Mljekarski list 1-2008

Kooperanti

Leda d.d.

u obilasku mliječnih farmi

~·

..

/'"

'T-

,__

"· ._

t~----

Be(ja

Dukatol Natu NOVO

noviokusza zdravo src

Osim uz voćne okuse jagode i ananasa-naranče, zdravlje svoga srca možete sada čuvati i uz novi, čisti mliječni o~ Dukatola Natur. Ovaj funkcionalni jogurt obogaćen je biljnim sterolima, tvarima koje dokazana snižavaju razinu kolester u krvi. Kao takav, namijenjen je svima onima koji žele očuvati zdravlje srca i dugoročno spriječiti pojavu kardiovaskular bolesti. Dukatol već u nekoliko ukusnih gutljaja opskrbljuje organizam preporučenom dnevnom količinom biljnih ster te tako snižava razinu kolesterola već nakon tri tjedna svakodnevnog uzimanja .

.,t

a... Neka 1 Dukatol na dan postane vaša nova zdrava navika!

ODOBRILO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

..,,,,,,

Uzmite zdravlje k srci

ISSN 0351-9104

• GODINA

44 • SIJEČANJ 2008

Naslovnica: Kooperanti Leda d.d. u obilasku mliječnih farmi Belja

SADRŽAJ IZ HSC-a Sustav kontrole kvalitete stočne hrane započinje službenim radom _ _ ___

_ _ __ 2

HRANIDBA Proizvodnja krme na vlastitom gospodarstvu AGROTEHNIKA Gnojidba sumporom __

_ _____

_

MALA ŠKOLA HRANIDBE Hranjivi sastojci krme ili sastojci iz kojih su sastavljene biljke - ugljikohidrati i energija

5 8

10

GOSPODARSTVO Financijske potpore u poljoprivredi u 2008. godini. __ . 14 Kako bavarski mljekari ocjenjuju stanje mljekarstva na EU tržištu.

18 Novi propisi o higijeni i službenim kontrolama hrane_____ _ _ __ _ _ _ --- 22 Troškovi proizvodnje tradicijskih mliječnih proizvoda. __ . _______ _ 30 IZ UREDNIŠTVA Sabirališta mlijeka pripremaju se za registraciju ___________ _

TRŽIŠTE STOKE Očekivanja na tržištu goveđeg mesa u Europskoj uniji u 2008. godini___ _ ___ SUSTAV KRA V A-TELE Pasmine u sustavu krava-tele_

--- __ _ _. 34

REPORTAŽA Istok Hrvatske u znaku Belja_

---

38

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Crveni holštajn bikovi - Kian i Fabijan ____

41

OVČARSTVO I KOZARSTVO Selekcija ovaca za mlijeko____ Deveto savjetovanje uzgajivača ovaca i koza

_ 42 46

IZ CROSIM-a Simentalac u Austriji 2006. ________ 48 RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Plan sjetvene strukture i Plan gospodarenja zemljištem ____________________ 50 AKTUALNOSTI

26

28

------

---

9,53

OBITELJ I DOM __

54

Poštovani čitatelji---------------Obzirom na prošlogodišnju sušu koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske. sve je više proizvoclača mlijeka zainteresirano za kupnju/prodaju voluminozne krme za svoje muzne krave i ostale kategorije goveda. Molimo sve zainteresirane proizvodače koji planiraju prodati, odnosno kupiti sijeno, sjenažu i silažu da se jave u Uredništvo Ml_jekarskoglista kako bi im olakšali tu mogućnost.

Naš broj telefona je: O 14833349. ■

Poštovani čitatelji---------------u želji za boljom suradnjom s vam,1 otvorili smo novu rubriku: ČITATELJI PITf\JU- UREDNIŠTVOODGOVARA. lJkoliko imate bilo kakvih nedoumica, nejasnoća ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi frmo putem ove rubrike vrlo brzo odgovorit i na vaše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostupni za vas, ciragi čitatelji. Ovi putevi vode do nas: telefon: O 1 4833 349, fax: O I 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

Najljepše vas molimo da suraclujete s nama. jer jedino tako ćemo na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja struke. ■ Urednlćkl odbor:dr. se. Petar Bosnić, mr. se. Ana Oaklć, prof. dr. se. Zoran Grgić, Zdenko lvklć, dipl. lng., dr. se. lvan Jakopović, Janja Jozanović, dipl. oee.,

mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija Knežević; mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Zoran Radan, dr. vet. med., Arnelija Šipek, dipl. ing., dr.

se.lgor štoković, dr. se. Oarko Uher

CllavnaI odgovornaurednica:Vera Volarlć, dipl. ing., lzvr6nl urednik:Zoran Bašić, dipl. ing., Lektortca:Martina Ordanić, prof., VlasnikI Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo:Zagreb, ilica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, tax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, CI]-: 7,00 kr,, Grafička pripremaI tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

SUSTAV KONTROLE KVALITETESTOCNE HRANEZAPOČINJE SLUŽBENIM RADOM V

Mr. se. Ana Dakić ------------------------------• poznato da stočnu hranu stavljamo na tržište onog trenutka kada je ta hrana stavljena na hranidbeni stol životinjama i na taj je način pretvorena u proizvode životinjskog podrijetla, tj. u hranu za ljude.

Proizvodnja mlijeka i mesa danas podliježe zahtjevima tržišta i valja težiti isplativosti proizvodnje.

Da bi postigli uspjeh, svi se činitelji proizvodnje moraju planirati, nadzirati i neprestano poboljšavati, Priprema svih gospodarskih a niti jedan segment proizvodnje ne grana u Hrvatskoj za ulazak u EUsve smije biti prepušten slučaju. je intenzivnija, a posebno se to Jedan od najvažnijih pojedinačnih odražava na poljoprivrednu činitelja za postizanje uspješne proizvodnju unutar koje je izuzetno proizvodnje na poljoprivrednom značajna i zahtjevna stočarska gospodarstvu svakako je stočna proizvodnja. hrana i hranidba stoke. Osim što ima Hrvatske propise potrebno je velik udio u ukupnim troškovima prilagoditi europskima, ali od proizvodnje (50 %, pa čak i više), izuzetnog značaja je i provođenje hranidba ima presudan utjecaj na "dobre prakse" u svim gospodarskim sve aspekte proizvodnje: granama, a osobito kad je u pitanju • nivo proizvodnje proizvodnja hrane za ljude i • kvalitetu proizvoda proizvodnja stočne hrane.

• zdravlje životinja Odgovornost za kvalitetu hrane i • reproduktivnu sposobnost stočne hrane snosi proizvođač • dugovječnost i dobrobit životinja hrane, odnosno gospodarstvo koje • utjecaj na okoliš proizvodi pa je nužno kvalitetu Upravo su to razlozi za utvrđivati i na taj način potvrđivati poboljšanje upravljanja hranidbom, razinu provedenosti dobre prakse u ali i za poboljšanje ukupnog svakodnevnoj proizvodnji. menadžmenta.

EU je postavila stroge kriterije Osmišljavanje i pokretanje za kvalitetu hrane za ljudsku ovakvog projekta temeljilo se na prehranu pa tako i zahtjeve za trenutnom stanju hranidbe na kvalitetu stočne hrane. Dobro je obiteljskim poljoprivrednim gospo-

Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane službeno je otvoren u vrijeme obilježavanja 5. obljetnice 11 Sustava kontrole kvalitete mlijeka" u Hrvatskoj i rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM)

-

2

darstvima te na potrebama OPG-aza unapređenjem ovog gospodarskog područja.

• Do sada se u Hrvatskoj nije provodila sustavna kontrola kvalitete stočne hrane za farme, a pogotovo ne kontrola voluminozne hrane koja je na farmama neophodna.

• Gospodarstvima za sada uglavnom nedostaje dovoljno znanja za tumačenje dobivenih podataka o kvaliteti stočne hrane i planiranja hranidbe na gospodarstvu.

• U Hrvatskoj se nije sustavno radilo na edukaciji gospodarstava u području hranidbe, a edukacija postaje nužna.

• HSC ima bazu podataka o gospodarstvima u Hrvatskoj i potrebnu logistiku za sustavno praćenje hranidbenog statusa stada, laboratorij za utvrđivanje kvalitete krme na gospodarstvima, kao i resurse potrebne za organiziranje uzimanja uzoraka stočne hrane i dopremu uzoraka do laboratorija te educirano osoblje za sve poslove.

Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane analitička je podrška za: • uzgojno-selekcijski rad, • savjetodavnim službama u sastavljanju obroka za farme, • državnim službama u osmišljavanju i izradi planova proizvodnje potrošnje potrebne stočne

Ml_jekarskilist 01/2008.

IZ HSC-a hrane, • na temelju laboratorijskih ispitivanja u kompetentnom laboratoriju podrška je i državnim službama za procjenu potencijala livada i pašnjaka u Hrvatskoj, • svim subjektima uključenim u prehrambenu proizvodnju, osobito onima koji se bave proizvodnjom ratarskih kultura (stočne hrane), tvornicama stočne hrane, mljekarama, proizvođa­ čima mesa i drugih stočarskih proizvoda.

Sustav kontrole kvalitete stočne hrane trebao bi biti temelj upravljanja hranidbom mliječnih krava u proizvodnji mlijeka, proizvodnji mesa i drugih proizvoda.

Hranidbeni menadžment dio je ukupnog menadžmenta pa se izravno nadovezuje na sve aspekte proizvodnje na farmama: • cjelokupno planiranje u proizvodnji, • upravljanje zemljišnim površinama (oranice, pašnjaci, livade), • tehnologiju proizvodnje stočne hrane, • čuvanje skladištenje stočne hrane, • upravljanje radnom snagom na gospodarstvima, • stupanj mehanizacije i njezinoj primjeni, upravljanju i održavanju, • analitiku stočne hrane kao baze za planiranje i optimiranje obroka u proizvodnji mlijeka, mesa i drugih stočarskih proizvoda, • fleksibilnost gospodarstava za kreditne linije, • spremnost gospodarstava na sustavne edukacije, tj. usvajanje novih znanja u području tehnologije proizvodnje stočne hrane i ukupnog hranidbenog menadžmenta.

Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane omogućava nam sljedeće:

M(jekarski list O1/2008.

Novi Laboratorijopremljenje najsuvremenijomanalitičkom opremom • sustavnu kontrolu kvalitete stočne hrane u novootvorenom, suvremeno opremljenom, kompetentnom laboratoriju, • brzu analitiku krmiva primjenom novih analitičkih automatskih analizatora, • klasične- referentne analize krmiva kao podrška brzoj analitici, • organizaciju uzimanja uzoraka stočne hrane na farmama od strane stručnih, tj. uvježbanih izvršitelja tih poslova, • transport uzoraka do Laboratorija, • izvještavanje o rezultatima laboratorijskih analiza, • analizu hranidbenog statusa stada, • savjetodavnu ulogu u području upravljanja hranidbom, • sustavnu edukaciju gospodarstava za sve aspekte stočarske proizvodnje, • jeftinije usluge, • i niz drugih potrebnih usluga.

Shema 1: Organizacijskitijek sustava

IZ HSC-a Shema 1 prikazuje tijek Sustava kontrole kvalitete stočne hrane u kojem se uočavaju tri ključne poslovne jedinice na čijim će se rezultatima rada, uključujući i pokazatelje ispitivanja selekcijskih uzoraka, temeljiti savjetodavni dio poslova za hivatske farme i njihovo ukupno upravljanje.

Kontrolom stočne hrane prvenstveno će biti obuhvaćena gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka i mesa. Uslugu Laboratorija mogu koristiti i svi ostali: mješaonice stočne hrane, proizvođači stočne hrane, industrija čiji su nusproizvodi stočna hrana, industrijska proizvodnja stočne hrane koja želi svoje procesne značajke (kvalitetu ulazne sirovine ili kvalitetu gotovog proizvoda) potvrditi u kompetentnom laboratoriju. stočne hrane. Prema ovoj uputi i potvrda brzoj analitici.

Sustav obuhvaća cjelokupno važećoj normi educirani su Laboratorij za kontrolu područje Hrvatske, dakle sve zaposlenici HSC-a koji će na kvalitete stočne hrane smješten je u županije. U početnoj fazi sustava farmama stručno uzimati uzorke. pripadajućem objektu SLKM-a na Laboratorij kreće s većim farmama Analitika stočne hrane ukupno 250 m2. a opremljen je za proizvodnju mlijeka i mesa.

Brza analitika stočne hrane najsuvremenijim analitičkim uređajr Iako Laboratorij počinje s jedna je od karakteristika Labora- ma kojima se mogu odrediti: radom 01. siječnja 2008., danas već torija, a obavlja se na analizatoru • količina dušika i izračunati udio postoji velik interes za provedbom PERTENmetodom NEARINFRARED sirovih proteina, sustava i već polako pristižu uzorci (NIR) SPECTROSCOPY.Osim toga, • količina sirovih vlakana, udio stočne hrane s pojedinih područja.

Laboratorij će raditi i klasične masti, pepela, vode i drugih Uzimanje uzoraka metode čiji će rezultati služiti kao hlapljivih tvari. ■ Od posebnog je značaja pravilno uzimanje uzoraka stočne Poštovaniproizvođači mlijekai mliječnih proizvoda! hrane o čijoj ispravnosti brine Hrvatski stočarski centar. U postupDrago nam je da 2007. godinu završavamootvaranjemjoš jednog ku procjene vrijednosti krmiva, a izuzetno značajnog sustavakontrolekvaliteteu okviruOdjelaza kontrolu prije svega za pouzdanost rezultata kvalitetestočarskih proizvoda(OKSP)te da smo spremnii ovajsustavpočeti laboratorijskih ispitivanja, od provoditipočetkom novegodine. ključnog je značaja reprezentativni I ovaj sustavnamijenjenje sveukupnomrazvojustočarske proizvodnje, uzorak krmiva koji svojim karatj. namijenjen je upravovama. kteristikama mora predstavljati Vjerujemo da ste kroz protek/o razdobljeprepoznalistručnu snagu i cjelokupnu količinu krmiva iz koje je entuzijazamzaposlenikaHSC-OKSP-a i da ćete i ubuduće u vašojproizvodnji uzet. uspješnokoristitiovepotencijale.

Postupak uzimanja uzoraka Na kraju,vamai vašimobiteljimaželimomnogouspjehau Novoj2008. prikazan je na slici gdje se upravo uočava složenost i težina postupka godini, a Laboratorijuza kontrolukvalitetestočne hraneuspješanpočetak uzorkovanja.

Posebno je teško rada. uzimanje uzoraka voluminoznih Vaši krmiva.

Cjelokupni postupak uzimanja uzoraka stočne hrane propisan je normom ISO 6497:2005 paje s njom u skladu u LKSH načinjena radna Laboratorij za kontrolu Kontrola ocjenjivanja polovica i trupova Laboratorij za kontrolu uputa za pravilno uzimanje uzoraka kvalitete svježeg sirovog mlijeka domaćih životinja na liniji klanja kvalitete stočne hrane

4

Mljekarski list O1;2008.

HRANIDBA

PROIZVODNJA KRME NA VLASTITOM GOSPODARSTVU

Naiieftinija proizvodnja hrane za muzne krave jest proizvodnja voluminoznih krmiva: trave, travne silaže, sijena, slame i silaže kukuruza koja uvelike proizvodimo na gospodarstvu

· TRINAČINA KORIŠTENJA TRAVA -

Zoran Bašić, dipl. ing.

S obzirom na to da smo ih sami proizveli, možemo zaključiti da su nam i troškovi najmanji - ne ovisimo o tržnom variranju cijena.

Grupi voluminoznih krmiva pripadaju krmiva s više od 20 % sirovih vlakana u suhoj tvari. Što je krmivo starije, tim je dulje i grublje, a krava ga duže žvače, te ga duže preživa.

Duljim vremenskim intervalom žvakanja i preživanja, zalogaj se natapa i većom količinom sline koja ima puferska svojstva te održava pH buraga u rasponu od 6,4 do 6,8. Uspoređujući duljinu žvakanja koncentratnih krmiva koje traje desetak minuta, žvakanje sijena traje otprilike 70 minuta. Što je više suhe tvari u silaži, veća je i strukturna vrijednost vlakana. Treba zapamtiti da nema dobre krme sjenaže i sijena - od oklasale i ocvjetale trave. Trave u sjetvenoj strukturi valja kombinirati s lucernom i kukuruzom za silažu. Da bismo sastavlili dobar obrok za muzne krave, potrebno je analizirati krmiva proizvedena na vlastitom gospodarstvu. Kemijskom analizom krmiva doći ćemo do informacija za količine: suhe tvari, sirovih vlakana, sirovih proteina, energije i minerala (prije svega fosfora i kalcija). Kako bismo nahranili kravu koja dnevno daje preko 35 litara mlijeka, zasigurno je nećemo hraniti sijenom, nego mladom travom ili sjenažom (+ repini rezanci) koja se brže razgrađuje u buragu te na taj način osigurava više hranjivih sastojaka iz kojih se "izgrađuju"

Mljelwrski list 01/2008.

sastojci mlijeka. Toj istoj kravi u obrok ćemo svakako dodati određenu količinu sijena.

U proizvodnji krme za naše krave preporučuje se odnos spremanja voluminozne krme u sljedećem omjeru: sjenaža + silaža 90 %+ 1O% sijena. Naravno, sijeno je potrebno zbog popravljnja strukturne vrijednosti (NOV)obroka.

maksimalnu količinu bjelančevina i energije po jedinici površine. Nakon toga je važno pitanje spremanja takve krme. Svakako treba naći najdjelotvorniji način spremanja konzerviranja.

Paša - konzumacija trave u svježem stanju

Rasla na pašnjaku ili livadi, trava je, ukoliko se koristi u svježem stanju, izvrsno sočno krmivo (preko Treba li sijati trave?

Da! Trava je veoma isplativa 80 %vode) s voluminoznim učinkom kultura na poljima. Svakako treba za naše krave. Pored toga, paša je i napomenuti da je za proizvodnju naijeftiniji način hranidbe krava, naravno, ukoliko je imamo. No, mlijeka sjetvene površine potrebno raspodijeliti na one kulture koje prema nekim podacima, u Hrvatskoj je veoma mnogo neiskorištenih čine najveći dio krme za krave, a to pašnjaka i livada pod kojima je skoro znači da treba sijati 70 posto površina pod travama i lucernom te polovica (1 200 000 ha) poljo30 % površina pod kukuruzom za privrdnog zemljišta (oko 2 milijuna silažu. Primjer: 1O hektara = 5 hektara). S obzirom na kemijski hektara trave + 2 hektara lucerne + sastav, paša je bogata energijom i 3 hektara kukuruza za silažu. Za proteinima, dok sadržaj sirovih površine pod kukuruzom najbolje je vlakana ovisi o vegetacijskom kao predkulturu koristiti ozime stadiju i vrsti biljaka na pašnjaku. smjese žitarica (negdje i Ijuljeve). Naravno, o tome će ovisiti i Nije svaka regija u Hrvatskoj jednaka konzumacija i proizvodnja krava s obzirom na klimatske prilike, tip hranjenih takvom hranom. Krave je tla i količinu oborina. Stoga, sve te najbolje napasivati kad je visina biljaka između 12 i 15 cm. Krava činitelje treba uzeti u obzir te prilagoditi sjetvenu strukturu. Za pojede do 95 kg paše, što je oko 20 farmere je zato koristan svaki tip kg suhe tvari te iz toga može edukacije - putem Mljekarskog lista proizvesti preko 20 kg mlij~ka. S ili konzultiranjem sa stručnim obzirom da u mladoj paši nedostaje službama koje djeluju po župani- energije, potrebno ju je nadojama (Hrvatski zavod za poljopri- mjestiti energetskim krmivom te je na taj način moguće podići vrednu savjetodavnu službu).Jedino mliječnost na 25 pa i više kg mlijeka. će tako doći do zaključka na koji će Preporuka je, ukoliko se krave način maksimalno iskoristiti svoje površine te proizvesti najbolju krmu napasuju na pašnjacima s mladom za svoje mliječne - krave proizvesti travom, dodati u obrok nekoliko

5

HRANIDBA kilograma sijena (3 - 4), jer u stadiju· busanja trava sadrži premalo sirovih vlakana pa može doći do probavnih poremećaja. Kravama koje daju veću količinu mlijeka, obrok je potrebno nadopuniti kukuruzom ili nekom drugom žitaricom Gečam, tritikale itd.). Kvaliteta pašnjaka ovisi o vrsti i starosti trava, tipu tla te o gnojenju.

Preporuka je da pri zasnivanju pašnjaka omjer trava i leguminoza bude 70 : 30 %, a po kravi valja 2 osigurati 100 m pašnjaka na dan.

Vrste trava pogodne za zasnivanje pašnjaka su: klupčasta oštrica, mačji repak, lisičji repak, vlasulja livadna, vlasulja trstikasta, francuski ljulj, livadna vlasnjača (o kojima je pisano u Mljekarskom listu broj 8/2007.), a od leguminoza najbolje su: bijela djetelina, crvena djetelina, grahorica i smiljkita roškasta. Za razliku od pašnjaka na kojem se krave napasuju, livade se najčešće iskorištavaju košnjom, koje se mogu kositi do 2 puta godišnje (prirodne livade), ili do 4 puta godišnje, ukoliko su sijane i gnojene. Livade se najšešće iskorištavaju kasnije od pašnjaka.

Gnojidbu tla je najbolje provesti nakon kemijske analize tla koja će pokazati sadržaj minerala i mikroelemenata u tlu. Ako pravilno gnojimo, povećat ćemo kvalitetu pašnjaka, te poboljšati botanički sastav biljaka. Gnojidbom kalijem i dušikom bit će poboljšan rast trava, dok će gnojidba fosforom rezultirati razvojem leguminoza.

Velik je utjecaj napasivanja krava na njihovu reprodukciju. Naime, na paši su krave izložene svjetlu te kretanju, a to povoljno djeluje na njihovu kondiciju, zdravlje i reprodukciju. Na paši je moguća sinetiza vitamina D (kalciferola), kojeg još nazivamo antirahitičnim vitaminom, a često ga nazivaju još i vitaminom sunca. Iz povijesnih je razloga svrstan među vitamine iako se po većini obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Taj vitamin može spriječiti i liječiti rahitis. Nedostatak vitamina

Paša - na1fefiintfakrma za mliječne krave D očituje se klinički hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, spontanim frakturama i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička bolest kostiju. Najbolje je krave pustiti na pašu u travnju, kada visina biljaka može dosegnuti preporučenih 12 cm. Potrebno je voditi računa da se u to vrijeme krave ne drže isključivo na paši, već im je potrebno dodati u obrok do 2,5 kg sijena, jer mlada trava nema preporučljivu strukturnu vrijednost, odnosno niži je udio sirovih vlakana.

Preporuka je krave držati u pregonskim pašnjacima na kojima krave borave određeno vrijeme, nakon čega dolaze na sljedeći ograđeni dio pašnjaka. Pregonske pašnjake valja ograditi električnim pastirom.

Provenuta travna silaža - sjenaža Najčešće se prvi otkosi travne mase siliraju,jer su u to vrijeme česti kišni dani, a kasniji se spremaju u obliku sijena. U provenutoj travnoj silaži su osrednji sadržaji hranjivih tvari, a preporučen sadržaj suhe

tvari je 35 do 45 % (horizontalni silosi do 50 %, inače je teško sabiti travnu masu) što se provenjavanjem na lijepom vremenu dobije u jednom danu. Ukoliko su vrijednosti suhe tvari veće od 50 %u travnoj masi, tada je teško istisnuti zrak te dolazi do kvarenja. Pri sastavljanju obroka potrebno je analizirati travnu masu te odrediti sadržaj suhe tvari.

Sjenaža ima sljedeći odnos hranjiva: proteina 16 - 19 %, energije 5,8 MJ NEL/kgi sirovih vlakana 25 %,a karakterizira je visoka strukturna vrijednost. Neki je preporučuju u količini do 13 kg suhe tvari na dan, košene u fazi busanja trave. Optimalan odnos hraniva smanjuje se sa starenjem, a povećava se strukturna vrijednost (udio sirovih vlakana penje se na oko 35 %).To znači, da bismo dobili krmu odlične kvalitete, potrebno je travu kositi pravovremeno - u fazi vlatanja, travnu masu sjeckati na 2 do 3 cm dužine te silos napuniti u što kraćem vremenu i cijelu masu dobro sabiti (traktorom ili valjkom). Radi manjeg sadržaja energije u travnoj silaži dobro ju je kravama davati u kombinaciji s kukuruznom silažom.

Mljekarski li.st 01/2008.

HRANIDBA Sijeno Sijeno je krmivo čija kvalitetna priprema ovisi o vremenskim prilikama. Da bismo od zelene pokošene mase dobili dobro sijeno, potrebno gaje dobro osušiti, što naravno ovisi o vremenskim prilikama na travnjaku i livadi. Ukoliko pokisne, sijeno izgubi pola i više svoje hranidbene vrijednosti. Ukoliko vremenske prilike to ne dopuštaju, preporuča se pokošenu zelenu masu osušiti ili prosušiti u specijalnim sušarama na 87 % suhe tvari. Sijeno ima visoku strukturnu vrijednost i visoki udio sirovih vlakana te osrednju energetsku vrijednost i udio proteina. Maksimalna peporučljiva dnevna konzumacija je do 13 kg suhe tvari po muznoj kravi.

1 ha travnjaka oko 11 000 litara mlijeka x 2,5 kune (prosječno) =oko 27 000 kuna. lsplativo, zar ne?!

Kao i u većini zemalja, osnova proizvodnje mlijeka (i goveđeg mesa) jest trava. Sijeno je, kao i svježa trava, najbolje krmiva za krave, iz razloga što je goveđi probavni sustav prilagođen probavi takve voluminozne krme. Sadržaj proteina i energije opada što je trava starija, dok se udio sirovih vlakana povećava. To znači da je sijeno kvalitetnije, probavljivije i ješnije što je trava ranije pokošena (u ranijem stadiju rasta, npr. u fazi busanja). Hranimo li krave sijenom koje je košeno u fazi busanja i sijenom koje je košeno u fazi cvatnje, razlika u proizvodnji mlijeka jest velika - oko 1O kg mlijeka manje od sijena iz faze cvatnje. Podaci stručnih službi s terena govore da neki hrvatski farmeri kasno kose svoje travne površine, odnosno čak i nakon što je trava ocvjetala te time doprinose lošijoj kvaliteti sijena, ali i manjem prinosu sijena po jedinici površine.

Preporuka je da se travnjaci u kontinentalnom dijelu Hrvatske kose čak i do 5 puta. Naravno, treba krenuti otpočetka i ne zaboraviti da je za dobar prinos travne mase najprije potrebno napraviti kemijsku analiza tla svakih nekoliko

=

MljelrorskiList 01/2008.

Dobropripremljenasjenaža

Sijenoje bogat izvorpr1/ekopotrebnihstrukturnih vlakana godina (otprilike svake 4 godine), a na osnovi kemijske analize tla obaviti meliorativnu gnojidbu i kalcifikaciju svake 4 godine.

Pravovremeno je potrebno obaviti pripremu tla za sjetvu, odabrati prigodno sjeme trave za određeni tip tla i klimu, pravovremeno i pravilno gnojiti te pravovremena kositi i pripremiti pokošenu masu

trave za sjenažu ili sijeno, 4 - 6 otkosa. Preporuka je kositi prije početka ili najkasnije u početku klasanja. Usporedbe radi, sijeno trave košene u fazi busanja ima oko 15 % sirovih proteina i oko 27 % sirovih vlakana u ST, a sijeno trave na kraju cvatnje ima oko 11,5 % sirovih proteina i čak oko 32 % sirovih vlakana u suhoj tvari. ■ ..., i

AGROTEHNIKA

GNOJIDBA SUMPOROM -

Dr. se. Darko Uher --------------

Jednogodišnji usjevi iznose tijekom vegetacije 15 do 50 kg/ha sumpora, što se najčešće podudara s količinama iznesenog fosfora.

Mahunarke i kupusnjače trebaju znatne količine sumpora za svoj rast i razvoj. Nedostaci sumpora pojavljuju se u svim dijelovima svijeta, osim u obalnim predjelima i predjelima u blizini industrijskih središta, koji dovoljne količine sumpora · dobivaju iz atmosfere.

Nedostatak sumpora najčešći je u tlima siromašnim organskom tvari, zatim u onima koja se natapaju (ne dodaje se sumpor preko vode), ispranim tlima i tlima udaljenim od industrijskih središta. Nedostatak sumpora može biti u usjevima kojima treba mnogo više sumpora (kukuruz, krmni sirak, zemni orašac, duhan) ako se gnoje gnojivima koja ne sadrže dušik. Nedostatk sumpora u tlu najjednostavnije se može popraviti jeftino i lako primjenom gipsa, ali su mogući i drugi izvori ukoliko su ekonomski valjani i opravdani. Jednako je djelotvoran i

U posljednje vrijeme dosta se pitanja odnosi na gnojidbu poljoprivrednih kultura. Kad na oranicama uočimo prve simptome nedostatka sumpora na kulturama, a lako ih je zamijeniti simptomima koji upućuju na nedostatak dušika, najčešće je prekasno za intervenciju. U SAD na 10 %obradivih površina u tlu nema sumpora u dovoljnim količinama

elementarni sumpor, uz uvjet da su čestice dovoljno sitne (promjera manjeg od O,1 mm), tako da se brzo oksidiraju pomoću mikroorganizama u tlu. Bitno je napomenuti, da omjer dušika i sumpora u biomasi poljoprivrednih kultura treba biti u omjeru 10:1. Ako kulturama nedostaje sumpor, dio raspoloživog dušika poljoprivredne kulture ne iskoriste.

Kako se može prepoznati nedostatak sumpora na poljoprivrednim kulturama?

Kukuruz Na kukuruzu možemo vrlo rijetko vidjeti simptome nedostatka sumpora. Ako se kukuruz pretežno uzgaja u područjima gdje se koristi za ishranu stoke, u tom slučaju se putem stajskog gnoja ponovno vraća na oranicu.

Nedostatak sumpora na kukuruzu može se javiti samo onda ako poljoprivredna gospodarstva proizvode kukuruz za tržište a da pri tome nemaju stočarsku proizvodnju, odnosno ne proizvode stajski gnoj. Kod jačeg

Slika 1: Simptomi nedostatka sumpora na kukuruzu 8

nedostatka sumpora listovi kukuruza poprimit će crvenkastu boju, oblikovani klipovi samo su djelomice popunjeni zrnom i imaju atipičnu žutu boju (slika 1). Količina koja se preporučuje za gnojidbu iznosi 1O 20 kg/ha sumpora kojeg je potrebno unijeti u tlo pred sjetvu kukuruza. Žitarice Simptomi nedostatka sumpora na žitaricama su: prugasta kloroza na lišću koje je uže i kraće, biljke su žute boje, slabije nabusavaju, polaganije rastu te imaju zakašnjeli razvoj klasa i metlice (slika 2). U slučaju nedostatka sumpora do stadija busanja, mogu se očekivati smanjeni prinosi zrna žitarica.

Prelaskom na visokokoncentrirana kompleksna gnojiva (bez ili s malo punila) sumpor se sve manje unosi u tlo pa se u intenzivnoj proizvodnji može dogoditi da ga nema u potrebnim kločinama za postizanje visokih prinosa žitarica. U slučaju nedostatka sumpora treba ga u tlo unijeti prije sjetve žitarica, a na početku vegetacije, tj. u proljeće, dodati ga prihranom.

Travnjaci Simptomi nedostatka sumpora na travnjacima slični su deficitu dušika na žitaricama. Lisna kloroza zapaža se prvo na mlađem lišću, za razliku od dušika gdje se nedostatak zapaža prvo na starijem lišću.

Kloroza se javlja prvo u blizini lisnih nerava; listovi su uži i kraći, biljke izgledaju požutjelo te slabo nabusavaju.

Do podmirivanja travnjaka manjim količinama potrebnog sumpora dolazi u po-

Mljelwrski li~t 01/2008.

AGROTEHNIKA

Slika 2: Nedostatak sumpora na žitaricama sljednje vrijeme zbog smanjene emisije SO2 u atmosferu iz fosilnih goriva od sredine 1970-ih kao posljedica zakonske regulative. Košnjom travnjaka iznosi se više sumpora nego napasivanjem, jer se izmetom domaćih životinja dio sumpora

Slika 3: Nedostatak sumporana poljoprivrednim kulturama

ponovno vraća u tlo. Nedostatak sumpora smanjuje količinu sirovih proteina i energije u travnoj silaži.

Preporuka za gnojidbu travnjaka tijekom vegetacije iznosi 20-40 kg S po ha. Gnojidbu sumporom treba prilagoditi specifičnostima tla i

klime kako u konačnici u krmi ne bi bilo previše sumpora. Posljedica bi bila smanjena mliječnost krava, jer sumpor s bakrom i selenom stvara kompleksne spojeve koji smanjuju iskorištavanje hranjivih tvari u buragu preživača. ■

Doktorirali članovi Uredništva Mljekarskog lista -

Iz Uredništva ---------------------------------

Čestitamo našim mladim stručnjacima i znanstvenicima dr. se. Igoru Štokoviću i dr. se.

Darku Uheru na uspješnoj obrani doktorskog rada i stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti.

Dr. se. lgor Štoković, doktor veterinarske medicine, viši je asistt:int na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na predmetu Uzgoj i proizvodnja domaćih životinja. Područje doktorskog rada odnosi se na istraživanja o genetskom potencijalu i mesnatosti i kvaliteti junadi simentalske pasmine. Tema doktorata je "Fenotipske i genotipske značajke najdužeg leđnog mišića simentalskejunadi u Hrvatskoj".

Dr. se. Darko Uher, diplomirani inženjer agronomije, zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na predmetu Krmne kulture. Njegova područja istraživanja u disertaciji su biljna genetika i proizvodnja krmnih kultura. Naslov doktorskog rada je:"Utjecaj bakterizacije i prihrane na kakvoću i prinose novih genotipova graška (PisumsativumL.) u smjesi sa pšenicom".

Osim rada na fakultetima Darko Uher i lgor Štoković aktivni su i na terenu, gdje primjenjuju svoja stručna znanja u poljoprivrednoj praksi i tako doprinose razvoju poljoprivrede i proizvodnje mlijeka.

Stalni su suradnici Mljekarskog lista, a njihovi praktični stručni radovi od koristi su obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka. Slobodno možemo reći da su dugi niz godina · uspješni suradnici Hrvatske mljekarske udruge, a s obzirom na njihov kvalitetan rad ne sumnjamo u daljnji uspjeh. Želimo im mnogo sreće u daljnjem profesionalnom radu. ■

Ml/ekarski list 01/2008.

9

MALA ŠKOLA HRANIDBE

HRANJIVI SASTOJCI KRME ILISASTOJCI IZ KOJIH SU SASTAVLJENE BILJKE • UGLJIKOHIDRATI I ENERGIJA

U prošlom broju rekli smo da su ugljikohidrati veoma bitni u hranidbi domaćih životinja, a kako ne bi kada od suhe tvari (ST) proizvedene voluminozne krme na ugljikohidrate otpada 3/4 ili 75 %.

To smo sada lijepo ponovili. Ono što je najvažnije za ugljikohidrate jest da su oni glavni izvor energije.

Svako živo biće u životu održava i pokreće energija

-

Mr. se. Srećko Ladišić ----------------------------Najveći

najmoćniji

izvor cima energije (koji su u mladoj energije i pokretač života u našem voluminoznoj krmi - biomasi staroj planetarnom sustavu i na našoj svega 3 do 4 tjedna ili 21 do 30 dana, planeti je Sunce. Sa Sunca nam najkasnije do momenta početka klasanja) najlakše probavljivi i iz njih dolaze različite svjetlosne i toplotne zrake u vidu valova. Uz pomoć se najlakše i najbrže oslobađa potrebna energija za uzdržne sunčevih zraka i njihove energije biljke pomoću klorofila, kojega potrebe, za potrebe rasta i razvoja, najviše ima u lišću, povezuju atome te potrebe proizvodnje mlijeka.

Ugljikohidrati su pretežno ugljika (C), vodika (H) i kisika (O) u osnovne organske spojeve. Svaka biljnog porijekla, to jest stvoreni su procesima u atomska veza između dva i više u biokemijskim biljkama, a dijele se na veći broj atoma u sebi krije i nosi energiju.

"Energija nije kemijski prepoz- skupina kemijskih spojeva. U spadaju: šećeri natljiva tvar, ali je svojstvo koje se ugljikohidrate jednostavni organski spojevi, zatim ostvaruje nakon oksidacije organsloženiji škrob i celuloza, te drugi ske tvari u metabolizmu. Energija je vrlo složeni spojevi. Jednostavni veza između biološkog i fizikalnog. šećeri koji se sastoje od jedne Energija je sposobnost izvršenja molekule nazivaju se monosaharidi, rada. Protok energije je temelj a sastoje se od ugljika (C) i života. Energija je pohranjena u elemenata vode (H 0) u omjeru 1 : 1.

2 organskoj tvari hrane (krme) u Kada se međusobno spoje - povežu kemijskom obliku" (prof. dr. se.

2 molekule jednostavnih šećera Darko Grbeša: "Energetska vrijed- nastaje novi spoj ili disaharid, a ako nost stočne hrane"). su u vezi 3 ili 4 ili 8 i više molekula Naš zadatak i problem u jednostavnih šećera, tada govorimo proizvodnji voluminozne krme jest o trisaharidima, tetrasaharidima, kako proizvesti (spremiti ili sačuva­ oligosaharidima i polisaharidima. ti) organsku masu - krmu, u kojoj Koji je disaharid veoma bitan u ima najviše, a najlakše dostupne hranidbi domaćih životinja i u energije. prehrani ljudi?

U kojim organskim oblicima i Najprije razjasnimo pojmove spojevima ima najviše energije? hranidbe i prehrane. Pojam hranidU ugljikohidratima kao nosio- be upotrebljavamo za domaće živo-

10

i

tinje, a pojam prehrane upotrebljavamo za ljude. Iako pojam hrana ima isto značenje, ali kažemo hrana i hranidba domaćih životinja, a hrana i prehrana ljudi.

Vratimo se našem prvom disaharidu ili saharozi ili običnom bijelom šećeru. Saharoza je raširena u biljnom svijetu, nastaje i stvara se u biljkama, a za njezino industrijsko dobivanje upotrebljavamo šećernu trsku i šećernu repu. Znači, saharoza je obični bijeli šećer. Šećer i škrob se lako probavljaju, te oni imaju vrlo veliku hranidbenu vrijednost. Ujedno su vrlo važni i kod procesa siliranja zelene mase trava, djetelina, lucerne i kukuruza jer ih mikroorganizmi koriste kao izvor energije za svoj rast i razmnožavanje, te stvaranje organskih kiselina koje konzerviraju složenu bio masu voluminozne krme u silosu ili rolo-bali.

U odnosu na šećer i škrob, celuloza, posebno starija celuloza i ostali složeni ugljikohidrati, puno se teže probavljaju, odnosno razgrađuju, a pritom se troši i gubi znatan dio energije. To u praksi znači da stara i otvrdnula trava, djetelina i lucerna, kao i prezrela kukuruzovina (od prezrelog kukuruza dobiva se loša silaža), koje u sebi imaju puno tvrđe celuloze i ostalih teško

Mljelwrski list 01/2008.

MALA ŠKOLA HRANIDBE probavljivih ili neprobavljivih njihova početnog spajanja i poveziugljikohidrata, spadaju u lošu vanja u izgradnju svih ostalih organvoluminoznu krmu, teško i sporo skih životnih spojeva uključuju se i probavljivu, a na čiju se probavu još drugi elementi. troši dio energije koju kravama, Ponovimo! ovcama i kozama dajemo smjesom Koji organski spojevi pripadaju ili koncentratom. Ovo je jedan od nama važnim ugljikohidratima? najvećih problema hrvatskog Šećeri. Svi šećeri su topljivi u stočarstva, a uslijed kojeg na vodi. U suhom stanju stvaraju mnogim OPG-ima nastaju velike kristale. Oni su osnovni građevni ekonomske štete, gdje se po kravi, materijal za stvaranje svih ostalih ovci i kozi gubi čak i do 50 %moguće organskih spojeva. Nalaze se u svim proizvodnje mlijeka. dijelovima biljaka. Najjednostavniji Vlakna mladih biljaka također šećeri u svojoj molekuli sadrže S ili 6 su građena od celuloze i ova vlakna atoma ugljika (C). Za nas su daleko su lako probavljiva, za razliku od važniji šećeri sa 6 atoma ugljika ili starih otvrdnutih ili odrvenjenih heksoze. U ove šećere spadaju vlakana koja se u biljci stvaraju sa glukoza, fruktoza i galaktoza. početkom klasanja i kasnijeg Glukoza ima posebnu važnost I.! sazrijevanja, odnosno starenja hranidbi stoke jer je ona ujedno i biljaka. šećer krvi. Glukoza se još nalazi u Ponovimo! Stvaranje zrelim plodovima voća, u zrnu ugljikohidrata u biljci ili slatkog kukuruza i u medu. Fruktoza fotosinteza se također, uz glukozu, nalazi u Biljke imaju sposobnost u zrelim plodovima i u medu. svojim zelenim dijelovima i lišću Galaktoza se u većim količinama ne pomoću klorofila iz vode (H2O) i nalazi slobodna u prirodi, ali je za nas važna jer je sastavni dio ugljičnog dioksida (CO2), te pomoću sunčeve svjetlosti - sunčeve mliječnog šećera ili laktoze.

Spajanjem dviju molekula energije, stvarati jednostavne ili jednostavnih šećera nastaju složeni proste ugljikohidrate - monosaharide ili šećere. Međusobnim šećeri i to: saharoza, maltoza i vezanjem atoma ugljika (C), vodika mliječni šećer - laktoza. Saharoze ima najviše u šećernoj trsci i (H) i kisika (O), odnosno njihovih iona, oslobađa se dio kisika (0 2) koji šećernoj repi.

Složeniji ugljikohidrati. Svi odlazi natrag u atmosferu. Zato i složeniji ugljikohidrati nastaju kažemo da su biljke pluća planete Zemlje jer pročišćavaju zrak od međusobnim povezivanjem molekula jednostavnih ugljikohidrata pri štetnog (za nas i za većinu ostalih živih bića) ugljičnog dioksida (C0 2) čemu se oslobađa voda. Tako te istovremeno oslobađaju kisik nastaje i škrob- jedan od najvažnijih ugljikohidrata u biljkama. a koji je (02). vrlo važan u hranidbi stoke.

Iz monosaharida ili jednostavOd čega se sastoji škrob? To bi nih šećera kao prvih organskih gotovo svi proizvođači mlijeka spojeva biljke dalje mogu stvarati trebali znati!

Za one koji ne znaju različite druge složene organske škrob se sastoji od molekula spojeve sve do aminokiselina i jednostavnog šećera glukoze. bjelančevina, masnih kiselina i ulja, Većina biljaka rezervnu hranu i enzima i vitamina. Znači, početak energiju prvenstveno sprema u kemije i biokemije, kao i naše proizvodnje mlijeka, leži na tri obliku škroba. Rezerve škroba kao osnovna elementa: ugljiku (C), nosioca energije spremaju se u vidu škrobnih zrnaca koja kod različitih vodiku (H) i kisiku (O). Tek nakon

Mljekarski li.st 01/2008.

vrsta biljaka imaju različite veličine i oblike.

Tako se međusobno razlikuju škrobna zrnca kukuruza, pšenice, zobi, ječma i krumpira. U suhoj tvari zrna različitih žita i kukuruza škrob sačinjava 70 % težine. Velike količine škroba kao rezervne hrane nalazimo i u jabukama, te krumpiru, kao i u plodovima nekih drugih biljaka. Škrob je u vodi nerazgradiv. To možete najbolje vidjeti kada iz pšeničnog brašna zamijesite tijesto i ispiranjem razdvojite škrob i bjelančevine, kada radite "sejtan" ili pšenično meso. Škrobna voda je bijele boje; škrob se veoma brzo istaloži na dnu posude, a u rukama vam ostanu bjelančevine.

Obzirom da je škrob nerazgradiv u vodi, on se u biljci mora ponovno pretvoriti u šećer koji je topljiv u vodi i kao takav može sa sokovima kolati po cijeloj biljci koja ga tek tada može koristiti kao izvor energije prilikom rasta, formiranja pupova ili klijanja zrna te stvaranja korijena i klice mlade stabljike. U tijelu životinja ne nalazimo škrob. On se u procesu probave razgrađuje te kao molekule glukoze ulazi u krvotok. Kao rezerva energetske hrane u tijelu životinje, posebno u jetrima, molekule glukoze se međusobno povezuju i stvaraju glikogen ili životinjski škrob koji se može skladištiti, odnosno čuvati kao zaliha.

Celuloza. Celuloza je složenija od škroba i ona se stvara među­ sobnim povezivanjem velikog broja molekula glukoze. To znači da od celuloze, njezinom razgradnjom, možemo dobiti ponovno šećer. Ovo se događa u probavi preživača, krava, ovaca i koza kod kojih u predželucima žive različite bakterije koje svojim enzimima razgrađuju celulozu na njezine sastavne dijelove. Razgradnjom celuloze do šećera dolazi do ulaska šećera u krvotok, a bakterije tek tada mogu koristiti njegovu energiju za svoj rast i daljnje razmnožavanje te

11

MALA ŠKOLA HRANIDBE stvaranje mikrobnih bjelančevina koje su od osobite važnosti u procesu stvaranja mlijeka i mesa.

Gdje se nalazi celuloza u biljkama?

Celuloza se u biljkama nalazi u staničnim membranama. Kod mladih biljaka stanične membrane mnogo su tanje i izgrađene su od manje celuloze. U staničnim membranama stabljike nalazi se mnogo više celuloze, a daleko manje u lišću. Stanične stijenke stabljike i drvenastih dijelova su debele. Starenjem biljaka postotak celuloze povećava se i u stabljici i u lišću. Tako i lišće postaje sve tvrđe i sve teže i teže probavljivo. Kako bi biljke mogle nositi klas, u staničnim stijenkama dolazi do kombinacije celuloze i tvrdog, teško probavljivog lignina. O tome smo već pisali - biljka se armira i tada može nositi teret klasa li cvatnji i klas opterećen zrnom. Ovim je manja kvaliteta voluminozne krme i

brzina njene probavljivosti. Slikovito možemo reći: "mlada trava = 100 litara mlijeka, stara trava = 35 pa čak i svega 25 litara mlijeka". Uz to i dio energije iz smjese ili koncentrata bakterije buraga potroše na razgradnju teško probavljive celuloze.

Pentozani su slični škrobu i celulozi, a izgrađeni Sli od šećera koji sadrže 5 ugljikovih atoma.

Pentozani su u biljkama također veoma zastupljeni. U zrnju žita ih ima oko 7 %,dok ih u sijenu djetelina i lucerne, te u pšeničnim posijama imaoko20%.

Hemiceluloze sačinjavaju grupe složenih ugljikohidrata.

Ovi spojevi se također nalaze u staničnim stijenkama, ali vrlo često sačinjavaju i rezervni dio hraniva.

Hemiceluloze su lakše probavljive od celuloze.

Lignin je od svih ugljikohidrata najteže razgradivu procesu probave, a u biljkama se započinje nago-

milavati početkom klasanja i sazrijevanjem biljaka. Starenjem ga biljka sadrži sve više, a postaje sve teže i teže probavljiva.

Kod jednostavnih kemijskih analiza krme ugljikohidrate dijelimo u dvije osnovne grupe. Prvu grupu čine vlakna zvana sirova vlakna (SV) koja su izgrađena od celuloze i drugih teže probavljivih ugljikohidrata. Drugu grupu čine nedušič­ ne ekstraktivne tvari (NET), kojima pripada škrob, šećeri i drugi lako probavljivi ili razgradivi ugljikohidrati.

Sve navedeno je ponajprije važno u tehnologiji proizvodnje i spremanja voluminozne krme.

Držim da su ovo osnovna znanja koja bi trebao znati svaki naš imalo ozbiljniji proizvođač mlijeka. Knjigu "Stočna hrana i hranidba stoke" koja je objavljena prije 60 godina (ima 850 stranica) čitali su i proučavali mnogi američki farmeri. ■

E. de Plenn•a bb, Vrbovec

12

Mljekarski list 01/2008.

~vrtnica 17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www.ecolab.com

ICOIAB

GOSPODARSTVO

U 2008. godini poljoprivredni proizvođači nastavit će koristiti državne potpore u poljoprivredi na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi u kojem su propisani modeli državne potpore, programi u sklopu modela, uvjeti za ostvarivanje potpore i iznosi za pojedine proizvodnje

FINANCIJSKE POTPORE U POLJOPRIVREDI U2008.GODINI

Državnepotporeu poljoprivredi,ribarstvui šumarstvui Programpomoći Europskeunije -

]anja]ozanović, dipl. oec. -----------------------------

Uz državne potpore u poljoprivredi u 2008. god. očekuje se mogućnost korištenja sredstava iz Programa pomoći EU kroz područje RURALNI RAZVOJ - odnosno IPA Program - Instrumenti predpristupne pomoći Hrvatskoj.

Liberalizacija trgovine poljoprivredne proizvodnje sa zemljama članicama EU, kao i sa susjednim zemljama, proces je koji mijenja uvjete poslovanja i otežava nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda te od naših proizvođača traži poboljšanje konkurentnosti i kakvoće svojih proizvoda.

Bez korištenja financijske potpore nemoguće bi bilo održati konkurentnost; a u razdoblju koje slijedi treba učiniti iskorak i investicijama povećati proizvodnju, zaštititi okoliš i suočiti se na tržištu sa konkurencijom bez zaštitnih carina. lako smo svjesni da to proizvođači znaju, još jednom podsjećamo na mogućnost korištenja državne potpore u poljoprivredi, a dajemo i neke osnovne informacije o korištenju sredstava iz IPARDprograma od 2007. do 2011. godine.

Kako bi ostvarili pravo na

14

državne potpore, seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivrdna gospodarstva trebala bi biti upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

U skladu s obujmom poslovanja gospodarstva iskazanom kroz proizvodne jedinice, moguće je ostvarivati državne potpore jednim od modela sustava potpore: 1. Model poticanja proizvodnje, 2. Model kapitalnih ulaganja, 3. Model potpore dohotku, 4. Model ruralnog razvitka, 5. Model poticajne proizvodnje.

1. Model poticanja proizvodnje Potporama proizvodnji potiču se profitabilnije proizvodnje na komercijalnim gospodarstvima.

Osnovni kriterij za ostvarivanje poticaja proizvodnji je: - minimalan ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva, te - proizvodnja minimalno poticane količine za koju korisnik ostvaruje pravo na poticaj u punom propisanom iznosu.

Od 01. 01. 2008. godine svi korisnici poticaja bit će dužni uskladiti poslovanje prema propisima o porezu na dohodak, te biti upisani u

Registar obveznika poreza na dohodak.

Poticajima ovog modela stimulirana je proizvodnja ratarskih kultura, višegodišnjih nasada, stočarstvo, proizvodnja stočarskih proizvoda, ekološka proizvodnja ribarstvo.

2. Model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi Kapitalna ulaganja povezana su s investicijskom potporom države u poljoprivredi. Ovakva vrsta potpore podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz proračuna Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva sudjeluje u financiranju investicije za koju je neka financijska institucija odobrila kredit.

Pravo na investicijsku potporu može ostvariti svaka pravna i fizička osoba koja se bavi komercijalnom poljoprivrednom proizvodnjom na gospodarstvu ili koje je registrirano za obavljanje djelatnosti šumarstva.

Najveći iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.000,00 kn a odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je iskorišten kredit koji je korisnik dobio.

.Mljekarski list 01/2008.

GOSPODARSTVO Za investicije u govedarstvu, a u skladu s Operativnim programom, investicijska potpora može iznositi i do 500.000,00 kn, a 1,000.000,00 iznose kapitalna ulaganja za investicije u svinjogojstvu.

Investicijska potpora odobrava se za sljedeća kapitalna ulaganja: 1. nabavu ženskih proizvodnih i rasplodnih grla u stočarstvu, 2. nabavu muških rasplodnih grla u stočarstvu,

3. ulaganja u višegodišnje nasade, 4. podizanje šuma, 5. izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu, 6. uređenje poljoprivrednog zemljišta, 7. izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za čuvanje i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe, 8. kupovinu privatnog poljoprivrednog zemljišta radi okrupnjavanja poljoprivrednog gospodarstva, 9. ulaganja u povrćarsku proizvodnju.

Zahtjev za odobrenje investicijske potpore podnosi se nakon dovršetka investicije tijekom godine u kojoj je kredit iskorišten, a najkasnije do 28.02. sljedeće godine za kredite iskorištene u prethodnoj godini.

3. Model potpore dohotku

Obiteljska ili seljačka gospodarstva koja se prijave u model potpore dohotku (nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva) godišnje će primati utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore za svakog člana koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 55 godina života - muškarci, odnosno 50 godina života - žene.

,Hljekarski h\·t 01/2008.

Takva gospodarstva smiju posjedovati ili koristiti najviše 5 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta i ostvarivati ukupan obujam poslovanja gospodarstva od najmanje 3 prozivodnejedinice.

Cilj ovog Modela je zbrinjavanje malih nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim članovima.

Korisnici modela potpore dohotku ne mogu ostvarivati pravo na poticaje proizvodnje, ali mogu koristiti poticaje kroz model ruralnog razvitka.

4. Model ruralnog razvitka

U ruralnom prostoru živi oko 40 % stanovništva Hrvatske. Većina ovog stanovništva vezana je posredno ili neposredno za poljoprivrednu proizvodnju. Isključivo poljoprivredom bavi se 9 %ukupnog stanovništva.

Kroz Nacionalni program ruralnog razvitka želi se postići: - osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta u seoskim područjima,

- očuvanje prirodnog

i kulturnog

naslijeđa,

- promicanje održive poljoprivrede i očuvanje okoliša.

Primjenjujući pojedine modele iz sustava potpora i poticaja, državnim mjerama utječe se na povećanje dohotka i konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, a modelom ruralnog razvitka potiče se: - razvitak seoskog područja, - očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina, - marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda.

Radi ostvarivanja ciljeva agrarne politike, kao i zbog specifičnosti investiranja u poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je strategijske programe po proizvod-

njama, ito: 1. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje, 2. Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje, 3. Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena, 4. Operativni program za razvoj povrćarstva,

5. Operativni program podizanja trajnih nasada.

Kreditne linije ovih programa dostupne su poduzetnicima preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), pri čemu je Hrvatska agencija za mala gospodarstva (HAMAG)mogući djelomični garant za kredit.

U 2008. god. očekuje se nastavak financiranja po navedenim programima ali i donošenje novih projekata i programa Program pomoći od strane EU

Premda se već duže vrijeme govori o IPARD programu i financijskim sredstvima EU, koja će se preko ovog programa otvoriti RH, početak njegovog korištenja očekuje se u 2008. godini.

IPARD je novi instrument predpristupnih pomoći koji će u budućnosti zamjeniti CARDS, PHARE,ISPA, i SAPARDkoje je RH dobivala ijoš uvijek dobiva od EU. Provedba IPARD programa za razdoblje od 2007. -2013. godine ići će kroz pet područja i to: 1. pomoć u tranziciji i jačanju institucija, 2. regionalna i prekogranična suradnja, 3. regionalni razvoj, 4. razvoj ljudskih potencijala, 5. ruralni razvoj.

Visina sredstava iz IPARD programa

Financijska sredstava koja EU odobrava Hrvatskoj kroz IPA fond određena su Višegodišnjim indika-

15

GOSPODARSTVO tivnim financijskim okvirom (VIPO) Tablica1: RaspodjelafinancijskihsredstavanamijenjenihHrvatskoj koji obuhvaća sve zemlje uključene (u mi!.€) u IPA programe.

Nedavno je Komp<menta 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. objavljen podatak o visni sredstava Pomoć u tranziciji i jačanje institucija 49,6 45,6 39,5 40,0 45.4 namijenjenih Hrvatskoj u visni od 14,7 15,9 16,2 16,5 Regionalna i oreko~anična suradnja 9,7 749,8 milijuna eura iz EU za Relrionalni razvoj 45,0 497 56,8 58,2 47.6 razdoblje od 2007. do 2011. g.

Razvoj ljudskih ootencijala 12,7 11,4 142 157 16,0 Raspodjela financijski~ sredRuralni razvoj 256 258 26,0 26,5 255 stava namijenjenih Hrvatskoj (izra141,2 1460 1512 1542 157,2 UKUPNO ženih u milijunima eura) prema komponentama i godinama prikazana je standardima EU glede zajedničke privatnim ulaganjima pokrenutim u tablici 1. poljoprivredne politike, higijene od strane fizičkih i pravnih osoba Navedena indikativna finan- hrane, te veterinarske, fitosanitarne poljoprivrednika, zadruga, udružecijska sredstva služit će sufinanci- i ekološke prilagodbe za što će biti nja proizvođača, poduzeća za ranju projekata usklađenih s cilje- izdvojeno najmanje 60 % od distribuciju hrane i marketing. vima svake komponente. Drugim predviđenih sredstava.

Zbog toga je bitno pratiti riječima, najveći udjel sredstava iz Drugi cilj je priprema za izvore informacija o raspisanim Europske unije može biti maksi- primjenu agroekoloških mjera i natječajima, osim u javnim malno 75 %, dok se preostalih 25 % lokalnih ruralnih razvojnih strate- glasilima, i na stranicama državnih financira iz državnog proračuna ili gija kroz mjere poboljšanja zaštite institucija. drugih izvora. Novac namijenjen za okoliša na selu.

Republika Hrvatska bi trebala određenu godinu treba biti namjenTreći cilj je razvoj ruralne iskoristiti što više dostupnog novca ski potrošen u određenom vremen- ekonomije putem razvoja infra- iz IPARDfondova Europske unije. Za skom roku (u roku 3 godine). Tako, strukture, diverzifikacije i razvoja to je osobito potrebna dobra npr., sredstva namijenjena za 2007. ekonomskih aktivnosti na selu, te informiranost o IPARDprogramima i god. trebaju biti povučena iz EU poboljšanje izobrazbe pravnih i mogućnostima korištenja novca iz proračuna do kraja 2009. g. Ukoliko fizičkih osoba uključenih u ruralni fondova, kao i dobra suradnja se to ne dogodi, novac ostaje u razvoj - održivi razvoj ruralnih javnog i privatnog sektora pri proračunu EU i bit će prenamijepodručja koja će biti financirana s definiranju prioritetnih područja i njen u druge svrhe. minimalno 20 % predviđenih programiranju pretpristupne pomoSvaka od navedenih mogućno­ sredstava. ći. !PAROfond je ujedno namijenjen sti korištenja sredstava iz IPARD Novac iz EU fondova nije po- i pripremi Hrvatske za korištenje programa zanimljiva je određenoj trebno vraćati ukoliko je namjenski Strukturnih fondova Europske unije strukturi u društvu - jedinicama i transparentno potrošen. ulaskom Hrvatske u EU. Iskustva državne i lokalne uprave, državnih lako je predviđeno korištenje zemalja koje su 2004. godine institucija, poduzetnika - pravnih i sredstava od 2007. god. natječaji za pristupile EU, kao što su Slovenija, fizičkih osoba, nevladinih udruga i IPARDjoš nisu raspisani. Prvi korak Mađarska, Slovačka, Češka, bilo bi samih građana. ka tome je objava operativnih korisno primijeniti u Hrvatskoj. Čitatelje Mljekarskog lista programa za navedena područja od Bespovratnih 749,8 milijuna eura najviše će zanimati mogućnost kori- strane hrvatske državne uprave. namijenjenih Hrvatskoj za razdoblje štenja sredstava za RURALNI RAZVOJ Programi su izrađeni i čekaju od 2007. do 2011. nikako ne bi pa ćemo o tome napisati nekoliko potvrdu Europske komisije. Iz trebalo ostati u EU proračunu informacija. programa će biti moguće iščitati neiskorišteno za njihovu prvotnu Izdvajanje sredstava za ruralni koje će vrste projekata biti namjenu, a to je financiranje razvoj ima tri cilja: financirane. projekata koji su korisni Hrvatskoj.

Prvi cilj je poboljšanje tržišne Početak korištenja sredstava O svim novostima vez~nim za učinkovitosti kroz investicije u očekuje se sredinom 2008. god. mogućnost korištenja sredstava iz poljoprivredne grupacije s ciljem Sredstva će uglavnom biti EU fondova redovno ćemo izvještc_1njihova restrukturiranja i prilagodbe dodijeljena kroz programe podrške vati čitatelje Mljekarskog lista. ■

16

Mlfekarski li,st 01/2008.

GOSPODARSTVO

KAKOBAVARSKI MLJEKARIOCJENJUJU STANJEMLJEKARSTVA NA EU TRZISTU -

Prema posljednjim informacijama od polovice prosinca Europska komisija je, prema procjeni da će se do 2015. godine nastaviti rast potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima, predložila V V povećanje proizvodnih kvota za mlijeko od oko 2 posto kako bi se zaustavio oštri Prof dr. se. Zoran Grgić--------------------- rast cijena mlijeka

Prema tom prijedlogu, EU proizvodnja porast će za dodatnih 2,84 milijuna tona mlijeka godišnje.

Porast kvota bit će postupan, a prijedlog povećanja kvota moraju odobriti Vlade članica EU kako bi stupio na snagu od 1. travnja 2008. godine. Nakon 2015. svakako bi trebalo doći do ukidanja kvota.

U listopadu 2007. god. Hrvatska mljekarska udruga organizirala je stručni posjet mljekarskom laboratoriju slobodne njemačke pokrajine Bavarske. Prema prezentaciji gospođe Susanne Ni.issel iz Udruženja privatnih proizvođača mlijeka, sačinjen je ovaj tekst koji pokazuje njihovo viđenje stanja i kretanja cijena mlijeka u Bavarskoj i EU. U njihovoj Udruzije ukupno 45 mljekara od kojih je 18 s više od 100 milijuna litara isporučenog mlijeka.

Ukupna godišnja isporuka mlijeka ove Udruge je 3,88 milijuna tona, što odgovara udjelu od 51,3 % ukupne prerade mlijeka Bavarske, u kojoj se prosječno proizvodi 7,56 milijuna tona mlijeka. Takvom proizvodnjom predstavljaju značajni činitelj za sudjelovanje na tržištu i stručnim raspravama u vezi mljekarstva. Zanimljivo da je od 1995. do 2005. broj proizvođača mlijeka u Bavarskoj smanjen s 204 na 11O tisuća, a da se proizvodnja (kao i broj krava - 1,23 milijuna grla) nije bitno promijenila.

18

Osnovne aktivnosti Udruge odnose se na: - konzultacije i razgovore s bavarskim Ministarstvom poljoprivrede, - kontakte sa srodnim i prijateljskim organizacijama i udruženjima, - rasprave o stručnim temama i povezivanje interesa članstva Udruge, - održavanje kontakata sa znanstvenim institucijama i projektima te - skupljanje tržišnih informacija za članove Udruge.

U udruženju su svjesni promjena cijena mlijeka na tržištu Bavarske, Njemačke i EU. Neke

stvari su bile predvidive, ali neke su se dogodile unatoč mjerama potpore koje su trebale takvo stanje ublažiti.

Nakon krize s početka stoljeća i uvođenja kvota za mlijeko, cijena mlijeka na EU tržištu zadržavana je iznad interventne, a značajno iznad svjetskih cijena. EUje imala snažne mehanizme održavanja cijena kvotama i izvoznim subvencijama. Činilo se da unatoč planiranom povećanju svjetskih cijena mlijeka zbog liberalizacije prometa mlijeka do 2013. godine nema problema za EU proizvođače. Prema podacima u grafikonu 1 do kraja tog razdoblja postoji značajan prostor u odnosu na svjetske cijene određene s wro

50 -,-------------------------,

40

30

20

10

\.."IJJcr.a na SVJetskom truiitu

o -r---.----.--.--.----.--,---.----,---r-----.----r---r---.-----.--,---,----,,-, 1997

1999

lOOl

1003

l00.5

!007

2009

lOll

l013

i j Osno.,.~a = lntevcncqskeCIJenepnma mliJ~CnOjmasti, :nS•·e c1)'ne prtratucate na 3,~'" rmn1 3.4~·.bJelančevma !:,.-orS.U.HfO.', 1FAL~HI i ISERMEl'ERtF.◄ L.Jlll'I

Grafikon 1: Prošloi buduće kretanject/enamlijeka na tržištu EU i svijeta prema očekivanom scenart/uliberalizact/e Jl,fljekarskili,st 01/2008.

GOSPODARSTVO (na prijedlog SAD).

Proizvodnja mlijeka u EU-25 je za 2007. godinu procijenjena na oko 143,5 milijuna tona, od čega se 133 milijuna tona (92,7 %)predaje mljekarama. U planiranom razdoblju do 2013. godine nije predviđen porast proizvodnje mlijeka u zemljama EU, ali će zbog politike subvencioniranja proizvodnje doći do niže ukupne cijene mlijeka za proizvođača (sa svim davanjima oko 0,39 EURApo kilogramu).

U Bavarskoj se od 2003. do 2006. godine izravnim plaćanjima povećavala

proizvođačko-prodajna

5TlB

5705

5672

5636

5605

4638

4705

6000

5472

5000

4572 4838

4000

♦ Ukupno proračun

a:

:::,

w

...... Tržište, s taksama za kvote

3000 "1': .!,;

~ Izravna plaćanja bez trošk. prilagodbe

2000 1100

1000

900

700

1000

o 2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

cijena mlijeka. Od lipnja 2007. godine pogotovo je došlo do Grafikon 2: Struktura prihoda {proračuna) mlijeka u EU, značajnog porasta cijena mlijeka. dosadašnja i očekivana proizvodnja2004. - 2013.

Kao glavni uzrok povećanja cijena navodi se manjak mlijeka na svjetskom tržištu. Taj manjak odreZadržavanje otkupne cijene mlijeka intervencijama i đuje nekoliko činitelja. Najprije, izravnim plaćanjima veliki uvoz mlijeka i prerađevina u Kinu, koja bilježi značajni porast U Euro/100 kg potrošnje s oko 13 kg mlijeka po stanovniku godišnje prema svjet35 Otkupna cijena mlijeka-isplata proizvođačima skom prosjeku od 100 kg. Također, ~ Izravno laćanje ove godine velika suša zahvatila je 30 područje dva velika svjetska proizvođača mlijeka - Australiju i Intervencijama Novi Zeland. Sljedeće se navodi 25 ·············ošig1rraninijen·a"· nedostatak stočne hrane u svijetu pa se ne može dovoljno brzo povećati broj muznih krava i proizvodnja. Do 20 .......... ···················· nestašice stočne hrane je došlo jer se u razvijenim zemljama istodobno povećala i potražnja za biogorivom.

15 r----r1999.

2001.

2003.

2008.

2005. 2006.

Odlukom vlada nekih od najrazvijenijih zemalja svijeta, obavezno je povećavanje potrošnje biogoriva, Graft·kon3: Održavanje otkupnih ct/ena m/1/ekau Bavarskoj 1999. - 2008. koje se proizvodi od industrijskih biljaka, ali i od kukuruza pa se povezanost između Obilježje tržišta mlijeka 2007. g.: poslovna određene površine do tada • Proizvodnja se od svježeg mlijeka proizvođača i mljekara, a utjecaj i namijenjene krmnim kulturama pritisak konkurencije otvorenog i maslaca tismjerava prema siru. koriste za industrijsko bilje, a i veće količine kukuruza usmjeravaju se za • Porast maloprodajne cijene mlije- tržišta (EU, ali i svijeta) je sve veći. proizvodnju biogoriva, što smanjuje ka odražava se na cijene svih dru- Otvorena su nova tržišta i raste potražnja za mliječnim proizvodikoličine za hranidbu stoke. gih mliječnih proizvoda.

U 2007. godini je došlo do • Povećanja cijena su stalna i u EU i ma, što uzrokuje porast potražnje za svježim mlijekom. Kako su stalnog rasta cijene mlijeka na u Njemačkoj i u Bavarskoj. tržištu EU pa tako i u Bavarskoj i U samom mljekarstvu svi člano­ količine mlijeka ograničene kvotama, normalno je da ovaj porast cijeloj Njemačkoj. Također je vi tržnog lanca, od proizvodnje, potražnje uzrokuje rast otkupnih zabilježeno veće usmjeravanje preko prerade, do potrošnje, mlijeka.

Zbog toga prema proizvodnji sira. nezadovoljni su. Smanjuje se cijena

M{jekarski list 01/2008.

·19

GOSPODARSTVO prognozirana djelovanje Zajedničke i mljekara su sve manje, a agrarne politike (ZAP) Europske konkurencija na tržištu je sve unije ne donosi očekivane rezultate. veća.

Sami proizvođači nisu toliko sigurni • Otvaraju se nova tržišta i raste da će ova promjena (porast) cijena potražnja za mliječnim proizvomlijeka posljednjih nekoliko mjedima. seci hitnije pridonijeti njihovom • Prognozirana djelovanje ZAP-ane dohotku, jer do poremećaja dolazi i pokazuje potpuni učinak. na tržištu inputa. Dodatna nepo- • Država se povukla iz djelovanja na voljnost za proizvođače mlijeka je i tržište, što je dovelo do smanječinjenica da se resorna ministarstva nja osnovne cijene, a slobodno povlače iz djelovanja na tržište tržište vrednuje i plaća samo mlijeka, što je dovelo do smanjenja ekstra kvalitetu. njegove osnovne cijene, a slobodno Kad se govori o kvotama, tržište vrednuje i plaća samo njihovo ukidanje je prema sadašvrhunsku kvalitetu i sve više traži njem stajalištu Europske komisije određene minimalne količine koje potpuno sigurno. Već 2014. bit će proizvođač mora godišnje ostvariti neko prijelazno razdoblje bez kvota, kako bi mogao računati na tvorničku kao mehanizam kočenja porasta premiju.

Obilježje sektora mljekarstva: cijena. Kvote će biti zamijenjene • Svi sudionici na tržištu (proizvo- jedinstvenim plaćanjem po jedinici površine. Početkom 2008. godine đači, mljekare, potrošači) su znat će se više o gospodarskom ponezadovoljni.

• Povezanosti između proizvođača ložaju proizvođača mlijeka u buduć-

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

no sti, jer će Europska komisija donijeti izvješće o utjecaju promjene agrarne politike na sektor mlijeka.

Već danas se zna da bi većina manjih farmera željela zadržati sadašnji način ostvarivanja potpore s kvotama. Isto tako, predlaže se razmatranje utjecaja promjene sustava potpore i donošenje posebnih mjera za slabije razvijena i planinska područja, kojima bi se ublažile posljedice ukidanja sustava kvota.

Rezultatipromjene ZAP2003.: • Smanjenje subvencija 15 % za svježe mlijeko i 25 %za maslac.

• Premija za mlijeko kao djelomična kompenzacija za cijenu mlijeka i smanjenje izravnog plaćanja od 2005. do jedinstvene premije po jedinici površine 2012.g.

• Povećanje kvota 2006. i vijek trajanja kvota do 2015. g. ■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

---.------=----

Uređaj za automatsko pranje

Cisterna - laktofriz je opremljen ja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

20

Ml:fekarskiHst 01/2008.

GOSPODARSTVO

NOVI PROPISI O HIGIJENII SLUZBENIM KONTROLAMA HRANEPočetkom listopada

2007. godine u Republici HIVatskoj na snagu je stupio komplet propisa o higijeni i službenim kontrolama hrane, koji u velikoj mjeri odgovaraju uredbama Europske komisije br. 852/2004, 853/2004, 854/2004 i

V

882/2004 proizašlim iz općeg Zakona o hrani Europske unije (Uredba EC 178/2002)

Područje ove regulative o higijeni i kontroli hrane objavljeno je u "Narodnim novinama" broj 99/2007: - Pravilnik o higijeni hrane.

Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla.

- Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla.

- Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja, kao i propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

Usvajanje ovih propisa dio je plana usklađivanja našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, a to se odnosi na najopširnija i najzahtjevnija područja: na hranu, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor.

Primjena i stupanje na snagu pojedinih dijelova Pravilnika uvjetovana je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, dok se za neka područja dopušta vrijeme prilagodbe i usklađivanja (npr. evidencije o dobroj higijenskoj praksi, kategorizacija objekata, HACCP).

Pravilnik o higijeni hrane Ovaj propis namijenjen je i usmjeren prema subjektima u poslovanju s hranom, koji moraju ispuniti sve postavljene zahtjeve kako bi osigurali zdravstvenu ispravnost hrane. Među tim zahtjevima značajno je izdvojiti obvezu primje-ne sustava HACCP (engl. Hazard Analysis Critical Control Points - analiza opasnosti i kritičnih kontrolnih

22

točaka)

koji se osniva na sedam (tablica 1). Krajnji rok za uvođenje HACCP-a za subjekte u poslovanju s hranom, koji obavljaju bilo koju fazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane poslije primarne proizvodnje, jest 1. siječnja 2009. godine.

Uspostavljanje HACCP plana podrazumijeva provođenje nekoliko međusobno povezanih stadija: - objašnjenje pojmova - osnivanje HACCPtima - opis proizvoda - namjena proizvoda - sastavljanje procesnih dijagrama provjera dijagrama na mjestu proizvodnje identifikacija svih opasnosti, procjena opasnosti i primjena preventivnih mjera - određivanje kritičnih kontrolnih točaka primjenom HACCP stabla načela

odlučivanja

-

određivanje kritičnih

granica na

kritičnim kontrolnim točkama

-

određivanje postupaka praćenja točaka

kritičnih

sustavnog kontrolnih

određivanje korekcijskih

mjera

-

Dr. se. NevijoZdolec-

određivanje

postupaka verifikacije - uspostava sustava dokumentiranja - revizija HACCPplana lako primjena HACCP-a nije predviđena u primarnoj proizvodnji (npr. proizvodnja mlijeka na farmi), i u toj fazi nalaže se provođenje higijenskih i drugih mjera radi cjelovitog pristupa u osiguranju zdravstveno ispravne, sigurne hrane. Tako će i svi proizvođači mlijeka morati uvesti u svoje poslovanje sustav dokumentiranja dobre higijenske i poljoprivredne prakse koji obuhvaća vođenje evidencija o: - vrsti i podrijetlu hrane kojom su životinje hranjene - provedenim liječenjima, datumu primjene lijekova i karenciji - pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda (mlijeka) - rezultatima analiza na uzorcima uzetih od životinja ili drugim uzorcima važnima za zdravlje ljudi - svim izvješćima o obavljenim

Tablica1: Načela sustavaHACCP 1

2 3 4

5

6 7

Analiza ooasnosti (biološke. kemiiske fizikalne) Određivanie kritičnih kontrolnih točaka Određivanie kritičnih granica na kritičnim kontrolnim točkama Određivanie oostuoaka sustavnog oraćenia kritičnih kontrolnih točaka Određivanie korekciiskih miera Određivanie oostupaka verifi.kaciie<oostuoaka 1 - 5) Uspostava sustava dokumentirania

Mljekarski list 01/2008.

GOSPODARSTVO

Shema: Stablo odlučivanja pri određivanju kritičnih kontrolnihtočaka Postoji h opasnost u ovoj fazi proizvodnje?

KoJa opasnost?

Ni3e kritična

NE

STOP

kontrolna točka

Postoje li prevencijske ntjere za identifikaciju opasnosti?

Prilagodi fazu, proces ili proizvod

I

NE

~

Je li kontrola nužna u ovoJ fazi za sigurnost?

Može li se u ovoj fazi ukloniti, smanjiti ili spriječiti moguća pojava opasnosti. na prihvatljivoj razini?

NE

Je li kontaminacija neprihvatljiva ili će se povećati do neprihvatljive razine?

Nije kritična

NE,

kontrolna

....

točka

..

STOP

KRITIČNA

KONTROLNA

Hoće li idući korak

ili postupak ukloruti ili smanjiti opasnost na prihvatljivu razinu?

TOČKA

NE

Nije kritična

kontrolna

STOP

točka

Mljekarski list 01/2008.

23

GOSPODARSTVO pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla Vođenje evidencija u primarnoj proizvodnji hrane postat će obveza od 1. siječnja 2008. godine. S ciljem unapređenja higijene u fazi primarne proizvodnje nadležno tijelo (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva) potiče izradu nacionalnih vodiča za dobru higijensku praksu. Njihova primjena, kao i primjena vodiča Europske zajednice dobrovoljna je, a vodiči sadrže podatke o opasnostima koje se mogu pojaviti u primarnoj proizvodnji te podatke o mjerama njihove kontrole (mikotoksini, teške kovine, pesticidi, veterinarski lijekovi, zarazne bolesti i dr.).

Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla Kao nadopuna Pravilniku o higijeni hrane, ovaj propis pobliže razrađuje posebna pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla. U dijelu koji se odnosi na sirovo mlijeko, kolostrum, mliječne proizvode i proizvode na bazi kolostruma, navedeni su zdravstveni zahtjevi za proizvodnju sirovog mlijeka i kolostruma, zatim zahtjevi u vezi higijene na gospodarstvima (prostori i oprema, higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza, te higijena osoblja) i kriteriji za sirovo mlijeko i kolostrum (broj mikroorganizama i somatskih stanica).

Od zahtjeva koji se odnose na mliječne proizvode i proizvode na bazi kolostruma navode se zahtjevi za temperaturu, toplinsku obradu i kriteriji za sirovo kravlje mlijeko.

Pored toga, određena su i pravila pakiranja, ambalažiranja i označa­ vanja. O navedenim detaljima pisano je u Mljekarskom listu broj 2/2007. u dijelu koji opisuje Uredbu EU853/2004.

Pravilnici o službenim kontrolama Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla utvrđena su posebna pravila organizacije i provedba službenih kontrola, a obuhvaćaju

24

rev1z1Judobre higijenske prakse i postupaka temeljenih na sustavu HACCP, specifične kontrole u proizvodnji svježeg mesa, školjkaša, proizvoda ribarstva, sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te posebne poslove u provođenju veterinarskih pregleda.

U pogledu mlijeka i mliječnih proizvoda, u prilogu Pravilnika navedena su pravila službenih kontrola koje se provode na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka i kolostruma te pravila kontrole sirovog mlijeka i kolostruma nakon prikupljanja.

Kontrolom životinja provjerava se sukladnost sa higijenskim propisima o proizvodnji mlijeka, s naglaskom na zdravstveno stanje životinja i primjenu veterinarskih lijekova. Te kontrole može obavljati ovlašteni veterinar za vrijeme redovitih veterinarskih pregleda sukladno javnozdravstvenom zakonodavstvu te propisima o zdravlju i dobrobiti životinja. Ukoliko se službenim kontrolama utvrdi nezadovoljavajuća higijenska praksa, potrebno je obavljati nadzor provođenja korekcijskih mjera. U slučaju

povećanog broja mikroorganizama i somatskih stanica, nalaže se rok od 3 mjeseca u kojem proizvođač mora popraviti stanje. Ukoliko u tom vremenu to ne učini, obustavlja se isporuka mlijeka s tog gospodarstva, ili se pak mlijeko obrađuje i koristi na način da se zaštiti zdravlje potrošača.

Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja usmjeren je na sprečavanje, uklanjanje ili smanjenje opasnosti rizika za zdravlje ljudi i životinja. Službene kontrole moraju biti nenajavljene, a provode se u cijelom lancu prehrane, i na životinjama i njihovim proizvodima.

U ovom predpristupnom razdoblju predviđen je rok od jedne godine za uspostavljanje sustava službenih kontrola, a to podrazumijeva sastavljanje višegodišnjeg plana kontrola, edukaciju inspektora, te prilagodbu i unapređenje organizacije laboratorija u odnosu na analitičke metode i međusobnu suradnju. ■

Proizvođači mlijeka uvest će u svojeposlovanjesustav dokumentiranja

dobrehigifenskei poljoprivredneprakse M{jekarski list 01/2008.

IZ UREDNIŠTVA

U očekivanju donošenja "Pravilnikao registraciji sabirališta" koji će sukladno novim propisima o higijeni hrane regulirati registraciju i odobravanje sabirališta, 12. prosinca 2007. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Uprava za veterinarstvo) održan je vrlo zapažen sastanak na temu: Sabirališta mlijeka - priprema za EU

SABIRALIŠTA MLIJEKA PRIPREMAJU SEZA REGISTRACIJU

Vera Volarić, dipl. ing. -

Sudionici sastanka pažljivo su hrane (NN 99/2007.), jer se u stručne institucije, udruge proizvođača mlijeka i svi oni kojima je do saslušali izlaganje mr. se. Natalije protivnom neće moći registrirati.

Naizgled se činilo da su stvari proizvodnje i isporuke kvalitetnog Knežević iz Uprave za veterinarstvo, koja je jasno i sažeto iznijela uvjete poprilično jasne i definirane, ali mlijeka u Republici Hrvatskoj stalo.

Prema podacima HSC - Središkojima sabirališta mlijeka moraju nakon duže rasprave ispostavilo se za kontrolu da to i nije baš tako te će trebati njeg laboratorija udovoljavati (okolina, prostorija, poštivanje mikrobioloških mjerila, mnogo truda, znanja i dobre volje kvalitete mlijeka u Križevcima, u održavanje hladnog lanca, nadzor kako bi se udovoljilo uvjetima Republici Hrvatskoj evidentirano je za odobravanje ili preko 4 000 sa birališta mlijeka, ali je temperature i dr.), uz primjenu potrebnim mali broj je onih (oko 1 300) preko Pravilnika o higijeni hrane i registraciju sa birališta.

Sudionici skupa (predstavnici kojih samo jedan proizvođač Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla NN 99/07.). Na mljekara, MPŠVG,HGK, HSC-SLKM, isporučuje mlijeko. U takvim slučaCroatiastočara i HMU) svjesni su jevima proces registracije je veoma sastanku je ukratko objašnjena činjenice da slijedi mukotrpan, ali jednostavan. Sabirališta koja prikuprazlika između "odobravanja" neizbježan put do defi"registracije". niranja i uređivanja sabiOdobravanje je postupak u rališta.

To je nužno i kojem komisija Uprave za veterinarstvo vrši pregled sabirališta, a potrebno, a cijeli ponakon toga daje broj pod kojim se stu pak je potrebno sabiralište vodi. Uvjeti kojima će u urediti i uskladiti kvalitetno i pravilno, te ispratom slučaju sabirališta morati odgovarati su zahtjevniji nego kod viti eventualne pogreške prošlosti i učiniti neregistracije.

Registracija sabirališta je što kvalitetno za budujednostavna procedura, a vrši se ćnost. Mora se raditi brpodnošenjem Zahtjeva za registra- zo jer je vremena malo, ciju Upravi za veterinarstvo, bez stav je svih prisutnih.

Doprinos u rješavaprethodnog pregleda objekta, tj. nju ovog problema nema postupka odobravanja i moraju dati prvenstveno izlaska komisije na teren.

Važno je imati u vidu da sva proizvođači, odnosno I sabirališta moraju udovoljavati svim isporučitelji mlijeka, te Odobravanjem i registracJ/om sabirališta do državne i uvjetima iz Pravilnika o higijeni mljekare,

boljekvalitetemlijeka

26

Mljekarski li.st 01/2008.

IZ UREDNIŠTVA !jaju mlijeko od više proizvođača, a Svima je jasno da će isporuči­ kojim će se regulirati ova problemamlijeko se isporučuje jednoj telji i sabirači mlijeka morati sura- tika, Mljekarski list će i dalje mljekari također će se registrirati đivati i poštovati uvjete potrebne za sustavno pisati, informirati i educipod određenim uvjetima. Takva registraciju ili odobravanje sabira- rati sve korisnike sabirališta o sabirališta su zastupljena u najve- lišta, inače ovaj posao neće biti uvjetima kojima moraju udovoljiti sabirališta prije registracije. Naveuspješno odrađen. ćem broju. Ona sabirališta koja Dragi proizvođači mlijeka, deni "Pravilnik" će propisati i mlijeko isporučuju u dvije ili više odgovarajuće obrasce "Zahtjeva za Mljekarski list ovim putem namljekara morat će proći postupak registraciju odnosno odobravanje javljuje neke od mjera koje će biti odobravanja. Još uvijek nedostaje objekata". potrebno provesti u dogledno točan popis takvih sabirališta, ali je Vjerujemo da ćemo zajedno vrijeme. Nadležne institucije svjepretpostavka da je to mali broj. sne su da je potreban određeni uspjeti u nakani da i taj problem u U razgovoru s predstavnicima vremenski period za registraciju segmentu proizvodnje mlijeka i mljekara doznajemo kako postoje svih sabirališta, napose onih kojima njegovom transportu prema mljeodređeni problemi, ali ne i nerješivi. su nužne određene preinake, kako kari kvalitetno riješimo, na zadoMljekare su spremne biti dobri bi i ta sabirališta udovoljila pro- voljstvo svih u lancu "od polja do koordinatori i savjetodavci te stola", tj. proizvođača i prerađivača pisanim uvjetima. pomagati na putu osposobljavanja U očekivanju objave "Pravilnika mlijeka te sve zahtjevnijih posabirališta i stjecanja uvjeta za o načinu odobravanja i registracije trošača mlijeka i mliječnih proregistraciju. objekata u poslovanju hranom" izvoda. ■

DIM:

• Uvoz rasplodnih grla u suradnji s najuspješnijim udrugama u razvoju genetike mliječnih i mesnih pasmina u Europi

lvana Gundulića 66 48260 Križevci Tel/fax: 048/716-112 e-mail: mibeks.ekoagram@email.t-com.hr d.o.o.

Mob.: 091/9074-579

• Kupujete li ili prodajete domaća rasplodna grla ili krave u laktaciji, KONTAKTIRAJTE NAS • Garantiramo maksimalnu sigurnost i kvalitetno zadovoljenje vaših potreba prilikom formiranja stada Obratite nam se s povjerenjem!

M(jekarski list 01/2008.

27

1. ~

TRŽIŠTE V

STOKE

OCEKIVANJA NA TRZISTU GOVEĐEG MESA V

V

Odjel za prognoze EU komisije očekuje u 2008. godini blagi pad proizvodnje goveđeg mesa. Uz relativno stabilnu potražnju, moguće je očekivati blagi rast cijena te veće potrebe za uvozom

U EUROPSKOJ UNIJI U 2008. GODINI I

KrešimirJakuš, dipl. ing.

proizvodnju u ostalim I manju zemljama. Za EU-27 još ne postoje točni

neznatnom smanjenju proizvodnje leži u činjenici da bi rentabilnost proizvodnje mogla pasti. Na rentabilnost će u najvećoj mjeri utjecati porast cijena stočne hrane u 2007. godini, kao i pad cijena junećeg mesa u ovoj godini za 4 posto. Ovakvo stanje proizvođače vodi u mogući gubitak, što ih stavlja pred veliku odluku: stavljati ili ne stavljati telad u tov. Posebno se to osjeća u južnoj Europi, gdje je zbog vrlo toplog ljeta, kao i zbog poteškoća u pripremi stočne hrane, došlo do reduciranja stoke u tovu.

podaci. Ukupno gledajući, proizvodnja u EUje u laganom rastu, U usporedbi s prošlom godinom, ove je godine broj goveda u EU bez obzira na moguće smanjenje neznatno smanjen. Prema prvim proizvodnje u pojedinim zemljama pristiglim podacima za razdoblje istočne Europe.

Pad proizvodnje u svibanj/lipanj, broj goveda smanjen 2008. godini je za oko 0,5 %. Stoga je i broj zaklanih goveda u prvih sedam U 2008. godini u Europskoj mjeseci u blagom padu, odnosno uniji očekuje se lagani pad bilježi se pad broja zaklanih grla od proizvodnje junećeg i telećeg mesa 0,4 posto. S obzirom da je ponuda u okviru do jedan posto. Bruto junadi u EU-27 u ovoj godini za oko proizvodnja u EU-15 iznosit će oko 2,5 posto veća od prošle godine, 7,25 milijuna tona. Glavni razlog proizlazi da je broj klanja teladi i junica smanjen.

Tablica:Brutoproizvodnjagoveđeg i telećeg mesau EU Neznatan porast proizvodnje goveđeg mesa u 2007. godini

Za 2007. godinu još se ne može zaključiti da će proizvodnja goveđeg mesa biti manja od prošle godine.

Prema jednima u drugoj polovici godine računa se s povećanjem broja zaklane junadi, dok bi prema drugima uz isti ili manji broj klanja moglo doći do povećanja proizvodnje zbog veće ulazne klaoničke težine junadi. U prosjeku računa se s 2 postotežomjunadi za klanje, tako da se manji broj stoke kompenzira većom ulaznom težinom.

Proizvodnja junećeg i telećeg mesa u EU mogla bi biti nešto viša nego lani. U EU-15 očekuje se proizvodnja od 7,3 milijuna tona ( +0,5 %),gdje porast proizvodnje u Velikoj Britaniji i Italiji nadomješta

28

1 000 t Belgija/Luxemburg Danska Njemačka Grčka

Španjolska Francuska Irska Italija · Nizozemska Portugal Velika Britanija Austrija Finska Švedska EU-15 Češka

Poljska Slovačka

* - prognoza

2006.

302 132 1 235 47 600 1 744 602 855 363 107 846 218 85 137 7 272 93 400 58

2007.* 295 134 1 221 42 587 1 750 592 890 371 97 894 216 86 135 7 310· 83 388 56

2008.* 291 132 1 199 41 595 1 777 567 879 364 100 880 213 82 131 7 252 84 389 56

07./06.

-2,3% 1,5% -1,1% -10,6% -2,2% 0,3% -1,7% 4,1% 2,2% -9,3% 5,7% -0,9% 1,2% -1,5% 0,5% -10,8% -3,0% -34%

08./07.

-1,4% -1,5 % -1,8 % -2,4% 1,4% 1,5 % -4,2 % -1,2 % -1,9 % 3,1 % -1,6 % -1,4 % -4,7% -3 0% -0,8% 1,2 % 0,3 % 00%

Izvor:EU-komisija,ZMP

Mljekarski list 01/2008.

TRŽIŠTE Visoke cijene stoke za klanje Očekivanja u svezi kretanja cijena idu u pravcu rastućeg trenda.

Blagi pad ponude, kao i stabilna potražnja, vodit će, prema određe­ nim prognozama, rastu cijena u prosjeku za 3 posto. Cijene muške junadi rast će, prema očekivanjima, nešto više u odnosu na krave, koje trenutno drže visoku razinu cijena.

Porast od 1O centi po kilogramu za mušku junad za sada neće biti dostatan za pokriće rasta proizvodnih troškova.

RH - ujednačena ponuda i

potražnja domaće junadi

svinjetine. Ukoliko u razdoblju plasmana uskladištenog svinjskog mesa cijena svinjskog mesa bude na sadašnjim razinama, moglo bi doći do preusmjeravanja potražnje sa sk~~ljeg goveđeg mesa na jeftinije s~mJs~_o.U kon~čnici, ovakav razvoj s1tuac1Je rezultirao bi smanjenjem potražnje, odnosno povećanom p~nudom govedine, što bi moglo utjecati i na njenu cijenu.

Početkom prosinca na domaćem tržištu otkupne cijene muške junadi najčešće su bile u rasponu od 12,50 do 14 kn/kg. U odnosu na početak godine, cijene su u ovom razdoblju u prosjeku oko 9 posto v!~e,d?k su u odnosu na lanjske Cijene istog razdoblja više za 8,20 posto. U sljedeća dva mjeseca na tržištu ne očekujemo značajnije promjene cijena žive junadi. Što se tiče junećeg mesa u veleprodaji, najniže cijene u ovoj godini evidentirane su tijekom ljetnih mjeseci, a krajem godine bilježi se blagi rast cijena. Bitno je naglasiti da su veleprodajne cijene mesa, npr. jun~ć~ polovica (komplet), u ovoj godm1 gotovo najniže unatrag pet godina, više su bile jedino u 2005. godini. Prosječna veleprodajna cijena za juneću polovicu u studenom ove godine iznosila je 29,48 kn/kg i niža je za 3,6 % u odnosu na 2006. godinu, za -4,2 %u odnosu na 2005. godinu, za -1, 1 %u

U tjednu do 02. prosinca o.g. na domaćem je tržištu zabilježena ?srednja ponuda junadi za klanje i isto takva potražnja. Najveći problem jest "budućnost", odnosno zbog rastućih troškova tova proizvođači priželjkuju rast cijena junadi u sljedećem razdoblju.

Promatrajući trend otkupnih cijena j~_nadi unatrag deset godina, t1Jekom godine je najčešće u razdo_blju od veljače do svibnja dolazilo_do rasta cijena žive junadi, tako da Je zbog sezonskog karaktera i rastućih troškova tova u tom razdoblju i u sljedećoj godini moguće očekivati rast cijena. Na domaće tržište u velikoj mjeri utjecat će i eur.opsko tržište, kao i ponuda drugih vrsta mesa. Na tržištu svinjskog mesa trenutno je veliki pritisak na cijenu mesa.

Velika ponuda svinjskog mesa, bez obzira na povećane troškove inputa u proizvodnji, koči rast cijena. Zbog velike ponude i nižih cijena svinjskog mesa, živastoka Europska komisija trenutno subvencionira njegovo skladištenje pa će tijekom travnja i svibnja sljedeće godine na tržište doći od 70 do 100 ovca(za klan·e tisuća dodatnih tona

Mljekarski list 01/2008.

STOKE

odnosu na 2004. godinu te za -5,7 % u odnosu na 2003. godinu.

EU - otkupne cijene junećeg mesa

Tijekom studenog ove godine na europskom tržištu iz tjedna u tjedan pratimo blagi rast otkupnih cijena junećih trupova R3 klase. U tjednu do 25.11.2007. godine prosječna otkupna cijena junećih trupova iznosila je 305,99 eura/100 kg i niža je u odnosu na lani za 1,87 %.

Sadašnje cijene više su od onih iz 2004. i 2005. godine. Najviše cijene u tjednu do 25. studenog evidentirali smo u Grčkoj 413, 11 eura/100 kg, dok su najniže evidentirane u Rumunjskoj 177,51 eura/100 kg te u Poljskoj 238,21 eura/100 kg.

RH - Potražnja teladi manja nego inače; cijene stagniraju

Tijekom studenog i početkom prosinca 2007. godine na tržištu teladi primjetan je nešto slabiji interes za kupnjom teladi nego što je to uobičajeno za naše tržište, no i dalje je potražnja veća od ponude. Otkupne cijene simentalske teladi u navedenom razdoblju stagniraju. Prosječna otkupna cijena simentalske teladi u tjednu do 02. prosinca 2007. godine iznosila je 23,91 kn/kg. Najčešće cijene teladi na području kontinentalne Hrvatske su od 22 do 25 kn/kg za mušku simentalsku telad, dok je ženska telad za oko 2 kn/kgjeftinija. ■

HRVATSKA cijene (kn/kg) 2 OO7. god.

Dalmacija,Istrai Primo·e rasponcijena PROGNOZA (CIJENE)

Kontinentalna Hrvatska rasponcijena

HRVATSKA prosjek

min.

max

1nin.

max.

48. tj.

26.11-02.12.

22 00

33,00

1200

18,00

24,00 8,00

40,00 10,00

20,00 9,00 1200 4,00 18,00 9,00

27 00 1350 1500 8,00 24,00 9,00

23,91 11,72 13,20 6,17 27,11 9,00

29

GOSPODARSTVO

U situaciji kada Hrvatska pregovara s Europskom unijom o postizanju stalnog članstva, poljoprivredna proizvodnja postaje jedno od najsloženijih gospodarskih pitanja. Naime, pitanje je kako će se razvijati postojeća usitnjena agrarna struktura naših malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kako ona mogu postati konkurentna na europskom zajedničkom tržištu te koliko će proizvođača za rentabilno poslovanje moći udovoljiti

TROŠKOVI PROIZVODNJE TRADICIJSKIH MLIJEČNIH PROIZVODA --•

Dr. se. Petar Bosnić -----------------------•

Poljoprivreda Unije, posebice starih članica, nema posebnih problema jer su se u ranijem razdoblju agrarnih reformi farmeri specijalizirali za određenu proizvodnju i postali konkurentni u uvjetima slobodnog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Za razvoj poljoprivrede Unije posebno su važne mjere koje se ne odnose direktno na primarnu proizvodnju već su usmjerene na tzv. ruralni razvoj, a uz ostalo na proizvodnju tradicijskih proizvoda te organsku i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Svrha sustava mjera ruralne politike je ulaganjem u izgradnju infrastrukture (ceste, odvodnja i kanalizacija, izgradnja vodovoda, elektrifikacija, uređenje poljoprivrednog zemljišta i drugo) razvijati ruralni prostor i obogatiti ga novim sadržajima. Na taj bi način bili omogućeni uvjeti za stvaranje dodatnih izvora dohotka i izvan poljoprivredne proizvodnje, posebno na manjim nekomercijalnim gospodarstvima, obnavljajući tako lokalnu proizvodnju tradicijske poljoprivrede i prehrambenih proizvoda. Ruralnim razvojem trebale bi se smanjiti razlike seoskog standarda stanovanja sa standardima stanovanja u urbanim sredinama jer bi se na taj način mlade generacije zadržavale na selu gdje bi im bila osigurana egzistencija i osnivanje obitelji.

Tradicijskiproizvodi Ove grupe djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, neovisno o tome što se radi o tradicijskoj

30

ovim uvjetima.

proizvodnji, podliježu određenoj zakonskoj regulativi koju treba primjenjivati od kontrole, prerade, pakiranja, čuvanja do prodaje na tržištu. Tradicijska proizvodnja hrane veoma je razvijena u EUte svojim domaćim lokalnim proizvodima ispunjavaju propise o hrani i zdravstvenoj zaštiti proizvoda. U Hrvatskoj se posebnim propisima mogu zaštititi i obilježiti karakteristični tradicijski proizvodi koje kupci prepoznaju pa ih je lakše plasirati na tržište i ostvariti više prodajne cijene te postići veći stupanj dohodovnosti i konkurentnosti. Ove proizvode u principu kupuju kupci veće kupovne moći. Kod nas se propisima mogu zaštititi svojstvene posebnosti ovih proizvoda i to stjecanjem statusa izvornosti i zemljopisnog podrijetla proizvoda (Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane, "Narodne novine" broj 80/2005., 11/2007.; Pravilnik o priznavanju posebnih svojstava hrane i dodjeli oznake "tradicionalni ugled", NN broj 127/2005.).

Do sada je u Hrvatskoj registrirano devet autohtonih tradicijskih prehrambenih proizvoda, među kojima su i proizvodi iz područja mljekarstva (Paški sir i Cetinski sir).

nim gospodarstvima koja se bave ili će u budućnosti organizirati ovu proizvodnju. Katalog kalkulacija informira o značaju i gospodarskoj koristi ove proizvodnje, o varijabilnim troškovima, o propisima i načinu zaštite tradicijskih proizvoda te o metodi izrade kalkulacija.

Kalkulacije se izrađuju metodom pokrića varijabilnih troškova (PVf - gross margin). U strukturi kalkulacija iznose se ukupni prihodi, ukupni varijabilni troškovi, pokriće varijabilnih troškova (PVf) te trošak proizvodnje po jedinici proizvoda (kn/kilogramu). Pokriće varijabilnih troškova (PVf) izračunava se kao razlika između ostvarenih prihoda i varijabilnih troškova. Za svaki mliječni proizvod dva su modela ovih kalkulacija; prvi model po proizvodnji grla (krava, ovca, koza) a drugi način kalkulacija iskazuje isti proizvod dobiven od proizvedenog ili nabavljenog mlijeka.

Ovim kalkulacijama nisu obuhvaćeni drugi fiksni troškovi ostvareni proizvodnjom ili na obiteljskom gospodarstvu, a bez fiksnih troškova ne može se iskazati ostvareni poslovni rezultat poslovanja gospodarstva: profit ili gubitak, odnosno ukupni ekonomski položaj gospodarstva. Fiksni troškovi izračunavaju Kalkulacijeproizvodnje - pokriće se na razini poslovanja cijelog varijabilnihtroškova (PVf) poljoprivrednog gospodarstva. U Hrvatski zavod za poljopri- grupu fiksnih troškova spadaju vrednu savjetodavnu službu (HZPSS) troškovi vlastite poljoprivredne izdao je "Katalog kalkulacija tradi· mehanizacije, održavanje i amorticijskih poljoprivredno-prehram· zacija gospodarskih zgrada, opći benih proizvoda" što je koristan troškovi (voda, energija, osiguradoprinos obiteljskim poljoprivred- nje), plaće stalnih radnika, troškovi

Mljekmski list 01/2008.

GOSPODARSTVO najma poljoprivrednog zemljišta Tablica 1: K_al~ulacij~ pokrića varijabilnihtroškovaproizvodnjesvježeg kamate na kredite. sira r vrhn1a po kravi i iz mlijeka Kalkulacija proizvodnje po grlu.

Varijabilni Pokriće Trošak Modeli Prihodi troškovivar. troškova proizvodnje U ukupne prihode kalkulacija kalkulacije ukupno ukuono PVT kn/k2 proizvodnje po grlu, obuhvaćeni su Po kravi prihodi od proizvedenih sireva ili 21.071,50 6.118,50 14.953,00 11,65 vrhnja, zatim sredstva od izlučenih Proizvodnja grla, sredstva ostvarena od pod19.872,00 6.400,00 13.472,00 11,11 izmliieka mlatka, poticaji za uzgojno valjana grla. U ove prihode nisu uključena Izvor. HZPSS sredstva po osnovi prava ostvariprodajne cijene za svježi sir - 22 Uz sir proizvede se i 5 kg skute po vanja novčanih poticaja za mlijeko. kn/kg, a cijena za vrhnje je 50 kn/kg. 20,00 kn/kg skute.

U ukupne varijabilne troškove Kod pokrića varijabilnih Prod_ajne su cijene prosječne, a uključeni su troškovi repromapostižu se na našem tržištu proda- troškova proizvodnje Paškog sira, terijala, usluge mehanizacije, stočne jom na tržnicama te izravnom pro- prema kalkulacijama, iz ovčjeg hrane, uzgoja, obnove stada, mlijeka u ostvarenom prihodu dajom potrošačima. veterinarski troškovi i selekcije, Prema aktualnim tržnim cijena- uračunata je prosječna prodajna sirilo, sezonski rad i ostali troškovi. ma svježeg sira ostvaruje se pro- cijena od 120,00 kuna/kg sira, a Kalo u proizvodnji po grlu je 5 %. dajna cijena od 22,00 kune po troškovi proizvodnje sira iznose Stočna hrana, kao grupa najvećih kilogramu, dok su troškovi proiz- 57,33 kn/kg Paškog sira. troškova, obuhvaća troškove za Tounjskisir vodnje 11,65 kn/kg. proizvedeno sijeno, zelenu pašu, U proizvodnji Tounjskog sira iz I kod pokrića varijabilnih pašu - brst, kukuruz, peletiranu troškova (PVf) proizvodnje svježeg kravljeg mlijeka u kalkulacijama se lucerku, proizvodnju vlastitih krmsira i vrhnja, po kalkulaciji, iz krav- po kravi računa godišnja proizvodnih smjesa, krmne smjese za preljeg mlijeka u ostvarenom prihodu nja mlijeka od 3 000 litara/kravi hranu podmlatka kao i mlijeko za po prosječnim cijenama od 22,00 (kvaliteta mlijeka: 4 % m. m., 3,2 % ishranu podmlatka. kuna/kg svježeg sira, troškovi proiz- bjelančevina). Za proizvodnju 1 kg Kalkulacijaproizvodnje sira potrebno je 7,5 litara mlijeka. vodnje svježeg sira su 11, 11 kn/kg. prerađevina iz mlijeka Kod uobičajene tržne težine sira od Paški sir, Tounjski sir Ukupni se prihodi prate po 800 grama potrebno je 6 litara i Lički škripavac količini u proizvodnji utrošenog mlijeka. U proizvodnji se uračunava Paški sir mlijeka, te prihodi ostvareni prodaU proizvodnji Paškog sira po kalo od 5 %. Tounjski sir je jom svježeg sira, vrhnja i drugih ovci ukalkulirana je količina mlijeka karakterističan po obliku pogače, vrsta sireva. U kategoriji varijabilnih od 100 litara, a za proizvodnju 1 kg svijetložute boje i po okusu je dima. troškova obuhvaćene su količine U prihodima se obračunava sira utroši se 7 litara mlijeka. Cijena mlijeka u preradi kao sirovine, sirilo, jedinična srednja prodajna cijena ovčjeg mlijeka je 4,62 kn/litri bez različiti dodatci, ambalaža, troškovi prihoda od novčanih poticaja za sira koja se postiže na tržištu analiza, troškovi rada i ostali ovčje mlijeko. Kod proizvodnje 14 ~rvatske u iznosu od 40,00 kuna/kg troškovi, uključujući i kalo· od 5%. kg sira ostvaruje se prihod po sira. Kod kalkulacije PVf trošak Proizvodnjakravljeg prodajnoj cijeni od 120 kn/kg sira. proizvodnje sira po kravi iznosi svježeg sira i vrhnja U kalkulaciji pokrića varijabilTablica2: ~~!kul~:ija pokrića varijabilnihtroškovaproizvodnjepo grlu nih troškova po kravi u proizvodnji svježeg sira i vrhnja uključena je tlt tz ml11ekaza Paški i Tounjskisir i Lički škripavac količina mlijeka od 3 000 litara, Pokriće Trošak Varijabilni Vrsta Modeli Prihodi normativ od 5,2 litre mlijeka za Troškovivar. troškova - proizvodnje proizvoda kalkulacije ukupno kn/kg ukuono PVT proizvodnju jednog kg sira. Uz Po ovci 2.390 65 1.336 85 11.153 80 ++++++ proizvodnju jednog kg sira ostvari Paški sir Proizvodnja se (kao nusproizvod) i vrhnje, a za 1.714,29 819,00 895,20 57,33 iz mliieka proizvodnju 1 kg vrhnja još se doda Po kravi 22.741,61 15.585,12 18,41 7.283,49 Lički ~.25 lit. mlijeka. Mlijeko za preradu Proizvodnja škripavac 21.739,13 7,769,57 13.969,57 17,87 Je Ekstra (E) klase s 4,0 % mliječne izmliieka masti i 3,2 %bjelančevina.

Po kravi 21.434 00 7.324 25 14.109 75 16 10 Tounjski Proizvodnja Iz ove količine mlijeka sir 7.725,00 12.275,00 15,45 20,000,00 izmliieka proizvede se 525 kg svježeg sira i 131 kg vrhnja. U prihodima su Izvor: HZPSS

My'ekarski list 01/2008.

31

GOSPODARSTVO 16, 10 kuna/kg sira, a kod PVf kalkulacije po količini mlijeka troškovi proizvodnje iznose 15,45 kuna/kg sira.

Lički škripavac Lički škripavac proizvodi se od kravljeg ali se može koristiti i ovčje mlijeko. Naziv škripavac dobio je po karakterističnom škripanju pod zubima. Za proizvodnju jednog kilograma Ličkog škripavca potrebno je 6 - 9 litara kravljeg mlijeka (proizvodno kalo 6 %). U kalkulacijama za PVf uračunava se srednja tržna prodajna cijena od 50,00 kuna/kg sira.

U kalkulaciji pokrića varijabilnih troškova po kravi trošak proizvodnje jednog kilograma sira Ličkog škripavca iznosi 18, 1O kuna, a u kalkulaciji PVf u proizvodnji sira po količini kravljeg mlijeka trošak proizvodnje sira je 17,87 kuna/ kilogramu.

Sireviiz mišine Tehnologija proizvodnje sireva iz mišine je specifična, a proizvode se od ovčjeg, kozjeg i kravljeg mlijeka. Za proizvodnju sira iz mišine iz ovčjeg mlijeka potrebno je 6 litara mlijeka/kg sira, iz kozjeg mlijeka 8 litara mlijeka/kg sira i iz kravljeg mlijeka 7 litara mlijeka/kg sira. Poslije dodavanja sirila i stvaranja gruša, nakon 1 do 1,5 dana, sir se reže na komade (veličina 8 x 1O cm) koji se stavljaju u mišine.

Zrenje sira u mišini traje 60 dana, a dnevno dva puta treba mišinu okrenuti.

U proizvodnji sira u mišini iz ovčjeg mlijeka iskazana je prosječna prodajna cijena od 100 kuna/za 1 kg sira. Troškovi proizvodnje sira po ovci iznose 71,06 kn/kg sira, a kod PVf iz proizvodnje mlijeka troškovi iznose 43,07 kn/kg sira.

U proizvodnji sira u mišini dobivenog iz kozjeg mlijeka prosječna jedinična prodajna cijena sira iznosi 80 kn/kg. sira .. U kalkulaciji PVf iskazanih po kozi troškovi proizvodnje sira iznose 27,08 kn/kg sira, a troškovi proizvodnje po količinama mlijeka su 38,55 kn/kg sira.

U korištenju kravljeg mlijeka za

32

Tablica3: Kalkulacijapokrića varijabilnihtroškovaproizvodnjepo grlu ili iz mlijekaza sireveiz mišine Pokriće

2.160,40 2.375 00

Kozji sir

Proizv. no ovci Proizv. iz mliieka Proizv. po kozi

Varijabilni troškovi, ukupno 675,03 1.076,75

5.871,40

1.625,05

4.246,35

Proizv. iz mlijeka

2.000,00

963,75

1.036,25

38,55

Kravlji

Proizv. po kravi

33.550,00

12.421,80

21.128,20

28,98

Proiz. iz mlijeka

1.750,00

726,25

1.023,75

29,05

Modeli kalkulacije Ovčji

sir

sir

Prihodi ukupno

var. troškova PVT 1.485,35 1.298,25

Trošak Proizvodnje, kn/kg 71,06 43,07 27,08

-

Izvor: HZPSS

proizvodnju sira u mišini ukalkuli- na Paškog sira veća je za 47,8 %, rana je srednja prodajna cijena sira ovčjeg sira iz mišine za 40, 7 %, od 70 kn/kg sira. Kod pokrića Tounjskog sira za 38,6 % i Ličkog varijabilnih troškova proizvodnje škripavca prodajna je cijena veća za sira po kravi troškovi proizvodnje 35,7 % u odnosu na troškove iznose 28,98 kn/kg sira, a po modelu proizvodnje.

Ova proizvodnja ima obilježja kalkulacije proizvodnje iz mlijeka troškovi proizvodnje iznose 29,05 obiteljske gospodarske djelatnosti sa specifičnom tehnologijom i kn/kg sira.

Proizvodnjom ovih tradicijskih posebnom kvalitetom koju prihvaćaju određene kategorije potrošača. mliječnih proizvoda, i to svježeg sira i vrhnja te raznih vrsta sireva na Proizvodi su uglavnom plasirani na tržištu se ostvaruje veća prodajna lokalnom tržištu te će se, vjerojatno, cijena i dohodovnost. Velike se i u budućnosti održati ovakav način financijske razlike ostvaruju zbog proizvodnje. Međutim, korištenje veoma povoljnih prodajnih cijena starih tehnologija prerade mlijeka i proizvodnje sireva može se organimliječnih proizvoda i relativno zirati i koristiti kao poduzetnička manjih pojedinačnih troškova proizvodnje. Prodajna cijena svje- mljekarska djelatnost u proizvodnji žeg sira veća je za 53 %u odnosu na većih količina, kao što je proiztroškove proizvodnje, prodajna cije- vodnja Paškog sira. ■

Karakteristični tradicijskiproizvodistjecanjemstatusa izvornosti

i zemljopisnogpodrt/etlalakše će biti plasirani i prepoznatina tržištu

M{jekarskifi,st 01/2008.

Sretnu, vese{u i uspješnu :No1)U qodi:nuže{i ·oam

Kreditne kartice do 36 mjeseci

EJ~ Rotodrljače

•

štita

Vrhunska izvedb Povoljna cijena Vrhunska njemačka

kvaliteta

šasija bojana ili pocinčana

.. ----.:._ ~-.

~~. ~ ~~.

Rotacijske kosilice valiteta -Izbor•Tradicija • Najpovoljnije cijene -Pouzdanost

Stražnji

utovarivači 0kg/1cll.

599,00 kn kg/ 65 6.299

anom 11.111,00 kn

t~ Podrivači

*K

'--

standard "Vile: opcija

tijelo~ kuglom 4.999,00 kn

5 rad. tijela. 9.499,00kn

Pneum. sijačice

Rasipači •

•,

umJ.gnoJ1va

Sjetvospremači ~

i(i')-o ;Q> ""

ti

-

Ili «> "O ~

!. ~

.,

2,20 m - 10.599,00 kn ~ 2,90 m • 12.999,00kn

Q.

Plugovi- ravnjaci,okretni,vinogradarski 2 X 12" • 6.599,00 kn, 3 X 12" • 8.899,00 kn

Oprema:.crtalo, kotač, dupH•·

Motor original

DPerkins England

Napomena: Izražene ci ene su bez PDV-as

o ustom.

SUSTAV KRAVA-TELE

PASMINEU SUSTAVU KRAVA•TELE -

S velikom sigurnošću možemo ustvrditi da za naše agroekološke i gospodarske uvjete ne postoji idealna pasmina za uzgoj goveda sustavom kravatele. Svakoj pasmini možemo naći, kako mane, tako i pozitivne proizvodne osobine. Normalno, sve ovisi o uzgojnom cilju koji je definiran potrebama tržišta, našim ambicijama i mogućnostima

Mr. se. Dalibor]ugović ----------------------

Nije svejedno drže li se goveda na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima, je li stoka pod našim izravnim nadzorom ili ne itd. Ipak, općenito možemo reći da su najpogodnije pasmine za ovaj uzgoj simentalac, charolais, hereford i angus, a njihovim križanjem možemo dobiti idealno govedo za uzgoj sustavom krava-tele.

Idealna krava i junica u uzgoju goveda sustavom krava-tele je ona koja će biti sposobna othraniti mlado june na pašnjaku i to minimalne tjelesne mase 300 kg.

Ona nema problema s teljenjem, teli se uglavnom bez pomoći čovjeka, a njena laktacija iznosi oko 3 500 L mlijeka, što je dovoljno za ishranu teleta, a opet nije ni previše, tako da ne moramo strahovati da tele neće moći posisati sve mlijeko, odnosno da će doći do upale vimena. Od majke i teleta očekujemo otpornost na nepovoljne uvjete okoliša i efikasno iskorištavanje krme, uz prosječne dnevne priraste teleta na pašnjaku od najmanje 800 g.

Očekivani randman junadi na liniji klanja trebao bi iznositi minimalno SS%, uz udjel mišićnog tkiva u trupu od 65 %, a za meso je poželjno da bude sočno, meko, ružičaste boje, bez znatnijeg zamašćenja, uz laganu mramoriranost masnim tkivom.

iskoristiti njihove poz1t1vne proiz- efikasno iskorištava i najgrublju vodne osobine, dok s druge strane krmu. Njegova mana jesu teška njihove mane pokušavamo svesti na teljenja i mala mliječnost. Uporabnajmanju moguću mjeru. nim križanjem simentalskih plotkiPrednost simentalca je kvalite- nja sa charolais bikovima manjih ta mesa, a njegova relativno visoka tjelesnih okvira, dobit ćemo križanmliječnost može biti mana ako se ke (F1) koje se odlikuju idealnom uzgaja samostalno, posebice na količinom mlijeka u laktaciji, a tele kultiviranim pašnjacima. Međutim, se znatno lakše od charolaisa (slika ako se križa sa mesnim pasminama 1). koje imaju izrazito nisku mliječnost, Istražujući prosječne porodne onda je to prednost. Charolais je težine teladi u stadu u kojem su francuska mesna pasmina vodeća u zastupljene plotkinje simentalske svijetu po uzrastu i količini mišićnog pasmine, križanke simentalca i tkiva. Govedo je to velikog tjelesnog charolaisa te čiste charolais krave i okvira i izrazite mišićavosti koje junice, sve osjemenjene charolais postiže visoke dnevne priraste na bikom, ustanovili smo da je kod paši zahvaljujući sposobnosti da simentalki najveća prosječna

Križanje pasmina - preduvjet bolje iskoristivosti

Križanjem pasmina nastojimo

34

Slika 1: Križanka u Mokrompolju M!Jekarski list 01/2008.

SUSTAV

KRAVA-TELE

porodna težina teladi (42,3 kg), slijedi telad čija je majka križanka simentalca i charolaisa (40,4 kg), a tek na kraju dolazi telad čistog charolaisa (38,6 kg). Posljedično tome i prosječne završne težine junadi nakon pašne sezone su kod križanaca veće za 30 - 50 kg, u odnosu na čistog charolaisa. Ta junad u tovu postiže odlične rezultate s prosječnim dnevnim prirastima većima od 1,3 kg (slika 2).

Odabir rasplodnih životinja Prilikom odabira charolais rasplodnjaka valja voditi računa da te životinje imaju čvrstu konstituciju, tj. jaku zbijenu građu i dobro razvijenu muskulaturu. Samo konstitucijski čvrste životinje mogu Slika 2: Križanci simentalcai charolaisa36 dana nakonpovlačenja dugo i kontinuirano održati s prirodnogpašnjaka (OPG Karagi~ Bačin) kvalitetnu proizvodnju. Važan je i dobroćudan temperament koji je Ova goveda su sposobna izdržati i živjeti na pašnjaku tijekom cijele godine. odraz djelovanja živčanog sustava. Ne zovu ih uzalud čistačima terena. Osim toga, ove dvije pasmine sitnije su Primjerice limousin bikovi poznati od simentalca i charolaisa, tako da njihovim ubacivanjem u uzgoj dobivamo su po zloćudnoj naravi, skloni su na lakoći teljenja. napadati čovjeka i to je osnovni Neki uzgajivači preferiraju uzgoj hereforda ili angusa u čistoj krvi. razlog zaobilaženja te pasmine u Istina je da su ove dvije pasmine najzahvalnije za uzgoj goveda sustavom ovom uzgoju, iako se radi o pasmini krava-tele u smislu da oko njih ima najmanje posla, a hranidbeni i smještajni dobrih proizvodnih svojstava. zahtjevi su minimalni. Ipak, radi se o relativno sitnim pasminama čija Križanke simentalca i charo- kvaliteta mesa nije vrhunska. laisa dalje se mogu opet križati sa Zato, preporučamo uzgajivačima koji uzgoj baziraju na simentalcu i charolaisom ili možemo ići na charolaisu nabavu rasplodnjaka hereford ili angus pasmine i provođenje izmjenično uporabno križanje sa rotacijskog križanja na sljedeći način: simentalskim i charolais rasplodnjacima. Mi jesmo križanjem ovih X Bo' A~ Co' dviju pasmina dobili goveda koja se odlikuju optimalnom mliječnosti i ABo'---+ AB~ X Co' kvalitetom mesa, ali izrazitu ABCo'---+ ABC~ X Ao' otpornost i lakoću teljenja nismo postigli, a to je posebno važno ako ABCo'---+ ABC~ X Bo' držimo goveda na prirodnim LEGENDA: pašnjacima gdje nemamo mogu- · A: SIMENTALAC o': MUŽJAK ćnost izravnog nadzora nad stokom.

Hereford i angus mogu se B: CHAROLAIS ~: ŽENKA koristiti u ovom uzgoju zbog grube C:HEREFORD ---+:IZLUČIVANJE (PRODAJA) konstitucije, koja se manifestira njihovom visokom otpornošću, što Naravno, bilo bi bolje da križanje počinjemo sa charolais rasplodnom im omogućuje da se odupru junicom i simentalskim bikom, a onda herefordom, budući da tim nepovoljnim vanjskim utjecajima.

Mljekarski list 01/2008.

35

SUSTAV

KRAVA-TELE

redoslijedom idemo od krupnije pasmine ka sitnijoj, izbjegavajući eventualne teškoće pri teljenju.

Simentalca kao baznu pasminu u ovom uzgoju preporučamo s obzirom na to da se u Hrvatskoj mogu nabaviti simentalske krave i junice kod uzgajivača koji odustaju od proizvodnje, a i znatno su jeftinije od onih charolais pasmine iz uvoza.

Isto tako, zbog lakoće teljenja na junice uvijek prvo valja pripuštati bikove hereforda ili angusa.

Sad unutar stada možemo provoditi selekciju. Sposobnost proizvodnje mesa tj. prirast, plodnost, lakoća teljenja, porodna težina teladi, optimalna mliječnost, otpornost, završne težine junadi i kvaliteta mesa na liniji klanja, osnovne su proizvodne značajke o kojima vodimo računa.

U Hrvatskoj se ne provodi uzgoj Slika 3: Herefordna OPG Džaku/a u Sjeverovcu goveda sustavom krava-tele upotrebom rotacijskog križanja u znača­ jnijoj mjeri, budući da je on zahtjevniji od uzgoja koji se bazira na uporabnom križanju simentalca i charolaisa. Tu se u većini slučajeva selekcija gotovo i ne provodi, pogotovo na prirodnim pašnjacima, ali sve je to i razumljivo s obzirom daje to kod nas novi uzgoj i treba vremena da se dostignu određeni standardi. Ipak, tropasminskim rotacijskim križanjem postići ćemo jedan optimum, kako u pogledu kvalitete rasplodnog materijala, tako i junadi, istovremeno svodeći ljudski rad na najmanju moguću mjeru, kao i troškove proizvodnje, u prvom redu troškove krme potrebne za zimsku hranidbu, zatim troškove držanja goveda te napokon veterinarske troškove. Na terenu je već zaživjelo Slika 4: Tropasminskikrižancinetomstiglisa pašnjaka udruživanje proizvođača goveda sustavom krava-tele, koji međusobno - spremniza isporuku razmjenjuju rasplodne charolais i simentalske bikove da bi izbjegli kri- ovaj model, koji će uključivati i selek- treba malo vremena da neke stvari žanje u srodstvu. S vremenom će se ciju, doživjeti punu afirmaciju, samo sazriju i dođu na svoje mjesto. ■

36

M(jekarski list 01/2008.

REPORTAŽA

ISTOKHRVATSKE U ZNAKUBELJA -

Zoran Bašić1 dipl. ing.

Domaćini na beljskim farmama mliječnih krava bili su djelatnici PC Mliječnog govedarstva pod vodstvom Vitomira Penavića, dr. vet. med., koji je sudionicima stručnog

putovanja objasnio dosadašnje uspjehe u proizvodnji te tehnologije kojima se proizvodnja mlijeka nastoji unaprijediti. Slike plodne baranjske ravnice govorile su i više od tisuću riječi, a beljske staje prezentirate su uspjeh koji je ostvaren u relativno kratkom vremenu.

Stalna edukacija i usavršavanje ključni su činitelji povećanja i unapređenja proizvodnje mlijeka.

Stoga članice koncerna Agrokor Ledo d.d. i Belje d.d. sustavno prate rezultate svojih kooperanata, organiziraju im seminare, radionice i treninge na kojima se razmjenjuju postojeća i stječu nova iskustva. Ovo stručno putovanje jedan je od nači­ na edukacije proizvođača mlijeka koji su imali priliku naučiti nešto novo te unaprijediti postojeću proizvodnju mlijeka. Pedesetak kooperanata Leda d.d. upoznato je s tristo godina starom tradicijom proizvodnje hrane u Belju, koje je od početka 2005. godine u sastavu Agrokor koncerna, najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe.

Povijest nastanka Belja Počeci razvoja Belja sežu u davnu 1697. godinu kada je austrijski car Leopold I. princu Eugenu Savojskom, kao nagradu za brojne vojne uspjehe, osobito za pobjedu nad Turcima kod Sente, poklonio lijep, ali devastiran posjed u južnoj Baranji. Dobiveni posjed, smješten nedaleko rijeka Dunava i Drave, na jugu baranjske regije, Eugen Savojski organizirao je na zapadnoeuropski način. Posjed je imao upravitelja, a sjedište i uprava su smješteni u mjestu Bilje po čijem je mađarskom nazivu (Bellye) posjed i

38

Sve je više edukacija kojima je svrha unaprijediti postojeću proizvodnju.

Tako su ovaj put predstavnici Leda d.d. svojim kooperantima organizirali stručno putovanje u Belje d.d. gdje su posjetili PC Mliječno govedarstvo (jedan od profitnih centara), koji u posljednje vrijeme bilježi velike uspjehe u poslovanju

dobio ime Belje. Nakon smrti princa Eugena, posjed je pripao kraljici Elizabeti od koje ga je naslijedila kraljica Marija Terezija, a njime je upravljala Bečka Albrecht, nasljednik Karla Ljudevita. komora sve do 1775. godine. U tom O veličini i napredno sti posjeda svjerazdoblju gotovo cjelokupno doči podatak o veličini beljskih vinoobradivo zemljište na posjedu Belje grada koji su rezultat povoljnog kvalitativno je svrstano u prvu smještaja na padinama popovačkog kategoriju zemljišta. Marija Terezija (Banovog) brda, koje jedino pogopoklanja beljski posjed svojoj kćeri duje uzgajanju vinove loze. Atari Mariji Kristini i njenom mužu obuhvaćaju najznatnija vinorodna Albertu, vladaru namjesniku Mađa­ područja prema količini i kvaliteti. rske, pod uvjetom da će imanje Prema podatku iz 1852. na Belju su prijeći u ruke nekom drugom članu postojale 753 staje, a ukupni broj porodice, ako ne budu imali muškog životinja u beljskim općinama iznopotomka. Budući da Marija Kristina i sio je 58 303 grla. 1911. godine donjezin muž nisu imali nasljednika, lazi do osnivanja poljoprivrednobeljski je posjed prema nalogu prerađivačkih kapaciteta za prera_du darovnice pripao nadvojvodi Karlu poljoprivrednih proizvoda. Tvornica Ljudevitu koji ga je proglasio mliječnih proizvoda bila je u to neotuđivim imanjem - majoratom. U vrijeme jedna od najmodernijih vrijeme kada u Europi dolazi do tvornica za preradu mlijeka s dnevukidanja feudalnog uređenja i nim kapacitetom od preko 22 000 velikih promjena u društvenim i litara mlijeka. U sklopu Tvornice gospodarskim odnosima, beljski mliječnih proizvoda sagrađena je posjed preuzima nadvojvoda klaonica s tvornicom salame iz tog

Tradicijastvaranageneracijama- Belje, 1955.godina Mljekarski list 01/2008.

REPORTAŽA razloga što je za obje proizvodnje potrebno hlađenje koje je zajednički sagrađeno i korištena u proizvodnjama mlijeka i mesa. Iste godine sagrađen je i novi mlin u Belom Manastiru kapaciteta 24 tone na dan. U to vrijeme donesen je zakon kojim se Belje proglašava državnim vlasništvom.

Posljedice Drugog svjetskog rata su opustošeni i razoreni beljski pogoni. No, odmah po završetku rata i nakon oslobođenja Baranje uloženi su veliki napori za obnovu proizvodnje. U organizaciji Belja mijenjaju se oblici organizacije te je 1953. godine Belje organizirano kao prvo društveno gospodarstvo kombinatskog tipa s nazivom "Poljoprivredno-industrijski kombinat Belje". U tom je razdoblju rekonstruirana mljekara u Belom Manastiru.

Poratno razdoblje na Belju donosi mnogo promjena, a dolazi do osuvremenjavanja proizvodnje izgrađen je sustav za navodnjavanje, došlo je do prilagodbe sjetvene strukture sukladno potrebama kombinata, a glavne ratarske kulture bile su pšenica, kukuruz i šećerna repa; izgrađen je pogon za sušenje i doradu sjemenskog kukuruza, a najveći dio proizvodnje bio je namijenjen izvozu. 1984. godine izgrađena je moderna farma mliječnih krava u Popovcu kapaciteta 938 grla, sa slobodnim načinom držanja. Prehrambena industrija Belja započela je proizvodnju svježih krem-sireva pod imenomABC. Devedesetih godina u Republici Hrvatskoj dolazi do velikih političkih promjena, ratne agresije te okupacije Baranje, a tako i Belja.

Sljedećih sedam godina pogubno je za proizvodnju i daljnji razvoj Belja.

Od 1991. do 1998. godine beljsko gospodarstvo je devastirano, polja su zapuštena, obustavljena je proizvodnja, uništen stočni fond, devastirane su kuće i objekti.

Nakon ovog teškog razdoblja došli su bolji dani. Naime, 1998. godine Baranja je reintegrirana u sastav Republike Hrvatske i to je vrijeme obnove i povratka ljudi svojim domovima. Ulažu se veliki

Mljekarski li,st 01/2008.

napori u obnovi proizvodnje. Rat je vrhunsko meso i mlijeko s beljskih svoje, ali volja i optimizam farmi. Od kvalitetne sirovine nastaju Baranjaca učinili su da je ovaj dio poznati proizvodi (brašno, sirevi, Hrvatske ponovno počeo blistati suhomesnati proizvodi, vino) te je punim sjajem. Ključno je razdoblje na taj način postignuta potpuna 2005. godina kada Belje ulazi u sljedivost u proizvodnji od polja do koncern Agrokor u kojem gradi stola potrošača. svoju budućnost unutar najvećeg Mliječno govedarstvo proizvođača hrane u ovom dijelu Na farmama mliječnog goveEurope, a uvođenjem najsuvre- darstva u Popovcu, Mitrovcu, Če­ menijih tehnologija istovremeno mincu, Zelenom polju i Prosinama prati trend proizvodnje zdrave (reprocentar) proizvodi se mlijeko hrane i ekološke standarde. Zaštita ekstra kvalitete od kojeg se okoliša i očuvanje biološke ravno- proizvode poznati beljski sirevi. Na teže, usklađen odnos biljne proiz- ovim farmama uzgajaju 1 764 muzvodnje i stočarstva, ovdje su ne krave, 1 236 junica i 434 teleta, a osnovna načela poljoprivredne 173 djelatnika svojim radom proizvodnje. doprinosi unapređenju proizvodnje.

Belje danas U 2006. godini na beljskim farmama Proizvodni objekti smješteni su proizvedeno je 12 milijuna litara na području cijele Baranje na više od mlijeka ekstra klase prosječne 20 000 ha obradivih površina. Na far- kvalitete 4,02 % m. m. i 3,48 % mama i industrijskim postrojenjima bjelančevina te oko 200 000 som. st. zaposlena je preko 2 000 ljudi koji i ispod 15 000 m. o. u 1 mL mlijeka. su najbolji pokazatelji snage dana- Stajski prosjek iznosi 21,43 litre po šnjeg Belja. Na svojim oranicama kravi dnevno. Osvrnuvši se na proizvode kvalitetnu stočnu hranu proizvodnju u 2005. godini, kada je koja je baza za stočarsku proizvod- prosječna proizvodnja po kravi nju. Bogata baranjska žitnica i vodna iznosila 6 910 L mlijeka, u 2006. g. bogatstva osnova su poljoprivredne proizvedeno je 7 822 litre mlijeka po proizvodnje u Belju, koju čini pet kravi, što je izvrstan rezultat u kratkom razdoblju. Od ukupnog profitnih centara (PC): ratarstvo, tvornica stočne hrane, kooperacija, broja krava na farmama, čak 50 % svinjogojstvo, mliječno govedarstvo krava je u prvoj laktaciji. 30 %krava i tov junadi. Kontrola kvalitete jamči je u razredu proizvodnje između učinio

Beljedanas - krave visokoggenetskogpotencijalagodišnjeprosječno proizvedupreko 8 000 litara mlijekaekstraklase 39

REPORTAŽA 7 000 i 8 000 L mlijeka godišnje. U 2006. godini krava Barbi imala je rekordnu proizvodnju od 11 600 L mlijeka.

Proizvodni cilj je povećati količinu mlijeka po kravi, a one krave koje neće dosegnuti takvu proizvodnju bit će usmjerene u drugu proizvodnju, a to je proizvodnja mesa. Takve krave osjemenjuju belgijskim plavim govedom, a dobivena telad ide u tov za meso.

Prošle su godine unaprijedili tehnologiju hranidbe mliječnih krava. Uvedene su nove komponente (dehidrirana lucerna s 20-21 %SP) u obrok. Hranidba je prilagođena grupama krava po proizvodnji i periodu laktacije. Rezultatje poboljšana kemijska kvaliteta mlijeka i smanjen rasip hrane za 50 %. Posljedična tome, smanjeni su troškovi hrane po grlu te poboljšana kondicija i zdravstveni status krava.

Belje razvija i svoju kooperaciju. Tako je u prošloj 2006. godini u kooperaciji, koja obuhvaća oko 270 proizvođača, proizvedeno 8 milijuna litara mlijeka. Otkup mlijeka organiziran je na sabiralištima mlijeka, a jednom dnevno se dovozi u Belje d.d. - PC Tvornicu mliječnih proizvoda na preradu. Razvoj proizvodnje mlijeka na selu PC Kooperacija stimulira osiguravanjem repromaterijala potrebnog za ishranu mliječnih krava i njihovog podmlatka te nagrađivanjem po litri proizvedenog mlijeka E i I. klase (tvorničke premije). Kako bi sve raspoložive površine zemlje zasijati kulturama potrebnim u ishrani mliječnih krava, kreditirane su proljetna i jesenja sjetva. Otkup krava koje su izlučene iz proizvodnje, kao i teladi za tov, također se obavlja unutar Belje Kooperacije.

Belje Kooperacija organizira cjelokupnu kooperaciju na nivou koncerna Agrokor koja se odvija u okviru ratarske i stočarske proizvodnje.

Aktivnosti obuhvaćaju ugovaranje kooperacije s obiteljskim gospodarstvima u proizvodnji ratarskih kultura neposredno i u suradnji s tvrtkama i poljoprivrednim zadrugama. Ugovaraju kooperaciju u

40

proizvodnji kravljeg mlijeka na području Baranje, otkup teladi te uzgoj i tov teladi na manjim obiteljskim farmama. Također, ugovara se kooperacija tova junadi, proizvodnje odojaka i tova svinja s tvrtkama i obiteljskim gospodarstvima. Svojim kooperantima u okviru razvoja stočarske proizvodnje nude stručnu i tehničku pomoć pri projektiranju, izgradnji, opremanju i vođenju farmi.

Poljoprivredna proizvodnja na oranicama i farmama Belja d.d. i njegovih kooperanata, uz korištenje najsuvremenije poljoprivredne tehnologije te preradom sirovine u kvalitetne proizvode, zaokruženi je proces koji je godinama stvaran. Taj uspjeh gradile su generacije koje su ulagale svoj trud i znanje. Ovdje se kvalitetna sirovina prerađuje u gotove proizvode koji svojom vrhunskom kvalitetom stječu povjerenje kupaca. Belje, kao velik sustav, ima razgranatu mrežu proizvodnih pogona po cijeloj Baranji, stoga je izuzetno bitna usklađena komunikacija i timski rad svih zaposlenika. U tom smjeru će se odvijati i daljni razvoj i unapređenje proizvodnje mlijeka. Tako će biti osposobljeni posebni timovi koji će

se baviti hranidbom krava, dijagnostikom i liječenjem, selekcijom i reprodukcijom te mužnjom i servisiranjem muznih uređaja. Educirani djelatnici i kooperanti zasigurno su ključan činitelj daljnjeg razvoja, jer svako novo stečeno iskustvo rezultira poboljšanjem u proizvodnji, a svaki novi korak u proizvodnji donosi novi i bolji rezultat - veću količinu proizvedenog mlijeka.

Sudionici ovog stručnog putovanja sigurni su u svoju budućnost, jer se i njihova proizvodnja razvija usporedno s trendovima razvoja u Belju. Njima je ovo bio poticaj za daljnje napredovanje i usavršavanje postojeće proizvodnje. Svjesni su da bez stalne edukacije nema velikih pomaka, stoga prate nove tehnologije i slušaju preporuke struke.

Zadovoljstvo je bilo sudjelovati na ovom putovanju i vidjeti kako Belje napreduje u proizvodnji mlijeka te usporedno razvija postojeće i nove kooperante. Na takav je način čvrsto povezana proizvodnja kvalitetne sirovine i proizvodnja kvalitetnih gotovih proizvoda, koji će uistinu s ponosom nositi ime hrvatski proizvod. Oni će zasigurno biti prepoznati kod svakog kupca koji cijeni i odabire samo ono što je najbolje. ■

Kooperantimasu predstavljenebeljskefarmeMitrovac i Popovac Mfjekarski list 01/2008.

SELEKCIJA

CRVENIHOLŠTAJN BIKOVI · KIAN I FABIJAN

I REPRODUKCIJA

Kian i Lowlands Fabijan su bikovi pasmine crveni holštajn natprosječne klase. Prema rezultatima vlastitog potomstva, ovi rasplodnjaci izazivaju pažnju diljem svijeta. U

Nizozemskoj interes za Andriaesove sinove je izrazito porastao zbog visokih rezultata

-

DamirJanković, dr. vet. med. -------------------•

Od sinova ovoga proslavljenog bika po potražnji odskače od mnogobrojne braće bik Kian. Kian (Andries x Sunny Boy) je izrazito kasnozreli bik s dobrom dugovječnošću, koju prenosi na svoje kćeri. Rezultati kćeri, iz laktacije u laktaciju, su impozantni.

Mnogi uzgajivači crvenih, ali i crnih holštajna posežu za sjemenom ovoga rasplodnjaka zbog odličnih rezultata za noge, količinu i kvalitetu mlijeka. Ne smijemo ne spomenuti i odlične rezultate njegovih kćeri za dugovječnost, zdravlje vimena, plodnost i lakoću teljenja. Navedene karakteristike ovog bika svrstavaju u najprodavanijeg crvenog holštajna proteklih nekoliko godina u Nizozemskoj. Bikje za proizvodne osobine testiran na gotovo 20 000, ·a za konformacijske osobine na skoro 1O000 kćeri.

Lowlands Fabian (Creylo x Tulip) je također natprosječan crveni holštaj n porijeklom iz Nizozemske. Riječ je o biku koji ima izuzetne rezultate za lakoću teljenja, kvalitetu vimena (prvenstveno zadnje vime i suspenzorni ligament) te kvalitetu i protok mlijeka.

U skorašnje vrijeme ponuda ovih crvenih holštajna bit će dostupna i uzgajivačima u

Mljekarskž list 01/2008.

njihovih potomaka.

Hrvatskoj. Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. uvest će paletu duboko smrznutoga sjemena bikova crnog i crvenog holštajna, pomno biranu od strane uzgajivača, članova holštajn udruge, te stručnjaka za ovu mliječnu pasminu. Nadamo se da će mnogi uzgajivači prepoznati kvalitetu rasplodnjaka koja im se danas nudi na hrvatskom tržištu te da će pažljivo odabrati bikove koji će im uz minimalna ulaganja donijeti

najveći genetski (samim tim i financijski) napredak na vlastitoj farmi. Interesom i zahtjevima uzgajivača prinuđeni smo detaljno birati sve raslodnjake koji se nabavljaju za naše plotkinje, kako po pitanju proizvodnje, tako i po vanjštini te pouzdanosti rezultata koji karakteriziraju ponuđene bikove. Mi, kao posrednici koji uzgajivačima omogućavaju izbor genetskog materijala, vjerujemo u vaš izbor.

1} Kian

2) Fabijan

Gusta 117 i Marie 246 - kćeri proslavljenihočeva 41

OVČARSTVOIKOZARTVO

SELEKCIJAOVACA ZA MLIJEKO -

Pro( dr. se. BoroMioč

Krajjedne i početak druge kalendarske godine je vrijeme u kojemu se janje, ne samo ovce u našim stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, nego i one diljem Europe

U nas se to najviše odnosi na koje treba uvažavati pri odabiru te ponasanJa i zdravlja svakog ovce na otoku Pagu i u Istri, znatno rasplodnog podmlatka u vlastitim pojedinog grla i dr. Nažalost, i danas manje u drugim dijelovima stadima; kojih se načela uzgajivači mnogobrojni hrvatski uzgajivači Hrvatske: Dalmatinska zagora, pri tome trebaju pridržavati i što ovaca rasplodni pomladak ostavljaju priobalje te u kontinentalnim sami u selekcijskom smislu mogu samo na osnovu izgleda grla, bez gotovo ikakvih spoznaja o podpodručjima. Ovčari već u vrijeme učiniti da bi poboljšali proizvodnost rijetlu, reprodukcijskim i projanjenja trebaju razmišljati o ovce i stada. izvodnim osobinama, a da ne selekciji, o izgledu i proizvodnosti O čemu treba voditi računa pri spominjemo podatke o otpornosti stada u budućnosti pa najbolju selekciji ovaca na mliječnost janjad po pokazateljima vanjštine, Bez obzira na veličinu stada, i bolesti. Dakle, nekima je još uvijek važniji rog i rep janjeta preživljavanja, otpornosti i prirasta, genetski potencijal - pasminu, naravno uz uvažavanje roditeljskih sustav i tehnologiju uzgoja i način (naravno i oni nisu nevažni) od proizvodnih i ostalih odlika, ostaviti odabira rasplodnih grla, uzgajivači, i njegovih i roditeljskih proizvodnih za remont i/ili povećanje vlastitog svi ini uključeni na bilo koji način u odlika. Što u praksi znači premisa: stada, odnosno za buduća rasplodna provedbu odabira rasplodnih grla, Sve daje sebi slično? Pojednostavljen odgovor je da od loših roditelja i proizvodna grla. moraju imati na umu da: predaka ne treba očekivati Jasno, stalna su nastojanja i • sve daje sebi slično potomstvo natprosječnih proizvodželje uzgajivača u proizvodnji imati • od najboljeg treba birati najbolje kvalitetna, proizvodno učinkovita, • selekcija je dugotrajan, konti- nih odlika. U našoj ovčarskoj praksi različiti su primjeri selekcije. zdrava, otporna i dugovječna grla. nuiran i stalan proces Poznata je činjenica da se u jednom Ovčari, najčešće sami, po nekim • osobito je važan odabir ovna osobnim kriterijima, ostavljaju • sam sebi biti prioritet, odnosno stadu nerijetka prvo ojanje najbolje ovce; kvalitetne ovce - majke dobro mušku i žensku janjad za rasplodni sebi prvo izabrati podmladak. Neki to čine uvažavajući • određene osobine su nasljedne othrane janjad koja brzo prirasta i prva postiže klaoničku masu. Stoga isključivo odlike vanjštine (na (genetske), a neke stečene. osnovu općeg izgleda ili po nekoj od U selekciji ovaca, osobito u je logična takvu (najbolju) janjad, od odlika vanjštine), a drugi i po selekciji stada čistokrvnih pasmina, najboljih majki i očeva, dobrih proizvodnim podacima predaka, treba poznavati podrijetlo potoma- proizvodnih pokazatelja ostaviti za uglavnom roditelja, najčešće po ka, poželjno kroz više generacija, obnovu i/ili povećanje vlastitog liniji majka - kći, ili majka - sin. U dakle ne samo roditelje nego i stada. Ako uzgajivač nema namjeru nastojanju poboljšanja kvalitete grla djedove i pradjedove s obje strane. sebi ostaviti navedenu janjad, treba i stada, uzgajivači često traže i Stoga je neophodno vođenje sve- ih prodati za rasplod, a ne klanje, stručnu pomoć. Puno je pitanja koja obuhvatne evidencije. Za selekciju drugom uzgajivaču. Međutim, se odnose na selekciju, a sva se je važno imati što više podataka o nerijetka se dogodi da uzgajivač mogu sažeti ujedno: kako odabrati i svakom grlu, ne samo onih o proda ili zakolje upravo tu najbolju dobiti kvalitetno, proizvodno vanjštini, nego znati i repro- janjad, a za remont stada ostavi učinkovito, otporno i dugovječna dukcijske odlike (vrijeme postizanja janjad koju nije uspio ili stigao grlo i/ili stado? Odgovor na to spolne zrelosti - puberteta, dob prodati. Navedeno je loš primjer pitanje nije jednostavan, a sama prvog pripusta i janjenja, broj selekcije sa stanovišta selekcijskog selekcija je vrlo zahtjevna, složena, tjeranja, plodnost, broj janjenja, napretka. Najgora je situacija kad dugotrajna i kontinuirana. Upravo je majčinske odlike, smrtnost janjadi, uzgajivači za vlastitu obnovu stada namjera autora ovoga članka uputiti porodna masa i sl., zatim podatke ostave janjad koju se "morala uzgajivače na najvažnije činjenice proizvodnosti mesa, mlijeka, vune ostaviti".

42

M(jekarski li.st 01/2008.

OVČARSTVO I KOZARSTVO Danas je ovčje mlijeko sve interesantniji proizvod, ne samo u Hrvatskoj i mediteranskim zemljama, nego i u državama gdje je, sve donedavno, musti ovce bilo nezamislivo (Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, SAD). Proizvodnja ovčjeg mlijeka organizirana je i provodi se u različitim sustavima, od ekstenzivnog do intenzivnog i realizira se na vrlo raznolikom genetskom potencijalu, ponajviše čistokrvnim pasminama, manje na različitim križancima.

Mliječne odlike različitih pasmina ovaca vrlo su varijabilne, kako po količini proizvedenoga mlijeka, tako i po njegovom kemijskom sastavu.

Međutim, te dobro poznate mliječne osobine ovaca, korištenjem klasičnog poligenog pristupa, ukazuju na mogućnost značajnog selekcijskog napretka u nekoliko sljedećih desetljeća. Križanja se najčešće provode radi pretapanja (oplemenjivanja) slabije proizvodnih, najčešće lokalnih pasmina, kada primjena uzgojnog plana i programa na razini populacije postane postupak odviše složen da bi se u stvarnosti realizirao.

Dakako, navedeni program selekcije temelji se na obveznoj kontroli mliječnosti na farmi, eventualnoj primjeni umjetnog osjemenjivanja i/ili svakako kontroliranog pripusta u kombinaciji s genetskom procjenom (poznavanjem) svakog pojedinog grla. U praksi se uzgojni programi na mliječnost najviše provode u Europi, a u posljednje vrijeme i u Sjevernoj i središnjoj Americi.

Selekcija je osobito djelotvorna ako su poznata oba roditelja i ako se primjenjuje umjetno ili kontrolirano osjemenjivanje - parenje. U selekciji ovaca na mliječnost, opći cilj uvijek treba biti formiranje životinje većih proizvodnih mogućnosti uz

M(jekarski li,st 01/2008.

najmanje troškove proizvodnje.

Selekcija na visoku mliječnost u izravnoj Je svezi s kapacitetom ješnosti i iskoristivosti krmiva. Do danas, kako u zemljama razvijenog mliječnog ovčarstva, tako i u nas, nije do kraja razjašnjeno koji je čimbenik najpouzdaniji za postizanje zacrtanog cilja.

Nasljeđivanje osobina mliječnosti

U selekciji na mliječnost kriteriji mogu biti: količina proizvedenoga mlijeka, količina suhe tvari, količina mliječne masti, količina bjelančevina, ili količina proizvedenog sira. Međutim, prije donošenja odluke i odabira jednog i/ili više navedenih kriterija, treba imati u vidu nasljednost ili heritabilitet pojedinih osobina, njihove među­ odnose te genetske varijacije. Stoga smo u tablici 1 naveli nasljedne udjele nekih osobina mliječnosti i morfologije ovčjeg vimena. Iz njih je vidljivo koliki se stupanj nasljednosti može očekivati za pojedinu osobinu. Međutim, nije dovoljno poznavati samo nasljednost pojedine(ih) osobine(a), nego i njihove međuodnose, odnosno korelacije.

Tako npr., ako se provodi selekcija ovaca samo na količinu proizvedenog mlijeka, to će se negativno

odraziti na sadržaj (%)mliječne masti i bjelančevina u mlijeku. Opće je poznata činjenica da ovce veće dnevne i ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji (istočnofrizijska npr.) daju mlijeko manjeg sadržaja (%)masti i bjelančevina. U tablici 2 navedene su neke važnije korelacije mliječnosti u ovaca.

Iz tablice 1 je vidljivo da je proizvodnja mlijeka poprilično nasljedna te se forsiranjem selekcije na tu osobinu može postići određeni selekcijski napredak. Međutim, dosadašnja istraživanja upućuju na zaključak da količina namuzenog mlijeka nije najbolji kriterij u selekciji ovaca na mliječnost, osobito imajući u vidu činjenicu da se ovčje mlijeko ponajviše prerađuje u sir. Dakle, selekcija mliječnih ovaca je usmjerena na količinu mlijeka i/ili kemijski sastav te na određene tipske odlike. Malo se pozornosti posvećuje funkcionalnim osobinama, kao što su npr. zdravlje te oblik vimena i veličina sisa (slika 1).

Međutim, u posljednjih desetak godina ekonomska važnost funkcionalnih osobina znatno je povećana.

U posljednje vrijeme u selekciji ovaca na mliječnost, uz navedene osobine, sve više pozornosti posvećuje se zdravlju vimena, odnosno

Tablica1 i 2: Heritabiliteti korelac1j'e pojedinihosobinamliječnosti u ovacamlijeka Osobina

Heritabilitet

Osobina

Korelacija

Veličina legla•mliječnost

0,24

Proizvodnja mlijeka Bjelančevine, %

0,56 0,16

Broj som. stanica Dubina vimena

O,o3

Proizvodnja mlijeka 90.dan-ukupna

0,88

0,16 0,24

Mliječnost - brojSSC

-0,23

Proizvodnja mlijeka - mliječna mast

-0,27

Proizvodnja mlijeka - bjelančevine

-0,Jl

Položaj sisa

0,17 0,24

Dubina vimena -proizvodnja mlijeka

0.82

Veličina sisa

0,18

Dubina vimena - bjelančevine

0,83

Oblik vimena Povezanost vimena

Proizvodnja mlijeka • dužinalaktacije 0,76

I

OVČARSTVOIKOZARTVO

Slika 1:Morfologijavimena- važna u selekcijiovaca

/3.

Slika 2: Količina proizvedenogsira možebiti kriteriju selekciji mastitisu koji je vrlo čest razlog izlučivanja visokomliječnih grla.

Ekonomske posljedice mastitisa (kliničkog ili subkliničkog) uključuju smanjenje proizvodnje mlijeka, otežanu preradu u sir, veći broj

44

izlučenih grla te veće troškove rada i liječenja.

Velik broj somatskih stanica u mlijeku snižava njegovu otkupnu cijenu. Broj somatskih stanica u mlijeku može se rutinski pratiti kao

sastavni dio kontrole mliječnosti koja se provodi. Zbog toga se taj selekcijski kriterij može upotrijebiti za poboljšanje zdravlja vimena, pod uvjetom da je relevantan za povećanje otpornosti mliječnih ovaca na upalu vimena. Dosadašnja istraživanja selekcioniranja ovaca za mliječ­ nost dala su izvrsne rezultate otpornosti na mastitis. Negativne korelacije količine mlijeka i sadržaja masti i bjelančevina ukazuju na potrebu pronalaženja kompromisa pri selekciji ovaca na količinu mlijeka. Taj kompromis je ustvari zamjena količine mlijeka linearnom kombinacijom količine proizvedene mliječne masti i bjelančevina. Ako je globalni cilj istovremeno povećanje mliječnosti i pojedinih sastojaka mlijeka, uz navedeno trebaju biti uključeni i sadržaji mliječne masti i bjelančevina.

Za uspješnost selekcije važno je testiranje ovaca. S obzirom da je proizvodnja mlijeka spolno vezana osobina, ovnovi se na mliječnost procjenjuju temeljem podataka iz pedigrea i po proizvodnosti potomstva. Najdjelotvornija selekcija se temelji na kombiniranom korištenju podataka iz pedigrea i podataka progenog testa. Mlade ovnove treba odabirati po podacima roditelja, zatim ih treba progenotestirati, a nakon toga samo najkvalitetnije koristiti za rasplod u vlastitom stadu. Međutim, za dobivanje kvalitetnog potomstva potrebno je najbolje progenotestirane ovnove pariti s najboljim mladim ovcama. Najbolji način odabira rasplodnih ovaca je kombinacija podataka iz pedigrea s podatcima vlastite proizvodnosti.

Rezultati genetskog napretka postignuti u nekoliko pasmina ovaca pokazuju praktičnu provedivost selekcije na količinu i kemijski sastav mlijeka (sadržaj masti i bjelančevina). ■

Mljekarski list 01/2008.

r:(!5'PSC FERENČAK

~ >

www.psc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr

Nikole Tesle 12 48260 Križevci Tel. 048/681-902 Fax. 048/682-903

OVČARSTVO I KOZARSTVO

DEVETO SAVJETOVANJE UZGAJIVACA OVACAI KOZA V

Tradicionalno dvodnevno druženje hrvatskih uzgajivača ovaca i koza; kojeg već devetu godinu za redom organiziraju Hrvatski stočarski centar i Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, održano je 25. i 26. listopada 2007. u toplicama Sv. Martin u Međimurskoj županiji. Prvog dana savjetovanja održana je i "Osma izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva".

I OSMA IZLOŽBA HRVATSKIM OVČJIH I KOZJIH SIREV -

Mr. se. Zdravka Barać

Ove dvije manifestacije odr- davnu službu. Održano je i niz stručnih predavanja koja su izlagali žane su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumar- naši vodeći stručnjaci s područja stva i vodnoga gospodarstva i tehnologije uzgoja ovaca i koza, sirarstva, hranidbe i veterine: mr. se.

Međimurske županije.

Svrha Savjetovanja je nizom Zdravko Barać (Hrvatski stočarski stručnih predavanja, kao i izravnim centar}: Aktivnosti Odjelaza uzgoj, susretom uzgajivača s našim stru- selekcijui razvojovčarstva i kozarstvai čnjacima za ovčarstvo i kozarstvo, malihživotinja;mr. se. Srećko Ladišić poboljšati ovčarsku i kozarsku i suradnici (Hrvatski zavod za proizvodnju. Također, svrha je poljoprivrednu savjetodavnu promovirati kvalitetne proizvode od službu}: Aktivnosti Hrvatskogzavoda ovčjeg i kozjeg mlijeka, te ukazati na za poljoprivrednu savjetodavnuslužbu pogreške koje se događaju u u ovčarstvu i kozarstvu;prof. dr. se. proizvodnji sira i na postupke nji- Boro Mioč {Agronomski fakultet, hova uklanjanja.

Zagreb}: Mesne odlike hrvatskih Savjetovanju je prisustvovalo pasmina ovaca;prof. dr. se. Velimir više od 200 uzgajivača ovaca i koza Sušić (Veterinarski fakultet, Zagreb): iz cijele Republike Hrvatske, a Obnova stada - važan čimbenik posjetitelji izložbe sireva kušali su ovčarske i kozarskeproizvodnje;doc. najveći dio od 164 ocijenjena dr. se. Samir Kalit (Agronomski proizvoda. Svake godine savjetova- fakultet, Zagreb}: Odabiri primjena nju prisustvuje sve veći broj sirilau tradicionalnoj proizvodnjiovčjih uzgajivača.

Veliki interes za stručna predavanja Sudionici savjetovanja prisustvovali su iznimno interesantnim izlaganjima na temu rada Hrvatskog stočarskog centra i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjeto-

46

(Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin): Umjetnoosjemenjivanje koza; prof. dr. se. Albert Marinculić (Veterinarski fakultet, Zagreb): Savjetiza uspješnukontrolu parazita u ovaca; dr. se. Branko Šoštarić (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb): Scrapieovacai koza;mr. se. Goran Kiš (Agronomski fakultet, Zagreb):Alternativau hranidbiovacai koza - što kada nedostajekukuruza i kvalitetnogsijena.Nakon predavanja uslijedila su pitanja predavačima, a potom je održana i interesantna rasprava.

PIViput dva šampiona

kvalitete

Izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva ostat će u sjećanju po rekordnom broju prijavljenih i ocijenjenih proizvoda. Ukupno su ocijenjena 164 proizvoda, a broj dodijeljenih plaketa (njih 102) i kozjih sireva; prof. dr. se. Zoran govori i o iznimno visokoj kvaliteti Grgić (Agronomski fakultet, Za- većine ocijenjenih proizvoda. Zbog greb}: Modelposlovneanalizeovčarske pravog bogatstva ocijenjenih proizproizvodnje u obiteljskomgospodar- voda od ovčjeg i kozjeg mlijeka, stvu; mr. se. Antun Kostelić (Agro- Povjerenstvo za ocjenu odlučilo je nomski fakultet, Zagreb): Bolesti ove godine dodijeliti dva priznanja koza u intenzivnojproizvodnjimlijeka; šampion kvalitete -jednom kozjem i Vladimir Nazansky, dr. vet. med. jednom ovčjem siru.

Mljekwski li,st 01/2008.

OVČARSTVO I KOZARSTVO Ono što osobito veseli organizatore ovakvih okupljanja jest činjenica da neprestano raste broj uzgajivača ovaca i koza (ujedno proizvođača sira) koji svoju proizvodnju usklađuju s Pravilnikom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla. Uzgajivači ovaca i koza - proizvođači sira - na taj način brinu o kvaliteti svojih proizvoda i zaštiti potrošača - konzumenata njihovih proizvoda.

Sireve je 11., 12. i 15. listopada 2007. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu: prof. dr. se. Jasmina Havranek, predsjednica (Agronomski

fakultet, Zagreb), prof. dr. se.

Dubravka Samaržija (Agronomski fakultet, Zagreb), doc. dr. se. Stanislava Gole Teger,. član (Institut za mljekarstvo, Ljubljana), doc. dr. se.

Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb) i mr. se. Zdravko Barać (Hrvatski stočarski centar). Povjerenstvo je nagradilo 40 sireva zlatnom, 32 srebrnom i 30 brončanom

plaketom.

Senzorna ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i okusa sira. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova prema 20-bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda". ■

Zlatna plaketa - šampion kvalitete

U kategoriji ovčjih sireva plaketa ŠAMPIONKVALITETEdodijeljena je JOSIPUZUBOVIĆU (Zubovićevi dvori 4, 23251 Kolan) za izloženi PAŠKI SIR. U kategoriji kozjih sireva plaketa ŠAMPIONKVALITETEdodijeljena je OPGŠIMANOVIĆ (Lipovačka 101, 33514 Čačinci) za izloženi KOZJISIRS PLEMENITOMPLIJESNI - PLEMKO.

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

siraod

✓sredstva za

nadimanja sira za pripremu salamure ✓prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓sastojci

✓kalcij·klorld ✓natrlj-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotik d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji

Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mail: probiotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak L'OflPANY WITHQUALITY JWWiENENT SYSTBI CERTIFIB> BYDNV

=ISO 9001:2000 =

8:00·15:30 COMPANY WITH HACCP MANAGEMENT SYSTEM CERnFIED BYDNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallniteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

IZ CROSIM-a

SIMENTALAC U AUSTRIJI 2006. GODINE -

Mr. se.Miroslav Kovač -----------

Brojno stanje: 1 680 000 grla, ili 79,5% od qkupnog broja goveda u Austriji. Od toga je 17 343 registriranih uzgojnih stada sa 258 159 umatičenih krava. 73 % ukupnog uzgoja simentalca u Austriji odvija se u nepristupačnim planinskim predjelima.

Pokazatelji proizvodnje - mlijeko 219 320 umatičenih krava postiže prosječnu proizvodnju u laktaciji od 6 483 kg mlijeka s 4, 18 % masti, 3,43% bjelančevina i 493 kg masti i bjelančevina. Proizvodnja od 62 721 grla prvotelkije 5 887 -4,21 3,42 - 444. U uzgojnom programu drže 1 505 testiranih bikovskih majki koje u laktaciji u prosjeku proizvode 8 933 kg mlijeka s 4,30 % masti, 3,42 % bjelančevina i 700 kg masti i bjelančevina.

Pokazatelji proizvodnje - meso U tri testna centra Rosenau, Karlsdorf i Klessheim prikupljaju se podaci o vlastitom rastu i razvoju mladih bikova. U 2006. godini 140 bikova napustilo je te centre i pri tome ostvarilo rezultate dnevnog prirasta od 1 449 g. Kod dodatnih 659 umatičenih bikova odabranih za uzgojne svrhe i prodanih na aukcijama izmjeren je prosječan dnevni prirast od 1 358 g, visina grebena 138 cm te opseg prsiju od 202 cm. Sve to u starosti od 463 dana. Simentalac je u Austriji također najvažnija pasmina u sustavu uzgoja sisajuće teladi (sustav krava-tele).

48

Kako bismo usporedili uzgojne dosege simentalca u Hivatskoj s populacijama simentalca iz našeg okruženja, za ow smo priliku preveli tekst Austrijskog saveza uzgajivača simentalskog goveda. Uvijek se dobro uspoređivati kako bismo bili u tijeku događanja, a posebice u razdoblju prije ulaska u EU i sustav koji nas ondje očekuje

Umjetno osjemenjivajne, uzgojni program i uzgojni ciljevi Umjetno je osjemenjeno 95,5 % simentalca na registriranim farmama. 21 % od krava (prvotelke) osjemenjene su bikovima u testu. Novi uzgojni program "FLECKVIEH AUSTRIA"ima bazu od 1 505 testiranih bikovskih majki, koje se ciljano pare sa 12 - 15 bikova iz Austrije i drugih država. Embriotransfer ima sve značajniju ulogu. U razdoblju koje pokriva izvješće, dobiveno je 1 406 embrija.

Svake godine odabere se oko 150 - 160 testiranih bikova.

Izračunavanjem uzgojnih vrijednosti, otprilike se očekuje 25 pozitivno testiranih bikova godišnje. Odabir (selekcija) je temeljena na Ukupnim

gospodarskim lndexima, koji ujedno predstavljaju definirane uzgojne ciljeve za austrijskog simentalca.

Odnosi gospodarskih težina za pojedine selekcionirane osobine; mlijeko: meso: fitness su 38: 16: 46.

Osobine FITNESSA: plodnost, lakoća telenja, dugovječnost, perzistencija laktacije, mrtvo oteljena telad i broj somatskih stanica, imaju visoku gospodarsku vrijednost. Prošireni selekcijski parametri su osobine TIPA:okvir, mišićavost, papci i noge te vime, kao i protok mlijeka kod mužnje. Odnos gospodarskih vrijednosti indeksa kod križanaca za meso je: meso : fitnes; 70: 30. Posebno je raspravljen izračun uzgojne vrijednosti za stada iz sustava krava- tele sa odnosima: mlijeko : meso : fizički fitnes = 10: 40: 50.

Shema: Gospodarskiodnosiu Indeksu Ukupneuzgojnevrijednosti prema uzgojnimciljevimaza simentalcau Austriji Ml.Jekarskili,st 01/2008.

IZ CROSIM-a Tržište Godišnje se održe 122 aukcije uzgojnih grla goveda na 13 lokacija.

Ondje se proda 20 000 - 30 000 grla simentalskih goveda (bikova, krava, junica, uzgojne teladi). Uz to se dodatno proda oko 1O 000 grla direktno sa farmi, za izvoz. Ukupno se godišnje iz Austrije izveze oko 16 000 grla simentalske pasmine.

Pokraj svega toga se nudi najbolja genetika putem sperme i embrijia od 6 stanica za umjetno osjemenjivanje na austrijskom i stranom tržištu. 6 stanica za UO udružilo se u zajednicu GENETICAUSTRIAi rade pod tim znakom od 2002. godine.

Kod teladi simentalske pasmine poseban je interes za kvalitetom uzgoja i proizvodnjom mesa.

Uzgojna udruženja svake godine posreduju s oko 60 000 grla.

Savez uzgajivača simentalskog goveda Austrije (AGOF)sa svojih 11 članica radi na razvoju uzgojnog programa, kao i na razvoju tržišta kako bi povećao nacionalnu i međunarodnu konkurentnost pasmine. ■

(Prijevodizvornogčlanka: AGOF)

direktiva primjenjuje se da ________ ....,_...... ..... Nitratna bi se smanjilo, odnosno

Udrvp ZA potporu polJaplfflMI ........

spriječilo

■

zagađenje vode nitratima

-

iz poljoprivrednih izvora. Stoga su uvaženi stručnjaci Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odsjeka Požeška-slavonske županije ispred Udruge za potporu poljoprivredi "Moja zemlja", a u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija. pripremili praktični priručnik o nitratnoj direktivi kojim na sveobuhvatan način objašnjavaju svrhu provedbe te iskustva europskih zemalja u primjeni Direktive.

Za sve informacije možete se obratiti mr. se. Miroslavu Kovaču na broj telefona: 034 313-942 ili e-mailom: miroslav.kovac@hzpss.hr.

tN-HJ-HO~l

PITANJEČITATELJA Imam 3 krave i godišnje isporučujem 8 000 litara mlijeka ekstra klase. Zanima me zašto nisam dobio naknadu štete za elementarnu nepogodu (po kravi). Rekli su mi u općinskom uredu da na isplatu štete imaju pravo samo oni koji imaju 4 i više krava.

DragoBačani, KarlovecLudbreški

Q D GQ V Q R

Pravo na isplatu djelomične naknade štete zbog suše imali su, prema Odluci Vlade, korisnici poticaja u stočarstvu, a isplata se obavljala na temelju -Zrinka Čačić, dipl. ing.,HSCpodataka iz zahtjeva za novčani poticaj podnijetih Hrvatskom stočarskom centru. Kako i sami navodite - vlasnik ste 3 krave, dakle ne ispunjavate minimalnu poticanu količinu od 4 grla mliječnih krava, pa zbog toga niste mogli podnijeti zahtjev za poticaj za mliječne krave. Kako ste u prošloj godini isporučili više od 6 000 litara mlijeka, niste mogli ostvariti niti poticaj za krave dojilje koji je namijenjen upravo gospodarstvima s manjim brojem krava, a uvjetje i daje gospodarstvo u prethodnoj godini proizvelo, isporučilo i prodalo manje od 6 000 litara mlijeka. Na žalost, našli ste se u situaciji da ne zadovoljavate uvjete za ostvarivanje poticaja u stočarstvu ni po osnovi mliječnih krava niti po osnovi krava dojilja, a to je ujedno i razlog zašto niste dobili isplatu djelomične naknade štete zbog suše. ■

Ml/ekarski list 01/2008.

49

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

PLANSJETVENE STRUKTURE I PLANGOSPODARENJA ZEMLJIŠTE Ovdje imamo dva pojma, dva plana Plan sjetvene strukture i Plan gospodarenja zemljištem

-

Mr. se. Srećko Ladišić ------------------------------

Mnogi zanemaruju Plan gospodarenja zemljištem koji mora biti dugoročan i mora imati godišnji plan investicija. Ovaj plan obuhvaća: 1. kemijske analize tla (svakih 3 do 4 godine), 2. kalcizaciju (prema potrebi i najoptimalnijim vrijednostima pH), 3. bilancu hraniva, 4. navodnjavanje.

Plan sjetvene strukture s plodoredom radi se prema planiranim potrebama proizvodnje voluminozne krme za svaku godinu zasebno.

Plan je ponajprije vezan za raspoložive površine i broj stoke te planiranu proizvodnju mlijeka, ili mlijeka i mesa ili samo mesa. S obzirom da se naš list zove Mljekarski list, na prvom mjestu dolaze planovi za proizvodnju mlijeka.

Razvoj malih posjeda obuhvaća godišnje povećanje posjeda vlastite zemlje kupljenim parcelama, te parcelama uzetim u zakup. Na osnovu toga rade se i godišnji planovi sjetvene strukture.

Obiteljsko poljoprivrdno gospodarstvo koje raspoloživu zemlju ne kupuje i ne uzima u zakup nema perspektive razvoja i opstanka u stočarskim proizvodnjama. To je imperativ za svako OPG čiji su vlasnici mlađi od 50 godina i koji odgajaju i školuju svoje nasljednike.

Plan sjetvene strukture Plan sjetvene strukture za 2008. godinu treba obuhvatiti mogućnost boljeg iskorištavanja raspoloživog zemljišta povećanjem proizvodnje voluminozne krme sjenaže i silaže. Klimatski uvjeti na

50

većem području Hrvatske dopuštaju

dvije žetve u proizvodnji voluminozne krme u kombinaciji kukuruza za silažu i talijanskog ljulja ili pšenice i raži u smjesi sa graškom i grahoricom. Povećate li proizvodnju voluminozne krme sjenaže, kukuruzne silaže i sijena, otvara vam se mogućnost povećanja broja krava i proizvodnje mlijeka, te povećanje broja junica u vlastitom uzgoju.

Imate li veći vlastiti uzgoj junica, uspješnije ćete selekcionirati junice unutar svoga stada.

Planom sjetvene strukture svakako morate planirati vremenske rokove kao i racionalizaciju u poslu.

U siječnju i veljači već nabavljajte sjemenski kukuruz. Stručnjaci koji se bave prodajom sjemenskog materijala u siječnju i veljači održavaju zimska predavanja. To je prilika informirati se o prinosima zelene mase pojedinog hibrida i o prinosima čistoga zrna tih hibrida.

Na osnovu ovoga možete planirati prinos zelene mase (ZM), suhe tvari (ST), bruto energije (BE) i sirovih bjelančevina (SB) u proizvodnji silaže kukuruza.

Za realizaciju kombinacije kukuruz - silaža kukuruza + talijanski ljulj i smjesa žita, graška ili grahorice - sjenaža, na istim parcelama, u 12 mjeseci, od proljeća do proljeća, u obzir dolaze samo hibridi FAO grupa od 100 do 400, pa čak i rana 500. Zašto? Mnogo je loše kukuruzne silaže napravljena kasnim siliranjem. I kako reče talijanski nutricionist Đuzepe Frizon: "Ovu silažu je bolje baciti na smeće, nego s njom hraniti krave". Razmislite dobro o ovoj izjavi. Mučite se cijelu

godinu, ulažete novac i vrijeme i na kraju ispadne loša silaža - silaža loše hranidbene vrijednosti. Morate dobro poznavati hranidbene vrijednosti vaših silaža. A to nije moguće bez kemijskih analiza silaže koje je potrebno raditi svake godine u dva navrata - nakon otvaranja silosa, te u proljeće ili ljeto. Analize treba čuvati u registratoru ili mapi, tako da ih možete analizirati i uspoređivati iz godine u godinu.

Siliranje kukuruza je potrebno planirati i obaviti najkasnije do 15. rujna; odmah početi orati i sijati jednu od jesenska-zimsko-proljetne kombinacije. Ili samo talijanski ljulj ilijednu od krmnih smjesa.

I kako reče Vlado Blažeković iz Gole: "Drugi dan nakon siliranja kukuruza odmah se ore i sije. Zemlja ne smije ostati prazna 24 sata. I ono najvažnije. U zemlju i proizvodnju krme treba ulagati. S 1Okrava možeš proizvesti više mlijeka nego s 20 krava, i gdje si onda?"

Plan sjetvene strukture za 2008. godinu 1. Kukuruz - hibridi FAO grupe od 100 do 400; može i rana 500.

2. Plan siliranja - od kraja kolovoza do najkasnije 15 rujna.

3. Plan oranja i sjetve na istim parcelama: talijanskog ljulja, pšenice ili raži + grašak ili grahorica.

Oni koji su ove kulture posijali jesenas, trebaju planirati prihranu krajem veljače i početkom ožujka, te planirati skidanje otkosa kada za to dođe vrijeme (dobro pratiti vremensku prognozu). Talijanski ljulj je moguće kositi u proljeće 2 puta, prije oranja i sjetve kukuruza.

Mnogi skidaju samo jesenski i

Ml:fekarskihst O1/2008.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

prva dva proljetna ?tkosa talijanskog ljulja i preoravaju ?a.O~?se ~ praksi pokazalo dobro Jer tahJ~n~k1 ljulj daje slabe otkose __ u s~vsmm ljetnim mjesecima, a mJe v1se~odišnja kultura. U Italiji se navodnJavaju gotovo sve površine pod talijanskim ljuljem. . .

Iz prakse - rast J razvoJ jednog OPG-a OPGKruneVišaka iz Koprivnice Strukturaobitelji Kruno Višak (1977.) (8), otac Josip (1950.) (4), majka Marija (1959.) (4), baka Barbara (1929.).

Strukturaposjeda 2000. godine: 30 jutara vlastite zemlje + 5 jutara u zakupu. .

2007. godine: 50 jutara vlastite zemlje + 70 jutara u zakuJ?~ okućnica 20 jutara. U 2007. kupih su 8 jutara oranica.

Punoje truda uloženau izgradnjunovestaje obiteljiVišak Strukturastada 2000. godine imali su 15 krava.

S veterinarom ne rade plan ma. Tada je planirano ·15 novih lauf 2006. godine u stadu je bilo 40 osjemenjivanja krava, iako planiraJ~ staja i do sada su sve izgrađene. krava. daleko veću pozornost posvet~t~ Sporo, ali su ipak sve izgrađene.

2007. godine povećali su stado pitanju genetike, pa čak ?abav1t1 Sjetvena struktura na 60 krava + 8 bređih junica + 6 vlastiti kontejner za čuvanJe sper50 jutara kukuruza (gotovo sve junica starijih od 12 _mjes~ci + 15 me. 2007. godine je isporučeno oko u silazu, a za zrno svega 4 jutra). junica mlađih od 12 mJe~ec1. . .

200 000 litara mlijeka (prilog je pi- Silaza je slagana gotovo 2 tje~~a.

Simentalke i 7 crmh holštaJnk1 san sredinom prosinca).

Najprije su sami silirali vlast1t!?1 bit će prodane. Plan stada - samo Staja jednorednim kombaj~o?1, a posl~Je simentalac.

Nova "lauf staja" - dvoredna s su unajmili samohodm s1lokombaJn. Najbolja krava u vrhu laktacije ležištima i lagunama; s 30 + 30 Cijena usluge kombajniranja po davala je 52 - 53 litre, sada. u 5. ležišta + stara staja. Nova staja s 24 jednomjutru kreće se od 600 do 7?0 mjesecu laktacije daje 35 htara. krave i 26 junica useljena je krajem kuna. S dobrim samohodntm Križanka, majka holštajnaka x 2006. godine. Staja ima lagunu silokombajnom moguće je dnevno simentalac. Iznad 30 litara u vrhu veličine 540 m3, što po jednoj kravi silirati 10 do 12 jutara kukuruza. laktacije daje 25 krava ?d čega ~ O 3 iznosi 9 m • lzmuzište je 2 x 4, riblja kravaje podrijetlom iz NJe~ačke ~-5 kost. U staji postoji prostorija za Kukuruz je FAOgrupe 400. . .

Prošle godine (2007.) bilo Je 20 simentalki iz vlastitog uzgoJa. Dv1Je teljenje (za 5 krava), te prostor_ija za prvotelke podrijetlom. iz Njemačke laktofriz kancelarija i prostonJa za jutara talijanskog ljulja ~ 3 otkosa, a davale su manje od 1Ohtara. Sada su uginule' životinje, skl~dište za četvrti otkos je polegao ispod prvog bređe i ukoliko ne povećaju proizsmjesu, te kupaona I WC. U snijega. 27 jutara talijansk~g ljulja vodnju iznad 20 litara, idu na klanje. izgradnju staje je uloženo 2.500.000 posijana je jesenas (u„ ruJn~)-. ~ Ove su krave teške 900 kg. U pro- kuna i kako veli Kruno - puno, puno povoljnim godinama ta~tJans~ l~ul~ izvodnji mlijeka ostavljat će krave truda, posebno oko papirolo_gije: kose S puta. Prošle godme bilo J~ 1 koje daju znad 25 lita~a u vvr~u Oko staje nedostaju betomram 10 jutara pšenice, a jese1:as . Je laktacije. Od 60 krava 27 Je doslo 1z prilazni putevi (asfaltni put po 1_ posijana 25 juta~a. ~ako~ ps~mce Njemačke, 9 je kup_ljen~ na hrv,at- metru košta 200 kuna - asfalt t na površine dolazi tahJansk1 lJulJ. skom tržištu u Goh. Svih 9 krava priprema), te 3 betonsk~ trenč Do sada nakon kukuruza na proizvodilo je ispod 20 litara. Ako n~ silosa. Staja još nema kompJutersku istoj površini nisu sijali talijanski budu davale kao drugotelke naJ- hranilicu. ljulj koji se u proljeće kosi jednom manje 25 litara, bit će prodane ili idu Idejna rješenje za nov~ lauf do dva puta. To je u plan~ za o~ na klanje. Vlastitih krava je bilo 24 + staju napravljena je 2000. godme na godinu. Ostalih ratarskih I krmmh 6 junica iz vlastitog uzgoja. poticaj HZPSS i terenskog agrono- kultura nije bilo.

Mije/carskili.st 01/2008.

51

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

Kemijske analize tla, kao i kalcifikacija, do sada nisu rađene.

Sav raspoloživi novac ulagan je u kupnju zemlje i mehanizaciju. Ove zime, u suradnji sa HZPSSplaniraju uzeti 5 uzoraka zemlje i kalcificirati prve parcele. S 5 jutara zobi i graška proljetos su spremili 50 bala silaže.

Na ove parcele poslije je posijan kukuruz za silažu.

Mehanizacija Dva novija traktora (150 KS novi, 90 KS star 4 godine), te 3 traktora od 75 KS(45 KSi 45 KS,stari oko 30 godina). Prikolica za sjenažu i sijeno, prikolica za stajnjak i cisterna za gnojovku od 8 400 litara, sa pripremom za deponator (košta dodatnih 50 000 kuna). Cijena cisterne je 144 000 kuna. Posjeduju rolo-balirku i mikser-prikolicu kapaciteta 1O kubika (kupljenu 2007.godine).

Plan do 2010.

Roto-drljača, roto kosa (prednja i stražnja s valjcima), novi trobrazni plug prekretač, kom-

AGRONOMA

U 2007.godiniproizvedenoje preko200 000 litara mlijeka pjuterska hranilica, prilazni put oko staje. U planu je povećanje stada za 20 krava te izgradnja nove hale za mehanizaciju i rolo bale sijena i

slame. Planova je mnogo, ali s obzirom na dosadašnje uspjehe, ne trebamo sum_!liati u sposobnosti obitelji Višak. ■

=-Jur~fals E. d• Piennas bb. Vrbovec

Traktori od

35,45,60, 75 KS 80.000 traktora godišnje na svim kontinentima!

Vrhunski proizvod uz najpovoljniju cijenu!

52

Mljekarski list 01/2008.

AKTUALNOSTI

U Garčinu otvorenanovamliječna farma -

Dr. se. Petar Bosnić ------------------------------•

Ministar pojoprivrede i šumarstva Petar Čobanković 13. 12. 2007. god. svečano je otvorio novoizgrađenu farmu mliječnih krava poljoprivrednog gospodarstva Ilije Balentovića iz Garčina kod Slavonskog Broda.

Farma je izgrađena kreditnim sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 3,5 milujuna kuna; funkcionalna je i tehnološki suvremena, kapaciteta 100 mliječnih krava holstein pasmine. Postojeći objekti namijenjeni su držanju drugih kategorija goveda. Puni proizvodni kapacitet bit će realiziran u prvoj polovini 2008. god. Imaju ugovornu poslovnu suradnju s Vindijom d.d. Varaždin kojoj isporučuju mlijeko.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Balentović specijalizirano je za proizvodnju mlijeka. Posjeduju 40 hektara grupiranog poljoprivrednog zemljišta koje je u funkciji proizvodnje stočne hrane. Posebnost ove mlade, perspektivne obitelji je u tome što supružnici Balentović imaju desetero djece. Starija djeca su uključena u sve radove na gospodarstvu, a neka od njih se obrazuju za poljoprivrednu i veterinarsku struku. Farma je perspektivna jer obitelj stručno vodi proizvodnju mlijeka, a u primjeni tehnologije veoma je uspješna. U punom proizvodnom kapacitetu godišnje će biti proizvedeno preko 700 000 litara mlijeka visoke kvalitete.

I ova je farma jedan od primjera uspješne realizacije Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj i doprinos povećanju proizvodnje mlijeka te poboljšanju strukture proizvođača. ■

Pravno reguliranje otkupa mlijeka Obveza Hrvatske je usuglašavanje ukupne pravne regulative Europske unije s nas1m zakonodavstvom. Složeno je i pitanje propisa o poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane.

Nakon što je od strane Sabora prihvaćen novi Zakon o veterinarstvu i Zakon o hrani, slijedi donošenje mnogih pravilnika iz tzv. "higijenskog paketa" koji će, uz ostalo, propisati higijenske i tehnološke uvjete proizvodnje kao preduvjet kojim se potrošačima garantira sigurnost hrane i njezina zdravstvena ispravnost.

Iz područja proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka već postoji relativno zadovoljavajuća pravna regulativa, ali i u nju se trebaju ugraditi određena rješenja i odredbe regulative Europske unije. Otkup mlijeka posebno je područje koja treba biti definirano u svim fazama - oprema, preuzimanje, čuvanje i transport mlijeka. Hrvatska je specifična i zbog relativno visoke zastupljenosti malih proizvođača mlijeka te se mlijeko otkupljuje i sabire na velikom broju otkupnih mjesta. U zemljama članicama EUrazvijene proizvodnje mlijeka, mlijeko se direktno preuzima od farmera koji posjeduju posebno opremljene prostorije s laktofrizima.

I u postojećim uvjetima otkupa mlijeka i mreže velikog broja otkupnih mjesta u Hrvatskoj je zadovoljavajuća kontrola kvalitete mlijeka. U 2006. godini na 4 785 otkupnih mjesta mlijeko je predavalo 38 151 proizvođač, od kojih 1 326 proizvođača ima svoj laktofriz. U otkupu dominiraju sabirna mjesta (2 191) na koja mlijeko predaje do 10 proizvođača. Međutim, još uvijek se određene količine mlijeka preuzimaju kroz organizaciju tzv. "vozarskih linija" s kojima postoji i najviše poteškoća.

U Republici Hrvatskoj nije riješeno pravno pitanje statusa sabirnih mjesta, tj. tko je vlasnik otkupnih stanica i opreme. Iz pravnog statusa proistječu i obveze koje se odnose na održavanje opreme i prostora, pokrivanje troškova sabiranja kao i odgovornost za kvalitetu preuzetog mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora izrađuju Pravilnik o sabiranju mlijeka, a u izradu su uključeni i predstavnici Hrvatske mljekarske udruge. ■

Mljekarski list 01/2008.

53

VAŠ VRT

R UZ" MARI N za zdravlje

-

i sreću

Ružmarin je kod nas cijenjena i omiljena biljka koja pomaže kod problema s otežanom cirkulacijom, ali isto tako donosi sreću i radost i važan je dio u

Marija Kranjčević1 dipl. ing. ------------------

ceremoniji vjenčanja

Ružmarin (Rosmarinusofficinalis tegoba s cirkulacijom, probavnih L.) trajnije razgranati grm visine 1 - 3 tegoba, za bolji rad jetre i sekreciju metra, drvenast u donjem dijelu. žuči. Ne smiju ih koristiti trudnice.

Samoniklo raste u toplom i suhom Čaj od ružmarina: čajnu žlicu priobalnom području i po otocima, a suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 u kontinentalnim dijelovima zemlje dL kipuće vode, poklopiti i procijediti uzgaja se po vrtovima ili kao nakon 5 - 10 minuta. Poslije doručka i lončanica. Osjetljiv je na hladne zime ručka popiti šaliru čaja. Navečer se čaj i mraz pa ga je u takvim uvjetima ne preporučuje jer djeluje stimulipotrebno zaštititi ili spremiti u rajuće i razbuđuje. zatvorene prostore.

Vino s ružmarinom: 20 grama Listovi ružmarina su kožasti, listova potopiti u litri kvalitetnog igličasti, 1-3cmdugii2-4mmširoki, bijelog vina i procijediti nakon 1O s gornje strane sjajnozeleni, a s donje dana. Piti dvaput dnevno 1 malu prekriveni srebrnkasto-bijelim dlači­ čaširu pripravka za bolje izlučivanje cama. Miris im je jak, aromatičan, a mokraće, kod srčanih tegoba, smetnji okus gorkast i trpak. Sadrže znatne krvotoka, niskog tlaka i opće slabosti. količine eteričnog ulja koje je Kupke od ružmarina posebno se najzaslužnije što se ova biljka od preporučuju osobama koje boluju od davnina koristi kao lijek, začin i koz- reume i gihta, a pomažu i kod umne i metičko sredstvo. Maleni dvousnati fizičke premorenosti te kožnih cvjetovi, svijetloplave do plavoljubi- bolesti. Za pripremu kupelji potrebčaste boje, razvijaju se između listova no je 50 grama listova preliti litrom gotovo cijele godine, a najviše u kipuće vode i ostaviti poklopljeno bar proljeće. Beru se zajedno s listovima. pola sata, a zatim dodati kupelji. Ne Pripravci od ružmarina ilJlaju primjenjivati navečer prije spavanja. vanjsku i unutarnju primjenu. Cajni Od listova ružmarina dobiva se napitak, kapi ili vino djeluju iznutra vodenom destilacijom iznimno na bolji protok krvi i koriste se kod cijenjeno eterično ulje koje se koristi

za inhalaciju kod prehlade, u mirisnim svjetiljkama, za pripremu krema, masti, šampona, parfema itd.

Nikako ne treba zaboraviti koristiti ružmarin kao začin kod pripreme marinada, ribe, pečenja, umaka, jela od divljači itd. Kakoje kao začin dosta intenzivan, treba ga dodavati veoma štedljivo da ne nadjača okus jela. ■

tio. Međutim, poljodjelce koji su posijali pšenicu i ječam brine kako će spomenute kulture prezimiti. Od sjetve do danas, spomenute kulture nisu trpjele od suše. Tlo je bilo relativno toplo. No, ovog mjeseca priželjkujemo snijeg. Njega je posljednjih godina u ravničarskim krajevima sve manje.

Snijeg je radost kako za starije, tako i za mlađe ljude. Promatrajući snijeg kao pojavu, odnosno i jednu od vrsta oborine, narod mu je dao i različita imena.

Pršcem zovemo snijeg koji je sitan, suh i zrnat. Ovaj snijeg ne

ostavlja na odjeći mokri trag, a kad pada u zraku vidimo svjetlucanje sitnih kristalića.

Grane voćaka pa i ostalog drveća lome se kad na njih padne snijeg pun vode. To je susnježica.

Od takovog snijega oranice su blatnjave, a nogostup kaljužast.

Snijeg koji je napadao na već postojeći snijeg zovemo ponovac.

Njemu se naročito vesele djeca, jer za njegovo topljenje treba mnogo vremena.

Cijelac je snijeg na tlu, ali na koji još nije stala ljudska pa ni životinjska noga. Njegova je sudbina u rukama svih ćudi vremena. ■

"Snijeg" Poljodjelskih radova trenutno nema. Zvuk traktora nestao je s naših polja pa samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu njiva prekrivenih gustom maglom. No, u ove duge zimske dane, kada se dim u pušnicama stidljivo provlači između kobasica i slanine, marljivi poljodjelci pažljivo računaju koliko su ove godine uložili i truda i novca, a koliko se njihov trud po blatu, kiši i suncu ispla-

54

M/je/r.mskilist 01/2008.

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvodačinia, mljekarama i trgovcima diljem sr>ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike,

kupite junice direktno od proizr;odača!

<;Buditekorak ispred!

Jnr;estirajte u bolju budućnost!

d.o.o. a

=

@m_

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

VAŠ LIJEČNIK

C

To je još uvijek vruća tema rasprava unutar krugova

VITAMIN

koliko ga je potrebno?

institut za zdravlje preporučuje 40 miligrama

-

Dr. Ivo Belan ---------•

nutricionista - stručnjaka za prehranu. Američki dnevno za odrasle osobe (80 miligrama za pušače!),

Međutim,

količinu koja se nalazi u maloj naranči ili kiviju

to treba smatrati apsolutnim minimumom. Europska preporuka je 60 miligrama dnevno, 1 000 do 1 500 miligrama mogu smaa neki nutricionisti preporučuju čak njiti težinu i trajanje prehlade.

Koje su još koristi od prehrane i do 2 000 miligrama dnevno. Uglavbogate vitaminom C? nom, u bolesti ga treba više.

Vitamin C je potreban za stvaranje Mogu li velike doze vitamina C kolagena, važne bjelančevine za pomoći u obrani od prehlade? zdrave kosti, zube, hrskavicu i kožu.

To je jedna nepotvrđena Njegov manjak može rezultirati teorija, ali koja zapravo može imati opsežnim kapilarnim krvarenjima. temelj. Sigurno, niski unos vitamina Inače, onje snažan antioksidans, ai C u organizam može učiniti osobu pospješuje resorpciju željeza. sklonijom infekcijama. Taj vitamin Treba li uzimati dodatni ima sposobnost poboljšati funkciju vitamin C u obliku imunološkog, obrambenog sustava. farmaceutskih pripravaka?

Prema tome, treba osigurati da tog Ako čovjek konzumira mnogo vitamina uvijek ima dovoljno u prehrani. Neki eksperti smatraju da voća i povrća, unos tog vitamina kad je prehlada već prisutna doze od trebao bi biti prilično visok. Najbolji

IZ SVIJETA

izvori su prokulica, limun, jagode, naranča, paprika i šipak. Budući da ljudska bića ne mogu sama stvarati vitamin C, i ako brinete da ga ne dobijate dovoljno, onda bi dodaci mogli biti od koristi.

Može li se čovjek predozirati?

Nije moguće predozirati se vitaminom C, jer je on topiv u vodi i višak iznad tjelesnih potreba bit će izlučen urinom. Ipak, vrlo visoke doze mogu uzrokovati želučane probleme i mogu rezultirati bubrežnim kamencima u osjetljivih ljudi. Razumljivo, kao i kod svakog drugog nutrienta, trudnice ne smiju uzimati velike količine. ■

MEDICINE

Seks i televizija Urednici časopisa "Medicinski aspekti ljudske seksualnosti" poslali su na adrese 10 000 psihijatara upit: "Što je čest rezultat kroničnog gledanja televizije?". Više od dvije trećine psihijatara odgovorilo je da previše svakodnevnog zurenja u lV ekrane dovodi do toga da se smanjuju interakcije među ljudima i učestalost spolnih odnosa. Šest posto psihijatara smatra, naprotiv, da televizijski programi mogu unaprijediti te odnose, dok je 22 %liječnika kazalo da televizija ustvari ima zanemariv- neznatan utjecaj.

Očito daje potrebno oduzeti seks televiziji i vratiti ga u domove, gdje i pripada! ■

Smanjite učestalost moždanog udara Prestanite pušiti i smanjite rizik na pola Želite li izbjeći moždani udar? Nemojte pušiti. A ako već pušite, prestanite to činiti. Pušači cigareta koji se odviknu od te loše navike smanjuju rizik od moždanog udara za 50 %.Čak i dugotrajni pušači imaju koristi od odvikavanja od tog zla - ukazuju istraživači sa bostonskog sveučilišta.

Dvije godine nakon prestanka pušenja, prijašnji pušački rizik od moždanog udara (kapi) značajno se smanjio. A pet godina kasnije, taj je rizik bio praktički jednak riziku kod nepušača. ■

56

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA 10.01.

20. 01.

31.01.

OSIJEK7,20 16,22 7.15 16.35 7,05 16,51

ZAGREB 7.33 16.33 7,27 16,45 7.16 17.02

Mljekarski lVJt01/2008.

@ 'P·IONEER. eR.c..NO

ibridi knkuru od ostalih. Pos

BIOdar

Tvornica stočne hrane,Varaždin Cijenjeniproizvođači mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših mliječnih krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krmnih smjesa. Naš je zajednički cilj da dobre genetske predispozicije visokomliječnih grla pretočite u kvalitetno mlijeko.

PROGRAMHRANIDBEMLIJEČNIH KRAVA Konvencionalne smjese za dopunsku hranidbu mliječnih goveda kod uravnoteženoi osnovnog obroka:

• GKM-2-19% - potpuna krmna smjesa za muzne krave s min. 19% bjelančevina • GJKM-Do-32% - dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) s min. 32% bjelančevi Smjese namijenjene za intenzivnu proizvodnju visokomliječnih krava:

• KM-22% - potpuna krmna smjesa s min. 22% bjelančevina - dostupna u tri varijan - INTENZIV - velik udio by pass bjelančevina, niacin, zaštićene masnoće - PLUS- by pass bjelančevine, niacin, zaštićene masnoće+ Yea sacc1026 - MILKI - by pass bjelančevine, kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc1026 • GJKM - Do-35% - Top - dopunska krmna smjesa s min. 35% bjelančevina - by pass bjelančevine, zaštićene masnoće, niacin, Yea sacc1026 Smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakira1 natron vreće ili u rinfuzi.

Ekspandiranasmjesa - prvi i jedini u Hrvatskoj - termički obrađena smjesa s ciljem d postigne: • bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu • povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku • povećanje razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škn • najviša higijenska ispravnost smjese • ukusnija hrana - bolja ješnost • veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka • i na kraju - veći profit.

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.Silosi se mo~ koristiti za TMR hranidbu ili nadopunjuju postojeći sustav kompjutorizirane hranidb Time osiguravamo zatvoreni ciklus distribucije smjese od proizvodnje do hranidbe 1 farmi kupca.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravne komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar.

Danasje brigaza hranidbu životinja,brigaza zdravljeljudi