Mljekarski list 5-2007

JošJadna larmamuznlh llraua 12grraena sredstutma iz ."Đoaraliunog programa zarazuoJ goueaarstua u Raoublici HruatskoJ .

,

• ~~~i~~~~~

~~~

Vrijeme promjenjivo, imunitet

stabilan!

Stalne promjene temperature su vrlo naporne za organizam te pogoduju razvijanju raznih infekcija i prehlada. Kad se tome pridoda svakodnevni stres, vaš imunološki sustav je itekako ugroien.

U probavnom sustavu LGG štltl našorganizam od štetnih bakte ali se I pojačano troši pod negativnim utjecajem stresa. nekih llje~ i različitih infekcija.

Zato je potrebno ojačati prirodnu otpornost organizma kako bi se othrvao štetnim utjecajima iz okoline.Vrlo jednostavan I vrlo ukusan način da to učinite je svakodnevno uzimanje BioAktivaLGG.

Upravozbog toga LGG u organizmuvalja redovito obnavl]atl!: ga, neovisno o vremenskoj prognozi, prije nego što napustite toF

Već jedan BioAktlv

na dan ojačat će vaš imuniteti

BioAktiv LGG je iznimno zdrav mliječni proizvod obogaćen dobrom probiotskom bakterijom LGG, koja čini dio prirodne probavne mikroflore zdravog ljudskog organizma.

svoga doma, sjetite se uzeti BloAktiv LGG!

Jer BioAktlv djeluje Jednako u svim vremenskim uvJetl1 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA PREPOZNALO JEVRIJEONOST KLJNIĆKIH ISPITIVANJA I IZ! RJEŠENJE KOJIMSEPOTVRĐUJE UĆINKOVITOST PROIZVODA S DODATKOMLG~ KI.ASl\:UPn 5'11~].(11/484

BIOAKTIV LGG. DNEVNA DOZA IMUNITETA.

ISSN 0351-9104

SADRŽAJ

• GODINA

43 • SVIBANJ

2007.

Naslovnica: Još jedna farma muznih krava izgrađena

AGROTEHNIKA Zašto plodored, a ne monokultura?_ Spremanje sijena ___________

2 4

HRANIDBA Sastavljanje krmnih smjesa

10

SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Genetika i uzgoj rasplodnih junica Pregled reproduktivnog sustava krave _________ _ OVČARSTVO I KOZARSTVO _ Ponašanje koza _

sredstvima iz Operativnog programa za razvoj govedarstva u RH (foto: Dukat d.d.)

12

16 _______ 19

GOSPODARSTVO Kako u Europsku uniju - 85 pitanja_ ___ EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Što čeka proizvođače mlijeka s promjenom vlasnika mljekarske industrije? _____ OTVORENA NOVA FARMA Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Blaženke Novosel _______

23

26

30

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka _______

IZ HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE Prva konferencija o sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj_ ___ __ 40 TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke___

_ ___

42

IZ UDRUGA Održana Godišnja skupština proizvođača mlijeka KIM Karlovac_ __________

43

IZLOŽBE I krave friziraju zar ne? ___ _

44

STUDIJSKO PUTOVANJE Studijsko putovanje s posjetama najpoznatijim siranama Italije ...

46

IZ UREDNIŠTVA Dodjela nagrade "Zlatni rog" ...

IZ OPG-a "lauf staje" Koprivničko-križevačke županije . _________________

32

36

____

53

OBITELJ I DOM __ _

Poštovani čitatelji, obavještavamo vas da t'e se i ove godine u Križevci ma 16. lipnja (subota) održati sedmo po redu "Natjecanje u sprl'm.inju sjenaŽL' li bale" li organizaciji I lrvatske udruge za organizaciju natjecanja u spremanju sjenaže. l'odsje,\11110, na prošlogodišnjem natjecanju sudjelovalo je 17 ekip,1 iz 6 žup,mija, ,1 ekipe su mogle doći sa strojevima za sprl'manje sjen,1ž.e i repromaterijalom po vlastitom izboru. Sv,1k,1je ekipa prešala i uvijala po jednu balu. Strui:·no povjerenstvo je ocjenjivalo 10 kriterija. Nadamo se da će i ove godine posjećenost biti velika. l'oziv,111111sw zainteresiram· za natjecanje da se prijave u ž11p,111ijske odsjeke llrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjl'toclavnu slu:i.bu. ■

DarinZagnrec,dipl. ing.

IZ UREDNIŠTVA

Dragi čitatelji Mljekarskog lista, 11zdji za boljom suradnjom

s v,1ma otvaramo

novu rubriku: (:ITATEIJI PITAJU - lJREDNIŠlVO ODGOVARA.

Ukoliko imalL' bilo kakvih 1wdoumica. nejasnoća ili probll'ma VL'zanih uz vašu proizvodnju t=L·mop111em OVL' rubrikl' vrlo brzo odgovoriti

slobodno pitajte, a mi

na vaše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostupni za vas,

dr,1gi tit,llL·lji. Ovi putcvi voclL·do nas: tell'fon: O I 4833 :M9. fax: O I 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

NajljcpŠL' vas molimo da suraclujl'll' s nam;1, jer jedino tako Ćl'mo na obostrano zadovoljstvo proizvodnji,

;1 mi u nastojanju

da s najboljom ekipom suradnik,1 uspijemo dati odgovore

biti bolji - vi u

na najzahtjevnija

strukl'. ■

pitanja

Uredništvo

Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Čićmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić. dr. se. lvan Jakopović. mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko Konjačić. mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioć. Arnelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor Šloković. mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga,

Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-84B, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 2360000·1101408596, Cltena: 7,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

AGROTEHNIKA

ZAŠTOPLODORED, A NE MONOKULTURA? -

Mr. se. Darko Uher

Svaki plodored sadrži tri sastavna elementa: prostornu i vremensku smjenu kultura te odmor tla.

Prostorna smjena kultura: to je u biti rotacija određenog broja kultura na određenoj proizvodnoj površini ili na plodorednim poljima. Na temelju broja plodorednih polja nastale su brojčane oznake plodoreda, kao dvopoljni, tropoljni, četvero­ poljni itd. Prema ovome, kad jedna kultura iz plodoreda prođe sva plodoredna polja, završena je tek jedna rotacija kultura - plodoreda i počinje druga, nova rotacija.

Vremenska smjena kultura: da bi se ispunila rotacija, potrebna je prema ovome i plodosmjena, dakle vremenska smjena kultura, a za to je potrebno vrijeme jedne rotacije ophodnje plodoreda.

Okosnicu plodosmjene čini smjena glavnih kultura. Odmor tla: nekad se više primjenjivala (danas manje) da se tlo "odmaralo" uvrštavanjem ugara u sustav plodoreda, jer je trebalo osigurati trajno (normalno) održavanje sustava tlo - biljka.

Mnogo je razloga za uvođenje plodoreda, a kao prvi je taj što je plodored potpuna suprotnost monokulturi. Nekad se (ima toga i danas) trajno uzgajala jedna te ista kultura na jednoj te istoj površini u dugom nizu godina. To je monokultura. Upravo je monokulturni uzgoj (uzgoj jedne kulture) otkrio sve negativne posljedice uzgoja iste kulture na istoj površini dugi niz godina. Od tih negativnih zapažanja monokulture počelo se razmišljati o uvođenju plodoreda, za što postoje

2

Plodored kao dio sustava biljne proizvodnje obuhvaća prostorni i vremenski činitelj, a svrha mu je da u kontinuitetu proizvodnje osigura stalno dobro funkcioniranje sustava tlo - biljka. Dobro postavljen plodored osigurava mnoge biološki, agrotehnički i ekoprednosti negoli uzgoj istih nomski razlozi. Biološki razlozi za uvođenje plodousjeva na istoj površini.

reda odnose se na tolerantnost usjeva prema ponovljenoj, dugotrajnijoj uzastopnoj sjetvi, te prema korovima, štetnicima i bolestima. Izmjena poljoprivrednih kultura slabi fitosanitarni potencijal, tj. smanjuje brojnost korova, štetnika i bolesti. Plodoredom se djelotvorno mogu suzbiti oni štetnici koji imaju specifične domaćine ili barem uzak krug biljaka domaćina i oni koji ne mogu migrirati na veće udaljenosti.

Agrotehnički razlozi za uvođenje plodoreda jednim su svojim dijelom usmjereni na fizikalne značajke tla, što se osobito očituje na strukturi, građi i zbijenosti tla, koje umnogome određuju njegova tehnološka svojstva, sposobnost upijanja i čuvanja vode; drugim dijelom na kemijske, a u manjoj mjeri i na samu biljku. Što je gušći biljni pokrov, usjevi bolje čuvaju tlo od razornog djelovanja erozije. U tom smislu usjevi se dijele na· one koji slabo štite tlo (okopavine), one koje tlo štite osrednje Gednogodišnje trave i žitarice) i one koje ga potpuno štite (višegodišnje trave). Povećanjem količine korijenskih i žetvenih ostataka u tlu se nakuplja više hraniva, što za sobom povlači popravljanje strukture. Potreba da se smanji negativan izravan i neizravan utjecaj agrotehničkih zahvata na tlo, najviše je utjecala na ponovno uvođenje plodoreda u

poljoprivrednu praksu. Plodoredi u kojima su zastupljene leguminoze i trave, korisno djeluju na stabilnost agregata i tvorbu strukture tla.

Različite kulture, a time i plodored u cjelini, različito djeluju na eroziju tla, pa imje i zaštitna uloga različita. Često se povoljno djelovanje plodoreda, koje potječe od organske tvari, pripisuje oslobađanju dušika mineralizacijom, iako odnosi između sadržaja, organske tvari, agrotehničkih zahvata, uključujući plodorede i pristupačnost dušika, nisu uvijek predvidivi. Vraćanje organskog ugljika u tlo u sklopu uravnoteženih plodoreda nužan je preduvjet koji jamči održive prinose. Na organsku tvar plodored utječe svojom dužinom, prakticiranim sustavom obrade, mineralizacijom i gnojidbom. Uključe li se u plodored trave i djeteline koje tvore tratinu ili se u tlo unose velike količine biljnih rezidua, sadržaj organske tvari se povećava što pozitivno utječe na ugorenje tla i aktivnost mikroflore. Uravnoteženi plodoredi, vjerojatno smanjuju i koncentraciju inhibitornih tvari koje se oslobađaju tijekom razgradnje biljnih rezidua. Budući da su inhibitorni učinci mogući, to nas usmjerava u novo područje poznato kao alelopatija, koja se bavi kemijskim interakcijama biljaka.

Alelopatija se, dakle, pojavljuje kada jedna biljna vrsta oslobađa

Mljekarski list 05/2007.

AGROTEHNIKA kemijske spojeve, izravno ili tržišne infrastrukture za različite neizravno, mikrobiološkom kulture, odnosno, uz organirazgradnjom biljnih ostataka koji zacijsko-tehničke prednosti plodoutječu na drugu biljku. Uključivanje red pruža veću ekonomsku alelopatskih biljaka u plodored, ili sigurnost poljoprivredniku unutar kao dio sustava kombiniranog samoga gospodarstva i na tržištu. uzgoja bilja, može osigurati Tolerantnost kulture na neherbicidne mehanizme suzbijanja vraćanje uzgoja na isto polje stupanj korova. Prema nekim rezultatima, je do kojega ista kultura podnosi ozime žitarice i trave zasijane u ponovljeni uzgoj, pa do trajne jesen, značajno su smanjile rast i monokulture u općenitom smislu. U stvorenu biljnu masu nekih korova sustavu biljne proizvodnje toleidućeg ljeta zahvaljujući jačem rantnost kulture važan je činitelj u alelopatskom učinku. plodosmjeni, odnosno u poMakroekonomska i mikro- novljenom uzgoju. Po tolerantnosti ekonomska promišljanja utječu na na vraćanje na istu površinu kulture način korištenj; tla, prema tome i na su svrstane u dvije skupine: u prihvaćanje plodoreda koji održava tolerantne i netolerantne na okolišne i proizvodne mogućnosti. vraćanje. Prema tim skupinama, U uvjetima intenzivne poljoprivrede poredak po intenzitetu tolerantne plodored treba promatrati kao skupine je: trave, kukuruz, proso, vodeći element sustava gospo- sirak, raž, duhan, zob, pšenica, darenja, jer povećava njegovu krumpir, lupina, soja. Poredak po agrotehničku i organizacijskointenzitetu netolerantnih kultura gospodarsku ulogu. Potrebno je je: ječam, crvena djetelina, lucerna, obratiti pozornost na činitelje grašak, šećerna repa, lan, suncokojima nije moguće upravljati kao kret. što su cijene na svjetskom tržištu ili Izraziti primjeri za netoleagrometeorološke promjene i kako rantnost su srodne botaničke vrste će one utjecati na uspješnu leguminoza, osobito djetelina. Kod implementaciju plodoreda i na nesrodnih botaničkih vrsta koristi koje iz toga proistječu. Te netolerantnost postoji između koristi podrazumijevaju kvalitetu kupusnjača (krstašica) i kultura iz vode i tla, veću proizvodnu skupine repa (Beta) te graška i lana. fleksibilnost, smanjenje proizPostoji još nepovoljnih sukcesija vodnih troškova, povećanu biljnu (niza) kod šećerne repe nakon raznolikost, smanjenu ovisnost o crvene djeteline, mrkve nakon dušičnim gnojivima i smanjenje krumpira ili obrnuto, jarog ječma troškova gnojiva i pesticida. poslije zobi ili obrnuto.

Pri raspoređivanju kultura u Povoljne sukcesije (niz - slijed) plodoredu treba odabrati takvu su kod krumpira poslije djetelina ili izmjenu koja osigurava ekonomičnu djetelinsko-travnih smjesa, uljane upotrebu rada, dobivanje stabilnih repice nakon šećerne repe ili svih prinosa s visokim stupnjem kakvoće uljarica, a i šećerne repe nakon i povećanjem plodnosti tla. Mogući krumpira ili cikorije, zobi ili raži razlozi za poticanje plodoreda nakon pšenice. Uvijek je znanost i predstavljaju novčanu kompenpraksu zanimalo zašto su neke zaciju, stručno obrazovanje i razvoj kulturne tolerantne, a druge nisu.

Mljekarski ti:,,t0/i/2007.

Pojava netolerantnosti u najužoj je svezi s "umorom" tla. Umornost tla nepoznata je u spontanim fitocenozama, a javlja se samo u poljoprivrednim biljnim zajednicama, jer je agrobiocenozu organizirao čovjek, na drugim načelima, što je dakle "umjetna" priroda. Iz toga se može zaključiti da apsolutna umorenost tla ne postoji.

Tlo je "umorno" za određenu biljnu vrstu (kulturu), a za druge nije. Što djeluje na umornost tla?

Tri činitelja djeluju na umornost tla: a) štetni međuproizvodi nastali pri razgradnji biljnih ostataka, b) međusobno djelovanje mikroorganizama tla i c) nagomilavanje štetnih organizama, bolesti i štetnika. Utvrđeno je da izlučevine korijena i međuproizvodi razgradnje biljnih ostataka mogu promijeniti omjer skupina mikroorganizama tla što dovodi do pojačanog djelovanja štetnih mikroorganizama, primjerice na naglo širenje nematoda na krumpiru, crvenoj djetelini, zobi, repi ili ophiobolusa na pšenici i ječmu. Tu valja očekivati da će se priključiti neki opasan negativni činitelj, npr. da neka kultura može biti prenositelj opasnih bolesti ili štetnika, ili oboje. Kako se može smanjiti umornost tla? Prije svega nekom od agrotehničkih mjera, kao što su duboka obrada tla, primjena podrivača, racionalna gnojidba, izbor sorti ili hibrida otpornih na bolesti i štetnike.

Zbog povećanih troškova energije, obnavlja se zanimanje za plodored kao izvor dušika, ali i zbog sve veće opasnosti od zagađenja podzemne vode nitratima.

Plodored će u budućnosti odigrati ključnu ulogu u zaštiti poljoprivrednog tla i u proizvodnji zdrave hrane. ■

3

AGROTEHNIKA

SPREMANJE SIJENA -

Mr. se. Darko Uher

Stadij razvoja u vrijeme košnje zauzima najznačajnije mjesto u spremanju krme za sijeno. Što ranije kosimo krmu, to ona sadrži veći postotak sirovih i probavljivih bjelančevina te mineralnih tvari, a što kasnije kosimo, to više raste udio balasta (neprobavljivi dio u obliku vlakana). Osim toga kod rane košnje probavljivost krme je veća.

Probavljivost je najveća u fazi busanja i vlatanja (73,5 i 72,4 %),a u fazi klasanja i cvatnje smanjuje se na 65,6, odnosno 58,9 %. Maksimalni sadržaj sirovih bjelančevina i mineralnih tvari zabilježen je u fazi vlatanja trava. Pored snižavanja sadržaja sirovih bjelančevina, smanjuje se sadržaj nezamjenjivih aminokiselina, osobito metionina i cistina. Na osnovi rezultata većeg broja istraživanja može se zaključiti, da prvi otkos treba obaviti kada najviše zastupljene vrste trava počinju klasati.

Kada su u pitanju djeteline ili smjese u kojima one prevladavaju i košnja se obavlja kada ove vrste počinju formirati pupove. Tako se osigurava dobijanje najvećih količina suhe tvari (po jedinici površine) koja po kakvoći u potpunosti zadovoljava. Kao kriterij kakvoće za ostvarivanje najvećih mogućnosti u proizvodnji mesa i mlijeka s jedinice površine travnjaka sijeno mora sadržavati u suhoj tvari najmanje 15 %sirovih bjelančevina, najviše 25 %sirove vlaknine, 0,8-1,0 % kalcija i najmanje 0,35 %fosfora.

Pored toga, probavljivost organske tvari treba biti 72 - 75 %.

Sušenje travne mase Sušenjem pokošene mase postiže se odstranjivanje velike 4

Sušenje sijena kao proces konzerviranja krme nikada nije, pa ni danas, izgubio značaj u ishrani goveda, odnosno preživača. Konačna kakvoća tako spremljene krme uglavnom ovisi o hranidbenoj vrijednosti kulture koja se sprema sušenjem te gubitcima koji nastaju u procesu sušenja. Kvalitetno sijeno je osušena biljna masa do sadržaja vode od 14 do 18 %,tj. vlage pri kojoj ne može doći do kvarenja mase djelovanjem štetnih mikroorganizama.

Tablica 1: Sadržaj sirovihproteina u suhoj tvari ovisnoo stadiju rasta trava i mahunarki Sirovi Stadijrasta j Siroviprotein Stadijrastatrava proteinu% mahunarki u% Prijeklasania >18 Prijecvatnje >19 Ranoklasanje 13-18 Početak cvatnje 17-19 Punoklasanje Sredinacvatnje 8-12 13-16 Nakonklasanja Punacvatnja <8 <13 količine vode iz pokošenih

biljaka, a konzerviranje je osigurano u suhom ambijentu koji onemogućava razvoj patogenih gljiva plijesni i bakterija trulenja. Dobro osušeno sijeno, koje se može dugo čuvati je ono koje sadrži od 15 do 17 %vode. Tijekom sušenja sijena dolazi gotovo uvijek

do gubitaka u količini travne mase i hranjivih sastojaka, koji su veći ili manji, ovisno od primijenjenog načina sušenja. Gubitci u količini nastaju lomljenjem i otpadanjem biljnih dijelova, dok se hranjive tvari troše na različite fiziološke i biološke procese koji se odigravaju tijekom sušenja.

Slika 1: Košnja travnjaka Ml/ekarski [i,st 05/2007.

~

Westfalia ur 0 ProFormance

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

'

/I

· · po ude različiti p cite sa aut ·

Lakt

enje :mek oreni s~~i~\ i digitaln , r;n čine mlije~.

• •

.

• •

ProMill<j} " Kontrolirajte zd~ vaših Rraya barem jednom tjedno komplet za mastitis test po najpovoljnijoj cijeni.

. . .

/

rofilac Winterheat

Zaštita sisa od niskih temperatura Jednostavna primjen Odlična njega i zaštit,

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

AGROTEHNIKA Prva faza sušenja (provenjavanje). U prvoj fazi sušenja koja se

35

naziva provenjavanje, neposredno poslije košnje, isparavanjem se gubi slobodna voda, a također, osmozom i jedan dio fizički vezane vode u biljkama. U ovo vrijeme biljke su još žive, ali usporedno s gubitkom vode, počinje odumiranje donjeg lišća, a zatim se potpuno prekida životna funkcija biljne stanice.

Gubitak sposobnosti povratka turgora pri stavljanju u vodu, kao znak odumiranja biljaka, nastupa kada sadržaj vode isparavanjem padne na 50 - 60 %prvobitne vlažnosti. Poslije ovog momenta smanjivanje sadržaja vode u biljkama sve je sporije, jer se isparava voda vezana neposredno s koloidnim sastojcima citoplazme stanice. Vrlo važnu ulogu u zadržavanju vode u stanicama imaju ugljikohidrati, osobito pektini i pentozani. Pri jednakim vanjskim uvjetima sila zadržavanja vode ovisi o vrsti i sorti biljaka, a unutar vrsta i sorti varira ovisno o fenološkim fazama i uvjetima porasta biljaka. U istoj fazi razvoja mahunarke gube vodu sporije od trava (75 sati u odnosu prema 27 - 47 sati), a osobito se velikom snagom zadržavanja vode odlikuje lucerna. Ova se osobina lucerne objašnjava visokim sadržajem hidrofilnih koloida u citoplazmi stanice, a i debelim stabljikama.

Velike razlike u brzini gubljenja vode poslije odumiranja stanica, a to se razdoblje naziva dosušivanjem, zabilježene su i između pojedinih dijelova biljaka. Lišće se suši znatno brže nego stabljike biljke. U vrijeme kada je lišće skoro potpuno suho i lomi se, stabljike još uvijek ostaju s visokim sadržajem vode, odnosno proces sušenja ni izdaleka nije završen. Razlike u brzini sušenja lišća i stabljika također su u najvećej mjeri izražene kod mahunarki, a najveće su kod lucerne i crvene djeteline.

30

6

25

■ Početak vlatanja

20

■ Kraj vlatanja

~ o

31.7 31.8

15

D Mettićanje O Puna cvatnja

10 5

o Sirove bjelančevine

Sirova vlakna

Grafikon1: Prosječan sadržajsirovihbjelančevina i vlakanau vlasuljilivadnoj s obziromna vrijemeskidanja,odnosnokorištenja Brzina sušenja u vrlo velikoj mjeri ovisi o vanjskim uvjetima: temperaturi, vlažnosti i kretanju zraka. Ipak, podatci provedenih istraživanja pokazuju da prva faza gubitka vode, dok su biljke još žive, traje kratko kod svih vrsta i iznosi u povoljnim vremenskim uvjetima 4 6 sati a najviše 12 sati. U ovoj fazi gubitak vode iznosi prosječno 6 %na sat. Sušenje u drugoj fazi je znatno dulje i vrijeme potrebno da se sadržaj vode od 50 do 60 %smanji na

15 - 20 %iznosi oko 3 dana. U ovoj fazi biljke u početku gube 1 %vode dnevno, a zatim količina izgubljene vode iznosi 0,5 %dnevno.

Gubitci hranjivih tvari u prvoj fazi sušenja

U prvoj fazi sušenja biljke su žive, dišu i troše hranjive tvari na proces disanja. Asimilacija se još izvjesno vrijeme odvija u živim biljkama zbog obustavljanja pritjecanja vode i hranjivih tvari iz tla, trošenje hranjivih tvari premašuje

Slika 2: Kosilica + gnječilica Mljekarski li,st 05/2007.

AGROTEHNIKA sintezu uslijed čega nastaju gubitci organske tvari. U ovoj fazi gube se uglavnom ugljikohidrati, na prvom mjestu topljivi, a zatim se mobiliziraju i rezervni ugljikohidrati. Razlaganje škroba djelovanjem enzima ide do mono i disaharida koji se troše na disanje biljaka.

U normalnim uvjetima sušenja gubitci ugljikohidrata ne prelaze u ovoj fazi 4 - 8 %. Dušične tvari se u ovom razdoblju sušenja ne gube, mada dolazi do razgrađivanja bjelanče­ vina u pokošenim biljkama. Žive biljne stanice u ovom razdoblju imaju sposobnost da amonijak, koji nastaje kao produkt raspadanja bjelančevina, koriste za sintezu dušičnih spojeva u obliku neproteinskog dušika, na prvom mjestu aminokiselina, od kojih su neke nezamjenjive u ishrani stoke.

Tijekom sušenja se na prvom mjestu povećava količina najvažnijih količina aminokiselina - lizina i triptofana. Prema podatcima istraživanja sadržaj lizina u biljnoj masi lucerne u prvoj fazi sušenja povećava se za 3,5 puta, a triptofana 2 puta.

FAZASUŠENJE SIJENA Gubitci razlaganjem hranjivih tvari Poslije odumiranja biljnih stanica nastupa druga faza sušenja a naziva se dosušivanje biljne mase. U ovom razdoblju biljke su mrtve i dalje se odvijaju samo procesi razlaganja organske tvari pod utjecajem enzima. Bjelančevine podliježu razgradnji, stvara se i gubi krajnji produkt - razlaganja amonijaka i u velikoj mjeri se smanjuje količina dušičnih tvari koju su biljke sadržavale u trenutku košnje.

Razlaganje bjelančevina je u ovom razdoblju vrlo brzo, tako da se već poslije 24 sata gubi 30 % ovih spojeva.

Također dolazi do razlaganja vitamina.

Dnevni gubitci u provitaminu A iznose 5 do 12 %;četrdeset osam sati

Mije/carski list 05/2007.

poslije košnje sadržaj vitamina A se smanjuje za jednu trećinu, a sadržaj vitamina B za 25 %. Ugljikohidrati se razgrađuju do aldehida, alkohola i organskih kiselina. Za dobijanje kvalitetnog sijena, prema tome, potrebno je procese oksidacije i razlaganja tvari u drugoj fazi sušenja ograničiti na najmanju mjeru.

Najveći gubitci ustanovljeni su u razdoblju kada sadržaj vode u biljnoj masi iznosi 62 - 32 %,gubitci dušičnih spojeva mogu se u potpunosti izbjeći, gubitke suhe tvari svesti na 2 %, a ugljikohidrata na 8 %. Produžavanjem vremena dosušivanja gubitci autolizom mogu biti višestruko uvećani.

Ispiranje hranjivih tvari Ispiranje hranjivih tvari izazivaju u manjoj mjeri jutarnje rose, a u većoj mjeri kiše. Kiše ispiru hranjive tvari u drugoj fazi sušenja, tijekom dosušivanja, dok kiša koja padne na svježe pokošenu biljnu masu ne nanosi veće štete. Kišom se ispiru hranjive tvari, koje prolaze kroz membrane stanice i mineralne tvari, lako topljivi ugljikohidrati, djelomično dušični spojevi, i to uglavnom iz lišća. Kiše također produžavaju život stanica i time povećavaju gubitke, a pojačavaju i aktivnost mikroorganizmima.

Osobito su veliki gubitci kada se kiše smjenjuju s kratkotrajnim sunčanim razdobljima. Isto tako, veliki gubitci nastaju pri jačim kišama drugog ili trećeg dana sušenja.

Gubitci zbog mehaničkog lomljenja i otpadanja biljnih dijelova Od svih gubitaka tijekom sušenja lomljenjem i otpadanjem gubi se najveći dio pokošene mase.

Ovi gubitci nastaju osobito u lišću koje se brže suši od stabljike, a lako otpada pri prevrtanju pokošene mase tijekom sušenja. Lišće se osobito kruni i otpada kod mahunarki a manje kod trava. Lišće

najviše otpada pri vlažnosti biljaka od 30 - 35 %. U tom razdoblju lišće sadrži 9 - 12 %vode, a stabljike oko 50 %vode. U slučaju da se pri ovoj vlažnosti sijeno prevrće ili sakuplja, gubi se gotovo sve lišće zbog čega količina sijena može biti smanjena za 50 i više posto. Od mahunarki, lišće najviše otpada kod lucerne, a najmanje kod smiljkite.

Gubitci nastali mikrobiološkim procesima Po svom kemijskom sastavu biljna masa, poslije izumiranja biljaka, predstavlja odličnu hranjivu sredinu za razvoj mikroorganizama.

Gubitci hranjivih tvari djelovanjem bakterija su rijetki i mogući su samo u slučaju dugotrajnih kiša, jer bakterije imaju malu moć izdvajanja vode iz pokošene mase. Snižavanje kakvoće sijena, a ponekad i potpuna neupotrebljivost, vezani su s razvojem gljiva plijesni, za čiju životnu djelatnost je dovoljna vlaga od 18 23 %. Razvoj gljiva se odvija na temperaturi od 3 do 40 °C, a optimalna se temperatura kreće od 25 do 30 C. Pri višim temperaturama 40 - 50 °C većina gljiva izumire, a samo se neke bakterije mogu razvijati i pri većim temperaturama. U pokošenoj masi pri povoljnoj vlažnosti, kao rezultat prometa tvari mikroorganizmi izdvajaju toplinu i stvaraju povoljne uvjete za svoj intenzivniji razvoj. Pljesnivo sijeno štetno je po zdravlje životinja, jer se stvaraju otrovne tvari.

Tijekom sušenja mijenja se i probavljivost krme Pri uobičajenom sušenju sijena možemo računati s prosječnim gubitcima od 30 %suhe tvari, 20 - 40 % probavljivih proteina i 30 - 60 % škrobnih jedinica. To su zapravo ogromni gubitci za koje još rijetko možemo naći primjera u ostalim granama poljoprivredne proizvodnje.

Promjene vrijednosti vitamina u sijenu nastale zbog 0

7

AGROTEHNIKA sušenja - različite su. Jedni se gube, drugi se ne mijenjaju, a nekih se vrijednost čak i povećava tijekom procesa sušenja. Najvećim gubitcima izložen je karotin, tj. provitamin A. Njegova se vrijednost kod dugog sušenja na suncu može smanjiti za 85 - 90 %.Mijenja se također i vrijednost vitamina C i to tim jače što dulje traje sušenje. Sadržaj D vitamina se pak povećava na suncu, pa je sijeno u zimskom obroku stoke jedan od glavnih izvora tog vitamina.

Treba ubrzati sušenje sijena Da bi se dobilo kvalitetno sijeno, potrebno je ubrzati sušenje i tako smanjiti mogućnost gubitaka u proizvodnji. Da se ubrza proces sušenja bez znatnog povećanja radne snage i većeg utroška Slika 3: Skupljanjesijena u rolo-bale sredstava, a uz osiguranje dobivanja kvalitetnog sijena, bilo bi potrebno uključiti i stroj koji lomi biljku, tzv. kondicioner (gnječilica).

Kondicionirana masa gubi vodu brzinom i preko 200 litara/toni/sat.

Za trave je prikladna kosilica s kondicionerem na principu udaraljki, a za djeteline je namijenjen kondiocener na principu gumenih valjaka koji gnječe i lome stabljiku.

Svrha lomljenja krme, osobito debelih stabljika, je u tome da se poveća površina koja je izložena zraku i da se vlaga, biljni sokovi iz unutrašnjosti stabljike dovede na površinu, odnosno u dodir sa zrakom koji suši. Prednosti uključivanja lomilice u proces sušenja: • Skraćuje se vrijeme potrebno za Slika 4: Dobropripremljenosi/enovaljapravilnouskladištiti spremanje sijena, jer se uz upotrebu lomilice razdoblje smanjuju se za 2 • 5 puta, ugljikohivrijednog karotina (vitamin A) sušenja smanjuje za 30 - 50 % • Postiže se veća hranidbena vri- drata za 2 • 3 puta, a sirovih proteina • Smanjuje se utjecaj vremenskih jednost. čuvanjem lišća povećava za 2 • 5 puta. U sijenu lucerne i civeprilika, čime se smanjuje i utrošak se hranidbena vrijednost sijena ne djeteline ostane sačuvano 73 % rada • Zgnječenu stabljiku stoka radije karotina, dok se pri običnom • Sačuva se lišće jede i one postaju probavljivije sušenju sačuva 25 - 30 %.Podatci po• Dobiva se sijeno poželjne boje,jer Prema istraživanjima, pri suše- kazuju da se vrijeme sušenja ubrzaje vrijeme izlaganja vremenskim nju lucerne i crvene djeteline uz pri- va za 1,5 do 2 puta, a gubitci smaprilikama smanjeno, čime se mjenu gnječenja, u usporedbi s njuju od 25 • 35 % pri klasičnom sprječava gubitak boje i vrlo klasičnim načinom gubitci suhe tvari sušenju na 1O-20 %.■

8

Mljekarski li.st 05/2007.

Zavrtnica 17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www.ecolab.com

ECOIA

HRANIDBA

SASTAVLJANJE KRMNIHSMJESA -

Mr. se. GoranKiš

Broj i vrsta korištenih krmiva ovisi o njihovoj dostupnosti, cijeni te, ne manje važno, našim saznanjima o mogućnosti njihove primjene i mogućih benefita za životinje.

Ova metoda, mogli bismo reći, prethodi računalnom načinu sastavljanja i optimizacije obroka i krmnih smjesa.

Sastavljanje krmne smjese kombiniranom metodom Primjer 1: Sastavite krmnu

smjesu za krave muzare s najmanje 19 %SP, maksimalnodo 15 %vlakana (SV),do 0,80 %Ca i najmanje0,50 %P (natržištuse deklarirakao GKM-2).

Unos krmiva, za koja želimo da u krmnoj smjesi bude u FISKNIM udjelima, fiksni udjeli krmiva kao i krmiva koja koristimo su proizvoljni - ovise o stanju na skladištu, cijeni te nekom drugom osobinom krmiva (2 - 3 %ostavljamo rezervni prostor za dodatke u krmnoj smjesi - minerale, vitamine, sintetske aminokiseline, ... ). Za sve vrijednosti kemijskog sastava krmiva uzimamo prosječne vrijednosti iz tablica ili vlastite vrijednosti, koje su rezultat analize u Laboratoriju.

Kao što smo već naveli, krmiva biramo proizvoljno, a proizvoljno biramo i udjele i omjere za svako krmivo, što ovisi o našem znanju o krmnim smjesama i potrebama životinje, te o iskustvu miješanja krmiva u krmne smjese.

Najprije načinimo tablicu "fiksnih" krmiva tako da množimo tablične vrijednosti krmiva s udjelom krmiva u smjesi (npr. ječam sadrži 107 g SP koji se pomnoži s 5 %udjela u smjesi - 107 x 0,05 = 5,35 g SP)

10

Nakon primjera sastavljanja krmnih smjesa jednostavnom metodom kvadrata (prošli broj Mljekarskog lista) sada ćemo sastavljati krmnu smjesu kombiniranom metodom. Kombiniranom metodom primjenjuje se prethodno spomenuti kvadratni model uz dodatak 11fiksnih 11 krmiva, čime se povećava broj korištenih ili potencijalnih krmiva u sastavljanju krmnih smjesa.

Tablica 1: Kalkulacija krmne smjeses "fiksnim"krmivima.

KRMIVO

Udio,%

SP, g/kg

SV, g/kg

Ca, g/kg

P, g/kg

Ječam

5,00

5,35

2,35

0,025

0,19

Suncokret, pogača

5,00

17,55

9,25

0,195

0,50

Premix

0,50

-

-

-

-

Rezervni prostor

1,50

-

-

-

-

UKUPNO

12,00

0,69

22,90

11,60

0,22

Potrebno

190,00

150,00

8,00

5,00

Razlika

167,10

138,40

7,78

4,31

Potrebno u 88 %

189,89

157,27

8,84

4,90

! Posebno se mora obratiti pozornost na jedinice u kojima su iskazane hranjive tvari. One mogu biti izražene u% ili u g/kg, pa svi izračuni moraju biti jednoobrazni, samo u jednim ili drugim mjernim jedinicama.

Osim pretvorbe jedinica moramo obratiti pozornost i na množenja s postocima. U gornjem primjeru množenjem grama SP s postotkom vršimo tako da postotak 5 % pretvaramo u 0,05, odnosno 5/100 = 0,05. Ukoliko imamo neki udio krmiva 20 %,tada se množi s 0,2 ili 20/100 = 0,2 !

Budući da nam fiksna krmiva "zauzimaju" 12 % krmne smjese, ostala krmiva komponiramo na bazi 100- 12 = 88, pa i potrebe povećavamo za tu vrijednost, odnosno na primjeru za SP; iz kolone "Razlika"tablice 1 množimo za SP; 167,10/0,88 = 189,89 ➔ (0,88 predstavlja 88 %) Koristimo dvostruki kvadrat za podmirivanje potrebnih proteina i to iz dva naša najčešća krmiva, kukuruza i sojine sačme. Potrebe za proteinima od 189,89 g ili 18,989 %zaokružujemo na 19 %.

Po prethodno objašnjenom modelu kvadrata računamo: =27,01 ➔ (27,01 / 37,40 = 0,72 ➔

Soj. sač.46%:

72 % kukuruza

"'I 0.39➔ 00.39 / 37.40= 0.28 ➔ 28 % sojine sačme 37,40

100 %

Zastupljenost pojedinih krmiva u konačnoj krmnoj smjesi, odnosno "vraćamo" na udio od 88 %,jer smo 12 %udjela popunili "fiksnim" krmivima i te udjele krmiva upisujemo u tablicu.

Kukuruz: ➔ 72%x 0,88 = 63,56% Soja sačma: ➔ 28%x 0,88 = 24,44%

M~'ekarskili~t 05/2007.

HRANIDBA Podmirujemo potrebe za Ca i P potrebe za Ca podmirujemo iz vapnenca (X1), dok potrebe za P podmirujemo iz DiCaP (X2), koji je ujedno i izvor Ca. Vapnenac sadrži 380 g ili 38 % kalcija (Ca).

Di-kalcij-fosfat (DiCaP) sadrži 220g, 22 %kalcija i 180g, 18 %fosfora.

1. X1 x Ca + X2 x Ca ➔ (X1 x 38%-Cau vapnencu + X2 x 22%-Ca u DiCaP) = 6,88 2. Xl x P + X2x P ➔ (X1 + X2 x 18%-P u DiCaP) = 0,83 Prvo rješavamo 2. jednadžbu jer ima samo jednu nepoznanicu {X2): X2 ➔ DiCaP = 0,83 / {180/100) = 0,461 %

Tablica2: Krmna smjesas "fiksnim"i izračunatim udjelimakrmiva SP, g-/kg sv, g/kl! Ca, g/kg P, g/kg Udio,% KRMIVO Ječam

Suncokret, pogača Kukuruz Sojina sačma Premix Rezervni prostor UKUPNO Potrebno Razlika

5,00 5,00 63,56 24,44 0,50 1,50 100

5,35 17,55 54,66 112,42

2,35 9,25 17,16 15,89

0,03 0,20 0,19 O 71

0,19 0,50 1,84 1,64

-

-

189,99 190,00 0,01

44,65 150,00 105,35

-

-

1,12 8,00 6,88

4,17 5,00 0,83

Ca, g/kg 0,03 0,20 0,19 0,71 5,89 1,01 8,02 8,00

P, g/kg 0,19 0,50 1,84 1,64

-

Tablica3: Kompletna krmna smjesa GKM-2 KRMIVO Ječam

Suncokret, pogača Kukuruz Soiina sačma Vapnenac DiCaP UKUPNO Potrebno

Zatim rješavamo 1. jednadžbu uvrštavanjem dobivene vrijednosti: X1 x 38% +(0,461 x 22%) = 6,88➔ X1 X 38% + {0,461 X 22%)= 6,88 X1 x 38% + O,101 = 0,688 ➔ 0,688 0, 101 = 0,587 X1 x 38% = 0,587 ➔ 0,587 / 0,38 = 1,545% ➔ 15,5 g vapnenca Nakon što smo dobili i udjele mineralnih krmiva u željenoj krmnoj smjesi, zaključujemo zadatak i sastavljamo posljednju tablicu s udjelima svih krmiva u krmnoj smjesi.

Receptura krmne smjese bazirana je na 100 %, odnosno može poslužiti za sastavljanje 100 kg krmne smjese. Ako trebamo 50 ili 200 kg sastavljane smjese, dobivene udjele krmiva smanjujemo ili povećavamo, ovisno o željenoj količini smjesa (npr. ako želimo izmiješati 200 kg smjese udjele dobivenih krmiva množimo sa dva, za 50 kg množimo s 0,5 i sl.).

Iz prikazanog primjera krmne smjese vidimo da su zadovoljeni osnovni parametri koji su nam bili zadani.

Prikazani su samo minimalni uvjeti koje krmna smjesa mora zadovoljavati. Uključivanjem više parametara u kombiniranja krmiva u krmnoj smjesi postupak postaje sve više složen i zahtjevan, te je u tom slučaju poželjna upotreba računala. Uključivanjem što više parametara prilikom sastavljanja krmne smjese, približnije se podmiruju potrebe životinja za svim hranjivim i djelatnim tvarima potrebnim za proizvodnju. Važan činitelj je i cijena koju možemo uključiti, a ujedno vidjeti i najisplativiji način hranidbe životinja, no pritom moramo biti na oprezu jer najjeftinija hranidba nije i najbolja za životinju, odnosno vrlo je važno pronaći kompromis između ta dva činitelja u

Udio,% 5,00 5,00 63,56 24,44 1,55 0,46 100

SV, g/kg 2,35 9,25 17,16 15,89 44,65 150,00

SP, g/kg 5,35 17,55 54,66 112,42 189,99 190,00

0,83 5,00 5,00

(:TORNADO) Đurđevacka c. 112

43000 Bjelovar 043/226 027 d.o.o. 095/908 12 22

JINMAJM-454 45 KS4WD

7.599 eura sa PDV-om JINMA JM-554 55 KS4WD

10.099 eura sa PDV-om Cijon1JINMAtraktora Hl kabl••·

KabinaI 0.000 kn + l'DV.

FARMER F-8244( MTZ 81 KS

26.699 eura sa PDV-om Preša METAL FACH Z-562

Al FACH T-659/1

Visoka tehnologiia povoline ciiene!!!

stočarskoj proizvodnji. ■

Mljekarski list 05/2007.

11

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

GENETIKA I UZGOJ RASPLODNIH JUNICA(1)

Kako smanjiti i zaustaviti veliki uvoz rasplodnih junica u Hrvatsku? Nema za to jednostavnog rješenja. Ipak se stanje može popraviti: ( 1) genetskim unapređenjem i korištenjem vrhunskih bikova u osjemenjivanju krava i (2) kvalitetnijim odgojem držanjem i hranidbom rasplodnog podmlatka.

Damir Peiaković, dipl. ing., HZPSS -

-----------------------Problem kvalitete rasplodnog podmlatka u nas ne postoji od jučer; desetljećima se povećavao, a kulminirao je posljednjih nekoliko godina veoma velikim brojem uvoza rasplodnih junica. Jasno je da se takvo stanje ne može riješiti preko noći, ali nema ni previše vremena za odgađanje bitnih promjena koje su nužne svima koji su na bilo koji način uključeni u sektor govedarstva. Ono što je "razvijena Europa" radila i izgradila desetljećima i generacijama, mi bismo trebali sustići ovaj razvoj u nekoliko godina. Ovo neće ići lako, ali puno toga se ipak mora i može i ubrzati.

"Našaje genetika kvalitetna, samo naši seljaci ne znaju hraniti krave"

Dosta se često u stručnim i drugim krugovima čuju ovakve i slične rečenice. Izgovaraju ih oni koji ne žele ili ne mogu ući dublje u srž problema. Nije uopće upitna da je u prosjeku razina hranidbe i držanja u nas puno niža nego u zemljama iz kojih uvozimo "genetiku", no neosporno je puno niža i razina genetskog potencijala.

To se dokazuje na mnogim primjerima u stajama naših uzgajivača, na izložbama stoke i aukcijskim prodajama, a nepobitno to dokazuju i tzv. genetski trendovi.

Razlozi za to su objektivne i

12

subjektivne prirode. U zemljama iz kojih najviše uvozimo genetski materijal neusporedivo se više cijeni uzgoj i uzgajivač nego u nas, a u tim su zemljama objektivno i neusporedivo bolji uvjeti za genetska unapređenje jer su puno veće populacije krava, a u bogatim zemljama veliki je kapital vezan za taj posao.

Prema tome, ne treba bježati od činjenica da naša konkurentska sposobnost u proizvodnji genetskog materijala u odnosu na razvijene zemlje objektivno ne može biti usporediva. Za ilustraciju

može poslužiti podatak, da na primjer Njemačka testira godišnje oko 450 simentalskih bikova, Austrija oko 140, a mi bi u Hrvatskoj realno mogli u trenutnoj situaciji testirati najviše 30-ak bikova godišnje. Iz navedenog je jasno kolika je mogućnost uzgoja vrhunskih bikova u određenoj zemlji.

Ključna je razlika u kvaliteti

bikova

U grafičkom prikazu jasno je vidljivo da se kroz nekoliko generacija stado pretapa bikovima koji se koriste u osjemenjivanju. Već u trećoj generaciji udio gena (ili

ZAŠTO SU BIKOVI TAKO VAžNI?!

■~■■ EJ KĆER

UNUKA

IK

VA + 75 % BIKOVI

12,5 % KRAVA+ 87.5 % BIKOVI

U reprodukc1/skom selekcijskom uzgoju, ako za to postoji potreba unapredivanja i povećanja genetskog potenc1/alakrava, moguće je da se kroz 3 generact/estado osjemenjivanjemkrava poboljšai pretopiuz korištenje kvalitetnih bikova vrhunskekvalitete.

Mljekarski li,st 05/2007.

IZGRADNJA

ŠTALA ZA MUZNE KRAV

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTNERJ ✓ NAJPOVOLJNIJU CIJENl Izdvajamo iz ostale ponude

---

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAĆA

✓ KVALITETU

✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUČ U RUKE ✓ ISKUSTVO

Haas inženjering d.o.o. Jadranska a enija b

pn SBZ) 10020 Zagreb

Ha~•

.._Je_1_0_1_6~5-94~6-30 __ F_a_o_1 ~65_94~_o_•_www __ ha_a_r_· _ha_a_s@_ha_a_hr_~

SELEKCIJA

I REPRODUKCI.J

A

~==============

narodski rečeno "krvi") bikova u Tablica 1: Uzgojnakvaliteta bikova korištenihu Austriji i Njemačkoj stadu je gotovo 90 %. U normalnom u 2006. godini rasplođivanju goveda u našim KORIŠTENI BIKOVI Broj UVmlijeko Te.fina okvir miš. noge 'lime SIMENTALAC osjemenjivanja Gz:-NMW FW FIT (kg) tl!ljenja uvjetima generacijski interval je oko Austrija• prosjek20 5 godina, dakle kroz 15-ak godina 198694 129 125 105 110 +956 104 109 99 110115 najkorlštenljlhbikova prosječni udio gena početnog stada Austrija• prosjeksvih 523576 125 121 105 109 +807 103 108 99 109114 osjemenjivanja krava je svega 12,5 %, a 87,5 %gena Bavarska• prosjek25 je unijeta bikovima kojima su krave 439680 131 122 110 114 +924 107 105 103109112 najkorištenijihbikova osjemenjivane. Zato se glavnina KORIŠTENI BIKOVI Broj UVmlijeko Teffna RZE noge vime osjemenjivanja RZG RZM RZZ RZN (kg) teljenja selekcije i genetskog unaprjeđivanja HOLSTEIN Austrija• prosjeksvih krava svodi na izbor bikova za 60133 119 108 104 114 +727 102 127 113 122 osjemenjivanja umjetno osjemenjivanje. Tome se Njemačka• prosjek15 460396 132 120 107 116 +1426102 132 125 124 posvećuje ogromna pažnja i troše najkorištenijihbikova velika sredstva. U zemljama iz kojih najviše uvozimo genetski materijal koristiti i naši uzgajivači. Još je koji su imali bikovske majke "osjetili" što znači osjemenjivati vrhunskih bikova dobro se zna s kakvim bikovima se nekoliko osjemenjuju krave (tablica 1). Svega korištenih u Austriji i Njemačkoj koji krave sjemenom vrhunskih bikova, 20 - 25 % krava osjemenjuje se su također mogli biti korišteni i u tj. sjemenom uvezenih bikovskih mladim bikovima u testu, jer se Hrvatskoj. Kod holstein pasmine očeva. Danas je stanje drugačije i, ukupno gledano, ne idemo u među najkorištenijim bikovima u mladi bikovi ne mogu testirati Austriji i Njemačkoj nekoliko je pravom smjeru. U prošloj je godini u drugačije nego korištenjem njihova (RAMOS, LANCELOT, Hrvatskoj čak 60 %populacije krava i sjemena za osjemenjivanje krava. bikova Važna je činjenica da se 75 - 80 % JANNSEN, LAUDAN, LEXIKON, junica bilo osjemenjeno uvezenim krava osjemenjuje pouzdano i MASCOL) čija se sperma mogla bikovima, ali je najveći problem što je 42 %svih osjemenjivanja izvršeno uvesti i za potrebe gospodarstava pozitivno testiranim vrhunskim sjemenom uvezenih živih testiranih naših uzgajivača. bikovima. bikova. Ovi bikovi nisu kvalitetne Možemo li se uspoređivati s Tablica 1 prikazuje ukupan broj razine onim bikovima navedenim u Austrijom i Njemačkom? osjemenjivanja krava simentalske i U Hrvatskoj su do prije tablici 1. Dakle, uvezeni bik ili sjeme holstein pasmine u Austriji i Bavarskoj i navode se svi najvažniji nekoliko godina samo uzgajivači ne znači automatski i dobar bik. U podatci - indeksi testova bikova čije Tablica2: Bikoviza osjemenjivanjejunica se sjeme upotrebljava. Potrebno je SIMENTALCI GZW Težinatelenja HOLSTEIN RZGfTPITežinatelenja naglasiti, da su u Austriji prošle 128 RAMOS 142 106 121 godine najkorištenija bila tri ROMSEL 129 JOSE 141 simentalska bika i to WElNOLD, 104 120 MALACH RESS i DlONIS (zajedno oko 53 127 LAUDAN 132 104 116 VODACH tisuće osjemenjivanja ili više od 1O% 120 MINISTER 134 116 103 HERBERT svih osjemenjivanja. Postavlja se O'MAN 1982 120 115 3 MORIS pitanje, žašto i naši uzgajivači za 1711 POTTER 6 113 RESPOND 124 osjemenjivanje krava ne bi mogli 1558 135 BISHOP 110 6 EILIG koristiti sjeme ovih vrhunskih 138 FIRED 1414 6 110 WAL bikova?

145 1643 MOSCOW 7 109 VANSTEIN U Njemačkoj su pak, 129 DUTCHSCORE 1613 7 108 RESS najkorišteniji simentalski bikovi bili 130 DECKER 1604 7 108 RUMBA WEINOLD, MAIACH i VANSTEIN 127 DOUG 1554 7 107 SAMEINZ (zajedno čak više od 150 tisuća 127 MRSAM 1540 7 106 DIONIS osjemenjivanja) i njih su mogli

14

Mljekarski li,st 05/2007.

SELEKCIJA navedenim zemljama, gdje se kvalitetno provodi uzgojni program za određene pasmine, od ukupnog broja korištenih bikova u testu svega se 1O - 15 %bikova odabere za daljnje osjemenjivanje jer su iznadprosječno dobri, a ostalih 85 90 %jednostavno se isključuje i ne koriste se u reprodukciji. Treba paziti da sjeme ovakvih bikova ne bude korištena u štalama naših uzgajivača.

Uz "kvalitetenu

genetiku"

budućnost je osigurana, inače nema

opstanka U uzgoju junica u genetskom smislu, osim izbora roditelja, veoma je važno i s kojim se bikovima same junice osjemenjuju, a posebno je važna osobina težine teljenja. U tablici 2 navedeni su neki vrhunski bikovi čije je sjeme dostupno

I REPRODUKCIJI

Zaključak i preporuke uzgajivačima • Nema više vremena za isprobavanja na ''vlastitoj koži" - vlastitom stadu krava i junica. Većinu krava treba osjemenjivati samo vrhunskim, pouzdano testiranim bikovima na sve važne osobine a ne samo na mlijeko.

• Jedan manji dio krava (do 25 %), najbolje prvotelke, moramo osjemenjivati mladim bikovima za test jer cilj je na našoj populaciji pouzdano testirati bikove.

• Prije nego što je krava osjemenjena mora se znati kakvi se potomci mogu očekivati od bika čije će se sjeme koristiti u osjemenjivanju; to pouzdano pokazuju jedino testovi bika (ne izgled bika, ni pedigre).

• Ako nemate dovoljno informacija o bikovima koje vam nude, obratite se svojoj udruzi ili stručnim službama jer oni posjeduju sve uzgojne podatke i podatke o testovima bikova.

• Samo osjemenjivanjem vrhunskim bikovima možete popravljati svoje stado. Svrha je da kćeri budu bolje od majki jer trebat će vam puno dobrih krava, a višak dobrih junica lakše će se prodati. uzgajivačima

u Hrvatskoj, a koji preporučuju se za osjemenjivanje imaju u prosjeku lakša teljenja i junica. ■

Oprema za staje

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor,

r-

Zavjese - mreže boksovi

l

krmne zabrane

četke, rukavice

I

Visokokvalitetne

nizozemske steone junice holštajn-frizijske

pasmine

__J

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62 nedagro@hi.htnet.hr

Mljekarski /1$t 05/2007.

• HR-47000 Karlovac - Tel./fax: - www.nedagro.hr

-

7

047 654 292

Mob.: 098 365 857

_

l ._________ 15

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

~==================

PREGLED REPRODUKTIVNOG SUSTAVAKRAVE I EVIDENCIJA

Redoviti obilasci veterinara u svrhu pregleda na gravidnost i evidencija osnova su svakog reprodukcijskog programa.

Ovi obilasci također su pogodni ~a raspravu o ostalim reprodukcijskim pokazateljima i parametrima kao i za ocjenu i redefiniranje svrhe reprodukcijskog i uzgojnog programa na farmi. Učestalost posjete ovisi o brojnosti stada, sezoni i specifičnostima pojedinih uzgojnih i reprodukcijskih programa.

-

Doc. dr. se. GoranBačić Uobičajeni su obilasci jednom

mjesečno

ili svaka dva tjedna na manjim farmama, a za veće uzgoje uobičajeno je jednom tjedno, a po potrebi i češće.

Kontrola reprodukcijskih bolesti Kontrolne mjere za zarazne bolesti koje uzrokuju reprodukcijske poremetnje mliječnih krava ovise o njihovoj pojavnosti i specifičnoj lokaciji na samoj farmi.

Infekcije i pobačaji uzrokovani brucelozom gotovo su iskorijenjeni u cijelom svijetu. Nasuprot tome, leptospiroza je ozbiljan problem i uzrok mnogih pobačaja u pojedinim regijama. U SAD se leptospiroza regulira višekratnim vakcinacijama viševalentnim bakterinima i smanjuje se izloženost krava potencijalno kontaminiranim izvorima na farmi (zagađena voda ili po bačeni fetusi).

Kod nas ovakve vakcine, nažalost, nisu dostupne, ali i ovakva vrsta manje je izražena osim na farmama na kojima je ozbiljan problem s glodavcima (miševi, štakori) koji su prenosnici zaraze.

Campylobacter fetus ssp. veneralis (prije nazivan Vibrio fetus) kod mliječnih goveda gotovo je nestao uvođenjem umjetnog osjemenjivanja. U krajevima gdje se još uvijek prakticira prirodni pripust preporuča se vakcinacija bika prije sezone pripusta da bi se spriječilo

16

širenje ove spolne zaraze.

Trihomonijaza je također gotovo kao bolest; ne pojavljuje se ako je primijenjeno umjetno osjemenjivanje.

Pobačaji uzrokovani herpes virusima ili zaraznim rinotraheitisom (IBR infectious bovine rhinotracheitis)također su u većini razvijenih stočarskih zemalja Europe i Amerike kontrolirani vakcinacijama, ali u nas te vakcine još uvijek nisu zakonski dostupne.

Isto je i s uzročnikom virusnog proljeva goveda (BVD bovine vira/ diarrhea). U posljednje vrijeme također su učestali pobačaji uzrokovani Neosporacaninum,čije je širenje povezano s postojanjem

pasa na farmama.

Programi sinkronizacije estrusa Osnovni razlog slabih reprodukcijskih rezultata na gotovo svim farmama je nemogućnost uzgajivača da otkrije estrus, ili pak njegovo otkrivanje u ranoj ili kasnoj fazi. U ovakvim okolnostima u oba slučaja krave najvjerojatnije neće ostati gravidne. Niska stopa otkrivanja estrusa uzrokovala je potrebu i interes za različitim efikasnim programima sinkronizacije estrusa i poticanja ovulacije. Poboljšanjem reprodukcijske sposobnosti grupe životinja koje se odjednom tjeraju možemo otkriti veći broj krava, u

Slika 1: Bijela krava u proestrusu,a crna u pravomestrusu Mijekarski /i,st 0.5/2007.

Bezbrižan život

ESAL:

ANHOVO

V prolzved na od vlaknoc m nta

ndl e" I tako sprječava kond zaciju ek omlian i gospodaran pokrov za nagibe krova minimalno 7° izrazito visoke kvalitete Distributer.

Geckod.oo

Vranička 52, 10040 Zagreb

T. 01/2920 314 F. 01/2920 315

E.gecko@gecko.hr

ESALd.o.o ANHOVO

Vojkova 9

SI - 5210 Deskle (Slovenija)

T. +386 5 3921 609/610 F. +386 5 3921 658 E. esal@eset.si, www.esal.si I r:tt.llT'

IJ t\.lLJl"\\lr.

,J ,J

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

pravom estrusu ili osjemeniti veći broj krava, bez obzira ispoljavaju li one vanjske znakove tjeranja. Što je zapravo pravi estrus ili tjeranje? Je li u pravom estrusu ona krava koja skače na drugu ili ona na koju skaču? Često vlada mišljenje da se tjera ona krava koja skače, međutim ona se zapravo tada nalazi u fazi predtjeranja ili proestrusa i tek će kasnije doći u pravi status tjeranja. Krava se stvarno tjera onda kada mirno stoji, uvijajući leđa i pomičući rep u stranu prilikom naskakivanja druge krave na njena leđa. Primjena programa sinkronizacije pomiče našu pažnju i utrošak vremena i radne snage s procesa otkrivanja estrusa na programe i tehnike umjetnog osjemenjivanja. U . v . , v "d • • t· . k . .. k" 5/rka 2: Oznacavan;e krava u estrusu pomocustocnekrede 1 ea 1mm uvJe ima sm romzac1Js 1 programi trebali bi kontrolirati funkciju žutog tijela, razvoj folikula na jajniku i njegovu ovulaciju sa zdravom ~ OBRT ZA KOREKCIJU PAPAKA vitalnom jajnom stanicom kao konačnim produktom.

I USLUGE U STOĆARSTVU Postoji mnoštvo sinkronizacijskih protokola za uspješnu primjenu kod mliječnih krava, a stalno se Štalski papci = više opterećena peta, razvijaju novi kako bi se zadovoljili navedeni uvjeti. hromost(šepanje), smanjena produkcija Obvezni preduvjeti za efikasan program sinkronimlijeka, preganjanje, čir, upala kože u zacije estrusa su: dobro držanje i briga za krave i junice, području papka. adekvatna hranidba i obilježavanje životinja. Često se Rješenje = redovito obrezivanje papaka. događa da veoma dobar program jednostavno ne možemo dosljedno provoditi zbog mnogih nepravilnosti u označavanju grla (ušne markice, okovratnici sa čipovima) kao i u evidenciji pojedinih krava u stadu.

Uspješnost sinkronizacijskih programa reprodukcije možemo mjeriti stopom otkrivanja estrusa, stopom koncepcije i stopom graviditeta. Sinkronizacijski programi imaju posebne nazive kako bi se opisali krajnji rezultati. Stopa otkrivanja estrusa je postotak krava koje smo uočili da stoje (pravi estrus) i to između svih krava koje su tada mogle biti u estrusu. Stopa koncepcije ili začeća (od svih osjemenjenih krava) je postotak krava koje su zabređale. Stopa graviditeta je CIJENA: 100 kn/kravi postotak od svih potencijalno gravidnih krava kojima je stvarno potvrđen graviditet tijekom jednog spolnog DRAGO BRAJENIĆ NENAD ĐERI ciklusa ili razdoblja u kojem vršimo sinkronizaciju.

Vet. teh.

Dr.vet.med.

Znači, da na stopu graviditeta utječu efikasnost Mob:098/222637 Mob:098/1383332 otkrivanja estrusa, stopa otkrivanja estrusa i stopa Bukovačka c.152 B Greda 166 koncepcije. Stopa koncepcije i stopa graviditeta zapravo 44000 Sisak 10000 Zagreb su sinonimi za protokole koji koriste tempirano ili fiksno vrijeme osjemenjivanja krava ilijunica. ■

18

Ml:fekarskilist 0.5/2007.

OVČARSTVO I KOZARSTVC V

PONASANJE KOZA -

Koze imaju istaknute oči, panoramski vid pod kutom ocl 320° do 340° te binokulami od 20° do 60°. Za prepoznavanje boja ispitivanja su obavljana na jarcima te je zaključeno da razlikuju žutu, narančastu, plavu, ljubičastu i zelenu. Imaju vrlo dobro razvijen osjet mirisa.

Mr. se. Kristina Matković --------------------------

SOCIJALNO PONAŠANJE Životinje pokazuju različito socijalno ponašanje. Neke žive u skupinama, dok druge većim dijelom godine žive samostalno.

Koze pripadaju onima koje borave u skupinama. Međutim, nisu toliko čvrsto povezane, pa nije rijedak slučaj da se stado podijeli u manje skupine koje se· kasnije ponovno spoje. Osnovnu jedinicu stada čini ženka s mladunčetom.

Jarci kraće vrijeme borave sa stadom, a većim dijelom godine su samostalni. Stadu se priključuju uoči parenja, sredinom kolovoza.

Socijalna hijerarhija

U svakom stadu se, prema ustaljenim principima, uspostavlja hijerarhija među jedinkama.

Stanovite razlike se javljaju obzirom na pasminu.

Rogate pasmine pokazuju oštrije ponašanje u borbi za dominaciju, što u samom začetku· isključuje mlađe i tjelesno slabije jedinke. Rjeđi su slučajevi da će se hijerarhija uspostaviti samo prijetnjom, najčešće je posrijedi oštra borba. Prednost imaju tjelesno razvijenije životinje, starije, rogatije, snažnije.

Bezrožne pasmine su nešto izjednačenije u međusobnim odnosima, upravo zbog činjenice da nemaju rogove kao "oružje". Zbog toga su borbe za uspostavu dominacije učestalije. U takvim okolnostima temperamentnije i upornije životinje postaju dominantne.

Linearnost u hijerarhiji se javlja rijetko, najčešće u slučajevima kada

Mljekarski list 05/2007.

su jedinke dobno izjednačene.

Borba i bijeg U susretu dvije životinje, gdje jedna pokazuje agresivno ponašanje, ishod može biti dvojak. Ponekad napadnuta jedinka neće prihvatiti borbu i povući će se, čime prihvaća inferioran položaj. Radi se o procjeni kolike su joj šanse da svlada onu koja je napada, ali može i prihvatiti borbu.

Različite vrste životinja imaju tipične načine borbe i borbene stavove.

Kod koza borba počinje približavanjem životinja na malu udaljenost, propinjanjem na stražnje noge, kratka zadrška te obrušavanje prema naprijed cijelim tijelom. Životinja pri obrušavanju učini još par koraka na stražnjim nogama te svu silu fokusira na rogove kojima snažno udari drugu životinju. U tim trenucima životinje se i drugim znakovima pokušavaju prikazati dominantnima, što se manifestira nakostriješenim dlakama na vratu i leđima, uspravnim i ukočenim držanjem repa i ušiju koje se ponekad vrhovima i dodiruju.

Napadnuta životinja, koja prihvaća borbu, čini isto. Nakon nekoliko takvih silovitih udaraca jedinka koja osjeća da neće pobijediti - odustaje.

Okreće se i ne zauzima više borbeni stav. Borba time može završiti, međutim događa se i da dominantna životinja želi potvrditi svoj status i kratko progoni pobijeđenu.

Blaži oblik borbe je odgurivanje rogovima. Često se radi o prethodnom odmjeravanju snaga, nakon čega slijedi žestoka borba.

Ponekad završava samo na tome.

Napadnute životinje koje ne prihvaćaju borbu ne postavljaju se izravno prema napadaču, odlaze ili ostaju okrenute bokom, ignorirajući ga. I u tom stavu mogu dobiti silovit udarac na koji neće odgovoriti.

Ponekad je to dovoljan znak nakon čega napadač odustaje.

To je najčešće slučaj kada dvije životinje nisu izravni konkurenti.

Bezrožne koze pokazuju nešto manje žestine u takvim sukobima.

Međutim, razvile su i neke druge taktike, poput grizenja.

U osnovi, životinje razvijaju borbenu strategiju u odnosu na svoje tjelesne predispozicije i arsenal "oružja" kojim raspolažu.

Mnoge se situacije događaju među kozama pri uspostavljanju hijerarhijskog poretka. Događa se da se dvije ili više njih udruži protiv jedne, da se bez pravila bori više njih istodobno. Zabilježeni su i slučajevi kada se neke jedinke stavljaju u ulogu mirotvorca, postavljajući se između zaraćenih strana.

Kod mladih životinja uglavnom se radi o igri i bezazlenom odmjeravanju snaga.

Mlade životinje stječu iskustvo uz starije i u vrijeme kada dostignu tjelesnu i spolnu zrelost uključuju se u borbu za prevlast. Zapravo se radi o nagonu stečenom evolucijom, čija je svrha prenijeti svoje gene u buduće naraštaje. Zdrave, snažne i otporne životinje pobjeđuju i stječu tu mogućnost što predstavlja prirodnu selekciju. Ovakvo ponašanje se nije izgubilo kod domestificiranih životinja.

19

OVČARSTVO I KOZARSTVO Prijetnja Pri iskazivanju prijetnje koza spušta glavu i usmjerava vrhove rogova prema onoj kojoj prijeti. I pri prijetnji se dlaka nakostriješi i uši budu u uspravnom položaju.

Bezrožne pasmine često prijetnju iskazuju grizenjem. Naglo zamahuju glavom prema "protivniku", otvaraju usta, nadižu usne i spremne su gristi. Pri tome ispuštaju glas više frekvencije.

Ovakvo ponašanje najčešće je pri hranjenju.

SPOLNOPONAŠANJE Prvi znakovi spolnog nagona mladih koza javljaju se u dobi od 5. do 6. mjeseca starosti. Jarčevi pokazuju želju za parenjem tijekom cijele godine.

Manifestacija spolnog ponašanja je raznolika i ima određeni slijed. Izdvajanje mirisa, isticanje stavova tijela, snubljenje.

Urin pojačava intenzivan miris te jarci uriniraju po njušci, što je karakteristika vrste. Savije tijelo u leđno-zdjeličnom·

području,

ukručuje penis

i urinira po glavi u mlazovima. Urin pojačava miris lojnih žlijezda i daje karakterističan miris jarca koji stimulira koze u vrijeme mrkanja. Rep u vrijeme spolne uzbuđenosti se uspravlja i usmjerava prema leđima. U tom položaju omogućuje istiskivanje sadržaja lojnih žlijezda analnog područja.

U vrijeme parenja jarac prilazi kozi i njuši regiju stidnice. Ženka koja se nalazi u vremenu tjeranja urinom izlučuje hormone koji jarcu signaliziraju njenu spremnost za parenje. Jarac njušeći saznaje spremnost koze da mu dopušta skok. Koza pri tom spušta stražnji kraj tijela i uri~ira. Jarac zahvaća mlazove urina njuškom, miriše ga, izdiže glavu, otvara usta i izvrće gornju usnu. Očne jabučice također se zakreću. U tom položaju ostaje

20

nekoliko trenutaka nakon čega, Tjelesno i dobno približno jednaki ovisno o spremnosti koze za mužjaci najčešće se bore, a ponekad parenje, zaskakuje ju ili se udaljava. je dovoljna samo prijetnja snažnijih Dok stoji uz kozu naizmjenično prema slabijima da ih izbace iz ispruža i snažno udara prednjim prilike za parenje. Međutim, ako je nogama. Pri tome glavu naslanja uz više koza spremno za parenje istodobno, a jarac ih ne uspijeva sve tijelo koze i javlja se meketanjem.

Nakon svakog meketanja čini brze zaskočiti, priliku će iskoristiti pokrete jezikom unutra i van, nakon inferiorni mužjaci.

Seksualna potencija čega se usne zatvaraju stvarajući Učestalost parenja ovisi o broju zvuk, što čini kroz kraće vrijeme.

Koza koja se tjera ostaje uz koza u fazi mrkanja. Tako se jarci, jarca i prihvaća njegovu blizinu. koji u stadu nalaze dovoljan broj Drugi znakovi tjeranja: zacrvenjena i koza u tjeranju, mogu dnevno pariti i sa 20 koza. Često se, ako su u otečena stidnica, iscjedak iz vagine, zadignut rep kojim treperi, nemir, prilici, jarci pare do granica tjelesne djelomično smanjen interes za izdržljivosti.

Jarac s jakim libidom postavlja hranjenje, glasanje, često uriniranje, ponekad zaskakivanje na druge se odmah iza koza.

Iskusni jarci nerado skaču na ženke.

Zaskakivanje se ne događa s koze koje nisu u fazi tjeranja, što takvom učestalosti kao kod goveda i treba uzeti u obzir prilikom uzimanja ejakulata. U takvim slučajevima stoga nije pouzdan znak tjeranja.

One koje se ne tjeraju poku- može ih se navesti na skok ako se šavaju ga izbjeći prekrivajući koza vodi ispred njih na kratkom stidnicu repom. Koze koje su razmaku.

Mladi jarci ponekad teško odrasle izolirano mogu s lakoćom uspijevaju zaskočiti kozu, poglavito razlikovati jarca od drugih koza i tijekom tjeranja obraćat će samo ako su držani izolirano. Kako bi im se olakšalo, preporuča se da ih se pozornost na njegovu prisutnost.

Koza snubi jarca na način da na dovede u blizinu tijekom pripusta.

Spolno vladanje mladih koza njega prisloni glavu i obraze.

Mlade jedinke u blizini starijih Mrkanje koza traje 24 - 48 sati, a uče i oponašaju ih. Može se primijerjeđe 3 - 5 dana. titi da su i muške i ženske jedinke u Djelovanje jarca svojoj najranijoj dobi usvojile na kozu Blizina jarca uvelike pojačava ponašanje odraslih.

PONAŠANJE KOZE pojavu tjeranja kod koze. Na taj I MlADUNČADI način koze u tihom tjeranju Uoči jarenja sjarena koza se mijenjaju svoje ponašanje i iskazuju odvaja od stada tražeći osamu i mir spremnost za parenje. Stoga je kako bi se pripremila za porod. U to nazočnost jarca u stadu koza uoči vrijeme pokazuje izvjestan nemir. sezone mrkanja stimulativno Njuška po tlu, grebe papcima, često poželjno. liježe i ustaje, priprema si mjesto za Socijalni status u vrijeme porod. Glasa se tipičnim mekeparenja U vrijeme mrkanja jarci među­ tanjem.

Jarići su vrlo kratko vrijeme po sobno postaju izravni konkurenti i porodu sposobni stajati na nogama. bore se za dominaciju čime Isprva su nešto nesigurniji. Glasaju osiguravaju pravo na parenje.

Mljekarski list 05/2007.

~ ,~

ENT R ZA REPRODUKCIJUU STOĆARSTVU HRVATSKE,d.o.o.

10000ZAGREB,Planinska2b mall:crah@zg.htnet.hr w .crsh.hr

ODABlR.UVOZ 1 PRODAJAGRAVIDNlH SlMENTALSKlHJUNICA lZ AUSTRlJE1 NJEMAČKE!

POTREBNESU VAM GRAVIDNEJUN1CE. KUPll.1Bl 17-UVOZA AU VASBRlNE J\, K SEADAPTIRATl.KOUKO ĆE PROlZVODlTI.n, u CE mn

VEU R[DU ...?

U DOGOVORU S VAMi\ ~'ll BtR'\MO u 't JU, KE DIRI'.KTNO U PROlZ 'OD/\ / . 'ODEĆI BRl 1ll O P RlJ .11.UI rROlZV ONll!

JUNlCE SU GENETSKl NAJBOLJl D10 VAŠEGSTADA1VAŠANAJBOLA lNVESTIClJA! ! !

MOGUĆNOST KREDlTIRANJA !! !

lNFO: dr.veLmed. KREŠlMlRMlHATOVIĆ 01/2441 -l-11KUĆN1204 098/ 93 92 822 * PRlJENEGO ŠTO ZAPOČMEMO BILOKAKAVDOGOVOR IMAMO OBAVEZNEKONZULTAClJE TAKODA V1

NAS INFORMIRATEO VAŠEMGOSPODARSTVU,BROJU ŽIVOTINJA,UVJETIMADRŽANJA,PROlZVODNJl, HRANIDBIlID.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

se. Dosta su živahni već od najranije dobi.

Majčinski instinkt koza dobro je izražen. Čak i u vrijeme uoči poroda pokazuju interes prema drugim jarićima. Po porodu ližu mladunčad kako bi ih što prije osušili, što je nagonski refleks u zaštiti od pothlađivanja i stradavanja. Lizanjem ujedno potiču cirkulaciju, što je značajno u prvim satima. Prema mrtvorođenim i avitalnima nemaju previše interesa.

Neposredno nakon poroda jare instinktivno traži sisati u čemu mu majka pomaže namještajući se i nudeći mu vime. U početku sisanje traje dosta kratko i ponavlja se svakog sata. Jare prekida sisanje kada se nasiti. Kasnije, kada mu je potrebno više mlijeka nego što ga ima u vimenu, sisanje prekida majka. Obično prvo onjuši područje ispod repa jareta i mirisom prepoznaje svoje mladunče kojemu dopušta sisanje.Jare tijekom sisanja maše repom i tako širi vlastiti miris.

Mogućnosti usvajanja mladunčadi (adopcija) Čulo mirisa ima izraženu ulogu u odnosu majka - mladunče. U tom smislu prvi sati nakon poroda iznimno su važni. Tako koza neposredno nakon poroda prihvaća kozliće iz drugog legla. Ako se neposredno nakon poroda podmetne drugo novorođeno jare, koza će ga prihvatiti. Osušeno novorođeno tuđe mladunče, koje nije bilo uz nju prvih sati, ne prihvaća.

Ako ga natrljamo posteljicom ili mlijekom koze kojoj ga kanimo podmetnuti, velike su šanse da ga prihvati.

Istraživanja o važnosti čula mirisa pokazala su da ako utječemo na gubitak njuha kod majki prije poroda, one neće moći razlikovati svoje od tuđih potomaka i prihvaćat će ih. Ako se to učini nakon poroda,

22

odbijat

će

druge pa i svoju mladunčad. Prisilno usvajanje jarića možemo postići zatvarajući u izolaciju kozu i tuđe jare. Privikavanje traje i do desetak dana. Na 1sti način koza može prihvatiti i janje. Radi se o vremenu nakon poroda kada hormoni reguliraju majčinski nagon.

Veza između majke i njenog potomka zadržava se dosta dugo, ponekad i u vrijeme kada ovaj dobije svoje potomke.

PONAŠANJE PRIHRANJENJU Koza je izbirljiva životinja.

Osjetljiva je na razna onečišćenja hrane, strane mirise i okuse. U okolnostima kada mogu birati, radije konzumiraju raznovrsnu hranu. To i objašnjava lošije iskorištavanje jednoličnih krmiva.

Osim svojim sastavom, hranu čini privlačnom i njen oblik. Nije jednako privlačno sječeno ili nesječeno sijeno. Životinje će više vremena utrošiti na konzumaciju neprikladnog oblika hrane, što će se svakako odraziti kako na slijed probave tako i na produkciju. Veći apetit pokazuju pri podnevnom nego jutarnjem

hranjenju. Nadalje, i okolišni uvjeti utječu na konzumaciju.

Viša temperatura utječe na smanjenje teka.

Uspoređujući kozu s drugim preživačima (ovcom, kravom ... ) uočljive su stanovite razlike u hranidbi.

Koze su pri ispaši izbirljive, jedu prvo cvijet i list, a potom stabljiku. Koriste radije više dijelove biljke i slabo iskorištavaju pašnjak. Poznato je da imaju dobro razvijen osjet okusa (slano, gorko, kiselo), pri čemu su prema gorkom okusu tolerantnije od krave i ovce.

Obzirom na građu tijela i fizičke predispozicije pogoduju im planinski tereni na kojima mogu naći velik izbor aromatičnih biljaka. Koriste najviše biljnih vrsta (približno 90) za razliku od drugih preživača (do približno 20).

Tijek probave u usporedbi s drugim preživačima također pokazuje značajnije razlike. Brže razgrađuju hranu te se ona znatno kraće zadržava u probavnom traktu. Stoga mogu konzumirati više hrane, a time postići i veću proizvodnju po jedinici tjelesne mase. ■

Mljekarski list 05/2007.

GOSPODARSTVO

Članstvo

u Europsku uniju za Hrvatsku KAKOU EUROPSKU je stvarnost. I o stabilnoj gospodarskoj situaciji i o sustavu ovisi se odvijati predpristupni UNIJU· 85 PITANJA kakopregovori i na taj političkom

će

-

način postići

Dr. se. PetarBosnić -------------

Poznavanje postojeće gospodarske i agrarne strukture omogućava poljoprivrednicima dobivanje potrebnih informacija kako bi za aanstvo u EU bili što bolje pripremljeni te da u svojim očeki­ vanjima budu što realniji.

Već smo prije naveli da je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija uz suradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavilo brošuru namijenjenu hrvatsi<im poljoprivrednicima "KAKOU EU" koja sadrži 85 pitanja (Edicija) iz kojih navodimo najhitnija područja.

Veličina i okrupnjavanje

posjeda Jedno je od pitanja s kojom veličinom posjeda naša poljoprivredna gospodarstva mogu biti konkurentna u EU i koliko je za tržnu "utakmicu" potrebno hektara poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska, po veličini poljoprivrednog posjeda, značajno zaostaje u odnosu na Uniju koja sada ima 27 stalnih članica.

Prosjek posjeda u EU-27 iznosi više od 10 hektara, a prosjek za Hrvatsku iznosi 3 hektara (kod naših komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava koja su registrirana u Upisnik veličina posjeda iznosi 5 hektara poljoprivrednog zemljišta). Ujedno se u Ediciji navodi kako za opstojnost poljoprivrednog gospodarstva u EU nije presudna veličina posjeda već konkuretnost određene proizvodnje, odgovarajuća ponuda kao i organiziran pravodoban nastup na tržištu. · Posjedi -.farme u Europskoj uniji Sadašnja prosječna veličina posjeda u EU ne daje objektivno stanje agrarne strukture u odnosu na cjelokupno razdoblje stvaranja i ostvarivanja zajedničke agrarne politike Unije. Do 2004. godine

Mfjekarski hst 05/2007.

najpovoljniji uvjeti za nas kao buduće članice Un~je.

Tablica1: Prosječna veličina zemljišnogposjedau Europskojuniji Veličina posjeda

EU-15

EU-10

Veliki posjedi, ha Članica ha V. Britanija 57,4 54,7 Danska 46,1 švedska Francuska 45,3 Češka 66,9 Slovačka 29,8 Estonija 21,6

Unijaje imala 15 tzv. "starih članica" i tada je prosječna veličina posjeda iznosila 18,4 ha. Najveće posjede imale su: Velika Britanija 57,4 ha, Danska 54,7 ha, Švedska 46,1 ha i Francuska 45, 7 ha. Tri članice imale su znatno manje poljoprivredne posjede i to Grčka 4,3 hektara, Italija 6,4 i Portugal 9,2 hektara zemljišta.

Kod 1O novih članica EUkoje su u aanstvo primljene 2004. godine veličina zemljišnog posjeda znatno je manja. Među ovim novim člani­ cama Ceška ima najveći prosječni posjed koji iznosi 66,9 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok Mađarska ima 5,6 ha, Slovenija 6,3 i Poljska 7,0 hektara/farmi. Prema navedenim podatcima prosječni posjedi farmera u EU-15 (koji su iznosili 18,4hektara) sada su u EU25 inatno smanjeni zbog pristupanja novih članica koje imaju znatno manje prosječne veličine posjeda.

Veličina posjeda Hrvatske i promjena proizvodne strukture U Ediciji se navodi kako za opstojnost poljoprivrednog gospodarstva u EU nije presudna veličina posjeda već druge tržne i ekonomske pretpostavke, osobito

Manji posjedi, ha Članica ha Grčka 4,3 Italija 6,4 Portugal 9,2 Mađarska

Slovenija Poljska

5,6 6,3 7,0

organiziran nastup na tržištu.

Ovakav pristup problemu veličine poljoprivrednog gospodarstva aktualan je za zemlje koje su se tijekom dugog vremenskog razdoblja kao članice Unije u okviru zajedničke agrarne politike restruktuirale, specijalizirate proizvodnju i postale komercijalni proizvođači osposobljeni za slobodnu tržnu konkurenciju.

Ovakav razvoj u Hrvatskoj ne postoji i nije postignut jer se Hrvatska tek sada nalazi u procesu promjene agrarne strukture. Aktualna agrarna politika usmjerena je na povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda. Okrupnjavanjem i povećanjem posjeda otvara se proces restruktuiranja, a nakon završetka ovog procesa u proizvodnji će ostati manji broj proizvođača obiteljskih gospodarstava koja će se u budućnosti baviti tržnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Prema podatcima (tablica 2) proizlazi da mali broj poljoprivrednih kućanstava ima donekle zadovoljavajuću veličinu poljoprivrednog posjeda i da su posjedi rasparcelirani, te da se sastoje od velikog broja malih nepovezanih i udaljenih čestica zemljišta.

23

GOSPODARSTVO Najbrojnija

su

poljoprivredna

domaćinstva s veličinom posjeda

do 3 hektara i njih ima 339 496.

Rasparceliranost zemljišta prisutna je i kod domaćinstava čiji je posjed veći od deset i više hektara zemljišta.

Različiti su kriteriji koji se odnose na potrebu za veličinom poljoprivrednog posjeda i obradivog poljoprivrednog zemljišta. Za konkurentnu proizvodnju žitarica, krmnog bilja, industrijskog bilja (šećerne repe kao i uljarica - uljane repice, soje i suncokreta), te za potrebe stočarstva potrebni su veći kompleksi zemljišta. U našim uvjetima, favoriziranjem i poticanjem proizvodnje biodizela, mogu se narušiti odnosi proizvodnje poljoprivrednih kultura koje su se do sada proizvodile kao sirovina za proizvodnju hrane. Uzgojem kultura za proizvodnju biogoriva stvara se konkurencija između postojeće tradicionalne - klasične proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i proizvodnje ovih kultura za proizvodnju biogoriva.

Na manjim poljoprivrednim površinama kod uzgoja duhana, aromatičnog bilja, povrća i cvijeća moguće je organizirati dohodovnu proizvodnju uz postizanje visokih prihoda. Za tržnu voćarsku proizvodnju (vinogradi, jabuke, šljive kruške, breskve, masline i dr.) u uzgoju se povećavaju kriteriji u odnosu na konkurentnost.

To zahtijeva posjedovanje većih površina pod ovim kulturama. Kulture koje su po jedinici površine radno intenzivne imaju veću profitabilnost.

Kako povećati veličinu poljoprivrednih gospodarstava?

Naše mjere agrarne politike i zakonodavna regulativa u znatnoj mjeri su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije, ali se u praksi mnoge od tih mjera u našim uvjetima sporo provode ili su čak neprovodive. U Hrvatskoj ne postoji razvijeno tržište poljoprivrednog zemljišta jer se privatni vlasnici ne odlučuju na prodaju zemljišta.

Treba napomenuti da postoje i

24

Tablica2: Veličina posjedakućanstava i bro;parcelau Hrvatskoj

Kućanstva

Kućanstva

(ha zemljišta)

(broj)

do 3 ha 3,01 - 10 10,01 - 20 više od 20 Ukupno

339 496 88 158 15 628 5 250 448 532

Parcele poljoprivrednog zemljišta Kućanstvo

Ukupno (broj)

(broj parcela)

1040426 632 422 169 654 75 856 I 918 358

3,06 7,17 10,85 14,49 4,28

objektivni

problemi neriješenih i imovinsko-pravnih (gruntovnica - zemljišne

razvoJntm dokumentima poljoprivrede napušta se model odrodnosa žavanja samodostatnosti nekih agrarnih proizvoda i to zbog knjige).

Prema Zakonu o poljoprivrednekonkurentnosti i visokih proiznom zemljištu pozitivna odluka je vodnih troškova. Hrvatska za sada da se prema članku 56 obiteljsko svojom proizvodnjom kroz bilance poljoprivredno gospodarstvo na- samodostatnosti osigurava podsljeđivanjem ne može dijeliti. mirenje svojih potreba za pšenicom, Međutim, ova će mjera imati tek kukuruzom, vinom, peradskim mesom, jajima, mandarinama i dugoročno pozitivne efekte kao što je to slučaj u Republici Sloveniji. proizvodnjom maslinovog ulja.

Promjena agrarne strukture ubuObiteljska poljoprivredna gospodarstva u razvojnom pogledu duće će naglašavati i pitanje mnogo očekuju od kupnje ili zakupa kapaciteta domaće proizvodnje za državnog poljoprivrednog zem- osiguravanjem samodostatnosti u ljišta. Postojećom praksom priva- najvažnijim strateškim agrarnim tizacije bivših poljoprivrednih proizvodima. U ovom bi se slučaju kombinata budući vlasnici, kupnjom povećala potreba za uvozom nekih industrijskih prerađivačkih kapa- osnovnih poljoprivrednih i preciteta, uvjetovani su zadržavati i hrambenih proizvoda i u agrarnom poljoprivredno zemljište (zakup, sektoru povećavao vanjsko-trgovinkoncesija, prodaja). ski deficit.

Male su šanse da se putem Za razvoj agrara Hrvatske, a i za natječaja parceliranjem velikih buduće naše članstvo u Europskoj uređenih državnih zemljišnih uniji, neovisno o pitanjima i kompleksa ove površine dodijele odgovorima koja daje ova Edicija obiteljskim poljoprivrednim gospo- moramo realno sagledati nase darstvima. Na putu prema Europ- stanje i mogućnosti. Postojeća skoj uniji, uz navedene probleme, agrarna struktura, osobito u odnosu politika poljoprivrednog zemljišta na poljoprivredno zemljište, nije predstavlja veoma složeno poli- ohrabrujuća. Iz niza drugih planitičko, socijalno i gospodarsko ranih mjera agrarne politike otvararazvojno pitanje. U pregovorima s ju se mogućnosti stjecanja dohotka Unijom naši poljoprivrednici iz nepoljoprivrednih djelatnosti zahtijevaju da se za Hrvatsku kojima se može kvalitetno održati osigura što duže prijelazno ruralni prostor.

U tim novorazdoblje u kojem bi postojala zasnovanim nepoljoprivrednim zabrana strancima kupovati poljo- djelatnostima omogućit će se nova privredno zemljište. U uvjetima zapošljavanja i dodatni izvori globalizacije i liberalizacije tržišta u prihoda. ■ nesređenih

Mljekarskili.st 05/2007.

EKONOMIKA U strukturi proizvođača mlijeka gotovo 3/4 čine oni koji u otkupu predaju do 10 tisuća litara mlijeka godišnje, a tek nešto više od 6 % predaje godišnje preko 30 tisuća litara mlijeka što se, uvjetno rečeno, može držati donjom granicom financijske isplativosti proizvodnje mlijeka jednog obiteljskog gospodarstva gdje je jedan član stalno zaposlen u mljekarskoj proizvodnji.

U 2006. godini je za 6-1 Otisuća smanjen broj proizvođača, a procjenjuje se da su gotovo svi oni iz ove kategorije koji predaju do 1O tisuća litara mlijeka godišnje. Time nije bitno promijenjena struktura proizvođača, ali je donekle popravljena njihova konkurentnost, što se vidi po zadržavanju razine proizvodnje i povećanju otkupa.

Prema podatcima u tablici 2 vidljivo je da onih 71 %proizvođača, koji predaju do 1O tisuća litara mlijeka godišnje, sudjeluju u ukupnom otkupu sa samo oko 27 % mlijeka. Istovremeno, onih 0,5 % proizvođača koji godišnje preda preko 100 tisuća litara, predstavlja gotovo 14 % ukupno predanih količina. Oko 27 % proizvođača čije stado godišnje proizvede od 1O do 50 tisuća litara mlijeka, sveukupno predaje u otkup preko 49 %mlijeka.

Ta skupina proizvođača predstavlja razvojnu kategoriju od koje se može očekivati razvoj proizvodnje mjeren i povećanjem broja grla i povećanjem proizvodnje mlijeka po grlu.

Struktura proizvođača po županijama Kako to izgleda po našim županijama? Najviše takvih farmi je u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U te dvije županije preko 600 farmi ima više od 1Okrava, što je preko 42 % od ukupnog broja od oko 1 300 takvih farmi u Hrvatskoj.

Mljckarski li~t 05/2007.

POLJOPRIVREDI

Tablica2: Struktura proizvođača po predanommlijeku Količine mlijeka u otkupu

litara Do 10 000 Od 10 000 do 30 000 Od 30 000 do 50 000 Od 50 000 do 100 000 Više od 100 000 UKUPNO

2005. god.

2004. god.

170 590 819 191 226 308 57 121 736 43 958 039 62 271 226 525 168 128

Mlijeka litara

Udio%

144 670 931 193 555 277 68 438 145 51 810 962 74 366 530 532 841 845

27,15 36,33 12,84 9,72 13,96 100,00

2%

0

Do 10000

■

Od 10 000 do 30 000

0 0

Od 30 000 do 50 000 Od 50 000 do 100 000

■ Više od 100 000

Grafikon 1: Struktura proizvođača po proizvodnji2005. godine 350 300 250 200

150 100 50

II

_.II

-

-

• I

-

Grafikon 2: Brojfarmi s više od 10 muznih krava po županijama 27

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Nakon njih slijede

Sisačko­

moslavačka, Osječko-baranjska,

te Brodsko-posavska i Međimurska županija, ali broj njihovih farmi s više od 1O krava puno je manji (sveukupno 329 farmi ili oko 25 %od ukupnog broja u Hrvatskoj).

Zanimljivo je pogledati kakva je opterećenost proizvodnih površina muznim grlima. Na temelju broja hektara po muznom grlu može se ocijeniti sadašnja intenzivnost govedarske proizvodnje, ali i neke odrednice budućeg razvoja.

Za cijelu Hrvatsku je ova vrijednost oko 0,6 grla na hektar pod krmnim biljem, odnosno 0,4 grla po hektaru pašnjaka. Tako gledajući, postoje određene rezerve poveća­ nja broja grla s obzirom na površine krmnog bilja, ali ne i prema površinama pašnjaka. Prosječne vrijednosti ne pokazuju kako je to po županijama, pa su u tablici 3 prikazani podatci u županijama poredani prema predanim količinama mlijeka.

Tu su zabilježena značajna odstupanja u odnosu na državne prosjeke. Najviše mlijeka predano je u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Ista ima i najviše farmi s preko 1O muznih grla. Po jednom muznom grlu u ovoj županiji je oko hektar površine pod krmnim biljem, a na jedno grlo dolazi preko 15 ha pašnjaka. Ovo ukazuje na intenzivnu proizvodnju krmnog bilja i moguć­ nost pašnog držanja kao jednu od odrednica razvoja suvremenih farmi. Već u Varaždinskoj županiji gotovo je dvostruko površina pod krmnim biljem, a isto toliko je manje pašnjaka po jednom grlu.

U Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji manje je od 1 ha pašnjaka po muznom grlu, a oko 1,7 - 1,8 ha pod krmnim biljem, što ukazuje na usmjerenost farmi na stajsko držanje (ili slabu iskorištenost kapaciteta krmnog slijeda).

28

Bjelovarskobilogorska 14%

Ostale županije 28%

Koprivničko­

~ križevačka

13%

Karlovačka

6%

"'--

Krapinskozagorska 6%

Zagrebačka

11% Vukovarsko- Sisačko­ srijemska moslavačka 6% 8%

Osječko­

baranjska 8%

Grafikon3: Broj muznihgrla po županijama Tablica3: Površinekrmnogbilja i pašnjaka po muznomgrlu u županijama s najvećim otkupommlijeka

Županija Koprivničko-križevačka

Varaždinska Virovitičko-podravska Zagrebačka

Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Sisačko moslavačka Ličko-senjska Karlovačka

Površine (ha/krava) Krmnog bilia Pašnjaka 15,34 0,99 1,77 8,97 0,80 1,66 0,48 2,40 0,87 1,77 1,47 4,06 3,08 0,20 0,32 1,28 0,27 0,10 0,22 0,36

U županijama s razmjerno proizvodnjom krmnog bilja (Ličko-senjska i Karlovačka) zabilježena su značajno veća opterećenja broja grla po ha površine pod krmnim biljem, ali i po ha pašnjaka.

Koje promjene mogu proizvođači očekivati u skoroj budućnosti?

Cjelokupna agrarna politika (i ne samo agrarna) Republike

većom

Hrvatske usmjerena je pristupanju naše zemlje Europskoj uniji. U agraru su tako sve mjere već posljednjih 5 - 6 godina podređene tome cilju. lako su godinama odgađani jači socijalni rezovi, posebice u posljednje 2 godine napravljeno je najviše u području jačanja konkurentnosti domaćih proizvođača. U ukupnom otkupu došli smo na razinu od preko 600

Mljekarski list 05/2007.

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

milijuna litara i ako nam to u pregovorima uđe u kvotu, bit će to dobra osnova za zadržavanje postojećeg jedva dosegnutog stanja. Ne treba zaboraviti da smo proizvodnju unaprijedili značajnim ulaganjima po 3 - 6 stotina milijuna kuna godišnje u posljednjih 7 - 8 godina kroz poticaje i kreditiranje.

U tim uvjetima, ostaje prostora za unapređenje proizvodnje na postojećim farmama i farmama za koje se očekuje da ćemo zasnovati u programu razvoja govedarstva. Radi se o farmama koje bi sačuvale i dodatno povećale sadašnji prosjek proizvodnje mlijeka po grlu, a koji se procjenjuje od 4 200 do 4 500 litara.

Ni jedna od mljekara neće se sljedećih nekoliko godina - u uvjetima otkupnih cijena vrlo sličnim zemljama u okruženju, te relativno visokim državnim poticajima proizvođačima mlijeka - odreći otkupa proizvodnje domaćih kooperanata.

Ni domaćim proizvođačima u navedenim razinama proizvodnje (od oko 4 500 litara mlijeka po grlu, ali s višim otkupom nego što je sadašnjih oko 2 500 litara mlijeka po kravi) financijski se ništa loše ne bi trebalo dogoditi, pogotovo ako se radi o farmama s više od 1O muznih grla ili novozasnovnim farmama s preko 30 grla.

Problemi se mogu očekivati kasnije, s pretpostavljenim ulaskom u EU. Do tada nam je ostalo nekoliko godina prilagodbe, u kojima bi za održanje konkurentnosti trebalo proizvodnju, kao i otkup, dodatno povećavati. Neki primjeri iz prakse, a i tehnolozi uvjeravaju nas da u proizvodnom (genetskom) potencijalu muznih grla postoje značajne neiskorištene rezerve koje se, uz određeno znanje i vještine farmera te dobru opremljenost mehanizacijom i raspoloživost proizvodnih površina, mogu iskoristiti. Danas se još u većini slučajeva ne razmišlja dovoljno o tome jer unatoč kroničnom kašnjenju, poticaji u mliječnom govedarstvu čine značajan dio dohotka proizvođača i svako ulaganje u unapređenje proizvodnje postojećih manjih farmi čini se prilično rizično bez jasne garancije brzog povrata uloženog.

Već u skoroj budućnosti poticaji će se drukčije formirati, pa će u troškovima biti važan svaki cent manje i svaka litra više. To već dobro znaju oni koji su nedavno zasnovati farme većeg kapaciteta (u nas su to već one s preko 30 grla), kojima su kreditne obveze danas glavni pokretač za održavanje razine proizvodnje na oko 6 tisuća litara mlijeka po grlu. Njima se vjerojatno s uvjetima EU ništa posebno neće dogoditi. U najgorem slučaju izgledat će im kao da su nastavili plaćati kredit.

Samo, pitanje je što će biti s onim ostalima koji ne budu u stanju porastom proizvodnje po grlu i porastom osnovnog stada pratiti takav razvoj događaja. ■

Ml:fekarskili3t 0.5/2007.

ciljano C.itracentar~ OVO U PONUDI

tovne i pasmine goveda za sistem držanja krava - tele HEREFORD/LIMOUSIN/ ANGUS

opredjelite se odmah ==::odabir u zemlji porijekla ==:>jamstvo za ocjenu

kvalitete doktora vet. med.

==::kreditiranja stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 29

OTVORENA

NOVA

FARMA

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO BLAZENKE NOVOSEL V

U mjestu Brezik, nedaleko Virovitice, otvorena je još jedna suvremena farma na području Virovitičko-podravske županije. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Blaženke Novosel ostvarilo je svoju dugogodišnju želju izgradnja farme je završena, a proizvodnja mlijeka je uspješno ----

otpočela.

Milan Petrović, dr. vet. med. -

Dosta je vremena prošlo otkako je gospođa Blaženka Novosel sa suprugom Zvonkom počela razmišljati o proizvodnji mlijeka na suvremeni način kako bi osigurali bolju budućnost sebi i svojoj djeci Mariju, Zvonimiru i Marijanu. Često puta su se dvoumili, odustajali, razmišljali, pa ponovno započinjali i napokon završili i ostvarili svoj višegodišnji san. Jako su se prije bavili ratarstvom, skupili su dovoljno hrabrosti za novi početak.

Nemaju mnogo vlastite zemlje, svega 1,4 hektara, ali imaju dovoljno zemlje u višegodišnjem zakupu (116,6 ha) što je sasvim dovoljno za potrebe farme za 80 muznih krava.

Ukupna investicija ti objekte, opremu i matično stado iznosila je 3,5 mil. kn, a realizirana je kreditom HBOR - a i Croatia banke.

Slika 1: VelikomupornostiobiteljNovoseluspjela Investicijsku studiju za potrebe je realiziratisvoj san - izgrađena je novafarma realizacije cjelokupnog projekta izradili su stručnjaci Dukata d.d. koji pomogli. Matično stado na kojem se krenuli su s proizvodnjom u novosu oduvijek pomagali kada bi nešto temelji proizvodnja mlijeka čini 80 sagrađenom objektu. Proizvodnja je zapelo. Stručnim vodstvom tijekom visokoproduktivnih krava holstein započela u siječnju kada su isporučili 1 579 litara mlijeka; u cijeloga projekta investicija je pasmine za koje je pripremljeno dovoljno kvalitetne hrane bez koje veljači 11 451 litru, a prošli mjesec realizirana pod najpovoljnijim isporučili su 44 194 litre mlijeka uvjetima uz minimalne troškove nema visoke proizvodnje.

U proizvodnji mlijeka su ekstra kvalitete. Trenutno ·dnevna projektiranja, izgradnje i nadzora.

U staji s vanjskom klimom početnici i nisu se tom proizvod- proizvodnja iznosi 2 200 litara, a krave su smještene na kosoj ploči, a njom ozbiljnije bavili, ali spremni su očekuje se isporuka više od 60 000 svoje znanje i znanje stručnjaka litara tijekom mjeseca travnja.Još se ugrađena je i suvremena štalska i primijeniti u proizvodnji mlijeka nisu otelile sve krave, pa je za muzna oprema renomiranih svjetskih proizvođača što jamči kako bi ostvarili najviše što mogu. I očekivati još veću proizvodnju.

Proizvodnja mlijeka na farmi je u visoku produktivnost i kvalitetu uz odlično su počeli.

Suradnju s Dukatom d.d. stalnom porastu, a produktivnost po minimalne troškove održavanja.

Objekt su gradili domaći izvođači, započeli su prije više od godinu kravi je na zavidnom nivou. Zadnjim mjerenjem prosječna proizvodnja ali i članovi obitelji znatno su dana, a početkom ove godine

30

Mljekarski u:\·t05/2007.

~==================== OTVORENA

po kravi iznosila je 32 litre dnevno, uz izvrsnu proizvodnu kondiciju svih krava u laktaciji. Valja napomenuti da su se sve oteljene krave dosad dobro oporavile i da nije bilo uginuća teladi i krava. Jedina šteta koju su do sada imali nastala je padom jedne krave koja je pritom slomila nogu. Važno je slušati struku, kaže gospođa Blaženka - to je pravi put do uspjeha jer nitko ne zna sve, a uz dobru suradnju sa stručnjacima koji dobro razumiju problematiku i znaju riješiti probleme može se postići veliki uspjeh.

Ponosni smo i zadovoljni, prije svega, što je nova farma puštena u pogon; to je plod našeg rada i upornosti svih ovih godina, kaže gospođa Blaženka.

Veći dio dana Novoseli provode u staji brinući se za telad i krave, a i da mužnja bude dobro obavljena.

Ovih dana otpočela je i proljetna sjetva, pa obitelj ima veoma mnogo

Slika 2: Krave izvrsnekondicijedale su preko 30 litara mltjekadnevno posla. Vremena je malo, a posla sve više i više. Ovako upornoj i radišnoj obitelji sve je dosad polazilo za rukom, a tako će biti i ovaj put.

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Upornosti, optimizma i nade sigurno im ne nedostaje. Poželimo im još mnogo sreće i uspjeha u proizvodnji mlijeka!!! ■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

NOVA FARMA

pranje

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljel«trski list 05/2007.

31

JZ OPG-a

Iz realizacije Operativnog programa razvoja "LAUFSTAJE" govedarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva niknulo je obiteljsko KOPRIVNICKO poljoprivredno gospodarstvo Marinka i Vesne •KRIZEVACKE ZUPANIJE V

V

V

V

-

Izgradnja staje sa slobodnim načinom držanja krava

Od projekta,

lokacijske i do tehničkog pregleda i uporabne dozvole, po sistemu "ključ u ruke". Izvođač "UNIMONT"iz Podravske Slatine.

Staja - jednostrana, 40 ležišta u 3 reda i 2 hodnika s rešetkom.

Hranidbeni hodnik: 4 metra + prva rešetka 3 m + 2 reda ležišta po 2,4 m + druga rešetka 2,5 m + treći red ležišta 2,5 m. Ležišta su s madracima. lzmuzište - riblja kost 2 x 3.

Laktofriz 1 700 litara.

Mikser za gnojovku.

Staja za sada nema sistem za kompjutersku hranidbu krava ni četku za krave, kao ni ispust za krave, što bi također trebalo ići uz kompletiranu staju.

Kredit HBOR-arealiziran nakon dovršenja i preuzimanja staje krajem 2006. u iznosu od 2,150.000 kuna.

Od toga utrošeno za staju s kompletnom opremom, 1,940.000 kuna.

Preostali dio od 210.000 kn utrošen je: za obrtna sredstva 70.000 kn, a za kupnju junica 140.000 kn. Dodatni kredit podignut u ERSTEbanci, od 338.000 kuna, također je utrošen za kupnju junica.

2006. Marinko je u Austriji kupio 29 junica simentalske pasmine za ukupno 478.000 kn, ili pojunici 16.482kn.

Cijena t ležišta i opterećenost građevinske dozvole,

~.::~\~:_:_:--

=--

Šimunić

Mr. se. Srećko Ladišić -

-----

=============li-~

Slika 1: Obitelj Šimunić, Defovi- općina Novigrad Podravski (0705.2006.)

kreditom po ležištu, bez kamata:

Cijena 1 ležišta, samo staja 48.500 kuna ili 6.554€ (eura) Opterećenost 1 ležišta, staja

32

= +

Slika 2: Staja u izgradnji (20.04.2006.)

M(jekarski list 05/2007.

<lJugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizt:Jodačima, mljekarama i trgot:Jcimadiljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Prrskočite posrednike, kupite junice direktno od proizi,odača!

<iJudite korak ispred! lm~estirajle u bolju budućnost!

do.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevc Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

IZ OPG-a junice = 64.982 kuna ili 8.781 € (eura).

Mogućnosti otplate kredita Po sadašnjoj cijeni 1 litre mlijeka E klase po 3,5 kune.

Opterećenost proizvodnje mlijeka, kreditom po 1 ležištu, 64.982 kn: 3,5 kn (cijena 1 litre mlijeka u E klasi) = 18 566 litara mlijeka. Na 1O godina po kravi za otplatu kredita godišnje treba izdvojiti 1 857 litara mlijeka.

Po mogućoj cijeni, ako bi 1 litra mlijeka E klase bila 2,5 kune.

Opterećenost proizvodnje mlijeka, kreditom po 1 ležištu, 64.982 kn : 2,5 kn = 25 993 litre mlijeka. Na 1O godina po kravi za otplatu kredita godišnje treba izdvojiti 2 599 litara mlijeka.

Cijena mlijeka u E klasi ne bi smjela nikada biti ispod 2,5 kune. I s tom računicom investiciju je moguće otplaćivati + kamata od 4 %.

Slika 3: Radovi su pri kraju... (30.07.2006.)

OSNOVNIPODATCIIPODATCIO DOSADAŠNJEM RAZVOJU U sustavu PDV od 2004.

Zaposlena su 2 člana obitelji.

Marinko i Vesna.

Struktura obitelji: Marinko Šimunić (1968.) (SSS - automehaničar + Tečaj za proizvodnju mlijeka), Vesna (1968.), Marko (1994.) (ide u 6. razred).

Struktura posjeda: 2000. - 12 jutara vlastite zemlje, od čega 7 jutara okućnice. 2007. - 17 jutara vlastite zemlje, od čega 8 jutara okućnice (u 6 godina kupljena je 5 jutara) + 15 jutara privatne u zakupu. Plan za dobivanje u zakup ili kupnju 35 ha državne zemlje nosi u sebi izgradnju još jedne staje i povećanje broja krava do 80 i zapošljavanje 1 radnika.

Struktura stada: 2000. - 5 krava simentalki. Od 2000. do 2006. kupljena je 7 + 8 holštajnki + 29 junica austrijskog simentalca. U vlastitom uzgoju uzgojena je 14 junica. U travnju 2007. - 39 krava (5 hol.+ 34sim.) + 12 bređih junica+ 13 mladih junica različitog uzrasta.

Ukupno 64 ženska grla.

Plan za 2007. - kupiti još 20 junica simentalki, tako da bude 60 krava u

34

Slika 4: Neke od ovih krava daju i do 9 000 litara mlijeka godišnje (05.01.2007.) novoj i staroj staji. Muška telad ide u prodaju s 2 do 3 tjedna starosti.

O problemima u držanju i uzgoju I o problemima moramo otvoreno i iskreno pisati. Hrvatski stočari i proizvođači mlijeka platili su, i još uvijek plaćaju, veliku cijenu vlastite životne škole i učenja na vlastitim i

tuđim

pogreškama. Hrvatska ima srednje poljoprivredne škole, ali malo seljaka koji su završili te škole.

Očito te škole nisu dobro ustrojene kada se na njima ne školuju seljaci koji se poslije vraćaju na svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i u proizvodnju, kao što je to u

Mljekarski list 05/2007.

IZ OPGzapadnoeuropskim zemljama. Uz držanje samo simentalca koji je ipak somatskih stanica oko 90 000. Nij, to, Hrvatska nema Centar za manjih tehnoloških zahtjeva od uvijek tako, ali odstupanja su uvije! holštajna. praktičnu obuku u govedarstvu i u granicama E klase. proizvodnji mlijeka, kao što ih imaju Sjetvena struktura: 7 jutara Sada pojedine prvotelke doje p« gotovo sve zapadnoeuropske prirodnih livada u zakupu u 2 30 do 36 litara, a samo je nekolik« zemlje, posebno pri srednjim i višim otkosa. Ove godine zasijat će 25 najslabijih oko 20 litara, ali ni jedn, poljoprivrednim školama. Onaj u jutara kukuruza za silažu grupe 380 i nije ispod 20 litara. Sve krave ka( Polevama koji su osmislili stručnjaci 390. Poslije kukuruza za silažu, drugotelke ispod 25 litara u vrh, iz Nizozemske i koji je trebao biti početkom rujna, na sve površine ići laktacije ići će van iz staje. specijaliziran samo za tehnologiju će talijanski ljulj.

Kakvu spermu nabavljaš za oplodnji držanja i uzgoja holštajna, nikada Hranidba krava: sjenaža, silaža, krava? nije dobio potrebnu podršku sijeno i kupovna smjesa od Nature Isključivo uvoznu spermu od elitni! hrvatskih stočarskih stručnjaka, a u Agro iz Đurđevca s 18 % proteina. U austrijskih i njemačkih bikova. interesu naših seljaka. Struka koja se jesen 2006. kupili su 60 rolo-bala O poljoprivrednoj mehani nije nametnula i koja se ne uvažava, sjenaže po 300 kn + PDV. Za ovu zaciji: Od 2000. kupljena 2 polovrn a koju ne potvrđuje razvijenost i godinu dogovorena je 150 bala DTSs traktora MF od 88 i 93 KS s duplon proizvodnja, negdje je zakazala. Pa lucemom po cijeni 320 kuna + PDV. vučom, te novo: trobrazni plug, roto ljutio se tko god hoće. kosa, pa-uk, grablje, prednji uto Proizvodnja mlijeka 2006.

Od Marinkovih 1O holštajnki varivač, izuzimač za silažu, 8-tonsk, Od 14 krava = 88 600 litara uvezenih iz Nizozemske, u 1. laktakiperica, prikolica za stajnjak ciji otišle su 3 krave, a ostalih 7 u mlijeka, isporučeno Vindiji d.d. cisterna kapaciteta 7 000 litara drugoj laktaciji. Zbog čega? Krave su Prosječno godišnje po kravi 6 328 Mehanizaciju i zemlju kupuju oc bile na vezu. Nakon teljenja više nisu litara. Najbolja krava 9 500 litara. prihoda za mlijeko, povrata PDV-a htjele jesti. Navodno zbog disloka- U kojoj klasi? kapitalnih ulaganja, te na kredit. cije sirišta. Samo 2 su otišle na kla- To ne trebaš pitati. Zašto to pitaš?

Svečano otvorenje staje biti će l Pa u E klasi, veli Marinko. nje, a 8je nakon liječenja uginulo.

2007. kada bude uređen okoliš oke Mikroorganizama oko 6 000, a Marinko sada u planu ima farme. ■

~~

~LGl .,,~~ Europski No.1 LGHIBRIDI KUKURUZA

LGHIBRIDI SUNCOKRETA

Anjou 211

Zuban

280

18,9

Anjou310

Zuban

310

21,4

LG23.06

Kvalitetni Zuban

320

21

10100

LG23.07

Polutvrdunac

330

20,3

10980

LG33.30

Zuban

380

23

11900

LG23.72

Zuban

380

21,3

12326

LG24.47

Zuban

450

23,1

12048

Burton

Zuban

450

23,7

13400

12625

LG24.11

Zuban

480

24

12099

ACCARO

Zub~n

490

AMPERE

Zuban

500

NOVO NOVO

NOVO NOVO

LG25.30

Zuban

530

24,6

13200

• sluJbenJrezuttatfprovedeni u Hrvatskoj1006 godlM

LGS3.80M

vrlo rani hibrid

visoki sadržaj ulja

DlaboloPR

srednje rani hibrid

visoki sadržaj ulja

LG56.65

srednje kasni hibrid

visoki potencijal prinosa ulja I zrna

DISTRIBUTERI: ABM d.o.o. Koprivnica, Jakšinić d.o.o. Sv. lvan tabno, Poljocentar d.o.o.

Križevci, PZ Čakovec, PZ Napredak 2upanja Sjemenarna Zagreb d.o.o. - uvoznik I distributer

LG hibrida za Hrvatsku HR 10000 Zagreb,

SJEN[NAIINA 2itnjak b.b„ tel.: +0385 (0)1 2499 505, + 385 (0)1 2405 200. fax: +385 (0)1 2499 508; ?a •,vb

Mljeko.rski list 05/2007.

32000Vlnkovcl, Marije Jurić Zagorke 13, tel.:+ 385 (0)32 308 589, + 385 (0)32 308 587, fax: + 385 (0)32 308 589 • http://-w.sjemenarna.llr

35

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

ltALI POSJEDIi proizvodnja mlijeka I

Srećko Ladišić

I

zadovoljni svojim radom i svojim poslovanjem u postojećim uvjetima.

Uspješni proizvođači i uspješni Pesimisti i optimisti u proizvodnji mlijeka, uzgoju stručnjaci, u svom životnom krava i gledištu na budućnost opredjeljenju optimisti, također su proizvodnje mlijeka nezadovoljni s puno toga, ali ipak Pesimista i optimista ima među rade i nastoje u postojećim uvjetima proizvođačima i među stručnjacima. raditi na proizvodnji i povećavanju Jednom prilikom mi reče jedan proizvodnje, i ono što je najvažnije, optimist, proizvođač mlijeka i zadovoljni su svojim radom. uzgajatelj krava simentalske Činjenica je da postoje dobri, slabi i pasmine, koji je od 3 krave kroz 7 loši igrači na svim poljima, kako u godina svoje stado povećao do 27 proizvodnji, tako i u kreiranju krava. "A reci ti meni, kada je u razvojne politike i njenom životu nešto veće napravio neki provođenju. Općenito, kako u pesimista. Iz dana u dan glavna tema gospodarstvu, tako i u svim ostalim razmišljanja i govora mu je društvenim djelatnostima. Tako je kuknjava, kako ništa ne valja, kako to od pamtivijeka u svim društvima se ništa ne isplati, te kako su drugi bilo i bit će. Tko ne shvaća i ne baš za sve krivi". razumije, i neće, ne možeš mu Uvijek je bolje u životu i radu objasniti. To naš narod lijepo kaže, imati pozitivan pogled na svijet i "pčela radi, muha radi". probleme s kojima se suočavamo.

Definitivno postoji velika Negativan pogled na svijet i razlika između optimista i probleme, pa tako i ljude, koji bi kao pesimista. Teje krivo ovo, teje krivo za nešto više ili manje trebali biti ono, teje kriv ovaj, teje kriv onaj, te odgovorni, ima negativan utjecaj na nema perspektive. Tako pesimista, naš vlastiti razvoj. Pesimist uvijek stručnjak, za naše proizvođače vidi oko sebe samo probleme koje bi mlijeka veli: "Ma, pusti ti njih, oni su netko drugi trebao rješavati i riješiti, ti u velikim problemima". da bi on i njemu slični mogli Da, a recite mi tko i u kojem funkcionirati i normalno raditi. poslu nije u problemima? I tako dok Optimist, pak, isto sagledava pesimisti brigaju brigu oko različitih probleme oko sebe i nastoji sam problema, stoje i tapkaju na mjestu, riješiti ono što može i mora. dotle se optimisti hrvaju s Svakako da su ljudi ti koji stvaraju ili postojećim problemima, rješavaju uzrokuju nastanke određenih što mogu riješiti i polako idu problema. Ipak, definitivno je naprijed. Naprijed i samo naprijed, pitanje, pitanje kritične mase, ideja i prema sve većem broju krava i većoj opredjeljenja u određenom proizvodnji mlijeka i prema sve momentu ili vremenskom razdoblju, boljim vlastito uzgojenim kravama. pa tako i samih ljudi. Vidimo da su u Ima li drugoga rješenja? Ne, nema Hrvatskoj u proizvodnji mlijeka i drugoga rješenja!!! uzgoju krava neki uspjeli, i da su Neki dan (1O. travnja) mi u

36

Mr. se.

uredu veli jedan optimist: •~asam ti od jesenas već 4 puta kosio travu, baš onako kako ti govoriš i pišeš u Mljekarskom listu. Nema ti boljega posla od proizvodnje mlijeka.

Imam ti samo sjenažu, silažu i nešto malo sijena od ljetnih otkosa.

Smjesu kupujem gotovu od tvornice stočne hrane".

A, koliko sada imaš zemlje i koliko krava?

"Pa zemlje ti imam 23 rali Uutra) i 25 krava+ junice (sve simentalke)".

Koliko si prošle godine predao mlijeka? .

"Preko 120 000 litara od 20 krava.

Ove godine će biti još više jer sam povećao stado za 5 krava".

Super, to je dobro, tih 5 krava više, ove će ti godine kao prvotelke proizvesti najmanje 25 000 litara mlijeka. To su tvoje prvotelke?

"Da, moj vlastiti uzgoj".

Od kojih bikova?

'1a ti uzimam spermu samo od elitnih austrijskih i njemačkih bikova. Ovo drugo ti mene ne zanima. Ja ti imam dobru krmu i zadovoljan sam svojim kravama."

To si dobro rekao, imaš dobru krmu.

"Pa ne možeš imati dobre krave, ako nemaš dobru krmu i dovoljno krme.

Kako sam povećavao proizvodnju krme i kvalitetu krme, tako su ti i moje krave postajale sve bolje i bolje sa sve većom proizvodnjom mlijeka".

Isti dan mi jedan mlađi pesimista reče: "E,ja ću raditi tako kako vi kažete kada i vi budete imali krave i štalu. Ništa vam se to ne isplati. Ne ide to tako kako vi mislite".

A koliko sada imaš zemlje i koliko krava?

Mljekarski li,t 0.5/2007.

✓

-

1971 V 36 V 2007 godrnaj

E.dePiennes bb,Vrbovec

Snažni, Izdržljivi, Pouzdani ... dlBELARUS·

. -~

KREDITIDO 10 GODINA BEZ UĆEŠĆA I JAMACA

Traktori a.BEL.RU4 od 81 KS do 212 K~

U ponudi: prikolice,balirke, omotači bala, prikolicei utovarivači za gnoj, cisterne za gnoj, okretači i sakuplje: sijena, podrivači, gruberi, plugovi, tanjurače, prskalice, rotacione kosilice, prednji i stražnji utovariva mehanizacijaza sadnju krumpira,rotodrljače, sjetvospremači, sijačice itd...

Budite slobodni kontaktirati nas: Jurval d o.o., Vrbovec, Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-82 Servis I rezervni dijelovi: 01/2729-900' fax: 01/2792-035; e-mail: jurval@Jurval.hr;Osljek, Sv. L. B. Mand1 239 (Čepinska}: tel; 031/281-181: tel/fax. 031/281-182;e-mail:jurval.osijek@jurvalhr; web:www.jurval.hr

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

"Zemlje imam 13 jutara (rali) i 7 krava".

Koliko si prošle godine od tih 7 krava predao mlijeka?

"Negdje malo više od 20 000 litara".

To po kravi najviše dođe oko 3 500 litara godišnje, s telićima. Malo.

Kakva ti je sjetvena struktura?

Koliko imaš ljulja, koliko siješ kukuruza, a vjerojatno siješ i nešto žita?

"Pa, imam 1 jutro ljulja, sijem 7 jutara kukuruza, 2jutra žita, a ostalo su stare livade".

Od kukuruza koliko ide u silažu, a koliko u zrno?

"Pa, pola-pola; 3,5 jutra u silažu".

Pazi, 3,5jutra kukuruza za zrno + kukuruzovina i 2 jutra žita, zrno + slama. Od kukuruzovine i slame nema proizvodnje mlijeka. Ti bi na 13 jutara zemlje trebao imati 13 krava + junice, i godišnje od 13 krava Slika 1: Obitelj Dolenecna okupu predati najmanje 65 000 do 78 000, pa i do 90 000 litara mlijeka. To ti je veliko gospodarstvo, s perspekti- čemu ovisi plan daljnjeg razvoja od 5 000 do 7 000 litara godišnje po vom daljnjega razvoja do velikog OPG-a.

Struktura stada i dosadašnji gospodarstva s 35 do 45 krava. kravi. Očito nešto dobro ne radiš.

OPG Božidara i Slađane razvoj: 2000. - 3 krave; 2005. na "Ma, manite vi vaše priče! Zemite si Dolenec (Delovi, općina Novigrad Danima travnjaka kupljene 4 junice vi krave i štalu, pa daj a to vidim".

Podravski, Koprivničko-križevačka (županijski kredit). Iste godine stari Hoćeš ti umjesto mene biti županija) štagalj su preuredili u staju s 20 poljoprivredni savjetnik? Tvoji U sustavu PDVod 2006. vezova, uglavnom vlastitim novcem. savjeti bi vjerojatno bili drugačiji od Struktura obitelji: Božidar 2006. kupuju još 3 krave i 3 bređe mojih. Drugi puta ćemo nas dvojica Dolenec (1971.) (8) i Slađana (1975.) junice, a iz vlastitog uzgoja u otići nekima koji slušaju savjete i (8), Silvija (1992.) (ide u osmi proizvodnju je ušlo 5 mladih krava. struku i kojima se proizvodnja razred), Romina (2000.), i mama 2007. - 19 krava+ 3 bređe junice+ mlijeka isplati; to će biti tvoja Slavica Pavlović (1943.).

8 mladih junica. praktična edukacija, pa ćeš vidjeti da Važno je napomenuti da je Momentalno u mužnji je 9 je to baš kako struka kaže i kako ti Božidar zaposlen i da u tjednu ima krava + 10 zasušenih. Za prva tri piše u Mljekarskom listu. dvostruko radno vrijeme: rad u firmi i mjeseca, siječanj, veljaču i ožujak I tako je to u životu. Neki vide rad na OPG-u, što zahtijeva daleko isporučeno je više od 14 000 litara pa ne vide, čuju pa ne čuju, pročitaju veće fizičke napore. Odlika je ovo mlijeka u E klasi. Najbolja krava u pa kao da nisu pročitali. Vrlo teško i izuzetno vrijednih i odvažnih ljudi. vrhu laktacije doji 26 litara, a ostale sporo mijenjaju svoj ustaljeni i Struktura posjeda: 14 jutara oko 20 litara. Do sada nisu imali plan naučeni djedov i očev način rada i vlastite zemlje, od čega okućnice 7 za odabir sperme, već kako razmišljanja. jutara. Zemlje u zakupu za sada još veterinar donese.

Primjer iz prakse, optimizam i nemaju. Traže u zakup državnu Smjesu prave sami. Kukuruz, soja, razvojna politika OPG-a.

Razvoj iz maloga u srednje zemlju koju bi poslije htjeli kupiti, o suncokret, zob, pšenične posije. Po

38

1vt/Jekarskihst 05/2007.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

kravi dnevno troše oko 4 + 4 kg smjese (? - moramo poraditi na hranidbi).

Dva silosa drvena - 15 m x 4 x 1,5 m za kukuruznu silažu. Sjenaža: rolo-bale.

Sjetvena struktura: 2,5 jutra talijanskog ljulja u 5 otkosa + 4jutra prirodne livade u 2 otkosa + 7 jutara kukuruza (3,5 za silažu + 3,5 za zrno) + na istim površinama talijanski ljulj Uesen, zima, proljeće)

+ 0,5jutraječma.

Za sistem sjetvene strukture na istih 7 jutara: kukuruz pa talijanski ljulj, pa opet kukuruz (proljeće ljeto : jesen - zima - proljeće).

Slađana veli: ;'Pa, kako bi mi živjeli kada imamo malo zemlje". Bravo!

Kreditna zaduženost: Kredita - oko 150.000 kuna. Od kredita kupljen novi traktor 39 KS, roto-kosa 185, utovarivač za gnoj, vilice za rolo-bale, laktofriz kapaciteta 200 litara, muzni uređaj s 2 kante. Traktor od 75 KSdupla vuča i ostali priključci su kupovani prije.

Plan daljnjeg razvoja Brži razvoj ovisi o dobivanju zemlje u dugogodišnji zakup, ili kupnji državne zemlje. Sporiji razvoj, bez obzira na državnu zemlju; proširenje staje za još 10 krava, izgradnja 3 betonska silosa i nabava izuzimača za sjenažu i silažu, izgradnja gnojišta, uređenje ispusta za krave i junice, kalcizacija i izmjena sjetvene strukture - samo ljuljevi i kukuruz za silažu, TDS, DTS, lucerna, crvena djetelina, uzimanje u zakup i kupovina privatne zemlje, rad na selekciji sperma samo od elitnih austrijskih ili njemačkih bikova, krave od 25 do 35 litara u vrhu laktacije, rad na podizanju kvalitete voluminozne krme i kupovina gotove tvorničke

~fijekarskilwt 05/2007

Slika 2: Puna staja - mlijeka k 'o u priči I smjese.

O ulasku u Europsku uniju. "Za EUti nama toga još puno nedostaje.

Od svega u ovih 7 godina nisam si još ni bicikl kupila. Doduše imamo 2 auta, ali ja bih u Uniju htjela ići na biciklu", kroz smijeh veli Slađana. Što se tiče našeg govedarstva i naše proizvodnje mlijeka, Slađana je gotovo u pravu. Tu smo mi još uvijek negdje na nivou bicikla.

Budućnost svakako pripada optimistima.

UČITI I STALNOUČITI! U veljači ove godine, sastali se gotovo svi stručni savjetnici stočari Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) u Koprivnici na radionici "Hranidba krava". Predavanja o hranidbi krava držao nam je, a tko bi drugi nego naš dragi i uvaženi prof. dr. se. Darko Grbeša. Bio ti je naš profesor i u Americi i veli da tamo ima krava koje godišnje daju 14 000 litara mlijeka.

Mila majko, koliko te dnevno nadoje!

Tko ih samo stigne nahraniti? Kakvu travu, sjenažu i silažu jedu? Kolika li "rukača" za takvu kravu treba? E, mnogi ne znaju što je to rukača. Tako se nekada u Lici zvala drvena posuda u koju se muzlo mlijeko. A te su posude izrađivali kuterevci. A kuterevci vam žive u selu Kuterevu na obroncima Velebita poviše grada Otočca. Tamo vam sada više rijetko tko drži krave. Veća atrakcija su medvjedi, i to oni pravi, a hrane ih travom, djetelinom i lucernom.

Eto, sada vidite da i stručnjaci trebaju povremeno ići u školu i na predavanja. Ponovi i nauči nešto novo - zlatno je pravilo! To vrijedi i za vas. A ono, savjetnik u selu zakaže predavanje, a neki nemaju vremena jer imaju previše posla i ne stignu ili ih ne interesira. Oni, eto, znaju sve.

"Ma što će on meni pričati kako se hrani krava i kad se kosi trava". ■

39

IZ HRVATSKE

GOSPODARSKE

KOMORE

PRVAKONFERENCIJA O SIGURNOSTIHRANE U REPUBLICIHRVATSKOJ Opatija, 26. • 28. ožujka 2007.

Tijekom dva radna dana Konferencije prezentirano je deset radova te održan Okrugli stol na temu Primjena HACCP-au mesnom i mliječnom sektoru.

Sudionici konferencije donijeli su sljedeće zaključke: 1. Svjesni važnosti koju za zaštitu zdravlja potrošača ima razvoj sustava sigurnosti hrane, osobito u suvremenom društvu obilježenom značajnim promjenama u načinu života i potrošnji hrane, pozivaju nadležna tijela, subjekte u poslovanju s hranom, strukovne udruge, fakultete i cjelokupnu stručnu javnost da svojim aktivnim pristupom, inicijativama i prijedlozima doprinesu razvoju i ostvarenju ovog sustava.

2. Imajući u vidu započeti proces pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, predlažu nadležnim tijelima da donesu plan za pomoć u prilagođavanju hrvatskih tvrtki standardima Europske unije, s ciljem da u razmjerno kratkom roku budu osposobljene za primjenu i provođenje relevantnih propisa EU te da i u europskom kontekstu budu prepoznatljive po kvaliteti i sigurnosti svojih proizvoda.

3. Uzimajući u obzir složenost uvjeta poslovanja i trendove okruženja u kojem djeluju naše tvrtke, te svjesni da njihova

40

konkurentnost u značajnoj mjeri ovisi o kakvoći i sigurnosti proizvoda i usluga, usmjerenosti na potrošače i društveno odgovornom poslovanju. potiču subjekte da aktivno sudjeluju u izgradnji novog sustava sigurnosti hrane te usvoje pristup usmjeren na izgradnju i unapređivanje vlastitih sustava i razvoj vlastite sposobnosti da oblikuju i pružaju takve proizvode i usluge.

4. Svjesni da se donošenje zakonodavstva, sustav inspekcija i laboratorija, te samokontrola, koju provode subjekti, među­ sobno uvjetuju i čine elemente istoga sustava, pozivaju nadležna tijela da pokretanjem ili podrškom odgovarajućim projektima osiguraju uvjete koji će svim uključenim stranama omogućiti usvajanje i razvoj znanja potrebnih za kvalitetno funkcioniranje sustava.

Piva konferencija o sigurnosti hrane u RH okupila je predstavnike nadležnih tijela, drugih institucija te poslovnog sektora kako bi se predstavili i raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti hrane u Hivatskoj te najavite daljnje aktivnosti.

5. Uzimajući u obzir da su primjereno obrazovanje, stalno stručno usavršavanje te interdisciplinarni pristup bitni činitelji za uspješno funkcioniranje sustava, pozivaju nadležna tijela, subjekte u poslovanju hranom, relevantne visokoškolske ustanove i strukovne udruge na unapređenje kvalitete obrazovanja u području sigurnosti hrane. Pozivaju fakultete i tvrtke na snažniju suradnju i razmjenu iskustava na ovom području, snažnijim uključivanjem fakulteta u praksu, zajedničkim projektima i organiziranjem stručnih skupova.

6. Uviđajući potrebu što bržeg donošenja provedbenih propisa, pravilnika i vodiča, važnih za brzinu prilagodbe naših tvrtki zahtjevima EU, predlažu da se što prije izrade propisi usklađeni s EU te vodiči za njihovu primjenu, ponajprije vodiči za uvođenje i primjenu HACCPsustava. ■

ELEKTRIĆNI PASTIRI

- 33 godine s Vama - 5 % ako kod kupovine priložite ovaj kupon - energija 2 - 3 - 4 - 6 J - solarno napajanje

ESTEL-ZORKO

KRIŽEVCI, Koprivnička 25 tel. 048 / 682 - 717

Mije/carski/;,st 05;2007.

---,,.Porta ,-.r

'

••

A Division

"'

of PortaSdenc:e

Ine:.

veterinarskamreža www.vetnet.hr

Predstavlja

prvi put u Hrvatskoj:

Porta!iCC~ Digitalni čitač somatskih stanica Najveći gubici u proizvodnji mlijeka nastaju zbog mastitisa, a poglavito zbog subkliničkog mastitisa koji je moguće dokazati jedino laboratorijskim pretragama, čije rezultate nerijetko čekamo predugo. Svi znamo da se problematične krave moraju izdvojiti i odmah terapirati. Ali, kako brzo i točno prepoznati problematične

krave? Kako uštedjeti dragocjeno vriJeme i novac? Kako spriječiti da se subklinički mastitis (koji još uvijek možemo jeftino riješiti) pretvori u klinički manifestnu bolest ( čije rješavanje je neizvjesno i košta daleko više). Kako održati zadovoljavajući nivo profita, ako se smanji cijena mlijeka i poskupe troškovi hrane?

Kako ostati konkurentan i ispred drugih?

Odgovor je jednostavan: ustr~iiti efikasan menadžment stada i koristiti najnovija sredstva provjerena u razvijenim stočarskim zemljama. Jedno od efikasnih. cjenovno pristupačnih i vrlo zahvalnih uređaja je PORTA SCC brojač somatskih stanica.

POJEDINAČNI

Broj somatskih stanica

SKUPNI UZORAK ( iz laktofriza J

2.330.000

Mastitis ima cijelo stado

Klinički mastitis

800.000

> 80% krava u stadu ima mastitis

Klinički mastitis

200.000

Oko 15% krava u stadu ima mastitis

Vjerojatan ~ubklinički mastitis ( granična vrijednost )

Vjerovatno 5% krava u stadu ima subklinički mastitis

Zdrava

<50.000

UZORAK ( 1 muzna krava ►

Kada se dobiju rezultati. može se odmah pristupiti terapiji i odvajanju problematičnih životinja. Konačno znamo što nam se događa u stadu i to znamo ODMAH! • PORTA SC'C je vrlo jednostavan • Pogodan.

• Kvantitativan.

• Brzo prezentira rezultat.

• Lagan za upotrebu.

• Razumne cijene.

• Malog početnog ulaganja.

za upotrebu.

Sastoji se od trakice za baždarenje,

pipete. testne trakice i test otopine.

Najbolji rezultati se postižu na farmama koje imaju razrađen menadžment stada.

Aparat i testne kitove moguće je naručiti u Veterinarskoj Mreži d.o.o. 01/6594-700, 01/6594-705

TRŽIŠTE

T„ ~

STOKE

V

V

TRZISTE STOKE Krešimir ]akuš, dipl. ing.

U idućem razdoblju ne očekujemo na tom dijelu poljoprivrednog tržišta. Potražnja će, uglavnom, biti veća od ponude, a cijene će se i dalje zadržati ovako visoke, što će biti i potpomognuto najnovijom situacijom na tržištu svinja.

U Republici Havatskoj je stabilno na tržištu teladi

U odnosu na lanjske cijene, cijene simentalske teladi u otkupu i na stočnim sajmovima u tjednu do 08. travnja ove godine više su za 4,34 posto. Prosječna otkupna cijena iznosila je 23, 79 kn/kg i neznatno je viša u odnosu na cijene od prije dva tjedna.

Potražnja, ali i ponuda, bila je vrlo dobra. Otkupne cijene muške simentalske teladi (80 - 160 kg) bile su u rasponu od 22 do 27 kn/kg, dok su cijene ženske simentalske teladi bile od 20 do 24 kn/kg, ovisno o kvaliteti.

značajnije promjene

se i dalje u Rumunjskoj 187,01 eura/100 kg, zatim Poljskoj 237, 11 eura/100 kg, dok su najviše cijene evidentirane u Grčkoj 392,98 eura/100 kg i Portugalu 382, 1O eura/100 kg.

RH - rast cijena junadi

u odnosu na lanjske cijene niže za 1,91 posto. Bikovi simentalske pasmine otkupljivani su po cijenama od 11 do 13,50 kn/kg, dok su junice tržene po cijenama od 10 do 13 kn/kg uz prosječnu cijenu od 10,96 kn/kg.

EU - pad otkupnih cijena

Tržište junadi lagano oživljava.

Otkupne cijene junadi simentalske pasmine iz tjedna u tjedan lagano rastu, no taj rast nije spektakularan.

Bilježi se porast od tri posto u razdoblju od siječnja do travnja što je za ovo tržište vrlo značajno s obzirom na, moglo bi se reći, dugotrajno razdoblje (oko 1O mjeseci) niskih otkupnih cijena junadi. Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine (>450 kg) u tjednu do 08. travnja 2007. godine iznosila je 12,35 kn/kg što je

junećeg mesa

Na europskom tržištu izostao je rastući trend otkupnih cijena junećih trupova R3 klase koji je bio svojstven za razdoblje od početka veljače pa do sredine travnja.

Tijekom ožujka bilježi se padajući trend prosječnih otkupnih cijena junećih trupova R3 klase na razini EU - 27. Prosječna otkupna cijena u tjednu do 01. travnja ove godine iznosila je 306,28 eura/100 kg što je niže za 7,21 posto u odnosu na lanjske cijene. Najniže cijene bilježe

Početak sezone trženja janjadi u punom je jeku. Vrlo dobra ponuda, ali i velika potražnja, okarakterizirala je prvi tjedan travnja ove godine. Prosječna cijena janjadi porasla je za oko 3 posto u odnosu na cijene od prije dva tjedna. Na kontinentalnom području najčešća cijena janjadi je od 20 do 25 kn/kg, dok je na području jadranske Hrvatske cijena janjadi do 35 kn/kg.

U idućem razdoblju očekujemo i dalje dobru ponudu i potražnju

.

J

2007.god.

Dalmacija, Istra i

živastoka telesimental(80160kg) teleholštajn(80160kg) junica simental

(zaklanje) junicaholštajn (zaklanje) biksimenta1

(>450kg) bikholštajn(300450kg) krava simental

42

Primorje

mBI.

lijeu~

2006.god. dlUVJ

Kontinentalna Hrvatska HRVATSKA prosjek

raspon cijena rasponcijena PROGNOZA min.

(CIJENE)

mio.

mat.

-

HRVATSKA prosjek promjena 14.tj,2007.godJ promjena 14.tj.201JĐ.god.

14J12.tj. %

14.tj.

02.-08.04.

14.tj.

Belai, eška Danska Niemačka

23,79

0,63

22,80

4,34

--

22,00 23,00

22,50

0,00

19,42

15,86

--

--

10,00 13,00

10,96

5,59

11,19

-2,06

---

----

9,00

9,00

9,00

5,88

9,89

-9,00

13,00 18,00 11,00 13,50

12,35

0,98

12,59

-1,91

10,00 11,00

10,50

0,00

10,00

5,00

(zaklanje)

10,00 11,00 4,00

8,00

5,99

2,57

6,27

-4,47

janjad

23,00 35,00 18,00 28,00

25,82

2,46

23,88

8,12

r21,1,au"~

ti:! 11'.i'} ~~

•m• 100(,J t Co!J104.:00t ~·DoJI N007 01.04.07.!~. DCl:'-'(IJ 2f.!J7 /~ D:J02OJ=:OCi, 254,45 -O16 -240 -117 -0,68 26879 0,03 -0,47 314f.O -10,83 20018 -145

Grčka

392,98 SPan-0lska 333,61 francuska Irska 2ffi32 ltali·a TIIJ.53 Lutw,Lu1~ JJ.1,68 Malta 3ill.2!i Nizozemska 29739 Austuia lli.28 Pol'sk1 237,11 PortuQal l:1210 Rumunisk, 187,01 Slovenija 29292

m.oo

22,00 28,00 20,00 27,00

---

janjadi. ■ Prosječne otkupnecijenejunećih trupova R3klase (bikoviod 12 do 24 mj.)(euro/100kg)

HRVATSKA - cijene(lm/kg)

r---- ✓

RH - vrlo dobra ponuda i potražnja janjadi

-1,65 000 -1,68 0,26 -1,03

0.00

413 0,84 -1600 -0,85 -1333 -511 3,01 -1,12 -6,64

O00 2,71 -2.42 -165 -296 -044 7,00 -3,68 0,38 -000 4,42 26791 -0,70 Strnčfa -4,05 2,00 ffnška 313.llO S~edsk, 3,29 279,59 ·2.71 iel,ti 6rnan,1i 200[i6 6,23 O46 fV -7.21 •1,02 .

306.21 Izvor: EU-komisija,obrada TISUP-MPSVG

Mljekarski list 0,5/2007.

IZ UDRUGA

ODRŽANAGODIŠNJA SKUPSTINAUDRUGE PROIZVOĐAČA MLIJEKA KIM KARLOVAC V

23.03.2007. godine održana je (u hotelu Duga Resa) Godišnja skupština Udruge proizvođača mlijeka KIMKarlovac.

Udruga je osnovana 1999. godine na inicijativu grupe proizvođača mlijeka i registrirana je u Uredu za opću upravu Karlovačke županije. Upis je izvršen 08.02.2000. godine pod registarskim brojem Udruge 04000581.

Zdenka Močnik -

mljekarskom udrugom radila na Sjedište Udruge je u Karlovcu, a Plan rada Udruge za dolazeće edukaciji svojih članova kao i svih razdoblje bit će edukativnog karaku svom djelokrugu pokriva proizvozainteresiranih.

Održana su tera; posjete Koprivničko-križeva­ đače otkupnog područja KIM-a: stručna predavanja, prezentacije i Karlovačku županiju, dio Zagrečkoj županiji, sajmovima i slično. radionice, a predavači su bili bačke županije, Sisačka-moslavačku Nastojimo pomoći svojim stručnjaci HZPSS-a:mr. se. Srećko županiju, Primorsko-goransku žučlanovima u svim segmentima koji Ladišić, Damir Pejaković, dipl. ing. paniju. su od zajedničkog interesa, a i lvojuras, dipl. ing.

O radu Udruge tijekom 2007. pretpostavljamo da će i privatizacija • Budući da je za veće proizvođače KIM d.d., tvrtke kojoj prodajemo godine izvješće je podnio predsjedvelik problem radna snaga, mlijeko, donijeti pomak i stabilnost nik Udruge, te je naveo sljedeće: Udruga je potaknula i pitanje u svakom pogledu svim proizvo• Udruga je radila na povratu uvoza radne snage. I uz veliku đačima mlijeka. državnih poticaja za mlijeko, nezaposlenost u RH za rad u odnosno obeštećenju proizUsput zahvaljujemo svima koji poljoprivredi nema zainteresivođača koji su iz kategorije težih su nam financijski pomogli tijekom ranih radnika. Stoga je upućena proteklog razdoblja, a to su: KIM uvjeta gospodarenja dospjeli u zamolba nadležnim institucijama ravničarsku kategoriju.

Nakon d.d., Karlovačka županija, Grad da odobre uvozne dozvole nekoliko održanih sastanaka s Duga Resa, Grad Karlovac i Hrvatska radnicima u poljoprivredi. predstavnicima županijske vlasti i mljekarska udruga. ■ MPŠVG, obećano je da će proizvođači dobiti jednokratno obeštećenje. lako model nije pronađen, pretpostavlja se da će sredstva biti namirena iz Fonda za ruralni razvoj i sredstava Zupanije. Ovo bi svakako bio poticaj proizvođačima mlijeka, kojima je proizvodnja mlijeka osnovni izvor prihoda (dohotka), na povećanje proizvodnje mlijeka.

Nažalost, interes za poveća­ njem proizvodnje je mali iako je ovo područje tradicionalno orijentirano na stočarsku proizvodnju (što govori i podatak da operativnom programu razvoja govedarske proizvodnje nije pristupio ni jedan proizvođač ovog područja).

• Udruga je u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatskom Radionica održana 10. 05. 2006.

Ml.fekarski list 0512007.

43

IZLOŽBE

~=========================

I KRAVE FRIZIRAJU ZARNE? -

]osip Vrdoljak,dipl. ing.

Oduševile su nas prekrasne krave, njihova dlaka, papci, dotjerani repovi, kičice na repovima, savršene proporcije - svaki dio njihova tijela izgledao je kao nacrtan, gotovo nestvaran.

Međutim, da odmah bude jasno, nije to posebni dar majke prirode francuskom stočarstvu. To je proizvod rada timova ljudi koji pomno rade na svakome detalju, na svakoj životinji, da bi svaka od njih zasjala u punom sjaju i pokazala najbolje odlike svoje vanjštine.

U odjeljak za uređivanje su ulazile "obične" krave, a van su izlazile sjajne, savršene životinje. Životinje kakve vidimo samo na reklamama.

Tretman uređivanja započinje šišanjem mašinicama i skraćivanjem dlake na idealnu dužinu, kako bi nakon toga puderom i gelom dotjerivali tako skraćenu dlaku doslovno do savršenstva.

Isti postupak odstranjivanja svih suvišnih dlačica električnim mašinicama uslijedio bi i na vimenu kako bi nakon toga na red došao i rep. Posebna pažnja posvećuje se kičici repa šišanoj mašinicom koju skraćuju da bi na samome kraju, uz pomoć ljepljive trake i plastične spajalice, u podšišanu kičicu stavili umjetnu, dugu, besprijekornu kičicu repa.

Salon International de l'Agriculture, skraćeno SIA ili kako bismo mi rekli poljoprivredni sajam, organizira se u Parizu svake godine u mjesecu ožujku, u 9 hala na površini od 2 147.990 m • Vrhunski genetski potencijal krava, ovaca i koza Francuske izložen je i sjaji u najljepšem svjetlu. Različite pasmine krava, ovaca, koza te razne vrste kućnih ljubimaca sve su kao po špagi raspoređene u ogromnim halama te sjaje i kićopere se kao u nekom modnom katalogu.

11

11

l,Llf

Slika 1:Najbitnijaje estetika

Slika 2: Svi su željeli vidjeti novemodnetrendove M/jekar.~kilist 05/:!007.

IZLOŽBE Francuzi ulažu ogroman trud da bi prezentirali svoje krave i ostale životinje. Vlasnici tih životinja, doista ništa ne prepuštaju slučaju.

Najasno i čitko ispisanim podatcima prezentirane su sve proizvodne vrijednosti i karakteristike životinja, a posao uređivanja "eksterijera" svoga blaga prepuštaju ekipi koja se bavi isključivo time - zajedno su savršen tim.

Na prošlogodišnjem sajmu u Gudovcu bilo je zadovoljstvo vidjeti da su i uzgajivači u Hrvatskoj počeli uređivati svoje životinje.

Naime, mnogi nisu odoljeli urediti svoje krave i prezentirati ih u najboljem svjetlu.

Nadamo se da će tako biti i ubuduće.

Slika 3: Lijepouređena krava ponosje svakogvlasnika Kako slike govore više od tisuću riječi, pogledajte dio procedure

V

uređivanja

životinja koju smo zabilježili prilikom posjete sajmu. ■

"Grupa MIBOP"d.o.o.

NAJKVALITETNIJI EUROPSKIPROIZVOĐAC POPRATNE OPREMEZAUZGOJSTOKE: a.n=-~

ZASTUPNIK TVRTKE

ZA KRAVE, KONJE,TELAD,PRASAD, OVCE,KOZE

fili!!!!

- POJILICE - SVIH VRSTA I MODELA - TERMO POJILICE -PREGRADE -SKREPERI -GRIJAČI - PROTOČNI SISTEMI ZAGRIJAVANJA

- SOLARNE PUMPE -ČETKE ZA MASAŽU I ČIŠĆENJE KRAVA - NOVO NA TRŽIŠTU

I "SUEVIA HAIGES" GmbH - Njemačka KORISTITE JEDNOM I UVJERITE SE ZAUVIJEK

"Grupa MIBOP" d.o.o., lvana Pintarića 29, 10 290 Zaprešić, Ivanec Bistranski tel: 01 3357 932 fax: 01 3357 933 Mljekarski list 05/2007.

E-mail: mibop@email.t-com.hr 45

STUDIJSKO

PUTOVANJE

STUDIJSKO PUTOVANJE SPOSJETAMA NAJPOZNATIJIM SIRANAMA ITALIJE, ŠVICARSKE I FRANCUSKE TE POSJET POLJOPRIVREDNOM SAJMU UPARIZU U organizaciji USAIDCroatia, Word Leaming Croatia i firme DAJ.organizirana je stručna ekskurzija u Italiju, Švicarsku i Francusku radi obilaska najpoznatijih privatnih mljekara. odnosno sirana. uz mogućnost kontakta s njihovim vodećim ljudima. Mnoštvo tehničkih informacija i novih saznanja pomoći će u daljnjem radu kako ljudima u struci, tako i proizvođačima te omogućiti da naši ljudi što bolje razumiju situaciju na području proizvodnje sira u EU kao i najnovije tehnologije proizvodnje mlijeka i sira.

------------------------------Dario

Stručno osmišljenim posjetama

raznih lokacija posebno su bila sanitarnih i higijenskih zahtjeva u malim i velikim mljekarama (HACCP), prednosti koje donosi registracija zaštićenog i zemljopisnog podrijetla sirevima i mliječnim proizvodima na tržištu, područje moderne tehnologije u proizvodnji i preradi mlijeka kao i tradicionalne tehnologije nasuprot modernim metodama proizvodnje mliječnih proizvoda.

Već smo pri prolasku Slovenijom razmišljali o tome što ćemo vidjeti na našim prvim odredišnim točkama u Italiji, zemlji kojaje među vodećim u svijetu po proizvodnji sira i vina te hoće li naša očekivanja biti ispunjena. Tako je prema programu putovanja dana S. ožujka 2007. naš prvi cilj bila jedna od najpoznatijih sirana Consorzio per la Tutela del Formaggio Montasio u području pokrajine Veneto, gdje se proizvodi istoimeni sir MONTASIO. To je auhtotoni kravlji sir za koji se primjenjuje tehnologija iz 1775. godine, a proizvodi se od nepasteriziranog mlijeka. U prodaju ide nakon 60 dana zrenja koje može trajati čak 2 - 3 godine. Sama sirana obuhvaćena područja

46

Zagorecdipl. ing.1

funkcionira od 1923. god. i to kao zadruga (8 zadrugara, proizvođača mlijeka), a dnevno prerađuje 3 000 lit. mlijeka. Zanimljivo je da proizvode jedan sir istom tehnologijom, koji tada zrije različito vrijeme (u prosjeku 2 - 1O mjeseci i više) te na taj način nastaje nekoliko vrsta sireva, pa se na tržištu prodaju pod različitim imenima. Posjet ovoj sirani ostavio je na nas različite

utiske, no kod većine su očekivanja bila veća, posebno u vizualnom dojmu.

Za razliku od prethodnog, sljedeći naš posjet sirani VICENTINO u okolici Vicenze, ostavio je potpuno drugačiji utisak. Ovasirana proizvodi svjetski poznati sir od kravljeg mlijeka GRANAPADANO,a primjer je to tradicionalne proizvodnje sira modernom tehnologijom. Mlijeko

Slika 1: Zaštitni znak poznatogtalijanskogsira GRANA PADANO Mljeka.rskili~t 05/2007.

NO,ACK Zašto Twi oensor1:11?

NOACK d.o.o. Zagreb, Vodovodna 20 A tel. 01/ 3692 010; fax 3692 011 e-mail:noackcro@zg.t-com.hr www.noackgroup.co1

Zato jer poznavanje i uvažavanje zahtjeva korisnika predstavlja osnovu razvoja kvalitetnog analitičkog testa i zato jer razvojni timovi proizvođača testova pokušavaju odgovoriti na sljedeće zahtjeve: • što kraće trajanje testiranja • preciznost • pouzdanost • što niže granice detekcije • jednostavna upotreba • mogućnost korištenja u terenskim uvjetima • multianalitičnost • rentabilnost.

Procijenite sami na koje zahtjeve odgovara upotreba receptorskog testa za dokaz beta-laktama i tetraciklina u uzorcima svježeg mlijeka

unisensor ~

Procedure:

2. Uložiti mikrojažice u plastični držač

točnost

preciznost ponovljivost vjerodostojnost

multianalitičnost

5. Uložiti trakicu

brzina ostalo u ponudi: kontrola higijene i efikasnosti postupaka čišćenja: A TP bioluminiscencija, određivanje ostataka proteina, kontaktna inokulacija, proizvodi za uzorkovanje mikrobiologija: 3M Petrifilm, dehidrirane i podloge spremne za upotrebu kontrola proizvoda: šećeri, vitamini, kiseline, alkoholi, acetaldehid, amonijak

STUDIJSKO

PUTOVANJE

otkupljuju iz određenog područja (zona od Padove prema Veroni) koje ima svoje naglašene posebnosti i karakteristike, pa je tako sir i dobio status izvornog zaštićenog proizvoda. U cjelokupnoj organizaciji proizvodnje mlijeka oko 500 proizvođača mlijeka ujedno su zadrugari ali i vlasnici mljekare.

Zadruga posjeduje tri pogona na različitim lokacijama u kojima se godišnje prerađuje ukupno oko 350 tona mlijeka, a svaki pogon pokriva određeni broj proizvođača mlijeka.

Pogoni su izuzetno modernizirani pa je potrebno vrlo malo ljudskog rada, a time i radnika. Inače, kada se proizvede sir je težak oko 36 kg, a s tog područja sirevi na tržište odlaze pod različitim imenima kao Grana Padano, Parmigiano Reggiano, Asiago pressato (prešani), Asiago d'Allevo, Montasio i dr„ Nakon sirane, na lokaciji koja se nalazi udaljena gotovo sat vremena vožnje od nje, nalaze se objekti za zrenje i skladištenje sira. Objekti su vlasništvo zadruge Agriform čiji su osnivači ostale zadruge koje proizvode sir Grana Padano, a među njima je i zadruga koju smo neposredno prije posjetili. Ulaskom u objekte bili smo impresionirani veličinom i količinom sira koja se tamo nalazila, ali i automatizacijom održavanja sireva. Uvjeti u objektima odgovaraju zrenju i održavanju takve vrste sira, tako da je vlaga zraka 70- 90 %,a temperatura 13 - 18 0 C. Duljina zrenja je različita i određuje njegovu specifičnost, ali daje i raznolikost ponude na tržištu, a time zadovoljava različite ukuse ljubitelja sira. Sir u procesu zrenja i skladištenja dobiva i specijalni vrući pečat, a stavlja se nakon 1O mjeseci stajanja. Distribucija se vrši s ovog mjesta, a izvozi se čak u SAD, Kanadu,Japan.

Nakon Italije, prešavs1 u Švicarsku, zemlju s najvećim BDP-

Slika 2: Poznati švicarski sir Emmentaler om po stanovniku (po čemu je i ali velike proizvodnosti - izrazito najbogatija država na svijetu), obišli upućena na svjetsko tržište i to na smo siranu Emmentaler Schaukase- način da uvozi sirovine, a izvozi rei AG Ausserhof, koja se nalazi u razne gotove proizvode ali i kapital, malom mjestu Affoltern u pokrajni prije svega u susjedne države članice Emmental. Tamo smo upoznali cijeli EU. Interesantan je i podatak da je proces proizvodnje svjetski pozna- centralna Vlada sve vrijeme tog Emmentalera s degustacijom zagovarala uključenje države u EU, različitih tipova te vrste sira. Sirana no nakon neuspjelog referenduma je ogledna, a model bi mogao (1992. godine) Švicarska se morala poslužiti i za prikaz proizvodnje okrenuti posve samostalnom autohtonih sireva kod nas, budući gospodarskom razvoju. da imamo bogatu tradiciju proizU nastavku, istoga dana vodnje. Skupine posjetitelja koje posjećujemo i siranu La Maison du tamo dolaze mogu sudjelovati u Gruyer koja proizvodi istoimeni sir. proizvodnji i praviti sir, a na njih se U istom objektu smo razgledali i stavlja oznaka kada i tko gaje radio. zanimljiv muzej tradicionalne Mlijeko u siranu dolazi s malih sirarske opreme gdje smo mogli i obiteljskih gospodarstva kojih ima čuti i vidjeti cijelu povijest oko stotinjak, a kontrola mlijeka s proizvodnje ove vrste sira. Potom farmi je izrazito stroga. Posebna odlazimo iz Švicarske uz Ženevska pozornost pridaje se zrenju i jezero, te uz nepregledne površine skladištenju, osobito radi dobivanja pod vinogradima, putujemo prema ravnomjerno raspoređenih očiju po francuskim pokrajinama Juri i cijelom siru. Izuzetno zadovoljni Burgundiji, poznatim po proizvodviđenim nastavili smo put po nji vina i sira. Švicarskoj. Usput saznajemo da je Četvrtog dana našeg stručnog Švicarska - zbog malenog domaćeg putovanja posjetili smo obiteljsku tržišta, skromnih prirodnih resursa siranu u mjestu Epoisses gdje se

Mljekarski hst 05/2007.

STUDIJSKO

PUTOVANJE

proizvodi auhtotoni sir Gaugry. nim drugim vrstama proizvodnje. je građena od 12. - 14. stoljeća a, Proizvodnja ove vrste sira, koji je Na ovom studijskom puto- danas je dio Unescove svjetske ujedno i izvorni zaštićeni proizvod, vanju, uz sve spomenute stručne baštine.

Pariz, sam spomen glavnog datira iz 1936. godine. Ovaj obilaske, imali smo priliku vidjeti i grada Francuske, jednog od najvafrancuski sir je veoma specifičan, najznačajnije te najimpresivnije kao i tehnologija njegove proizvod- kulturne znamenitosti primjerice žnijih svjetskih kulturnih središta, nje. Spada u kategoriju mekanih Luzerna, gdje smo iznad rijeke izaziva divljenje. Vidjeti katedralu sireva s korom koja se pere rakijom Reuss prošetali drvenim natkri- Notre-Dame de Paris na otoku na ili vinom. Mlijeko koje dolazi u venim mostom Kapellbri.icke iz 13. Seini (1163. - 1250.), popeti se na preradu potječe od krava pasmina stoljeća koji je najstariji u Europi te 324 m visok Eiffelov toranj, proći Montbeliarde, francuskog simental- Spreuerbri.icke iz 15. stoljeća, a Elizejskim poljanama s Napoleca te smeđeg goveda, a i hranidba je razgledali smo i slikovitu staru onovim Slavolukom pobjede (1806.) gradsku jezgru i djelomice sačuvane te popeti se na jedino brdo u Parizu specifična, prilagođena ovoj vrsti sira. Ukupno 30 obiteljskih farmi zidine iz oko 1400. godine s Montmartre i vidjeti crkvu Sacreproizvodi sirovinu za preradu, a renesansnom crkvom Hofkirche iz Coeur, kao i nekadašnju kraljevu 1634. godine. Posebno zanimljiv bio palaču Louvre (danas Musee du prerađuju oko 1O 000 litara mlijeka je grad Bergamo (Lombardija) gdje Louvre) - ostaje u trajnom sjećanju. dnevno. Obitelj, vlasnici sirane, smo u srednjovjekovnom gornjem Dosta bi prostora trebalo da bismo ponose se srebrnim odličjem gradu posjetili romaničku baziliku opisali njegove ljepote ali i ljepote osvojenim na izložbi koje potvrđuje santa Maria Maggiore koja je Bouena, Annesya te mnoštva drugih njihovu kvalitetu sira i popularnost građena od 12. - 14. stoljeća s zemljopisno-povijesnih vrednota kod potrošača, a izvozi se čak u kapelom Colleoni (15. st.) te koje smo usput vidjeli. U povratku, Japan, SAD, Kanadu, ali i mnoge katedralom Sant'Alessandro iz 15. prolazak tunelom kroz Alpe ispod europske zemlje. Moramo priznati, stoljeća. Biti u Padovi, a ne vidjeti najvišeg vrha Europe Mont Blanca, u odnosu na sve ostale sireve koje baziliku sv. Antuna Padovanskog iz te kratkim boravkom na jezeru Lago smo upoznali na putovanju, za 13. stoljeća bila bi velika šteta, tako di Garde u mjestu Sirmioni, zaokruvećinu nas bio je malo previše da smo imali prilike posjetiti i žen je dojmljiv te nadasve koristan neobičan. Zanimljivost je, da se u Svečev grob. U francuskom gradu put na ovoj stručnoj ekskurziji s koje ovoj sirani kao energent za Bourgesu zadivila nas je velebna ćemo bogata iskustva i mnoštvo zagrijavanje kotlova koristi plin koji gotička katedrala sv. Stjepana koja informacija prenositi proizvodanastaje biokemijskim procesima razgradnje sirutke.

Sljedeći cilj našeg putovanja bila je vinarija Caves de Beaune, uz obilizak dojmljivih podruma i prezentaciju, a što je bitnije i degustaciju najboljih vina Burgundije.

Naš boravak u Francuskoj obilježen je i s 2 dana boravka u Parizu, a svrha je u stručnom pogledu bila posjet poljoprivrednom sajmu SIA2007. (Salon Internationale l' Agriculture). Tako smo razgledali bogatu izložbu prehrambenih proizvoda (sira, mesa i mesnih prerađe­ vina, voća, povrća, vina i drugih prerađevina), cvijeća, zatim različi­ tih vrsta stoke, ocjenjivanje krava, aukcijsku prodaju stoke kao i bogatu izložbu razne opreme koja služi u Slika 3: Bogataponudaraznovrsnihfrancuskih stočarstvu, proizvodnji sira te raz-

sirevau obiteljskojsiraniGaugry

MljekarskiUst 05/2007.

49

STUDIJSKO PUTOVANJE čima

mlijeka i sira u Republici Hivatskoj.

Za čitatelje Mljekarskog lista pripremili smo i zanimljive informacije o poljoprivrednoj proizvodnji u zemljama koje smo posjetili tijekom našeg studijskog putovanja (Italija, Švicarska, Francuska) tako da se može bar djelomično steći dojam o razmjerima te proizvodnje u odnosu na ostale zemlje u Europi i svijetu, ali i u odnosu na ostale privredne grane u tim zemljama:

RepublikaFrancuska • Zapadnoeuropska zemlja povr2 šine 543 65 km • Okružena je morima, dok na jugoistoku granicu sa Švicarskom čine Alpe s najvišim vrhom u Francuskoj Mont Blancom visine 4 808 m.

Dalje na istok pruža se vapnenačka gorje Jura.

Sjeverno je ravničarski dio, u kojem se nalazi Pariška zavala, privredno najbogatiji dio Francuske s najrazvijenijom poljoprivredom.

Oko središnjeg masiva poput vijenca poredani su najljepši vinogradarski brežuljci. Klima u Francuskoj nema osobitih suprotnosti jer oceanski zapadni vjetrovi prodiru duboko u zemlju. Slično je i s južne strane pa su najtopliji krajevi uz Sredozemno more, a najhladniji uz obalu Atlanskog oceana. Oborina ima obilno tijekom cijele godine, a prosječna godišnja količina iznosi 700 mm.

Glavni grad Francuske Pariz nazivaju još i prijestolnica svijeta.

Naziv "Francuska" potječe od imena Franci kako se zvalo zapadno germanska pleme koje je u V. stoljeću osvojilo rimsku Galiju - današnju Francusku.

Zemlja ima 22 regije s 96 departmana.

Prekomorskih posjeda Francuska ima 14 na oko 121 439 km2 površine od kojih su najveći Francuska Guyana u 2 Južnoj Americi (83 534 km ) i Nova Kaledonija u Pacifičkom oceanu.

50

RepublikaItalija 2 • Površina Italije uključujući otoke iznosi: 301 277 km • Ima oko 9,8 mil. ha oranica (29,6 %površine), 2,02 mil. ha voćnjaka (6,7 %),936 000 ha vinograda (3, 1 %)te 4,88 mil. ha travnjaka i pašnjaka (16,2 %).

• Od ukupnog bruto društvenog proizvoda poljoprivreda sudjeluje samos2,9%.

• U turizmu 57 milijuna inozemnih gostiju godišnje donosi oko 26.184 milijardi€ (oko 50.700 milijardi bivših lira). Turiste privlači kultura i umjetnost, a hodočasnike mnogobrojne crkvene znamenitosti.

• U području poljoprivrede, Italija danas ima 3 023 344 obiteljskih gospodarstava {aziende) s prosječno samo 7,5 ha površine. Poljoprivredne površine iznose 22 702 355 ha. Za ratarsku proizvodnju najvažnije su pokrajne Lombardija i Veneto gdje se proizvodi pšenice 3,5 - 3,8 a kukuruza 14 - 17 mil. t. U uzgoju povrća prevladava rajčica s industrijskom preradom. Vinograda ima više od 900 000 ha s godišnjim prinosom od 60 mil. hektolitara vina, čime je Italija s Francuskom na svjetskom vrhu.

• Stočarstvo je najrazvijenije u Padanskoj nizini, i to govedarstvo, za proizvodnju konzumnog mlijeka i sireva. Goveda ima ukupno 8 mil. grla, ovaca i koza 13 mil., svinja 9,2 mil. te konja 388 tisuća. Italija je deseti najveći proizvođač mesa na svijetu (4,04 mil. tona), dokje 11. na svijetu po proizvodnji mlijeka s 11,24 mil. tona. Po proizvodnji sira je 4. na svijetu s proizvodnjom oko 899 000 tona.

• Vrlo je razvijeno zadrugarstvo, jedan od bitnih činioca uspješne talijanske poljoprivrede. Švicarska • Zbog velikog značenja poljoprivrede za naseljenost sela, očuvanja kulture, ali i obrane, država podupire poljoprivrednike subvencijama, povoljnim kreditima i različitim oblicima pomoći. Švicarska je 2000. godine imala gotovo 70 000 obiteljskih gospodarstava od čega je 40 % u brdovitim i planinskim krajevima. Kao i svugdje u Europi i tamo je trend opadanja broja gospodarstava do danas.

• Prosječna veličina gospodarstva iznosi 9,9 ha obradivog zemljišta, a više od 42 % ih je ostvarivalo dohodak iz nekih drugih nepoljoprivrednih djelatnosti • Švicarska ima 293 000 ha oranica i trajnih nasada (7, 1 % površine), 745 000 ha travnjaka i pašnjaka (18 %) te 21 000 ha voćnjaka i vinograda (0,5 %) • Usprkos nepovoljnim prirodnim uvjetima, poljoprivreda je suvremena i namiruje većinu domaćih potreba za žitom, mliječnim i mesnim proizvodima.

• Glavna poljodjelska područja su u nižim dijelovima alpskih dolina. Od žitarica proizvode u pivom redu pšenicu te kukuruz i to najviše za silažu, a u višim područjima ječam i raž. Velik dio oranica namijenjen je proizvodnji voluminozne krme • Stočarstvo je najvažnija grana poljoprivrede, u čemu prednjači govedarstvo (1,61 mil. grla) te svinjogojstvo (1,45 mil. komada).

Mliječno govedarstvo s 3,83 mil. tona mlijeka u nižim područjima temelji se na proizvodnji voluminoze na oranicama, a u gorskim područjima na planinskoj ispaši • Od preko 13 mil. stranih turista koji godišnje posjete Švicarsku gotovo da nema posjetitelja koji nije kušao ili kupio neki od poznatih švicarskih sireva koji se tamo proizvode.

Mljekarski [i,st 05/2007.

BOMI - agro d.o.o. fj"J/i

/•V

•

F

V

•

I

/;

~- ;'lfl°!loa4Jr1fe Jr ece no, tJFC-UJt,// 10 u

oda6t,JC(ttfaod<fj,::J-U'MtthJtMltra

ft°fr<ft,,1cr4 ,~-edn-tnij;-"lr.ot« //J().d,a('f'tma „ nif,-eka~ma ,; itelikini fa,,1tntanta.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izradu balansiranog obroka

BOMI - agro d.o.o.

P. Preradovića 4, 48260 Križevci 048 / 270 - 756 099 / 281 - 8677 ~----------098

/ 358 - 5?0 _________

_

STUDIJSKO

PUTOVANJE

• Inozemnih turista u Francusku dolazi godišnje oko 67 milijuna i potroše oko 9.909 milijardi € (odnosno oko 65 milijardi bivših franaka).

• U bruto društvenom proizvodu vrijednom (1997 .) 1,541.630 milijuna$, poljoprivreda je sudjelovala s 3,3 %,industrija s 26, 1 %i usluge s najviše 70,6 %, nezaposlenost se kreće oko 11,8 % • Poljoprivreda - oslonac Francuske: u okviru EU vodeća i najjača poljoprivredna zemlja, druga po količini izvezenih sirovih poljoprivrednih proizvoda, a prva kao izvoznik prerađevina. To joj omogućuje organizacija poljoprivredne proizvodnje na čelu s Poljoprivrednom komorom, uređen sustav tržišta, stupanj dostignuća prerađivačke industrije, njena kvaliteta i stalne inovacije.

• Poljoprivredom se bavi oko

2 372 300 stanovnika što je 4 %od ukupnog stanovništva. Oni tvore 735 000 obiteljskih gospodarstava s prosječnom površinom zemlje od 26 ha, dok je prije trideset godina bila samo 19 ha.

Godišnje odobravaju kredite poljoprivredi, a na lokalnoj razini postoji oko 3 000 kreditnih zavoda za poljoprivredu. Po toj organizaciji i visini poljoprivrednih kredita Francuska je druga u EU. Obiteljsko gospodarstvo je osnovna proizvodna jedinica.

• Francuska ima u uzgoju oko 20 560 000 grla goveda (14. u svijetu), od toga 4,56 mil. mliječnih krava i 4, 16 mil. krava dojilja. Broj ovih krava najveći je u Europi. Jezgra razvoja govedarstva je dobar uzgoj, a svake se godine u programu testiranja nalazi 1 000 bikova na mliječnost i 110 na meso.

Rotacijskekosilice

#i

.

0

Stražnjiutowarivači

- Sjetvospremači

doi8

pro•z" s1P za

FO.RTtJNA AG.RO 1,65 m s kardanom

1.111,00kn+ PDV Među redni

Prikolice.;

kultivatori

~o·"', -~·,s, ... ~

• Zbog mliječnih kvota u EU proizvodnja mlijeka opada od 1993., pa se tako smanjuju i zalihe maslaca i mlijeka u prahu. Glavne mliječne pasmine su: holstein, montbeliarde i normande. U Francuskoj se proizvodi oko 24,61 mil. tona mlijeka po čemu je 5. u svijetu. Sadržaj m. m. porastao je s 4,186 na 4,236 %.

Proizvodnja velikog broja vrsta sireva kao i s\'.iežihnapitaka Qogurta, mliječnih deserata) još je uvijek u stalnom porastu. Francuska je vodeća zemlja u svijetu u izvozu sirutke, a sireva - druga u svijetu i to odmah iza Nizozemske.

• Francuska može biti blistav uzor i od nje se može puno naučiti, no zbog veličine države, stoljetne tradicije, klimatskih uvjeta te visoke tehnologije kao i osvojenog tržišta diljem svijeta teško je dostižna. ■

Žitne sijačice

Nos.500 kg 5.599,00kn + PDV Nos.800 kg 6.299,00kn + PDV

Radnaširina2,-40m 11.199,00kn+ PDV

Rasipači

Cisterne za gnoj

umj.gnojiva

~....,

•Oo'\

+~~,f. lf

~

1'"""' 2.Plugovi- ravnjaci,okretni,vinogradarski

Podrivači

2 x 12" • 6.599,00kn+ PDV 3 x 12" • 8.899,00kn+ PDV crtalo,kotač, dvostrukiklln, povišenjadasak

Odlična kvaliteta i veliki izbor po najpovoljnijim cijenama.

Provjerite s povjerenjem, jer iza nas stoji jedan od najvećih!

52

M/jekarskili.st 05/200 'l.

IZ UREDNIŠTVA

DODJELA NAGRADE ''ZLATNI ROG''

Kao i prethodnih godina, Hivatska mljekarska udruga će i ove godine na svojoj Godišnjoj skupštini u lipnju dodijeliti nagradu najboljem proizvođaču

NAGODIŠNJOJ SKUPŠTINI HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE mlijeka.

Za razliku od prijašnjih godina, • proizvodno stado: mliječne županija), za 2004. nagradu je kriteriji za dodjelu nagrada su ·krave, podmladak i rasplod, dobila gđa Marija Vranović iz nadopunjeni, pa će komisija prema rasplođivanje, selekcija Gardinovca (Međimurska županija), postojećim kriterijima uzeti u obzir i • proizvodnja mlijeka: količina i a za 2005. nagradu je dobio gosp. anketu kojom ćemo doći do Stjepan Kruhin iz Prikraja (Zagrekvaliteta mlijeka objektivnijih podataka o obiteljskim • upravljanje - menagement: kon- bačka županija). Ove godine, prema poljoprivrednim gospodarstvima. statističkom popisu županija, prvotrola proizvodnje, upravljanje Naime, kriteriji prema kojima smo nagrađenog ćemo birati u Krapinproizvodnjom, prateća oprema do sada birali najboljeg proizvođača • razvojni planovi: razvoj investi- sko-zagorskoj županiji, a sponzor mlijeka su: nagrade "Zlatni rog", kao i prošle cije - povećanje proizvodnje • proizvođač mlijeka treba imati godine, bit će Centar za reprodukIz navedenog je vidljivo da smo najmanje 1Okrava tijekom svih 12 ciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. ■ u obzir uzeli mnogo kriterija kako mjeseci bismo na što objektivniji -------------------.

• isporučeno mlijeko mora biti način ocijenili naše proHRVATSKI STOČARSKI CENTAR ekstra (E) klase tijekom cijele izvođače i najboljemu Ustanova za poslove u stočarstvu I poljaprlvredl godine dodijelili nagradu. DržiZagreb, lllca 101, P.P. 160, www.hssc.hr tel: 01/ 3903 -111, fax: 01/ 3903 -191 • proizvođač mora biti evidentiran mo da proizvodnja mliu Hrvatskom stočarskom centru jeka nije nimalo lak Stočarske izložbe u 2007.godini --·--(Središnji laboratorij za kontrolu posao i da su upravo Oarum Rb, Mjesta Opis I mlijeka u Križevcima) te u proizvođači ti na kojima 05. svibnja2007.godine 1.

Koprivnica mljekari kojoj predaje mlijeko se lome sva zakonska i ovčarstvo 26. svibnja2007.godine Rab 2.

Osim ovih kriterija, formirali tržna previranja. Zato 26. svibnja2007.godine 3.

Karlovac 02. lipnja2007.godine 4.

VelikaGorica smo i anketu u kojoj ćemo prema smo, kao mali poticaj u 01.-03.lipnja2007.godine 5.

SlavonskiBrod podatcima o obiteljskom poljopri- daljnjoj proizvodnji. ali i 02. lipnja2007.aodine Benkovac ovčarstvo 6. vrednom gospodarstvu doći do kao znak važnosti proiz· 09.lipnja2007.godine Zlatar 7. vodnje mlijeka u Repubsljedećih podataka: 15.-17.liipnja2007.godine 8.

Nedelišće 16.lipnja2007.godine Sinj 9.

• opći podatci: podatci o OPG - u, lici Hrvatskoj, odlučili 16. lipnja2007.godine 10.

Popovača svake godine dodijeliti poljoprivredno zemljište - strukVrbovec 17.lipnja2007.godine 11. tura posjeda i vlasnički odnosi, nagradu "Zlatni rog" 24. lipnja2007.god~ 12.

Kloštarlvanić konjogojstvo najboljem proizvođaču poljoprivredna proizvodnja 06. srpnja2007.godine Novalja ovcarstvo 13. mlijeka u prethod·noj stočarska i ostala 07. srpnja2007.godine ovčarstvo 14.

Svetvinčenat Sunja konjogojstvo 14.115.srpnja2007.godine 15.

• proizvodni govedarski kapaciteti: godini.

21. srpnia2007.aodine Lošinj ovčarstvo 16.

Da se prisjetimo, proizvodno-tehnološki kapaciVišnjan istarskagovedo 22. srpnja2007.godine 17. teti, tip staje, način izgnojavanja, Hrvatska mljekarska ud29. srpnja2007.godine 18. Dubrovnik/Gruda oprema za mužnju, proizvodnja ruga nagradu "Zlatni rog" 25. kolovoza2007.godine 19.

Dmiš/Kričke dodjeljuje od 2003.

01. rujna2007.godine Mrkopalj 20. stočne hrane, napasivanje stoke, godine.

Nagradu za naj07.-09.ruina2007.godine Gudovac 21. poljoprivredna mehanizacija, boljeg proizvođača 01. listopada2007.godine I 22.

Zagreb osiguranje imovine 02. list=da 2007.aodine 23. Sv. lvan2:abno mlijeka u 2003. godini • tehnologija proizvodnje: sjemen07. listopada2007.godine Drenovci dobio je gosp. Mirko Im- 24.

14.listooada2007.l!odine ski materijal, gnojenje zemljišta, brišak iz Starog Štefanja Bizovac.

25 I 15.listopada2007.godine '· 26.

Alilovci zaštita bilja I (Bjelovarsko-križevačka I

My'ekarski Hst 05/2007.

53

LJEKOVITO

BILJE

BIJELA VRBA

Od vrbinih šiba pletu košare. u rano proljeće rado ukrašavamo dom mladim grančicama s macama. a vrbina kora može nam ublažiti brojne zdravstvene tegobe.

• aspirin u prirodi

Marija Kranjčević, dipl. ing. ------------------Bijelavrba (SalixalbaL.)raste kao tržištu se pojavio Aspirin i postao

-

grm ili razgranato listopadno drvo uz potoke, rijeke i po vlažnim staništima. Cvate u ožujku i travnju, prije listanja, a kako· je dvodomna biljka na jednom grmu ili drvetu nalaze se samo ženski cvjetovi, sivozelene mace, a na drugom samo muški koje prepoznajemo po brojnim žutim prašnicima. U ljekovite svrhe najčešće se koristi kora koja se u proljeće guli sa srednje debelih dvogodišnjih i trogodišnjih grana, suši i usitnjava. Osušena kora nema neki poseban miris, a okus joj je stežući i blago gorak. Od davnina se koristila protiv reumatskih bolova i povišene temperature zahvaljujući sastojku salicinu iz kojeg se u probavnom traktu stvara salicilna kiselina. Početkom 20. stoljeća započela je proizvodnja sintetičke acetilirane salicilne kiseline, a na

najprodavaniji lijek prošlog stoljeća.

Kako čista salicilna kiselina, osobito u većim količinama, može dovesti do krvarenja u želucu, alergije itd., pripravcima od kore vrbe treba dati prednost, osobito pri dugotrajnijoj upotrebi. Čaj od vrbe Čajnu žlicu suhe, usitnjene kore močiti sat do dva u hladnoj vodi, a zatim zagrijati do vrenja. Piti dvije šalice čaja tijekom dana kod bolesti povezanih s povišenom temperaturom, gripoznih stanja, glavobolje, bolova u zglobovima i reumatskih tegoba. Čaj pomaže u prevenciji bolesti krvožilnog sustava jer sprječava "lijepljenje" krvnih tjelešaca u kapilarama i stvaranje tromba. Zbog sadržaja trjeslovina pogodan je za grgljanje kod upale grla i krajnika.

Nekada se koristio i kao lijek protiv malarije.

Trudnice i osobe alergične na aspirin ne smiju koristiti pripravke od vrbine kore.

Kod reumatskih tegoba dobro je piti čajnu mješavinu od kore vrbe i lista breze u .istim omjerima. Čajnu žlicu te mješavine preliti s 2 dL kipuće vode i procijediti nakon 5 minuta. Piti dvije šalice nezaslađenog čaja tijekom dana, između obroka. Čaj od "maca" u narodnoj se medicini nekada koristio za plućne bolesti, a sloj svježih, zgnječenih listova stavljan je na rane od porezotina, ugriza i uboda.

U ljekovite svrhe koristi se i kora s drugih vrsta vrba, osobito vrbe rakite (S.purpurea) krhke vrbe (S. fragilis), veleresne vrbe (S. daphnoides)i vrbe ive (S.caprea). ■

agrometeorologija Mr. se. Drazen

Pokorica 1

,

Kakvo nas vrijeme očekuje ovoga mjeseca - teško je znati.

Prošle godine, u svibnju, temperature su bile normalne u svim dijelovima Hrvatske za to vremensko razdoblje. Količine oborina bile su u granicama prosječnih višegodišnjih vrijednosti. Posljednjih tridesetak godina tijekom svibnja, u zapadnim pa i u istočnim dijelovima Hrvatske, pojava kiše veoma je česta, ali ne i obilna. Poljodjelci su takvim vremenom uglavnom zadovoljni.

Suša tijekom travnja ove godine usporilaje nicanje povrtlarskih, a i

54

ratarskih kultura. a sklop niknulih biljaka veoma Razlog sporijeg rijedak. nicanja sjemena je i Pokorice će biti i sljedećih pojava pokorice. Pokorica nastaje mjeseci, ali sve manje jer će kada kapi kiše udaranjem u tlo vegetativna masa biljaka sprječavati razbiju čestice tla, rasprše koloide, jače zagrijavanje tla. Do tada masu tla zamulje, pa se tako pokoricu treba redovito razbijati zamuljeno tlo osuši. Radi pokorice čineći tlo rahlim i tako stvarajući plinovi iz tla više ne mogu odlaziti u povoljne uvjete za potrebnu atmosferu, a i obrnuto, pa u tlu aeraciju. Usput, uništavati korove dolazi do porasta koncentracije prije početnog stadija rasta. ■ ugljičnog dioksida. Dakle, kako u tlo više IZLAZAK I .ZALAZAKSUNCA ne može ulaziti 10.

20.

30. kisik, klijanje sjemena u takvim uvjetima OSIJEK 5,18 20,04 5,07 20,15 4,57 20,27 osobito je teško, nicanje

KauC:·ić, agro111ct1..•orolng

os.

neujednačeno,

os.

os.

ZAGREB5,28 20,16 5,16 20,28 5,07 20,39

Mije/carskili.st 05/2007.

PIONEER® 11G22 Za travnu sllalu (uz dodatak stabilizatora) -specijalno odabrani sojevi bakterija mliječno 11n;11D.•···'""",,.,,,~LJ kiselog vrenja Lactobaciflus buchneri i Lactobacil/us planatarum -povećava hranidbenu vrijednost

-smanjuje gubitak suhe tvari -sadržava stabilizator i povećava aerobnu stabilnost sjenaže te smanjuje naknadno zagrijavanje silosa sadrži "deklorinator", moguća upotreba klorirane vode -smanjuje kolićinu etanola -nije toksičan i korozivan PAKIRANJE: bočica 8 g dovoljna za 1o t silirane mase

INOKULANT u s/laži PROFIT u staji I

za t,afje runtccionirartie .,·1nnn sustava ,crvOZI v:., Funkcionalna mlijeka 'z bregov

Efekt mlijekos omega-3 masnimkiselinamai vitaminima održava razinu kolesterolaniskom.

Efektmlijekos omega-3masnimkiselinama dodatnosmoobogatilivitaminimaA, D, i E koji pridonosemaksimalnom iskorištavanju i djelovanjuomega-3masnihkiselinate dodatnojačaju imunološkisustav.

Kakodjelujuomega-3 masne kiseline?

- smanjujurazinuukupnihmasnoća u krvi(sprječavanjem stvaranjamasnihnaslagakojesetaloženakrvnimžilicama) - smanjujurazinukolesterolau krvi - sprječavaju naglogrušanjekrvi - sprječavaju nepravilanritamsrca- aritmiju - blagosnizujupovišenikrvnitlak - pozitivnoutječu na zarastanje rana - bitnesu za rasti razvojdjece - pospješuju rad mozgai psihička zdravlje - jačaju obrambenisustav