Mljekarski list 11-2008

D.~E ~J

Kll T ...

...

--::.._YK .\ FEf'STVlN'iA

1vitamina

I

© .

.

t~ BESPLATNI potrošački telefon 01100 211 211

www.dukaf.hr 7nDAV61\JA\

(HMU

ISSN

ADRŽAJ

0351-9104

Naslovnica:

OBLJETNICA Litra mlijeka za obnovu Vukovara - dar malim Vukovarcima

2

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Još jednom o poljoprivrednom obrazovanju i što ono znači u mljekarskoj proizvodnji-_______ Osnove uspješnog razvoja i poslovanja OPG-a - farme u proizvodnji mlijeka Pričuve u manje vrijednim krmivima ___ GOSPODARSTVO Dobri uvjeti za proizvodnju mlijeka Proizvođačka-prodajne cijene kravljeg mlijeka_ Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mliječne farme ____

5 16 19 9

12 28

44 • STUDENI

2008

Litra mlijeka za obnovu Vukovara

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Simentalski bikovi u Hrvatskoj __

_

37

IZ UDRUGA Održan kongres Svjetskog holstein -friesian saveza ____ _

40

ZORA VLJE STADA Korekcija papaka muznih krava ___

42

GOVEDARSTVO Pasminska struktura mliječnih goveda na području grada Novske ___________

44

IZLOŽBE Peti dan sira Koprivničko-križevačke županije____ _ __

48

Treća županijska stočarska izložba

AGROTEHNIKA Kasna sjetva ozimih žitarica __ Plodnost tla i održavanje plodnosti tla

26

REPORTAŽA Biser u nizu Agrokorovih investicija Keltski tigar na zelenom otoku_

31 56

INFORMACIJA Agrokor snizio cijene stočne hrane za 24 posto __

• GODINA

22

36

i sajam "Agro zemlja"_ Dan češkoga simentalskoga goveda___ Govedarska izložba u Mariboru DAN MLIJEKA Vindijini darovi osnovnoškolcima IZ HSC-a IV. savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske __________

50 54 55

49 53

OBITELJ I DOM

Poštovani čitatelji __________

60

_

U Osijeku će se od 13. do 14. studenoga 2008. godine održati četvrto po redu Savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskoga stočarskog centra. Pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo oljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor mljekara MEGGLEHRVATSKAiz Osijeka. Glavna tema Savjetovanja je hrvatsko govedarstvo na pragu EU. . . .opširnije na str. 53

Urednitki

Odbor. dr· se. Petm Bosrnc. trn. se. Ana Dakic. prof. dr. se. Zoran Grgić. Zdenko lvkrć, dipl. ing„ dr. se. lvan Jakopović. Janja Jozanović, dipl. oec., mr se. Gorc1nK1S.mr. se. NalćJliJa Knei.ev,c: 1111. se. M1l1enkoKon1aC1c. mr. se. Anlun Kostelić. mr. se. Srećko Lad,šić. prof. dr. se. Boro M1oć.

Zoran Rac1an.dr. vet. rned .. ArneliJa Šrpck. drpi. ing., dr. se. lgor Štoković. dr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna

urednica: Vera Volane. dipl. ing .. Izvršni urednik: Zoran Bašic. dipl. ing .. Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.

Uprava i uredništvo: Zagreb. Ilicu 31 Ili. 1cl.. 01-•1833-349. 4831-265. fax: 01 /4875-848. e-rnail: hmu~vhrnu.hr. www.hrnu.hr. MB: 3206599.

Ziro račun: 2360000-1101408596.

Grafička priprema i tisak: "Hlad·· Pluska. Nikole Halpera 1. www.hlad.hr

MI ekarsh1 list u 1san e u U 1snik HGK o rzdavan·u i distnbuc1 i tiska

od rednim bro ern 863.

Jedno sjećanje na Vukovar ...

Litra mlijeka za obnovu Vukovara - dar malim Vukovarcima U Vukovaru je 22. listopada 2008. godine obilježena deseta godišnjica rada Dječjeg kutića 11Željka 11 u prostorijama Društva 11Naša djeca 11 Piše:VeraVolarić, dipl. ing. ao što je poznato, vrtić je izgrađen sredstvima humanitarne akcije "Litra mlijeka za obnovu Vukovara", u organi• zaciji Hrvatske mljekarske udruge.

Akciju su svesrdno podržale i u njezino provođenje aktivno se uključile sve hrvatske mljekare te proizvođači mlijeka · čitatelji Mljekarskog lista.

I(

2

Odlukom Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge 21. veljače 1997. godine pokrenuta je humanitarna akcija "Litra mlijeka za obnovu Vukovara". Obzirom da su upravo djeca najneviniji stradalnici Domovinskog rata, odlučena je da prikupljena sredstva budu utrošena na izgradnju dječje ustanove. U pro· midžbi akcije korišten je slikovni materijal i vrijednosne markice s li· kom djevojčice u plaču· Željkejurić, iz dokumentarnog filma "Svjedok",

koja je postala simbol stradale djece Vukovara. Vrijednosne samoljeplji· ve markice (2,00 kune) distribuirane su putem službi za primarnu pro• izvodnju mlijeka pri mljekarama, i to svaki mjesec u vrijeme isporuke Mljekarskog lista.

U humanitarnu akciju uključeni proizvođači

i prerađivači mlijeka cijele Hrvatske...

Akcija je trajala osam mjeseci, a markica iz svakog mjeseca činila je

Mljekarski list 11/2008.

dio motiva slike djevojčice Željke. U akciji je prikupljeno sveukupno 686.486,00 kuna, a sredstva su predana poglavarstvu grada Vukovara, uz uvjet da se utroše za izgradnju dječje ustanove.

Godine 1998., 22. listopada, u potpunosti je realiziran projekt Hrvatske mljekarske udruge a Dječji kutić "Željka" započeo je s radom, otvorivši vrata malim napaćenim Vukovarcima. Bio je to trenutak za pamćenje, nevini i topli pogledi 40 polaznika govorili su više od svake riječi zahvalnosti.

U prostoruDječjeg kutića "Željka"sa Željkom]urić i Antont/omKukuljicom, Dječji kutić "Željka" otvorila je prvompredsjednicomDruštva "Naša djeca"u vrijemeobnoveKutića gospođa Jadranka Kosor, tada potpredsjednica hrvatskog Sabora, Deset godina poslije vara, koji su se zajedno s predstavpoznata kao velika zagovornica Danas, 1 O godina nakon nicima Hrvatske mljekarske udruge stradalih i prognanih osoba Domootvorenja Kutića, smatrali smo svesrdno zalagali u provođenju vinskog rata, koja je u samom počet­ prigodnim obilježiti taj dan zajedno ovog projekta, iskreno se veseleći ku dala bezrezervnu podršku akciji. s malim Vukovarcima, prednjegovom dovršetku.

I čelnici poglavarstva grada Vukovastavnicima Društva "Naša djeca" te Već deset godina, koliko traje ra, koji su tada djelovali u progončetnicima poglavarstva grada Vukonaše prijateljstvo, kada bismo stvu, dali su velik doprinos u provođenju akcije.

PIVi objekt u Vukovaru

obnovljen sredstvima solidarnosti...

Gradonačelnica grada Vukovara Zdenka Buljan, koja je bila naša domaćica, pozdravila je članove Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge te podsjetila na akciju koja se provodila pod motom "Litra mlijeka za obnovu Vukovara". Kakoje i ona u to vrijeme aktivno sudjelovala u samom projektu a izvrsno je upućena i u tijek akcije, istaknula je da je prema evidencijama poglavarstva grada Vukovara upravo "Litra mlijeka za obnovu Vukovara" bio prvi projekt kojim je sredstvima solidarnosti u potpunosti obnovljen jedan objekt u Vukovaru. Hrvatska mljekarska udruga, shvativši važnost stavljanja u funkciju ovog kutića za djecu, akciju je provodila brzo i efikasno.

Bilaje to litra mlijeka od srca, za male napaćene Vukovarce.

Mljekurski Li.st11/2008

Gradonačelnica Zdenka Buljan zahvalila je Hrvatskoj mljekarskojudruzi

na svesrdnojpomoći Vukovaruprije desetgodina 3

OBLJETNICA dolazili

u ovaj

Kutić,

ili zbog

zaboravlja male Vukovarce, te je odlučio donirati ček vrijednosti i uskrsne blagdane, uvijek su nam 10.000 kuna koji će biti namjenski bila u mislima djeca - polaznici potrošen za obnavljanje dječjeg Kutića koja su na nas ostavljala igrališta i kupovinu novog tobosnažan dojam. Za uzvrat dobivali gana. Djeca su sa svojim odgajatesmo iskrenu dobrodošlicu i zahval- ljicama pripremila prigodni pronost djece za svaku i najmanju gram u kojem su s velikom radošću darovanu sitnicu. igrokazima i recitacijama opisali I danas, 10 godina poslije nižu svoj veseli život u voljenom se slike napaćenog nam Vukovara Vukovaru. Vrlo emotivnim riječima koje upozoravaju na snažan duh svoj rad u Društvu "Naša djeca" Vukovara i njegovih Vukovaraca. opisale su predsjednice Antonija Upravo vjerujući u snagu duha Kukuljica, koja je u vrijeme poVukovaraca i njihov povratak u krenute inicijative obnove Dječjeg porušeni grad, odlučili smo sagra- kutića "Željka" vodila Društvo "Naša diti dječju ustanovu, jer povratak djeca", Marijana Božanović te bez djece ne bi bio povratak. sadašnja predsjednica društva Bio je to dar onima koji su i u Blaženka Sabo. Upravni odbor tmurnoj vukovarskoj svakodnevici posjetio je novootvoreni Hrvatski uvijek obećavali najviše, a to su dom u Vukovaru te rodnu kuću djeca. nobelovca Lavoslava Ružičke, gdje Upravni odbor Hrvatske mlje- je održana redovna sjednica karske udruge niti danas ne Upravnog odbora. spriječenosti slali darove za božićne

Veseli nas što je s nama bila i Željka Jurić, nekad mala uplakana djevojčica u plavom kaputiću a danas odrasla djevojka, čiji se lik duboko usjekao u sjećanje svih građana Hrvatske. Često smo se viđali u prognaničkom naselju Špansko u Zagrebu gdje je živjela sa svojom majkom Jasminkom, koja nam je dopustila da koristimo Željkin lik u svrhu promidžbe akcije.

Obilježavajući ovu obljetnicu željeli smo se zajednički prisjetiti tog vremena koje je bilo teško, ali ispunjeno ljubavlju i dobrotom, a dječji pogledi puni topline govorili su više od riječi HVAIA. Ispunjeni posebnom radošću odlazimo iz Vukovara, zadovoljni što i nakon 10 godina Dječji kutić "Željka" sjaji punim sjajem kao i onoga dana kada smo ga s ponosom otvorili. ■

-J'.Skffa ✓premazi

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

srecfstvil a·--•

sin, od kvasacaI plljelnf ✓ sredstva za spreasvanJe kasnog nadimanJa sira ✓sastojci za pripremu salamure ✓ prehrambene boje ✓ mliječni proteini ✓ kalcij-klorid ✓natrij-nltrat ✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji

Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mail: probiotlk@probiotik.hr • www.probiotlk.hr radno vrijeme: ponedjeljak-petak aJIIPANY wmt QUAU1Y NANAGENBIT S1S1BI CERTIFIED BYDNV

- ISO 9001:2000 -

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCPMANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BYDNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona ~ ostalo ✓ umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupl za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnj I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove prolzvo1 u vlastitom opremljenom laboratoriju

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Još jednom o poljoprivrednom obrazovanju i što ono znači u mljekarskoj proizvodnji Obrazovani poljoprivrednici spremniji su prihvatiti nove tehnologije i tehnička rješenja znatno prije (ali i s više realne kritičnosti) nego oni bez odgovarajuće edukacije Piše:Prof.dr. se. ZoranGrgić ednom prilikom Martin Frick, gostujući profesor s Montana State University, koji je u posljednjih sedam godina vrlo često kod nas u Hrvatskoj i dobro poznaje situaciju u našoj poljoprivredi i poljoprivrednom obrazovanju, rekao mi je kako bismo trebali za naše poljoprivrednike, ali i zaposlenike u županijskim odjelima za poljoprivredu te resorna ministarstvo organizirati kratki, neopterećujući ali edukativan tečaj o poljoprivrednom zadrugarstvu. Kad sam ga pitao zašto nepotrebno proširivati broj sudionika ljudima koji nikad neće raditi u zadrugama ili za zadruge, dobio sam odgovor koji mi je pokazao razliku između "našega" i "njihova" gledanja.

Odgovor je bio da nije bitno što neće biti uključeni u zadrugarstvo izravno, važno je da u danom trenutku, u svom dijelu rada ne pružaju otpor sustavnom širenju zadrugarstva u praksi. Teško je naći zamjerku takvom shvaćanju gdje edukacija u poljoprivredi ima dugu tradiciju, ali kod nas se sve u nekim kratkotrajnim ciklusima izmjenjuju ciklusi "debelih" i "mršavih" krava, da su ljudi nepovjerljivi u svaku ideju koja ne pokazuje rezultate (najčešće financijske) odmah i sada.

J

illljekarski list 11/2008.

Važnost poljoprivrednog obrazovanja Neposredno nakon povratka sa stručnog boravka u Montani (SAD),u Mljekarskom listu broj 6 od prošle godine pisao sam o važnosti poljoprivrednog obrazovanja koje je u razvijenu svijetu prepoznato kao temelj razvoja društva. Pritom poljoprivreda kao osnovna grana djelatnosti u ruralnom dijelu svake zemlje nije nikakva iznimka. Obrazovani poljoprivrednici spremniji su prihvatiti nove tehnologije i tehnička rješenja znatno prije (ali i s više realne kritičnosti) nego oni bez odgovarajuće edukacije.

To se uvijek vrlo dobro vidi kad se malo odmakne od domovine. U svakoj našoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako i proizvodnji mlijeka pokazuje se jednaka zakonitost. Većina proizvođača svojom proizvodnjom ostaju na određenom prosjeku polovičnog iskorištavanja tehnološkog potencijala.

Kad se govori o obrazovanju naših proizvođača mlijeka, većina ih nema završenu neku srednju ili višu poljoprivrednu školu. Dakako, školovanje ne mora biti glavni i odlučujući uvjet da se netko uspješno bavi nekom proizvodnjom.

Osobno sam najbolje rezultate nalazio kod gospodara koji su završili razne nepoljoprivredne škole, a često su nažalost imali i samo (nezavršenu) osnovnu školu.

To ih nije ni najmanje ometalo da postignu izvrsne uspjehe u proizvodnji, ali radi se o časnim iznimkama, ne o nekom pravilu. I na tim dobrim iznimkama ne može se graditi sustavni napredak proizvodnje mlijeka neke zemlje.

Utjecaj i važnost poljoprivrednog obrazovanja · Tijekom toga stručnog boravka upoznao sam na Državnom sveuči­ lištu Montana studenticu Marry Ann Anderson, koja je kod mog domaćina profesora Martina Fricka upravo pripremala završni rad. : ' ' Kad u nas govorimo o Posjetili smo ranč njezinih roditelja : prosječnoj proizvodnji s kojeg je i jedna od slika. Marry · mlijeka od oko 4000 litara po mu- Annin brat završio je višu poljoznom grlu, to znači da smo iskori- privrednu školu i vratio se kući. stili jedva polovicu proizvodnog Marry Ann će nastaviti poljoprikapaciteta muznih krava, koje u vredno obrazovanje. Želi se baviti nekoj "punoj opterećenosti" savjetodavnim poslom, a možda i mogu dati više od 8000 litara u radom na sveučilištu. Njezin brat : jednoj laktaciji. Ostatak je čisti upravlja obiteljskim rančem površi· gubitak, izgubljena dobit, koju ne veće od 2000 ha. Ondje ćete smo mogli dobiti, ali nismo isko- vidjeti scene kao iz vesterna, ristili što nam je bilo moguće. kaubojskih filmova, gdje se 5

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~=============~

ugledni fakultet na našem Sveuči­ lištu u Zagrebu - Veterinarski. Kaže kolega Ladišić kako je na fakultetu "teoretski dobro potkovan", ali nije naučio kako se kravi "očiste papci" ili odroži tele. Kao, svaki inženjer stočarstva to bi trebao znati.

I odmah pripomene kako Nizozemci to rade. Sreća da već u sljedećem odjeljku kaže i tko to radi. Piše da učenici u srednjoj poljoprivrednoj školi, djevojčice i dječaci na stočar­ skom smjeru te škole "režu" papke kravama na školskoj i okolnim farmama. Pisao sam o sličnoj praksi u Montani, gdje poljoprivredne srednje škole tako osiguravaju novac za stručne ekskurzije i stipendije učenicima. Farmeri rado plaćaju takav rad učenicima, jer Marry Ann Anderson na školskoj farmi znaju da tako ulažu u znanje koje je i zasušena grla jahanjem na konju ne utroške i troškove koji bi se mogli njihova budućnost.

E sad, kolega Srećko piše kako traže na šumskim pašnjacima i uz racionalizirati. Vrlo zanimljiv posao potoke u dolini. Istovremeno ćete za nekoga tko tek stječe praktična je u stručnom obilasku sve to vidio. obilaskom ranča naići na suvremeni iskustva u poljoprivredi. Istovre- Šteta što već tada nije pokušao i sustav natapanja djeteline, bez meno na školskoj farmi Marry Ann malo raditi s tim mladim farmerima, kojeg ne bi bilo dovoljno hrane za prati proizvodne rezultate najboljih učenicima i učenicama. lako sam po osnovnom grla, kako bi mogla uspoređivati dobru proizvodnju mlijeka. obrazovanju agrarni ekonomist, ne odstupanja od rezultata na farmama U proizvodnji mlijeka kao propuštam priliku na farmama zadrugara.

Zadružne rezultate treba rijetkoj u poljoprivredi ovdje se još dobivaju poticaji. Uskoro će ih zbog u što kraćem roku približiti onima s sudjelovati u radnim postupcima. nižih cijena mlijeka na svjetskom ogledne farme. Zanimljivo, kad sam Tako sam na farmi Andersonovih s profesorom Frickom, koji je čisti tržištu ukinuti. Kad pitam proizvo- je pitao o poslovima na obiteljskom teoretičar poljoprivrednog obrazoranču nije znala puno reći, jer kaže đače što će napraviti kad se to dogodi, svi reagiraju slično. Slegnu da ih je uvijek izbjegavala, koliko vanja i zadrugarstva, aktivno suramenima i kažu, nema druge, god je mogla. I svejedno je djelovao u označavanju stoke. Ma bezrezervno podržavaju i u nju koliko mi bilo žao utisnuti vrući povećat ćemo proizvodnju mlijeka pečat u kožu teleta, i unatoč vjeruju menadžer i članovi odbora po grlu i pokušati proizvesti jeftiniju uvjeravanju domaćina da životinja zadruge.

Zašto vjeruju, objasnit ću stočnu hranu da cijena mlijeka ne ništa ne osjeća, osim malo straha i raste. Na sličan način u SAD-uamort- malo kasnije. nelagode. Isto sam napravio kad je Tko što uči i radi? iziraju svaku drugu financijsku nepogodu u poljoprivredi. Lakše im I zašto sam uopće započeo trebalo "pokazno" nahraniti krave na je zbog najmanje dvaju razloga. priču o obrazovanju agronoma u farmi. Sreća da ondje nismo bili u Jedan je što su poljoprivredno Montani? Na to me potaknuo tekst vrijeme teljenja. Priznajem, nisam obrazovani, a drugi što imaju iz prošlog broja Mljekarskog lista siguran koliko bi mi dobro "leglo" i sustavnu pomoć službi potpore.

(10/2008.). Svojim osebujnim stilom to stočarsko iskustvo.

Sreća da je Srećko imao priliku Marry Annje na natječaju i prije kolega Ladišić je sigurno ne misleći u nedalekom Ptuju praktično naučiti završnog rada dobila na vođenje ništa loše "lijepo" na stranici 46 "rezanje" papaka.

I sam ponovno jedan projekt za mlade stručnjake. U prozvao svoj matični fakultet na daje odgovor od koga se to može i kojem je stekao agronomska znanja. okviru poslovanja jedne zadružne mljekare "Darigold" iz Bozemana Spomenuo je i svog kolegu po treba naučiti, i tko to prvenstveno obilazit će zadrugare, analizirati neiskustvu rezanja papaka kravama, treba znati. Poznati terenski koji je završio još jedan stari i agronom stočar uputio ga je na organizaciju rada i tražiti nepotreb-

6

Mljekarski li1;t 11/2008.

RAZMIŠLJANJE dakle stručnjake sa ;rednjoškolskim obrazovanjem, koje izvrsno pokriva upravo područje takvih zahvata. Odlično je :la jedan agronom poznaje i praktično obavlja taj važan zahvat, 3Ji fakultet nije mjesto gdje ga rmžno mora učiti i naučiti. Pokazala m mu to dobro oba primjera koje je 11aveo- nizozemski i slovenski.

Naravno da sam ja s kolegom Srećkom razgovarao o ovome prilikom pisanja teksta. Prošli smo nešto Farmii "progazili" njiva po Hrvatskoj rnjedno, nekad se suglasili odmah, a 11ekadnakon duljih rasprava i uvjeravanja po stručnim pitanjima. U 11ekim stvarima ostajemo do daljnjeg na različitom mišljenju. Tako ja 11ikadneću "priznati" da su derivacije i integrali na Agronomskom fakultetu "nepotrebni" agronomima u stručnoj praksi, te da su koštali agronomsku struku izgubljenih godina studiranja i mogućih dobrih agronoma.

TERENSKOG

AGRONOMA

tehničare,

Različitost mišljenja je normalna, jer ne radi se o pukom prepucavanju ili taštini, a pogotovo nekakvoj svađi. Obojica razmišljamo kako unaprijediti mljekarsku proizvodnju.

'

Razlikuju se načini i putevi kojim mislimo da se do toga može doći. I nije važno tko će pritom "pobijediti", ako rasprava i rješenja u našoj praksi potaknu proizvodnju barem litru više i isto tako lipu jeftinije.

Za sada smo našu raspravu odgodili do zajedničke radionice i praktične demonstracije korekcije papaka u okolici Slavonskog Broda, za dobre stočare iz mog kraja, ali koje prema Srećkovim riječima nitko nije do sada podučavao ili podučio korekciji papaka. Neće radionica stati samo na tome. Ima za riješiti naših pitanja od prije iz područja kalcifikacije i uzgoja trava.

Srećko će po običaju tražiti da

M(jekarski li,st 11/2008.

Stara poljoprivrednaškola u Montani proračunam

koliko kuna košta, a koliko donosi takav tehnološki zahvat u mljekarstvu. Naravno da mu odgovor neću moći dati bez korištenja matematike, derivacija i integrala. I naravno da će moji podaci biti puno uvjerljiviji kad ih proizvođači mlijeka praktično vide u masi stočne hrane i litrama više dobivenog mlijeka.

Zašto se u Montani vjeruje projektu MarryAnn? Da se vratimo na početak ovoga teksta. Zašto farmeri i menadžeri vjeruju u projekt mlade agronomke Marry Ann, koja sigurno ne zna "orezivati" papke i slične zahvate u praktičnom mljekarstvu?

Vjeruju zbog činjenice da je njezin savjetodavni rad dio jednoga cjelovitog sustava u kojem ona skuplja informacije o proizvodnji na farmi, selektira ih i traži nedostatke koje treba ukloniti da bi se unaprijedila proizvodnja. Ponekad joj ih daju sami farmeri i traže pomoć. Njezino je da skrati put od traženja do dobivanja pomoći. Ne mora nužno sve znati, ali mora znati gdje pronaći odgovore. I kako ih u što kraćem roku proslijediti do proizvođača. Kako jednostavno?!

Dakako, nije sve idealno. Ima i tamo praznih hodova i promašaja, ali sustavni rad svih službi pokušava ih smanjiti što je više moguće.

Vratimo se važnosti obrazovanja i sustavnoj potpori našim proizvođačima mlijeka. Uvjetno rečeno, zato što ne koristimo u punoj mjeri što možemo, "gubimo" po kravi oko 11.600 kuna (2,90 kn x 4000 kg) prihoda ili otprilike 1.400 kn (0,35 kn x 4000 kg) dohotka.

Osnovni razlog takvu neekonomskom ponašanju do sada je bila i vrlo dobra proizvođačka cijena mlijeka, koja je do prošle godine držala većinu proizvođača u više nego komotnoj situaciji u kojoj nema potrebe puno mijenjati. Danas je vrlo teško računati na punu ekonomsku efikasnost proizvodnje mlijeka bez povećanja iskorištenja tehnološkog potencijala muznih grla iznad našeg prosjeka kod većih isporučitelja mlijeka (više od 50000 kg mlijeka godišnje) od 4500 kg mlijeka po jednom grlu.

Za veću proizvodnju potrebni su određeno znanje, tehnička opremljenost gospodarstva, ali i spremnost ulaska u određeni poslovni rizik povećanja proizvodnih kapaciteta i proizvodnje. Povećanjem znanja proizvođača i efikasnijim sustavom prijenosa znanja preko stručnih službi potpore proizvodnji smanjit će­ mo poslovni rizik i povećati izglede naših farmera u povećanju proizvodnje i konkurenciji koja ih čeka. ■

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTNE ✓ NAJPOVOLJNIJU IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

CIJEN

✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUĆ U RUKE ✓ ISKUSTVO

Haas inženjering d.o.o., Jadranska avenija bb (pn SBZ 10020 Zagreb

~

11aa~

,_Ti~e_t. _0_1 _6_59_4_63_0_• _F_a_o_16_5_94_64_0_• _www __ ha_a_s_h_r _•_ha_a_s_@_h_aa_s_h_r

GOSPODARSTVO

DOBRI UVJETI ZA PROIZVODNJU MLIJEKA

Proizvođači mlijeka

proteklih su mjeseci dobili niz zakona i pravilnika koji će već u idućem razdoblju dodatno poboljšati njihove uvjete poslovanja

2. Povećani iznos povrata kapitalnih ulaganja na maksimalno 3 S milijuna kuna. ' Piše:Janja Jozanović, dipl. oec., 3.

Smanjena kamatna stopa za Croatiastočar kreditiranje prema programu za Znamo da će većina proizvorazvoj govedarstva na 4% i đača postaviti pitanje je li sve to produljen rok otplate kredita na dovoljno kako bi se nadoknadio rast 15godina. ulaznih troškova energije, gnojiva, Navedeni pokazatelji i oče­ stočne hrane i repromaterijala te kivana daljnja poboljšanja glede proizvodnju učinilo isplativom i zemljišne politike daju svim tako omogućilo izvršenje svih finanCijena mlijeka za 2. razred je proizvođačima dobre preduvjete da cijskih kreditnih obveza. Sve analize 30% manja temeljem odredbi una~rijede svoju proizvodnju, stručnjaka, međutim, upućuju na to proš1re postojeće kapacitete i da Uredbe što iznosi 0,709 kn/kg, bez da su ponuđeni financijski uvjeti, izgrade nove farme. Sigurno da obzira na postotak masnoće i o~~upna cijena, državna potpora, navedene mjere nisu dovoljne i da bjelančevina. Kada se tome pribroji i v1sma kapitalnih ulaganja i niz m~gu dati rezultate samo pod umanjenje, odnosno izostanak drugih pomoći pri investiranju vrlo uvJetom da proizvođači vode računa tvorničke premije od oko 0,30 kn po prihvatljivi, da to jednostavno ne o racionalnosti, rentabilnosti i kg (prosječno), to znači da je cijena treba propustiti nego se aktivno optimalnoj proizvodnji na svom za kg takvog mlijeka niža za 1,09 uključiti u izgradnju farmi i gospodarstvu. Konkurentnost na kunu ili između 35 i 40%kod malih i poboljšanje uvjeta proizvodnje na gospodarstvu od posebnog je srednjih proizvođača, a kod velikih postojećim farmama, povećanje proizvođača još i više. značaja, a državne mjere samo su broja muznih krava, nabavku Što treba učiniti? potpora u ostvarivanju dobrih po~rebne opreme i stvaranje boljih Nikada ne razmišljati o preproizvodnih i financijskih rezulUVJeta za veću proizvodnju kvalistanku proizvodnje.

Treba tražiti tata. tetnijeg mlijeka. rješenje na sve strane kod sirovinske Još jednom podsjećamo službe mljekarske industrije kojoj se : ' ' U čemu proizvođači što je sve novo i bolje za predaje mlijeko, savjetodavne : mlijeka u ovom trenutku proizvodnju mlijeka : moraju biti oprezni, i što najviše službe, Hrvatskoga stočarskog Kako su u Mljekarskom listu 8 i : ugrožava centra, ali potrebno je i slušati njihov financijski 9 detaljnije obrađene teme o novim : rezultat? Odgovor je: MLIJEKO stručnjake. Kako to cjenovna zakonskim i podzakonskim aktima : RAZVRSTANOU2.RAZRED. izgleda vidi se u tablici 1. koji omogućavaju bolje uvjete investiranja sektoru mlijeka ali i Tablica1:Izračun cijenemlijeka veće otkupne cijene mlijeka Tvornička Ukupno Odbitna nabrojat ćemo samo najvažnije: ' Red. Cijenamlijekasa3,7%m.m. Cijenaprema premija cijena stavka 1. Veća otkupna cijena mlijeka: i 3,2% bjelančevina mljekara Br. Uredbi za 2. razred procjena mlijeka • ciljna cijena mlijeka sa 3,7%m. m.

2 663 I. Ciienamliiekaza I. razred 2 363knlk~ 0,30 i 3,2% bjelančevina iznosi 2,636 2,363lm/l,o 2. Ciienamliiekaza II. razred 0,709 l 654 kn/kg za mlijeko razvrstano u 1.

Cijenamlijekasa4,0%m.m. razred, i 3,4%bjelančevina • mlijeko se obračunava u kg 2,530ln,/1,n 030 2 830 I. CiienamliiekazaI. razred (1 litra= 1,03 kg).

2 530ln,/1,a I 2. Ciienamliiekazali. razred 0,709 1,821 -

M{jekarskili,st 11/2008.

9

GOSPODARSTVO Prema podacima HSC-a Središnjeg laboratorija za razdoblje I. VIII. mj. 2008. godine, otkupljeno je 434 944 003 kg, od čega je 72%mlijeka u EUstandardu ili u I. razredu, a 28% izvan standarda. Za osam mjeseci 2008. godine količina otkupljenog mlijeka izvan standarda ili mlijeka li. klase je 120 000 000, a ako se to preračuna na godišnju razinu, onda se očekuje da će u 2008. godini oko 180 000 000 kg biti razvrstano u li. razred. Vrloje jednostavno izračunati što to financijski znači:

• prema osnovi odredaba uredbe gubi se 0,709 kn/kg, • i prema osnovi tvorničke premije procjena je da se izgubi 0,30 kn/L (O,10 - 0,50 ovisno o veličini proizvođača), odnosno da se godišnje dobije oko 180.000.000 kuna manje.

Navedeni iznos je procijenjen, darenja u RH, budućnost mliječnih a vrlo brzo moći ćemo i prekontrogospodarstava vjerojatno će biti najsličnija zemljama kao što su Austrija lirati navedene podatke.

Jedno je sigurno, proizvodnja i Slovenija. Ondje je prosječna pronekvalitetnog mlijeka razvrstanog u izvodnja mlijeka po gospodarstvu II. razred ne isplati se, ali se zato is- između 55000 i 65000 kg godišnje, a plati proizvodnja mlijeka standard- posjeduju između 12 i 14 krava po ne kakvoće unatoč spomenutim te- gospodarstvu. Zato i mi moramo podržati i ohrabriti i manje proizvoškoćama. I nije to pravilo samo za velike farme. I manji farmeri, koristeći đače mlijeka, a oni svojim dugogosve pogodnosti predviđene za sektor dišnjim iskustvom u proizvodnji mlimlijeka, mogu biti konkurentni i na- jeka sigurno znaju kako ekonomistaviti ulagati u svoje farme, moder- čno poslovati (i s manjim brojem krava). Da ne znaju i da ta proiznizirati ih i povećavati broj grla.

Izmijenjeni Program razvoja vodnja nije isplativa, već bi odavno govedarstva te Pravilnik o kapital- odustali. Uz ove uvjete te povećanu nim ulaganjima omogućavaju svim potražnju za mlijekom i kod nas i u svijetu sada sigurno neće odustati. proizvođačima korištenje sredstava i daju mogućnost manjim i srednjim Iskoristit će pogodnosti i sigurnost u otkupu i sigurno da će povećati proizvođačima za povoljnija ulaganja te stabiliziranje svoje proizvod- proizvodnju mlijeka po kravi i prenje. S obzirom na strukturu zemlji- daju mlijeka mljekarskoj industriji šnih posjeda i drugih uvjeta gospo- po gospodarstvu. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

'ROFESION LNAHIGIJENA Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~[~

Oxy Foani'

Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

~hiJlfl,ff'a lo Shiel~-

Polimerizirana barijera

1

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Garde Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucidlfl

VeloucidG!..kozmetička emulzija Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~~ Kovex 8 pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

tvrtnica17 • HR-10000Zagreb• tel. 01 6321600 • fax.01 6321 633 .,,. ..ili ECOIAII __________ ww.ecolab.com

GOSPODARSTVO

Proizvođačka-prodajne

cijene kravljeg mlijeka Hrvatsko gospodarstvo u manjoj je mjeri pod utjecajem svjetske krize hrane, skupih energenata te globalne financijske krize Piše: Dr. se. Petar Bosnić

ispunjavati farmeri - poljoprivredni proizvođači kako bi mogli ostvarivati godišnje subvencije. Farmeri moraju obvezno voditi financijskoknjigovodstvene evidencije FADN (The farm accountancy data network). Riječ je o sustavu poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, pri čemu uz vođenje osnovnih podataka i korisnici subvencija godišnje iskazuju ukupnu proizvodnju, fiksne i varijabilne troškove, fiksni kapital, neto dodanu vrijednost kao i godišnji prihod farmera.

Već sada, Hrvatska se mora pripremati i kada postane stalnom člani­ com EU-a naši poljoprivredni proizvođači obuhvaćeni sustavom novčanih poticaja obvezni su uvesti ovaj knjigovodstveni sustav.

Definicije cijena Cijene agrarnih proizvoda u posebnom su gospodarskom i tržnom položaju u odnosu na cijene koje se u cjelini slobodno formiraju na tržištu i za koje država ne izdvaja budžetska sredstva radi utjecaja na rast tih cijena. Zbog specifičnosti poljoprivredne proizvodnje, mjerama agrarne politike intervencijama se utječe na cijene poljoprivrednih proizvoda.

ovremeno se u mnogim zemljama javljaju problemi oko cijena poljoprivrednih proizvoda, a pretežno dominiraju pitanja cijena stočarskih proizvoda i cijena mlijeka. U mljekarstvu kao i u drugim granama poljoprivredne proizvodnje suprotstavljeni su interesi proizvođača mlijeka i mljekarske industrije kao kupca mlijeka.

Primarna je uloga Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kreiranje i predlaganje mjera agrarne politike, a kada dođe do određenih problema njegova je uloga posrednička. Tijekom ove godine u pravnoj regulativi u sektoru došlo je do promjene mjernih jedinica iz litre u kilograme za obračun cijena i novčanih poticaja. U odnosu na razvojni aspekt proizvodnje mlijeka povećani su iznosi bespovratnih sredstava kapitalnih ulaganja. U cilju rješavanja poslovnih odnosa među partnerima u ministarstvu osnovan je Savjet proizvođača mlijeka, mljekarske industrije te predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.

Pravna regulativa u Europskoj uniji ; ' ' Većina država na određeni način poduzima U politici cijena mlijeka poslo- : svoje specifične inteIVencije u vni partneri teško se mogu poljoprivredi, pa se kroz agrarni usuglasiti jer se stanje u mljekarstvu protekcionizam domaća proprikazuje nedovoljno argumentiizvodnja štiti od uvoza jeftinijih rano. U sustavu agrarne politike EUagrarnih proizvoda. a određeni su uvjeti koje moraju

P

12

Na području cijena agrarnih proizvoda u EU male su razlike, što proizlazi iz obveza članica o provođenju zajedničke agrarne politike. Farmeri su kao korisnici novčanih poticaja - subvencija obvezni se pridržavati uvjeta koji se odnose na cijene.

Bazična cijena Prema propisima EU-ao cijenama poljoprivrednih proizvoda, koje je preuzela Hrvatska s obveznom primjenom, bazična cijena je ona koju proizvođač prima od kupca (pr. litra mlijeka) koje je proizveo kao output, umanjena za cjelokupan porez te uvećana za cjelokupan iznos subvencija na tujedinicu.

Europska unija zajedničkom politikom cijena mlijeka pridonosi postizanju sigurnosnog praga dohotka proizvođača mlijeka. Za mlijeko se određuju planske i interventne cijene. Kada na tržištu dođe do poremećaja odnosa ponude i potražnje mlijeka i mliječnih prerađevina, interventnim cijenama uspostavlja se ravnoteža u primarnoj proizvodnji i u preradi mlijeka.

Subvencije Subvencije su tekuća bespovratna plaćanja koja države ili institucije EU-a isplaćuju rezidentnimdomaćim proizvođačima, s ciljem utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade čimbe­ nicima proizvodnje. Subvencije se iskazuju kao dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna.

M{jekarski/i,st 11/2008.

GOSPODARSTVO Prema navedenim zakonskim određenjima, obveza je proizvođača da kod prodaje poljoprivrednih proizvoda iskazuju cijenu koju plaća kupac kao i sredstva subvencija.

Propisi u Hivatskoj Među mjerama tržišno-cjenovne politike u agraru Hrvatska za poljoprivredne proizvode propisuje cijene kako bi se utjecalo na stabilnost tržišta i konkurentnost. Tako se propisuju ciljane, zajamčene i minimalne cijene (Zakon o poljoprivredi, Narodne novine broj 66/2001.).

Proizvođačka cijena Kod nas se proizvođačko­ prodajna cijena koju prati Državni zavod za statistiku (DZS)iskazuje za prodane odnosno otkupljene količine poljoprivrednih proizvoda u koje su uključeni porezi (osim PDVa), a isključene subvencije i ostali novčani poticaji. Na ovu proizvođa­ čku cijenu obvezno je i potrebno dodati ostvarene iznose novčanih poticaja.

Analizirano gospodarstvo Kod analitike formiranja iznosa otkupne i proizvođačka-prodajne cijene svježega kravljeg mlijeka uzet je kao primjer proizvođač koji godišnje isporučuje mlijeko s prosječnim sadržajem mliječne masti od 4,05% i 3,40% bjelančevina, i mlijeko je u odnosu na kakvoću svrstano u I. razred (mikroorganizama s; 100000 somatskih stanica s; 400000).

Proizvođač je tijekom godine

u proizvodnji držao dvadeset krava s mliječnošću od 5600 kg mlijeka i ukupno godišnje isporučio l 12000 kg mlijeka. Od poljoprivrednih površina u svom vlasništvu ima deset hektara oranica i dva hektara livada - pašnjaka.

Posebno su prikazane prosječne otkupne cijene za mlijeko s područja s težim uvjetima gospodarenja i mlijeko proizvođača na ostalim proizvodnim područjima.

Ciljna cijena Ciljna cijena propisana je Uredbom o ciljnoj cijeni svježega sirovoga kravljeg mlijeka (Narodne novine broj l 56/2002., 153/2005., 123/2007., 81/2008.), te je za jedan kilogram mlijeka standardne kakvoće od 3,7% mliječne masti i 3,2% bjelančevina propisana ciljna cijena 2,363 kune/kg, pri čemu je vrijednost masne jedinice 0,284 kn, a vrijednost jedinice bjelančevina 0,410kuna.

Otkupna cijena Otkupna cijena mlijeka koje kupuju mljekare sadržava osnovnu cijenu i tvorničku premiju, a obračunava se na temelju sadržaja mliječne masti i bjelančevina.

Ispravak vrijednosti osnovne cijene mlijeka obavlja se određenim koeficijentima na temelju razreda u koje je svrstano mlijeko.

Za analizirana gospodarstvo za isporučeno mlijeko E razreda (4,05%

m. m., 3,40% bjelančevina, I. razred, s; 50000 mikroorganizama, S 400000 somatskih stanica) osnovna cijena iznosi 2,544 kn/kg, a uz tvorničku premiju od 0,20 kn/kg otkupna je cijena 2,744 kn/kg mlijeka.

Novčani poticaji Novčani poticaji za mlijeko određeni su Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (Narodne novine broj 87/2002., l l 3/2003., 82/2004., 12/2005. - ispravak, 85/2006., 141/2006., 134/2007 ., 85/2008.).

Provedba ostvarivanja novčanih poticaja regulirana je Pravilnikom o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje provedbenim propisima o državnim poticajima u poljoprivredi (Narodne novine 17/2007., 133/2007., 92/2008.).

Proizvođači mlijeka novčane poticaje ostvaruju za količine isporuče­ noga svježega sirovoga kravljeg mlijeka za određene kategorije rasploda i za proizvodnju stočne hrane.

Na područjima s posebnim uvjetima gospodarenja veći su novčani poticaji u proizvodnji mlijeka.

Ukupni novčani poticaji za proizvođače na ostalim područjima su 1,128 kuna/kg mlijeka (za mlijeko 0,869 kn/kg, za kategorije grla u uzgoju svedena na kg mlijeka O,125 kn/kg i za proizvodnju stočne hrane O,133 kn/kg).

Tablica 1: Sastavniceproizvođačka-prodajne cijeneza kravlje mlijeko (ostalapodručja) Izvori novčanih iznosa cijena- kuna/kg Sustav

Novčani poticaji

Mljekare

Otkupna cijena sveukupno

- Državni proračun

obračuna

Osnovna cijena mlijeka Ukupno

2,544

Tvornička

premija 0,20

Otkupna cijena ukupno

Mlijeko

Rasplod. uzgoj

2 744

O 869

0,125

Biljna proizvodnja 0,134

Ukupno poticaji 1,128

3 872

•Kakvoća mlijeka 1 kg: 4,05% m.m., 3, 40% bjelančevina, E razred, mikroorganizama :S 50 000, somatskih stanica 5. 400 000

Mljekarskil~t 11/2008.

13

GOSPODARSTVO Za mlijeko

proizvedeno

na

područjima s težim uvjetima gospo-

darenja novčani poticaji iznose 1,682 kn/kg (za mlijeko 1,405 kn/kg, za kategorije grla u uzgoju svedena na kg mlijeka 0,143 kn/kg i za proizvodnju stočne hrane O,133 kn/kg).

Proizvoclačko-prodajna

cijena mlijeka cijena obuhvaća sve novčane iznose koje proizvođač dobije za prodana kravlje mlijeko.

Proizvođačka-prodajna cijena za mlijeko na ostalim proizvodnim područjima iznosi 3,872 kn/kg, a na proizvodnim područjima s težim uvjetima gospodarenja cijena je 4,426 kn/ kg mlijeka. Na područjima s težim uvjetima gospodarenja cijena mlijeka viša je 0,554 kn/kg.

Ova

Ova razlika cijene mlijeka od 0,554 kn/kg nastala je zbog većih iznosa novčanih poticaja na područjima s težim uvjetima gospodarenja. U 2007. godini u ukupnom otkupu mlijeka s područja s težim uvjetima gospodarenja otkupljeno je 37,06% godišnjih koHčina mlijeka.

Usporedba sa cijenama mlijeka u EU Za farmere u EU-25 prosječna prodajna cijena kravljeg mlijeka iznosi 34,82 eura/kg mlijeka ili 2,485 kn/kg (tečaj eura 7,138 kn). U ovu cijenu mlijeka u EU nisu uključene subvencije.jer mlijeko nema izravne subvencije već se one farmerima isplaćuju jedinstveno za cijelo gospodarstvo po hektaru zemljišta.

Prodajna cijena mlijeka u EU podrazumijeva cijenu mlijeka

preuzetog na farmama. Razina ovih cijena mlijeka bez novčanih poticaja može se uspoređivati sa cijenama u Hrvatskoj po kaj ima mljekare plaćaju proizvođačima, a u nju su uključene i tvorničke premije.

Mljekare u Hrvatskoj mlijeko plaćaju 0,259 kn/kg skuplje nego mljekare u EU.

Kada se uspoređuje i kakvoća ' mlijeka u EU (95% količina je EU kakvoće mlijeka) i u Hrvatskoj (62,87% mlijeka EU kakvoće), onda je veća razlika u otkupnim cijenama.

Uz ovakvu visoku cijenu mlijeka, mljekarska industrija u Hrvatskoj postaje nekonkurentnom svojim proizvodima i na domaćem i na vanjskom tržištu. ■ '

isporučenog

aur\rai::

E. de Plennesbb, Vrbovec

,l_y_rnl.Il.,g~ Eugenade Piennesbb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990.fax: 01/2792-035

e-m;iil·jurval@jurval.hr ,vet>·www.iurval.hr

14

Poslovnica Osliek Sv. L. B. Mandića 239, 31 000 Osljek tel: 031/281-181,fax: 031/281-182 e-mail:jurval.osijek@Jurval.hr web: www.jurval.hr

M{jekarski list 11/2008.

0 1Formance

ProMillt'

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

• Laktofriži - posude zo/h)ađen~liJ~a r zlićilt'1 kafacitetal- ,zatvoreni S\J'Sta\( sa automat kim J?~ar;ijemi digitalm:>m ozna~< ni količine mli}eka.

[;iEJ i.flEif):D• .

(!)

t,/ Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda t,/ Izvrsna vidljivost t,/ Vrhunska njega t,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala t,/ Gotovo bez kapanja

•

• o

Brzo i jednostavno pranje sisa

t,/ Spremno za korištenje t,/ Rastapa nečistoće t,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sa partnerima: tura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 rtex d.o.o., Kralja Stjepana Drži slava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 d Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 rocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Westfalia~

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Osnove uspješnog razvoja i poslovanja OPG-a - farme u proizvodnji mlijeka Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

slomio velik dio velikih nacionalnih i dala iako je vrijednost hipoteke kao vako imanje i svaka kuća svjetskih banaka koje su olako zaloga često veća od duga - kredita. davale kredite. Svjetski bankarski koja je pod hipotekom U čemu investitori sustav gotovo bi se urušio da nije gruntovno je prepisana - poduzetnici - farmeri griješe? na banku ili banke, a bivši bilo intervencije država koje su stale Najčešće su pogreške u prevlasnici postali su pod- iza banaka i spasile ih od propasti. zaduživanju. Prilikom podizanja stanari ma u vlastitoj kući do Nažalost, iza klijenata banaka koji jednog ili više kredita osnovno je trenutka otplate kredita i skidanja ne mogu otplaćivati kredite neće voditi računa najprije o troškovima nitko stati. Njihova imovina koju su proizvodnje i minimalnom osobhipoteke sa svoje imovine.

Nikako ne mogu shvatiti da se dali bankama pod hipoteku uglav- nom dohotku od kojeg vi i vaša netko usudi dignuti više kredita u nom ide na ovrhu i licitaciju i pro- obitelj možete živjeti. Dio vašeg više banaka, to je nesumnjivo vrlo daju. Samo u ovakvim slučajevima ukupnog prihoda koji se izdvaja za licitacija ide u obrnutom smjeru, ne ove dvije stavke ne može se koristiti rizično i nepromišljeno. Ako tvoje poslovanje ide preko jedne banke, prema više nego prema niže. Banci za otplatu kredita. Za otplatu tada bankovni stručnjaci najbolje je važno da prodajom hipoteke kredita može se koristiti samo dio prate tvoje poslovanje, sve ulaske namiri svoj dug- iznos kredita koji je zarade ili čisti profit. novca na tvoj račun i sve izlaske novca s tvog računa, na temelju toga donose odluku o mogućnosti daljnjeg zaduživanja. Ako imaš dovoljno velike ulaske novca od mjesečno isporučenog mlijeka, tada uopće nije problem da u tvojoj poslovnoj banci podigneš više kredita za različite namjene. Čemu ići u drugu banku i tamo tražiti još jedan kredit, a posebno čemu ići u pet ili šest banaka i u svakoj dizati po nekakav kredit? Ovo se mnogima osvetilo, a osvetilo se i bankama koje su gledajući samo zaradu preko kamata davale olako bilo kome kredite, ne kontrolirajući kreditnu zaduženost novog klijenta niti njegovo poslovanje, a posebno njegove mogućnosti vraćanja kredita.

Bez iznimke Nismo mi u Hrvatskoj nikakva iznimka, vidite da se na ovome Primjerdobrehranidbei proizvodnje

S

16

M(jekarski li.st 11/2008.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

U razvojuOPG-a koje se bavi držanjem i uzgojem mliječnih krava sve je više uspješnihpoduzetnika,ali nažalosti onih manje uspješnihpa čak i onih koji su svoje imanje i obiteljdoveli do propasti,pa više nisuvlasnicisvoga imanja i svoje kuće U poduzetništvu postoji vrlo važno pravilo: svaki farmer (poduzetnik) treba imati svog financijskog savjetnika s kojim će napraviti analizu svog poslovanja i ustanoviti do kojih se mogućnosti od postojeće proizvodnje i planiranog povećavanja proizvodnje može ići u zaduži: vanje.

Zato, dobro je da svaki farmer poduzetnik ima financijskog savjetkredita u više banaka, odmah mi je nika. Hoće li to biti knjigovođa jasno da u poslovanju "firme" - OPG-a ekonomist koji vodi knjigovodstvo, nešto nije u redu. U praksi sam neki samostalni ekonomski struč­ naišao i na slučaj da je farmer - njak, agroekonomist-stručni savjetpoduzetnik podigao 6 kredita u 6 nik HZPSS-a,ili financijski stručnjak različitih banaka, a isplata mlijeka vaše poslovne banke, posve je ide preko sedme banke. Uz put tu je svejedno. bilo, a ima ih ijoš, različitih privatnih Mnogi više nisu vlasnici svojih pozajmica i dugova, na čije su imanja i svoje imovine. No, u ovoj vraćanje otišle junice i dio krava. I Mnogi su se u ovoj račumc1 gdje smo sada? Sada bi trebalo pro- kategoriji nalaze se samo nepromiprevarili jer nisu uzeli u obzir da naći osmu banku koja bi preuzela šljeni, brzopleti, lakomisleni, a često svako povećavanje proizvodnje ima sve dosadašnje dugove i dala novu i nesposobni pojedinci. Tako je to i u svijetu pa i kod nas. i svoje troškove. investiciju za nove junice i krave Uz sve ovo moje pisanje i Kako pravilno proizvoditi? koje bi otplaćivale cjelokupan dug.

Ja sam već odavno, kao terenski E, sada ti budi bankar pa u ovakvom razmišljanje o svim problemima na terenu i u praksi došao sam do agronom, postavio okvirna slučaju daj kredit ovakvom (pacijednostavno trajno pravilo. Svaka jentu) farmeru - poduzetniku. Oso- zaključka kako bi bilo dobro da krava u proizvodnji mlijeka u tijeku bito su opasni lizing krediti koji napišem "zakon" terenskog agronojednog mjeseca JO dana radi za uglavnom "igraju" u kupovini razli- ma kako stvarati podlogu bržeg i sebe, 10 dana za kredit i 10 dana za čite mehanizacije i traktora. Kada ih boljeg razvoja OPG-a - farme, veće farmera.

Ovdje ne smijemo više ne može vraćati, farmer - podu- proizvodnje mlijeka i postizanja zaboraviti na laktacijsku krivulju, zetnik ostaje bez svega. Bez novca veće profitabilnosti u proizvodnji kao i na to da za vrijeme suhostaja i kojim je otplatio dio vrijednosti mlijeka. kolostralnog mlijeka krava živi na "posuđenog" traktora, ne kupljenog "Zakon" teret farmera. Dio ove investicije nego posuđenog. U lizing kredititerenskog agronoma poslije se vraća kroz prodaju Poruka farmerima - proizvođa­ ranju i lizing trgovini traktor ili bilo muškog teleta, a ako se radi o koji stroj kupljen je tek u onom čima mlijeka, posebno mlađima i ženskom teletu i uzgoju junice, trenutku kad je u cijelosti otplaćen, novima koji su se odlučili za život na cijela investicija ide na teret farmera a do tada on je tuđe vlasništvo ali i selu i farmi i za proizvodnju mlijeka. dok se ne počne prodavati mlijeko sav novac koji je išao u otplatu, sve • Ako ste u proteklih 1O godina, od prvotelke, ili prije od prodaje dok i zadnja rata ne bude plaćena. najmanje u proteklih 5 godina bili bređe junice.

Mnogi ovdje brzopleto računaju. uspješni u razvoju vašeg OPG-a i Također, jedno od vrlo važnih Povrat PDV-a + povrat kapitalnih proizvodnji mlijeka, tada imate pitanja i pravila je kada se i pod ulaganja, pa tu je i poček na otplatu solidnu osnovicu za veći iskorak u kojim uvjetima može prodati bređa drugih kredita, a pritom zaboravljabržem i većem razvoju govedarjunica? Mnogi se nažalost ne ju na potrebno povećanje proizvodske proizvodnje putem realizacije razumiju u menadžment stada i nje mlijeka i sve što uz to ide.

Operativnog programa razvoja cijele farme, pa su pojedinci u nekim govedarstva u RH i kredita preko slučajevima za vraćanje dijela Uz to, ne smijemo zaboHBOR-a, ili sukladnog programa kredita - dugova rasprodali ženski raviti i novu klasifikaciju koji ćete realizirati iz kredita neke pomladak, pa čak i dio krava i tako komercijalne banke i/ili vaših mlijeka na plVll i drugu klasu i se našli u situaciji da su smanjili a ne vlastitih sredstava. znatnu razliku i gubitke na povećali proizvodnju mlijeka pa dalje ne mogu u cijelosti otplaćivati 'prihodu ' od mlijeka kada se • Koji su pokazatelji dosadašnjeg uspješnog razvoja vašeg OPG-a u dug ili dugove (jedan ili više kredita). upadne u drugu klasu.

Mljekarski list 11/2008.

Krediti i zaduživanje

Čim mi netko kaže da ima više

17

RAZMIŠLJANJE proteklih godina?

TERENSKOG

1O ili najmanje

5

• Povećavanje broja krava i uzgoja rasplodnih junica do najmanje 50%.

• Povećavanje proizvodnje mlijeka po kravi do prosjeka staje od najmanje 6000 litara po kravi godišnje.

• Povećavanje proizvodnje mlijeka po 1 ha kroz proizvodnju voluminozne krme od najmanje 4500 kg mlijeka u brdskoplaninskom području i na području Istre i Dalmacije, od najmanje 7000 kg mlijeka na području Slavonije i Baranje i 8000 kg po 1 ha na području sjeverozapadne Hrvatske.

• Što ovo znači? Da ste sposobni po 1 ha proizvesti suhe tvari (ST), voluminozne krme (sjenaže) od 4500 do 8000 kg s najmanje 14 16% probavljivih proteina ili bjelančevina (PP) ili (PB) (ne i kukuruzna silaža koja sadrži 3% probavljivih proteina)

AGRONOMA • Ako ste u posljednje tri godine mlijeko isporučivali u E i ponekad u I. klasi.

• Ako ste u posljednjih pet godina s vašeg posjeda godišnje dali na kemijsku analizu najmanje dva uzorka zemlje.

• Ako je prosječna plodnost vašeg tla najmanje 14 - 16 miligrama fosfora (P) i kalija (K), te pHvrijednost tla viša od 5.

• Ako ste u posljednjih pet godina kalcizaciju obavljali godišnje na najmanje 25% površina vašeg posjeda na kojem proizvodite voluminoznu krmu.

• Ako ste u protekle tri godine dali na kemijsku analizu godišnje najmanje jedan uzorak sjenaže, jedan uzorak sijena ijedan uzorak kukuruzne silaže.

• Ako ste u proteklih pet godina godišnje najmanje jedanput obavljali korekciju papaka kod svih krava u vašem stadu.

• Ako ste u proteklih pet godina pored vaše dosadašnje staje izgradili

ispust za krave i ako su krave veći dio dana i veći dio godine provodile u ispustu na otvorenom ili na pregonskom pašnjaku.

• Ako vi ili netko od članova OPG-a imate završenu srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu, ili neku višu školu ovih smjerova.

• Ako vi ili netko od članova OPG-a imate završen neki od tečajeva vezanih uz govedarstvo i proizvodnju mlijeka.

• Ako dosadašnje mjesečne kreditne obveze OPG-a ne iznose više od 40% mjesečnih primanja od prodaje mlijeka.

• Ako sve vaše dosadašnje kreditne linije idu samo preko vaše poslovne banke a ne preko više banaka.

• Ako vi kao farmer - poduzetnik u protekle tri godine koristite usluge stalnoga financijskog savjetnika (tko je vaš stalni financijski savjetnik, vaš knjigovođa, neki ekonomist, financijski stručnjak vaše poslovne banke, stručni savjetnik agroekonomist HZPSS-a?).■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

•

J,

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

Detalj hafre sirarskoga kotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

18

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM

Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr IWjekarski li,st 11/2008.

Pričuve u manje

vrijednim krmivima Do nedavnoje za gazdu bila sramotada svojustoku hranislamom,sada je sramotada se rasipa išta što je na bilo koji način iskoristiva Piše: Ljubica Kravarščan, dipl. ing. kastom ili punom podu bez stelje i

D

obar

ratar

koji vodi

računa o svakoj uloženoj

kuni zna da vraćanjem slame u tlo vraća vrijedan organski materijal koji sa sobom nosi oko 50%P i K, što je kulturi dao kroz gnojidbu. Već zbog toga posve je neopravdano i ni sa čime razumljivo paljenje strništa jer se gubi organska masa, neposredno ugrožava okoliš a opasnosti od širenja požara da i ne spominjemo.

Uvriježeno je mišljenje kako slama u stočarstvu treba služiti samo za stelju i da ona nije krmivo za preživače. Upotrebom sustava držanja muznih krava na rešet-

Mljekarski list 11/2008.

prostirkama koje služe za odmor i preživanje, slame su postale doslovno balast i na stočarskim farmama.

Jesmo li zaista uvijek u situaciji, i tko nam daje za pravo da se smijemo ponašati ovako pomalo bahato prema tom materijalu? Nitko, naime, ne tvrdi daje slama nešto dragocjeno ali vrijednost svakako ima i puno puta spašava situaciju kada se pojavi nedostatak sijena.

Vjerujem da ćete se složiti sa mnom kako je lako biti dobar gospodar kada je i godina dobra, pa sve što nam je nužno za hranidbu stoke na vrijeme pospremimo. No, kako se izvući kada je zbog suše nemoguće proizvesti dovoljno krme? Dobro pamtimo sušnu 2007.,

a vjerujem da nismo još zaboravili niti one prethodne još i teže, kada je stočar koji je imao slamu bio i te kako sretan jer je imao barem nešto čime je održao brojno stanje stada.

Ali ne samo u kritičnim situacijama, slama u manjim količinama, ciljano, treba i može svoje mjesto naći u svakodnevnom obroku naše stoke. ·Suha, zdrava i kvalitetno pospremljena slama kao izvor S. V. može biti vrlo vrijedan dio svakodnevnog obroka junadi, rasplodnih junica ali i muznih krava niže razine proizvodnje. Dakako, ovo vrijedi u situaciji kada govorimo o balansiranju obroka u kojemu su zastupljene kvalitetna sjenaža i silaža, i kada imamo problem nedostatka S. T. što se često događa.

19

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Tablica:Kemijski sastav i hranidbenavrijednostslame i sličnih krmiva u usporedbis lošimlivadnimsijenom: Sirova mast%

Sirova vlakna%

Sirovi protein%

NET%

HJ

livadno sijeno loše (kasnokošeno)

1,6

24-44

5-7

43

0,35

slama pšenice

1,4

40,0

2,5

39,1

0,22

slama ječma slama zobi pljeva pšenice kukuruzovina kukuruzni oklasak slama graška slama soje ljuska suncokreta

1,3 1,6 1,7 1,5

39,4 39,9 31,0 28,8

2,7 2,8 4,6 6,2

39 5 37 5 39,1 42,0

0,30 0,30 0,27 0,46

0,7

30,0

3,5

49,5

0,47

1,5 1,0

35,5 36,9

8,2 5,5

35,5 36 6

O 30 0,37

1,8

52,5

9,0

24,2

-

Knnivo

Iz tablice je vidljiva usporedba sadržaja hranjiva različitih slama i lošega livadnog sijena, iz čega se može zaključiti kako nema velike razlike u sadržaju hranjiva. No,ja bih ipak u svaki obrok prije uvrstila zdravu slamu negoli loše livadna sijeno.

Zašto?

U livadnom sijenu najčešće je vrlo mali udio trava i djetelina poželjnih u sastavu krmnog obroka muznih krava. Bonitet (biljni sastav) naših prirodnih livada je takav da su to pravi mali botanički vrtovi bogati raznim vrstama biljaka. Naše prirodne livade predivne su u vrijeme cvatnje, bogate su raznim cvatućim vrstama raznih boja i oblika i zasigurno su nešto što je u botaničkom smislu vrlo vrijedno i što će gledano kroz objektiv europskih trendova dobiti na cijeni kroz agrookolišne mjere. Ali u nutricionističkom smislu, svaka od tih predivnih cvjetnih vrsta sadržava neki od sastojaka nepoželjnih u obroku muznih krava (alkaloidi, glikozidi, saponini, gorke tvari, eterična ulja, različite kiseline, amini, hormoni, fermenti).

Dapače, postoje i vrlo nepoželjne vrste koje kvare kakvoću

20

mlijeka, kao što su: šaševi, sitovi, mrazovac, broćike, mlječike, preslice, kamilica, metvica, kiselice, bujad, kadulje, gorušica, čemerika, valerijana, buhvica, stolisnik, gospina trava i druge. Nažalost, nerijetka se nađe i za stoku vrlo otrovnih vrsta: velebilje, bunika, kužnjak, paskvica, pomoćnica crna, krumpir, žabnjaci, mak, žutikovina, ljiljan, đurđica,jaglac.

: ' ' Ako pak imamo slame : leguminoza kao što su : grašak ili soja, tada osim S. T. · imamo i ne baš zanemariv postotak S. P., a stoka slame leguminoza vrlo radojede.

Slame se danas koriste kao izvor S. V. u obroku a mogu se koristiti ovisno o kategoriji stoke od 1 do 3 kg u dnevnom obroku muznih krava i junadi. U nedostatku sijena, pak, do S kg kod rasplodnih junica i krava u suhostaju. Slamu treba sasječkati što sitnije kako bi se povećala njezina probavljivost i po mogućnosti dobro promiješati s ostalim komponentama voluminoznog obroka.

Treba li napomenuti da je zdrava slama samo ona koja nije onečišćena korovima, zemljom ili plijesnima? Bale treba čuvati tako da slama zadrži kakvoću, a to znači da ih treba spremiti na suho mjesto ili barem tako da su zaštićene od oborina (povišeno mjesto u blizini farme i pokrivene folijom). ■

Slama - puno puta spašava situacijukada sepojavinedostataksijena Mljekarski list 11/2008.

Kasna sjetva ozimih V•

•

zrtarrca Piše: Doc. dr. se. Zlatko Svečnjak

ptimalni rokovi sjetve završili su za sve naše ozime žitarice. Među­ tim, sjetva tih kultura, a posebice pšenice u dosta slučajeva odvija se i nakon optimalnih rokova. Takva kasna sjetva tijekom studenoga bila je karakteristična za razdoblje.prije 20 - 30 godina. Tada su naša velika gospodarstva bila slabo opskrbljena mehanizacijom, što je uzrokovalo i više od 30 sjetvenih dana tijekom jeseni. Danas je najčešći razlog zakašnjelih rokova sjetve neodgovarajuća pretkultura (primjerice kukuruz za suho zrno ili šećerna repa) koja prekasno napušta parcelu, pa se osnovna i predsjetvena obrada tla za ozime žitarice ne mogu obaviti pravodobno. I loše vremenske prilike odnosno puno kišnih dana u drugoj polovici listopada također

O

22

Sjetva ozimih žitarica teoretski može trajati sve do kraja studenoga, odnosno sve dok mehanizacijom možemo ući u polje mogu onemogućiti sjetvu ozimih žitarica unutar optimalnih rokova.

rokova

povećane

norme sjetve i

pojačana gnojidba usjeva dušikom.

Sjetvena norma Krajnji rezultati zakašnjele sjetve ozimih žitarica prvenstveno ovise o kakvoći predsjetvene pripreme tla. Kakvoća pripreme tla s odmicanjem od optimalnih rokova sve je lošija pa je i iskorištenje Zbog visoke vlažnosti tla zasijanog sjemena sve manje, tijekom studenoga, upitna je odnosno sve je manji broj izniknulih kakvoća predsjetvene pripreme tla biljaka. Stoga je potrebno povećati za kasnu sjetvu ozimih žitarica. Pri normu sjetve oko 10%, tako da za slabo pripremljenoj sjetvenoj pšenicu ona iznosi 650 - 750 klijavih posteljici sjeme djelomice ostaje na zrna na četvorni metar, odnosno površini tla a djelomice je slabo 300 - 380 kg na hektar ovisno o pokriveno. To može rezultirati u krupnoći sjemena. Norme sjetve osjetno reduciranom i neujedna- mogu se dodatno povećati 10%ako čenom nicanju te slabo razvijenom je kakvoća sjetvene posteljice vrlo usjevu prije ulaska u zimsko slaba (tlo puno gruda i dosta razdoblje. Glavne su zaštitne mjere zbijeno), a gospodarstvo nema protiv rijetkoga, neujednačenoga i sijaćicu koja može obaviti dobru slabo razvijenog usjeva iz kasnih sjetvu i u loše pripremljeno tlo.

: ' ' Kasnim rokovima u ve: ćini godina postižu se osjetno manji prinosi zrna od onih unutar optimalnih rokova sjetve, ali pravilnom agrotehnikom možemo smanjiti razlike.

Mljekarski list 11/2008.

AGROTEHNIKA Gnojidba dušikom

K/1/anjesjemenana površinizbog lošepripremetla Poznato je da se za sjetvu introduciranih francuskih sorata pšenice unutar optimalnih rokova preporučuju osjetno niže količine sjemena (svega oko 150 kg/ha, odnosno 300 - 350 klijavih zrna na četvorni metar) od onih za domaće sorte. Međutim, u kasnim rokovima sjetve ni te introducirane sorte nisu u mogućnosti razviti jaki bus prije ulaska u zimsko razdoblje i po svojim svojstvima ne razlikuju se značajno od domaćih sorata.

Posljedično u kasnim rokovima sjetve koristimo slične (povećane) norme sjetve i za domaće i za introducirane sorte.

U kasnim rokovima sjetve osobito je važno osigurati optimalnu dubinu sjetve, koja za sve strne žitarice iznosi 3 - 4 centimetra.

Biljke koje se razviju iz pliće posijanih zrna kao i onih koja su ostala na površini u pravilu će biti vrlo oštećene, pa čak i uginuti od sriježi tijekom zime i ranog proljeća. Štete od sriježi najveće su kod slabo razvijenih biljaka koje su ušle u zimu nerazbusale, odnosno tek izniknule.

Mljekarski list 11/2008.

Jačina

i elastičnost (rastezljivost) korijena također su važni za štete od sriježi. Sorte se u tom svojstvu znatno razlikuju, pa zaštitna mjera protiv sriježi može biti i izbor sorata s jačim i rastezljivim korijenovim sustavom.

Odmicanjem od optimalnih rokova sve dublje ulazimo u jesen, kada se snizuju temperatura zraka pa se posljedično usjev iz zakašnjelih rokova sjetve sporije razvija i raste. Štoviše, nicanje je ponekad moguće i ispod snježnog prekrivača. Dobro je poznato da uoči ulaska u zimu optimalno razvijen usjev pšenice treba započeti busanje s jednim do dva razvijena izboja, a kod primjerice ječma biljka mora biti s već dva do tri postrana izboja, odnosno u fazi punog busanja. To se ne može očekivati od usjeva iz kasnih rokova sjetve, koji onda nedovoljno razvijen ulazi u zimsko razdoblje i biva izložen nizu nepovoljnih vanjskih čimbenika (niskim temperaturama, stajaćim vodama, sriježi i dr.), a što može izazvati znatna oštećenja i ugibanje biljaka.

Slabo razvijen usjev neće pretrpjeti nikakva oštećenja jedino u slučaju natprosječno toplih zima s malo oborina.

Pri kasnoj sjetvi biljke često ne postižu optimalanstadij rasta i razvojaza ulazak u zimu 23

AGROTEHNIKA U slučaju produljenoga zimskog razdoblja postoji realna opasnost da slabije razvijena pšenica i posebice ječam u proljeće neće imati dovoljno vremena za nabusavanje, pa će na prelasku u vlatanje imati slabo razvijen bus. Taj slabo razvijen bus ispod zemlje ima i slab korijen, pa će se iz njega na kraju razviti samo jedna stabljika s osjetno manjom produkcijom zrna u klasu.

Stanje slabo razvijenog usjeva u određenoj mjeri može se poboljšati pojačanom gnojidbom dušikom. ' ' Međutim, čak i obilna gnojidba dušikom ne može nadomjestiti nedovoljan broj biljaka po jedinici površine. Slabo razvijene usjeve u Slabo razv1/eni rt/edak usjevpšenice rano proljeće treba pojačano prihraniti u prvoj (ranoj) proljetnoj količinama od 200 do 250 kg KAN-a tacija, pa makar to morali obaviti i prihrani, i to sa 50 i više kilograma na hektar. Prihranu u proljeće treba po snježnom prekrivaču ili lagano dušika na hektar, što odgovara obaviti čim počne proljetna vege- smrznutom tlu. ■

i

-l.!m!llld.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-035 e-mail: jurval@jurval.hr web: www.jurval.hr

Poslovnica Osilit~ Sv. L. B. Mandlća 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181, fax: 031/281-182 e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

24

Mljekarski liYt 11/2008.

ostavno s r hibridim

AGROTEHNIKA

Plodnost tla i održavanje plodnosti tla

Plodnosttla je sposobnost tla kojaga čini pogodnim supstratom za uzgojbilja

Plodnost tla je, dakle, sposobnost tla da biljkama osigura dovoljnu količinu vegetacijskih faktora, tj. biljnih hranjiva, vode, zraka (kisika) i topline u svim fazama njihova rasta i razvoja.

Osim toga, biljna se hranjiva moraju nalaziti u povoljnu omjeru. Ako je njihov odnos nepovoljan, poremeti se rast i razvoj biljke, zbog čega se smanjuje količina i kakvoća prinosa. utjecaja čovjeka. Kad primarna početku najčešće melioracijski, što plodnost nestane, do izražaja dolazi znači da je njihova zadaća otkloniti a razvoj, odnosno plod- prirodna plodnost tla, u čemu se tla neka izrazito nepovoljna svojstva tla nost tla utječu brojni mogu značajnije razlikovati. Pritom (pr. nepovoljne vodozračne odnose čimbenici. S jedne do izražaja dolazi dubina tla, njegov u tlu, preveliku zbijenost tla, nizak strane, to su prirodni položaj u reljefu, teksturni sastav stupanj opskrbljenosti tla hranjivima, suvišnu kiselost tla, nepovoljnu čimbenici, kao što su tla, građa profila, prirodna procjedstrukturu tla itd.). Postojeću plodnogeološki supstrat od- nost, vodozračni odnosi, struktura, nosno podloga iz koje se tlo razvilo, sposobnost vezanja biljnih hranjiva, st nekog tla mogli bismo nazvati zatim reljef, klima i živi organizmi. reakcija tla, itd. Što je manja prirod- efektivna ili aktualna plodnost tla. To Sve se to zbiva u dugim vremenskim je upravo onaj stupanj plodnosti na na plodnost tla, treba poduzimati razdobljima. Kako navedeni čimbe­ značajnije zahvate u tlo da bi ono kojega je upućen svaki uzgajivač nici imaju svoje specifično djelo- moglo poslužiti kao povoljan sups- bilja na svojim vlastitim proizvodvanje i kako se razlikuju prema in- trat u uzgoju bilja. Razumije se da to nim površinama. tenzitetu, normalno se može Utvrđivanje stupnja poskupljuje uzgoj poljoprivrednih očekivati da se tla uvelike razlikuju plodnosti tla kultura. Međutim, takve su mjere prema stupnju svoje plodnosti. S prijeko potrebne ne samo da bi se Svakog uzgajivača bilja već druge strane, sam čovjek svojim dobili veći i kvalitetniji prinosi već i samo iskustvo upućuje na stupanj zahvatima snažno utječe na plod- da se tlo prevede u viši stupanj plod- plodnosti njegova tla. Svaki suvrenost tla. Mjere koje poduzima nosti. Kad se to postigne, ulaganja u meni proizvođač za sebe najbolje čovjek su višestruke. Razlikuju se proizvodnju mogu se održavati na zna kakvim zahvatima u tlo, izboprema svojem značaju i učestalosti. istoj razini ili čak smanjiti. rom sorata ili hibrida pojedinih poNamjera nam je da ih u ovom ljoprivrednih kultura, određenog Tradicionalnaje plodnost tla kratkom prikazu iznesemo u sažetu danas manje značajna. Vezana je kapaciteta rodnosti, postiže najboobliku. No, prije toga da pojasnimo lje rezultate. No, takav iskustveni uglavnom na manje intenzivne oblike plodnosti tla. (empirijski) pristup ne može zadooblike gospodarenja (primjenu voljiti zahtjeve suvremene poljoOblici plodnosti tla stajskoga gnoja, plitku obradu tla privrede. Pri utvrđivanju stupnja Tla se razlikuju prema stupnju itd.). Postoji, međutim, i dalje na plodnosti nekoga tla moramo priplodnosti. Razlikujemo primarnu dijelu naših proizvodnih površina na mijeniti suvremene metode. Podra(prvobitnu), prirodnu, tradicionalnu kojima se ne primjenjuju suvremene zumijevaju podvrgavanje tla razlii tehnološku plodnost tla. Sva tla mjere gospodarenja (višefazna čitim analizama (fizikalnim, kemijslobodne prirode (dakle ona koja osnovna obrada tla, mineralna skim i biološkim). Na temelju tako čovjek još nije koristio a razvijaju se gnojiva, hidromelioracijski i agropod prirodnom vegetacijom) mogu melioracijski zahvati poboljšanja tla provedenih analiza, uz uvažavanje klimatskih uvjeta i zahtjeva pojediakumulirati određenu količinu itd.). nih kultura, pristupa se mjerama pohumusa odnosno organske tvari i Napokon, tehnološka plodnost boljšanja tla. To su, dakako, zahvati hranjiva. To čini njihovu primarnu tla oslanja se na prirodnu plodnost. koje mogu preporučiti odnosno plodnost. Nakon njihova privođenja Ona se pojavljuje kao rezultat odrediti posebne kvalificirane kulturi neka od njih mogu se intenzivnih zahvata u tlo, osobito u institucije (na nižoj razini poljopriodređeno vrijeme koristiti za uspjetla nižeg stupnja prirodne plod- vredna savjetodavna služba, na višoj šan uzgoj bilja bez značajnijeg nosti. Takvi su zahvati u svojem znanstvene institucije).

Piše: Dr. se. Darko Uher

N

2fj

Mljekarski list 11/2008.

AGROTEHNIKA Mjere povećanja boljeg razumijevanja, navodi se da tla, tj. fizikalni, kemijski i biološki plodnosti tla se fizikalni kompleks odnosi na čine jednu cjelinu, mjere povećanja Pri redovitoj upotrebi poljo- stupanj opskrbljenosti tla vodom i plodnosti tla zadiru istodobno u svaki privrednih površina u načelu bi se zrakom te njihove međusobne od njih. Ipak, svaka mjera ima svoje odnose, nadalje na stupanj zbijeno- specifično djelovanje. Stoga pri trebala primjenjivati agrotehnika primjerena stupnju postojeće efek- sti tla, na strukturu tla, tj povezi- povećanju plodnosti tla treba odabrativne plodnosti nekoga tla i potre- vanje čestica tla, na propusnost tla ti one mjere koje mogu barem ublažibama uzgajanih poljoprivrednih za vodu i zrak, na prisutnost, ti nepovoljna svojstva tla koja najviše kultura. I pri takvoj agrotehnici u na- položaj i debljinu nepropusnih hori- ugrožavaju uzgoj bilja. Pritom se čelu treba voditi računa ne samo o zonata odnosno slojeva u tlu itd. posebno mora poštovati redoslijed održavanju već i o podizanju posto- Pod kemijskim kompleksom tla u zahvata. To praktički znači da treba jeće efektivne plodnosti tla na višu prvom se redu misli na stupanj dati prednost onom zahvatu kojim se razinu. Ako se radi o tlima niskog ili opskrbljenosti tla biljci pristupa- u prvom redu uklanja ono nepovoljno nižeg stupnja plodnosti, treba pri- čnim hranjivima, zatim organskim svojstvo tla koje najviše ugrožava mijeniti zahvate s melioracijskim tvarima odnosno humusom, nadalje usjev. Ako je to neko svojstvo u učinkom na tlo. Prema važnosti tastanje reakcije tla itd. Biološki fizikalnom kompleksu, ponajprije će kvih zahvata za značajnije tipove kompleks tla odnosi se na sve žive to biti mehanički zahvat u tlo tala u našoj zemlji, u logičnom redo- organizme u tlu, u prvom redu na odgovarajućim oruđem za obradu tla. slijedu dat ćemo njihov kraći prikaz. korisne mikroorganizme (bakterije), Ako je, pak, tlo slabo opskrbljeno Za svako pojedino tlo treba mezofaunu tla (gujavice) i makro- nekim značajnim biljnim hranjivom, utvrditi konkretne mjere njegova organizme, a ponajprije na korijenje težište treba staviti na gnojidbu poboljšanja. Ovdje ih navodimo poljoprivrednih kultura. Plodno tlo, odgovarajućim gnojivom. Nažalost, načelno bez iscrpnijeg prikazivanja među ostalim, mora omogućiti najčešće je potreban veći broj zasvake od njih, kako bi se samo nesmetan razvoj korijenova sustava hvata da bi se plodnost tla podigla na upozorilo na njihovo postojanje i biljaka. Iz toga proizlazi da svakoj optimalnu razinu. U skladu s tim, sve mogućnost primjene. Što se tiče biljci treba osigurati potreban mjere poboljšanja tla mogu se plodnosti tla, nedostaci mogu biti vegetacijski (životni) prostor. I up- svrstati u tri skupine: mehaničke, fizikalni, kemijski i biološki. Radi ravo zbog toga što sva tri kompleksa kemijske i biološke. ■

FERENČAK

PSC

REGENT

Plug

SINCE 1988

VAM

PREDSTAVLJA

pflugfabrik

Eurostar

Orka

ukan

ZA VAS Križevci, Tel 048

Nikole 681 902

SPAJAMO

VRHUNSKE

Tesle 12 Fax 682 903

Koprivnica, Ćarda 6 Tel/fax 048/647-902

Mljekarski list 11/2008.

TEHNOLOGIJE Osijek, Tel/fax

Livana Omladinska 031/211-902

128

27

GOSPODARSTVO======== Obiteljska poljoprivredna Naši bi se gospodarstva poljoprivrednici trebali orijentiratina i mliječne farme jednu proizvodnju Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar

kao tehnološkoekonomskucjelinu što bi im osiguralo

mijenjaju se postojeći proizvodni biteljsko poljopriodnosi na usmjerena gospodarstva vredno gospodarstvo samostalni je gospo- sa specijaliziranom govedarskom i proizvodnjom darski i socijalni sub- proizvodnjom dugoročnu jekt koji se temelji na mlijeka.

Struktura obiteljskih privatnom vlasništvu, bavi se gospodarstava poljoprivrednom proizvodnjom, Do sada su naša obiteljska optimalno koristi poljoprivredne resurse i ostvaruje prihode od kojih gospodarstva bila orijentirana na cijski plan ulaganja s otplatom žive njegovi članovi obitelji. Veličina mješovitu biljnu i stočarsku proiz- kredita. Kod ulaganja u proizvodne vodnju. U ovakvim uvjetima veoma objekte i proizvodnju odlučuje se o obiteljskoga poljoprivrednoga je teško postaviti učinkovitu organi- povećanju matičnog stada, nabavci gospodarstva vezana je za veličinu zaciju za različite vrste proizvodnje, potrebne opreme kao i mehanizemljišnih površina i broj grla stoke. trebalo bi se orijentirati na jednu zacije za proizvodnju stočne hrane.

Obiteljska gospodarstva mogu se proizvodnju kao tehnonoško-ekoSpecijalizacija proizvodnje udružiti za zajedničku nabavu nomsku cjelinu što proizvođačima Postavlja se pitanje i treba li ići pojedinih linija ili da svako može osigurati dugoročnu egzisten- na potpunu specijalizaciju jedne gospodarstvo nabavi jednu liniju. ciju. Većina malih postojećih obitelj- proizvodnje ili na više proizvodnji.

Zajednička može biti nabava skih gospodarstava nije prilagođena Pritom treba uzeti u obzir mogućno­ silokombajna za spremanje silaže i tržišnim uvjetima poslovanja, raspo- sti gospodarstava koja se mogu sjenaže. Prilikom siliranja prelazi se lažu malim količinama poljouspješno baviti i drugim oblicima s jednoga gospodarstva na drugo, privrednih proizvoda, proizvodnja stočarske i biljne proizvodnje, ali i tako se silosi brže pune i postiže se je skupa pa se javlja i problem proocijeniti potrebu rekonstrukcije bolja kakvoća silaže. Veća obiteljska daje proizvoda visoke cijene. gospodarstva. Ulaganja u adaptaciju gospodarstva mogu upotrebljavati Obiteljska gospodarstva mo- u cilju modernizacije procesa govetrenč silose, a manja silotornjeve. Za raju se orijentirati na specijali- darske ili neke druge proizvodnje specijalizirana gospodarstva od ziranu tržišnu proizvodnju s većim financijski mogu opteretiti gospopresudnog je značaja modernizacija kapacitetima, koja će se temeljiti na darstvo. spremanja stočne hrane i opremanje većim površinama poljoprivrednog U slučaju kriznih stanja na strojevima. Svi ostali„ potencijali zemljišta i na vlastitoj proizvodnji tržištu i nedostatka druge proizvodkojima raspolaže gospodarstvo voluminozne hrane. Na ovakvim nje stanje se može pogoršati. Zato moraju biti podređeni ovoj mješovitim gospodarstvima pret- bi gospodarstvo trebalo biti oprezproizvodnji. Uvjeti za stvaranje hodno treba izračunati ekonomsku no kod donošenja odluka. Moglo bi opravdanost u odnosu na vrstu se orijentirati na jednu glavnu proizspecijaliziranoga obiteljskog utvrditi optimalni gospodarstva različiti su u ovisnosti proizvodnje, vodnju (50%)uz druge proizvodnje koje se nadopunjavaju (50%).Svako radi li se o intenzivno-ravničarskom obujam proizvodnje te tehnološka rješenja. Za adaptaciju postojećih gospodarstvo cjelina je za sebe pa ili ekstenzivnom brdskoplaninskom području U uvjetima gospodarskih objekata ili izgradnju prethodno treba analizirati sve novih obvezan je financijski investi- pojedinosti. intenzivne biljne proizvodnje

O

28

egzistenciju

Mljekarski list 11/2008.

GOSPODARSTVO Obiteljske farme Obiteljska farma je staja seljaka - proizvođača koji se bavi uzgojem krava za proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka. Veličinu stada na obiteljskom gospodarstvu određuje broj hektara zemljišta i visina proizvodnje po grlu. Ekonomičnije je i isplativije držati manji broj krava s većom proizvodnjom nego veći broj krava s nižom proizvodnjom.

U sastavu govedarske farme su staje i prateći gospodarski objekti obiteljskoga gospodarstva, koje je usmjereno na uzgoj mliječnih krava i proizvodnju mlijeka, rasplodnog podmlatka i goveda za tov. Naše obiteljske farme razlikuju se prema tehnološkim rješenjima. Bez obzira na veličinu stada, sve obiteljske farme sastoje se od istih objekata koji se razlikuju prema kapacitetima i funkcionalnosti i na farmama su objekti za spremanje stočne hrane, gnojnice i drugi prateći objekti.

Karakteristike starijih farmi Zajednička su obilježja većine naših malih obiteljski farmi da se krave drže vezane u stajama i da se mužnja obavlja na mjestu. Hrana se kravama dostavlja ručno u valove, hranidbenih hodnika uglavnom nema ili su uski, izgnojavanje se obavlja ručno. Mužnja krava je mehanizirana i obavlja se sustavom kanti, a gospodarstva koja drže jednu do dvije krave još uvijek muzu ručno. Veći broj obiteljskih farmi nije uređen i kravama ne pruža komfor, a uvjeti rada stočara dosta su teški i složeni.

Izgradnja i adaptacija farmi Razvoj govedarske proizvodnje u odnosu na sadašnje stanje zahtijeva radikalne promjene.

Obiteljska gospodarstva koja se bave govedarskom proizvodnjom i žele ostvarivati što veću dobit moraju osigurati vlastitu proizvodnju stočne hrane. Gospodarstva koja

MLjekarskilist 11/2008.

se žele specijalizirati za proizvodnju mlijeka moraju osigurati dovoljno zemljišnih površina i dovoljan broj grla. Specijalizacija u proizvodnji mlijeka zahtijeva potrebne investicije u strojeve i opremu (kosilice, gnječalice, prevrtače za sijeno, samoistovarne prikolice, silokombajne), ali i zgrade (uređenje staja i spremišta za stočnu hranu).

Adaptacija postojećih objekata i ostalih kapaciteta na gospodarstvu može predstavljati veliki problem.

Sadašnji fond seoskih staja dosta je velik, ali većina njih nije funkcionalna i nije pogodna za adaptaciju.

Velik je problem uređenje seoskih imanja i uređenje gospodarskih dvorišta. Raspored postojećih objekata nije funkcionalan, ne odgovaraju tehnologiji proizvodnje, neplanski su građeni i ne udovoljavaju ekološkim standardima. Osim u ulaganje u izgradnju i adaptaciju staja i drugih pratećih objekata, nabavku mehanizacije i matičnih grla, treba voditi računa i o uređenju i ulaganjima u druge radne i prateće površine u dvorištu koje čine sastavni dio procesa proizvodnje.

Gospodarske zgrade čine sastavni dio gospodarskog dvorišta i predstavljaju osnovna sredstva ko-

jima se obavlja proizvodnja, a za održavanje i popravke potrebna su financijska sredstva. Staje su uvjet za proizvodnju i predstavljaju sredstvo za povećanje proizvodnje. Ulaganja u objekte za mliječna goveda dosta su velika ako se želi organizirati visoka proizvodnja mlijeka i postići visoka proizvodnost rada.

Odnosi troškova ulaganja u mliječnu farmu (u staju) su 1:1 u jednakim razmjerima za objekte i sredstva za proizvodno stado. Kod ulaganja u tovne farme odnos je 1 za izgradnju objekata i 0,5 za stoku.

Treba se odlučiti za najpovoljnija rješenja strojeva za proizvodnju, prevoženje i uskladištenje stočne hrane. Strojeve za obradu zemljišta treba bazirati na planiranoj strukturi sjetve na oranicama. Proizvodnja stočne hrane pokazatelj je stanja i razvoja stočarske proizvodnje.

Treba sastaviti program proizvodnje biljnih kultura za proizvodnju stočne hrane kao i plan potreba stočne hrane. Kad je svladana tehnologija proizvodnje stočne hrane, može se odlučivati o povećanju broja grla. U procesu organiziranja govedarske proizvodnje na gospodarstvu najsloženiji je dio posla intenziviranje biljne proizvodnje krmnih kultura. ■

Ručna mužnja - već je dio povijesti~zar ne?!

29

A JEDNOM MJEST I

r V

TVO NICKE CIJENE

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

Tel.:3851 28 82 811,Fax:3851 28 82482 E-mail:gumex:-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

Biser u nizu Agrokorovih • • •• investiclJa Na Belju otvorenanajsuvremenijarobotiziranafarma mliječnih krava kapaciteta500 grla partneri koncerna Agrokor. Ovo je korovih investicija, kojih će svakako druga vrijedna investicija u samo biti još. Farmu je nazvala biserom u a se dobra tradicija na nekoliko dana, jer je potkraj rujna u nizu Agrokorovih investicija koje u Belju nastavlja, dokaz je Kozarcu otvorena nova farma ovoj godini dosežu iznos od dvije novootvorena robotizi- tovljenika milijarde kuna. Nabrajajući sve u koju je uložena rana farma muznih krava približno 50 milijuna kuna što je, Agrokorove uspješne projekte izTopolik, slobodno mo- pak, samo manji dio od milijardu i dvojila je ulaganje u nove linije žemo reći najsuvremenija Agroko- pol kuna "teških" trogodišnjih Jamnice, Leda, Zvijezde te PIK-a rova investicija u poljoprivrednoj Vrbovec, kao i gradnju distribuAgrokorovih ulaganja u Belje. djelatnosti ove tvrtke s uloženih čak Ministar Pankretić izrazio je tivnog centra u Zagrebu.

60 milijuna kuna. Kapaciteta 500 zadovoljstvo Osvrnuvši se na sadašnji otvaranjem ovog grla prva je robotizirana farma u objekta te zahvalio svima koji su položaj Belja, istaknula je kako gaje Hrvatskoj ali i u Europi, sa čak šest sudjelovali u projektu. Također, Agrokor u posljednjih nekoliko robota za mužnju. istaknuo je kako nadležno mini- godina znatno promijenio jer je u Otvaranju farme, uz čelnike starstvo ulaže velika materijalna vrijeme preuzimanja, prije četiri Belja, prisustvovali su ministar sredstva u razvoj poljoprivrede u godine, situacija bila zabrinjavajuća. poljoprivrede mr. se. Božidar Od tada su uložena značajna Hrvatskoj, osobito proizvodnje Pankretić, župan osječka-baranjski materijalna sredstva, uvedene su mlijeka.

Krešimir Bubalo te brojni predAgrokorova starija izvršna nove tehnologije, struka je stekla stavnici političkog i gospodarskog potpredsjednica Ljerka Puljić zavidnu razinu znanja o novim života Osječka-baranjske županije i pojasnila je na otvorenju farme kako tehnologijama, a beljski poHrvatske, stručnjaci i poslovni je ovo jedna od najznačajnijih Agro- ljoprivredni uspjesi, kako u Piše: Zoran Bašić, dlpl. ing.

D

M(jekarski list 11/2008.

31

REPORTAŽA ratarstvu tako i u stočarstvu, postali su rekordnima.

Lj. Puljić istaknula je i činjenicu razvoja kooperacije, te da Belje ali i sve Agrokorove tvrtke razvijaju korektnu suradnju s poljoprivrednicima. Inače, Belje Kooperacija organizira cjelokupnu kooperaciju na razini koncerna Agrokor koja se odvija u okviru ratarske i stočarske proizvodnje, a u kooperaciji Belja, koja obuhvaća više od 300 proizvođača mlijeka, proizvede se više od 8 milijuna kg mlijeka godišnje. Razvoj proizvodnje mlijeka na selu PC Kooperacija stimulira osiguravanjem repromaterijala potrebnog za hranidbu mliječnih krava i podmlatka, ali i nagrađivanjem po kg proizvedenog mlijeka prvog razreda (tvorničke premije). Kako bi sve raspoložive površine zemlje zasijali kulturama potrebnima za hranidbu mliječnih krava, kreditirane su proljetna i jesenska sjetva. Otkup krava koje su izlučene iz proizvodnje, kao i teladi za tov, također se obavlja unutar Belje Kooperacije.

Aktivnosti obuhvaćaju ugovaranje kooperacije s obiteljskim gospodarstvima u proizvodnji ratarskih kultura neposredno i u suradnji s tvrtkama i poljoprivrednim zadrugama. Također, ugovara se kooperacija tova junadi, proizvodnje odojaka i tova svinja s tvrtkama i obiteljskim gospodarstvima. Svojim kooperantima u okviru razvoja stočarske proizvodnje Belje nudi stručnu i tehničku pomoć pri projektiranju, izgradnji, opremanju i vođenju farmi.

Najsuvremenijafarma muznih krava Novoizgrađena farma prostire se na površini od 4,2 ha i organizirana je tako da su krave smještene u dva objekta: u proizvodnoj staji i staji za suhostaj, kako to nalažu preporuke struke.

Proizvodna staja dužine je 160 m i visine 16 m bez pregrada i potpornih stupova, a ukupna površina 2 iznosi 6560 m •

/32 Mljekarski list 11/2008.

Kretanje krava regulirano je sustavom jednosmjernih i takozvanih pametnih vrata, a hranidba se obavlja kompjutorski automatskim doziranjem koncentrata prema individualnim potrebama svake krave. Staja je opremljena i autom ats kom kontrolom mikroklimatskih uvjeta te zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda s taložnicom i prepumpnom

stanicom, a opskrba farme vodom riješena je kroz pogon za preradu vode sa samostojećim vodotornjem kapaciteta 100 m3• Sustav izgnojavanja je mehaniziran i vremenski programiran, a kapaciteti spremnika gnojovke omogućuju pohranu za razdoblje od 9 mjeseci. Impresivan je i vanjski dio farme u kojem su smješteni okomiti i vodoravni silosi te tuneli za sijeno i slamu. U

REPORTAŽA se automatskim čistačem "skreperom ".

Robotizirana mužnja obavljat će se pomoću šest potpuno automatiziranih robota koji će svaku kravu musti triput dnevno, a specifičnost jet lasersko očitavanje položaja vimena krave nakon čega robot postavlja muznu jedinicu, te mogućnost analize kakvoće mlijeka, tako da se mlijeko promijenjenih parametara odvaja u posebne tankove.

Mliječno govedarstvo

okomitim silosima skladišti se koncentrat koji se kompjutorski dozira u hranilicu, dok se u šest vodoravnih silosa, od kojih je svaki volumena 1500 m3, skladišti voluminozna krma.

Krave holstein pasmine vrhunske su genetike, a uvezene su iz Švedske. Pokazatelji buduće proizvodnje mlijeka ovih krava jesu prosječne proizvodnje mlijeka

njihovih majki, a iznose 10600 kg mlijeka po kravi u laktaciji. Starost junica kod prvog teljenja je 26 mjeseci, a za daljnji rasplod krava koristit će se deset najkvalitetnijih svjetskih bikova holstein pasmine.

Staja za suhostaj, površine 600 m2. namijenjena je kravama u suhostaju. Pod u staji je riješen sustavom "kose ploče", a sav stajnjak koji dospije u blatni hodnik odnosi

Usporedno s ostalim djelatnostima Belja razvija se i stočarska proizvodnja, osobito proizvodnja mlijeka. Na farmama mliječnog ~ovedarstva u Popovcu, Mitrovcu, Cemincu, Zelenom polju i Prosinama (reprocentar) uzgaja se više od 2000 muznih krava i gotovo 2000 grla rasplodnog podmlatka, a oko 200 zaposlenih svojim radom i znanjem pridonosi unapređenju proizvodnje.

Da podsjetimo, u 2007. godini na beljskim farmama proizvedeno je više od 14 milijuna litara mlijeka ekstra klase prosječne kakvoće 4,02 %m. m. i 3,48 %bjelančevina, s manje od 15000 m. o. u 1 mL mlijeka.

Prosječna proizvodnja na postojećim mliječnim farmama veća je od 8000 kg mlijeka po kravi, a plan je podići proizvodnju na 9000 kg godišnje po kravi. Remont stada je ispod 25 %, dok je smrtnost teladi ispod 1,5 %,što predstavlja izvrstan rezultat u ovom zaista kratkom razdoblju.

Razvojem mliječnoga govedarstva na beljskim farmama uvedene su nove tehnologije u hranidbi, a hranidba je prilagođena potrebama visokomuznih krava i količinom i kakvoćom. Krave su podijeljene u skupine po proizvodnji i razdoblju laktacije, te im je tako osiguran dostatni obrok. Rezultati uvođenja ovih novih tehnologija su poboljšana kemijska kakvoća mlijeka i smanjeni troškovi hrane po grlu, a poboljšani su i kondicija i zdravstveni status krava.

Mljekarski list 11/2008.

33

REPORTAŽA Beljska škola modernog mljekarstva Direktor PC mliječno govedarstvo Vitomir Penavić rekao nam je kako je za ove zaista uspješne rezultate zaslužan radni kadar na farmama mliječnih krava. Djelatnici farmi svakodnevno uče o novim tehnologijama u hranidbi, ali i kompletnom upravljanju suvremenim farmama mliječnih krava.

Proizvodnja mlijeka je zahtjevan posao koji od dobrog stručnjaka traži da je uvijek aktualan sa znanjem i vještinama kako bi proizvodnju mlijeka održao na konkurentnoj i profitabilnoj razini.

Učiti o novim tehnologijama znači i primjenjivati stečeno znanje u proizvodnji mlijeka. Upravo je to cilj stručnjaka beljskih farmi - postati centar znanja i vještina u proizvodnji mlijeka, postati mjesto s kojega će, temeljem vlastitih istraživanja, nova znanja i tehnologije prihvaćati farmeri. Znanje i tehnologije koje su već danas na zavidnoj razini na Belju neće ostati unutar "kuće" - "naša su vrata otvorena za sve one koji žele naučiti kako postati suvremen farmer; želimo da naše znanje i iskustvo primijene i naši kooperanti na svojim gospodarstvima jer jedino tako mogu postati konkurentniji .... znanje je potrebno primjenjivati prenositi"-zaključioje V. Penavić.

Belje danas Proizvodni objekti smješteni su na području cijele Baranje na više od 20000 ha obradivih površina, na kojima se proizvodi krma za stočarsku proizvodnju. Na farmama i industrijskim postrojenjima zaposleno je više od 2000 ljudi koji su najbolji pokazatelji snage današnjeg Belja. Bogata baranjska žitnica i vodna bogatstva osnova su poljoprivredne proizvodnje u Belju, koju čini pet profitnih centara (PC): ratarstvo, tvornica stočne hrane, kooperacija, svinjogojstvo, mliječno govedarstvo i tov junadi. Kontrola kakvoće jamči vrhunsko meso i mlijeko s beljskih farmi. Od kva-

34 Ml_jekarskili<Jt11/2008.

Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednicaAgrokoragovorilaje o dosadašnjim uspjesimaBelja te novimvelikim razvojnim planovima za budućnost Svakako možemo zaključiti kako je još davne 1697. godine, kada je austrijski car Leopold I. princu Eugenu Savojskom, kao nagradu za brojne vojne uspjehe, osobito za pobjedu nad Turcima kod Sente, potrošača.

Poljoprivredna proizvodnja na darovao lijep ali devastiran posjed u oranicama i farmama Belja d.d. i južnoj Baranji, odredio i uspješnu njegovih kooperanata, uz korištenje budućnost Belja koje danas predstavlja snagu razvoja poljoprivredne najsuvremenije poljoprivredne proizvodnje istoka Hrvatske. tehnologije te preradom sirovine u Ključno razdoblje Belja bila je kvalitetne proizvode, zaokružen je proces koji je stvaran godinama. Taj 2005. godina kada ulazi u koncern uspjeh gradile su generacije koje su Agrokor, u kojem gradi svoju buulagale svoj trud i znanje. Ovdje se dućnost unutar najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe, a kvalitetna sirovina prerađuje u uvođenjem najsuvremenijih tehnogotove proizvode koji svojom vrlogija istovremeno prati trend prohunskom kakvoćom stječu povjeizvodnje zdrave hrane te ekološke renje kupaca. Belje, kao velik sustav, standarde. Zaštita okoliša, očuvanje ima razgranatu mrežu proizvodnih biološke ravnoteže i nacionalne pogona po cijeloj Baranji, stoga su kulturne baštine, te usklađen odnos iznimno bitni usklađena komuni- biljne proizvodnje i stočarstva, kacija i timski rad svih zaposlenika. ovdje su osnovna načela proizU tom ~mjeru odvijat će se i daljnji vodnje. Tradicija stvarana generarazvoj i unapređenje proizvodnje cijama danas rezultira velikim mlijeka. Educirani zaposlenici i uspjesima u mljekarstvu, a kvalitetkooperanti zasigurno su ključan ne proizvode sa znakom Belja činitelj daljnjeg razvoja, jer svako možemo pronaći diljem Hrvatske i novo stečeno iskustvo rezultira inozemstva, što dovoljno govori o novim uspjesima u proizvodnji. prepoznatljivosti na tržištu. ■ litetne sirovine nastaju poznati proizvodi (sirevi, brašno, suhomesnati proizvodi, vino ... ) te je na taj način postignuta potpuna sljedivost u proizvodnji od polja pa do stola

INFORMACIJA

AGROKORSNIZIO CIJENE STOČNE HRANEZA 24 POSTO -

Piše:Zoran Bašić, dipl. ing.

Na konferenciji za novinare, održanoj 20. listopada,

Kako je navela Ljerka Puljić, Sniženje cijena starija izvršna potpredsjednica Agrokor najavio sniženje - lakši život stočara i veća Agrokora, glavni je razlog pojefti: konkurentnost proizvodnje cijena stočne hrane. Sada je njenja niža cijena kukuruza u ovoJ Radi usporedbe, u Hrvatskoj se godini. Agrokorove kompanije će godišnje proizvede oko 660000 realno za očekivati da će nove niže cijene stočne hrane početi tona stočne hrane, od čega čak poljoprivrednicima ulazni primjenjivati odmah. "Preuranjeno 200000 tona dolazi iz Agrokorovih bi bilo najavljivati da će cijene pogona (Agroprerada, Belje, PIK troškovi u proizvodnji biti svinjetine i junetine pasti, ali one ne Vinkovci i Krma) u lvanić Gradu, manji ... bi trebale rasti u razdoblju koje Dardi i Vinkovcima. Otvaranjem noslijedi. Ciklusi u tovu stoke su dugi, vih kapaciteta, najavila je Lj. Puljić, se stabilizacijski efekt na stočarsku kod junadi od devet mjeseci do Agrokor će uskoro proizvoditi godinu dana, a kod svinja od tri do dvostruko više - oko 40000 tona industriju, ovisno o vrsti proizvodšest mjeseci. Osim toga, cijena ovisi stočne hrane na godinu. Svakako, nje, osjetiti u sljedećem proizvođa­ i o vanjskim utjecajima, pr. cijenama ovo će smanjenje ulaznih troškova čkom ciklusu koji traje do šest energenata. Hrvatska uvozi oko 40 za proizvođače biti još jedno ohrab- mjeseci za svinjogojstvo do godine posto svinjskog mesa, tako da renje da povećaju proizvodnju, što dana za mesno govedarstvo.

Na kraju, Lj. Puljić zaključila je: odnos ponude i potražnje na europ- je osnovni preduvjet da se ostvaruju "Mislimo da će i ostali proizvođači sliskom tržištu utječe na konačnu konkurentnije cijene finalnih jediti naš primjer". Ovo je zaista dobcijenu mesa u hrvatskim trgovi- proizvoda i stabilno poslovanje na ra vijest za naše poljoprivrednike, obnama", objasnila je Lj. Puljić. Ta- dulji rok. Sniženje cijena stočne zirom na mnoštvo loših vijesti o recekođer je naglasila kako Agrokor hrane bi bilo i veće, ali je došlo do siji i s\.jetskoj krizi. Najvažnije je nasvako proljeće u kooperaciju s pro- porasta cijena ostalih komponenti glasiti kako će ovo pojeftinjenje stoizvođačima ratarskih kultura ulaže stočne hrane - sojine sačme, premikpreko 600 milijuna kuna, te da im sa te svakako energije. Lj. Puljić je čne hrane olakšati život poljoprivrednika, te da bi ovim mjerama konkuupravo Agrokor plaća gnojivo, naglasila kako ovo smanjenje cije~a rentnost našeg seljaka trebala ojača­ sjeme, zaštitu i daje stručni nadzor. ne uvjetuje sniženje cijena finalmh Razloge za prošlogodišnje visoke proizvoda u kratkom roku, no da će ti, no krajnja cijena će ipak biti rezultat ponude i potražnje za stokom. ■ cijene kukuruza vidi u svjetskim burzama koje su eksplodirale, a glavni generator rasta bila je slaba ponuda uzrokovana lošim prinosom kukuruza te rastom cijena nafte, što je prouzrokovalo veće korištenje kukuruza u proizvodnji biogoriva. Ove godine, zbog viškova kukuruza u regiji (Mađarska, Rumunjska, Srbija, ... ) sve je veći pritisak na izvoz. No, vodstvo Agrokora je očekivalo ovakav trend te je unaprijed dogovoren posao izvoza u Italiju u koju će izvesti preko 100000 tona. Svakako ohrabrujuće vijesti za ratare koji su na svojim oranicama sijali kukuruz Marija Pintarić Tukara (direktoricaAgropreraded.d.), ~or~n Pajnić neće biti problema s prodajom. U ~grok~ra posljednja četiri mjeseca cijena (direktorBelja d.d); Ljerka Puljić (starija i~vršnapotpreds;edntca kukuruza pada i trenutno je između za strategijskeposlovnegrupe) i Nikola Safer (direktorPIK-a V1~kovc1 62 i 65 lipa po kilogramu. i Krme d.d.) na konferencijiodržanoj20. listopada2008. godme .'j(j

M{jekarski ti:~t11-200\ .

SELEKCIJA

Simentalski bikoviu Hrvatskoj Piše:Zdenkolvkić, dipl. ing.,Hrvatskistočarski centar iše nije dovoljno da bik ostvaruje dobre rezultate testova n~ m~ijekoi meso, nego I nJegove funkcionalne osobine moraju biti poželjnih indeksa (lakoća teljenja, zdravlje vimena, plodnost i dugovječnost). lako osobine vanjštine nisu izravno uključene u ukupni indeks bika, i one su vrlo bitne kod odabira bikova (okvir, mišićavost, noge i vime).

Poznato je da dio naših simentalskih krava ima nedovoljno dobre osobine vimena, pa kod izbora bika to treba uzeti u obzir. Pojedine osobine vimena (povezanost prednjeg vimena, dubina vimena, suspenzorni ligament) u izravnoj su vezi sa zdravljem vimena i dugovječnošću krava.

Novost je da je u posljednjih nekoliko godina kupljen određen broj genetski vrlo kvalitetnih embrija, što dopunjuje uobičajene krugove ciljanog sparivanja bikovskih očeva i bikovskih majki.

Nakon dobivanja potomaka iz embriotransfera, muška grla bit će uključena u performance test (kao i ostali bičići iz uzgojnog programa), a ženska su potencijalni kandidati za buduće bikovske majke. Mladi bikovi testiraju se i koriste shodno rezultatima. Nažalost, posljednjih godina primjetan je negativan trend smanjenja broja preuzetih mladih bikova u centre za umjetno osjemenjivanje, što je donekle nadomješteno mladim bikovima iz stranih uzgoja u sustavu dvostrukog testiranja. S obzirom na veličinu simentalske populacije, testiranje

V

Mljekarski list 11/2008.

mladih bikova iz nacionalnoga uzgojnog programa nema opravdanu alternativu.

Mladibikovi i testiranje Podaci govore da se mladim bikovima (bilo iz našeg uzgojnog programa ili iz sustava dvostrukog testiranja) godišnje obavi oko 11% svih osjemenjivanja. To je malo ali i razumljivo budući da se radi o malom broju bikova koji se nalaze u test osjemenjivanju. Broj mladih bikova moramo povećati ako ih želimo kvalitetno testirati (od 10-ak mladih bikova dobije se samo jedan

I REPRODUKCIJA

NovimUzgojnim programom goveda (2007.), osim proizvodnim osobinama(mlijeko i meso) velika važnostpridajese i osobinamafitnesa, što u usporedbis prethodnim Uzgojnim programom(1991.) donosiznačajne promjenekod rangiranjabikova

Tablica1: Mladi bikovisimentalskepasmine 2IVOTNI BROJ

IME

7841

HR 4101255466

VIKINGET

WfNNIPEG/ZARIST

7797

HR 8100984794

EROS

EILIG/TARA

HB

OTAC/MAJČIN OTAC

UZGOJ

GOD.

ET - NJEMAĆKA

07.

HRVATSKA

06,

7802

HR0100950182

VILANDET

WEINOLDIROMEN

ET - NJEMAĆKA

7858

HR 210lll5544

WIHOR

WENOLD/HORFRED

HRVATSKA

06.

07.

HRVATSKA

07.

ET - NJEMAĆKA

06,

ROMWEIN/HANTER

HRVATSKA

06.

MARS MARTEL

MALACH/SPRING

HRVATSKA

07.

7865

HR 8101308012

WILO\V

WEINOLD/HORIST

7803

HR 6101005032

RISKIET

RUAP/REPORT

7815

HR 7101115028

ROHAX

7857

HR 5101253843

7807

HR 5100950381

ET

MARTL/ZASTER

7822

HR 1101016914

RUJANET

ROMSEL/HONZAR

7799

HR 3 I00904920

DIZAJN

7832

HR 8100986437

DICAR

ET - NJEMAĆKA

06.

ET - NJEMAĆKA

06.

DIDWEIN/ZAR

HRVATSKA

06.

DIDWEIN/STRICH

HRVATSKA

06.

06.

06.

7847

DE094117l022

WIFIZ

WINNIPEG/MALEFIZ

NJEMAČKA

7848

DE 09 40930401

SAMAL

SAFIRIMALEFIZ

NJEMAĆKA

7849

DE08 13074651

WINNOR

WINNIPEG/STROMOR

NJEMAČKA

06.

7850

DE 09 40471136

HEMEL*TA

HERICH/ROMEL

NJEMAĆKA

06.

7804

DE 08 13170891

SALDI

SAFIR/POLDI

NJEMAČKA

05.

05.

7805

DE 08 13136452

\VEILOT

WEINOLD/LOTARRY

NJEMAČKA

7747

HR 8100836154

RISNJAK

RENE/MATAS

HRVATSKA

05.

7750

HR 5100839185

ROMEO

RENE/MONTGOMERY

HRVATSKA

05.

7801

HR 0100950124

SAMSON

SAMUT/ROMEN

HRVATSKA

06.

37

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

pozitivan bik za značajnije korištenje). Drugi preduvjet je da se sve prvotelke osjemene mladim bikovima (maksimalno 2000 doza po biku), što bi znatno povećalo pouzdanost testiranja.

Posao testiranja bikova je skup, ali s obzirom na veličinu naše populacije opravdan. Dakako da je dobrodošlo povezivanje sa srodnim uzgojima simentalca (Austrija, Njemačka), no, treba pronaći model koji će dati očekivane rezultate.

Mladi bikovi koji se trenutno nalaze u test osjemenjivanju proizvod su nacionalnoga uzgojnog programa (ciljano sparivanje + embriotransfer), ili sustava dvostrukog testiranja sa stranim partnerima.

U skupini čekajućih bikova (nakon testa osjemenjivanja više se ne koriste za osjemenjivanje dok ne pristignu rezultati testiranja - min. 5 godina starosti), trenutno se nalaze bikovi: HUSAR(Humid/Hofer), DON (Dionis/Pretor), ROKI (Rumba/ Dirello), RONKO(Ronn/Pivot), BONO (Bonsai/Hack), ROMANDY (Romel/ Randy), REGOSS (Regens/Boss), HULU (Humid/Romen), SAMEN ET (Safir/Romen), HODO (Humid/ Hopach), RONDO (Randy/Pampas), EDMOND (Einser/Zigeuner), EFEB (Einser/ldriz), RICO (Ronn/Monet II), SIGMA (Streller/Husar Ili), LUJO (Land/Erol), HASKI (Hado/Moras), ROJ (Rumba/Balkan) i RIS (Randy/ Haltung).

Dodatne probleme u testiranju mladih bikova stvara velik uvoz živih testiranih bikova (čak 17 u 2007. godini). Nažalost, dobar dio tih bikova nema dovoljno dobre indekse. Prema podacima za 2007. godinu, njima se izvrši 47% svih osjemenjivanja. Oko 13% osjemenjivanja pripada onim stranim bikovima koji su u Hrvatsku došli putem duboko smrznutog sjemena (DSS).Preostalih 29%osjemenjivanja pripada testiranim bikovima iz nacionalnoga uzgojnog programa.

Od svih bikova na tržištu ovdje ćemo navesti samo one čiji su selekcijski

38

indeksi sukladni kriterijima za pozitivnog bika određenim Uzgojnim programom. Kriteriji se odnose na proizvodne, funkcionalne i eksterijerne osobine, kao i razinu pouzdanosti testova (minimalan broj kćeri u domicilnom uzgoju).

Bikove je dobro podijeliti u dvije skupine: • simentalski bikovi za farme koje se prvenstveno bave proizvodnjom mlijeka (odličan indeks za mlijeko, dobar indeks za meso, vrlo dobri indeksi za fitnes, noge i vime), • simentalski bikovi za male farme kojima je primarni cilj dobiti kvalitetno tele za tov, a žele održavati dobrom i proizvodnju mlijeka - sustav krave dojilje (dobar indeks za mlijeko, odličan indeks za meso, vrlo dobri indeksi za fitnes, okvir i mišićavost).

Iz prve skupine od testiranih bikova iz uvoza (uvezeni živi) kriterijima iz Uzgojnog programa udovoljavaju bikovi: • MAL (MALEFIZ/ROMEN) karakteristika je ujednačenost glavnih indeksa (mlijeko 118, meso 118, fitnes 114). Ukupni indeks je čak 130. Pogodan je i za male farme. MALje elitni bik za 2008. godinu i bikovski otac u

zadnjem krugu ciljanog sparivanja.

• ROCHUS (ROCHEN/SAMURAI)također bik ujednačenih osobina (mlijeko 121, meso 111, fitnes 113), dobre dugovječnosti i odličnih indeksa za vime (124) i noge (112). Ukupni indeks je 129. ROCHUSje elitni bik za 2008. godinu.

Pogodan je i za male farme.

• ROVA(RALBIT/HORB)- elitni bik za 2007. godinu. Odlični testovi: mlijeko 120, meso 109, fitnes 117, izvrstan sastav mlijeka i dobar indeks za vime (114).

Ukupni indeks bika je 129.

Pogodan je i za male farme.

• SAMUT(SAMURAI/HORB) - iznimno puno korišten u Njemačkoj, velika pouzdanost rezultata testiranja: mlijeko 111, meso 102, fitnes 114, dobre dugovječnosti (122) i odličnih indeksa za vime (116) i noge (120). Ukupni indeks je 119.

• RIKO(RUMBMJLTRA)- potječe iz nacionalnoga uzgojnog programa. Prvi rezultati testiranja vrlo su ohrabrujući i govore daje RIKO pogodan i za male farme. Ima odličan indeks za mlijeko, indeks mesnatosti (IMes) je vrlo dobrih 109, uz odličnu ocjenu za noge (117) i vrlo dobru za vime (109).

Bik MAL1 elitni bik u 2008.godini Mljekarski li,st 11/2008.

SELEKCIJA Što se tiče bikova koji dolaze putem DSS-a, i dalje treba ustrajati na uvozu samo vrhunskih i bikova za specijalne namjene (pr. za popravak određenih nedostataka vimena).

Kao i kod holsteina, izražena je pojavnost većeg broja bikova iz iste linije (opasnost od značajnije pojave uzgoja u srodstvu). Zato je prilikom odabira bika nužno dovoljnu pozornost posvetiti pedigreu bika i krave. Bikovi (DSS)koji udovoljavaju kriterijima navedenima u Uzgojnom programu, a nalaze se na našem tržištu, potječu iz Njemačke i Austrije: • NJEMAČKA - MANITOBA(Malefiz/ Horwein), IMPOSIUM (Regio/ Romen), VANSTEIN(Randy/Malf), RATGEBER (Ralbit/Hodach), WEINOLD (Weinox/Renold), HORCH (Horst/Propeller), INDER (Regio/Dirteck), RUREX (Ruap/ Rexon), HUMID (Humberg/ Horwein), RAUFBOLD (Raubling/

PSC

Egol), RAINER (Radau/Horwein), VENKOR (Randy/Malf), MANSO (Malhax/Horst), IKU (Regio/ Romen), MORALF (Morror/Malf), HIPPO (Hodach/Horb), ROBI (Romel/Horb), VODACH (Randy/Hodach).

• AUSTRIJA- RAU (Rumba I Malf) (16,3% Crvenog Holstein-a), WAL (Waxin/Malf), DIONIS (Didi/ Moras), RESS (Renger/Streitl) i VASALL(Randy/Haxl) (ciljano za osobine eksterijera - noge i vime).

Za male farme čiji je primarni cilj dobiti kvalitetno tele za tov a žele održavati dobrom i proizvodnju mlijeka (sustav krave dojilje), osim navedenih bikova (RIKO, MAL, ROCHUS i ROVA) preporučujemo i sljedeće bikove: • SURI(SAMURAI/HACK) - elitni bik za 2008. godinu. Indeks mliječno­ sti (IMli)je vrlo dobrih 133, indeks mesnatosti (IMes) dobrih 108, i daje kćeri većeg okvira (125).

FERENĆAK

www.psc-ferencak.hr

'

S/NCE 1988

I REPRODUKCIJA

• HAGAT (HAGTOR/STAKKATO)indeks za meso je izvrsnih 121, mlijeko 108, fitnes 117. Daje kćeri jačeg okvira (112) i izražene mišićavosti (116), uz dobra vimena(t 12).

• REFLEKS (RUMBNZEISIG)- indeks mesnatosti (IMes)je izvrsnih 114.

• LEON(LOTARRY/HUSAR) - indeks mesnatosti (IMes)je 106.

• HULIGAN (HORFRED/RUDI) indeks mesnatosti (IMes) je 109.

Opravdano je korištenje i nekih drugih bikova ako se odabir provodi planski i prema postavljenim uzgojnim ciljevima. Nažalost, u određenoj mjeri koriste se i bikovi koji ne udovoljavaju kriterijima iz Uzgojnog programa. Sve zainteresirane uzgajivače kojima trebaju informacije o pojedinim bikovima molimo da se obrate Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, svojem uzgojnom udruženju ili centrima za umjetno osjemenjivanje. ■

VAM PREDSTAVI.JA

psc-ferencak@kc.t-com.hr

ELEMENTI MONTAŽNOG SILOSA NJEMAČKE KVALITETE

ZADOVOLJAN KUPAC: IVAN ĆOLIK, VELIKI GRĐEVAC FRANCIŠKOVČEVA 147, mob. 091- 571- 4316 Kompletni repromaterijal za spremanje vašeg krmnog bilja (mreže, folije, špage)

U PONUDI SILAŽNE PODFOLIJE I FOLIJE RAZNIH DIMENZIJA Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

Mljekarski list 11/2008.

ZAŠTITNE MREŽE, VREĆE ZA PIJESAK

Koprivnica, Čarda 6 Tel/fax 048/647-902

Osijek, Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

39

IZUDRUGA==========================

Održan kongres Svjetskog holstein-friesian saveza U Irskojsu u listopadu održani kongres i izborna skupština Svjetskogholsteinfriesian saveza Piše: ŽeljkoPicig,ing.,SUHUH redišnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) osnovan je u Vrbovcu 25. siječnja 2008., a čini ga 1O županijskih udruga uzgajivača holsteina i udruga "Mliko" koja predstavlja grupaciju velikih farmi.

Nedugo zatim Savez je postao punopravnim članom Europskog saveza holsteina, a od 8.1 O. do 11.10.2008. g. SUHUHje sudjelovao na kongresu Svjetskog holsteinfriesian saveza u Killarneyu (Irska).

SUHUH su u Irskoj predstavljali predsjednik Josip Vinceković tehnički tajnik Željko Picig, ing.

Osim o razvoju holsteina i genetici holstein pasmine, bilo je govora i o prvom velikom predstavljanju SUHUH-a iduće godine na generalnoj skupštini u Turskoj, a Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda prihvatio je ulogu domaćina sastanka tajnika i menadžera koji bi uskoro trebao biti održan u Hrvatskoj.

Osim kongresa održana je i izborna skupština Svjetskog holstein-friesian saveza,a za novog

S

40

predsjednika izabran je dr. Egbert Feddersen iz Njemačke, za dopredsjednika Matthew Shaffer iz Australskog holstein saveza, a generalni tajnik Svjetskog holsteinfriesian saveza je David Hewitt iz Velike Britanije. Zanimljivo je kako od 1O članova upravnog odbora Svjetskog holstein-friesian saveza petorica su Europljani, a petorica predstavljaju ostatak svijeta što je dobar pokazatelj koliki je značaj europskih uzgajivača holstein goveda u svijetu.

Potkraj ove godine Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda postat će punopravnim članom Svjetskog holstein-friesian saveza, što će biti veliki iskorak SUHUH-au realizaciji njegovih ideja i projekata.

Važno je istaknuti da formiranje Saveza i svih njegovih aktivnosti ne bi bilo moguće bez pomoći Hrvatskoga stočarskog centra, koji ne da je samo pomogao već je bio ključna institucija u provedbi razvoja SUHUH-a.■

PredsjednikSUHUH-a]osipVinceković predstavljao je Savez na kongresuu Irskoj M{jekarskilist 11/2008.

pro proizuo a ma, e aram:a i rgovcimadi/jem uijeta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije 1JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama

u Austriji.

Preskočite posrednike,kupite junice direktno od proiwodača!

1Ogodina u Clfrvatskoj (.g-hvaljujemona povjerenju

ter - Ago c1.o.o.

KraljaTomislava22,HR-48260 Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636 e-mail:inter-aaro@kc.t-com.hr~

Piše:Mr. se. Srećko Ladišić ehnika korekcije (obrade) papaka uči se i praktično vježba na svim nižim, srednjim i višim poljoprivrednim i veterinarskim školama.

U našim školama također se to uči, ali se praktično dovoljno ne vježba.

Zašto je drukčije u razvijenim zemljama ?

Krave kojima se neredovito korigiraju papci godišnje daju 10% mlijeka manje. One s jako zapuštenim papcima daju godišnje od 1O do 30% mlijeka manje, ovisno o stupnju invaliditeta. Kod životinja sa zapuštenim papcima vrlo su česti problemi s reprodukcijom, teže ostaju bređe a češći su i pobačaji. Česte su i pojave mastitisa, a

T

povišene su somatske stanice. Eto zbog čega se u različitim stočarskim školama razvijenih zemalja i praktično uči, i ne samo uči na kravama školskih farmi, nego i radi na okolnim farmama. U pojedinim zemljama postoje i specijalizirane obuke samo za ovaj oblik posla u stočarstvu.

120 · 160 kg 120 · 160 kg

Slika 1: Opterećenost nogui papaka tjelesnomtežinomkrave.

Težina krave od 480 do 640 kg. Kod simentalcaima krava težih od 800 kg Struktura građe papaka, kostiju i zglobova vrlo je složena i osjetljiva.

Kod krava je donji dio opterećen težinom od 500 do 700 i više kilograma tjelesne težine, ili po nozi sa 125 do 175 i više kilograma opterećenja. Isto je i kod ovaca i koza, razmjerno njihovoj tjelesnoj građi i težini. Posebice su na to osjetljive koze kod kojih rožina papaka raste vrlo brzo i već kod vrlo mladih životinja česte su

nepopravljive deformacije papčanih zglobova.

Ako papci nisu pravilni (nisu korigirani), zglobovi i tetive izloženi su vrlo velikom opterećenju a sama životinja trpi iznimno jake bolove.

Takva životinja nalazi se pod stalnim stresom, i ona je bolesna životinja, a zbog prevelikog pritiska dolazi do deformacije zglobova, tetiva i samih kostiju. Dolazi do poremećaja cijele statike tijela.

pritisakna površinu

pritisakna površinu

60 - 80 kg

60 - 80 kg

----..

Slika 4: Opterećenost nosivogdijela papka jedne nogesa 120- 160 kg tjelesnetežine - prednja noga.Pravilnai redovitakorekcijapapaka omogućuje pravilno i ravnomjernoopterećenje nosivepovršinevanjskogai unutarnjegdijela papka

područje bola

neobrezivanipapci- 10% - 30% godišnjemanje mlijeka

Slika 5: Opterećenost nosivog dijela papka jedne nogesa 120 - 160 kg tjelesnetežine - prednja noga- presjek.Pravilno obrađen papak

Slika 7: Pravilanstav stražnjih nogukrave kod pravilnogopterećenja papaka, te nepravilanbolestanstav prouzročen neuravnoteženim opterećenjem vanjskogi unutarnjegdijela papka.

Premastavu zadnjih nogu krava, odmah se može uočiti stanje njihovih papaka

Slika 6: Nepravilnaopterećenost papaka tjelesnomtežinom životinjezbog neodržavanja pravodobnekorekcijeuzrokuje njihovedeformacijei deformac1/e zglobova,kostiju i tetiva - što značajno utječe na zdravstvenoi proizvodnostanježivotinje, kao i na duljinu njezinaživotnog vijeka.Kod nekorigiranih (zapuštenih)papaka, težište opterećenja pomiče se prema zadnjem,petnomdijelu papka, što izaziva napetosttetiva i vrlo jake bolove.Kod ovakvih papaka vrločesto sejavlja i dermatitis interdigita!is,te čir papka

•

GOVEDARSTVO

Pasminska struktura mliječnih goveda na području grada Novske Piše:Mr. se. DaliborJugović, HZPSS imentalac je veoma zahvalna pasmina, budući da ga zbog plastičnoga genoma, odnosno kombiniranih proizvodnih svojstava za mlijeko ili meso meliorativnim križanjem s bikovima mliječnih ili mesnih pasmina možemo usmjeriti na pretežitu proizvodnju mlijeka, odnosno mesa. Zbog velikih zahtjeva za povećanjem proizvodnje mlijeka, u mnogim europskim zemljama potkraj prošlog stoljeća križani su simentalci sa crvenim holsteinom, i to u tolikoj mjeri da je simentalac postao gotovo ugroženom pasminom.

U Švicarskoj, domovini simentalca, potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća u matičnom fondu simentalske pasmine bilo je samo 25% krava čistog simentalca, a ostatak su činile križanke simentalca i crvenog holsteina.

Francuski montbeliard, koji je u Hrvatskoj popularan posljednjih nekoliko godina, zapravo je domaći simentalac oplemenjen crvenim holsteinom. Zbog hiperprodukcije mlijeka uz istovremeni znatan manjak goveđeg mesa, proizvodna filozofija u zapadnoj Europi promijenila se i odustalo se od intenzivne "holštajnizacije" simentalca. Trend je povratak čistom

s

simentalcu, zbog njegovih kombiniranih proizvodnih svojstava, koje ćemo prema potrebi i zahtjevima tržišta moći pojačano iskorištavati.

Na području Novske udio simentalca u populaciji muznih krava iznosio je 2003. dominantnih 76%. Zbog zahtjeva tržišta za mlijekom, njegove solidne cijene i sigurnog otkupa tijekom 2004. i 2005. uvezen o je 450 steonih junica holstein pasmine na naša vodeća obiteljska poljoprivredna gospodarstva, i to uglavnom iz Njemačke i Nizozemske. Posve je sigurno da je prilikom ocjene uzgojne vrijednosti, odnosno odabira junica, što zbog nedovoljnog iskustva i znanja, što zbog činjenice daje uvoz išao preko različitih trgovačkih kuća, kojima je,

kao tržišnim subjektima, važan profit, tu prošlo svakakvog europskog škarta i proizvoda neuspjelih selekcijskih pokusa.

Brojno stanje danas

Cilj naših proizvođača bio je u prvom redu znatno povećati proizvodnju mlijeka i simentalac tu za njih nije imao mjesta. Udio simentalca opao je za dvije godine u populaciji muznih krava na svega 44%. Gospodarstva koja su se opredijelila za holsteina kao dominantnu pasminu naišla su na stanovite teškoće, jer neki od njih zapravo nisu bili spremni u potpunosti za njega, i s tehnološkog ali i sa stanovišta upravljanja gospodarstvom. Većina se naših proizvođača u poratnom razdoblju

Ho/steinsteonejunice u karantenina jednomnov/janskomOPG-u 2005.godine,nizozemskagenetika Mljekarski li_st11/2005.

Simentalac je dominanta pasmina u mliječnom govedarstvu naše zemlje i smatra se da je njegov udio u populaciji nešto viši od 75%, slijede holstein sa 18% i smeđe govedo sa 3% mučila,

svaštarila i tražila oblik poljoprivredne proizvodnje koji će im omogućiti solidan život. To su ljudi koji su prije rata radili u socijalističkim tvrtkama i imali nešto poljopriv~ede kod kuće za vlastite potrebe, a višak su prodavali na tržištu da bi popunili kućni budžet.

Nisu se svi snašli i odgovorili izazovima velikoga kvalitetnog skoka od seoskog kućanstva do male tvrtke. Osim toga, veoma su brzo uvidjeli da je visoka mliječnost osnovna i gotovo jedina vrlina holsteina, ali zato je duga lista mana i nedostataka, posebice ako nije odgovarajuće hranjen i držan, a zapravo je veliko pitanje je li holstein uopće pasmina primjerena našem podneblju. Slaba konstitucija, odnosno nježnost i neotpornost rezultira čestim izlučivanjem iz

Grafikon 1: Odnos brojnostiHF i simentalskepasmine2003. - 2008. godinena području grada Novske 80 70 60 50 ~40

30 20 10 0"---------+----------J'--------------f 2003 2005 -HF

proizvodnje zbog raznih razloga, poput mastitisa, mliječne groznice i neplodnosti. Još ako tome pribrojimo gotovo nikakvu mogućnost

Junicecrvenogholsteinauvezeneprekojedne naše mljekarena OPG-u u novljanskomkraju s različitim udjelimagena smedegagoveda Jlljf'karski li.st I //:!00\.

2007

2008

-Sim

prodaje muške teladi i njihovu mizernu cijenu, kao i povećanje ulaznih troškova u proizvodnji mlijeka, oduševljenje za holsteina pomalo je jenjavala, osobito na gospodarstvima srednje veličine, do 20 muznih krava. U 2006. uvezena je stotinjak junica, ali većinom simentalca iz Bavarske i Austrije. Iduće 2007. godine zabilježena je potpuna stagnacija uvoza rasplodnih junica.

Cijene u Europi ponovno su porasle, a od rasplodnog materijala uvezenog prethodnih godina uzgajivači su sami odgojili rasplodne junice. Osim toga, oni su već financijski poprilično iscrpljeni i opterećeni kreditima, tako da više baš i nemaju mogućnost kupnje novih rasplodnih junica. Naši proizvođači morali su u svega desetak godina steći podlogu koja se inače stvara generacijama, a treba napomenuti da unatoč svemu postoje uzorna gospodarstva koja postižu odlične rezultate s hol-

GOVEDARSTVO steinom, budući da su gotovo u potpunosti svladali tehnologiju hranidbe i držanja, koja je primjerena takvoj visoko produktivnoj pasmini.

Križanjepasmina Istovremeno, dio srednje velikih kao i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja nisu bila spremna ulaziti u veće kreditne rizike, i dalje su svoj uzgoj bazirali na simentalcu. U želji za povećanjem proizvodnje mlijeka i zbog nemogućnosti ostvarivanja selekcijskog napretka unutar čistog simentalca, opredijelili su se na križanje sa crvenim holsteinom.

Time su dobili mlječnije govedo, i za njih veoma važno, mogli su plasirati mušku telad po razmjerno dobrim cijenama, budući da križanac simentalca i crvenog holsteina ipak bolje "izgleda" prilikom prodaje od križanca simentalca i crnog holsteina. Prodaja teladi tradicionalno je ekstra profit našem proizvođaču i ima značajnu ulogu u proizvodnoj filozofiji i kućnom budžetu na hrvatskom selu.

Općenito, proizvođači koji u svojim stajama imaju simentalca skloni su junice oploditi sjemenom crvenog holsteina, zbog bojazni od teškog teljenja, a inače se na malim gospodarstvima odabir bikova u pravilu svodi na pasminsku pripadnost. Naime, neki se još i danas ravnaju prema principu da je važno da krava ostane steona.

Pritom baš ne mare za genetske odlike bika čijim je sjemenom oplođena njihova krava ili junica. Što prije i što jeftinije, njihov je moto. U praksi to znači da veterinari na poziv s obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva obavljaju osjemenjivanje plotkinja sjemenom kojim trenutačno raspolažu, a to nije uvijek vrhunska kakvoća. Naše

-i6

Križanka Maza, drugotelka,na jednom malomnovljanskomOPG-u s laktacijomod 5400 kg u tradicionalnimuvjetimadržanja i hranidbe veterinarske stanice tržišni su subjekti i ne treba im previše zamjeriti što se ponašaju sukladno tržišnim zakonima. Postoje reprodukcijski centri koji na tržištu nude sjeme bikova određene kakvoće, odnosno uzgojne vrijednosti, a sukladno tome i određene cijene.

Pritom svatko može kupiti njihov proizvod. U posljednje vrijeme neki proizvođači, nezadovoljni učinko-

vitošću

umjetnog osjemenjivanja koje im povisuje troškove poslovanja, licenciraju bikove iz vlastita uzgoja. Zbog toga na nekim gospodarstvima, u istim uvjetima držanja i hranidbe ženski potomci originalno uvezenih junica iz zapadne Europe postižu slabije proizvodne rezultate, i to za značajnih 25-30%. Savjesni i poduzetni proizvođači prošli su obuku umjetnog

Grafikon2: Brojproizvođača s obziromna pasminu koja dominirau njihovimstadima muznih krava

-------

100% 90% [ ~ 80% IV 70% '8 60% ~ 50% a. 40% 30% .c 20% 10% 0%

·e

·e

1 do 10

10 do20

20 do50

preko50

veličina stada

■ sim.

□ Križ.

Mljekarski list 11/2005.

GOVEDARSTVO osjemenjivanja i sami u reprodukcijskim centrima naručuju sjeme bikova koje im odgovara s obzirom na njihove uzgojne ciljeve. U populaciji muznih krava na području grada Novske udio muznih krava s genima simentalca i crvenog holsteina iznosi 17,48%,s tendencijom porasta, iako se križane junice ne priznaju kao rasplodne u smislu ostvarivanja poticaja od 1.500 kn.

Ova mjera je usmjerena očuvanju simentalske pasmine, a procjene su da ćemo postići selekcijski napredak unutar simentalske pasmine i povećati proizvodnju mlijeka na našim farmama koje svoju proizvodnju baziraju na simentalcu, boljim menadžmentom, odnosno gospodarenjem.

Gotovo da i ne postoji obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi mliječnim govedarstvom a da u svom stadu nema zastupljenog simentalca, holsteina i njihove križance. Ipak, s obzirom na dominantnu pasminu, na malim gospodarstvima dominira simentalac, slijede križanke simentalca i crvenog holsteina, pa tek onda čisti holstein. Na srednje velikim gospodarstvima, koja posjeduju od 10 do 20 muznih krava, dominiraju križanke simentalca i crvenog holsteina te čisti simentalac. Holstein pak drži primat na gospodarstvima s više od 20 muznih krava.

Vodeća poljoprivredna gospodarstva vjerojatno će do daljnjega zadržati holsteina, što zbog financijske nemoći da ga zamijene simentalcom, što zbog solidnih proizvodnih rezultata, potrebe vraćanja kredita i osluškivanja tržišta. Kod srednje velikih i malih gospodarstava, pak, postoji trend postupnog izbacivanja holsteina iz proizvodnje i njegova zamjena simentalcem i u manjoj mjeri njegovim križancima sa crvenim holsteinom. Naši mljekari prilagođavaju se tržišnim kretanjima i to, posebno na manjim i srednje velikim gospodarstvima, prati i genetska struktura stada.

C.itracenta,~

-

proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite

to odmah

~ odabir u zemlji porijekla ~ jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s

Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Krave na ispustu Jf{jekarski list 111:lOU\.

Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130

IZLOŽBE

Peti dan sira Koprivničko -križevačke županije Iz Uredništva

tručno povjerenstvo pod vodstvom predsjednice prof. dr. se. Jasmine Havranek, nije imalo nimalo lak zadatak, jer su sirevi svake godine sve bolji, a konkurencija sve veća. Tako je kvaliteta sireva utvrđena temeljem postignutog broja bodova, prema 20bodovnoj skali, u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda". Od 45 ocijenjenih sireva i dva vrhnja čak 33 je dobilo medalje, i to: 20 zlatnih, 9 srebrnih i 4 brončane. Tako je mr. se. Dario Zagorec, stručni savjetnik Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i stručni tajnik "Prgice" utvrdio kako je 74% od ukupnog broja sireva ocijenjena i nagrađena nekom od medalja, od kojih je čak 60%zlatnih.

Prema glasovima posjetitelja najboljim sirom proglašen je sir u tipu gaude Srednje gospodarske škole iz Križevaca. Ovaj sir već nekoliko godina plijeni pozornost publike, a to je odličan dokaz njegove kvalitete. Polutvrdi sir sa šunkom proizvođača Ljiljane Pečnik iz Sv. Martina osvojio je drugo mjesto, dok je treće osvojio polutvrdi dimljeni sir lvke Stručić iz Velikog Potočeca.

Ova je manifestacija pokazala kako su obiteljska gospodarstva u svojim "kućnim siranama" sposobna proizvesti kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod, a što je još važnije i u dobrom ga svjetlu prezentirati javnosti. Kvaliteta je neupitna, a uložen trud i znanje dokaz su volje sirara da tržištu ponude proizvode koji odišu mirisom autohtonosti i modernih tehnologija.

S

48

I ove je godine 18. listopada2008. u organizacijiUdruge malihsirara

Izabran je, također, i najuređe­ Koprivničko-križevačke niji štand, a komisija koju su činili županije "Prgica", novinari proglasila je tri najuređe­ nila štanda. Prvu je nagradu osvojila Hrvatskogzavoda za OS "Ljudevita Modeca" iz Križevaca, poljoprivrednu drugo mjesto tvrtka Kalničanka proizvodi d.o.o. iz Potoka Kalnisavjetodavnuslužbute čkog, dok je trećim najuređenijim štandom proglašen štand Danijele Srednje gospodarske Šantić iz Miholca. škole iz Križevaca U sklopu izložbe posjetitelji su mogli kušati i kupiti sireve, a održana peta jubilarnai tombola koja je uslijedila nakon već tradicionalna proglašenja pobjednika svakom je posjetitelju donijela neku od izložba i Dan sira nagrada - neki od izloženih sireva.

Koprivničko-križevačke Glavna nagrada bila je mlada koza alpina pasmine. Svojim nastupom županije događaj su uveličala djeca OŠ Ljudevita Modeca s prigodnim programom i scenskim nastupom nazva- Ministarstvo poljoprivrede, ribarnim "Plodovi zemlje", KUD Prigorje stva i ruralnog razvoja, Koprivničko­ te tamburaški sastav "Puntari". križevačka županija, Grad Križevci Pokrovitelji manifestacije bili su te Komunalno poduzeće Križevci. ■

Šampionomje proglašenpo/utvrdikravlji sir s dodatkomljutepaprike i vlascaproizvođača TomislavaHlebića iz SelniceMiholečke M{jekarski list 11/2008.

~===============~===~==~

DAN MLIJEKA

Vindjjini darovi osnovnoškolcima

1'inbiJa

Iz Uredništva

vakog dana po dvije su škole dobile pakete Vindijinih Popy shakeova, Freska voćnih jogurta, mliječne pudinge, čoko­ ladna mlijeka i sličnih djeci namijenjenih proizvoda, dokje na sam Svjetski dan školskog mlijeka svih osam škola dobilo darove za svakog učenika - omiljeni dječji proizvod, čokoladna mlijeko 'z bregov. U Vindijinu tjednu zdravlja kvalitetnim mliječnim proizvodima osladili su se učenici osnovnih škola Klenovnik, Jalžabet, Višnjica, Svibovec Toplički, Kamenica, Donja Voća, Ljubeščica i Bednja. U Vindijinoj organizaciji,

S

proslavi Svjetskog dana školskog mlijeka, koji je obilježen 24. rujna na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu, pridružili su se varaždinski osnovnoškolci predstavivši svoje likovne uratke na temu mlijeka te naš proslavljeni plivački olimpijac Gordan Kožulj. Na Vindijinu štandu svim su mališanima podijeljeni voćni jogurti Freska Kako je zdrava prehrana ključna za pravilan dječji rast i razvoj, Vindija veliku pozornost u kreiranju svojih proizvoda posvećuje upravo djeci, dok njezin mliječni asortiman s oznakom Kvaliteta Vindija i inače čini sastavni dio učeničkih školskih obroka. ■

Olimpijac Gordan Kož11 i ov.eje godine A

U sklopuVindijina tjednazdravlja,od 22. do 26. rujna, najveća hrvatska prehrambenatvrtka darovalaje svoje visokokvalitetne mliječne proizvode učenicima osam osnovnihškola sjeverozapadne Hrvatske

omo irao Vindijine kvalitetne

Treća županijska stočarska izložba

i sajam "Agro zemlja" Piše: Aleksandar Kljujev, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar

zložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u okviru 14. međunarodnog sajma poljoprivrede, prehrane, hortikulture, lova, ribolova, ekologije i seoskog turizma "Agro zemlja".

Komisiju za ocjenu predvedenih grla goveda činili su: Dalibor Janda,Josip Haluška, Marija Špehar i Aleksandar Kljujev. Sva nagrađena grla po kolekcijama dobila su diplome Hrvatskog stočarskog centra koje je uručio pomoćnik ravnatelja Ante Pezo, dipl. ing., te novčane i naturalne nagrade sponzora izložbe.

I

50 M(jekarski list 11/:20OS.

Tvrtki Agrobovisnagradaza najboljujunicu

U organizacijitvrtke11Katava11 d.o.o. i Hrvatskogstočarskog centra - Stočarske službe Donji Miholjac 12. listopada2008. godine u Bizovačkim toplicamaodržana je Treća županijskastočarska izložba

Predstavnicimafarme Salaš uručena je nagradaza šampionskogrlo

Željko Keglović s najboljomjunicomsimentalskepasmine

Pregled pivonagrađenih grla holstein pasmine Holstein pasminu goveda predstavilo je 16 grla u tri kolekcije koja su pristupila predvođenju i ocjeni.

U kolekciji steonih junica prvu nagradu osvojila je junica Gita (HR 7101172964), čija je majka u prvoj laktaciji proizvela 6766 kg mlijeka sa 4,03% mliječne masti i 3,3% bjelančevina. Vlasnik grla je tvrtka "Agrobovis" d.o.o. iz lvanovaca Gorjanskih.

U kolekciji mladih krava prvonagrađena je krava Maca (HR 1100826431) koja je u prvoj kontroli proizvela 21,5 kg mlijeka sa 4,22% mliječne masti i 2,93% bjelančevina.

U kolekciji ostalih krava najboljom je proglašena krava Greta (HR 9100601661) koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 8199 kg mlijeka sa 4,49% mliječne masti i 3,45% bjelančevina. Vlasnik prvonagrađenih krava je farma "Salaš" d.o.o. iz Marijanaca., Šampionskim grlom izložbe proglašena je krava Negra (HR 1100723257) koja je u prvoj laktaciji proizvela 8345 kg mlijeka sa 4,62% mliječne masti i 3,61% bjelančevina.

Vlasnik grla je farma "Salaš" d.o.o. iz Marijanaca.

Pregled pivonagrađenih grla simentalske pasmine Simentalska pasmina goveda predstavljena je s tri kolekcije i 13 grla koja su pristupila predvođenju i ocjeni.

U kolekciji steonih junica najboljom je ocijenjena junica Renata (HR 0101172224, Paco x

Jf(Ji,fwrski list 11/200S.

5J

IZLOŽBE Rom), čija je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5466 kg mlijeka sa 4,02% mliječne masti i 3,35% bjelančevina. Vlasnik grla je Željko Keglović iz lvanovaca Gorjanskih.

U kolekciji mladih krava pivonagrađena je krava Hella (AT 722149907) koja je u drugoj kontroli proizvela 30,53 kg mlijeka sa 4, 15% mliječne masti i 3,29% bjelančevina. Vlasnik grla je P.G. "Zob" iz Viškovaca. U kolekciji ostalih krava najboljom je proglašena krava Gabi (HR 2100349667, Paco x Pero), koja je u maksimalnoj pivoj laktaciji proizvela 5137 kg mlijeka sa 4,33% mliječne masti i 3,37% bjelančevina. Vlasnik grla je Željko Keglović iz lvanovaca Gorjanskih. Šampionskim grlom simentalTvrtkiAgrobovisnagradaza šampionskogrlosimentalskepasmine ske pasmine proglašena je krava Frida (HR 2100719112) koja je u d.o.o. iz ivanovaca Gorjanskih. nije, odjevenih u narodne nošnje. maksimalnoj drugoj laktaciji Pored izložbenog dijela, u Svi sudionici dobili su priznanja proizvela 7701 kg mlijeka sa 5,52% okviru govedarskog dijela programa Hivatskog stočarskog centra, zlatnu mliječne masti i 3,51% bjelančevina. predstavljeno je s teladi 12 mladih medalju sajma te "slatke poklone" Vlasnik grla je tvrtka "Agrobovis" uzgajivača Osječko-baranjske župa- sponzora izložbe. ■

T ESTROTECT je potpuno novo pomagaloza otkrivanje tjeranja kod krava koje nisu na vezu. Proizvedenoje u SAD-u,a radi na principu kartice na grebanje. lsporućuje se u pakiranjimaod 50 komada.

No11on Radina principumeđusobnog trljanjaživotinjau vrijeme tjeranja.Najjasnijiznak za otrkivanjetjeranjaJerefleks stajanjatj. kada kravadopušta da je drugekravezaskoče.

Uprawu lom razdobljuvažanje ESTROTECT. ESTROTECT se stavlja kravi na stražnji dio tijela. U fazi stajanja s ESTROTECT-a se, uslijed trljanja, skine dio srebrne poknMJe folije.Tadadolazido izražajaboja kojase nalazi ispodpokrova.Tajefektje vidljiv izdalekai lakoje uooljiv.

Nakonfaze stajanja započinje fazaestrusaodnosnoosam sati nakon završetkafaze stajanjaJepotrebnozapoćeti osjemenjivanje.

n•ltA•t•III••

trillC•

• Jednosc,avno za upo

• 5a•oll•Plllwo • lr•I• 1-1 tl ■ d■ na • h ••• vre111e•ske ••lete

• PowolJ•o

ISPLATIVOST ESTROTECT PROIZVODA Akouzmemoda jedna dozaapliciranogsjemenakošta 50 kn, a da u vrijemeestrusapada proizvodnjapo kravi i do 30%, što na prosječnoj proizvodnjiiznosioko S litara na dan ili oko 30 kn. Zbognepušlanjamlijeka znatnoje povećana opasnost od mastilisa,gdjeJedirektna, minimalna šteta 30 kn, a Indirektna,zbog zabraneprodaje takvogmtijeka,neusporedivo veća. Neopravdanoprodul- 50 kn sjeme + 00 kn manje mlijekanadan estrusa IndeksosjemenjivanJa2.5 =2.5 ESTROTECT-a * 12 jenje laktacije za minimalno 21 dan, na smanjenoj + 30 kn maslitis+ 240kn produžena laktacija+ 50 kn (uključen rabat) = 30 kn+ PD'lDakle;400 kn proizvodnjiod najmanje3 litre dnevnoimosi 63 litre ili kn uzaludnopotrošeno sjeme=400kn Tolikokošta 30 kn = 370 kn uštedepo kravi godišnje,a ako oko 240 kn. Zbog nepravovremenog uoćavanja estrusa jedan pregon koji se neopravdanodogodio kao imaleindeks~vecći,ušledajeiwta. dolazi do nepravovremenogosjemenjivanjakod mini- posljedica neuoćavanja tjeranja ili nepravovremalno 30% krava štopovećava utrošak sjemenaod 30% menogosjemenjivanja.

Na 100 krava• 370 kn = 37000kn UŠTEDE! ili oko50 kn po pregonu.

VRIJEDIRAZMISUTl!

www.pehra.hr

• FANON

d.o.o.,

Vladimira

Nazora 126, Petrijanec,

Tel. 042 714 700, Fax 042 714 355

IZ HSC-a

IV. savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske -

Piše:VesnaBulić, dipl. ing.,Hrvatskistočarski centar---------------

Hrvatski stočarski centar je u govedarstvo na pragu EU. tijeku priprema organizacije "IV.SaTematski će biti prezentirani: vjetovanja uzgajivača goveda Repu- rad Odjela za uzgoj, selekciju i razblike Hrvatske",koje će se održati u voj govedarstva, primjena rezultata Osijeku, u hotelu Osijek od 13. - 14. u kontroli mliječnosti, predstavstudenoga 2008. godine. ljanje izračuna uzgojnih vrijednosti, IV. Savjetovanje uzgajivača izmjene u operativnom programu goveda održat će se pod pokrovi- govedarstva, aktualnosti u pregovoteljstvom Ministarstva poljoprivre- rima za ulazak u EU, prijedlog zakode, ribarstva i ruralnog razvoja, a na o poljoprivrednom zemljištu, generalni sponzor Savjetovanja je aktualno stanje i iskustva u mesnom MEGGLEHRVATSKA d.o.o., Osijek. govedarstvu u Sloveniji, uzgojne i Tema savjetovanja je: Hrvatsko tehnološke smjernice mesnog gove-

darstva u Hrvatskoj, marketing OPGa - izravna prodaja sira, specifičnosti hranidbe visoko mliječnih goveda, kritične kontrolne točke u procesu mužnje, upravljanje zdravljem mliječnih krava i predstavljanje uzgojnih udruženja.

Poštovani uzgajivači, molimo vas da se za sve daljnje informacije i prijave za sudjelovanjem na IV. Savjetovanju obratite voditeljima stočarskih službi na vašem području najkasnije do 03.11.2008. ■

lr~W~

za proizvodnju krme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se.

Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirka Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta] .J.Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprije budućim stočarskim stručnjacima - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave. Ovom knjigom će stočari - proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, !lica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

M{jeknrskilist 11/2008.

IZLOŽBE

Dan čes'koga simentalskoga goveda Piše:DaliborJanda,dipl. ing.

Hrvatskistočarski centar Stručni posjet

uzgajivačima i izložbi

simentalskoga goveda u Češkoj Na poziv Češkog saveza uzgajivača simentalskoga goveda, 18. rujna posjetili smo uzgajivače simentalskog goveda Češke i devetu nacionalnu izložbu simentalskoga goveda Češke pod nazivom "Dan češkoga simentalskoga goveda" u Radešinskoj Svratki, regija Vysočina.

Na izložbi je osim ostalih vrsta životinja i kategorija simentalskoga goveda bilo i 112 krava simentalske Na izložbije osobitapozornostbila posvećena ekstenjernim pasmine iz 27 uzgoja u Češkoj. osobinama.Ova je krava u četvrtoj laktaciji, a maksimalnu Izložba je pobudila i veliko među­ je proizvodnjuimala u trećoj s proizvedenih11293 kg mlijeka narodno zanimanje, a sudjelovali su sa 3,45% mliječne masti i 3,33% bjelančevina. Grloje ujedno predstavnici iz čak 11 europskih proglašenoi šampionkomizložbe,a uzgajivač je zemalja pa i Hrvatske. Na poziv PROAGRO iz Radešinske Svratke Češkog saveza uzgajivača simentalskoga goveda izložbu su posjetili Dalibor Janda i Ljiljana Husinec iz odlike, osobito u građi fundamenta i simentalca kao izbora pasmine vimena, koje su najčešći uzrok goveda za proizvodnju goveđeg Hrvatskoga stočarskog centra. izlučivanja krava simentalske pasTijekom komisijske ocjene mesa, koja je također pobudila goveda simentalske pasmine, koju mine iz proizvodnje, vrlo su bitne jer veliko zanimanje posjetitelja. je predvodio dr. Berndt Lunz iz životinja svojim funkcionalnim i Željelo se pokazati da je simenBavarskoga zemaljskoga istraživa- kvalitetnim izgledom jamči dugo- talsko govedo, osim za proizvodnju vječnost u proizvodnji.

Poseban mlijeka, vrlo kvalitetna pasmina i u čkog centra za poljoprivredu, osobita pozornost bila je posvećena naglasak stavlja se na postignutu proizvodnji mesa. Tako je i izložena osobinama fitnesa, posebice dugo- životnu proizvodnju mlijeka, a ne tovna telad prvenstveno potjecala s proizvodnju u samo jednoj laktaciji. farmi koje koriste simentalca vječnosti i eksterijernim osobinama.

U uzgoju simentalskoga goveda u Pred dr. Lunzom nije bila laka prvenstveno za proizvodnju mlijeka, cijeloj Europi, naime, to je trend i zadaća, kako je i sam istaknuo, ali se pored ove proizvodnje osobine fitnesa smatraju se glavnom kakvoća uzgoja simentalskoga kvalitetnim odabirom bikova za goveda u Češkoj je vrlo dobra i o prednošću ove kombinirane pasmiumjetno osjemenjivanje, koji pored zaslužuje ne goveda u usporedbi s konku- tome koja životinja mliječnih imaju i kvalitetno izražena rentskim drugim kombiniranim i nagradu odlučivale su nijanse. tovna svojstva, dodatni prihod Zanimljiva je bila i prezentacija mliječnim pasminama. Eksterijerne ostvaruje i tovomjunadi. ■

54

Mljekarski Hst 11/2008.

IZLOŽBE

Govedarska ižlozba u Mariboru Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing., Hrvatskistočarski centar

Predstavnici Hrvatskoga Holstein pasmina predstavljena 19. rujna 2008. godine u Mariboru je održana govedarska je s kolekcijom starijih krava (s tri i stočarskog centra izložba koja se organizira svake više teljenja) - 11 grla, kolekcijom sudjelovali su na četvrte godine.

Organizatori su mladih krava Oedno ili dva teljenja) Govedorejsko društvo iz Maribora, 10 grla i kolekcijom junica - 7 grla. U govedarskoj izložbi u KGZSMaribor, Kmetijska svetovalna kolekciji starijih krava prvonagraMariboru služba, KGZS Ptuj te Selekcija in đena je krava Cika (SI 22620815) kontrola proizvodnosti. Ispred Hr- koja je u drugoj maksimalnoj vatskoga stočarskog centra izložbu laktaciji proizvela 11869 kg mlijeka izložbe. su posjetili Vesna Bulić, Zorica s 4,87% m. m. i 3, 18 %bjelančevina.

Na izložbi su, kao posebne Ova je krava od stručne komi- kolekcije, predstavljene četiri geneĐuričić i Aleksandar Kljujev. sije, u kojoj su sudjelovali i djelatnici racije iz iste staje, i za simentalsku i Na izložbi su prikazane HSC-a, proglašena šampionkom sljedeće pasmine i kolekcije za holstein pasminu. ■ Simentalska pasmina predstavljena je s kolekcijom starijih krava (sa tri i više teljenja), i to 13 grla, kolekcijom mladih krava Oedno ili dva teljenja) s 13 grla i kolekcijom junica sa 7 grla. Prvo mjesto u kolekciji mladih krava osvojila je krava Alja (SI 13094728), koja je u prvoj kontroli proizvela 23,3 kg mlijeka sa 4,2% m.m. i 3,0 %bjelančevina.

Simentalsku pasminu predstavio je i bik MAVER3121389 Kmetijskog gozdarskog zavoda Ptuj te kolekcija od dvije krave simentalske pasmine s teladi - križancima s Premaizborupublike izabranaje i MISS izložbe- krava Desa limuzinom iz uzgoja "Pohorje beef'.

(SI 03248739).Nagraduje uručila VesnaBulić, dipl. ing.

Piše:Mr. se. DarioZagorec elegacija predvođena državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Srećkom Selancem i ravnateljem HZPSS-a dr. se. lvanom Katalinićem sredinom prošlog mjeseca boravila je u Republici Irskoj na studijskom putovanju u okviru PHARE 2005 programa EU za Hrvatsku, kao sastavni dio projekta "Izgradnje institucionalnih kapaciteta i podrške provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj". U Irskoj su također boravili i djelatnici MPRRR-a - Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi SAPARDi IPARDagencije te Uprave za ruralni razvoj - Upravne direkcije SAPARD/IPARDprograma, a s njima još i dvoje djelatnika HZPSS-a.

Putovanje je obuhvatilo vrlo zanimljive i korisne susrete i obilaske u organizaciji irske agencije Teagasc. Osim Teagascove jedinice za agrookoliš koja se nalazi kod Mellows Kampusa u Athenryu, posjetili smo i konvencionalnu farmu koja sudjeluje u nacionalnom REPS programu, Teagascovu govedarsku organsku farmu te područje s farmama s tzv. visokom prirodnom vrijednošću u poljodjelstvu u projektu okruga Clare unutar Buren Life projekta. Održan je i sastanak sa Seanom Reganom, ravnateljem nacionalne jedinice za agrookoliš,

D

56 Ml:fekarski hs! 11/2008.

kada su i izložene značajke implementacijskog vrednovanja Programa ruralne zaštite okoliša u Irskoj (REPS) te primjena i učinak EU Nitratne direktive na poljoprivrednu proizvodnju u Irskoj. Na sastanku s ravnateljem Organskoga nacionalnog proizvodnog programa Gerryjem Scullyjem bilo je riječi o organskom poljodjelstvu u Irskoj.

Bili smo upoznati i sa sustavom funkcioniranja irske Agencije za plaćanje koja je sastavni dio irskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane (DAFF), što su izložili načelnik odjela Michael o' Donovan te njihov predstavnik Donal Cole-

man.James Moran, Teagascov specijalist Buren Life projekta predstavio je značajke proizvodnje u tom području s visokom prirodnom vrijednosću u poljodjelstvu koje je i podržana potporama kroz Program ruralnog razvoja, dok je Brendan Dundorf, voditelj projekta predstavio poljoprivredu u području Burrena u svrhu njegova očuvanja.

Vrlo značajna institucija u Irskoj je Teagasc, i to je jedina agencija u Europi koja objedinjuje razvoj, savjetodavstvo, istraživanje i trenin-

HrvatskisavjetnikHZPSS-a u društvusavjetnikairskogTeagasca

REPORTAŽA ge za farmere. Zapošljava oko 1500 ljudi i ključna je institucija za poljoprivredu, sa 90 ureda širom Irske. Svaki savjetnik na terenu u prosjeku ima 150 klijenata. Osobito je značajan onaj dio savjetodavne službe vezan za agrookoliš. Savjetodavne usluge se naplaćuju i godišnje naplata usluga iznosi oko 25 mit. eura, što je nezanemariv dio ukupnog proračuna Teagasca (150 mil. eura). Teagasc pokriva oko 45%tržišta a ostatak savjetnici (konzultanti) iz privatnog sektora. U praksi često jedno gospodarstvo pokrivaju dva ili čak i više savjetnika. Značajno je i da je u Irskoj najviše istraživanja iz područja agrokoliša u odnosu na sve zemlje EU-a. Uz sve spomenuto, vrlo su važna i njihova istraživanja gospodarskih učinaka politike WTO-a.

Irske farme i poljoprivreda U Irskoj je oko 132000 farmi s prosječno 32,0 ha. Od toga 60% farmi prema veličini pripada u manje od 30,0 ha, a samo je 3%onih koje su veće od 100 ha. No, ako se uzmu u obzir sve vrste gospodarstava, prevladavaju ona srednje veličine (prosječna veličina 25,0 ha), ali zbog racionalizacije proizvodnje (obrade) trend je povećanja broja gospodarstava s više od 25,0 ha (46,4 %).Oko 90% od ukupnih poljoprivrednih površina su travnjaci (4,69 mil. ha), dokje oranica i nešto trajnih nasada oko 953000 ha (13,6%).Zanimljiv je podatak da se od ukupnog broja farmera njih 42% bavi još nečim iz drugih djelatnosti. S obzirom na udio zaposlenih (7,5%) i udio u ostvarenom BDP-u (4,0%), poljoprivreda zauzima natprosječno značenje u EU. Gorući problem je iseljavanje seoskog stanovništva i skrb o njemu.

Najplodnija su područja u nižim djelovima na istoku i jugu, a oko velikih gradova nalazi se nešto

staklenika.

U središnjoj Irskoj razveden, s mnogo spektakularnih prevladava mesno govedarstvo, na klifova. Tih 200 metara koji se jugu i jugozapadu mliječno govedar- spušataju ravno u more djeluju stvo, a u brdovitim dijelovima zastrašujuće. Irska ima ili stijene, većinom se ljudi bave ovčarstvom. najčešće litice koje se strmoglavo Glavne kulture su ječam (1, 13 mit. t), ruše u more ili pješčane plaže. zob te krumpir. Stočarstvo je Zanimljiva su i jezera koja poniru najznačajnija poljoprivredna djelatkao kod nas rijeke ponornice pa nost, u prvom redu govedarstvo nastanu tzv. suha jezera. Većina ih (6,71 mit. grla) i ovčarstvo (5,39 poplavi ujesen a nestanu u proljeće. mil.). Glavni proizvodi su mlijeko Da se radi o bilo kojoj drugoj zemlji (5,2 mil. t) i mliječni proizvodi te rekli bimo da je suša, ali ovdje to goveđe, teleće, ovčje i svinjsko sigurno nije uzrok. Prožimanjem meso. Za irsko stočarstvo vrlo je zapadnih vjetrova i tople golfske važno blago podneblje, jer stoka struje stvara se irska klima koja je može cijele godine biti na otvore- oceanska, s mnogo vlage, velikom nom. Prevladavanje takva oblika naoblakom i malo sunčanih dana, govedarstva - pašni tip, ogleda se i u osobito u zapadnim dijelovima, koji irskom krajoliku (parcele omeđene su pod neposrednim utjecajem kamenim zidovima odnosno stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. suhozidovima te živicama). Mnogo Zime su blage, ljeta svježa a snježne je osobitosti u irskoj 11>oljoprivredi te oborine rijetke. Prosječna siječanj­ u irskim ruralnim područjima, no, ska temperatura za Dublin je 4,5 °(, postoje i određeni problemi s dok za srpanj iznosi 15,0 °C sa 769 kojima se njihovi poljoprivrednici i mm oborina. stručnjaci bore. U nekim izlaganjima Središte društvenog života irskih stručnjaka, primjerice, stav- Irske su puhovi koji nude izniman ljen je naglasak na ekstrem koji se ugođaj. Zaštitni znak Irske je i pivo javlja u posljednje vrijeme, osobito Guinness s tradicijom duljom od 260 u zapadnom dijelu Irske, a to su godina. Irska je poznata i po svom česte kiše što je prema dostupnim bogatom doručku s kobasicama, podacima sve veći problem zbog slaninom,jajima, prženim krumpiriglobalnog zatopljenja. ćima, znanom kao irski tradicionalni Irskikrajolici doručak.

Usprkos većinom kišnom Ulazak Irske u tadašnju Europvremenu, dojam koji je na sku zajednicu, danas EU, neosporno cjelokupnu hrvatsku delegaciju je zemlji donio mnogo dobroga s ostavio grad Galway na obali gospodarskoga gledišta, jer je Irska Atlanskog oceana te područja koja oživjela. Transformacija ekonomije i smo obišli uključujući i Dublin i više brzi razvoj gospodarstva pribavio je nego impresivan. Nije ni čudo što joj je nadimak "keltski tigar", koji i zbog te blage klime i čestih oborina, danas s pravom nosi. Danas je Irska kao i zbog kontrasta planinskog treća najbogatija zemlja Europe područja krša i golemih područja (prema BDP-u per capita), iza zelenih travnjaka Irska zaslužena Luksemburga i Norveške. Kako su to nosi nadimak "smaragdni otok". uspjeli? Naglim gospodarskim razvZbog stalne vlage nema suša pa su ojem Republika Irska postala je i livade stalno zelene, te je po tome atraktivnom zemljom za život te Irska i dobila ime "zeleni otok". privukla mnoge strance, ali i lrce koji Obalni je pojas najdojmljiviji na su se posljednjih nekoliko desetljezapadu jer je stjenovit i duboko ća iseljavali zbog gospodarske krize

M~'ekarski list 11/2008.

57

REPORTAŽA te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj rođenih je i više nego dvostruk od broja umrlih, što je prilično neobično za zapadnoeuropsku zemlju.

Sličnost s Hrvatskom Iz povijesnih okolnosti u kojima je Irska stvorena proizlazi velika sličnost s hrvatskom modernom poviješću i kasnije osamostaljenjem. I upravo zbog te povijesne sličnosti, te sličnosti mentaliteta ljudi, Irska je Hrvatskoj savršen primjer gospodarskog razvoja jedne male siromašne zemlje u snažnu gospodarsku silu. Velika zasluga takvom gospodarskom rastu pripada izvozu visoke tehnologije, no, najosnovniji preduvjet napretka

jedne države i naroda općenito je Poznata su vremena irske gladi i pripovijesti o krumpiru kao jedinoj obrazovanje.

Sustavnim i promišljenim hrani, a poznato je da je i zaulaganjem u školstvo podigli su hvaljujući suvremenoj tehnologiji, razinu znanja. Puno sposobnih i radeći dijelove za računala, postala visoko obrazovanih mladih ljudi zemlja koja izaziva divljenje. Premprivuklo je velike strane tvrtke. da je posljednjih godina početni Država je pak tim stranim tvrtkama standard i polet počeo opadati jer su dala besplatno zemljište, deset druge zemlje postale jeftinije s godina ih oslobodilo od poreza, a to obzirom na radnu snagu, ono što je je rezultiralo trećim mjestom po velikim dijelom stvorilo današnju BDP-u u Europi. A za sve to je Irsku bili su iseljenici koji su se zaslužno kvalitetno školstvo. Mo- vratili, ali i ostanak stanovništva u žemo povući mnogo paralela izme- ruralnim područjima koji su se bavili đu Hrvatske i Irske, možda zato što tradicionalnom proizvodnjom, a smo i mi i oni kroz povijest bili potla- danas imaju modernu visoko čeni narodi s velikom emigracijom u razvijenu poljoprivrednu proizburnoj borbi za samostalnost. Irska vodnju s visokom razinom zaštite ima stanovnika koliko i Hrvatska. okoliša. ■

Dobrobit životinja je naša briga

• Mreže za zaštitu od propuha • Vrata za zaštitu od propuha zavjese

• Podloge za ležišta • Udoban gumeni pokrov za gazne površine

(M,&.,IEL) AGROTEL GmbH Gewerbegebiet Hartham 9 D-94152 Neuhaus(lnn) Tel.: +49/ 85 03 914 99-0 Fax: +49/ 85 03 914 99-33 e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

5 8 Ml.fekarski list 11/2008.

Marti Vita d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 e-mail: info@martivita.hr www.martivita.hr

vci, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: O e-mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIHPASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE IZVODNJI

:}{aprijemnomispitu na o/eterinarsfwm faftu[tetu tre6a[oje na jedno pitanje odgovoriti: :}{)I<BCJ{,OJ'i!E. <B)I CJ{, <PE'T (JJ09vf)IĆJJ[ ŽI'VO'TI:N"J)I !

Jedan dečec - Zagrepčanec napisa[je: 7.(java,fwnj, . . . .. i tri svinje.

Izašfa R!avau šetnju, kgd visofw u sta6[uja6uk.gugfedadrugu R!avu.

- Za6oga,što radišna tojja6uci?

-Jedem šljive.

- Š{jive?Otftud š{jivenaja6uci?!?

-Ja ponijefa!

Ilustracija i tekst: Vinko Kalčić 60

M{jekarski liYl 11/2008.

FORTUNAAGRO ti.o.o.

I

te/Of/279f-892, fax2196--JfO ~~li~

&: Slal{11fa-fr.t d.o.o.

St.Mi:mu;032/lt0-3'12, lslra-Ni'HliJd.o.o.

Bwtm, r.&Jfi67-211 na-Dfekr,i-fmn d.o.o. ~ t>:iJIW 199, Sjev.

Hrvalst.a •Uf1SS d.o.o. ~.

042/241-144

KodizlazaVrbovecIstok100m u smjeruDubrave

Kreditne kartice do 60 mjeseci

š: Ip ej A6,ro111ell•oib -='="'::=~~ trostraniki

ob

Okretači i

ktrično upravljanje

Pilot :omatsko podmazivanje '.anje mrežom / špagom acivač bala

--

, _ s~kupljač~/ . s1Jena / Polunošeni stražnji utovar Vučeni bočni utovar

r ... z~~tt'1~4

Diskastikultivator

Sijačice za žito

ltiviranje nakonžetvebezoranja ripremuza sjetvu

i travnes ·ese

~

""' Rasipac· Rotacijske umj. gnojiva kosilice [Q)~ s1tllinul cD)lm}IUI, ..

. fl

~ -- ~LO>im·R

~

Straznji utovar'vači

:.--

LJEKOVITO

BILJE

BUNDEVA - čuvar zdravlja i prelijepi jesenski suvenir -

Marija KranjčeviĆ; dipl. ing.

lako se bundeve uzgajaju u sjemenki sadržava i do 8 mg cinka, mnogo različitih oblika, kod nas su koji dokazano smanjuje veličinu najčešće obična bundeva, uljna bunprostate, a nalaze se tu i znatne deva (namijenjena proizvodnji sje- količine željeza, magnezija i fosfora menki i ulja), bundeva za pečenje, te brojne aminokiseline. poznata kao "turkinja" i hokaido bunBundevino ili bučino ulje deva, najčešće zastupljena u prehrani dobiva se postupkom hladnog zapadnoeuropskih zemalja. tiještenja sjemenki i zbog svojih Meso ili pulpa bundeve je hranjivih ali i ljekovitih svojstava dijetetska i lako probavljiva na- ubraja se u "delikatesna" ulja. Tamno mirnica male energetske vrijed- je, gusto, karakteristična okusa i nosti. Bogata je provitaminom A mirisa i koristi se najviše za (beta karoten), vitaminom C, E i začinjanje salata, osobito grahove i vitaminima B skupine. Od minerala salate od zelja, a nije pogodno za su značajni kalij, fosfor i kalcij. Kao pečenje i pirjanje. Bogato je dobar diuretik preporučuje se kod nezasićenim masnim kiselinama i upale mokraćnih puteva, reumatskih tegoba i uloga (gihta).

Pospješuje rad jetre i izlučivanje žuči a povoljno djeluje i kod povećanog kolesterola u krvi, pomaže i kod kožnih bolesti, osobito psorijaze. Bundeve se jedu pečene, kuhane, pržene, pirjane. Od njih se pripravljaju juhe, variva, umaci, valjušci, savijače, popečci, pekmez itd. Posebna su delicija prženi cvjetovi bundeve umočeni u slatko ili slano tijesto za palačinke.

Sjemenke se dodaju kruhu i pecivu, posipaju po salatama, koriste za proizvodnju ulja, a sve se češće nalaze i na policama ljekarni jer je dokazano njihovo povoljno djelovanje kod upalnih procesa i dobroćudnog povećanja prostate.

Od njih se izrađuju brojni ljekoviti □ pripravci, no, dobro ihje uzimati i u prirodnom obliku jer su svima dostupni i pristupačni cijenom.

Dovoljno je triput dnevno pojesti po jednu žlicu sjemenki. Pola šalice

62

Žuti plodovi bundeva razasuti po poljima prelijepa su jesenska slika.

Prvenstveno se uzgajaju kao stočna hrana, ali se sve češće koriste i u našoj svakodnevnoj prehrani jer pridonose očuvanju zdravlja i otklanjanju nekih zdravstvenih tegoba lecitinom te vrlo korisno za krvne žile jer povoljno djeluje kod ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila) i povećane masnoće u krvi.

Zbog svih ovih dobrih svojstava, neka bundeve, bundevine sjemenke i ulje što češće budu na vašem jelovniku.

Mljekarski hst 11/2008.

VAŠ

T RIJI LJ DI

VI -

JEČNIK

Ako uzimate šest, sedam ili više lijekova, svaki tri ili četiri puta dnevno, tko će pamtiti kad uzeti antibiotik a kad neki drugi lijek?

l

Dr. Ivo Belan

Je li vam poznat podatak da nekih preparata, te da mogu biti samo u SAD-u svake godine 30000 pogrešno liječeni ako su na ljudi starije dobi umre zbog nedaća s standardnom doziranju. lijekovima. Sve je veći broj starijih Loša statistika osoba koje uzimaju iznenađujuće Prema jednoj studiji, gotovo velik broj lijekova (bez liječničke polovica starijih od 65 godina ne preporuke ili s njom). Zbog svih tih uzima svoje lijekove onako kako im lijekova, zbog njihovih interakcija, je propisano, oko 10 posto nikada i djelovanja i nuspojava, često ne podigne svoje lijekove u doživljavaju teže zdravstvene ljekarnama, 35 posto napušta tegobe, kao što su poremećaji u ambulantu bez ikakve informacije o funkcijama vitalnih organa, propisanim lijekovima, 74 posto poremećaji percepcije i orijentirapacijenata ne dobije informacije o nosti, smetenost itd. Nije u pitanju mogućim nuspojavama lijekova, a samo SAD. Gdje god je u porastu svega 6 posto dobije zadostarija populacija, a to znači i kod voljavajuće (u nekim slučajevima i nas, prisutni su slični problemi. napisane) informacije o lijeku. Često smo svjedoci kako stariji Zaista, problem na relaciji obilaze liječnike i ljekarne, starija osoba- lijek nije jednostavan. nabavljaju (s receptom ili bez njega) Stariji obolijevaju od mnogo više i troše, u isto vrijeme, velik broj bolesti nego mladi. Zbog toga različitih tableta, kapsula itd. Kod uzimaju i više lijekova. Međutim, tih ljudi često ćete naći veće količine kad se uzima 6 - ? lijekova, svaki 3 ili lijekova za najrazličitije tegobe; za 4 puta dnevno, tko će pamtiti kad ublažavanje angioznih bolova, uzeti antibiotik a kad tabletu za protiv reumatskih tegoba, za mokrenje? Starijem čovjeku nije smirenje živaca, protiv začeplje­ jednostavno zapamtiti i shvatiti što nosti, prehlade, nesanice itd. Svi se znači triput dnevno - prije ili poslije ti lijekovi često drže zajedno u jela, s vodom ili bez vode, tri tablete neoznačenim bočicama ili kutijama. odjednom ili triput po jednu?

Posve je razumljivo da u takvim Poznati su mi slučajevi da neki starci situacijama vrlo lako može doći do uzimaju istovremeno i po 1O do 15 pogreške, što može rezultirati i lijekova (propisanih od 3 - 4 veoma opasnim posljedicama po liječnika). zdravlje. Poznato je da stariji često Moramo sa žaljenjem zaključiti razmjenjuju različite lijekove, što je da većina studenata medicine povezana s dodatnim zdravstvenim tijekom studija ne dobiva rizicima. odgovarajuću edukaciju iz područja Živimo u vremenu kada na gerijatrije, koja bi ih osposobila za tržištu postoji golem broj lijekova a što pravilniji postupak sa starijim stalno dolaze i novi. Poznato je da pacijentima. Nadalje, vrlo je malo zbog različitih metaboličkih razloga farmaceuta u ljekarnama koji imaju stariji trebaju uzimati manje doze strpljenja i koji su spremni potruditi većine lijekova, ili pak veće doze se i starijeg čovjeka upoznati s JJljekm:vki li,1 1J.200).

l mnogim opasnim interakcijama lijekova.

Kako riješiti problem?

Da bi se riješili ovi problemi, potrebni su stalni, usklađeni napori svih onih koji su uključeni u taj krug.

U svijetu se ipak poduzimaju određeni koraci. Tako, primjerice, u nekim zemljama postoje središta za informacije o lijekovima, i što je zanimljivo, obično su u mjestima gdje je najveća koncentracija starije populacije.

Postoje i ljekarne koje primjenjuju kompjutore za praćenje određenog pacijenta i koje ga upozoravaju na moguće interakcije lijekova.

Na mnogim kanalima američke televizije često se objavljuju oglasi koji pacijente potiču i ohrabruju da farmaceute pitaju o lijekovima koje dobivaju. Američko udruženje umirovljenika, primjerice, tiskalo je seriju letaka s medicinskim informacijama. U njima, između ostalog, objavljuju različita tvornička imena za iste lijekove, indikacije u kojima se primjenjuju, njihove nuspojave, moguće interakcije s hranom, alkoholom, zatim upućuju bolesnike koje je informacije potrebno dati liječniku kako bi se spriječili različiti problemi itd.

Preporuke o upotrebi lijekova Za olakšanje spomenutog problema postoji nekoliko načina: • Trebalo bi znanstveno utvrđivati točne doze lijekova za primjenu u starijoj dobi.

• Medicinski fakulteti trebali bi odgovarajuće educirati buduće liječnike za efikasnu brigu oko

1-, ) 111 1 1 ""'\ 1....J

VAŠ LIJEČNIK starih ljudi. Valja imati na umu da stariji čine 33 posto opće populacije i da oni troše više od 50 posto svih propisanih lijekova.

• Liječnici i farmaceuti trebali bi prestati pretpostavljati da pacijenti koji ne postavljaju pitanja o svojim lijekovima znaju sve što treba znati, ili da će sve biti u redu ako i ne znaju.

• Kad je u pitanju stariji pacijent (često i s oslabljenim vidom i sluhom), farmaceut bi trebao na kutiji lijeka, jasno i pregledno, velikim slovima, napisati kako se lijek uzima. Katkad su te upute napisane nejasnim rukopisom,

zbrčkane

na brzinu, tako da ni «oko sokolovo» ne može pročitati koliko se puta dnevno uzima neki lijek.

• Kad god je to moguće, stariji ljudi čije je pamćenje počelo slabiti ili koji se plaše liječničkog autoriteta, trebali bi ići u ambulantu u društvu još neke osobe.

• Stariji pacijenti (ali i mladi) trebali bi još kod kuće napisati pitanja koja žele postaviti liječniku ili farmaceutu.

• Pacijent bi liječniku trebao donijeti i listu lijekova koje već uzima (uključujući i one koje je kupio bez recepta - aspirin,

''Ako Martin oblake -, preganja, nestalnu zimu ~ pripravlja " ~

Kiše ovog mjeseca može biti mnogo ili vrlo malo. Prisjetimo se I.. l kako je u Osijeku tijekom studenoga 2004. godine ukupno izmjereno 115 litara oborina na četvorni metar, a već iduće samo 16 litara. No, u ,-, Zagrebu je u studenome 1962. godine izmjereno 258 litara, a 1986. samo 8 litara oborina na četvorni metar. Velike količine oborina a i suša nisu po volji poljodjelaca.

1 1\ Višegodišnji prosjek oborina za l I I studeni, primjerice u Zagrebu od 85 ..,._ litara na četvorni metar nekako je najprihvatljiviji. Međutim, prije nego što padne spomenuta količina :') oborina, tlo bi trebalo izorati 1 dubokom brazdom. Duboka se \ obrada tla izvodi kao zahvat za '- I produbljenje mekote ili radi

,

64

tablete protiv želučane kiseline, protiv začepljenosti), kao i eventualne alergije na lijekove ili druge nepovoljne reakcije na lijekove.

• Preporučljivo bi bilo da stariji uvijek odlaze istom farmaceutu, koji je već donekle upoznao njihovu bolest i zna njihove lijekove.

• Pacijent treba pažljivo pročitati uputu o lijeku.

• Bez obzira na dob, nitko ne smije izmjenjivati lijekove s drugima (što se prilično često događa među prijateljima i rodbinom).

nom zadovoljni su poljodjelci koji su tlo duboko izorali. Temperature zraka niže od 0,0 °C osim što uništavaju štetnike, utječu i na strukturu tla. Zbog zamrzavanja a zatim odmrzavanja tlo postaje praškastim pa je njegova proljetna obrada mnogo lakša i kvalitetnija.

Međutim, podsjetit ćemo vas da se u ovo godišnje doba ne smije koristiti frezanje. Razlog je jednostavan.

Frezanjem postižemo homogeno, rastresito tlo poput pčelinjeg saća, a kad na takvo tlo padne snijeg ono se zbije paje njegova obrada u proljeće vrlo teška. "Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja" govori nam jedna od brojnih pučkih izreka. Dakle, uz krštenje mošta pogledajmo 11. studenoga u nebo.

Možda doznamo nešto o vremenu ove zime.

popravka strukture tla. Dubokom se obradom tla okreće veća masa tla pa se na površinu izbacuju biljna hranjiva koja se oksidacijom ponovno aktiviraju. Osim navedenog, dubokom obradom tla ulazak oborina u tlo je nesmetan pa se tijekom zime ondje akumulira više vode, odnosno takozvana zimska vlaga tla. No, u studenome može biti i vrlo hladno.

Primjerice, u Gospiću je 1965. godine izmjereno čak 23,2 °c. Da u Zagrebu u studenome može biti i 10.I I. 20. I I. 30. I I. ugodno toplo, potvrđuje nam podaOSIJEK6,32 16,266,35 16,236,38 16,20 tak kako je 1963. godine izmjereno ugodnih 26,4 °C. ZAGREB 6,43 16,376,46 16,346,50 16,30 Hladnim vreme-

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

-

-

Mljekarski list 11/2008.

srca Slavonije

~inhija Cijenjeniproizvođači mlijeka, ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p1 Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa Snježana Đurašević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedećim obilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi • time smosi osiguraliveću produktivnosti boljeuvjeterada.

• našiučinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

Tvornicastočne hrane,varaždin

• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili gi peletiranu (termički obrađenu) krmnu smjesuKM 22%, BIOdar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i povećali dne proizvodnju mlijeka."

Danasie briaaza hranidbu životinia.briaaza zdravlieliuc