Mljekarski list 10-2008

opširnijena str.34.

Dukatela. Dobra kao kruh.

ĆHMU

ISSN

0351-9104

• GODINA

44 • LISTOPAD

2008

Hrvatska \Alj t;irska Udrugc1

V

Naslovnica:

ADRZAJ ZGUDOVCA Gudovac 2008. - kvalitetna ponuda i izvrsna organizacija_______ Izložba goveda i 16. jesenski međunarodni bjelovarski sajam_____________ Najbolji orači dolaze iz Krapinsko-zagorske županije___ ________ iELEKCIJA I REPRODUKCIJA Holstein bikovi u Hrvatskoj ________ iKONOMIKA POLJOPRIVREDE Tko će i kako povući naše mljekarstvo naprijed? __ lA TARSKE I KRMNE KULTURE Rana sjetva ozime pšenice __

2

Nizozemska - mala zemlja i veliki partner __ _

54

IZ HSC-a IV. savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske ___ _

36

6

59 10

14 18

Otvorena još jedna u nizu suvremenih farmi muznih krava u kooperaciji Dukata d.d.

IZLOŽBE Županijska stočarska izložba "Požega 1863. -2008.''. ___ Dan sira na 16. jesenskom zagrebačkom velesajmu_________

37 61

\GROTEHNIKA Predzadnji otkos značajan za prezimljavanje lucerne _____ 22 Gnojidba prirodnih travnjaka organskim gnojivima _ ___ __ _ 23 Koja reakcija tla odgovara kultiviranom bilju? 26

HRANIDBA Mikrobna sinteza bjelančevina u buragu __

40

GOVEDARSTVO Važna pravila hranidbe i držanja visokomliječnih krava_

_ __

42

ZDRAVLJE STADA Korekcija papaka kod mladih junica ___

46

flRANIDBA Soja za preživače (By pass soja) __

PREPORUKA Aktivnosti u staji pri teljenju krava __

48

ENERGETIKA Energetski učinkovita ventilacija ____

50

28

DAN MLIJEKA Svjetski dan školskog mlijeka na Trgu bana Josipa Jelačića ___ __ 31 llEPORTAŽA U Dukatovoj kooperaciji otvorena prva suvremena obiteljska farma muznih krava u BiH _ 34

NAGRADE "Kvaliteta Vindija" okrunjena sa 13 zlatnih medalja __ ___ OBITELJ I DOM_

__52 62,64

oštovani čitatelji ___________

_

Osijeku će se od 13. do 14. studenoga 2008. godine održati četvrto po redu Savjetovanje uzgajivača goveda epublike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskoga stočarskog centra. Pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo >oljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor mljekara MEGGLEHRVATSKA iz Osijeka. Glavna ema Savjetovanja je hrvatsko govedarstvo na pragu EU.

. .. opširnije na str. 36

Urednićki odbor

ctr se Pet,\1 Bosnic. rrn. se. Ana D,ikic.

nir se Gl'',m k.iS.nlr se Nata1ip l\ne7l"\IL. Zor<lll Ria.m.

Glavna i odgovorna Uprava

p1al. dr. se. Zor,1n Grgfc. Zc1enko lvk1c. dtpl. ing . dr. se:. lvan Jakopović, Janja Jozanov1ć, dipl. oec ..

im se. Mil1enko KonpClc. rnr. se Antun Kost~!1c, mr. se Srecko Ladišic. pro1. dr. se. Boro Mioć,

o, \t~: n1t'(1. ATJW!1141 Š1pek. dipl iilQ. m. se. lgor Stokov1c. c1r se. Darko Uher

urednica: Ve1,1 v,,1.mc. (i1p1 11lil. lzvrSni urednik: Zoran Si.ctS1L'.dipl. 1110 .. Vlasnik i izdavač: Hrvfltska mlJek,1rska udruga, Zagreb,

i uredništvo: Za9reb. llic,131 111.lt~I.. 01 4833-J-H). 4831-?Gti. fax: 01 -1875-848. t'-rna1I: hmu(.li't1rnu.hr. www.hmu.hr. Žiro raCun: 2Jl',OOOl)·1ll11--l08::-96. Grafička priprema i tisak:

MB: 3206599.

Hl:id". Plusk~l. NikolL~ Halpera 1. 'v\'WW.hlad.hr

Gudovac 2008.

KVALITETNA PONUDA I IZVRSNA ORGANIZACIJA Ovogodišnji sajam u Gudovcu obišlo je rekordnih 50 tisuća posjetitelja, a predstavljena su kvalitetna rasplodna grla u stočarstvu te noviteti u poljoprivrednoj opremi i mehanizaciji stočarski centar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK a ovogodišnjem Jesen- Zupanijska komora Bjelovar, Obrtniskom međunarodnom čka komora Bjelovar, pokrovitelj bjelovarskom sajmu u Ministarstvo poljoprivrede, ribar~udoycu predst~_vljena stva i ruralnog razvoja, a županija Je naJsuvrememJa po- partner bilaje Varaždinska županija. ljoprivredna oprema i mehanizacija, Generalni sponzor sajma bila je traktori i priključci te oko 500 grla Dukat d.d. mliječna industrija iz najkvalitetnije stoke, a održano je i Zagreba. više od 20 okruglih stolova s aktuSajam je svečano otvorio predalnim temama. sjednik Stjepan Mesić, a prisustvoSajam je održan po šesnaesti vali su dužnosnici Vlade i Hrvatskog put u već tradicionalnom Gudovcu sabora, predstavnici Bjelovarskopokraj Bjelovara, a ujedno je to i bilogorske i drugih županija, te najveća sajamska manifestacija ministri poljoprivrede iz Mađarske, Bjelovarskog sajma, kao i najveća Slovenije, Federacije BiH, Makedospecijalizirana stočarska izložba u nije, Albanije i Kosova. Predsjednik Hrvatskoj. Ove je godine na sajmu Mesić čestitao je na uspješnoj zabilježeno više od 500 izlagača iz organizaciji te sa zadovoljstvom Hrvatske i 15 stranih zemalja. zaključio kako je sajam svake godine Organizatori sajma su Hrvatski sve veći, a to dovoljno govori i o

Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

N

2

njegovu međunarodnom znacaJu. Osvrnuo se i na povećanje cijena hrane na svjetskom tržištu, istaknuvši kako je za Hrvatsku veoma značajan zaokret prema poljoprivrednoj proizvodnji i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji je moguće ostvariti još efikasnijim povezivanjem poljoprivrede i turizma. S njegovim riječima složio se i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Božidar Pankretić, osobito istaknuvši još veća ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, hrvatsko selo te seoski turizam. Intenzivnija ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju rezultirat će bolje pripremljenim poljoprivrednicima za ulazak u Europsku uniju.

Aukcijskaprodajai izložba krava Na sajmu je izložena više od 500 najkvalitetnijih grla stoke, a

Mljekarski list 10/2008.

IZ GUDOVCA

Svečana delegacijana Sajmu

>osebno su zanimanje pokazali 1zgajivači na aukcijskoj prodaji •isokokvalitetnih junica iz domaćeg 1zgoja. Od 29 ponuđenih junica >rodano ih je 27, po prosječnoj :ijeni od 12.390 kuna. Najskuplje ~rloprodano je za 15.000 kuna. Radi >oticanja razvoj a govedarske >roizvodnje, osobito proizvodnje nlijeka, Grad Bjelovar i Bjelovarsko>ilogorska županija poljoprivred1icima sa svojeg područja osigurali ;u subvenciju od 1.500 kuna po unici.

Održana je i izložba krava pa su ,roglašena i šampionska grla za ;imentalsku i holstein pasminu. rako je za šampionsko grlo ;imentalske pasmine izabrana krava 'lina (HR 4101011512), koja je u :lrugoj laktaciji proizvela 8197 kg nlijeka sa 3,8%mliječne masti i 3,8% ,jelančevina. Vlasnici ove krave su Juško i Jovanka Rajaković iz Jredavca pokraj Bjelovara, koji u ;vojoj staji drže dvadesetak 1isokomliječnih krava. Ista je krava i xošle godine osvojila visoko drugo njesto.

U kolekciji holstein krava fampionskim grlom ocijenjena je krava HR 2100560303, koja je u drugoj laktaciji proizvela 12.133 kg mlijeka sa 4,53% mliječne masti i 3,28%bjelančevina. Vlasnik krave je farma "Salaš" iz Marijanaca pokraj Donjeg Miholjca. Na toj se farmi

Mljekarski list 10/2008.

uzgaja više od 650 visokomliječnih krava koje prosječno daju 30 kg mlijeka dnevno. Prema podacima Hrvatskoga stočarskog centra, ova je farma među najboljima u Hrvatskoj. Ministar Božidar Pankretić dodijelio je šampionska zvona i uzgajivačima čestitao na izvrsnim rezultatima.

I gradonačelnik Zagreba licitirao junicu Gradonačelnik Grada Zagreba

Milan Bandić, ispred zagrebačke organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske, na održanoj aukciji kupio je steonu junicu !'rijednu 14.000 kuna za Miroslava Cižmeka iz Glavinčice. Utrošena sredstva prikupilo je oko 500 članova zagrebačke organizacije §DP-a, kako bi pomogli obitelji Cižmek kojoj je prije dvije godine uništena staja sa 11 krava. 1 tada su članovi zagrebačkoga SDP-a prikupili određena sredstva kako bi obitelji pripomogli u obnavljanju stočnog fonda.

Bambino kup mladih uzgajivača simentalskoga goveda U sklopu sajma održan je 3. bambino kup mladih uzgajivača simentalskoga goveda, koji je okupio više od 30 mladih uzgajivača odjevenih u narodne nošnje s teladi iz šest županija. Mladi uzgajivači predstavljali su devet klubova, a bili su podijeljeni u četiri dobne skupine. U dobnoj skupini od 2 do 5 godina pobijedila je Ema Krušić, dvogodišnjakinja iz Svetog Petra Čvrsteca, drugo je mjesto osvojio Vinko Babić iz Cirkvene, a treće Senka Beštek iz Sv. lvana Žabnog.

Ministar Pankretić dodjeljujenagraduza najboljegrlosimentalskepasmine 3

IZ GUDOVCA U drugoj dobnoj skupini od 6 do 9 godina prvu nagradu osvojila je Barbara Vacek, 9-godišnjakinja iz Velikih Zdenaca, dok su drugo i treće mjesto osvojili Julija Viković iz Ličko-senjske i Leonardo Makar iz Koprivničko-križevačke županije. U trećoj dobnoj skupini od 1O do 13 godina prvo je mjesto osvojio Petar Plantak, 1O-godišnjak iz Štefanaca, dok je u četvrtoj dobnoj skupini od 14 do 16 godina prvonagrađena Ana Dolenac, 14godišnjakinja iz Stare Plošćice, iza koje su se plasirali Antonio Kostibol iz Koprivničko-križevačke i Katarina Očko iz Krapinskozagorske županije.

Mladi uzgajivači pokazali su kako uzgoj simentalskoga goveda ide u dobrom smjeru i da će dostojno nastaviti s tradicijom uzgoja. Prisutnu publiku oduševili su simpatični i uvježbani, pomalo i nesigurni koraci mališana i njihovih ljubimaca. Ipak, hrabro su predstavili i sebe ali i svoje ponosne roditelje koji su s nestrpljenjem očekivali proglašenje pobjednika.

Ocjenjivačka komisija, koju su činili djelatnici Hrvatskoga stočar­ skog centra Nikola Kostiha, Dalibor Janda i Aleksandar Kljujev, izvrsno

4

je odradila najteži dio posla te među najboljima izabrala najbolje.

Stručnoj komisiji pomogao je i Stefan Ryba, voditelj stručne službe u stočarstvu u Slovačkoj, koji je izabran za počasnog člana komisije. Suci su ocijenili uvježbanost vođenja teladi te opći dojam koji su ostavili mladi uzgajivači. Pobjednicima je pehare uručio ravnatelj Hrvatskoga stočarskog centra Franjo Poljak, dipl. ing., dok su brojne naturalne nagrade osigurali sponzori. Ispred generalnog sponzora sajma Dukata d.d. iz Zagreba, poklon-pakete dodijelio je Željko Gregurić, dipl. ing., direktor otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka, dok je ispred Hrvatske mljekarske udruge poklone dodijelila predsjednica Vera Volarić, dipl. ing.

Posjetitelji ovoga zaista zan imlj ivo g natjecanja mogli su zaključiti da će većina mladih uzgajivača goveda zasigurno nastaviti s obiteljskom tradicijom te da su upravo oni snaga za budućnost uzgoja mliječnih krava u Hrvatskoj.

Edukativna predavanja · Osim izvrsno organiziranoga stočarskog dijela sajma, posjetitelji su mogli sudjelovati na dvadesetak različitih predavanja. Posebno vri-

jedi istaknuti predavanje na temu "Mogućnosti malih uzgoja holsteina na globalnom tržištu", u organizaciji Hrvatskoga stočarskog centra i Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajatelja holstein goveda (SUHUH). Izlaganje su održali Zdenko lvkić, dipl. ing., voditelj uzgojnog programa HSC-a i SUHUH-a,te Hans Terler, voditelj uzgoja holstein goveda u Austriji. U sklopu predavanja djelatnici Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. i Centra za unapređenje stočarstva d.d. predstavili su svoje tvrtke i aktualnu ponudu bikova i sjemena.

Također, izloženi su bili i najsuvremenija poljoprivredna oprema i mehanizacija, koja je, prema podacima različitih medija, prodana u velikom broju s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja povećalo maksimalan iznos za povrat kapitalnih ulaganja.

Ovogodišnji 16. jesenski međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu posjetilo je više od 50000 hrvatskih i inozemnih gostiju, što je zasigurno odraz dobre organizacije i kvalitetne ponude hrvatskih i inozemnih izlagača. ■

Mljekarski list 10/2008.

IZ GUDOVCA

Izložba goveda i 16. jesenski međunarodni

bje/avarski sajam AleksandarKljujev,dipl. ing.,Hrvatskistočarski centar

Na tradicionalnom 16. jesenskom međunarodnom

bjelovarskomsajmu, održanomod 5. do 7. rujna 2008., izloženasu goveda iz 11 županija sudionica

elatnici stočarskih službi HSC-a za ovu su izložbu pripremili ukupno 168 grla u sedam pasmina goveda.

D

J.·

Prvonagrađena

grla i šampionka simentalske pasmine Simentalska pasmina goveda predstavljena je s ukupno četiri kolekcije i 50 grla koja su pristupila predvođenju i ocjeni. Komisija u sastavu Vesna Bulić, Zdenka Ivkić, Ante lvanković, Ljiljana Husinec i Dalibor Janda ocijenila je predvedena grla.

U kolekciji steonih junica prva je krava Tamara HR 0101145741 (Ego x Malift), čija je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 6738 kg mlijeka sa 4,7% mliječne masti i 3,6% bjelančevina.

Vlasnik grla je Đurđica Heri iz Predavca.

U kolekciji mladih krava prvonagrađena je Lara HR 8100762549 (Einser x Saladin), koja je u prvoj kontroli proizvela 19,75 kg mlijeka sa 4, 15% mliječne masti i 3,52% bjelančevina. Vlasnik grla je Jovanka Rajaković iz Predavca. U kolekciji ostalih krava najbolja je Geola HR 5101272604 (Marin xZaradi), kojaje u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7204 kg mlijeka sa 4,5% mliječne masti i 3,3% bjelančevina.

6

Najbolja steonajunica obiteljiHeri

Mirka Bor!ent'ć s najboljomiz kolekcijeostalihkrava Mljekarski list 10/2008.

IZ GUDOVCA nasnik grla je Mirko Borlenić iz :irkvene.

U kolekciji bikovskih majki 1ajboljomje ocijenjena krava Gacka 1R 1100877518 (Rentano x Streib), wja je u maksimalnoj drugoj aktaciji proizvela 7323 kg mlijeka sa ~.64% mliječne masti i 3,44% ,jelančevina. Vlasnik grla je Jragutin Beštek iz Kuštana. Šampionskim grlom simental;ke pasmine proglašena je krava ~ina HR 4101011512 (Pongo x fonk), koja je u maksimalnoj drugoj aktaciji proizvela 8197 kg mlijeka sa J ,8% mliječne masti i 3,8% ,jelančevina. Vlasnik grla jejovanka lajaković iz Predavca.

Najboljim bikom simentalske ,asmine proglašen je rasplodni bik itar HB 7619 (Streller - Montgonery), oteljen 13.1.2003., koji je u :estiranju ostvario !Mli 151, IMes 96; ranjština na 1O kćeri 102-104-100n. Vlasnik grla je Centar za ;točarstvo iz Slavonskog Broda.

Pivonagrađena grla i šampionka holstein pasmine Holstein pasmina goveda pred;tavljena je trima kolekcijama i sa 25 ~rla koja su pristupila predvođenju i )Cjeni. Komisija u sastavu Vesna Bulić, Zdenko lvkić, Hans Terler :Austrija), Pero Mijić i Aleksandar Kljujevocijenila je predvedena grla.

U kolekciji steonih junica prvu 11agradu dobila je krava HR 5101007273 (Delta x Etazon Saratoga), čija je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 7156 kg mlijeka sa 4,25% mliječne masti i 3,46% bjelančevina. Vlasnik grla je Farma Salaš iz Marijanca.

U kolekciji mladih krava prvonagrađena je Tanja HR 3100909938 (Leonardo x Balkan), koja je u prvoj kontroli proizvela 32, 17 kg mlijeka sa 4,27% mliječne masti i 3, 15% bjelančevina. Vlasnik grla je Davor Šmidt iz Palešnika.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvonagrađena je Kmica HR 7100145989 (Has x Poni), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji

Mljekarski list 10/2008.

Najbolja bikovska majka obiteljiBeštek

]ovanka Rajaković sa šampionkomsimentalskepasmine

Milan Miklin s najboljomiz kolekci/eostalihkrava 7

IZ GUDOVCA

======================~

svojom teladi.

Mladi uzgajivači iz šest županija predstavljali su devet klubova, a bili su podijeljeni u četiri dobne skupine. Voditelj programa (ujedno i sudac) bio je Nikola Kostiha, dok su ostali suci bili Dalibor Janda i Aleksandar Kljujev.

Kao počasni član komisije sudjelovao je i Stefan Ryba iz Slovačke.

Suci su ocjenjivali opći dojam te uvježbanost vođenja teladi.

Pregled prvonagrađenih po skupinama: 1. dobna skupina od 2 do 5 godina Ema Krušić, 2 godine, Damjani 2. dobna skupina od 6 do 9 godina PredstavnikFarmeSalaš sa šampionskim Barbara Vacek, 9 godina, Veliki grlomholsteinpasmine Zdenci 3. dobna skupina od 10 do 13 proizvela 6829 kg mlijeka sa 3,98% kolekcijom križanaca simentalca i ~odina - Petar Plantak, 1Ogodina, charolaisa (4 krave, junice i bika) u mliječne masti i 3,34% bjelančevina.

Stefanci Vlasnik grla je Milan Miklin iz vlasništvu Željka Cepetića iz Virja i 4. dobna skupina od 14 do 16 kolekcijom križanaca simentalca i Preseke. godina - Ana Dolenac, 14 godina, Šampionskim grlom holstein hereforda, koja se sastojala od krave Stara Plošćica pasmine proglašena je krava HR i teleta u vlasništvu Rodoljuba Okrugli stol 2100560303 (Delta Martin x Džakule iz Sjeverovca. i aukcijska prodaja Lička buša predstavljena je Skalsumer Sunny Boy), koja je u U subotu, 6. rujna 2008. dvjema kolekcijama. U prvoj su bili maksimalnoj drugoj laktaciji godine, u velikoj sajamskoj dvorani proizvela 12133 kg mlijeka sa 4,53% krava, tele i bik Katice Franić iz SmiHrvatski stočarski centar i Središnji ljana, a druga se kolekcija sastojala mliječne masti i 3,28% bjelančevina. savez udruga hrvatskih uzgajatelja Vlasnik grla je Farma Salaš iz od dviju krava, junice i tri bika holstein goveda (SUHUH) orgau vlasništvu Ilara Paskojevića iz Marijanca. nizirali su okrugli stol na temu Dubrovnika.

Najboljim bikom holstein "Mogućnosti malih uzgoja holsteina Istarska govedo predstavljena pasmine proglašen je rasplodni bik na globalnom tržištu". Izlaganja su Etappe HB 464 (EMERSON ET X je kolekcijom koja se sastojala od dviju krava, junice, dva teleta i vola. održali Zdenko lvkić, voditelj GEOFRY), oteljen 31.7.2000. uzgojnog programa HSC-ai SUHUHgodine, koji je u testiranju ostvario Jedna krava je u vlasništvujosipa Broa, te Hans Terler, voditelj uzgoja URUV 115, RUV/ML120, RUV/REP skvara iz Barbana, vol je u vlasništvu holstein goveda u Austriji. Pred105, RUV/DUG 92, RUV/SS 77; Marija Udovičića iz Radetića, a ostala stavnica Centra za reprodukciju u vanjština na 61 kćeri 117-115-114- su grla u vlasništvu Azrri d.o.o. iz stočarstvu Hrvatske d.o.o Ivanka 109. Vlasnik grla je Centar za una- Pazina.

Majić - Batić i Dražen Grgurić iz Slavonsko-srijemski podolac pređenje stočarstva, Osijek.

Centra za unapređenje stočarstva predstavljen je kolekcijom koja se Charolais pasmina goveda d.d. predstavili su navedene centre i predstavljena je kolekcijom od 4 sastojala od krave, teleta i bika u bikove te sjeme koje imaju u junice i kolekcijom od 4 krave u vlasništvu Andrije Zmajića Klasa iz ponudi.U nedjelju, posljednjeg dana Starih Perkovaca. vlasništvu Centra za travnjaštvo sajma, održana je i aukcijska prodaja Treći bambino kup Agronomskog fakulteta Sveučilišta steonih junica. Od prijavljenih 38 mladih uzgajivača u Zagrebu, dok je hereford pasmina grla aukciji je pristupilo 29 grla od predstavljena jednom kolekcijom U sklopu sajma održan je Treći kojih je na sajmu prodana njih 27. krave i teleta u vlasništvu Rodoljuba bambino kup mladih uzgajivača Prosječna procijenjena, odnosno Džakule iz Sjeverovca. simentalskih goveda, na kojem je početna cijena iznosila je 11.428 predstavljeno 30 mladih uzgajivača kuna, dok je prosječna prodajna Sustav krava - tele predstavljen je dvjema kolekcijama, i to: odjevenih u narodne nošnje sa iznosila 12.390 kuna. ■ 8

Mljekarski list 10/2008.

AHIGIJENA Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! , ~~i.;;.i.;:~J~

Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

lo Shielct®-Polimerizirana barijera · Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard® Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucidll!.. kozmetička emulzija Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~dm=)~.

Kove~pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

.vrtnica17 • HR-10000Zagreb• tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321633 ,....-

-------11111111111a1.,,..,~ICOIAII ww.ecolab.com

Piše: Zdenka lvkić, dipl. ing., Hrvatskistočarski centar ikovske majke najbolje su krave iz našeg uzgoja, dok su za bikovske očeve isključivo odabirani najbolji bikovi iz najjačih stranih uzgoja (Kanada, SAD, Nizozemska i Njemačka).

Mlade bikove poslije testiraju i ovisno o rezultatima koriste na našoj holstein populaciji. Osim njih korišten je i značajan broj stranih bikova, koji su kao mladi ili testirani bikovi uvezeni u Hrvatsku. Zadnjih godina centri za umjetno osjemenjivanje uvezli su 15-ak testiranih živih holstein bikova, kojima je osjemenjeno približno 60% krava i junica. Oko 25% svih osjemenjivanja pripada onim stranim bikovima koji su u Hrvatsku došli putem duboko smrznutog sjemena (DSS). Preostalih 15% pripada bikovima iz domaćeg uzgoja, mladim bikovima iz sustava dvostrukog testiranja i mladim bikovima iz nacionalnoga uzgojnog programa.

Osobito je znakovit podatak da se na ove potonje odnosi manje od 4% svih osjemenjivanja, što je premalo ukoliko nastojimo testirati naše mlade bikove. Sukladno uzgojnom programu goveda (2007.), sve mlade bikove treba testirati na populaciji prvotelki, i to do maksimalno 2000 doza po mladom biku. Poznata je činjenica, koja je karakteristična za razvijene uzgoje, da treba testirati 1O - 12 mladih bikova kako bi se dobio jedan (1) pozitivan bik. Ovaj posao je

B

10

vrlo skup i opravdanje jedino ako se sjeme tog bika prodaje i izvan našeg uzgoja. U ostalim slučajevima treba pronaći modele suradnje i testiranja s partnerima iz inozemstva, gdje bi se određen broj mladih bikova iz našeg uzgoja testirao i vani.

Naravno, glavni preduvjet centrima za umjetno osjemenjivanje je dobivanje EU broja i postojanje čvrste suradnje s inozemnim partnerom. Mladi bikovi koji se trenutno nalaze u test osjemenjivanju proizvod su nacionalnoga uzgojnog programa (ciljano sparivanje + embriotransfer) ili ciljane suradnje s inozemnim uzgojima.

Nakon test osjemenjivanja ove bikove treba držati do trenutka dobivanja rezultata testiranja, koji će odrediti njihovo daljnje korištenje. Dakle, nakon proizvedenih 2000 doza oni se više ne koriste za Taf,/,.,1 I • J/,1,/i

osjemenjivanje. Iznimka mogu biti samo mladi bikovi čije korištenje traže pojedini uzgajivači ili uzgojne organizacije, što je definirano Uzgojnim programom.

U skupini čekajućih bikova (ne koriste se za osjemenjivanje dok ne pristignu testovi - najmanje 5 godina starosti) trenutno se nalaze bikovi DONAT-ET (Dutch Doy/Celsius),

l,ik 1·1l10/~1e1111•n:,11111tl'

ŽIVOTNIBROJ

IME

OTACI MAJČIN OTAC

UZGOJ

GOD.

HR6101165628

ODIN

OMAN/CISCO

HRVATSKA

2007.

HR8101317997

OMAN/CEDAR

HRVATSKA

2007.

FORBIDDEN I MASCOT

HRVATSKA

2006.

HR 8101255299

ORION FANTOMET HOLM-ET

MR SHIPS/ CHARM

HRVATSKA

2007.

HR9101305414

0-MAR

O MAN/LUNAX

HRVATSKA

2007.

HR9101392043

MINISTER/ GELPRO

HRVATSKA

2007.

MINISTER/ GELPRO

HRVATSKA

2007.

LANCELOT / CONVINCER

HRVATSKA

2007.

NL448781170

MISTER-ET MINISTERET LANCELOET SHALIMAR

SHOTTLEI FINLEY

NJEMAČKA

2006.

DE 0662956004

TUVOK

TOYSTORY I EMERSON

NJEMAČKA

2007.

HR2101270067

MARKIZ

MARION/MARKER

HRVATSKA

2007.

HR 1101016943

HR6101254647 HR0101254645

-

Ml:feka.rski list 10/2008.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA BAMS(Blauer/Lasso) i LUCKY(Lucky ne bi ga trebalo koristiti na Što se tiče bikova koji su došli Mike/Rudolph). junicama. Ukupni indeks bikaje 122. putem DSS-a, glavna je karaKvaliteta sukladna MALLIN (MANAT/ ESQUIMAU) kteristika njihov vrlo veliki broj. Na je također bik ujednačenih osobina, njih u ovom trenutku otpada oko kriterijima Kao što je navedeno u uvodu, glavne karakteristike kćeri su: velika 25% svih osjemenjivanja. Osim što veliki broj bikova 60% svih osjemenjivanja pripada mliječnost (+ 1753), odličan indeks nepotrebno otežava praćenje, uočljiva je pojava uvezenim živim testiranim bikovi- za mlijeko - 130, dobra razina "sličnih" bikova (veliki broj bikova ma. Zbog velikog broja i različite bjelančevina u mlijeku, dugosličnih osobina), kao i više bikova iz kvalitete, ovdje je dobro navesti vječnost, vrlo dobar eksterijer, osoiste linije (opasnost od značajnije samo bikove koji su pogodni za bito vime (111 ),jače izražen mliječni pojave uzgoja u srodstvu, s obzirom korištenje u većini holstein stada u tip (121 ). Ukupni indeks bika je čak na veličinu populacije). Zato je Hrvatskoj. Zajednički je cilj da 131. Navedene karakteristike omonužno prilikom odabira bika posveuzgojna kvaliteta ovih bikova bude gućile su mu stjecanje statusa elittiti dovoljnu pozornost pedigreu sukladna kriterijima koje je kreirao nog bika za 2008. godinu. bika i krave.

Hrvatski stočarski centar, a podržani Naravno, koriste se i bikovi koji Bikovi (DSS) koji udovoljavaju kriterijima iz kriterijima navedenima u Uzgojnom su od strane Savjeta za provedbu ne udovoljavaju uzgojnog programa i Stručnog Uzgojnog programa. Nadamo se da programu, a nalaze se na našem odbora Središnjeg saveza udruga ćemo sustavnim radom njihov tržištu, potječu iz četiri države: SADhrvatskih uzgajivača holstein učinak svesti na najmanju moguću a, Nizozemske, Njemačke i Kanade. na veliko goveda (SUHUH).Kriteriji se odnose mjeru. S obzirom Ti su bikovi: na proizvodne, funkcionalne i korištenje stranih testiranih bikova, • SAD: TOYSTORY (Bw Marshall/ eksterijerne osobine, kao i razinu nužno je pronaći model prema Patron), JUDSON (Stormatic/Manpouzdanosti testova (minimalan kojem će biti moguće testirati naše fred), EVERETT (Emerson/Bellbroj kćeri u domicilnom uzgoju). mlade bikove (uz njihovo testiranje i wood), LYNCH (MerrilVTarget), Potencijalno, ovi bikovi proizvest će u stranom uzgoju). Treba istaknuti STOPPER (Bw Marshall/Charm), velike količine sjemena i postići će vrlo dobar primjer Austrije, koja EARNIT (Zenith/Outside), DOUG značajan učinak u našem uzgoju. U također raspolaže malom popu444 (Mtoto/ Emory), DUTCH SCORE (Score/Ethan"BL), skupinu testiranih živih bikova koji lacijom holsteina i ograničenim MARMAX(Bw MarshalVMomentudovoljavaju navedenim kriterijima kapacitetima testiranja. spadaju samoJOHNBOY, HERZBUBE i MALLIN. Svi bikovi potječu iz njemačkog uzgoja.

JOHNBOY (JOCKO BESN/ RUDOLPH)je elitni bik za 2007. godinu, a glavne karakteristike kćeri su: velika mliječnost ( + 1718), vrlo dobar eksterijer, osobito noge (121) i veći okvir (116), dobra muznost, dobre osobine lakoće teljenja i % mrtvorođene teladi. Ukupni indeks bikaje 119.

HERZBUBE (HERSHEL/ ESQUIMAU)je bik ujednačenih osobina. Glavne karakteristike kćeri su: dobra mliječnost (+ 1235), dobra razina bjelančevina u mlijeku, dugovječnost, vrlo dobar eksterijer, osobito noge (120), vime (110) i veliki okvir (126). Skupni indeks eksterijera je vrlo dobrih 124. Zbog moguće pojave težih teljenja (87),

MALLIN, elitni bik za 2008. godinu

Mljekarski list 10/2008.

11

SELEKCIJA

I R.EPRODUKCIJA

~~~~~~=======~==

nosti odgovara modernim trendovium), MOSCOW (Bw MarshalVIn(Winchester/Patron). ma u razvijenim uzgojima. Naravno, tegri ty), BOONE (Bellwood/ • NJEMAČKA: RAMOS (Rudolph/ Leadman), DECKER (Bw MarAmbition), JOSE Uocko Besn/ postoji još kvalitetnih bikova i shalVPatron) (ciljano za popravak Formation), LANCELOT(Lukas/To- svakako preporučujemo njihovo osobina eksterijera), GALLEON nic), MARBACH (Bw Marshall/ korištenje. Nažalost, na terenu se (Rudolph/Altaluke), MARION Rudolph), JANOS Qocko Besn/ koriste i DSS bikova iz uvoza koje ne (Addison/Formation), POTTER Juror), ALVES(Amel/Mica), DELIG- udovoljava uzgojnim kriterijima (Manfred/Juror), MR SAM HT (Decision/Bellwood), LAUDAN navedenima u Uzgojnom programu.

(Durham/Emory), BLITZ (Emory/ (Lukas/Raider), JEFFERSON Qocko Nadamo se da ćemo sustavnim eduRockie) i OMAN (Manfred/Elton).

Besn/Dombinator), MINISTER kativnim radom njihov učinak svesti • NIZOZEMSKA: FABIAN-crveni (Mtoto/Rudolph) i GIBOR(Gibbon na najmanju moguću mjeru. Sve za/Sunnyboy).

(Creylo/Pigeonwood), SUPPORT interesirane uzgajivače koji trebaju (Sabre/Ronald), PARAMOUNT • KANADA: GOLDWYN Qames/ informacije o pojedinim bikovima Uocko Besn/Fatal), CANVAS Storm), PAGEWIRE (lnquirer/ molimo da se obrate Odjelu za (Sparta/Celsius), KIAN-crveni Storm) (teža teljenja, ne na junice) uzgoj, selekciju i razvoj govedar(Andries red/Sunnyboy), TULIPGIVENCHY (Storm/Mandel) i T- stva HSC-a, SUHUH-u ili centrima za crveni (Nighthwak/Tonto red), DEREK (Durham/Mandel) (ciljano umjetno osjemenjivanje. HSC će GRANDPRIX (Lord Lily/Mascot), za popravljanje osobina vanjštine, zajedno sa SUHUH-om i nadalje OLYMPIC (Addison/Besne Buck), osobito vimena). nastojati preporučivati korištenje EMIL li (Emerson/Esquimau), Sve je izraženije korištenje bikova poželjnih osobina s obzirom NEVADA(Novalis/Cash) i WIN 395 seksiranog sjemena, što u potpuna uzgojne ciljeve. ■

=Jur~m!: E. de Piennesbb,Vrbovec

01 /2791-990 01 /2791-822 Kreditido 10godina, - bezučešća, - bezjamaca, • bezhipoteka II Povrat kapitalnih ula an a od 40%!

12

Ml,iekarskiLwt 10/2008.

IZGRADNJA

TALA ZA MUZNE KRAVE

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTNERA ✓ NAJPOVOLJNIJU

-IZDVAJAMO

IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTAOD DRVENIH REŠETKASTIHNOSAČA

\ \i

CIJENU

✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUĆ U RUKE ✓ ISKUSTVO

s Inženjering d.o.o., Jadranska avenija bb (pri SBZ), 10020 Zagreb

01 6594 830 • Fax. 01 6594 640 • www.haas.hr • haas@haas.hr

Haas

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

TKO ĆE I KAKO POVUĆI NAŠE MLJEKARSTVO NAPRIJED? slučaju,

proizvođači

Da bi se aktivirala populacija malih proizvođača na značajnije

unapređenje i veličine i kakvoće

svoje proizvodnje, potrebno je i nešto više od ponude povoljnih uvjeta kreditiranja

nikako da da se snižavanje cijena Već dugo u svijetu ne postoji nafte odrazi na uvjete njihova gospodarski i politički sustav neke poslovanja kroz cijene goriva, ali i zemlje koji bi bio u potpunosti kroz cijene mineralnih gnojiva. Soja odvojen od drugog. Tako se i naše i kukuruz jedne su godine vrlo skupi hrane ili biogorivo. A sigurno je kako gospodarstvo već dugo ravna prema zbog globalnog -tržišta, sljedeće će u razmjerno kratkom roku kretanjima na globalnom - svjet- godine već nisu, zbog istoga tog naizgled primamljiva proizvodnja skom tržištu, a već više od 5 godina i tržišta. Ove je godine odjednom u uljane repice ili kukuruza za agrarnu politiku podredili smo svijetu dosta površina za kukuruz i biogorivo doći u gospodarski preporukama i odrednicama EU-a, kao hrane i kao izvora energije? položaj sličan proizvodnji mlijeka, što za nas prije svega znači da smo u Prije će biti da se u razvijenom jer svako društvo želi da energenti i velikoj mjeri ograničili zaštitu svijetu postigla ravnoteža tržišta hrana budu dostupni i jeftini svim domaće proizvodnje. koja kod nas nikako da se nađe. Zato njegovim članovima. Hoće li tada Prema teoriji kaosa, leptirova su "potresi" kod nas tako jaki i gospodarstva opet mijenjati proizmahanje krilima u Japanu izazvat će dugotrajni. vodnu orijentaciju u nešto čime se uragan na drugom kraju svijeta. Što Toje ijedan od razloga zašto se "na brzinu" i s malo truda može se mljekarstva tiče, ovo se prilično kod nas kod većeg dijela proizvo- zaraditi? dobro osjetilo prošle godine kad je đača, koji obujmom proizvodnje Teško da će nakon ovih "leptir" u Kini pokazao kako je u (broj krava u gospodarstvu), pro- nekoliko godina, u kojima raznim mogućnosti i potrebi trošiti sve više izvodnošću (litara mlijeka po kravi ili operativnim programima možemo i više mlijeka. Zbog nedostatka prihodu po zaposlenom) i kakvoćom ozbiljnije djelovati na povećanje mlijeka u Kini pojačan je svjetski proizvodnje (mlijeko EU kakvoće), konkurentnosti domaće proizvodizvoz, pa ga je nedostajalo na sve češće odustaju od mljekarstva i nje, doći do značajnijih pomaka u drugim tržištima, što je uzrokovalo traže neke druge profitabilnije mljekarstvu, jer je u zadnjih desetak porast proizvođačka-prodajnih poljoprivredne proizvodnje. Neki godina ovo treći ili četvrti "val""koji cijena. Druga je stvar priča o po našoj dobroj praksi nude se temelji na možda različitim poskupljenju hrane općenito zbog proizvodnju uljarica i kukuruza kao modelima, ali istim nositeljima toga što se javlja nedostatak energenata, jer kao to trenutno razvoja. Nakon obilatog sudjelozemljišta za njezinu proizvodnju.jer jamči najbolju "zaradu". Pritom se vanja državnih potpora proizvodnji, se alternativni izvori energije traže zaboravlja kako je i sedam godina došli smo do jedne od kritičnih upravo u poljoprivredi (uljarice, debelih krava brzo prošlo, a zaraditi točaka u razvoju mljekarstva koja se kukuruz ...). U prvom slučaju naše mogu samo oni koji rade puno i u određenoj mjeri vjerojatno može proizvođače nije zahvatilo globalno kvalitetno, ili barem kvalitetno. Isto nadići nemilosrdnim tržišnim kretanje prodajnih cijena ni u tako, s ovoliko zapuštenoga i mehanizmom - opstaju samo oni tako visokim iznosima ni u tako neobrađenoga poljoprivrednog koji se mogu prilagoditi odnosima dugom razdoblju kao europske zemljišta teško je govoriti o nekoj na tržištu unapređenjem vlastite proizvođače mlijeka. U drugom konkurenciji površina za izbor proizvodnje.

Prof.dr. se. ZoranGrgić

14

dočekaju

M{jekarski list 10/2008.

EKONOMIKA Kretanje broja proizvođača i proizvodnje mlijeka u nas U posljednjih pet godina, zbog svakogodišnjih visokih ulaganja kroz državne poticaje i kredite te poticaje mljekare na osnovnu cijenu i državni poticaj, ali i strožih kriterija isporuke mlijeka, došlo je do značaj­ nijih promjena u strukturi proizvodnje pa i njezinoj visini. Pomoć sektoru donijelo je povećanje otkupa veće od 150 milijuna litara, ali i značajno smanjenje broja proizvođača s oko 59000 na oko 32000 (za ove "izgubljene", nažalost, najčešće nije nađen alternativni izvor dohotka).

Uz smanjenje broja muznih grla sa 257000 na 177000 otkup mlijeka povećan je s oko 500 na oko 650 milijuna litara. To povećanje mlijeka, najviše iskazano u posljednje tri godine, prema procjenama u razdoblju 2004. do 2007., rezultat je oko 1,5 milijardi kuna državnih poticaja za mlijeko, gotovo isto toliko iz državnih i komercijalnih kredita, opet subvencioniranih od države modelom kapitalnih ulaganja i vjerojatno jednako takvim poticajima za mlijeko od strane mljekarske industrije. Oko milijarda kuna kroz državno premiranje mlijeka uložena je samo u razdoblju 2002. do 2004. godine, pa se bez plaćanja za osnovnu cijenu mlijeka može reći da je poticanje i kreditiranje proizvodnje u tom investicijskom ciklusu samo u sektoru mlijeka bilo oko 5,5 milijardi kuna. Za povećanje otkupa od 100 milijuna litara, to znači ulaganje od 55 kuna po litri mlijeka.

Puno ili malo? Dosta. Ali nedovoljno ako se ne napravi novi pomak u godinama koje slijede.

U navedenom razdoblju prepolovljen je broj proizvođača. Povećan je broj isporučitelja mlijeka s više od 30000 litara godišnje, a kategorije ispod te količine smanjene su i za više od 60%. Ne možemo biti

M(jekarski list 10/2008.

POLJOPRIVREDE

Grafikon 1: Kretanje brojaproizvođača prema količini isporučenog mlijeka 2003. - 2007. godine

2003.

2007.

manje od 1O tisuća ■ od 1O do 30 tisuća

□ od 50 tisuća do 100 ■ preko 100 tisuća litara

O od 30 tisuća do 50

Grafikon2: Struktura proizvodnjemlijekapo isporučiteljima 2003. - 2007. godine

2003.

2007.

■ preko 100 tisuća litara □ od 50 tisuća do 100 ■ od 1O do 30 tisuća

□ od 30 tisuća do 50

manje od 1Otisuća

zadovoljni što još uvijek samo 15%ili manje od 5000 proizvođača isporučuje više od 30000 litara mlijeka godišnje, iako je udio takvih proizvođača prije pet godina bio samo 4,04%. Ovi "veliki" proizvođači

2003. god. isporučivati su oko 31, 1% ukupno otkupljenog mlijeka u nas, a danas predstavljaju 64, 1% proizvodnje.

Prema podacima u tablici 1 vidljivo je kako veliki isporučitelji

15

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

postižu i bolju prodajnu cijenu, jer se u pravilu radi o mlijeku više kakvoće. U posljednje dvije korekcije došlo je do dodatnog smanjenja ciljne cijene mlijeka kategorijama mlijeka izvan EU kakvoće, što malim isporučiteljima dodatno pogoršava gospodarski položaj.

U zadnjoj rundi pregovora prije pristupanja EU pokušavamo izboriti za sebe što bolje mjesto. Pitanje je koliko se sadašnja struktura proizvođača može mijenjati na bolje i koliko broj proizvođača koji preostaje može popunjavati bilancu kakva se očekuje - porast otkupa iznad sadašnjih 650 milijuna litara i porast udjela mlijeka EU kvalitete (nekadašnja E i I. klasa) sa sadašnjih 64 na oko 90 posto, kako je to u zemljama EU-a. lz kojeg dijela proizvođača namiriti potrebno povećanje od oko 119 milijuna litara E i I. klase? Hoće li isporučitelji s više od 30000 litara mlijeka godišnje, prema današnjim uvjetima, moći proizvoditi 100 posto mlijeka u standardu, a da uz to od najslabije i najbrojnije kategorije proizvođača (do 30000 litara isporučenog mlijeka godišnje) unapređenjem proizvodnje dobijemo i oko 25 milijuna litara (27 posto njihove sadašnje proizvodnje izvan standarda) kvalitetnog mlijeka?

Kako odrediti razvoj proizvodnje .u skoroj budućnosti?

Populacija ''velikih" proizvođa­ ča u stvari je mala, samo nešto manje od 5000 proizvođača, a u svom razvoju već je ograničena kreditima. Samo manji dio njih spreman je ulagati u dodatno povećanje proizvodnje, pa se od njih ne može očekivati previše. Kad u petogodišnjem razdoblju unaprijediš kakvoću i količinu mlijeka po muznom grlu, svaki dalji pomak nije više ni tako brz ni tako značajan.

Mali proizvođači u pravilu su ograničeni zemljišnim posjedom, što je dodatno ograničenje. Pitanje je koliko su spremni ući u rizik

16

Tablica1: Brojisporučitelja i prosječna prodajnacijenau 2007. godini* Broj > 100 tisuća litara od 50 do 100 tisuća od 30 do 50 tisuća od 1O do 30 tisuća < 1Otisuća litara Ukupno

Prosječna

isporučitelja

Ukupno kn/L

795 1684 2354 9163 17963

3,040 2,929 2,843 2,675 2,562

osnovna cijena kn/L 2,131 2,058 1,990 1,880 1,802

31959

2,849

1,999

Poticaj države kn/L 0,909 0,870 0,853 0,795 0,760

O849

* bez premije mljekare velikih ulaganja, i mogu li u tako Zaboravlja se na činjenicu da postoji kratkom roku promijeniti svoja dobar dio proizvođača koji nije shvaćanja te maksimalno iskorištaunaprijedio svoju proizvodnju tako vati proizvodni potencijal muznih da bolje iskorištava potencijal muzgrla i tehnologije proizvodnje hrane nog grla. Edukacija državnih službi u uvjetima ograničenih resursa potpore poljoprivrednicima se kao (krmni slijed). neobvezujuća pokazala efikasnom I treba li ih "nutkati" na kredite i samo za manji broj korisnika. "nagovarati" na razvoj, a da ih se pri' U ovom trenutku mijeje toga ne upozori na rizike koji : ' : karska industrija može predstoje? I tko bi im trebao pomoći : više napraviti u razvoju proizvodu tom razvoju, za koji se povoljnih . nje mlijeka nego državne službe izvora sredstava danas razmjerno potpore, uključujući i resomo lako nalazi (operativni program, ministarstvo. I prijeje "sirovinska" program povrata kapitalnih ulaga. služba mljekara pokazivala veliku nja, komercijalni krediti). Državne : učinkovitost savjetodavnog rada, službe potpore u svom radu imaju : veću nego državne službe. nekoliko ograničenja.Jedno je da su u pravilu besplatne, pa ih isto tako u Vrlo vjerojatno bi to ostvarila i pravilu proizvođači i ne uzimaju sada. Najviše i zato što su isporunajozbiljnije. Isto tako, državna čitelji mlijeka svakodnevno upućeni potpora navedena u početku teksta na mljekare kao otkupljivače svojih isplaćuje se proizvođačima neoviproizvoda. I jednima i drugima sno o tome kako kvalitetno proiz- važno je zadržati količinu i kvalitetu vode mlijeko. Nitko proizvođača ne mlijeka u otkupu. Problem može biti obvezuje da proizvodi što bolje i samo u činjenici da si konkuriraju u više može, sukladno tehničkom pogledu dohotka. Proizvođači žele kapacitetu i krava, i zemljišta, i što veću otkupnu cijenu, a mljekare mehanizacije. nižu. To se nikad neće promijeniti, Od kad je resorna ministarstvo pa se i jedni i drugi moraju naći u promoviralo, a zatim i stavilo u ravnoteži- kako to već ide na tržištu. realizaciju Operativni program Sigurno je da bi zadovoljstvo razvoja govedarske proizvodnje proizvođača sadašnjom otkupnom došlo je do značajnih promjena u cijenom bilo veće kad bi kakvoća i strukturi proizvođača. Kao osnovno količina mlijeka po grlu bila veća. ograničenje razvoja proizvodnje Time bi i pritisak na povećanje mlijeka na obiteljskim gospodarcijene bio manji, što u svakom stvima redovito se naglašava nedo- slučaju dugoročno odgovara i statak poljoprivrednog zemljišta. otkupljivaču. ■

Mljekarsk/ list 10/2008.

prodtye te n h n ca proizvoda ima, ml,eka....,._•n i trgo ma diljem ueta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL1 SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našojkarantenisteone junice vrhunskekvaliteteiz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike,kupite junice direktno od proizvođača!

1Ogodina u 'lf rvatskoj Z,ghvaljujemo na povjerenju

Inter-Ago d.o.o.

EZ

GRANICA

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

RATARSKE

I KRMNE KULTURE

RANA SJETVA OZIME PŠENICE Piše: Doc. dr. se. ZlatkoSvečnjak Pravodobno i kvalitetno provedena sjetva prvi je preduvjet agronomski učinkovite i gospodarski opravdane proizvodnje ozimih žitarica. Optimalni rokovi sjetve za pšenicu su od 15. do 25. listopada, a za raž, ječam i tritikale sjetva može započeti već u prvom desetodnevlju listopada. Ti rokovi sjetve osigurat će optimalno klijanje, nicanje i razvoj usjeva u cilju ostvarenja najpovoljnije fenofaze za ulazak u zimsko razdoblje, a to je početak busanja s jednim do tri izboja ovisno o kulturi. Nažalost, u širokoj proizvodnji najveći propusti česti su baš u jesenskoj sjetvi, i to zbog više razloga.

Najčešći je predusjev pšenici i ostalim ozimim žitaricama kukuruz za proizvodnju suhog zrna, koji u dosta slučajeva prekasno napušta tlo pa se osnovna i predsjetvena obrada tla ne mogu obaviti pravodobno, što uzrokuje zakašnjele rokove sjetve. U tim zakašnjelim rokovima i obrada tla također je otežana, paje sjeme često položeno u loše pripremljenu sjetvenu posteljicu što može rezultirati slabim i neujednačenim nicanjem. Nasuprot tome, u plodoredu gdje su predkulture pšenici bili usjevi koji se skidaju vrlo rano (primjerice uljana repica), sjetva može započeti i prije optimalnih rokova. Rana sjetva u pravilu ima manje nedostataka u usporedbi sa zakašnjelim rokovima pa takva agrotehnička mjera može biti opravdana ako se iz organizacijskotehničkih ili nekih drugih razloga sjetva svih površina ne može obaviti unutar optimalnih rokova.

18

Prednosti rane sjetve pšenice U ranim rokovima sjetve može se obaviti kvalitetna predsjetvena priprema tla i time omogućiti dobro i ujednačeno klijanje i nicanje usjeva ozimih žitarica. Posljedično se i količina sjemena potrebnog za sjetvu može osjetno smanjiti u usporedbi s onom koja se uobičajeno primjenjuje u optimalnim i posebice zakašnjelim rokovima sjetve. Niže norme sjetve moguće su jer se očekuju znatno manji gubitci u nicanju, a dulje je i jesensko razdoblje do ulaska u zimu, što omogućava jači razvoj usjeva do ulaska u zimu (puno busanje s dva do četiri i više izboja).

"Ranusjetvu pšenice karakteriziraju specifičnosti koje je korisno poznavati kako bi se ostvarili zadovoljavajući prinosi a smanjila ulaganja u proizvodnju."

Sjetva ozime pšenice može započeti i prije dobro poznatih optimalnih rokova, i to već potkraj rujna odnosno početkom listopada Količina sjemena potrebnog za sjetvu prvenstveno ovisi o kvaliteti predsjetvene pripreme tla, veličini (krupnoći) sjemena, sorti i datumu sjetve. U svakom slučaju, količina posijanog sjemena i svi daljnji tehnološki postupci moraju omogućiti da u žetvi ostvarimo između 600 i 700 klasova po četvornom metru, čime se ostvaruju preduvjeti za postizanje visokih prinosa zrna. Rezultati višegodišnjih istraživanja Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokazuju da većina domaćih i introduciranih sorata pšenice posi-

Sjetva pšenicena obiteljskomgospodarstvu Mljekarski list 10/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTURE janih prije optimalnih rokova postižu istovjetne prinose zrna u gustoj (oko 350 kg/ha sjemena) i niskoj (oko 180 kg/ha) normi sjetve.

Stoga se sjetva u ranim rokovima može obaviti sa svega od 150 do 200 kg sjemena po hektaru, ovisno o specifičnoj veličini sjemena pojedine sorte, a to su značajno manje količine sjemena od uobičajenih.

Tim~ je moguće ostvariti veću gospodarsku dobit, budući da su se smanjila ulaganja u proizvodnju, naravno, uz uvjet da se prinosi zrna održe na istoj razini primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera.

Problemi rane sjetve pšenice Povećanjem broja dana jesenske vegetacije pšenice, što je slučaj u vrlo ranim rokovima sjetve, pšenica se može jako razbusati i stvoriti veliku vegetativnu masu. To nepovoljno utječe na njezinu otpornost na niske temperature tijekom zimskog razdoblja, a posebice tijekom siječnja i veljače kada usjev prelazi u tzv. generativnu fazu i time postaje znatno osjetljivijim na niske negativne temperature (<-10 °C)• Međutim, problemi ove vrste od sve su manje važnosti zbog globalnih procesa zatopljenja, koji nisu zaobišli ni naše krajeve pa su nažalost i naše zime sve toplije.

Pri ranoj sjetvi i nakon toga tople jeseni realno se može očekivati da će iznikli usjev biti u određenoj mjeri zaražen virusom žute patuljavosti ječma, što je najčešći i glavni problem vrlo rane sjetve pšenice. Ovaj se virus u prirodi prenosi lisnim ušima, a najopasnije su populacije lisnih uši koje se prije prezimljenja hrane na rano sijanim oziminama. Stoga su ječam i rano posijana pšenica česti domaćini lisnim ušima, a time i mogućim zarazama ovom virusnom bolesti.

Protekle vegetacijske godine bile su zabilježene vrlo topla jesen i zima,

Mljekarski list 10/2008.

U ranim rokovimaprimjenjujuse niže normesjetve, zbogjačega jesenskognabusavanjausjeva što je omogućilo dug razvoj pa čak i površine oboljelih biljaka i često se prezimljenje lisnih uši. Stoga su na mogu zamijeniti sa simptomima koji značajnom broju polja opaženi su rezultat nepovoljnih zemljišnosimptomi ove virusne bolesti. Sorata vremenskih uvjeta (primjerice pšenice i ječma otpornih na ow bo- oštećenja usjeva od niskih temperalest nema, pa je korisno znati nešto tura, stajaćih voda, loše ishranjenoviše o tome budući da se zaraženi sti i dr.). Tipične su na ječmu promjeusjev također ne može liječiti. ne zelene boje na vrhovima starijih Simptomi virusa žute patulja- listova u svijetlo-zelenu i žutu. Rano vosti ječma vidljivi su dva do četiri oboljele biljke (tek iznikli klijanci) tjedna nakon zaraze, odnosno mogu potpuno zakržljati ili zbog prisutnosti lisnih ušiju koji su skraćenih internodija biti vrlo nisvektori (prenositelji) ove bolesti. kog rasta i s malim klasovima. ZnaKarakteristični znakovi bolesti oči­ kovi bolesti često se vide samo na tuju se u kržljanju i žućenju lisne pojedinim dijelovima, ali pri jakom

Lisne uši su prenositeljivirusa

19

RATARSKE I KRMNE KULTURE napadu može biti zaražena i cijelo polje.

Pšenica je vrlo osjetljiva na ovaj virus, naročito ako su bile zaražene mlade biljčice i nakon toga uslijedi dugo razdoblje razmjerno niskih pozitivnih temperatura (10 do 15 C). Početni su simptomi žućenje listova koji kasnije poprimaju crvenkastu boju.

Zaštitne mjere protiv virusa žute patuljavostiječma sastoje se od redovitih pregleda usjeva ozimog ječma i rano zasijane pšenice, i to odmah nakon nicanja. Tom jednostavnom mjerom lako se može utvrditi prisutnost lisnih uši na mladim biljčicama i po potrebi usjev tretirati odgovarajućim sistemičnim insekticidima, što predstavlja učinkovitu zaštitu od ove virusne 0

Rana zaraza usjeva pšenicevirusomžute patuljavostiječma

bolesti. ■

PSC FERENČAK REGENT

SINCE 1988

VAM PREDSTAVLJA

pflugfabrik

Plug Eurostar ____________

~-~-~-O~rk_a~n

Sjetvos~remač Terastaa:

:rukan

a&fllllfl.,IU.psc.ferencak.h

ZA VAS SPAJAMO Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

20

VRHUNSKE Koprivnica, Čarda 6 Tel/fax 048/647-902

TEHNOLOGIJE Osijek, Livana Omladinska Tel/fax 031/211-902

128

Mije/carskilist 10/200 '.

Poljodjelci, Pioneer dani polja kukuruza su počeli.

Dođite na Pioneer dane polja i pogledajte najbolji svjetski sortiment kukuruza.

AGROTEHNIKA

Predzadnjiotkosznačajan

za prezimljavanje lucerne Lucerna u jesenskom razdoblju, uoči zime, prolazi proces kaljenja, odnosno stjecanja otpornosti za uspješno prezimljavanje Piše: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing.

edan je od uvjeta za uspješno prezimljavanje lucerne dovoljno dug razmak, odnosno broj dana između zadnjeg i predzadnjeg otkosa koji bi trebao biti između 30 pa i 50 dana. Za uspješno prezimljavanje važna je uloga elemenata fosfora i kalija koje sadržavaju biljke. Otpornost lucerne prema mrazu i niskim temperaturama dosta ovisi i o broju otkosa, osobito ako prekasno "skinemo" zadnji otkos. Veći broj otkosa, prečesta kosidba smanjuje otpornost prema zimi. Neke sorte i vrste lucerne uvuku korijenov vrat i krunicu dublje u zemlju i na taj način bolje prezime. Razmak između predzadnjeg i zadnjeg otkosa lucerni mora ostaviti dovoljno dugo razdoblje za nakupljanje rezervnih tvari za uspješno prezimljavanje.

Nakupljanjem rezervnih tvari biljka se sprema prebroditi niske temperature tijekom zime. Rezervne tvari koje će korijen moći usvojiti ovise i o plodnosti samog tla, količini kalija koje ono sadržava. To

J

je hranjivo koje poboljšava sintezu i akumulaciju hranjiva, smanjuje stres i jača otpornost biljke na prezimljavanje.

Vrijeme kosidbe lucerne u optimalnom razdoblju, osim na količinu proizvedene krme utječe i na kakvoću i probavljivost te trajanje lucerišta. Broj otkosa u pojedinim godinama može ovisiti: • o svojstvima razvoja svake pojedine sorte, • načinu upotrebe, • starosti lucerišta i • vremenskim prilikama koje vladaju tijekom godina korištenja.

Za prinos i vijek trajanja lucerišta značajna je kosidba u odgovarajućoj fazi i tijekom cijele godine, pa se ne preporučuje kosidba mladih biljaka prije faze početka pupanja i cvatnje, jer smanjuje sadržaj ugljikohidrata u korijenu što je opet u neposrednoj vezi s dobrim prezimljavanjem. Treba naći sredinu kako bismo osigurali odličnu krmu za stoku bogatu bjelančevinama, a da osiguramo i dugotrajan usjev.

Za dugotrajnost lucerišta važno je i suzbijanje glodavaca koji se redovito naseljavaju u usjev. Od štetnih glodavaca najviše štete na lucerni čine voluharica i poljski miš. Obično svake 3 do 4 godine bilježimo masovnu pojavu tih glodavaca, a pogoduje im suho i toplo vrijeme. Na otvorenim poljima češća je prisutnost voluharice koja čini veće štete u usjevima lucerne i crvene djeteline nego na travnjacima. Voluharica savija gnijezda ispod površine tla, a hrani se zelenim dijelovima biljke i korijenom. Prilične štete čini i u novim lucerištima, jer savijajući gnijezda zemljom zatrpava iznikle biljke i prorjeđuje sklop u koji se naseljava korov.

Nakon sjetve lucerne, tijekom jeseni i zime trebamo obići usjev kako bismo na vrijeme mamcima suzbili veću populaciju voluharice. Kod veće pojave glodavaca može se dogoditi da se lucerište mora preorati.

Savjet za nabavku mamaca za suzbijanje dobro je potražiti kod savjetnika u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu. ■

Piše:Dr. se. DarkoUher

gnojiva potiču mikrobiološku aktivnost u tlu, što omogućavaju brže i bolje razlaganje biljnih ostataka kojih u osobito velikim količinama sadržavaju brdski, a posebice planinski travnjaci.

Organska gnojiva povoljno utječu i na reakciju tla.

rganska gnojiva, stajnjak, gnojovka i gnojnica povoljno utječu na produktivnost travnjaka ako se pravilno upotrebljavaju. Među­ tim, njihova je primjena jeftinija i : ' ' ~rga~ska gnoji~a-u k!serentabilnija na bližim i pristu- : hm thma smanJUJUk1sepačnijim površinama i korištenjem : lost a na slanima zaslanjenost, mehanizacije za utovar, prevoženje : popravljaju aeraciju i povećavaju i razbacivanje ovih gnojiva. : kapacitet tla za vodu. Također, Međutim, treba istaknuti da · pomažu i boljem korištenju hragnojidba samo organskim gnojivima : njiva. ne može u potpunosti iskoristiti proizvodni potencijal travnjaka, pa Međutim, budući da se je potrebna i dopunska gnojidba, organska gnojiva upotrebljavaju na posebno fosfornim gnojivima, jer travnjacima površinski, manje se ovog hranjiva nema dovoljno u tlu iskorištavaju njihova hranjiva, u kao ni u organskim gnojivima. prvom redu dušik koji se lako gubi u Prema svom sastavu i načinu obliku amonijaka. Organska gnojiva djelovanja, organska gnojiva znatno imaju veću meliorativnu ulogu od se razlikuju od mineralnih, što je mineralnih, osobito na prirodnim značajno za gnojidbu travnjaka. Ova travnjacima koja su jače kisela ili gnojiva sadržavaju sva tri osnovna zaslanjena. hranjiva - dušik, fosfor, i kalij, ali u Kruti stajnjak različitim količinama i ovisno o vrsti Ovo se organsko gnojivo gnojiva, načinu njihove pripreme i najviše proizvodi i koristi u praksi, čuvanja kao i postupku pri upotrebi. pa i za gnojidbu travnjaka.

Pozitivno U odnosu na mineralna gnojiva, organska djeluju sporo ali dulje (2 djelovanje stajnjaka na travnjacima do 3 godine). Osim biljnih hranjiva, ponajprije je uvjetovano količinom najviše dušika i kalija a manje N, P, Khranjiva, a njegov utjecaj slabi što je travni pokrivač bolji i redofosfora i nekih mikroelemenata, vitije gnojen mineralnim gnojivima. organska gnojiva sadržavaju i Jačom gnojidbom travnjaka znatne količine organske tvari u mineralnim gnojivima utjecaj povoljnom obliku. Zato ova gnojiva, u odnosu na mineralna, najviše stajnjaka može biti slabiji. Uloga utječu na fizikalna, kemijska i stajnjaka u osiguranju organske biološka svojstva tla. Za travnjake je tvari tla travnjaka od manjeg je od posebnog značaja što organska značaja, jer se ovdje nakupljaju

O

Mljelw.rskilist 10/2008.

velike količine žive i mrtve organske tvari biljaka (8 do 1O tiha), koja se u povoljnim uvjetima razlaže 50 do 60 %. Međutim, na jače kiselim i slabo aeriranim tlima, osobito u hladnijim i vlažnijim planinskim predjelima, organska tvar slabo se razgrađuje pa gnojidba stajnjakom pojačava aktivnost mikroorganizama i razlaganje biljnih ostataka. U povoljnim uvjetima i na nižim položajima gnojidba stajnjakom može ubrzati razlaganje i mineralizaciju organske tvari i smanjiti sadržaj humusa ispod potrebne razine. Kruti stajnjak sadržava veću količinu vode, organske tvari te hranjiva: dušik, fosfor i kalij, kao i određenu količinu mikroelemenata. Sadržaj ovih hranjiva mijenja se ovisno o vrsti i kategoriji stoke, načinu prikupljanja, njezi i čuvanju stajnjaka (tablice 1 i 2).

Različiti autori navode da 100 kg stajnjaka prinos sijena travnjaka

23

AGROTEHNIKA povećava za 8 kg, s variranjem od 3 do 12 kg. Upotrebom 25 tiha stajnjaka povećan je prinos sijena brdskog travnjaka za 3,2 tiha ili 99 posto, uzimajući u obzir godinu gnojidbe i godinu produljenog djelovanja. Stajnjak znatno utječe i na floristički sastav travnjaka.

Upotrijebljenu količini 20 do 25 tiha povećava udio dobrih trava i mahunarki, a znatno potiskuje korove. Na slabijim tlima mogu se upotrijebiti i veće količine stajnjaka za travnjake (oko 35 tiha). Previsoke količine stajnjaka eliminiraju mahunarke, potiču lošije trave i korove, pogotovo ako se ovi travnjaci kasno iskorištavaju. O vremenu upotrebe stajnjaka na travnjacima postoje različita mišljenja.

Prema nekim istraživanjima, stajnjak je bolje upotrebljavati na travnjacima ujesen, dok neki znanstvenici navode da ga je bolje upotrebljavati u proljeće. U našim proizvodnim uvjetima stajnjak se može koristiti kasnije ujesen i ranije u proljeće. Gnojidbu stajnjakom treba obavljati svake druge ili treće godine, i to manjim količinama mineralnih gnojiva, a osobito fosforom koji je deficitaran u većine tala.

Gnojovka Ovo gnojivo je mješavina tekućih i krutih izmeta stoke, s manje ili više vode i bez stelje. Vrlo je pogodno za gnojidbu travnjaka s obzirom na njegovo stanje, sastav i vrijednost. Gnojovka može biti: • svježa - ako se koristi odmah poslije izgnojavanja, • prevrela - ako se čuva određeno vrijeme i fermentira.

Sastav prevrele gnojovke drugačiji je od sastava svježe gnojovke.

S obzirom na udio čvrstih i tekućih izmeta i udio vode, gnojovka može biti: • gusta nerazrijeđena i • rijetka-razblažena Prema sastavu i vrijednosti, gnojovka je bliža gnojnici jer sadržava približnu količinu dušika, fosfora i kalija. Nerazrijeđena gnojovka

24

Tablica1.-Kemijski sastav svježegastajskogagnojau% Vrsta gnoja

Voda

Goveđi

Ovčji

75 71 68

Svinjski

72

Konjski

Organska Ukupni tvar dušik 0,45 20 25 0,58 0,85 30 0,45 25

P2Os

K2O

CaO

MgO

0,25 0,28 0,25 0,19

0,55 0,53 0,67 0,55

0,45 0,30 0,30 0,05

0,10 0,14 0,18 0,09

Tablica2: Kemijskisastav zrelogastajskoggnojau %

75 75

Organska tvar 18 18

Ukupni dušik 0,50 0,60

75

18

75 75

20 20

Vrsta gnoja

Voda

Miješani Plemeniti Gnoj dubokih staja Konjski Ovčji

P2Os K2O

CaO

MgO

0,25 0,32

0,65 0,70

0,60 0,64

0,18 0,22

0,75

0,35

0,75

0,60

0,21

0,65 0,85

0,30 0,33

0,63 0,80

0,30 0,35

0,18 0,30

Tablica3: Sastav gnojovkes obziromna stupanj razrjedenja Sadrža' hranjiva u% Gnojovka N erazriieđena Srednje razrijeđena Jače razriieđena

Organska tvar 14 6 3

je jako organsko gnojivo i upotrijebljena površinski u većim količinama može negativno utjecati na travnjake, pa i prouzročiti oštećenje trava.

Velike količine ovoga gnojiva s travnjaka mogu eliminirati dobre trave i mahunarke, a potaknuti razvoj korova. Zato gnojovku treba razrijediti vodom u odnosu 1 : 3 -5 (1 dio gnojovke i 3 - 5 dijelova vode), a razrjeđenje može biti i veće (5 - 1O puta). Kako bi gnojovka pozitivno utjecala na prinos, floristički sastav i kakvoću travnjaka, uz ovo gnojivo treba unijeti 50 - 60 kg/ha fosfora.

Gnojovka povećava prinos prirodnih travnjaka za 3 - 5 tiha sijena ili 80 240 %. Količine gnojovke za gnojidbu travnjaka iznose od 20, 30 do 40 3 m /lrn, ovisno o svojstvima travnog pokrivača i prirodnim uvjetima.

Gnojovkom treba gnojiti ranije u proljeće i kasnije ujesen, a u vlažnijim uvjetima i tijekom vegetacije.

N

P2Os

K2O

CaO

0,45 0,23 0,13

0,13 0,10 0,04

0,68 0,34 0,25

0,25 0,24 0,08

Produljena djeluje, a najveći učinak je u prvoj godini, nešto manje u drugoj a najmanji u trećoj godini.

Gnojnica Gnojnica je tekuće gnojivo nastala kao produkt tekućih izmeta domaćih životinja, uglavnom goveda. Prema kemijskom sastavu i tekućem stanju, gnojnica predstavlja pogodno gnojivo za gnojidbu travnjaka pa se sve više primjenjuje u praksi. Vrijednost gnojnice najviše ovisi o načinu njezina prikupljanja i postupku pri čuvanju i upotrebi.

Ako se gnojnica odmah prikuplja u jame i sprJecava nJezmo miješanje s vodom i gubljenje dušika u obliku 'amonijaka, ' tada ona sadržava veću koncentraciju hranjiva a time je i njezina veća vrijednost kao gnojiva.

Mljekarski list 10/2008.

AGROTEHNIKA Gnojnica je uglavnom dušično­ kalijevo gnojivo s vrlo malo fosfora.

Zato se jačom gnojidbom travnjaka gnojnicom mora unijeti i fosforno gnojivo u obliku superfosfata u količini 300 do 400 kg/ha, radi postizanja većih prinosa i održavanja povoljnijega florističkog sastava. Gnojidba gnojnicom prinos prirodnih travnjaka može povećati od 58 do 283 posto, ovisno o intenzitetu gnojidbe, svojstvima travnog pokrivača i prirodnim uvjetima. Ako se travnjaci gnoje samo gnojnicom u većim količinama, može se pokvariti sastav tratine jer se razvijaju visoke skupine trava, eliminiraju niske trave i mahunarke, a povećava se udio zeljanica, posebno korova. Dobro čuvana, nerazrijeđena gnojnica upotrijebljena u većim količinama može prouzročiti oštećenje trava, pa je zato prije upotrebe treba razrijediti vodom u odnosu 1 : 1 do 1 : 3. Količina gnojnice za gnojidbu trav3 njaka kreće se od 25, 30 do 40 m /ha, a iznosi se na isti način kao i

Tablica4: Prosječni sastav gnojovkei količina biljcipristupačnih hranjiva Suha N K2O P2Os tvar 1 Ukupan postotak u nerazrijeđenoj mojovki 0,1 (0,2) 0,4 (0,5) 10 0,5 10 0,2 (0,4) 0,6 0,3 25 0,5 (1,1) 0,5 (0,6) 1,4 Pristupačna hranjiva u kg/mj 0,4 (1,0) 3,7 (4,5) 2,5 0,9 (2,0) 2,2 (2,7) 3,9 2,4 (5,5) 4,5 (5,4) 9,1

Vrsta gnojovke Goveđa

Svinjska Perad Goveđa

Svinjska Perad

0,05 0,03 0,12 0,6 0,4 1,3

Tablica5: Sastav gnojniceglavnih vrsta domaćih životinja, % Vrsta životinje Govedo Konj Ovca Svinja

Voda

Organska tvar

92,5 89 87,5 94

3

7 8 2,5

N

P2Os

K2O

CaO

1 1,2 1,5 0,5

0,10 0,05 0,10 0,05

1,5 1,5 1,8 1,0

tragovi 0,15 tragovi tragovi

gnojovka. Gnojnica se izvozi na trav- drugoga i trećeg ciklusa ispaše. Poslinjake u proljeće uoči kretanja vege- je upotrebe gnojnice stoku ne treba tacije, a u vlažnim uvjetima i tijekom pustiti na pašu 25 do 30 dana, jer vegetacije, poslije prvog otkosa ili neće koristiti ovu travnu masu. ■ Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

J. Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

Mg

Detalj hafre sirarskoga kotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

Mbekarski list 10/2008.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr 25

AGROTEHNIKA

Koja reakcija tla odgovara kultiviranom bilju?

Piše: Dr. se. DarkoUher eakcija tla utječe na rast i razvoj biljaka, djelujući na kemijske značajke tla koje izravno utječu na elastičnost korijena i njegovu sposobnost primanja hraniva iz tla.

Dušik (N)je biljci pristupačan u dosta širokom rasponu pH 6,0 - 8,0,

R <4, 1

4, 1-4,4

4,6-5,2

fosfor (P) u nešto užem (6,2 - 7,0), kalij (K)i sumpor (S) pri pH 6,0 - 8,5, kalcij (Ca) i magnezij - Mg (7,0 - 8,5), željezo (Fe) i mangan (Mn) pri kiseloj reakciji (4,5 - 6,0), bor (B),bakar (Cu) i cink (Zn) (5,0 - 7,0), dok je jedina iznimka molibden (Mo) najpristupačniji u uvjetima alkalne reakcije (7,0 - 8,5). Vidi se daje za skladnu opskr-

5,6 - 6,4

6,5 - 7,4

>7,4

Pšenica

Krumpir

Slika 1: Kulturne biljke imaju različite zahtjeve na kiselosttla

Slika 2: Visoke potrebeza kalcijem imaju lucernai ječam

26

Za visoke i stabilne prinoseprihvatljive kakvoće važno je postići za biljku najpovoljnijureakciju tla, odnosno supstrata.Zahtjevi biljase razlikujui kreću u širokom rasponuod pH 4,5 8,0. KorekcijapH vrijednostikiselih tala prema potrebama uzgajanihkultura prvije korak u povećanju plodnosti tla bu kultiviranog bilja hranivima u tlu najpovoljnija slabo kisela do neutralna reakcija.

Stoga je cilj vapnjenja kiselih tala korekcija reakcije do te pHvrijednosti. Valja naglasiti da će biljka preživjeti i izvan prikazanih pH-vrijednosti tla, ali cilj uzgoja kultiviranog bilja nije preživjeti, nego gospodaru donijeti visoke i stabilne prinose! I još nešto, što su naši zemljoradnici zasigurno zapazili. Jako kiselu reakciju teže podnosi klica i mlada, nježna, tek isklijala biljčica. Ona stradava zbog fitotoksičnosti mobilnog aluminija (AI+++). Primjerice, sklop uljane repic~ na kiselim tlima jako se prorjeđuje baš zahvaljujući visokoj

Ml/ekarski li.st 10/2008.

AGROTEHNIKA kiselosti. Na pseudogleju i lesiviranim tlima, u manjim depresijama, u kojima je tlo lokalna kiselije, uljana repica propada pa se javljaju prazna mjesta - plješine. Ta se pojava neopravdano pripisuje ležanju vode, koja doduše često "dokrajči" mlade isklijale biljčice, pa se čini da je ona glavni uzrok toj pojavi.

Jedini, a jeftin i djelotvoran način njezina suzbijanja je dodavaSlika 3: Osrednjepotrebeza kalcijemimaju kukuruz i pšenica nje vapna - kalcifikacija. No, kad smo već tu, na širem području Varaždina sve je značajniji problem visoke kiselosti tla u uzgoju kupusa po kojemu je Varaždin nadaleko poznat. Kupus ne podnosi kiselost manju od pH-5,0, a ona je u tlima okolice Varaždina znatno niža.

Kupus s takvog tla slabije je kakvoće, teže se kiseli, a na zraku brzo posmeđi. Opet je jednostavan put Slika 4: Male potrebeza kalcijemimaju hibridna djetelinai grahorica rješenju problema vapno - kalcifikacija. Sve kulture ne pokazuju toga, postoje tri skupine kulti- kim, osrednjim i malim potrebama jednaku potrebu za kalcijem. Glede viranog bilja: kultivirana bilje s visa- za kalcijem. ■

- ur~,al!:

:. de Plennes bb, Vrbovec

Traktori

od 35 do 90 KS!

HRANIDBA

Soja za preživače (By pass soja) Piše:prof.dr. se. DarkoGrbeša rave trebaju 85 g proteina za stvaranje 1 kg mlijeka sa 3,4% proteina:_Soja za prež!~ače sastoJt se od soJmog zrna i sačme, čija mJesavina sadržava 380 g/kg proteina, što je dovoljno za sintezu 4,5 kg mlijeka i znatno više nego u mješavini drugih uljarica, kao što su mješavine zrna i sačme suncokreta ili repice. Protein soje jednako je kvalitetan kao i protein mikroba buraga iz kojega nastane 50 do 80%proteina mlijeka.

Zašto soja?

Međutim, najveći dio nezaštićenog proteina pojedenih krmiva, pa tako i sojine sačme i zrna soje "pojedu" mikrobi buraga, a od neiskorištenog dijela nastaje amonijak od kojega pak nastaje urea u mlijeku. Zato se protein soje treba zaštititi od razgradnje, a potrebe mikroba buraga za dušikom zadovoljiti manje kvalitetnim i jeftinijim proteinom iz zelene mase i silaža kukuruza, trava i/ili lucerne te Benurala S, sačmi suncokreta i repice.

Krave trebaju 3,3 MJ neto energije za proizvodnju mlijeka (NEL),za stvaranje 1 kg mlijeka sa 4% mliječne masti. Soja za preživače, osim što sadržava puno nerazgradivog proteina, ima i puno energije u 12% ulja. Soja za preživače u prosjeku, naime, sadržava 8,5 MJ/kg NEL-a, što je dovoljno za sintezu 2, 65 kg mlijeka i više nego u 1 kg suhog zrna

I(

28

kukuruza (7,5 MJ/kg). Dodatno, soja za preživače ne sadržava škrob kojim su bogate žitarice (kukuruz, ječam i pšenica), pa ne uzrokuje supkliničke acidoze i nadme buraga, naprotiv, sprječava njihovu pojavu.

Zašto je važan razgradivi i nerazgradivi protein?

Mliječne krave stvaraju protein mlijeka i tijela iz proteina mikroba i nerazgrađenog proteina hrane.

Smatra se da mikrobni protein u najboljem slučaju može podmiriti potrebe za proizvodnju 20 do 25 kg mlijeka na dan. Naime, u buragu može nastati najviše 2 do 3 kg mikroba po danu, što je nedovoljna količina za visoku mliječnost pa obrok mora sadržavati više nerazgradivog ili "by-pass" proteina.

Protein obroka mora sadržavati do 65%razgradivog proteina za sintezu mikrobnog proteina i 35 do 40% nerazgradivog proteina. Međutim, uobičajena krmiva u hranidbi krava sadržavaju dovoljno razgradivog i malo nerazgradivog proteina. Tako zelena masa sijena i silaže trava i leguminoza sadržavaju znatno više od 80%, a sačme i pogače repice i suncokreta 70 do 77% razgradivog od ukupnog proteina. Zato se u

Soja za preživače mješavinaje tostiranogai melasiranoga sojinogzrna s taninom zaštićenom sojinom sačmom te je visokokoncentrirani izvorenergije, linolnekiseline, zasićenih

aminokiselinai antioksidanataza preživače (krave, junad, ovce i koze) hranidbi krava koriste krmiva čiji je protein na različite načine zaštićen od razgradnje u buragu. Krave hranjene obrokom čiji protein sadržava 30 do 40% nerazgradivog proteina daju 1000 do 1500 kg više mlijeka u laktaciji.

Protein soje za preživače sadržava 152 g/kg nerazgradivog ("by pass" proteina) ili 60% količine proteina.

Tipilm s.ist.1\'(",&I i lm11111110 1 OJe.:11prcii\-ačt Vlaga 5,5 Netoenergijaza laktaciju(MJ/kg) Pepeo 5,2 Razgradiviproteinu buragu(%ukupnogproteina) proteinu bifragu(%ukupnogproteina) Ulje 12,0 Nerazgradivi Sirovavlakna 6,0 Razgradiviprotein(g/kg) protein(g/kg) Sirovebjelančevine 38,0 Nerazgradivi Linolnakiselina 6,0 Metaboličke bjelančevine po proteinu(g/kg) Linolenskakiselina 0,9 Metaboličke bjelančevine po energiji(g/kg)

8,50 40

60 228 152 300 200

Mljekarski list 10/2008.

HRANIDBA Zašto koristiti zaštićenu ili "by pass" soju?

Protein soje za preživače višestruko je zaštićen od razgradnje u buragu. Soja je zaštićena tostiranjem te tretiranjem melasom i taninom. U proizvodnim uvjetima na velikim hrvatskim mliječnim farmama krave hranjene sa 1 kg soje za preživače daju 1 do 2 kg više mlijeka. Slično je utvrđeno u 37 pokusa u SAD-u, gdje su krave hranjene sa 2 kg zaštićene sojine sačme ili cijelog zrna soje na dan povisite mliječnost 2 do 3 kg u odnosu na nezaštićenu sojinu sačmu.

Nerazgradivi ili "by pass" protein soje za preživače krave bolje iskorištavaju, pa osim što (1) proizvedu više mlijeka iz (2) manje ukupnog proteina u obroku, dodatno se smanjuje (4) i količina uree u mlijeku i (5) onečišćenje okoline dušikom.

Zašto zaštita taninom?

U zaštiti proteina soje od razgradnje u buragu koriste se brojna sredstva i metode. Jedna su manje učinkovita (ksiloza), druga su toksična (formaldehid) za životinje, a treće su skupi postupci kao što je "coating" (oblaćenje) proteina nerazgradivom ovojnicom kalcijevih soli zasićenih masnih kiselina.

Soja za preživače tretirana je taninom koji je prirodni proizvod dobiven vodenom ekstrakcijom iz hrvatskog kestena. Tanin se veže na protein soje i tako sprječava mikrobe buraga da ga pojedu kroz 24 h. Nakon izlaska sojine sačme iz buraga u želudac tanin se odvaja od proteina soje te omogućuje njegovu normalnu i jednako visoku probavu kao i proteina soj ine sačme. Nadalje, tanin se u crijevima razlaže na prirodne spojeve glukozu i galičnu kiselinu.

Mljekarski /u;t 10/2008.

Nadalje, zaštita soje drugim tvarima u pravilu ne djeluje ili smanjuje masnoću mlijeka i proteina mlijeka, a zaštita taninom povećava njihov sadržaj u mlijeku. Međutim, tanin u mlijeku ne smanjuje već povisuje sadržaj masti 7%a proteina 4%.

Dodatne prednosti zaštite proteina taninom Tanin, osim što štiti protein od razgradnje u buragu, pruža i druge prednosti pred drugim tvarima za zaštitu. Nadalje, upotreba tanina kao dodatka hrani za životinje dopuštenaje u Europskoj uniji jer je dokazana siguran po zdravlje ljudi, životinja i okolinu. Ukratko, tanin sprječava pojavu nadma, smanjuje proizvodnju ne samo amonijaka već i metana koji je krivac za efekt staklenika i globalno zatopljenje.

Nadalje, tanin štiti od brojnih bakterijski i virusnih bolesti. Tanin djeluje kao jaki antioksidanti na taj način pridonosi zdravlju životinja.

Nadalje, smanjuje koncentraciju amonijaka u buragu, što je znak zaštite proteina od mikrobiološke

razgradnje. Tako zaštita taninom smanjuje koncentraciju amonijaka sa 50 mg/100 mLna 20 mg/100 mL ili 50%,a time i ureu u mlijeku.

Je li soja za preživače izvor energije?

Soja za preživače sadržava prženo (tostirano) i melasirano punomasno zrno soje. Ulje iz zrna soje izvor je energije za kravu, a melasa za mikrobe buraga. Soja za preživače odličan je izvor energije za krave tri tjedna prije i tri tjedna nakon teljenja, kada se u proizvedenoj količini mlijeka izluči više energije i proteina nego što ih krava može pojesti pa ona koristi mast iz masnog tkiva i protein iz mišića za stvaranje mlijeka. Međutim, mi kravu prije teljenja ne smijemo udebljati kako bi imala dovoljne rezerve masti, jer su debele krave sklone teškim teljenjima, jedu manje hrane, podložnije su ketozama i drugim metaboličkim tegobama, paje uobičajena praksa u svijetu krave prije i nakon teljenja hraniti zaštićenom mašću.

HRANIDBA Zašto je dobra linolna kiselina Soja za preživače sadržava 6% linolne kiseline koja povoljno djeluje na krave prije i nakon teljena (tranzicija), tako da smanjuje učestalost ili oštrinu upalnih bolesti kao što su mastitisi (upale vimena), upale maternice i zaostajanja posteljice.

Kada krave hraniti sojom za preživače?

Soja za preživače namijenjena je hranidbi svih krava u (1) tranziciji (tri tjedna prije do tri tjedna nakon teljenja) i (2) ranoj laktaciji do dosezanja vrha laktacije, (3) kravama koje daju više od 25 do 30 kg mlijeka dnevno, (4) mršavim kravama za popravak kondicije, te

(5) kravama koje jedu nedovoljno hrane te imaju manjak energije proteina u osnovnom obroku.

Soja za preživače odlična je za krave tijekom ljetnih vrućina i sparina Naime, tijekom vrućina i ljetnih sparina krave pate od toplinskog stresa te se od njega brane tako da jedu manje voluminozne krme, jer njena probava i metabolizam proizvode puno topline te posljedično daju manje mlijeka. Soja za preživače sadržava melasu i ulje koji su koncentrirani izvori energije, čija probava i metabolizam proizvode najmanje topline, pa krave dobivaju potrebnu količinu energije proteina održavajući mliječnost tijekom sparnog vremena.

Koliko dati soje za preživače u dnevnom obroku?

Visokomliječne krave valja hraniti sojom za preživače od tri tjedna prije teljenja pa do sredine laktacije, odnosno sve dok održavaju visoku mliječnost, ili tijekom 120 do 150 dana.

Dnevno se po kravi daje 0,5 do 2 kg soje za preživače, u prosjeku 1 kg u navedenim proizvodnim situacijama. U pravilu se svim kravama tri tjedna prije teljenja daje 0,5 do 0,7 kg na dan, a nakon teljenja sve krave dobivaju do vrha laktacije 1,0 do 1,5 kg, a samo visokomliječne krave, koje nakon vrha laktacije proizvode više od 25 do 30 kg dnevno mlijeka, dobivaju više soje za preživače. ■

~

Z1I['1IrIA1IR.1I[ 4C1IE o.o.

Usluga Sojina

prerade

soje

D ...

ss.

srarlgrac::I. LlpanJsl<c, Tel. 048/634-020.

48000 Koprivnica raf/t"c,x_ 048/634-757

tostiranjem.

sačma

NOVO NA TRŽIŠTU

- SAMOZ4

VAŠU STOKU NAJBOLJE!!!

SO.JA ZA PREŽIV AĆE (baypas protein) je visokokvalitetan hrani izrađen na osnovi soje.

proteinsko-mineralni

dodatak

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV AĆE, svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno. podvrgavaju različitim tehnološkim procesima koji povećavaju resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako omogućuju Vama proizvođačima bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!! ✓ POVEĆANU MLIJEČNOST KRA V A ✓ VIŠE PROTEINA I MASNOĆA ✓ ZDRAVIJE KRAVE ✓ VEĆU PROIZVODNJU ✓ MANJI UTROŠAK SREDSTAVA Koristi se: • u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži • u smjesi s kukuruzom, ječmom i stočnim brašnom Ogledni primjer smjese: • kukuruz 45 % • stočno brašno 15 % • suncokret 1O % • soja za preživače 20 % • ječam 10 %

:w

M{jekarski list 10/2008.

PredstavniciGradskogureda za poljoprivredui šumarstvoGrada Zagreba"s KravicomŠarom - specijalnomgošćom proslaveSvjetskogdana školskogmlijeka na jelačić placu u Zagrebu,24. rujna 2008. godine

Svjetski dan školskog mlijeka na Trgu bana Josipa Jelačića Piše:Vera Volarić, dipl. ing.

Djeca iz zagrebačkih škola i vr-

mlijeko".Stjecao se dojam da su dje-

tića pripremila su prigodni program

ca, koja možda i nisu veliki ljubitelji mlijeka, nakon toliko puta izgovorene riječi mlijekotog dana odlučila ga i zavoljeti, što je uostalom i bila svrha organizacije proslave školskog dana mlijeka.Na veselje prisutnih, i malih i velikih, mljekarske kuće Belje, Dukat, Meggle i Vindija podijelile su obilje raznih mliječnih proizvoda, od čokoladnog mlijeka, voćnih jogurta pa sve do ukusnih sireva.

Na veliku radost djece, točno u podne kad se oglasio Grički top dostojanstveno se ušetala na Trg i naša glavna gošća - Kravica Šara sa svojim teletom, koju je doveo

a je mlijeko važno i u kojem su literarnim i likovnim neizostavno u svako- radovima te igrokazima na temu dnevnoj prehrani djece mlijeka prezentirali svoja razmišljauvjerili smo se u srijedu nja o ovoj izuzetno važnoj namirni24. rujna 2008. godine ci. Na djeci primjeren način tiskane na Trgu bana J. Jelačića gdje je su i edukativne brošurice koje su održana velika proslava devetog po slikovito upućivale zašto je potrebno i dobro piti mlijekosvaki dan. redu Svjetskog dana školskog Domaćini proslave, mali Zamlijeka. Organizatori manifestacije grepčani, ugostili su osnovnoškolce bili su Hivatska mljekarska udruga i iz Varaždina i Osijeka koji su se Gradski ured za obrazovanje, također predstavili svojim radovikulturu i šport Grada Zagreba, a ma.

Bila je to prigoda da se s dobro proslavi su se priključili Gradski ozvučene pozornice iz dječjih usta ured za poljoprivredu i šumatstvo po stotinu puta čuje riječ mlijeko i Grada Zagreba, te mljekare Dukat, odgovori na pitanje: "Zašto volim Vindija, Belje i Meggle.

D

Mljekarski list 10/2008.

31

DAN MLIJEKA

~~~=

mnoštvu fotoaparata, tik uz spomenik bana Jelačića. Svi su htjeli ponekom fotografijom za uspomenu slikati se s pravom kravom, jer ni oni najstariji nisu se mogli prisjetiti kada su posljednji put na Jelačić placu vidjeli kravu.

Očito je to bila zanimljivost i slučajnim prolaznicima, te turistima iz Japana, koji su bez obzira na dnevne obaveze ipak zastali i bodrili djecu koja su nesebično, onako kako to samo djeca znaju, dala svoj doprinos dobroj organizaciji priredbe, ali nažalost ne i dovoljno atraktivnoj vijesti za medije.

Možete li zamisliti na koji bi način ovakvo događanje popratile austrijske, njemačke ili nizozemske nacionalne televizijske i novinske kuće? Kod njih bi ovo bila senzacija i nadasve lijepa vijest u hrpi loših i

Nebrojenoputa u pjesmi "Zašto volimmlijeko"djeca su ispjevalasvojupriču o mlijeku,a bili su tu i budući školarcikoji već sada uče o savršenojhrani proizvođač mlijeka Josip Kalaj iz Odranskog Obreza, u organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Na odjednom prepunom Trgu nastao je opći metež, a slučajni prolaznici su se u nevjerici pitali: "Zar je moguće da je krava došla na Trg, pa to nismo nikada do sad vidjeli!!... i tiskajući se do drvene ogradice Kravice Šare željeli se uvjeriti da je to zaista prava krava.

Mnogi stariji prolaznici još su dugo pratili svaki pokret krave, glasno i s uzdahom nostalgije prisjećajući se svog djetinjstva na selu.

Djeca, uglavnom po prvi put u životu, vidjevši pravu - živu kravu, s velikom radoznalošću su pratila svaki korak Kravice Šare i njezinog teleta, a pitanja poput koliko mlijeka daje Kravica Šara i jede li njezino tele samo mlijeko ili i travicu, inspirirala su ponosnog vlasnika koji nije štedio riječi te sve do zadnjeg pitanja odgovarao radoznaloj djeci.

A naša Kravica Šara samo je ponosno gledala i spremno pozirala

32 Mljekm-ski list 10/2008.

===~ DAN MLIJEKA tmurnih dnevnih reporterskih izvješća. Mislim da je imamo temu za razmišljanje!!!

Shvaćajući važnost pravilne prehrane, pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba Jelena Pavičić - Vukičević, govorila je o važnosti pravilne prehrane, s posebnim osvrtom na prehranu mlijekom i mliječnim proizvodima koji sadržavaju hranjive sastojke prijeko potrebne za jačanje kostiju i zubi, kao i cjelokupan rast i razvoj djece. Predsjednica Hrvatske mljekarske udruge, Vera Volarić, pozdravljajući prisutne, naglasila je važnost edukacije djece o pravilnoj i kvalitetnijoj prehrani, naravno, u kojoj će biti uključeni mliječni proizvodi. Događaji poput obilježavanja Svjetskog dana mlijeka i Svjetskog Časopis "Mlijekoi ja" - pravo mjestoza naučiti neštonovoo ml1/eku a tu su i edukativne brošure,leci... sve u svrhu veće potrošnjemft/eka i mliječnih proizvoda 1

dana školskog mlijeka odličan su primjer kako je moguće pozitivno utjecati na razvoj svijesti i senzibilizaciju javnosti o važnosti prehrane, rekla je predsjednica Udruge, te naglasila kako će Hrvatska mljekarska udruga i ubuduće inicirati i obilježavati "Dane mlijeka" u Hrvatskoj.

Ponosni smo što je akcija obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka zaživjela u Hrvatskoj i što su institucije lokalne vlasti prepoznale važnost edukacije populacije stanovništva, osobito djece, o važnosti pravilne prehrane, koja uključuje mlijeko i mliječne proizvode u svakodnevnoj prehrani. Hrvatska mljekarska udruga zahvaljuje se svima koji su se otvorena srca uključili u organizaciju obilježavanja manifestacije, a osobito djeci i njihovim odgajateljima u vrtićima i školama bez čijeg truda i entuzijazma zasigurno ne bi bilo niti zadovoljstva pokrenutom inicijativom i organizacijom Svjetskog dana školskog mlijeka u Hrvatskoj. ■

Mljekwski list 10/2008.

33

REPORTAŽA

U Dukatovoj kooperaciji otvorena prva suvremena obiteljska farma muznih krava u Bosni i Hercegovini Piše: ZoranBašić, dipl.ing. ukat mliječna industrija iz Zagreba_odavno razvija korektnu suradnju sa svojim kooperantima, kontinuirano ih prati i potiče na daljnji razvoj proizvodnje. Ta se suradnja u Hrvatskoj odvija već godinama, tako da kooperanti vole reći kako im je takav oblik suradnje dobar signal da će se mljekarska proizvodnja još više razvijati, te da će biti potrebno proizvoditi još više mlijeka.

Prije nekoliko godina krenula je i regionalna ekspanzija naše najveće mljekarske industrije, te je tako Dukat u rujnu 2007. godine kupio gradačačku mljekaru lnmer. Za nepunih godinu dana otkup mlijeka popeo se sa 40 tisuća na 80 tisuća kg dnevno. U prvom kvartalu ove godine prerada mlijeka povećana je 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"U razvoju ove farme Dukat je sudjelovao još od izrade izvedbene studije, pa sve do same izgradnje.

Dukatovo znanje i dugogodišnje iskustvo u mliječnom biznisu ugrađeni su u ovaj projekt, a danas najsuvremenije opremljena obiteljska farma muznih krava u BiH rezultat je partnerskih odnosa koje gradimo s našim kooperantima" rekao je Božo Pržić, direktor Dukatove mljekare lnmer u Gradač­ cu, te dodao: "Do kraja sljedeće godine planiramo podržati otva-

34 Mljekarski list 10/2008.

ranje 30 ovakvih farmi, sukladno Mujanovića iz Kerepa pored Grapetogodišnjem planu širenja i dačca. O vlasniku staje izvijestili ulaganja u razvoj poslovanja naših smo reportažom u Mljekarskom kooperanata", napomenuvši da je listu iz mjeseca svibnja, kada smo prilagodba poslovanja proizvođača posjetili najveće Dukatove koopemlijeka višim standardima nužnost, rante na području Gradačca. kako bi Dukatovi proizvodi proizveTada je staja obitelji Mujanović deni u gradačačkom lnmeru pronašli bila još u izgradnji, točnije s svoje mjesto na tržištima EU-a. dovršenim temeljima. Danas to Nova suvremena farma izgleda posve drugačije. Na imanju mliječnih krava je niknuo moderan objekt koji će Prije nekoliko mjeseci, kada svojim kapacitetom od 160 krava, smo i posjetili ovo područje, plus mogućnost proširenja.još neko pokrenuta je izgradnja suvremene vrijeme definitivno biti vodeći u staje mliječnih krava Os mana proizvodnji mlijeka ovoga kraja, ali

Svečano otvorenjenovefarme

REPORTAŽA

Uz Dukatovustručnu pomoć i podrškuizgrađena je i stavljenau funkcijufarma muznihkrava na kojojće se poštivatinajstroža pravilaodržavanjahigijene,prehrane,uzgoja i mužnjepropisanaod strane EU-a svakako biti i pozitivan primjer na koji bi način proizvođači mlijeka trebali razvijati proizvodnju. Danas je to, možemo slobodno reći, jedna od najvećih i najsuvremenije opremljenih obiteljskih farmi muznih krava u BiH. Uz Dukatovu stručnu pomoć i podršku na njoj će se proizvoditi velike količine kvalitetnog mlijeka EU kvalitete.

Krave su smještene na punom podu, a u farmu je ugrađena suvremena oprema izgnojavanja - skreperima koji odvode gnoj u jamu izgrađenu prema projektnoj dokumentaciji, a pokriva potrebe za postojeći kapacitet farme. U boksove je ugrađena guma koja osigurava udoban smještaj za visokomliječne krave.

Upravona ovojfarmi svojevelikoiskustvopokazali su tehnolozikoji rade Izmuzište je riblja kost, kapaciteta 12 mjesta. Osman Mujanovićje prije na poboljšanjukakvoće sirovine- Senad Džombić1 dipl. ing. deset godina počeo proizvoditi i Elvira Omerović, dipl. ing.1 uz vodstvoŠime Mamića, dipl. ing.1 koji je bio mlijeko, i to s pet krava. Mljekara zadužen za nadgledanjecijelogatehnološkogprocesa1 od izbora100 junica lnmer tada je od njega otkupljivala u Njemačko/ preko izboramuzne opremei hranidbeTMR-om1 do oko 500 litara mlijeka dnevno, a proizvodnjei otkupa mlijeka danas se očekuje otkup od oko 4000 kg dnevno. Sa suprugom i dvoje djece te tri zaposlena radnika, Na prestižnim europskim natjecanjima Dukatu Osman već nekoliko godina u dodijeljeno sedam zlatnih DLGmedalja za kontinuitetu razvija proizvodnju mlijeka. Krmu proizvodi na vlastikakvoću i šesterostruko Superbrands priznanje tom i zakupljenom poljoprivrednom Dukat,vodeća regionalna mliječna industrija, do poloviceovegodineosvojila je niz zemljištu, no usporedno s popumeđunarodnih strukovnihnagrada za kakvoću proizvoda,kao i niz nagrada za vodeće njavanjem nove staje proširivao je tržišne robne marke. Već svima poznati Dukatoviproizvodi - bioAktivLGGjagoda, mlijekoCa+, Brzo& Finovrhnje za kuhanje, Dukatelamliječni namaz,Dukatinovoćni kapacitete obradivog poljoprijogurt naranča - mrkva, Cremosa mliječni desert jabuka-biskviti čokoladni Mousse vrednog zemljišta. osvojilisu zlatne medalje vodećega njemačkoga prehrambenoga i poljoprivrednog "Vjerujem u uspjeh u suradnji s udruženjaDLG. Dukatom", rekao je vlasnik farme GermanAgriculturalSociety(DLG),sa sjedištem u Frankfurtuu Njemačkoj, neoviistaknuvši: "Dukat je visokoprofesisnoje društvo osnovano 1885.godine. Specijaliziranoza poljoprivredu,hranu, izložbe i testiranje hrane, DLGgodišnje testira više od 20000 prehrambenih proizvoda te onalna tvrtka koja njeguje poštene i dodjeljuje priznanja proizvodimavrhunske kakvoće. Dobivenopriznanje predstavlja partnerske odnose s proizvođačima važnu nagradu za kakvoću, pogotovo zato što je ono među vodećim neovisnim i jamči otkup mlijeka uz konkuprehrambenimorganizacijamau Europi. rentne cijene". Uz Dukatovu stručnu Superbrands, neovisni i globalni autoritet na području brandinga, ove je godine pomoć i podršku na farmi će Dukatu dodijelilo šesterostruko Superbrands priznanje za vodeće tržišne marke na se poštivati najstroža pravila tržištima Hrvatskei Bosne i Hercegovine.Robne marke bioAktivLGG,Dukat i Sirela hrvatskisu Superbrandslaureati, dok su bioAktiv,ab kulturai Dukatelamliječni namaz održavanja higijene, prehrane, ocijenjeni kao vodeće tržišne robne marke na tržištu Bosne i Hercegovinei time uzgoja i mužnje propisana od strane zaslužileprestižna Superbrandspriznanja.

EU-a. ■

M(jekarskilMt 10/2008.

35

IZ H SC-a

IV. savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske -

Piše:Vesna Bulić, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar ---------------

Hrvatski stočarski centar je u tijeku priprema organizacije "IV.Savjetovanja uzgajivača goveda Republike Hrvatske", koje će se održati u Osijeku, u hotelu Osijek od 13. -14. studenoga 2008. godine.

IV. Savjetovanje uzgajivača goveda održat će se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor Savjetovanja je MEGGLEHRVATSKA d.o.o., Osijek.

Tema savjetovanja je: Hrvatsko

govedarstvo na pragu EU. Tematski će biti prezentirani: rad Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva, primjena rezultata u kontroli mliječnosti, predstavljanje izračuna uzgojnih vrijednosti, izmjene u operativnom programu govedarstva, aktualnosti u pregovorima za ulazak u EU, prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, aktualno stanje i iskustva u mesnom govedarstvu u Sloveniji, uzgojne i tehnološke smjernice mesnog gove-

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

darstva u Hrvatskoj, marketing OPGa - izravna prodaja sira, specifičnosti hranidbe visoko mliječnih goveda, kritične kontrolne točke u procesu mužnje, upravljanje zdravljem mliječnih krava i predstavljanje uzgojnih udruženja.

Poštovani uzgajivači, molimo vas da se za sve daljnje informacije i prijave za sudjelovanjem na IV. Savjetovanju obratite voditeljima stočarskih službi na vašem području najkasnije do 03.11.2008. ■

-'rnljelcar'lke kulture ".slrlla ✓premazi I sredstvaza zaštitukore sira od kvasaca I plijesni ✓sredstva za sprečavanje kasnog nadimanJa sira ✓sastojci za pripremu salamure ✓ prehrambene boje ✓ mliječni proteini ✓kalclj-klorld ✓natrij-nitrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotik d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada Gospića 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 ■ GSM: 091/2382-833

e-mail: probiotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak COPIPANY wnH QUALITY IWWiEl1ENT SYSTBI CERTIFIED BYDNY

- ISO 9001:2000 -

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCPMANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BYDNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - saliniteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓ umjereni termometri ✓ mikrobiološke podloge ✓ identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlljeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

IZLOŽBE V

Zupanijska stočarska

Vlasnicimanagrađenih izložbenihgrla po kolekcijamauručena je diploma Hrvatskogastočarskog centra,te brojne novčane i naturalnenagrade sponzora izložbe

izložba "Požega 1863. - 2008. ,,

li

Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar od pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog_,razvoja, Požeškoslavonske županije i HGK-Zupanijske komore Požega, u organizaciji Hrvatskoga stočarskog centra - Stočarske službe Požega, Hrvatskoga agronomskog društva Požega, općine Kaptol i poduzetničkog centra Pakrac, 21. rujna održana je Županijska stočarska izložba Požega 1863. - 2008.

Izložbu je otvorio državni tajnik MPRRR-aKrešimir Kuterovac, uz nazočnost ostalih uvaženih gostiju iz općine Kaptol, grada Požege i Požeška-slavonske županije, a predstavljeno je šest kolekcija iz govedarstva s ukupno 36 grla.

P

Pivonagrađeni

1. Franjo Leist, Buk, za junicu simentalske pasmine Linda Žb HR4101070214 (O: Zagor), oteljenu 12. 10. 2006., čija je majka maksimalnu mliječnost postigla u prvoj laktaciji, kada je proizvela 5452 kg mlijeka, sa 4,28% mliječne masti i 3,34%bjelančevina.

2. VladimirTadijal, Tominovac, za prvotelku simentalske pasmine Fricka Žb. HR 5101312454 (O: Siegi), oteljenu 15. 5. 2005., koja je u prvoj kontroli proizvela dnevnu količinu od 29,40 kg mlijeka, sa 3,99% mliječne masti i 3 ,09%bjelančevina.

3. Zlatko Bradić, Ugarci, za kravu simentalske pasmine Ema Žb. HR 5101284537 (O: Poldi), oteljenu 6. 3.

2005., koja se dvaput otelila, a u prvoj je laktaciji proizvela 5931 kg mlijeka, sa 4, 15%mliječne masti i , 3,20%bjelančevina.

4. Zlatka Ciganović, Alilovci, za junicu holstein pasmine Lea Žb HR5101281783 (O: Leonardo), oteljenu 25. 1.

2007., čija je majka postigla maksimalnu mliječnost od 5857 kg mlijeka, sa 3,54% mliječne masti i 3,27 % bjelančevina.

5. Slavko Bartolović, Alilovci, za prvotelku holstein pasmine Tajči Žb. HR 8100701793 (O: Gras-Red), oteljenu 27. 4. 2005., koja je u prvoj kontroli proizvela dnevnu količinu od 37 ,27 kg mlijeka, sa 5,65% mliječne masti i 2,67% bjelančevina.

Mljekarski list 10/2008.

37

IZLOŽBE 6. Željko Strapač, Vetovo, za kravu holstein pasmine Beba Žb. HR 4100161487 (O: Has), oteljenu 1. 11.

2003., koja je dala 4 teleta a prvi put otelila blizance.

Maksimalnu mliječnost postigla je u drugoj laktaciji s postignutih 6903 kg mlijeka, sa 4,44% mliječne masti i 3,52% bjelančevina.

Stjepanu Grbiću iz Vetova uručenaje diploma i zvono Hrvatskoga stočarskog centra za šampionsko grlo holstein pasmine Otila Žb. HR 0031001398 (O: Dirk). Ova krava je oteljena 13. 1. 2001., dala je 6 teladi, a maksimalnu mliječnost postigla je u drugoj laktaciji s proizvedenih 6752 kg mlijeka sa 4,30% mliječne masti i 3,04% bjelančevina.

Stanislavu Jovanoviću iz Stare Lipe uručena je diploma i zvono Hrvatskoga stočarskog centra za šampionsko grlo simentalske pasmine Bela Žb. HR 8101038104 (O: Hofrat). Ova krava je oteljena 11. 7. 2004., dala je dvoje teladi, a u prvoj laktaciji proizvela je 6425 kg mlijeka sa 4, 14%mliječne masti i 3,32%bjelančevina.

Na izložbi su prikazane i dvije krave smeđe i sive pasmine, kao i junice mesne pasmine goveda blond d'aquitaine, te utovljenajunad mesnih pasmina charolais, limousin, belgian blue i simentalac, koje potječu s farme Kula u vlasništvu tvrtke Kutjeva d.d. Predvodeći telad simentalske i holstein pasmine, na izložbi su se predstavili i mladi uzgajivači Karlo Kotrla, Anamarija Kotrla, Antonio Kmetić, Marko Ciganović, Martina i Blaž Barišić, Mario Strapač, Gabrijela Ciganović, Miroslav Bartolović i Robe rt Bičanić. ■

Dodatak stelji u štalama s ležišnimodjeljcima Jamči suho I čisto vime, bolju kvalitetu

mlijeka,zdravlje papke te znatno smanjenu potrošnjuslame Povisujerazinu higijenskihuvjeta držanja mliječnih krava

Smanjuje smrad i ublažavaproblem s muhama Obogaćuje,st jski gnoj

Za veću u

bnost i higij

I

u u stajama

~A JEDNOM MJESTU - - UU7 - ~r;-T ~:- = ~ !RfF V

TVORNI KE CIJENE

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

el.:385128 82811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

HRANIDBA

Mikrobna sinteza bjelančevina u buragu

bjelančevinama

Piše:dr. se. StjepanFeldhofer eoma je značajno da krave, prema biološkom programu tjelesnog rasta i proizvodnje mlijeka, dobivaju sve potrebne aminokiseline za izgradnju tkiva, mlijeka i izmjenu tvari (metabolizam) u organizmu. Često je veoma teško točno odrediti potrebe bjelančevina s obzirom na vrstu, pasminu, dob, način držanja i iskorištavanja životinja, vrstu i kakvoću krmiva. Posebice je to teško kod preživača, zbog specifične građe probavnog sustava, mikrobne razgradnje i sinteze bjelančevina u buragu, ali i visokih potreba krava s visokom proizvodnjom mlijeka.

Nastajanje bjelančevina i

V

Mikroorganizmi prisutniu buragu krave sintetiziraju bjelančevine, čime su zadovoljeneosnovne potrebe krava

krmiva (aminokiseline, nitrati, urea, amonijak), a sinteza je uvjetovana dovoljnom količinom energije iz ugljikohidrata.

Tako je trećini buragovih mikroorganizama za vlastitu rep rod u kcij u potreban isključivo amonijak, a u većine amonijak potiče rast. Prisutnost sumpora poboljšava mikrobnu sintezu, posebice sintezu esencijalnih aminokiselina - metionina i cistina, a sadržaj kobalta i drugih minerala sudjeluje u samostalnom stvaranju vitamina 8 12 (kobalamina) i drugih

vitamina, osobito vitamina C i B skupine, koji gotovo potpuno zadovoljavaju potrebe krava.

Iznimka su vitamini topljivi u masti (A, D, E, K) koje kao provitamine ili vitamine mora sadržavati hrana preživača.

Životinjske bjelančevine i tkiva životinjskog podrijetla nisu hrana preživača i ne smiju im se davati,jer se nepotpuno razgrađuju i teže probavljaju, ostavljaju rezidue i raspadnute tvari (detrituse), a moguće su i štetne posljedice po zdravlje preživača (biljojeda).

iskorištavanje hranjiva

Krave su biljojedi i preživači koji svoje osnovne potrebe zadovoljavaju bjelančevinama lošije biološke hranidbene vrijednoni iz biljnih krmiva, koristeći se buragovim mikroorganizmima, preko sinteze mikrobnih bjelančevina i njihovom probavom u crijevu.

Aminokiselinski sastav bjelančevina i dušičnih spojeva za mikrobnu sintezu u buragu nije od bitnog značaja, jer se mikrobna sinteza i rast buragovih mikroorganizama temelje na elementarnim tvarima biljnih krmiva, kao što su lakotopljive i probavljive bjelančevine i razni dušični spojevi iz biljnih

40

Kravesu biljojedii preživači1 a svojeosnovnepotrebezadovoljavaju bjelančevinama lošijebiološkehranidbenevrijednostiiz biljnihkrmiva

Ml:fekarski list 10/2008.

~=========~

HRANIDBA

Ovisno o vrsti i probavljivosti krmiva, u buragu odraslih krava stvaraju se mikrobne bjelančevine, prosječno od 1,8 do 2,0 kg dnevno, ili oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kg probavljive suhe tvari krmiva. Za takvu sintezu bjelančevina u buragu značajna je količina amonijaka i energetskih tvari u buragovu sadržaju. Dobivene mikrobne bjelančevine kakvoćom i sadržajem aminokiselina zadovoljavaju uzdržne i osnovne hranidbene potrebe krava za život i nižu proizvodnju mlijeka.

Odrasli preživači tako su na stanovit način djelomice životno neovisni o primanju pravih bjelančevina hranom, zahvaljujući simbiozi s buragovim mikroorganizmima, koji u svom rastu i razmnožavanju dobro iskorištavaju lakoprobavljive i topljive biljne bjelančevine i spojeve nebjelančevinastog dušika (NPNspojeve), pretvarajući ih u aminokiseline i mikrobne prave bjelančevine.

Mikrobne bjelančevine, prema količini i biološkoj kakvoći, ovisno o muznosti krava mogu zadovoljavati između 60 i 90 % njihovih ukupnih potreba.

Bakterijska suha tvar u buragu sadržava prosječno oko 50 %bjelančevina, protozoicilijati sadržavaju od 20 do 60 %(prosječno 40 %),a anaerobne gljivice od 24 do 30 %u suhoj tvari.

Prosječna je probavljivost mikrobnih bjelanče­ vina oko 70 %,i to: bjelančevine bakterija 55 do 74 %,a u protozoa 86 do 91 %. Slabija probavljivost bakterijskih bjelančevina uzrokovana je teže probavljivim bakterijskim stijenkama i većom količinom nukleinskih kiselina. Probavljivost ukupnih mikrobnih bjelančevina stoga se smanjuje u nedostatku protozoa u buragovu sadržaju - u slučaju niske pH-vrijednosti i kiselih indigestija.

Sadržaj esencijalnih aminokiselina nalazi se 33 do 44 %u suhoj tvari ukupnih aminokiselina protozoa, odnosno 24 do 27 %u suhoj tvari aminokiselina bakterija.

Lizin i glutaminska kiselina nalaze se više u bjelančevinama protozoa, dok bakterije sadržavaju više histidina, treonina, serina, cistina i metionina.

Nedostatak nekih esencijalnih aminokiselina može se pojaviti kod krava visoke proizvodnje mlijeka i mladih životinja, posebice nedostatak aminokiselina metionina i lizina. Uzrok može biti nepotpuna ili poremećena mikrobiološka sinteza u buragu, nedostatak u krmivima lakotopljivih i probavljivih dušičnih spojeva, energije iz ugljikohidrata, nekih minerala, kao sumpora i kobalta, nekih vitamina, odnosno, ako potrebe životinja u visokoj proizvodnji mlijeka prelaze mogućnost sinteze mikrobnih bjelančevina u buragu.

Sve to može utjecati na sastav i količinu bjelančevina u mlijeku. ■

Mljekarski list 10/2008.

Citracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir u zemlji porijekla ~ jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582,

091 126 7326 098 288 130 41

GOVEDARSTVO

Važna pravila hranidbe i držanja visokomliječnih krava JosipHaluška,dipl. ing., Hrvatskistočarski centar adašnje stanje u proizvodnji mlijeka na obiteljskim farmama zahtijeva temeljite promjene.

Proizvodnja mlijeka nije riješena u skladu s današnjim spoznajama o tehnološkom procesu proizvodnje mlijeka. U našoj državi proizvodimo manje mlijeka nego što omogućava broj krava, a troškovi proizvodnje su visoki. Proizvodni kapaciteti krava nedovoljno se koriste. Treba razmotriti ukupno stanje u pogledu tehnologije, hranidbe, reprodukcije, uzgoja te načina držanja i njege krava na obiteljskim farmama.

Osnovni preduvjet racionalne proizvodnje mlijeka na obiteljskim farmama je proizvodnja vlastite i kvalitetne voluminozne stočne hrane, ali i vlastitih krmnih smjesa.

Obrocima sastavljenim od vlastite krme treba dodavati vitaminskomineralne a po potrebi i proteinske dodatke.

S

Hranidba i fiziološke faze krava Proizvodnja mlijeka raste u prva dva do tri mjeseca nakon teljenja, a potom se polako smanjuje. Porast je nešto veći kod starijih krava u odnosu na prvotelke.

Važno je da krava 30 dana poslije teljenja ne izgubi mnogo na težini zbog nedostatka energije. Poslije toga tjelesna težina krava polako se povećava do kraja laktacije. U suhostaju krave ne bi trebale biti

42

debele. Hranidba u suhostaju treba osigurati rast ploda a ne debljanje krave. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane a kasnije trebaju poticaj da jedu što više. U završnom razdoblju laktacije treba smanjiti količinu hrane. Potrošnja hrane ovisi o veličini krave, stadiju laktacije, visini proizvodnje i dobi krave. Krave s većom proizvodnjom, teže i starije krave jedu više hrane, jedu brže i troše više suhe tvari. Zimi krave jedu više u odnosu na ljetno razdoblje. Krave se hrane prema visini proizvodnje i prema biološkim fazama proizvodnje. Hrana mora biti dostupna tijekom 24 sata, mora biti zdrava, visoke kakvoće, ukusna i lakoprobavljiva.

Obroci krava moraju biti uravnoteženi i sadržavati sve hranjive tvari.

Neurovnoteženahranidba U slučajevima neuravnotežene hranidbe krava javlja se pad proizvodnje mlijeka i niz zdravstvenih poremećaja. Uz metaboličke poremećaje, dolazi i do drugih tegoba zbog neprimjerene hranidbe i pogrešaka u hranidbi i tehnologiji.

Javljaju se endometritisi i retencije, česta bolest je i ketoza ili acetonemija koja uzrokuje pad proizvodnje mlijeka i gubitak životinje.

Količina hrane

Visoke proizvodnje mlijeka nema bez energetski balansiranog

Hranidba krava na obiteljskim farmama značajno utječe na

zdravlje i mliječnost

krava

obroka i dovoljnih količina hrane.

Krave u laktaciji uzimaju do 50 posto više hrane u odnosu na zasušene krave iste težine i dobi. Na uzimanje hrane utječu stadij laktacije, visina proizvodnje, starost krave, težina životinje, pasmina i genetska osnovica. Maksimalnu konzumaciju hrane krave dostignu u trećem mjesecu laktacije. Program hranidbe kod krava treba započeti suhostajom.

Početak laktacije najteže je i najosjetljivije razdoblje hranidbe, o kojoj ovise mliječnost, zdravlje i plodnost krava.

Koncentrati Prekomjerna hranidba koncentratima uzrokuje acidoze i apstinenciju u hranidbi. Nedovoljna zastupljenost suhe tvari, nedostatak energije i prevelike količine bjelančevina u hrani visokoproizvodnih krava uvjetuju smanjenje proizvodnje i lošiju plodnost.

Kvalitetastada Krajnji je cilj proizvođača mlijeka povećati proizvodnju i dobit. Proizvođači koji postižu visoku proizvodnju mlijeka po kravi ostvaruju niže troškove proizvodnje i manji utrošak hrane za litru

My'ekmski list 10/2008.

GOVEDARSTVO mlijeka. Visinu proizvodnje mlijeka po kravi određuju genetika i ekočimbenici proizvodnje. Važno je imati dobre bikove koji omogućuju povećanje proizvodnje. Uzgajatelji krava trebali bi koristiti pozitivno progeno-testirane bikove. Od vanjskih ili paragenetskih čimbenika koji utječu na povećanje i uspješnost proizvodnje mlijeka najvažniji su hranidba, reprodukcija, tehnologija, uvjeti držanja i zdravlje životinje.

Program hranidbe Dobar hranidbeni program mliječnih krava treba osigurati dovoljno sirovih vlakana za zdravlje buraga, dovoljno energije, sirovih bjelančevina, minerala i vitamina.

Najčešći su nedostaci u hranidbi krava proteini, minerali - pogotovo kalcij i fosfor te vitamini A i D. U ljetnom razdoblju hranidbe krava na obiteljskim gospodarstvima pojavljuje se manjak energije i višak proteina, a zimi višak energije i nedostatak proteina.

Ljetni obroci krava baziraju se uglavnom na zelenoj masi ili paši.

Uza zelenu masu svakako treba dodavati 2 do 3 kg sijena i koncentrat.

Ljetni obroci bogatiji su proteinima a siromašniji energijom. Zimski obroci baziraju se na suhoj hrani, a od koncentrata koristi se uglavnom kukuruz. Zbog viška energije, krave su obično debele.

Kravama trebaju i proteini i minerali.

Na velikim farmama tijekom cijele godine hrane se jednakomjerno. Voluminozna hrana koristi se u konzerviranom obliku tijekom cijele godine, uz dodatak kvalitetnih koncentratnih smjesa. U hranidbi krava suha tvar treba iznositi više od 50 posto obroka.

Kravama treba davati kompletne obroke, i to 10 posto više od potreba, moraju biti u rasplodnoj kondiciji.

Hranidba se mora

Mljekarskilist 10/2008.

zasnivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne krme, uz kupovinu proteinskih komponenata (sačme).

Mnoga su istraživanja dokazala da prijelaz na nova krmiva treba biti postupan. Poželjno je tijekom cijele godine davati obroke ujednačena sastava. U obrocima krava treba biti zastupljeno što više komponenata krmiva. Nije dobro davati polusuhu nefermentiranu hranu. Kravama treba osigurati udoban smještaj, odgovarajuće ležište i dovoljno svježe čiste vode po volji. U stajalha treba biti mir, a mužnju treba obavljati uvijek u isto vrijeme. Ako se krave muzu triput na dan, razdoblje između mužnji treba uvijek biti isto.

Mliječnim kravama treba osigurati najmanje 100 g Ca i 120 g P na dan, a zasušenim kravama mineralnu smjesu davati po volji (mineralne cigle).

Obroci za proizvodnju t O - 20 kg mlijeka Potrebe krava za hranom dijele se na uzdržne i produktivne. Obroci krava mogu biti osnovni i dodatni.

Osnovni obroci sastoje se od voluminozne hrane (silaža, sjenaža i sijeno) koja podmiruje potrebe za proizvodnju do 1O kg mlijeka.

Osnovni obroci trebaju sadržavati 10 Hj i oko 1100 g probavljivih

Siroviproteini,% Neto energija, Mcal/kg Sirovavlakna lakoprobavljiva,% Suhe tvari na 100kg žv,% Odnoskoncentratai voluminoznekrme

proteina (25 kg silaze i 4 kg sijena).

Za proizvodnju veću od 1O kg mlijeka daje se dodatni obrok, koji se sastoji od smjese koncentrata. Za svaku litru mlijeka iznad 10 litara daje se 0,5 kg koncentrata. Koncentrat treba sadržavati 1, 15 - 1,20 Hj i 18 - 19 posto bjelančevina. Suha tvar ključni je čimbenik u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Visokoproizvodna krava mora dobiti 3,5 4,0 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.

Najisplativije je raditi koncentratne smjese od vlastitih komponenata. Na taj način postiže se niža cijena krmnih smjesa, i to 30 - 50 posto u odnosu na kupljene gotove koncentrate.

Obrok za proizvodnju veću od 20 kg mlijeka Krava treba dobiti do 25 kg kukuruzne silaze i 4 kg dobrog lucerkina sijena, ili 1O - 15 kg kukuruzne silaže, 1O kg sjenaže trava ili lucerne i 4 - S kg sijena u osnovnom obroku (za 1O kg), a za dodatni obrok treba dati 5 kg smjese (1O kg x 0,5 kg). Sastav krmne smjese: kukuruz mljeveni 45%, ječam 15%, mekinje 10%, sačma suncokreta 15%, sačma soje 11% i mineralni dodatak 4%. Obrok sadržava oko 15,75 Hj i 1600 g Pb i 19,5 kg suhe tvari.

Faze u hranidbimliječnih krava 150- 305 Rani O- 150 Kasni dana dana suhostai suhostaj 12-13 17 - 18 14 - 16 12 1,051,65 1,451,50- 1,60 1,10 1,55 1,75 27

30

45

35

4

3,0 - 3,5

2,2

10 kg/dan

60: 40

50: 50

-

4.3

GOVEDARSTVO Obrok za proizvodnju veću od 30 kg mlijeka Sastav krmne smjese: kukuruzna prekrupa 40%, kukuruzni glutein 10%, ječam prekrupa 10%, sojina sačma 10%, tostirana soja 10%, suncokretova sačma 10%, sačma uljane repice 4%, monokalcij fosfat 0,8%, stočna kreda 1,0%, fosfonal 1,2%, kalcit 1,0%, sol 1,5%, premix 0,5%.Od voluminoznih krmiva: sijeno lucerne 5 kg, silaža kukuruza 15 kg, sjenaža lucerne 1O kg, suhi repini rezanac 2 kg i svježi pivski trop 5 kg.

Odnos voluminozne i koncentrirane hrane iznosi 50: 50. Hrana je najveća stavka u proizvodnji mlijeka. U strukturi ukupnih troškova zastupljena je više od 50 posto. U novosagrađenim farmama hrana je u strukturi troškova niže zastupljena

zato što su drugi troškovi visoki (kamate i anuiteti na kredite).

Zaključak

• Stupanj iskorištavanja genetskih kapaciteta krava na obiteljskim farmama je nizak, kao posljedica neprimjerene hranidbe.

• Osnovnije problem u iskorištavanju proizvodnih kapaciteta mliječnih krava obnova za novu proizvodnju nakon završetka laktacije, koja se obavlja kroz suhostaj, tj. neposredno prije teljenja. U suhostaju i početku laktacije posebnu pažnju treba posvetiti hranidbi, bez obzira na visinu proizvodnje krava.

• Hranidba je glavni čimbenik u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Obroci moraju biti sastavljeni od krmiva visoke kakvoće. Program hranidbe mora zado-

~aCUS3 Brezov most 6,Voj.Kloštar Križevci Tel.:048/693 220 091/1 712 639 Fax:048/693 219

voljiti sve potrebe krava za hranjivim tvarima i mora voditi računa o odnosu pojedinih krmiva u obroku, o strukturi i sadržaju obroka.

Suha tvar je ključni čimbenik u postizanju visoke proizvodnje mlijeka.

Krava mora dobiti 2,5 - 4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.

• Hrana mora biti dostupna kravama tijekom cijelog dana. Visokoproduktivne krave jedu više hrane i troše više suhe tvari. Obroci krava moraju biti uravnoteženi, ukusni i dijetetični. Kao posljedica različitih nedostataka u hranidbi, razni su poremećaji, pad proizvodnje i loša plodnost. Proizvodnja vlastite kvalitetne voluminozne hrane osnovni je preduvjet visoke i racionalne proizvodnje mlijeka na obiteljskim farmama. ■

Iz programa izdvajamo:

Folijei podfolije za pokrivanjesilosa Vreće za zatvaranje silosa

Montažnielementi za izgradnjusilosa

Roloballrke varijabilne, flxne Ili velike kvadratne

~Kwmeland

ACCORD - - ·,- ,.- ., 1,

~ NOVO IH B-MAX

~ Stroj za steljenje ležlšta,slamom, mješavinom slame, vapna I vode.

44

_·,;,"

Proti - Mixer prikolice BvL V-mlx standardne, sa Ili sa turbinom za stelJenJe

lzuzlmačem sllaie

M(j'ekarski list 10/2008.

ZDRAVLJE

STADA

Korekcija papaka kod mladih junica , Piše:Mr. se. Srećko Ladišić

I(

ako je započela priča oko korekcije papaka u mom slučaju, kao terenskog agronoma? Moram priznati da sam kao student agronomije, smjer stočar­ stvo, učio anatomiju i fiziologiju domaćih životinja. Iz anatomije, znači građe životinje, kostur, mišići, probavni organi i ostalo, morali smo naučiti sve nazive na latinskom. I na to smo utrošili poprilično vremena.

Teoretski smo definitivno bili dobro potkovani. Ali nažalost na vježbama, u praksi, nismo učili kako kravi korigirati papke - "očistiti papke" ili odrožiti tele. Svaki inženjer stočarstva to bi ipak trebao znati.

Već ako o tome znaš pričati, to bi trebao znati i napraviti, pokazati drugima kako se to radi.

I tako odem ti ja s jednom stručnom ekskurzijom 1998. godine u Nizozemsku. Tu ekskurziju je organizirao i vodio Vlado Tumpej iz Ptuja, također terenski agronom, praktičar ijedan od najvećih i najboljih stručnjaka.u bivšoj državi za govedarstvo i razvoj farmerskog pristupa proizvodnji mlijeka na seljačkim imanjima. Vlado Tumpej je legenda, kako u Sloveniji,tako i na području Koprivničko-križevačke županije za izgradnju "lauf staja" i travnjaštva, te da ne nabrajam sve ostalo vezano uz uzgoj i držanje krava, hranidbu i proizvodnju mlijeka.

I tako, dođemo mi u Nizozemsku, i imamo ti što vidjeti. Voziš se u autobusu s jednog kraja Nizozemske na drugi, a ono svuda krave i s lijeve i s desne strane ceste.

46 Mljekarski

[u;t

10/2008.

Korekcijom papaka uspješno sprečavamo

šepavostali i smanjenu proizvodnjumlijeka

Krava kao u priči. Tada je Nizozemska imala oko 2 milijuna i 200 tisuća krava. Samo krava, bez bređih junica, mladih junica starijih od 12 nekoliko knjiga samo o korekciji mjeseci, i mladih junica mlađih od papaka, različite slike i prospekte.

12 mjeseci. I uzmi ti sada koliko je to Kada sam se vratio u Koprivnicu, papaka koje je trebalo godišnje po pripremim predavanje o korekciji dvaput korigirati - obrezati. Ako papaka, za zimu po okolnim selima. krava ima 4 noge, to ti je 8 milijuna i Održim ti tako odmah pM! zimu 800 tisuća papaka. predavanje u Molvama. Pažljivo su Tko bi to sve skupa godišnje to slušali proizvođači mlijeka, a kada dvaput pregledao i obrezao? Ne bi su na dijapozitivima vidjeli cure Nizozemci bili Nizozemci kada bi kako režu papke kravama, neki nisu radili kako mi radimo. E, kada bismo vjerovali a dečki su se odmah mi radili kako rade Nizozemci, tada raspitivali bi li bilo moguće te cure i bismo možda bili i bolji od upoznati.

Nizozemaca.

Sljedeće zime ponovim isto Od svega što su nam tada predavanje, kao ono, važna je to Nizozemci pokazali po njihovim tema, kad ti meni usred predavanja farmama, srednjim i višim poljo- Josip Martinčević postavi pitanje: privrednim školama i centrima za "A, gospon magistar, lijepo vi to praktičnu obuku, bilo je i kako se nama već po drugi puta tumačite, a "režu" papci kravama. Imali smo mi bi li vi to nama mogli pokazati kako tada i što vidjeti. Đaci koji idu u se to radi u praksi?" srednju poljoprivrednu školu Prilikom prvog pokušaja, kod korigiraju - "režu" papke kravama. I jedne druge kuće, da se to ipak malo to ne samo na školskoj farmi, nego uvježba a da se ne osramotiš, idu i na sve okolne farme i to rade. pozovem ti ja u pomoć i jednog Nema razlike, korekciju papaka rade prijatelja - veterinara Antu, koji to i dečki i djevojke, mladi farmeri i isto u praksi nije radio, i umalo nas farmerke, koji idu u srednju obojicu nije ubila zločesta krava od poljoprivrednu školu stočarskog otprilike 850 kila, simentalka koja smjera. Nemojte se čuditi, cure to cijeli život nije izišla iz mračne staje. tamo rade jednako kao i dečki.

Odemo ti mi kao pokisli. Drugi dan A, kako je kod nas? Koliko su zovem ti ja Vladu Tumpeja u Ptuj i papaka korigirali naši mladi farmeri kažem mu: 'Vlado, kod vas sam vidio u tijeku svog školovanja na našim stojnicu za korekciju papaka. Može srednjim poljoprivrednim školama? li mi tko pokazati kako se to radi u Iskustvo prenijeli praksi?" "O da, imamo mi tu dva i našim farmerima tehničara koji idu na teren svaki dan Vidim ti ja to u Nizozemskoj, i samo to rade" - odgovori mi. Nakon pokupim svu literaturu, kupim si tjedan dana provedenih u Ptuju i po

ZDRAVLJE okolnim farmama učeći rezati papke kravama, i sve ono što uz to ide, stekao sam osnovno praktično znanje o tom poslu. . Kasnije sam još puno toga naučio u Austriji i Nizozemskoj.

Ozbiljan je to posao. Vrlo ozbiljan.

Mnogo je vrijednih krava propalo

STADA

zbog zapuštenih papaka.

Mladen, nažalost, zbog male Zašto korigirati papke? okućnice, na kojoj se jedva okrene Zašto i kojim junicama treba traktorom,junicemora držati u staji obavljati korekciju papaka? Pogle- s ograničenim mogućnostima kretadajte kroz sljedeću slikovnicu. Ovo nja i uglavnom na vezu. Ali, smo radili ljetos kod Mladena pravilnim održavanjem zdravlja Petričevića u Koprivnici na dvije papaka krave u njegovoj staji daju junice (8 i 12 mjeseci starosti). velike količine mlijeka. ■

Studenti, budući inženjeripoljoprivrede,na praksi, praktično treniranjekorekcijepapaka. "Dečki~ jeste li vi to učili? Jesmo.Znate li vi to raditi? Nismo to nikada radili. U školi smo imali predavanjai nastavnik nam je pokazao kako se to radi.A jeste li vi to radili?Nismo. E, sada ćemo to vježbati.Meni su u Nizozemskojisto rekli.

Tamo imate 20 krava kojima trebateobraditipapke, a mi ćemo vas kontroliratiraditeli vi to ispravno."

Najprije valja očistiti papak od balegekako bi moglividjetišto sve trebakorigirati.Postupnosječenje rožine kliještima.Kod stražnje nogeuvijek najprijenapravitekorekcijuunutarnjegdijelapapka, kolikoje to nužno potrebno,ako je već zaostao u razvojuu odnosuna vanjski dio. Dobropromotritesve 3 slike i reciteje li ovojjunici staroj 12 mjeseciveć trebaloobavitiprvu korekcijupapaka?!

Obrada stražnjedesne noge.Već se uočava razlika u veličini vanjskogdijela papka koji je biojače opterećen. Kod ovejuniceprvu korekc1/utrebaloje obavitiu dobi od 6 do 8 mjeseci Mljekarski list 10/2008.

47

Aktivnosti u staji pri teljenju krava Zoran Bašić, dipl. ing.

p

rije teljenja kravama je potrebno osigurati odvojen i miran prostor u staji gdje će se oteliti.

Najbolji je fizički odvojen prostor od onoga prostora u kojem borave ostale kategorije krava. Ukoliko nije moguće osigurati takav prostor, postoji nekoliko rješenja - moguće je u staji ograditi dio u kojem će boraviti nekoliko krava prije samog teljenja.

Kod teljenja krava pozornost valja posvetiti: • Čistoći ležišta. Prije teljenja ležište je potrebno dobro očistiti i prekriti suhom slamom.

• Pranju. Stidnicu i okolinu stidnice oprati mlakom vodom.

• Dezinfekciji. Pribor koji će biti korišten pri teljenju temeljito oprati i dezinficirati.

• Pomoći. ~amo pri težem porodu potrebno je pomoći kravi - tada vući tele samo kad su prisutni trudovi. Najbolje je pozvati struč­ nu osobu ili osobu s iskustvom.

• Čišćenju. Nakon što je tele izašlo, potrebno mu je očistiti nosnice i usnu šupljinu od sluzi (sluz čistim rukama povući od očiju prema nosu, a nikako ulaziti rukuma u usnu i nosnu šupljinu).

• Dezinfekciji. Kadje teljenje završilo, potrebno je teletu dezinficirati pupčani tračak otopinom joda ili nekim antibiotskim sredstvom.

• Utopljavanju. Po porodu tele istrljati snopom suhe slame ili tkaninom, jer će na taj način biti pospješena periferna cirkulacija (te tako zagrijavanje organizma teleta, sušenje dlačnog pokrivača i

48

spnJecena prehlada). Krave s kojima telad ostaje nekoliko dana same će osušiti svoju telad i to lizanjem koje također ima, kao i trljanje slamom, efekt poboljšanja periferne cirkulacije.

• Vitamin A. Velika je opasnost od kolibakterija koje izazivaju proljev u tek oteljenje teladi. Stoga se preporuča davanje otopine 2 mil.

IJ vitamina A nakon teljenja.

Vitamin se daje uštrcavanjem u usta i to plastičnom špricom.

Vitamin A utječe na aktivaciju sluznice tankog crijeva, tako daje spriječen prolaz kolibakterija i njihovih toksina u krvotok te na posljetku spriječena pojava proljeva.

Ključne riječi su čistoća, pranje i dezinfekcija. Ti postupci ne oduzimaju previše vremena, a niti materijalnog ulaganja. Na taj ćemo način dobiti tele koje će ostati zdravo u ovom veoma stresnom

Prostorza teljenje mora bititemeljno dezinficirante prekrivenobilnom količinom suhe slame razdoblju života kada je posebno neotporno na različite uzročnike bolesti.

Postupak s kravom nakon teljenja: • Kravu napojiti s barem 25 litara tople vode, u kojoj je otopljen energetski napitak s elektrolitima, a smjesu ili u silažu dodati stočnu kredu.

• Čim prije, najviše u roku 2 sata, kravu treba pomusti.

• Nastojati potaknuti kravu kako bi odmah nakon teljenja nastavila dobro jesti. Dobro je višekratno davati svježu, kvalitetnu krmu te dodavati kvasce.

• Redovito pratiti tjelesnu temperaturu i na svaki poremećaj brzo reagirati- pozvati veterinara.

• Obvezno nadgledati, ali nikako uznemiravati kravu. ■

Mljekarski list 10/2008.

0 ,Formance

ProMillY

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

hlađenje

laktofriii~osude za mliJeJ<a r(zličitih ka(pacitet - zatvoreni\sustav sa automatskim prjanjem i digitalnom oznakom količine mlijeka.

KRAWEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda

ti Izvrsna vidljivost ti Vrhunska njega ti Potpuno zatvaranje

Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje ti Rastapa nečistoće ti Njeguje kožu

sisnog kanala

ti Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091 /2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: 1tura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273

1rtex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 1dAgro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 1rocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

~

Westfa1·1aSurge

ENERGETIKA

Energetski učinkovita ventilacija

Učinkovitim sustavomventilacije

TomislavPukšec, Fakultetstrojarstvai brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

dobivamo kvalitetnijeozračje u staji, a otklanjamoi vlažne zone na podovima ili stropu

ravilnim dimenzioniraproizvodnje zbog previsoke tempe- može biti i do 8 metara. Rade na njem ventilacijskog su- rature u staji. Kako biste postigli naj- razmjerno malim brzinama, što stava reducirat ćemo veću učinkovitost svoga ventilacijznači da ne zahtijevaju snažne plinove i prašinu na far- skog sustava, vodite računa o: motore, do stotinjak okretaja po mi, regulirati stupanj • obliku lopatica, minuti, a pritom miješaju veliku vlažnosti zraka te pozitiv- • obliku kućišta, količinu zraka.

Prema nekim no utjecati na zdravlje krava. mjerenjima, HVLS ventilator može • snazi i učinkovitosti motora.

Ventilacijski sustav preporučljiv je promiješati i do pet puta veći Novi sustav ventilacije ako se: Sustav koji ćemo predstaviti volumen zraka od običnoga konven• osjeća jak miris amonijaka u staji, razmjerno je nov na mliječnim cionalnog ventilatora.

• javljaju bilo kakve dišne tegobe Nekoliko je glavnih prednosti farmama i temelji se na ventilatokod krava, rima velikih protočnih volumena pri ovakvog sustava ventilacije. Kod • primijete snažne toplo/hladne malim brzinama vrtnje, HVLS(High korištenja HVLS sustava ventilacije zone u staji, volumelow speedventilators).Osnovni potrebna je manja količina ventila• primijeti kondenzacija na zidovi- princip ovakvog sustava ventilacije tora da bi se postigao isti učinak kao ma i stropu. je iznimno energetski učinkovito da su korišteni konvencionalni venKod izbora ventilacijskog sustava strujanje zraka u staji. HVLS tilatori. Samim time manja je i pomora se voditi briga o nekoliko ventilatori u suštini su konstruk- trošnja električne energije, što je najvažnijih parametara: broju krava cijski vrlo slični običnim kućnima. očito iz podataka energetske učin­ na farmi i njihovoj dobi, investi- Iznimno su velikog promjera, koji kovitosti po jedinici površine. Kod cijskim troškovima sustava, mogućoj buci, svoti nužnoj za održavanje, redovitom čišćenju ventilatora, rasponu samih ventilatora i sl. Treba imati na umu da je jedan "veliki" ventilator uvijek bolji i učinkovitiji od više "manjih". Kod razmatranja današnjih sustava ventilacije na mliječnim farmama, gotovo uvijekje riječ o ventilatorima pokretanima energetski učinkovitijim motorima kojima se može uštedjeti i do 20% električne energije. Isto tako, valja izbjegavati čestu grešku poveća­ vanja brzine vrtnje ventilatora.

Naime, povećanje brzine vrtnje ne znači i bolji učinak hlađenja.

Naprotiv, povećanjem vrtnje učinko­ vitost će se smanjivati a povećat će se turbulentno vrtloženje pa ćete postići samo veću buku u staji.

Sustav ventilacije može biti od iznimne koristi u ljetnom razdoblju, kada može doći do smanjenja Prikaz HVLS ventilacijskogsustava na mliječnoj farmi

P

50 Mljekarski list 10/2008.

ENERGETIKA HVLSventilatora to iznosi oko 0,01 W/m2, dok je za konvencionalne ventilatore ta brojka mnogo veća i 2 iznosi oko 0,3 W/m • Zbog manje brzine vrtnje, troškovi održavanja su manji jer su i manja opterećenja i trošenja. Posljednja velika prednost koju valja istaknuti iznimna je mirnoća rada te gotovo nikakvo stvaranje buke.

HVLS sustav radi na principu okomitog potiska zraka prema podu, što se kao što je već rečeno, ne razlikuje previše od naših konvencionalnih kućnih ventilatora (slika 1). Ventilatori su najčešće smješteni iznad hranilišta, tako daje struja zraka koju stvaraju usmjerena prema stajskom podu. Kad struja zraka dospije do poda, mijenja smjer i dalje prelazi u okomito strujanje kroz cijelu staju.

Konstrukcijski, HVLS ventilatori najčešće imaju 1O vodoravno postavljenih lopatica pričvršćenih na kućište koje se nalazi na osovini električnog motora. Kao što je već spomenuto, najprikladnije mjesto za postavljanje ovih ventilatora nalazi se iznad hranilišta. Visina na koju se postavljaju je od 5 do 6 m, a razmak između ventilatora od 15 do 20 m ovisno o samom promjeru.

Energetska učinkovitost HVLS ventilatora očita je u količini zraka koju jedan ventilator može izmiješati. Jedan HVLS ventilator, promjera oko 6 m, može izmiješati više od 200000 m3/h zraka, dokje za istu količinu zraka potrebno i do 6 konvencionalnih ventilatora. Pri tome HVLSventilatoru je potrebna samo 1/3 električne energije koju potroši 6 konvencionalnih ventilatora. Manjom brzinom zraka, koja se kreće oko 1,5 rn/s HVLS ventilatori zahvaćaju veći dio staje i ne utječu negativno na dobrobit krava. Konvencionalni ventilatori struje zrak mnogo većim brzinama i na taj način djeluju na manji prostor ostavljajući više "lošeg" zraka u staji.

Utjecaj HVLSsustava ventilacije na samu proizvodnju mlijeka teško je egzaktno odrediti. Ono u što možemo biti sigurni jest da HVLS

sustavom

dobivamo

kvalitetnije i vlažne zone na podovima ili stropu. Ovakav sustav ventilacije najboljim će se pokazati za vrućih ljetnih mjeseci.

HVLSventilatori upravo su se počeli koristiti u SAD-u (Kalifornija), kako bi se ublažili toplinski udari u stajama te kako ne bi došlo do smanjenja u proizvodnji mlijeka.

Ova je činjenica potvrđena i na jednoj od promatranih farmi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Osim u ljetnom razdoblju, ventilacija je i te kako korisna i zimi kada suhi zrak sa stropa struji prema podu.

Pitanje ekonomske isplativosti ovakvog sustava je dvojako. Već je rečeno da je teško odrediti eventualne uštede ako bi se spriječilo eventualno smanjenje proizvodnje u ljetnim mjesecima.

Ono što možemo egzaktno odrediti, uštede su kod eventualnog prijelaza s konvencionalnog sustava ventilacije na HVLSsustav. Tu se vrlo lako mogu odrediti uštede u električnoj energiji i smanjenju troškova održavanja. HVLS sustav kroz svoj životni vijek i do 25 godina postaje isplativa investicija. Konačna cijena ovakvog sustava, ovisno o veličini i broju ventilatora, kretat će se od oko 25.000 pa sve do više od 200.000 kuna. ozračje u staji, a otklanjamo

Naravno, kako raste broj ventilatora, odnosno veličina farme, raste i ukupna investicija u HVLSsustav. : ' ' Povratak investicije ako : se prelazi s konvencionalnog na HVLSsustav trebao bi se kretati u razdoblju od dvije do pet godina.

Cijena jednog HVLSventilatora kreće se od oko 25.000 do 30.000 kuna, što uključuje i trošak instalacije. Dodatna pogodnost je da prilikom kupovine možete odabrati i kontrolnu jedinicu koja ima svrhu varijabilnoga frekvencijskog pogona. To u konačnici znači da možete regulirati brzinu vrtnje ventilatora, odnosno smanjivati brzinu za hladnijih dana. Samim time smanjuje se opterećenje na pogonski motor i potrošnja električne energije je manja.

Jedna od najvećih pogrešaka koju farmeri čine kod ugradnje HVLS sustava jest upotreba manjeg broja ventilatora od preporučenog kako bi se što više uštedjelo. Postavljanjem ventilatora predaleko jedan od drugog znatno se smanjuje učinko­ vitost cijelog sustava. Sam proces ugradnje može se raditi u više etapa ako postoje problemi s financijama, ali prema unaprijed zadanom planu tako da se ostvari potpuna učin­ kovitost konačnog sustava. ■

UgradnjomHVLS ventilatorapostiže se velika energetskaučinkovitost, a tu je i dugoročna isplativost uloženihsredstava Ml_jekarskilist 10/2008.

51

NAGRADE============== "Kvaliteta Vindija" okrunjena sa 13 zlatnih medalja Iz Uredništva ajveća

Na nezavisnom natjecanjunajvažnije europskeorganizacije za ocjenjivanje prehrambenih proizvodaDLG, Vindijaje osvojila 21 odličje od čega je čak 13 zlatnih

hrvatska prehrambena industrija još jednom je potvrdila vrhunsku kakvoću svog asortimana te učvrstila poziciju proizvoda s potpisom 'kvaliteta Vindija' u samom vrhu ljestvice proizvođača u široj regiji.

Ovoga puta je čak 13 zlatnih medalja pripalo Vindijinim mliječnim proizvodima na natjecanju najvažnije europske organizacije za ocjenjivanje prehrambenih proizvoda DLG(Njemačko poljoprivredno udruženje), priznanja koja će predstavnicima varaždinske tvrtke službeno biti uručena 8. listopada.

U oštroj konkurenciji 20000 proizvoda, testiranih na više od 800 različitih načina ispitivanja kakvoće, Vindija je odnijela ukupno 21 odličje.

Najsjajnije medalje osvojili su 'z bregov Efekt mlijeko s omega 3 masnim kiselinama, Efekt s vitaminima i folnom kiselinom te mlijeko s fitosterolima.

Probioticima L. Casei pripala su tri zlata, dok su Efekt jogurti s omega 3 masnim kiselinama od breskve i jagode, kao i mliječni pudinzi od vanilije i čokolade također zauzeli prvo mjesto na samom vrhu kakvoće po njemačkom udruženju.

Dokazana ujednačenost kakvoće proizvodnje svakako je jedan od ključnih čimbenika ovoga velikoga međunarodnog uspjeha.

Naime, osnovna komparativna prednost Vindije na izrazito kompetitivnom prehrambenom tržištu počiva na poslovnom pristupu "od polja do stola", kojim se jamči neprikosnovena kakvoća proizvoda uvidom u svaki segment proizvodnog procesa, počevši od primarne proizvodnje kao što je industrija stočne hrane, kojom se osigurava provjerenost podrijetla konačnog proizvoda. ■

N

52

M{jekarski list 10/2008.

:Jeranpokrov za prirodan izgled krova vitka® je namijenjena za sve tipove objekata. ine dimenzije i profili omogućuju jednostavno i brzo rivanje krovova novoizgrađenih objekata s krovnim :)Omveć od T kao i ekonomičnu adaptaciju starih 1itnih krovova. Odlična mehanička svojstva i životni od 50 godina rezultat su modernog i izdržljivog 1ocementnog materijala koji je postojan u raznim ienskim i klimatskim uvjetima, paropropustan, >rivte otporan na smrzavanje i koroziju. U kombinaciji ~no oblikovanim završnim elementima u crvenoj, đoj, svijetlo ili tamno sivoj boji krov je estetski ._ .. ·--

: :--1-,.J-

........ :...,...,-,1 __

1

Nizozemska - mala zemlja i veliki partner I ove smo godine, u organizaciji Veepro Holland-a, s novinarima iz dvadeset zemalja svijeta imali priliku posjetiti Nizozemsku i sudjelovati na velikoj izložbi stoke, te obići farme mliječnih goveda i brojne institucije uključene u mljekarsku proizvodnju Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

izozemska je tijekom povijesti postala jedna od vodećih svjetskih sila, kako u kulturnom i ekonomskom, tako i u poljoprivrednom smislu. Poznata nam je činjenica da su vrijedni Nizozemci, kojih je 16,3 milijuna, dio površine mora pretvorili u poljoprivredno iskoristive površine, na kojima se danas uvelike proizvodi krma za muzne krave. Ukupna površina Nizozemske iznosi 4,153.000 ha, od čega je 1,924.527 ha poljoprivrednih površina. Površina travnjaka za stoku iznosi 983381 ha,

N

,..,/ tJLJMlj'ekarskilist 10/2008.

a površina za silažu 240880 ha. Sa 58,5 milijardi eura vrijednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda u 2007. godini, Nizozemska je bila na drugom mjestu u svijetu. Deset posto BDP-ačini poljoprivreda, kao i deset posto svih radnih mjesta.

Po ukupnoj proizvodnji mlijeka u Europskoj uniji Nizozemska je na četvrtom mjestu, iza Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Od ukupne godišnje proizvodnje, 40% mliječnih proizvoda potroši se upravo u Nizozemskoj.

Prema podacima iz 2007. godine, Nizozemska je iza Njemačke

odmah na visokom drugom mjestu u svijetu po izvozu junica sa 14,3% ukupnog izvoza (Njemačka 19,5%, Francuska 13,6%), dok je po ukupnom izvozu sjemena sa 7,4% najveći izvoznik u Europi i treća u svijetu, odmah iza SAD-a (32,6%) i Kanade (31,5%).

Govedarstvo - važna gospodarska grana U Nizozemskoj se ukupno uzgaja 1,400.000 mliječnih krava koje se nalaze na 21000 farmi, što prosječno iznosi 70 grla po farmi.

Taj podatak govori da je nizozemsko govedarstvo važna grana

REPORTAŽA poljoprivrede. Ove krave godišnje Tablica 1: Prosječna proizvodnjam/1/ekaHolstein-frisianpasmine proizvedu oko 11, 1 milijuna tona u Nizozemskoj mlijeka, što po farmi iznosi 575000 I kg. Prema podacima nadležnih Povećanje u Broj Mliječna službi za praćenje mliječnosti, krave LaktacijaMlijekoMliječna Proteini Protein kg Godina krava mast crno-bijelog tipa holsteina pro(dana) (kg) mast% (%) (kg) (mast+protein) 000 (kg) izvedu prosječno oko 8300 kg od85/86. mlijeka u laktacijskom razdoblju od 85/86. 826 3,40 205 305 6039 4,27 258 305 dana (tablica 1), dok krave 90/91. 733 305 3,46 252 7259 4,45 323 112 crvenog tipa holsteina proizvedu 95/96. 755 305 7705 4,41 3,47 340 267 144 oko7300kg.

00/01. 740 8311 4,35 3,43 362 285 305 184 Promatrajući navedene pol 04/05. 621 305 8469 4,35 3,45 368 292 197 datke u tablici 1 možemo zaključiti I 05106. 601 305 8618 4,32 3,45 372 297 206 kako su Nizozemci učinili veliki I 06101. 589 8720 4,29 3,44 374 300 305 211 napredak u selekciji krava na visoku mliječnost. Ipak, zanimljiv je podatak kako su u od našeg posljedTablica2: Neki prosječni parametrikod selekcije njeg boravka napravili veliki zaokret u selekciji, tako da najvažniji paraInterval Prosječna Životni između Indeks Međutelidbeno metar više nije visoka količina starostkod vijek krave teljenja i prvog osjemenjivanja razdoblje mlijeka, nego povećanje otpornosti prvogteljenja osiemenjivanja krava u uzgoju, što rezultira 5 godina 2,2godine 103dana 1,76 413 dana povećanim životnim vijekom krava.

Krava koja će duže ostati u proizvodnji imat će veću životnu farmerima, prehrambenoj industriji, Prije svega proizvodnju i dat će više kvalitetnog nadležnim institucijama i vladi. partnerski odnos rasplodnog podmlatka. 1 dalje je Laboratorij za kontrolu kakvoće Posjetivši farme i kontaktirajući naglasak na povećanju životnog i stočnih proizvoda opremljen je s nizozemskim farmerima, došli proizvodnog vijeka krave (3,5 suvremenim uređajima, a svrha rada smo do zaključka kako je ključ laktacije i 1295 dana proizvodnje). je otkriti moguće uzroke bolesti uspješne i tako velike proizvodnje U razgovoru sa stručnjacima iz kojih je u posljednjih nekoliko mlijeka u Nizozemskoj dobra stručnih službi (Animal Health godina u Nizozemskoj bilo. Sjetimo suradnja između samih farmera, farService Deventer - GO i Co-operative se samo bolesti "kravljeg ludila" prije mera i nadležnih institucija, i Association far Cattle Breeding) nekoliko godina, ili pak bolesti farmera i države. Ništa manje bitan doznajemo kako je i u ostalim se- plavog jezika koja se pojavila prije čimbenik nije niti konkurencija. Čini gmentima programa uzgoja ostva- otprilike dvije godine. Također, nam se da se ovi čimbenici ren veliki napredak, te je tako sma- laboratorij daje akreditacije i međusobno isključuju, no ipak, prinjena osjetljivost na mastitis, koordinira radom ostalih laborato- znaju nam, oni su preduvjet visoke općenito povećana otpornost orgarija u zemlji, priprema vakcine te proizvodnje mlijeka. Kažu kako bi nizma krave na stres uslijed visoke provodi razvojna istraživanja u svaki poljoprivrednik trebao usko proizvodnje, povećan stupanj suradnji s drugim laboratorijima surađivati sa službama na terenu, lakoće teljenja, povećana koncepširom Europe i svijeta. Tako smo nadležnim ministarstvom, fakultecija, a to je rezultiralo nižim saznali kako Središnji laboratorij za tima itd., pa tako jedan nizozemski cijenama osjemenjivanja (tablica 2). kontrolu kvalitete mlijeka u Križev- farmer uspješno surađuje s MiniBriga o cima surađuje s ovim laboratorijem, starstvom poljoprivrede, Odjelom zdravlju životinja a rad naših stručnjaka kolege iz za identifikaciju i registraciju O zdravlju životinja brine se Nizozemske uvelike uvažavaju i životinja, Laboratorijem za kontrolu Služba za zaštitu zdravlja životinja u pohvaljuju. Kažu kako su se ugodno kakvoće mlijeka, udrugom farmera, Deventeru, u sklopu koje radi i iznenadili brzinom uspostave su- veterinarskim stanicama i Službom Središnji laboratorij za kontrolu stava kontrole kakvoće mlijeka u za zdravstvenu zaštitu životinja, proizvoda stočnog podrijetla. Ovu RH, te da je mlijeko proizvedeno na mljekarama, klaonicama, indusu instituciju osnovali farmeri 1919. hrvatskim farmama veoma brzo strijom stočne hrane, trgovačkim godine, a danas zapošljava više od kakvoćom stalo rame uz rame tvrtkama, istraživačkim, edu400 stručnjaka koji stoje na usluzi kakvoći europskog mlijeka. kativnim i savjetodavnim službama,

Mljekarski list 10/2008.

55

REPORTAŽA remonta ili prodaje unapređenju nizozemskog sektora genetski vrijednoga ženskog pod- mljekarstva, točnije podršci izvoza mlatka. Tako je izbjegnuta neiz- mliječnih krava, sjemena bikova i vjesnost hoće li krava oteliti muško embrija. Financira je nizozemski ili toliko traženo žensko tele. mliječni sektor, a blisko surađuje s Razgovarajući s predstavnicima Ministarstvom poljoprivrede. Pruža laboratorija za seksirano sjeme ST - podršku izvozu mliječnih goveda i Benelux u Deventeru, doznali smo sjemena, aktivno podržava farmere kako je od 600 milijuna doza proizvođače mlijeka, uzgajivače i sjemena čak 3 milijuna s predo- uzgajivačke udruge, te izvozne tvrtdređenim spolom.

Tehnologija ke. Veepro Holland informira zemlje seksiranja sjemena razvijala se još uvoznice o uzgoju i unapređenju 80-ih godina prošlog stoljeća, da bi genetike mliječnih krava (registratek 2003. započela komercijalizacija cija životinja, količine mlijeka, ovog programa u SAD-ua potom i u umjetna osjemenjivanja, progena ostatku svijeta. Sama tehnologija testiranja), menadžmentu farme, zasniva se na laserskoj separaciji X i hranidbi, zdravlju stada (identifikaY kromosoma na temelju razlika u cija i registracija, praćenje zdravlja : ' ' Ključ uspješne i tako : velike proizvodnje mli- količini DNK, s obzirom da kod životinja, razvoj veterinarskih pro: jeka u Nizozemskoj je dobra goveda ženski (X)kromosomi imaju grama za unapređenje zdravlja, iz· suradnja između farmera, far- oko 3 ,8%više DNKod Y kromosoma. rada izvoznih certifikata o jamstvu mera i nadležnih institucija, i Točnost odvajanja iznosi oko 90%,a zdravlja životinja), želeći spriječiti i farmera i države · preporukaje osjemenjivatijunice. otkloniti veterinarske, zootehničke i druge tržišne barijere povezivaPodrška Danas vođenje ažurne evidennjem i boljom komunikacijom i neovisan partner cije olakšavaju moderni kompjutorVeepro Hollandje informativno nadležnih institucija u zemlji i ski programi za vođenje podataka. središte za mliječna goveda, sjeme i inozemstvu. Tako u svom programu Kad se krava oteli, farmer je dužan u embrije. Neovisna je i nekomercijal- imaju časopis Veepro Magazine, roku tri dana dostaviti podatke o na privatna organizacija, osnovana održavanje izložbi, seminara i novorođenom teletu Odjelu za 1969. godine sa svrhom rada na konferencija, ekskurzija po Nizaidentifikaciju i registraciju životinja pri Ministarstvu poljoprivrede, ili telefonom ili internetom. Ondje se registriraju podaci o pedigreu, potomstvu, stadu iz koga potječu goveda, kao i mjestima na kojima se životinja nalazila tijekom života.

Tako je u slučaju pojave bolesti moguće u dosta kratkom razdoblju identificirati sve životinje koje su u srodstvu s oboljelom životinjom, pa i poduzeti zakonom propisane mjere.

Sami odlučuju o spolu teleta Najveći broj krava Nizozemci umjetno osjemenjuju. Novost je da nizozemski farmeri mogu odlučiti kojeg će spola biti novorođeno tele, i to odabirom sjemena s predodređenim spolom. Na taj im je način olakšan put daljnjeg planiranja poKvalitetna izložbau Utrechtuodrazje velikognapretka u selekciji središtima za umjetno osjemenjivanje itd. U sustav obrazovanja poljoprivrednika ulaže se mnogo, a omogućeno im je kontinuirano učenje o proizvodnji kojom se bave.

Obaveze farmera Farmeri u Nizozemskoj suoča­ vaju se s novim tržišnim trendovima koji ih svakodnevno potiču na mijenjanje sustava poslovanja u svrhu održavanja konkurentnosti.

Potrebno je poznavati zakone i regulative te precizno voditi sve podatke o stanju na farmi kao i o svakom kretanju životinja, što nije jednostavno s obzirom na dosta čestu trgovinu životinjama.

56 Mlje~ski list 10/2008.

većanja stada,

REPORTAŽA

Tablica3: Lista najskupljeprodanihgrla na sajmu Ime krave

I

Roditelji

Vlasnik

KKLautamie Fortune Courtlane-URMac Candy

D Fortunex Comestar WillsBrothers(UK) LautamieTitanic Macx Regancrest WillsBrothers(UK) ShottleChassity AnderstrupBillion Billionx Ralrna J. Brummelhuis(NL) Carmy GoldwynCarmel st 1 Choice Prontox CalbrettGoldwyn Willemshoeve Layla Holsteins(NL) TerbeekGlenda7856 Sbottlex TerbeekAdam Mts.Meppelinki R. v.

Wijk(NL) Treasure AnderstrupDebut Adventx ScientificSSDebut DrakkarHolsteins RaeRed Rae (FR)

zemskoj, videoprezentacija i sl.

Izložba mliječnih krava Svake druge godine u Utrehtu se održava izložba "AliHolland Dairy Show" na kojoj predstavljaju crnobijeli i crveno-bijeli tip holstein goveda. Sajam je odlična prilika da

uzgajivači

I Cijena EUR 42.000 42.000 31.000 26.000 22.000 21.000

pokažu svoje najbolje krave, razmijene iskustva, druže se ali i prodaju svoje krave u dinamičnim i veoma zanimljivim aukcijama. Tako je bilo i ove godine.

Predstavljeni su rezultati progenih testiranja bikova te prikazane

kolekcije kćeri bikova koje su blistale na izložbenoj sceni, uredno očešljane i dotjerane, pomalo neprirodne. Na sajmu, koji se održava u sklopu izložbe, izlagači predstavljaju suvremenu mljekarsku opremu koja u svakom smislu prati genetska unapređenje mliječnih goveda.

Kako je Nizozemska poznata po visokokvalitetnim mliječnim govedima, nije nas previše iznenadila činjenica da se upravo na ovom sajmu prodaju junice i krave po astronomskim cijenama (tablica 3).

Ipak, zadovoljstvo je bilo spoznati činjenicu o astronomskim cijenama mliječnih krava koja je odraz truda i rada vrijednih farmera. "Bolje dobra krava nego dobar auto", kroz smijeh nam je rekao jedan vlasnik visoko ocijenjene junice, zadovoljan svojim uspjehom u proizvodnji mlijeka. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

JiCHFIUER.

lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: O e-mail:mibeksekoagram@email.t-com.hr

UVOZIMO RA PLODNA GRLA VIH PASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE

zv

J

IZ GUDOVCA

U sklopu 16.

Najbolji orači jesenskoga dolaze iz Krapinsko bjelovarskogsajma održanošesto -zagorske županije natjecanje međunarodnoga

orača

RepublikeHrvatske

Piše:mr. se. LukaČuljak Gudovcu pokraj Bjelovara, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 6. rujna održano je 6. državno natjecanje orača Republike Hrvatske. Organizatori natjecanja bili su Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača (HUONO), Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Domaćin natjecanja bio je grad Bjelovar.

Brojne uzvanike i goste pozdravili su predsjednik HUONO-a i ravnatelj HZPSS-a dr. se. !van Katalinić, direktor 16. jesenskoga međunarodnoga bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija, ministar turizma Damir Bajs te ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Božidar Pankretić, koji je ujedno i svečano otvorio natjecanje te uz pomoć konjske zaprege "zaorao" prvu brazdu. Čast podizanja zastave HUONO-a pripala je Draženu Kunješiću, prošlogodišnjem najboljem oraču, koji ju je na kraju natjecanja i spustio te simbolično predao ovogodišnjem pobjedniku. Za ovu je priliku posebno skladana i izvedena himna orača.

Svečano je otvorenje bilo popraćeno i sudjelovanjem konjanika i kočija koji su sa sajamskog prostora otpratili natjecatelje - orače traktorima do parcele za natjecanje.

U

Mljekarski liYt 10/2008.

Našim prijateljima i dragim gostima koji su svojom prisutnošću uveličali natjecanje, predstavnicima orača iz Slovenije na čelu s Marijanom Kardinarom u kojoj se iduće godine održava 56. svjetsko natjecanje orača, kao i Bernhardu Altmannu iz Austrije, dvostrukom svjetskom prvaku i ovogodišnjem viceprvaku u oranju plugom ravnjakom, najiskrenije se zahvaljujemo.

Na ovom su natjecanju bili nazočni i gosti predstavnici potencijalnih županija kao što su Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Splitsko-dalmatinska, u kojima će se nastojati ubuduće organizirati natjecanja.

Na natjecanju je sudjelovalo 28 natjecatelja-orača koji su bili prvo i

drugoplasirani na ovogodišnjim županijskim natjecanjima, iz Bjelovarsko-bilogorske, Brodskoposavske, Karlovačke, Koprivničko­ križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske,

Osječko-baranjske,

Požeško-slavonske, Sisačko-mosla­ vačke, Varaždinske, Virovitičko­ podravske, Vukovarsko-srijemske, Zadarske i Zagrebačke županije.

Upravo su oni uz županijske udruge orača najzaslužniji za održavanje cijele ove manifestacije, iskazujući veliki trud i zalaganje u dolasku i prevoženju traktora i plugova, kao i strpljivom podnošenju velike vru-

Ekipa Krapinsko-zagorskežupani/e

59

ćine (više od 30 °C) u vrijeme održavanja natjecanja. Voditelji ovog natjecanja bili su djelatnici HZPSS-a mr. se. Luka Čuljak i Dario Padro, a voditelj sudačke ekipe Ivica Prpić.

Orači su orali u kategoriji plugova ravnjaka s dvobraznim (27 natjecatelja) i trobraznim plugovima ijedan natjecatelj) na zadanoj parceli veličine 20 x 95 m za dvobrazne plugove, odnosno 25 x 95 m za trobrazni plug. Zadana dubina oranja bila je od 18 do 22 cm s traktorima različitih proizvođača i snage.

Ocjenjivana je 13 različitih elemenata, a samo je ocjenjivanje vodio ocjenjivački sud HZPSS-akoji se sastojao od dva suca i/ili mjeritelja dubine iz svih 14 županija u kojima se održavalo županijska natjecanje orača. Bilisu raspoređeni u 6 skupina, a u svakoj po 3 suca koji su davali jednu zajedničku ocjenu, kako bi mogućnost pogreške bila svedena na najmanju mjeru. Suci nisu smjeli suditi županijama iz kojih dolaze.

PSC

Pobjednik

Šestog

natjecanja

orača Republike Hrvatske je Tomislav Kuharić iz Krapinsko-zagorske

županije (plug Kverneland), drugo mjesto osvojio je Marijo Spudić iz Karlovačke županije (plug Kverneland), a treće je zauzeo Stjepan Vučković iz Brodsko-posavske županije (plug Elberhardt). Poredak ekipa bio je sljedeći: prvo mjesto osvojila je Krapinsko-zagorska županija, drugo Brodsko-posavska, a treće ekipa Bjelovarsko-bilogorske županije.

Proglašenje pobjednika održano je u sklopu 16.jesenskoga među­ narodnoga bjelovarskog sajma, a tom prigodom svim su natjecateljima uručena priznanja za sudjelovanje te prigodne nagrade sponzora. Pobjednicima pojedinačno i ekipno uručeni su pehari koje je predao državni tajnik MPRRR-a Srećko Selanac. Posebno priznanje i nagrada uručeni su najmlađem i najstarijem oraču, 14-godišnjem

FERENĆAK ~

www.psc-ferencak.hr

Matiji Ferenčaku iz Popovače i 75go di š njem Marku Birkiću iz Biograda, koje je predao Bernhard Altmann, što upućuje na činjenicu da naša natjecanja u oranju imaju budućnost.

Prvo i drugoplasirani natjecatelji, Tomislav Kuharić i Marijo Spudić, čine ekipni sastav Republike Hrvatske koji će 2009. godine predstavljati našu zemlju na 56. svjetskom natjecanju orača u Sloveniji.

Jedna od budućih aktivnosti organizatora natjecanja orača u RH, budući daje prihvaćena kandidatura Republike Hrvatske za održavanje Svjetskog natjecanja orača u 2012. godini, uvođenje je natjecanja s plugovima premetnjacima kako bismo bili usklađeni sa svjetskim kriterijima. Za natjecanje s plugovima premetnjacima, kao kategorijom s različitim pravilima i nači­ nima oranja u odnosu na plugove ravnjake, iskazano je veliko zanimanje većeg broja natjecatelja. ■

VAM PREDSTAVLJA psc-ferencak@kc.t-com.hr

SINCE1988

ELEMENTI MONTAžNOG SILOSA NJEMAČKE KVALITETE

ZADOVOLJAN KUPAC: IVAN ČOLIG, VELIKI GRĐEVAC FRANCIŠKOVČEVA 147, mob. 091- 571-4316 Kompletni repromaterijal za spremanje vašeg krmnog bilja (mreže, folije, špage)

U PONUDI SILAžNE PODFOLIJE I FOLIJE RAZNIH DIMENZIJA Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

60

ZAŠTITNE MREŽE, VREĆE ZA PIJESAK

Koprivnica, čarda 6 Tel/fax 048/647-902

Osijek, Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

M(jekarski list 10/2008.

IZLOŽBE

Dan sira na 16.jesenskom

Na šestomsajmu proizvoda i uslugaruralnihpodručja "Eko-etnoHrvatska"izabrani najboljisirevi

zagrebačkom velesajmu

o

cjenjivanju i izboru najboljeg sira mogli su pristupiti samo dobitnici zlatnih medalja za kvalitetu na lokalnim natjecanjima, a to znači da je kvaliteta morala biti provjerena na nekom od održanih ocjenjivanja tijekom godine diljem RH. Komisija za ocjenjivanje sireva - predstavnici Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije imala nimalo lak zadatak.jer je u posljednjoj godini bilo dodijeljeno čak 161 zlatno odličje na natjecanjima za najbolji sir. Pobjednicima je nagrade uručio doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nagrade su dodijeljene za tri kategorije sireva, i to: 1. kategoriju svježih sireva, mekih sireva, sirnih namaza s dodacima ili bez dodataka, te mekih sireva u ulju, 2. kategoriju tvrdih sirevi s dodacima i bez dodataka, te 3. kategoriju polutvrdih sireva s dodacima i bez dodataka.

Svi sudionici dobili su priznanja za sudjelovanje, a najbolji nagrade, i to: 1. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. - šampion ocjenjivanja, 2. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. - prvo mjesto ocjenjivanja, 3. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. - drugo mjesto ocjenjivanja i 4. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. -treće mjesto ocjenjivanja.

Sudionicima natjecanja omogućeno je izlaganje te promocija i prodaja sireva na "Danu sira" za vrijeme manifestacije na Zagrebačkom velesajmu, tako da su posjetitelji imali priliku kušati najbolje ocijenjene sireve.

M{jekarski list 10/2008.

Iz Uredništva

Pobjednici osvojila je Agrolaguna d.d. iz Poreča U kategoriji svježih sireva, za istarski ovčji sir u maslinovom mekih sireva, sirnih namaza s ulju sa crnim maslinama, dok je dodacima ili bez dodataka, te mekih drugo mjesto osvojilo OPG Mate i sireva u ulju šampionom je progla- Kate iz Vrbnika za krčki sir. šen kozji meki sir u maslinovom ulju U kategoriji tvrdih sirevi s dos dodatkom kadulje, ružmarina i dacima i bez dodataka šampionom češnjaka Mirne Martinović iz Pre- je proglašen krasnarski kravlji sir manture. Prvo mjesto u ovoj kate- Mljekare Runolist iz Krasna, vlasnika goriji osvojilo je obiteljsko poljo- Vladimira Tomaića. Prvo mjesto privredno gospodarstvo Moravec iz osvojila je prgica ljuta s češnjakom Petrijanca za svježi kozji sir s OPG-a lvke Stručić iz Velikog biberom i mješavinom začina, dokje Potočca, dok je drugo mjesto drugo mjesto osvojio svježi kravlji osvojio kravlji kuhani sir OPG-a sir s vrhnjem OPG-a Juranić iz Juranić iz Velikog Trojstva.

Velikog Trojstva.

Uredništvo Mljekarskog lista U kategoriji polutvrdih sireva s čestita pobjednicima na ustrajnosti dodacima i bez dodataka šampi- da svoju proizvodnju podignu na onom je proglašen velebitski ovčji razinu koja će biti prepoznata i na sir Mljekare Runolist iz Krasna, vlas- tržištu i na ovakvim manifestanika Vladimira Tomaića. Prvo mjesto cijama. ■

Velikozlato za krasnarski kravlji i velebitskiovčji sir pripalo je Vladimiru Tomaiću iz Krasna

61

LJEKOVITO BILJE======================~

LANENO SJEME

Cijelo ili mljeveno laneno sjeme blag je, neškodljiv i provjeren pripravak za poboljšanje probave i čišćenje crijeva

za dobro zdravlje i dug život

, 1

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Lan je jedna od najstarijih koje pomažu pri smanjenju kole- bolesti, ustanovila je da u njoj esencijalne masne kultiviranih biljaka koja se nekada sterola i triglicerida u krvi, srčanih nedostaju zbog vlakanaca uzgajala po selima bolesti, visokoga krvnog tlaka i kiseline. Tako je i nastao poznati Podravine, Zagorja, Gorskog kotara upalnih procesa u zglobovima. Sve "Budwigin doručak" koji se sastoji i Like, a nešto te proizvodnje se više koristi u prevenciji kan- od 3 velike žlice posnog kravljeg sira pokušava se i obnoviti. Danas u ceroznih bolesti, različitih sistem- dobro izmiješanog ili izmiksanog sa svijetu postoji veći broj kultiviranih skih bolesti, ali i kao pomoć pri 1 velikom žlicom lanenog ulja i malo oblika od kojih su neki pogodniji za liječenju karcinoma. Za to je jogurta ili mlijeka zbog lakšeg dobivanje vlakana, a drugi se posebno zaslužna velika njemačka miješanja. Može se dodati nešto uzgajaju zbog sjemena koje se traži znanstvenica Johanna Budwig, koja biljnih začina (npr. mljeveno sjeme je svoj znanstveni rad posvetila piskavice), voće ili mljevene jezgre sve više.

Pitomi ili pravi lan (Linum istraživanju metabolizma masnoća i oraha, badema itd. Za poboljšanje usitatissimum) jednogodišnja je isticala štetnost trans-masnih kiseli- zdravstvenog stanja terapiju treba provoditi nekoliko tjedana. Laneno biljka visine 30 do 100 cm s na koje nastaju industrijskom uspravnom stabljikom i cvjetovima obradom prirodnih masnih kiselina ulje mora biti hladno prešano, posebno lijepe nebo plave boje. (npr. margarin). Ispitujući krv dobiveno iz biološkog uzgoja Plod je tobolac s pl_osnatim,sjajnim, oboljelih od raka i drugih težih namijenjeno za prehranu. ■ smeđim sjemenkama koje se koriste u ljekovite svrhe. Cijelo ili mljeveno laneno sjeme blag je, neškodljiv i provjeren pripravak za poboljšanje probave i čišćenje crijeva. U tu se svrhu 1 - 2 žlice cijelih ili mljevenih sjemenki promiješaju s jogurtom ili marmeladom od šljiva i prema potrebi uzimaju 2 do 3 puta dnevno.

Od sjemenki se može pripremiti i čaj močenjem 1 do 2 čajne žlice cijelih sjemenki 6 do 8 sati u šalici hladne vode. Dobivena sluzava tekućina pije se u malim gutljajima 3 do 4 puta dnevno kod upale sluznice želuca i crijeva, ili se koristi za ispiranje kod promuklosti i upale sluznice usta i ždrijela. Mljeveno sjeme preliveno vrućom vodom koristi se u obliku obloga kod bolova u mišićima i zglobovima te kod kožnih čireva.

Posljednjih godina puno se piše o ljekovitosti lanenog ulja zbog omega 3 i omega 6 masnih kiselina

62

Mljekarski list 10/2008.

FORTUNA AGRO d.o.o.

:Rl:8/avoni,i!I-Erak d.o.o.

St.Afk1mfi, 032/210-3i2, ~ -NilHltJd.o.o.

Bablrl, ~ -211 I •~ti.O.O. ~ 033/130-199, ~ ~ 1J•Uf18$d.O.O. emn.;°'2tl4f-144

DITI 5 - 1Ogodina

>b :trično upravljanje Pilot >matsko podmazivanje mje mrežom / špagom ,civač b

ji utovar ćeni-

1utovar

Diskastikultivator tiviranjenakonžetvebezoranja ipremuza sjetv

Sijačice za žito

i travnes111iese

..

UA.

otacijsk kosi ice murtlJI IUI, lllUI 500kg/1 cH.

sookg/2 cn.

'1-

*V,.orpa stsndaRf ~/118:opcija

.,.._1 TanJurače -Jl:Podr'v ći X-nošena

VAŠ LIJEČNIK V

SLOBODNOPLACITE, MARAMICAIMA DOVOLJNO------------------Dr.

liječnici tvrde da se

možete razboljeti, i fizički i osjećajno, ako ne možete plakati ili nikad ne plačete

Ivo Belan -

n

Među nama dosta je onih (posebno među ženama) koji se rastuže i rasplaču ako na televiziji gledaju seriju tužna sadržaja.

Sjećam se serije "Ptice umiru pjevajući", zbog nje je moja supruga ponekad znala namočiti i po dvije maramice po epizodi.

Stručnjaci koji proučavaju ljudski plač kažu kako to nije ni čudno ni neobično. Zapravo, ohrabruju i potiču povremene izljeve suza. Riječ je o prirodnom "ventilu" našeg organizma tijekom potištenosti, žalosti itd. Ako ne možete plakati ili nikad ne plačete, možete se razboljeti i fizički i osjećajno, tvrde liječnici. Nitko ne zna točan uzrok, ali svi se slažu suze su dobar lijek. Dakako, ovdje nije riječ o suzama koje naviru jer nam je nešto upalo u oči ili dok režemo luk. Plakanje je univerzalna reakcija na bol - i emocionalnu i fizičku. Kao da je funkcija plakanja "ispiranje" boli.

Emotivni događaj, koji može biti sretan ili tužan, svadba ili pokop, predstavlja silan stres za cijeli naš tjelesni sustav. Zbog toga nam je potreban sigurnosni ventil, koji će opustiti, olakšati nešto od tog pritiska, napetosti. A plakanje obavlja upravo to, ono je siguran, zdrav, opuštajući i olakšavajući ventil za snažne osjećaje, koji bi se inače opasno nagomilali u nama. U stvari, dokazana je da sam čin

64

plakanja sadržava čitav niz ljekovitih plakati, poznato je da se te zadržane, zakačene emocije s vremenom iskažu na druge, po organizam štetnije načine. učinaka. A ako ne možemo

Dobar plač je dobar lijek

Svi se stručnjaci slažu u mišljenju da su suze od goleme psihološke važnosti, jer su često tihi signali duševne boli, tjeskobe, nevolje. Upozoravaju na emotivno preopterećenje i onome tko plače omogućuju da bez riječi zatraži pomoć, utjehu ili bodrenje. U nekim slučajevima, ako su ljudi previše sramežljivi ili nesposobni zatražiti pomoć, suze su jedini način komuniciranja.

Kada, gdje, kako i zašto plačemo u određenim situacijama diktiraju nam naši geni ali istovremeno na to utječe i okružje u kojem odrastamo. Znači, iako je naš temperament u snažnoj vezi s našim suzama, i ljudi oko nas naši su emotivni modeli. Mnoga društva, uključujući i naše, ne vole odrasle muškarce koji plaču. Jedan je od najkrućih nepisanih zakona da pravi muškarac ne plače u javnosti. Zar tako ne učimo i našu djecu od najmanjih nogu?!

Plač se smatra nemuževnim, nažalost, neprimjerenim pravom muškarcu, a upravo je to pogrešno shvaćanje. ' '

Muškarci za svoje napetosti i stresove radije traže zaborav i olakšanje u alkoholu, cigareti i seksu. Ne biti sposoban zaplakati znači biti lišen jednoga važnog koraka prema potpunoj relaksaciji. Čudno je i istovremeno i ironično i tužno, da prekomjerne količine lijekova trošimo za smirenje, a tablete za spavanje, velike količine alkohola za ublažavanje briga. U isto vrijeme, međutim, ljude često obeshrabrujemo i odvraćamo od jednog od najboljih raspoloživih prirodnih lijekova dobrog plača.

Prije nekoliko godina jedna moja znanica slomila je kralježnicu u strahovitom sudaru automobila.

Tijekom sljedećih triju dana, tijekom mučne jurnjave Hitne pomoći i bolne bolničke procedure, ona se veoma dobro držala, smatrajući: "Glavno je da je glava na ramenu".

Nije pustila nijednu suzu. Četvrtog dana, sama u svojoj sobi, napokon je počela plakati, plakati i plak<;1ti.U jednom trenutku, otprilike nakon sat vremena, medicinska sestra provirila je u sobu, nasmiješila se i s olakšanjem rekla: "O, napokon ćete se dobro isplakati". Zadovoljna, zatvorila je vrata i otišla,· znajući iz svoga dugogodišnjeg iskustva da će pacijentica plačem olakšati i poboljšati stanje i svoga tijela i svoje duše. ■

Mljekarski li,st 10/2008.

1=1oslastica.

Ne sadrže

~inbija Cijenjeniproizvođači mlijeka, ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p1 Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa Snježana Đuraiević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedećim obilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi • time smosi osiguraliveću produktivnosti boljeuvjeterada.

• nali učinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

T110mica stocnehrane, Varaždin

• ostvarili smo profitabilno poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili gc. peletiranu (termički obrađenu) krmnu smjesuKM 22%, BIOdar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju is~oristivostobroka i povećali dne1 proizvodnju mlijeka."

Danasle brioa za hranidbuživotinia_brioa 7,a 7d~vliP. limi