Mljekarski list 12-2008

~k,

zamidia;~blače, be0~~.9

~U/~

Ud/~~{$/

© .

.

~

~

BESPLATNIpotrošački telefon oaoo211 211

0uAarffil

WWW

.

du kat.hr ....

........

A .. tl\\111/

ĆH u

ISSN

SADRŽAJ RIJEČ UREDNICE __

0351-9104

Naslovnica: _

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Kako Zajednička agrarna politika određuje proizvodnju mlijeka u nas?

Neke pretpostavke razvoja naše kozarske proizvodnje u odnosu na EU _ GOVEDARSTVO Kako proizvesti što više mlijeka po kravi_ Objekti za proizvodnju mlijeka - važni čimbenici u iskorištavanju genetskih kapaciteta krava_________ E.NE.RGETIKA Povećanje energetske učinkovitosti u sustavima zagrijavanja vode i mužnje GOSPODARSTVO Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka u RH (FADN) _____________ Karlovačka industrija mlijeka u sustavu Dukat - Lactalis ZORA VLJE.STADA Korekcija papaka muznih krava Čimbenici plodnosti pod utjecajem reproduktivnog sustava krave HRANIDBA Tehnika napajanja teladi kolostrumom u prvim danima životaBjelančevine značajne u hranidbi krava s visokom proizvodnjom mlijeka

• GODINA

44 • PROSINAC

2008.

Srdačan pozdrav

s Trga bana Jelačića

2

RATARSKE. I KRMNE KULTURE Engleski ljulj __

4 46 7

31

AGROTEHNIKA Mehaničke mjere povećanja plodnosti tla __ 32 TRA VNJAŠTVO Korovi - nepoželjne biljne vrste u travnjacima ______ _

35

REPORTAŽA

22

10

13 37

Proizvodnja mlijeka u Gradu Zagrebu Nova farma muznih krava ____________

40 42

Prva kušaonica sira pokraj rijeke Korane __ 54 IZ UDRUGA Osnovana Udruga uzgajivača simentalskoga goveda Hercegovac__________ __44 EDUKACIJA Održano IV. savjetovanje uzgajivača goveda _45 RAZMIŠLJANJE. TE.RE.NSKOG AGRONOMA Stvaranje hrvatskih farmera u proizvodnji mlijeka Razmišljanje povodom Božića _

50 58

26

INFORMACIJA Dani malih sirara "SirCro" u Zagrebu ___ Novo sti iz znanosti

52 55

28

OBITELJ I DOM

60

14 18

____

RIJEČ UREDNICE

Poštovani čitatelji

Mljekarskog list oba je godine u kojem već uobičajeno vlada predblagdansko raspoloženje, a nadolazeće blagdane svi bismo željeli proslaviti mimo u krugu svoje obitelji, na način kako su to godinama činili naši roditelji i djedovi.

AJi ipak, teško je ovih dana bezbrižno se prepustiti blagdanskom raspoloženju, kada sa svih strana stižu nimalo ugodne vijesti o svjetskoj financijskoj krizi, od koje niti Hivatska nažalost neće biti pošteđena.

D

GlavnaurednicaMljekarskoglista VeraVolarić, dipl. ing.

No vratimo se mi proizvodnji godini uvjetovali su pad proizvodnje Unatoč mišljenju da je mliječni mlijeka i događanjima vezanim za sektor jedan od bolje uređenih sek- i povećanje cijena kukuruza. Uz tora u poljoprivredi, ipak postoji od- porast cijena stočne hrane, repromljekarstvo.

Dobro se sjećamo početka ređeni broj nezadovoljnih proizvo- materijala i energenata poljoprigodine, kada je koalicijska Vlada s đača mlijeka koji žele izaći iz ovog vredni proizvođači zahtijevaju posla (pitamo se - kuda će oni i što će povećanje cijena svojih proizvoda ciljem poboljšanja gospodarskog položaja poljoprivrednih proizvo- raditi?), ali na sreću više je onih koji među kojimaje i mlijeko. đača i provođenja reformi u razborito nastavljaju s ovim poslom Ova kriza zahvatila je i Hrvati ne kane ga napuštati. poljoprivredi, nastojala stvoriti sku, a proizvođači mlijeka nezadoSvjetskakriza uvjete za postizanje što veće voljni otkupnom cijenom mlijeka hrane i energenata konkurentnosti poljoprivrednoprosvjedovali su u više navrata.

Na svjetskom tržištu sve je veća Posredovanjem Ministarstva poljoprehrambenih proizvoda u RH. Za potražnja i potrošnja poljopripoljoprivredu su tada povećana privrede postignut je sporazum o vredno-prehrambenih proizvoda, novčana sredstva iz Državnog povećanju ciljne cijene mlijeka koja što uzrokuje deficit hrane i poveproračuna RH, i to sa 2,5 na 6,0 'je u proteklom razdoblju korigirana ćanje cijena. Na krizu hrane, između milijardi kuna, namijenjena za ostalog, utječe sve veća proizvodnja u dva navrata (1. 12. 2007 i 1. 7. poboljšanje uvjeta proizvodnje, 2008.). biogoriva jer kroz proizvodnju ulaganje u novčane poticaje, tako da uljane repice i kukuruza za bioProizvodnja i otkup mlijeka se i za 1 hektar poljoprivredne goriva farmeri ostvaruju veće zarade U 2008. godini nije se nastavio površine i 1 grlo (mliječna krava) te se tako stvara konkurencija trend porasta otkupa mlijeka pa se mogu ostvariti sredstva novčanih poljoprivrednim proizvođačima za procjenjuje da će količine mlijeka u poticaja. Biloje to ugodno čuti i svi proizvodnju ljudske hrane. otkupu biti za određeni postotak koji se poljoprivrednom proizvodmanje negoli u 2007. godini.

Rasttroškovau poljoprivredinjom bave vidjeli su dobru proizvodnji mlijeka Promatrajući kakvoću svježega si• budućnost za sebe i svoju obitelj.

Klimatski uvjeti u sušnoj 2007. rovog mlijeka, povećavaju se

.l

~~===========~~~~====== količine mlijeka europske kakvoće.

Prema podacima Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka ove godine Hrvatska proizvodi čak 72% mlijeka EU kakvoće. To je velik pomak u poboljšanju kakvoće s neposrednim utjecajem na obračun cijene mlijeka proizvođačima, a što je najvažnije pruža jamstvo i sigurnost daljnjeg bavljenja mljekarskom proizvodnjom. Već sada, značajan broj naših obiteljskih farmi koje proizvode mlijeko, po produktivnosti, količinama i kakvoći mogu se usporediti sa farmerima zapadnoeuropskih zemalja.

Razvoj proizvodnje mlijeka

Za daljnji razvoj proizvodnje mlijeka poboljšani su uvjeti kreditiranja za izgradnju novih farmi i adaptacije postojećih kapaciteta.

Kamatne stope su niže, duži su rokovi povrata kredita. Vrlo je značajno da su kapitalna ulaganja povećana na 50% kao iznosi bespovratnih sredstava u odnosu na

vrijednosti investicije, a maksimalni iznos ovih bespovratnih sredstava može maksimalno iznositi do 3,5 milijuna kuna.

RIJEČ UREDNICE

sreću biti samo privremena.

I na kraju, što reći osim da svima onima koji vjeruju u proizvodnju mlijeka, koji u tom teškom ali ipak sigurnom poslu vide budućnost Pregovori Hrvatske svoje obitelji, onima koji znaju da za članstvo u Europskoj Uniji bez kakvoće mlijeka I. razreda i veće Nastavljaju se pretpristupni pregovori s Europskom Unijom, me- proizvodnosti po grlu nema profitabilne proizvodnje nigdje u svijetu, đutim, još nije otvoreno poglavlje o poljoprivredi. Hrvatska je dala svoja želimo da nastave u tom ustrajanju i stajališta i prijedloge o poljoprivredi prebrode ovu krizu koja je zahvatila i po toj osnovi nema zapreke da sve grane gospodarstva pa i sve slojeve društva. A krize su prolazne i pregovori započnu.

Za perspektivu hrvatskog mlje- ne bi smjele obeshrabriti nikog pa karstva, uz kakvoću mlijeka EU tako niti proizvođače mlijeka.

A svima onima koji u prostandarda, važna je i mliječna kvota za količine koje bi bile stimulativne, izvodnju mlijeka ne vjeruju ili se a što bi osiguralo razvoj mljekarstva kolebaju, poručujemo da ne gase u Hrvatskoj. Tijekom ove godine naprečac jedan nedovršen posao, a otvoreno je dosta novih farmi pritom ne spoznavši kako postići prvi razred kakvoće mlijeka i veću mliječnh krava obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i proizvodnju po grlu. Težak je to cilj, ali ipak ostvariv, već samim tim što velikih mliječnih farmi, poput je plasman mlijeka EU kakvoće nedavno otvorene Agrokorove osiguran a mljekarska industrija mliječne farme Topolik, kapaciteta 500 krava. Stoga će stagnacija zahtjevan ali ipak siguran partner.

Dragi proizvođači mlijeka, proizvodnje i otkupa mlijeka na vama i vašim obiteljima Uredništvo Mljekarskog lista želi miran i čestit Božić i više uspjeha u Novoj 2009. godini. ■

~edu

rp}Jo:w5

i~mlffe/ca u 200.9. ff04ini xe1,;oa/Jn ~j.ttx;,

~~ua

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Nakon velikih Kako Zajednička kolebanja i rasta cijena mlijeka, ZAPje agrarna politika trebao donijeti određuje proizvodnju ravnotežu i stabilnost cijena. Ista je trebala biti i mlijeka u nas? smanjenjem dohotka plaćena

područja s otežanim uvjetima gospodarenja, rethodne studije utje- • ustanovljuje se poseban fond za caja ZAP-a na proizvoruralni razvoj. đače mlijeka pokazivale Razvoj financijske potpore ide su da za prag rentabil- u tri stupnja, s početkom od 2005. nosti proizvodnje far- godine. Potpora iz državnih izvora meri trebaju držati najmanje 40 ne smije prelaziti razinu od 41, 7 € krava, a da za "prihvatljiv'' život u po toni (ako se daje kao dopuna mljekarstvu trebaju stado od 70 premijama za muzne krave), ili 350 € krava (Rickard, 1999.). Tada kao i po kravi (ako se isplaćuje kao danas samo je nešto manje od 40 premija po jedinici površine). posto proizvođača u EU s više od 40 Dodatno premiranje proizvodnje krava u stadu. moglo se provoditi u razdoblju Nova Zajednička agrarna 2004. - 2007. godine. Nakon toga politika EU (CAP, 2003.) podržava potpore su zamijenjene jedinruralni razvoj i poljoprivredni okoliš stvenim plaćanjem. Nakon krize s prije nego proizvodnju i farmerske početka stoljeća i uvođenja kvota za prihode (CAP Reform Agreement, mlijeko, cijena mlijeka na tržištu EU2003.). a zadržavana je iznad interventne, a Razdvajanje potpore farme- značajno iznad svjetskih cijena. EU rima od same proizvodnje bila je je imala snažne mehanizme održavelika inovacija agrarne reforme, pri vanja cijena kvotama i izvoznim čemu su na proizvodnju mlijeka subvencijama. Činilo se da unatoč najviše utjecali: planiranom povećanju svjetskih • smanjenje cjenovne potpore 22%, cijena mlijeka, zbog liberalizacije • jedinstvena plaćanje po gospo- prometa mlijeka, do 2013. godine darstvu uspostavljena prema po- nema problema za proizvođače iz vijesnom kriteriju i regionalnoj EU-a. razini i samoj farmi, te vezano uz Ulazak zemalja istočne i količinu korištenog zemljišta, središnje Europe u EU s kraja 90-ih • nevezanost iznosa plaćanja i godina prošlog stoljeća uvjetovao je broja grla na farmi, kod njih smanjenje poljoprivrednih • maksimum 50% potpore može se taksi i cijena mlijeka. Danas su u povezati s proizvodnjom, u što su "novim" članicama EU-a zaštitne uključene i dodatne potpore za carine u pravilu niže nego prije

Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić

P

4

proizvođača

ulaska u EU (iznimka su Poljska i Rumunjska). Troškovi proizvodnje u novim članicama u pravilu su viši nego u EU, pa je na proizvođače mlijeka pojačan tržni pritisak za povećanjem kapaciteta (osnovnog stada), povećanjem iskorištenja kapaciteta (muznost po grlu) i proizvodnje s nižom cijenom. Kako dio manjih proizvođača ne može reagirati na ovaj pritisak unaprjeđenjem svoje proizvodnje, nepovratna odlazi iz mljekarstva, što u pravilu uzrokuje smanjenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u novim članicama EU-a.

Prošlu godinu svjetsko tržište mlijeka obilježio je nagli porast cijena. U odnosu na 2006. godinu, potkraj kolovoza 2007. prosječne cijene u Europi bile su 5,08 €/100kg ili 17,8% više. Tada je zabilježena prosječna cijena mlijeka od 33,55 €/100 kg (ili okvirna 2,46 kn/litra).

Najviše cijene mlijeka u EU tada su zabilježene u Nizozemskoj. Tako su između srpnja i kolovoza proizvođačko-prodaj ne cijene povećane između 20,2% i 30,7%, na razinu od 32,60 do 35,34 €/100kg (otkupna cijena od 2,38 do 2,58 kn/litra). Prosjek EU zemalja je s nešto više od 38,97 €/100 kg mlijeka

Mije/carskilist 12/2008.

EKONOMIKA na početku 2008. smanjen na 36,96 €/100 kg u ožujku ove godine. Za proizvođače mlijeka ukupna je proizvođačko-prodajna cijena smanjena s nešto manje od 39 na ispod 33 €/100 kg. Kao i prošle godine, i ovaj put cijene su više u starim članicama EU-a(EU-1O).

Europska komisija predstavila je potkraj svibnja zastupnicima Europskog parlamenta prijedlog modernizacije Zajedničke poljoprivredne politike (CAP),kako bi mogla odgovoriti povećanoj potražnji za prehrambenim proizvodima. Glavni su elementi prijedloga Europske komisije da se trajno ukine obveza kojom se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, te ukidanje veze između visine subvencija s količinom proizvodnje.

Kako će se ova kretanja odraziti na našu proizvodnju mlijeka i što će biti s našim ciljem održavanja barem 650 milijuna litara mlijeka kao pregovaračkom osnovom pri ulasku u EU?Je li realno očekivati da takvu kvotu ostvarimo 90%-tnim udjelom mlijeka europske kakvoće? Od prošle godine broj isporučitelja mlijeka u Hrvatskoj je dodatno smanjen za oko 6500. Prosječno naši proizvođači isporučuju manje od 25 tisuće litara mlijeka godišnje, što je dvostruko manje nego u Sloveniji ili gotovo 2,5 puta manje nego u Austriji. Ni kod njih nisu sve veliki proizvođači s više od 40 ili 50 krava, ali od nas se razlikuju po količini mlijeka po muzenom grlu.

Kako bismo ostali na današnjoj razini proizvodnje, odnosno otkupa koji se jedini računa u kvotu I, s oko 90%mlijeka u standardu, u Hrvatskoj moramo povećati udio mlijeka u standardu za oko 120 milijuna litara.

Takvo povećanje kakvoće proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s EU i neposredno nakon planiranog

Mljekarski list 12/2008.

POLJOPRIVREDE

Grafikon 1: Prosječne cijenemlijeka "u staji" - EU-25 2007. i početkom 2008. godine -

41~

39 37 CĐ .li:

35

0

33

--

_.._

~

o

,/

' "'

A/

•

5 31

..

29

/

-

/

JI,,/ __,,,..

.........___

27

~

/

~~

25 Jan

Feb

Mar

Apr

May

Jun

Jul

Aug

Sep

Oct

Nov

Dec

1-.- 2007 -+- 20081 Izvor: http:!/www.mdcdatum.org.uk/M ilkPrices/eumilkprices.htm!

_

Suvremenafarma u Slavoniji ulaska RH u EU, dokjoš imamo neki prostor uređivanja "svoje" agrarne politike (oko tri godine ukupno), ne može se očekivati na današnji način.

Onaj početni učinak povećanja količine i kakvoće mlijeka od 2002. do 2007. godine sad je potrošen, preostala je populacija proizvođača koja znanjem i vještinom te

spremnoscu na rizik ulaganja ne može odgovoriti traženom zahtjevu. Populacija "velikih" je u stvari mala, samo nešto manje od 5000 proizvođača, a već je ograničena barem jednim od sljedećih uvjeta razvoja: sadašnjom zaduženošću kreditima i raspoloživim poljoprivrednim zemljištem.

5

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Danas se najviše govori o reprogramiranju duga kao jednoj od mjera pomoći proizvođačima mlijeka. Jasno je svima da je to samo kratkoročna pomoć koja neće spasiti nekoga tk.o nije u stanju značajnije unaprijediti proizvodnju iznad državnog prosjeka od nekih 3500 litara mlijeka po muzenom grlu.

Drugi je problem ograničenost posjeda, zbog kojeg prema procjenama više od polovice naših proizvođača mlijeka ne može značajnije unaprijediti vlastitu proizvodnju na temelju vlastite proizvodnje stočne hrane. Poznato je da je stočna hrana i njezina cijena jedan od važnijih čimbenika profitabilnosti u mljekarstvu. Za razliku od razvijenih zemalja EU-a,mi nemamo kvalitetno tržište stočne hrane koje

bi djelomice ublažilo nedostatke hrane kod polovice naših proizvođača. Proizvođači se moraju odlučiti za plaćanje skupe tuđe stočne hrane ili krmnih smjesa, za što obično nemaju dovoljno novca pa svjesno biraju smanjenje proizvodnje. Na taj način teško možemo planirati stabilnost i rast državne proizvodnje mlijeka.

Vrlo skoro očekuje nas uskl a điv a nje osnovnih modela poljoprivrednih poticaja s onima u EU-u. To znači da će se sadašnji model poticanja po grlu, po litri mlijeka i korištenom zemljištu zbrojeno naći u spomenutim granicama od nekih 2.500 kn po hektaru. Kako će to izgledati u našem sustavu korištenja poljoprivrednog zemljišta dostaje teško i zamisliti. Sljedeći korak bit će

vjerojatno i raslojavanje drugih sastavnica proizvođačka-prodajne cijene mlijeka, možda povezano i po proizvođače "nepopularnim metodama".

Nepopravljivi sam optimist i čvrsto vjerujem da će onaj napredniji dio isporučitelja mlijeka, prema procjenama njih polovica od sadašnjeg broja, biti konkurentni i u budućim tržišnim odnosima u mljekarstvu, ali u posljednje vrijeme teško se mogu otrgnuti od poruke našeg doktora Belana muškarcima iz članka u Mljekarskom listu br. 9, koja bi uskoro mogla zamijeniti ono moje stalno, možda nedovoljno ozbiljno shvaćeno upozoravanje vlasnicima mliječnih farmi na godine mršavih krava u našem mljekarstvu jednim drugim: "Slobodno plačite maramica ima dovoljno". ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

CHFIUER.

Kako proizvesti što vzše mlijeka po kravi Krava je biološki stroj kojim se proizvodi mlijeko. U proizvodnju mlijeka treba uložiti trud i znanje kako bi se mogla ostvariti što veća zarada i od toga moglo živjeti Piše: Josip Haluška, dipl. lng.

Hrvatski stočarski centar

anašnja

suvremena krava prošla je kroz genetske promjene. Genetski razvoj je stalno mijenjao proizvodni kapacitet krave. Uzgojni napredak kod krava je vrlo veliki. Danas krave daju i više od 10000 kg mlijeka godišnje, a prije sto godina davale su svega 1000 kg mlijeka.

Kako bismo ostvarili visoku proizvodnju mlijeka po kravi, moramo postaviti proizvodne ciljeve, a to su: visoka proizvodnja mlijeka, visoka kakvoća mlijeka (puno masti i proteina, mali broj mikrooganizama i somatskih stanica), zdravo vime, zdrave noge i mliječna

papci. Svake godine jedno zdravo tele, dug proizvodni vijek krave, niski troškovi proizvodnje i što bolja dobit u proizvodnji.

Kvalitetnahranidba krava Treba osigurati kvalitetnu hranidbu voluminoznom hranom tijekom cijele godine. Krmiva koja čine osnovicu obroka treba silirati (kukuruz, trave, zelenu krmu). Sve komponente obroka moraju biti izmiješane. Obrok tijekom cijele godine mora biti ujednačen. Krave ne hraniti svježim kukuruzom jer je to loše za burag. Svu zelenu krmu treba sitno isjeckati i konzervirati.

Visoko proizvodne krave ne treba hraniti zelenom krmom, već treba prijeći na dobre silaže. Silaže treba kombinirati sa sjenažama.

Velike količine kukuruzne silaže i koncentrata u obrocima krava, pak, uzrokuju zdravstvene poremećaje (acidozu i ketozu). Prilikom siliranja vrijeme izm~đu kosidbe i punjenja silosa ne treba biti dulje od 24 sata. Treba pokositi onoliko koliko se može silirati u jednom danu. Dugo vrijeme sušenja poveća­ va sadržaj suhe tvari ali i gubitke hranjivih tvari na polju. jako suhe silaže (više od 45% suhe tvari) ne mogu se dobro zbijati pa pljesnive.

Kukuruznu silažu treba spremati sa 35% suhe tvari. Koliko silaže treba osigurati svojim kravama?

Treba sastaviti plan potreba stočne hrane a zatim i plan proizvodnje.

Jedan ha kukuruzne silaže dovoljan je za 4,5 krave godišnje.

GOVEDARSTVO Sijeno se balira sa 15% vlage.

Jedan ha travnjaka ili livade, uz 3 - 4 otkosa za silažu, dovoljan je za 2 - 3 krave godišnje. Za jednu kravu godišnje treba osigurati oko 9000 kg silaže i sjenaže i 1500 kg sijena. Kravama ne davati polusuhu i nefermentiranu hranu, davati je nakon fermentacije.

U hranidbi krava treba biti što manje promjena. Mliječne krave treba optimalno hraniti. Krave koje ne unose dovoljno hranjivih tvari daju manje mlijeka, gube tjelesnu masu na početku laktacije i teže ostaju steone.

Navodimo neka od osnovnih pravila hranidbe visoko mliječnih krava.

Obroci za mliječne krave Krave treba hraniti prema fazama proizvodnje (suhostaj, teljenje, laktacija). Obroci moraju biti izbalansirani, sadržavati visokokvalitetne bjelančevine, energiju, sve minerale i vitamine.

Kravama u laktaciji treba osigurati 20 - 24 kg suhe tvari i 16 - 19% proteina ovisno o fazi laktacije.

Mliječnim kravama treba osigurati najmanje 120 g Ca i 100 g P na dan.

Hrana mora biti dostupna 24 sata na dan, mora biti zdrava, ukusna, kvalitetna i lako probavljiva.

Suha tvar treba iznositi 50 - 70% obroka, a pritom davati 3 - 4 kg na 100 kg tjelesne težine.

U obrocima krava voluminozna krma treba biti zastupljena sa 40 - 60%,što ovisi o visini proizvodnje. ' Kravama ' treba davati kompletne i ujednačene obroke tijekom cijele godine i 10%više od potreba, tako da su uvijek site i nahranjene, i postići dobru rasplodnu kondiciju.

Hranidba se mora zasnivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne hrane. Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu mora biti postupan. U obrocima krava treba biti zastupljeno što više komponenata. Kravama treba osigurati udoban smještaj, suho ležište i dosta prostora.

s

Veće, teže, i stare krave jedu više Krava se mora dovoljno odmahrane i brže. Zimi krave jedu više rati, mora imati mogućnost opunego ljeti. Ljetnim obrocima koji se štanja. Što se krava više odmara, baziraju na ispaši ili zelenoj masi trešto više leži to je bolja i veća proba dodavati sijeno i koncentrat. Krave izvodnja mlijeka. Ležište krava jedu oko 1O obroka na dan, i to 5 - 6 treba povremeno dezinficirati pa sati, a po satu pojedu oko 5 kg hrane. će biti manje bolesti vimena i Ukupno krave pojedu oko 40 kg hrapapaka. Kao stelja, najbolja je ne na dan. Tijekom niskih temperatupšenična slama u odnosu na ra potrošnja hrane je povećana. Krave piljevinu ili gumena ležišta. piju vodu 1O - 15 puta na dan i troše • Treba omogućiti puno svjetla, oko 5,5 litara po jednom uzimanju zraka, vode i kretanja. Staje vode. Krave preživaju oko 7 ,5 sati na moraju biti svijetle. Svjetlo u stadan ili 15 puta po pola sata. Hrana i jama treba ostaviti i noću. Kako voda moraju biti na raspolaganju po postoji potreba za puno zraka za volji. Hrana ne smije biti ni suviše proces probave i metabolizma, vlažna niti suviše suha, mora biti zimi treba otvarati prozore. dobra mirisa i okusa.

Krave treba držati u stajama sa Hranidba u laktaciji slobodnim načinom držanja.

Krave bolje podnose niske nego i suhostaju Krave u laktaciji uzimaju do 50% visoke temperature. više hrane nego zasušene krave iste • Voda je veoma važna. Valovi za vodu moraju biti što veći. Bolji su težine i dobi. Na uzimanje hrane od pojilica jer krave mogu piti utječu stadij laktacije, visina proizpunim zamahom. Događa se da vodnje, starost krave, težina, pasmikrave iz pojilica uzimaju malo na i genetska osnovica. U prvim danivode, a posljedice su smanjeno ma laktacije krave jedu manje hrane. uzimanje hrane, smanjena proU trećem mjesecu lakizvodnja mlijeka i metabolički tacije krave maksimalno poremećaji. Za visoku prouzimaju hranu. Vršnu proizizvodnju i dobru plodnost krava vodnju krave dostižu 40 - 70 dana nužna je svježa zagrijana voda. nakon teljenja.

Tijekom zime, ako je voda prohladna, krave je uzimaju u Hranidba krava u suhostaju manjoj količini. mora biti kvalitetna, a kravu treba • Krave moraju slobodno hodati zasušiti 60 dana prije teljenja. Krave kako bi njihove noge i papci bili u suhostaju treba hraniti istim zdraviji, a to im osigurava i bolju komponentama kao poslije teljenja. plodnost i jasnije estruse. U Kratko suhostajno razdoblje pravilu krava uvijek mora biti uzrokuje smanjenje proizvodnje. slobodna, fiksirana treba biti Višak proteina u suhostaju smanjuje jedino prilikom mužnje. opasnost od pretjeranog debljanja i Iskorištavanje krava štiti tjelesnu kondiciju.

Poželjno je da krave budu plodUvjeti smještaja krava: ne i da se tele jednom u 13,5 - 14 • U stajama trebaju biti mir i tišina. mjeseci. Servisno razdoblje trebalo Staje moraju biti prozračne, bi iznositi 90 - 11O dana, međutelid­ optimalne vlažnosti i tempera- beno razdoblje 390 - 400 dana, a ture. Treba osigurati po volji remont stada 25 -30%.Poželjno je da dovoljno svježe vode. proizvodni vijek krave iznosi bar 7 • Udobno ležište je vrlo važan godina sa 5 teljenja. Krave treba čimbenik u proizvodnji mlijeka. osjemeniti nakon drugog ili trećeg

}!ljekarski list 12/200\f.

GOVEDARSTVO estrusa, ili 60 dana poslije teljenja, što ovisi o visini proizvodnje mlijeka. Ciljje oploditi kravu do 11O dana nakon teljenja.

Junicu treba osjemeniti u dobi od 14 . mjeseci, kada postigne težinu oko 400 kg, a · prvo teljenje treba biti u dobi između 24 i 26 mjeseci.

Rasplodni pomladak treba imati prosječni prirast 650 - 700 grama po jednom hranidbenom danu. Mužnja mora početi u isto vrijeme. Razdoblje između mužnji treba biti isto. Prelaskom s dvije na tri mužnje na dan proizvodnja mlijeka povećava se 25%.

Kontrola obroka, savjeti i preporuke Cilj svakog proizvođača zdrava je i plodna krava koja može proizvesti puno mlijeka. Uzgajatelj - stočar treba svakodnevno u staji pregledavati svoje stado. Kad uđe u staju, treba: • Prvo pogledati ima li hrane u hranidbenim stolovima ili valovima. Zatim ima li dovoljno vode u valovima za vodu. Hrana i voda moraju biti dostupni non-stop.

Bez vode i hrane nema mlijeka.

• Pogledati koliko krava u boksovima leži, koliko i koje leže u boksu i preživaju. Vidjeti kako krava stoji, većina od tih krava koje stoje trebaju jesti.

• Baciti pogled pojedinačno na svaku kravu, pogledati dlaku, je li sjajna ili nakostriješena i vidjeti stanje kondicije i noge.

• Pregledati boju i čvrstinu balege. Čvrsti izmet znači da krava ne dobiva dovoljno vode i da postoji deficit bjelančevina a da sadržava puno vlakana. Izmet tamne boje znači da se kravama daje previše bjelančevina i malo vlakana. Izmet svijetle boje znak je acidoze.

Ako je izmet rijedak i ako se pjeni, obrok sadržava previše škroba. U izmetu ne smije biti ostataka hrane.

Konzistencija izmeta treba biti kašasta. Bistra mokraća znak je dobrog stanja metabolizma, a mutna upozorava na oštećenje bubrega.

• Nakon staje, treba pregledati i laboratorijske analize mlijeka. Uobičajen udjel mliječne masti u mlijeku treba iznositi 3,0 - 4,2%,a sadržaj proteina 3,2 - 3,8%.

Omjer masti i proteina treba iznositi 1,2: 1,0, sadržaj ureje u mlijeku 15 - 30 mg/100 mL, sadržaj somatskih stanica do 150000 u mL, sadržaj mikroorganizama do 30000 u mL, sadržaj laktoze 4,6 - 4,8%, suha tvar bez masti više od 8,5%. Indeks masti i bjelančevina (1MB) treba iznositi 1, 1 - 1,5. Ove vrijednosti upućuju na dobro zdravlje vimena i dobru higijenu mlijeka. Ako je razina laktoze manja od 4,5%, moguća je opasnost od pojave bolesti vimena. Ako je 1MBveći od dva, moguća je pojava ketoze. l//jekarski

t,:~,/2!20(Jli.

-C.itracenta,~

proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah =!>

odabir u zemlji porijekla

=!> jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. =!> kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 9

ENERGETIKA

Povećanje energetske učinkovitosti u sustavima

zagrijavanja vode i mužnje Piše: Tomislav Pukšec, dipl. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje

ustav predhlađivanja mlijeka predstavljen je u prethodnom broju, pa ćemo ga ovdje samo spomenuti. Voda koja se zagrijala u sustavu predhlađivanja mlijeka može se lako dogrijati na željenu temperaturu potrebnu za tehnološki proces, najčešće proces pranja. Samim time smanjuje se energija potrebna za zagrijavanje za iznos energije doveden u predhlađivaču. Uz već predstavljeni sustav predhlađivanja mlijeka postoji još jedan jednostavan i učinkovit sustav za zagrijavanje vode koji znatno pridonosi povećanju energetske učinkovitosti na farmi.

Sustav povrata otpadne topline (eng. Heat Recovery) rashladne jedinice jedan je od najisplativijih sustava povećanja energetske uštede na farmi. Jedinice za povrat topline u suštini su toplinski izmjenjivači instalirani između kompresora u sustavu hlađenja mlijeka te konvencionalnog kondenzatora, čija je zadaća "uhvatiti" toplinu koju bismo ionako predali u okoliš. Hlađenje mlijeka odvija se tako da rashladna jedinica "oduzima" toplinu mlijeku hladeći ga te tu toplina predaje, odnosno ponovno oslobađa u kondenzatoru.

Kondenzator pretvara visokotlačni plin natrag u tekuće stanje oslobađajući toplinu u okolni zrak.

S

10

Naš sustav za povrat otpadne topline postavljamo u ovaj krug kako bi preuzeo toplinu (prije kondenzacije) koja bi se ionako oslobodila u okolni zrak.

Ovakvom intervencijom mogu se postignuti znatne uštede jer ne trošimo plin ili električnu energiju, nego energiju rashladnog sustava koju bismo ionako predali okolišu.

Sustav povrata otpadne topline može "uhvatiti" i do 30% energije koja bi se inače raspršila. Dakako, ova će brojka primarno ovisiti o vrsti rashladnog sredstva, ali i o vrsti same rashladne jedinice. Isto tako voda koja se koristi u izmjenjivaču može se zagrijati i do 60 °C ovisno o rashladnom sredstvu, ali i o protocima kroz izmjenjivač. Ovaj drugi parametar može se regulirati te se na taj način može varirati željena temperatura vode koja izlazi iz jedinice za povrat topline. Najzanimljivija je dakako ekonomska strana koja kaže da se ovakvim postupkom trošak električne energije za zagrijavanje vode može smanjiti i do 70%.Korištenje vode u ovom procesu mnogo je efikasnije nego korištenje zraka te samim time povećavamo učinkovitost i životni vijek kompresora. Dakako, u cijelom procesu treba voditi računa da se izbjegne pregrijavanje vode, što može uzrokovati smanjenje učinkovitosti sustava hlađenja.

Onvoo čemu treba voditi racuna, ne samo u sustaw zagrijavanjavode nego i u sustaw hlađenja mlijeka, pravilna ' izolacija. ' : je Pravilnom izolacijom znatno ćemo smanjiti gubitke i samim time utjecati na povećanje energetske učinkovitosti oba navedena sustava. Izolacija će uključivati spremnike, cijevi, zglobove te ostalu armaturu sustava.

Ovisno o lokaciji i sunčevom kapacitetu može se razmišljati i o kombinaciji navedenih sustava sa solarnim zagrijavanjem vode ili upotrebom zasebnog solarnog sustava. Dakako, ako trebate vodu topliju od 90 °c, vodu iz solarnog kolektora morat ćete dodatno zagrijavati na željenu temperaturu.

Isplativost ovakva sustava prvenstveno će ovisiti o možebitnim državnim poticajima za takav tip energije, ali i vašoj stvarnoj dnevnoj potrebi za toplom vodom.

Ono o čemu morate voditi računa svakako je pravilno dimenzioniranje dnevne potrebe tople vode na farmi kako biste onda pravilno odredili koji vam sustav za proizvodnju tople vode najviše odgovara te možda odredili neke od navedenih sustava povećanja energetske učinkovitosti. Prilikom uvođenja određenih mjera energetske učinkovitosti vodimo se

Mljeknrski li.st 12/2008.

ENERGETIKA

Osnovnisustavii načini zagrijavanjavode za tehnološkeprocesena mliječnoj farmi razlikujuse s obzirom na energent korištenu samom procesu. Možemo reći da su najuobičajeniji sustaviplinskogaili električnoga zagrijavanjaili dogrijavanjavode. Pitanjeje kako povećati energetskuučinkovitost tih procesa uvođenjem nekih dodatnihmjera ekonomskim parametrima, a sustava povrata topline predstavlja ulaganje koje se isplaćuje u razdoblju od dvije do tri godine. Treba još napomenuti da je sustav iskorištenja povratne topline iznimno jednostavan za rukovanje te se jednostavno ugrađuje na postojeće rashladne sustave. uvođenje

Prikaz sustavaza povrat otpadnetopline Energetski učinkovit sustav mužnje

Sam postupak i sustav mužnje jedan je od najvažnijih na mliječnoj farmi. Isto tako,jedanje od najvećih potrošača električne energije. Kao najvažniji dio navedenog sustava možemo navesti vakuumsku pumpu na koju otpada glavnina utrošene električne energije sustava. Zadaća je vakuumske pumpe stvaranje vakuuma, uklanjanje zraka iz sustava, kako bi se omogućio sam postupak mužnje. Uobičajeno se ovaj sustav predimenzionira, odnosno održava se preveliki vakuum, kako bi se zadovoljili maksimalni zahtjevi. Treba reći da su zahtjevi za maksimalnim vaku-

M/jekarski list 12/2008.

umom vremenski razmjerno kratki tako da nije potrebno uvijek sustav držati u takvom, maksimalnom, režimu rada. Upravo zbog te činjenice, sustav ujedno troši više energije nego što je to u zadanom trenutku potrebno. Kako bi se riješio ovaj problem, preporučuje se ugradnja varijabilnoga frekvencijskog invertera ili prelaženje na vakuumske pumpe s već ugrađenim frekvencijskim inverterom.

Kako smo pojasnili, regularna vakuumska pumpa radi na maksimalnom kapacitetu, vakuumske pumpe s varijabilnim frekvencijskim inverterom kontinuirano mijenjaju svoju brzinu kako bi se prilagodile vakuumu koji se zahtijeva u zadanom trenutku. Samim time dolazi do znatnih ušteda energije jer pumpa više ne radi cijelo vrijeme na maksimalnom kapacitetu nego svoj rad prilagođava trenutnim zahtjevima u sustavu. Ovakav sustav reguliranja vakuuma pozitivan je i za zdravlje krava jer smanjuje pritisak na vime tijekom mužnje. Neke su od ostalih pogodnosti ovakvog sustava: ► ušteda kod održavanja i servisiranja, ► znatno manja buka, ► produljen životni vijek pumpe, ► potpun povrat ulaganja u roku 2 godine.

Prema svim pokazateljima i iskustvima s terena, uštede se kreću u granicama 40 - 60% u električnoj energiji, što je izniman podatak.

Kako su vakuumske pumpe snage od nekoliko kW i rade nekoliko sati dnevno, navedene uštede još

dobivaju na važnosti. Samim time što vakuumska puma ne radi pod punim opterećenjem tijekom svog rada, manje je i trošenje materijala koje onda posljedično i produljuje životni vijek pumpe.

Zbog navedenog će i troškovi održavanja isto tako biti manji.

Koji je princip rada sustava s ugrađenim frekvencijskim inverterom?

Unutar vakuumskog cijevnog sustava ugrađuje se sonda koja u svakom trenutku prati stvarni iznos vakuuma. Dane vrijednosti konstantno se prenose na kontrolnu jedinicu kojoj je uloga mijenjanje, odnosno prilagođavanje brzine motora. Sa stvarnom potrebom vakuuma koja se dobiva izravno iz sustava, rad motora najbolje se prilagođava stvarnim potrebama. Na taj način brzina vrtnje motora može se smanjiti u trenucima u kojima nije potreban maksimalan iznos vakuuma, odnosno može se povećati kada to sustav zahtijeva.

Upravo iz ove činjenice proizlaze uštede u električnoj energiji, jer smanjenjem brzine vrtnje motora smanjujemo i potrošnju električne energije. Ulaganje u frekvencijske invertere za vakuumske pumpe, prema procjenama, isplati se u roku dvije godine što takav sustav čini iznimno ekonomski isplativom investicijom. Sam sustav je jednostavan i pouzdan kao i sustav s običnom vakuumskom pumpom te u kombinaciji svojih pozitivnih ekonomskih i tehničkih svojstava predstavlja odličan izbor za farmere. ■

11

0

ProMill

ProFormance

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji

Laktofrizi ~Josude zcynl~-~~lijeka ra-zitčit'\1'1 kalpaciteta - zatvorenj\sustav sa automat'skim Pjanjem i digitalnom oznaRom količine mlijeka.

i JEGU SISA

EZiNFEKC~U

-LuxDip50 B KRALJEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

V Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda

V Izvrsna vidljivost

V Vrhunska njega V Potpuno zatvaranje

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje V Rastapa nečistoće i/ Njeguje kožu

sisnog kanala V Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužn1/·e možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

estfalia urgE

Sustav poljoprivrednih FMN knjigovodstvenih podataka " " u Republici Hrvatskoj (FADN) FADN je sustav prikupljanja i obrade ekonomskih podataka s poljoprivrednih gospodarstava. Skraćenica je engleskih riječi Farm Accountancy Data Network, ili u slobodnom prijevodu Mreža knjigovodstvenih podataka s poljoprivrednih gospodarstva Piše: Robert Črep, dipl. ing.

Ovaj sustav služi kao jedan od najvažnijih alata pomoću kojeg se prati ekonomski položaj poljoprivrednih gospodarstava s kojih se prikupljaju podaci. Ekonomski položaj poljoprivrednih gospodarstava važna je odrednica pri donošenju i provođenju mjera agrarne politike. Sustav FADN je stoga učinkovit za potrebe nacionalnih mjera te mjera zajedničke agrarne politike za zemlje EU-a.

i' ' U zemljama EU-a sustav : je utemeljen još 1965. : godine a njegovo je provođenje : obveza svih sadašnjih i budućih : država članica.

Glavni ciljevi sustava: • sustavno praćenje i vrednovanje proizvodnih, ekonomskih i financijskih rezultata komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava, • utvrđivanje i analiza njihove ekonomske veličine i razine dohotka.

Služba za provedbu FADN-a u RH ustrojena je u sklopu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. U sklopu provedbe sustava, HZPSS je u ovoj godini otpočeo s pilot-projektom pa su se u listopadu počeli prikupljati podaci na 87 odabranih poljoprivrednih gospodarstava u sedam županija.

Cilj je pilot-projekta testirati model

M(jekrJrskili<;t12/2008.

sustava koji se sastoji od više funkci- politike na razini EU-a. onalnih cjelina. Kada se prikupe Kao što je već rečeno, sustav se ekonomski podaci s poljoprivrednih temelji na prikupljanju proizvodnih, gospodarstava, unijet će se u ekonomskih i financijskih podataka računalni program te će se obradom s poljoprivrednih gospodarstava podataka sačiniti prva probna svrstanih u skupine s obzirom na izvješća. Izvješća se u sustavu FADN veličinu, vrstu proizvodnje i regiju. izrađuju za potrebe triju skupina Prikupljanje ovih podataka na korisnika: odabranom uzorku PG-a obavljaju Izvješće za poljoprivredna osposobljeni djelatnici HZPSS-a. gospodarstva Ova se izvješća daju go- : ' ' Sudjelovanje poljoprivrednika u istraživanju spodarstvima koja su sudjelovala u : FADNanketi. Izvješća za potrebe po- : potpuno je dobrovoljno, a njima ljoprivrednih gospodarstava sadrža- : je zajamčena povjerljivost, vaju važne podatke o ekonomskoj · sigurnost i zaštita podataka sferi poslovanja poljoprivrednih goprikupljenih istraživanjem u spodarstava. Na ovaj će se način cjelokupnom sustavu. gospodarstva u uzorku moći uspoređivati sa sličnim gospodarstvima po Poljoprivredna gospodarstva veličini i vrsti proizvodnje te sa koja sudjeluju u sustavu vide svoj sličnim gospodarstvima u drugim interes u dobivanju povratnih zemljama članicama EU-a. informacija o vlastitu poslovanju.

Zbirna izvješće za potrebe Analizom ovih podataka mogu se nacionalne agrarne politike dobiti vrijedne ekonomsko-fiOva se izvješća prikazuju kao nancijske informacije o vlastitu zbirna. Dakle, svi podaci prikazuju poslovanju. Upravo ova činjenica se prema usporedivim skupinama. razlog je što u svim zemljama EU-a U skupnim se izvješćima ne poljoprivrednici vrlo rado pristaju nalaze pojedinačni podaci o poljo- na sudjelovanje u FADN istražiprivrednim gospodarstvima koja su vanjima. dala podatke o svom poslovanju.

Ako želite doznati nešto više o Zbirno izvješće za potrebe FADN sustavu, posjetite naše web Zajedničke agrarne politike EU-a stranice www.fadn.hr, pošaljite nam Ova su izvješća također zbirna i upit na fadn@fadn.hr ili nas osobno služe za potrebe kreiranja mjera i nazovite na tel. 01 48 82 71 O ili faks provođenja zajedničke agrarne 014882728. ■

13

Piše:Mr. se. Srećko Ladišić ašto je toliko važna pravodobna i redovita korekcija papaka? Nažalost, kada jednom dođe do deformacije zglobova, kostiju i tetiva, to se više ne može ispraviti.

Kod takvih krava korekcijom papaka tek djelomice možemo ublažiti tegobe.

Težina životinje leži na ravnom potplatu - tabanu i nosivom rubu pravilno korigiranih papaka, a zglobovi i tetive nogu izložene su normalnom opterećenju i rasporedu

Z

opterećenja.

Mjesečni porast rožine papaka iznosi oko 1 cm. Zbog netrošenja rožine, papci postaju duži i tada se težište tijela postupno sve više pomiče prema petnom dijelu papaka, pa zbog zategnuća tetiva dolazi do jakih bolova. Krava sve više stoji kao na ljuljački. Tetive putišta postaju prekomjerno opterećene i istegnute, a životinja zbog toga teško stoji, nepravilno i nesigurno hoda.

Kod uzgoja mladih životinja za rasplod koje su stalno vezane ili se nalaze u boksu s dubokom steljom potrebna je 'uredna ' obrada papaka svaka 4 mjeseca ili triput godišnje, sve do konačnog završetka razvoja i rasta.

Kod životinja koje u vegetacijskom dijelu godine idu na ispašu korekcija papaka mora se obaviti najmanje tri tjedna prije izlaska iz

14

staje, kako bi rožina tabana papka ponovno dovoljno otvrdnula i zadebljala.

Pregled i moguću korekciju ponovno treba obaviti ujesen, kada krave više ne idu na ispašu. Kod životinja koje idu na sajam ili na izložbu, korekciju papaka treba obaviti tri ili četiri tjedna prije prevoženja, a kod mladih junica i bikova za rasplod prvu korekciju treba obaviti u dobi od 6 do 8 mjeseci.

O obradi i liječenju papaka i svim ostalim tegobama koje se kod životinja javljaju zbog neredovitih i nestručnih korekcija papaka u zemljama Europe i Amerike napisana je na desetke knjiga, studija i stručnih priloga. Znači daje to pitanje vrlo važno.

U jednoj od knjiga ("Richtige klauenpflege, Austrija"), četvrto prerađeno i prošireno izdanje, na prvoj stranici piše: Zašto obrada papaka? "Krava sa zapuštenim papcima trpi jake bolove, manje jede i proizvodi manje mlijeka. Pri godišnjoj proizvodnji od 4000 litara mlijeka, ako da samo 10% manje mlijeka, to iznosi 400 litara."

Obračunajmo to u kunskoj protuvrijednosti za mlijeko u I. razredu: 400 kg mlijeka x 3,5 kn = 1.400 kn manje ukupnog prihoda po 1 kravi godišnje. Po jednom OPG-u sa 1O krava, godišnji gubitak ukupnog prihoda iznosi 14.000 kn, što je otprilike u protuvrijednosti 1 bređe junice.

Eto zašto Petar Mahovlić iz Koprivnice, koji ima 1O hrvatskih simentalki, godišnje svojim kravama daje dvaput čistiti i kontrolirati papke. Prosječna godi-

šnja proizvodnja Perinih krava viša je od 6000 litara mlijeka. Upitajmo se koliko krava u Hrvatskoj ima" slabiji genetski" potencijal od onih uvoznih baš zbog neodržavanja papaka. Vrlo često se događa da su i uvozne simentalke iz Austrije ili Bavarske " lošega genetskog potencijala" kada uđu u fazu zapuštenih papaka.

Kod najmanje 50 posto krava u Hrvatskoj papci nisu zanemareni nego se uopće cijeloga života krave ne obrađuju. Ako je to oko 100000 krava, s prosječnom proizvodnjom od 4000 kg mlijeka, onda na 400 milijuna kg samo 10% manje iznosi 40 milijuna litara mlijeka godišnje manje.

Koliko je to kuna ili eura?

Računica: 40 mil. kg mlijeka x 3,2 kn = 128 milijuna) kuna ili 17,5 milijuna eura. Evo, gospodo, zašto u Nizozemskoj, u SAD-u i drugim zemljama učenici - mladi farmeri srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola svakodnevno idu po okolnim farmama sa svojim instruktorima rezati papke kravama. Na moj upit po nekim poljoprivrednim školama u Hrvatskoj, zašto to đaci budući farmeri - ne rade, odgovoreno mi je: "Ašto ako krava ritne neko dijete, tko će za to odgovarati?".

Možda je i ovo jedno od objašnjenja zašto se polaznici naših srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola nakon završenog školovanja ne vraćaju na svoje farme i u proizvodnju. Da ih slučajno krava ne bi

Mljekarski list 12/2008.

ZDRAVLJE ritnula. Kada nitko nikome za ništa Računica: 40 milijuna kg nije odgovoran, obično to tako ide, mlijeka x 3,2 kn = 128 milijuna kuna a tako i jest. Umjesto da Hrvatska ili 17,5 milijuna eura. Za 128 danas ima najmanje 600000 muznih milijuna kuna može se kupiti po krava i u svakome selu 1O- 20 dobrih 14.000 kuna 9142 junice i napuniti proizvođača mlijeka, mi u Hrvatskoj novih 365 farmi sa po 25 krava. danas imamo problem s kukuruzom Hrvatska nema puno OPG-a s velikim s kojim ne znamo kamo i što, a i posjedima, ali bi nam i te kako poprilično poljoprivrednih površina dobro došle male farme sa 15 do 25 zaraslih u korov. Mnogi se sa mnom krava i proizvodnjom mlijeka po ne slažu, a bome ni ja s njima. No, kravi od 6000 do 7000 kg godišnje. ipak bi bilo lijepo da oni koji misle A kamo bi mi s tolikim mlijekom, drugačije, a to njihovo drugačije možda će upitati koja promišljena vjerojatno je pametnije, da poku- glava? Ovako pametna pitanja u šaju objasniti samo četiri pitanja. Irskoj nisu postavljali, lrci nisu sveli Pod 1. Zašto Hrvatska još uvijek svoje matična stado krava na tako uvozi rasplodne junice, kada slavi- mali broj kao mi. Pa jedna Sardinija mo 100. godišnjice naših marvo- ima 220000 mliječnih krava. Neki gojskih udruga? Pod 2. Zašto uvozi- drugi svijet i neki drugi ljudi drugamo meso, mlijeko i mliječne proiz- čije razmišljaju, drugačije računaju i vode, i zašto barem toliko koliko drugačije rade, pa na temelju toga uvozimo istovremeno i ne izvozimo. izvoze rasplodnu stoku, stoku za Pod 3. Koliko smo veliko matično klanje, meso i mlijeko, a ne uvoze stado krava unatrag 15 godina kao mi. Očito je da moramo drugauzgojili od svih uvezenih junica iz čije razmišljati, računati i raditi. "A Austrije, Njemačke i Nizozemske. što ako dijete udari krava, tko će za Pod 4. Koliko hrvatskih stočara - to odgovarati?". Ako se bojimo da će farmera - marvogojaca ima završenu dijete udariti krava, onda nemojmo neku srednju poljoprivrednu ili dijete upisivati u farmersku školu, veterinarsku školu? Molim slovom i tek toliko da imamo u školi nekakve brojem. učenike. Neka se dijete upiše u školu

Slika 1: Iste krave, ista genetika, ista hranidba,u istoj staji, 20 + 20 krava - pokusi s korekcijomi bez korekcijepapaka. Razmak mužnjeisti.

Vidi se razlika u "punjenju"vimena i proizvodnjim!t/eka M(jekarski li.st 12/2008.

STADA

za rad na kompjutoru, ili u školu za premetanje tuđe robe i tuđega novca, a ne za zanimanje u kojem bi se nešto proizvodilo, pa bi ga mogla udariti krava, ili bi se dijete slučajno moglo udariti čekićem po prstu. U mojoj praksi korekcije papaka, krave me nisu samo jednom udarile da sam vidio sve zvijezde. Događa se, to je takav posao, ali i kod Josipa Martinčevića u Molvama nije bilo ni jedne krave od 500 do 750 kilograma koju na travnjaku nisam srušio pomoću dugog užeta - štrika, i poslije toga uveo u stojnicu. I to je vještina koju treba znati.

Papke ne režu samo djevojke u Nizozemskoj i Americi. Sa mnom je radila jedna gradska djevojka i nije bilo krave kojoj ona nije mogla u stojnici fiksirati prednju ili stražnju nogu. Sve je samo stvar odgoja i treninga.

: ' ' Ponovimo! Uz gubitke u : proizvodnji mlijeka, : lošijoj kakvoći mlijeka zbog po: višenih somatskih stanica, mastitisa koji uzrokuju bakterije koje se nalaze u šupljinama nekorigiranih i bolesnih papaka, kada bismo uzeli u obzir još i gubitke u reprodukciji, gubitke nastale preranim izlučivanjem krava te . njihovom smanjenom tjelesnom : težinom, tada je ukupna vrijed; nost gubitaka daleko, daleko : veća. Ovakve godišnje gubitke u : svom stočarstvu bogate zemlje ne : mogu si dopustiti.

Slika 2: Strukturagrađe papka i zglobovadonjegdijela nogu 15

ZORA VLJE STADA

Slike od 3 do 5: Bez komentaraI I! Povišenesomatskestanicesigurno,manja proizvodnjamlijeka, ne do 1Onegodo 30 pa i višeod 50%. Da bi krava ponovnobila bređa s ovakvimpapcima, hoće1 tek kada ponovnobudezdrava. Kolikoli ih je samozbogovakvihpapaka otišlou klaonicu?

1

Slike 6- 8:Hoće li krava biti ponovnobređa s ovakvimpapcima?Hoće1 ali tek kada ponovnobudezdrava. Kolikoli ihje samozbogovakvihpapaka otišlou klaonicu?I I ■ Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika

d.o.o. za proizvodnju

promet i usluge

L

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

Detalj hafre sirarskoga kotla

..

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

16

MLJEKARSKE

I SIRARSKE

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr Mljekarski li.st 12/2008.

PROFESI NALNA HIGIJENA MtJEKARSKIH FAR Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~rm-

Oxy Foam''

oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

~rm•~•tw lo Shielcf'- Polimerizirana barijera

·,

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP}.

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Garde Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucid'

VeloucidG!.kozmetička emulzija

·

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~~ Kove~pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

I E~

_:av_rt_n_ica_1_7 _•_H_R-_1_oo_o_o_z_ag_r_eb_• _te_1. _01_s_3_2_1 _so_o_•_fa_x._0_1_s_32_1_s_3„3 Nww.ecolab.com

~........

a'----'-----

V

Cimbenici plodnosti pod utjecajem reproduktivnog sustava krave Čimbenike plodnosti katkad je vrlo teško kontrolirati jer su izravno ovisni o stanju reproduktivnog sustava krave. To su razne distocije, zaostala posteljica, infekcije maternice, pojava cista, embrionalna smrtnost i blizanci Piše: Prof. dr. se. Goran Bačić

istocija se može prevesti kao otežan porod. Najčešći uzrok je disproporcija veličine ploda i porođajnog kanala majke. Nepravilni položaji također pridonose nastanku distocija. Osjemenjivanje junica bikovima koji daju manju telad smanjuje pojavnost distocija. Većina krava koje su imale problematičan porod kasnije imaju i neki od ostalih reproduktivnih poremećaja kao što

D 18

su zaostala posteljica, metritis, usporena involucija maternice uspostava normalnog ciklusa.

Zaostajanje posteljice Pojavnost zaostajanja posteljice u stadima mliječnih goveda varira od 4 do 12%. Definiramo je kao zaostajanje fetalnih membrana u tijelu krava dulje od 12 sati nakon poroda. Smanjena proteoliza kotiledona te različita upalna stanja glavni su uzrok zaostajanja posteljice.

Krave sa zaostalom posteljicom obično kasnije pokazuju znakove prvog estrusa, produljen je servis

period i međutelidbeno razdoblje.

Veći broj takvih životinja se izlučuje,

a i proizvodnja mlijeka obično je smanjena.

~oguće je sm~nj~ti poJavnost zaostaJanJa posteljice ako osiguramo dovoljne količine selena i vitamina E u hranidbi prije poroda.

!' :

'

Ne postoje značajne razlike u plodnosti krava kod kojih je zaostala posteljica tretirana naspram krava kod kojih nije poduzimana nikakva terapija.

M~ekarski hst 12/2008.

ZDRAVL,JE Mnoštvo krava u puerperiju ima bakterijski kontaminiranu maternicu kao normalnu posljedicu poroda. Kod većine takvih krava neće se razviti upala maternice koja bi kasnije značajnije djelovala na reproduktivnu sposobnost. Gotovo sve krave koje su imale distociju i zaostalu posteljicu imaju materničnu infekciju čiji je trošak liječenja oko 100 dolara po kravi u SAD-u.

Upala maternice ima dva velika efekta na sposobnost krave da ostane gravidna. Usporena uspostava ciklusa zbog zakašnjele luteolize, i usporena involucija maternice koja uzrokuje kašnjenje prvog osjemenjivanja. Liječenje materničnih infekcija je dubiozno. Generalno, infuzije, evakuacija uterusnog sadržaja i terapijska manipulacija maternicom kontraproduktivne su s terapijskog i gospodarskog motrišta. Održavanje visokog stupnja higijene u porodilištima i smještaj krava nakon poroda pogoduju smanjenju pojavnosti materničnih infekcija.

Indukcija estrusa prostaglandinima omogućuje izloženost maternice povišenoj količini estrogena koji ima jak terapijski učinak na maternicu u involuciji.

Ovarijalne ciste Uzrok nastanka ovarijalnih cista još nije u potpunosti razjašnjen, tako da niti kontrolirana prevencija nije moguća. Krave s infekcijom maternice i postpartalni m bolestima podložnije su nastanku cističnih jajnika. Povećana proizvodnja mlijeka, prema nekim istraživanjima, donosi i povećan rizik nastanka cista. Ostala istraživanja, pak, pokazala su da pojava cističnih jajnika nije povezana s proizvodnjom mlijeka. Pojavnost cističnih jajnika varira u rasponu od 6 do 20%. Prosječno će 10 - 14%svih mliječnih krava imati cističnejajnike bar jednom u svom produkcijskom ciklusu. Čak 80% krava odgovorit će na hormonsku terapiju (prostaglandini i GnRH),dok preostalih 20% neće reagirati. Čini se da takve životinje imaju smanjenu gustoću receptora za FSH i LH na pripadajućoj cisti pa stoga ne mogu

Mljekarski list 12/2008.

odgovoriti na hormonalnu terapiju.

Takve životinje treba izlučivati iz stadajer postoji nasljedni čimbenik.

Rana embrionalna smrtnost Rana embrionalna smrtnost (prije smještaja i učvršćivanja embrija u maternici). jedan je od najznačajnijih uzroka pregona krava i produljenja međutelidbenog razdoblja. Između 30 i 40% embrija propadne između oplodnje i 50. dana graviditeta. Točni uzroci ove pojave još nisu u potpunosti definirani. Nedavna istraživanja upozoravaju da bi mogući uzrok mogla biti neuravnoteženost progesterona, estradiola i prostanglandina. Kontroliranje timingai ravnoteže ovih hormona, nažalost, ne može postati rutinska metoda praćenja u stadu zbog svoje složenosti i gospodarske neisplativosti. Najnovija istraživanja pokazuju da kombinacija GnRH, prostanglandina i bSTa (bovine somatotropin) mogu poboljšati šanse embrija za preživIjavanj e. Ovakav protokol je neprimjenjiv u Europi, zbog zabrane upotrebe bST-a u proizvodnji mlijeka. Povećan toplinski stres (tjelesna temperatura viša od 41 °C), osobito u prva tri dana nakon osjemenjivanja, uzrokuje značajan porast rane embrionalne smrtnosti.

Rashlađivanje krava, kojim se

STADA

sprječava povišena

tjelesna temperatura, djeluje preventivno i na ranu embrionalnu smrtnost.

Pojavnost blizanaca Uočeno je da na učestalost pojavnosti blizanaca utječu starost krave (paritet) i genetika. Neka novija istraživanja pokušavaju povezati učestalost pojave blizanaca s visokom proizvodnjom mlijeka osobito visokom proizvodnjom na vrhuncu laktacije, ali potrebno je izvršiti dodatna istraživanja da bi se potvrdila ova teorija. Bez obzira na uzroke pojave blizanaca, računa se da svaki takav slučaj donosi prosječan gubitak od 108 dolara povezan s puerperalnim tegobama (distocija, zaostala posteljica, infekcije maternice i povećan rizik od nastanka metaboličkih bolesti rodilje). Rana identifikacija blizanaca moguća je rektalnom palpacijom (50 - 70 dana) ili ultrazvučno (40 - 55 dana). Predlaže se nekoliko opcija za postupke s kravom kod koje smo dijagnosticirali blizance: izlučivanje takve životinje iz stada, izazivanje arteficijelnog pobačaja, poboljšanje i adaptiranje hranidbe takve životinje u zadnjoj trećini gravidnosti, ranije zasušenje i prilagodba tranzicijske hranidbe, osiguranje stručne pomoći prije, za vrijeme i poslije poroda. Za naše

Prilikom izborapasmine krava za proizvodnjumlijeka svakako treba imati na umu da se izaberepasmina s visokomproizvodnjommlijeka i koja je već adaptirana na život u dotičnom klimatskom području l<J

ZDRAVLJE

STADA

uvjete najprihvatljivije je ovo posljednje, jer izlučivanje takve životinje ili izazivanje pobačaja kod nas ne mogu naći gospodarsko opravdanje. Čimbenici plodnosti svojstveni svakom stadu i kravi Pasmina krava unutar svakog stada stvar je osobnog izbora svakog vlasnika. Prilikom izbora pasmine krava za proizvodnju mlijeka svakako treba imati na umu da se izabere pasmina s visokom proizvodnjom mlijeka i koja je već adaptirana na život u dotičnom klimatskom području. Postoje razlike u plodnosti između glavnih pasmina mliječnih goveda. Istraživanja pokazuju da je prosječno vrijeme od teljenja do graviditeta za jersey krave 147 dana, dok je za holstein pasminu 162 dana. Za ayrshire, guernsey i brown swiss ovaj interval produljenja na čak 172 dana. Prosječan broj osjemenjivanja je 3, 1 za sve pasmine (osim kod

junica). Kad se jednom vlasnik odluči za pasminu koju želi imati na svojoj farmi, mora podrediti hranidbu, držanje i sve ostale parametre karakteristikama dotične pasmine jer će samo tako moći ostvariti najveću moguću proizvodnju mlijeka i postići zadovoljavajuće zdravlje svog stada.

Dob krava ima velik utjecaj na plodnost krava. Poznato je da junice imaju najveću plodnost koja opada sa 'svakom ' idućom laktacijom.

Nasljeđivanje reproduktivnih poremećaja razmjerno je nisko (oko 3%).Većina čimbenika koji utječu na

smanjenu plodnost nenasljedne su prirode. Teorija da povećanu produkciju mlijeka prati i povećani stres krava, sve češće se dovodi u pitanje jer je dokazano da krava pod stresom proizvodi manje mlijeka.

Do smanjene plodnosti američkih holsteina moglo je doći i zbog

PSC FERENl!AK

'

SINCE 1988

povećanog broja životinja parenih u

srodstvu.

Važno je imati na umu da upravljanje reproduktivnim programima obično donosi rezultate kasnije nego pr. promjene u hranidbi ili smještaju koje su vidljive ubrzo nakon primjene. Često se ističe da je visoka produkcija mlijeka kriva za slabu reprodukciju, međutim, slaba reprodukcija redovito je rezultat slabih programa za poboljšanje reprodukcije. Kad su oba programa dobro razrađena i provode se u praksi, moguće je na istoj farmi ostvariti i dobru reprodukciju visoku proizvodnju.

Reprodukcijski programi uvijek se moraju bazirati na poboljšanju čimbe­ nika plodnosti na koje čovjek ima 'neposredan ' utjecaj, jer na njih možemo najviše utjecati i rezultati su najvidljiviji. ■

VAM PREDSTAVLJA

REGENT pflugfabrik

lug Eurostar

Sjetvos~remač Terastar

ZA VAS SPAJAMO Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

20

VRHUNSKE

Koprivnica, ćarda 6 Tel/fax 048/647-902

TEHNOLOGIJE Osijek, Livana Omladinska Tel/fax 031/211-902

128

Mljeka,rskilist 12/20()8.

IZGRADNJA

TALA ZA MUZNE KRAVE

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTNERA

✓ NAJPOVOLJNIJU --IZDVAJAMO

IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

CIJENU

✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUČ U RUKE ✓ ISKUSTVO

aas inženjering d.o.o., Jadranska aventJa bb (pn SSZ), 10020 Zagreb I 01 6594 630

• Fax 01 6594 640 • www haas.hr • haas@haas hr

'1_;:J~

Objekti za proizvodnju mlijeka - važni čimbenici u iskorištavanju genetskih kapaciteta krava Posljednjih nekoliko godina, a pogotovo otkako je sastavljen Operativni program razvitka govedarske proizvodnje, počele su se graditi farme slobodnog sustava držanja krava s kosom pločom ili lige boksovima i mužnjom u izmuzištu (multifunkcionalne staje) Piše: Josip Haluška, dipl. ing.

Hrvatski stočarski centar

posljednjih desetak godina u našoj državi napravljen je veći broj novih obiteljskih govedarskih farmi. Prvo su se gradile farme sa stajama vezanog sustava držanja. U njima su hranidba i izgnojavanje bili polumehanizirani ili ručni, a mužnja u kante. Brzo se

U

22 Mljekarski List 12/2008.

uvidjela da je izgradnja ovakvih staja prošlost. Vezani sustav držanja krava se napušta. Stare farme veoma je teško ili gotovo nemoguće adaptirati. Danas se isključivo ide na izgradnju staja slobodnog sustava držanja krava.

Nedostaci projektiranja i izgradnje fanni Prije izgradnje farme nužno je napraviti proizvodno-tehnološki i

ekonomski elaborat. U praksi se uglavnom izrađuju samo građevin­ ski projekti (idejni i glavni). U nas je veoma malo stručnih kadrova koji se bave graditeljstvom u stočarstvu i projektiranjem farmi. Proizvodnotehnološke elaborate, kao i ostalu dokumentaciju za izgradnju modernih farmi, treba napraviti u skladu s propisima EU-a.Građevinari obično bez tehnologa - agronoma

GOVEDARSTVO projektiraju samo proizvodne bez samo od jedne proizvodne staje u pratećih objekta.

Pri tome su kojoj se zajedno drže krave u zadovoljeni tek osnovni uvjeti laktaciji i zasušene krave, a telad se gradnje: grade se staje s vanjskom često drži po svinjcima i šupama klimom (slobodno držanje) i mužnja tako da su gubici teladi veliki. se obavlja izvan staje (u izmuzištu).

Staje s vanjskom klimom U takvim stajama ponekad nije Visoko proizvodne životinje definirano trebaju li one biti s postavljaju sve veće zahtjeve za dubokom steljom, rešetkastim ili primjenom optimalnih sustava koji gumenim podom, ili pak s lige bi poboljšali uvjete njihova smještaja. Vrlo su prikladno rješenje boksovima ili kosom pločom.

U najvećem su broju novo- "staje s vanjskom klimom" koje koriste specijalizirane obiteljske izgrađenih obiteljskih farmi staje s kosom pločom ili lige boksovima. farme, tj. krupniji proizvođači Osim jednoga proizvodnog objekta mlijeka u većini europskih zemalja. (staje), nema pratećih objekata, . ,. Što_ više _mlije~a _ kr~~a nema objekata krmne centrale a niti pr01zvod1 to JOJ mze infrastrukturnih objekata. Pri tome temperature bolje odgovaraju. U se javlja dosta tehničkih i stajama je potrebno osigurati suh tehnoloških poteškoća, pogotovo ' i hladan zrak. na farmama izvan naselja. Kako ne postoji prostorija za zasušene krave Klimatski uvjeti u stajama s i rodilište, uoči teljenja krave se vanjskom klimom slični su kao na voze u svoje kućanstvo u selo na otvorenom. Postoje različiti oblici teljenje, i to na udaljenosti od tih staja, za svaku starosnu dob i nekoliko kilometara. Isto tako nema proizvodnu namjenu. Obilježja su prostorija (boksova) za držanje "staja s vanjskom klimom": teladi i rasplodnog pomlatka.

• povoljan i jednostavan način Na novim velikim farmama izgradnje, treba istaknuti veliki propust u • uzgoj muznih krava u skladu je s stajama s lige boksovima i blatnim potrebama životinja, hodnicima. Blatni hodnici su ravni • vanjska klima povoljno utječe na glatki i zbog toga se krave skližu i zdravlje životinja, padaju, što uzrokuje velike štete.

• stalna izmjena zraka, Površina staje po grlu (kvadra• dobri uvjeti radnih mjesta tura) na farmama također ne zadoalternativne promjene objekta. voljava potrebne uvjete. Događa se Tehnološki da 50 posto krava jede a ostale i ekonomski projekt nemaju pristupa hranidbenom stolu Tehnološki projekt ili investii poj ilici za vodu pa moraju čekati. cijski program za mliječnu farmu Na nekim farmama ne zadotrebaju pisati zajedno agronomi voljavaju tehničko-sanitarni uvjeti i stočari uz pomoć ekonomista. nisu usklađeni s europskim Investicijski program sastoji se od: standardima u mljekarstvu. Na • općih podataka o investitoru, većini do sada izgrađenih farmi • opisa investicije (lokacija, kapanema prostorija (boksova) za citet farme, sustav držanja i sustav zasušene krave, boksova za teljenje, mužnje, pasmina),opisa proizvodprostora za smještaj teladi, a nih objekata, objekata krmne censkladišnih kapaciteta uopće nema trale i pratećih objekata, opreme (silosi), ili kapacitetima ne odgofarme, potrebne zemljišne površivaraju potrebama. Farme se sastoje ne i zaposlenosti,

• proizvodnih pokazatelja (projektiranje proizvodnje mlijeka i prirasta, plodnost, remont, mortalitet i servisno razdoblje), • plana obrta stada - obračun hranidbenih dana, godišnji plan potreba stočne hrane i plan proizvodnje stočne hrane po kategorijama, • ekonomskih i tržišnih podataka (cijena proizvodnje i prodajna cijena litre mlijeka, rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje, anuiteti i kamate na kredite i sl.).

Poluotvorena staja mora biti što više na suncu. Staja u pravilu treba biti otvorena prema jugoistoku, a zatvorena strana staje mora biti okrenuta prema sjeveru (vjetru).

U zimskom dijelu godine sunčeve zrake ulaze duboko u staju, osvjetljavajuje i zagrijavaju, a ljeti gotovo i ne padaju u staju.

Farme s dovoljno zemlje koje trebaju puno stajnjaka opredjeljuju se za kosu ploču, koja ima svojih prednosti ali i nedostataka. Najpoželjnije su rješenje lige boksovi sa sjeckanom steljom. Riječ je o tekućem izgnojavanju, pri čemu se kruta faza pomoću separatora odvaja od tekuće (pada na plato) koja otječe u lagunu.

U stajama s vanjskom klimom treba osigurati veliki prostorni volumen po jednoj stočnoj jedinici (40 - 50 m3). Po jednoj kravi treba 2 osigurati barem 1O m ukupnoga stajskog prostora. U odnosu na uobičajene zatvorene staje, životinjama je na raspolaganju dvostruko veća količina zraka. Ove staje imaju oblik hala koje se poslije mogu koristiti i u druge svrhe.

Vanjski zid viši je od 4 m, gornji otvoreni dio oko 2 m, a donji zatvoreni dio zida iznosi između 2 i 2,5 m. Zidovi su izgrađeni od dasaka debljine 2,5 cm. U gornjem dijelu staje, u sljemenu, izgrađeni su otvori za dovod i odvod zraka, koji

M{jekarski l/$l 12/2008.

23

GOVEDARSTVO zasušene krave, rodilište i teličnjak, zatim objekti krmne centrale kao silosi za silazu, skladišta za koncentriranu hranu i šupe za sijeno. U infrastrukturne objekte ulaze ceste, piste, bunari, gnojnice, trafostanice, kotlovnice i agregati za struju. Tu su još i kancelarije za tehnološko i veterinarsko osoblje, ambulanta i prostorija za lijekove. lzmuzište Kapaciteti izmuzišta prilagođeni su veličini stada. Velike farme idu na izmuzišta velikih kapaciteta kao što je rotirajuće izmuzište (odjednom se muze između 30 i 40 krava ), gdje se postiže visoka produktivnost.

Obiteljske farme koriste izmuzišta malih kapaciteta, Kravamaje potrebnoosiguratihranu24 sata na dan uglavnom tipa riblja kost ili tandem.

Staja s vanjskom klimom pregledna može biti vodoravan ili okomit. Za sustav za izgnojavanje dobro su je sa svih strana, kontrola životinja osvjetljenje se koristi danje svjetlo u povezani. Iza boksova za ležanje ili je laka. Prostor se dijeli na dio gdje kose ploče nalaze se blatni hodnici omjeru 1:15 površine staje. se drže životinje i na "prostor za širine oko 2,20 m. Blatni hodnici Hranidbeni prostor mužnju" koji je odvojen. U ovakvim čiste se pokretnim strojevima ili i hranidba krava stajama koriste se izmuzišta tipa Hranidba voluminoznom krm- kliznim napravama, a nagib u njima riblja kost (2 x 2, 2 x 4, 2 x 6, 2 x 8) i om obavlja se na hranidbenom hod- treba biti od 1 do 2 % i ne smiju biti tandem (2 x 2, 2 x 3, 2 x 4). lzmuzište niku (stolu), u sredini staje, i dijeli skliski. Na kraju blatnog hodnika se nalazi s vanjske strane staje. nalazi se poprečni kanal za staju na dvije polovice. Hranidbeni Klimatizaciju izmuzišta treba izvesti hodnik treba biti širok, tako da izgnojavanje. Iz poprečnog kanala tako da odgovara ljudskim zahtjeomogućava doziranje hrane mi- kruta faza odlazi na plato za stajnjak vima. ksericom. Koncentrat krave dobivaju a tekuća u jamu gnojnicu. Veličina Oprema u kompjutorskim hranilicama koje se gnojišta ovisi o veličini farme, i proizvodnja stočne hrane nalaze u boksovima. Na većim odnosno o broju krava i treba ga Proizvodnja krmnih kultura farmama krave su razvrstane po čistiti dvaput godišnje. Boksovi za mora biti dobro planirana. Treba proizvodnim skupinama. Treba im ležanje krava uglavnom su povišeni napraviti proizvodni program biljnih osigurati hranu 24 sata na dan i ne (dužine od 2,20 do 2,40 m i širine kultura za proizvodnju stočne hrane 1,20 m). Trebaju biti prekriveni treba ih ograničavati da jedu putem i plan potreba stočne hrane. Krmne sjeckanom steljom. Svaka farma hranilica. kulture najbolje je koristiti u suhom Manje obiteljske farme gdje se treba imati izgrađene prikladne i konzerviranom stanju. Kada je riječ krave ne mogu sortirati po proiz- jame gnojnice i plato za stajnjak. o spremanju voluminozne stočne vodnji provode kompjutorsku hra- Ako prostor za depo stajnjaka nije hrane, i tu postoji razlika između nidbu. Na velikim farmama ne ide se napravljen prema standardima EU-a, malih i velikih farmi. Velike farme na kompjutorsku hranidbu. Krave se kad uđemo u EU to će se morati spremaju silažu i sjenažu u velike sanirati ili će farmeri izgubiti sortiraju prema visini proizvodnje, silotrapove (trenč silosi), a male u stadiju laktacije i fazama proizvod- poticaje. velika crijeva - EUROBAG,sjenažu u Objekti nje, a daje im se 1O posto više hrane rolobale i silotornjeve za koni proizvodni prostor od normativa. centrat. Intenziviranje biljne proGovedarske farme u pravilu se lzgnojavanje izvodnje predstavlja najsloženiji dio U stajama s otvorenom klimom sastoje od proizvodnih objekata u posla u procesu organiziranja kosa ploča ili boksovi za ležanje i kojima se nalaze krave u laktaciji,

24 lvlljekarski list 12/2008.

GOVEDARSTVO govedarske proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu.

Za razliku od velikih farmi, neka obiteljska gospodarstva trebaju svladati tehnologiju vlastite proizvodnje stočne hrane. Zato moraju biti opremljena potrebnom mehanizacijom. Izbor mehanizacije za proizvodnju stočne hrane podrazumijeva najpovoljnija rješenja radnih i priključnih strojeva za proizvodnju, prevoženje i uskladištenje stočne krme. Strojeve za obradu tla treba bazirati na planiranoj strukturi sjetve na oranicama. Neke obiteljske farme nemaju dovoljno zemljišnih površina, a neke ne iskorištavaju dobro svoju zemlju proizvodnjom ratarskih i krmnih kultura.

treba dugo vremena. Što se tiče cijene farme, po jednom grlu treba osigurati od 5.000 do 7.000 eura, ili od 35.000 do 50.000 kuna, ovisno o tome je li u vrijednost jednog stajališta - ležišta, osim građevinskog dijela i opreme uključena i nabava osnovnog stada (bređe junice). Tu se može dodati još i nabavka poljske mehanizacije i ulaganja u infrastrukturne objekte farme. U svakom slučaju, cijena farme za 100 krava iznosi između 3,5 i 5,0 milijuna kuna.

U pravilu, izgradnja manjih farmi daleko je skuplja od velikih.

Treba istaknuti da kod nas nije definirana optimalna veličina farmi za pojedine predjele.

Određeni problemi

Troškoviizgradnjefarmi

u proizvodnjimlijeka

U pravilu, novoizgrađene obiteljske farme dosta su skupe.

Građevinari prilikom projektiranja nisu štedjeli materijal za staje. Osim toga, za prikupljanje dokumentacije

Neke farme nemaju mogućnost mjerenja dnevne količine mlijeka, većina manjih farmi ne obavljaju kontrolu mliječnosti, analizu hrane, nemaju vage i ne obezrožuju telad.

Novoizgrađene farme vode proizvodnu, tehnološku i ekonomsku evidenciju. Dio farmi vodi samo selekcijsku (registar goveda i putni list) i veterinarsku evidenciju. Remont stada na tim farmama je povećan, plodnost je slaba, tako da većina farmi drži bikove za prirodni pripust.

Zaključak

Osnovni je problem govedarske proizvodnje - proizvodnje mlijeka na našim farmama manjeg kapaciteta broja krava što se u proizvodnji ne primjenjuju nove tehnologije kojima se postiže visoka i rentabilna proizvodnja mlijeka, hranidba velikim količinama voluminozne hrane, uz proizvodnju velikog broja teladi za proizvodnju mesa. Kod nas se uglavnom koriste zastarjele tehnologije u ovoj proizvodnji. Velike farme koriste najbolje tehnologije proizvodnje i zato ostvaruju najveću proizvodnju mlijeka po kravi.

siraod kvaAcllI

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

✓sredstva za sprtaVanje

kalnaO

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu salamure ✓ prehrambene boje ✓ mliječni proteini ✓kalcij-klorid ✓ natrij-nitrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

- klselostl mllJeka

- temperature - vlage - salln - a salamure - os ka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona

Problotlk d.o.o. stručno Istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji

Ulica grada Gospića 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotlk@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak COIIPANY wmt QUAll1YMIWiEl8fT SYSTalCERTIFED BYDNV

ISO 9001:2000 ;

- ostalo ✓umjereni tennometri ✓ mikrobiološke podloge ✓identifikacijske marklce za sir

✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCPMANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED IY DNV

I'===

u proizvodnji i preradi mlljeka ✓ pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Tehnika napajanja teladi kolostrumom u prvim danima života Kolostrumza telad predstavljaprirodnu i potpunu hranu. Kod napajanjavalja paziti da telad dobije potrebnu količinu kolostruma,ali nikako da se prejede obziromna ograničen kapacitetželuca Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

ele je potrebno opkoračiti i lagano ga stisnuti butinama i koljenima; lijevom rukom držati ga za donju vilicu, a desnom držati bocu s kolostrumom i napajati ga. Paziti na temperaturu kolostruma - optimalna temperatura je 38 °C. Ukoliko tele nije zainteresirano za sisanje iz boce, sisku (dudu) uronite u grožđani šećer. Nakon svakog hranjenja dobro oprati bocu!

T

26

Na ovaj način tele će popiti do 6 litara kolostruma dnevno tijekom prva tri dana života. Treba voditi računa da tele u prvom obroku popije najmanje 1 litru kolostruma.

Konzumacijom dvije litre kolostruma unijete su maksimalne količine prijeko potrebnih zaštitnih antitijela. Ne davati veće količine od 2 litre kolostruma po obroku! ■

Tablica:Učestalost napajanja kolostrumomu prva četiri dana života teleta

1. dan 2.dan 3.dan 4.dan

Učestalost napajanja

Kolostrum, litara

3 - 4 puta 3 - 4 puta 2 - 3 puta 2 puta

1 - 1,5 1 - 1.5 2 - 2,5 2,5 - 3,5

Temperatura kolostruma 38°C 38°C 38°C 38°C

Mljekarski li.st 12/2008.

Bjelančevine značajne u

hranidbi krava s visokom proizvodnjom mlijeka Kravamas visokommuznošću, uz mikrobnebjelančevine i bjelančevine krmivalošijebiološkehranidbenevrijednosti,potrebnoje davatii bjelančevine s biološkikvalitetnimaminokiselinama,kao što su metionini lizin Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

dijelom (35 - 40 %) stabilne ili razgradnje u buragu i sposobne za iskorištavanje i enzimsku probavu u tankom crijevu. Kvalitetne bjelančevinaste sirovine obično se daju u potpunim krmnim smjesama kao dodatak za višu muznost krava.

Bolje iskorištavanje bjelančevina u hranidbi krava visoke muznosti i povecanJe sadržaja bjelančevina u mlijeku može se postizati: • intenzivnijom sintezom mikrobnih bjelančevina u buragu iz lakoprobavljivih dušičnih spojeva zaštićene od mikrobne

I(

v~~it~~

;;oi~~~~josm nisu dovoljne samo mikrobne bjelančevine i bjelančevine krmiva lošije biološke hranidbene vrijednosti. Kravama s visokom muznošću uz takva krmiva treba dodavati i bjelančevine s biološki kvalitetnim aminokiselinama, kao što su metionin i lizin (iz tostirane soje, sojine, suncokretove, repičine sačme i sličnih bjelančevinastih krmiva biljnog porijekla), većim

28

(sirovih proteina) i spojeva nebjelančevinastog

dušika (NPN

spojeva) kojima se zadovoljava veći dio osnovnih potreba krava; • zaštitom visokovrijednih, biološki kvalitetnih biljnih bjelančevina od mikrobne razgradnje u buragu, odnosno davanjem u krmnim obrocima sirovine biljnog porijekla s većim postotkom u buragu stabilnih bjelančevina za sintezu mlijeka.

Bjelančevine iz krmnih obroka sačuvane od razgradnje u buragu (u

buragu stabilne

bjelančevine),

mikrobne bjelančevine sintetizirane

Mljeknrski list 12/2008.

u buragu, porijekla

bjelančevine endogenog

Krave za uzdržne potrebe, stabilne od razgradnje u buragu. ovisno o veličini životinje i ukupnoj Nepravilnosti potrošnji krmiva, moraju dobivati u davanju bjelančevina između 325 i 455 g probavljivih Davanje prevelikih količina sirovih bjelančevina (50 - 70 g bjelančevina u krmnim obrocima probavljivih sirovih bjelančevina/ krava nepotrebno je jer se ne mogu 100 kg tjelesne mase, a povećava se stvarati veće zalihe u organizmu, s konzumacijom krme). Uz bjelanče­ nego se u jetrima transaminacijom vine za uzdržne potrebe, krave pretvaraju u masne kiseline, amonimoraju dobivati određenu količinu i jak i ureu. Prema potrebi, mogu se za proizvodnju mlijeka. U 1 kg pretvarati u druge aminokiseline, mlijeka izluči se prosječno od 33 do neke ketokiseline, glikogen i glu35 g bjelančevina, što znači da za kozu. sintezu 1 kg mlijeka kravama treba Veća količina bjelančevina u davati od 55 do 58 g probavljivih krmivima može biti štetna, posebice sirovih bjelančevina. ako su sirovine lakotopljive i razgraZadovoljavajuća količina bjedive u buragu, a krmni obroci ne lančevina u mlijeku može se sadržavaju dovoljno energetskih Bjelančevine se_tteko~ dobivati uz nižu muznost kvalitettvari (ugljikohidrata) za sintezu probave u s1r1stu 1 nim osnovnim krmivima.

Kod krava mikrobnih bjelančevina i reproduktankom crijevu razgrađuju veći­ više muznosti (veće od 25 do 30 kg ciju buragovih mikroorganizama. U nom do peptona i aminokiselina i 'Iako' se resorbiraju u tankom dnevno), posebice ako su osnovna takvim slučajevima povećava se postotak amonijaka u buragu i crijevu. Brzina resorpcije ovisi o krmiva lošije biološke hranidbene vrijednosti, za dobivanje višeg resorpcija u krv, što u akutnim količini i vrsti aminokiselina postotka bjelančevina u mlijeku, uz slučajevima i dugotrajnijim djelovaopćem stanju sluznice. osnovna krmiva treba dodavati i njem veće količine amonijaka može krepka krmiva (koncentrate) koja uzrokovati otrovanja (intoksikacije), Resorbirane aminokiseline ulaze u cirkulaciju gotovo isključivo sadržavaju jače energetske sirovine bolesti jetara i bubrega, katare i upale sluznica i nepovoljno djelovati putem portalnog krvotoka i jetara, a i bjelančevine visoke hranidbene vrijednosti (iz tostiranoga sojinog na plodnost i reprodukciju krava. metaboličkim promjenama u orgasuncokretove i Ako hrana oskudijeva bjelanče­ nizmu - pretežito u jetrima - (deza- zrnja, sojine, minacijom, transaminacijom, dekar- repičine sačme) - najmanje 35 - 40% vinama, zdrava jetra u mogućnosti boksilacijom i biosintezom aminokiselina) stvaraju se nove bjelančevine koje prema genetskom kodu ulaze u tkiva i pojedine organe (pa i u vime - mlijeko) muznih krava.

Potrebe bjelančevina u krmnim obrocima krava Krmni obroci krava uvijek moraju biti dobro uravnoteženi odgovarajućim dopunskim krmnim smjesama, ovisno o kakvoći osnovnih krmiva. Kod visoke muznosti obično treba računati s mogućim nedostatkom nekih esencijalnih aminokiselina (najčešće metionina), nekih minerala (kobalta) ili vitamina (vitamina A, D, E i pojedinih vitamina B skupine).

Krmni obroci moraju sadržavati dovoljno kalcija i fosfora, soli Manjak bjelančevina nastaje hranidbomprevelikim magnezija, natrija, kalija i sumpora. i izlučevine crijeva, razgrađuju se u daljem tijeku postruminalne probave počevši od sirišta (pilorusa),gdje su izloženi djelovanju kiselina i proteolitičkih enzima želuca, a zatim u tankom crijevu djelovanjem enzima i izlučevina crijevnih žlijezda i pankreasnog soka. Većom količi­ nom i razgradnjom bjelančevina u crijevu povećava se količina iskoristivih bjelančevina za proizvodnju mlijeka i postotak bjelančevina u mlijeku krava, što je značajno za kakvoću i tržnu vrijednost mlijeka.

količinama kukuruzne silaže

Mljekarski hst 12/2008.

29

HRANIDBA su izdašno koristiti amonijak (NH.) za tvorbu novih aminokiselina vezanjem amonijaka iz krvi na kratkolančane masne kiseline koje dolaze iz buraga (biosinteza neesencijalnih aminokiselina - također i u nepreživača). Na taj način jetra održavaju i prilagođavaju aminokiseline u krvi, a stvaranjem novih aminokiselina popunjava se standardni niz aminokiselina u tkivima prema potrebama organizma. U jetrima na taj način postoji metabolička zaliha aminokiselina koje se trajno popunjavaju razgradnjom, pretvorbom i stvaranjem novih aminokiselina. U jetrima se, dakle, neprekidno stvaraju i ispražnjavaju nove aminokiseline koje se zatim prema kodu ugrađuju u nizove molekula bjelančevina ako nedostaju tkivima.

Krmiva općenito moraju sadržavati dovoljno energije, Iakoprobavljivih bjelančevina i dušičnih spojeva

za potrebe buragovih mikroorganizama i prave biološki kvalitetne bjelančevine za potrebe krava u visokoj proizvodnji mlijeka. U suprotnom će se očitovati slabije iskorištavanje (konverzija) krmiva i smanjivanje količine bjelančevina u mlijeku.

Bjelančevine se_t!teko~ probave u s1nstu 1 tankom crijevu razgrađuju veći­ nom do peptona i aminokiselina i 'lako' se resorbiraju u tankom crijevu. Brzina resorpcije ovisi o količini i vrsti aminokiselina općem stanju sluznice.

Manjak bjelančevina nastaje i uz dobru hranidbu pretežita žitaricama, kukuruznom silazom, krumpirom, repom i sličnim energetskim krmivima, ako u krmnim obrocima nema trave i zelene krme, djeteline i lucerne, uljanih sačmi, uree, Benurala S i sličnih bjelančevinastih sirovina i dušičnih spojeva.

Ljeti, posebice uz pašu i zelena krmiva, povoljnija je opskrba bjelančevinama, a ponekad se daju i u suvišku, osobito ako se krave hrane pretežita bujnom mladom travom s dobro gnojenih livada i velikom količinom spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva). U takvim krmnim obrocima, često kod krava visoke muznosti, nedostaju energetske tvari (ugljikohidrati) i bjelanče­ vine stabilne u buragu, a mlijeko sadržava veću količinu uree i NPNspojeva.

Postoji uska fiziološka povezanost između potreba energije i bjelančevina u hrani, posebice energije i dušika za potrebe buragovih mikroorganizama. Krave s visokom muznošću često dobivaju neuravnotežene krmne obroke, a češće je prisutan nedostatak energije, osobito u krava poslije teljenja, na početku laktacije i tijekom laktacije uz hranidbu većom količinom trave, zelenih krmiva i drugih krmiva s mnogo NPNspojeva. ■

v~w~

za proizvodnju krme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se.

Zvoni mir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se.

Mirka Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta SveučilištaJ.J. Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjena ponajprije budućim stočarskim stručnjacima studentima Agronomskog, Polja privrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave.

Ovom knjigom će stočari - proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

30

Mlj'ekarski list 12/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Engleski ljulj Piše: Dr. se. Darko Uher

ngleski ljulj vrlo je raširen u svijetu. Nalazimo ga u Europi, Sjevernoj Americi, Sjevernoj Africi,Australiji i srednjoj Aziji. Kakvoća zelene mase i sijena je odlična. U pašnjacima se koristi za napasivanje svih vrsta stoke i za kosidbu. Isto tako pogodna je za ukrasne travnjake i igrališta te za zaštitu od erozije, osobito u smjesama s drugim vrstama trava.

Ubraja se među najkvalitetnije trave. Prema kakvoći krme, predstavlja standard za ocjenjivanje kakvoće krme ostalih vrsta trava po kompleksnoj i drugim metodama.

Engleski ljulj dobro uspijeva na svježim i umjereno vlažnim teškim (ne zbijenim) i srednje teškim tlima.

Najbolje se razvija na tlima gdje je razina podzemne vode na 50 ili do 70 crn dubine. Prilično dobro uspijeva na alkalnirn tlima pa i na onima gdje je pH-8,5 ako ima dovoljno vode. Engleski ljulj se može križati s talijanskim ljuljern i s livadnom vlasuljom i trstikastom vlasuljom pa se dobiju hibridi "festulolium" vrlo dobre kakvoće i prinosa. U prirodnim sastojinama najčešće su križanci engleskoga i talijanskog ljulja, ali se mogu naći i križanci s razgranatirn klasom.

E

Agrotehnikaproizvodnje Sije se najčešće u čistoj kulturi i u smjesama i za ispašu ali i za kombinirano pašno-kosidbeno korištenje i konzeiviranje, te u smjesama za igrališta i ukrasne travnjake. Dobro reagira na gnojidbu dušikom, osobito za proizvodnju voluminozne krme (od 250 do 300 kg/ha). Prinosi suhe tvari kreću se od 4, 7, 11,1 i 15,0 tiha godišnje, s primjenom O, 160 i 320 kg/ha dušika. U čistoj kulturi za proizvodnju voluminozne krme engleski ljulj se sije od 20 do 25 kg/ha sjemena, ako se sije sijaćicom.

Iskorištavanje,hranjiva vrijednost i produktivnost Engleski ljulj vrlo dobro podnosi gaženje i ispašu, pa je pivenstveno

Ml,jekarskili.st 12/2008.

Ova se biljna vrsta koristi u pašnjacima za napasivanje svih vrsta stoke i za kosidbu

prilagođen pašnom načinu iskorištavanja. U tu svrhu sije se s bijelom djetelinom, na bazi 25 - 30 kg/ha sjemena i dubinu 1,0 - 2,0 cm. Zahvaljujući gaženju, pri drugim povoljnim uvjetima, kao posljedica intenzivnijeg busanja usjev engleskog ljulja i bijele djeteline dugo zadržavaju dobru pokrovnost. Ipak ispaša i gaženje ne smiju biti trajni. Kosidba, iako se koristi i na takav način, ne odgovara engleskom ljulju budući da se pri takvom načinu iskorištavanja brzo prorjeđuje, pa već za 3 - 4 godine biva zamijenjen drugim vrstama. Osim u proizvodnji krme, engleski ljuljje vrlo cijenjen kao vrsta za zatravljivanje parkova i igrališta, jer stvara gustu i ravnu tratinu. Engleski ljulj ima nježnu stabljiku i vrlo nježno lišće.

Zahvaljujući tome sadržava razmjerno manje sirove celuloze i probavljiviji je nego druge trave. No, usprkos tomu, a slično drugim vrstama trava, sa starošću se smanjuje hranjiva vrijednost. Engleski ljulj u početku klasanja sadržava 17%sirovih proteina i 23% sirove celuloze, uz probavljivost 82%, dok u fazi cvatnje sadržava tek 8% sirovih proteina, čak 33% sirove celuloze, uz probavljivost samo 63%.

Masa drugog otkosa, koji se uglavnom sastoji od lišća, sadržava 18% sirovih proteina i 23%sirove celuloze, uz probavljivost 78%.Od niskih trava, engleski ljuljje svakako najproduktiv-

nija vrsta. U povoljnim uvjetima, dobro osiguran hranjivima engleski ljulj može dati 12 - 15 tiha suhe tvari. U uvjetima koji mu odgovaraju (siromašna, suha tla bez dodataka hranjiva i natapanja) prinosi će biti višestruko manji. Sorte engleskog ljulja: Šampion, Bravo, Barvestra, Naki, Tivoli, Calibra, Belimo, Cosmolit. Bravoje rana sorta za kosidbu i ispašu. Vrlo je otporna na gaženje i niske temperature. Barvestraje srednje rana sorta za kosidbu. Odlikuje se visokim i kvalitetnim prinosom. Pri intenzivnom korištenju izdrži najmanje tri godine. Nakije srednje rana sorta za ispašu i kosidbu, s brzim proljetnim porastom. U odnosu na ostale sorte daje bolje rezultate pri manje intenzivnoj tehnologiji proizvodnje. Calibraje srednje kasna tetraploidna sorta za kosidbu. Odlikuje se visokim i kvalitetnim prinosom. Pri intenzivnom korištenju izdrži najmanje tri godine.

Tivolije tetraploidna vrlo kasna sorta, poznata po kvalitetnom i nadprosječno visokom prinosu. Vrlo je ukusna, pogodna i za kosidbu i za ispašu.

Belimo je srednje rana sorta koja dobro podnosi čestu kosidbu i intenzivnu ispašu jer se brzo obnavlja. Izdržljiva sorta koja vrlo dobro reagira na intenzivnu gnojidbu dušikom.

Cosmolit je rana do srednje rana sorta koja daje kvalitetne prinose sijena i svježe krme. ■

Grafikon 1: Prosječan sadržaj hranjivihtvari u engleskomljulju s obziromna vri'emeskidan ·a odnosnokorišten·a 35

-

----

30 !-----------------■ Vlalanje ■ Početak klasanja

O Puno klasanje

15

□ Početak cvatnje

■ Puna cvatnja

10 5

o Suha tvar

Sirove b'elančevine

Sirova vlakna

31

AGROTEHNIKA

Mehaničke mjere povećanja

plodnosti tla Najčešće su i najuobičajnije mehaničke mjere duboko oranje, rigolanje, odnosno

ekstremno duboko oranje, okomito dubinsko rahljenje i krtična drenaža posebice u područjima u kojima su oborine (u prvom redu kiša i snijeg) jere kojima pobolj- neravnomjerno raspoređene tijekom godine, napose u aktivnom šavamo nepovoljna fizikalna svojstva tla dijelu vegetacije. Posebice se to skupno možemo svrs- odnosi na humidna područja, tj. tati u melioracijsku područja s velikim količinama obradu tla. Posebno mjesto pripada oborina. Svi zahvati moraju biti primjeni kondicionera ("poprav- podređeni nesmetanom razvoju korijenova sustava poljoprivrednih ljača") strukture tla i unošenju "pasivnih" tvari u tlo. Postoje, kultura. To dalje znači da se dakako, i druge. Dublji ili duboki melioracijska obrada tla, uz svoju zahvati nužni su u tlima u kojima se prvenstvenu zadaću poboljšanja na većoj ili manjoj dubini nalaze tipoloških svojstava tla, odnosi na zbijeni horizonti ili slojevi, koji su usjeve čiji korijenov sustav prodire prirodnog podrijetla ili ih je dublje u tlo. prouzročio svjesno ili nesvjesno Duboko oranje i rigolanje sam čovjek. Takvi zahvati osobito su Svrha je ovih zahvata melinužni na teškim glinastim tlima, oracijske obrade tla povećanje

Piše:Dr. se. DarkoUher

M

Rigolanje .'32

provodljivosti za oborinske vode, prodiranje zraka i korijenja u dublje slojeve tla. Obavljaju se lemešnim (raoničnim) plugovima, odnosno plugovima rigolerima. Zbog okretanja velike mase tla, troši se mnogo energije. Stoga u svakom pojedinom slučaju treba racionalno procijeniti kada i kojom ih učestalošću treba primijeniti. U praksi treba koristiti njihovo produženo djelovanje, što znači da će se ponoviti samo ako to bude potrebno.

Okomito dubinsko rabljenje i krtična drenaža Ova se dva zahvata donekle podudaraju u svojoj namjeni, iako se oruđa kojima se obavljaju donekle razlikuju. Osobito postoje različite konstrukcije oruđa za okomito dubinsko rahljenje od običnih podrivača do oruđa za okomito dubinsko rahljenje sa samostalno pokretanim radnim organima. S tim u vezi je i stupanj njihove učinkovitosti glede poboljšanja nepovoljnih fizikalnih svojstava tla.

Za razliku od dubokog oranja i rigolanja, pri primjeni ovih oruđa tlo se ne okreće već samo dubinski rahli. U primjeni svih oblika melioracijske obrade tlo se mora nalaziti u povoljnom stanju konzistencije, tj. kruto-suhom, što isključuje obradu suviše suhih, koherentnih tala, a i obradu suviše vlažnih odnosno mokrih tala. Koji će od oblika melioracijske obrade tla prevladati, oranje ili okomito dubinsko rahljenje, ovisi o tzv.

Mije/carskiHst 12/2008.

AGROTEHNIKA tipskim svojstvima tla, tj. o njihovoj građi ili, kako se to stručno kaže, strarigrafiji. To je, međutim, problem o kojem svoje mišljenje trebaju reći stručnjaci.

Primjena kondicionera strukture tla Kondicioneri ("popravljači") strukture tla kemijska su sredstva kojima se u prvom redu može poboljšati struktura tla, a posljedica je sveobuhvatno poboljšanje njegovih fizikalnih svojstava. Pri unošenju kondicionera u tlo nastaju i neke promjene u kemijskom kompleksu tla pa ih istodobno (osobito neke) možemo smatrati sveobuhvatnim "popravljačima" svojstava tla.

Kondicioneri strukture tla dijele se u dvije skupine: organske i anorganske. U prvoj su skupini najvažniji poliakrilamid i bitumenska emulzija, a u drugoj glotal i tri fer.

Višestruko se primjenjuje mala količina organskih kondicionera u površinskom sloju tla, gdje trajnije poboljšavaju strukturu tla. Velika količina anorganskih kondicionera primjenjuje se do dubine osnovne obrade (oranja) tla. Djelovanje im je dugotrajno. Primjena kondicionera je skupa pa se mogu preporučiti samo na manjim površinama. Spominjemo ih kako bi poljoprivredni proizvođači bili upoznati i s takvim mogućnostima povećanja plodnosti tla u suvremenoj poljoprivredi.

Unošenje "pasivnih"tvari u rlo radi poboljšanja vodnih i zračnih prilika Fizikalna svojstva tla, a preko njih posredno i kemijska i biološka, mogu se poboljšati "pasivnim" tvarima koje se kemijski ne mijenjaju u tlu i ne djeluju kemijski na tlo.

Njihova je osnovna namjena poboljšanje vodozračnih prilika u tlu. Unošenjem "pasivnih" tvari u tlo u laganim se tlima želi povećati vodoodržljivost i vezanje hranjiva, a u teškima prozračnost, tj. kapacitet

Mljekarski li,st 12/2008.

Podrivanje za zrak i brže procjeđivanje vode. U zatim sloj (ploča) od asfalta, crnog ili tom smislu raspolažemo različitim bijelog najlona, asfaltiranog kansredstvima koja nalazimo i na našem afasa, bitumenski sloj dopunjen slotržištu. Navest ćemo samo neka, i to jem šljunka, kao i tretiranje površinpolistirene odnosno naš domaći skog sloja tla ili same površine prsproizvod okirol, zatim perlit, higro- kanjem raznim tvarima (bitumenske mull, bentonit i dr. Nepovoljna i asfaltne emulzije, emulzije sintetfizikalna svojstva laganih tala mogu ske gume i ulja i dr.). Ovim kraćim se poboljšati stvaranjem umjetnog prikazom unošenja "pasivnih" tvari u sloja (horizonta) u tlu na određenoj tlo željeli smo samo podsjetiti i na dubini od bentonita ili vermikulita. takvu mogućnost povećanja plodTo su sekundarni minerali gline. nosti tla na višu razinu, osobito za Nadalje, u tlo se mogu polagati manje površine namijenjene uzgoju betonske ploče za male površine, povrtnih kultura. ■

Mehaničkim mjeramapoboljšavamonepovoljnafizikalna svojstvatla

TRAVNJAŠTVO

Korovi-nepože6ne bi6ne vrste u • • travniacima Piše: Dr. se. Krešimir Bošnjak

D

efinirati što je to korov u travnjaku nije uvijek jednostavno.

Postoji velik broj definicija kojima se nastoji opisati što su to korovi. Ako se ograničimo samo na poljoprivredne površine, tada korovima možemo smatrati one biljke koje nisu cilj uzgoja. Uđemo li dalje u podjelu korova na poljoprivrednim površinama, korovi mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni korovi su sve one biljke koje osim što nisu cilj uzgoja i u kompeticijskom su odnosu s poželjnim biljkama, one su bezvrijedne s proizvodnog gledišta, škodljive ili otrovne, ili smanjuju vrijednost stočnih proizvoda. Relativni pak korovi predstavljaju onu skupinu biljaka koje također nisu cilj uzgoja, u natjecateljskom su odnosu s poželjnim vrstama prema vodi, svjetlu i hranjivima, ali s druge strane, takve biljke na travnjacima sudjeluju u prinosu biljne mase te mogu imati određenu hranidbenu vrijednost za stoku pa čak i pridonijeti kakvoći krme.

Upravo karakteristike relativnih korova ionako tanku granicu kod definiranja pojma "korov" na travnjacima čine još tanjom. Svrha je ovakve podjele istaknuti da svaka biljka može biti korov i niti jedna biljka ne mora biti korov sama po sebi, upozoravajući da je pojam

Ml.fekarski list 12/2008.

"korov" zapravo psihološka kategorija i rezultat subjektivnih čovjeko­ vih mjerila. Unatoč tome, nedvojbeno je da su brojne biljne vrste u travnjacima, bilo sijanim bilo prirodnim manje poželjne, odnosno nepoželjne u sastavu travnjaka u sustavima proizvodnje visoke razine intenzivnosti. Imajući to u vidu, pojam korova jasan je svakom onom tko je imao prilike osjetiti smanjenje prinosa sa sijanog travnjaka kao posljedicu jake zakorovljenosti pr. kiselicom.

Hoće li neka biljna vrsta biti nepoželjna (korov) ovisi o nizu čimbenika koji definiraju pojam relativnog korova. Relativna vrijed-

Ograničimo

li se na poljoprivredne površine,tada korovimamožemo smatratione biljke koje nisucilj uzgoja nost biljne vrste, pa prema tome i kriterij za klasifikaciju, može biti različit ovisno o vrsti stoke (govedo, ovca, koza), razvojnom stadiju i udjelu pojedine biljne vrste u tratini, te ovisno o načinu korištenja travnjaka (livada, pašnjak) i načinu korištenja biljne mase (zeleno, sijeno, sjenaža). Tako brojne biljne vrste koje se u kasnijim razvojnim stadijima smatraju lošima, u ranijim razvojnim fazama stoka rado jede i njihova je hranidbena vrijednost relativno visoka. Rezultati novijih istraživanja upućuju na to da hranidbena vrijednost mnogih biljnih vrsta koje svrstavamo u nepoželjne

Slika 1: Vrlojaka zakorovljenostkiselicom 35

TRAVNJAŠTVO gotovo i ne zaostaje za kakvoćom Tablica -1:Hranidbenavr1j'ed11ost 11ekih travnjačku 1 za i11te11zivnu poželjnih biljnih vrsta i priznatih proizvodnju,nepoželjnihbiljnih vrsta u usporedbis lucernom kultivara krmnog bilja. U tablici 1 Sadržaj NDF(ADF) Probavljivost ST prikazani su pokazatelji hranidbene proteina g/kg ST % vrijednosti nekih nepoželjnih biljnih g/kg ST vrsta na travnjaku.

Maslačak 123-203 252-328 73-84 (Taraxacum oflicinale) Ako uzmemo u obzir hranidTrputac benu vrijednost (tablica 1), mjere 70-220 (154-263) 72 fPlanta~o lanceolata) suzbijanja i kontrole populacije Kudrava kiselica 49-77 174-279 240-328 korovskih biljaka na travnjaku ne (Rumex crispus) moraju nužno rezultirati boljom Lucema 142-270 48-78 304-637 kakvoćom krme, ali niz drugih prednosti, uključujući i značajan Prilagođeno iz: Marten i sur. ( 1987.),Agron.]., 79, 980-986;IsselsteinS. ( 1995.) cit. iz rast produktivnosti travnjaka, može Krambergeri Klemenčič {2003.) Grass and ForageScience,58, 12-16 biti vidljiv naročito u jače zakorovljenim travnjacima. Naime, sve su korovske vrste u natjecateljskom odnosu prema svjetlu, hranjivima i vodi s kultiviranim biljnim vrstama, oduzimajući tako njihov životni prostor. Biljne vrste velike prodornosti, čiji listovi uz to oblikuju rozetu, u potpunosti mogu onemogućiti rast sijanih ili poželjnih biljnih vrsta, uvelike smanjujući prinos.

Uz to, karakteristike brojnih biljnih vrsta nepoželjne su i negativno utječu na kakvoću. Jedna od takvih karakteristika je redovito viša vlaga koju sadržavaju neke nepoželjne biljne vrste (maslačak) u Slika 2: Visok udio trputcau tratini usporedbi s kultiviranim travnim vrstama i mahunarkama. To biljnu masu s većim udjelom takvih biljaka čini težom za sušenje, a nedovoljno osušenu biljnu masu podložnu kvarenju. K tome, mnoge biljne vrste (divlji lukovi pr.) sadržavaju kemijske spojeve koji u većoj količini kod stoke mogu uzrokovati specifičan miris mlijeka, narušavajući tako kakvoću proizvoda, ili pak mogu sadržavati po stoku toksične količine nitrata ili drugih škodljivih pa i toksičnih spojeva (bujad, kiselice, žabnjak). Imajući to u vidu, kontrola takvih biljnih vrsta potrebna je kako bi se održala ciljana razina produkcije travnjaka i Slika 3: Zakorovljenostpašnjaka - u prvomplanu čivitnjača kakvoća proizvedene biljne mase. ■ (Amorphafruticosa)i jednogodišnjakrasolika (Erigeronannuus) -

36

Mljekarski li.st 12/2008.

Karlovačka industrija

• • k mll}e a u sustavu

Dukat - Lactalis Piše: Dr. se. Petar Bosnić

eke naše organizacije iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije kao što su Podravka Koprivnica, Pliva Zagreb, Dukat Zagreb, Meggle Osijek i još neke druge, započele su preko vlasništva stranih partnera s procesima integriranja na međunarodno tržište.

Pitanje je treba li se u vrijeme svjetske globalne financijske krize Hrvatska zaštititi od međunarodne konkurencije i zatvarati u okvire svoga gospodarstva i malog tržišta?

N

Mliječna

kompanija Lactalis Druga je godina kako je Mliječna industrija Dukat Zagreb prodana francuskoj multinacionalnoj kompaniji Lactalis, a sada je Karlovačka industrija mlijeka privatizirana i u sastavu je Lactalisa-

Mljekarski li_st12/2008.

Mljekarske industrije Dukat Zagreb.

Lactalis je prema ukupnom godišnjem prihodu među dvadeset svjetskih mljekarskih kompanija, i to na drugom mjestu u svijetu iza Nestle Švicarska. Lactalis je osnovan 1933. kao mala obiteljska mljekarska tvrtka u vlasništvu obitelji Bosnie'r. Sada od prodaje mlijeka i mliječnih prerađevina ostvaruje ukupni godišnji prihod od 9,6 milijardi eura. U sastavu Lactalis grupe je 125 tvrtki sa 34500 zaposlenih. U Francuskoj se nalaze 74 tvrtke a širom svijeta u 21 zemlji imaju 51 poduzeće.

Godišnje Lactalis otkupljuje ukupno 8,8 milijarda kg mlijeka. Od posebnog je značaja 2006. godina, kada je u sastav Lactalisa priključen Galbani, najveći talijanski proizvođač sireva. S najvećom svjetskom mljekarskom kompanijom Nestle ostvaruje se poslovna suradnja kroz zajednička ulaganja. Njihove su

gosp~:!!~ mora biti otvoreno

i za to postoje mnogi ekonomski razlozi, kao i zbog toga što su u tijeku predpristupne aktivnosti za članstvo u EU najpoznatije svjetske robne marke mliječnih proizvoda President i Galbani, kojima se priključila robna marka Dukat. : ' ' Pojavom Lactalisa na : hrvatskom tržištu nije došlo do nepovoljnih trendova u otkupu i tržištu mlijeka i mliječ­ nih prerađevina. Odnosi s kooperantima unapređuju se i otkupne : cijene mlijeka na zadovoljava: jućoj su razini.

Primarni cilj Lactalisa u Hrvatskoj nije prodaja svojih proizvoda, već da u prvoj fazi osnaži poziciju Dukata i preko njega organizacijski i poslovno širi svoju grupaciju u okruženju na regionalna tržišta i da postane regionalni lider u

37

GOSPODARSTVO čna

industrija Karlovac stabilno je krava i na proizvodnom području je poslovala, uspješno surađivala s 360 otkupnih mjesta. U sastavu KIMkooperantima u proizvodnji i aje i farma mliječnih krava u Sadilovcu, s godišnjom proizvodnjom oko otkupu mlijeka i prema partnerima izvršavala financijske obveze. Po 2,6 milijuna litara mlijeka.

Odnosi Dukata i KIM-a količinama mlijeka i otkupu te Dukat se u odnosu na KIM Prodaja- privatizacija KIM-a preradi mlijeka, KIMje u Hrvatskoj bio peta mljekarska industrija, iza obvezao da će na povoljan i Prema Zakonu o zaštiti tržišnog Dukata, Sirele, Zdenke i Vindije. U prihvatljiv način riješiti pitanje natječaja, nije bilo zakonskih zapreka oko kupnje i preuzimanja 1990. godini ukupno je KIM pre- zaposlenih, odmah je po preuzimaradio 42, 18 milijuna litara mlijeka, i nju svakom djelatniku isplatio jedKIM-a. Agencija za zaštitu tržišnog nokratan iznos od 500 eura i svima natječaja pozitivno je ocijenila i to uglavnom količine iz otkupa. riješila zahtjev za privatizacijom Poslije se pod utjecajem rata javljaju je 1Oposto povećana plaća.

KIM će u sastavu Dukata KIM-a.Ova kupnja i pripajanje KIM-a mnogi financijski problemi, količinski se smanjuje i otkup mlijeka, a stabilizirati i racionalizirati otkup Dukatu ocijenjena je dopustivom, da u novim uvjetima Dukat sa svo- bilo je i više neuspjelih pokušaja mlijeka, na vrijeme ispunjavati jom koncentracijom u mliječnom privatizacije. U 1994. godini otkup- obveze prema kooperantima, sektoru nije u povlaštenu položaju, ljeno je oko 6,7 milijuna litara mli- osuvremeniti tehnološku opremu, jeka, a posljednjih se godina otkup izvršiti specijalizaciju proizvodnje i da ne utječe nepovoljno nakonosigurati sigurno tržište za plasman kurenciju i na ostale sudionike na mlijeka povećava.

U 2007. godini KIMje otkupio svojih proizvoda. U petogodišnjem tržištu. Nakon otkupa dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za 21,872.318 litara kravljeg mlijeka. U razdoblju u razvoj KIM-a planira se privatizaciju i većeg dijela dionica sustavu otkupa mlijeka u 2004. uložiti 143 milijuna kuna. Dukat će s malih dioničara, Dukat postaje godini bilo je 3512 kooperanata, a količinama otkupljenog mlijeka od godišnjem sada ih je 1100. Proizvodno je pod- KIM-a u ukupnom većinskim vlasnikom KIM-a. ručje raspršeno, prevladava struktuotkupu mlijeka u Hrvatskoj imati Mliječna industrija Karlovac Prije Domovinskog rata Mlije- ra proizvođača s manjim brojem udio od 45,41% količina mlijeka. ■ mljekarskoj industriji. Lactalis na području Srbije ima tvrtku "Somboled" Sombor, u Bosni i Hercegovini "Inmer" Gradačac, u Makedoniji "Idealšipku" Bitola i u Bugarskoj ''Vatra Dornjej" s više pogona.

PSC FERENCAK www.psc-ferencak.hr

~

SJNCE<988

VAM PREDSTAVLJA

psc-ferencak@kc.t-com.hr

ELEMENTI MONTAŽNOG SILOSA NJEMAĆKE KVALITETE

ZADOVOLJAN KUPAC: IVAN ĆOLIK, VELIKI GRĐEVAC FRANCIŠKOVČEVA 147, mob. 091- 571- 4316 Kompletni repromaterijal

za spremanje vašeg krmnog bilja (mreže, folije, špage)

U PONUDI SllAŽNE PODFOLIJE I FOLIJE RAZNIH DIMENZIJA Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

38

ZAŠTITNE MREŽE, VREĆE ZA PIJESAK

Koprivnica, Ćarda 6 Tellfax 048/647-902

Osijek, Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

Mljekarski list 12/200fs.

<Dugogodis17Ja tradicija pro u ·teoniJ1un1ca prowodačima, mljekarama

i yovcima diljem vij ta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proi~vođača!

1Ogodina u 1f rvatskoj ZJ,hvaijujemo na povjerenju

lnter- Ago c1.o.o.

-

BEZ

GRANICA-

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

P-mail:intPr-aaro@krJ-com.hr

REPORTAŽA

Proizvodnja mlijeka u Gradu Zagrebu Piše:ZoranBašić, dipl.ing.

Zagrebu je 24. rujna ove godine na Trgu bana Josipa Jelačića obilježen Svjetski dan školskog mlijeka čija je posebnost bila upravo Kravica Šara, koja je plijenila pozornost zagrebačkih mališana i njihovih gostiju iz Varaždina. Osobito smo ponosni što su djeca, neka tada po prvi put, vidjela živu kravu i to u samom središtu grada Zagreba. Bilo je logična saznati nešto više o gospodarstvu s kojega dolazi Kravica Šara te upoznati vlasnike, Josipa i Maricu Kalaj iz Odranskog Obreža. Kalaji se već godinama bave proizvodnjom mlijeka koja je prerasla u obiteljski posao, jer je i sin Ivica odlučio ostati na gospodarstvu i sustavno unapređivati proizvodnju. Josip i Marica Kalaj u trenutku našeg dolaska na gospodarstvo imali su zaista poseban razlog za slavlje. Naime, postali su djed i baka, i to u dva dana dvoje unučadi, jedno od kćeri drugo od sina. Ponosno su rekli da ne sumnjaju u daljnji razvoj proizvodnje mlijeka, s obzirom na to da se obitelj ovako brzo

Predstavljamo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obitelji Kalaj koje je na Jelačić placu predstavila kravu i tele najmlađim stanovnicima Zagreba

U

Marica i]osip Kalaj sa sinomIvicomkoji nastavljas obiteljskom tradicijomproizvodnjemlijeka.Li/evoje KravicaŠara - miljenicaobitelj( koja se dostojnopredstavilana Trgu bana]. Jelačića u rujnu ovegodine.

Prošleje godinena VI. stočarskoj izložbiu VelikojGoriciproglašena najboljomu kolekcijibikovskihmajki simentalskepasmine

oranicama siju lucernu, kukuruz za silažu i zrno i pšenicu. Obrađuju oko 33 ha zemlje, od koje je čak 30 ha u zakupu za koji kažu da je velik problem za dugoročnu i stabilnu proizvodnju, jer pojedine parcele povećava. obrađuju dvadesetak godina, a do Trenutna proizvodnja Kalaji trenutno u staji drže 23 danas nije krenula privatizacija.

Prosječna godišnja proizvodnja krave, 1Ojunica i 1O komada ženske po kravi je 7800 kg mlijeka, što je teladi simentalske i holstein pasmine. Stado hrane krmom zaista izvrstan rezultat, no, govore proizvedenom uglavnom na kako će proizvodnju po kravi povećavati jer svakodnevno uče i u gospodarstvu, osim povremenog dodatka krmne smjese sa 19% svojoj staji primjenjuju nova znanja i Krave osjemenjuju proteina tvornice Biodar. Na tehnologije.

40

bikovima vrhunske genetike, a svu žensku telad ostavljaju u svrhu poboljšanja genetskog potencijala stada i povećanja mliječnosti.

Krave su smještene u tri odvojena objekta, zasad su na vezu, ali s obzirom na to da je u planu proširenje, odnosno izgradnja nove staje kapaciteta 50 grla, uvelike će biti olakšani poslovi u staji, osobito mužnja.

Proizvodnja i poticanje proizvodnje mlijeka u Gradu Zagrebu

Zanimljivo je da je OPG Kalaj iz

Mljekarski list 12/2008.

REPORTAŽA Odranskog Obreža zapravo gospodarstvo s područja Grada Zagreba.

Zašto? Zato što je danas nezamislivo da se blizu kojega većega grada, a kamoli glavnoga grada Hrvatske, na jednom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju krave i proizvodi mlijeko. Znamo da naši zakoni o poljoprivredi uvelike nisu išli na ruku razvoju poljoprivredne proizvodnje ni u gradu a niti na selu.

Potvrdili su nam to i Kalaji činjeni­ com da proizvodnju godinama nisu povećavali zbog nemogućnosti izgradnje novoga proizvodnog objekta na okućnici, čiju izgradnju priječe zakoni i pravilnici koji ograničavaju uzgoj najviše 20 krava na gospodarstvu. "Pa bili smo u Austriji i vidjeli farmu pored vrtića i preko puta velike staklene zgrade, pa to nikome ne smeta", rekao nam je Josip Kalaj.

Ograničavajući su čimbenik razvoja i povećanja proizvodnje tzv. urbanistički planovi, koji najčešće ne idu na ruku poljoprivredi. Već su nekoliko puta zatražili ishođenje potrebne dokumentacije kako bi krenuli s izgradnjom staje, no, kažu kako do danas nisu dobili pozitivan odgovor.

Ipak, pohvaljuju rad Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, koji uvelike potpomaže razvoj poljoprivredne proizvodnje potporama proizvodnji mlijeka kroz subvencioniranje troškova provedbe uzgojno-selekcijskog rada u govedarstvu i proizvodnji mlijeka te poticajima za uzgoj krava prvotelkinja. Osim toga, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba raspisuje natječaje kojima se daju nepovratna sredstava za: investicije u poljoprivrednim gospodarstvima, preradu poljoprivrednih proizvoda i njihovo trženje, udruživanje poljoprivrednika, uspostavu strojnih prstenova, mlade poljoprivrednike,

Mljekarski hst 12/2008.

Gospođa Marica je ponosnopotvrdila - proizvedeno

mlijekonajboljeje kakvoće školovanje, prekvalifikaciju i poduku poljoprivrednika, mjere zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva, projekte u šumarstvu i lovstvu, mjere uređenja zemljišta, očuvanje kulturnog blaga, ruralnih običaja i održavanje manifestacija, raznovrsne poljoprivredne i druge aktivnosti radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda OPG-a, ruralni turizam i tradicionalne ruralne obrte, poboljšanje ruralne infrastrukture vezano uz razvoj poljoprivrede, promociju poljoprivrednih proizvoda, razvoj usluga u ruralnom prostoru, tehničku pomoć za pretpristupne programe Europske unije, te primijenjena i razvojna istraživanja u poljoprivrednoj proizvodnji, preradi poljoprivrednih proizvoda, šumarstvu i lovstvu.

Posebno valja istaknuti mjeru poticanja razvojnih investicija u poljoprivrednom gospodarstvu, i to za: investicije u sustave izgnojavanja u stajama i skladištenje stajnjaka, investicije u prostore i opremu za mužnju i opremu za čuvanje mlijeka (laktofrizi i dr.) i adaptaciju objekata za namjenu proizvodnje mlijeka i

držanja mliječnih krava, novu poljoprivrednu mehanizaciju i strojeve za žetvu/berbu, te investicije u skladištenje i čuvanje poljoprivrednih proizvoda. Iznos pomoći po jednom korisniku godišnje je 75% ukupne vrijednosti svake pojedine investicije.

Uvjeti za dodjelu sredstava su da je podnositelj prijave na natječaj poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Grada Zagreba, da je vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata na području Grada Zagreba i/ili Zagrebačke županije, da je podnositelj prijave na natječaj u sustavu PDV-a, te da podnositelj prijave na natječaj ima poslovni plan ulaganja pozitivno procijenjen od Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo."

Svakako valja pohvaliti podršku Grada Zagreba poljoprivrednicima, osobito proizvođačima mlijeka a ovaj način unapređenja poljoprivredne proizvodnje izvrstan je primjer kako lokalna vlast može pozitivno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju. ■

41

REPORTAŽA========~=== U Peterancu,u Nova farma županiji,otvorena maznih krava suvremenafarma muznih Koprivničko-križevačkoj

Piše: Mr. se. Željko Diveni

krava obiteljiGalović

bitelj Galović iz Peteranca većom proizvodnjom mlijeka bavi se posljednje tri godine.

Darko Galović, inače strojobravar, sa suprugom Brankicom odlučio je pokrenuti veću proizvodnju mlijeka i izgraditi novu farmu za 40 krava. Podršku su mu pružili roditelji, sestre i sve nadležne institucije. Obrađuju 40 jutara vlastite zemlje i 50 jutara u zakupu. Na farmi je trenutno 31 krava holštajn i simentalske pasmine. Mlijeko je kontinuirano u ekstra klasi, odnosno prvom razredu, a Galovići su zadovoljni cijenom ističući neka tako samo Farmaje svečano otvorena28. listopadaovegodineu nazočnosti ministra ostane...

Mlijeko isporučuju poljoprivredeBožidaraPankretića te potpredsjednikaSabora mliječnoj industriji Dukat s kojom Josipa Friščića1 a biloje tu još mnogouzvanika uspješno surađuju, a preko koje su kupili 19 junica simentalske pasmine. Na starom su posjedu još 3 krave u suhostaju, 12junica treba se oteliti a ondje je još i oko 20 komada ženskog pomlatka.

Najbolja krava u vrhu laktacije dnevno daje 40 litara mlijeka.

Prosječno godišnje isporučuju 5630 kg mlijeka po kravi, a prosječna je godišnja proizvodnja oko 6000 kg po kravi. Svu žensku telad ostavljaju na farmi za vlastiti remont i povećanje stada.

Prošle su godine isporučili više od 100.000 kg mlijeka, a ove do sada već oko 90.000 kg. Za sljedeću godinu želje i planovi vezani su za još veću proizvodnju mlijeka izvrsne kakvoće. ■ Unutrašnjostnovootvorene staje obiteljiGalović

O

..J.2

M(jekarski list 12/2008 .

IZ UDRUGA

Osnovana Udruga uzgajivača sirnentalskoga goveda Hercegovac U Hercegovcu je 28. listopada ove godine osnovana Udruga uzgajivača simentalskoga goveda Hercegovac, koja okuplja uzgajivače simentalske pasmine goveda s područja općina Hercegovac, Velika Trnovitica, Berek i Garešnica Piše: Dalibor Janda, dipl. ing.

astavak je ovo gotovo sto godina uzgoja ove pasmine goveda na ovim prostorima, koja seže do daleke 191O. kada je osnovana Marvogojska udruga Hercegovac, kao jedna od najstarijih koja se bavi uzgojem simentalske pasmine goveda u našoj zemlji, a tradiciju će nastaviti novoosnovana udruga. Čestitajući uzgajivačima i izražavajući najbolje želje za uspješan angažmanom voditeljice područne rad udruge, skup je pozdravio i stočarske službe Daruvar Biserke Dragutin Kučera, načelnik općine Sunajko, dr. vet. med., omogućen Hercegovac, čijim je angažmanom i prostor za djelovanje udruge, koji se

N

nalazi u Moslavačkoj 147 u Hercegovcu. Za predsjednika ove novoosnovane udruge jednoglasno je izabran lgor Mihaljević iz Palešnika. ■

"Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" U knjizi "Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" autor Ivan Marohnić, dipl. ing., detaljno i jednostavnim jezikom opisuje tehnologiju uzgoja mesnih goveda, sustav krava-tele s najpoznatijim europskim mesnim pasminama te načine držanja i hranidbe. Priručnik predstavlja aktualan izvor podataka obzirom da u Hrvatskoj nema literature u kojoj se detaljno opisuje sustav krava-tele u vrijeme pojačanog interesa za proizvodnju teladi u domaćim uzgojima kao preduvjet proizvodnje većih količina goveđeg mesa u Hrvatskoj. Knjiga je oplemenjena brojnim tablicama i slikama koje zorno prikazuju sustave uzgoja te mesne pasmine goveda. Cijena knjige je 100,00 kn + troškovi poštarine. Knjigu možete naručiti na sljedećoj adresi: Hrvatsko agronomsko društvo, Berislavićeva 6, 10000 Zagreb; broj tel.: 098 9422 677. ■

44

Mljekarski list 12/2008.

EDUKACIJA V

Održano Cetvrto • • sav1etovan1e uzgajivača goveda Piše:Vera Volarić, dipl. ing.

U Osijeku je 13.

1 14. studenoga 2008. godine održano IV. savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske u organizaciji Hrvatskoga

proizvodnja povećana čak 90 posto, odnosno na 102 milijuna kg. I u stočarskog centra okrovitelj savjetovanja bi- kakvoći mlijeka napravljen je veliki lo je Ministarstvo poljopri- iskorak, pa je 60 posto proizvedevrede, ribarstva i ruralnog nog mlijeka EUkvalitete. razvoja, a generalni sponPredavanja su održali naši mliječnih goveda, Kritične kontrolzor MEGGLE HRVATSKA eminentni stručnjaci s fakulteta i ne točke u procesu mužnje, Upravd.o.o. Osijek. Svrha je bila upoz- institucija koje rade na unapređenju ljanje zdravljem mliječnih krava i navanje stručnjaka i uzgajivača govedarske proizvodnje. Tako je Predstavljanje uzgojnih udruženja. goveda sa stanjem uzgoja goveda u predstavljen rad Odjela za uzgoj, Mnoštvo zanimljivih i aktualnih RH, promjenama u zakonodavstvu i selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, tema pobudilo je zanimanje velikog tijeku pregovora o ulasku Republike te sljedeća predavanja: Primjena re- broja uzgajivača goveda koji su, Hrvatske u Europsku uniju, te je zultata kontrole mliječnosti, Pred- osim edukativnog dijela, aktivno tako i tema savjetovanja bila "Hrvat- stavljanje izračuna uzgojnih vrijed- sudjelovali i u raspravama koje su sko govedarstvo na pragu EU." Sa- nosti, Izmjene u operativnom pro- uslijedile. Možemo zaključiti da je vjetovanje je otvorio državni tajnik gramu govedarstva, Aktualnosti u organiziranje ovakvih događanja Ministarstva poljoprivrede, ribar- pregovorima za ulazak u EU, Prijed- prijeka potreba kako bi se mliječno i stva i ruralnog razvoja Krešimir Ku- log Zakona o poljoprivrednom mesno govedarstvo sustavno unaterovac, koji je u svom obraćanju zemljištu, Aktualno stanje i iskustva prjeđivalo. Također, dobro je da se posebno istaknuo da je nužna sura- u mesnom govedarstvu u Sloveniji, na jednom mjestu susretnu proizdnja proizvođača i prerađivača Uzgojne i tehnološke smjernice vođači mlijeka, mljekarska industrimlijeka koji trebaju zajednički raditi mesnoga govedarstva u Hrvatskoj, ja te predstavnici nadležnih instituna konkurentnosti kao ključu Marketing OPG-a - izravna prodaja cija u svrhu bolje komunikacije i opstanka hrvatskog mljekarstva na sira, Specifičnosti hranidbe visoko- razmjene ideja i problema. ■ europskom tržištu. Ispred organizatora nazočne je pozdravio Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskoga stočar­ skog centra, a ispred glavnog sponzora Meggle Hrvatska d.o.o. predsjednik uprave Marjan Vučak. Župan osječka-baranjski Krešimir Bubalo zadovoljno je zaključio kako je na prvom mjestu prema količini proizvedenog mlijeka upravo Osječka-baranjska županija, a da je ključ takvog uspjeha upravo velik trud i rad stručnjaka i proizvođača mlijeka te povećano izdvajanje potpora proizvodnji. Usporedbe radi, 2003. godine Osječko­ baranjska županija bila je na če­ tvrtome mjestu prema proizvedenoj količini mlijeka s proizvedenih 53 milijuna kg, dok je 2007. godine Puna dvoranagovorio aktualnostiodržanihpredavanja

P

Mljekarski list 12/2008.

45

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Neke pretpostavke razvoja naše kozarske proizvodn ·e u odnosu na EU Danas potpore čine puno veći udjel prihoda u našoj kozarskoj proizvodnji nego što je to slučaj u većini zemalja EU-a smanjen je 2007. godine zbog promjene, ali su promjene nešto niže proizvodnje i povećanja zabilježene u visini proizvodnje. ovi sustav potpore u EU Više od 86%uvoza mesa ovaca i koza potražnje na argentinskom tržištu. donio je proizvođačima dolazi iz Novog Zelanda, pa visoka i EU se od utjecaja proizvodnje u Urugvaju i u pravilu smanjenje stabilna proizvodnja u toj zemlji Novom Zelandu, Australiji brani vrlo visokim potpore. Kozarska pro- izravno utječe na smanjenje izvodnja, zbog svoje proizvodnje kozjeg i jarećeg mesa u carinama (97 - 99%). Ove su stope važnosti za korištenje resursa EU od oko 6,7% u 2007. godini u nešto niže za Čile (78%) i lsland društva izvan ekonomskih kriterija, odnosu na 2006. Zbog istog razloga (56%), te posebno za Argentinu te zbog usmjerenosti Zajedničke procjenjuje se kako će se u (24%). Ostale zemlje plaćaju 60%.

Procjenjuje se kako će razina agrarne politike na ruralni prostor, u sljedećem razdoblju prosječne situaciji je da može koristiti i druge, prodajne cijene jarećeg i kozjeg buduće proizvodnje ovisiti o jačini dodatne oblike potpore. Kad se mesa kretati na razinama do 3% utjecaja globalnog tržišta i smjeru djelovanja mjera Zajedničke govori o komercijalnoj proizvodnji u nižim nego sada. nas, treba je u što većoj mjeri učiniti Danas je u EU ukupno oko 9,5 agrarne politike.

Do početka ovog stoljeća konkurentnom na posve ekonom- milijuna grla koza. Tri najvažnije pojedine su zemlje značajno skim načelima. članice EU-a u kozarskoj proizOsim tržnog, kozarska vodnji su Grčka (37,2%), Španjolska podupirale vlastitu kozarsku proproizvodnja u nas ima izraženo (21,6%) i Francuska (9,4 % broja izvodnju, pa su u nekim sluča­ regionalno obilježje tradicijske koza). Ostale su važne zemlje Italija jevima državne potpore činile i do proizvodnje.

Vrlo je važna za (6,9%} i Rumunjska (6,5%). U 50% prihoda kozarske farme, a što iskorištavanje i čuvanje prirodnih Španjolskoj i Francuskoj 2007. je još bolje i do 50% doprinosa pokrića po jednom grlu. U resursa te očuvanje i napredak godine zabilježeno je neznatno razdoblju od 1992. do 2002. godiseoskih područja, pa u budućem smanjenje broja koza, ostale razvoju treba nastojati zadržati zemlje bilježe smanjenje slično ne zato je zabilježeno povećanje sadašnju razinu izravne i neizravne ukupnom smanjenju broja u EU, kozarske i ovčarske proizvodnje.

Nova zajednička agrarna politika potpore. dok neke zemlje kao Italija, EU-a (CAP,2003.) podržava ruralni Europsko kozarstvo i ZAP Rumunjska i Portugal bilježe razvoj i poljoprivredni okoliš prije Po uzgoju koza Europa nije smanjenje broja koza i do 9,7%. i farmerske tako značajna kao u ovčarskoj Oko polovice ostalog uvoza nego proizvodnju prihode (CAP Reform Agreement, proizvodnji.

Udio Europe u ovčjeg i kozjeg mesa u EUostvaruje 2003.). ukupnom broju koza u svijetu nešto Australija, a u podjednakim Razdvajanje potpore farmerije veći od 2%, dok je u ovčarstvu taj udjelima sudjeluju Argentina, Čile i postotak veći od 12.

Urugvaj. Zanimljivo, nakon ulaska ma od same proizvodnje bila je veU posljednje tri godine broj Rumunjske i Bugarske u EU uvoz je lika inovacija agrarne reforme, od čega su na kozarsku proizvodnju ovaca i koza nije doživio značajnije povećan 6%. Uvoz iz Argentine Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić

46 Mljekarski h~t 12/200'!.

najviše utjecali: prostor i ne vezan uz veličinu stada i govori o ekstenzivnosti uzgoja i • jedinstveno plaćanje po gospo- intenzivnost proizvodnje dodatno stjecanju dohotka od kozarstva. darstvu uspostavljeno prema im ide na ruku.

Uzgajivači koza tek u manjoj povijesnom kriteriju i regionalnoj Vrijeme će pokazati koliko će mjeri spadaju u skupinu potencijalrazini i samoj farmi, te vezano uz točno Zajednička agrarna politika no ''vitalnih" gospodarstava, gledakoličinu korištenog zemljišta, nakon 2007. godine pozitivno jući isključivo ekonomski kriterij • nevezanost iznosa plaćanja i djelovati na kozarsku proizvodnju u držanja koza,jer se gotovo 2/3 koza broja grla na farmi, EU. U svakom slučaju, čini se kako će nalazi na posjedima s manje od 3 ha.

• maksimum 50%potpore može se potaknuti prilagodljivost upravljaSvega 8%koza na posjedimaje s povezati s proizvodnjom, u što nja kozarskim farmama prema više od 1O ha, što uz pretpostavku su uključene i dodatne potpore utjecaju zajedničkog sudjelovanja da je riječ o gospodarstvima s za područja s otežanim uvjetima tržišnih zahtjeva i poticaja mogućnošću korištenja državnih ili gospodarenja, razdvojenih od same proizvodnje. neorganiziranih pašnjaka, pred• ustanovljuje se poseban fond za Sudionici agrarne politike očekuju stavlja dobar temelj za uzgoj 60 - 80 ruralni razvoj. nastajanje proizvodnih sustava u koza kao okvirno postavljenu U praksi, za držanje koza u kozarstvu koji će se odlikovati ekonomski isplativu donju granicu. proizvodnji mesa premija je od boljim menadžmentom, kvalitetom Prema podacima iz istog popisa 2006. godine 16,8 € po grlu. proizvodnje i dohotkom. (tablica 2), više od 26 tisuća Kozarstvo u Hrvatskoj gospodarstava uzgaja koze. Samo Dodatna premija od 7 € po grlu U Hrvatskoj je kod oko 1, 1 nešto više od 10% gospodarstava s dobiva se za držanje koza u tisuću uzgajivača nešto više od 50 kozama raspolažu s više od 1O ha, područjima s otežanim uvjetima tisuća grla koza ijaraca. U odnosu na odnosno spadaju u kategoriju gospodarenja.

Svaka zemlja 2005. godinu broj životinja je potencijalno "vitalnih", dok je pojedinačno nastoji za svoje proizvođače zadržati što bolji smanjen za oko 8 tisuća, a broj gotovo 60% gospodarstava ispod model poticaja po jedinici površine uzgajivača za oko 200. Prosječno, na danas za komercijalnu proizvodnju (hektaru). Teško je projicirati kako svakom gospodarstvu je 46 grla, što priznate granice od 3 ha posjeda. to izgleda za jedno gospodarstvo u Tablica1: Stanje i strukturapopulacijekoza u Hrvatskoju 2007. godini kozarskoj proizvodnji jer ne postoje egzaktni podaci, ali ti se iznosi Broj uzgajivača 1104 Prosjek grla/gosp. 46 prema odnosima ukupne potpore Broj grla (koze i jarčevi) 50238 po zemljama i hektarima po jednoj Veličina stada % populacije kozi otprilike kreću od 65 € u 2050 805 72,92 Španjolskoj do 143 € u Grčkoj.

50 100 207 18,75 Bez obzira na to je Ii kozarska 100 - 200 6,34 70 farma specijalizirana, mješovita ili 200- 300 15 1,36 hobistička označena je kao sustav > 300 7 0,63 kakvoće, sigurnosti i harmoničnosti s okolišem, lokalnim i globalnim. Izvor: Preračunato prema izvješću HSC, 2007.g.

Kao takvu, prihvatili suje i sudionici agrarne politike i društvo u cjelini, Tablica2: Brojkoza u gospodarstvimapo strukturiposjedai broj pa je tome prilagođena i agrarna gospodarstavas kozama reforma u EU. Broj Broj koza Kozarska proizvodnja iz ovih Qospodarstava čimbenika agrarne politike može s Koze udio% udio% profitirati s obzirom na to da se kozama često u europskim uvjetima radi o do 3 ha 138742 15721 59,48 68,23 manjim ili tzv. staračkim od 4 do 10 ha 48609 23,91 7970 30,15 kućanstvima i gospodarstvima u od 11 do 20 ha 7,19 10580 5,20 1900 prostoru s otežanim uvjetima preko 20 ha 3,18 5409 2,66 840 gospodarenja, a kako se vidi novi UKUPNO 203340 100 100 26431 sustav potpore usmjeren na ruralni Izvor: Preračunata prema Popisu poljoprivrede 2003.

Jfljekarski li'Jt 12/20(/\.

47

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Mala obiteljskafarma u Medimurju Tablica3: Proračun doprinosapokrića i udiopoticaja- primjerIrske i Hrvatske RH Irska 600 kq/qrlo 800 kq/qrlo Prihodi od mlijeka 488 331 Prihodi ukupno 409 505 Promjenjivi troškovi 249 235 Fiksni troškovi 50 65 Doprinos pokrića 160 238 Dohodak 110 173 Udio izravnih poticaja % 19,01 3,31 Poticaji po kozi - od hektara 76 52 Udio ukupnih Poticaja u prihodu % 31,73 12,35

Detalj kozarskefarme

48 :llljekarski List 12/:.!()(A.

U našim uvJet1ma na ime poticaja u kozarstvu po uzgojna valjanom grlu dobiva se 300 kuna godišnje. Tako je udio poticaja za proizvodnju mlijeka oko 600 litara oko 19%.S poticajima koje gospodarstva ostvaruju u biljnoj proizvodnji, ti se poticaji kreću više od 1/3 ukupnih prihoda. Istovremeno, ukupni poticaji u Irskoj svega su nešto viši od 12%.Prema nepotpunim podacima, u zemljama s najvećim brojem koza u EU - Grčkoj i Španjolskoj ti udjeli su 30, odnosno 18%. lako su u većini slučaja poticaji s novom reformom agrarne politike značajno manji, u nekim zemljama (posebice Grčkoj), zahvaljujući prvenstveno zahtjevu za poštovanjem više povijesnog nego regionalnog kriterija, zadržana je osobito visoka potpora u kozarskoj proizvodnji.

Zbog toga bi u planiranju budućeg potpomaganja razvoja kozarstva u nas svakako trebalo zadržati razinu potpore od 300 kuna po uzgojna valjanom grlu, te sadašnju razinu potpore po jedinici površine u proizvodnji stočne hrane. Naravno, za razvoj konkurentnih poslovnih sustava treba unaprijediti prosječnu proizvodnju mlijeka po grlu. U područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, kao i u ruralnim područjima, treba dodatno poticati ostanak i opstanak kozarske proizvodnje i zbog tradicijskih, ali još više strateških razloga.

U tom pogledu vrlo je važno pratiti kako će se u sljedećem srednjoročnom razdoblju, u kojem se planira ulazak Republike Hrvatske u EU, odvijati potpora kozarskoj proizvodnji i proizvođači­ ma u zemljama članicama s najvećom kozarskom proizvodnjom, ali i zemljama u neposrednom okruženju, pogotovo novim članicama. Na temelju njihovih iskustava u mogućnosti smo još neko vrijeme korigirati svoj sustav potpore, ne bismo li što više razvili ovaj sektor i učinili ga stabilnim i konkurentnim.

N

EDNOM MJESTU

o

r::C!, 0

-~.

.........

I;

~/·

• Vulinčeva 1O,Ivanić Grad

rel.:385I 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Stvaranje hrvatskih farmera u proizvodnji mlijeka Početnik u proizvodnjimlijeka može razvitiproizvodnjuako zna

što hoće i ako je dovoljnoodlučan u svojojnamjeri,te ako ima vizijurazvoja i prijedlogprograma mogućeg razvoja Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

ože li početnik sa 3 krave kroz 5 godina stvoriti farmu sa 30 - 40 muznih krava? Može ako zna što hoće i ako je dovoljno odlučan u svojoj namjeri.

Može ako postoji vizija razvoja i prijedlog programa mogućeg razvoja, i ako se za to odluči. Mnogi bježe sa sela u grad za bilo kakvim poslom i za bilo kakvom plaćicom od 2.000 do 3.000 kuna. Zaposlenje, samo da je kakvo zaposlenje, pa makar bio radnik na gradilištu ili

M

vozač ili radnik u nekoj trgovini. Tko više pita za radno vrijeme i moraš li raditi i subotom i nedjeljom, i navečer do 22 ili 23 sata. I tako u jednom velikom trgovačkom lancu, u jednoj trgovini pitam jednog prodavača za nešto što mije trebalo.

Kada ti on meni veli, pa ja vas znam.

Vi ste onaj što piše u Mljekarskom listu. Čitaš Mljekarski list. Ma da, moja marna ima krave i predaje mlijeko pa dobiva Mljekarski, i ja vam to gotovo sve pročitam. A koliko imate krava? Mama ima 5 krava. A koliko imate zemlje? Pa zemlje imamo 27 jutara. Čekaj malo,

Staja s kojomsmozapočeli povećavati brojkrava na OPG-u Galović 50

imaš 27 jutara svoje zemlje i svaki dan ovdje radiš za vjerojatno ne više od 2.500 kn? Je, ipak, posao je posao. A koliko ti je godina? Navršio sam 32. Imaš 32 godine. Reci mi koliko je u ovoj velikoj trgovačkoj kući trgovaca koji su stariji od 45 godina. I tako, momak se misli, misli, pa mi veli. Ima samo jedan kolega. A što misliš, kada i ti budeš imao 45 godina, hoće li te gazda zadržati na poslu ili će ti dati otkaz i zaposliti mlađega radnika? Moj ti je prijedlog da ti budeš svoj gazda jer imaš 27 jutara zemlje, na čemu možeš držati 25 krava, a možeš imati i 30, i da na svojoj farmi svome poduzeću, a proizvodnjom mlijeka, mjesečno zarađuješ plaću od najmanje 1.000 eura. I nitko ti danas sutra neće moći dati otkaz, pa idi kamo znaš.

Ovakvih je priča bezbroj u Hrvatskoj. Nažalost, zbog toga imamo tako malo krava, a i ovakvu situaciju s kukuruzom kakva je ove godine.

I kako da mi budemo Arnerika?

Imaš kukuruz, nemaš stoku. U Americi, a i u ostalom pametnom svijetu, 75%proizvedenog kukuruza na vlastitim farmama prerađuje se u mlijeko i meso.

Kao terenski agronom, koji dobro poznaje farmerski razvoj u svijetu i kod nas, možda već 30 godina pričam jednu te istu priču. I tako sam istu priču ispričao i isti

M(jekarski ti:~t 12/2008.

RAZMIŠLJANJE prijedlog iznio prije pet godina i Darku Galoviću.

Darko je tada radio i primao solidnu plaću. I sada mu netko predloži da ostavi posao i da se prihvati krava i proizvodnje mlijeka!

OPG Darka Galovića iz Peteranca Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je Darko (1980. godište, po struci strojobravar). Uz njega, tu su i supruga Brankica (1983., SSS - trgovačka), kći Lorena (2004.), sin Marko (2006.), te majka Štefanija (1950.) i otac Ivan (1947., umirovljenik) koji pomažu na farmi.

Struktura posjeda i sjetvena struktura 2008. godine Obrađuju 17 ha vlastite zemlje, 9 ha seoske zemlje u zakupu (pod poticajima), 11 ha državne te 7 ha seoske bez ugovora i poticaja. Ukupno 42 ha u obradi (37 ha oranice i 5 ha prirodnih livada). Gospodarsko dvorište (okućnica) oko farme je površine 3,5 jutra. Na površinama siju sljedeće kulture: 40 jutara kukuruza (17 jutara u silažu + 23 u zrno), 7 jutara talijanskog ljulja, 20 jutara pšenice - na 9 ha poslije žetve posijan je talijanski ljulj, 20 jutara talijanskog ljulja posijanog ujesen 2007. godine i košenog 5 puta + još 1 jesenski otkos, 1 O jutara engleskog ljulja u 4 otkosa + još 1 jesenski otkos, od čega 3 otkosa za sjenažu + 2 ljetna otkosa za sijeno.

Struktura stada i proizvodnja mlijeka Od 2000. godine sustavno razvijaju i povećavaju broj krava i proizvodnju mlijeka. Tako su 2000. imali svega 3 krave, 2003. godine 6 krava, 2005. godine 16 krava, a 2008. godine 31 krava + 14 bređih junica + 10 mladih junica starijih od 12 mjeseci+ 9 mladih junica mlađih od 12 mjeseci. Ukupno 73 grla.

Godine 2007. isporučili su 107000 litara mlijeka mljekari Dukat

M{jekarski list 12/2008.

TERENSKOG

AGRONOMA

Krave na ispustu i ljeti i zimt~i po snt/egui na kiši u E klasi, od 19 krava. Najbolja krava u vrhu laktacije dnevno daje 40 litara mlijeka.

Prosječno godišnje isporučuju 5630 kg mlijeka po kravi, a prosječna je godišnja proizvodnja oko 6000 kg po kravi. Telad napajaju do 3. tjedna. Mastitis test rade svaki tjedan. Sva ženska telad ostaje na OPG-u i uzgaja se za vlastiti remont

i povećanje stada. Sva muška telad prevodi se na mliječnu zamjenicu i prodaje tovljačima. Svim kravama godišnje se jednom obavlja korekcija papaka, a po potrebi i dvaput.

Operativni program razvoja govedarstva "Lauf staja" za 40 krava, tipa A laguna s rešetkom, izgrađena 2008.

Nova "lauf staja" za 40 muznih krava 51

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

godine, s tehničkim pregledom i kom, rotodrljača, plug 3-brazdni prekretač, izuzimač za silažu, uporabnom dozvolom. Investicija je išla u sklopu Operativnog programa rotokosu s valjcima), kemijske razvoja govedarstva, s kreditom analize tla. Kalcizacija godišnje HABOR-a, kreditom Erste banke i najmanje 20 - 25% vlastitih vlastitim sredstvima.

Samo za površina, dokumentaciju, struju, vodu i put, • kupnja zemlje. izdvojeno je više od 100.000 kn.

Izvod iz Darkova govora prilikom Plan novih investicija svečanog otvorenja staje 28. i daljnjeg razvoja OPG-a listopada 2008. godine: Za razdoblje koje slijedi Darko "Završio sam srednju školu za Galovićje s HZPSS-om Koprivničko­ strojobravara. Radio sam 4 godine. križevačke županije s kojim uspjeNa nagovor magistra Ladišića, šno surađuje od 2000. godine ostavio sam posao i počeo s izradio plan razvoja: proizvodnjom mlijeka 2003. sa 6 • ukupno 50 krava (40 krava stalno krava. Godine 2004. kupili smo 1O u proizvodnji mlijeka + 1O u junica i već u toj godini proizvodnja suhostaju), mlijeka bila je sa 16 krava. Supruga • nabavka opreme za kompjuterBrankica radila je tri godine kao sku hranidbu krava, trgovkinja, dala je otkaz nakon čega • tri betonska trenč silosa, ispust se posvetila djeci i sada sa mnom za krave, radi na farmi. Velika su nam pomoć i roditelji, kojima se ovom prilikom • u stadu isključivo simentalac (trenutno ima više holštajna). puno zahvaljujem. Za novu staju • plan nabave mehanizacije (tra- odlučili smo se u suradnji s ktor od 150 KS, s prednjim Poljoprivrednom savjetodavnom kardanom i prednjom hidrauli- službom 2006. i evo sada je staja tu,

za 40 krava u proizvodnji mlijeka.

Prvi ljulj sijali smo 2004. i prvu sjenažu slagali sa 6 jutara. Ove godine imali smo 25 jutara talijanskoga i engleskog ljulja i 40 jutara kukuruza, od čega za silažu 15 jutara. Sada imamo 1O jutara ljulja, do sada smo posijali novih 20 jutara, i ako bude moguće još ćemo posijati 15 jutara. Za svu dosadašnju pomoć i podršku zahvaljujem se Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, Ministarstvu poljoprivrede, Koprivničko-križevačkoj županiji i županijskim službama, HABOR-u, te izvođačima radova, kao i Veterinarskoj stanici Koprivnica." ■ Operativni program razvoja govedarstva Primjer investicije od 1,000.000 kn Povrat PDV-a - 18 % Povrat kapitalnih ulaganja - 50 % Ostaje za otplatu 410.000 kn

* Kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj; povrat PDV-a 18%; povrat kapitalnih ulaganja 50%

INFORMACIJA

Savez Udruga malih sirara Republike Hrvatske 11SirCro11 Kačićeva 9/111, 10000 Zagreb Tel: 01/4882-700, Fax: 01/4882-701

ORGANIZIRADANE MALIH SIRARA11SirCro11 19. i 20. prosinca 2008. u Zagrebu Program: Petak, 19.12.2008.

od 12:00 - 16:00 sati - Hotel Internacional Grand Salon I SIRARSKI FORUM: • Predstavljanje saveza Udruga malih sirara RH 11SirCro11 • Predstavljanje Združenja malih sirara Republike Slovenije i Vodiča Dobre Higijenske Prakse • Registracija objekata za preradu mlijeka Predvorje Grand Salona I • promocija i degustacija sireva malih sirara Subota, 20.12.2008. od 10:00 - 14:00 sati -Tržnica Dolac MALISIRARINADOLCU: • prodaja seljačkih sireva • ocjena sireva od strane potrošača ■ .52

·'vl(jekar.,kili,t 12/200?5 .

i, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: O e-mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIHPASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE ~..a_OIZVOONJI

KCIJE ITETNIJIH ODNIH GRLA

Piše:GoranaHolub-Veršić, dipl. ing., HRT Kušaonica je zamišljena tako da posjetitelji u idiličnoj prirodi u neposrednoj blizini rijeke Korane mogu ' ' probati nekoliko vrsta sira pripravljenih na gospodarstvu i da se ujedno ugodno osjećaju u kušaonici" - kaže gospođa Branka. lako su oboje završili malu školu sirarstva, proizvodnjom se uglavnom bavi gospođa Branka.

Sireve pripravlja isključivo od kravljeg mlijeka i posebno ističe od nepasteriziranog mlijeka." Tojevrlo bitno jer sirevima daje iznimnu kakvoću. Proizvodimo 8 vrsta sireva - od toga 4 vrste od kuhanog mlijeka (kuhani, obični, dimko, pikant i jedan poseban sir s divljim lukom), zatim naš poznati sir škripavac, potom sir u tipu fete i dvije vrste sira sa zrenjem (u tipu trapista i gaude), još i svježi sir i vrhnje, a po potrebi i kiselo mlijeko.

Uz sve to, u kušaonici gostima nudimo i pravi seoski doručak.

Sastoji se od svježeg sira i vrhnja, kiselog mlijeka sa žgancima te domaćeg kruha s neizostavno nekoliko vrsta tanko narezanog sira na tanjuru. Prema potrebi pripremamo i lagani ručak ili večeru, čiji su sastavni dio štrukle i zapečene palačinke sa sirom".

Od gospođe Branke doznali smo da se na njihovu gospodarstvu mogu kušati i domaći pekmezi,

54

domaće voćne

rakije - kao što su liker od bora, od šumske jagode, kupine, lješnjaka. Nude i dvije vrste meda ijoš mnogo toga.

Inače, kakvoća sira nastaje na samom pašnjaku, kaže gospođa Branka, ističući kako su krave stalno na ispaši uz rijeku Koranu koja teče uz samo gospodarstvo. "Za proizvodnju nepasteriziranog mlijeka od kojeg pripravljamo sireve krave se moraju zdravo hraniti - znači koristiti samo pravo i kvalitetno sijeno uz dodatak žitarica, bez sjenaže ili silaze".

različitim manifestacijama i izložbama s kojih se najčešće vraćaju s brojnim priznanjima. Najdraža imje prošlogodišnja Zlatna medalja za svježi sir i vrhnje, budući da se ti proizvodi vrlo rijetko stručno ocjenjuju.

Proizvodnja i prerada mlijeka u visokokvalitetne sireve glavna je djelatnost obitelji Novković, no, uz to bave se i proizvodnjom raznih prerađevina, uzgojem aromatičnog V1astita bilja, kao i sadnjom sredozemnog proizvodnjasirovine drveća - masline i smokve. U planu je U staji je sada 1O krava i neko- i proširenje već sada vrlo bogate liko junica te nekoliko teladi. Želja etnozbirke, zatim muzeja starih poobitelji Novković je idućeg proljeća ljoprivrednih strojeva, izgradnja povećati stado na petnaestak dječjeg igrališta u voćnjaku te u skomliječnih krava. roj budućnosti i izgradnja nekoliko Mužnju obavljaju ručno, ujutro drvenih kućica za bavljenje seoskim i navečer. Obje mužnje spajaju tako turizmom. da dnevno dobiju 120 • 150 kg "Ovdje se, osim kušanja sireva mlijeka. Za jedan sir od kilograma proizvedenih na tradicijski način, potrebno je oko 1Okg mlijeka. ali uz modernu tehnologiju, može Trenutačno zajedno sa župauživati i u ljepoti prirode, u miru i nijom rade na zaštiti autohtonog tišini, šetati bezbrojnim šumskim sira škripavca i kuhanog sira za puteljcima i uz rijeku Koranu, dobivanje markice "izvorno hrvat- posjetiti i Plitvička jezera i još sko", kako bi i ti sirevi postali mnogo toga. Nije nas teško niti naći, prepoznatljivima poput paškog ili jer smo u neposrednoj blizini nekalivanjskog. da glavne ceste na putu za more. A Predstavljanjesireva gosti nam dolaze sa svih strana Sa svojim sirevima OPGBranke i svijeta pa čak i iz Izraela i daleke Nenada Novkovića sudjeluje na Amerike", kaže Branka Novković. ■

Mljekarski list 12/2008.

INFORMACIJA

Novosti iz znanosti Sve je više novih spoznaja o poboljšanju zdravlja ljudi, te na koji je način moguće prehranom utjecati na zdravlje. Preporučuju se mliječni proizvodi kao prevencija mnogih bolesti ...

Piše: Mićo Tatalović, dipl. ing., Sveučilište u Cambridge-u

Kronova bolest u ljudi je povezana sa bakterijama iz kravljeg mlijeka Znanstvenici sa Sveučilišta u Liverpoolu su otkrili da bakterija koja uzrokuje bolest kroničnog proljeva Qohne's disease) u krava,

Mycobacterium paratuberculosis, možda također uzrokuje Kronovu bolest u ljudi. Kronova bolest je kronična upala crijeva koja uzrokuje krvarenje, bol i proljev. Pogađa

jednu osobu na 800 stanovnika u Velikoj Britaniji i teško se liječi.

Bakterija se vjerojatno prenosi konzumacijom mlijeka zaraženih krava. U crijevima čovjeka proizvodi molekule šećera manoze koji sprječava stanice čovjekovog imunološkog sustava, takozvane makrofage (vrsta bijelih krvnih stanica), da eliminiraju opasne bakterije Escherichia coli. Dakle, bakterija podrijetlom iz krava utječe na

prirodni odgovor tijela na infekciju drugom bakterijom koja se inače nalazi u crijevima, ali postane opasna pri ulasku u ostala tkiva. Ovo novo saznanje objavljena u struč­ nom časopisu Gastroenterologija može pomoći znanstvenicima da suzbiju Kronovu bolest u ljudi tretirajući oboljele određenim antibioticima koji bi uklonili bakteriju Mycobacterium para-

tuberculosis.

Genetski modificirane koze proizvode ljudski laktoferin Laktoferin je molekula koja se nalazi u ljudskom mlijeku i ima ulogu u zaštiti dojenčadi od bakterijskih i virusnih bolesti. Laktoferin je također antikancerogen, dakle ima učinak protiv raka. Žene koje ne doje zbog nedostatka mlijeka ili drugih razloga, moraju se pouzdati u laktoferin koji je dodan prehrambenim proizvodima za bebe. Do sada se laktoferin za dodatke hrane dobivao iz ljudskog mlijeka, ali to je složen proces jer žene proizvedu samo 4 do 5 grama te molekule po litri mlijeka. Proizvodnja laktoferina u genetski modificiranim mikroorganizmima također nije uspješna (mnoge druge ljekovite molekule se prozivode na ovaj način, npr. inzulin).

Znanstveni tim iz Rusije i Bjelorusijeje nedavno uspio ubaciti ljudski gen za prozvodnju laktoferina u koze.

Takve genetski modificirane koze proizvode normalan ljudski laktoferin u svome mlijeku i u većim koncentracijama nego žene. Daljnji razvoj ove tehnologije, osobito testiranje kakvoće i sigurnosti laktoferina dobivenog na ovaj način te patentiranje ovog pronalaska, može dovesti do nove, ekonomski isplative tehnologije za proizvodnju ove važne molekule koja na veliko smanjuje mortalitet dojenčadi.

Jogurti zaista utječu na prirodnu mikrofloru ljudskog probavnog sustava Mliječni proizvodi kao što su jogurt, kiselo mlijeko i kefir su popularni zbog navodnog dobrog učinka na zdravlje. Posebne probiotske (pro = za, bios = život) bakterije u takvim proizvodima poboljšavaju mikrofloru i tako pozitivno utječu na zdravlje. Iako su nam proizvođači jogurta često predstavljali ove pretpostavke kao činjenice,

Mljelwrski list 12/2008.

mnogi znanstvenici su bili skeptični.

U jogurtu ima samo oko bilijun bakterija, dok u probavnom sustavu ima preko 100 trilijuna bakterija; dakle broj "dobrih", probiotskih bakterija u jogurtu je premali kako bi imao ikakvog učinka na mikrofloru i zdravlje ljudi - mislili su.

Onda su znanstvenici iz lmperial Collegea iz Londona i iz Nestle Istraživačkog lnsituta iz Švicarske po prvi put izmjerili detaljan učinak takvih probiotskih kultura na

mikrofloru probavnog sustava.

Podijelili su grupu laboratorijskih miševa u dvije grupe. Svi miševi su imali mikrofloru probavnog sustava identičnu ljudskoj. Jedna grupa je dobila probiotske bakterije kakve nalazimo u jogurtu, druga nije.

Dobiveni rezultati su pokazali kako su miševi iz dvije grupe razvili sasvim različite mikroflore. Znači, probiotici zaista mogu značajno utjecati na mikrofloru probavnog sustava, na populacije različitih

55

INFORMACIJA vrsta bakterija koje žive u našim crijevima.

Daljnji rezultati su pokazali da uzimanje probiotika također značaj­ no utječe na sastav metabolita, molekula u krvi, urinu,jetri i izmetu ovih miševa. Velike razlike su postojale i između miševa koji su dobili različite

vrste probiotskih kultura, bakterije

Biologija Sistema) i može pridonijeti

Lactobacillus paracaseii Lactobacillus razvoju individualiziranih probiotrhamnosus.lako probiotske kulture skih kultura koje bi bile dizajnirane za utječu na sastav mikroflore,još uvijek borbu protiv određenih bolesti ili za nije jasno kako taj sastav onda utječe prevenciju teškoća kao što su na zdravlje. Ovo istraživanje je objav- dijabetes i prekomjerna tjelesna ljena u stručnom časopisu Molecu/ar težina. Drugačiji jogurt za drugačije svrhe[ Systems Biology (Molekularna

Sistematski pregled kravau Norveškojsmanjujebroj slučajeva mastitisa Znanstvenica iz Norveške škole za veterinarske znanosti je nedavno pokazala kako se može smanjiti klinički mastitis (upala vimena) u stadima krava za 15 %.Sistematskim pregledom krava u potrazi za bakterijama koje uzrokuju mastitis, u Norveškoj su to Staphylococcus aureusi Streptococcus dysgalactiae te daljnjim liječenjem takvih krava antibioticima i prestankom mužnje, moguće je smanjiti broj kliničkih slučajeva mastitisa. Stočari su surađivali s veterinarima u interpretaciji rezultata pregleda stada kako bi odlučili koje se krave mogu nastaviti musti, koje treba liječiti, a koje eutanazirati.

Svrha ovog istraživanja bila je smanjiti broj slučajeva mastitisa u stadima krava, poboljšati mužnju i funkcioniranje aparata za mužnju. Ovaj sustav pregleda krava je sada dostupan svim norveškim stočarima na Internetu. Rezultati su zdravije krave s poboljšanom proizvodnjom mlijeka po stadu. ■

(/~'t(JTEL] Dobrobit životinja je naša briga

• Mreže za zaštitu od propuha • Vrata za zaštitu od propuha i zavjese

AGROTEL GmbH Gewerbegebiet Hartham 9 D-94152 Neuhaus(lnn) Tel.: +49/ 85 03 914 99-0 Fax: +49/ 85 03 914 99-33 e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

56

• Podloge za ležišta • Udoban gumeni pokrov za gazne površine

Bio Pharm Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr

MIJekarski list 12/2008.

-Jllrffl~ E. de Piennes bb, Vrbovec

Razmišljanje povodom Božića Sve što radite i činite, činite s ljubavlju i s divljenjem, s nadnaravnim uživanjem i

11

računom" Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

neiskreni, ili smo ga prevarili, kako stabla, livade, koji mi služite tako no što nas u životu bismo lošu kravu prodali pod dobru, dobro. Budite svi i sve blagokako se mi poslije toga osjećamo? slovljeni, blagoslovljena, jer po najviše zaokuplja posao je i stjecanje Jesmo li zadovolji? Jesmo li sretni? Tvojoj dobroti, o Vječni, i po vašoj Hoće li nam Bog to blagosloviti? I dobroti, o stvari, ja eto mogu činiti novca i materijalnih čini bližnjemu svome ono što želiš toliko dobra sebi i drugima. dobara. A što je s duhovnim Evo molitve pravednika. da bližnji čine tebi. dobrima? Koliko od Božića do Nažalost, problemi svijeta kriju Stvaranje materijalnih Božića radimo na našim duhovnim se u tome što ljudi ne stavljaju Boga dobara. Sva materijalna dobrima, da bismo bili bolji, na prvo mjesto i bližnjega svoga na dobra su prolazna duhovno bogatiji u sebi i oko sebe. drugo mjesto.

I veli Isus, "Sve što radite i Koliko različitih poteškoća imamo u Kako nas je teško koštala našem životu i našem radu i našim činite, činite s ljubavlju i s divlakomislenost i neposluh naših poslovima, često mnogo. Uvijek ljenjem, s nadnaravnim uživanjem i praroditelja i kušanje ploda sa stabla nam sve ne ide od ruke. Ponekad nas računom". Hvala ti, Bože moj, na spoznaje dobra i zla.

Kako je teško drugi iznevjere ili nas prevare, bili su ovom novcu, na ovim usjevima, na neiskreni prema nama. I jesmo li ovim stablima, na ovim ovcama, na razlikovati dobro od zla u svakiposlije toga sretni i zadovoljni? ovim kravama, na ovim kozama, na dašnjem životu.

Božje svjetlo sja ondje gdje je Nismo. Ali ako smo mi drugoga ovom mlijeku, na ovoj robi! I hvala, volja marljiva u svakodnevnom ovce, krave, koze, mlijeko, robo, iznevjerili, ili bili prema njemu

O

58

Mljekw·ski list 12/2008.

RAZMIŠLJANJE čišćenju taloga

koji proizvodi sam posao sa svojim dodirima, otporima i razočaranjima. Božje svjetlo sja u onoj duši koja je uronjena u molitvu i ljubav. Koliko vremena imamo za molitvu, a koliko ljubavi izražavamo svakodnevno u životu? Optimisti, ljudi dobre volje, uvijek idu naprijed i poteškoće svladavaju u dobrom raspoloženju.

Božje svjetlo umnožava se u bezbroj sjajeva, koliko ima Božjih savršenstava, od kojih svako pobuđuje u nama kreposti koje bismo trebali junački činiti, ako kao Božji sluge držimo naše duše čistima od svake zle strasti.

Na našim selima i među nama jedne od zlih strasti su zavidnost, ogovaranje i nesloga. Jesu li nam potrebne te tri zle strasti? Hoćemo li kroz njih postati bolji i plemenitiji, a

TERENSKOG

AGRONOMA

naša duša bliža Bogu. Što zapravo našu ljubav, da smo mi dio njih i da znamo o Bogu? Kako poimamo su oni dio nas. Kamo su nestala Boga? Koliko o Bogu pričamo našoj sjećanja i uspomene? Kamo je djeci, našoj budućnosti? I ako ih Bog nestalo nasljedovanje? Bijaše li poživi, i ako Bog da, i oni će postati tome uzrok ljubav, prijateljstvo, strpljivost, odrasli, postat će očevi i majke, dobronamjernost, postat će djedovi i bake. I doći će blagost, milosrđe, složnost?

O Bože, blagoslovi svoj narod i nove generacije koje za većinu nas više neće znati, ili će za nas samo oprosti nam duge naše, kako i mi opraštamo dužnicima našim. Uz čuti po pričanju. Hoće li oni biti bolji i savršeniji ljudi od nas? Jesmo li mi blagoslovljen Božić, neka nam bude bolji i savršeniji od naših pra pra sretna i uspješna i nova godina djedova, ili naših predaka od prije 2009. tisuću ili dvije tisuće godina. Koliko Dragi proizvođači mlinas generacija dijeli od njih? Koliko jeka i čitatelji Mljekarnas generacija, naših djedova i baka dijeli od prvog Božića? Što smo : skog lista, neka vam bude sretan i nasljedovali i što smo naslijedili od · blagoslovljen Božić 2008., vama i vašim obiteljima, uz više ljubavi svih tih generacija naših predaka? prema Bogu i bližnjemu u svakoKako bi ih bilo lijepo sve upoznati, dnevnim međuljudskim odnozagrliti, čuti, s njima razgovarati, sima u životu i radu. ■ osjetiti njihovu ljubav i da oni osjete

VAŠ VRT V

Plodovi nekih sorti jabuka

CUVANJE JABUKA

mogu se uspješno čuvati

-

Darko Kantoci, dipl. ing. ---------------

Prilikom skladištenja i čuvanja jabuka vrlo je važno osigurati dobru ventilaciju, temperaturu i relativnu vlagu zraka koja mora biti nešto viša, između 85 i 90 posto. Podrumi moraju biti čisti a u njima se ne smiju čuvati drugi plodovi, pr. krumpir, repa, luk i sl. jer jabuka vrlo lako upija okolne mirise. Također, u podrumu se ne smije osjećati miris plijesni ili nafte, a sva zaštitna kemijska sredstva treba ukloniti.

Prostor mora biti takav da ga po potrebi možemo prozračiti ili zamračiti, jer danje svjetlo ubrzava dozrijevanje plodova. Za održanje vlažnosti prostora dovoljna je posuda s vlažnim pijeskom. U suhoj prostoriji plodovi gube vlagu pa se smežuraju. Na nedostatak vlage osobito je osjetljiva sorta Zlatni

Mljekarski list 12/2008.

delicious. Provjetravati je najbolje rano ujutro i kasno predvečer.

Na prozor je preporučljivo staviti žičanu mrežu kako bi se spriječio ulazak štetnika. Plodovi se čuvaju u sanducima, a dobro je ostaviti razmak između sanduka

neko vrijeme i u priručnim skladištima ili podrumima hlađenima poput pravih hladnjača

zbog provjere plodova. U takvim prostorima jabuke se mogu očuvati sve do proljeća.

(J)o{azinovipoštar f<pdstočara Jure i pita njegovuženu: rrre6amoso6nopredati ovajpoziv Juri <Brdek,u. 'q'oje mojmuž. Onje u štau f<pdfi.rava.

"Hoću uga {af<p naći?"

"Hoćete, onje jedini čy'i se rogovine vide!"

1

11

11

(J)o{azisefjak,veterinarus fi.ravomna umjetno . .. .

OSJemen.JlvanJe.

- <Pa mogusteje mak,armafoočistiti - {jutise veterinar.

-Jesam,gospondokfor,au do sada mi nitijedan 6ik,nije . . . pngovono - osimvas.

Ilustracijei tekst: VinkoKalčić

60

J1/jekarski list 12/200S.

VAŠ LIJEČNIK

SPOLNO PRENOSIVEBOLESTI

Nije strašno oboljeti od spolno prenosive bolesti, ali je zločin ne podvrgnuti se

-Dr.

liječenju_ jer ~eta bolest

onda prenosi dalJe na druge

IvoBelan ---------------------------------

Pojava AIDS-a (side) i njegov smrtonosan pohod po svijetu ponovno je skrenuo pažnju na spolno prenosive bolesti (sifilis, gonoreju, herpes, kandidijazu, trihomonijazu itd.). Čovjek koji "zaradi" neku spolno prenosivu bolest suočava se s golemim psihičkim problemom kako da se nosi s nečim što mnogi smatraju sramotnim znakom promiskuiteta (premda je često dovoljna samo jedna mala avantura pa da se čovjek zarazi). Međutim, i zdravi ljudi nisu pošteđeni. Njih je strah da će navući na sebe nešto odvratno i opasno, i taj strah prisiljava i samce i obiteljske ljude da budu mnogo oprezniji kod upuštanja u predbračne ili izvanbračne odnose (a ponekad i bračne). Kod nekih ljudi taj je strah dosegnuo patološke razmjere i uzrokovao duševno stanje koje čak graniči s paranojom. Čovjek oboli od spolno prenosive bolesti i tada počinju problemi.

Odjednom njegov seksualni život napušta zatvorenu sobu, postaje javnim jer to se ne može dugo tajiti. Postaje dostupan ispitivanju, pregledavanju zdravstvenog osoblja, postaje dostupan sadašnjem partneru (ili partnerima), možda i prošlom partneru, a u slučaju herpesa možda i budućim partnerima. Zato sram i druge neugodnosti takve žrtve mogu spriječiti da odmah zatraže medicinsko liječenje, a svakim danom odgode bolest više oštećuje organizam. Nije strašno oboljeti od spolno prenosive bolesti, ali je zločin ne podvrgnuti se liječenju jer se ta bolest onda prenosi dalje na druge. Podvrgnuo se takav čovjek liječenju ili ga izbjegavao, psihičke posljedice gotovo su uvijek prisutne. Osjećaj krivnje može biti enorman. Takav okrivljuje sam sebe,

Mljekarski t1:Yt12/2008.

ali i osobu s kojom je bio u odnosu.

Taj strah od zaraze spolno prenosivom bolešću i prekomjerno oprezno ponašanje može ometati prirodni razvoj međuljudskih odnosa i onemogućiti spontanost tijekom vođenja ljubavi. Poznato je da su neki muškarci postali impotentnima razmišljajući i brinući se o spolnoj infekciji.

Seks se smatra ugodnim i uzbudljivim, nažalost, danas živimo pod stalnim terorom mogućih groznih posljedica. Već i najmanja promjena na spolovilu smatra se znakom bolesti a u glavi danima tutnje pitanja: "Bih li trebao otići liječniku?", "Bi li to mogla biti neka spolna bolest?", "Što da činim?" itd.

U toj epidemiji straha neki čak prije spolnog odnosa pregledaju spolovilo, usta i prste svog partnera, a neki čak traže da potencijalni seksualni partner najprije donese liječni­ čku potvrdu da je zdrav. Međutim, pitati svog partnera o mogućim spolnim bolestima u njegovoj prošlosti ili sadašnjosti, uopće povesti razgovor o tom pitanju, ne bi trebalo biti ništa čudno. Jer, ako neku osobu toliko volite ili vam je toliko privlačna da odete s njom u krevet, onda biste trebali biti u stanju i sve pitati. Zašto dijeliti svoje tijelo s nekim s kim ne možete čak ni razgovarati Dakako, ne bi bilo primjereno povesti takav razgovor odmah za prvoga ili drugog spoja.

Osim toga, ako se u razgovoru ne želi planirano, neposredno udariti u srž ove teme, može se koji put, posve slučajno, povesti općenit razgovor o spolno prenosivim bolestima, bez izravnih pitanja upućenih partneru, taktično stvarati ozračje u kojem će se partner osjetiti pozvan da sudjeluje ili da iskreno reagira.

Nadalje, tijekom određenog vremena može se i treba izgraditi takvo

povjerenje u kojem će biti moguć svaki razgovor. Dakako, svatko će ovisno o svom osobnom stilu izabrati najpogodniji način da iznese ovu temu. Taktično vođeni i u pravilno odabranom trenutku, ovakvi razgovori mogu pomoći u postizanju nečije sigurnosti i mira, a ponekad mogu spriječiti i osobne tragedije.

U svakom slučaju, činje­ nica je da današnji muškarci i žene u cijelom svijetu mijenjaju svoje stavove i životne ' ' kao reakcija na prijetnju stilove spolno prenosivih bolesti. Razumljivo, i nedostatnost ispravnih informacija pridonosi pojavi i širenju straha od spolno prenosivih bolesti.

Ispravne mjere opreza raspršuju strah i sumnje Upotreba prezervativa tijekom spolnog odnosa s nekom nepoznatom osobom može pomoći u sprječavanju zaraze od gotovo svih spolno prenosivih bolesti, uključujući i AIDS. Međutim, prezervativ mora pokriti čitavo područje moguće infekcije i, dakako, ne smije biti nikakvih ozljeda. Valja imati na urnu da se prezervativ ne smije smatrati stopostotnom zaštitom, ali svakako značajno smanjuje rizik.

Svaki onaj koji provodi razumne i opravdane mjere opreza nema razloga za pretjerano strahovanje.

Dakako, uputno je da osoba koja vodi iznimno aktivan seksualni život redovito obavlja kontrole svoga zdravlja. One neće spriječiti infekciju, ali će omogućiti da se moguća infekcija svlada na vrijeme.

Za većinu takvih bolesti danas imamo snažne i djelotvorne lijekove, dok protiv onih teže svladivih

61

VAŠ LIJEČNIK ili nesvladivih bolesti (genitalni herpes, negonoreična upala mokraćne cijevi, AIDS) velik broj znanstvenika u svijetu danas vodi bitku, mukotrpno tražeći učinkovite lijekove i cjepiva. Prije ili kasnije i te će se bolesti morati predati.

Međutim, osim svega toga, kao što nam je poznato, mi još uvijek teško izlazimo na kraj s emocionalnim problemima koji su uskoj vezi s takvim bolestima. Možemo li olakšati situaciju poduzimanjem ispravnih mjera opreza, kako bismo raspršili strahove i sumnje? Mislim da donekle možemo. U svim takvim teškim situacijamabez ikakvastraha ili stida moramo zatražiti stručnu pomoć, savjet i podršku na za to

odgovarajućim mjestima.

Podsjetnikza one koji se još nisu razboljeli Podsjetnikza one • Upoznajte svog partnera što je koji su se već razboljeli moguće bolje prije stupanja u • Biti šokiran, osjetiti nevjericu, krivnju, paniku, razočarenje, seksualneodnose. Slučajan, usputan seks, sa čestim mijenjanjem depresiju ili ljutnju, normalne su partnera,predstavljavelikrizik. reakcije kad netko dozna da je obolio od spolne bolesti.

• Poduzmite mjere opreza. Ako • Zatražitepomoć od specijalistaza niste bliskisa svojim partnerom, spolnebolesti. upotrijebiteprezervativ.Akoniste primijeniliprezervativ, izmokrite • Pretjerano okrivljavanje samog sebe neće vam puno pomoći. se odmah nakon spolnog odnosa i • Nema potrebe da prekinete sa operite genitalije. svim seksualnim zadovoljstvima. • Nemojte izbjegavati one koji Smanjitebuduće rizike uz pomoć imaju ili su imali spolnu bolest. pažljiva planiranja osobnih Zapamtite,jedna osoba je mnogo kontakata i uz pomoć odgovaraviše nego bolest od koje su se on juće zaštite. ili ona slučajno razboljeli. ■

111i1■~~i1~N Prosinac - hladan • i tmuran

Poljodjelskih je radova ovog mjeseca vrlo malo. U tijeku su svinjokolje, a time i uživanje u toplini svoga doma. Temperature zraka ovog mjeseca mogu biti vrlo niske. I ne tako davne 1963. godine minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla u Osijeku spustila na -24,2 °c, Sunce će sijati samo 8 sati i 36 blagdan Sv.Barbare(4. prosinca)trea u Gospiću i na -28,4 °C. Dana s minuta. ba zapamtiti.Jedna od pučkih izreka minimalnom temperaturom zraka Prosinacje za razliku od ostalih kaže: "KakšeBarbarije,takši Božić''. nižom od -10,0 °C bilo je u Osijeku mjeseci u godini najtmurniji. Razlog Dakle,možda će vrijeme već 4. pro1998.godine 8, a u Gospiću 11. je što je tijekom ovog mjeseca sincabiti isto kao na dan Božića. ■ I tako, eto nas u prvom od triju pojava magle vrlo zimskih mjeseci. Prosinacje mjesec učestala. Naime, kad je trajanje sijanja Sunca naj- zbog mokrog tla i IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA kraće. Ono ukupno tijekom prosinca niske temperature sja svega 50 sati. Sredinom mjeseca zraka, vlaga u zra10.12. 20.12. 31.12.

Sunce u Zagrebu izlazi u 7 sati i 28 ku se i ne spušta minuta, a zalazi u 16 sati i 14 minuta. niže od 80%,pri če­ OSIJEK7,12 16,04 7,18 16,06 7,22 16,12 No, na dan zimskog solsticija (23. mu sumaglica če­ prosinca) izlazak i zalazak biti će sto prelazi u maraniji, odnosno kasniji za 4 minute. glu.

ZAGREB 7,23 16,15 7,30 16,16 7,33 16,23 Ako će spomenutog dana biti vedro, Vrijeme na

62

Mljekarski Hst 12/2008.

FORTVNAAGRO d.o.o.

I

te/ Of/219f.a92, fax 2196-3f 6 agro@fortuna-'llbtJ~.hr d.o.o. s.ta,,052/587-211 Si9K, ' ·Uf18$d.O.O. Batbiec, 0'2/241-14'

- - &rtd.o.o.

StAlinMi,032f110.3l2.

Jsta•ln,u)

fTNERI:.

Wth9-~dao.~~~

REDITI 5 - 1Ogodina

Prll

· •

i

KodizlazaVrbovec Istok100mu smjeru Dubrave

Kreditnekartice do 60 mjeseci

r>lob lektrično upravljanje

Pilot utomatsko podmazivanje ezanje mrežom / špagom :bacivač b oževi - op:;c:L.i. a::....,..a---.:la

ji utovar

>tokose F licenca

ćeni -

i utovar

Diskastikultivator

Sijačice za žito

ultiviranje nakonžetvebezoranja pripremuza sjetvu

i travnesrQjese

JNIA,..

otacijsk kosilice 1111IUI,

lklUI

Biljke i životinje zimi Zimi trebate osobito voditi računa o biljkama i pticama u svom vrtu Piše: Darko Kantoci, dipl. lng.

Tijekom jeseni i zime, kad pada zaostale listove skinite kako biste biljku zaštitili od nepotrebna truljenja listova. Ako imate vodenu površinu u vrtu, trščane biljke očistite od suvišnih listova i povežite ih radi zaštite od niskih temperatura. Lišće koje otpadne tvori određenu zaštitu biljci koja raste na rubnim dijelovima između vode i tla i tako održava toplinu.

Otpalo lišće na vodi čini pokrivač i osigurava razmjenu plinova, pa ribe na tim mjestima mogu lakše doći do kisika, jer se voda ne smrzava u potpunosti. Takav pokrivač služi i kao toplinski izolator i osigurava lakše prezimljavanje biljaka.

Isti se rezultati u ribnjaku postižu i postavljanjem pumpe za zrak. Osigurava strujanje zraka i onemogućuje smrzavanja vode, a biljke i životinje normalno dišu. lišće,

64

Trščane

biljke također su dobar izolator, osobito ako su betonirane stranice ribnjaka jer onemogućavaju da se voda uz rubove smrzne i ošteti beton.

Tijekom zime vrlo je značajna briga o pticama u vrtu.jer je to teško razdoblje za preživljavanje. Možete im vrlo lako pomoći. Negdje u vrtu postavite kućicu za ptice. Kao hranu, možete im ostavljati razne sjemenke, ostatke lisnatoga i korjenastog povrća. Na taj način pomoći ćete pticama, a one će čistiti vaš vrt od malih štetnika tijekom proljeća i ljeta.Ako kućicu za ptice postavljate na drvo, postavite i metalni štitnik oko stabla da mačke ne bi došle do ptica.

Važno je spomenuti da ribnjak zimi treba prekriti zaštitnom mrežom, i to iz dvaju razloga. Prvije da velike ptice ili mačke ne bi pojele

ribe, a drugi da se manje ptice ne bi ondje kupale i smrznute se. Zato uz hranu pticama postavite i posudicu s vodom. Kućicu svake godine pregledajte i oštećenja popravite.

Uz ptice, vrt će biti veseliji a imat ćete od njih i koristi.

z srca Slavonije

BIOdar

Tvornica stočne hrane,Varaždin Cijenjeni proizvođači mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših mliječnih krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih kri smjesa. Naš je zajednički cilj da dobre genetske predispozicije visokomliječnih grla pretočite u kvalitetno mlijeko.

PROGRAM HRANIDBE GOVEDA I MLIJEČNIH KRAVAPOTPUNIM KRMNIM SMJESAMA • GT-1-18% - Početna krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon tel • KM-22% - Smjesa namijenjena hranidbi visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji - dostupna u tri varijante: - INTENZIV - velik udio by pass bjelančevina, niacin, zaštićene masnoće - PLUS - by pass bjelančevine, niacin, zaštićene masnoće+ Yea sacc7026 - MILKI - by pass bjelančevine, kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc1026 • GJKM-2-19% - MAXI - smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženog osnovnog obrc • GJKM-3-19%-CLASSIC • novo u asortimanu- cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za ekonomičan način hranidbe

Potpunekrmne smjesesu dostupneu brašnastom,ekspandiranomi/ili peletiranomobliku, upakirane u notron vreće ili u rinfuzi.

Ekspandirana smjesa - prvi i jedini u Hrvatskoj-termički obrađena smjesa s ciljem da se postig1 • bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu • povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku • povećanje razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škroba) • najviša higijenska ispravnost smjese • ukusnija hrana - bolja ješnost • veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka • i na kraju - veći profit.

Proizvođačima

koji posjeduju dovoljnu količinu kukuruza i žitarica nudimo kvalitetna rješ izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana

DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA- SUPERKONCETRATA GJ-Do-30%

- namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži u reu

GJKM-Do-32%- s min. 32 % bjelančevina isključivo biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu mliječnih krava, sadrži niacin, by pass bjelančevine što pozitivno utječe na povećanje bjelančevina u mlijeku i veću količinu mlijeka GJKM-Do-35% - Top- s min. 35 % bjelančevina isključivo biljnog podrijetla, sadrži by pass bjelančevine, dodane zaštićene masnoće u obliku propilen glikola, niacin, živu ku kvasca Yea sacc1026, te dodani METASMART- zaštićenu aminokiselinu metionin veću količinu i kvalitetu mlijeka, te zdravlje i plodnost visokomliJečnih krava. · Dopunske krmne smjese - optimalno izbalansirani proteinski i mineralno vita minski dio ob za jednostavnu izradu smjese iz vlastitih žitarica.

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d.

Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar.

Danasje brigaza hranidbu životinja,brigaza zdravljeljudi