Mljekarski list 2-2008

Dukatol Natu NOVO

noviokusza zdravo srci

Osim uz voćne okuse jagode i ananasa-naranče, zdravlje svoga srca možete sada čuvati i uz novi, čisti mliječni ok Dukatola Natur. Ovaj funkcionalni jogurt obogaćen je biljnim sterolima, tvarima koje dokazana snižavaju razinu kolesterc u krvi. Kao takav, namijenjen je svima onima koji žele očuvati zdravlje srca i dugoročno spriječiti pojavu kardiovaskularr bolesti. Dukatol već u nekoliko ukusnih gutljaja opskrbljuje organizam preporučenom dnevnom količinom biljnih sterc te tako snižava razinu kolesterola već nakon tri tjedna svakodnevnog uzimanja.

tueR~

Neka 1 Dukatol na dan postane vaša nova zdrava navika!

MINISTARSTVO

~Av~

Uzmite zdravlje k srci

ISSN 0351-9104

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Veljača - prihrana travnjaka NPK gnojivom ----2 AGROTEHNIKA Što je važno kod sjetve travnjaka?

Izostavljanje obrade tla

12

MEHANIZACIJA Steljenje bez muke_

8

5

HRANIDBA Primjena propionata u hrani muznih krava

15

PREPORUKA Zasušenje i suhostaj

16

ZORA VLJE STADA Zračna onečišćenja u nastambama

·---

za _

MALA ŠKOLA HRANIDBE Hranjivi sastojci krme - ugljikohidrati i energija ______ _ GOSPODARSTVO Selo, poljoprivreda i hrana_ Gospodarska kretanja (ne) idu u prilog malim proizvođačima mlijeka KOMENTAR ..

-

.. ...

44 • VELJAČA 2008

r

SADRŽAJ

muzne krave _______

• GODINA

.... ..

18

22

25 30

.•

Naslovnica: Osnivačka skupština Saveza udruga hrvatkih uzgajivača Holstein goveda IZ UDRUGA Osnovan Savez udruga hrvatskih uzgajivača Holstein goveda . - -

----36

ZANIMLJIV OSTI Nova saznanja o kravljem ludilu

38

IZ CROSIM-a Pomoć u organizaciji nabave neophodne krme za muzne krave u Požeštini__ __ Proizvođači mlijeka u Europi se moraju udružiti______ ______ _____ REPORTAŽA Uspješna godina rada u proizvodnji mlijeka

40 42 44

AKTUALNOSTI Propisi o mlijeku i mliječnim proizvodima Propisi o modelima potpore -- - ----

46 46

SUSTAV KRA V A-TELE Hranidba u sustavu krava-tele

48

KVALITETA HRANE Preduvjeti za primjenu sustava HACCP u proizvodnji hrane.__ _ _ _ ______

52

. :

I I

Poštovani čitatelji---------------Obzirom na prošlogodišnju sušu koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske. sve je više proizvoclača mlijeka zainteresirano za kupnju/prodaju voluminozne krme za svoje muzne krave i ostale kategorije goveda. Molii110sve zainteresirane proizvoclače koji planiraju prodati. odnosno kupiti sijeno, sjenažu i silažu da se jave u Uredništvo Mljekarskog lista kako bi im olakšali tu mogućnost. Dodatne informacije na str. 45.

Naš broj telefona je: OI 4833 349. ■

Poštovani čitatelji---------------u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: ČITATELJI PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica. nejasnoća ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi za vas, dragi čitatelji. Ovi purevi vode do nas: telefon: OI 4833 349, fax: OI 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

Najljepše vas molimo da suraclujete s nama, jer jedino tako ćemo na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja ćemo putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostupni

struke. ■ Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, mr. se. Ana Daklć,

prof. dr. se. Zoran Grgić, Zdenke lvkić, dipl. ing., dr. se. lvan Jakopović, Janja Jozanović, dipl. oec.,

mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija Knežević; mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Antun Kostellć, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioć, Zoran Radan, dr. vet. med., Arnelija Šipek, dipl. ing., dr. se. lgor štoković, dr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., lzvrilnl urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Martina Ordanić, prof., Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska

udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, lax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn. Grafička pripremaI tisak: "Hlad". Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA V

VELJACA • PRIHRANA TRAVNJAKA NPK GNOJIVOM -

Mr. se. Srećko Ladišić ------------------------

Je li svejedno i je li isto?

Nažalost, nekima je. Ma, pognojiš bilo čime, tek toliko da si pognojio.

Ta, mlijeko je tako i tako slabo plaćeno.

A, što će biti ako i ove godine bude suša. Dobro pognojene parcele ipak daju znatno više krme, a biljke lakše podnose sušu.

Plan gnojidbe, plan broja otkosa i plan proizvodnje krme.

Prošla godina je jako podbacila u proizvodnji sjenaže i silaže i mnogi proizvođači nemaju dovoljno krme.

Oni koji su pretprošlu i prošlu godinu imali dobru, bolje rečeno obilatiju gnojidbu, i koji su obavili kalcizaciju i imali sreću da im tla nisu jako kisela, prošle godine imali su do 5 otkosa ljulja, TDS i DTS, a i kukuruz im nije bio loš. Na području Koprivnice, na parcelama s potpunom agrotehnikom. prinos zrna se prošle sušne godine kretao od 1Odo 12 tona po ha, s 20 % vlage. Na susjednim parcelama, preko međe, prinosi su se kretali i manje od 6 tona zrna po ha. Na kiselim i slabo gnojenim parcelama prinosi su bili i do 50 %manji. Pogledaj prilog i slike u Mljekarskom listu broj 1O od prošle godine. Talijanski ljulj je prošle godine u prva dva proljetna otkosa dao dovoljno sjenaže za cijelu godinu.

Kemijsku analizu zemlje prošle smo jeseni i ove zime napravili?

Jesmo li ili nismo? Pa, naravno da

2

Svi oni koji jesenas nisu pognojili prihranili svoje travnjake trebaju to učiniti tijekom veljače NPK-gnojivima sa što manjim sadržajem dušika (N), sa sedmicom, osmicom ili desetkom (7, 8, 1O).To je što se tiče dušika, a koju kombinaciju NPKupotrijebiti sa jednakim, većim ili manjim sadržajem fosfora (P) ili kalija (K) (28 : 28 ili 30 : 20 ili 20: 30)?

jesmo! Tako je to kod nas. Najbolje da ćemo ići gnojiti i prihranjivati naše parcele bez kemijske analize tla. Ta, mi se držimo načela dobre poljoprivredne prakse. Zato nam i ide tako kako nam ide. E, sada je samo pitanje tko se drži kojih načela.

Prošla godina nas je, obzirom na sušu, ponovno podsjetila koliko su važni prvi proljetni otkosi.

Vrijeme kada još ima vlage i u zemlji i u zraku.

Plan, plan, plan. Bez planiranja nema ni kemijske analize tla, ni nabave dovoljnih količina mineral· nog gnojiva, ni kalcizacije, ni pravovremene košnje, ni kemijske analize krme.

Spremanje krme zahtijeva veliku brigu i disciplinu u košnji, skladištenju, siliranju, sušenju i na kraju hranjenju. lrci su rekli da je svaki viski dobar viski, ali je neki bolji.

Silaža = spremanje provenute zelene mase u silos. Amerikanci su

Slika 1: Sjenaža i silaža proizvedene2007. god. na istim parcelama.

Najprije 2 otkosa talijanskogIju/ja u proljeće - sjenaža1 zatim oranje i sjetva kukuruza i u jesen silaža. OPG Ivicelmbrišića iz Kozarevca ivf(jekarskr'lr'.st02/2005.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

120 godina razvijali hranidbu krava i postupak spremanja i skladištenja voluminozne krme, sa svrhom da se zadrži i očuva relativna vrijednost krme što je moguće više.

Na slikama 2 i 3 prikazan je i talijanski nutricionista Đuzepe Frizon (u crnoj vesti), vrhunski specijalista za hranidbu krava.

Kojije danas najveći problem malih i srednjih proizvođača mlijeka?

Problema ima k'o u priči. Ako ih počnemo nabrajati, nema im kraja.

Ali, ipak koji je naj, naj, najveći problem. Pa cijena mlijeka, posebno ona I., li. i Ili. klase. Sve što je ispod E klase nosi minimalnu zaradu. Velik je problem postići i održavati E klasu u starim klasičnim stajama (kakve postoje na većini OPG-a) i način Slika 2: Kontrolakvalitete sjenaže.Ova sjenažaje slaganajedna na držanja krava. U svakoj staji, koja drugu,prvi i drugi otkos, i nema kvarenja.Kod zatvaranja silosatreba ima izmuzište, lakše je postići E neštoduže gaziti sa što težim traktoromkako bi sloj ispodsame foft/e klasu mlijeka i lakše ju je održavati. bio maksimalnonagažen. Uzimanjeuzorkasjenažeza kemijskuanalizu Kako si pomoći kod starih klasičnih (OPG Imbrišić} staja?!

Krava je pašna životinja i nitko u svijetu nije toliko vezao krave kao što smo ih mi vezali. Najbolja krava na svijetu ne može obaviti dobar posao ukoliko nije dobro zbrinuta i ispravno hranjena. Što znači ispravno držana i zbrinuta krava?

Spajanje hranidbe s genetskim potencijalom.

Napravi analizu svog OPG-a, možda možeš neke stvari promijeniti.

Jedna od velikih pomoći jest ispust za krave. Sigurno je, da kod krava koje idu van štale i koje se kreću, pa makar i u najmanjem ispustu, u mlijeku ima manje somatskih stanica i mikroorganizama, te ostaju lakše bređe, bolje i više jedu, bolje probavljaju hranu i Slika 3: Kontrolakvalitete silaže i uzimanjeuzorkaza kemijsku analizu. daju više mlijeka.

Kod silaže također trebapaziti da se gornjislojšto boljenagazi.Dosta Što pokazuje jedna ovakva često se najgornjislojzbogžurbe okozatvaranja silosa ne nagazi dovoljno. analiza?

Uslijedovogaposlijedolazi do zagrijavanjasilaže, što smanjujenjenu Pokazuje kako imamo sve veći hranidbenuvrijednost.Uzimanjeuzorka silažeza kemijsku analizu broj OPG-a s više od 10 krava, te da (OPG Imbrišić) je u svakom selu sve veći broj

M{jekarski list 02/2008.

3

RAZMIŠLJAN.JE

TEREN S KOG AGRONOMA

Tablica 1: Analiza OPG-a na zimskom predavanju u Donjem Maslarcu, općina Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija OPG nositelj PapočiŽ.

Jambrušić Z. RaiinJ. Vranković M. Pintarić M. Jambrušić P. Jambrušić D. MiklesM. KrniakK. Gašoarić V. Mikles S. Birić M. Jambrušić Z. f--HromekF. ~

-

RainĐ.

Paooči D.

~-

-

g.r.

vl.z.

z.

ok.

1969.

1966.

1962.

1950.

1985.

1972.

1971.

1945.

1979.

1972.

1950.

I 1954.

1955.

1955.

1960.

1974.

1960.

,_ 20

5

1,5 1,2 2,5 30 10 3

Ukupno Rajn M.

20 20 35 27 13 20 25 25 13 7 17 8 20 22 20 25 337

o o 13

o 3,5 6 2 10 1,5 7 5 3 2

Uk. V, I).

3 2 2,5

0,3 4 0,7 3,5 6 I 0,8

o 25

3 86

I

25 20 20 48 27 16,5 26 27 35 14,5 14 22

br.k.

br.j.

ml.j.

13

5 1 4 2

4

4 14 12 13 13

13

I I

o o 4 2 5 2

o

45

45

I

2

5 6

To7

I

20 25 -

-

I

2 8 4 1

o o

o o

22 22 45 28

14 15 10 9 10 2 10 li 24 20

3

2

I

o

3

16

3 35

5

5

-

423

207

I 38

56

90

tov junadi 30 kom

li

-10

-

I

12

g.r. = godina rođenja vl.z. = vlastita zemlja u jutrima z. = zakup u jutrima uk.v.p. = ukupna veličina posjeda u jutrima

15 10 17 18

o

I

1960.

PLAN

br.k. = broj krava br.j. = bređe junice rnl.j. = mlade junice

250 junadi

proizvođača

mlijeka koji planiraju broj krava u postojećim objektima. Također pokazuje kako u gotovo svakom selu možemo imati od 1 do 1O lauf-staja, te da omjer od 423 jutra naspram 207 krava+ 38 bređih junica i 56 mladih junica nije dobar.

Očito je u pitanju loša sjetvena struktura s nedovoljnom proizvodnjom sjenaže i silaže i nedovoljan broj ležišta u postojećim stajama za krave i junice. Za svako OPG napravit ćemo analizu sjetvene strukture i prijedlog bolje - koja će dati daleko više sjenaže i silaže.

Dio nositelja OPG-a, koji se nisu izjasnili o povećanju broja krava, uglavnom nemaju nasljednike proizvodnje. Mladi su otišli u grad i ne namjeravaju se baviti stočarstvom i proizvodnjom mlijeka. I na osnovi ovog pitanju ima prostora za razgovore, uvjeravanja i planiranja. ■ povećati

Za MF-240 • 50 KS 59.900 kn + PDV! Novi Massey po cijeni rabljenog!

Traktori od 50 KS na više!

4

.Mijekarskilist 02/2008.

AGROTEHNIKA

ŠTO JE VAŽNO KOD SJETVE TRAVNJAKA? Valja napomenuti da sve navedeno dolazi u obzir za preporuku za sjetvu, iako svaki odabir ima svoje prednosti i mane. Odluka što ćemo sijati ponajprije se donosi na gospodarstvu, ali i uz pomoć i suradnju savjetnika koji je prisutan na vašem terenu. Površine pod travnjacima brzo se povećaju i može se reći da se svake godine zasije priličan broj novih hektara travnjaka, ali onda se javlja problem kvalitetnog spremanja proizvedene krme. Trebamo uložiti dosta truda i nastojati proizvedenu krmu u pravo vrijeme i brzo spremiti. Samo odlična ili vrlo dobra krma dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka, ili manje potrebe na bjelančevinama "iz vreće", odnosno većeg dohotka. Broj modernih farmi se povećava, ali svejedno se premalo pozornosti posvećuje pitanju dobivanja i spremanja kvalitetne krme. Bez obzira na stalno povećanje broja strojeva (mehanizacije) za tu namjenu, manji dio gospodarstava je zadovoljan kvalitetom krme. Nova štala je u dvorištu, ali problemi nastaju kada nema dovoljno krme, kada se silaža kvari - sve je to novac uložen u ratarsku proizvodnju koja sada nije odgovarajuće kvalitete jer nije za krave. Šteta je baciti par tački ili koju prikolicu, odmotati balu pa vidjeti da je pljesniva, prebirati i odbacivati pokvareno. Ali nije samo u pitanju proizvodnja krme na velikim farmama; i ona manja i srednja gospodarstva moraju razmišljati jednako.

Mljekorski li.st 02/2008.

Kvalitetnu voluminoznu krmu možemo proizvesti na oranicama sijući djetelinskotravne smjese, travne vrste u monokulturi, kao što su talijanski i engleski ljulj, ili leguminoze: crvena djetelina i lucerna Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. -

Kako bismo znali odgovore na pitanja: kada donijeti odluku o tome što sijati, te kakvu vrstu krme proizvoditi, treba poznavati sljedeće:

• kakav je teren na kojem želimo obaviti sjetvu: brežuljkast, ravan; • kakvo je stanište i kakve su podzemne vode: suho, vlažno; • koliko dugo želimo koristiti zasijanu krmu; • za koju nam namjenu ili način spremanja treba krma: zelenu hranidbu, sjenažu, sijeno, ispašu; • ako je u pitanju pašnjak, koja vrsta stoke i koliko dugo će obitavati na njemu; • kakvo je stanje hraniva u tlu i

kakav je pH tla (kiselost tla); • kakav je međusobni odnos pojedinih travnih vrsta i djetelina.

Sijemo li više biljnih vrsta, podnose li one jedne druge, ili neke prodornije jednostavno uguše drugu vrstu koja nema priliku razviti se; • što možemo naći u poljoapotekama i koja je cijena sjemena; • provjeriti koje su travne vrste i djeteline stavljene u smjesu; • kakvom mehanizacijom raspolažemo sami. Možemo li na vrijeme iznajmiti koju od usluga, npr. uvijanje bala; • bitna je dobra organizacija prilikom spremanja krme kako bi

Krma spremana u zadnjim rokovima

5

AGROTEHNIKA se spremila na vrijeme i u optimalnoj fazi za košnju; • treba pročitati sastav gotove smjese i vidjeti zadovoljava li nas; u slučaju nedoumice potražiti savjet savjetnika na terenu.

Iskustva na terenu i praksa su pokazali da su najsigurniji rokovi za sjetvu travnjaka kasno ljetnojesenski rokovi, jer nakon zasijavanja travnjaka sljedeće godine on kreće u proljeće s punim porastom i ništa ne gubimo na prinosu.

Međutim, kod ovih rokova moramo odlučiti sijati li rano, već krajem kolovoza, ili ostaviti sjetvu za posljednje rokove, u slučaju da nam ne treba krma te jeseni. Kod kasnih rokova sjetve nikako ne treba davati previše dušika u gnojivu (samo do 50 kg/ha čistog dušika), jer nam nije cilj da je trava u porastu dugo u jesen. Ove godine, radi visokih temperatura i nedostatka oborina, voluminozne krme ima manje pa su poljoprivrednici dugo u jesen kosili i spremali sve što je poraslo tijekom jeseni. Obzirom da je jesen bila isprekidana većim količinama oborina, poljoprivrednici nisu stigli izvesti bale s polja bojeći se da ne pogaze svježe sijane travnjake, tako daje zima zatekla bale na polju.

Masa koja je uvijena u bale bila je mlada, a radi niskih temperatura nije uspjela fermentirati. Bale nisu bile dobro sabijene, te su se slegle i izgubile oblik valjka. Preporuka je bale maknuti s polja čim se tlo dovoljno smrzne i nikako ne dopustiti da dočekaju proljeće na polju. Takve bale, možemo reći, gotovo svježe trave treba potrošiti čim prije tijekom zime, prije nego porastu temperature, jer će tada krenuti naglo vrenje i cijeđenje sokova iz mase. Kako je u balama spremljena premlada krma, uz nju je potrebno dodavati više sijena ili

6

neke druge starije, grublje vo- djetelina, ipak daju solidan prinos u 1um ino z ne krme.

Valja se godini sjetve tijekom perioda viših posavjetovati s kolegama speci- temperatura. Talijanski ili engleski jalistima za stočarsku proizvodnju ljulj, radi plitkog korijenovog kako bi krave imale dobro sastavljen sustava, u ljeto nemaju željeni obrok. porast pa tako niti prinos. U Pred nama je proljeće i imamo djetelinsko-travnim smjesama, ako priliku sijati travnjake u slučaju da to ih sami sastavljamo, dovoljne su 3 - 4 nismo stigli obaviti u jesen. Moramo vrste trava i jedna djetelina (koje znati da je u ovom sjetvenom roku, treba biti oko 30 - 40 % u smjesi). radi viših temperatura, brže nicanje i Količina sjemena potrebna za hektar rast korova, te da nam se sijani je 35 kilograma. travnjak neizbježno zakorovi. Tako, U smjesu nikako ne treba staviti prvi put košnjom koja ne smije biti talijanski ljulj, jer radi svoje preniska, moramo očistiti iznikle prodornosti uguši druge sijane korove i dati sijanim vrstama vrste. Trave treba odabrati prema "zraka". Uspjeh ove sjetve je bolji spomenutim uvjetima staništa i ako nam vremenske prilike dopuste načina korištenja. da to ranije obavimo, a to znači Na kraju, bez obzira što ćemo tijekom ožujka ili početkom travnja. sijati, važno je dobro pripremiti Mnogo ovisi i o vremenskim parcelu, povaljati tlo nakon sjetve prilikama, a svjedoci smo da ih je kako bi trave u proljeće brže nicale, teško sa sigurnošću prognozirati. Za osigurati dovoljno gnojiva za ovaj rok sjetve preporučamo sijati prihranu i na vrijeme kositi. U djetelinsko-travne smjese, djeteline slučaju da trebate pomoć kod ili lucernu, dok trave u monokulturi odluke, dovoljno vam vremena treba ipak ostaviti za jesenji rok. ostaje kako bi potražili savjet u Razlog tome je činjenica da Hrvatskom zavodu za poljoprileguminoze u smjesama, lucerna i vredno-savjetodavnu službu. ■

Pravilnomnjegomtravnjakadobit ćemo krmu visokekvalitete Mljekarski list 02/2008.

avrtnica17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 .ecolab.com

MEHANIZACIJA

STELJENJE BEZMUKE U to vrijeme s dvanaest krava simentalske pasmine proizvelo se, prije nešto više od petnaestak godina, preko 50 000 litara mlijeka.

S tim količinama bili su među većim kooperantima mljekarske tvrtke Dukat d.d. u sv9m kraju. Kako se vodila briga o rasplodnom podmlatku, na gospodarstvu je uvijek bilo i steonih junica, ali i mlađih kategorija ženskog podmlatka.

Stara staja, koju su još tada koristili, imala je 15 ležišta s vezanim načinom držanja, a tek povremeno se koristio improvizirani ispust. Mužnja, iako s dvije muzne kante, bila je dugotrajna, a zbog neprimjerenih uvjeta u staji bilo je potrebno ulagati više energije i truda u održavanje higijene životinja. Iako se proizvodnja odvijala u staroj staji s vezanim načinom držanja, bez mogućnosti kretanja krava, osim povremeno u ispustu, te sa smještajem rasplodnog podmlatka u otežanim uvjetima uzgoja, uz općenito lošije mikroklimatske uvjete, ostvarena je proizvodnja od preko 4 500 litara mlijeka po kravi godišnje. Zemljišne površine koje su korištene bile su rascjepkane, kao i na većini takvih obiteljskih gospodarstava. Ipak, na njima se proizvodila kvalitetna voluminozna krma za hranidbu krava. Silaža se spremala u vertikalni silos, a izuzimanje silaže koje je bilo ručno, bilo je fizički otežana. Silaža, kao energetska komponenta voluminoznog dijela obroka, bila je izuzetno kvalitetna. Nešto kasnije, u hranidbu se počinje uvoditi i sjenaža.

8

U srcu područja s najvećom proizvodnjom mlijeka, u općini Sv. lvan Žabno, nalazi se selo Kuštani.

Još u vrijeme kada su prosjeci proizvodnje na gospodarstvima bili prilično niski i kada je broj krava u stadu rijetko gdje prelazio 1O krava, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Beštek u Kuštanima, proizvodnja je bila na zavidnoj razini

--------------Odluka za budućnost Alen Beštek - Smailović, Dragutinov unuk, kao mladi poduzetni poljoprivrednik i budući uzgajivač, godinama je povremeno pomagao u štali, ali i u svim ostalim poslovima na gospodarstvu. Kako su godine odmicale sazrijevala je ideja o izgradnji novog modernog objekta za držanje i uzgoj krava.

Odluci je svakako doprinijela prisutnost i sudjelovanje Alena u poslu. Izgradnjom nove štale sa slobodnim načinom držanja krava, kapaciteta 40 komada, odlučili su u potpunosti primjenjivati nove, moderne spoznaje u svojoj temeljnoj proizvodnji - proizvodnji mli-

Dario Zagorec1 dipl. ing. jeka. Stoga su izgradnja i opremanje farme za proizvodnju mlijeka bili prioritet zbog jasnih ciljeva koji su bili pred njima, kao što su potpuna specijalizacija u proizvodnji mlijeka, modernizacija i povećanje efikasnosti rada članova gospodarstva, stvaranje optimalnih uvjeta za veće iskorištenje genet-skog potencijala krava u proizvodnji mlijeka s dvostruko ·većim stadom te značajno povećanje dohotka od proizvodnje mlijeka.

Proizvodni program je usmjeren isključivo prema proizvodnji mlijeka te prema proizvodnji rasplodnih junica, kako za remont stada, tako i za tržište. Definiran je i

Slika 1: Nova staja na OPG-u DragutinaBešteka .Mljekarski/i,st 02/2008.

MEHANIZACI.JA modernijim načinom, korištenjem potpuno izmiješanog oboka - TMRa. Nakon završetka nove staje i stavljanjem u funkciju, sljedeća velika investicija bila je nabava mikser-prikolice, bez koje je upotreba TMR-a nezamisliva. Kao što i sami kažu, život im se potpuno promijenio u načinu gospodarenja i obujmu fizičkog posla.

Slika 2: Djed i unuk na istom gospodarstvu kapacitet farme, a planiranje je bilo u skladu s mogućnostima, prvenstveno mogućnostima proizvodnje voluminozne hrane, ali i svim realnim čimbenicima koji bi mogli podnijeti takvu proizvodnju. Željelo se stvoriti optimalne uvjete za profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka na OPG-u, posebno zbog spoznaje da će i u Republici Hrvatskoj prije ili kasnije vrijediti ista pravila kao i u EU. Želja, ali i cilj je bio povećati proizvodnju mlijeka na više od 250 000 litara godišnje nakon investicije. Simentalac u stadu bio je, i ostat će, jedina pasmina za proizvodnju. S novom stajom dobiveni su i značajno bolji uvjeti smještaja za muzne krave.

Staja sa slobodnim načinom držanja i vanjskom klimom, tzv. otvorena staja, s ispustom, upravo je povoljno rješenje koje će to sve i osigurati. lzmuzište, kao nezaobilazni dio takve staje, kapaciteta je 10 krava na mužnji (2 x 5 riblja kost). Na ovaj način Dragutinova supruga Marija, u

Ml.Jekmski list 02/2008.

kraćem vremenskom razdoblju, obavi mužnju krava mnogo lakše nego prije, te postiže ekstra klasu mlijeka.

Velike promjene nastale su u pristupu i sistemu hranidbe.

Dosadašnji tradicionalni način hranidbe krava zamijenjen je

Mikserprikolica - za novi način upravljanjafannom Nabavom vertikalne mikserprikolice BvL V-Mix plus ULS napravljen je značajan zaokret u vođenju stada i kvaliteti hranidbe.

Prednosti te prikolice Beštekovi su već počeli uvelike primjenjivati, štedeći vrijeme i snagu za druge značajne poslove. Naime, kombinacija za izuzimanje krme iz silosa, miješanje svih komponenata koje se koriste u TMR-u te steljenje, kao nedvojbeno najbrži način za obavljenje tog posla važnog za udobnost ležišta za krave, bila je dobitna kombinacija za Alena koji najviše koristi te pogodnosti

Slika 3: Steljenjestaje mikser-prikolicom 9

MEHANIZACIJA i ostale komponente voluminozne krme, a nakon njihova utovara ubacuju i koncentrirani dio obroka te se sve zajedno miješa. Istovar hrane na krmni stol, ispred krmnih zabrana, jednostavan je, a može se istovariti i s lijeve i s desne strane pomoću istovarne trake, ovisno kako traktor ulazi u staju.

Ono po čemu je ova mikserprikolica jedinstvena, a što je i Beštekovima bilo jako bitno, jest mogućnoststeljenja s distributerom za steljenje koji se ugrađuje na mikser-prikolicu. Nakon što se utovari rolo-bala slame u prikolicu, miješanjem se slama usitni, te se nakon toga, putem okretnog distributera, staja stelji. Slama se Slika 4: Izbacivanjeslame i do 18 metarau staju na ležišta može izbacivati i do 18 metara i to u svim smjerovima. Na zadovoljstvo Beštekovih s ovom prikolicom taj, inače dugotrajan i fizički zahtijevan posao, obavi se za svega par minuta, pri čemu se ostvaruje ogromna ušteda vremena.

Sav taj posao, od izuzimanja, miješanja i steljenja, može biti i prilično opasan, kako za uzgajivača, tako i za ostale sudionike u poslu te za životinje u staji. Stoga je, iz sigurnosnih razloga, prikolica standardno opremljena sistemom dviju kamera i monitorom u kabini traktora. Jedna kamera osigurava sigurnu vožnju unatrag, dok druga kamera osigurava potpunu kontrolu reznog uređaja.

Stavljanjem u pogon mikserprikolice na gospodarstvu Dragutina Bešteka, osim kvalitetnije i novonabavljenog stroja. potpuno glatki rez na silosu pa ne jednakomjernije hranidbe u novoj Kombinacija klasične mikser- dolazi do rastepa silaže, kao i do staji, zasigurno postoji i velika prikolice, koja je opremljena naknadnog zagrijavanja krme ušteda vremena tako da se obitelj izuzimačem silaže koji reže silažu uslijed prodora zraka u silos. Ranije može kvalitetnije posvetiti vođenju pomoću reznog noža, i kontra noža, je znalo biti problema s time, stada. Naravno, ono što je najbitnije, pokretanog hidrauličnim cilindrom, posebno u toplije doba godine, no osjećaju užitak u poslu koji daje takvom načinu izuzimanja sada se to promijenilo. Utovarnom obavljaju, pa kao što i sami kažu, silaže veliku prednost jer ostavlja rampom u prikolicu utovaruju silažu ništa im više nije teško. ■

10

Mljekarski l~t 02/2008.

AGROTEHNIKA

IZOSTAVLJANJE OBRADETLA -

Dr. se. Darko Uher ------------------

U najširem smislu riječi, taj se sustav obrade tla može svrstati pod konzervacijsku obradu, kako je to već učinjeno prilikom njezina definiranja. Polazna točka u ovom sustavu jest činjenica da i u slobodnoj prirodi bilje raste bez obrade tla, pa se s pravom može očekivati da će se obrada tla dalje reducirati što više naučimo surađivati s prirodom. Uvođenje suvremenih strojeva u obradu tla uvelike mijenja i neke tradicionalne zahvate u obradi, pa i u vezi s njezinom dubinom.

Redukcija obrade glede frekvencije, dubine i intenziteta nije samo slabljenje njezina primarnog efekta već i rezidualnog, što u slijedu zahvata obrade treba poštovati u skladu s plodoredom i ekološkim uvjetima.

Dakle, sve je više tendencija da se i u agrobiocenozi obrada potpuno izostavi, čemu su najviše pridonijeli herbicidi. Otpao je, naime, jedan od važnih zadataka obrade, a to je uništavanje korova.

Polazna je teza da se u tlu bez obrade mogu uspostaviti povoljni vodozračni odnosi, te osigurati

primanje hraniva i potrebne količine kisika. Pri tome je napose važnu ulogu odigralo otkriće totalnih herbicida iz bipiridilium skupine: diquata (Reglone) i paraquata (Gramoxone). Ti herbicidi djeluju letalno, ali kratko vrijeme nakon primjene djelovanje im se gubi.

Toksični su za biljnu stanicu. U dodiru s tlom potpuno se inaktiviraju, · pa kratko vrijeme nakon njihove primjene može uslijediti sjetva bez opasnosti za usjeve. Pri korištenju tog sustava osnovna je misao isključiti obradu tla kao najteži i ujedno najskuplji zahvat u agrotehnici poljoprivrednih kultura, a istodobno potpuno očuvati humus i strukturu tla. Zero-tillage je sustav pripreme sjetvenog sloja bez primarne i sekundarne obrade tla, pri čemu je mehaničko miješanje ograničeno na sjetvu i aplikaciju gnojiva.

Permanentni pokrov malča od biljnih rezidua jedna je od bitnih pretpostvaki sustava. Oblici zerotillage sustava ohrabrujući su, ali njegova adaptacija na specifične uvjete tla ovisi o tipu tla, prirodi

Reduciranje zahvata obrade tla danas ide sve do potpunog izostavljanja obrade, a poznato je pod različitim nazivima: zero tillage, no tillage, direct drilling, chemical tillage, što bi u našem jeziku najviše odgovaralo nazivima izostavljanje obrade tla ili uzgoj usjeva bez obrade, premda se može tolerirati i uporaba drugih adekvatnih termina, uključujući, dakako, i nazive na engleskom jeziku, koji su se već sasvim udomaćili u znanstvenim i stručnim publikacijama i krugovima

usjeva koji se uzgaja i financijskim mogućnostima. Za velike površine koncept zero-tillage može se primijeniti u jednoj od sljedećih modifikacija: • Zero-tili ili no-tili system u kojem se usjev sije direktno u sjetveni sloj koji nije obrađen od žetve pretkulture.

Slika 1: Zero-tiliili no-tilisustav u kojem se usjevsije direktnou sjetvenisloj 12

Mljekarski list 02/2008.

AGROTEHNIKA

Slika 2: Ti!l-planting sustav je obrada u trake • Till-planting system je obrada u vrijedan koncept, koji uklanja trake. Uska se traka siječe u potrebu tradicionalnog oranja i strništu ispred vrha sijačice u tanjuranja u pripremi tla za uzgoj jednom prohodu. bilja. Podsjetimo se da su američki • Stubble mulching ili mulch Indijanci uzgajali usjeve "obradom" tillage, što podrazumijeva površine tla primitivnim ručnim pripremu tla na takav-način da se oruđem, stvarajući dovoljno sipkog biljni rezidui i drugi materijali tla kako bi pokrili sjeme. Zivotinjske ostavljaju na površini tla da je ostatke, npr. ribe, polagali su blizu prekriju i nakon sjetve usjeva. sjemena, osiguravajući tako biljna U komparaciji s navedenim hraniva. Slični sustavi bili su oblicima no-tillage, odnosno zero- razvijeni i u drugim dijelovima tillage sustava, konvencionalna svijeta, uključujući spaljivanje ili obrada tla je sustav pripreme rušenje (sječu) postojeće vegetacije sjetvenog sloja koji uključuje obje, i stvaranje rezidua prije sjetve ili tj. primarnu i sekundarnu obradu sadnje. Prošla su stoljeća, pa i tla. Razmatra li se tehnika zero- tisućljeća, dok poljoprivreda nije tillage sustava sa stajališta povi- dosegnula današnji stupanj razvoja. jesnog razvoja, onda treba reći da se Retrospektivno promatrajući, očito ona koristi u SAD, Kanadi i je da se tehnologija razvila do točke sjeverozapadnoj Europi sa snažnim kada je no-tillage napokon došao u tendencijama daljnjeg širenja i u središte razmatranja. drugim dijelovima svijeta. Radovi Znamo da je nekoliko ključnih brojnih istraživača već su uvelike razloga zbog kojih je obrada tla u skrenuli pozornost na taj sustav. uzgoju poljoprivrednih kultura No-tillage sustav bitan je u nužna (uništavanje korova, unošeborbi protiv erozije. Najvažnije i nje gnojiva i biljnih rezidua u tlo, zlatno pravilo u borbi protiv erozije aeracija tla, priprema tla za sjetvu vjetrom jest održavanje površine tla itd.). Ti razlozi imaju vrijednost pri pokrivene vegetacijom ili biljnim razmatranju alternativa ili opcija reziduima.

Drugo pravilo jest koje se mogu primijeniti u obradi održavanje površine tla neravnom i tla. Proizvodni zahtjevi mogli su biti grudastom do stanja koje je spoj ivo zadovoljeni primjenom tih s biljnom proizvodnjom. No-tillage provjerenih metoda sve dok se bi se mogao definirati kao polaganje potrebe za hranom i vlaknima nisu sjemena u neorano tlo u uske enormno povećale s naglim proreze, brazdice ili trake dovoljno porastom stanovništva, što je široke i duboke za pokrivanje uzrokovalo snažan pritisak na sjemena i kontakt s tlom. To je, sada obradive površine.

Industrine više sasvim nov i pozornosti jalizacija, demografska eksplozija i

Mljekmski li,st 02/2008.

ekonomske promjene postavljaju sve veće zahtjeve na raspoložive površine s predvidivom daljnjom ekspanzijom i zahtjevima.

No-tillage sutav ima određene prednosti pred konvencionalnim tradicionalnim metodama uzgoja bilja. Neka obilježja koja su čvrsto povezana za ovaj sustav mogu se pobliže razmotriti. Prije svega, to je smanjenje opasnosti od erozije vodom i vjetrom širom svijeta.

Brojna su istraživanja potvrdila da se primjenom no-tillage sustava gotovo u potpunosti eliminira opasnost od erozije, ili se ona svodi na tolerantnu razinu. Bitno se smanjuje utrošak goriva, čak 60 do 75 %, u usporedbi s konvencionalnom obradom. Treba, ipak, dodati da je potrebna dodatna energija za proizvodnju kontaktnih herbicida koji se koriste u poveća­ nim količinama pri izostavljanju obrade. Stoga se poljskim radovima može prići s mnogo više fleksibilnosti. Nepovoljne vremenske prilike odugovlače pripremu tla i pravodobnu sjetvu. No-tillage pruža priliku za sjetvu bez čekanja da se tlo prosuši za obradu. Neobrađeno tlo mnogo je manje podvrgnuto oštećenjima od gaženja. Povećanje uporabne vrijednosti tla također može biti jedna od posljedica primjene no-tili sustava, budući da on sam sadrži elemente konzervacije tla.

U no-tili sustavu utrošak rada u pripremi tla i sjetvi može se smanjiti

13

AGROTEHNIKA

Slika 3: Stubble mulching - priprema tla na način da se biljni rezidui i drugi materi/aliostavljajuna površini tla do 50 %.Sustav vrlo povoljno utječe na konzervaciju vlage, što je vrlo važno za "premošćivanje" suhih razdoblja, ako ih bude. Povećana infiltracija i smanjeno otjecanje također su činioci, koji, povezani s manjom evaporacijom, osiguravaju mnogo bolje uvjete za razvoj usjeva.

Razgradnja organske tvari se smanjuje, a struktura u većine tipova tala se popravlja. Uvođenje no-tili sustava omogućilo je uvođenje novih sustava biljne proizvodnje u mnogim dijelovima svijeta. Nova uzgojna tehnika vezana za no-tili sustav primjenljiva je za većinu kultura, ali, ipak, s manje mogućno­ sti u korjenastih usjeva od usjeva koji se žanju, odnosno beru iznad zemlje.

Pri uzgoju bilja pomoću no-tili sustava potrebno je manje opreme.

Osnovna oruđa koje zahtijeva no-till jesu sijačica, prskalica za pesticide i strojevi za žetvu i berbu, iako već postoje vrlo složeni strojevi kojima se istodobno može obaviti gnojidba, sjetva i primjena pesticida. Potrebna vučna sila je relativno mala, a životni vijek traktora veći zbog smanjene uporabe. Uzgoj većeg broja usjeva omogućuje i ravnomjerniju razdiobu troškova.

No-tili sustav ima i određene nedostatke koje treba promatrati sa stajališta potencijalnog proizvođača. Sustav je prilično jednostavan.

Nažalost, to nije istina. Viša razina

14

gospodarenja ili barem nova tehnologija neizbježno traže obrazuvanijeg proizvođača. Primjena gnojiva i vremensko usklađivanje razlikuju se od konvenciona;ne obrade. Proizvođač mora svlaciati tehniku sjetve, odnosno sadnje, koja jamči poštovanje njihovih temeljnih načela (dubinu sjetve, kontakt sjemena s tlom i pokrivenost sjemena kad nema rahlog usitnjenog tla koje se stvara obradom).

Toplinski režim tla, osobito u površinskim slojevima, izrazito je drukčiji, što može biti problem u umjerenim geografskim područji­ ma. Temperature mogu biti 2 do 10 c niže, što otežava uzgoj termofilnih usjeva. Obrnuta je situacija u tropima, gdje su temperature tla previsoke za optimalan rast i razvoj bilja. Kasni mraz i lagano smrzavanje bit će mnogo štetniji za usjeve koji se uzgajaju u uvjetima no-tili sustava nego one uzgajane na obrađenim tlima.

Isto tako, borba protiv korova bit će veći problem na površinama koje nisu orane, a i izmjena korovske populacije bit će izraženija. Sam poljoprivrednik mora usvojiti sve izmjene koje donosi uvođenje noti II sustava, a odnose se na tehnologiju, izbor herbicida i dr. S ovim sustavom povezano je i jače širenje štetnika u biljnim ostacima na površini.

Uz no-tillage sustav vezan je 0

neuredan izgled površine, što mnogi poljoprivrednici ne mogu prihvatiti, jer je to drastično napuštanje čiste površine tla. Takav neravan, nenjegovan i neuredan izgled ostaje dok se ne formira sklop usjeva, što u sebi krije neke socijalne konotacije, koje utječu na prihvaćanje no-till sustava.

Pojavila su se i različita stajališta prema uvođenju i širenju no-tili sustava. Sretna je okolnost to što ih ima, jer će ona pridonijeti da se više učini za budućnost sustava.

Jedan od trendova upućuje na primjenu no-tili sustava na plodnijim tlima kako bi se na njima prinos još više povećao. Najprisutniji je u Americi. Drugi pravac okrenut je prema marginalnim tlima s visokim rizikom, na kojima treba modificirati no-tili kako bi se povećao prinos ili stvorila mogućnost da se ta tla koriste za uzgoj poljoprivrednih kultura. Pozitivne strane tog koncepta prisutne su u Europi. Bilo bi nerazumno pretpostavljati kako će današnje znanstvene spoznaje o notill sustavu biti dovoljne u budućnosti. Povijest suvremene notillage tehnologije je kratka, samo od 20 do 40 godina. Napori u otkrivanju znanstvenih spoznaja bili su skromni, no sada su bitno pojačani diljem svijeta, što će pouzdano dovesti do razvoja sustava biljne proizvodnje koji će postati pouzdan izvor hrane i sirovina za industrijsku preradu.

Mije/carskilist 02/2008.

HRANIDBA

PRIMJENA PROPIONATA U HRANI MUZNIH KRAVA

Metabolički poremećaji muznih krava

---------------------------Proizvodnja

mlijeka visokoizuzetno je složen proces. Čovjek je selekcijom i genetskim odabirom stvorio kravu koja više i nije krava od ranije, nego je "tvornica mlijeka". Krava ima probavni i metabolički sustav kao preživač, od svog postanka specifična je vrsta sisavaca i tu fiziologiju nije moguće promijeniti. Sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća promijenjeno je uvjerenje da je burag (predželuci) samo rezervoar hrane. Tada je dokazano kako se u buragu odvija izuzetna probava djelovanjem bakterija i protozoa.

Međutim, kako se radi o anaerobnom vrenju (bez prisustva kisika), kao konačni produkt razgradnje ugljikohidrata nastaju niže masne kiseline, ponajprije octena, propionska i maslačna. Bitno je naglasiti da praktički ne postoji dotok glukoze iz probavila, kao što je primjerice u svinja, pasa, mačaka i čovjeka.

Glukozajejednostavni šećeri njezina osnovna uloga je snadbijevanje organizma energijom.

velik su problem. Njihova pojavnost najjače je naglašena neposredno pred porod i prvih 30 - 45 dana laktacije, a usko je povezana s kroničnim nedostatkom glukoze. Moguće je, primjenom kalcijeva propionata u hrani, poboljšati proizvodnju mlijeka i zdravlje mliječnih krava Prof dr. se. Zvonko Stojević Nata!ija Filipović, dr. vet. med.

ološke) potrebe organizma. Na osnovi svega navedenog može se zaključiti da je kravi glukoza neophodno potrebna, a kako se glukoza praktički u organizam ne unosi hranom, postavlja se pitanje: Iz kojih izvora i kako se krava može opskrbiti glukozom i zadovoljiti svoje potrebe?

Gotovo svu glukozu krava namiruje glukoneogenezom, što znači "iz nečeg drugog", a to nešto drugo je ponajprije propionska kiselina.

Propionska kiselina Propionska kiselina nastaje, kako je ranije rečeno, fermentacijom u buragu i to prvenstveno iz lako topivih ugljikohidrata - škroba.

No, u visokoj mliječnosti, u prvih 30 - 45 dana, ni taj unos energije često nije dovoljan. Na osnovi velikog broja istraživanja, kao i vlastitih iskustava, zamjetan je porast koncentracije slobodnih masnih kiselina (SMK) u krvnoj plazmi neposredno pred porod, kao i prvih 30 - 45 dana laktacije, što nedvojUloga glukoze beno upućuje na izdašnu mobilizaZašto je glukoza tako bitna, ciju· tjelesnih masti. Razgradnja posebice u muznih krava? Iz tjelesnih masti nastaje kao posljeglukoze nastaje mliječni šećer, dica "gladi" stanice za energijom. laktoza, koja čini oko 4,5 % sastava Ono što se dalje zbiva s masnom mlijeka. Mliječna mast (oko 4 % kiselinom posebno je interesantno. sastava mlijeka) može nastati iz Njenom razgradnjom nastaje drugih izvora, primjerice acetata aktivirana octena kiselina.

Aktivir(octene kiseline), ali je opet neophodan izvor glukoze. U prosje- ana octena kiselina može poslužiti kao izvor energije, ali za njezinu čnoj proizvodnji krava dnevno izluči daljnju preradu neophodno je mlijekom 1 600 g masti i 1 800 g laktoze, što predstavlja izuzetan ener- potrebna oksaloctena kiselina koja getski napor, uz normalne (fizi- može nastati samo iz glukoze. mliječ11h krava

Af//e/rorskilist 02/2008.

Glukoza Uslijed nedostatka glukoze, koja je potrošena za sintezu mliječnog šećera, aktivirana octena kiselina ne može biti upotrijebljena za dobivanje energije, već se iz nje sintetiziraju ketonska tijela (acetoacetat, beta hidroksibutirat i aceton), što čini osnovu razvoja ketoze.

Porast SMK i beta hidroksibutirata (BHB) u krvnom serumu prate krivulju mliječnosti i signaliziraju na kronični nedostatak glukoze.

Kompletan proces prikazan je na shemi 1. Što učiniti? Ne postoji čarobno rješenje, niti se ova pojava može u potpunosti spriječiti. Može se jedino ublažiti i na taj način omogućiti da krava uđe u punu laktaciju sa što manje metaboličkih poremećaja. U prvom redu, hrana mora biti dobro izbalansirana i prilagođena proizvodnji.

Drugo, primjena glukoplastičnih preparata kao dodatak hrani. To može biti laktat (mliječna kiselina), koja vrlo lako prelazi u glukozu. Međutim, u svim dosadašnjim istraživanjima pokazalo se kako mliječna kiselina može izazvati jak toksični učinak pa se ne preporučuje. Vrlo široku primjenu ima i propilen glikol.

Istraživanja ukazuju kako i taj pripravak ima toksični učinak te kao rješenje preostaje propionat.

Kalcijev propionat Treba poznavati ulogu i funkciju propionata u organizmu krave. Kao prvo, propionska kiselina nastaje kao normalni proizvod vrenja u buragu. Iz probavila ulazi u krv i dospijeva u jetru gdje iz nje nastaje

15

HRANIDBA

--~

glukoze.

EfiQI!l\~~

PROPIONAT

~nJakglu

KETONS TIJE

\

~

Kalcijev propionat nije dozama od 100- 250 grama/dan (osobno srno ga kušali bez ikakvih posljedica).

Izrazito je slatkasta okusa pa ga treba dobro umiješati u hranu, najbolje u TMR-u,jer se na taj način izgubi slatkasti okus kojega krave baš i ne vole. Od primjene Capropionata bit će dvostruke koristi, i to kao izvor kalcija - te pogodne tvari za glukoneogenezu. Dosadašnja preliminarna istraživanja ukazuju da njegova primjena ima pozitivno djelovanje, rezultira blagim porastom mliječne masti i proteina u mlijeku. Započelo se s istraživanjima o učincima na krvne pokazatelje energetskog statusa (ponajprije SMK - slobodnih masnih kiselina i BHB - beta hidroksibutirata).

Dobiveni rezulati ovih istraživanja ukazuju na pozitivan učinak. ■ toksičan u propisanim

MLIJEĆNA MAST

JEĆNI ŠEĆER

MUJ.l;ČNA žLIJEZQli

Shema 1: Prikaz metaboličkih putova nižih masnih kiselina i masnih tvari u visokomliječnih krava glukoza koja će se dalje koristiti za potrebe stanice i sintezu mliječnog šećera (laktoze). Na tržište dolazi u

obliku kalcijeva propionata (Capropionat). U organizmu od 1 grama propionata nastaje 1,2 gram

PREPORUKA V

ZASUSENJE I SUHOSTAJ -

Suhostaj je razdoblje odmora krave od laktacije te pripreme za porod i sljedeću laktaciju, a ujedno i razdoblje u kojem plod najintenzivnije raste (80 %ukupne tjelesne mase)

Iz Uredništva

Također, burag se oporavlja od imaju prev1se kalcija. Ne davati samo sijeno trava i vodu (koncentrat intenzivne probave, a stanice se potpuno izbacuje iz obroka). druge mineralne dodatke, osobito vimena koje luče mlijeko se Zasušenje obaviti odjednom, a stočnu kredu i sol.

Zasušene krave držati odvojeobnavljaju.

Dovoljan odmor i posljednja mužnja mora biti no od krava u· laktaciji (zbog regeneracija vimena mogući su u temeljita.

Kravama s problerazdoblju 50 do 70 dana prije matičnim vimenima u svaku sisu prilagođene hranidbe), u prozrateljenja. Duži ili kraći suhostaj nije aplicirati antibiotik za suhostaj. Čak čnim i čistim stajama ili na suhim i preporučljiv, jer može doći do 40 - 50 %krava ima subklinički mas- dobro dreniranim i zasjenjenim metaboličkih bolesti (ketoza, disloispustima. Da bi zasušenje bilo titis koji se liječi antibiotskim kacija sirišta i dr.) i do smanjene uspješno provedeno, važno je cijeli tretmanom. Pri zasušenju potrebno proizvodnje mlijeka u sljedećoj je dezinficirati sise!! Moguće je postupak pravilno provesti. Tijekom zasušenja krave obvezno redovito laktaciji. Pridržavanjem ovog raz- krave cijepiti protiv virusnog doblja nema bojazni da će se u proljeva, izvršiti dehelmintizaciju te nadgledati kako bi se uočili mogući mlijeku (kad počnemo musti kravu) injektirati selen i vitamin E što problemi. ■ pronaći ostaci antibiotika kojima su rezultitra zdravijom i Primjeriobrokaza prvih 5 tjedana suhostaja krave s problematičnim vimenima otpornijom teladi. bile tretirane pri zasušenju.

U obrok dnevno Količina, kg Knnivo Važan je tijek pravilnog postupdodavati oko 100 grama Obrok I 9 Siieno ka zasušenja. Sedam dana prije pla- posebnog rnineralnoSlama 2 niranog zasušenja krave je potrebno vitaminskog dodatka za Silaža 5 odvojiti od ostatka stada u poseban Sjenaža Obrok II 15 suhostaj. Ne preporuča dio staje (ili poseban objekt ukoliko se preobilna mlada paša, 4 Slama Silaža 5 postoji na gospodarstvu) i dati im djeteline i lucerna koje

16

Mljekarski li<Jt02/2008.

ZDRAVLJE

STADA V

ZRACNA

-

Životinje i okoliš predstavljaju cjelinu i uvijek ih je potrebno razmatrati zajedno. One odgovaraju na fizikalne, kemijske, klimatske i biološke podražaje svog okruženja. Pod tim određenim uvjetima produktivnost je ovisna o interakciji genetike, okoliša i menadžmenta

18

Mljr.karskib:~t 02/2008.

ONEČIŠĆENJA

U NASTAMBAMA ZA MUZNE KRAVE

Mr. se. Kristina Matković ---------------------S u stavi u kojima boravi odraziti na lokalno pa i globalno o načinu ventilacije o kojoj ovisi populacija životinja su staje za zagađenje okoliša. Pritom je stupanj koncentracija čestica u zraku. muzne krave. Izvor mikroorgazagađenja okoliša ovisan o brojnosti Bioaerosol nizama može predstavljati sama mikroorganizama, njihovoj potenBioaerosol se obično definira životinja, hrana, stelja te fekalna cijalnoj patogenosti i biološkoj kao oblak bioloških čestica kojima animalna tvar. Od životinja se održivosti te postojećim topo- se pripisuju biološka svojstva zrakom u okoliš šire prašina, razni grafskim i atmosferskim karakteri- održivosti, infektivnosti, alergenomikroorganizmi te štetni plinovi stikama okoliša. sti, toksičnosti te farmakološka koji su sastavni dio bioaerosola.

Za procjenu potencijalne svojstva. To znači da je aerosol Koncentracija prašine, mikro- opasnosti potrebno je utvrditi suspenzija tekućih ili krutih čestica organizama i ostalih onečišćivača u količinu zagađivača razmatrajući u plinu koje su produkti fragmenzraku staja ovisi o strukturi i položaj, vrijeme, kao i brojne tacije biološkog materijala. Aerosoli funkcionalnosti objekta, gustoći pasminske odlike promatranih se pojavljuju u obliku magle, oblaka, populacije životinja, načinu držanja, životinja te način gospodarenja. dima, pare, a nastaju i kod padanja mikroklimatskim uvjetima (tempe- Širenje bioaerosola u radnom i kiše. Ukoliko je aerosol suspenzija raturi, relativnoj vlazi, brzini vanjskom okolišu ovisi o mjestu tekućih čestica, njegovo širenje strujanja zraka, režimu osvjetljenja), izgradnje i tipu objekta te ponajviše ovisit će o veličini i masi kapljice. sustavu ventilacije, načinu opskrbe životinja hranom i vodom, načinu uklanjanja gnoja i sl. Povišena koncentracija onečišćivača u zraku staja očituje se negativnim djelovanjem na zdravlje i proizvodnost životinja.

Takav utjecaj životinja na okoliš svakako ovisi, uz spomenute faktore, i o njihovom zdravstvenom stanju. Zdravlje životinja važno je u kontroli štetnih emisija jer bolesne životinje imaju slabiji prirast, daju manje mlijeka te općenito imaju nižu produktivnost.

Potrebe bolesnih životinja i njihovog držanja ostaju jednake, pa čak i veće, pri čemu one nastavljaju biti izvor bioaerosola.

Kvaliteta zraka unutar staja također utječe i na zdravlje ljudi koji rade sa životinjama, dok se širenje bioaerosola izvan nastambi može Različita su rješenja optimiziranja mikroklime u stajama

ZDRAVLJE Kapljice veće specifične mase brže količina varira, kako tijekom dana, sedimentiraju, a što su kapljice tako i tijekom godine.

U sastavu krutog aerosola manje, brže se isušuju. Brzina sedimentacije razmjerna je površini čestice se razlikuju veličinom o ili kvadratu promjera kapljice. Što su kojoj ovisi brzina sedimentacije kapljice manje, brže će ispariti, a aerosola. Čestice krutog aerosola prašine sedirnentiraju približno 45 veće padaju na tlo bez prethodnog isušivanja. Zbog isparavanja male crn u minuti. Poznato je da su čestice prašine uobičajeni mehanički kapljice gube brzinu sedimentacije, talože se vrlo sporo ili se uopće ne nositelji uzročnika bolesti pa se talože, zbog čega u zraku stvaraju prašinom mogu proširiti u okoliš, ali aerosol. Zrak služi kao medij kojim svega nekih 100 m od izvora. Češće se čestice bioaerosola premještaju s velike čestice služe kao nosioci za jednog na drugo mjesto.

U one manje. Ispitivanja o kemijskom povoljnim meteorološkim i klimat- sastavu bioaerosola navode da se sastoji od 70 % organskih i 30 % skim uvjetima sitne čestice aerosola anorganskih komponenti. Prašina, mogu biti prenesene kilometrima. osim što je vektor uzročnika bolesti, Veličina čestica bioaerosola kreće se je i vektor plinova. od 0,3µrn do 100µm.

U stajama za muzne krave Bioaerosol je gotovo uvijek prisutan u vanjskom zraku, a oblik i prisutna je velika koncentracija održivost čestica mogu se mijenjati bioaerosola, jer su stelja, gnoj, hrana i same životinje mediji za rast ovisno o dobu dana, godišnjem bakterija, gljivica i artropoda. Za dobu, vremenu i geografskom vrijeme uobičajenog rada sa položaju.

Bioaerosol u animalnoj životinjama (hranjenje, steljenje, mužnja i čišćenje) čestice bioproizvodnji U animalnoj proizvodnji izvori aerosola dospijevaju u zrak.

Svako gospodarstvo, farma ili bioaerosola su nastambe za životinje, posebice površine za staja muznih krava ima svoje hranjenje, hrana, gnoj, stelja i same specifičnosti, počevši od konstrukživotinje. Svaki spomenuti izvor cije staja, tipa ventilacijskog producira različite čestice (plin, sustava, vrste i kvalitete hrane i stelje, načina čuvanja krme, rnužnje prašinu, mikroorganizme) čija

U uvjetima dobremikroklime veća je i proizvodnjamlijeka M(jekarski li.st 02/2008.

STADA

životinja, broja životinja i općenito postupanja sa životinjama. Ventilacija staje bitan je pokazatelj i odgovorna je za kompleks čuvanja zdravlja i proizvodnju stada.

Odgovarajuća ventilacija potrebna je kako bi spriječila pregrijavanje životinje, odnosno osigurala prihvatljivo toplinsko i zračno okružje u kojima će životinja proizvoditi.

Povišenje stupnja ventilacije u negativnoj je korelaciji sa koncentracijom prašine, endotoksina, gram-negativnih i gram-pozitivnih bakterija u zraku staja. Postojanost aerosola veća je ukoliko je relativna vlaga 60 - 80 % i temperatura zraka 20 - 25 °C. Mikroorganizmi Mikroorganizmi su sastavni dio bioaerosola i samo jedna skupina potencijalnih zagađivača prostora u kojima borave i proizvode životinje.

Njihova je nazočnost usko povezana s fiziološkim procesima probave, razgradnje izlučevina i drugim aktivnostima u svezi držanja i iskorištavanja životinja. U pravilu se radi o uobičajenoj, dobroćudnoj mikrobnoj flori, kojoj se pridružuju prašina i različiti plinovi. Gotovo je pravilo da samo 1O % mikroorganizama prisutnih u nastambama intenzivnog stočarstva može preživjeti. Pod uvjetima samo nekih prikladnih okolnosti mogu ugroziti zdravlje životinja ili ljudi. Njihovo širenje iz staja zrakom doprinosi izvjesnom stupnju zagađenja lokalnog okoliša.

Mikroorganizmi u atmosferu dospijevaju iz raznih izvora, a vjetrom se mogu prenositi na velike udaljenosti. Matematički je dobiven podatak da se 14 milijuna bakterija u 1 rn3 nošeno povoljnim vjetrom može izmjeriti i na udaljenosti od 1 000 m od izvora. Ipak, na održivost većine mikroorganizama utječu isušenje, radijacija, kisik i zagađivači prisutni u atmosferi, stoga je njihov stvaran broj manji. Najvažniji faktori iz okoliša koji utječu na održivost mikroorganizama su relativna vlaga, temperatura i kisik. Obligatna ili

19

ZDRAVLJE

STADA

može utjecati na otpuštanje mlijeka stelja, često sadrže > 106 CFU/g i količinu suhe tvari u mlijeku. koliformnih bakterija, kao i streptoTakođer se smanjuje opća otporkoke i stafilokoke. Glavni način opterećenim zračnim onečišćenjem nost životinja, što često uvjetuje prenošenja uzročnika na životinje predstavlja rizik za pojavu bolesti, infekcije dišnog sustava. 1 presuh jest loše "gospodarenje" okolišem. obično multikauzalne etiologije. zrak je štetan, jer se. povećava Oko 40 - 45 % slučajeva mastitisa u Mikrobiološka kontaminacija, količina prašine koja je nosač raznih stada s malim brojem somatskih relativna vlaga, temperatura, mikroorganizama. Što je relativna stanica u mlijeku uzrokovano je toksični plinovi i ventilacija vlaga zraka niža, a zrak suši, to je mikroorganizmima iz okoliša. najvažniji su pokazatelji mikro- održivost bakterija u njemu manja. Većinom takve infekcije uzrokuju No ipak, bakterije osušene ili klinički vidljivubolest (94 %infekcija klime. Bez njihove uravnoteženosti sporulirane, mogu duže vrijeme s E. coli te 64 % infekcija sa ne može se očekivati visoka streptokokima iz okoliša). produktivnost životinja. Jaka preživjeti.

Temperatura također izravno Balansizmeđu uzročnika odstupanja mikroklime odrazit će utječe na preživljavanje mikrodomaćina - okoliša se u goveda u obliku smanjenja Neki autori predlažu tri organizama. Što je ona viša, to se prirasta za 20 - 30 %, u obliku smrtnosti mladih životinja u sposobnost preživljavanja bakterija smjernice koje bi dovele do balansa rasponu od 5 do čak 40 %, ili u smanjuje. Bakterije najbolje prežive u vezi uzročnik- domaćin - okoliš: smanjenom uzimanju hrane u kod relativne vlage između 70 - 80 % • smanjiti apsolutni broj mikroorganizama u okolišu, i temperature od oko 12 °C. Zbog rasponu od 1O- 30 %.

• smanjiti mogućnost kontakta svega toga poželjna relativna vlaga u Mlijeko između uzročnika i krava, Ekonomski rezultati proiz- stajama za muzne krave trebala bi vodnje mlijeka značajno ovise o biti između 65 %i 80 %.Važno je da • umanjiti štetne utjecaje okoliša na životinje koji mogu utjecati na zdravstvenom stanju krava, stoga je se zrak u staji kreće, najbolje obrambene mehanizme domavažno znati dinamiku pojavljivanja difuznim ili turbulentnim strujaćina. bolesti, ali i rizike od pojave bolesti njem. Preporučena brzina strujanja Mogla bi se pridodati i četvrta uzrokovane različitim faktorima. zraka je od 0,2 - 0,5 m/s. Treba smjernica - optimalno uzimanje Lakše je odrediti faktore rizika kod izbjegavati izlaganje životinja kvalitetne hrane zbog zadovoljenja samih životinja. Puno je teže propuhu, kao i prejakom strujanju potreba životinja za hranivima radi odrediti one vezane uz okoliš, zraka. S druge strane, ako je dobrog imunog stanja i potencijalposebice mikroklimu, budući neki strujanje zraka preslabo u staji se nog odgovora na bolest. pokazatelji mikroklime (tempe- stvaraju mjesta na kojima se Dobra ventilacija, kao stvarni ratura zraka, relativna vlažnost i zadržava zrak kontaminiran bio- proces razrjeđenja, smanjuje broj brzina strujanja zraka) umanjuju ili aerosolom. mikroorganizama. Zrak koji se kreće Mastitis uvećavaju utjecaj drugih. Tako kroz staju razređuje unutrašnji zrak Pojavnost mastitisa na nekoj krave u laktaciji daju najbolje i koncentraciju svih njegovih rezultate ako je temperatura u farmi muznih krava najčešće ovisi o komponenti - mikroorganizama, mikroorganizmu, okvirima termoneutralne zone. tri faktora: plinova, prašine i neugodnih mirisa. otpornosti domaćina i okolišu. Dvije Termoneutralna zona je zona Najčešće se u stajama za goveda minimalne proizvodnje topline pri su glavne skupine mikroorganizama koristi prirodna ili gravitacijska uzročnika mastitisa: primarni normalnoj rektalnoj temperaturi. ventilacija. Da bi prirodna ventilacija uzročnici mastitisa (Streptococcus Ona se kreće između 5 - 25 °C. Tako bila djelotvorna, širina zatvorenog veliki raspon postavljaju same aga/actiae, Streptococcusaureus i objekta ne bi trebala biti veća od 12 životinje, njihova dob, kondicija, Corynebacterium bovis), mikro- m, a osim toga, razlika u temperaproizvodna kategorija i dr. Ukoliko organizmi iz okoliša - Streptococcus turi vanjskog i unutrašnjeg zraka temperatura poraste iznad 26 °C, sp. te koliformni mikroorganizmi - treba iznositi najmanje 5 °C. Svježi životinja teško održava tjelesnu Escherichia coli, Klebsiel/a sp., zrak u takvim stajama ulazi kroz temperaturu i polako ulazi u stres. Enterobactersp., Pseudomonassp.. prozore i vrata, a izlazi preko odvodZbog toplinskog stresa produkcija Ovi mikroorganizmi iz okoliša su nih kanala, tzv. zračnjaka, koji mogu ubikvitarni i obično se nalaze u biti postavljeni na stropu, odnosno mlijeka smanji se za 20- 30 %.

Visoka relativna vlažnost zraka okolišu. Njihov primarni izvor je sljemenu krova staje u pravilnim otežava životinjama rashlađivanje okoliš životinja: feces, stelja, hrana, razmacima. Bilo bi poželjno da su evaporacijom što može povisiti prašina, tlo, voda. Slama, kukuruz- termoizolirani i visoki 1/3 visine njihovu tjelesnu toplinu, koja onda ovina i sijeno, kad se koriste kao sljemena krova staje. ■ uvjetno patogeni mikroorganizmi mogu uzrokovati poremećaj zdravlja, a dugotrajan boravak u prostoru

20

Mljekmskilist 02/2008.

17~. __ ._

RUPERTKLINGERGes.m.b.H.

---------------~~-~~ 3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

lWi

„

<lJugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proiz~odačžma, niljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizr;odača!

<Budite korak ispred! lnvestirajte u bolju budućnost!

d.o.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli;091 6170696.091 6170636

MALA ŠKOLA HRANIDBE

HRANJIVI SASTOJCI KRME

U prošlom broju smo nešto naučili o energetskom dijelu krme, o ugljikohidratima, njihovom stvaranju i važnosti u rastu i razvoju biljaka, hranidbi krava, ovaca i koza, odnosno u proizvodnji mlijeka. Usvojeno znanje mora se primjenjivati u svakodnevnom životu i praksi

UGLJIKOHIDRATI I ENERGIJAVaš ispit praktične primjene dolazi za 2 do 2,5 mjeseca, uglavnom od polovice do kraja travnja. Ako zakasnite s prvim otkosom, padate na ispitu. Badava vam znanje koje ne primjenjujete u praksi i znanje o ugljikohidratima i energetskom dijelu obroka.

Voluminozna krma od mladih biljaka spremljena kao sjenaža ili kao sijeno ima u sebi mnogo lako i brzo probavljivih ugljikohidrata, iz kojih se u procesu probave oslobađa mnogo energije. Nema nikakvog pogona i proizvodnje bez energije pa tako ni proizvodnje , mlijeka.

Pravovremeni prvi otkos je najvažniji i o njemu ovisi količina i kvaliteta ukupne proizvodnje voluminozne krme ove godine.

Pripreme za skidanje prvoga otkosa i berbu ugljikohidrata Psihički se trebate pripremiti za prvi otkos. Trebate razgovarati, planirati i dogovarati se o međusobnoj ispomoći u vrijeme košnje, prosušivanja i spremanja prvog otkosa u sjenažu. Strojevi moraju raditi u tih nekoliko dana 24 sata. Sjenaža se može spremati do kasno u noć. Čim zatvorite silose ili posložite rolo-bale odmah trebate otvarati vreće s KAN-omi isti dan, ili sutradan, sve površine pognojiti prihraniti KAN-om. Što se ne stigne naučenog

po danu, može se obaviti i noću.

Traktori imaju svjetla i reflektore.

Ne ostavljajte rolo-bale po polju.

Rolo-bale morate uredno složiti u blizini. staje na betonskoj podlozi ili na paletama.

Treći dan nakon pospremanja pokošene i provenute mase prvog otkosa, drugi otkos je već u punom porastu.

Procesi fotosinteze i stvaranja ugljikohidrata s akumulacijom sunčeve energije su nezaustavljivi. Za 3 tjedna ili 21 dan sve trave će ući u početak klasanja. Bilo bi zgodno kada bismo mogli po

Mr. se. SrećkoLadišić-

našim travnjacima postaviti alarmne Nakon 3 do 4 tjedna porasta drugog otkosa uključi se alarm kako bi upozorio i probudio one koji su zaboravili što imje činiti.

Ima vas sve više i više koji ste ovu lekciju dobro naučili i uhodali se u poslu pravilnog spremanja krme.

Prihrana KAN-om! Zašto KANom, a ne UREOM?Iz KAN-ase lakše i brže oslobađa dušik koji mora biti utrošen u roku od 14 do 21 dan.

Nakon svakog otkosa travnjake trebate pognojiti novim količinama KAN-a. U samom početku kretanja uređaje.

Rolo-baleposlaganena paletama

22

M/jPk(uski hsl 02/2008.

~=======~========~=== prvog i drugog otkosa. oni koji imaju lagune, travnjake mogu prihraniti i razrijeđenom gnojovkom, a nerazrijeđenom ako je izvažate po kiši.

Ponovimo još jednom i zapamtimo. Kada dođe vrijeme skidanja prvog otkosa, sve površine svih proizvođača mlijeka moraju biti u roku od osam dana pokošene.

Pratite prognozu vremena i budite pripremljeni za ovaj, za vas, najvažniji dio posla u cijeloj godini.

Nemojte reći: "Ah,kiša". Kiša pada i u Engleskoj, Nizozemskoj i Austriji. I oni imaju trku s lijepim vremenom kada 3 do 4 dana, pa i cijeli tjedan, ne pada kiša. Mnogi od vas startaju pravovremeno, na prve lijepe dane, ali još uvijek ima onih kojima je sve drugo važnije od košnje i spremanja sjenaže. Tako, cijeli tjedan lijepo vrijeme, najbolji gazde zatvaraju silose, dok neki tek tada idu u košnju, a da prognozu vremena nisu ni pogledali, kao ni oblake i kišu koji dolaze drugi ili treći dan, što se vidi na satelitskoj slici u vremenskoj prognozi. Televizor ne služi samo za zabavu i gubljenje vremena.

Zgubidan može biti i od koristi.

Za tri do četiri tjedna ponovna košnja - žetva ugljikohidrata i energije Bitka za svaku litru mlijeka vodi se na polju.

Drugi najvažniji dio od kojeg su građene biljke, i koji je drugi najvažniji sastavni dio krme, su bjelančevine. Sirove bjelančevine (SB). Neki ne znaju baš mnogo o bjelančevinama pa ne bi trebali krivo shvatiti pojam "sirove bjelančevine" (sirove ne znači da ako su kuhane više nisu sirove). Skoro pa već davne 1989. bio sam tri tjedna u Austriji na svinjogojskoj farmi Josefa Kowalda.

Mljekarski list 02/2008.

U razgovoru o kemijskom sastavu obroka za različite kategorije svinja zaključio sam kako većina svinjogojaca ne zna baš mnogo što su to proteini ili bjelančevine. Na to se on zapitao: "Kako onda oni uspješno hrane svinje, ako to ne znaju?". Nažalost, imamo i neke među proizvođačima mlijeka koji baš puno ne znaju o bjelančevinama ili proteinima, a ipak hrane krave i bave se proizvodnjom mlijeka. Kako oni hrane krave, a ne znaju sve o bjelančevinama, odnosno proteinima i uz to su još nabavili junice iz Austrije, Njemačke ili Nizozemske? Neke krave daju 20, neke 30, neke 40, a neke i 50 litara mlijeka u vrhu laktacije.

U Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj, i drugim zemljama, većina stočara proizvođača mlijeka to mora znati.

Kada oni to ne bi znali, i kod njih bi bilo isto kao i kod nas. Možda bi oni tada dolazili k nama kupovati naše junice.

Ono što je o bjelančevinama najvažnije znati, a važno je gotovo sve, jest u kojoj ih krmi ima više, u kojoj manje, koliko ih se može proizvesti u pojedinim kulturama biljkama po 1 ha ili 1jutru, kada ih i u kojoj fazi razvoja ima najviše i kako ih najviše sačuvati prilikom spremanja i skladištenja krme. Vrlo je važno znati u praktičnoj hranidbi kako se sve ono što krava, ovca ili koza pojede ne iskoristi, kako svi sastojci nisu 100 % probavljivi, kako se određeni % utroše (izgube) na određene procese u tijeku probave i unutar samih fizioloških procesa unutar tjelesnog sustava.

Sirove bjelančevine Po čemu se bjelančevine razlikuju od ugljikohidrata? Što to njih čini ili što to molekule

MALA ŠKOLA HRANIDBE bjelančevina imaju, a molekule ugljikohidrata nemaju? U prošlim nastavcima smo pisali o tome od kojih se atoma - elemenata sastoje najjednostavnije molekule organske tvari. Povezivanjem atoma ugljika (C), atoma vodika (H), i atoma kisika (O) nastaju ugljikohidrati - jednostavni šećeri, a kada se s njima poveže atom dušika (N), nastane molekula bjelančevine. Znači da je atom dušika (N) osnova bjelančevine. Svi ovi elementi su sastavni dijelovi zemljine atmosfere.

Na osnovu čega se u suhoj tvari krme određuje količina bjelančevina? Sadržaj sirovih bjelančevina (SB) u krmivima određuje se na osnovi mjerenja sadržaja dušika. U 100 % kemijski čistim bjelančevinama prosječno ima 16 %dušika (N). Kod kemijskih analiza krmiva utvrđeno je da se količina dušika kreće od 15 do 18,5 %,a također je utvrđeno da se dio dušika u suhoj tvari nalazi izvan bjelančevina u nekim drugim dušičnim spojevima.

To znači da je vrijednost sirovih bjelančevina (SB) zbroj količine dušika iz bjelančevina (bjelančevinasti dušik - BN) i količine nebjelančevinastog dušika (NBN)iz drugih kemijskih spojeva, kao što su amidi i spojevi amonijaka (SB = BN + NBN).

Bjelančevine su veoma složeni i vrlo komplicirani spojevi, ima ih biljnog i životinjskog podrijetla i međusobno se jako razlikuju.

Bjelančevine su sastavljene od različitih aminokiselina.

Za hranidbu stoke veoma su važne bjelančevine koje se stvaraju u biljkama.

U biljkama najviše bjelančevina ima u mladom lišću i najmlađim dijelovima koji najbrže rastu te u sjemenkama. ■

23

PEDIKERZA KRAVE Zdrav papak naš je zadatak.

www.njega-papaka.com PRESELILI SMO NAŠE SJEDIŠTE U VUKOVAR 'PEDIKER ZA KRAVE I OBRT ZA NJEGU I REZIDBU PAPAKA

G. NINSKOG 11

J

TEL. / FAX 032 410693 MOB. 098 183 40 69 MOB. 098 907 42 63 E-MAIL. njega.papaka@onl ine.de

32000 VUKOVAR Zdrav papak je temelj za visoku proizvodnju mlijeka zato osigurajte si i Vi najbolju njegu papaka za vaše vrijedno stado.

Prepustite brigu o papcima vaših krava nama. Zato što

Zdrav papak naš je zadatak Član sam VKKD Njemačka Udruge za njegu i higijenu papaka Prošao sam trogodišnje školovanje u Njemačkoj ali i dalje redovito posjećujem seminare u inozemstvu.

Bolesti koje n<l'ušavaju normalno kretC11je(BW koje njegovatelj mora znati prepoznati i sonira1 ll LC111initis (RE) 111 Defekt-bijele-linije (WLD) 112. Pukruće zida (WL) 113 Duplapeta (DS) 12 Trulež mekog dijela (Bf) 13 Trulež p~aka (DID) 14 Mortelaro (DD) 1.5 Phlegmon (otok donjeg dijela noge) (PH) 161 Međupapčari phlegmon (Pan<l'itium) (ZP) 162. Otok krune papka (SK) 16 Žulj/ Čir (SG) 161 Prikazi žuljeva (S TG) 162 Rušterholcni žulj (RSG) 163 ŽUij vrha papka (SSG) 164. ŽUijevi na netipičnim mjestima (KSG) 17 limax ( Tylom) (LI) 18 Puknuče rožnog tkiva /HS) 19 Ostalo (S) slike i objašnjenja na na:

www.njega-papaka.co rr

GOSPODARSTVO

SELO, POLJOPRIVREDA I HRANA PREGLEDNAJZNAČAJNIJIH Opširan koalicijski sporazum na 119 stranica potpisali su koalicijski partneri (HDZ-HSSHSLS)u kojem je, kao posebno poglavlje, obrađeno "Selo, poljoprivreda i hrana"

ODREDBIIZ KOALICIJSKOG SPORAZUMA NOVEHRVATSKE VLADE

Zakon o poljoprivrednom zemljiU nastavku dajemo pregled samo najbitnijih odredbi po štu i osnovana Agencija za poglavljima, s namjerom upoznapoljoprivredno zemljište, čija će djelatnost biti promet privatnim vanja čitatelja Mljekarskog lista sa poljoprivrednim zemljištem, sadržajem sporazuma na temelju čega će biti načinjen zajednički sređivanje zemljišnih knjiga, okrupnjavanje poljoprivrednih Program razvoja hrvatskog sela i posjeda te kultiviranje poljopoljoprivrede 2008. - 2011. god. Čitajući tekst sporazuma, koji privrednog zemljišta. se odnosi na selo, poljoprivredu i 3. U okviru mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda, bit će hranu, može se uvidjeti kako će biti neophodno izmjeniti zakonske i nastavljeno financiranje izgradpodzakonske akte kojima se regulinje tržišne infrastrukture, skladiraju potpore u poljoprivredi, Zakon štenje, trženje, dorada, mjere o poljoprivrednom zemljištu, te stabilizacije tržišta i intervencije na tržištu. donijeti niz uredbi, strategija i 4.

Praćenje konkurentnosti domaće operativnih programa koji će omopoljoprivrede i prehrambene gućiti provedbu Programa.

Budući da najznačajnije odredindustrije, uz druge mjere, nastavit će se kroz: be iz sporazuma dajemo u nastavku, • nastavak Operativnog progranavest ćemo samo neke nove odredma za razvoj govedarstva, svibe koje će Program donijeti: 1. Nove promjene u Zakonu o potnjogojstva, podizanje trajnih porama: nasada i povrtlarstvo, • gdje će minimalna poticana • izradu novih Operativnih proproizvodnja biti jedno grlo, a grama za razvoj peradarstva, ovčarstva i kozarstva, površina jedan hektar poljop• bit će donešena strategija razrivrednog zemljišta, • bit će uveden sustav degrevoja prehrambeno-prerađi­ sivne isplate poticaja po kovačke industrije, te Operativni risniku a modaliteti za provoprogram potpore prehramđenje ove mjere bit će utvrđe­ beno-prerađivačkoj industriji ni naknadno. za razdoblje 2008. - 2013. god.

2. Bit će izmijenjen i dopunjen 5. Izradit će se Program ulaganja u

Mljekarski list 02/2008.

]anja]ozanović, dipl. oec. -

edukaciju - cjeloživotno učenje proizvođača, te Program gradnje obiteljskih kuća u seoskom prostoru.

IZVODIZ SPORAZUMA Poticaji za poljoprivrednu proizvodnju Osnova za politiku poticanja poljoprivredne proizvodnje bit će nastojanja RH da se uskladi sa principima Zajedničke poljoprivredne politike EU te jedinstvenom plaćanju po farmi.

U ovom prijelaznom periodu minimalno poticana površina bit će najmanje 1,0 hektar poljoprivrednog zemljišta, osim ako već postojećim zakonom nisu određene manje proizvodne površine. U stočarskoj proizvodnji minimalno poticana proizvodnja je jedno grlo.

Zemljišna politika Nastavit će se i ubrzati provođenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Postupak dodjele koncesije prenijet će se u nadležnost županija, odnosno grada Zagreba, a prioritetna koncesija se ukida. U cilju provedbe navedenih izmjena i ubrzanja postupka provođenja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ići će se u tehničke izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

25

GOSPODARSTVO Nastavit će se provođenje Osniva se Agencija za poljo- konkurentnosti proizvoda ovog zapošljavanja u ruralnom prostoru privredno zemljište kao centralna sektora i njegovog povezivanja s agencija sa županijskim isposta- primarnom proizvodnjom poljo- navedenim mjerama, a provodit će vama. privrednih proizvoda s ciljem kori- se i neke nove mjere koje nisu Polazište za pregovaračku plat- štenja vlastitih potencijala (sirovina) navedene.

Razvojne projekte - projekte formu s EU je moratorij na prodaju i osiguranja domaćeg proizvoda "od poljoprivrednog zemljišta strancima polja (farme) do stola", kao i s ciljem "odozgo prema dolje" provodit će od najmanje 12 godina nakon dugoročnog smanjivanja uvoza i resorno ministarstvo, odnosno pristupa RHu EU. njegove institucije i agencije. povećanja izvoza na EU i svjetska Uređenje tržišta Projekte "odozdo prema gore" tržišta, najznačajnije mjere koje je poljoprivrednih proizvoda potrebno provesti u idućem raz- inicirat će i provoditi lokalna zajed• Ubrzavanje uspostave i funkci- doblju su: nica uz pomoć IAG-ova i mreže seoniranja proizvođačkih organiza- - donošenje Strategije razvoja pre- oskih inženjera. U okviru navedenih cija (zadruge, specijalizirane hram beno-prerađivačke indu- projekata bit će financirane sljedeće udruge poljoprivrednih proizvostrije te Operativnog programa aktivnosti: đača, savezi).

Kvaliteta prehrane potpora prehrambeno-prerađi­ • Uvođenje tržnih redova za sve Programi za povećanje kvavačkoj industriji kojim bi se u razpoljoprivredne proizvode od doblju 2008. - 2013. godine osigu- litete prehrane: 2009. godine. ralo cca 700 milijuna kuna u • Povećanje potrošnje svježeg voća • Poticanje horizontalnog i vertii povrća (škole, bolnice, itd.); državnom proračunu. kalnog umrežavanja (zadruge, • Povećanje potrošnje mlijeka, Mjere diverzifikacije klasteri) u svrhu osiguranja bolje ribe, voća i povrća te maslinova dohotka i zaposlenosti tržišne pozicije, smanjivanja Povećanje zaposlenosti i doulja; troškova proizvodnje i izgradnje hotka u seoskom prostoru moguće • Povećanje potrošnje ekoloških i ciljnih tržišta (tržišnih niša). integriranih poljoprivrednoje ostvariti kroz: • Jačanje inspekcijskog nadzora na • ulaganja u razvoj ruralnog tuprehrambenih proizvoda; tržištu hrane u RH rizma; • Promocija i poticanje pravilne • Osniva se Agencija za poljo- • ulaganja u tradicionalne obrte u prehrane; privredno zemljište kao centralna ruralnim područjima; • Promocija hrvatskih tradiagencija sa županijskim isposta- • ulaganja u izravnu prodaju na cionalnih poljoprivredno-prevama. poljoprivrednom gospodarstvu, hrambenih proizvoda i hrvatske Povećanje konkurentnosti za pojedinačni ili zajednički tradicionalne kuhinje. domaće poljoprivrede i interes (grupe proizvođača); Važne institucije i pilot • ulaganja u izgradnju, adaptaciju ili prehram-bene industrije projekti za provedbu programa • Nastavak provođenja Operativopremanje pogona (mikro-proiz- • Agencija za poljoprivredno nih programa za podizanje trajvodnih pogona) za mlijeko, meso, zemljište nih nasada, za. govedarstvo, svivoće i povrće, uključujući opremu • Poljoprivredna komora njogojstvo i povrtlarstvo. za pakiranje i marketing proiz- • Hrvatska agencija za ruralni • U narednom periodu izradit će se voda; razvitak i novi operativni programi za brži • ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili • Institut za selo i seoski prostor razvoj peradarstva, ovčarstva i opremanje uslužnih djelatnosti u koji bi radio istraživanja, analize kozarstva. ruralnim područjima poput 1T te stručne i znanstvene podloge • Financiranje prilagodbe stancentara i mehaničarskih radionica; za potrebe planiranja, provođe­ dardima EU u području sigurnosti • ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili nja i kontrole mjera poljoprivredhrane. opremanje pogona za proizne i ruralne politike, povećanja S obzirom na strateški značaj vodnju gljiva; konkurentnosti domaće poljoprisektora prehrambene industrije u • ulaganje u obnovljive izvore vrede i agrobiznisa te pregovore RH, te potrebu daljnjeg jačanja energije. sEU

26

Mljekarski [i,st 02/2008.

1

GOSPODARSTVO

• Pilot projekti - Ustroj mreže seoskih inženjera i lAG-ova Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa • Poticanje i unaprjeđenje obnove objekata područja značajnih povijesnih, kulturnih tradicijskih vrijednosti.

• Očuvanje i obnova kulturnog nasljeđa, seoskih običaja i manifestacija.

• Promicanje kvalitetnih autohtonih i tradicijskih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda.

Integralna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša • Donošenje i provođenje poljoprivrednog okolišnog programa.

• Poticanje i promicanje integralne i ekološke proizvodnje.

• Primjena načela EU u programiranju programa ruralnog razvitka na regionalnu i lokalnu politiku ruralnog razvitka.

• Održiva uporaba prirodnih potencijala, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.

Mjere povećanja kvalitete života u seoskom prostoru • Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture obuhvaća ulaganje u infrastrukturne projekte u seoskom prostoru: infrastruktura do proizvodnih objekata, toplane, nerazvrstane ceste i poljskih putovi, protupožarni putovi, odvodnja, pročiščivači, dječja igrališta, jaslice, vrtići, briga za nemoćne i stare itd.

• Poboljšanje i razvoj društvene, socijalne i kulturne infrastrukture.

Proračun

Planirani proračun za provođenje mjera iz ovog poglavlja u 2008. godini je 6,000.000.000 kuna, a od toga je: • Proizvođačka potpora, administrativni troškovi, usklađivanje sa standardima EU 4,500.000.000 kuna • Ruralni razvitak 1,500.000.000 kuna U narednim godinama proračun za ovo poglavlje povećavat će se ovisno o planiranim mjerama te sukladno povećanju Državnog proračuna.

Temelj za izradu Programa su: Preporod hrvatskog sela, Program za poljoprivredu i Nacrt strategije ruralnog razvoja RH. Čitatelje Mljekarskog lista redovito ćemo izvještavati o aktivnostima vezanim za provođenje navedenih programa. ■

Ml,iekarski list 02/2008.

gospodarski list Cijena so,ookn

lJ

r:: ·--

I! "-' 0

"

,.,, 0

Praktičan priručnik

Dostavlja se na kućnu adresu Sa stogodišnjom tradicijom Sa stručnim i popularnim temama S pregledom radova po mjesecima: radovi u polju, staji, vinogradu, voćnjaku, povrtnjaku, podrumu, vrtu Sa zakonskim propisima S pregledom seoskih sajmova u zemlji Naručite na: 01/4816-145 01/3843-555 fax: 01/4816-145 01/3077-725 e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr www.gospodarski-list.hr 27

tel:

KOMENTAR

NOVAVLADA I MINISTAR POLJOPRIVREDE

Cijela javnost pratila je rezultate parlamentarnih izbora kao i ishod pregovaranja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ}s koalicijskim partnerima Hrvatskom seljačkom strankom (HSS) i Hrvatskom socijalno-liberalnom strankom (HSLS)

-

Dr. se. Petar Bosnić -------------------------------

Nedavno je i Hrvatski sabor imenovao novu koalicijsku Vladu.

Koalicijski partneri prethodno su usuglasili i dogovorili se oko programske orijentacije i ciljeva za buduće četverogodišnje razdoblje.

Po prvi puta, u demokratskoj političkoj praksi Hrvatske, Vlada nije sastavljena prema stranačkim i ideološkim kriterijima stranaka nego temeljem stranačkog koalicijskog programskog dogovora usmjerenog na ukupno gospodarsko i socijalno područje te stavove o provođenju unutarašnje i vanjske politike. Smatra se da bi ova Vlada u svom mandatnom razdoblju trebala biti stabilna i uspješna.

U cilju provođenja dogovorene gospodarske i agrarne politike, uvjetovane od strane koalicijskih partnera HSS-a i HSLS-a, izvršena je rekonstrukcija Vlade. Od postojećeg Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva nastala su dva ministarstva, i to: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na čelu s mr. se.

Božidarom Pankretićem i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na čelu s Petrom Cobankovićem, dipl. ing. Za razliku od prije, turistička djelatnost sada ima svoje Ministarstvo turizma na čelu s Damirom Bajsom, dipl. iur.

Kroz nadležnosti ova tri ministarstva stvaraju se preduvjeti za kreiranje i provođenje globalne poljoprivredne politike. Poljoprivredna proizvodnja pozicionirana je i kroz regionalni razvoj te razvoj ruralnih područja. Ovi infrastrukturni faktori i preduvjeti tržno integriraju poljoprivredni sektor koji omogućava povezivanje proizvod nje, plasmana i potrošnje

28

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u lancu "od polja do stola".

Novi ministar poljoprivrede mr. se.

Božidar Pankretić, koji je tu dužnost obnašao također u razdoblju od 2001. - 2003. godine, na određeni način nastavlja s dosadašnjom agrarnom politikom uz provođenje novih mjera razvojne poljoprivredne politike i politike sela koju su, kao koalicijski partneri, osmislili i predložili koalicijski partneri HSSi HSLS. Sustav promjena i agrarne reforme u Hrvatskoj se provodi temeljem određenih kriterija i mjera iz Zajedničke agrarne politike Europske unije. Visok je stupanj izvršene harmonizacije naših propisa s pravnom regulativom Unije. Kod nas se u praksi, uglavnom, primjenjuju usklađeni propisi s propisima EU, od kojih su najvažniji: Zakon o poljoprivredi, Zakon o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani, kao i prateći propisi doneseni temeljem ove zakonske regulative.

Svaka zemlja koja se gospodarski razvija, i koja se nalazi u procesima gospodarskih i političkih promjena, suočena je s mnogim naslijeđenim problemima i poteškoćama. Tako se Republika Hrvatska iz nekadašnjeg sustava samoupravnog socijalizma i dogovornog gospodarstva transformirala u tržno gospodarstvo s proizvodnjom koja mora biti izložena međunarodnoj konkurenciji na globalnom svjetskom tržištu. Tijekom ovih promjena seoski prostori i poljoprivredna proizvodnja prolaze kroz krizna razdoblja restrukturiranja koja se

rješavaju odgovarajućim gospodarskim i socijalnim mjerama. Osim navedenih procesa, našem seoskom prostoru i poljoprivredi nanesena je velika materijalna šteta tijekom domovinskog rata.

Postojeće stanje u gospodarstvu i poljoprivredi pod utjecajem je svjetskih trendova porasta cijena energenata, kao i cijena nekih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U porastu je potražnja za poljoprivrednim proizvodima, osobito za mlijekom. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je došlo do povećanja cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda, što je jednim dijelom uzrokovano prošlogodišnjom sušom, nestašicom stočne hrane, kao i većim troškovi ma proizvodnje.

Proizvodnja mlijeka u 2007. godini, u odnosu na prethodnu godinu, povećana je za 3,6 %,a otkup je iznosio 654 milijuna litara. Usporedno se nastav)ja trend pada broja proizvođača mlijeka u otkupu, a taj se broj smanjio sa 32 804 u 2006. god. na 27 757 proizvođača u 2007. godini. Od 1. prosinca 2007. god. povećane su otkupne cijene mlijeka standardne kakvoće za 1O%,a sami proizvođači nisu zadovoljni donesenim promjenama.

U Europskoj uniji mijenjaju se stajališta oko mliječnih kvota, a postoji i prijedlog kako bi se za zemlje članice EU-27 mliječna kvota povećala za 2 % te kako bi režim mliječnih kvota bio na snazi do 2015. godine.

Nova Vlada nastavlja s postojećom agrarnom politikom, a u poljoprivrednoj proizvodnji polazi s gledišta potrebe stalnog poveća­ vanja konkurentnosti poljoprivrede kroz poticaje proizvodnje, potpore

Mljekarski list 02/2008.

KOMENTAR dohotku, kapitalna ulaganja i ruralni razvitak, povećan trend · rasta poticaja u poljoprivredi, nove investicije i poticaje za ekološku i organsku proizvodnju, šumarstvo i drvnu industriju, prerađivačku industriju i ribarstvo. Posebna se pozornost posvećuje zaštiti okoliša i uređenju prostora. Trajno će se ulagati u održivi razvitak sela i ruralnog prostora kako. bi se smanjile razlike u standarduizmeđu sela i gradskih područja te stvorili uvjeti za veći stupanj zapošljavanja.

Cilj je modele poticanja proizvodnje uskladiti s principima Zajedničke poljoprivredne politike EU i prijeći na jedinstveno plaćanje po farmi. Novost je da se u odnosu na postojeći sustav poticaja u prijelaznom razdoblju uvode poticaji za minimalnu poticanu površinu od jednog hektara poljoprivrednog zemljišta, a u stočarskoj proizvodnji poticaji za jedno grlo. Prijedlog je uvođenje sustava degresivne, tj. smanjene

· kao sirovine. Intenzivnije će se isplate poticaja po korisniku.

Bit će promjena i u zakonima o provoditi sustav kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, a raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, te će se mijenjati po- prijedlog je osnivanje nove inspekstupak dodjele koncesije zemljišta, cijske službe za kontrolu kakvoće · a odlučivanje o dodjeli zemljišta, hrane.

Najvažnija komponenta za koje je u državnoj nadležnosti, bit će provođenje nove, ali i postojeće preneseno na županije, a prioritet kod davanja koncesija na zemljište agrarne politike, jesu godišnja bit će ukinut. U svrhu rješavanja pi- sredstva iz državnog proračuna u tanja prometa zemljištem, sređiva­ iznosu od šest milijardi kuna. Od nja zemljišno-knjižnog stanja i ovih sredstava oko 2,50 milijarde okrupnjavanja posjeda bit će kuna odnosi se za poticaje, a osnovana Agencija za poljopriv- preostala sredstva namijenjena su redno zemljište. U pregovorima s EU povećanju dohotka i zaposlenosti, inzistirat će se da Hrvatska nakon ulaganju u komunalnu i društvenu prijema u članstvo ostvari pravo na infrastrukturu, za mirovine te za stimuliranje povratka stanovnika na moratorij od dvanaest godina zabrane prodaje poljoprivrednog selo. zemljišta strancima.

Poljoprivrednici se uglavnom Prehrambena industrija ima ne bave politikom, ali u svakom strateški značaj te je potrebno i slučaju za njih je značajna situacija u gospodarstvu, a osobito su značajne dalje poticati jačanje njezine konkurentnosti, kao i povezivanje s razvojne mjere i odluke koje se tiču poljoprivrede i ruralnog prostora, te primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u svrhu korištenja što se od nove Vlade u budućnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda očekuje glede toga. ■

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

pranje

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljekarski lu;t 02/2008.

29

GOSPODARSTVO

GOSPODARSKA KRETANJA (NE) IDU U PRILOG MALIMPROIZVOĐAČIMA MLIJEKA Skora budućnost pokazat će treba li ovo

"ne"stajati u zagradi. Na ovim stranicama najčešće pišem o troškovima i cijeni koštanja mlijeka pa onda o otkupnim cijenama proizvedenog mlijeka

-

Prof dr. se. Zoran Grgić ----------------------------

Pisao sam i o tome da u poljoprivredi nema slobodnog tržišta, iako su svim agrarnim i "običnim" političarima, koji kod nas kreiraju agrarnu politiku češće od stručnjaka, usta puna istovremeno i slobode tržišta i zaštite svoje poljoprivrede i sela. U praksi se ne mogu imati "i ovce i novce", ali umijeće je uzgojiti dobre ovce, za koje se postiže što bolja cijena pa se možda neće morati žrtvovati cijelo stado i ostat će više ovaca za novi stalni krug u ekonomiji ovce-novciovce. U našem slučaju, kojeg razmatram često na stranicama Mljekarskog lista, ovce se mogu zamijeniti riječju poljoprivrednik ili seljak ili obiteljsko gospodarstvo, a novci su državna ekonomija ili gospodarstvo.

Svako društvo želi po što jeftinijoj cijeni osigurati hranu za svoje stanovništvo, odnosno kupovnu moć svojih građana staviti u racionalni odnos s cijenama "potrošačke košarice".

U isto vrijeme nastoji se osigurati zadovoljavajući dohodak poljoprivednom stanovništvu kako bi ono ostalo na ruralnom prostoru i bavilo se i dalje poljoprivredom.

Prema podacima koje sam našao na internetu, Danci i Nijemci u prosjeku kupuju najjeftinije mlijeko u Europi. Oni svoju litru u trgovini

30

plaćaju

prosječno oko 4,40, odnosno oko 4,55 kuna. Hrvatski građani čiji je standard višestruko niži plaćaju prosječno 5,44 kune po litri. S obzirom na prosječne plaće, može se reći da si prosječni Hrvat po svojoj kupovnoj moći može dnevno priuštiti oko 5 puta manje mlijeka nego Nijemci i Danci. Talijani svoju litru mlijeka plaćaju najskuplje u Europi - u prosjeku oko 10,30 kuna.

Visoke cijene mlijeka plaćaju još Grci (9,50 kuna), Austrijanci (7,70 kuna) i Mađari (7,10 kuna), a nešto manje plaćaju Nizozemci (6,50 kuna) i Poljaci (oko 6,30 kuna). U Francuskoj i Španjolskoj cijena mlijeka je oko 5,90 kuna.

Vidljivo je kako su cijene svježeg mlijeka u trgovini vrlo različite. U pravilu su značajno više nego što su kod nas, dok su proizvođačko-prodajne cijene mlijeka (otkupne cijene) za najkvalitetnije mlijeko (EU kvaliteta ili ekstra klasa) na razini između 3,00 i 3,50 kuna. Uz to, uvjet u EU zemljama je značajno veća isporuka mlijeka po proizvođaču nego što je kod nas, da bi se moglo računati s ovakvom otkupnom cijenom.

O preporodu sela i poljoprivrede

Preporod se odnosi na program o kojem se u posljednje vrijeme mnogo raspravlja kad se govori o

budućnosti naše poljoprivrede.

Vrlo česta pitanja, koja zaokupljaju stručnu i sveukupnu javnost u posljednjih mjesec dana, odnose se na utjecaj novih odnosa u budućoj Vladi na položaj sela i poljoprivrednika. Jedno od pitanja je trebamo li mi ovakav program koji je "težak" 6 milijardi kuna godišnje, odnosno 24 milijarde u 4 godine. Točnosti radi, cijeli program je u stvari zamišljen na 1Ogodina, što znači vrijedi/košta puno više - oko 60 milijardi kuna.

Kad su me pitali trebamo li ovakav program, rekao sam da svakako trebamo sustavno podržavanje i financiranje sela i poljoprivrede. Radi se o preko 80 % površine države Hrvatske koja spada u ruralni prostor i radi se o preko 120 tisuća obiteljskih gospodarstava koja su u razdoblju od 2000. godine, a posebno od 2005. godine, isključena iz sustava državne potpore poljoprivredi. Nije nevažno što je i veliki dio nezaposlenih u nas upravo iz ruralnih područja Hrvatske. Za mljekarsku proizvodnju je važno što je broj proizvođača koji predaju mlijeko u otkup, u razdoblju od početka stoljeća do danas, smanjen s preko 70 tisuća, na nešto više od 32 tisuće s prognozom daljnjeg pada tog broja. Preostalu populaciju seoskog stanovništva svakako treba aktivirati.

M!Jeknrski list 02/2008.

GOSPODARSTVO Pitanje je pogodnosti ovog programa za provedbu, jer nisu poznati operativni dijelovi programa, a isto tako, vrlo je teško očekivati da bi se sustavno kroz sljedećih 1O godina moglo osigurati po preko 6 milijardi godišnje. S obzirom na dosadašnja iskustva s državnim financiranjem razvoja, koje je doskora "proizvodilo" programe koji su u pravilu bili profitabilni toliko dugo koliko je trajalo državno financiranje, teško je očekivati veću učinkovitost provedbe ovakvog programa s ovakvim statičnim, jednakomjernim pristupom, umjesto razvojnim.

U programu se traži oko 2,3 milijarde kuna za izravnu potporu poljoprivredne proizvodnje, što je i ispod razine potpore u 2007. godini (procjenjuje se na 2,7 milijardi kuna). Ovo ovisi o odluci Sabora, odnosno Vlade, ali prilagodbom naše agrarne politike Europskoj uniji te prihvaćanjem njihovih pravila, imat ćemo pravo na udio potpore primjeren našem društvenom bruto proizvodu (to je danas oko 1,6 - 1,9 milijardi kuna).

Program pretpostavlja izdvajanje 100 tisuća "vitalnih" obiteljskih gospodarstava. To je nešto što prema procesu reforme hrvatske poljoprivrede već i danas imamo. U upisniku poljoprivrednih proizvođača je preko 166 tisuća gospodarstava.

Prema popisu poljoprivrede 100-tinjak tisuća ima više od 3 ha zemljišta, a preko 65 tisuća posjeduje preko 5 ha poljoprivrednog zemljišta.

Jedan od ciljeva je osiguranje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede u sljedeće 4 godine. To će vrlo teško ići s jednakim financiranjem svake godine, jer ujednačen pristup prema svakom proizvođaču prije će dovesti do prosječnosti nego do razvoja. To već imamo danas, pa

većina proizvođača u svom uzgoju

ostaje na manje od 1O grla muznih krava i ne ide na veće iskorištenje kapaciteta kroz povećan broj grla u osnovnom stadu, ili više litara mlijeka po kravi, jer bi to značilo veći rizik investicije i poslovanja.

Filozofija podržavanja svakog gospodarstva koje se bavi poljoprivredom i otkupa svih "proizvoda od svakog proizvođača" je nešto što je zbog nerealno visokih troškova napušteno s nestankom nekadašnjih zadruga i kooperacija, a upitna je ekonomsko opravdanje takvog načina poslovanja u današnjim uvjetima. Isto tako, teško je očekivati da će proizvođači izvan skupine "vitalnih" u velikoj mjeri prihvatiti sustav zadružnog poslovanja ili nekog sličnog poslovnog organiziranja, bez bitne promjene sadašnjih uvjeta, odnosno jasne financijske razlike. Naši proizvođači, pogotovo "mali", neskloni su bilo kakvom obliku državne potpore koji nije jasno izražen u novcu i ne donosi učinke odmah. Financijsko poslovanje u zadruzi nije nešto što obećava razliku dohotka kao nešto sigurno i odmah iskoristiva.

Ono što je sigurno zanimljivo za razvoj "vitalnih" gospodarstava je

pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta. Trenutno baš i nema raspoloživih površina za prodaju državnog pa ni privatnog zemljišta, ali relativno puno je neobrađenih i zapuštenih površina, odnosno onih koje se vode kao korištene, a u stvari samo "troše" poticaje.

Ostaje nam vidjeti kojom dinamikom i u kojem obujmu će se predviđeni program realizirati.

Osjetno veće financiranje u poljoprivredu i selo je potpuno sigurno, barem u sljedećih nekoliko godina. Naši proizvođači, posebno "mali" proizvođači mlijeka u svakom slučaju moraju biti spremni to iskoristiti.

Mjesto malih proizvođača mlijeka i pretpostavke razvoja U posljednjih nekoliko godina kod nas je zabilježen značajni pad broja proizvođača mlijeka. Prema nekim procjenama taj proces još nije završen i može se očekivati dodatno okrupnjavanje. Godine 2003. je od 77 tisuća gospodarstava s muznim kravama, njih preko 30 tisuća posjedovalo samo jednu kravu, a nešto manje od 1,5 tisuća imalo je više od 11 krava.

Kako se gospodarstva s više od 3 ha mogu opravdano držati potencijalno "vitalnim" gospodar-

Tablica 1: Struktura stada prema veličini posjeda Veličina

posjeda 0,10ha 0,11do0,50ha 0,51do1ha 1,01do2 ha 2,01do3 ha 3,01do5 ha 5,01do10ha 10,01 do20ha višeod20ha UKUPNO

Ukupno s 1 od2 do od7 do od11do od16do višeod OPG kravom 6krava 10krava 15krava 20krava 20krava 1 1202 3 1 915 277 5 4 367 3464 18 2 o o 883 18 1 o 6 323 4 956 I 344 4 1 1 34 5 13098 8359 4 698 o 2 10792 4 917 5809 60 4 2 1 194 14 15656 4 545 10900 111 13 1 16909 2482 12871 1431 82 20 6 592 462 3 751 1755 522 348 176 121 2 100 147 792 516 276 147 4 031 1013 77039 30247 41325

Izvor:Preračunata prema Popisupoljoprivrede2003.

Mlfekarski list 02/2008.

31

GOSPODARSTVO stvima u proizvodnji kravljeg mlijeka, znači da osim njih oko 32 tisuće, još samo oko 8 tisuća OPG-a ima dobre osnove za razvoj. Vrlo vjerojatno, pravu razvojnu kategoriju predstavljaju oni koji imaju danas nešto manji broj grla, ali više poljoprivrednog zemljišta, za barem 10 muznih grla. Prema tome je opravdano zaključiti da bi se novi komercijalni uzgajivači mogli izdvojiti iz skupine od oko 7 tisuća gospodarstava koja imaju više od 1O ha površine, a danas uzgajaju od 2 do 1Omuznih grla.

Uzgajivači ovaca i koza tek u manjoj mjeri spadaju u skupinu potencijalno "vitalnih" gospodarstava, jer preko 45 % ovaca i 68 % koza nalazi se na posjedima s manje od3 ha.

Svega 22 %ovaca i 8 %koza je na posjedima s više od 1O ha, što s pretpostavkom da se radi o gospodarstvima s mogućnošću korištenja državnih ili neorganiziranih pašnjaka, predstavlja dobru osnovu za uzgoj 60 - 80 koza ili 100 120 ovaca, kao okvirna postavljenu ekonomski isplativu donju granicu.

Prema podacima iz istog popisa (tablica 3) preko 29 tisuća gospodarstava uzgaja ovce, dok koze drži preko 26 tisuća gospodarstava. Samo nešto više od 1O % gospodarstava s ovcama i kozama imaju više od 1O ha, odnosno spadaju u kategoriju potencijalno "vitalnih", dok je gotovo 60 % gospodarstava ispod, danas, za komercijalnu proizvodnju priznate granice od 3 ha posjeda.

Na osnovu podataka u grafikonu 1 može se zaključiti da nam prema prosječnoj veličini stada čak ni kategorija obiteljskih gospodarstava s najvećim posjedima ne zadovoljava minimalni ekonomski kriterij pune efikasnosti poslovanja, jer posjeduje svega 84 grla u stadu.

32

Tablica2: Brojovacai koza u gospodarstvimapo strukturiposjeda Ovce 342 995 241 755 88 355 77 772 750 877

do 3 ha od4 do 10 ha od 11 do 20 ha preko 20 ha UKUPNO

Udio % 45,68 32,20 11,77 10,36 100

Koze 138 742 48 609 10 580 5 409 203 340

Udio % 68,23 23,91 5,20 2,66 100

s

Udio%

Izvor:Preračunata prema Popisupoljoprivrede2003.

Tablica3: Brojgospodarstavas ovcamai kozama

s ovcama 17 567 8 715 2 110 928 29 320

do 3 ha od4 do 10 ha od 11 do 20 ha preko 20 ha Ukuono

udio% 59,91 29,72 7,20 3,17 100

kozama 15 721 7 970 1 900 840 26 431

59,48 30,15 7,19 3,18 100

Izvor:Preračuna to prema Popisupol1oprivrede 2003.

Grafikon 1: Brojovacau OPG prema veličini posjeda

do 3 ha

od 4 do 10ha

Dobar primjer"malog'' proizvođača

Kad se govori o unapređenju proizvodnje mlijeka, na ovim stranicama najčešće mislimo na proizvodnju kravljeg mlijeka zbog dominantnog udjela i proizvođača i proizvodnje. Jedan od primjera unapređenja je sigurno OPG Ivana Crnac iz Bebrine. Radi se o vrlo tipičnom primjeru naših proizvoda-

od 11 do 20 ha

preko 20 ha

ča mlijeka u Slavoniji. Dugogodišnja

tradicija držanja krava. Stajski način.

Kolebanja visine i kvalitete proizvodnje. Sve je bilo kolikotoliko dobro, dok se nisu postrožili kriteriji kvalitete mlijeka u otkupu, a cijene materijala (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva ... ) i usluga u proizvodnji mlijeka počele rasti brže od otkupnih cijena mlijeka.

Svi gubici u proizvodnji (manje

M(jekarski li,st 02/2008.

w~Jain§ L Ot 6H-i&H

__ ...-..

.li

.

.

.a;am~AaMnsD 3venij:, bb tl'HSR}~ iGa:!it~giteb 0 hli~JW8..fli o i-:.ttL 01 io~-1 ~ wwwJt~i' Q

C -

•

4

I

,.

..

---

-

..

GOSPODARSTVO stvu se prije svega odnosio na usklaproizvodnje s mjerilima suvremene tehnologije. Jednom izgrađena nova staja nije se mogla rušiti, ali su se stajska mjesta razmjestila tako da se smanje gubici ' rada i on učini lakšim. Unatoč gubicima, osnovno stado se stalno povećava, a obnavlja se iz vlastitog uzgoja. Hranidba, kao vrlo važan činitelj učinkovitosti proizvodnje mlijeka, bitno je promijenjena. U plodored su uvedene neke, za gospodarstvo, nove krmne kulture (grašak, stočni kelj), a u tradicionalnim proizvodnjama (kukuruz za zrno i silažu) primijenjena je preporučena agrotehnika.

Već pravilnim izborom hibrida za pojedinu namjenu (zrno, silaža klipa, silaža cijele stabljike) i Dio kukuruza kao hrana u zelenomna OPG-u Ivana Crnac vremenske prilike određene godine (rokovi sjetve, suša u vegetaciji) te pripadajućom njegom kulture, značajno su smanjena uobičajena kolebanja prinosa i njegove kvalitete. Već nekoliko sezona bilanca hrane je uravnotežena. U pojedinim fazama tijekom godine hranidba je dopunjena kupljenom hranom. Uz to, u samoj staji je najprije uvedena strojna mužnja, a zatim i viši higijenski kriteriji u mužnji. Sve to je rezultiralo promjenama koje su ekonomski vrednovane prema prikazu u sljedećim tablicama.

S prosječno 8 muznih krava je zbog unaprjeđenja kvalitete mlijeka ostvareno 22.469 kuna prihoda više nego prije promjena. Istovremeno su zabilježeni viši troškovi primjerene tehnologije pa je neto povećanje prihoda 13.858 kuna ili Nova staja - stari način držanja krava 1.732 kune po jednoj kravi.

Promjene u visini prihoda namuženog mlijeka po kravi, na "pozitivnoj nuli". Isto tako, zabilježene su u razlikama osnovne uginuća teladi i krava, slabija državne mjere (poticaji, kredit za cijene mlijeka te premije mljekare. hranidba zbog loše agrotehnike i branitelje i sl.) krpale su "rupe" Prema tome se zbog nepostizanja slabije kvalitete hrane i sl.) amorti- nastale, dijelom zbog neposlovnog ekstra klase po kravi godišnje "gubi" zirali bi se na račun neekonomske odnosa otkupljivača i dobavljača, a od 1.510 (za I. klasu) do 2.809 (za 11. logike - neću računati svoje troškove dijelom zbog vlastitih propusta. klasu) kuna po kravi. Više nego Savjetodavni rad na gospodar- dovoljni financijski rada i otpis strojeva i opreme pa sam motiv za đivanje

34

M!Jekarski list 02/2008.

GOSPODARSTVO potruditi se i svoju proizvodnju prilagoditi u što većoj mjeri mjerilima suvremene tehnologije.

Na ovom gospodarstvu još postoje značajne mogućnosti za racionalizaciju troškova te unapređenje proizvodnje i povećanje dohotka. Već ovakvi jednostavni proračuni pokazuju da se manjim zahvatima u posljednjih nekoliko godina promjene jasno mogu izračunati. Druga je priča što gospodar nema jasan osjećaj da mu je nešto više novca ostalo u džepu nego prije, jer sve što se "zaradi" u

Tablica4: Prosječna proizvodnja,godišnjiprihodiod mlijeka i razlika prihoda

poljoprivredi, odmah se troši u novom ciklusu proizvodnje. Za početak, kalkulacije nam u ovoj godini mijenja najavljeno povećanje cijena mineralnih gnojiva. Što preostaje? Tražiti mjesto za neku uštedu ili za povećanje mliječnosti.

Prostora sigurno ima. ■

Tablica5. Prikaz prihodaod mft/ekapo kravi (u kunama)

Broj muznih krava (prosječno)

8

grla

Godišnje mlijeka

3 120 37 440

litara litara

Ukupni prihod za II. klasu

79.162

kuna

Ukupni prihod za E klasu

101.631

kuna

Razlika prihoda

22.469

kuna

8.611

kuna

13.858

kuna

1.732

kuna

Mjesečno mlijeka

I

Porast troškova Neto razlika Neto porast prihoda po kravi

Opis E

I. klasa II. klasa

Osnovna cijena 8.937 7.745 6.644

MALOPRODAlA·VELEPRODAlA

Premija države 2.577 2.577 2.577

Premija mljekare 1.190 872 674

Ukupno 12.704 11.194 9.895

sira od ✓sredstva za spre&vanje

nadimanja sira .lsastojc! za pripremu salamure ✓ prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓kalcij-klorid ✓ natrij-nitrat ✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ullca grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotik@probiotik.hr • www.probiotik.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak cottPANY WITHQUALITY NANACiEMENT SYS1BI CERTIFIB> BYDNY

- ISO 9001:2000 =

8:00-15:30 COHPANY WITH HACCP MANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BYDNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallntteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene proizvodnog pogona - ostalo ✓umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓ identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

IZ UDRUGA

OSNOVAN SAVEZUDRUGA HRVATSKIH UZGAJATELJA HOLSTEINGOVEDA Po uzoru na napredne europske zemlje u kojima je uzgoj i selekcija goveda u rukama poljoprivrednih proizvođača, i vrijedni hrvatski proizvođači odlučili su krenuti tim smjerom, te dati veći značaj kvalitetnom radu na unaprjeđenju genetike svojih mliječnih stada

-

Iz Uredništva ---------------------------------•

U tome im je bezrezervno i svojim stručnim kadrom pomogao Hrvatski stočarski centar kao nadležna institucija čiji je rad vezan za uzgoj i selekciju u stočarstvu, a čija je jedna od zadaća pomoć i edukacija proizvođača mlijeka o kvalitetnom uzgoju mliječnih krava.

Na inicijativu Udruge hrvatskih uzgajatelja holštajn goveda (UHUH)i Hrvatskog stočarskog centra (HSC)u Vrbovcu je 25. siječnja 2008. g. održana osnivačka skupština Saveza udruga hrvatskih uzgajatelja holštajna (SUHUH) sa sjedištem u Đakovu. Ovoj skupštini prisustvovali su predstavnici nadležnih institucija čiji je rad vezan za poljoprivredu i stočarstvo.

Ideja osnivanja Saveza javila se prošle godine, a ubrzo nakon toga Inicijativni odbor pokrenuo je sve djelatnosti vezane za osnivanje Saveza. Ne treba čuditi što je od ideje do realizacije prošlo tek nekoliko mjeseci, obzirom da su hrvatski uzgajivači holštajna odlučili krenuti s unaprjeđenjem rada, a sve u korist poboljšanja genetskog potencijala mliječnih krava. UHUHje do sada aktivno i učinkovito surađivao s Hrvatskim stočarskim centrom - Odjelom za govedarstvo čiji su predstavnici, pod stručnim vodstvom Zdenka lvkića, dipl. ing., nesebično i s mnogo entuzijazma krenuli u ostvarivanje još jednog zadanog cilja, a to je stručna pomoć Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holštajna u provođenju uzgojnog programa. Ne trebamo sumnjati u uspješnost ovog zadatka, jer su i

36

sami uzgajatelji iskazali veliko Saveza poboljšanje kvalitete i zanimanje i spremnost na aktivno unaprjeđenje uzgoja holštajna u RH. uključivanje u ovaj posao.

Kako to Statut nalaže, izabrana su i Inače, članstvo SUHUH-ačini 11 ostala radna tijela Saveza, a uzgojnih udruženja holštajn goveda prihvaćen je i program rada za čiji su delegati izabrali vodstvo te naredno razdoblje. Za voditelja prihvatili Statut rada SUHUH-a. Za uzgojnog programa izabran je predsjednika Saveza izabranjejosip Zdenko Ivkić, dipl. ing. koji je Vinceković, koji je obnašao dužnost istaknuo planove te potrebu predsjednika UHUH-a.Prisutnima je njihovog ostvarenja već u bliskoj ukratko izložio plan za razdoblje budućnosti, a to su genetski nakoje slijedi te istaknuo kako će i predak populacije goveda te uzgoj dalje zastupati interese, kako junica za vlastiti remont stada kojim velikih, tako i manjih proizvođača će se znatno smanjiti potreba za mlijeka, bez obzira u kojem dijelu uvozom rasplodnih junica, a Hrvatske se nalazili. Vincekovićev istovremeno će dobar genetski maprotukandidat za izbor predsjedni- terijal, uzgojen u stajama hrvatskih ka Saveza bio je Branko Garvanović proizvođača mlijeka, biti snaga za koji je, nakon prebrojavanja glaso- budućnost hrvatskog mljekarstva. va, sportski priznao poraz te česti­ Novoosnovanom Savezu i njegovu tao novoizabranom predsjedniku. vodstvu želimo mnogo uspjeha u Naglasio je kako je svrha osnivanja daljnjem radu. ■

]osip Vinceković - novoizabranipredsjednikSaveza udruga hrvatskih uzgajivača holštajna(SUHUH) Mije/carski[i,st 02/2008.

0 roformance

ProMillY

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

KRAWEVSKA ZAŠmA ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda t,/ Izvrsna vidljivost t,/ Vrhunska njega t,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala t,/ Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

t,/ Spremno za korištenje t,/ Rastapa nečistoće t,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sapartnerima: latura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273

·ortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 led Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 0.9.8/365857 ,._...,...+••,.,,.,. l"'lr h,o C+in.ili;.., A.&:. A.11.nnnCiaal, +.,J, nCl1/":t":l":lnn1":I n.đ..1/l=i~nn1~

~

W stf 1• S 8

8 18 Urge

ZANIMLJIVO

STI

NOVA SAZNANJA O KRAVLJEM LUDILU -----•

Ako bi odgovor na ove pretpostavke bio pozitivan, to može pokrenuti određena pitanja oko ove stočarske proizvodnje i same proizvodnje mlijeka Kravlje ludilo je uzrokovano prionima Kako bi se zaustavila epidemija kravljeg ludila, neobične bolesti uzrokovane bjelančevinom - prionom, u Velikoj Britaniji je 1990-tih godina desetak tisuća krava bilo eutanizirano. Bolest se širi u tijelu oboljele životinje tako da zarazni oblik priona u kontaktu s normalnim oblikom priona mijenja taj normalni prion u zarazni. Zatim slijedi domino efekt u kojemu se stvara sve više zaraznih proteina koji se natalože u tkivu mozga i uzrokuju patološke promjene u mozgu zaražene životinje. Ove promjene, konačno, dovode do smrti.

Sličan slijed zaraze i širenja bolesti odvija se i kod ljudi koji se zaraze konzumacijom zaraženog mesa (postoje i drugi načini zaraze).

Donedavna istraživanja nisu pron a Ia z i Ia prione u mlijeku i znanstvenici su mislili da se mlijeko može piti bez bojazni od zaraze. U posljednje dvije godine dva istraživanja ukazala su na mogućnost prisutnosti priona u mlijeku, pa time i opasnost zaraze za ljude kroz konzumaciju mlijeka.

38

Kravljeludilo neizlječiva je i smrtonosna bolest kravakoja se lako može prenijeti na ljude konzumacijom govedine. Najnovijaistraživanjakažu da se prioni - bjelančevine koje uzrokujukravljeludilo nalaze i u mlijeku krava,ovaca, koza pa i ljudi.

Iza toga slijedi logično pitanje:1'Treba li prestati piti mlijeko?

1

Mićo Tatalović, dipl. ing., Sveučilište u Cambridge-u-

U mlijeku su pronađeni prioni Istraživanje provedeno u Švicarskoj i objavljeno u prosincu 2006. u časopisu "PLoSOne" objavilo je pronalazak priona u mlijeku krava, ovaca, koza i ljudi. Pronađeni prioni su normalan oblik bjelančevi­ ne koji se i inače nalazi u tkivima zdravih životinja. Gdje ima normalnih priona obično se smatra da bi moglo biti i smrtonosnih priona u zaraženim životinjama. U zaraženim životinjama smrtonosni prioni pretvaraju normalne prione u zarazne i smrtonosne prione koji prouzrokuju smrt životinja. Do sada se nije znalo kako se prioni mogu izlučivati u mlijeku pa je ovo prvo istraživanje koje je pokazalo da se prioni mogu naći i u mlijeku. Prioni se vjerojatno izlučuju u mlijeko iz krvi, jer je za proizvodnju litre mlijeka potrebno da kroz vime krave prođe oko 400 - 500 litara krvi. Zarazni prioni se nalaze u krvi zaraženih životinja kao i u ljudi. Iz navedenih razloga u Velikoj Britaniji se donirana krv ljudi filtrira ("leucodepletion") kako bi se odstranili eventualno prisutni prioni i uklonio ovaj mogući izvor zaraze ljudi.

Drugo istraživanje znanstvenog tima iz Sveučilišne Bolnice Zurich iz Švicarske objavljeno 2005. u časopisu "Nature Medicine" pronašlo je zarazne prione u tkivima

mliječnih

žlijezda ovaca koje su imale mastitis. Mastitis je inflamacija - upala mliječnih žlijezda koja može destabilizirati odnos izmedu krvi i mlijeka životinje te tako propustiti zarazne prione u mlijeko.

Ovo istraživanje provedeno na ovcama sa Sardinije pokazalo je da od ovaca zaraženih injekcijom kravljeg ludila (tzv. "scrapie" kod ovaca) samo ovce s mastitisom sadrže zarazne prione u mliječnim tkivima. U ovom slučaju, kako bi se kroz konzumaciju mlijeka umanjio rizik prenošenja kravljeg ludila i sličnih prionskih kao i drugih bolesti, trebalo bi isključiti iz upotrebe mlijeko životinja s upalom mliječnih žlijezda - mastitisom. Ovo je ujedno i preporuka Europskog autoriteta za sigurnost hrane (EFSA).

Prioni i konzumno mlijeko Prioni su pronađeni u mlijeku koje se nalazi u prodaji u supermarketima, kao i u mlijeku izloženom ultravisokim temperaturama. Ipak, u mlijeku nisu pronađene zarazne bjelančevine priona, ali su nađene u mliječnim tkivima ovaca s mastitisom. Količine zaraznih priona u mliječnim tkivima takvih ovaca su tisuće puta manje nego količine priona u mozgu. Znanstvenici još uvijek nisu otkrili niti znaju koliko je zaraznih priona potrebno kako bi se zarazili ljudi. Iz

Mljekarski list 02/2008.

ZANIMLJIVOSTI navedenog je vidljivo kako ne postoji potreba isključivanja mlijeka iz svakodnevne konzumacije kao mogućeg izvora zaraze prionima.

Rizik postoji u konzumaciji mlijeka od životinja oboljelih od mastitisa.

Treba li nadomjestiti prirodno mlijeko zamjenskim?

Možemo zaključiti kako još uvijek nema čvrstih dokaza o postojanju smrtonosnih priona u mlijeku zaraženih životinja, ali postoje određene indikacije koje ukazuju da je to moguće. Daljnja istraživanja će pokazati činjenice o riziku konzumacije mlijeka zaraženih životinja te kako smanjiti taj rizik. Važno je ne uključivati u prodaju i potrošnju mlijeko zaraženih životinja. Kod životinja se obično mogu javljati određeni simptomi tek dugo nakon zaraze. Tako zaražene

životinje mogu godinama širiti infekciju bez indikacije bolesti, a da te promjene nisu uočene od strane vlasnika grla.

Ovu potencijalnu nesigurnost mlijeka neki bi mogli iskoristiti u svrhu zarade na štetu proizvođača mlijeka i mljekarske industrije. Tako se može pročitati na internet stranicama tvrtke Advent koja prodaje vegeterijanske zamjene za mlijeko: "Ukoliko postoji i 1 % mogućnosti oboljevanja mlijekom zaraženih životinja (što nitko sa danas poznatim i raspoloživim testovima i dijagnostičkim metodama ne može isključiti), trebali bismo ozbiljno razmisliti o prestanku korištenja tih namirnica u svojoj prehrani. Rizik se ne isplati! 11 Zaključak

Buduća istraživanja

definitivno

su poželjna kako bismo ustanovili pravi rizik zaraze kravljim ludilom i sličnim prionskim bolestima · kroz konzumaciju mlijeka. Ukoliko takav rizik postoji, morat će biti pronađene metode uklanjanja tog rizika.

Informiranje o ovim i budućim rezultatima za javnost je važno kako bi se razumijeli potencijalni rizici i kako bi se odlučivalo što činiti po pitanju konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda. Neinformiranim potrošačima lako se može manipulirati, i to strahom, dok dobro infromirani potrošač može racionalno odlučiti kako se ponašati i što činiti. Ja, kao informirani potrošač, ne razmišljam o tome (ne mislim!) da postoji rizik od korištenja mlijeka i mliječnih proizvoda. Znači, mlijeko je siguran proizvod i stoga ga bez ikakvog straha konzumirajmo! ■

Bvl van Lengerichjedan je od vodećih prolzvOđaća visokokvalitetnihmlxerprikolica,lzuzlmaćo silože i slojevaza steljenje.Mlxerprikoliceizrođene su od najkvalitetnijegnJemoćkog ćellka uz primjenudugogodišnjeg IskustvoI mnogobrojnih registriranihpatenata.

'f

r

,. - .--~ l _,.

..

-

Šasija U--forrno

-'

~obusni konusn:n)qošoć

V-MIX LS-jedinstvenaje mixer prikolicono tr2ištu.Opremljena lzuzirnačem sllaže so raznim nožom I (opcija) turbinom za steljenje.Idealna Jekombinacija za štale sa dubokom steljom ili pak dubokim ležištima.

PREDSTAVLJAMO

BVL 8-MAX!

V-Mlxvertikalnemlxerprikolicenapravljenesu na šasijiU-forme(kao kamionskeprikolice)te nema naprezanja košazbog lošihputeva.

Sami košje postavljenna 4-6 senzoraza vaganje kojiomogućuju slmetrlćno ujednoćeno i precizno vaganje. Dugovjećnost prtkollce osiguravapod debljine 20mm, te košod 8mm, preklopnevaren u srediniprtkollcena najužemdijelu Između mlješaća I stranice.koko bi se dobila maksimalnojoćlno i stabilnostkoša.

Zaštitnizavareni obruč

Kontranožmenanićki ili hidraullćnl

r

ProfosionaInaopremo za vaganje i programiranje

......

t

'--'.-

·. ,J

-~~- ,...

• - .

~

,..

.-

•

.

-

Višeinformacija na: www.v-mix.de Ilikod ovlaštenog zastupnika:

~acusl

8-Max namjen1enje stel1enjuiežistaslamorr., pllJov•nom111 rn1esaV1nom matcn101a za steljenje.Moguč:nosi samoutovara rnateriJalauvel!Keolakšava muKotrpan Tel.:048/693 220 posao stc:jon,a.Kapac:tet1,5-1,7 m3.

Mljekarski li.st 02/2008.

_~"

091/1 712 639

39

IZ CROSIM-a

POMOĆ U ORGANIZACIJI

Nedostatak osnovne krme na pojedinim gospodarstvima i visoke cijene dopunske krme traže od nas dodatno zalaganje kako bismo pomogli, ne samo stručnim, već i organizacijskim aktivnostima proizvođačima mlijeka na prostoru Požeštine

NABAVENEOPHODNE KRME ZA MUZNEKRAVEU POŽEŠTINI -

Mr. se.MiroslavKovač------------------------------

U organizaciji HZPSS - Odsjek Požeško-slavonske županije i Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, održan je 03.01.2007. u Kaptolu radni sastanak oko nabave neophodno potrebne osnovne krme za muzne krave i ostale kategorije goveda na gospodarstvima članova Udruge.

Ovo je druga inicijativa ove zime.

Prvi put smo početkom prosinca zainteresiranim članovima organizirali nabavu 90 bala sjenaže iz mjesta Mala Vukoja pored Garešnice po cijeni od 31 Okn po bali (sa svim troškovima, bez PDV-a).

Sada se radi o inicijativi za uvoz krme iz Austrije, kao što je to bilo učinjeno 2004. godine u travnju, nakon sušne 2003. godine.

Prikupljeni su zahtjevi 15 obiteljskih gospodarstava za 179 rolo-bala sjenaže. Cijena jedne bale sjenaže sa svim troškovima i bez PDV-au ovom bi aranžmanu bila oko 500 kn.

Moramo uzeti u obzir da su troškovi prijevoza izuzetno skupi, tako da oni nose nešto više od polovice troškova po bali. Rezultat prihvatljive cijene je dugogodišnja suradnja HZPSS - Odsjek Požeškoslavonske županije i Udruge sa partnerima iz Austrije te direktnih odnosa partnera koji su definirani djelom i aktivnostima Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda - CroSima.

U organiziranu nabavu krme krenuli smo što je moguće ranije, kako bismo mogli čim više krme pribaviti na vrijeme, ali i preduhitriti cijene koje će se pojaviti na tržištu za mjesec ili dva. Tada će krma u Hrvatskoj i u inozemstvu zasigurno

40

biti skuplja. Za ilustraciju ove tvrdnje navodimo naš primjer u kojem smo prije dvadesetak dana balu sjenaže plaćali 31 Okn, a sada se po oglasima nudi za 500 kn.

Vjerujemo da nije potrebno napominjati koja je uloga navedene krme, ne samo za proizvodnju, nego i njezino održavanje normalnih životnih funkcija grla na gospodarstvima. Ističemo daje zima gotovo na početku, a kakvo će nas vrijeme čekati to nitko ne može sa sigurnošću potvrditi. Vrijeme koje dolazi nije nikako naklonjeno onim gospodarstvima koja nisu bila u stanju, iz bilo kojih razloga, pripremiti dovoljno krme za svoje blago. Stoga, dužnost nam je pomoći onoliko koliko to možemo.

Zbog boljeg shvaćanja ozbiljnosti problema nedostataka osnovne krme· za krave muzare i njezine nabave napominjemo kako postoji manjak krme i u zemljama oko nas. Procjenjujemo kako će potražnja u Hrvatskoj i inozemstvu porasti u sljedećim mjesecima, a to znači i da će cijena porasti. To nam govori iskustvo iz 2004. godine.

I u ovom slučaju uloga Udruge i organiziranog nastupa opravdava svoju svrhu postojanja. Ukoliko nam sve pođe onako kako smo planirali, a to je da bi · s operativnim aktivnostima krenuli odmah poslije 14.01.2008., tada će sigurno biti još zainteresiranih. Ostajemo otvoreni za pomoć. ■

Članovi Udrugeuzgajate/jasimentalskog govedaPožeštine

Mljekarski li<;t02/2008.

pe o Vašo prednost To your odvontoge Inženjering, izrado opreme i trgovino u procesno[ indus!riii Engineering, production ond trode :n process industry Tvrtka Pecon d.o.o bavi se procesnim inženjeringom, izrodom opreme i trgovinom u procesnoj imdustriji. Zastupljeni smo u gotovo svim granama prehrambene industrije, a posebno u mljekarstvu.

Pomoću proizvodne opreme Pecon-a može se proizvesti: konzumno mlijeko, svježi sirevi, meki ili tvrdi sirevi, jogurt, voćni jogurt, kiselo ili slatko vrhnje, maslac.

Iz područja prerade mlijeka Pecon nudi: Strojarsko-tehnološko projektiranje kompletnih obiteljskih i industrijskih prerada sukladno zakonskim propisima; Kompletnu opremu za mljekare od obiteljskih do industrijskih postrojenja; Pojedinačnu opremu za mljekarstvo: - loktofrize (volumen l 001 do 120001), - kontinuirane pasterizotore, - šoržne pastere (duplikotore), - sirne kade, - preše za sir, - spremnike za sirutku, - CIP stanice, - bućkalice za maslac, - cisterne za transport mlijeka (so ili bez vozilo).

Posterizator za mlijeko

•

Sirna preša

Duplikator za vrhnje

Bućkalica za proizvodnju maslaca

Kamionska cisterno za transport mlijeko

Neke od naših referenci: Dukat . Belje . Meggle Hrvatska KIM .

Zdenka . Mils Mljekara Split . Biogal .

Euromilk . Runolist . Lotus . Agropromet Ptujska Mljekara . Slavija . lmpaz Zaječar Srbija Jersey Knjaževoc Srbija .

Pecon d.o.o., Samoborska cesta 145 l 0090 Zagreb Tel: Ol /3496 413; 3496 428;

Fox: 01/3496 424 e-moil: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr

Loktofriz

Detalj iz obiteljske mljekare

Sirna kado

IZ CROSIM-a

Prema Bavarskog PROIZVOĐAČI zcmljišnog društva za poljoprivredu, trošak proizvodnje MLIJEKA U mlijeka po litri je 52 centa, a trenutno za mlijeko na tržištu EUROPI SE mogu zaraditi 40 centa. mi ijeka troše ranije supstance MORAJU UDRUŽITI proračunu

Proizvođači

zarađene

JER JE PROIZVODNJA MLIJEKA TEŽAK, ALI GENIJALAN POSAO KOJI MNOGI NE RAZUMIJU

-Mr. se.

Miroslav

Kovač------------------------------•

U Varaždinu je u organizaciji Varaždinske županije, Upravnog odjela za poljoprivredu, te Hrvatskog saveza proizvođača mlijeka i Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda-CroSim, 17.12.2007. održan okrugli stol o tržištu mlijeka u Europi. Gosti okruglog stola bili su predstavnici Europskog saveza proizvođača mlijeka (European Milk Board EMB), gosp. Romuald Schaber predsjednik EMBiz Njemačke, gosp.

Niels Lund - đan izvršnog odbora iz Danske, gosp. Ernst Halbmayer član izvršnog odbora iz Austrije te gđa Katrin Denzel - tajnica (EMB).

Uvodni govor ispred hrvatskih proizvođača mlijeka održao je gosp.

Stjepan Bistrović - predsjednik Saveza proizvođača mlijeka Hrvatske, a uvodno predavanje o proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj održao je mr. se. Miljenko Ernoić zamjenik župana Varaždinske županije za poljoprivredu i poslovni tajnik CroSim-a.

Iz izlaganja izdvajamo informacije o radu EMB-a i poruke koje su nam kroz svoja izlaganja poslali.

Od 80-tih godina prošlog stoljeća cijena mlijeku stalno pada. 2002. godine u Luxemburgu je održan sastanak na kojemu je dogovoreno daljnje snižavanje cijena mlijeka od strane otkupljivača. Proizvođačima se poručivalo kako moraju biti bolji i

kako moraju jeftinije proizvoditi te ih se upućivalo jedne na druge i tako razjedinjavalo. Rezultat sve teže situacije za proizvođače mlijeka je bilo njihovo prvo okupljanje u Hamburgu 2004. godine, kada je zaključeno da su im problemi isti.

Ondje su se našli predstavnici proizvođača iz Austrije, Švicarske, Francuske, Nizozemske, Belgije, Njemačke i Danske. Definirana su tri zajednička cilja: 1. U Europi minimalna cijena mlijeka ne smije biti ispod 40 centi/kg mlijeka.

2. Proizvođači mlijeka trebaju ostati u stalnom kontaktu kako ih se ne bi dijelilo.

3. Zaustaviti isporuku mlijeka u cijeloj Europi, ako to bude potrebno (interese je potrebno javno obznaniti).

Konačno, 2006. godine u Italiji službeno je osnovan Europski savez proizvođača mlijeka (European Milk Board). Ondje je definiran statut, izabran izvršni odbor od 6 članova i definiran proračun od 80.000 eura te je zaposlena profesionalna direktorica. Danas EMB ima 12 članica i 80 000 članova. Najnovija članica je Irska sa 22 000 članova.

Temeljni cilj Europskog saveza proizvođača mlijeka je: proizvesti mlijeko koje će platiti sve troškove i od kojeg će ostati zarada za razvoj, te imati dovoljno slobodnog

vremena kojim bi se osigurao viši standard života.

Cilj namjeravaju postići većim utjecajem samih proizvođača na tržištu kroz sljedeće korake: I. ciljano obavještavati proizvođače mlijeka diljem Europe; 2. povezati proizvođače mlijeka u cijeloj Europi i time povećati svoj utjecaj i moć. Ovdje ističu svoj slogan koji koriste: 11Mlijeko prodavati, a ne isporučivati ; 3. dobiti potporu potrošača (izrađenje komunikacijski koncept); 4. izdavati vlastiti informativni list; 5. kontinuiran izračun i analiza cijene mlijeka, kako bi slika u razgovoru s otkupljivačima bila što realnija.

Zadaća koja slijedi je organizacija Simpozija proizvođača mlijeka u Bruxsellesu u veljači 2008. godine.

Istaknuta je iskrena želja i potreba da se stvore partnerski odnosi sa otkupljivačima mlijeka kako bi zajednički mogli nastupati prema trgovačkim lancima i pripremiti zajedničku strategiju u borbi protiv dampinških cijena mlijeku u trgovinama. U tome su već jednim dijelom i uspjeli navodeći primjer cijene mlijeka u jednom od trgovač­ kih lanaca prije godinu dana i danas.

U inspiriranom govoru predsjednik europskog saveza proizvođača mlijeka, gospodin Schaber, 11

Mljekarski list 02/2008.

IZ CROSIM-a osvrčući se na problematiku

tržišta Tablica:Kretanje cijenemlijeka u 2007. g. u Francuskoj,Njemačkoj mlijekom u Europi, natuknuo je i Danskoj (uz istaknute osnovneparametreimast i bjelančevine) nekoliko važnih misli koje dočara­ Prognozaza Ožujak2007.

Listopad2007.

Država vaju složenost strateških problema siječanj 2008. centi/kg centi/kg u odnosu prema proizvođačima (centi/kg) (mast-bjelančevine) (mast-bjelančevine) mlijeka od strane zajednice. Pri 34 (3,8 3,2) 39 25,4 (3,8 3,2) Francuska tome ističe kako proizvođači - 10- 13% 27,2(3,7- 3,4) 40 (3,7- 3,4) Niemačka mlijeka nisu "više spremni da im se 37(4,2- 3,25) stabilnacijena Danska 28,5(4,2) stalno govori što moraju raditi, jer drži da su već dovoljno odrasli da Izvor:OriginalnipodaciEuropskogsaveza proizvođača mlijeka mogu biti partneri, ali i to da Zbog svega što se događa je odabrana za simbol kojim se želi proizvođačima mlijeka u Europi nije danas na prostoru EU i proizvodnje upozoriti na opravdane zahtjeve bitno imate li 5 ili 1 000 krava na mlijeka, proizvođači su odlučili proizvođača mlijeka u Europi. Svaka imanju, jedino političari svojim uzeti stvar u svoje ruke i aktivnočlanica Europskog <":!Veza ima kravu istupima prave razlike ijoš uvijek ne stima utjecati kako bi se odredila u nacionalnim boj:-.ma.

Temeljni cilj shvaćaju genijalnost uloge proizvo"fair" cijena mlijeku.

Ona je sada 40 je stvoriti jaku marku mlijeka kojoj đača mlijeka u Zajednici".

Cijene mlijeka su počele rasti centi. U tom pogledu su angažirali i su vlasnici proizv<' ači mlijeka.

Konačno, hrvdtski proizvođači krajem srpnja 2007. godine. U isto agenciju za izradu koncepta. vrijeme su porasli i troškovi proiz- Europski savez proizvođača mlijeka mlijeka pozvani su stupiti u članstvo vodnje mlijeka za 3 - 4 centi/kg. Ta- tom je prilikom prihvatio austrijski putem Saveza proizvođača mlijeka u model. Taj model nudi strategiju Europski savez, što je doče kano sa zakođer se očekuje daljnji rast cijene mlijeka zbog troškova krme, repro- pozitivnih pristupa i zaštitu proiz- dovoljstvom. Sada nam ostaje očeki­ vodnje putem marke mlijeka. Krava vati da se to čim prije i ostvari. ■ materijala i goriva.

I.Gundulića 66 48260 Križevci Hrvatska Tel/fax:048/716-112

Mobitel:091-9074/579 E mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

Obratite nam se s povjerenjem

Butler- radnik u Vašoj farmi koji Vas nikada neće iznevjeriti UVOZ RASPLODNIH GRLA PRODAJA KRAVA U LAKTACIJI U SURADNJI SA NAJUSPJEŠNIJIM UDRUGAMA U RAZVOJU GENETIKE MLIJEČNIH IMESNIH PASMINA U EUROPI-KONTAKTIRAJTE NAS

Ml:fekarski list 02/2008.

43

REPORTAŽA

USPJEŠNA GODINA RADA U PROIZVODNJI MLIJEKA -

Pošto je prepoznala da se proizvodnjom mlijeka najbolje oplemenjuje ulaganje u ograničene obradive površine i da može dugoročno stvoriti izvor prihoda cijeloj obitelji, obitelj Novosel iz Lukača odlučila je 2005. krenuti u novu poljoprivrednu proizvodnju proizvodnju mlijeka

Zoran Bašić1 dipl. ing. -------------------------------

Tada su krenuli u izgradnju staje iz sredstava Operativnog programa za razvoj govedarstva, koje je osigurala Vlada RH preko MPŠVG,HBOR-ai HAMAG-a.

Obitelj Novosel se odlučila baviti ovom proizvodnjom, jer uz gospodina Zvonka i suprugu Blaženku i njihova tri sina: Mario, Marijan i Zvonimir svoju budućnost vide u ovoj proizvodnji. Iz kredita i vlastitih sredstava 2006. izgradili su novu funkcionalnu staju sa slobodnim načinom držanja kapaciteta 80 muznih krava. U staju su početkom prosinca 2006. stigle prve kvalitetne bređe junice HF pasmine, uvezene iz istočne

rezance te gotovu smjesu s 19 % proteina. Pretprošle, 2006. godine, lucernu su kosili šest puta - prvi i posljednji otkos spremaju u sjenažu, dok ostale otkose spremaju u sijeno u čijoj pripremi koriste rotokosilicu s valjkom radi bolje kvalitete sijena. Što se tiče agrotehničkih mjera, svoje površine pravilno obrađuju i gnoje, a što je najhitnije i kalcificiraju. Stoga su lucernu prvi put kosili već u travnju.

Mikser-prikolicom pripremaju

obrok za svoje krave, a planiraju izgraditi svoj silos i mješaonicu hrane. Mehanizacija je prilagođena suvremenoj tehnologiji proizvodnje. Sami su izgradili prostor za smještaj podmlatka, gdje uzgajaju vlastite junice za remont stada, kako bi proizvodnja mlijeka imala svoj tehnološki kontinuitet.

Izgradnja ove farme je jedan od projekata koje podupire Virovitička-podravska županija, a na taj način pokrenuto je 16 projekata

Njemačke.

U razdoblju od godine dana, nakon što su se otelile, prvotelke su davale prosječno 32 litre mlijeka dnevno, s tendencijom rasta, obzirom na genesku predispoziciju krava. Rekorderka je dala čak 48 litara na dan. Mlijeko koje je E klase predaju Dukatu d.d. Zagreb, s kojim su potpisali ugovor o suradnji.

Hranu za svoje krave proizvode na oko 80 ha zemlje, koja je većim dijelom u zakupu. Siju lucernu i djetelinsko-travne smjese na 35 ha, a kukuruz za silažu na 20 ha obradivih površina: U hranidbi visokomliječnih krava koriste repine

44

S farme obiteljiNovoselkoja je izgrađena krajem2006. godine isporučeno je 500 000 litara mlijeka E kvalitete do kraja 2007. godine Mljekarski list 02/2008.

REPORTAŽA financiranih putem Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Od toga je desetak farmi muznih krava već krenulo s radom, nekoliko je još u izgradnji, a za neke je u tijeku izrada potrebne projektne dokumentacije.Jedan dio novootvorenih farmi nalazi se na području

općine

Lukač,

čije

otvaranje smo popratili u Mljekarskom listu u studenome 2007. godine. Na području Virovitičko­ podravske županije će, kada sve planirane farme budu dovršene i kada krenu s proizvodnjom, biti preko 1 000 muznih krava. Pokretanje poljoprivredne proizvodnje prema radno-intenzivnim i visokodohodovnim kulturama u voćar­ stvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu te izgradnjom farmi muznih krava i svinjogojskih farmi, dugoročno će biti osiguran razvoj ovog područja, ali bit će otvorena i nova radna mjesta, koja će omogućiti zapošljavanje mladih u ruralnim područji­ ma. Takav način razvoja poljoprivrede Hrvatska je izabrala u svojoj strategiji razvoja poljoprivrede. Projektima razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, 15 % stanovnika Virovitičko-podravske županije, koje se bavi isključivo poljoprivredom, imalo bi osiguranu egzistenciju i ostvarivalo bi značajan dohodak od poljoprivredne proizvodnje. ■

U proteklomrazdobljuhrvatski proizvođači mlijekauspjelisu povećati proizvodnjumlijekaza preko 100 mi!t/unalitara Protekla razdoblje (od 2003. do 2007. godine) bilo je bumo za proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Kvaliteta mlijeka je znatno poboljšana, a time se nisu mogle pohvaliti niti najrazvijenije zemlje Europe. S 22 % kvalitetnog mlijeka (E i I. klase), došli smo do 62 %u 2007. godini, što je izvrstan rezultat. Povećana je i proizvodnja mlijeka, a takvi pokazatelji idu u prilog činjenici da su hrvatski proizvođači mlijeka postali svjesni vrijednosti ove proizvodnje. Prošlo je vrijeme "bacanja" mlijeka, a danas su mlijeko i mliječni proizvodi zauzeli svoje mjesto na tržištu. Potrošači su shvatili da je mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama kvalitetno i da ne trebaju sumnjati u njegovu kvalitetu. Nas veseli činjenica da smo imali čast predstaviti i pohvaliti proizvođače mlijeka koji su hrabro pokrenuli proizvodnju mlijeka, ili su svoju postojeću proizvodnju unaprijedili. Obitelj Novosel, kao i mnoge prije nje, a nadamo se i mnoge koje će tek krenuti s proizvodnjom, pozitivni su primjeri razvoja mliječnog govedarstva u Hrvatskoj te nastojanja da proizvodnja mlijeka postane konkurentna i isplativa. To nije lak posao, ali ljubav prema ovom poslu svakako olakšava rad vrijednim proizvođačima mlijeka, čiji trud će sve više i više doprinositi razvoju mljekarstva u Hrvatskoj.

Poštovani čitatelji, u prošlom broju Mljekarskog lista obavijestili smo vas o mogućnosti ponude voluminozne hrane za krave u ovom, za neke proizvođače, veoma teškom razdoblju. Stoga, kako bismo vam omogućili da dođete do sijena i silaže, navodimo kontakt brojeve telefona na koje se možete obratiti: 048 867019 ij. Šadekiz Repaša) 048 833 410 (V. Blažekovićiz Gole) 099 216 4150 (R. Leša iz Šumećana) 043 887 308 ( S. Šalamunec iz Ivanjske) 01 629 2148 (M. Matas iz Donje Kupćine) 053 772 028 (M. Kostelac iz Poljica) ■

M(jekarski li.st 02/2008.

45

AKTUALNOSTI

PROPISI O MLIJEKU I MLIJEČNIM PROIZVODIMA -

Dr. se.PetarBosnić

Kao provedbeni propisi Pravilnici su doneseni temeljem Zakona o hrani ("Narodne novine" broj 46/2007.), njihova je primjena obvezna i već su stupili na snagu.

Pravilniko mlijekui mliječnim proizvodima(NN 133/2007.)

Ovim Pravilnikom propisani su uvjeti kvalitete kojima moraju udovoljavati mlijeko i mliječni proizvodi kod stavljanja ovih proizvoda na tržište. Proizvodi moraju ispunjavati uvjete o nazivu i definiciji proizvoda, dodatnim označavanjima, o sastavu i senzorskim svojstvima, vrsti i količini sirovina, dodanim sastojcima i o upotrebi aditiva i vitamina. Pravilnik se ne odnosi na određene proizvode (kondezirano i mlijeko u prahu, mazive masti, margarin, kazein i kazeinati), koji će biti regulirani posebnim propisom. Od mlijeka i proizvoda Pravilnikom su

Ovi pravilnicio kvaliteti kravljeg

sirovog mlijekai mliječnih proizvoda i metodama laboratorijskihanaliza doneseni su u skladu sa obvezama H1Vatskeza harmonizacijomi približavanjemnaših propisa propisimaEuropskeunije

obuhvaćeni: sirovo mlijeko, toplinski obrađeno mlijeko, fermentirana mlijeka, vrhnje, mlaćenica, maslo,

uzimanja uzoraka i metode analize.

Referentne metode analiza toplinski kajmak - skorup, sve vrste sireva, obrađenog mlijeka odnose se na sirutka, mliječni deserti, napitci i, određivanje ukupnog udjela: 1. ukupne suhe tvari, 2. masti, 3. bezmasne smrznuti deserti.

Odredbe Pravilnika ne pri- suhe tvari, 4. ukupnog dušika, S. mjenjuju se na proizvode koji su proteina i 6. određivanje specifične stavljeni na naše tržište, a proizvede- težine mlijeka. Kod analiza toplinski ni su i postoje na tržištima članica obrađenog mlijeka određuje se kakve Europske unije i članica EFfA (Europ- uvjete moraju ispunjavati voda i resko udruženje slobodne trgovine). agensi kod uzoraka mlijeka, zatim opDanom stupanja na snagu ovog rema i analitička vaga. Određena je Pravilnika prestaju važiti odredbe o metodologija izračunavanja dobivenih rezulata analiza mlijeka te kriteriji kakvoći mlijeka, mliječnih proizvoda, sirila i čistih kultura ("Narodne preciznosti: ponovljivost i obnovljivost. novine"br.59/91 i 158/2003.).

Ovim Pravilnikom preuzete su Pravilniko metodamaanaliza odredbe Odluke Europskog vijeća toplinski obrađenog mlijekaza 92/608/EEZ od 14. studenoga 1992. prehranuljudi (NN 133/2007.)

Pravilnik određuje metode kon- god. koje se odnose na reguliranje trole kvalitete toplinski obrađenog metoda analiza i ispitivanja toplinski mlijeka namijenjenog za prehranu obrađenog mlijeka za izravnu ljudsku potrošnju. ■ ljudi, kao i referentne metode

PROPISI O MODELIMA POTPORE DOHOTKU

I POTICANJU

PROIZVODNJE

U izmjenama ovih Pravilnika stva kao korisnike potpore dohotku. sljedeće godine.

Pravilniko izmjenamai dopunama Kod mlijeka su također iznema značajnijih izmjena i promjene Pravilnikao načinu i uvjetima mijenjeni rokovi naplate poticaja. Do se odnose na vrijeme i rokove provedbemodela poticanja sada je važila regulativa da se sredstva podnošenja zahtjeva za ostvarivanje proizvodnje(NN 133/2007.) isplaćuju u roku od 60 dana od isteka sredstava potpora dohotka ili U odnosu na stočarsku proiz- mjeseca u kojem je mlijeko predano, a novčanih poticaja, kao i vremensku vodnju i proizvodnju mlijeka, nema sada će se sredstva poticaja za mlijeko obvezu isplate ovih sredstava korisnicima. Pravilnici stupaju na promjena kod rokova podnošenja isplaćivati u roku od 60 dana od dana snagu odmah danom objave u zahtjeva za poticaje. Promjene se podnošenja zahtjeva. U stočarskoj odnose na biljnu proizvodnju, tako proizvodnji, kao i za govedarstvo, proNarodnim novinama. da je uz propisane rokove određena duženi su rokovi za isplatu sredstava Pravilniko izmjeniPravilnikao provedbimodela potpore dohotku dokumentacija koju je korisnik poticaja. Sa sadašnjih rokova isplate poticaja dužan dostaviti. sredstava od dva mjeseca od podno(NN 133/2007.)

Izmjene su donijete za obvezne šenja zahtjeva, sada će se isplata Kod ovog propisa propisuje se jedna izmjena koja sada glasi da će se rokove isplate novčanih poticaja sredstava, ovisno o kategorijama prema vremenu podnošenja stoke, izvršiti od pet do osam mjeseci "Potpora dohotku li. skupine isplaćivati jednokratno za tekuću zahtjeva. Za poticaje po proizvodnoj nakon podnošenja zahtjeva. Ovime se godinu najkasnije do 28. veljače površini sredstva će se, umjesto kao pogoršava položaj poljoprivrednih do sada do konca veljače, u sljedećoj gospodarstava u odnosu na rokove sljedeće godine". Ova izmjena se odnosi na nekomercijalna gospodar- godini isplaćivati do 31. svibnja isplate sredstava novčanih poticaja. ■

46

M(jekars/alist 02/2008.

SUSTAV KRAVA-TELE

HRANIDBA U SUSTAVU KRAVA-TELE -

Hranidba goveda u sustavu krava-tele općenito se može podijeliti na dva razdoblja: pašno razdoblje i hranidbu tijekom zime i ranog proljeća u prihvatilištima, kada je prirodni ili kultivirani pašnjak izvan funkcije, primjerice pod vodom ili snijegom, poput Mokrog polja, ili jednostavnije rečeno, Mr. se. Dalibor]ugović----------------- izvan vegetacijskog perioda

Veći dio godine goveda su na ispaši, ali u nepovoljnom dobu godine mora se proizvesti dovoljno krmiva za ishranu steonih krava, junica i teladi, odnosno junadi te bikova i mladih rasplodnih junica.

Mlada junad idu u prodaju neposredno s pašnjaka ili idu u tov na vlastitom gospodarstvu, ovisno o proizvodnoj filozofiji gospodara.

Budući da preferiramo pašu na prirodnim pašnjacima, kako zbog jeftinoće, kulturoloških, krajobraznih, tako i ekoloških razloga kako bismo sačuvali naše prirodne travnjake od zarastanja, za vegetacijski period uvijek preporučamo

ispašu na prirodnim travnJac1ma.

Sukcesija, odnosno zarastanje naših prirodnih travnjaka, već je uhvatila maha.

Na primjer, procjenjuje se da amorfa čini 50 %flore Mokrog polja.

Ta agresivna biljka istisnula je autohtone biljne zajednice, ponajprije utrine gusjaka i zajednice uspravnog ovsika i krestaca, koje su najkvalitetniji travnjaci u Mokrom polju, a o njima smo već opširno pisali. Kako bismo povratili prvobitno stanje, amorfu će biti potrebno kositi, a njen porast sprječavat će goveda koja rado brste mladu amorfu i kojih je, na sreću,

Teleu Mokrompolju sušne2007. godine 48

sve više. Razlog uspjeha i širenja amorfe je upravo izostanak stoke za vrijeme Domovinskog rata koja je do tada pašom i gaženjem sprječavala njezino širenje. Ipak, valja istaći, kako amorfa spada u porodicu Ieguminoza i pitanje je kolika je njena hranidbena vrijednost, budući da je sušne 2007. godine stoka u polju opstala samo zahvaljujući njoj, pri tom postižući odlične priraste. Općenito, zdravlje i kondicija stoke bili su na zavidnom nivou.

U brdsko-planinskom području svakako su najkvalitetnije travnjačke zajednice livade ovsene pahovke (Arrhenatheretum elatioris)i livade uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (Bromo-p/antaginetum), u kojima su i leguminoze koliko - toliko zadovoljavajuće zastupljene.

Na kultiviranim travnjacima svakako su najpogodnije rješenje trave koje podnose gaženje, odnosno napasivanje stoke, poput engleskog ljulja ili livadne vlasulje, a što više pregona sagradimo na pašnjaku, to bolje. Idealno bi bilo barem desetak, tako da stoka boravi nekoliko dana na pojedinom polju pa ide dalje na sljedeće, budući daje prosječno vrijeme regeneracije pašnjaka oko mjesec, do mjesec i pol dana, ovisno o klimatskim prilikama, podlozi i gnojidbi.

Naravno, sve to dosta stoji, ali ipak

Mljekarski list 02/2008.

SUSTAV

H.j.

Ca (g)

(g)

0,19 0,19 0,18 O 186

1,10 l 50 1,70 1,43

0,80 0,90 0,90 0,86

probavljivih bjelančevina za kilogram prirasta. Ovi staromodni nutricionistički termini više nisu u modi, ali ovaj put ćemo se ipak njih držati. Očekivani prosječni dnevni prirasti teladi na paši tijekom sezone iznose bar 800 g. Sve ovo ovisi i o pasmini te o kvaliteti travnjaka, odnosno vegetacijskoj sezoni. U tablici 1 dane su okvirne hranidbene vrijednosti paše ekstenzivnih travnjaka. Trajanje napasivanja iznosit će u prosjeku 200 dana, od svibnja do prosinca, ovisno o atmosferskim prilikama.

Tele je u prosjeku dnevno sposobno pojesti količinu zračno sušene tvari ekvivalentnu 2,5 %svoje tjelesne težine. Procjenjuje se da tele staro tri mjeseca na paši dobije 50 % potrebnih hranjivih tvari, a tek sa šest mjeseci dobije ispašom dovoljno hranjivih tvari za puni prirast od 1, 1 kg. Prosječni dnevni prirast teladi u prvoj fazi ispaše bio bi od 550 700 g. Na grafikonu 1 prikazana je krivulja dnevnih prirasta tijekom pašnog perioda po mjesecima.

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

Krave na pregonskompašnjaku ("Korina'~Novska) Tablica 1: Hranidbenevri/ednostiekstenzivnihpašnjaka ( 1 kg) Krmivo

Suha tvar (g)

Prob. bj. Sirova vlakna (g) (g)

Paša - mlada Paša - cvatnja Paša - stara Prosjek

165,05 220,02 250 02 211,69

30,78 27,75 19,88 26,13

prednost je ta da imamo stoku pod neposrednom kontrolom, a i prirasti bi trebali biti veći, mada bi se i o tome dalo diskutirati.

Mi nastojimo pripustiti ili osjemeniti krave i junice sredinom proljeća, prije odlaska na pašnjak, kako bi se telile nekoliko mjeseci prije početka nove pašne sezone.

Telad stara tri mjeseca, prosječne težine 120 kg, odlazi skupa s majkom iz zimskog prihvatilišta na pašu u polje. U prihvatilištu tele je navikavano na ispašu u ograđenim manjim pašnjacima, a davano muje i sijeno po volji, sve sa svrhom razvoja predželudaca i razvoja teleta kao preživača. Procjenjuje se da teladi treba od 4,5 do 5,0 h.j. i 550 do 600 g

Mljekarski l~t 02/2008.

Energija

35,01 60,03 76,04 57,02

KRAVA-TELE

p

1400 1200 1000

~

800

I!

cn

600 400 200

o

-+-

rujan

listopad

studeni

mjesec

dnevni prirast

-

Linear (dnevni prirast)

Grafikon 1: Prosječni dnevni prirasti teladi u g po mjesecima 49

SUSTAV

KRAVA-TELE

Telad će u optimalnim uvjetima tijekom svibnja ostvarivati dnevne priraste od 550 g, tijekom lipnja 600 g, tijekom srpnja 700 g, tijekom kolovoza 850 g, tijekom rujna, listopada i studenog, a ako vrijeme dopusti i prosinca, od 1 000 do 1 200 g. Prosječni dnevni prirast tijekom cijelog razdoblja napasivanja iznosi oko 800 grama. Naravno, sve ovo je puko teoretiziranje. Ipak, na temelju iskustava, odstupanja i nisu baš tako pretjerano velika. Na temelju očekivanih dnevnih prirasta prosječna težina teladi po mjesecima bit će sljedeća: svibanj 136 kg, lipanj 154 kg, srpanj 175 kg, kolovoz 201 kg, rujan 232 kg, listopad 265 kg, studeni 300 kg.

Hranidbene potrebe teladi Dakako, tijekom cijelog pašnog perioda telad će sisati svoju majku.

Prema Ogrizeku tele je u stanju dnevno posisati mlijeka u količini do 15 % vlastite mase. Na grafikonu 2 prikazane su prosječne dnevne količine mlijeka križanki Charolaisa i Angusa te čistog Hereforda na ispaši s teladi prema C.L. Streeteru Uournal of range managemant).

Mesne pasmine sklone su većim oscilacijama u mliječnosti, i naravno, perzistencija mliječnosti im je daleko manja nego u kombiniranih i mliječnih pasmina goveda. Stoga i uvodimo simentalca u uzgoj kako bi se ove manjkavosti poboljšavale. Međutim, udio paše u zadovoljavanju potreba teleta na energiji i probavljivim bjelančevi­ nama raste s odmakom pašne sezone, kao i sposobnost teleta da konzumira sve više suhe tvari iz voluminoznih krmiva pašnjaka.

Računa se da krave i telad dnevno na pašnjaku pasu oko osam sati. Gary (1970.) je utvrdio da se napasivanje odvija i po noći te da

50

7

travanj

svibanj

lipanj

Hereford srpanj

Charolais x Angus

kolovoz

rujan listopad

mjasecl

■ Charolais x Angus

studeni

■ Hereford

Grafikon2: Prosječne mliječnosti nekih mesnihpasmina na ispaš( prema Streeteru(Journalof rangemanagement) goveda prosječno dnevno u napasivanju provedu 10,2 sata. 1993. na ekonomiji Sljeme provedena su istraživanja na križancima Charolaisa i simentalca u smislu praćenja proizvodne efikasnosti krava i teladi. Prosječna porodna težina teladi iznosila je 35,67 kg, a nakon

eijećanJ

veljača

o11JJak

travanJ

svlbanJ

šest mjeseci križanci su bili teški 174, 19 kg. Prosječni prirast teleta na paši, uz kravu, iznosio je 770 g.

Gubici teladi kretali su se oko 1O %.

Na grafikonu 3 prikazani su udjeli majčinog mlijeka i paše u zadovoljenju energetskih potreba teleta tijekom pašne sezone. ■

ltpanj

srpanJ

kolovoz

ru.tan

llsloped

studen,

prosanac

mjeMcl

■ mlijeko

■ paša

Grafikon3: Zadovoljenjeenergetskihpotrebateladi iz paše i mltj'eka Mljekarski hst 02/2008.

,

FORTIJNA AGRO d.o.o. { 0f/2791-892. fax2796.Jf6

~ · •ERAK d.o.o ~ .13:,~!f(J,t!:!

KREDITI do 1O odina

,trarin[J •CJielovi,mrl d.o.o.

'JVilica, 033/131)-189 a -NinHutJd.o.o

-

~

Inih ulag nj dokumon_taclja ca I učešća

Kreditne kartice do 36 m eseci

,

-

KO

IVISA j •

~

RotodrlJ'ače No&vi 'Zaštita od ka

Vrhunska izvedba Povoljna cijena •

Vrhunska

njemačka

Prik

~:=;;-;:;;:::::;;~

t

Podrivači

Stražnji

utovarivači 500 kg / 1 cll.

'-5.599,00 kn tijelo ~ kugloril SOOkg 12 cll. -4.999,00 kn 6.ffl,00 k S rad. tltela • 9.499,00 kn

TanJurače

*Ko standard "Vile: opcija

Rasipači

umj. gnojiva

diska noie .799,oo kn

. tv ć' 5Je osprema 1

Pneum. sijačice ~

.... &

O)~

Q. O) c

2,20 m • 10.599,00 kn 2,90 m -12.999,00 kn

apomena: ražene cijene su bez PDV-a s popustom.

KVALITETA

HRANE

PREDUVJETI ZA PRIMJENU SUSTAVA HACCP U PROIZVODNJI HRANE

Sustav HACCP(engl. Hazard Analysis Critical Control Point) osmišljen je već šezdesetih godina prošlog stoljeća u okviru američkog svemirskog programa, s ciljem osiguranja sigurnosti hrane namijenjene astronautima

-

Dr. se. Nevijo Zdolec ------------------------------

Postala je jasno da tradicionalni sustavi inspekcije i kontrole gotovih proizvoda ne mogu pružiti stopostotnu sigurnost da je sva proizvedena hrana ispravna, pa se uvodi princip sustavne kontrole u različitim fazama proizvodnog procesa. Vremenom je sustav HACCP međunarodno prihvaćen i uveden u sve sektore prehrambene industrije.

U početku je bio usmjeren na industriju, a postupno i u druge faze poput veleprodaje, trgovine, restorana i dr.

Neke od prednosti HACCP koncepcije su: • povećanje sigurnosti i kakvoće hrane preko prevencijskih kontrolnih mjera u proizvodnom procesu; • povećanje povjerenja svih sudionika u lancu prehrane, posebno potrošača; provođenje HACCP-a pokazuje da tvrtka prati sigurnost svojih proizvoda i time ispunjava zahtjeve zakonodavstva; • smanjivanje zapreka u među­ narodnoj trgovini hranom zbog ujednačenog načina kontrole (samokontrole); • primjenjivost u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu; • fleksibilnost sustava radi uvođenja novih tehnologija; • dokumentiranje samokontrolnih mjera temeljenih na sprječavanju pojave problema, a ne na rješavanju nastalih problema.

Preduvjeti za primjenu HACCP-a

U proizvodnji

52

određene

nalazimo poveći broj koji mogu utjecati na kakvoću i sigurnost krajnjeg proizvoda.

Sustav HACCP je kontrolni mehanizam proizvodnog procesa, no da bi bio djelotvoran, prije svega treba uspostaviti mjere kontrole činioca van procesa koji mogu ugroziti sigurnost proizvoda (npr. oprema, objekt, higijena osoblja). Te su mjere uključene u sustav dobre higijenske prakse (engl. GHP) i dobre proizvođačke prakse (GMP),a obuhvaćaju: • čišćenje i dezinfekciju, • kontrolu štetnika, • kakvoću vode i zraka, • kontrolu temperature, • osoblje (higijena, zdravlje, edukacija), • ustroj i infrastrukturu (okoliš, zgrade, materijali, oprema), • tehničko održavanje i umjeravanje, • postupanje s otpadom, • kontrolu sirovine, • sljedivost, povlačenje proizvoda, namirnice činioca

povrat, odbacivanje zdravstveno neispravnih proizvoda, • alergene, • fizikalna i kemijska onečišćenja, • upravljanje podacima o proizvodima, • radnu metodologiju.

Navedene operacije i aktivnosti povjeravaju se osoblju koje mora razumjeti svoje zadatke te bilježiti sve provedene radnje. U tom smislu, jednostavan način predočavanja zadataka osoblju je prikaz koji daje odg:_ovorena pitanja: • "STO" - definiranje zadatka koji treba obaviti • "KAKO"- na koji način - detaljan opis radnji, korak po korak • "KADA"- definiranje učestalosti i točnog trenutka provođenja zadatka • "TKO" - postavljanje odgovorne osobe za pojedini zadatak • "GDJE" - definiranje mjesta provođenja zadatka Nadalje, provođenje tih aktivnosti njihova djelotvornost moraju se

Tablica 1: Programkontroleštetnika ŠTO Nacrt kontrolnih točaka

Plan aktivnosti kontrole i tretiranja štetnika

KAKO Postavljanje zamki i mamaca

Opisati aktivnosti pri kontroli pojedinih vrsta štetnika i način upotrebe pesticida.

Popis svih sredstava (naziv, način upotrebe, proizvođač, razina opasnosti)

KADA Postavljanje nacrta jednom te unošenje promjena prema ootrebi Učestalost se definira prema potrebi te prema zahtjevima zakonodavstva

TKO Vanjska organizacija

Vanjska organizacija

MljPkarski list 02/2008.

KVALITETA HRANE kontrolirati od strane zaposlenika ili vanjskih organizacija.

U provođenju plana kontrole također se određuju pravila prema jasnim načelima:

• "ŠTO" - definiranje specifičnih kontrolnih mjera za pojedine aktivnosti • "KAKO" - način kontrole, npr. pregled kontrolnih lista, analize (mikrobiološke i dr.)

• "KADA"- definiranje učestalosti i točnog trenutka provođenja kontrola • "TKO" - postavljanje odgovorne osobe, laboratorija ili organizacije za provođenje kontrola • "GDJE" - definiranje mjesta provođenja kontrole Plan čišćenja i dezinfekcije Pri sastavljanju plana čišćenja i dezinfekcije sastavlja se nacrt proizvodnog objekta, lista dezinfekcijskih sredstava koja će se koristiti za pojedine prostorije, površine, opremu, prijevozna sredstva i dr. te raspored i plan provođenja dezinfekcije.

Prema prije navedenim načelima, u planu se jasno navodi što se dezinficira, kako (detaljan opis radnji), kada i tko je odgovoran. Kontrola pranja i čišćenja provodi se vizualno i pregledom kontrolnih lista (npr. zidovi, podovi, stropovi, radni stolovi, odvodi, konvejeri, komore za hlađenje, noževi itd.). U provjeri djelotvornosti sanitacije koristi se kontrola mikrobiološke kakvoće površina određivanjem prisutnosti i broja mikroorganizama indikatora onečišćenja. Pri tome se mora definirati način uzorkovanja, površina koja se pretražuje, vrijeme i mjesto uzorkovanja. Ukoliko se verifikacijom čišćenja, pranja i dezinfekcije utvrde nepravilnosti i odstupanja od postavljenih normativa, poduzimaju se popravne radnje radi sprječavanja ponavljanja nesukladnosti. To može uključivati promjenu dezinfekcijskog sredstva

Mljekarski list 02/2008.

ili doziranja, promjene u radnim uputama, dodatnu edukaciju zaposlenika i dr.

Plan kontrole štetnika Kontrola štetnika (insekti, glodavci i dr.) u prehrambenoj industriji usmjerena je na sprječavanje njihove pojave u objektima te na postupke njihovog uklanjanja. U pripremi plana sastavlja se nacrt objekta s kontrolnim mjestima te kontrolne mjere. Provođenje tih aktivnosti povjerava se vanjskim organizacijama koje su ovlaštene za korištenje sredstava za suzbijanje štetnika.

Plan kontrole kakvoće vode Kakvoća vode jedan je od važnih činioca u prehrambenoj industriji, ne samo za provođenje sanitacijskih mjera, već i zato jer može biti sastavni dio prehrambenog proizvoda ilije dio proizvodnog procesa. U planu kontrole kakvoće vode potrebno je prikazati shemu distri-bucijske mreže pitke vode te dre-nažni sustav otpadnih voda, analitičke postupke kontrole i način tretiranja vode prije upotrebe te otpadne vode.

Plan održavanja Održavanje zgrada, prostorija, opreme i pribora dio je programa koji se postavlja na samom početku rada i provodi se kontinuirano tijekom proizvodnog procesa.

Materijali koji se koriste pri gradnji i uređivanju objekta (podovi, zidovi, vrata, radne površine, cijevi, odvodi i dr.) moraju biti održivi, glatki, neprobojni te podložni laganom pranju i dezinfekciji.

Oprema, spremnici i pribor koji dolaze u dodir s hranom ne smiju dovesti u pitanje sigurnost hrane u pogledu fizikalnih (oštećenje opreme), kemijskih ili bioloških onečišćenja.

U plan održavanja i praćenja funkcionalnosti opreme uključeno je i praćenje pokazatelja poput temperature, vremena, brzine i dr., što je i dio kontrolnih mjera pojedinih kritičnih točaka u okviru HACCP-a.

Plan sljedivosti Podrijetlo sirovine, poluproizvoda ili gotovog proizvoda mora biti poznato u svakom trenutku i bilo kojoj fazi lanca prehrane. Sustav sljedivosti osigurava praćenje puta sirovine i drugih sastojaka proizvoda do faze (primarne) proizvodnje i prerade, kao i put gotovih proizvoda u fazi distribucije i prodaje na tržištu. U tom smislu nužan je cjelovit pristup i povezanost svih sudionika u lancu prehrane, kao i kontrolnih tijela.

Kad govorimo o proizvodima životinjskog podrijetla, sljedivost mora započeti već u primarnoj proizvodnji i mora uključiti, između ostalog, podatke o porijeklu životinja, njihovoj ishrani (vrsta hrane, sastojci hrane, dobavljači itd.), primjeni pesticida, veterinarskih lijekova i dr.

Prema Zakonu o hrani (NN 46/2007.) sljedivost se definira kao "mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinji koja proizvodi hranu, odnosno služi za proizvodnju hrane, sirovini ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije". Sustav sljedivost osniva se na dokumentaciji, evidencijama, deklaracijama i bazama podataka.

Program edukacije zaposlenika Kakvoća i sigurnost hrane značajno ovisi o radnim navikama zaposlenika koji u tijeku svakodnevnog rada mogu unijeti fizikalna, kemijska ili biološka onečišćenja u hranu kojom rukuju. Radi smanjenja rizika od mikrobnog onečišćenja zaposlenici se podvrgavaju zdravstvenim pregledima te pohađaju tečajeve o higijeni.

Učestalost treninga ovisna je o higijenskom stanju u objektu, rezultatima provjere sanitacije, higijeni zaposlenika i rezultatima praćenja kritičnih kontrolnih točaka. ■

53

VAŠ VRT

PODBJEL

ljekovitarana proljetnica -

Podbjel je od davnina poznat kao djelotvoran lijek za kašalj. o čemu svjedoči i latinsko ime biljke Tussilagofarfara (tat. tussis = kašalj)

Marija Kranjčević, dipl. ing. ---------------------------

Podbjel raste po vlažnim, ilovastim i glinastim tlima, uz puteve, potoke, kanale, po nasipima, vlažnim njivama, kao korov po vrtovima i vinogradima. Već potkraj zime, tek što okopni snijeg, pojavljuju se žute cvjetne glavice na kratkim stapkama (do 15 cm visine) koje su obrasle ljuskastim listovima i dlačicama. Cvatnja se nastavlja sve do travnja, a cvjetovi se beru u početku cvatnje, dok još cvjetne glavice nisu posve rascvjetane. Suše se u vrlo tankom sloju na toplom mjestu. Pravilno osušeni zadržavaju svoju zlatnožutu boju i ugodan miris. Koriste se u čajnim mješavinama za dišne organe, ili se od njih pravi tinktura. 100 grama suhih cvjetova prelije se sa pola litre 70 %-tnog alkohola i moči 30 dana uz povremeno miješanje. Ocijeđena tinktura čuva se u tamnim staklenim bocama.

U slučaju prekomjerne sluzi u dišnim organima preporuča se piti triput dnevno 1O - 15 kapi u malo vode, čaja ili nakapano u malo meda.

Listovi se pojavljuju tek kad biljka procvjeta, sluzavi su i gorka okusa. Imaju veliku krpastu plojku s blago nazubljenim rubom. S gornje strane listovi su svijetlozelene boje, a donja strana uvijekje siva i dlakava pa otuda i naziv podbjel.

Listovi podbjela sadrže 7 - 8 % sluzi (cvjetovi manje) i pomažu kod nadraženosti sluznice uslijed upale ždrijela, suhog kašlja, promuklosti, bronhitisa i astme. U manjim količinama u listovima se nalaze i pirolizidinski alkaloidi, koji su kod dugotrajne upotrebe i u većim

, štetni za zdravlje. U primjenjuje se kod upa]a vena, cvjetovima ih nema. Iz tog razloga opeklina, oteklina, čireva, gnojnih upala kože, rana i ekcema. Čajem se pripravke lista podbjela treba ispire i vlasište kod prhuti i ispadakoristiti prema uputi. Čaj od listova: 1 - 2 čajne žličice nja kose. Listovi se koriste i za usitnjenih listova preliti s 2,5 dL dimne inhalacije kod bronhitisa i vruće vode, poklopiti i pustiti da astme. Usitnjeni listovi umataju se u odstoji 1O minuta. Piti 2 - 3 šalice papir za cigarete. U neki sjevernim čaja zaslađenog medom, ne duže od zemljama liječi se reuma omatanjem 1O dana. Čaj se ne preporučuje bolesnika u plahtu obloženu svježim trudnicama, dojiljama i osjetljivim listovima podbjela. Uz to se pije osobama. topli čaj od cvjetova bazge, lipe i U narodnoj medicini čaj se podbjela. ■ smatra dobrim sredstvom za čišće­ nje krvi pa se pije kod različitih kož10.02. 20.02. 28.02. nih bolesti. Ispiranje nezaslađe­ OSIJEK6,52 17,066,37 17,216,24 17,32 n im čajem ili uvarak od listova u ZAGREB 7,04 17,166,48 17,326,35 17,43 obliku obloga količinama

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Mljeknrski li,st 02/2008.

VAŠ LIJEČNIK

BEBAU KUĆI -

Dr. Ivo Belan ---------Srećom,

tijekom

posljednjih nekoliko desetljeća nastupila je revolucija u medicinskom aspektu porodništva. Danas je trudnoća gotovo sasvim sigurna za ženu, a fetalna i novorođenačka smrtnost je smanjena. U vremenu priprema za porod, mnogi se roditelji educiraju i dobivaju osnovna znanja o trudnoći i samom porodu. Međutim, pored potrebnog znanja o tome što očekivati u momentu poroda, dobra priprema mora uključiti i razumijevanje tri druga perioda u životu novih roditelja: vrijeme provedeno u bolnici, prvi dani kod kuće s novom bebom i promjena u životu bračnog para i (prilagođavanje) roditeljstvu.

Većina uzbuđenja od donošenja bebe kući je odmah iza uzbuđenja izazvanog samim porodom.

Budući da je većina majki nakon dolaska kući još uvijek umorna i iscrpljena od poroda i ponešto zabrinuta kako će se brinuti o ostaloj svojoj djeci, stručnjaci za njegu djece preporučuju da roditelji osiguraju neku pomoć u kući. Za to obično postoje mnogobrojne mogućnosti. Ne smije se zaboraviti ni na lokalne patronažne medicinske sestre iz doma zdravlja. Postoje programi po kojima sestre dolaze u kuću i savjetuju mlade majke, posebno one kojima je to prvo dijete, kako se brinuti i njegovati bebu.

Očevi i starija djeca mogu biti od velike pomoći. S malo planiranja na vrijeme, čitava se obitelj može uhvatiti posla i učiniti prvih nekoliko tjedana u kući mnogo lakšima. Neki muzev1 uspijevaju dobiti od svoje firme i nekoliko dana dopusta ili

Mljekarski Hst 02/2008.

Premda je porod jedan od najprirodnijih i često doživljenih događaja u životu, on je dugo vremena u prošlosti, a ponegdje još i donedavno, bio okružen praznovjerjem, strahom i mističnošću

uzmu od svoga godišnjeg odmora.

Koliko će dugo majke trebati pomoć ne ovisi samo u kućnoj financijskoj situaciji, nego također i o tome kako se majka osjeća. Majci je potrebno pružiti pomoć u kući sve dotle dok ona osjeća da se lako zamara. Ona treba pokušati svakim danom obaviti nešto malo više posla i nakon dva tjedna vjerojatno će biti u stanju preuzeti uobičajene obaveze.

Sigurno je da će mnogi ljudi htjeti vidjeti prinovu u kući. Porodilja ne treba ustajati iz kreveta da počasti goste.

U početku posjete treba ograničiti samo na bližu rodbinu, a prijateljima valja objasniti da ste još uvijek slabi i da bi radije da vas posjete nakon nekoliko dana.

Ništa nije kao prije Ulazak bebe u život jednog bračnog para pokreće kompleksne psihološke promjene koje će imati trajni utjecaj. Očekivati da će sve biti kao prije, bilo bi nerealno.

Nakon nekoliko dana kod kuće možda ćete početi osjećati da nešto "nije u redu". Odvraćali vas nešto od bebe, možda ste postali malodušni ili tjeskobni, potišteni ili ste zabrinuti za bebu? Ili ste možda zabrinuti da vaša beba ne dobiva dovoljno mlijeka? Možda vas brine vaš odnos s mužem - iako sve izgleda u redu, vi ustvari doživljavate jedno stanje koje je poznato kao postnatalna depresija, to jest depresija nakon poroda. Simptomi tog stanja mogu biti tako blagi ili mogu tako brzo nestati da čak

izbjegnete pojam depresija. Što uzrokuje kod nekih žena određeno depresivno raspoloženje, potištenost nakon poroda? Neki stručnjaci smatraju da su za to odgovorne hormonalne ili metaboličke promjene koje nastaju za vrijeme trudnoće. Drugi to pripisuju psihološkim faktorima. Neke mlade majke, na primjer, mogu postati depresivne kad vide da njihovo tijelo ne poprima odmah nakon poroda nekadašnji djevojački izgled (možda im nitko nije objasnio da maternici treba skoro mjesec i pol dana da se ponovo stisne na svoju uobičajenu veličinu). Druge pak žene mogu dospjeti u potišteno stanje zbog toga što vide da njihova beba ima tipično crvenu i naboranu kožu i nije tako lijepa kako su one možda očekivale. Bez obzira koji je razlog, ako porodilja nije svjesna toga da mnoge žene povremeno osjećaju iste reakcije, izlaže se riziku da padne u još dublju depresiju.

Od pomoći je saznanje da su ovakva stanja samo privremena (obično prolaze unutar nekoliko dana i tjedana). Međutim, najbolji način da ih se svlada jeste boriti se protiv osjećaja "bilo što da učinim ne pričinja mi zadovoljstvo i za ništa me nije briga". Razumije se, poslovi i aktivnosti majke moraju se sada usmjeriti i okrenuti prema ponašanju njezine bebe. Svatko tko može pomoći majci u ovom periodu dobro je došao. Osobito ako će to omogućiti majci da povremeno izađe iz kuće, posjeti roditelje,

55

VAŠ LIJEČNIK prijatelje, pogleda neki film, ode u kupovinu itd. Naravno, ako kućna pomoć nije na raspolaganju, ponijet će i dijete sa sobom. Organizam porodilje je upravo prošao kroz velike fiziološke promjene i zbog toga se brzo i lako umara.

U rijetkim slučajevima pojavljena se depresija kod majke pogoršava, umjesto da se poboljšava.

Savjet liječnika U tom slučaju potrebno je konzultirati liječnika. On će možda savjetovati pregled kod psihijatra ili nekog drugog stručnjaka koji će pomoći da se majka izvuče iz ovog

teškog perioda. Premda žena može biti preokupirana svojom novom majčinskom ulogom, ona ipak ne smije zanemariti supruga. Čak i muž kojeg se najviše voli može postati zabrinut, ljutit i ogorčen ako mu žena u tom periodu poklanja samo minimalnu pažnju i brigu. Majka također valja imati na umu da s novom bebom i za muža dolaze nove brige; hoće li moći zadovoljiti nove financijske potrebe obitelji? S obzirom na prezauzetost na radnom mjestu, hoće li moći imati dovoljno vremena da se posveti i djetetu? Da bi spriječila ispoljavanje takvih raspo-

loženja, supruga će dobro učiniti ako i tatu od samog početka uključi u poslove oko bebe kao što je hranjenje, mijenjanje pelena itd. Bilo kakva njegova nespretnost i saznanje o nedoraslosti u tom poslu s praksom će se ubrzo ispraviti.

Ukratko, nove majke i novi ocev1 imaju mnogo toga zajedničkog. Njihovi su osjećaji otprilike istog intenziteta. Oboje trebaju priznati i prihvatiti osjećaje drugoga i ako je potrebno učiniti određena prilagođavanja. Na taj će način oboje postići nesmetan i lagan prijelaz u roditeljstvo. ■

ali i neobično toplo.

Ne tako davne 1997. godine, apsolutna maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku čak do 18,7 Celzijevih stupnjeva, dok se apsolutna minimalna temperatura zraka spustila i do -9,3 Celzijevih stupnjeva. Hladnih je dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od 0,0 Celzijeva stupnja, u Osijeku te iste godine bilo čak 16.

Snijega na tlu u veljači može, a i

ne mora biti. Primjerice, 1996. godine u Zagrebu je bilo čak 20 dana sa snijegom na tlu, a već sljedeće godine pojave snijega nije bilo niti jednog dana.

Uživajući u ljepoti snijega, vjerujemo da mnogi ne znaju odakle snijegu tako lijepa bijela boja. Eto vam odgovora. Proces smrzavanja prehlađenih kapljica vode teče vrlo brzo. Između pojedinih zaleđenih kapljica vode ostaju molekule zarobljenog zraka. Upravo zato, snijeg je bijele boje, a k tome i neproziran. ■

Zašto je snijeg bijele boje?

'Veljača - prevtrača", tako glasi jedna od brojnih pučkih izreka. I stvarno, vrijeme je u veljači vrlo promjenjivo. U mnogo slučajeva cijela veljača nije izrazito hladna.

No, ipak su moguća razdoblja kada je tijekom mjeseca izrazito hladno,

BIOdar

Tvornica stočne hrane,Varaždin Cijenjeni proizvođači mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših mliječnih krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krmnih smjesa. Našje zajednički cilj da dobre genetske predispozicije visokomliječnih grla pretočite u kvalitetno mlijeko.

PROGRAMHRANIDBEMLIJEĆNIH KRAVA

Konvencionalne smjeseza dopunskuhranidbumliječnih govedakod uravnotežen"! osnovnogobroka: • GKM-2-19% - potpuna krmna smjesa za muzne krave s min. 19% bjelančevina • GJKM-Do-32% - dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) s min. 32% bjelančevi

Smjesenamijenjeneza intenzivnuproizvodnjuvisokomliječnih krava: • KM-22% - potpuna krmna smjesa s min. 22% bjelančevina - dostupna u tri varijan - INTENZIV - velik udio by pass bjelančevina, niacin, zaštićene masnoće - PLUS- by pass bjelančevine, niacin, zaštićene masnoće+ Yea sacc1026 - MILKI - by pass bjelančevine, kelirani mikroelementi, niacin, Yeasacc1026 • GJKM- Do-35%- Top - dopunska krmna smjesa s min. 35% bjelančevina - by pass bjelančevine, zaštićene masnoće, niacin, Yeasacc1026 Smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakira1 natron vreće ili u rinfuzi.

Ekspandiranasmjesa- prvi i jedini u Hrvatskoj - termički obrađena smjesa s ciljem d postigne: • bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu • povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku • povećanje razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škrc • najviša higijenska ispravnost smjese • ukusnija hrana - bolja ješnost • veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka • i na kraju - veći profit.

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.Silosi se m~ koristiti za TMR hranidbu ili nadopunjuju postojeći sustav kompjutorizirane hranidb Time osiguravamo zatvoreni ciklus distribucije smjese od proizvodnje do hranidbe 1 farmi kupca.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravm komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar.

Danasje brigaza hranidbuživotinja,brigaza zdravljeljudi