 %)119 95 106 Ex:65 124-118-93-105 (ER97)

RezultatimajkeMinkeDE09 15063433 (H0RB-H0RROR) Laktacija

kg mlijeka 11 646 12 414

7

Ill max.

%m.m.

4,06 4,34

kg proteina 855 953

%proteina 3,28 3,33

Rezultatitestova bika Ukupnauzgojnavrijednost:GZW 129 (86 %)

Uzgojnavrijednostza mlijeko:MW 120 (92 %) kgmli"eka +438

%m.m. +0,42

kgm.m. +48

kg proteina +23

Uzgojnavrijednostza osobinetovnosti:FW 107 (77 %) Dnevni rirast 106

Udio mišića u is'ečku 100

klasa 114

FIT:118(73) Bik Rovaje u odličnoj formi, temperamentan, ima izvrsnu kakvoću sperme.

Preporuka je za mliječnost, vime i dugovječnost. ■

46

M(jeko:ski list 03/2008.

SELEKCIJA

DOKTOR· POZNATI BIK MARVOGOJSKE UDRUGE "NOVA RAČA" -

BožidarMajhen, dipl. ing.

I REPRODUKCIJA

Od tridesetak bikova upisanih u matičnu knjigu Marvogojske udruge 11Nova Rača", dva su bika ostavila u uzgoju mnogo kvalitetnog potomstva. To je njemački bik Firaun i njegov sin Doktor

Marvogojska udruga "Nova od svojeg osnivanja 1914. godine upisivala je u matične knjige samo krave. Bikovi - rasplodnjaci prema odluci saveza nisu upisivani u matične knjige sve do 1929.godine, kada je Udruga osnovala matičnu knjigu za bikove. Te je godine upisan i prvi bik uvezen iz Švicarske po imenu LENK,11.M.M.oteljen 04. prosinca 1928. godine. Bik LENK upisan je u matičnu knjigu pod imenom ''VIKTOR"mb. 1. Kupac vlasnik bika bila je Banska uprava Savske banovine.

Između tridesetak bikova upisanih u matičnu knjigu koji su djelovali na području Udruge, dva bika ostavila su u uzgoju mnogo Na slicije prikazan elitni bileDoktor kvalitetnog potomstva.

To je njemački bik FIRAUN, mb.14 i njegov sin DOKTORmb. 20, Savezov N.R. i već spomenuta (pra-prabaka) udruge "Nova Rača" je ZUMBULmb. BECAmb6N.R. 31. Zumbul je potomak bika Sokola mb.10.

Bik Doktor je žuto-bijele boje, pb 2001 (Hercegovac) i krave Bebe lmportirani bik Firaun oteljenje u Njemačkoj 01. rujna 1940. godine, a pločast, dobre tjelesne građe, visine mb. 992 (Nova Rača). Oteljen je 04. kupila ga je Marvogojska udruga do grebena 154 cm. 1946. godine studenog 1953. godine, tako da je "Nova Rača". Nažalost, Firaun je u ocijenjen je sa 95 točaka (od izostala potreba za rasplodnim rasplodu bio relativno kratko vrijeme mogućih 100), I. a klase, proglašen bikovima.

Marvogojska udruga "Nova Marvogojske jer je rekvirirao 04. veljače 1944. je "Pepinjerom" Rača" kroz sve vrijeme djelovanja, a udruge "Nova Rača". godine od tadašnje vlasti.

Jedan od Doktorovih muških kasnije kao uzgojna organizacija U to vrijeme održavani su 'Vladini sajmovi" koji su taj naziv potomaka kojeg je uzgojio Martin "Poljoprivredne stanice Bjelovar", dobili zbog organizacije sajmova i Kambić iz Sasovca je bik GOLUB,pb zauzimala je značajno mjesto u beneficija koje su uzgajivači 3839, oteljen 24. siječnja 1946. uzgoju, proizvodnji i prometu godine (majka CINDRAmb 908 N.R.). rasplodnim bikovima ijunicama. kupnjom rasplodnog blaga Tako je, nakon sajmova koji su ostvarivali od Vlade, sve do 1945. Na sajmu u Novoj Rači bik GOLUB se održavali u Novoj Rači, i prva prodan je Selekcijskoj stanici godine. Kasnije su znatna sredstva samo za kupnju bikova za rasplod državnog dobra "Nova topola" (BiH), aukcijska prodaja u Hrvatskoj gdje je zbog veoma dobre građe održana u Novoj Rači 27. siječnja osiguravali u N.O. općina.

1976.godine.

Rodoslovlje bika Doktora po (eksterijera) i kvalitetnog potomstva Uzgajivači Nove Rače mogu biti i proglašen ženskoj liniji završava uvezenom visoko ocijenjen junicom iz Njemačke upisanom kao "Pepinjerom" Selekcijske stanice ponosni na sve što su učinili na uzgoju, proizvodnji i širenju simenBECA,mb 6 N.R. DOKTOROVA majka "NovaTopola". talske pasmine u Banovini, Jugo1955. godine posljednji upisani je ZORKAmb. 603 N.R., baka CVJETA mb 234 N.R., prabaka GROFAmb 32 bik u matičnoj knjizi Marvogojske slaviji i Hrvatskoj. ■ Rača"

Mljekarski li.st 03/2008.

47

AUKCIJA

CHAROLAIS BIKOVI • IZVOR KVALITETNE TELADIZA TOV

--------•

Učinkovita proizvodnja goveđeg mesa ovisi o genotipu životinja i okolišnim čimbenicima u interakciji

s pravilnom hranidbom, držanjem i zdravstvenom zaštitom životinja.

Ispravan odabir pasmine i genetske osnove osobito su važani za zasnivanje proizvodnje te trebaju biti prilagođeni s proizvodnim ciljevima, tehnologijom i mogućno­ stima svakog pojedinog uzgajivača.

Proizvodnja goveđeg mesa u svijetu ostvarena je veoma širokim izborom pasmina i genotipova mesnih i kombiniranih svojstava koje variraju glede reprodukcije (od rano do kasno zrelih) te su prilagođene različitim sustavima proizvodnje mesa. Neke su pogodne za intenzivne sustave proizvodnje i velike završne mase, a druge ekstenzivnim načinom držanja učinkovito koriste voluminoznu krmu s travnjaka ostvarujući dobre priraste.

U Hrvatskoj se goveđe meso tradicionalno proizvodi od teladi krava kombiniranih i mliječnih pasmina koje prvenstveno služe za proizvodnju mlijeka.

Smanjenjem broja krava, kao posljedice rata i negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske te sve naglašenijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega mlijeka, doveden je u pitanje s jedne strane zadovoljavajući broj teladi za proizvodnju potrebnih količina goveđeg mesa, a s druge strane tovne karakteristike i kvaliteta teladi za tov. Osim toga, za očekivati je da će se broj krava za proizvodnju mlijeka (a time i broj teladi) i dalje smanjivati povećanjem proizvodnje

48

Po peti puta 19. ožujka 2008. godine u Centru za travnjaštvo, na obroncima Medvednice, održat će se aukcijska prodaja bikova Charolais pasmine. Organizatori aukcije su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski stočarski centar

Mr. se. GoranPerčulija -

Ova francuska pasmina afirmimlijeka po kravi. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku rana je u svijetu, bilo uzgojem u rješava uvozom teladi čija je "čistoj krvi" ili križanjem. Prednosti ove pasmine su visoki prirasti i kvaliteta upitna.

Proizvodnja teladi za tov u velike završne mase. Ovom pasmisustavu "krava-tele" i krava "dojilja" nom ili njezinim križancima ostvaruje se veći profit, ako se na tržištu otvara mogućnosti za razradu raznih tehnoloških sustava uzgoja i vrednuju završne tjelesne mase i tova maksimalno koristeći pašnja- randman.

Imajući na urnu činjenicu da je čke resurse i voluminoznu krmu radi smanjenja troškova proizvodnje. simentalska pasmina najbrojnija Konačni proizvod tih sustava "krava- pasmina u Hrvatskoj, glavna uzgojna tele" i krava "dojilja" je tele mesne mjera za stvaranje mesnih stada još pasmine ili križanac krava kombi- dugo će biti izbor natprosječnih niranih ili mliječnih pasmina s bikova mesnih pasmina za križanje bikovima mesne pasmine koji ima sa simentalskom pasminom.

Charolais pasmina goveda izvanredno dobre tovne karakterikoristi se za sustav "krava-tele", stike.

Mesne pasmine goveda koje se odnosno za namjensku proizvodnju preporučuju koristiti u našem teladi za proizvodnju goveđeg proizvodnom okruženju su: charo- mesa.

Danas je Charolais pasmina lais (šarole), limousin (limuzen), goveda udomaćena u više 70 hereford (herford) i angus (angus).

Uspostavom sustava "krava- zemalja i to u različitim klimatskim tele" i pravovaljanim vrednovanjem uvjetima i nadmorskim visinama. krava "dojilja" stvara se osnovica za Prvo rasplodno stado Charolais razvoj mesnog govedarstva u pasmine goveda je uvezena u Hrvatskoj uzgojem rano i srednje Hrvatsku 1994. godine, koje je zrelih mesnih pasmina ili križanaca Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doniralo Ministarstvo sa simentalskom pasminom.

Charolais pasmina goveda je poljoprivrede Francuske. Agronomnastala u Francuskoj. Odlikuje se ski fakultet u Centru za travnjaštvo velikim potencijalom za rast i do- proizvodi rasplodne bikove u cilju brom konverzijom hrane. Danas je širenja sustava "krava-tele" kao i to najzastupljenija mesna pasmina u Charolais pasmine u Hrvatskoj.

Charolais može doseći svoje Francuskoj i jedna od vodećih potencijale za proizvodnju mesa u mesnih pasmina u svijetu.

Selekcija Charolais pasmine uvjetima hranidbe velikim količi­ goveda je započela prije više od nama voluminozne krme prosječne kvalitete. Ovu pasminu karakterizira jednog stoljeća. Kao rezultat kontinuiranog selekcijskog rada, od izuzetno efikasno pretvaranje 1864. godine se održavaju specijali- voluminozne krme u meso. Zahvazirane izložbe Charolais goveda i ljujući čvrstoj konstituciji i blagom temperamentu Charolais goveda se natjecanja diljem Francuske.

Mljekarski li,st 03/2008.

AUKCIJA mogu prilagoditi različitim sustavima držanja, kako ekstenzivnim, tako i intenzivnim. Križanci kombiniranih ili mliječnih pasmina križani s Charolais pasminom u Fl generaciji pružaju mogućnost korištenja heterozis efekata te daju telad boljih tovnih karakteristika od čistokrvnih kombiniranih ili mliječ­ nih pasmina i od uvezene teladi. Takva telad će imati, uz veću zastupljenost voluminozne krme u hranidbi, bolju konverziju hrane i veći dnevni prirast, čime se neće smanjiti dnevni prirast i kvaliteta mesa, ali će se smanjiti cijena koštanja prirasta, ostvariti bolji randman i veće završne težine na liniji klanja.

Obzirom na dobru plodnost (postotak bređosti 92 %), pojavu bližnjenja (postotak oteljenih blizanaca 4 %),Charolais krave mogu bez poteškoća dati jedno tele godišnje.

Ova aukcijska prodaja je i mjesto razmjene iskustava između

Slika: Rasplodnibik Charo/aispasmine proizvođača,

ali i razgovora

sa

stručnjacima koji će proizvođačima

odgovoriti na njihove upite.

Ovim putem Vas obavještavamo da će se dana 19.03.2008. (srijeda) s početkom u 10 sati, (Sljeme 1) održati 5. aukcijska

prodaja 7 bikova charolais pasmine.

Ukoliko ste zainteresirani uzgajivač za kupnju bikova Charolais pasmine na ovoj aukcijskoj prodaji, molimo Vas da se za sve potrebne informacije obratite mr. se. Goranu Perčuliji (tel. 01 455 0042 ili 098 880 342). ■

I.Gundullća 66 48260 Križevci Hrvatska Tel/fax:048/716-112

Mobitel :091-907 4/579 E mall:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

Obratite nam se s povjerenjem

Butler- radnik u Vašoj farmi koji Vas nikada neće iznevjeriti

UVOZ RASPLODNIH GRLA PRODAJA KRAVA U LAKTACIJI U SURADNJI SA NAJUSPJEŠNIJIM UDRUGAMA U RAZVOJU GENETIKE MLIJEĆNIH IMESNIH PASMINA U EUROPI-KONTAKTIRAJTE NAS

Mije/carskili,st 03/2008.

49

REPORTAŽA

SIR UZ VINO NA VINSKOJ CESTI --------------•

U organizaciji Zagrebačke županije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Udruge malih sirara zagrebačke županije "Sirek" i Udruge vinogradara i vinara "Zelvin"iz Svetog lvana Zeline održanje 24. 1. 2008. na OPG Željka Kosa na Zelinskog vinskoj cesti u Hrnjancu u Donjoj Zelini Okrugli stol pod nazivom "Sir uz vino na vinskoj cesti".

Svrha održavanja Okruglog stola bila je povezati proizvođače vina i sira, kako bi na vinskim cestama Zagrebačke županije ponudili što više domaćih proizvoda.

Kroz nekoliko stručnih predavanja proizvođači sira i vina upoznali su se sa zakonskom regulativom i zaštitom autohtonih prehrambenih proizvoda, potom s kreditiranjem seoskog turizma.

Također, razgovarala se o projektu vina i sireva iz Zagrebačke županije kao i o ponudi sireva na OPG-ima,te zahtjevima i perspektivi tradicijskog sirarstva.

Predsjednica Udruge malih sirara Zagrebačke županije "Sirek" Dragica Lončar podsjetila je da je Udruga osnovana 2006. godine u Zagrebu i da ima 16 članova.

Različite vrste sireva intenzivno proizvodi njih 12. Najviše njih (čak 7 članova) proizvodi sir od kravljeg mlijeka. To su Dragica Lončar iz Bedenice, Mirjana Šestak iz Jastrebarskog, Katarina Furnkranz iz Prigorja Brdovečkog, Štefica Pogačić iz Luke, Ivanka Bakar iz Gradeca,

50

Zagrebačka županija već 1Ogodina radi na

projektima proizvodnje i ponude sira i vina.

Pokrenute su mnoge robne marke sireva i vina, a potrošači sve više prepoznaju kvalitetu domaćih tradicijskih proizvoda GoranaHolub - Veršić, dipl. ing.1 HRT -

Ana Marija Kušić iz Svetog lvana Zeline i Mirjana Dojkovski iz Pokupskog. Četiri člana Udruge proizvode sireve od kozjeg mlijeka. To su Sanja Grčević iz Pisarovine, lvana Ladašić iz Jastrebarskog, Lidija Galjar iz Zagreba i Mirjana Dojkovski iz Pokupskog.

Dva člana Udruge proizvode sireve od ovčjeg mlijeka - Ankica Nucak iz Zaprešića i Lidija Galjar iz Zagreba.

Zagrebačka županija već 1O godina radi na projektima proizvodnje i ponude sira i vina.

Projekt robne marke sušenog sira "Dragec" pokrenut je 2002. godine.

Robnu marku Zagrebačke županije ima i tvrdi sir "Kriško",a uskoro bi ju trebao imati i kozji sir "Manda". Od vina, robnu marku Zagrebačke županije za sada imaju Portugizac Plešivica i Kraljevina Zelina.

Održani Okrugli stol, kazala je Dragica Lončar, omogućio je bolje međusobno upoznavanje proizvođača sira i vina. Također, pokazalo se da postoji mogućnost ponude različitih vrsta sireva na vinskim cestama, a njihovu kvalitetu potvrđuju stručna ocjenjivanja koja se provode od 2000. godine, gotovo od samih početaka organiziranja malih sirara i proizvodnje tradicijskih sireva. ■

Proizvodnjatradicijskihsirevasve ;e višeprepoznatana tržištu Mljekarski /i,st 03/2008.

0 ,Formance

ProMillY

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

KRAWEVSKA ZAŠfflA ZA VAŠE KRAVE

V Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm jada

V Izvrsna vidljivost V Vrhunska njega V Potpuno zatvaranje

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje 'ti Rastapa nečistoće 'ti Njeguje kožu

sisnog kanala

V Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: :uraAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 "tex d.o.o., Kralja Stjepana Drži slava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 :I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 -ocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Westfalia~

LJEKOVITO

BILJE

CVIJET JAGLACA

~ kod glavobolje 1

Jaglaci cvjetaju svuda oko nas. Ljekoviti su svi dijelovi ove biljke, a osobito korijen od kojeg se proizvode djelotvorni sirupi za lakše iskašljavanje. Manje je poznato da <..Vijet pomaže kod glavobolje i migrene

Rani ili obični jaglac (Primula vulgaris Huds. = P. acaulis L.) najčešće se spominje kao jedan od prvih vjesnika proljeća, jer cvate već krajem veljače, odmah nakon otapanja snijega. Raste u velikim količinama po sunčanim, suhim livadama i obroncima, u voćnjacima, po rubovima šuma i šumskim čistinama. Trajna je biljka s prizemnim listovima složenim u rozetu. Listovi su obrnutojajasti, naborani, svijetlozelene boje, dugi 3 - 6 cm u vrijeme cvatnje, a kasnije i veći. Mladi listovi ubrajaju se među najbogatije izvore Cvitamina i mogu se, iako nisu previše ukusni, koristiti za pripremu juha, miješanih variva, umaka, vitaminskih čajeva ili svježi kao dodatak salatama.

Zbog znatnog sadržaja saponina ne treba ih konzumirati u velikim količinama, proljetno čišćenje krvi. U narodu se jer to može izazvati mučninu i pripravak od cvjetova jaglaca želučane tegobe. močenih u kvalitetnom bijelom vinu Žuti cvjetovi sa pet srcolikih koristi kao sredstvo za jačanje srca. latica i narančastim središtem 150 grama svježih cvjetova moči se razvijaju se na tankim prizemnim 1O- 15 dana u litri vina, a nakon toga stapkama, a rastu iz sredine lisne procijedi. Pije se 3 puta dnevno 1 - 2 rozete. Cvjetovi s čaškama koriste se žlice vina. svježi za ukrašavanje jela ili suhi za Najljekovitiji dio biljke je pripremu ljekovitih pripravaka. korijen. Vadi se u proljeće, ili u Sušiti ih treba u tankom sloju i pri jesen, očisti od nečistoća, opere i tome povremeno mijenjati suši na umjetnoj temperaturi. papirnatu podlogu da prilikom Olakšava iskašljavanje i razređuje sušenja ne promijene boju i ne izlučevine kod upale gornjih dišnih izgube na ljekovitosti. Čaj se puteva. Koristi se kod kašlja, najčešće koristi u mješavini s drugim prehlade, bronhitisa, astme, reumabiljem za ublažavanje glavobolje i tičnih tegoba i gih~a. Kod pripreme migrene, kod nervoze i nesanice, za čaja jedna čajna žlica suhog, usit-

.52

Marija Kranjčević, dipl. ing. -

njenog korijena prelije se sa 2 dL hladne vode, zagrije do vrenja i ostavi poklopljeno 5 - 1O minuta.

Piju se 2 - 3 šalice čaja tijekom dana. Čaj se može zasladiti medom. Sirup za iskašljavanje od jaglaca može se nabaviti u svakoj ljekarni, a u domaćinstvu se može se pripremiti tako da se 4 žlice suhog korijena (ili dvostruka količina svježeg) preliju s pola litre hladne vode, zagriju do vrenja i lagano kuhaju 1O minuta.

Tekućina se procijedi i umiješa se 400 grama meda ili šećera te lagano kuha još 5 minuta. Ohlađeni sirup spremi se u staklenku od tamnog stakla i uzima 3 puta na dan 1 - 2 žličice.■

Mljekm-ski list 03/2008 .

VAŠ VRT V

LONCANICE KOJE CVATU Zumbul Vrtni zumbul cvjeta od travnja do svibnja, no ako je lukovica pripremljena, cvjeta tijekom jeseni i zime. Takve lukovice nazivamo preparirane i najčešće dolaze iz Nizozemske. Ako imate lukovice zumbula, možete je sami preparirati. U jesen ih posadite u lonac sa zemljom tako daje vrh iznad zemlje.

Lonac s lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kada izboji narastu 7 cm visoko, lonac premjestite na svijetlo i toplo mjesto, gdje će se ubrzo pojaviti cvjetovi. Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 do 3 godine provedene u vrtu. Pri kupovini zumbula odabe-

Bez obzira na to što je zima, u cvjećamicama možemo pronaći lončanice koje cvatu.

Odlučite li se za kupovinu takve biljke ili je dobijete na poklon, dobro je znati kako ih njegovati

rite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova, jer će dulje cvjetati. Zumbule držite pri temperaturi od 18 °(.

Jaglac Na tržištu se mogu naći razne vrste jaglaca, a odlikuju se bogatim cvatom i raznim bojama. Uvjeti za sve jaglace su isti. Smjestite ih pri temperaturi od 5 do 1O °C, zemlja mora biti stalno vlažna, a mjesto polusjenovito. Uzgajaju se isključivo u plastičnim loncima. Ako ste skloni alergijskim reakcijama, izbjegavajte dodir s jaglacima, jer izlučuju alkaloid primin. Jaglaci su u prirodi trajnice, no kao lončanice se ponašaju poput jednogodišnjeg cvijeća. Nakon cvatnje možete ih pokušati presaditi u vrt, na sjenovito

DarkoKantoci,dipl. ing. mjesto, a u jesen ga ponovno unesite u kuću.

Kalanhoa Kalanhoa potječe iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od siječnja do lipnja sitnim mirisnim cvjetićima, crvene ili narančaste boje. Zimi se drži na svijetlom mjestu pri umjerenoj temperaturi. Zalijeva se vrlo malo, a prihranjuje svakih 14 dana. Nakon cvatnje možete je smjestiti na sjenovito mjesto u vrtu. Želite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako ne procvate, razmnožite je pomoću reznica. U proljeće uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu. Reznice su ukorijenjene nakon nekoliko tjedana i tada se presađuju.

Afrička ljubičica

Ova lončanica cvate gotovo cijele godine i česta je sobna biljka.

Ako se držite pravila uzgoja, nagradit će vas obilnom cvatnjom.

Prvo, nikako je ne držite na direktnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po mogućnosti kišnicom.

Nikada ne močite listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a zračna vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca nikada se ne smije zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata nakon čega vodu treba odliti. Kada biljka cvate prihranjujte ju dva puta mjesečno. Nakon cvatnje prestanite

Mbekarski list ·03/2008.

53

VAŠ VRT sa zalijevanjem i prihranjivanjem. danas je uzgojeno mnoštvo sorata.

Stariji primjerci slabije cvatu i Jednogodišnja je biljka koja se kod možete ih pomladiti dijeljenjem nas uzgaja kao lončanica zbog klimatskih prilika. Cvate krajem biljke ili listom. zime i početkom proljeća. Cvjetovi Pepeljuga Ova je biljka poznatija pod su živih boja, ružičasti, bijeli ili pogrešnim nazivom Cineriahybrida. ljubičasti. Ako nabavite biljku koja U Europuje došla u 18. stoljeću i do još nije u punom cvatu, držite je na

temperaturi nižoj od 1O °C i uživat ćete puna dva mjeseca u njenoj cvatnji. Pepeljuga traži puno vode, a prihranjuje se svakih 14 dana. Akoje biljka izložena propuhu ili je temperatura u prostoriji previsoka, mogu je napasti biljne uši. ■

AGROMETEOROLOGIJ

A

Još malo i poljodjelci će imati veoma malo vremena za odmor. Topliji dani natjerat će sokove u biljkama na kolanje prema pupovima. Pupovi će nabubriti. Tlak u njima biti veći nego u gumama automobila. I plići će se slojevi tla uskoro zagrijati do temperature koja potiče klijanje i nicanje sjemena

KLIMASE pRoMIJE N·1LA će ··

-Mr.

se. Dražen Kaučić -------------

Kakvo će nam ove godine biti Amerike te u sjevernoj Europi i valovi postali češći na većini kovrijeme, teško je znati. No, sigurni sjevernoj i srednjoj Aziji, no pnenih područja, da se učestalost smo, ponovno će naše čuđenje na smanjile su se u Sahelu, na Meditera- slučajeva jakih oborina povećala na vrijeme biti svakodnevno. Zašto? nu, južnoj Africi i dijelovima južne većini područja i da se od 1975. goOdgovor je vrlo jasan, klima se Azije. Globalno gledajući, područja dine pojava iznimno visoke razine sigurnopromijenila. zahvaćena sušom su se vjerojatno mora povećala u cijelom svijetu.

Porast temperature zraka zabi- povećala od 1970-ih.

Prosječne temperature na lježen je u cijelome svijetu. No, onje Vrloje vjerojatnoda je tijekom sjevernoj hemisferi tijekom druge najveći na sjevernim geografskim posljednjih 50 godina učestalost polovine 20. stoljeća vrlo su vješirinama. Utvrđeno je da se kopno hladnih dana, hladnih noći i mrazeva rojatno bile više nego tijekom bilo zagrijava brže od oceana. u većini kopnenih područja postala kojeg drugog SO-godišnjeg razdobGlobalna prosječna razina mora manja, a vrućih dana i vrućih noći lja u posljednjih 500 godina i vjerose od 1961. godine dizala po veća. jatno su bile najviše u posljednjih prosječnoj stopi od 1,8 mm na Vjerojatnoje da su toplinski najmanje 1 300 godina. ■ godinu. Od 1993. godine ta stopa iznosi 3, 1mm. Razlog tome je toplinsko širenje, otapanje ledenjaka i ledenih kapa te polarnih ledenih ploha.

Primijećeno je i smanjenje rasprostranjenosti· snijega i leda.

Podaci dobivani satelitom od 1978. godine pokazuju kako se godišnja prosječna rasprostranjenost arktičkog morskog leda smanjuje po stopi od 2,7 % po desetljeću, sa smanjenjima tijekom ljeta većim od 7,4 % po desetljeću. Planinski ledenjaci i snježni pokrov u prosjeku su se smanjili na obje hemisfere.

Od 1900. do 2005. godine oborine su se značajno povećale u istočnim dijelovima Sjeverne ijužne

54

Mlfekarski li.st 03/2008.

odrlJ.ače Notevi 'Za odka

Vrhunska izvedba Povoljna cijena •

Vrhunska njemačka

SKAAKCIJA-10

Prik

% POPUSTA

50

cijske kosilice i plugovi- ravnjaci,okretni.vinogradarski '-- ' \,. ( .999,00 kn 11.499,0b kn

5.5 800 6.

Tan·urače •Korp standard *Vile:opcija

Sjetvospremači

·· ·· e

2,20 m -10.599,00 kn 2,90 m -12.999,00 kn Rasipaći

.

..

ena: su

V-a

SVJETSKI

DOKAZANA

• Prostornakabina

VAŠ LIJEČNIK

MLIJEKONIJE SAMOZA DJECU

Mnogi odrasli muškarci ne piju mlijeko. Oni misle da ga ne trebaju i odlučuju se za drugo piće. Neki muškarci pogrešno misle da sva mlijeka sadrže puno masnoća ili misle da je kalcij samo za žene

-

Dr. Ivo Belan --------------------------------

Drugi jednostavno smatraju da je mlijeko stvar za djecu. Međutim, nikad se ne prerastu "godine mlijeka"! Kosti trebaju stalnu opskrbu kalcijem za svoju snagu. Čak i nakon što nagli rast završi u mladenaštvu, kosti nastavljaju rasti "unutar" sebe sve do dobi oko 35 godina. Dok je čovjek mlad potrebno je "napuniti" kosti kalcijem što je više moguće, kako bi se ublažio gubitak koštane mase koji se događa kako čovjek stari. Stvarati gustu koštanu masu osigurava snagu i pomaže održavati čvrste kosti kasnije u životu.

Mlijeko pruža brojne koristi.

Ustvari, ni jedno drugo piće ne sadrži više hranjivih tvari po jednoj kaloriji. Što se tiče kalcija, mlijeko je jedno od najboljih izvora tog minerala, važnog za izgradnju kosti.

A možda gubite kalcij svakog dana.

Taj gubitak je čak i veći u fizički aktivnih ljudi. Pijenjem mlijeka iznova punite organizam kalcijem, tako da ga ne morate uzimati iz svojih kostiju. Međutim, kosti morate zaštititi i na druge načine: redovnom tjelovježbom, prestankom pušenja i izbjegavanjem većih količina alkoholnih pića.

Osteoporoza nije samo bolest žena. Procjenjuje se da je jedan od pet oboljelih od osteoporoze muškarac. Dok žene u godinama nakon menopauze brzo gube koštanu masu, muškarci također gube gustoću kostiju kako stare.

Također, smanjuje se i resorpcija kalcija. Najbolje "liječenje" za lomljive, šupljikave kosti je prevencija. Odgovarajući unos kalcija u organizam, redovna tjelovježba i zdrave životne navike, od djetinjstva pa nadalje, su

!56

osnovne mjere kako bi se osiguralo da tijelo ima dovoljno koštanog tkiva iz kojeg će se moći crpsti kasnije u životu. Brojni su razlozi da se pije mlijeko. Svaka čaša mlijeka puna je kalcija, a svaka stanica ili organ u tijelu je na neki način ovisan o kalciju kako bi normalno funkcionirao. Osim toga, mlijeko je bogat izvor osam drugih osnovnih tvari (vitamin A, kalija, bjelančevina, vitamina D, vitamina B2 , vitamina B12, nijacina i fosfora).

Ako ste u fazi drastičnog reduciranja masti iz svoje hrane, nemojte doći u iskušenje da u potpunosti odstranite mlijeko.

Obrano mlijeko i mlijeko s 1 posto masnoće su idealne opcije. To su i opcije koje preporučuje Američka udruga za srce, tvrdeći daje to jedan od dobrih načina da se masnoće i zasićene masnoće u hrani drže pod kontrolom. Obrano mlijeko je bez masnoća i sadrži samo 80 kalorija u

četvrt litre. Valja naglasiti da bez obzira koje mlijeko izaberete, ono sadrži istu količinu kalcija i drugih hranjivih tvari. Jedina razlika je u masnoćama i kalorijama. Nekoliko je istraživanja ukazalo da unosi u organizam dovoljno kalcija može pomoći i u smanjenju rizika oboljenja od povišenog krvnog tlaka.

S osam grama visokokvalitetnih bjelančevina, 12 grama ugljikohidrata i oko 90 posto sadržaja vode, čaša mlijeka pomoći će da budete dobro hidrirani i opskrbljeni "gorivom" za fizičku aktivnost. I sa svojim znatnim sadržajem proteina, vitamina i minerala, mlijeko može pomoći da se ponovno obnovi tjelesna energetska zaliha nakon neke fizičke aktivnosti, tjelovježbe itd.

Uz sve spomenuto, mlijeko je još i ukusno piće koje se uklapa i u brojnim prilikama tijekom dana, recimo uz jedan dobar sendvič ili bez njega, samo kao napitak. ■

Mlfekarski list 03/2008.

Marko Marković Već godinama sijemo samo Pioneer hibride kukuruza. Najrodniji su, vlaga zrna u berbi im je mala pa su nam troškovi sušenja manji što nam osigurava veći profit. Također, Pioneer hibridi su raniji, mogu se ranije obrati i ranije prodati kad su cijene na tržištu obično više nego kasnije kad vi imaju kukuruz za prodaju.

'l9inbija Cijenjeniproizvođači mlijeka, ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz por Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa Snježana Đurašević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedećim obilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi • time smosi osiguraliveću produktivnosti bolje uvjeterada.

• naši učinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar Tvornicastočne hrane,Varaždin

• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili got peletlranu (termički obrađenu) krmnu smjesuKM -P 22%, BIOdar- Vindija,prema uputama o hranidbi, l smo dobili bolju iskoristivostobroka i povećali dnevi proizvodnju mlijeka."

O;an;ac.io hrin:a 7:1 hr;anitihn Tivntini:a hrin:a 7;\ 7tfr;avi