Mljekarski list 2-2007

Imate li zdravunaviku?

Može li se jednostavnoi potpuno prirodnodoći do našem tijelu neophodnih bjelančevina, vitamina i minerala svaki dan i pritom uživati?I sve to s manje masnoće? Več dvije

((Đ\'fflJ)

čaše Dukat svježegmlijeka s 1,5%mliječne masti na dan

oslguratće oblije hranjivihsastojakaI kalcijtako potreban za očuvanje zdravljakostiju.Dukatsvježemlijekovrhunski je domaći proizvodpotvrđen znakom Hrvatske

ZDRAVANAVIKA

kvaliteteI lako postajenaša zdrava navika.

Q

.---

ISSN 0351-9104

• GODINA

43 • VELJAČA 2007

Naslovnica: Jablan - više krava nego ljudi

SADRŽAJ HRANIDBA Varijabilnost voluminozne krme _____ Kako do više mlijeka po kravi __ _ ČITATELJI PITAJU - UREDNIŠTVO _ ____ ODGOVARA_

AGROTEHNIKA Onečišćenje tla __ _ SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Činitelji plodnosti i njihova važnost_ Procjena tjelesne kondicije _________ _ Postupci s teletom poslije teljenja _____ _ IZ CROA TIASTOČARA Proizvodnja, prerada i tržište mlijeka u RH PROPISI O MLIJEKU Higijena mlijeka i mliječnih proizvoda u okviru EU __ ___ ____ ___ __ _ __ _______ GOSPODARSTVO Državne potpore u poljoprivredi, govedarstvu i proizvodnji mlijeka _ _____________ Predstavljanje rada HCPM ________________

_

2 4

8 _ 12

14 __ 16 20 _22

25

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Odnos između planiranog i realnog ---

- 33

TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke

36

EDUKACIJA Interes za Mljekarski list sve je veći ... __

_

RAZMIŠLJANJE ČITATELJA Mišljenje malog proizvođača o našoj proizvodnji mlijeka _ _

_ 37

_ 41

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE I ovu godinu smo započeli sa "Školom praktične nastave" ___ _______ 44 EKODVOR Prva obljetnica rada zadruge "Eko Dvor"_________ 46 IZ OPG-a Jablan -više krava nego ljudi

___

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka _______

30 32

OBITELJ I DOM ____

_

_____

48 50

54

AGROKOR

Poštovani proizvođači 1111ijeka U prošlom broju l\1ljekarskog lista objavili smo članak o otvorenoj farmi za tov teladi za "bijelo meso" u Kloštar Ivaniću, u vlasništvu Agrokora. Ponavljamo, svrha farme je razvoj hrvatskog načina tova te edukacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i vlasnika velikih mliječnih farmi kako bi mogli sudjelovati u ovoj proizvodnji te kvalitetno iskorištenje muške teladi holštajn pasmine. Ovakvom proizvodnjom mogu se baviti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva s minimalno 20 teladi u tovu. Ostvaruju prc1vo na poticaj u iznosu od 400,00 kuna po teletu. Telad mogu otkupiti od drugih proizvođača ili ugovorom o kooperaciji s tvrtkom Belje Kooperacija, koja je u sustavu Agrokora. Radi upita proizvođača mlijeka gdje mogu uspostaviti kontakt n ovoj proizvodnji ili prodaji muške teladi holštajn pasmine objavljujemo brojeve telefona na koje se možete javiti: 099 27 l 7 007 ili 01 2834016 ■

IZ UREDNIŠTVA

Dragi čitatelji Mljekarskog lista, U želji za boljom suradnjom s vama otvaramo novu rubriku: ČlTATEIJI PITAJU- UREDNIŠTVOODGOV/\RJ\.

Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica. nejasnoća ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi ćemo putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostllpni za vas, dragi čitatelji, Ovi putevi vode do nas: telefon: OI 4833 349, fax; OI 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

Najljepše vas molimo da surađujete s nama, jer jedino tako ćemo na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore 11<1najzahtjevnija pitanja struke. ■

Uredništvo

Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Ćičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko

Konjačić, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor Šloković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hivatska mljekarska udruga,

Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

HRANIDBA

VARIJABILNOST VOLUMINOZNE KRME -

Damir Pejaković, dipl. ing.,HZPSS ------

Na većini gospodarstava koja se intenzivnije bave proizvodnjom mlijeka uvijek postoji više "tipova" krme u različitim količinama. To je, naravno, neizbježno jer svi stočari imaju veći broj različitih parcela, siju više vrsta (ili sorti) krmnih kultura, imaju nekoliko otkosa tijekom sezone koji su pod utjecajem vremenskih prilika i neprilika, agrotehnike koju primjenjuju, mehanizacije kojom raspolažu, itd.

No, krave za to ne znaju i "ne mare".

One bi bile najzadovoljnije samo s jednim "tipom" krme i to stalno iste kvalitete. Kako te dvije krajnosti pomiriti?! Trebamo težiti što jednostavnijim sustavima proizvodnje krme koji će osigurati dovoljnu količinu krme ujednačene kvalitete.

U tablici su primjeri krme različite kvalitete na 4 gospodarstva koja se vrlo intenzivno bave proizvodnjom mlijeka. To, naravno, nisu svi tipovi i vrste krme kojima ta gospodarstva raspolažu, no, već iz ovih nekoliko uzoraka krme očita je izuzetno velika raznolikost kvalitete

Kravamaje potrebna ustaljena hranidba.

Dnevne promjene sastava, kvalitete i količine obroka smiju biti samo minimalne. No. naša voluminozna krma izuzetno je šarolika, a o njoj najviše i ovisi stabilnost hranidbe krava.

Uz dobro planiranje, organizaciju posla i stalnim nadzorom kvalitete i količine voluminozne krme, na svakom gospodarstvu moguće je osigurati stabilnu hranidbu.

krme kojima kod nas hrane krave. Kako u Tablica1: Primjer-razlikeu kvalitetikrme takvim uvjetima sa- analiziraneposljednjih nekolikomjesecina 4 obiteljska stavi ti kvalitetne gospodarstva s intenzivnom proizvodnjom mlijeka obroke i precizno Sirovi hraniti krave (prošli Suha tvar Sirova vlakna Krmivo proteini ST(%) SV(%aST) broj Mljekarskog SPf%aSTI 14 Travna sienaža OPG l 57 31 lista)?! Ponovno treTravnasienažaOPG2 42 12 24 ba istaknuti važnost 12 Travnasicaaža OPG2 39 30 osobe koja je na go- Travna sjemda OPG3 13 34 35 spodarstvu zadužeTravnasienažaOPG4 47 15 32 Travna sienab. OPG4 24 25 34 na za organizaciju, 85 35 Siieno traveOPG l IO planiranje i proved86 20 Sijeno traveOPG l 23 bu hranidbe krava. Siieno traveOPG2 90 li 33 34.57 Ta osoba mora dobro (samo Raspon vrijednosti 10-:24 23-35 poznavati ovu prosienaže) blematiku i, u suradnji sa strukom, moći će prevladati recepture», nego planom korištenja probleme varijabilnosti krme. U tom poljoprivrednog zemljišta kojim segmentu površnost, nepažnja i gospodarstvo raspolaže. U proiznepreciznost mogu dovesti u vodnji mlijeka svrha je što više pitanje ukupnu isplativost proizvod- mlijeka proizvesti iz vlastite voluminje. nozne krme i zato plan proizvodnje krme čini više od pola "recepture Sastavljanjeobroka Na mnogim gospodarstvima ne obroka". No, kad je krma već proizposvećuje se dovoljno pažnje vedena i uskladištena (konzerplaniranju proizvodnje krme na virana), potrebna je svakom stočaru vlastitim površinama. Sastavljanje umješnost najboljeg korištenja te obroka ne počinje «slaganjem krme, koja je vrlo često izuzetno

Slika 1: Na različitim parcelamapa i na različitim mjestimana istojparcelikvaliteta krmejako varira 2

M{jekarski list 02/2007.

HRANIDBA varijabilnog sastava i kvalitete. To znači da se ne može raditi stalno po istoj recepturi, nego redovito kontrolirati količinu i kvalitetu osnovne krme te dodatnu krepku krmu (smjese, koncentrate, "zobanje") prilagođavati sastavom i količinom osnovnoj krmi i uz eventualne nusproizvode sastavljati kompletne obroke. Treba svakako težiti da promjene obroka budu što rjeđe, a i kad se rade moraju biti vrlo postupne. Stočar, dakle, mora dobro poznavati svaku vrstu i tip krme kojom raspolaže kako se ne bi događalo da krave dobivaju svaki dan drugačiji obrok, i po količini i po kvaliteti. To se, ipak, kod nas prečesto događa.

problem (to je slučaj i s krmom iz tablice: sjenaža na OPG 3, prva sjenaža na OPG 4, prvo sijeno na OPG 1 i sijeno na OPG 2). U tim je slučajevima hranidbu krava u prvom dijelu laktacije bolje bazirati na velikim količinama kukuruzne silaže (vidi Mljekarski list 12/06.) jer je za takve krave presudno važno da dovoljno jedu (više od 22 kg ST/dan), što s ovakvim sjenažama i sijenom nikako nije moguće.

Preporuke

• Ako spremate sjenažu u bale, morate znati kakva je krma u kojoj bali da biste mogli kontinuirano redom davati kravama približno istu kvalitetu svaki dan. Dobro je bale i označiti.

• Ako do sada niste, morate početi analizirati kvalitetu krme, posebno onu koje imate u većim količinama.

Nije neophodno uvijek analizirati sve parametre kvalitete (to je i dosta skupa), često je dovoljno znati sadržaj suhe tvari (ST), proteina (SP) i vlakana (SV)da biste, uz iskustvo i uz pomoć stručnjaka koji vam pomaže u hranidbi, mogli dovoljno točno procijeniti kvalitetu krme i pravilno je upotrijebiti u hranidbi krava i ostalih kategorija stoke na gospodarstvu.

• Krave u tranziciji (3 tjedna prije i nakon teljenja) i u prvih 150 dana laktacije, kao i telad do 8 mjeseci starosti, moraju dobivati samo najbolju krmu kojom raspolažete.

Ostale kategorije stoke mogu "proći" i uz slabiju kvalitetu, a znate dobro da te kategorije troše velike količine krme. Na vrijeme napravite "raspored" kako se ne bi dogodilo da "svijedu istu kvalitetu".

• Prije svake ozbiljnije promjene u obroku konzultirajte se sa stručnja­ kom, a promjenu provedite postupno. Krave se ne daju prevariti. ■

• Sada je vrijeme da napravite plan proizvodnje i skladištenja (konzerviranja) krme za sezonu koja dolazi.

Potražite i pomoć stručnjaka praktičara. Sustav proizvodnje krme (za koji se odlučite) mora biti jednoPrimjeri iz tablice Na gospodarstvu OPG 1 (iz stavan (ne puno kultura) i mora tablice) analizirane su tri vrste krme. pouzdano davati dobre prinose Razlike su ogromne. No, to još ujednačene krme. uvijek ne znači da hranidba krava na • Glavnina krme proizvede se u prva ovom gospodarstvu ne može biti dva otkosa. Ako imate više od 20 dobra. Neophodno je znati kolike su krava nastajte, ako je moguće, svu tu krmu spremiti u silose ili silo-hrpe količine na raspolaganju i gdje se koje od ovih krmiva nalazi da bi se (trapove). Naravno, i ostale je otkose moglo na najbolji način upotrijebiti. dobro imati u silosima (može i u više Dakle, gospodarstvo raspolaže slojeva). Kad otvorite silos, izuzimasjenažom trave ispodprosječne čem svakodnevno režete približno kvalitete: malo je presuha (57%ST), istu kvalitetu sjenaže, dok se bale najčešće jako razlikuju jedna od pregruba (31% SV), a sadržaj proteina je nešto ispod poželjnog druge, pa čak i one iz istog otkosa s (14% SP). Ta je sjenaža idealna za iste parcele (već i razlika u prosušestarije rasplodne junice, suhe krave i nosti vrlo je važna). eventualno krave u drugom dijelu i pred kraj laktacije. No, ako se njome moraju hraniti i krave u početku laktacije, onda je to problem jer na bazi takve krme ne može se sastaviti obrok za krave s velikim potrebama koje moraju konzumirati velike količine hrane.

Takva sjenaža smanjuje uzimanje (konzumaciju) hrane jer je presuha i pregruba, sažeto rečeno - to je nedovoljno dobra krma. Za krave u prvom dijelu laktacije dovoljno dobra krma na gospodarstvu OPG 1 je samo drugo sijeno (20%SP i 23%SV).Vrlo često je slučaj da se takvom i još lošijim sjenažama jednostavno moraju hraniti sve krave, pa i one u prvom dijelu laktacije jer je na gospodarstvu ima mnogo, a bolje sjenaže ili sijena uopće nema ili ima Slika 2: Neophodnoje točno znati kakva je krma u kojim balama i tako ih malo. To je onda teško rješiv po redu davati kravama

M/jekar.ski list 02/2007.

3

HRANIDBA

KAKODOVIŠE MLIJEKAPO KRAVI

Krava je biološki stroj koji proizvodi mlijeko. U tu proizvodnju treba investirati kako bi se mogla ostvariti što veća zarada i od toga egzistirati. Današnja suvremena mliječna krava prošla je kroz genetske promjene.

Genetski razvoj je stalno mijenjao proizvodni kapacitet krave.

Uzgojni napredak kod krava je vrlo veliki. Danas im~mo krave koje daju preko 10 000 kg mlijeka godišnje, a prije 100 godma davale su samo 1 000 kg mlijeka.

]osip Haluška, dipl. ing.1 HSC -------------------------Da bi ostvarili visoku proizvodnju mlijeka po kravi, moramo imati proizvodne ciljeve, a to su: visoka proizvodnja mlijeka, visoka kakvoća mlijeka (puno masti i proteina), zdravo vime, zdrave noge i papci, svake godine jedno zdravo tele, dug proizvodni vijek krave, niski troškovi proizvodnje i što bolja dobit u proizvodnji.

Za visoku proizvodnju mlijeka, za dobro zdravlje i dobru plodnost kravi je potrebna: 1. Izvrsna hranidba voluminoznom hranom tijekom cijele godine.

Krmiva koja čine osnovicu obroka treba silirati (kukuruz, trave, zelenu krmu). Sve komponente obroka moraju biti izmiješane. Obrok preko cijele godine mora biti ujednačen.

Krave ne hraniti svježim kukuruzom jer je to loše za burag. Svu zelenu krmu treba sitno isjeckati i konzervirati. Visoko-proizvodne krave ne treba hraniti zelenom krmom, već treba prijeći na dobre silaže.

Silaže treba kombinirati sa sjenažama. Zbog velikih količina kukuruzne silaže i koncentrata u obrocima krava dolazi do zdravstvenih poremećaja (acidoza i ketoza). Prilikom siliranja razmak između košnje i punjenja silosa ne treba biti veći od 24 sata. Treba pokositi onoliko koliko se može silirati u jednom danu. Duga provenjavanja povećavaju sadržaj suhe tvari ali i gubitke hranjivih tvari na polju.Jako suhe silaže (više od 45 % suhe tvari) ne mogu se dobro

4

zbijati, pa dolazi do pljesnivosti.

Sijeno se balira s 15 % vlage.

Kukuruznu silažu treba spremati s 35 %suhe tvari.

Koliko je potrebno silaže za krave? Treba napraviti plan potreba stočne hrane, a zatim plan proizvodnje. Jedan ha kukuruzne silaže dovoljan je za 4,5 krave godišnje. Jedan ha travnjaka ili livade, uz 3 - 4 otkosa za silažu, dovoljan je za 2 - 3 krave godišnje.

Za jednu kravu godišnje treba osigurati oko 9 000 kg silaže i sjenaže i 1 500 kg sijena. Kravama ne davati polusuhu i nefermentiranu hranu, davati je nakon fermentacije. u hranidbi krava treba biti što manje promjena. Mliječne krave treba

optimalno hraniti. Krave koje ne unose dovoljno hranjivih tvari daju manje mlijeka, gube tjelesnu masu na početku laktacije i teže ostaju steone. Navodimo neka osnovna pravila hranidbe visokomliječnih krava: Krave treba hraniti po fazama proizvodnje (suhostaj, teljenje, laktacija). Obroci moraju biti izbalansirani. Obroci krava moraju sadržavati visokokvalitetne bjelančevine, energiju, sve minerale i vitamine. Kravama u laktaciji treba osigurati 20 - 24 kg suhe tvari i 16 do 19 %proteina, ovisno o fazi laktacije.

Mliječnim kravama treba osigurati najmanje 120 g Ca i 100 g P na dan.

Hrana mora biti dostupna 24 sata na dan. Hrana mora biti zdrava, ukusna,

Slika 1: Dobru silažu krave radojedu!

Mljekarski list 02/2007.

Zavrtnica 17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www.ecolab.com

ICOIAI

HRANIDBA kvalitetna i lako probavljiva. Suha vode. Krave preživaju oko 7,5 sati na krave iz pojilica konzumiraju malo vode. Posljedice su smanjenje tvar treba iznositi 50 - 70 %obroka. dan ili 15 puta po pola sata.

Suhu tvar davati 3 - 4 kg na 100 kg Hrana i voda moraju biti na konzumacije hrane, smanjenje tjelesne težine. U obrocima krava raspolaganju po volji. Hrana ne proizvodnje mlijeka i metabolički voluminozna krma treba biti smije biti prevlažna niti presuha, poremećaji. Za visoku proizvodnju i dobru plodnost krava potrebna je zastupljena 40 - 60 %, što ovisi o mora imati dobar miris i okus.

2. Udobno ležište je jako važan svježa tempirana voda. Ako je visini proizvodnje.

Kravama treba davati kompletne i činitelj u proizvodnji mlijeka. Krava tijekom zime voda prohladna, krave se mora dovoljno odmarati, mora je uzimaju u manjoj količini. Krave ujednačene obroke tijekom cijele imati mogućnost opuštanja. Što se moraju slobodno hodati. Krave koje godine Kravama treba davati obroke krava više odmara, što više leži, to je hodaju imaju zdravije noge i papke, 1O %više od potreba. Krave trebaju bolja i veća proizvodnja mlijeka. bolju plodnost i jasnije estruse. Po pravilu krava uvijek mora biti biti site i nahranjene i trebaju biti u Ležište krava treba povremeno rasplodnoj kondiciji. Hranidba se dezinficirati pa će biti manje bolesti slobodna, jedino prilikom mužnje vimena i papaka. Kao stelja najbolja treba biti fiksirana. mora zasnivati na vlastitoj 4. Pravilna hranidba u suhoproizvodnji voluminozne hrane. je pšenična slama u odnosu na staju. Kravu treba zasušiti 60 dana Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu piljevinu ili gumene podove.

3. Puno svjetla, zraka, vode i prije teljenja. Krave u suhostaju mora biti postepen. U obrocima krava treba biti zastupljena što više kretanja. Staje moraju biti svjetle. treba hraniti istim komponentama komponenti.

Kravama treba Svjetlo u štalama treba ostaviti po kao poslije teljenja. Kratko suhoosigurati udoban smještaj, suho noći. Kravama je potrebno puno stajno razdoblje uzrokuje pad ležište i dosta prostora. U štalama zraka za proces probave i proizvodnje. Višak proteina u treba biti mir i tišina. Štale moraju metabolizma. Zimi treba otvarati suhostaju smanjuje opasnost od biti prozračne, optimalne vlažnosti i prozore. Krave treba držati u pretjeranog debljanja i štiti tjelesnu temperature. Osigurati po volji stajama sa slobodnim načinom kondiciju.

5. Plodnost. Poželjno je da se dovoljno svježe vode. Krave u držanja. Krave bolje podnose niske laktaciji konzumiraju do 50 % više temperature nego visoke. Voda je krave tele jednom u 13,5 - 14 hrane u odnosu na zasušene krave najvažnija. Valovi za vodu moraju mjeseci. Servisno razdoblje trebalo iste težine i starosti. Na uzimanje biti što veći. Bolji su valovi za vodu bi iznositi 90 - 11O dana, među­ hrane utječu stadij laktacije, visina od pojilica, jer krave mogu piti telidbeno razdoblje 390 - 400 dana. proizvodnje, starost krave, težina, punim zamahom. Događa se da Remont stada 25-30 %. Proizvodni pasmina i genetska osnovica. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane. U trećem mjesecu laktacije krave maksimalno konzumiraju hranu.

Vršnu proizvodnju krave dostižu 40 - 70 dana poslije teljenja. Veće, teže, i stare krave jedu više hrane i brže.

Zimi krave jedu više u odnosu na ljeto. Ljetnim obrocima koji se baziraju na ispaši ili zelenoj masi treba dodavati sijeno i koncentrat.

Krave jedu oko 1O obroka na dan.

Jedu dnevno 5 - 6 sati, a po satu pojedu oko 5 kg hrane. Ukupno krave pojedu oko 40 kg hrane na dan. Na niskim temperaturama potrošnja hrane je povećana. Krave piju vodu 1O - 15 puta na dan i troše oko 5,5 litara po jednom uzimanju Slika 2: U ovakopripremljenoležištesvaka krava će radoleći 6

Mljekarski /i,st 02/2007.

HRANIDBA vijek krave da iznosi bar 7 godina, 5 teljenja. Krave treba osjemeniti nakon drugog ili trećeg estrusa ili 60 dana poslije teljenja, što ovisi o visini proizvodnje.

Svrha je oploditi kravu do 11O dana nakon teljenja.Junice treba osjemeniti u dobi 14- 15 mjeseci, težine 370 - 400 kg. Prvo teljenje junica treba biti u dobi od 24- 26 mjeseci starosti.

Prosječni prirast rasplodnog podmladka trebao bi iznositi 650 - 700 grama poj ednom HD. 6. Mužnja - mora početi u isto vrijeme. Vremenski raz-mak između mužnji treba biti jednak. Prelaskom s dvije na tri mužnje na dan povećava se proizvodnja mlijeka za 25 %.

Kontrola obroka, savjeti i preporuke: Cilj svakog proizvođača je zdrava i plodna krava koja može proizvesti puno mlijeka. Uzgajatelj - stočar treba svakodnevno napraviti kontrolu svoga stada u štali. Kad uđe u štalu treba napraviti sljedeće: 1. Prvo pogledati ima li hrane na hranidbenim stolovima ili u valovima. Zatim, ima li dovoljno vode u valovima za vodu. Hrana i voda mora biti prisutna nonstop. Bez vode i hrane nema mlijeka.

2. Pogledati koliko krava koje se nalaze u boksovima leži. Koliko krava koje leže u boksu preživa.

Pogledati koliko krava stoji. Većina od tih krava koje stoje trebaju jesti.

3. Baciti pogled pojedinačno na svaku kravu, pogledati je li dlaka sjajna ili nakostrušena, pogledati stanje kondicije i noge.

4. Zatim treba pregledati boju i čvrstinu balege. Čvrsti gnoj znači da krava ne dobiva dovoljno vode i da postoji deficit bjelančevina, a da ima puno vlakana.

Gnoj tamne boje znači da krave dobivaju previše bjelančevina i malo vlakana. Gnoj svijetle boje znak je acidoze. Ako je rijedak izmet i ako se pjeni, obrok sadrži previše škroba. Bistra mokraća je znak dobrog stanja metabolizma, a mutna mokraća ukazuje na oštećenje bubrega. U izmetu ne smije biti ostataka hrane. Konzistencija izmeta treba biti kašasta. · Nakon kontrole napravljene u štali, treba pregledati laboratorijske analize mlijeka Sadržaj mliječne masti u mlijeku trebao bi iznositi 3,0 do 4,2 %, a sadržaj proteina 3,2 do 3,8 %. Omjer masti i proteina treba iznositi 1,2 : 1,0. Sadržajureje u mlijeku 15- 30 mg/100 mL. Sadržaj somatskih stanica do 150 000 u mL, sadržaj mikroorganizama do 30 000 u mL, sadržaj laktoze 4,6 - 4,8 %, suha tvar bez masti više od 8,5 %. Indeks masti i bjelančevina (1MB)treba iznositi 1, 1 - 1,5. Ove vrijednosti ukazuju na dobro zdravlje vimena i dobru higijenu mlijeka. Ako je razina laktoze ispod 4,5% ukazuje na opasnost od pojave bolesti vimena. Ako je 1MB iznad dva, ukazuje na pojavu ketoze. ■

itfljekarski list 02/2007.

C.itracenta,~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim C2T~~ftnim jun•cama učinite ~ odabir

to odmah

u zemlji porijekla

~ jamstvo

za ocjenu kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 7

ČITATELJI PITAJU

- UREDNIŠTVO

ODGOVARA

ČITATELJI PITAJU Branko Kokić iz Marjančaca, Osječko-baranjska županija Redovni sam čitatelj Mljekarskog lista. Svake pohvale vašim člancima!

Posjedujem obiteljsku farmu s 50 muznih krava, farma je tipa kose ploče, te stoga trošim puno slame.

Imam problem s velikim količinama stajnjaka. Odvozim ga i deponiram na njivama gdje stoji i više od godinu dana, u hrpama. Nakon toga ga razbacujem i zaoravam.

Zanima me da Ji na taj način gubim ili dobijam te kako pravilno gospodariti gnojem iz štala? Zatim, koje su vrijednosti svježeg gnoja, gnoja starog 3 mjeseca, 9 mjeseci, te godinu i više dana. mikroelemente. Dobro pripremljen, ODGOVOR ČITATELJU zreo stajski gnoj sadrži 35 %trajnog

u organskoj tvari i dušiku. Takva praksa može imati i nepoželjne Mr. se. Darko Uher humusa. posljedice zbog početne burne Stelja osigurava životinjama razgradnje, ako bi se odmah nakon Stajski gnoj je vrlo kvalitetno udobniji ležaj i dobro upija primjene svježeg stajskog gnoja organsko gnojivo koje obiluje hranjivim tvarima prvenstveno ekskremente, proenstveno mokra- pristupilo sjetvi, pa se o tome treba dušikom, fosforom, kalijem, ću. Također, ona olakšava izvoz svakako brinuti i osigurati duže kalcijem i magnezijem. Njegovom stajskog gnoja na gnojište i tlo. razdoblje između sjetve i sadnje i primjenom popravljamo fizikalna Najčešće se koristi slama žitarica, primjene svježeg stajskog gnoja. svojstva tla, povećavamo adsorp- posebice sjeckana. Dnevna količina Najčešća praksa u našim proslame kao stelje za jedno govedo izvodnim uvjetima je da svježi cijsku sposobnost tla i pufernost. iznosi 6 do 7 kg. Sjeckana slama stajski gnoj neizostavno mora proći Također, unosom stajskog gnoja u tlo popravljamo bilancu humusa i najbolje upija vodu. Takav stajski stadij razgradnje na gnojištu. Taj hranjivih- tvari u tlu. Primjenom gnoj lakše je zaorati u tlo, a i proces ne smije teći preintenzivno stajskog gnoja želi se pivenstveno gnojidbena djelotvornost je veća za zbog mogućih gubitaka hranivih 20 do 30 % od onoga dobivenog od tvari. Pri tom biološko - kemijskom povećati promet organskom tvari u tlu i tlo održati biološki aktivnim. nesjeckane slame. procesu lako raspadljive organske Hranjive tvari u stajskom gnoju Razlikujemo svježi stajski gnoj tvari razgrađuju se pomoću miuglavnom se nalaze u organski u kojemu je slama korištena kao kroo rgani za ma. Teško topljive vezanom obliku i oslobađaju se stelja zadržala boju i čvrstoću; organske tvari pretvaraju se u postepeno. poluvreli u kojemje slama poprimila humusu slične spojeve, a organski Polazne tvari za svježi stajski tamnosmeđu boju, izgubila čvrstoću vezani bioelementi prelaze u tekući gnoj su tvrdi i tekući ekskrementi i lako se kida, a stajski gnoj izgubio oblik. " domaćih životinja i stelja. Njegov je 15 do 30 %početne mase; prevreli Stajski gnoj se razgrađuje pod sastav ovisi o: vrsti i uzrastu stajski gnoj u kojem je razgrađenu utjecajem bakterija, gljiva i parazita. životinja, načinu držanja životinja, slamu teško raspoznati, a stajski je Svježi stajski gnoj uglavnom se vrsti i količini krme, vrsti stelje i gnoj izgubio oko 50 % početne sastoji od celuloze, hemiceluloze, načinu spremanja. Smatra se da mase; poluhumificiranu jednoličnu lignina i bjelančevina. Pive dvije ekskrementi životinja sadrže masu u kojoj je izgubljeno oko 75 % tvari čine hranjivi humus stajskog prosječno 40 do 50 %organske tvari početne mase. gnoja, koji podliježe brzoj razgradi dušika te 60 do 70 %fosfora i kalija Kakvoća stajskog gnoja dosta nji što dovodi do "biološke vatre" i krme. Na pristupačnost hraniva koja ovisi o načinu njegova spremanja. podizanja temperature u masi se nalaze u stajskom gnoju bitan Prema nekim istraživanjima stajski gnoja. Termogene bakterije mogu utjecaj ima oblik krmiva (mlade ili gnoj se može unositi u tlo izravno iz podignuti temperaturu do 73 °C na odivenjele biljne tvari). Klasični staje u svježem stanju, što posebice mjestima s obiljem kisika. Dušični stajski gnoj smjesa je krutih i primjenjuju farmeri u SAD-a. Time spojevi koji su dio stajskog gnoja tekućih ekskremenata domaćih se pojednostavnjuje i pojeftinjuje mogu se razgraditi do slobodnog životinja i stelje koja se, prerađena manipulacija stajskim gnojem a time amonijaka. To je glavni izvor radom mikroorganizama, koristi i držanje stoke. Prednosti takve gubitaka dušika u stajskom gnoju kao domaće organsko gnojivo. Kruti prakse su to što se proces (volatizacija amonijaka), osobito pri stajski gnoj humusno je i razgradnje stajskog gnoja, umjesto njegovu lošem čuvanju. bakterijsko, te kompleksno gnojivo na gnojištu, u cijelosti odvija u tlu.

U aerobnim uvjetima proces jer uz makroelemente sadrži i Time su uklonjeni neizbježni gubitci razgradnje organskih tvari mnogo je

8

Mljekarski list 02/2007.

Westfalia~ ProFormance

0

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj pro izvod pji. .,,...----...._

Laktotrizr: po~ude za)ilađe$~a

različitih ~ap~citeta - zatvoreni suštav sa automatskim pr,a j~m i digitalnom oknako H količine mlijeka.

I~

~~

wH~ ~·

~~CD

,;,\JUi.i

....,...-.,_,_.

V\.:·~..:.tJ

. ~I . . r d ••-.;r/~; v•h k Kontro I1raJtez 1(9Yitevas1 raya barem jednom tjedno komplet za mastitis test po najpovoljnijoj cijeni.

-

Profilac Winterheat

Zaštita sisa od niskih temperatura Jednostavna primjen Odlična njega i zaštiti

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

ČITATELJI PITAJU - UREDNIŠTVO brži nego bez kisika. Reguliranjem vlage i zraka utječe se na brzinu razgradnje i kakvoću zrelog gnoja, pa u tome značajnu ulogu igraju klimatska obilježja pojedinih godišnjih doba. Ako nema dovoljno vlage, gnoj pljesnivi, a pri suvišku vlage remeti se tijek aerobne razgradnje i gnoj gnjili. Pri nedostatku oborina gnoj treba polijevati, a kad ih je previše gnojište treba zaštititi. Gnoj je najbolje polijevati gnojovkom ili gnojnicom, a ako njih nema onda vodom.

Postoje dva temeljna načina spremanja stajskog gnoja: topli i hladni. Sa stajališta maksimalnog čuvanja hranjivih tvari bolji je hladni način. U tom slučaju osigurava se postojana temperatura od 15 do 30 °C, gubitci dušika su mali, a pristup kisika ograničen. Za ovaj način spremanja povoljan je samo stajski gnoj s malo slame ili sa sjeckanom slamom. Nakon slaganja u hrpe svježi stajski gnoj lagano zbijamo, da bi iz njega istisnuli zrak.

Postupak je sljedeći: najprije se na pod gnojišta stavlja i rasprostire sloj zreloga gnoja i na njega slaže sloj svježeg gnoja. Pri tome, ugljikov dioksid iz zrelog gnoja prodire u svježi u kojem se zbog smanjenog udjela kisika razgradnja odvija sporije. Temperatura mase gnoja približno je 1 O °C viša od temperature okoline.

Prema toplom postupku gnoj se u početku rahlo rasprostre tako da kisik ima slobodan pristup čime se snažno stimulira rad termogenih bakterija koje za par dana djelovanja povisuju temperaturu u masi gnoja i do 60 °C. Čim gnoj postigne ovu temperaturu, hrpa se zbija pa se potiskuje aktivnost termogenih u korist drugih bakterija.

U praksi se pak koristi kombinacija ovih dvaju različitih postupaka. Najprije se na gnojištu gnoj rahlo rasprostre, pa se temperatura brzo povisi. Sljedeći sloj se zbije, čime se prekida rad termogenih bakterija. U praksi se često nemarno postupa sa stajskim gnojem, pa on popljesnivi

10

ODGOVARA============~

ili gnjili što bitno umanjuje njegovu gnojidbenu vrijednost.

Zreli stajski gnoj poluhumificirana je masa koja se dobiva čuvanjem, spremanjem i ležanjem stajskog gnoja do nekoliko mjeseci, u prosjeku 3 do 4 mjeseca. Pošto hrpa gnoja "sazre", treba ju pokriti slojem zemlje debljine 20 do 25 cm čime gnoj dodatno štitimo od nepovoljnog utjecaja atmosferilija.

Primjena stajskog gnoja odnosi se na zaoravanje istoga u vlažni sloj tla kako bi se smanjili dodatni gubitci organske tvari i dušika.

Najbolje je gnoj zaoravati pri oblačnu, vlažnu i hladnu vremenu, kao i pri mrazu. Pri vedru, suhu, toplu i vjetrovitu vremenu gubitci dušika su veliki zbog volatizacije amonijaka. Stajski se gnoj odvodi s gnojišta u poluhumificiranom stanju tj. kada je dovoljno zreo. Gnoj treba odmah unijeti u tlo, najčešće oranjem.

Glede vremena primjene, zreli stajski gnoj može se primijeniti u bilo koje vrijeme ako stanje tla to dopušta.

U sušim klimatskim uvjetima može se primjenjivati dosta prije sjetve i sadnje, a u vlažnim klimatskim uvjetima, bliže sjetvi i sadnji. U teže tlo unosi se dalje od sjetve i sadnje, a u lakše tlo bliže sjetvi i sadnji. Stajski gnoj brže se razgrađuje u lakšem tlu, pogotovo ako je klima vlažnija.

Stajski gnoj prema stupnju zrelosti Zreliji stajski gnoj može se primjenjivati bliže sjetvi i sadnji i obrnuto. Neke su kulture osjetljive na nezreli (slamnati) stajski gnoj, posebice šećerna repa, što se očituje smanjenjem prinosa.

Ovisno o dubini unošenja stajskog gnoja, veće količine istoga unose se dublje u tlo kako bi se nesmetano mogla provesti predsjetvena priprema tla. U teže tlo gnoj se unosi pliće, a u lakše tlo dublje što je, dakako, povezana s prisutnošću kisika i njegovom razgradnjom. U praksi, najčešća dubina unosa stajskog gnoja iznosi 20do25cm.

Temeljna razlika između

stajskog gnoja i mineralnog gnojiva jest brzina kojom se oslobađaju hraniva. Većina mineralnih gnojiva je topljiva i hraniva se oslobađaju neposredno nakon njihove primjene. To je često i nedostatak u primjeni mineralnih gnojiva. Stajski gnoj, kao i ostale vrste organskih gnojiva, sporo je razgradivo gnojivo iz kojeg se hraniva sporo oslobađaju tijekom procesa mineralizacije. To sporo oslobađanje hraniva osigurava postojanu opskrbu tla dušikom, što je i preduvjet za visoke prinose.

Hraniva iz stajskog gnoja slabije se iskorištavaju nego iz mineralnih gnojiva i daju otprilike 1O % niže prinose. Iskoristivost dušika u stajskom gnoju iznosi 25 %, fosfora 25 do 30 %te kalija 60 do 70 %.

Stajski gnoj u tlu ima produženo djelovanje, pa se stoga primjenjuje u većim količinama za duže razdoblje, u prosjeku za tri godine na srednje teškim ilovastim tlima, na teškim glinastim tlima za četiri godine, a na pjeskovitim laganim tlima samo za dvije godine.

Pri količini od 30 tiha uzima se daje iskorištenost hraniva u prvoj godini 50 %,u drugoj 30 % i trećoj 20 %.U laganim tlima iskorištenje u prvoj godini iznosi više od 50 %,a u drugoj godini se iskorištava preostali dio.

Stajski gnoj svojim sastavom povoljno utječe na kemijska svojstva tla te ih popravlja (poboljšava apsorpcijsku sposobnost tla, povećava postotak humusa, regulira optimalni pH tla itd.). Također povoljno djeluje i na fizikalna svojstva tla, pogotovo na strukturu tla što je posljedica snažne biološke aktivnosti zemljišnih organizama.

Strukturna tla u suhim razdobljima manje gube vodu, dobro upijaju i filtriraju suvišnu vodu bez razaranja grudica tla. Povećanjem količine gnoja, povećava se i količina vode pristupačne biljkama, čak za 35 %u usporedbi sa negnojenim tlom.

Preporuka za praksu: U primjenu bi trebalo uvesti dodavanje običnog superfosfata u stajama jer smanjuje upalu vimena kod mliječnih krava, infekciju pupka kod teladi i bolesti papaka, te oslo-

Mljekarski li,st 02/2007.

ČITATELJI PlTAJU bađanje amonijaka. Naime, superfosfat djeluje bakteriostatično i veže

amonijak zamjenom iona vodika.

Teorijski se može vezati 6,7 kg čistog dušika na 100 kg 17 %-tnog superfosfata. Nakon primjene superfosfata bitno se smanjuje i broj muha u staji. U staji se koristi samo suhi i fino mljeveni superfosfat, budući da sirovi fosfati ne djeluju bakteriostatički i nemaju sposobnost vezanja amonijaka. Francuske norme za primjenu superfosfata u staji iznose 100 do 150 gna dan na 1 2 m površine ležaja ili 500 g po ležaju jedne velike stočne jedinice, a američke 500 do 700 g ili 800 do 1 000 g na dan u torovima. Umjesto u staji, superfosfat se može dodavati i na gnojištu u količini od 20 do 25 kg na 1 t stajskoga gnoja. Takva praksa manje je pogodna,jer se gubi amonijak i organska tvar, a izostaje i učinak na zdravlje ljudi i stoke.

Stoga primjena superfosfata u staji ima apsolutnu prednost. ■ V

· UREON[ŠTVO

ODGOVARA

Tablica 1: Kemijski sastav svježeggoveđeg stajskoggnoja, u % Voda 75

Organska tvar 20

Ukupan dušik 0,45

Fosfor

Kalij

0,25

0,55

Kalcijev oksid 0,45

Magnezijev oksid 0,10

Tablica2: Kemijskisastavzrelog stajskoggnoja (gnojdubokihstaja), u % Voda 75

Organska tvar 18

Ukupan dušik 0,75

Fosfor

Kalij

0,35

0.75

Kalcijev oksid 0,60

Magnezijev oksid 0,21

Tablica3: Prosječni sadržaj mikroelemenatau stajskomgnoju, mg/kg Mikroelement Bor (B) Kobalt (Co) Bakar (Cu) Mangan (Mn) Molibden (Mo) Cink (Zn)

Prema njemačkim izvorima 17,40 1,04 9,80

Prema kanadskim izvorima 20,20 1,04 15,60

217,80 0,69 82,10

201,00 2,37 96,20

V

CITA TEIJIPITAJUSlavkoBrezović iz Sišljavića, s područja Karlovačke županije Pored šume imam 3 jutra dobre zemlje. Što god posijem, unazad nekoliko godina, izruju divlje svinje.

Prošle zime imao sam zasijan tritikale i DTS i svinje su do proljeća sve uništile. Molim da mi gospodin Ladišić savjetuje što sijati u proljeće -koju travu - da dobijem čim prije hranu za·svojekrave.

ODGOVORČITATELJU Mr. se. Srećko Ladišić Divlje životinje na pojedinim područjima stvaraju dosta problema

na poljoprivrednim kulturama. Kako zaštititi poljoprivredne površine da na njima divlje svinje ne prave štetu?

Najbolje bi bilo razgovarati s lovačkim društvom ili vlasnikom lovišta što i kako poduzeti u svezi s ovim problemom.

U lovnom gospodarstvu trebale bi biti razrađene metode kako najjeftinije i najefikasnije zaštititi poljoprivredne površine od divljih životinja. Učinjenu štetu netko

treba nadoknaditi.

Žičana ograda bi, vjerojatno, pomogla protiv divljih svinja, ali to je poprilično v~lika investicija, i da li je isplativa? Zivotinje imaju neke svoje uhodane staze i ako im pregradite stazu u stanju su

Mljekarski li,st 02/2007.

pokušati srušiti ogradu. Možda bi bilo dobro postaviti električnog pastira. Dobro bi bilo postaviti na 0,5 crn od tla dvije paralelne žice, ne jako zategnute, i na njih navješati nasuprot limene konzerve i limena zvonca, što bi prouzročilo buku i uplašilo svinje.

Za jelensku i srneću divljač, navodno je dobro staviti u stare najlonske čarape otpatke kose (tražite je u frizerskim salonima). Carape objesite na grane stabala ili na kolce oko pJ!rcele, na 1 do 1,5 metra visine. Zivotinje osjete ljudski miris i udalje se s tog područja. Je li efikasno, treba isprobati. Bi li isto "upalilo" i za divlje svinje, također treba provjeriti. Kosu bi tada trebalo objesiti na 50 cm iznad zemlje. Možda bi bila dobra i stara odjeća, pa da preko nje svinje osjete miris čovjeka. Što posijati na parcelu u proljeće? Zita i trave sadrže dosta

šećera,

spadaju u slatke kulture i svinje ih rado jedu, a usput i ruju tražeći kukce i gliste ili podzemne dijelove biljaka.

Od djetelina najbolje bi bilo u proljeće posijati u monokulturi crvenu djetelinu. Crvena djetelina je malo gorkastog i oporog okusa pa će je svinje možda izbjegavati. U veljači bi svakako trebalo uzeti uzorak zemlje s parcele i dati ga na kemijsku analizu, radi provjere kiselosti tla, količine humusa, fosfora i kalija, te hoće li na toj parceli uspijevati crvena djetelina. U svezi s ovim pitanjem trebali biste se obratiti Savjetodavnoj službi u Karlovcu.

Ako netko još nešto zna o ovoj problematici, tj. kako se suprostaviti divljim svinjama da ne ulaze na parcele s poljoprivrednim kulturama, neka se slobodno javi u redakciju Mljekarskog lista. ■

11

AGROTEHNIKA

ONEČIŠĆENJE TLA

-

Među mnogim procesima oštećenja tla-pedosfere o

kojima na ovom mjestu nećemo govoriti. sve je značajnije onečišćenje (opterećenost) - kontaminacija

tla. Pod tim pojmom podrazumijevaju se tolike količine problematičnih tvari (onečišćivač, kontaminant ili polutant) u tlu koje uzrokuje vidljiv ili mjerljiv poremećaj neke od navedenih uloga tla. Pri tome se misli na sve uloge tla, a ponajprije na najznačajniju: plodnost - podobnost za normalan

Mr. se. Darko Uher --------------načinima onečišćenja

tla, kao i o Biljke izrasle na čistom tlu pogodne su za uobičajene načine štetnom djelovanju pojedine teške korištenja i bezopasne su za kovine, najbolje jamstvo da nam tla i u budućnosti ostanu čista. potrošače. Ako je tlo onečišćeno to Teške kovine u tlu nije slučaj, jer se preko nečistog tla Povećano zanimanje za utjecaj onečisti i biljka, osobito ako se teških kovina na zdravlje čovjeka, ali onečišćenje našio u tlu u kemijskom obliku u kojemu ga biljka može iz tla i na stanje ekosustava, uvjetovano je primiti. Onečišćenje se može činjenicama da su posljednjih desetmanifestirati i tako što je prinos ljeća zabilježeni mnogi slučajevi troneprimjeren ekološkim prilikama i vanja nekim od teških kovina. Prema razini ulaganja u proizvodnju. Opet navodima Američke agencije za govorimo o oštećenju tla onečišće­ toksične tvari i registar bolesti, njem. Nije manjega značenja za između 20 najopasnijih tvari čak 7 podzemnu vodu, vodotoke i stajaće su teške kovine. Što su to teške kovine? vode uloga tla u filtraciji vode.

Teške kovine su kemijski Podzemna voda filtrirana kroz čisto tlo potpuno je bezopasna i upotreb- elementi relativne gustoće veće od ljiva je za svakovrsne potrošače, a 5,0. U periodnom sustavu, 65 njezin sastav ne smije na dulji rok elemenata ima svojstva kovina: visoku toplinsku provodljivost, dovoditi u pitanje biološku ravnotežu u vodenim ekosustavima visoku gustoću i kovkost. Od deset elemenata u koji komuniciraju s tako filtriranom najzastupljenijih vodom. Ako to nije slučaj, tlo je zemljinoj kori (litosferi), sedam pripada teškim kovinama. Teške onečišćeno; iz njega je u vodu, koja kovine dolaze u tlo prirodno, iz protječe kroz masu tla, otpuštena matične stijene iz koje je tlo nastalo, određena količina onečišćenja koja vodu čini ograničeno upotrebljivom ali i kao posljedica djelovanja čovjeka. Rudnici minerala bogatih ili neupotrebljivom. metalopreS obzirom na činjenicu daje tlo teškim kovinama, veoma kompleksan sustav u kojemu rađivačka industrija, elektrane, se odvijaju mnogi procesi - od kojih obrada drva, otpadne vode, intensu neki po svojoj naravi nepovratni - zivna poljoprivreda i odlagališta otpada i mulja najvažniji su izvori ireverzibilni, a biljke podložne koji onečišćuj u tlo teškim kovinama. najrazličitijim biotičkim i abiotičkim utjecajima, njihovoj interakciji i Što se događa s teškim kovinama koje padnu na tlo? sinergističkom djelovanju - nije uviDio teških kovina koje padnu jek jednostavno utvrditi da je došlo do promjene koja omogućuje ocje- na tlo bit će vjetrom ponovno nu da je tlo onečišćeno. Prema udaljen s mjesta depozicije na tome, onečišćenje tla znatno se ra- mjesta koja pogoduju odlaganju, zlikuje od, primjerice, onečišćenja drugi dio će erozijom biti prenesen zraka (koje se lako osjeti) ili vode. na reljefski niže položaje. Jedan dio će biti s oborinskom vodom Stoga smatramo da je neophodno ukazati na važnost onečišćenja tala otopljen ili suspendiran u toj vodi i teškim kovinama jer je znanje o tako ulazi u masu tla. Tu se, ovisno o

12

rast i razvoj kulturne biljke. kemijskom obliku zadržavaju u tlu pasivno Ger prašina ne može proći kroz pore manjih dimenzija) ili se pak, ako su u ionskom obliku vežu u kemijski manje aktivne oblike i manje ili više trajno inaktiviraju.

Dakako, taj dio u izmijenjenim okolnostima može biti ponovo aktiviran. Ekološki je najzanimljiviji dio teških kovina koji se veže na adsorpcijski kompleks ili se nalazi u ionskom obliku u otopini tla. Taj je biljci pristupačan pa ga biljke mogu primati, a jedan se dio ispire oborinskim vodama u podzemnu vodu.

Poželjno je da je primanje (imisija) izjednačeno s emisijom, otpuštanjem (u biljku ili podzemnu vodu), a da pri tome ni biljka ni voda (s obzirom na količine) ne trpe ozbiljnije posljedice; drugim riječima, da ne dođe do onečišćenja biljke i vode. Valja naglasiti, da se suha depozicija taloži duže vrijeme u beskišnom razdoblju pa se nakuplja a poslije prvih kiša dolazi do otapanja i imisije većih količina u tlo.

Oranjem se teške kovine deponirane na poljoprivrednom tlu unose u tlo. Okretanjem mase tla dio teških kovina koji je ispiranjem započeo migraciju iz tla, ponovo se oranjem vraća i zadržava u oraničnom sloju.

Kako dolazi do onečišćenja tla i hrane teškim kovinama?

Moderno industrijsko društvo ima mnogo «izvora» onečišćenja okoliša teškim kovinama: industrijska prašina, dim, promet, komposti iz gradskog otpada, odlagališta gradskog otpada i sl. U atmosferu emitirane teške kovine mogu se u zraku zadržati nekoliko dana do nekoliko tjedana. U hidrosferi se zadržavaju mjesecima i godinama. U morskim sedimentima teške kovine

1W:fekarskili,st 02/2007.

AGROTEHNIKA se zadržavaju stotinama, pa i godina. U pedosferi se antropogenim utjecajem «dovedene» teške kovine također zadržavaju dugo, s aspekta trajanja ljudskog života ponekad i trajno.

Teške kovine u tlu Teške kovine su sastavni dio stijena i tla (tablica 1), ali se pojavljuju i kao vanjski onečišćivači.

Primarni izvori emisija teških kovina u tlo su mineralna i organska gnojiva (As, Cd, Hg i nešto Se), vapno, pesticidi (As, Pb, Hg), otpadni kanalizacijski mulj (Cd, Pb i manje As, Hg i Se), te voda za navodnjavanje. Upotreba gnojiva i drugih agrokemikalija povećala je nakupljanje elemenata u tragovima i teških kovina u tlu. Općenito uzevši, u pojedinim materijalima njihova koncentracija opada sljedećim redosljedom: fosfatne stijene > mulj otpadnih voda > fosforna gnojiva > organski dodatci i vapneni materijali > kalijeva gnojiva tisućama

Tablica 1: Sposobnostnakupljanja teških kovina u biljkama Velika

Srednja

Mala

Salata

Kelj

Kukuruz šećerac

Grah

Špinat

Brokula

Grašak

Endivija

Kupus Cikla,

Cvjetača

Dinja

Mrkva

Bijela repa

Kelj pupčar

Rajčica

Rotkvica

Celer

Paprika

Krumpir

Kupine i jagode

Patlidžan

> dušična gnojiva. Relativno visoke koncentracije toksičnih elemenata u otpadnom mulju, fosfornim stijenama i fosfornim gnojivima upućuju na zaključak kako bi upravo ovi materijali trebali biti primjenjivani s dužnom pažnjom, te uz obvezno poznavanje njihova kemijskog sastava. Mobilnost iona teških kovina u tlu i stupanj njihova ispiranja u podzemne vode ovisi o snazi sorpcije iona na česticama mineralne komponente tla (glina, SO2 , oksidi željeza, aluminija i mangana) te interakciji s organskom

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

tvari (huminskim i fulvo kiselinama).

Sposobnost sorpcije iona neke kovine ovisi najprije o obliku u kojem se nalazi u tlu, a tek zatim o njegovoj količini.

Bitne činjenice Na onečišćenim tlima s najmanje rizika možemo uzgajati: grah, grašak, dinju, rajčicu, papriku, patlidžan i jabuku. Obrnuto: velik oprez sa salatom, špinatom i mrkvom. Ne kupujte ih ako ne poznate mjesto uzgoja. Kakvoću tih proizvoda na tržnicama trebaju nadzirati nadležne inspekcije. ■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

Veoma mala

pranje

Tip RBC 1500 -10 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Ml:fekarski list 02/2007.

13

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

ČINITELJI PLODNOSTI I NJIHOVA VAZNOST V

-

Doc.dr. se. GoranBačić

Jedan od načina organiziranja činitelja plodnosti ovisi o tome tko ili što ih kontrolira i utječe na njih.

Na taj način možemo ih podijeliti na činitelje plodnosti na koje utječe čovjek, na koje utječe reproduktivni sustav krave i one svojstvene svakom stadu ili kravi. Unutar ove tri skupine najviše se može utjecati na činitelje plodnosti koji su pod utjecajem čovjeka, a najmanje na one svajstvene stadu ili kravi. činitelji plodnosti pod utjecajem čovjeka Najveći napredak u upravljanju reprodukcijom može se očekivati ako utječemo na povećanje efikasnosti otkrivanja estrusa, na smanjenje pogreški estrusa, poboljšanje tehnike osjemenjivanja i vještina osjemenjivača, poboljšanje plodnosti bikova za U.O., čuvanje i manipulaciju sjemenom, ako utječemo na okoliš i higijenu držanja, smanjimo pojavnost reproduktivnih bolesti i poboljšamo ishranu krava u tranzicijskom periodu.

Efikasnost otkrivanja estrusa definiramo kao broj krava koje su u estrusu od ukupnog broja krava koje imaju normalan spolni ciklus.

Izražava se u%, a smatra se daje efikasnost otkrivanja estrusa u većini mliječnih stada ispod 50%.Obično je detekcija estrusa povezana s planskim osjemenjivanjem i sinkronizacijom estrusa. U našim uvjetima najčešće se estrus otkriva dok se obavljaju ostale radnje u štali kao hranjenje, mužnja ili čišćenje životinja. To je ujedno i velik problem jer krave rijetko pokazuju

14

Upravljanje reprodukcijom nije jednostavno, bez obzira na proizvodna svojstva krava. Postoji mnoštvo činitelja plodnosti koji mogu i ne moraju biti međusobno povezani. Činitelji plodnosti su: dob krave, proizvodnja, pasmina, selekcija, plodnost bika za U.O., umijeće osjemenjivača, pohrana sjemena, reproduktivne bolesti, prehrana u tranziciji, okoliš, temperatura, podloga, otkrivanje estrusa, pogreške u otkrivanju estrusa, distocia, infekcije uterusa, embrionalna smrtnost, zaostajanje posteljice, ovarijalne ciste i blizanci.

estrusno ponašanje za vrijeme hranjenja, odmora ili muznJe. Novijim istraživanjima je utvrđeno da današnje krave, općenito, pokazuju znatno manji broj skokova i stajanja u usporedbi s ranijim istraživanjima. Upotreba različitih tehnika, kao što su označavanje leđa krava bojom, upotreba pedometara i provedba planskog osjemenjivanja, značajno mogu poboljšati efikasnost otkrivanja estrusa.

Pogreške u otkrivanju estrusa definiramo kao broj krava koje su bile osjemenjene, a nisu bile u estrusu. Strana istraživanja mjerenjima progesterona u krvi i mlijeku pokazuju da između 5 i 30% krava uopće nije u estrusu prilikom osjemenjivanja. Mnogi su razlozi koji

dovode do pogreški u otkrivanju estrusa, kao što su kriva identifikacija životinja ili zapažanje sekundarnih znakova estrusa, umjesto pasivne faze stajanja dok je druga krava pokušava zaskočiti.

Velil<isu troškovi ovakvih pogreški: utrošeno vrijeme stručnjaka veterinara, utrošak sjemena, vođenje krive evidencije koja kasnije zbunjuje prilikom praćenja narednih ciklusa i dijagnostike graviditeta. Takve se krave najčešće osjemene u lutealnoj fazi kada je reproduktivni trakt prijemčiviji na uterusne infekcije što je povezana s daljnjim troškovima liječenja i produženim servis periodom. Povremena kontrola nivoa progesterona u uzorcima mlijeka i krvi nužna

Smještaj i hranidbakrava - činitelji koji utječu na reprodukciju Mljekarski list 02/2007.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

je za uočavanje pogreški u otkrivanju estrusa (visoke vrijednosti progesterona u vrijeme osjemenjivanja ukazuju na pogrešku).

Dobra tehnika umjetnog osjemenjivanja često je zapostavljena kao jedan od ključnih činitelja plodnosti. Danas mnogi misle da bilo tko može uspješno osjemeniti kravu bez posebnog znanja i pripreme. Nažalost, to je velika zabluda koju potvrđuju sva novija istraživanja. Osnovni problem tehnike umjetnog osjemenjivanja je polaganje sjemena na pravo mjesto - u tijelo maternice. U pojedinim istraživanjima otkriveno je da je samo 39% sjemena aplicirano u tijelo maternice, dok je 25% aplicirano u grlić maternice, a 36% u jedan od materničnih rogova. Kad se sjeme aplicira u grlić maternice, retrogradni gubitak sjemena je dvostruko veći nego kod aplikacije u tijelo ili rogove maternice.

Periodički tečajevi i kontrola vještine inseminatora mogu poboljšati koncepciju.

Poznata je značajna razlika u plodnosti pojedinih bikova za U.O., a iznosi 10-15%. Broj spermija u dozama sjemena koje proizvode selekcijski i centri za reprodukciju, obično višestruko premašuju za oplodnju potreban minimalan broj spermija.

Pohrana i rukovanje duboko smrznutim sjemenom tijekom godina dobro je proučeno i definirano. Prevenciju hladnog šoka moguće je postići umatanjem pistoleta u papir ili toplu tkaninu.

Otapanje većeg broja doza sjemena zbog grupnog osjemenjivanja na velikim farmama još nije dobro proučeno. Laboratorijski podatci pokazuju da nema razlike u pokretljivosti spermija prilikom otapanja 10 doza sjemena. Neka terenska istraživanja pokazuju da je fertilitet sjemena smanjen. Potrebno je provoditi periodičke preglede kontejnera s tekućim dušikom.

Toplinski stres najvažniji je pojedinačni faktor okoliša koji utječe na reprodukciju. Većina farmi u umjerenoj kontinentalnoj klimi izložena je sezonskom toplinskom stresu za vrijeme ljeta koji se očituje povećanom embrionalnom smrtnošću, smanjenjem trajanja estrusa, smanjenjem broja skokova i stajanja u estrusu i smanjenjem % koncepcije. Hlađenje krava tijekom povišenih temperatura povećava % koncepcije.

Estrusno ponašanje krava u direktnoj je vezi s vrstom površine po kojoj se životinja kreće. Krave držane na stelji i zemlji pokazuju estrus 13,8 sati za razliku od krava držanih na betonu 9,4 sati. Krave na zemlji također pokazuju dvostruko više stajanja (6,3 prema 2,9) i naskakivanja (7,0 prema 3,2) od krava na betonu.

Važno je spriječiti nastajanje blata na zemljanim i prljavim površinama.

Vakcinacija i prehrana krava u tranzicijskom periodu, ako je pravilno osmišljena i provedena, ne bi smjela biti ograničavajući činitelj plodnosti.

O činiteljima plodnosti, koji su pod utjecajem reproduktivnog sustava krave, i specifičnim čini­ teljima, koji su svojstveni svakom stadu i kravi pisali smo prošle godine u Mljekarskom list br. 5/2006. ■

Mljekarski list 02/2007.

Vašafarma je Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmer krediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivna kamatna stopa za ročnost kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci Investicijski krediti za poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDffi do 12 godina do 2 godine počeka.

Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).

Vašavaraždinska

POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLl}ENTELU:

Bjelovar,F. Sopila 11,tel: 043/241222 gdje ćete dobiti informacijuo poslovnicamaBankeu Vašem mjestu.

15

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA~==============~==~

PROCJENA TJELESNE KONDICIJE (Body condition scoring) • ZNAČAJNA POMOĆ KODUSPJEŠNOG GOSPODARENJA NA MLIJEČNIM FARMAMA

Za profitabilnu mliječnu farmu od izrazitog značaja je kvalitetna hranidba životinja. To je jedan od činitelja koji znatno utječe na kvalitetu i količinu mlijeka, reprodukcijski ciklus, kompletno zdravlje stada i svakako, na financijske prihode vlasnika. Pod kvalitetnom hranidbom u širem smislu podrazumijeva se, osim kvalitetnih, precizno izbalansiranih sastojaka u obroku mliječnih krava, i količinski (kvantitativno) podešen obrok za životinje u pojedinim stadijima laktacije ili razdoblju suhostaja.

Smanjivanjem proizvodnje mlijeka tijekom laktacije, svakoj kravi na farmi trebalo bi proporcionalno smanjiti i unos krme.

Neproporcionalna hranidba prilično je učestala na našim farmama i obiteljskim gospodarstvima, pa je velik postotak reprodukcijskih, metaboličkih (ketoza, dislokacija sirišta i sl.) i drugih zdravstvenih problema krava nakon teljenja.

Redovita i točna procjena tjelesne kondicije umnogome će smanjiti rizik od pojave neželjenih problema.

Pod procjenom tjelesne kondicije podrazumijevamo procjenu nakupljenog masnog tkiva na pojedinim anatomskim regijama životinje.

Mršavost, odnosno pretilost životinje ukazat će, osim hranidbenih i zdravstvenih problema, ponajprije na nekvalitetan menadžment na farmi. Debele krave (pretjerane kondicije) često će imati otežan tijek teljenja. Ove životinje u razdoblju nakon teljenja uzimaju manje hrane zbog čega imaju učestale reprodukcijske poremećaje, a znatno su osjetljivije na zarazne i metaboličke bolesti.

Mršave životinje (slabije kondicije)

16

smanjit

Damir] ankovi( dr. vet. med.-

će

proizvodnju mlijeka i masti zbog nedostatka energetsko-proteinskih rezervi. Životinje loše kondicije slabo pokazuju vidljive znakove gonidbe, a postotak oplodnje prilično je nizak. U hranidbi životinja slabije kondicije pozornost se mora usmjeriti na održavanje proizvodnje i postepeno povećavanje tjelesnih rezervi. Tjelesnu kondiciju možemo procjenjivati i kod junica.

Nedovoljno hranjene junice izrazito slabe kondicije neće izrasti dovoljno naglo u razdoblju puberteta, pa ćemo imati životinje slabijeg okvira.

S druge strane, junice koje su u mliječne

svome razvoju bile pretjerane kondicije imat će manju proizvodnju mlijeka nakon teljenja.

Tjelesna kondicija se subjektivno procjenjuje na osnovu nakupljanja potkožnih masnih rezervi koje se mijenjaju tijekom laktacije. U ranoj laktaciji životinja je u negativnom energetskom balansu i mobiliziranjem tjelesnih rezervi dolazi do slabljenja kondicije. Svaki mobilizirani kilogram tjelesne težine dovoljan je da opskrbi proizvodnju od 7 kg mlijeka. U razdoblju rane laktacije krave ne bi trebale izgubiti više od jednog kg dnevno. Suprotno tome, krave u kasnom stadiju

···.··:·7· ··::r·,.7· -;,-····; i,· · . , R1z1cno ,.. / :

5 4

:

.........•............

;/,/,debele

·:· ...•.......................

životinje///:

--~- --- ______,(_-- ---- -·--- ---·

,·

3

30

60

90

120

140

168

196

224

252

280

308

338

dani nakon teljenja

Grafikon 1: Poželjnatjelesnakondicijatijekomlaktacije Ml:fekarskilist 02/2007.

TALA

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTERA ✓ NAJPOVOLJNIJU Izdvajamo iz ostale ponude KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

✓ KVALITETU

✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUČ U RUKE ✓ ISKUSTVO

CIJENU

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

·laktacije u pozitivnom su energetskom balansu i nadopunjavaju svoju tjelesnu kondiciju izgubljenu u razdoblju nakon teljenja. Idealna tjelesna kondicija mijenja se tijekom stadija laktacije (grafikon 1).

Sustav ocjene kondicije Za procjenu tjelesne kondicije mliječnih goveda koristimo sustav koji je standardizirala američka kompanija "Elanco". Ocjenjivač izravno gleda sa strane i odostraga zdjeličnu i bedrenu regiju životinje te na osnovu potkožnog masnog tkiva dodjeljuje ocjenu u rasponu od 1 do 5. Minimalno odstupanje od cijelog broja je za 0,25 (npr. 3,25; 3,50; 3,75). Sustav je usmjeren prema srednjim vrijednostima (ocjene 2,25-4,00) u kojima će biti većina krava. Ocjene ispod (1,002,25 za izrazito mršave) ili iznad (4,00-5,00 pretile životinje) srednjih vrijednosti ukazuju na velike probleme.

Otkrivanje pogrešaka Krave normalne tjelesne kondicije imat će toliko tjelesnih rezervi da će rizik komplikacija pri teljenju biti smanjen, a ujedno maksimalno povećana mliječna proizvodnja u razdoblju rane laktacije. Međutim, ako se jave metabolički problemi jer životinje nisu u odgovarajućoj kondiciji, prva stvar koja se mora napraviti je prostudirati način hranjenja životinja sljedećim tijekom: 1. provjeriti unos suhe tvari, a osobito voluminozne krme. Utvrditi razinu vlakana, učestalost uzimanja obroka, ukus obroka, odvojenost životinja po skupinama i sl.

Problemi u ovom području mogu se lako previdjeti.

2. provjeriti razinu proteina, energije, minerala i vitamina analizom krme, a za svaku skupinu životinja obrok mora biti izbalansiran. Utvrditi kakvoću, isjeckanost, samljevenost, pH i miris voluminozne krme i koncentrata.

Kada je uzrok problema

18

Preporučene vrijednosti pri procjeni tjelesne kondicije u pojedinim fazama laktacije su sljedeće: Teljenje 3,00-3.50 Razdobljeosjem enjivanja(ranatakt.)

2,25-2,50 Kasnalaktacija 3,00-3,50 Razdobljesuhostaja 3,00-3,50

2.00

2.50

2.75

3.25

3.50

3.75

Slika 1: Sustav procjenekondicijemliječnih krava prema ElancoAnimal Health modelu utvrđen, sljedeći korak je spriječiti

opstipacije knjižavca, dislokacije ponovno njegovo pojavljivanje. sirišta i sl.) poremećajima, utvrđena Nagle promjene tjelesne kondicije je na temelju redovitog dugogodišmoramo izbjeći, a posebnu pozor- njeg praćenja na terenu koji su nost obratit ćemo kravama u kasnoj provodili veterinari Centra za reprolaktaciji i razdoblju suhostaja. dukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

Povezanost neskladne tjelesne Dolaskom na farmu procjena kondikondicije s učestalim reproduk- cije pomaže nam da uočimo problecijskim (ciste, afunkcija jajnika, tiho matične i potencijalno problemagonjenje, upale maternice i sl.) i tične jedinke koje znatno utječu na metaboličkim (ketoze, acidoze, smanjenu profitabilnost farme. ■

Slika 2: Ramosovekćeri - osim izuzetnogeksterijerai tjelesnaim je kondicijana zavidnojrazini Mljekarski liYt 02/2007.

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvođačima, 1nljekarama i trgovcima dilje1n svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvodača!

<Budite korak ispred! lnriestirajte u bolju budućnost!

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

POSTUPCI S TELETOM POSLIJE TELJENJA -

Mr. se.Miljenko Konjačić

Nakon što je pupčani tračak teleta prekinut, tele više ne diše preko placente, dakle mora što prije početi disati na vlastita pluća radi opskrbe organizma kisikom.

Potrebno je što prije očistiti nosnice i usta od sluzi (plodne vode) kako ne bi pri prvom udisaju došlo do zagrcnuća koje u konačnici može uzrokovati smrt teleta (aspiraciona pneumonija). Sluz se skida čistim rukama povlačeći ih od očiju prema nosu bez ulaženja rukom u usnu šupljinu, na način kako je prikazano na slici 1.

Ponekad se tele podiže za • zadnje noge kako bi se iscijedila sluz i plodna voda iz dišnih puteva, ali to treba biti kratkotrajno jer dolazi do pritiska ošita na pluća i srce, što također otežava disanje. U praksi se često primjenjuje polijevanje glave teleta hladnom vodom, a pri tome se mora paziti da voda ne uđe u dišne putove. Nakon prvog udisaja, ako je prošlo sve u redu, tele pokušava podići glavu, trese glavom otvara i zatvara oči. Sljedeće što je potrebno uraditi je dezinfekcija pupka.

Pupčani tračak treba uhvatiti s dva prsta neposredno uz stijenku trbuha te se sadržaj koji se nalazi u njemu izvuče van. Pupak dezinficirati uranjanjem ili prelijevanjemjodnom otopinom; može se koristiti i prskanje antibiotskim sprejem. U 20

Gubitci teladi nakon poroda na velikim mliječnim farmama predstavljaju velik problem kako s ekonomskog tako i s genetskog stajališta. Pravilnim postupcima s teletom nakon teljenja možemo smanjiti gubitke teladi na mliječnoj farmi. Prilikom izlaska teleta kroz stidnicu, u pravilu dolazi do pucanja pupčanog tračka teleta. Ako se slučajno dogodi da pupkovina nije pukla, tada ju je potrebno prekinuti na udaljenosti 5-10 cm od trbušne stijenke.

Pupkovinu je moguće prekinuti prstima, a često se koriste prokuhane tupe škare koje ne režu nego gnječe, trgaju, odnosno cvikaju. Utvrđeno je da u tako otkinutog pupka brže dolazi do zgrušavanja, odnosno prestanka lavarenja, nego ako je rez napravljen oštrim škarama.

Slika 1: Pravilnočišćenje nosnicaod plodnevodei sluzi

, Slika 2: Krava nakon teljenjaliže tele kako bi se što prije osušilo

.-

M/jekarskilist 02/2007.

IZ CROATIASTOČ:ARA Stanje na tržištu

cijene mlijeka.

Povećava se uvoz fermentiranih proizvoda. Gotovo cjelokupni izvoz orijentiran je na tržište BiH, dok izvoza mliječnih proizvoda gotovo i nema na tržištu zemalja EU.Niska je potrošnja mlijeka i proizvoda od mlijeka domaće mljekarske industrije - svega 145 Lpo stanovniku, od čega 75 litara u svježem ili trajnom mlijeku. U zemljama EU potrošnja mlijeka kreće se od 230-330 L po stanovniku.

PROPISI

mlijeka i mliječnih prerađevina u RH zahtijeva potpuniju analizu i program sređivanja tržišta te strategiju za ciljno nastupanje na drugim tržištima.

Kroz mliječne proizvode u posljednjih nekoliko godina uvozimo i potrošimo između 120 140 mil. litara mlijeka.

Na taj način u našoj primarnoj proizvodnji često i nesvjesno odlučujemo u trgovini pri odabiru i kupnji uvoznih gotovih proizvoda.

Možda je zbog toga potrebno pokrenuti projekt zajedničkog oglašavanja domaćih proizvođača prehrambenih proizvoda.

Imamo tradiciju u uzgoju životinja i preradi i mlijeka i mesa, prirodan i zdrav okoliš i najbrži put od proizvodnje do trgovine.

Zato uživajmo u domaćem mlijeku i proizvodima od mlijeka visoke kakvoće, visokog standarda praćenja kakvoće, zbog svježine i najbržeg puta od proizvodnje do stola, a cijene su prihvatljive. ■

O MLIJEKU

HIGIJENAMLIJEKA v

I MLIJECNIH

PROIZVODA U OKVIRU

Propisi Europske unije u segmentu zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica temelje se na načelima suvremenih koncepcija veterinarsko-sanitarnog nadzora. "Higijenski paket" skup je Uredbi koje se primjenjuju na području EU od početka prošle godine, a obuhvaća opće higijenske mjere za namirnice, mjere u higijeni namirnica životinjskog podrijetla, postupke službenih kontrola te uvjete zdravlja životinja namijenjenih

EURoPsKE UNIJE-

-•p•r•o•i•zv•o•d•n•j•i h_rane,odnosno prehrani ljudi.

Na ovom mjestu navodimo osnovne odredbe dviju uredbi - o higijeni namirnica (Uredba (EZ) 852/2004.) i higijeni namirnica životinjskog podrijetla (Uredba (EZ) 853/2004.).

Uredba (EZ)852/2004.

Uredbom o higijeni namirnica 852/2004. postavljena su opća pravila higijene u proizvodnji svih namirnica, obveze proizvođača (farmera, prerađivača, distributera itd) te smjernice za dobru proizvođačku praksu. Posebno je naglašen sustav samokontrole i odgovornosti svih sudionika u lancu proizvodnje koji moraju osigurati zdravstvenu ispravnost hrane. Uredbom su

Mljekarski list 02/2007.

propisane opće odredbe o higijeni koje se primjenjuju u primarnoj proizvodnji hrane te svim fazama koje se nastavljaju na primarnu proizvodnju.

U dijelu stočarske proizvodnje, pod primarnom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja i uzgoj životinja namijenjenih proizvodnji hrane, transport tih životinja na tržište ili u klaonicu te transport između farmi. U sektoru mljekarstva pojam primarne proizvodnje predstavlja mužnja i pohrana mlijeka na farmi, a primarni proizvod je sirovo mlijeko.

Zahtjevi iz Uredbe o higijeni namirnica 852/2004. ne primjenjuju

Nevijo Zdolec,dr. vet. med. se na primarnu proizvodnju namijenjenu za osobnu upotrebu u domaćinstvu, pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane namijenjene za osobnu potrošnju u domaćinstvu te izravnu opskrbu malim količinama primarnih proizvoda kojima proizvođač opskrbljuje krajnjeg potrošača ili lokalni objekt u maloprodaji koji izravno opskrbljuje krajnjeg potrošača. Posljednji navod odnosi se konkretno na izravnu prodaju malih količina primarnih proizvoda Uaja, sirovo mlijeko i dr.) na farmi, lokalnoj tržnici, opskrbu lokalnog maloprodajnog objekta ili lokalnog restorana. Navedena djelatnost mora se regulirati nacionalnim

25

PROPISI O MLIJEKU zakonodavstvom koje se mora uzorcima bitnima za zdravlje ljudi, voditi svrhom spomenute Uredbe, te sva izvješća o obavljenim pregletj. ne smije dovesti u pitanje dima životinja ili proizvoda životinjzdravstvenu ispravnost primarnih skog podrijetla. Za primarne proizproizvoda i sigurnost potrošača. vođače hrane iznimno su važne Primarni proizvodi mogu se nacionalne i europske preporuke o prerađivati i na mjestu proizvodnje, dobroj higijenskoj praksi koje moprimjerice proizvoditi sir od sirovog raju sadržavati relevantne podatke o mlijeka na farmi. U tom slučaju više opasnostima vezanima uz primarnu se ne radi o primarnoj proizvodnji ni proizvodnju te mjerama za njihovu primarnom proizvodu, pa su kontrolu. U tom pogledu važna je higijenski zahtjevi takve proizvod- edukacija proizvođača i izrada nje i prodaje na farmi drugačiji. S tim smjernica o kontroli bioloških, u vezi moraju se zadovoljiti propisa- kemijskih i fizikalnih onečišćivača; ni higijensko-tehnološki uvjeti za upotrebi vode, organskog otpada i izgradnju objekta, opremu, uklanja- gnojiva, primjeni sredstava za nje otpada, skladištenje i prijevoz zaštitu bilja, veterinarskih lijekova i hrane. S druge strane, zakonodav- aditiva u stočnoj hrani i njihovoj stvo predviđa i dopušta (u sljedivosti, pripremi, skladištenju, određenim uvjetima i situacijama), upotrebi i sljedivosti hrane za tzv. fleksibilnost, primjerice odstu- životinje, zbrinjavanju otpada, panja od Uredbe zbog primjene mjerama sprječavanja i suzbijanja tradicionalnih metoda i alata u zaraznih bolesti životinja i ljudi te proizvodnji hrane treba validiratijer sustavima obavješćivanja nadležnih ne smiju ugroziti zdravstvenu tijela, higijeni držanja životinja, ispravnost proizvoda. higijeni prijevoza hrane, te načinu Primarni proizvođači hrane vođenja propisanih evidencija. moraju osigurati provođenje svih Među obvezama subjekata koji zaštitnih mjera u pogledu onečišće­ posluju s hranom (proizvođača, nja primarnih proizvoda (onečiš­ prerađivača, distributera itd.) ističe ćenja iz zraka, tla, vode, stočne se uspostavljanje, provođenje i hrane, gnojiva, veterinarskih lijeko- održavanje koncepcije HACCP koji va, sredstva za zaštitu bilja i dr.) te je temeljni alat u osiguranju mjere zaštite zdravlja i dobrobiti zdravstvene ispravnosti hrane. životinja uključujući programe Njegova implementacija podrazupraćenja i suzbijanja zoonoza. mijeva cjelovit pristup, punu suradTakođer je predviđeno i vođenje nju i angažiranost svih zaposlenika u evidencija o provedenim mjerama prehrambenom sektoru. Poput što uljučuje zapise o vrsti, podrijetlu smjernica za dobru higijensku hrane za životinje, provedenim praksu, i načela HACCP-a nude se liječenjima životinja, pojavama kroz edukacijske programe koji se bolesti koje mogu utjecati na prilagođuju vrsti objekta i tipu zdravstvenu ispravnost proizvoda proizvodnje. U tom smislu također životinjskog podrijetla, rezultate se uvažava načelo fleksibilnosti, provedenih analiza na uzorcima posebice za manja poduzeća, dok u uzetim od životinja ili drugim primarnoj proizvodnji primjena

26

HACCP-a još nije izvodiva, ali je poticanje dobre higijenske prakse komplementarno.

Uredba (EZ)853/2004.

Budući da su namirnice životinjskog podrijetla povezane sa specifičnim rizicima (mikrobiološki, kemijski,fizikalni), propisana su i posebna pravila higijene u tom sektoru (Uredba 853/2004.) koja nadopunjuju pravila određena Uredbom 852/2004., a odnosi se na neprerađene i prerađene proizvode životinjskog podrijetla, između ostalih i mlijeka.

Tako su određeni uvjeti koji se moraju zadovoljiti u proizvodnji mlijeka na farmama, poglavito koji se odnose na zdravlje životinja, zatim načela higijene na farmi i prerađivačkim pogonima, te kriteriji za svježe sirovo mlijeko i mliječne proizvode.

A) u vezi sa zdravstvenim stanjem životinja, mlijeko mora potjecati od životinja: 1. koje ne pokazuju simptome zaraznih bolesti koje se mlijekom mogu prenositi na ljude (pr. bruceloza, tuberkuloza) 2. koje su dobrog općeg zdravstvenog stanja, ne pokazuju znakove bolesti koja bi mogla dovesti do kontaminacije mlijeka i koje, posebno, ne pate od infekcije spolnog sustava popraćene iscjetkom, enteritisa popraćenog proljevom i temperaturom, ili od prepoznatljive upale vimena.

3. koje nemaju ozljede vimena koje bi utjecale na mlijeko 4. koje nisu nedopušteno liječene (direktiva 96/23/EZ) 5. kod kojih su, ako su im davani dopušteni proizvodi ili tvari, poštovane propisane karencije

Mljekarski list 02/2007.

PROPISI O MLIJEKU bude upotrijebljeno za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara - označiti liječene životinje zbog ostatka lijekova u mlijeku, te da mlijeko dobiveno od tih životinja ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi prije isteka propisane karencije - da se sredstva u koja se uranjaju ili kojim se prskaju sise upotrebljavaju jedino ako ih je odobrilo nadležno tijelo te da se ona upotrebljavaju na način koji ne dovodi do neželjenih količina njihovih ostataka u mlijeku.

Nakon mužnje mlijeko mora biti na čistom mjestu koje je tako konstruirano i opremljeno da se izbjegne svaka kontaminacija. Ono se u slučaju svakodnevnog sakupljanja mora odmah ohladiti do temperature od najviše 8 °C ili do najviše 6 °C, ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno. Tijekom prijevoza se mora održavati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti veća od 1O 0 C. Subjekti u poslovanju s hranom ne moraju zadovoljiti navedene zahtjeve glede temperature, ako mlijeko zadovoljava kriterije za sirovo mlijeko (mikrobiol.), ako se preradunačin: je u roku 2 sata od mužnje, te ako je prije mužnje sise, vime i okolni veća temperatura potrebna zbog tedijelovi moraju biti čisti mlijeko svake životinje mora biti hnoloških razloga vezanih uz proizvodnju određenih mliječnih propregledano, bilo od strane izvoda i ako to dopusti nadležno muzača, ili pomoću metode kojom se postižu slični rezultati tijelo.

D) Higijena osoblja kako bi utvrdili organoleptičke ili Osobe koje muzu i/ili rukuju fizikalno-kemijske anomalije, te da mlijeko koje pokazuje te sirovim mlijekom moraju nositi čistu odjeću. Muzači moraju održaanomalije ne bude upotrijebljeno vati visok stupanj osobne čistoće. U za prehranu ljudi da mlijeko životinja koje pokazuju blizini mjesta mužnje moraju biti naprave za pranje ruku. kliničke znakove bolesti vimena

8) Higijena na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka Oprema za mužnju te prostori u kojima se mlijeko skladišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti smješteni i građeni tako da se ograniči opasnost od onečišćenja mlijeka. Prostori za skladištenje moraju biti zaštićeni od štetočina, moraju biti odvojeni od prostora za smještaj životinja, te imati odgovarajuću opremu za hlađenje. Površina opreme koja dolazi u dodir s mlijekom (pribor, spremnici, cisterne, namijenjeni za mužnju, sakupljanje ili prijevoz) mora se lako čistiti i prema potrebi dezinficirati te održavati u dobrom stanju glatki, perivi i neotrovni materijali.

Te površine nakon upotrebe treba očistiti i prema potrebi dezinficirati.

Nakon svakog prijevoza, ili nakon svake serije prijevoza gdje je razdoblje između istovara i sljedećeg utovara vrlo kratko, ali u svakom slučaju najmanje jednom dnevno, spremnici i cisterne za prijevoz sirovog mlijeka valja na odgovarajući način očistiti i dezinficirati prije ponovne upotrebe.

C) Higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza Mužnju obaviti na higijenski

Mljekarski list 02/2007.

E)Kriterijiza sirovo mlijeko Određuju se na reprezentativnom broju uzoraka sirovog mlijeka sakupljenog na gospodarstvima metodom slučajnog izbora.

Proizvođači mlijeka moraju primijeniti postupke kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje će se prerađivati u toplinski obrađene proizvode udovoljava sljedećim zahtjevima: KRAVLJE MLIJEKO: - broj mikroorganizama (broj kolonija na ploči) na 30 °C (u 1 mL) ~ 100 000 (geometrijski prosjek tijekom dvomjesečnog razdoblja, s najmanje 2 uzorka mjesečno) - broj somatskih stanica (u mL) ~ 400 000 (geometrijski prosjek tijekom tromjesečnog razdoblja, s najmanje 1 uzorkom mjesečno, osim ako nadležno tijelo odredi drukčije metodologiju s obzirom na sezonska odstupanja u količi­ nama proizvodnje.

SIROVOMLIJEKODRUGIHVRSTA: - broj mikroorganizama (broj kolonija na podlozi) na 30 °C (ul mL) s 1 500 000 (geometrijski prosjek tijekom 2 mjeseca, najmanje 2 uzorka mjesečno).

Međutim, ako mlijeko potječe od drugih životinja a ne od krava, a koristi se za proizvodnju proizvoda gdje se mlijeko toplinski ne obrađuje, takvo mlijeko mora imati manje od 500 000 m.o./mL. Mlijeko ne smije sadržavati ostatke antibiotika iznad dopuštenih količina za svaku tvar iz priloga I i Ili Uredbe EEZ 2377/90., ili ako zbirna količina ostataka antibiotika premašuje najvišu dopuštenu vrijednost.

Ako mlijeko ne zadovoljava sve navedene kriterije, subjekt u poslovanju s hranom mora obavijestiti nadležno tijelo i poduzeti mjere da se stanje popravi. ■

2?

=aur~rai a

VRBOVEC

E. de Piennes bb

www.jurval.hr

!i=te]: O1/279I -822. fax: O1/2792-035 tel: 03 I128I-181. teL'fax:031/28 I c-mail: jurval@)jurval.hr

:ii1,,: PRONAR •

OSIJEK

Sv. L. B. Mandića 239 (Čeph e-mail: jurval.osijek@jurval.h

TRAKTORI PRONAR P5

NAREW

Motor Euro-2: IVECO 100KS PERKINS 82i 99KS Hidraulika:BOSCH -EHR(elektronsk ..~~~o:.-.:~• Mjenjač: ZFsaPower Shift Kočnice: mjne+Zračna instaL zaprikt Standardna oprema: Kompresor, prednji ute. gornja i donja prikolična vuć Eli hidr. kari ~CI

PRO ..OTIVNAAKCIJA Prednja hidraulika i prednje kardansko vratilo NA POKLON AKCIJA VRIJEDIDO 31.03.2007.

IZ CROA TIASTOČARA mlijeka i u RH zahtiproizvoda. Gotovo cjelokupni izvoz jeva potpuniju analizu i program orijentiran je na tržište BiH, dok sređivanja tržišta te strategiju za izvoza mliječnih proizvoda gotovo i ciljno nastupanje na drugim tržinema na tržištu zemalja EU. Niska je štima.

Kroz mliječne proizvode u potrošnja mlijeka i proizvoda od posljednjih nekoliko godina mlijeka domaće mljekarske induuvozimo i potrošimo između 120 strije - svega 145 Lpo stanovniku, od 140 mi!. litara mlijeka. čega 75 litara u svježem ili trajnom Na taj način u našoj primarnoj mlijeku. U zemljama EU potrošnja proizvodnji često i nesvjesno mlijeka kreće se od 230-330 L po odlučujemo u trgovini pri odabiru i stanovniku. kupnji uvoznih gotovih proizvoda. cijene mlijeka.

Povećava se uvoz fermentiranih

PROPISI

Stanje

na tržištu

mliječnih prerađevina

Možda je zbog toga potrebno pokrenuti projekt zajedničkog oglašavanja domaćih proizvođača prehrambenih proizvoda.

Imamo tradiciju u uzgoju životinja i preradi i mlijeka i mesa, prirodan i zdrav okoliš i najbrži put od proizvodnje do trgovine.

Zato uživajmo u domaćem mlijeku i proizvodima od mlijeka visoke kakvoće, visokog standarda praćenja kakvoće, zbog svježine i najbržeg puta od proizvodnje do stola, a cijene su prihvadjive. ■

O MLIJEKU

HIGIJENAMLIJEKA v I MLIJECNIH PRoIZvo DA U

OKVIR U

Propisi Europske unije u segmentu zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica temelje se na načelima suvremenih koncepcija veterinarsko-sanitarnog nadzora. "Higijenski paket" skup je Uredbi koje se primjenjuju na području EU od početka prošle godine, a obuhvaća opće higijenske mjere za namirnice, mjere u higijeni namirnica životinjskog podrijetla, postupke službenih kontrola te uvjete zdravlja životinja namijenjenih

EURoPsKE UNIJE-

-•p•r•o•i•zv•o•d•n•j•i h_rane,odnosno prehrani ljudi.

Na ovom mjestu navodimo osnovne odredbe dviju uredbi - o higijeni namirnica (Uredba (EZ) 852/2004.) i higijeni namirnica životinjskog podrijetla (Uredba (EZ) 853/2004.).

Uredba (EZ)852/2004.

Uredbom o higijeni namirnica 852/2004. postavljena su opća pravila higijene u proizvodnji svih namirnica, obveze proizvođača (farmera, prerađivača, distributera itd) te smjernice za dobru proizvođačku praksu. Posebno je naglašen sustav samokontrole i odgovornosti svih sudionika u lancu proizvodnje koji moraju osigurati zdravstvenu ispravnost hrane. Uredbom su

IWjekarski list 02/2007.

propisane opće odredbe o higijeni koje se primjenjuju u primarnoj proizvodnji hrane te svim fazama koje se nastavljaju na primarnu proizvodnju.

U dijelu stočarske proizvodnje, pod primarnom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja i uzgoj životinja namijenjenih proizvodnji hrane, transport tih životinja na tržište ili u klaonicu te transport između farmi. U sektoru mljekarstva pojam primarne proizvodnje predstavlja mužnja i pohrana mlijeka na farmi, a primarni proizvod je sirovo mlijeko.

Zahtjevi iz Uredbe o higijeni namirnica 852/2004. ne primjenjuju

Nevijo Zdo/ec,dr. vet. med. se na primarnu proizvodnju namijenjenu za osobnu upotrebu u domaćinstvu, pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane namijenjene za osobnu potrošnju u domaćinstvu te izravnu opskrbu malim količinama primarnih proizvoda kojima proizvođač opskrbljuje krajnjeg potrošača ili lokalni objekt u maloprodaji koji izravno opskrbljuje krajnjeg potrošača. Posljednji navod odnosi se konkretno na izravnu prodaju malih količina primarnih proizvoda Gaja, sirovo mlijeko i dr.) na farmi, lokalnoj tržnici, opskrbu lokalnog maloprodajnog objekta ili lokalnog restorana. Navedena djelatnost mora se regulirati nacionalnim

25

PROPISI

O MLIJEKU

zakonodavstvom koje se mora uzorcima bitnima za zdravlje ljudi, HACCP-a još nije izvodiva, ali je voditi svrhom spomenute Uredbe, te sva izvješća o obavljenim pregle- poticanje dobre higijenske prakse tj. ne smije dovesti u pitanje dima životinja ili proizvoda životinj- komplementarno.

Uredba (EZ)853/2004. zdravstvenu ispravnost primarnih skog podrijetla. Za primarne proizBudući da su namirnice vođače hrane iznimno su važne proizvoda i sigurnost potrošača.

Primarni proizvodi mogu se nacionalne i europske preporuke o životinjskog podrijetla povezane sa dobroj higijenskoj praksi koje mo- specifičnim rizicima (mikrobiološki, prerađivati i na mjestu proizvodnje, primjerice proizvoditi sir od sirovog raju sadržavati relevantne podatke o kemijski,fizikalni), propisana su i mlijeka na farmi. U tom slučaju više opasnostima vezanima uz primarnu posebna pravila higijene u tom se ne radi o primarnoj proizvodnji ni proizvodnju te mjerama za njihovu sektoru (Uredba 853/2004.) koja pravila određena primarnom proizvodu, pa su kontrolu. U tom pogledu važna je nadopunjuju higijenski zahtjevi takve proizvod- edukacija proizvođača i izrada Uredbom 852/2004., a odnosi se na nje i prodaje na farmi drugačiji. S tim smjernica o kontroli bioloških, neprerađene i prerađene proizvode u vezi moraju se zadovoljiti propisa- kemijskih i fizikalnih onečišćivača; životinjskog podrijetla, između ni higijensko-tehnološki uvjeti za upotrebi vode, organskog otpada i ostalih i mlijeka. izgradnju objekta, opremu, uklanja- gnojiva, primjeni sredstava za Tako su određeni uvjeti koji se nje otpada, skladištenje i prijevoz zaštitu bilja, veterinarskih lijekova i moraju zadovoljiti u proizvodnji hrane. S druge strane, zakonodav- aditiva u stočnoj hrani i njihovoj mlijeka na farmama, poglavito koji stvo predviđa i dopušta (u sljedivosti, pripremi, skladištenju, se odnose na zdravlje životinja, upotrebi i sljedivosti hrane za zatim načela higijene na farmi i određenim uvjetima i situacijama), prerađivačkim pogonima, te kriteriji tzv. fleksibilnost, primjerice odstu- životinje, zbrinjavanju otpada, panja od Uredbe zbog primjene mjerama sprječavanja i suzbijanja za svježe sirovo mlijeko i mliječne tradicionalnih metoda i alata u zaraznih bolesti životinja i ljudi te proizvode. proizvodnji hrane treba validiratijer sustavima obavješćivanja nadležnih A) u vezi sa zdravstvenim tijela, higijeni držanja životinja, stanjem životinja, mlijeko mora ne smiju ugroziti zdravstvenu higijeni prijevoza hrane, te načinu potjecati od životinja: ispravnost proizvoda.

1. koje ne pokazuju simptome zaPrimarni proizvođači hrane vođenja propisanih evidencija. moraju osigurati provođenje svih Među obvezama subjekata koji raznih bolesti koje se mlijekom zaštitnih mjera u pogledu onečišće­ posluju s hranom (proizvođača, mogu prenositi na ljude (pr. nja primarnih proizvoda (onečiš­ prerađivača, distributera itd.) ističe bruceloza, tuberkuloza) se uspostavljanje, provođenje i 2. koje su dobrog općeg zdravstvećenja iz zraka, tla, vode, stočne hrane, gnojiva, veterinarskih lijeko- održavanje koncepcije HACCPkoji nog stanja, ne pokazuju znakove va, sredstva za zaštitu bilja i dr.) te je temeljni alat u osiguranju bolesti koja bi mogla dovesti do zdravstvene ispravnosti hrane. mjere zaštite zdravlja i dobrobiti kontaminacije mlijeka i koje, životinja uključujući programe Njegova implementacija podrazu- posebno, ne pate od infekcije mijeva cjelovit pristup, punu surad- spolnog sustava popraćene iscjetpraćenja i suzbijanja zoonoza. nju i angažiranost svih zaposlenika u kom, enteritisa popraćenog proljeTakođer je predviđeno i vođenje evidencija o provedenim mjerama prehrambenom sektoru. Poput vom i temperaturom, ili od prepoznatljive upale vimena. što uljučuje zapise o vrsti, podrijetlu smjernica za dobru higijensku praksu, i načela HACCP-a nude se 3. koje nemaju ozljede vimena koje hrane za životinje, provedenim kroz edukacijske programe koji se bi utjecale na mlijeko liječenjima životinja, pojavama bolesti koje mogu utjecati na prilagođuju vrsti objekta i tipu 4. koje nisu nedopušteno liječene zdravstvenu ispravnost proizvoda proizvodnje. U tom smislu također (direktiva 96/23/EZ) se uvažava načelo fleksibilnosti, 5. kod kojih su, ako su im davani životinjskog podrijetla, rezultate provedenih analiza na uzorcima posebice za manja poduzeća, dok u dopušteni proizvodi ili tvari, poštovane propisane karencije uzetim od životinja ili drugim primarnoj proizvodnji primjena

26

}.,{ljekarskilist 02/2007.

PROPISI bude upotrijebljeno za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara - označiti liječene životinje zbog ostatka lijekova u mlijeku, te da mlijeko dobiveno od tih životinja ne bude upotrijebljena za prehranu ljudi prije isteka propisane karencije - da se sredstva u koja se uranjaju ili kojim se prskaju sise upotrebljavaju jedino ako ih je odobrilo nadležno tijelo te da se ona upotrebljavaju na način koji ne dovodi do neželjenih količina njihovih ostataka u mlijeku.

Nakon mužnje mlijeko mora biti na čistom mjestu koje je tako konstruirana i opremljena da se izbjegne svaka kontaminacija. Ono se u slučaju svakodnevnog sakupljanja mora odmah ohladiti do temperature od najviše 8 °C ili do najviše 6 °C, ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno. Tijekom prijevoza se mora održavati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti veća od 10 0 C. Subjekti u poslovanju s hranom ne moraju zadovoljiti navedene zahtjeve glede temperature, ako mlijeko zadovoljava kriterije za sirovo mlijeko (mikrobiol.), ako se prerađu­ način: je u roku 2 sata od mužnje, te ako je - prije mužnje sise, vime i okolni veća temperatura potrebna zbog tedijelovi moraju biti čisti - mlijeko svake životinje mora biti hnoloških razloga vezanih uz proizvodnju određenih mliječnih propregledano, bilo od strane izvoda i ako to dopusti nadležno muzača, ili pomoću metode tijelo. kojom se postižu slični rezultati D) Higijena osoblja kako bi utvrdili organoleptičke ili Osobe koje muzu i/ili rukuju fizikalno-kemijske anomalije, te sirovim mlijekom moraju nositi da mlijeko koje pokazuje te čistu odjeću. Muzači moraju održaanomalije ne bude upotrijebljeno vati visok stupanj osobne čistoće. U za prehranu ljudi - da mlijeko životinja koje pokazuju blizini mjesta mužnje moraju biti naprave za pranje ruku. kliničke znakove bolesti vimena

B) Higijena na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka Oprema za mužnju te prostori u kojima se mlijeko skladišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti smješteni i građeni tako da se ograniči opasnost od onečišćenja mlijeka. Prostori za skladištenje moraju biti zaštićeni od štetočina, moraju biti odvojeni od prostora za smještaj životinja, te imati odgovarajuću opremu za hlađenje. Površina opreme koja dolazi u dodir s mlijekom (pribor, spremnici, cisterne, namijenjeni za mužnju, sakupljanje ili prijevoz) mora se Iako čistiti i prema potrebi dezinficirati te održavati u dobrom stanju glatki, perivi i neotrovni materijali.

Te površine nakon upotrebe treba očistiti i prema potrebi dezinficirati.

Nakon svakog prijevoza, ili nakon svake serije prijevoza gdje je razdoblje između istovara i sljedećeg utovara vrlo kratko, ali u svakom slučaju najmanje jednom dnevno, spremnici i cisterne za prijevoz sirovog mlijeka valja na odgovarajući način očistiti i dezinficirati prije ponovne upotrebe.

C) Higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza Mužnju obaviti na higijenski

Mljekarski list 02/2007.

O MLIJEKl

E)Kriterijiza sirovo mlijeko Određuju se na reprezentativ-

nom broju uzoraka sirovog mlijekc sakupljenog na gospodarstvimc metodom slučajnog izbora.

Proizvođači mlijeka moraji: primijeniti postupke kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje će se prera· đivati u toplinski obrađene proizvod€ udovoljava sljedećim zahtjevima: KRAVLJE MLIJEKO: - broj mikroorganizama (bro; kolonija na ploči) na 30 °C (u 1 mL: ~ 100 000 (geometrijski prosje~ tijekom dvomjesečnog razdoblja s najmanje 2 uzorka mjesečno) - broj somatskih stanica (u mL: ~ 400 000 (geometrijski prosje~ tijekom tromjesečnog razdoblja s najmanje 1 uzorkom mjesečno osim ako nadležno tijelo odred drukčije metodologiju s obzirorr na sezonska odstupanja u količi­ nama proizvodnje.

SIROVOMLIJEKODRUGIHVRSTA - broj mikroorganizama (broj kolo nija na podlozi) na 30 °C (u1 mL s 1 500 000 (geometrijski prosjei tijekom 2 mjeseca, najmanje 2 uzor ka mjesečno).

Međutim, ako mlijeko potječt od drugih životinja a ne od krava,, koristi se za proizvodnju proizvod, gdje se mlijeko toplinski ne obra đuje, takvo mlijeko mora imat manje od 500 000 m.o./mL. Mlijeko ne smije sadržavati os tatke antibiotika iznad dopuštenil količina za svaku tvar iz priloga I i II Uredbe EEZ 2377/90., ili ako zbirn; količina ostataka antibiotika prema šuje najvišu dopuštenu vrijednost.

Ako mlijeko ne zadovoljava sve navedene kriterije, subjekt u poslo vanju s hranom mora obavijestit nadležno tijelo i poduzeti mjere d, se stanje popravi. ■

2'

=aur~,m a

VRBOVEC

-www.jurval.hr

E. de Piennes bb

OSIJEK s,,.L. B. Mandića 239 (Čcpi11

c-mail: jurval@jurval.hr

e-mail: jurval.osijck@jurval.h1

!: tel: 01/2791-822, fax: 01/2792-035 tel: 031/281-181, telifax: 031/281

TRAKTORIPRO

~,, PRONAR WIINAREVV

~...

IJ'ft,,.,~,..

MotorEuro-2: IVECO 100KS

PERKINS82i99KS

l!;i-'~~~

Hidraulika:BOSCH -EHR(elektronsk ri .~ ..~... :;:.~Mjenjač: ZFsaPower Shift Kočnice: Uljne +Zračna instaL zapriko Standardna oprema: Kompresor, prednji utez gornja i donja prikolična vuć Eli hidr. kar~

PROMOTIVNA AKCIJA Prednja hidraulika i prednje kardansko vratilo NA POKLON AKCIJA VRIJEDIDO 31.03.2007.

..., ..............

VITI: do10god.,0%učešća, bezjamaca i hipoteka, niskakamat jednokratni povratPDV-ai 25%kapitalnih ulaganja JE~!ltmtturiim ~(!JJ

= JB~lkm11utJđ &tElf'm t1tftMJJ@rr(IJ l1IJ j~fflđPllfJIJ rr@lkoa · ,

Sijaćice pneumats ~

-

7

JR@fl®<r; °]~TI~® Ik@~ilile® Okretači i sakupljači lP)Il'®• B®

n~-rar~Je

r"!:._-",,,=-~

Dl\:m$

~ 'i,,Jl,r,t

..

@UN A"PLUGOVI, PODRIVACI. GRUBERI. SJETVOSPREM Traktorski viličar

Kombajni, vadilice i sadilice krumpir

-

Sijaćice

,..

Prikolice ~a stajski gnoj

Rasipači mineralnog

gnojiva

GOSPODARSTVO

vAVNEPOTPORE DRz uPOLJOPRIVREDI,novin•·:.~o!: :n:::~: GOVEDARSTVU I PROIZVODNJI MLIJEKAZakonodržavnojpotporiu poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu donesen je 2002. godine ("Narodne

.

donosile određene izmjene i dopune ("Narodne novine" broj 117/03, 82/04. 85/06).

Dr. se. PetarBosnić -

Ove izmjene

i dopune

za

određena područja proizvodnje, uz postojeće potpore, imale su za cilj

poboljšanje gospodarskog položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za postepeno stvaranje m,jeta veće konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Osim Zakona o državnim potporama doneseno je još niz drugih mjera agrarne politike koje povoljnim financiranjem izgradnje novih objekata i povećanjem proizvodnih kapaciteta utječu na promjene postojeće

nezadovo!,iavajuće

agrarne strukture.

Cesto su poljoprivredni proizvođači javno izražavali nezadovoljstvo visinom iznosa novčanih poticaja za određene proizvodnje i proizvode kao i kašnjenje isplate sredstava novčanih poticaja. Postavljala su se pitanja jesu li sredstva novčanih poticaja ostvarila svoju svrhu; jesu li namjenski korištena za razvoj ili su zbog nerazvijenosti naše poljoprivrede postala dio prihoda poljoprivrednika i potrošnje?

U određenim granama proizvodnje, kao i u proizvodnji mlijeka, u zadnje vrijeme ipak su vidljive značajne promjene i pozitivni razvojni trendovi na što su, uz ostale gospodarske mjere, znatan utjecaj imala sredstva novčanih poticaja koja su stabilizirala tržište agrarnih proizvoda, kao i proizvođačka - prodajnih cijena.

Izmjene i dopune Zakona ("Narodne novine" broj 141/06) Ove pete izmjene Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu primjenjuju se

30

od 1. siječnja 2007. god. Prema članku 1. nova je pravna regulativa prema kojoj sredstva državne potpore ne mogu biti predmetom ovrhe. Manje izmjene odnose se na biljnu proizvodnju, povrćarstvo, sadni materijal, pčelarstvo i ribarstvo. Po prvi puta u sustav poticaja uključena je proizvodnja uljane repice namijenjena za proizvodnju biodizela.

U stočarskom dijelu donesene su izmjene u Programu očuvanja izvornih pasmina domaćih životinja.

Nema nekih većih promjena u

poticajima za proizvodnju kravljeg, i kozjeg mlijeka, te premiranja uzgoja i proizvodnje mesa. Za grla u tovu, prema ranijem Zakonu ("Narodne novine" broj 85/06), primjenjivat će se regulativa i odredbe novog Zakona.

Proizvodnja mlijeka Iako se očekivalo da će se u odnosu na minimalne poticane količine kod proizvodnje kravljeg mlijeka povećati kriteriji za ostvarivanje poticaja i dalje će se u sustavu poticaja nalaziti svi proizvođači koji će u 2007. god. ovčjeg

Tablica1: Iznosi novčanih poticajai minimalnepoticanekoličine kravljegmlijeka Standardno proizvodno 0,65

uvjetima gospodarenja 1,05

6 000

6 000

0,85

1,37

6 000

6 000

područje

Standardna proizvodnja Ekološka proizvodnja

kn/litri minimalna poticana količina - litara kn/litri minimalna poticana količina - litara

Područja s težim

Tablica2: Iznosinovčanih poticajai minimalnepoticanekoličine ovčjeg i kozjegmlijeka Standardno proizvodno 120

uvjetima gospodarenja 1,56

500

500

1,56

2,03

500

500

oodručie

Standardna proizvodnja Ekološka proizvodnja

kn/litri Minimalna poticana količina - litara kn/litri Minimalna poticana količina - litara

Područja s težim

M{J4rorskilist 02/2007.

GOSPODARSTVO prodati minimalno 6 000 litara mlijeka, što je bio uvjet i u prethodnoj 2006. godini.

Visina iznosa novčanih poticaja za kravlje, ovčje i kozje mlijeko nije promijenjena (tablice 1 i 2) što je za proizvođače mlijeka povoljno pa će pod istim uvjetima, ovisno o količinama isporučenog mlijeka i postignutoj kvaliteti, po ovoj osnovi ostvarivati stabilan mjesečni i godišnji prihod. Kod ekološke proizvodnje posebice se stimulira proizvodnja mlijeka. Novčani poticaj za mlijeko proizvedeno u ekološkoj proizvodnji iznosi 0,85 kn/litri, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja 1,37 kn/litri.

Kod ovčjeg i kozjeg mlijeka nisu se promjenili iznosi novčanih poticaja kn/litri.

Poticaji za rasplodne uzgojne kategorije Položaj proizvođača trebamo sagledati gospodarski - ne samo po ostvarenim novčanim poticajima po litri prodanog mlijeka, već i po osnovi drugih prava za novčane poticaje. Poticaji se ostvaruju za različite kategorije rasplodne stoke, za proizvodnju krmnog bilja (1.250 kn/hektaru), te za korištenje livada i pašnjaka (100 kn za grlo/hektaru). U ovaj sustav novčanih poticaja za govedarstvo uključeno je i premiranje tova junadi te tov teladi za proizvodnju bijelog mesa. U funkciji razvoja govedarske proizvodnje su i novčani poticaji za mlade bikove iz performace testa kao i poticaji za

Tablica3: Poticajiza rasplodnekategorijegovedaza pojedinaproizvodna područja i ekološkuproizvodnju Standardna oroizvodnia krave min. grla kn/grlu

I

Mliječne

Krave u krave sustavu prvotelke krava - tele I 25 4 3.000 1.000 1.500 500 Područja s težim uvjetima Jl:Osoodarenia

Mliječne

Krave pod selekcijom

Krave dojilje 1 1.000

I

min. grla kn/Jl:[!u

675

1.000 1.500 Ekološka oroizvodnia

3.000

1.000

min. grJa kn/gr!U

650 (878*)

1.300

3.900

1.300

1.950

.. . pro1zvodnJa u područpma *ekoloska s težim uvjetima gospodarenia (kn)

spermu elitnih i Tablica4: Poticajiza rasplodnekategorijeovacai koza pozitivno testiza sva proizvodnapodručja i ekološku ranih bikova. proizvodnju Iz tablica 3 i 4 100 kn/1trlu vidljivo je da je Rasplodne ovce i koze minimalno grla 20 nivo premija za kn/2rlu 300 određene kateSelekcija (ovce, ovnovi, koze,jarčevi) gorije krava jeminimalno grla 20 dnak kao i priOjanjenje šilježice i kn/!!rlu 400 je, osim što je jarice minimalno grla za krave iz suProizvodnja goveđeg mesa stava krava - tele povećan iznos sa U prethodnom Zakonu novčani 1.500 kn/kravi na 3.000 kn/kravi.

Kod rasplodnih kategorija ovaca i poticaji za uzgoj i proizvodnju govekoza u premiranje su uključene đeg mesa odnosili su se na šest razliuzgojno valjane rasplodne ovce, čitih faza u proizvodnji određenih ovnovi, koze i jarčevi (300 kn/grlu), kategorija teladi i junadi. Ovim izdok je smanjen iznos novčanih mjenama i dopunama Zakona postopoticaja za rasplodne ovce sa 300 je tri vrste novčanih poticaja i to za: kn/grlu na 100 kn/grlu. U ovčarstvu i 1) utovljenu junad iz domaćeg uzgoja (1.800 kn/grlu) kozarstvu potiču se i ojanjene šilježice i ojarenejarice (400 kn/grlu) 2) utovljenu junad od uvozne teladi {800 kn/grlu) kao i ovnovi i jarčevi iz performance 3) utovljenu telad za proizvodnju testa (800 kn/grlu). bijelog mesa (400kn/grlu). ■

UPOTPUNITE SVOJU BIBLIOTEKU VRIJEDNIM STRUCNIM KNJIGAMA, U IZDANJU HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršiti naadresu: HRVATSKA MWEKARSKA UDRUGA ILICA 31/3, ZAGREB

Tel./Fax: 01/4833 349; e-mail: hmu@hmu.hr CIJENA KNJIGE IZNOSI: zo. K;

Mljekarski list 02/2007.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 180,00 KN

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

31

GOSPODARSTVO

PREDSTAVLJANJE RADAHRVATSKOG CENTRAZA POLJOPRIVREDNI MARKETING

Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je projekt osnutka Hrvatskog web cenera za poljoprivredni marketing (HCPM) u suradnji s Američkim centrom za poljoprivredni marketing (AgMRC. www.agmrc.org) iz savezne države lowa. Razlog za osnivanje HCPM je potreba za povećanom primjenom marketinga u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Hrvatskoj.

Dr. se.Marija Cerjak,Željka Mesić, dipl. ing. -

Naime, marketing se u hivatskom agrobiznisu primjenjuje tek u nekolicini većih tvrtki prehrambene industrije, dok većina tvrtki iz poljoprivredne proizvodnje, a posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstava nisu niti dovoljno upoznata s marketinškim načelima poslovanja.

Zbog navedenih problema s kojima se susreću naši poljoprivrednici u njihovoj svakodnevnici smatrali smo da bi osnivanjem Hrvatskog centra za poljoprivredni marketing u mnogim aspektima pomogli i unaprijedili marketinški način poslovanja.

HCPM pružat će informacije o zakonskim propisima koji se moraju poštivati pri proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda za tržište. Nadalje, u Centru se mogu dobiti informacije o mogućim kreditnim linijama i sredstvima koja su na raspolaganju za pokretanje/unapređenje agrobiznisa.

Centar će donositi ideje o novim proizvodima s dodanom vrijednošću, iskustva proizvođača koji su pokrenuli određeni biznis, prednostima i nedostatcima određenih prodajnih kanala. Konačno, HCPM

32

iz različitih sektora trendovima na tržištu poljopriv- poljoprivredne struke iz cijele Hrvatske. Sudionicima seminara redno-prehrambenih proizvoda. predstavljene su glavne ideje i ciljevi Konačni korisnici informacija koje će pružati HCPM bili bi osnivanja HCPM-a. U aktivnoj poljoprivrednici, ali i ostali gospo- raspravi sa sudionicima seminara darstvenici koji se bave agrobiz- utvrđene su informacije koje bi nisom. Osim toga, HCPM bi trebao potencijalni korisnici rado vidjeli na biti i važan izvor informacija za web stranicama HCPM. Cilj HCPMje postati središnje poljoprivredne savjetnike i djelatmjesto na kojem bi se prikupljale nike u nacionalnim i lokalnim informacije o mogućnostima za upravama za poljoprivredu.

U razdoblju od 11. do 15. uspješno vođenje (obiteljskog) prosinaca 2006. na Agronomskom poljoprivrednog gospodarstva te fakultetu u Zagrebu organiziran je agrobiznisa. Stoga je ovakav centar iznimno značajan osobito za razvoj stručni seminar pod nazivom tržišno orijentiranih obiteljskih Hivatski centar za poljoprivredni marketing (HCPM) - pomoć za poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki koje se bave agrobiznisom, ali povećanje konkurentnosti hivatske poljoprivrede. Svrha seminara bilaje predstavlja i izvrstan izvor inforupoznavanje potencijalnih koris- macija za stručnjake koji se bave nika s Hrvatskim centrom za agro-biznisom na državnoj i/ili lokalnoj razini. poljoprivredni marketing, novim Međunarodna suradnja s Ameweb informacijskim sustavom, te ričkim centrom za poljoprivredni mogućnostima koje im pruža ovaj marketing dobar je primjer kako se Centar. Predavači na seminaru bili su razmjenom iskustava može doći do predstavnici Zavoda za marketing u novih ideja i saznanja koja mogu poljoprivredi Agronomskog fakulunaprijediti i modernizirati našu teta iz Zagreba, predstavnik MPŠVG, poljoprivredu. te predstavnici Američkog centra za Posjetite Hrvatski centar za poljoprivredni marketing. poljoprivredni marketing na web Na seminaru su sudjelovala 53 stranici: http://hcpm.ib-host.net/ ■ će prikupljati informacije o stanju i

stručnjaka

Mljekarski list 02/2007

KREDITI:do10god.,0%učešća, bezjamaca i hipoteka, niskakamat jednokratni povratPDV-ai 25%kapitalnih ulaganja lmrmJP!itmt1utJjgJ ril@m!tmw<m = lm~!kJttuađ &~

f1lftmli:11r!Plfoi 1J1J j~OJ({JllfJIJ

lf@ico

Si!aćice pneumats \

Okretači i sakupljači

Dl\,as

7 ·~

Balirke i omotači bala

--

MASCA,-.· .. /..3>..._-:"-

...

AKPLUGOVI, PODRIVACI, GRUBERI, SJETVOSPREM Traktorski viličar

Kombajni, vadilice i sadilice krumpir

.

Sijaćice

~

UNIA1111, Prikolice za stajski gnoj

Rasipači mineralnog

gnojiva

GOSPODARSTVO

VAVNE POTPORE DRZ uPOLJOPRIVREDI,novine":.";!o!

GOVEDARSTVU I PROIZVODNJI MLIJEKAZakonodržavnojpotporiu poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu donesen je 2002. godine ('Narodne

donosile određene izmjene i dopune ("Narodne novine" broj 117/03, 82/04, 85/06).

Dr. se.PetarBosnić -

Ove izmjene

i dopune

za

određena područja proizvodnje, uz postojeće potpore, imale su za cilj

poboljšanje gospodarskog položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za postepeno stva· ranje uvjeta veće konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Osim Zakona o državnim potporama doneseno je još niz drugih mjera agrarne politike koje povoljnim financiranjem izgradnje novih objekata i povećanjem proizvodnih kapaciteta utječu na promjene postojeće

nezadovo!javajuće

agrarne strukture.

Cesto su poljoprivredni proizvođači javno izražavali nezadovoljstvo visinom iznosa novčanih poticaja za određene proizvodnje i proizvode kao i kašnjenje isplate sredstava novčanih poticaja. Postavljala su se pitanja jesu li sredstva novčanih poticaja ostvarila svoju svrhu; jesu li namjenski korištena za razvoj ili su zbog nerazvijenosti naše poljoprivrede postala dio prihoda poljoprivrednika i potrošnje?

U određenim granama proizvodnje, kao i u proizvodnji mlijeka, u zadnje vrijeme ipak su vidljive značajne promjene i pozitivni razvojni trendovi na što su, uz ostale gospodarske mjere, znatan utjecaj imala sredstva novčanih poticaja koja su stabilizirala tržište agrarnih proizvoda, kao i proizvođačka - prodajnih cijena.

Izmjene i dopune Zakona ("Narodne novine" broj 141/06) Ove pete izmjene Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu primjenjuju se 30

od 1. siječnja 2007. god. Prema članku 1. nova je pravna regulativa prema kojoj sredstva državne potpore ne mogu biti predmetom ovrhe. Manje izmjene odnose se na biljnu proizvodnju, povrćarstvo, sadni materijal, pčelarstvo i ribarstvo. Po prvi puta u sustav poticaja uključena je proizvodnja uljane repice namijenjena za proizvodnju biodizela.

U stočarskom dijelu donesene su izmjene u Programu očuvanja izvornih pasmina domaćih životinja.

Nema nekih većih promjena u

poticajima za proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, te premiranja uzgoja i proizvodnje mesa. Za grla u tovu, prema ranijem Zakonu ("Narodne novine" broj 85/06), primjenjivat će se regulativa i odredbe novog Zakona.

Proizvodnja mlijeka lako se očekivalo da će se u odnosu na minimalne poticane količine kod proizvodnje kravljeg mlijeka povećati kriteriji za ostvarivanje poticaja i dalje će se u sustavu poticaja nalaziti svi proizvođači koji će u 2007. god.

Tablica1: Iznosi novčanih poticajai minimalnepoticanekoličine kravljegmitjeka Standardno proizvodno 0,65

uvjetima gospodarenja 1,05

6 000

6000

0,85

1,37

6 000

6 000

oodručje

Standardna proizvodnja Ekološka proizvodnja

kn/litri minimalna poticana količina - litara kn/litri minimalna poticana količina - litara

Područja s težim

Tablica2: Iznosi novčanih poticajai minimalnepoticanekoličine ovčjeg i kozjegmlijeka Standardno proizvodno 1,20

uvjetima gospodarenja 1,56

500

500

1,56

2,03

500

500

oodručje

Standardna proizvodnja Ekološka proizvodnja

kn/litri Minimalna poticana količina - litara kn/litri Minimalna poticana količina - litara

Područja s težim

Mijekarski list 02/2007.

GOSPODARSTVO prodati minimalno 6 000 litara mlijeka, što je bio uvjet i u prethodnoj 2006. godini.

Visina iznosa novčanih poticaja za kravlje, ovčje i kozje mlijeko nije promijenjena (tablice 1 i 2) što je za proizvođače mlijeka povoljno pa će pod istim uvjetima, ovisno o količinama isporučenog mlijeka i postignutoj kvaliteti, po ovoj osnovi ostvarivati stabilan mjesečni i godišnji prihod. Kod ekološke proizvodnje posebice se stimulira proizvodnja mlijeka. Novčani poticaj za mlijeko proizvedeno u ekološkoj proizvodnji iznosi 0,85 kn/litri, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja 1,37 kn/litri.

Kod ovčjeg i kozjeg mlijeka nisu se promjenili iznosi novčanih poticaja kn/litri.

Poticaji za rasplodne uzgojne kategorije Položaj proizvođača trebamo sagledati gospodarski - ne samo po ostvarenim novčanim poticajima po litri prodanog mlijeka, već i po osnovi drugih prava za novčane poticaje. Poticaji se ostvaruju za različite kategorije rasplodne stoke, za proizvodnju krmnog bilja (1.250 kn/hektaru), te za korištenje livada i pašnjaka (100 kn za grlo/hektaru). U ovaj sustav novčanih poticaja za govedarstvo uključeno je i premiranje tova junadi te tov teladi za proizvodnju bijelog mesa. U funkciji razvoja govedarske proizvodnje su i novčani poticaji za mlade bikove iz performace testa kao i poticaji za

Tablica3: Poticajiza rasplodnekategoriiegovedaza pojedinaproizvodna područja i ekološkuproizvodnju Standardna oroizvodnja Mliječne

Krave u sustavu krave krava - tele 4 I 25 500 1.500 3.000 1.000 Područia s težim uvietima 2osoodarenia

Mliječne

min. 1ZTla kn/l!rlu min. !!Tla kn/l!Tlu

675

min. grla kn/grlu

650 (878*)

Krave pod selekcijom

krave prvotelke

Krave dojilje 1 1.000

1.000 1.500 Ekološka oroizvodnia

3.000

1.000

1.950

3.900

1.300

1.300

..

*ekološka pro1zvodn1a u područjima s težim UV]etima gospodarenja (kn)

spermu elitnih i Tablica4: Poticajiza rasplodnekategorijeovacai koza pozitivno testiza sva proizvodnapodručja i ekološku ranih bikova. proizvodnju Iz tablica 3 i 4 kn/irrlu 100 vidljivo je da je Rasplodne ovce i koze 20 minimalno grla nivo premija za kn/l!Tlu 300 određene kateSelekcija (ovce, ovnovi, koze, jarčevi) gorije krava je20 minimalno grla dnak kao i prikn/grlu Ojanjenje šilježice i 400 je, osim što je jarice minimalno arla za krave iz su, stava krava - tele povecan tznos sa Proizvodnja goveđeg mesa U prethodnom Zakonu novčani 1.500 kn/kravi na 3.000 kn/kravi.

Kod rasplodnih kategorija ovaca i poticaji za uzgoj i proizvodnju govekoza u premiranje su uključene đeg mesa odnosili su se na šest razliuzgojna valjane rasplodne ovce, čitih faza u proizvodnji određenih ovnovi, koze i jarčevi (300 kn/grlu), kategorija teladi i junadi. Ovim izdok je smanjen iznos novčanih mjenama i dopunama Zakona postopoticaja za rasplodne ovce sa 300 je tri vrste novčanih poticaja i to za: kn/grlu na 100 kn/grlu. U ovčarstvu i 1) utovljenu junad iz domaćeg uzgoja ( 1.800 kn/grlu) kozarstvu potiču se i ojanjene 2) utovljenu junad od uvozne teladi šilježice i ojarenejarice (400 kn/grlu) (800 kn/grlu) kao i ovnovi i jarčevi iz performance 3) utovljenu telad za proizvodnju testa (800 kn/grlu). bijelog mesa (400kn/grlu). ■

UPOTPUNITE SVOJU BIBLIOTEKU VRIJEDNIM STRUČNIM KNJIGAMA, U IZDANJU HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršiti naadresu: HRVATSKA MWEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/3, ZAGREB Tel./Fax: 01/4833 349; • GOVEDARSTVO_ e-mail: hmu@hmu.hr

-,.t

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

Ml.feka.rskilist 02/2007.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 180,00 KN

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

31

GOSPODARSTVO

PREDSTAVLJANJE RADAHRVATSKOG CENTRAZA POLJOPRIVREDNI MARKETING

Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrcnuo je projekt osnutka Havatskog web centra za poljopri\,Tedni marketing (HCPM) u suradnji s Američkim centrom za poljoprivredni marketing (AgMRC. www.agmrc.org) iz savezne države lowa. Razlog za osnivanje HCPM je potreba za povećanom primjenom marketinga u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Hrvatskoj.

Dr. se.Marija Cerjak,Željka Mesić, dipl. ing. -

Naime, marketing se u hrvatskom agrobiznisu primjenjuje tek u nekolicini većih tvrtki prehrambene industrije, dok većina tvrtki iz poljoprivredne proizvodnje, a posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstava nisu niti dovoljno upoznata s marketinškim načelima poslovanja.

Zbog navedenih problema s kojima se susreću naši poljoprivrednici u njihovoj svakodnevnici smatrali smo da bi osnivanjem Hrvatskog centra za poljoprivredni marketing u mnogim aspektima pomogli i unaprijedili marketinški način poslovanja.

HCPM pružat će informacije o zakonskim propisima koji se moraju poštivati pri proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda za tržište. Nadalje, u Centru se mogu dobiti informacije o mogućim kreditnim linijama i sredstvima koja su na raspolaganju· za pokretanje/unapređenje agrobiznisa.

Centar će donositi ideje o novim proizvodima s dodanom vrijednošću, iskustva proizvođača koji su pokrenuli određeni biznis, prednostima i nedostatcima određenih prodajnih kanala. Konačno, HCPM

32

će prikupljati

informacije o stanju i trendovima na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Konačni korisnici informacija koje će pružati HCPM bili bi poljoprivrednici, ali i ostali gospodarstvenici koji se bave agrobiznisom. Osim toga, HCPM bi trebao biti i važan izvor informacija za poljoprivredne savjetnike i djelatnike u nacionalnim i lokalnim upravama za poljoprivredu.

U razdoblju od 11. do 15. prosinaca 2006. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu organiziran je stručni seminar pod nazivom Hrvatski centar za poljoprivredni marketing (HCPM) - pomoć za povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Svrha seminara bila je upoznavanje potencijalnih korisnika s Hrvatskim· centrom za poljoprivredni marketing, novim web informacijskim sustavom, te mogućnostima koje im pruža ovaj Centar. Predavači na seminaru bili su predstavnici Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta iz Zagreba, predstavnik MPŠVG, te predstavnici Američkog centra za poljoprivredni marketing.

Na seminaru su sudjelovala 53

stručnjaka

iz različitih sektora poljoprivredne struke iz cijele Hrvatske. Sudionicima seminara predstavljene su glavne ideje i ciljevi osnivanja HCPM-a. U aktivnoj raspravi sa sudionicima seminara utvrđene su informacije koje bi potencijalni korisnici rado vidjeli na web stranicama HCPM. Cilj HCPMje postati središnje mjesto na kojem bi se prikupljale informacije o mogućnostima za uspješno vođenje (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva te agrobiznisa. Stoga je ovakav centar iznimno značajan osobito za razvoj tržišno orijentiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki koje se bave agrobiznisom, ali predstavlja i izvrstan izvor informacija za stručnjake koji se bave agro-biznisom na državnoj i/ili lokalnoj razini.

Međunarodna suradnja s Američkim centrom za poljoprivredni marketing dobar je primjer kako se razmjenom iskustava može doći do novih ideja i saznanja koja mogu unaprijediti i modernizirati našu poljoprivredu.

Posjetite Hivatski centar za poljoprivredni marketing na web stranici: http://hcpm.ib-host.net/ ■

Mljekarski li.st 02/2007

EDUKACIJA

INTERESZA MLJEKARSKI LIST SVEJE VEĆI I NA PODRUČJU BOSNEI HERCEGOVINE Uspostavom suradnje Grupacije za mlijeko Sjeveroistočne regije BiH u sklopu Privredne komore te Udruženja "Bosper" iz Tuzle, i Mljekarskog lista na obuci i edukaciji farmera o razvoju i unapređenju proizvodnje mlijeka na području Kantona Tuzla, tijekom 2006. godine postignuto je sljedeće:

-

Mr. se. Srećko Ladišić -----------------------------•

Rad na terenu • Snimanje poljoprivrednih gospodarstava (PG-a)- farmi, radi uvida u postojeće stanje i mogućnosti daljnjeg razvoja.

• Edukacija farmera direktno na farmi o osnovnim pitanjima suvremene organizacije i tehnologije - od gospodarenja zemljištem, sjetvenoj strukturi u proizvodnji i spremanju voluminozne krme, ishrani krava, mogućnosti rekonstrukcija i proširenja staja, uvjetima i načinu držanja.

• Procjena psihofizičkih, stručnih i poduzetničkih sposobnosti farmera o usvajanju i realizaciji suvremene farmerske proizvodnje mlijeka, daljnjeg razvoja okrupnjavanje posjeda, poveća­ vanje broja krava i povećavanje proizvodnje mlijeka po kravi.

Na osnovi obilaska i snimanja poljoprivrednih gospodarstava koja se bave držanjem krava i proizvodnjom mlijeka, utvrđeno je sljedeće: • Treba nastaviti rad na edukaciji i stručnom osposobljavanju farmera o suvremenoj farmerskoj organizaciji posjeda i primjeni suvremene tehnologije: uzimanje uzoraka zemlje za kemijske analize radi uvida u stanje i plodnost tla, bolja i veća gnojidba poljoprivrednih površina, izmjena sjetvene strukture i plodoreda. Uvoditi sve više sijanih travnjaka, talijanskog i engleskog ljulja, DTS i TDS te lucerne i crvene djeteline. Educirati farmere o izgradnji silosa, gnojišta i laguna, te ispusta za krave. Sve ove teme detaljno se

M{jelwrskilir;t 02/2007.

obrađuju u Mljekarskom listu. šta za moguća proširenja i izgrad• Gotovo na svim farmama savladanju objekata od ključne su važnona je tehnologija spremanja sti za izradu prijedloga mogućeg kukuruzne silaže, dok sjenaže razvoja farme i povećanja broja trava i djetelina gotovo da i nema. krava i proizvodnje mlijeka.

Voluminozni obrok se sastoji Prikupljeni podatci na nekim uglavnom od sijena i kukuruzne farmama ukazuju na nedovoljan silaze. uzgoj vlastitog ženskog podmlatka • Na osnovi snimanja poljoprivred- za remont i proširivanje stada nih gospodarstava (P.G.-a), (posebno u kategoriji bređih junica i prikupljenih podataka o veličini mladih junica farme s većim brojem posjeda i mogućnostima daljnjeg muznih krava pod brojem 1, 2, 3, 4, okrupnjavanja posjeda, svaka je 11) što može upućivati na prodaju farma do bi ta PRIJEDLOG ženske teladi.

PROGRAMAMOGUĆEG RAZVOJA Preporuka svim farmerima: u sljedećih 5 do 6 godina. svu žensku telad treba ostavljati u • Veličina posjeda za proizvodnju vlastitom uzgoju radi povećavanja voluminozne krme, kao i veličina broja krava i vlastite selekcije. okućnice - gospodarskog dvoriPreporuka farmerima koji ima-

PREDLOŽENI MOGUĆI PROGRAM RAZVOJA PREMA VEUČINI POSJEDA I MOGUĆNOSTIMA PROIZVODNJE VOLUMINOZNE KRME Red. br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Poljoprivredno gospodarstvo i područje

PO - 1 - Gradačac PO - 2 - Gradačac PO - 3 - Gradačac PO - 4 - Gradačac PO - 5 - Gradačac PO - 6 - Gradačac PO - 7 - Gradačac PG- 8 -Šamac PG - 9 - Odžak PO - 10 - Odžak PO - 11 - Odžak PO - 12 -Tuzla PG - 13 - Tuzla PO- 14 -Tuzla PO - 15 -Tuzla

VELICINA POSJEDA I BROJ KRAVA 2006.

I MOGUĆNOSTI DO 2012.

STANJE 2006. GODINE PLAN KRAVA KRAVADO Dulwna ha 2012.

2006.

300 30 17 35 i više 310 31 15 35 i više 150 15 16 25 125 12,5 15 25 100 10 5 25 60 10-25 6 o 150 15 6 18 - 25 5 60 6 10 -25 70 15 - 25 7 8 660 66 25 80 225 22,5 15 25 175 17,5 5 12 - 25 - 30 110 li 4 10 - 15 200 20 5 25 - 30 155 15 5 5 10 - 15

37

EDUKACIJA ju mali posjed i mali broj krava je: mušku telad prevedenu na mliječnu zamjenicu treba prodati u starosti od 14 do 21 dan, kako bi oslobodili prostor i krmu za junice i krave i proizvodnju mlijeka koja donosi financijska sredstva svaki mjesec.

Povećavanje broja krava prvenstveno mora biti iz vlastitog uzgoja, a ostale veće potrebe rješavaju se kupnjom na domaćem, pa tek onda na uvoznom tržištu. Uvoz junica znači izvoz novca i manje mogućno­ sti ulaganja u razvoj poljoprivrede.

Uvoz bređih junica visokog genetskog potencijala treba biti u skladu s dobrom plodnošću tla i proizvodnjom visokokvalitetne voluminozne krme na farmi. U protivnom, visokoproizvodna uvozna grla ne daju očekivanu proizvodnju i vrlo brzo stradavaju.

Prijedlog Programa mogućeg razvoja - povećavanja broja krava i proizvodnje mlijeka, obuhvaća sljedeće:

Slika 1: Betoniranognojišteza stajnjak.Ispodbetonskeploče dna gnojišta nalazi se betonskajama ili laguna.Sva osokaiz stajei sva kiša kojapadne na hrpu stajnjakasa ispranimmineralima (hranivima- gnojivom)možeoteći isključivo u jamu. Prilikom projektiranjajame uzima se u obzirkoličina godišnjihoborinapo 1 m2•

1. Kemijske analize tla i rad na povećavanju plodnosti tla. Saniranje kiselih tala - kalcizacijom - gnojenjem pijeskom ili vapnom, podizanje razine osnovnih hraniva i humusa u tlu.

2. Izrada betonskih vodonepropusnih gnojišta i laguna Gama) za kruti i tekući dio stajnjaka.

Normativi izgradnje gnojišta za staje s punim podom za kruti i tekući dio stajnjaka po jednoj kravi je 3,5 m2 i slaganje u visinu do 2 metra+ 2 metra kubna jame za tekući dio. Za staje s lagunama unutar staje i rešetkom, gdje je samo tekuća gnojovka, minimum je od 8 do 1O metara kubnih lagune - jame po kravi za 6 mjeseci. Ovdje treba voditi računa o geografskom i klimatskom području, te plodoredu i mogućnostima izvažanja gnojovke na polje. Drugo, u kubaturu lagune treba uračunati - 50 cm Slika 2: Tri baterijesilosaza sjenažu i kukuruznu silažu na gospodarstvu ispod rešetke. Razina gnojovke u s 10 muznih krava +junice.Kako se određuje najmanjaširina laguni ne smije se nikada silosa? Širina traktorakojim će se gaziti masa u silosu + još jedna podignuti. To znači, kada je širina traktora bez širinejednogtočka. U sredinisilosamorase laguna puna, nivo gnojovke mora biti 50 cm niže od donjeg dijela poklopiti trag desnogsa lijevim točkom. O izgradnjisilosa rešetke. Kapaciteti laguna ovise i i izračunu kapaciteta silosačitajte u broju3. .'J8

Ml/ekarskilist 02/2007.

fcinntic.® li • FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija stočarske proizvodnje Djelatnost poduzeća FARMTEC a.s.

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u stočarskoj proizvodnji. To znači da smo u mogućnosti pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne tehničke elemente i realizirati njihovu isporuku s uključenom montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe najveći broj specijalista - praktičara koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno ~ešenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i slično.

Svoju aktivnost poduzeće razvija i u inozemstvu, pona1pn1eu Slovačkoj gdje imamo svoju trgovačku podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. Trgovačke zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Italiji.

Priiedlog - koncepcija - rješenje stočarske proizvodnje

Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama već realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i stručne literature.

Nakon otvaranja pogona preporučujemo optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

Proizvodni program:

Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mužnju krava mobilna i stacionarna izmuzišta za ovce i koze

Osiguravamo i prodaju pojedinačnih proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše poduzeće izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman također nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za područje Hrvatske i bivše Jugoslavije poduzeća TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo mogućnost suradnje domaćim proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.

Svojim iskustvom i saznanjima omogućujemo ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na području Republike Češke, ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama pratećih banaka, pružamo mogućnost kreditiranja investicije do 12 godina, uz uslugu ishođenja potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i građevinske dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).

Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel. I faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., Križevačka 4a, Vrbovec.

EDUKACIJA o prosječnoj godišnjoj proizvodnji stada u staji i on nije isti za 7 000 i 1O 000 L po kravi proizvedenog mlijeka godišnje.

3. Izrada betonskih silosa za spremanje sjenaže trava i djetelina te silaže kukuruza, kapaciteta za 12 mjeseci, ukoliko nema pregonskih pašnjaka i hranidbe svježom zelenom masom.

4. Izmjena sjetvene strukture i uvođenje sijanih travnjaka, lucerne i crvene djeteline na najmanje 50 % do 70 % raspoloživih površina i spremanje krme u obliku sjenaže, te uvođenje talijanskog ljulja u plodored s kukuruzom za silažu u razdoblju jesen - proljeće, skidanjem 2 do 3 otkosa.

5. Kupovanje zemlje i okrupnjavanje posjeda, parcela u polju i okućnica.

6. Pored svake staje izraditi ispust Slika 3: Tri baterijesilosaza 50 muznih krava + kraveu suhostaju + junice za krave i posebno za junice.

7. Ako je moguće, u krugu farme uspostaviti pregonske pašnjake.

8. Adaptacije i proširivanje postojećih staja - po mogućnosti za slobodno držanje krava - "lauf staje" s izmuzištem.

9. Izgradnja novih staja većeg kapaciteta, isključivo, sa slobodnim držanjem krava - "lauf staje" s izmuzištem.

1O.Uvesti redovitu korekciju papaka dva puta godišnje.

Seminar za farmere - teme: 1. Proizvodnja mlijeka i suvremena organizacija PG-a-farme 2. Izgradnja suvremenih mliječnih farmi 3. Osnove uspješne realizacije programa razvoja proizvodnje mlijeka 4. Procedura izgradnje staje 5. Uzorci tla i kemijske analize uzoSlika 4: Jednostavna i jeftina staja sa slobodnimnačinom držanja krava, raka tla "laufstaja". Do 10, 15, 20 i 25 krava ne trebapuno komlpicirati 6. Kalcifikacijai plodnost tla oko staje. Staja mora biti suha i moraštititi krave od udara 7. Korekcija papaka 8. Reprodukcija krava sjevernogvjetra. Glavni dio investicijemoraići u gnojište,silose 9. Ishrana krava u tranziciji i izmuzište. Prednosttreba uvt/ek dati betonskomgnojištu,zatim 1O.Agrotehnika uzgoja kukuruza i silosima i na kraju izmuzištu. štete od insekata 11. Bilanca hraniva na travnjacima Praktična edukacija obuhvatila skoj, 10 farmi s različitim stajama Svi farmeri o ovim temama je: i slobodnim načinom držanja mogu čitati u sljedećim brojevima • Obilazak farmi u Republici Hrvatkrava - "lauf staje" + 1 gradilište Mljekarskog lista.

40

Mljekw-skilist 02/2007.

EDUKACIJA "lauf staja" u izgradnji, dakle ukupno 11 gospodarstava.

• Obilazak dvaju gospodarstava, te staja s vezanim načinom držanja krava.

• Prikaz stojnice za korekciju papaka kako bi mogli snimiti i uzeti mjere radi izrade stojnica na području Tuzle, te obavljanje korekcije papaka, kako bi farmeri upoznali rad korekcije i održavanja papaka.

• Svrha obilaska farmi bila je upoznavanje različitih izvedbi i konstrukcija staja i različitih izmuzišta te različitih načina izgnojavanja i skladištenja stajnjaka u tekućem ili krutom obliku.

Na slikama pogledajte primjere dobrog betonskog gnojišta, betonskih silosa.jeftinih staja i jednostavnog izmuzišta.

Nemojmo zaboraviti da je ova rubrika posvećena još nesređenim malim i srednje velikim gospodarstvima. ■

RAZMIŠLJANJE

Slika 5:Jednostavnoi jeftino izmuzišteza početak, po sistemuuradi sam. Skupa izmuzište?Svakako, ali malo kasnije.Ne možese sve odjednom.

ČITATELJA

V

MISLJENJE MALOG PROIZVOĐAČA O NAŠOJ PROIZVODNJI MLIJEKA

Na početku lijep pozdravMljekarskomlistu, vašim stručnjacima, ali i svim našim proizvođačima mlijeka, sa željom da im stoka bude zdrava,mlijeko ekstra klase, a i oni sami te njihove obitelji da budu također zdravii zadovoljni. Sve što ste vi stručnjaci napisaliu reduje, mada i vi pišete jedne članke ovako a druge onako. Jer i vi stručnjaci ste ljudi pa i vi imate svoje pogreške i promašaje.

-

Krećem prvo od nas seljaka.

Istina je da većina nas seljaka ne hrani krave kako treba. Istina je da sadimo više kukuruza od trave, od analiza zemlje ni "a", ali (opet to nesretno ALI), opet se većina drži stare poslovice: "Bolje da propadne selo nego običaji". Manji dio više se drži matematike i nekako uspijevaju živjeti od mlijeka. Ima još puno nedostataka vezanih uz seljaka proizvođača mlijeka, ali ruku na

Mljekarski li,st 02/2007.

srce, svi vi stručnjaci morali bi priznati da je većina krivnje na našim tzv. STRUČNJNACIMA i na našoj lijepoj i nedosljednoj politici prema seljaku. Krenimo redom.

Moramo se riješiti one stare: "Tkone uči, neka hrani krave". Ta izjava više "ne drži vodu" zato što proizvodnja mlijeka nije više: "daj kravi jesti, pomuzi je i to je to"! Proizvodnja mlijeka ide i u staroj štali, ali uz veliko zalaganje, znanje, higijenu i

ErnestPajdlin,Bulinac -

matematiku, tj. što jeftinije, ali da ne trpe krave. Mljekare moraju sve VODONOŠEi LJEKONOŠE ZAUVIJEK IZBACITIIZ PROIZVODNJE MLIJEKA, jer mlijekom se hrane ljudi!

Najvažniji sudionik u povećanju količine mlijeka ipak je država.

Država ne smije poticati "sve i svašta". Najvažniji poticaj svakom proizvođaču mlijeka je poticaj po proizvedenoj litri kvalitetnog mlijeka i po proizvodnji mlade krave

41

RAZMIŠLJANJE

ČITATELJA

iz vlastitog uzgoja. Taj poticaj pada u vodu kada država kasni s isplatom, jer onima koji su "uletjeli" u velike kredite, to je ponekad jedini novac za obitelj i njihovo OPG. Poticaj za krave treba regulirati jer nije pošteno da krava s 1 500 L i ona s 4 500 L budu jednako plaćene. Stalno nam pričate o Nizozemcima - ovo i ono. ALI(opet ono "ali") Nizozemcima su krave i tulipani - ponos i novac. U Hrvatskoj je prioritet neka teška industrija i turizam, a poljoprivrede se sjete pred izbore.

Nikako da neko pokrene plan "zeleno - plave Hrvatske".

Slušam na lV-u da će prošla godina završiti s gubitkom od 1 MILIJARDE U BRODOGRADILŠTU, pa se pitam: Koliko je to malih štala do 25KRAVA?!

Država mora zabraniti klanje kvalitetnih pasmina teladi; lakše je dati teletu da sisa koliko može; dođe kupac npr. iz Dalmacije, ponudi 25 kn po kg i to je to! Veliki problem stvara nam veterinarska služba, koja često zaboravlja da je to struka koja podrazumijeva ustajanje u 3 i 30 zimi i odlazak seljaku kojemu se teli krava i ako nešto nije u redu.

Nesrazmjer usluga je drugi problem.

Ne može lijek stajati 50 kn a dvije injekcije i put od 5 km 120 kn.

Zgodno, a vezano za veterinare je i čišćenje papaka. Neki ne žele to raditi jer nisu oni "grijali klupu" za to. Ali da vidite, onaj profesor iz Nizozemske to može i sretan je jer je pomogao jednoj kravici.

Loše gospodarenje i kalcizacija tla - to nam je veliki minus. Tome je najviše pridonijela loša gnojidba umjetnim gnojivom i premalo gnojenje stajnjakom.

Svi stari seljaci, a i mnogi mladi, u proljeće uzimaju samo KANi UREJU,pa mora zemlja biti kisela. Pitate se zašto nema analize?

Vani država subvencionira dio analize. Kod nas

42

toga nema! Ali ima ono najgore: 30 jutara polje, 20 vlasnika s 50 međa pa to pomnožite s cijenom analize.

Treba povećati proizvodnju mlijeka, ali ne smijemo smanjivati jako stočni fond, jer stajnjak je vrlo važan, a njega nema ako nema slame i stoke. Tko proizvodi mlijeko ne može sijati puno žita, pa slamu mora kupiti, a kako da je kupi kada veliki ratari kompenziraju slamu za stajnjak s tovljačima junadi, a ostali ju spale jer država dopušta paljenje slame.

Imaju stranci veliku proizvodnju mlijeka po jedinici površine, ali im je zemlja zagađena nekoliko metara duboko. Hrvati moraju naći zlatnu sredinu, ali pritom sačuvati zemlju. Mora prestati onaj običaj: 1 krava, 1O svinja, 3 bikića i koja ovca, a samo par jutara zemlje!

Uz ovakvu proizvodnju svega i svačega vrijedi ona izjava: "Možeš cijeli dan raditi, naraditi se, ali jako malo zaraditi". Proizvodnja mlijeka je kompliciran posao, i bez uvrede, nije za svakoga! Izgradnja štala - to je tuga i jad. Dok god pojedini resori tretiraju štalu kao zagađivača, birokracija guši i usporava, nema nama povećanja proizvodnje mlijeka. Ne može se dvije godine tražiti razna uvjerenja, dozvole i suglasnosti, a štala je gotova za 6 mjeseci. Sve vaše kalkulacije vezane uz studij o isplativosti tako velikog kredita padaju kao domine u stvarnom životu zbog neplaniranih kikseva koji se dogode. Dolazi do raspadanja obitelji, mladi odlaze, uz to je i loša klasa mlijeka - mala cijena, pa veterinarski trošak i eto propasti. Svim velikim farmerima u Hrvatskoj, koji su ušli u milijunske kredite, država bi morala davati sve poticaje i potpore na vrijeme i bez kašnjenja. I veliki orden za hrabrost! Farmeruje problem hrana, a nje bez zemlje nema. Mali seljak može proizvesti dosta hrane

za svoje blago, ali ne s onom filozofijom da kosi travu iza sv. Vida kada dozori i s onim raznim stočnim fondom. Cijena mlijeka je priča za sebe; za što jeftinije da dobiješ što više, ali (i opet ali!) mi seljaci znamo koliko je prije deset godina koštao 1 kg KAN-a,1 kg sjemena ljulja i 1 litra goriva. Litra mlijeka bila je 3,5 kn, a sada nije. A ono najhitnije za proizvodnju poskupjelo je minimalno 60%. Vi, dragi seljaci, morate imati čarobnjaka Merlina u svom dvorištu.

Za sve ove naše probleme kriva je politika sa svojim spoticajirna, ali i naše razmišljanje i poimanje onog što je bolje. Ne smije više unuk slušati djeda od 75 godina o proizvodnji mlijeka.jer djedova je filozofija da se posadi 1Ojutara kukuruza, sve u kukuruzanu, pa u brašno, pa pred kravu i ono "fino sijeno" od svetog Vida i eto rezultata - 6 litara mlijeka po kravi na dan. Od toga četiri litre teletu, a one dvije razrijediti s vodom, pa dobiješ još poticaj po kravi i malo penzije i tako godinama. Mljekare uzmu svo mlijeko i plate prema analizi SLKM. Nekad je onaj tko je imao mlijeko s 3,9 % m. m. bio gazda; danas ima krava i s 5 % m. m. Tko je lud, a tko pametan?! Vidite, fale još analize za proteine i čistoću mlijeka. Čistoće mora biti i možeš je održavati i u staroj štali. Proteine moraš proizvesti ili kupiti. Ako kupujete, pazite od koga kupujete, jer dobro znamo koliko košta smjesa, a koliko pojedine komponente.

I na kraju, kako kaže moj prijatelj i savjetodavac Josip Komljenović, drži koliko imaš zemlje, drži sve u redu i čistoći i ne ulijeći u velike investicije jer i u EU seljaci žive od 15 krava. Što se tiče kvota, i to će se riješiti jer nam je 70 %sela staro, a na veliku žalost 20 %prima socijalu koji ne zaslužuje. Ipak, vjerujem da će većina izdržati i opstati! ■

Mljeka.rski list 02/2007.

BOMI - agro d.o.o. ('r)}'\

/•V

•

:/· y

•

I

:/·

:::z,,l~o/,,oatJJ;Je Jt,e<:e/n.o,r,;JK.f✓,jt;110, u

odabt/flll t·f/1r0</![//Jteo,n,,~jtMu~a

jt,0,#:0ft?tt,1//Jteđ';um j,4l0f«.//J,O~llta'J

m9'ek,a/Jcania t:11,e/tkm foJ(,j'Jla/n1a.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izrada balansiranog obroka Kreditne linije u suradnji sa: 1ca

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098 I 358 - 520

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE

I OVUGODINU SMOZAPOČELI SA"ŠKOLOM PRAKTICNE NASTAVE" NASLJEMENU

Odabrati aktualne teme i prezentirati ih našim suradnicima radi unapređenja proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj mljekarskoj udruzi u organizacijskom smislu nikad nije predstavljalo problem. Uvaženi stručnjaci svih segmenata proizvodnje i prerade mlijeka daju nam za pravo zaključiti da s najboljom ekipom stručnjaka možemo ući u sve utakmice koje nam donose novi pravilnici i zakoni vezani uz proizvodnju i preradu mlijeka.

V

Tako je bilo i ovoga puta (12. siječnja 2007.) kada smo, shvaćajući

važnost problematike zaostataka antibiotika u mlijeku, organizirali edukativno predavanje za mljekarske stručnjake iz mljekara i proizvođače mlijeka koji su u najvećoj mjeri odgovorni za kvalitetu mlijeka koje ulazi u mljekare. Ni mi ne možemo biti isključeni iz ovog zahtjevnog i odgovornog posla. Nije lako biti aktualan uz sve poslove koje treba obaviti, te kontinuirano učiti o novim spoznajama u mljekarskoj praksi. Zato smo i ovaj put pokušali olakšati našim suradnicima i educirati ih o ovoj temi. Predavanju je prisustvovalo 80 sudionika mljekarskih stručnjaka i farmera. Da ne bi ostavili sve teoriji, trebalo je odabrati predavače koji ~e pred ovakvim skupom opravdati aktualnost teme, a u isto vrijeme i educirati sudionike.

Uvodničar u problematiku zaostajanja antibiotika u mlijeku bila je mr. se. Ana Dakić iz Središnjeg laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka Križevci s temom: "Utvrđivanje zaostataka antibiotskih tvari u svježem sirovom mlijeku". Detaljnim predavanjem mr. se. Dakić obradila je sljedeće teme: Propisi o kvaliteti hrane, Pravilnik o

kakvoći

SVJezeg sirovog mlijeka, uvod i problematika rezidua u mlijeku, način ulaska rezidua u mlijeko, preventiva, kritične točke dospijevanja rezidua u mlijeko, poseban osvrt na antibiotike i njihov put u organizam krave, rizične točke ulaska rezidua u mlijeko, preporuke i preventiva, utjecaj antibiotika na tehnološki proces prerade mlijeka, problematika detergenata i dezinficijensa - kritične točke i preventiva, metode utvrđivanja

ZoranBašić, dipl. ing. -

rezidua u HSC - SLKMte rezultati rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka.

Drugo predavanje na temu antibiotika u mlijeku održao je Milan Petrović, dr. vet. med. rukovoditelj razvoja i otkupa mlijeka u Dukatu d.d. Problemi s kojima se susreće mljekara pri otkupu mlijeka s prisutnim reziduima, te preporuke kako i na koji način spriječiti kontaminaciju mlijeka antibioticima, teme su koje

Predavači: Mr. se.Ana Dakić (HSC-SLKM) i

Milan Petrović, dr. vet. med. (Dukat d.d.)

Mljekarski li,st 02/2007.

==================~ su izazvale veliko zanimanje prisutnih jer, kao što znamo, najbolja sirovina za preradu dat će i najbolji proizvod. Primjenom antibitika u proizvodnji mlijeka (liječe­ njem mastitisa, liječenjem drugih bolesti, zasušivanjem muznih krava) te nesavjesnom kontrolom i nebrigom za neškodljivo uništavanje ovakvog mlijeka proizvođači mogu nanijeti velike štete mljekari.

Gospodin Petrović je s veterinarskog aspekta objasnio podjelu, način djelovanja i najčešće korištene antibiotike na hrvatskim farmama.

Dao je naglasak važnosti karence jer jedino poštivanjem dobre proizvođačke prakse može se doći do kvalitetnog proizvoda - mlijeka visokog stupnja zdravstvene sigurnosti. Prikazao je i sustav kontrole rezidua u mljekari te štete nastale zbog antibiotika u tri segmenta: kao štete za farmera, štete za mljekaru i štete za potrošača ovakvog mlijeka.

Kao zaključak predstavnik Dukata d.d. gospodin Petrović dao je 12 "zlatnih" pravila dobre proizvođačke prakse u proizvodnji mlijeka: 1) redovita kontrola zdravlja vimena 2) pridržavanje redoslijeda mužnje 3) obvezna je predmužnja 4) pažljivo prati vime 5) paziti na razinu vakuuma 6) stavljanje muznejedinice 7) ostaviti stroj da muze 8) kontrola stupnja ispražnjenosti vimena 9) nakon mužnje sise ODMAH uroniti u prikladan dezinficijens 10)nakon mužnje ODMAH oprati muzni uređaj 11) hlađenjem mlijeka spriječiti umnožavanje bakterija 12) redovito praćenje vlastitog uspjeha

Mljekarski list 02/2007.

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE

Pridržavanjem danih pravila prisutnost antibiotika i ostalih rezidua u mlijeku bit će isključena, a proizvođači mlijeka imat će kvalitetan proizvod koji će naći put preko mljekare do kupca.

I na kraju, ne manje važno predavanje je održao poznati stručnjak za "brojke" u proizvodnji mlijeka, profesor s Agronomskog fakulteta i član Uredničkog odbora Mljekarskog lista prof. dr. se. Zoran Grgić koji je govorio o ekonomičnosti kao mjerilu uspješnosti poslovanja obiteljskog gospodarstva. Profesor je dao kalkulaciju proizvodnje mlijeka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s 1O muznih krava i uzgojnim podmlatkom. Proračun ekonomičnosti i rentabilnosti proizvodnje obiteljskog gospodarstva dana je za različite muznosti (4 500, S 000 i 6 000 L) po kravi. Ovo predavanje, kao i mnoga do sad, bit će tiskana u Mljekarskom listu.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava i pitanja sudionika. Velika

zainteresiranost za izložene teme "Škole praktične nastave" govori u prilog aktualnosti tema, ali i spremnosti struke na suradnju. I ovo područje (ma kako teško bilo), proizvođači mlijeka, mljekare kao prerađivači, ali i svi mi koji se brinemo o kvaliteti hrvatskog mlijeka, zajedno ćemo morati uspješno svladati, jer će jedino tako farmeri proizvesti kvalitetnu sirovinu za koju će dobiti adekvatnu cijenu, a mljekarska industrija proizvest će dobar proizvod za tržište. Sigurni smo da nismo uzaludno potaknuli razgovore o problematici antibiotika u mlijeku.

Sigurni smo da će naši farmeri proizvoditi kvalitetno mlijeko bez prisutnosti antibiotika i ostalih rezidua. A sigurni smo i u to, da će naše mljekare i nadalje proizvoditi najbolje proizvode od mlijeka s hrvatskih pašnjaka.

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, ukoliko vas zanima nešto više o održanim predavanjima, molimo javite se u redakcijuMljekarskoglista•

I ovoga puta puna dvorana znak je aktualnosti tema

45

EKO DVOR

PRVAOBLJETNICA RADAZADRUGE ''EKODVOR" -

Zoran Bašić, dipl. ing. --------------------•

Prošla je godina dana otkad su vrijedni stanovnici općine Dvor osnovali zadrugu koja organizira otkup mlijeka na ovome području. Naravno, osim ove djelatnosti zadruga okuplja proizvođače koji se bave ovčarstvom, kozarstvom, svinjogojstvom, voćarstvom, proizvodnjom meda, rakije i još mnogih poljoprivrednih proizvoda od kojih poljoprivrednici žive.

Ljubav, rad, uzajamna pomoć i mlijeko kooperanata zadruge "Eko pomoć u svim segmentima želja za boljim sutra motivi su za Dvor'', Šime Mamić, dipl. ing. i proizvodnje (konačno, osiguran je i napredak i izvjesniju budućnost Vladimir Maretić, dipl. ing. ponudili otkup mlijeka po zadovoljavajućoj rekao je upravitelj zadruge Ahmet su proizvođačima mlijeka pomoć cijeni), a mljekari je osigurana Palislamović koji je i otvorio kroz nabavu jefinijeg reprokonstantna količina i kvaliteta prigodnu svečanost u Dvoru. materijala za proizvodnju. Mljekara sirovine za daljnju preradu. Ovakav Povećanje proizvodnje, te kontinuiDukat d.d. preko svoje stručne pristup Dukata d.d. svojim kooperana proizvodnja kvalitetnih proiz- službe pomaže proizvođačima rantima prisutni proizvođači pozvoda ciljevi su kojima teže svi čla­ mlijeka svojim programima dravili su s oduševljenjem. Sigurno novi zadruge, jer jedino tako svojoj izgradnje staja, nabave opreme, je da ovakav pristup stvara povjereobitelji stvorit će dugoročan izvor junica, izrade projektnih rješenja, te nje i sigurnost kod proizvođača prihoda. Područje Dvora pripada stručne pomoći u direktnoj mlijeka i da je strah od neuspjeha područjima od posebne državne proizvodnji. Dugoročnim ugovo- neutemeljen. skrbi. Znamo da je rat devastirao rima između Dukata d.d. i farmera Razvojem poljoprivrede stvorit mnoga gospodarstva, privredu u stvaraju se i dugoročni uvjeti razvoja će se osnova za razvoj turizma. I to cjelini, ali i ono najvrjednije- ljudske proizvodnje mlijeka na obostrano je plan za budućnost. Najbolji živote. Iako danas ovdje živi trećina zadovoljstvo - farmeru je osigurana proizvodi poljoprivrednih domaćinod ukupnog prijeratnog stanovništva vide se pozitivni pomaci u razvoju poljoprivrede. Stočni fond se polako obnavlja, nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva kreću s proizvodnjom mlijeka i što je važno napomenuti - mladi ljudi se polako okreću poljoprivredi. Na održanoj sjednici iznesen je program za razdoblje koje slijedi: 1) nabava vozila za prijevoz mlijeka i laktofriza kapaciteta 3 000 L 2) doći u posjed neobrađene državne zemlje radi sijanja žitarica za tov junadi 3) izgradnja i adaptacija farmi za muznekrave 4) sa stranim partnerima pokrenuti preradu drveta za ambalažu 5) nabava repromaterijala za svoje zadrugare Predstavnici Dukata d.d., PredstavniciDukata d.d. ŠimeMamić, dipl. ing. mljekarske tvrtke koja otkupljuje

i VladimirMaretić, dipl. ing. s proizvodačima mlijekaPounja 46

M(jekarski list 02/2007.

EKO DVOR stava i nezaboravne ljepote rijeke Une ostat će utkani u sjećanje svakom posjetitelju. Ne kriju ponos na povijesnu činjenicu da je i Marija Terezija kad je prolazila ovim putem zapovjedila da joj naprave "dvor".

Ostala je sedam dana i divila se ljepoti rijeke Une. U proteklom razdoblju zadrugari su ostvarili uspješne poslovne rezultate i dokazali da teza "neću živjeti ovdje" pripada prošlosti. Svjesni da žive u jednom od najljepših dijelova države stanovnici će nastaviti s onim što su započeli - razvojem i obnovom ovoga kraja. Ovim putem apeliramo na sve nadležne institucije (posebice općinsko i županijsko vijeće) da svojim biračima pomognu, a i da U povećanju brojaovacapostiglinajboljerezultate....neka tako bude ispune sva ona obećanja koja i u proizvodnjiovčjeg mlijeka! slušamo iz godine u godinu.

Hrvatska mljekarska udruga ovim ovoj godini ostvare svoje planove. barem u stručnom dijelu, uvelike vrijednim proizvođačima želi da u Nadamo se da će im Mljekarski list, pomoći. ■

Oprema za staje

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, četke, rukavice

Zavjese - mreže

Visokokvalitetne

boksovi

nizozemske steone junice holštajn-frizijske

krmne zabrane

pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62

- HR-47000 Karlovac

nedagro@hi.htnet.hr

- www.nedagro.hr

Mlfckarski list 02/2007.

- Tel./fax: -

047 654 292

Mob.: 098 365 857

47

IZ OPG-a

JABLAN

U planinskom dijelu Gorskog kotara na 700 metara nadmorske visine smjestilo se naselje Jablan. Naselje ima 223 stanovnika i sastavni je dio grada Vrbovskog.

Primarna zanimanja su šumarstvo i poljoprivreda, točnije stočarstvo. Dio stanovništva zaposlen je u drvnoj industriji i uslužnim djelatnostima.

Zoran Bašić, dipl. ing. -

• VIŠEKRAVA NEGOLJUDI! Jablan je poznat po oštroj kontinentalnoj klimi idealnoj za sve oblike turizma, posebno sportskog turizma. Prohladna ljeta i duge, hladne zime očvrsnuli su ove nadasve radišne gorštake koji se, usprkos svemu, nikada ne žale na hladnoću.

Jablanci su oduvijek govorili čakavskim narječjem, koje se u tom kraju održalo do danas. Naselje je poznato po gostoljubivosti, dobroj hrani, lijepom krajoliku i još puno, puno toga ...a svakako i po velikom broju krava. Stočarstvo je ključna poljoprivredna aktivnost u Jablanu.

S obzirom na broj stanovnika to je najbogatiji stočarski kraj u Gorskom kotaru! Mlijeko s Jablana poznato je po izvrsnoj kakvoći i velikom udjelu masnoće, što su odavno prepoznale mljekare koje posebno cijene jablansko mlijeko i sir. Jablanci su poznati sladokusci i kulinari.

Osobito su ponosni na tradicionalno jelo "Nadjev'' koje se priprema za Uskrs, i koje se uz šunku nosi na blagoslov u crkvu.

U Jablanu su nas srdačno dočekali Ljiljana i Božidar Grobar koji su se zajedno sa sinom Zoranom i njegovom obitelji počeli baviti proizvodnjom mlijeka. Oboje su radili u nepoljoprivrednim djelatnostima u Puli, no istinska ljubav prema prirodi i proizvodnji kvalitetne hrane dovela ih je prije sedam godina u Jablan gdje kreću s proizvodnjom mlijeka. Danas obrađuju oko 45 ha zemlje (6,5 ha svoje i oko 40 ha državne i općinske u zakupu) na kojoj proizvode voluminozni dio obroka za svoje mliječne krave (uglavnom djetelinsko - travnu smjesu). Koncentratni dio obroka, s 19% proteina, kupuju u obliku kompletne smjese za mliječne krave. U staji imaju 16 muznih krava,

8 junica i 6 ženske teladi holstein pasmine. Proizvodnja mlijeka je između 5 000 i 5 500 litara po kravi godišnje. Proizvođači su zadovoljni ovakvom proizvodnjom, ali cilj imje proizvesti još više mlijeka po kravi, a za to, uz dobar genetski materijal, treba pripremiti dobru hranu za krave. Staja je zatvorenog tipa; krave su na vezu dok su u štali u kojoj su najčešće za vrijeme mužnje i zimi tijekom iznimno nepovoljnih vremenskih prilika. Dok su u staji, kravama puštaju glazbu; kažu da krave imaju izniman ukus za glazbu i kad im se glazba sviđa, daju više mlijeka.

Zanimljivo!

Mlijeko Groharovih krava otkupljuje PIK Rijeka d.d. - RJMljekara.

I ovo područje obiluje autohtonim proizvodima za koje imaju ambicije i ovi proizvođači mlijeka.

Naime, tradicionalni svježi sir, fermentirani sir zvan basa i dimljeni sir bili su, ali i ostali, sastavni dio

kulinarskih specijaliteta domaćica Gorskog kotara. I naši domaćini od mlijeka svojih krava proizvode određenu količinu ovih sireva. Ali samo za sebe i svoje prijatelje. No to nije razlog da se ne počne proizvoditi i za tržište. Planiraju, u budućnosti urediti mini - siranu u kojoj bi proizvodili sir i za tržište. Žele jedan od znamenitosti ovog kraja uvesti u kućanstva ove regije, a ako bude moguće i šire. Brdsko planinski travnjaci obiluju travama specifičnim za ovaj kraj, travama koje krave pronalaze svakodnevno na pašnjacima.

I ovdje bi priča o putu mlijeka od polja do stola imala svoj sretan završetak - to je proizvodnja visokokvalitetnog mlijeka na čistom planinskom pašnjaku, te njegova potrošnja kao tekućeg ili prerađenog u određene proizvode u domaćinstvima diljem Lijepe naše.■

Ljiljana i Božidar Groharsa svojim ljubimicama - kravama holsteinpasmine Jf(jekarski list 02/2007'.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

lfNFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MALI POSJEDIi proizvodnja mlijeka I

Mr. se.

Srećko Ladišić

I dovoljno vlažan. Čim se smanji A sve bih ti dala, i cijelu godinu

Broj 2 Mjekarskog lista izlazi u veljači, a tada je dobro da se podsjetimo na prihranu naših travnjaka NPK gnojivom, ako prihranu nismo obavili u jesen.

Velika je razlika između prihrane u jesen i prihrane krajem zime ili početkom proljeća. Ovdje se trebamo nekih pravila pridržavati kako bismo imali bolje proizvodne rezultate.

Ako nema snijega, prihrana sijanih travnjaka i prirodnih livada ide krajem veljače i početkom ožujka (u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i svim ostalim područjima istih klimatskih uvjeta) s NPK 7:20:30 ili 7:30:20 bolje nego s 10:20:30 ili 10:30:20.

Prva brojka koja označava količinu dušika uvijek mora biti što manja u prihrani kombiniranim mineralnim gnojivom bilo u jesen, bilo krajem zime ili početkom proljeća. Budući da Mljekarski list pokriva cijelo područje Republike Hrvatske, a Hrvatska ima tri različita geografska i klimatska područja, određene preporuke treba primjenjivati prema području i klimatskim uvjetima u kojima živite. Krajem veljače i početkom ožujka u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u Dalmaciji krajem siječnja i počet­ kom veljače, a u Lici sredinom ili krajem ožujka i početkom travnja.

Nadam se da se razumijemo.

Kraj veljače, početak ožujka, pa i cijeli ožujak je vrijeme još uvijek mirovanja vegetacije, pa ako naglo zatopli nije dobro da biljke imaju na raspolaganju veće količine dušika.

Za fosfor i kalij ovo je vrijeme otapanja i vezanja za tlo. Ovdje postoji samo jedan problem.

Hraniva bačena po površini ostaju na površini. Biljka ih može uzimati sve dotle dok je površinski sloj tla

50

vlažnost tla do određene suhoće ili prosušenosti djelovanjem sunca i vjetra, biljka više ne može do ovih hraniva. Zato postoji pravilo za ovaj vid prihrane. Gnojenje, odnosno prihranu s NPK, daleko je bolje obaviti u jesen. Tada se biljke mogu lakše oporaviti od "napornog rada", stvaranja biomase - zelene mase, čestih košnji i gaženja. Uz oporavak, biljke - ako imaju na raspolaganju dovoljno hraniva - stvaraju svoju rezervu za sljedeću godinu.

Travu možemo usporediti s kravom. Nakon iscrpljujuće laktacije u vremenu suhostaja kravaprikuplja rezerve za novu laktaciju. Tako i trave imaju u jesen svoj period oporavka, svoj suhostaj i pripremu za zimu i sljedeću "laktaciju". Da bi medvjed sigurno prespavao zimski san, mora se dobro potkožiti u jesen. Isto se tako i naše trave moraju dobro "potkožiti" i pripremiti za zimski san te prikupiti što više rezervi i u materiji i u životnoj energiji za zimske uvjete i sljedeću "laktaciju". To je ona naša izreka: Mlijeko raste na livadi a muze u staji.

Dušik - kao stimulator rasta treba doći sredinom i krajem ožujka te početkom travnja kada biljke postaju aktivne, odnosno onda kada krenu biokemijski procesi stvaranja novih stanica i rasta, te kada su manje opasnosti od jakih smrzavanja.

Otiđite na polje, promatrajte pojedine travnjake i livade i sve će vam biti jasno. Jednostavno, moramo se naučiti i izvježbati promatrati i zapažati prirodu oko sebe i ono što se događa u prirodi.

Pokušajte razgovarati s travom.

Trava će vam sve reći. "Pogledaj me kako sam jadna, žalosna i tužna, požutjela, posivjela i gotovo umrla.

radim za tebe i tvoje krave". Zar nije žalosno vidjeti polumrtve i gotovo mrtve travnjake i livade sada u zimskim mjesecima? Dugo vremena u proljeće trebat će im da ožive i dođu nekako k sebi.

O praznim i pustim parcelama da i ne govorimo. To je posebna priča! Humus u tlu, zelena gnojidba, suvremena tehnologija 777 Količina hraniva u sloju zemlje od površine do dubine brazde ima jednu vrijednost, a količina hraniva dodana u vidu prihrane po površini zemlje drugu. Zapamtimo, ne može se nadoknaditi gnojidbom ili prihranom po površini ono što nedostaje u tlu od sjetvenog sloja do dna brazde. Može dijelom dokje površinski sloj zemlje dovoljno vlažan. Nemojte miješati prihranu žita, s prihranom trave. Žita se kose (kombajniraju) samo jednom, i gotova priča.

Korijenje biljaka - trava - od površine do dubine brazde i dublje normalan je prirodni poredak. Tako je to Bog zamislio i odredio. Ispod površine zemlje nalazi se korijenje, vlaga i svi makro i mikroelementi potrebni za izgradnju biomase. Na površini biljkama je na raspolaganju sunčeva svjetlost sa svojim zrakama i energijom i zrak sa svojim sastojcima: kisikom, ugljičnim dioksidom i dušikom. Jedino vodu biljke imaju na raspolaganju iznad zemlje i u zemlji. Božja providnost je u zemlji rasporedila i izmiješala sve potrebne sastojke makro i mikroelemente, kao i sposobnost tla da zadržava vlažnost i da ih biljke imaju na raspolaganju u prirodnom stanju i poretku svoga rasta i razvoja. Nije li to sve skupa veličanstveno i vrijedno divljenja i poštovanja?! Definitivno je da prirodni poredak stvari moramo

Mljekarski list 02/2007.

=~====~======== RAZMIŠLJANJE maksimalno poštivati i uvažavati.

Ako se ovoga pridržavamo, tada je moguće i intenzivnu poljoprivredu velikim dijelom prilagoditi prirodnom redu stvari. Providnost je u svojoj dalekovidnosti predvidjela i mogućnost da će se biljke moći prihranjivati i preko lista.

U sklopu prirodnog poretka Zemlja nije stvorena samo za neke generacije ljudi. I za sljedećih 10 i 100 tisuća godina, ljudi će se baviti poljoprivredom. Jedna od najvećih sramota suvremenih ljudi koji se bave poljoprivredom je nepoštivanje prirodnog reda i prirodnih zakona. A sve je to složeno i posložena tako da bi bilo ljudskom rodu na raspolaganju i da to čuvamo i sačuvamo za sljedeće generacije.

Sve što smo uzeli s njive, moramo vratiti natrag na njivu, a ono što ne možemo vratiti moramo nadoknaditi. Svevišnji Gospodar je sve lijepo i dobro stvorio, a mi kao prolazni gospodari drugoga reda, trebamo to poštivati i maksimalno nastojati održavati, ako ne i popravljati. U svijetu ima i takvih primjera. Od neplodnog tla ljudi su stvorili plodno tlo. Žalosno je kada ljudi od plodnoga tla stvore manje plodno ili gotovo neplodno tlo.

Vratimo se ponovno našim travama i našim biljkama i problemima s kojima se mučimo, a vrlo često bespotrebno.

Korijenje trava u površinskom dijelu tla aktivno je samo dok je površinski dio tla dovoljno vlažan.

Dušik kao stimulator rasta dolazi sredinom i krajem ožujka, te početkom travnja, kada biljke postaju aktivne, kada počnu "raditi", onda kada krenu biokemijski procesi stvaranja novih stanica i rast, te kada su manje opasnosti od jakih smrzavanja.

Zapamtimo, za prihranjivanje sijanih i prirodnih travnjaka što se tiče dušika najbolje je upotrijebiti KAN.Zašto KAN? Zato jer trave treba kositi svaka 3 do 4 tjedna.

M(jekarski list 02/2007.

TERENSKOG

AGRONOMA

pH Potrebno Kalij Fosfor u CaCO3 K2O P2Os MKCI kg OPG I Uzorak 1 3,89 7 875 9,26 31,72 Uzorak2 4,38 7,77 18,20 5 850 OPG2 Uzorak 1 4,26 6 413 10,80 33,10 Uzorak2 3,87 7 988 17,56 39,67 4,01 OPG3 Uzorak 1 6 188 7,29 28,10 Uzorak 2 4,15 5 850 13,02 28,62 OPG4 Uzorak 1 4,92 4400 17,77 18,39 Dolje, uzorak 8. i 9. kalcizaci'a obavljena 2004. i 2005.

Uzorak2 6,81 8,27 11,45 Uzorak3 6,48 14,82 14,22 -

OPG

Uzorak

Ukupno nedostaje CaCO3 Prvi otkos treba planirati od 15. do 25. travnja (sjeverozapadni dio Hrvatske), ovisno o klimatskim uvjetima i vremenu. Što zapravo znači 5 do 10 dana prije ili poslije pokositi travu? Znači jako mnogo.

Travanj, svibanj, lipanj su mjeseci kada uglavnom ima dovoljno vlage u tlu i u zraku. To su tri udarna mjeseca najbržeg porasta, kada trave najbrže rastu od 1 do 2,5 pojedine i 3 centimetra dnevno. To znači, da 5 dana nosi od 5 do 12,5 pa čak do 15 centimetara dnevnog porasta pojedinih trava, a 1O dana nosi 1O do 25 i 30 centi metara novog otkosa. Ali ne na svakoj parceli i ne na bilo kakvoj parceli i ne bilo kakvom tehnologijom.

Da ja opet ne bih neke ljutio i pričao neke nemoguće stvari, pogledajmo neke slike i pročitajmo sljedeći dio ove naše priče. Kod mene u Lici(a tamo gdje si rođen ostaneš stalno povezan nekom pupčanom vrpcom) vele: "Ako laže koza, ne laže rog", a Kinezi vele da jedna slika vrijedi više od tisuću riječi. Ipak, dobro je svaku sliku popratiti i riječima.

U studenome 2006. uzeli smo neke uzorke zemlje za kemijsku analizu. U tablici pogledajmo što su pokazale kemijske analize tla.

I tako kemijske analize tla

44 564 kg ili 44,5 tone pJVih7 uzoraka sa 7 parcela rekoše da nam se pH vrijednosti kreću od 3,87 do 4,92 -jako kiselo tlo, a na 7 ha površine nedostaje ukupno 44 564 kg CaC03 ili samo 44,5 tona vapna - kalcija. Sva 4 OPG-a vode dobre gazde, dobri stočari i dobri prozvođači mlijeka (trojica imaju krave, a četvrti koze). Sva četvorica su i članovi Udruge za travnjaštvo i krmno bilje i razvoj poljoprivrede Koprivnice. Sva četiri proizvođača mlijeka, da bi bili dobri farmeri a njihov poljoprivredni savjetnik dobar savjetnik, moraju riješiti ovaj problem od 44,5 tone vapna koji nedostaje na 7 ha. U svezi kiselosti tla i dobrih travnjaka i proizvodnje dobre sjenaže pridružio nam se i peti farmer iz Slatine koji ima ovce i bavi se proizvodnjom ovčjega mlijeka. Čim se riješi problem kiselosti, odmah se poravnavaju i vrijednosti fosfora i kalija kako to pokazuju uzorci 8 i 9 s parcela gdje je pH vrijednost tla dovedena do optimalnih vrijednosti i gdje je u tlu nadoknađen nedostatak kalcija. Sa saniranjem kiselosti tla oslobađa se sav blokirani fosfor u tlu ijoš mnogo toga, a mnogo toga se i mijenja. Na ovim parcelama je kalcizacija obavljena 2004. i 2005. godine.

51

RAZMIŠL,JANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~~~~==~==~~~==

A sada pogledajmo na slikama kako izgleda engleski ljulj na parceli na kojoj je kalcizacija obavljena poslije žetve prošle::2006. godine, a engleski ljulj posijan krajem kolovoza, košen u rujnu, listopadu i studenome, a na slikama vidite četvrti porast trave snimljen 5. siječnja 2007. Obratite pozornost na izgled ovih travnjaka, a poslije pogledajte svoje travnjake i livade.

Ako nakon toga budete zadovoljni, tada je sve u redu. Čitajmo i dalje Mljekarski list. I vaš terenski agronom čita Mljekarski list i stalno uči od drugih. Ipak, moram vam priznati da sam najviše naučio zajedno s vama na polju, u staji, u proizvodnji.

Okupili smo se na parceli da Slika 1: TravnjaciengleskogIju/ja,snimljeni4. 1. 2007; bismo raspravljali, planirali i učili sijani krajem kolovoza (slika 2).

Badava stručnjacima sve njihovo znanje ako nema dobre proizvodnje. Očito je da svi sve znamo. Učiti, raditi, i sve bolje raditi, i pomalo se, onako usput i zabavljati.

Uskoro nam dolazi novo proljeće. A znate li da trava brže raste ako razgovarate s njom. I krave isto daju više mlijeka ako s njima razgovarate i ako u staji stalno svira lagana glazba. Navodno i trave vole glazbu. Jeste li pročitali knjigu Tajni život biljaka? Ako niste, pročitajte tu knjigu.

Uskoro dolazi novo proljeće i tada "gledaj i slušaj kako trava raste".

Samo nemoj zaboraviti da je na vrijeme pokosiš.

VAPNO, VAPNO, VAPNO KALCIJ'KALCIJ'KALCIJ- KISELOTLO Slika 2: Radionicana polju, 4. s1/ečnja 2007. S lijeva na desno: KISELOTLO- na sav glas viču trave.

Svemir Čevis ( 100 krava), PeroMahovlić ( 10 krava), Slika 1: 2006. Prije sjetve Dubravko Vajdić (60 koza), Mfaden Petričević (20 krava), obavljena kalcizacija - gnojenje Dražen Stipančić (600 ovaca) vapnencem (4,5 tone po ha); opisana u Mljekarskom listu br. Na slici je četvrti porast trave. travnjaci. Isti interes proizvođača 10/2006. - OPG Dubravka Vajdića Prihrane dušikom nije bilo. kravljega, kozjega i ovčjega mlijeka.

Travnjaci su košeni do sada 3 Teme radionice: Kemijske Pogledajte vaše travnjake i livade, puta: u rujnu, listopadu i studenom. analize tla, kalcizacija i što bolji napravite sami svoju Radionicu! ■ I

52

Mljekarski list 02/2007.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam

I{

PremikS zavisoku proizvodnju. mlijek

idobro zdravUe krav

-

;pješnu. pripf emuktk zasluedecu la acu

PremikS za

Pelana®

Počdna krmna snijesa zatela

zauzg~ zdrave inae,redne t~lad

uzustedu mtue

@vETERINAd.o.o.

Svatonedeljskc 2, Kolinovicc, 10'436 Rckov Potok, HRVATSKA,telefor, 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·mcil: inloOverer,nc.hr,

www.veterino hr

POVIJEST

U ovo doba godine kad više vremena provodimo u sa CRTICEIZ svojim najbližima na red iz davnina" uspomena iz minulih vremena naših starih. Nama te "znaju na živce"jer ne vidimo svrhu POVIJESTI toga zašto nam to i po nekoliko puta.

MLJEKARSTVA kući

obično

dođu "priče

ili

preprčavanja

mlađima

priče često

ići

prepričavaju

Zoran Bašić, dipl. ing.

Obično kažemo

da smo to već

čuli ili da to već i napamet znamo. Ali

Makso Mayer, veleposjednik u Zagrebu.

Dr. Mir. Strižić, narodni zastupnik i odvjetnik u Bjelovaru.

Perovodja: Dr. Milan Metelka, kr. profesor i predstojnik kr. zem. agrik.-kem. zavoda u Križevcima.

Zemaljska gospodarska izložba održanaje tijekom rujna u Zagrebu 1906. na prostoru od 45.000 m 2 • Postajao je Mljekarski paviljon s 22 izlagatelja. Izloženi su proizvodi: trapist, groyer, emental, škripavac, mlijeko, maslac, imperial, gervais kao i mljekarski strojevi.

Mliekarstvo.

(Trajanje izložbe: za mljekarske strojeve od 1. do 30. rujna, za mljekarske proizvode od 15. do 19. rujna 1906.)

Br. 1. Dioničko društvo «Alfa Separatorn iz Budimpešte.

(Zastupstvo u Zagrebu: M. Suchanek, Hica 29): Podpuni mljekarski namještaj za seljačke mljekarske udruge, u svrhu izradbe od cirka 1000 - 1600 litara mlieka dnevno u maslac.

Br. 2. Ljudevit Modly iz Kon-

nikako da tu priču sami sebi prevrtimo u glavi i stvorimo film o tim minulim vremenima u kojima bi mogli naći nešto zanimljivo. A možda i korisno. Listajući malo po starim i prašnjavim papirima došao sam do zanimljivih podataka. Sto godina nam se čini kao daleka prošlost, ali čitajući iznesene podatke u aktualnosti događanja toga vremena, vidjet ćemo da se mljekarstvom toga vremena bavila društvena elita. Pogledajmo samo u dolje iznesenim podatcima nagrade za proizvode od mlijeka i opremu za preradu mlijeka. Pogledajmo popis nekih autohtonih sireva za koje nam je trebalo čak sto godina da shvatimo kolika je njihova vrijednost. A pogledajmo i popis gostiju izlagača dolje navedene izložbe - to su sve "ljudi od znanja" o mlijeku. A tek postojanje mljekarskih udruga ...stvarno duga povijest dobre tradicije mljekarstva · na prostoru Hrvatske. Za ovo današnje vrijeme čanice: zaključit ćemo jedno: želimo i mi Frižki maslac i maslo, Trapist i jednog dana pisati povijest za naše Grojer sir, kasein i njegovi produkti. nove generacije!!

Br. 3. Josip Modly iz Dežanovca:

Stjepan Barlović, narodni zastupnik i posjednik u Djakovu.

Josip Krepelka, posjednik u

Maslac, sir i kazein.

Br. 4. Prva hrv.-alav. Središnja maslarna u Djakovu: 2 sanduka maslaca (75 kg.) priredjena za export.

Br. S. Exportno mljekarstvo iz Vrbovca: Konzervirano mlieko i ine mljekarske konserve.

Br. 6. Eduard Honigsberg iz Zagreba: Mljekarski strojevi i ormari za led.

Br. 7. Burmeister & Wein iz Budimpešte: Razni mljekarski strojevi i sprave.

Br. 8. Josip Herman iz Kon-

Končanici.

čanice:

Porota za mljekarske

proizvode.

Juri-a XIII. Trajanje izložbe od 15. do 19. rujna 1906.

Predsjednik: Miroslav grof Kulmer, c. i kr. komornik, narodni zastupnik; vlastelin i t. d. u šestinama.

Podpredsjednik.

Erich Knobloch, veleposjednik u Osieku. Članovi:

54

-

Maslac i Grojer sir.

Br. 9. Mljekarska udruga u Antunovcu: 50 kg. maslaca.

Br. 10.

Mliekarski odjel gospodarske vjeresijske udruge u Nuštru: 5 kg. maslaca.

Br. 11. Mljekarska udruga u Petrijevcih: Svježi maslac, nacrt i slike uredjaja mliekarne, omoti od kartona za razašiljanje maslaca.

Br. 12. Gospodarska udruga u Slav. Stupniku: Maslac od sladkogvrhnja.

Br. 13. Mliekarska udruga u Virovitici: Maslac.

Ementalski i Trapist sir.

Br. 14. Daniel Katić iz Starog Laza:

Sir od nekuhanog i kuhanog mlieka, t. j. škripavac.

Br. 15. Mliekarska udruga u Hrastovcu: 4 kg. maslaca za čaj.

Br. 16. Mliekarska udruga u Satnici: Maslac.

Br. 17. George Thinault iz Varaždina: Sir: Imperial i Gervais.

Br. 18. Nikola Počuča iz Počučica varoši: 2 kgr. domaćeg ličkog sira Br. 19. Dane Podkonjak iz Divosela: 2 kgr. sira.

Br. 20. Vujo Počuča iz Počučica varoši: Basa lička 3 gr. u ćupu.

Br. 21. Emil Neher iz Seebacha: Kante za transport mlieka.

Br. 22. Marija Eifler iz Beča: Sirište u tekućini i u prašku.

Boje za sir.

Boje za maslac i razne druge potrebštine za sirenje i kod maslenja.

(Podatci: StjepanKeglević, dipl.ing.)■

Mije/carskili.st 02/2007.

a, M

a:

D.

FAO 250 · CRM 85 Zuban Najraniji Pioneer hibrid na hrvatskom tržištu.

Pogodan za brdska područja s kraćom vegetacijom te za naknadnu i ranu postrnu sjetvu.

Hibrid vrlo visokog potencijala rodnosti u svojoj grupi dozrijevanja. Cvrste stabljike i korijena.

Rani porast vrlo brz te se može sijati u ranim rokovima sjetve. Najpogodniji za ishranu preživača, a zbog malog učešća klice u zrnu i za mlinarsku industriju.

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan način!

EJ Legenda %bregov acidofilno mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane.

Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što znači? To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu specifičnu fiziološku vrijednost - pozitivno utječe na zdravlje. Specifične komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali...

Riječ

probiotik

potječe

Legenda %bregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko tisuća godina. Podrijetlom je s Kavkaza čiji su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i dugovječnosti. Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

Jeste li znali - kako nastaje kefir?

Kefir je proizveden pomoću kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani mliječni proizvod pri nižim temperaturama pri čemu se producira i manja količina plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje osvježujući reski okus i pjenastu strukturu.

od grčke

riječi "pro bios" što znači za život.

Želite li balans?

Uzmite acidofilnomlijeko ili acidofilnomlijeko light svaki dan!

Živjeli, uz mliječni šampanjackefir t kefirlight!!

Rano jutro, mirisni "bregi~ svje podojena mlijeko u zemljanoj posu čeka večer kada će se na stolu m nevjerojatno fino, mirisno, ukusJI osvježavajuće kiselo mlijeko - okrje ljujući obrok. Taj prizor stoljećima obilježavao seoska ognjišta "z naš bregov': a danas je vrlo rijedak gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov svojim potrošačima iz urbanih sredi ponudi taj dar prirode, Vindija je pr izvela kiselo mlijeko Legenda 'z breg

Jeditezdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko lighti okusitedašak nostalgije'z bregovi