Mljekarski list 12-2007

RIJEČ UREDNICE V

POSTOVANI CITATELJI MLJEKARSKOG LISTA V

Uobičajeno je, da krajem godine u krugu svojih obitelji,

s kolegama na radnom mjestu, poslovnim partnerima i prijateljima razgovaramo, analiziramo i prosuđujemo o gospodarskim prilikama i neprilikama u našoj zemlji, o uspjesima i neuspjesima, propustima i lošim prosudbama, gdje smo pogriješili, a što učinili korisno za sebe, svoju obitelj i za opće dobro.

Na isti način razmišljamo i mi ovdje u Uredništvu Mljekarskog lista, prisjećajući se samo nekih događaja koji su obilježili proteklu godinu.

Sudionici smo vremena u kojem dolazi do brzog razvoja i unaprjeđenja proizvodnje i prerade mlijeka, što zahtijeva punu pozornost i spremnost, kako proizvođača, prerađivača, znanstvenih i stručnih institucija, resornih ministarstava, tako i svih onih kojima je do unaprjeđenja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj stalo.

Isto tako, često se suočavamo s realne procjene da će u 2007. godibolnom činjenicom da se pojedina ni biti otkupljeno oko 660 milijuna obiteljska poljoprivredna gospo- litara mlijeka, što je 6 %više nego darstva teško snalaze i ne prihva- prethodne 2006. godine. Također, značajno je poboljšana i kvaliteta ćaju novonastalu situaciju na tržištu. Zbog toga nestaju kao poslje- mlijeka. Procjenjujemo da će u dica procesa tranzicije i donošenja 2007. godini biti proizvedeno i novih propisa i zakona usklađenih mljekarama isporučeno 61 % sa standardima EU. mlijeka Ekstra i I. klase. Središnji Kako smo i očekivali, smanjuje laboratorij za kontrolu kvalitete se, nažalost, ukupan broj pro- mlijeka u Križevcima, koji ovih dana izvođača mlijeka, ali na sreću, obilježava pet godina postojanja, znatno je povećanje proizvodnje i odigrao je značajnu ulogu u otkupa mlijeka. Ovaj pozitivan postizanju ovako dobrih rezultata u trend proizvodnje je značajan jer kvaliteti mlijeka hrvatskih proizvo5 400 proizvođača, odnosno njih đača, i to u relativno kratkom 17 %,isporuči godišnje 67 %ukupno vremenskom razdoblju.

Mljekarska industrija stabilan otkupljenih količina mlijeka u je tržišni partner i otkupljivač Hrvatskoj. Već duže vrijeme proizvođači raspravljaju o klasama mlijeka. Mljekare sve više inzistimlijeka, a svima je konačan cilj raju na racionalizaciji proizvodnje, proizvesti mlijeko Ekstra i I. klase. U djelotvornijoj organizaciji i smanjiotkupu mlijeka bilježe se pozitivni vanju troškova otkupa mlijeka te rezultati, a u prilog tome govore kvaliteti mlijeka Ekstra i I. klase,

RIJEČ UREDNICE stimulirajući

proizvođače

tvorni-

me je Mljekarski list redovito izvještavao u svojim prilozima. Takvi Tijekom godine donesena su primjeri mogu biti poticaj drugim dva važna zakona: Zakon o veteri- obiteljskim gospodarstvima koja narstvu i Zakon o hrani, čije razmišljaju o povećanju proizvododredbe i kriteriji čine tzv. "higijen- nje mlijeka kako bi unaprijedili ski paket" kojeg je potrebno svoju postojeću proizvodnju.

Doneseni su propisi o označa­ primjenjivati u proizvodnoj praksi.

Primjenom "higijenskog pake- vanju goveda usklađeni s regulativta" potrošačima se osigurava om Unije. Tako je u svim fazama zdravstveno ispravna i sigurna proizvodnje i prometa osigurana hrana. Temeljem ovih zakona bit će identifikacija grla. Mljekarskoj indoneseni prateći propisi, a jedan dustriji, pri otkupu mlijeka, pravildio regulative odnosi se i na no označeno i evidentirana govedo daje garanciju za dobivanje statusa proizvođače mlijeka. U proizvodnji mlijeka moraju se primjenjivati izvoznika mliječnih prerađevina na higijenske mjere i postupci u svim europsko tržište.

Dugo sušno razdoblje nanijelo fazama proizvodnje. Proizvođač mlijeka temeljem ispunjenih krite- je veliku štetu na ratarskim i rija dobiva broj kojeg koristi u su- krmnim kulturama, te tako smanjilo stavu novčanih poticaja, u poljopri- količinu stočne hrane. Nažalost, vrednim registrima i evidencijama, posljedica toga je poskupnjenje pri kreditiranju, te u poljoprivred- stočne hrane. Zbog suše proglašeno je stanje elemetarne neponom računovodstvu.

U proteklom razdoblju nasta- gode, a za saniranje šteta izazvanih vilo se i s realizacijom Programa sušom Vlada RH izdvojila je 450 razvoja govedarstva u Hrvatskoj, i milijuna kuna.

Veće cijene stočne hrane, ali i to izgradnjom farmi mliječnih krava rast cijena naftnih derivata i reprovećih proizvodnih kapaciteta. O točkim premijama.

materijala, poskupjeti su proizvodnju mlijeka, te su stoga proizvođači zahtijevali povećanje otkupnih cijena mlijeka.

U posljednjem krugu pregovora konačno je postignut privremeni dogovor s mljekarskom industrijom o povećanju otkupne cijene mlijeka za 1O %, uz posredovanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

I na kraju možemo slobodno ustvrditi da ova generacija proizvođača mlijeka ostvaruje ciljeve o kojima su samo sanjali mnogi njihovi prethodnici. Stoga imaju razloga biti ponosni i zadovoljni što su uspjeli unaprjediti proizvodnju na svom gospodarstvu i osigurati budućnost svojoj obitelji, a mi im od srca želimo da tako nastave i ubuduće.

S vjerom u još bolje sutra, svim čitateljima Mljekarskog lista, čestit Božić i uspješnu 2008. godinu želi Uredništvo Mljekarskog lista sa suradnicima.

IZ HSC-a

I

Poštovanif<grisnici us[uga:Jfrvatsf<.99 stočarsf<.99 centra, cijenjeničitate(ji :Mijekgrsf<.99 [ista.Vz zahva[u na cfosacfašnjoj suracfnji, povjerenjui razumijevanjuVama i Vašim o6ite(jima žefimo čestit cJ3ožić, sretnu i uspješnu :Novu2008. gocfinu Jfrvatskf.stočarski- centar

ISSN 0351-9104

• GODINA

43 • PROSINAC

2007.

Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnic, Juraj Ćičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopovic, mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor štoković, mr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Nada Ćičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo:

Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

IZ CROATIASTOČARA

NOVACIJENA SVJEZEGSIROVOG MLIJEKA

Dosadašnja cijena mlijeka i način obračuna utvrđena je Uredbom o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka koju je donijela Vlada RH. Uredba je objavljena u NN 156/2002 i 153/2005.

V

Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije dogovorilo je novu ciljnu cijenu mlijeka standardne kakvoće u visini od t ,978 kuna za litru, što je za t O%više od dosadašnje ciljne cijene, koja je bila t ,798 kn/lit.

U skladu s odredbama Uredbe utvrdit će se novčana vrijednost masne jedinice i novčana vrijednost jedinice za bjelančevine za kravlje mlijeko s 3,7 %m. m. i 3,2 %bjelančevina, čiji će zbroj dati navedenu cijenu. Što je "mlijeko standardne kakvoće"?

Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka NN 102/2000. propisani su zahtjevi o kakvoći kojima pri otkupu mora udovoljavati svježe sirovo mlijeko.

Svi sudionici u proizvodnji i otkupu mlijeka znaju ove kriterije, alijošjednom navodimo odredbe iz članka 5 i 8 Pravilnika o kakvoći kojima mora udovoljavati, a što ne smije sadržavati svježe sirovo kravlje mlijeko.

Mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće, tj. mora sadržavati: - najmanje3,2%mliječnemasti, - najmanje 3,0 %bjelančevina, - najmanje 8,5 % suhe tvari bez masti, - gustoću od 1 ,028 do 1,034 g/cm na temperaturi od 20 °c - kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8 SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6, 7, - točku ledišta ne višu od -0,517 °C,

Mljekarski /i,.,;t12/2007.

]anja]ozanovil dipl. oec. -

- negativan rezultat alkoholne probe sa 72 %etilnim alkoholom.

Mlijeko ne smije sadržavati: - rezidue iznad dopuštene količine koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, - pesticide, - detergente i druge štetne tvari koje mijenjaju organoleptička svojstva mlijeka, - mehaničke nečistoće, , - dodane količine vode.

Kravlje mlijeko standardne kakvoće sadrži 3,7 % m. m., 3,2 %

Ispravak vrijednosti 1,15 1,025 0,90 0,80

bjelančevina,

400 000 somatskih stanica u t mL mlijeka, te 100 000 mikroorganizama u 1 mL mlijeka.

Ovom mlijeku standardne kakvoće utvrđena je cijena od t ,978 kn/lit.

Ciljnacijena kravljeg mlijeka dobije se kada se osnovna cijena mlijeka uskladi s klasom i brojem somatskih stanica, korištenjem ispravke vrijednosti za mlijeko standardne kakvoće (3,7 %m. m. i 3,2 %bjelančevina) zavisno o klasi u koju je razvrstano po broju mikroorganizama i na temelju broja somatskih stanica, kako slijedi:

Kravlie mliieko Razvrstavanje po klasama Klasa

Broj mikroorganizama

Broj somatskih stanica

E I. II. III.

< 50 000 <100 000 <400 000 >400 000

<400 000 <400 000 <400 000 >600 000

Što u cjenovnom smislu znači nova cijena?

Cijena mlijeka standardne kakvoće (EUmlijeko): • E klasa (3,7 % m. m. i 3,2 % bjelančevina)

2,2747 kn/lit.

• I. klasa (3,7 % m. m. i 3,2 % bjelančevina)

2,0285 kn/lit.

Cijena mlijeka koje ne udovoljava EU standardu: - II. klasa (3,7 %m. m. i 3,2 %bjelančevina)

1,7802 kn/lit.

- III. klasa (3,7%m. m. i 3,2 % bjelančevina)

t ,5824 kn/lit.

Prema

podacima

Hrvatskog laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u 2007. godini u Hrvatskoj bit će otkupljeno oko 660 milijuna litara mlijeka prosječne masnoće 4,05 %m. m. i sadržajem bjelančevina od 3,40 %. stočarskog centra - Središnjeg

Ako se nova cijena mlijeka primijeni na proaječnu kakvoću otkupljenog mlijeka, dobiju se sljedeće cijene: - cijena kravljeg mlijeka s 4,05 % m. m. i 3,4%bjelančevina za: a) mlijeko standardne kakvoće: E klasa iznosi 2,428 kn/lit., a I.

3

IZ CROA TIASTOČARA

~====================~

klasa iznosi 2, 198 kn/lit. b) mlijeko koje ne udovoljava EU standardu: li. klasa iznosi 1,9188 kn~it., a Ili. klasa 1, 7056 kn/lit.

Uredbe o novoj cijeni mlijeka primjenjivat će se od 01.12.2007. godine. Uredba će biti donesena na rok od 3 mjeseca i bit će objavljena u Narodnim novinama.

Uredbom će biti obuhvaćeno povećanje osnovne cijene mlijeka, povećanje cijene mlijeka za E klasu te smanjenje cijene za li. i III.klasu.

Mljekarska industrija isplaćuje i tvorničke premije koje, uz kakvoću mlijeka, stimuliraju i količinu mlijeka. Visina tvorničke premije ovisi o količini i kakvoći isporuče­ nog mlijeka, a to proizvođači pojedinačno ugovaraju s mljekarom kojoj isporučuju mlijeko. Tvornička premija značajno utječe na ukupnu otkupnu cijenu mlijeka.

Prognoza otkupa mlijeka i broj proizvođača u 2007. godini Očekivani otkup mlijeka u 2007. god. procijenjen je na oko 660 milijuna litara. Prema podacima o dosadašnjim otkupljenim količina­ ma mlijeka, broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj u 2007. godini je oko 32 000, a taj broj pokazuje znatno smanjenje broja proizvođača mlijeka. Proizvođač godišnje prosječno isporuči oko 20 625 litara mlijeka.

Proces povećanja brojnog stanja stada i povećanje proizvodnje mlijeka po kravi u posljednje četiri godine rezultiralo je povećanjem količina mlijeka u otkupu za 100 milijuna litara. Struktura proizvođača mlijeka u otkupu se poboljšava i ona je sljedeća: - od ukupnog broja proizvođača 5 400 proizvođača ili 17 %je onih koji godišnje isporučuju 440 milijuna litara mlijeka, što čini 67 %ukupnog otkupa mlijeka; - drugu skupinu čini 4 600 proizvođača ili 14 %koji isporučuju 94 milijuna litara mlijeka, što predstavlja

4

15 %otkupljenih količina mlijeka; - trećoj skupini pripada 20 500 proizvođača, odnosno 63 %, i oni prodaju ukupno 120 milijuna litara mlijeka, što čini "svega" 18 % godišnjih količina mlijeka. Ova kategorija proizvođača godišnje isporuči prosječno oko 6 000 litara po gospodarstvu.

Ova treća grupa proizvođača (s prosječnom isporukom od oko 6 000 litara godišnje) nije nevažna, a sigurno nije zanemariva niti količina mlijeka od 120 000 000 litara. Poznato je, da je za povećanje otkupa od 100 000 000 litara mlijeka bilo potrebno više od 4 godine, uz velika investicijska ulaganja i potporu Vlade RH. Kretanja u Europskoj uniji Neki trendovi u proizvodnji mlijeka u EU: - od ukupne količine proizvedenog mlijeka, čak 95 % je mlijeka standardne kakvoće, - utvrđena je kvota za sve zemlje članice EU, - u 2007. god. povećan je izvoz mlijeka u prahu i maslaca na druga tržišta,

- otkupne cijene mlijeka u drugoj polovici godine rastu.

Posjetom Laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka u Bavarskoj dobili smo sljedeće podatke o cijenama mlijeka: - cijena mlijeka od VI. do X. mjeseca 2007. iznosi od 0,30 do 0,38 EUR/litri.

Irski stručnjaci su, uz seminar o europskoj legislativi, održanom u Zagrebu polovicom studenoga 2007. god., iznijeli svoje cijene mlijeka: - cijena mlijeka od VI. do X. mjeseca 2007. kreće se od 0,22 do 0,32 EUR/litri.

Ovako utvrđena cijena mlijeka u navedenim zemljama odnosi se na mlijeko s 4,2 %m. m. i 3,4 %bjelanče­ vina, te za godišnju količinu najmanje 500 000 litara. Što je to utjecalo na povećanje cijene stočne hrane?Vjerojatno loše meteorološke prilike koje su smanjile proizvodnju žitarica i time utjecale na povećanje cijena stočarskih proizvoda. U isto vrijeme, otvorila su se i nova velika tržišta Kine i Indije.

Proizvođači, unaprjeđujte tehnologiju u proizvodnji i proizvodite sve više mlijeka standardne kakvoće E i I. klase, a mi Vam ovom porukom želimo sretne nadolazeće blagdane! ■

PETA OBLJETNICARADASLKM-a

~

19. studenoga 2007. godine u Poljani Križevačkoj, u sklopu svečanog obilježavanja pete obljetnice rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatskog stočarskogcentra, otvorenje Laboratorij za kontrolu stočne hrane.

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u RH uspostavljen je i započeo s radom 5. rujna 2002. godine, a samim tim započeo se primjenjivati i novi sustav kontrole kvalitete mlijeka u Republici Hrvatskoj. Laboratorij ima sva ovlaštenja za laboratorijska ispitivanja koja je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ponovimo još jednom - zadaća laboratorija je analiziranje uzoraka mlijeka za isporučitelje mlijeka i mljekarske kuće, te kontrola selekcijskih uzoraka za proizvodne životinje. ■

Ml:fekarski list 12/2007.

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

V

STO JE S KOREKCIJOM PROIZVOĐAČKO· PRODAJNIHCIJENA MLIJEKA? Ovo je već treći nastavak o aktualnoj temi domaćeg mljekarstva - o usklađivanju proizvođačko-prodajne

cijene mlijeka. Pitanje koje se proteže od ljetos do sada i trebalo bi se, na neki način, riješiti ovaj tjedan (pišem tekst dana 12.11.2007.)

-

Prof dr. se.ZoranGrgić-----------------------------

Proizvođači mlijeka još od kolovoza traže povećanje cijena za 30 %. Oni se drže činjenice kako je otkupna cijena mlijeka u zemljama EU od 0,35 do 0,44 EURA,dok je u Hrvatskoj ispod 0,30 EURA.Velike su mljekare krajem listopada, nakon nekoliko pregovora bez uspjeha, pristale na povećanje svojih premija za 5 %,a da za sličan udjel, kako je navedeno, porastu plaćanja osnovne cijene koju podmiruje resorna ministarstvo. I ništa više. To opravdavaju činjeni­ com da su farmeri već sada preplaćeni, jer prosječna otkupna cijena (uvećana za premiju} iznosi 2,20 kuna. Proizvođači ističu da takvu cijenu postiže samo 5 % proizvođača, a većina dobije između 1,2 1,6 kuna po litri mlijeka. Kao i obično, u tim pregovaranjima svi drže figu u džepu, a tako i ovaj put proizvođači ne kažu da je to cijena bez poticaja. Što se sve dogodilo u 5

krugova pregovora?

Pregovori se odvijaju tijekom cijelog listopada u nekoliko nastavaka, a danas bi trebali biti okončani dolaskom predsjednika 40 udruga proizvođača mlijeka resornom ministru ne bi li svježim isplatnim računima dokazali koliko stvarno dobivaju proizvođači mlijeka od mljekara.

U novinama je prošli mjesec najavljivano kako tri naše najveće mljekare od 1.10.2007. namjeravaju za EU kvalitetu mlijeka udvostručiti premije, koje prosječno iz-

Ml.fekarski list 12/2007.

nose oko 80 lipa. Naravno, točna je informacija da će ekstra klasa mlijeka biti stimulirana (samo se takva i stimulira u EU, s time da postoje dodatni zahtjevi velike količine isporuke mlijeka, kako bi se dobilo i povećanje otkupne cijene koju udruge proizvođača traže bez iznimke za sve proizvođače), ali nije točno da su dosadašnje premije mljekare toliko visoke. Radi se, naravno, o zbroju državnih premija i premija mljekare. Premije mljekare bit će, prema najavama, velikim proizvođačima (i to onima koji proizvode E klasu mlijeka) korigirane za 15-ak lipa po litri, tako da bi ukupno proizvođačka-prodajne cijene bile za svega oko 5 %veće.

U stručnoj javnosti bilo je i mišljenja (ocjena} kako će se, osim kvalitete mlijeka, visina premije usklađivati i s veličinom proizvođača mlijeka, tj količinama proizvedenog mlijeka. Višim premijama stimulirat će se proizvođači kojima je proizvodnja mlijeka osnovna djelatnost.

Time se nastoji, uz ostale mjere, povećati udio mlijeka EU kvalitete, koji je danas oko 60 % na razini razvijenih zapadnoeuropskih zemalja - dakle gotovo 100 %. Cilj je sam po sebi razumljiv jer želimo biti dio EU tržišta i konkurentni na njemu.

Kad se proizvođačima ne bi "žurilo" postići takve rezultate, mljekare su više nego zainteresirane i sigurno će svojim premijama stimulirati isključivo takvu proizvodnju mlijeka.

U listopadu je stajalište resornog ministra bilo da nema povećanja

otkupne cijene, već da je to stvar tržišne ekonomije, a da se proizvođači i mljekare trebaju dogovoriti o visini premije. Čak je bilo i najava da bi se domaći mljekari trebali okrenuti izvozu ako nisu zadovoljni cijenom na domaćem tržištu. Ovo je sigurno jedno od dobrih rješenja za nezadovoljne proizvođače, ali samo ukoliko su veoma dobro organizirani, što naši proizvođači nisu.

Valja imati dovoljnu snagu na tržištu, pa ozbiljno poslovno povezati 30-ak tisuća proizvođača, čak i trećinu toga broja, kako bi se stvorila dovoljna ponuda proizvoda za prodaju na vanjskom tržištu po sadašnjim cijenama. I tada ostaje problem. Nema ni transportnih niti skladišnih kapaciteta kako bi se skupilo sve to mlijeko i organizirano ponudilo na europskom tržištu. Dodatno stoji i činjenica da danas još nismo dio tog tržišta, kako bi, kao i proizvođači iz Slovenije prije par godina, po povoljnijim uvjetima prodavali mlijeko Talijanima ili drugim mljekarskim industrijama, te tako tržišnim mehanizmom prinudili mljekare na razumni dogovor s proizvođa­ čima. Takve mehanizme nemamo i ne možemo na njih u skorije vrijeme ni računati.jer imamo takvu strukturu proizvođača koja je ovisna o kreditiranju i premiranju iz državnog proračuna i od strane mljekara.

Informacije s početka studenoga govore kako proizvođači (još od kolovoza) traže porast cijena za 30 %, a mljekare pristaju na korek-

5

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE~==================

ciju cijene od 20 %,ali tako da se osnovna cijena mlijeka poveća za najviše 10 % (znači s 1,78 na oko 1,90 kuna), a da se drugi dio odnosi na povećanje premije mljekare koje je već napravljeno 1. listipada. Prema medijima, prosječna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je 1,78 kuna po litri. Proizvođači mlijeka ekstra kvalitete sukladno onoj u EU, a takvih je gotovo 60 posto, s državnim poticajima dobivaju 2,93 kune po litri, a na područjima od posebne državne skrbi 3,37 kuna. S korekcijom, proizvođači bi dobili osnovnu cijenu od 1,90 kuna, a s poticajima 3, 17 kuna, odnosno 3,61 u područjima od posebne državne skrbi. To bi značilo da se ukupna cijena mlijeka povećava za prosječno oko 8 %, odnosno samo 7 % na području od posebne državne skrbi.

Pregovori između proizvođača mlijeka i mljekarske industrije u dogovoru s resornim ministarstvom su odgođeni do danas, 12.11.2007.

Tijekom dana još uvijek neslužbene vijesti kažu kako bi se "Mljekarski rat" između mliječne industrije i proizvođača mlijeka napokon mogao završiti povećanjem otkupne cijene mlijeka. To povećanje nikako neće biti na razini od 30 % što od kolovoza zahtijevaju u Hrvatskom savezu udruga proizvođača mlijeka, nego na razini od možda 10-ak %.

Prema podacima iz resornog ministarstva bit će propisana nova uredba po kojoj bi se faktor korekcije sadašnje cijene mlijeka EU

povećao

tako da se dobije na onome što je od početka držala cijene mogućim financijskim ustupkom, uz za do 1O %. Mljekarska industrija uvjet povećanja kvalitete. Resorna trebala bi se obvezati (što nije nešto ministarstvo je dobilo određeno mirno razdoblje za sve tri strane. očekivano u tržišnoj ekonomiji) da neće povećavati svoje cijene u trgoPrvog prosinca proizvođači će po vini, tako da mlijeko neće poskup- isplatnicama za mlijeko znati što im jeti krajnjim potrošačima. Proizvo- je točno donio ovaj dogovor, pa će đači bi, zbog ljetnih suša i povećanja na njega znati reagirati. cijena stočne hrane, mogli računati i Najavljeno je kako će se na poticaj od 690 kuna, ne samo za osnovna otkupna cijena mlijeka muzne krave, već i zajunice. povećati za 1O posto. Cijena mlijeka Koliko bi to bilo dovoljno našim u maloprodaji ne bi se trebala proizvođačima teško je reći. Onim mijenjati za više od 5 do 10 lipa, dobrima to će biti povećanje profita kako ne bi bilo prevelikog udara na za isti iznos koliko je očekivano standard građana. Resorni ministar povećanje poticaja. One lošije takvo potpisuje Uredbu o povećanju skromno korigiranje proizvođačko­ otkupne cijene mlijeka na vijek prodajne cijene ne može spasiti trajanja od tri mjeseca, a trebala bi zbog činjenice da su ti lošiji, u se početi primjenjivati od 1. pravilu, i mali proizvođači, a i prosinca ove godine. nemaju E klasu mlijeka. Stoga će Pregovori o novoj Uredbi o ukupni financijski efekti po takvom ciljnoj otkupnoj cijeni mlijeka će se gospodarstvu biti mali. nastaviti. U pregovorima se išlo na povećanje proizvodnje kvalitetnijeg Što je to privremeno mlijeka, jer će se ekstra i prva klasa dogovoreno?

Na kraju dana poostignut je plaćati 17 posto više. Kod koeficijenata izračuna po pojedinim konačan dogovor. Konačan za sada, a inače će taj privremeni dogovor klasama osnovna cijena mlijeka množit će se za ekstra klasu s donijeti mir među zainteresiranim stranama samo do kraja tekuće koeficijentom 1,150 (prije je bio godine. Postignut je određeni 1,125), za prvu klasu sa 1,025, a za kompromis između interesa proiz- drugu klasu sa 0,90 te za treću klasu sa0,80. vođača mlijeka, prerađivača i resorObjašnjenje tablice: Na primjer, nog ministarstva. Predstavnici protko je prije imao I. klasu mlijeka bio izvođača izjavljuju da nisu najzadovoljniji postignutim, ali drže to tek je na Ou odnosu na osnovnu cijenu, prvom stepenicom u procesu izjed- a po novome će dobivati 4 lipe po litri. Proizvođači ekstra mlijeka načavanja domaćih cijena s onima u dobivat će 33,8 lipa više u odnosu na EU. Prerađivačka industrija ostala je klase

prosječno povećanje otkupne

Tablica 1: Dosadašnjii očekivani način formiranjacijena mlijeka Klasa mlijeka

E I. II. III. Osnovna cijena

Sadašnje stanje Cijena Faktor Bez premije korekcije (kn) 2,00 1,78 1,69 1,60 1,79

1,125 1 0,95 0,9

Promjena cijene U odnosu na standard* 0,2503125

o -0,08455 -0,1602

Očekivano stanje

Cijena Bez premije (kn) 2,25 2,00 1,76 1,57

Promjena cijene

Faktor korekcije 1,15 1,02 0,9 0,8

U odnosu na standard* 0,3381 0,039984 -0,1764 -0,3136

1,96

• pozitivne brojkeznače dodatak na c1/enustandarda;negativneznače oduzimanjeod cijenestandarda

6

Mljekarski fi,st 12/2007.

EKONOMIKA standard, što je za 8 lipa više nego ranije. Ovim dvjema kategorijama mlijeka došlo je do povećanja cijene za preko 12 %. Zbog dvostruko većeg minusa, kod li. i III. klase u odnosu na osnovnu cijenu, nego u dosadašnjem načinu obračuna (s 8 i 16 lipa po litri, na preko 17 i 31 lipu manje od osnovne cijene) za li. klasu mlijeka zabilježeno je povećanje otkupne cijene od 7 lipa po litri, a za Ili. klasu je zabilježen gubitak od 3 lipe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, po osnovi ovih dogovora, platit će oko 228 milijuna kuna nepovratne pomoći proizvođačima (690 kn za svaku junicu, a ne samo muznu kravu) zbog posljedica suše i poskupljenja stočne hrane. Značajno veći financijski udar je na prerađivačku industriju koja bi na oko 600 milijuna litara mlijeka, s ovim korekcijama, trebala plaćati godišnje oko 1,3 mlrd kuna 1

POLJOPRIVREDE

Grafikon 1: Usporedbadosadašnjei noveotkupne cijenepo klasama 2,50

2,25

2,00

I!!

i

1,50

~ 1,00

o

0,50 0,00

li

E ■ Do sada

Ili

Osnovna cijena mlijeka

Ili Novi obračun

Kategorije mlijeka i osnovna cijena po tom pitanju, sljedeća 2008. godina. Usklađivanje s EU neće značiti uspoređivanje po cijeni samo u pojedinim dijelovima formiranja cijena, kako to odgovara pojedinim stranama u tržišnom pregovaranju. ■

više za istu količinu i kvalitetu mlijeka. Kako se radi o novom načinu plaćanja samo za 1 mjesec, onda se trošak može procijeniti na "samo" 100-tinjak milijuna kuna.

Ostaje za vidjeti kakva će biti,

.0prema za staje

- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

- higijenski pribor, četke, rukavice

G

Zavjese - mreže boksovi

VisokokvaUtetne

olštajn-frizijske

krmne zabrane madraci

;:J

zemske steone junice pasmine

pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62 [

- HR-47000 Karlovac - Tel./fax:

nedagro@hi. htnet. hr - www.nedagro.hr

Mljekarski lirst 12/2007.

-

047 654 292

Mob.: 098 365 857

7

HRANIDBA V

V

OGRANICENO KORISTENJE ALTERNATIVNIH KRMIVAU HRANIDBI MLIJECNIHKRAVA

Ovogodišnja suša i ostali problemi koji su pogodili proizvodnju kukuruza u Htvatskoj prouzročili su značajan porast cijene ovoga našeg najvažnijeg krmiva.

V

----------

Porast cijene kukuruza, kako u Hrvatskoj tako i globalno zbog povećane potrošnje kukuruza za proizvodnju etanola, utjecao je na lančano povećanje cijena i ostalih krmiva. Ovakva situacija na tržištu hrane svim stočarima predstavlja posebnu situaciju jer moraju sastaviti obroke koji će u potpunosti zadovoljiti sve potrebe za hranjivim tvarima i očuvati proizvodnju mlijeka, a neće značajno poskupjeti obrok kojim se krave hrane. Ovo će biti moguće jedino korištenjem nekih drugih, manje uobičajenih - alternativnih krmiva u sastavljanju obroka mliječnim kravama. Ova krmiva ne moraju u potpunosti zamijeniti dosadašnja, no djelomično ih mogu zamijeniti čime se može izbjeći značajnije povećanje cijene obroka.

Korištenje alternativnih krmiva nije uvijek najjednostavnije, a upotreba u sastavljanju obroka za mliječne krave ipak treba biti ograničena. Razlog tome mogu biti problemi s konzumacijom takvih krmiva, prevelika količina ulja ili masti, te neuravnoteženost hranjivih tvari u njima. Svi navedeni problemi mogu se izbjeći stanovitim ograničenjima u korištenju takvih alternativnih krmiva. Problema može biti i ako se neka od ovih krmiva koriste u maksimalnim količinama, a ne vodi se računa o vrstama i količinama hranjivih tvari koje ona donose u obrok. Za određivanje optimalnih količina ovih krmiva u pojedinim obrocima najbolje je potražiti pomoć stručnja-

8

ka nutricionista, specijalista koji se bave hranidbom mliječnih krava. U suradnji s njima valja sastaviti najbolji i cijenom najpovoljniji obrok svojem stadu. U tablici 1 prikazana su neka potencijalna, alternativna krmiva u hranidbi mliječnih krava, s napomenom da u tablici nisu navedene optimalne vrijednosti već maksimalno dopuštene količine pojedinog krmiva.

Pšenično krmna brašno Ovo krmiva srednje je bogato energijom i proteinima (7,8 MJ/kg NELkg, 12,7 %SP).Visoki udjeli pšeničnog krmnog brašna u obroku mogu smanjiti koncentraciju energije u obroku te tako smanjiti i proizvodnju mlijeka.

Kukuruzno glutensko brašno Kukuruzno glutensko brašno je nusproizvod dobiven preradom kukuruza za dobivanje škroba. Ovo krmiva sadrži oko 21 % proteina lošijeg aminokiselinskog sastava.

Proteini su pretežno razgradivi u buragu, te kukuruzno glutensko

Mr. se. GoranKiš -

brašno ne možemo smatrati izvorom by-pass proteina. Energetska vrijednost ovog krmiva slična je nekim žitaricama (7,2 Mj/kg NEL).

Obzirom na svoje karakteristike, pri sastavljanju obroka za mliječne krave, kukuruzno glutensko brašno može se smatrati ekonomski vrlo isplativim krmivom.

Pekarski otpad Pekarski otpad najčešće je cijeli ili dijelovi kruha, peciva, te nerijetka i raznih kolača. Pekarski otpad kao krmiva dosta je složena davati životinjama. Treba paziti da nije kontaminiran plijesnima ili na drugi način pokvaren. Ovo krmiva sadrži dosta škroba, ponekad i šećera, pa djelomično može zamijeniti neke žitarice u obroku.

Sojine ljuske Sojine ljuske izvor su probavljivih vlakana koja su preživačima izvor energije, te mogu zamijeniti škrob, odnosno žitarice. Bez obzira na svoju vlaknastu strukturu, ovo krmiva ne može biti zamjena za

Tablica 1: Alternativna krmiva u hranidbimliječnih krava KRMIVO Pšenično krmno brašno Kukuruzno elutensko brašno Pekarski omad Soiine liuske Soia oržena Pivski troo, osušeni Pivski troo, svieži Kukuruznitroo. osušeni Melasa, dehidrirana Urea Loi

I I I

Maksimalnodonuštenekoličine Kg na 100kg Dnevno, U koncentratu% tielesne mase kiukravi 20 O 040 25 50 O80 30 O 20 O30 20 040 25 3,5 O50 25 O 25,0 35 O50 2,30 15 35 25,0 O50 6,0 10 O 15 1,5 O03 02 O 12 0.7 40

ll{jekarski hst 12/2007.

HRANIDBA nost 281 % sirovog proteina (SP). kojim se maksimalnim udjelima Iskorištenje i pretvorba u prave pro- može koristiti u obroku. Općenito teine mora biti posredno kroz mi- se drži da ova alternativna krmiva kroorganizme buraga i protein koji čine najviše 25 % ukupnog obroka Pržena soja Zbog antinutritivnih tvari u oni stvore. Prevelika količina uree u (računajući u suhoj tvari - ST). Prikasirovom zrnu soje, prije korištenja u obroku može biti pogubna za kravu, zani maksimalni udjeli pojedinih krmiva u obroku mogu biti i hranidbi mliječnih krava, zrno soje pa je vrlo važno ne pretjerano najbolje je termički obraditi. Kao dodavati ureu u obrok preživača. pretjerano visoki pa ih ne treba u Urea se ne smije dodavati u obrok svim slučajevima doslovno shvaćati termička obrada zrna u nas se najviše primjenjuje prženje. Prženo ako su u njegovom sastavu silaže (tablica 1). Za primjer možemo uzeti kombinaciju zrna soje i zrna pamuka zrnje soje može izazvati zaštićen ili mladih trava i leguminoza, odnosno u njihovim maksimalnim vrijednokrmiva s većim sadržajem razgranerazgradivi protein u buragu (bydivog proteina.

Urea predstavlja stima, što bi iznosilo oko 7 kg za ova pass). Međutim, prekomjernim dva krmiva. Obrokom koji bi se prženjem taj protein prelazi u jeftin izvor brzo topivog proteina koji u nekim slučajevima može biti sastojao od 7 kg punomasnog zrnevneprobavljivu formu i može postati neiskoristiv. Sojino zrno sadrži i djelomično djelotvoran, pa je ureu Ija s oko 20 % sirovih masti (SM), najbolje kombinirati s krmivima krava bi dobila oko 1,4 kg čistog ulja oko 20 % masti, te ga možemo što je evidentno previše. Pri koja su izvor brzo dostupnih uvrstiti u visokoenergetska krmiva ugljikohidrata, kao što je ječam ili sastavljanju obroka treba točno (8,8 MJ/kgNEL). znati koje i koliko hraniva svako melasa.

Pivski i kukuruznitrop pojedino krmivo donosi u obrok, te Loj Pivski je trop nusproizvod Loj čine zasićene masti, pa ovo kako ga kombinirati s drugim dobiven pri proizvodnji slada u krmivima u obroku. Cijena treba pivarskoj industriji, dokje kukuruz- krmivo predstavlja koncentrirani svakako biti jedan od glavnih izvor energije. Zbog nepovoljnog ni trop nusproizvod pri proizvodnji činilaca, no ne presudan i jedini, pri alkohola iz kukuruza. Trop se u učinka masti na probavu vlakana u izboru krmiva i sastavljanju obroka. buragu, korištenje ovakvih visokohranidbi krava može koristiti kao U tablici 2 prikazan je kemijski masnih krmiva u obroku mliječnih osušeni ili svježi. Postupkom krava mora biti ograničeno. sastav nekih alternativnih krmiva u sušenja, odnosno dehidracijom svježeg tropa povećava se zaštićeni Nezasićene masti, odnosno ulja kao hranidbi mliječnih krava. U sastavu što su kukuruzno ili sojino u ovih krmiva postoje razlike, osobito protein iz tropa. Trop može slobodnom obliku ne bi trebalo u krmiva koja su nusproizvodi sadržavati i nešto škroba korištenog prerađivačke industrije.

Razlike u procesu fermentacije. Organski koristiti kao hranu za preživače. mogu biti značajne, ovisno o Sastavljanje obroka za krave ostatak koji sadrži trop uglavnom su tehnologiji prerade sirovine, pa je Sastavljanje obroka za mliječne proteini i vlakna. Pivski trop po svojoj energetskoj vrijednosti krave u nekim slučajevima postaje najbolje pomno proučiti deklaraciju vrlo komplicirano jer nismo u ili izvršiti analizu krmiva prije krmivo je slično silaži kukuruza. potpunosti sigurni koje krmivo i u sastavljanja obroka. ■ Melasa Melasa je nusproizvod pri Tablica2: Kemtfski sastav nekih alternativnih krmiva u hranidbi proizvodnji šećera. Zbog velikog mliječnih krava, postotak {%} u ST udjela šećera melasa je životinjama izvor energije. Prevelika količina NPR, ST SP SM sv škrob NEL KRMIVO melase u obroku može u buragu od SP izazvati acidoze zbog šećera koji je 3,0 1,8 59,0 7,80 18 Pšenično knnnobrašno 87O 127 242 7 18 20 3,0 80 brzo razgradiv. Ako kravama nismo Kukuruznoelutenskobrašno 89O 21 O 45,0 8 66 Pekarskiotoad 92 O 10,7 I - I 12,7 dali ni jedan drugi izvor šećera, 91 O 12,6 40 23 344 o 6 00 Soiineliuske možemo dati oko 6 %udjela melase 0,4 8,84 49 I 19,2 6,5 Soia oržena 89O 354 u koncentratnom dijelu obroka ili 40 640 Pivski troo, osušeni 92 O 24 O 72 13 4 50 oko 1 kg po kravi na dan. Krmiva s 6,35 Pivskitroo.svieži 21 O 23 2 35 I 6,5 povećanim udjelom šećera, kao što 4,0 6,8 88,0 25,0 20 75 117 Kukuruzni tron,osušeni je melasa, valja davati kravama kako 6,4 94 O 11 O 25 0,9 o o Melasa dehidrirana bismo povećaliješnost obroka. voluminoznu krmu jer ne stimulira žvakanje i preživanje na način kako to čine voluminozna krmiva.

Urea Urea je neproteinski izvor dušika i sadrži ekvivalentnu vrijed-

A/ljekarski li,st 1212007.

Urea Loi

99 O 281,0 99,0 o

o o

o

99 5

o o

o o

o

24,4

ST - suha tvar; SP - sirovi protein; NPR- nerazgradivi protein u buragu (by-pass); SM - sirove masti; SV- sirova vlakna; NEL- neto energija za laktaciju (MJ/kg)

9

HRANIDBA V

VAZNA JE I TEHNIKA HRANIDBE KRAVA

Veliku pozornost valja posvetiti izboru vrste krmiva, te kvaliteti krmiva, jer ćemo jedino tako kravu nahraniti prema njezinim potrebama (osnovnim i proizvodnim).

Važnoje znati kojim redoslijedom, odnosno kojom tehnikom valja kravu hraniti.

Tehnika

hranjenja znatno hrane i unos hranjivih tvari u organizam. Istraživanja su pokazala daje za optimalan rad probavnog sustava krave najbolji sljedeći raspored hranidbe: prvo valja kravama ponuditi sijeno, zatim koncentrat, iza njega silažu, pa opet koncentrat, sijeno, koncentrat, silažu, koncentrat itd. Naizmjeničnim hranjenjem krava voluminoznim i koncentratnim dijelom obroka omogućena je optimalna probava u buragu, a također je omogućena i maksimalna konzumacija suhe tvari.

S obzirom na vrstu krmiva koja dajemo kravama, valja znati da je koncentrat najbolje davati u više manjih obroka (bolje 4 manja, nego 2 veća obroka - optimalno do 3 kg u obroku); voluminozna krmiva valja ponuditi kravama u nekoliko obroka na dan (3 do 4 puta) te ih uvijek davati u svježem stanju. Nadalje, krmiva s visokim postotkom vode sočna krmiva, najbolje je raspodijeliti u dva obroka, te paziti da pred kravama ne bude predugo nepojedena krma. Poznato je da su krmiva koja imaju velik postotak vlage tijekom toplog dijela godine izložena kvarenju.

Opisana tehnika hranidbe krava različitim vrstama krmiva u povoljnom rasporedu - slijedu, omogućuje vrlo efikasnu probavu ovih krmiva. Naime, u ovim slučajevima ne dolazi do poremetnje u radu buraga, što je u svakom slučaju svrha svake tehnike hranidbe. Bit ćemo sigurni da smo, vodeći računa o redoslijedu i vrsti krmiva, burag učinili optimalnim medijem za razgradnju ponuđenih i konzumiranih krmiva. U buragu će pH bit optimalan, neće doći do nepoželjnog zakiseljavanja medija, utječe na konzumiranje

10

a davanje voluminoznih krmiva u raspoređenim manjim obrocima poticat će kravu na češće preživanje.

Cešćim preživanjima dolazi do izlučenja velikih količina sline koja je stabilizator pH buraga u kojem bakterije, koje razgrađuju celulozni dio obroka, rade u optimalnim uvjetima jer slina povećava pH, te sprječava zakiseljavanje uslijed razgradnje koncentratnih krmiva.

Svrha pravilne tehnike ishrane je poboljšati iskoristivost hraniva koja se oslobađaju razgradnjom krmiva.

Omogućena je i brža razgradnja krmiva, što se svakako može vrlo dobro iskoristiti u hranidbi visokomliječnih krava koje za visoku proizvodnju trebaju konzumirati točno određene velike količine suhe tvari.

Dobrom tehnikom hranidbe krava omogućena je velika konzumacija svih potrebnih hraniva putem koncentriranih i volumino-

Zoran Bašić, dipl. ing.znih krmiva. U buragu će doći do stvaranja hlapivih masnih kiselina koje će utjecati na viši postotak masti u mlijeku o čijem se udjelu, uz ostale kriterije, formiraju prodajne cijene mlijeka.

Ponovno se naglašava da tehnika hranidbe umnogome dovodi do velikih pomaka u unapređivanju mljekarske proizvodnje. Dobro pripremljena krmiva valja kravama davati na ispravan način, tj. određenim redoslijedom jer je jedino tako omogućen optimalan rad buraga. Ovakvom tehnikom ishrane i redoslijedom serviranja krmiva stvara se manja mogućnost pojave metaboličkih bolesti, a uz to u proizvodnji dobivamo mlijeko s višim postotkom mliječne masti. . Još jednom navodimo pravilan dnevni slijed hranidbe krava u odnosu na krmiva: 1. sijeno, 2. koncentrat, 3. silaža, 4. koncentrat i 5. sijeno i ovakav se raspored dalje ponavlja. ■

Pravilnomtehnikom hranidbeomogućena je maksimalna konzumacija suhe tvari i veća proizvodnjamlijeka M[jekarski li.st 1'2/2007.

ProFormanceu

ProM

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod

ude z .h ađenfe,.JTiliJe.l<a itet - zatvoreni s.usta ?jem i digit '

La~of · razr sa a

oličine

X

lp

KRALJEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

t/ Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda

t/ Izvrsna vidljivost V Vrhunska njega V Potpuno zatvaranje

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje t/ Rastapa nečistoće t,/ Njeguje kožu

sisnog kanala

V Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

/

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo, /

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

~

WestfaliaSur1

AGROTEHNIKA

Ove godine, zbog posljedica suše, u nedostatku dovoljnih količina voluminozne krme dio gospodarstava koja se bave stočarskom proizvodnjom spremaju kukuruzovinu kao dio voluminozne krme za hranidbu do iduće godine.

BILJNEOSTATKE OBVEZNOTREBA ZAORATIU TLO -------•

Mnoga strništa koja su se zazelenjela nakon kiša u rujnu pokošena su i masa s njih uvijena je u bale ili čak osušena u "sijeno".

Iako tu ima svega, od korova do kvalitetnih trava, poslužit će kako ne bi trebalo kupovati krmu. Ovako barem znamo što smo spremili i kojoj kategoriji životinja možemo "ubaciti" nešto lošiju voluminozu u obrok.

Loša praksa spaljivanja biljnih ostataka Ovaj put osvrnut ćemo se na lošu praksu naših poljoprivrednika koji sve češće spaljuju biljne ostatke nakon skidanja uroda.

Obilazeći teren svjedoci smo kako ne mali broj poljoprivrednika nakon žetve ili berbe jesenskih usjeva spaljuje biljne ostatke, slamu ili kukuruzovinu. Spaljivanjem potpuno gubimo organsku tvar koja bi, unesena u tlo, djelovanjem mikroorganizama postupno prešla u humus kojim su uglavnom deficitarna naša tla. To pokazuju analize većine uzoraka tala sjeverozapadne Hrvatske pa pateći masu koju bi mogli zaorati i popraviti stanje tla ustvari činimo više štete nego koristi jer smanjujemo plodnost tla.

Vatraje opasna na poljima Potrebno je spomenuti činjeni­ cu da često puta i vatrogasci moraju obuzdavati plamen zbog paljevina koje prijete ili susjedovim kukuruzima ili gospodarskim zgradama.

Vatra ne smije· biti bez nadzora, a prije paljenja korova ili žetvenih ostataka treba uzorati brazdu oko parcele. Vatra uništava i drugi živi svijet koji je nevidljiv našem oku, ali svojim radom doprinosi biološkoj razgradnji tla i sudjeluje u očuvanju njegove plodnosti.

Koristi od zaoravanja Zaorane stabljke, lišće, korijenje i slamu u zemlji razgrađuju mikroorganizmi stvarajući humus, a istovremeno se oslobađaju biljna hraniva koja će dijelom biti na raspolaganju narednoj kulturi.

Iva Majhen- Vlašiček, dipl. ing.Brzina razgradnje biljaka ovisit će o vrsti biljnih ostataka unesenih u tlo.

Unošenje ostataka nakon žetve ili berbe korisna je mjera kojom se može popraviti plodnost i struktura tla, te potaknuti mikrobiološka aktivnost u tlu. Definicija plodnosti tla kaže da je ono sposobno osigurati biljkama potrebne hranjive tvari, vodu, zrak, toplinu, tj. pogodne uvjete za razvoj korijenova sustava, a time i same biljke. Svrhaje zadržati postojeću plodnost naših oranica, stoga je agrotehničkim mjerama održavamo, a nikako tlo

Parcela nakon spaljivanja kukuruzovine

12

Mije/carskili,st 12/2007

AGROTEHNIKA godinama osiromašivati iznoseći urod, a premalo mu davati.

Za ekološku proizvodnji također je značajan način na koji se postupa s biljnim ostacima (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Narodne novine" broj 12/01 ). U članku 20 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji određeno je da je "zabranjeno spaljivanje organske tvari, tj. biljnih ostataka poslije žetve usjeva". Malo je gospodarstva koja imaju dovoljne količine organskih gnojiva (stajnjaka, gnojovke) koja bi svake godine, ili barem svake druge, izvezli na oranicu, paje prava šteta gotovu "organsku hranu" spaljivanjem uništiti. Poljoprivredna gospodarstva koja su prije prodavala slamu nakon žetve, sada je zaoravanjem vraćaju natrag u tlo.

Praktični savjeti Količina unesenih nadzemnih ostataka je promjenjiva i ovisi o svakoj pojedinoj uzgojnoj kulturi.

U prosjeku se radi o 4 - 5 tiha slame (pšenice, ječma, zobi), 6 - 7 tiha kukuruzovine, 2,5 - 3 tiha slame soje.

Intenzitet razgradnje te organske tvari ovisi u najvećoj mjeri o sadržaju dušika i lignina u biljkama. Pri unošenju velikih količina slame ili kukuruzovine može nastati dušična depresija, odnosno nedostatak dušika za sljedeće kulture. Kako bi se to izbjeglo, poželjno je dodati određene količine dušika u mineralnom obliku, obično koristeći ureu. Po jednoj toni slame potrebno je dodati 20 kg dušika. Prilikom zaoravanja žetvenih ostataka treba primijeniti dušično gnojivo radi brže razgradnje ostataka u tlu. Ispitivanje i praksa pokazali su da su veći prinosi ako se prilikom unošenja žetvenih ostataka istodobno tlu daje dušik - urea. Obično se zaorava 150 - 200 kg;ha uree. Dubina na koju je potrebno unijeti nadzemne ostatke na težim tlima je 10 - 20 cm, a na lakšim tlima, ako je u pitanju veća biljna masa, treba je unijeti u dublje slojeve tla.

Ako bi poljoprivrednici kukuruzovinu ostavili na poljima do proljeća, pomažu širenju kukuruznog moljca. To se događa i ako se kukuruzovina ne unese u tlo. Da bi kvalitetnije zaorali veću količinu biljne mase, dobro je te biljne ostatke, ako je moguće, prije oranja usitniti pomoću mehanizacije.

----..

Unošenjem u tlo biljnih ostataka nakon žetve tlu se vraća dio organske mase i zatvara kruženje organske Ii. tvari u prirodi što je bitno za prirodnu ravnotežu. ■

M(jekarski list 12/2007.

itracentar proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite ~ odabir ~ jamstvo

to odmah

u zemlji porijekla za ocjenu

kvalitete doktora vet_ med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 13

MALA ŠKOLA HRANIDBE

HRANJIVI SASTOJCI KRME ILI SASTOJCI IZ KOJIH SU SASTAVLJENE BILJKE

U prošlom broju postavili smo neka pitanja i većina vas je, nadam se, na njih znala odgovore. Kao i u svakoj školi, i u svakom razredu postoje đaci zbog kojih neke dijelove gradiva treba više puta ponavljati, a to su đaci koji nedovoljno slušaju i ne obaziru se na ono što se u školi uči. Nažalost, ovi đaci ne čitaju pažljivo svoje knjige ili ih uopće ne čitaju.Tako ovi učenici, kada se postavljaju pitanja, ne znaju odgovore.

-

Mr.sc. Srećko Ladišić

Za pretpostaviti je da i među vama, proizvođačima mlijeka, ima onih koji nisu znali odgovore na postavljena pitanja. Pazi sada dobro!

Svaki proizvođač mlijeka treba imati svoju stručnu literaturu, svoju malu stručnu biblioteku-knjižnicu.

Riječ, biblioteka = knjižnica, potječe od dvije starogrčke riječi: biblion = knjiga, knjižica i theke = ormar.

Koliko imate stručnih knjiga o proizvodnji krme, hranidbi krava i proizvodnji mlijeka? Imate li među tim knjigama i uvezane Mljekarske listove? Godišnje iziđe 12 brojeva Mljekarskog lista i kada ih na kraju ili na početku godine date uvezati, što ne košta puno, dobijete 1 novu izvanredno dobru knjigu.

U našim osnovnim školama o proizvodnji krme i mlijeka nismo gotovo ništa učili. Neka osnovna znanja smo stekli iz biologije i kemije. Koliko je u školi bilo đaka koji su baš voljeli biologiju i kemiju?

Zašto nam trebaju osnovni pojmovi iz biologije i kemije? Pa, eto iz razloga što se u zemlji stalno odvijaju kemijsko-biološki procesi. I u našim biljkama, od kojih proizvodimo sijenažu i sijeno, odvijaju se ti procesi u vrijeme

14

klijanja sjemena, rasta biljke i Tako smo došli i do kemijskih sazrijevanja biljaka. Za vrijeme analiza krme. Bez kemijskih analiza procesa siliranja sjenaže i silaže u krme i poznavanja njenog kemijsilosima se odvijaju biološkoskog sastava ne možemo sastavljati kemijski procesi. U organizmu naših obroke za krave, koze, ovce koje krava, za vrijeme probave krme, u trebaju proizvoditi određenu krvi i vimenu odvijaju se biološko- količinu mlijeka. Je li uopće moguće kemijski i kemijsko-biološki pro- razgovarati o hranidbi krava koje u cesi. Bez nekih osnovnih znanja iz različitim fazama laktacije proizkemije i biologije ne možemo ra- vode različite količine mlijeka, s zumjeti što se sve događa u prirodi i različitim količinama mliječne masti u procesima proizvodnje. i bjelančevina (proteina)? Za razli-

Prvi otkos talijanskogIju/ja- 20. travnja i 100 % vrijednostisuhe tvari (ST) (Prvčić Ivica, Koprivnički Bregi) Ml,iekarskilist 12/2007.

MALA ŠKOLA HRANIDBI čite količine mlijeka i njegovu

biljaka i životinja. Tako je za tvari imaju na raspolaganju ličitu kvalitetu potrebne pretpostaviti da ima još onih koji neograničene količine elemenata od različite količine krme, s različitim nisu znali odgovoriti na prošla kojih se sastoji zrak. Kako bi moglE pitanja. izgrađivati organsku tvar, biljkam,: sadržajima hranjivih tvari. Što se to događa u biljkama? Na su neophodne mineralne tvari kojE Kod sastavljanja obroka za krave (na jednoj našoj velikoj farmi) koji način biljke stvaraju hranjive uzimaju iz tla. te provođenjem kemijskih analiza tvari i koje.su to hranjive tvari? Rekli Imaju li biljke isto tako na krme, utvrđeno je da u voluminoz- smo da se svaka biljka sastoji od 2 raspolaganju neograničene noj krmi gotovo nema selena (Se). dijela -vode i suhe tvari. Suha tvar se količine svih mineralnih tvari u Kada je kemijska analiza pokazala sastoji od 2 dijela - organskog dijela tlu, odnosno zemlji?

Ne, na nekim tlima nemaju! Zc da u sjenaži i silaži proizvedenima i mineralnog dijela. Dakle, svaka na tom području gotovo i nema biljka se sastoji od: 1) vode, 2) pretpostaviti je da na plodnim tlimc imaju. Na kiselim i slabo plodnirr selena (Se), tek tada je bilo moguće organske tvari, 3) anorganske izračunati da u mineralnom dodatku mineralne tvari ili pepela. Ako tlima nemaju!!! Na kiselim i slabe plodnim tlima biljke vrlo sporo i treba za toliko povećati količinu zagrijavanjem iz biljke odstranimo selena (Se). Kasnije su kemijske vodu do 100 % suhe tvari (ST), i ako teško stvaraju svoju biomasu i suhu analize zemlje pokazale daje zemlja tada suhu tvar zapalimo, organski tvar u daleko manjim količinama nego li na plodnim tlima. Ima li te na tom području siromašna sele- dio biljke izgori, a preostane nom, te da ga gotovo nema u tlu. anorganski mineralni dio ili pepeo. kakve veze s našom temom i I kako sada hraniti krave bez To znači, kada izgori organski dio on hranidbom krava, ovaca i koza kemijske analize zemlje i bez kemij- iz krutog stanja prelazi u plinovito odnosno s proizvodnjom mlijeka"i ske analize krme, a da krave stanje - dim. Kada se dim razrijedi u Ima, svakako ima! To znači da naše proizvode od 30 do 50 litara mlijeka zraku, on postaje nevidljiv. Znači, hranidba krava ovisi o plodnosti tla u vrhu laktacije, da se održi biljka svoj organski dio stvara iz Na plodnom tlu može izrast: laktacijska krivulja, te da krave zraka ili elemenata od kojih se (stvoriti se) mnogo više biomase · ostanu zdrave i u normalnim sastoji zrak, a svoj mineralni dio iz krme koja je, obzirom na sadrža: ciklusima reprodukcije? dijela, bogatija minerala koji se nalaze u zemlji. mineralnog Kemijske analize uzoraka Biljke za izgradnju svoje organske kvalitetnija. zelene mase, sjenaže, sijena i silaže možete dogovoriti i obaviti u kemijskom laboratoriju Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu na Sljemenu (telefon: 01 4550 042) ili na samom fakultetu u Zavodu za hranidbu domaćih životinja (telefon: 01 2393 939 ), te u novootvorenom Laboratoriju za kontrolu kvalitete stočne hrane HSC u Križevcima (telefon: 048 279 072).

Svi naši stočari koji su završili neke druge srednje škole i zanate, osim srednje poljoprivredne i srednje veterinarske škole, također o biologiji i kemiji nisu gotovo ništa naučili, a kamoli nešto o proizvodnji krme i hranidbi krava. Teško je razumjeti proizvodnju krme i proizvodnju mlijeka bez nekih E, mojprijatelju, ne valja ti posao! Prvi otkosprirodnelivade početkom osnovnih znanja iz kemije i biologije lipnja - 25 do 30 % vrijednostisuhe tvari (ST). Tko ti je kriv?

Ml.fekarskili-:t 12/2007.

razsu i

1L

MALA ŠKOLA HRANIDBE Idemo polako na kemijski sastav biljaka, odnosno krme.

Voda. Voda je sastavljena od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Voda sačinjava najveći dio biljaka i krme. Zelene mlade biljke sadrže 70 do 80 % pa i više vode. U 100 kilograma zelene mase mladih biljaka ima 70 do 80 kilograma vode i 30 do 20 kg suhe tvari. Kod mladih ljuljeva prvog otkosa vrlo često ima i 88 kg vode, a svega 12 kg suhe tvari (ST). Voda također spada u hranjive tvari. Inače, dvije najjeftinije hranjive tvari su voda (H20) i kisik (0 2).

Zašto je važno poznavati sadržaj vode u krmi? Poznavanje količine vode (H20) i suhe tvari (ST)u krmi važno je radi poznavanja njezine hranjivosti i radi sastavljanja potrebnog obroka. Suha tvar je nosilac hranjivosti krme, a životinjama možemo davati pitku vodu.

Vodu u biljkama, odnosno krmi, nazivamo još i fiziološkom vodom, tj. vodom kojaje prošla kroz staničnu membranu. Ova voda, koje u voću i povrću ima mnogo, veoma je važna u prehrani ljudi.

Sastav krmiva moguće je prikazati na tri nivoa vode i suhe tvari Svježa krma ima različite raspone vode i suhe tvari, do 88 % vode a svega 12 %suhe tvari.

Sušena krma ima od 7 do 12 % vode i 93 do 88 % suhe tvari. Ova krma se može čuvati duže vrijeme, a pripadajujoj sijeno i zrna žitarica.

Suha tvar (ST)sadrži 100 %suhe tvari i O % vode. Na suhu tvar se uglavnom preračunavaju različita voluminozna krmiva jer u njima sadržaj vode jako varira. U svježoj pokošenoj masi u travnju postoji do 88 % vode i 12 % suhe tvari. Pri slaganju sjenaže pokošenu masu valja prosušiti jer se tako smanji količina vode i poveća udio suhe tvari.

16

Tako, u sjenaži može biti od 30 do 45 ili čak i 50 % suhe tvari, a u kukuruznoj silaži najčešće 30 do 35 % suhe tvari. Kada u proljeće skidamo prvi otkos, od 15. do 25. travnja, potrebno je izvagati pokošenu masu na površini od 4 x 4 metra ili 4 x 5 ili 5 x 5 metara. Nakon vaganja izračunamo urod ili prinos po 1 metru kvadratnom, a zatim po 1 hektaru = 1O 000 m2 ili po 1 jutru = 5 700 m2 • Urod po 1 m2 kreće se od 2 kg, 2,5 kg, 3 kg, 3,5 kg ili 4 kg.

To znači da smo po 1 ha proizveli 20 tona, 25 tona, 30 tona, 35 tona ili 40 tona zelene mase. Ako ova zelena masa ima 88 do 84 %vode, znači da smo proizveli svega 12 do 16 %suhe tvari i hranjivih tvari iz kojih je moguće proizvesti mlijeko. U kasnijim otkosima u svibnju, lipnju i srpnju, eventualno u kolovozu, zatim u rujnu i listopadu različiti su odnosi% vode i suhe tvari. Ti odnosi različiti su kod usjeva čistih ljuljeva, DTS, lucerne i crvene djeteline. Sve ove podatke potrebno je znati radi planiranja sjetvene strukture, te proizvodnje suhe tvari (ST) po 1 ha, proizvodnje sirovih bjelančevina (SB), bruto energije (BE) ili ukupne energije (UE).

Pitanja na koja trebate znati odgovore Koliko ste u gore navedenom primjeru proizveli kilograma suhe tvari po 1 ha? Pogledajte sliku vaganja zelene mase u prošlom broju Mljekarskog lista. Tada smo mjerili 3,5 kg zelene mase po 1 m2 sa svega 12 %suhe tvari. Ovo je iznosilo po 1 ha 35 tona zelene mase, od čega 31 800 kg vode i svega 4 200 kg suhe tvari (ST). Ova zelena masa je spremljena u sjenažu.

Koliko ćete proizvesti sjenaže po 1 hektaru sa 30 % suhe tvari, koliko sa 35 %suhe tvari, a koliko sa 40 %suhe tvari? Poslije će krave jesti ovu sjenažu, a mi da bismo znali

izračunati

osnovni obrok voluminozne krme moramo znati sve ove podatke, kao i podatke o količini pojedinih hranjivih tvari u suhoj tvari (ST).

Podatke o količini pojedinih hranjivih tvari u proizvedenoj suhoj tvari krme možemo znati tek nakon kemijske analize uzorka krme u laboratoriju. Ovako rade farmeri svuda u svijetu.

Eto, zbog ovoga postoje laboratoriji za kemijsku analizu krme. Zbog toga smo uložili velike novce u novi laboratorij HSC-a u Križevcima. Ne da imamo još jedan laboratorij, nego da vi, proizvođači mlijeka, možete u njemu utvrđivati kvalitetu vaše voluminozne krme, te da u njemu možete vršiti kontrolu deklaracija krmnih smjesa koje kupujete od tvornica stočne hrane.

Suha tvar i organski dio hranjivih tvari Ugljikohidrati Ugljikohidrati su u hranidbi domaćih životinja od velike važnosti. Oni u biljkama sačinjavaju oko¾ ili 75 %cjelokupne suhe tvari, a glavni su izvor energije. Izraz ugljikohidrati znači da su ovi kemijski spojevi sastavljeni od 3 kemijska elementa: ugljika (C), vodika (H) i kisika (O), a vodik i kisik su zastupljeni u istom omjeru kao i u vodi.

Pitanje: Nabrojite sve ugljikohidrate koje znate. Ovo je domaća zadaća do sljedećeg broja Mljekarskog lista.

Svi naši novopečeni farmeri i poduzetnici u proizvodnji mlijeka, čije prvotelke dnevno daju više od 30 litara mlijeka, moraju se brinuti za te krave. Što reći za prvotelke koje daju 40 i više litara, ili za onu koja daje 52 litre mlijeka, a mi nemamo kemijske analize sjenaže, silaže i sijena?! ■

Mljekarski li.st 12/2007.

Zavrtnica 17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www.ecolab.com

RATARSKE I KRMNE KULTURE

DEHIDRACIJA LUCERNE -

Dehidracijom lucerne postiže se visoka kakvoća krme (brašno, pelete) jer se smanjuje gubitak hranjivih tvari, ponajprije bjelančevina i vitamina.

Proces dehidracije sastoji se u tome da se zagrijavanjem usitnjene zelene mase (dva do tri centimetra) odstrani voda u što kraćem vremenu Mr. se. Darko Uher------------------

Temperatura zraka na mlaznicama peći iznosi 700 - 800 °C koja u cilindru za sušenje pada na 180 °C, a zatim se u mlinovima čekićarima može mljeti. Sušenje zelene lucerne u dehidratorimaje skupo jer se troši dosta energije za odstranjivanje vode. Kako bi se smanjili troškovi dehidracije, pokošena se lucerna u polju suši četiri do pet sati, a zatim se odvozi na sušenje u dehidrator. Prilikom utovara u prikolicu, masa se usitnjava. U dehidratorima se kao gorivo rabi mazut, plin i ugljen. Prema istraživanjima u stacioniranom se dehidratoru za tonu gotovog proizvoda troši 3.797,9 kWh, od čega u polju 343,9 kWh, a u sušari 3.454,4 kWh. Prema francuskim podatcima, u troškovima dehidrirane lucerne energija sudjeluje s 30,3 %, amortizacija 30,3 %, plaće i porezi 24,3 te drugi troškovi s 15, 1 %.Troškovi sušenja u dehidratoru mogu se smanjiti ako prije sušenja obavimo cijeđenje lucerne. Cijeđenjem se dobije 50 %soka s tri do četiri posto bjelančevina. Obično se sirovi sok odmah upotrebljava za ishrani svinja, dok se iscijeđena lucerna dalje suši.

Dobiveni sok, osim izravne upotrebe, može poslužiti za dobivanje koncentriranog soka koji sadrži 40 50 %suhe tvari te 15 - 18 %bjelanče­ vina. Koncentrirani se sok može dobiti isparavanjem sirovog soka što je dosta skupo. Koagulacijom i separacijom lucernine bjelančevine u soku može se dobiti koncentrat sa 45 - 50 % bjelančevina bogatih karotinom.

Drži se kako bi se u budućnosti mogli proizvoditi bjelančevinasti izolati koji bi sadržavali 90- 94% sirovih bjelančevina. Ovaj izolat bi se mogao upotrebljavati i za ishranu ljudi. Istraživanja pokazuju da bjelančevinasto­ vitaminska pasta dobivena centrifugiranjem nakon prešanja .lucerne sadržava u potpuno suhoj tvari 48,4 % bjelančevina. Sadržaj bjelančevina u soku bio je 43 %,u zelenoj masi lucerne 21,4%, a u pulpi 13,1 %(tablica 1).

1

Tablica1: Sadržaj bjelančevina i karotinau proizvodimalucerne Vrstakrme

Bjelančevine, % u suhojtvari

Zelenalucerna Pasta Sok Pulpa

Karotin,mg/kg

125

21,4 48,4 43,0

476 420

13,l

55

Tablica2: Kakvoća brašnaprema klasama Superklasa

KlasaI

Klasall

Sirovebjelančevine, %

do22

19

17

Sirovacelulo7.a, %

do24

24

25

Karotin,mg/kg Vlaga,% Pepeo,%

300

12

150 12

11

11

100 12 11

Kemijskisastav

Brašnolucerne Mljekarski list 12/2007.

RATARSKE I KRMNE KULTURE Prema istraživanjima, bjelanče­ vinasti koncentrat ima sljedeću koncentraciju hraniva i probavljivu energiju kod svinja: - suha tvar92,0 % - sirove bjelančevine 50% - ekstrakt etera 9 ,8 % - sirova celuloza 3,3 % - pepeo 15,2 % - kalcij 4,3 % - fosfor0,9% - lizin3,4% - metionin + cistein 1,6 % - probavljiva energija 16,8 MJ Zbog visoke kakvoće brašno lucerne se znatno upotrebljava u pripremanju obroka za stoku i to: • za goveda i ovce prelazi 20 % obroka • svinje (suprasne krmače), poželjno 10% • kokoši 1-5% • zečeve 25 - 30 % Prema kakvoći, brašno se klasira u super-klasu, I. klasu i II. klasu (tablica 2). Organiziranjem sušenja lucerne u dehidratoru, moramo voditi računa o košnji u optimalnom sta-

■

Peletelucerne <liju razvoja (pupanju). To je nemoguće postići u prvom ciklusu košnje.

Obično se s košnjom počne kasno, pa lucerna kasnije polegne. Zbog srnanjenog sadržaja hraniva u lucerni teže se dobiva visoka kakvoća brašna. Proizvođači čiji dehidrator radi kontinui-

rano, košnju lucerne (u prvom porastu za dehidraciju) treba početi oko 7 - 1O dana prije početka pupanja, kako bi u drugom ciklusu dobili optimalan stadij za košnju luceme.

Ranijom se košnjom dobije nešto niži prirod, alije kakvoća brašna bolja. ■

r.:Delaval

VODEĆA SMOTVRTKA USVIJETU POPROIZVODNJI KOMPLETNE OPREME ZAFARME MUZNIH KRAVA. Nudimo vam: - izmuzišta - laktofrize - sisteme za izgnojavanje - krmne zabrane i 11lige-boksove 11 Zastupnici za RH

- kompjutorsku ishranu - ostalu stajsku opremu i sredstva za higijenu

telefon

KONTA d.o.o.

098 223 264 PRO-MIL d.o.o.

0915748 676 BELJE TOS d.o.o.

091 17 90 230 REBAH-AGRO d.o.o. 098 983 375

Mije/carski list 12/2007.

19

HRANIDBA=========================~

KVALITETA VODE , ZA PICEMUZNIH ZIVOTINJA V

Voda je najobilniji sastavni dio tijela u svim njegovim fazama rasta i razvoja. Tijelo teleta sadrži 75 do 80 %, a u junadi postotak se kreće od 55 do 65 %.

Mr. se. KristinaMatković -

---------------

Od svih farmskih životinja muznim kravama je osobito potrebna voda, i to proporcionalno njihovoj veličini i proizvodnji mlijeka kojeg je voda sastavni dio (86 do 88 %).Voda u mlijeku potječe od popijene vode, vode iz hrane te metaboličke vode koja u tijelu nastaje oksidacijom masti i bjelančevina. Kaže se da je to voda koju je životinja popila plus ona iz hrane.

Higijenska ispravnost vode za piće važna je, jer neke bolesti i smanjena proizvodnja mogu biti uzrokovane lošom kvalitetom vode.

U Republici Hrvatskoj na snazi je Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (NN 182/04) u kojem se navode maksimalno dopuštene koncentracije tvari prisutnih u vodi.

Prema Pravilniku voda za napajanje životinja mora biti istovjetna onoj kvaliteti vode koju piju ljudi.

Funkcijevode Voda je medij u kojem se odvijaju sve kemijske reakcije u organizmu. Krv, koju 80 %čini voda, najvažniji je prenosilac kisika u tkiva i ugljičnog dioksida iz njih. Voda je ustvari: pomoć kod ekskrecije, regulator tjelesne temperature te sredstvo koje regulira pH tjelesnih tekućina. Uskraćivanjem vode uskraćuje se hrana, izaziva retencija dušika i njegov gubitak kroz feces.

Također, mokraćom se izlučuje povećana količina ureje. Životinje će preživjeti ako izgube skoro svu tjelesnu masnoću i oko pola bjelančevina ali gubitak 1/1Ovode iz tijela znači smrt.

Za maksimalnu proizvodnju životinjama je potrebno kontinuirano napajanje. Količina vode unesene u organizam mora biti istovjetna vodi

20

izgubljenoj mlijekom, mokrenjem, fecesom, znojenjem i isparavanjem.

Potrebe za vodom Na potrošnju vode muznih životinja utječu brojni činioci: pasmina, tjelesna masa, količina suhe tvari i postotak vlage u hrani, temperatura i relativna vlaga u okolišu, temperatura vode, njena kvaliteta i dostupnost te stupanj proizvodnje. Životinje pijenjem zadovoljavaju 80 - 90 % potreba za vodom. Različiti su podaci u literaturi o količini vode dnevno potrebnoj pojedinim vrstama i kategorijama životinja.

Većim unošenjem soli i bjelančevina potrebna je i veća količina vode. Na vanjskoj temperaturi iznad 30 °( javlja se ubrzano disanje, pri čemu se gubi veća količina vode pa životinje osjećaju žeđ. U toplim danima unos suhe tvari i proizvodnja mlijeka opadaju. Ako su životinje na pašnjaku gdje su sjenovita mjesta i gdje se mogu skloniti od žege, a voda je negdje na

suncu, dokazano je da će nevoljko ići na pojilo.

Kvalitetavode Kvaliteta vode vrlo je važna za proizvodne rezultate i zdravlje muznih krava. Ako u vodi ima nitrata, pesticida, veće količine minerala poput željeza i sumpora, krave će nerado piti takvu vodu. Mjesta za napajanje životinja moraju biti zaštićena od bilo kakve kontaminacije mikroorganizmima, kemijskim tvarima ili drugim zagađivačima.

Na farmama neizostavno nastaju tvari koje često mogu kontaminirati izvore vode, a to su nitrati, mikroorganizmi, mnoštvo organskih tvari i otopljenih mineralnih tvari.

Površinski izvori vode kojima životinje imaju pristup, uvijek su potencijalno kontaminirani. Voda može poslužiti kao rezervoar raznim uzročnicima bolesti. U vodama stajaćicama kontaminiranim fecesom mogu se razviti toksične plavo zelene alge koje uzrokuju tremor

Tablica 1: Potrebepreživača za vodom Prosječna potreba

vode, litara

Maksimalnapotreba vode. litara

Junad i iunice Junad do 1 godine Telad (4-6 mieseci) Telad (stara 3 mieseca) Telad (stara 2 mjeseca) Telad (stara I miesec)

50 (30-70) 25 05-35) 20 (15-25) 15 (10-20} 13 11 8

100-120 70 30 25 15-16 12-14 10

Ovce i koze Ovce Koze Janiad do I godine

5 (2-8) 3 (2-5) 1,5 0-3)

10-12 10-25 4

Vrsta životinja Goveda Mliječne krave

Jfljekarski list 12/2007

HRANIDB/l koje se nalaze u njoj. Ako je okus slan, bljutav ili sladunjav, podrijetlo . se može utvrditi kemijskom i bakteriološkom analizom.

Temperatura vode određuje se pri uzimanju uzorka. Najpogodnija temperatura vode je od 8 - 12 °c.

Hladna voda (manje od 5 °C) šteti zdravlju, a preko 15 °( nije ukusna i ne osvježava. Hladna voda olakšava životinjama održavanje tjelesne temperature i životinje je radije i češće uzimaju.

Kiselost ili lužnatost mjeri se pH vrijednostima. Skala pH kreće se od O Oako kiselo) do 14 Oako lužnato) sa srednjom vrijednosti 7 koja odgovara neutralnoj otopini. pH vode uvjetuju otopljeni ioni; u prirodnim vodama zavisi o ravnoteži između otopljenog ugljičnog dioksida i karbonata i najčešće je u intervalu Kravama je potrebnoosiguratidovoljnekoličine kvalitetne vode 6,5 - 8,5. Ekstremno kisela i lužnata voda može uzrokovati probavne provodi uzrokuje suspendirana i kolomišića, oštećenja jetre i smrt. Stoga bleme životinja (smanjen apetit, smaje takve izvore potrebno redovito idno otopljena tvar. Ta tvar može njenje proizvodnje i odbijanje vode). biti anorganska, kao npr. ilovača, pregledavati pogotovo tijekom Elektroprovodljivost je mjera glina, pijesak, živa tvar (plankton), ili vrućeg, suhog vremena. sposobnosti vode u provođenju neživa organska tvar.

Mutnoća i boja Higijenska ispravnost vode za Proporcionalna je vode štete izgledu. Mutnu vodu elektriciteta. piće utvrđuje se osnovnim, proširekoncentraciji iona u vodi, kao što su nim i redovitim pregledom vode te ocjenjuje se kao vodu sumnjive anorganski anioni (kloridi, nitrati, posebnim pregledom novih crpi- kakvoće obzirom na izvore od kojih sulfati, fosfati) i kationi (natrij, kalcij, ona može potjecati.

Iznenadna lišta. Ovi pregledi obuhvaćaju orpojava mutnoće u podzemnoj ili magnezij, željezo). Organske tvari ganoleptičke, fizikalne, kemijske te izvorskoj vodi uvijek je pokazatelj (ulje, fenoli, alkoholi, šećeri) nisu mikrobiološke pokazatelje. elektroprovodljive. onečišćenja vode.

Voda za piće rutinski se ispituje Kloridi su prisutni u svim vrstaMiris je najbolje odrediti odtzv. malom sanitarnom analizom, a ma vode, obično u vidu metalnih mah, na licu mjesta, najkasnije dva povremeno se obavljaju i proširene analize. Organoleptičkim, fizikalno- sata po uzorkovanju jer se neki soli. Mogu potjecati iz tla jer su lako kemijskim i mikrobiološkim meto- mirisi gube vrlo brzo (sumporo- topljivi, iz kućanstva ili otpadnih dama u vodi se određuje boja, mut- vodik). Miris ima sanitarnu važnost voda, osobito s fekalnim sadržajem, jer su sastavni dio urina. Nije noća, miris, okus, temperatura, pH, jer je često prvi očiti pokazatelj elektroprovodljivost, kloridi, količi­ onečišćene vode. Dobra i higijenski poznato da visoke koncentracije na organske tvari, tvrdoća, koncen- ispravna voda je bez mirisa, a to klorida toksički utječu na čovjeka, tracija amonijaka, nitrita, nitrata te uvjetuje i Pravilnik. Miris može pot- iako one korozivno djeluju na jecati od prirodnih tvari: trava, or- metalne cijevi i štetne su za biljke. bakterija.

Tvrdoća se odnosi na količinu Boja je parametar koji nema ganske i anorganske tvari i kućan­ posebno higijensko značenje, ali stva. Mikroorganizmi, a osobito otopljenih soli kalcija i magnezija, ako je promijenjena daje vodi loš alge, daju vodi razne mirise: miris na ali i drugi kationi, poput cinka, željeza i mangana, utječu na tvrdoću izgled. Ta promjena nastaje zbog zemlju, treset, plijesan, trulež, vode. Dijeli se na karbonatnu ili kemikalije. prisutnih otopljenih i suspendiranih Okus. Voda je u prirodi, osim prolaznu i nekarbonatnu ili stalnu. tvari, npr. prirodnih metalnih iona morske, bez okusa. Strani okus, kao Tvrdoća se najčešće izražava njema(željeza ili mangana), humusnih i tresetnih tvari, planktona ili i miris može potjecati iz različitih 0čkim stupnjevima. Voda iznad 35 dH podnošljiva je za piće, dok su izvora. Higijenski ispravna voda ima otpadnih voda. one od 50 i više neupotrebljive. ugodan, osvježavajući okus.

Okus Mutnoća vode je optički efekt Najboljeg okusa je voda ukupne vodi daju organske i mineralne tvari izazvan rasipanjem svjetlosti koji u

Mljekarski list 12/2007.

21

HRANIDBA tvrdoće od 1O - 15 °dH. Tvrdoća vode nema većeg utjecaja na zdravlje ljudi i životinja, međutim s ekonomskog je stajališta nepodesna jer stvara kamenac u kotlovima, muznoj opremi, povećava utrošak energije, otežava kuhanje i dr.

Organske tvari u vodi upućuju na onečišćenost vode. Može biti prirodno onečišćenje od uginulih biljnih i životinjskih organizama ili sekundarno onečišćenje koje potječe od ljudske ili životinjske otpadne tvari ili industrijskih otpadnih produkata.

Sa zdravstvenog stajališta opasna je ona organska otpadna tvar koja je mogući nosilac patogenih mikroorganizama i parazita te ona koja sadrži toksične, kancerogene ili slične tvari opasne po zdravlje.

Karakteristične frakcije organske tvari u vodi predstavljaju dušikovi spojevi, amonijak, nitriti i nitrati i znak su onečišćenja. Sa zdravstvenog stajališta opasnost predstavljaju nitriti i nitrati.

Amonijak.

Pod pojmom amonijak podrazumijeva se i neionizirani (NH3 ) i ionizirani (NH4 +) oblik. U čistoj vodi, u pravilu, nema amonijaka. Prisutnost amonijeva dušika, koji je produkt raspada biljnih i životinjskih bjelančevina, u površinskim vodama ukazuje na svježe organsko onečišćenje. U podzemnim vodama amonijak se može javiti kao produkt prirodnih mikrobioloških procesa redukcije nitrita i nitrata uz oksidaciju huminskih kiselina.

Nitritni dušik pojavljuje se kao međustupanj u biološkoj razgradnji organske tvari koja sadrži dušik. U procesu nitrifikacije nitrificirajuće bakterije (npr. Nitrosomonas) pod aerobnim uvjetima oksidiraju amonijak u nitrite. Nitriti također mogu nastati bakterijskom redukcijom nitrata u anaerobnim uvjetima procesom denitrifikacije.

Nitriti se često nalaze u površinskim vodama jer se tu lako oksidiraju u nitrate. U podzemne vode najčešće dospijevaju ispiranjem iz tla. U čistoj vodi nitrita

22

uglavnom nema, ili se nalaze samo u tragovima.

Vode onečišćene nitritima ukazuju na prisutnost djelomično razgrađene organske otpadne tvari. U vodi za piće svježe cementiranih bunara, ili u vodi iz pocinčanih cijevi koja nema ostalih indikatora onečišćenja, može biti povećana koncentracija nitrita, ali nema higijensko značenje.

Preživači mogu prevesti nitrate u korisne spojeve, ali i u toksične oblike, nitrite. Nitriti smanjuju kapacitet prijenosa kisika u krvi reagirajući s hemoglobinom i uzrokujući methemoglobinemiju.

Simptomi otrovanja nitratima su: otežano disanje, ubrzano bilo, grčevi, modre sluznice i smeđe obojena krv. Nitrati su i mogući uzročnici kancerogenih oboljenja zbog nastajanja opasnih spojeva nitrosamina. Također, znanstvene studije su pokazale da povećana količina nitrata smanjuje koncepciju kod krava.

Zdravstvena ispravnost. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ukupan broj svih živih bakterija u 1 mL vode za piće

ne smije biti veći od 20 kolonija izraslih na hranjivoj podlozi nakon inkubacije tijekom 72 h na temperaturi od 37 °C. Voda za piće ne smije sadržavati u 100 mL ukupne koliformne bakterije ni sporogene sulfitoreducirajuće anaerobne bakterije. Na mikroorganizme u vodi moguće je djelovati jedino postupcima dezinfekcije pri čemu se najčešće upotrebljavaju klorni preparati.

Ako ne zadovoljava kriterije navedene u Pravilniku, voda nije pogodna za piće i napajanje te se mora kondicionirati i dezinficirati.

Kondicioniranje vode obavlja se primjenom fizikalnih i kemijskih postupaka: taloženja, koagulacije i flokulacije, sedimentacije, filtracije i aeracije. Proces taloženja odvija se u velikim bazenima, gdje voda lagano teče, a suspendirane čestice se talože na dno. Kako bi taj postupak bio što djelotvorniji dodaju se koagulanti. Na taj način moguće je ukloniti i do 90 %suspendiranih tvari te oko 70 % bakterija. Zbog preostalih tvari nužno je vodu filtrirati, a po potrebi i aerirati. ■

Pojilicetreba redovitopregledavatii čistiti M{jekarski list 12/2007.

VETERINARSTVO

BOLEST PLAVOG

JEZIKA -

Mr. se.Antun Kostelić -------------------------------

U nas se ova bolest pojavljivala u južnoj Hrvatskoj. U stadu oboljelih ovaca može 1O%životinja uginuti.

U Njemačkoj je bolest plavog jezika postala velik problem uzgajivačima ovaca u Bavarskoj, a bolest je utvrđena i u goveda. Smatra se da ljudi ne obolijevaju od ove bolesti.

UZROČNIK BOLESTI. Uzročnik bolesti je virus koji može duže vrijeme preživjeti u vanjskoj sredini. Temperatura od 50 °C uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini. ŠIRENJE BOLESTI. Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, međutim kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji preživači. Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vlažnim godišnjim dobima u nizinskim krajevima i dolinama.

Zarazu prenose komarci i drugi insekti koji se hrane krvlju, npr. obadi. Bolest se može prenijeti s inficirane na zdravu životinju krvlju, ali i prilikom pripusta (spermom).

ZNAKOVIBOLESTI.Vrijeme od ulaska virusa do pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) u prosjeku traje 7 dana, odnosno od 5 - 20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41 °C do 42 °C, odnosno groznica koja prosječno traje 7 dana. Treći dan od početka groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje i pjena iz usta zbog učestalog mljackanja životinje. Iz nosa se u početku cijedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili čak krv.

Usne i jezik otiču uz pojavu krvarenja.

24

Bolest plavog jezika je zarazna bolest od koje obolijevaju ponajprije ovce, a mogu oboljeti i drugi domaći i divlji preživači. Prema podacima Međunarodnog ureda za epizootije koji prati pojave zaraznih i parazitskih bolesti u svijetu, bolest plavog jezika u proteklom je razdoblju dijagnosticirana u: Njemačkoj, Portugalu, Francuskoj, Španjolskoj i drugim zemljama Europe i svijeta.

U težim slučajevima jezik je natečen i visi iz usta, a može biti tamnoplavo obojen. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa. Iscjedak iz nosa može se osušiti i pritom otežavati disanje životinje. Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda "na koljenima". Jedan od znakova bolesti može biti i pobačaj. U lakšim slučajevima životinja ozdravi, dok u težima često dolazi do uginuća. Ozdravljenje u prvom redu ovisi o promjenama na ustima i ostalim organima. Utvrđeno je da prosječno ugiba 2 - 30 % oboljelih životinja. Znakovi bolesti goveda slični su bolesti ovaca.

DIJAGNOZA BOLESTI. Promjena na gubici, a kasnije i pojava šepanja upućuje na bolest koja se precizno utvrđuje pretragom krvi i

krvnog seruma.

Bolesti plavog jezika mogu biti slične: slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest sluznica goveda.

LIJEČENJE. Ciljana terapija ne postoji, već se moraju poboljšati uvjeti hranidbe i držanja životinje, što pozitivno djeluje na ozdravljenje.

PREVENTIVABOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima je prisutna bolest. Ovce i koze treba kupovati iz stada koja su pod veterinarskim nadzorom. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se mogućnost infekcije životinja.Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja. Staje u kojima su boravile oboljele životinje treba temeljito dezinficirati kao i opremu koja je bila u kontaktu sa životinjama. ■

Proizvođač sam mlijeka i ne želim uzgajati mušku telad. Zanima me, postoje li ikakva ograničenja u prodaji teleta starog 15 dana?

ox,_,,,..

BaricaOslaković

Ne postoji nikakvo ograničenje. Tele staro 15 dana smije u promet, ali pod uvjetom daje označeno i da ima potvrdu o označavanju. U promet NE SMIJEtele starije od 2 mjeseca ako nije tuberkulinizirano.

Mr.se.AntunKostelić

M(jekarski list 12/2007.

<1Jugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizr>odačinia, 1nljekara1na i trgor>ci,nadžljeni si..,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEINISIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEINJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike,

kupite junice direktno od proizvodača!

</Juditekorak ispred!

Investirajte u bolju budućnost!

d.o.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križeve Telefon: 048681393,fax:04868139· Mobiteli:0916170696,091617063,

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

GRAĐA

Svaki vlasnik krava, proizvođač mlijeka, wlo dobro poznaje pravilan izgled vimena, ali radi što bolje i kvalitetnije proizvodnje mlijeka potrebno je, osim izgleda, poznavati građu i način funkcioniranja mliječne žlijezde. Dobri higijenski uvjeti, pravilan postupak za wijeme mužnje, ispravan postupak s mlijekom nakon mužnje jamče dugovječno "iskorištavanje vimena" i ispravnost mlijeka za ljudsku prehranu.

I FIZIOLOŠKE FUNKCIJE VIMENA -----------------

DamirJanković, dr. vet. med.-

koje se sastoji od mnogobrojnih koji uz pomoć kružnog mišića krvnih žilica, mliječnih kanalića i regulira kontinenciju mlijeka. Za- žljezdanih mjehurića - alveola.

Mliječna žlijezda kod muških obijeni vrh sise poželjan je, dok životinja je zakržljala, dok do drugi oblici (ljevkasti, tanjurasti, džepasti i sl.) nisu zbog zadržavanja razvoja vimena mladih junica dolazi mlijeka i stvaranja idealnih uvjeta za u razdoblju spolnog sazrijevanja. razvoj bakterija te nastanak masti- Lučenje većih količina spolnih tisa. Sisni kanal se produžava usisnu hormona, konkretno estrogena, cisternu (sinuslactiferi)koja služi za znatno utječe na razvoj sustava skupljanje mlijeka, a prekrivena je kanalića (tubulo-alveolarnog dijela) (ligamentum suspensorium ma- osjetljivom sluznicom. Dio cisterne u vimenu. Potpuni razvoj mliječne -mmae)dijeli vime na dvije polovice. je i u tijelu vimena gdje mlijeko dos- žlijezde je za vrijeme graviditeta Sise vimena bi trebale biti u pijeva iz alveola (žljezdanih mjehu- kada pod djelovanjem velikih rića) preko mliječnih kanala (ductus količina estrogena (iz posteljice) i paralelnom položaju, poželjne debljine i dužine. Pravilne sise lactiferi). Unutrašnjost vimena se progesterona (iz tvorbe na jajniku sastoji od vezivnog tkiva (intersti- corpus luteum) dolazi do znatnog značajne su za kvalitetnu mužnju, cija) koje prožima režnjeve i režnjiće umnožavanja žljezdanog dijela osobito strojnu.

Na vrhu sise je sisni kanal spužvastog (parenhimskog) tkiva vimena. Nakon poroda i izlaska posteljice pada koncentracija spolnih hormona estrogena i progesterona u krvi. Padom koncen81oodVHaef tracije spomenutih hormona iz prednjeg režnja hipofize se počinje lučiti hormon prolaktin i mliječna žlijezda počinje stvarati mlijeko.

Mlijeko koje se skuplja u alveolama može istjecati samo pod djelovanjem oksitocina, hormona mužnje koji se luči iz stražnjeg režnja hipofize u krv pa se krvnim žilama prenosi do mliječne žlijezde.

Tele dok siše (ili muzna čašica) nadražuje osjetilne živce oko sise i izaziva kontrakciju mioepitelnih stanica te se na taj način mlijeko 2-A: Prikaz sise mliječne žlijezde;2-B: alveola Mliječna

žlijezda (glandula lactiferi) je kožna, modificirana znojna žlijezda složene građe osposobljena za lučenje mlijeka.

Osnovna joj je uloga omogućiti ishranu i razvoj podmlatka. Vime krave je najveće negoli svih domaćih životinja, a sastoji se od četiri mliječne žlijezde. Nalazi se između stražnjih nogu u preponskom području. Vezivno-elastična tetiva

26

(ductuspapillaris)dužine 8 - 14 mm

Mije/carski list 12/2007.

SELEKCIJA prema cisterni.

Taj nadražaj (refleks sisanja) oslobađa oksitocin koji nadalje vrši kontrakciju mioepitelnih stanica (u idućih 5 - 6 min.). U krava se javlja i uvjetni refleks lučenja oksitocina koji nastaje nakon radnji koje prethode mužnji (pranje vimena, lupanje kantama i sl.). Grub postupak s kravama za vrijeme mužnje može znatno smanjiti količinu izmuženog mlijeka, što je u vezi sa živčano-hormonalnom regulacijom mliječne žlijezde. Maltretiranjem i plašenjem životinja za vrijeme mužnje pojačano je lučenje adrenalina (hormon nadbubrežne žlijezde) koji uzrokuje sužavanje kMlih žila pa ne dolazi do ispunjavanja kivlju žljezdanih dijelova vimena i erekcije sisa, što posljedično uzrokuje otežanu i usporenu mužnju.

Kod eksterijerne ocjene holstein pasmine goveda svakako je značajan činilac izgled vimena pa će lijepo građeno vime znatno utjecati na ukupnu ocjenu plotkinje (kod nas 40 %). O važnosti izgleda vimena holstein goveda svakako govori i podatak da od šesnaest točaka linearnog ocjenjivanja samo na vime otpada sedam i to sljedećih: vezanost prednjeg vimena, smještaj sisa, dužina sisa, visina zadnjeg vimena, širina zadnjeg vimena, kvaliteta suspenzornog ligamenta i dubina vimena. Na kvalitetu vimena znatno utječemo pravilnim izborom bikova koji u visokom postotku prenose nasljedne osobine za vime.

U mliječnoj proizvodnji svrha je dobiti što veću količinu mlijeka uz minimalni utrošak. Svakako da je prostrano, pravilno građeno vime koje će uz kvalitetnu hranidbu davati natprosječnu količinu mlijeka u natprosječnom broju laktacija jedan od osnovnih kotača u uspješnom pokretanju mliječne proizvodnje. ■

I REPRODUKCIJ}

potiskuje početni

Mljekarski list 12/2007.

Pravilnograđena vimena potomstva bika Kian

Različite dužine sisa - važno svojstvokod strojnemužnje

Pravilnograđeno vime mliječnog simentalca

27

SUSTAV KRAVA

- TELE

SUSTAV ■

KRAVA TELE KAO SPAS V

Globalizacija i približavanje Hrvatske euroatlantskim organizacijama nameće nam jedan sasvim novi pristup poimanju i organizaciji društva pa u tom smislu osobitu pažnju valja usmjeriti na oprezno i mudro upravljanje našim prirodnim resursima kako bismo u segmentima, gdje je to moguće, postigli samodostatnost uz održivu produkciju i očuvanje okoliša. Ovo se osobito odnosi na hranu, pitku vodu i energiju, temeljne odrednice suvereniteta svake države.

ZA NASEMESNO

GOVEDARSTVO---Mr.sc.Dalibor]ugovićProizvodnja mesa i mlijeka, uz žitarice, predstavlja esencijalnu poljoprivrednu produkciju i svaka država nastoji postići proizvodnju koja će isključiti ovisnost o uvozu hrane kao osnovne ljudske potrebe.

U proizvodnji mlijeka postigli smo značajne pomake, no proizvodnja mesa, u prvom redu goveđeg, ne zadovoljava što nije slučaj samo kod nas. Operativnim programom razvoja govedarstva, mjerama ruralnog razvoja, te povećanjem poticaja za tov junadi domaćeg i uvoznog podrijetla nastoji se podići proizvodnja u mesnom govedarstvu. Uvozna telad nije zadovoljavajuće rješenje zbog same činjenice što se radi o uvozu, ali ni kvalitetom nije ravna našoj teladi i junadi.

Vlastitim uzgojem nastoji se osigurati dovoljno materijala za tov.

Mliječno govedarstvo osigurava telad za tov, međutim udio simentalca posljednjih se godina sve više smanjivao na račun holsteina, koji kao mliječna pasmina ne postiže zadovoljavajuće rezultate u tovu. S druge strane, većina simentalskog uzgoja temelji se na malim proizvođačima, a to su uglavnom staračka domaćinstva koja smanjuju proizvodnju ili odustaju od nje. Zakonodavac je stoga predvidio poticanje kategorije krave dojilje s 1.000 kn po grlu.

Krava dojilja je govedo kombinirane

ili mesne pasmine, te križanka kombiniranih ili mesnih pasmina čija je osnovna namjena proizvodnja teladi. Inače, krave dojilje spadaju prema stručnoj terminologiji u sustav takozvanih sisajućih krava skupa s onima u sustavu krava-tele koje vidimo kao spas za naše mesna govedarstvo. U Strategiji razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske, koju je prihvatio Sabor, u poglavlju VIII3.2.2. navodi se sljedeće: "Kako bi se ostvarili ciljevi, kako povećanja proizvodnje mlijeka, tako i mesa,

kako zbog potreba domaćeg tržišta, tako i zbog budućeg pristupa EU nužno je hitno poduzeti mjere razvitka govedarstva ... Potrebna je veća usmjerenost na izvore stočne hrane, sada nedovoljno iskorištenih livada i pašnjaka". Misli se u prvom redu na proizvodnju junadi u sustavu krava-tele. Uzgoj goveda sustavom krava-tele nije važan samo radi proizvodnje hrane, nego i radi očuvanja biološke raznolikosti.

Svojim prisustvom na pašnjaku stoka sprječava sukcesiju travnjačke

Slika 1: Križanei simentalcai charolaisau Mokrompolju

28

M/jekarski li.st 12/2007.

SUSTAV vegetacije prema klimazonalnoj zajednici - šumi, cime se spašava vrijedan ekosustav s pripadajućom florom i faunom u kojoj participiraju mnoge rijetke i ugrožene vrste. lako se zarastanjem stvaraju novi ekosustavi, oni su siromašniji florom i faunom i njih uglavnom naseljavaju široko rasprostranjene vrste koje nisu ugrožene. Može se raspravljati i o očuvanju krajobrazne raznolikosti, tradicijskom stočarstvu, očuvanju sela itd. Iz svih navedenih razloga tijekom 2006. godine poticaji za uzgoj goveda sustavom krava-tele udvostručeni su i sada iznose 3.000 kuna za kravu s teletom.

Pašni uzgoj goveda Uzgoj goveda sustavom kravatele podrazumijeva pašni uzgoj u kojemu krava na pašnjaku othranjuje tele, odnosno june, koje po završetku pašne sezone ostaje na gospodarstvu za daljnji tov ili ide na tržište. U uzgoju se koriste kombinirane i mesne pasmine goveda. Pod kombiniranim pasminama misli se ponajprije na simentalca, a od mesnih pasmina najkvalitetnije rješenje je charolais.

Simentalska telad prilično je skupa, stoga sve više tovljača junadi vidi izlaz u paralelnom držanju stada u sustavu krava-tele koje im osiguravajunad za tov. Isto tako, sve više proizvođača mlijeka razmišlja o ovom uzgoju kao alternativnom izvoru prihoda koji im ujedno pruža i psihološku stabilnost, jer je većina naših proizvođača mlijeka opterećena visokim kreditima. Zainteresirana skupina su i mali ratari koji sa svojim relativno malim površinama (do 50 ha) nisu više konkurentni na tržištu.

Minimalno poticana količina iznosi 25 krava, a po kravi valja osigurati oko 0,8 ha pašnjaka i 0,25 ha oraničnih površina za proizvodnju krme namijenjene hranidbi u zimskom vremenu. Situacija u kojoj moramo imati dosta veliko stado kako bismo ostvarili poticajna

Mljekarski b:~t 12;2007.

KRAVA

- TELE

sredstva, te znacaJne pašnjačke krava-tele, posebno na područjima površine, predstavlja otežavajuće težih uvjeta gospodarenja. Računa okolnosti većini naših poljoprivred- se da je neto zarada po jednoj kravi nika zainteresiranih za uzgoj gove- otprilike 5.000 kuna, što podrazuda sustavom krava-tele, posebice u mijeva prihod od prodanog juneta i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Isto poticaj od 3.000 kuna. Mlado june, tako, cijene rasplodnih junica po završetku pašne sezone, staro je mesnih pasmina u Europi izuzetno 8 - 9 mjeseci i ovisno o kvaliteti pasu visoke, a i ponuda je veoma šnjaka može težiti 250 - 350 kg. Da oskudna. Charolais steona junica bismo ovo postigli, valja osjemestoji u Francuskoj oko 20.000 kuna. njivati (pripuštati) krave i junice S druge strane, mali proizvođači - početkom pašne sezone, kako bi se staračka domaćinstva smanjuju telite krajem zime sljedeće godine. svoja stada i polako odustaju od Sve mlijeko koje krava proizvede na proizvodnje, a simentalac je u tim pašnjaku namijenjena je teletu (slika domaćinstvima dominantna pasmi1). Najčešća je praksa dosadašnjih na. Cijena ovih krava i junica više- proizvođača kupnja simentalskih struko je manja od onih uvoznih, a krava iz domaćeg uzgoja, zatim im radi se o grlima koja su uglavnom se pridoda rasplodni charolais bik, naučena na pašu; to je domaći uzgoj kojega možete kupiti u Centru za prilagođen našim uvjetima. Uvoznoj travnjaštvo Agronomskog fakulteta robi treba puno vremena da se Sveučilišta u Zagrebu. prilagodi našim uvjetima, ako se Sustav krava-teleu uopće prilagodi. Bila bi prava šteta Mokrompolju kada bi domaća simentalska rasNa području grada Novske uzplodna grla, idealna za uzgoj goveda goj goveda sustavom krava-tele sustavom krava-tele, završila u živnuo je lanjske godine, pa danas klaonicama. Hrvatska ima značajne i imamo tri uzgajivača. Podnesena su neiskorištene pašnjačke resurse dva zahtjeva za kupnju steonih idealne za uzgoj goveda sustavom junica mesnih pasmina u sklopu

Slika 2: Štala za uzgojgovedasustavomkrava-tele, OPG]ajčinović iz Bobovca

29

SUSTAV

KRAVA

- TELE

Operativnog programa razvoja govedarstva. Isto tako, na natječaju MPŠVG-a,Uprave za održivi razvoj seoskog prostora, kojim se između ostalog sufinancira nabava rasplodnog materijala za uzgoj goveda sustavom krava-tele sudjelovalo je osam proizvođača. Naši proizvođači drže stoku u Mokrom polju, međutim jedan dio proizvođača odustao bi od (dijela) ratarske proizvodnje i uzgoj bi se odvijao na kultiviranim travnjacima u obliku pregonskih pašnjaka. Zanimljiva je struktura poljoprivrednih proizvođača koji su se prijavili na natječaj ministarstva, kao i podatak o tome čime su se prije bavili sadašnji proizvođači sustava krava-tele. Ima onih koji se bave dominantno ratarskom proizvodnjom, a nemaju dovoljno zemlje kako bi rentabilno poslovali (3), slijede tovljači junadi koji nastoje osiguratijunad za tov iz

vlastitog uzgoja (2), zatim su tu dvije braniteljske zadruge i na kraju proizvođači kravljeg mlijeka koji bi se bavili paralelno s dvije vrste proizvodnje budući da imaju uvjete za to, a to je radna snaga i dovoljne količine zemljišta (6).

Objekti za uzgoj Štale za uzgoj goveda sustavom krava-tele nisu tehnološki zahtjevne poput onih za muzne krave. Zapravo je umjesnije ove objekte nazivati zimskim prihvatilištima. Dovoljne su nadstrešnice na jednu "vodu" ili "vodu i pol", a stoka boravi u njima zimi, tj. za vrijeme mirovanja vegetacije. Treba naglasiti da stoka u ovom uzgoju ionako nerado boravi u zatvorenim objektima, što olakšava čišćenje štale, a potrebe za steljom puno su manje. Ponegdje se u uzgoju goveda sustavom kravatele uopće ne koriste nikakvi objekti, osim porodilišta. Stoka je

vani skoro cijelu godinu.

Tijekom zimskog razdoblja hranidba se temelji na sijenu, sjenaži i kukuruznoj silaži, a pred teljenje se može dodati i smjesa za muzne krave.

Općenito, uzgoj goveda sustavom krava-tele nije pretjerano zahtjevan glede hranidbe, držanja goveda i proizvodnje krme za zimu, a prihodi su više nego solidni. U Hrvatskoj su odlični preduvjeti za ovu vrstu proizvodnje: pašnjake imamo, poticaji postoje, tržište postoji, operativni program postoji, rasplodne krave i junice možemo povoljno kupiti u Hrvatskoj. Teško da se danas može naći vrsta privredne djelatnosti gdje već u prvoj godini poslovanja možete zaradom pokriti dobar dio početnog ulaganja, zato nije čudo da je toliko zainteresiranih za ovu perspektivnu proizvodnju. ■

AGRODOL Za zdravu muzaru, više kvalitetnog mlijeka i veću dobit.

Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima Povisuje razinu higijenskih uvjeta držanja mliječnih krava Jamči suho i čisto vime, bolju kvalitetu mlijeka, zdravije papke

te znatno smanjenu potrošnju slame Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama Obogaćuje stajski gnoj Za veću udobnost i higijenu u stajama

Neka vam ovaj higijenski postupak ne bude suvišan!

H SIRA..,

KONTAKT:S.Radića 122, 43541 Sirač, tel: 043/675-750

faks: 043/322 582 info@kamen-sirac.hr www.kamen-sirac.hr

J

E

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG PARTNERA ✓ NAJPOVOLJNIJU IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

I \ I

✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUČ U RUKE ✓ ISKUSTVO

CIJENU

IZ CROSIM-a

PRIPREMAUZGAJIVAČA SIMENTALSKOG GOVEDAPOŽEŠTINE , ZA NADOLAZECE UVJETEEU----Mr.

Uzgajivačima,

članovima Udruge

uzgajivača simentalskog

goveda Požeštine, H1Vatskizavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS),podijelio je Matične knjige biljne proizvodnje i Reprodukcijskozdravstvene kartone se.

-

MiroslavKovač

HZPSS, Odjek Požeška-slavon- uzgajivačima (kojih je bilo 38) održao treba koristiti sustav poljoprivredne mr. se. Miroslav Kovač, rukovoditelj savjetodavne službe. Istaknuto je da ske županije, u Požegije 29.10.2007. godine organizirao seminar za HZPSS Odsjeka· Požeško-slavonske je vođenje podataka preduvjet donožupanije, a predavači i demonstratori uzgajivače simentalskog goveda i za šenju kvalitetnih savjeta (savjetnisu bili djelatnici Odsjeka: Tomislav cima) i odluka samih uzgajivača radi članove Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine. Seminar je Mikel, dipl. ing. - stručni savjetnik za jeftinije i kvalitetnije proizvodnje i održan u suradnji s Hrvatskom stočarstvo (tema: Vođenje podataka opstanka, uz izražen identitet uzgoja gospodarskom komorom i Županij- o reproduktivnom i zdravstvenom i proizvodnje s kojom se bavimo i stanju grla u štali), !van Han, dipl. ing. prostora u kojem živimo. Tijekom skom gospodarskom komorom - stručni savjetnik (tema: Vođenje seminara bilo je zaista živo, a uz Požega.

Tijekom seminara (radionice) podataka u Matičnoj knjizi biljne navedene teme raspravljalo se i održana su tri tematska predavanja u proizvodnje na OPG-u)te Ivica Prpić, informiralo i o ostalim važnim svrhu ustroja vođenja evidencije u dipl. ing. -viši stručni savjetnik (tema: pitanjima o uzgoju i proizvodnji. štalama i na poljima, te boljim Mogućnosti udruživanja u mehanizaKao određena relaksacija polaorganiziranjem pri upotrebi meha- cijski prsten). znicima seminara nakon rada s Sva su predavanja tijekom nizacije. "papirologijom" koja nije ni najmanje Seminar je organiziran radi seminara popraćena praktičnim omiljena, održano je kratko predstavpravovremene prilagodbe naših OPG prikazima, a prisutnima su podije- ljanje proizvoda za preventivu od uvjetima koji nas čekaju pri ulasku u ljeni materijali HZPPS-a.Dogovoreno mastitisa i održavanja zdravlja EUjer ni u kom slučaju ne bismo vo- je da započne vođenje podataka, a vimena. Predavanje je održao Mario ljeli standarde uvesti preko noći, ka- ako negdje bude nejasnoća i pitanja Marenić, dr. vet. med. ko je to već uvriježeno kod nas, te radi uspostave sustava određenih standarda na čijim ćemo temeljima moći "brandirati" uzgoj i proizvodnju govedarstva Zlatne doline. U ovaj projekt Udruga je krenula u srpnju ove godine. Drugim riječima, želimo uspostaviti sustav unutar Udruge s kojim ćemo moći pratiti i garantirati kvalitetu našeg uzgoja i proizvoda.

Neće biti jednostavno, no put je isplativ. Podloga našim nastojanjima da svoje klijente na vrijeme započne­ mo obrazovati u smislu nadolazećih kriterija EU su prikupljene informacije, a jedna od njih je i EUREPGAP sustav kontrolnih točki i kriterija za iste na OPG koja se bave proizvodnjom mlijeka.

Uvodno predavanje, koje je bit Uzgajivači simentalskoggovedaPožeštinepozornoprate novestandarde samog seminara, prisutnim je koje donosiulazak Hrvatske u Europskuuni/u

32

Ml:fekarskilist 12/2007.

IZ CROSIM-a U Kalgersbergu HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAČA SIMENTALSKOG pokraj Wieselburga GOVEDA HRVATSKE (CROSIM) I SAVEZ (sjedišta NOEGENETIK)u Donjoj Austriji, 3. studenoga 2007.

UZGAJIVAČA GOVEDA DONJE AUSTRIJEgodine potpisan je sporazum o suradnji koji uzgajivačima simentalskog (NOEGENETIK) POTPISALI SU

SPORAZUM O SURADNJI -

goveda u Hrvatskoj otvara mogućnost čvršće, sustavne i dugoročne suradnje na uzgoju, te partnerske odnose s jednom od uzgojno najorganiziranijih Saveza uzgajivača simentalskog goveda u Europi

Mr. se. Miroslav Kovač ------------------------------•

Potpis sporazuma o suradnji NOEGENETIKi CroSim-a u Kagelsbergu nastavak je dobre suradnje dvaju Saveza uzgajivača. Činom potpisa našu smo suradnju dignuli na višu i odgovorniju razinu uzgajivača simentalskog goveda koje oba Saveza zastupaju, ali i definirali strateške odrednice naše suradnje u sljedećih 5 godina.

Prije svega to je ujednačavanje uzgojnih kvaliteta dviju populacija simentalskog goveda s prioritetom izrade i prilagodbe uzgojnog programa CroSim-a s uzgojnim programom NOEGENETIK-akoji je već dokazan u europskim razmjerima. U svezi s tom odrednicom bit će između

organizirana zajednička radna skupina. Uzgojni program CroSim-a bit će temeljni dokument za dogovor o suradnji, a na kojem će se temeljiti partnerstvo s ovlaštenim institucijama unutar Hrvatske i s austrijskim partnerom. Sporazumom su načelno definirana i ostala područja koja uključuju suradnju na razmjeni znanja i iskustva, podrške i mogućnosti školovanja, zajedničkih promotivnih aktivnosti, korištenje svih tehnoloških i znanstvenih pogodnosti dostignutih u uzgoju u Donjoj Austriji, i konačno organizacija zajedničkih gospodarskih aktivnosti i uvjeta u kojima će se iste odvijati.

PredstavniciCroSim-a i Saveza uzgajivača goveda DonjeAustrije zadovoljni su potpisivanjem sporazuma o suradnji Mijekarski li~t 12/2007.

Ugovor su potpisali u ime NOEGENETIK-a gosp. Karl Grundbok - predsjednik i gosp. dr. Friedich Ftihrer - izvršni direktor, a u ime CroSim-a gosp. Slavko Jambrišak, ing. - predsjednik, mr. se. Miroslav Kovač - stručni tajnik, mr. se. Miljenko Ernoić - poslovni tajnik. Potpisivanju sporazuma bio je prisutan gosp. Richard Pichler, ing., izvršni direktor Saveza uzgajivača simentalskog goveda Austrije i član izvršnog odbora NOEGENETIK-a,a donedavni predsjednik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda.

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su uzgajivači predstavnici Udruga članica CroSim-a iz Vrbovca, Sv. lvana Žabno, Bjelovara, Požege, Otok Ivanića, Ferdinandovca, Gole, Popovače i Varaždina te predstavnik udruge centara za umjetno osjemenjivanje "GeneticAustria", gosp. Peter Kreuzhuber - izvršni direktor, te gosp. Miroslav Haber - uzgajivač iz Rovinja kojemu se zahvaljujemo na pomoći, tj. prevođenju tijekom potpisa sporazuma i boravka u Austriji.

Tijekom dvodnevnog boravka u Austriji obišli smo još jedno obiteljsko gospodarstvo koje se bavi uzgojem simentalskog goveda, imali prilike vidjeti predvođene rasplodne bikove iz stanice u Kagelsbergu te bili na natjecanju mladih uzgajivača goveda u Amstettenu. Posjetili smo samostan u mjestu Melk - vrijedno povijesno mjesto za Austrijance, i bili u prekrasnoj i bogatoj dolini Wachau kroz koju protječe rijeka Dunav.

33

IZ CROSIM-a Ovim sporazumom CroSim-u i njegovim udrugama članicama, kojih je 13, otvaraju se veće mogućnosti organiziranog i sustavnog nastupa u specifičnom interesu uzgoja. Možemo slobodno konstatirati, a što je bilo istaknuto u govorima nakon potpisanog Ugovora, ovaj događaj za nas uzgajivače u Hrvatskoj jedan je od važnijih i svečanijih dana nakon utemeljenja CroSim-a 2001. godine. Isto su istaknuli i predstavnici NOEGENETIK-ausprkos njihovoj neprekinutoj tradiciji organiziranog uzgoja koja rezultira odlično organiziranim uzgojem.

Osobito nas veseli informacija koju smo dobili tijekom posjeta Austriji (a ide u prilog harmoniziranju uzgoja, otvaranju partnerstva i indirektno budućem pozicioniranju CroSim-a u uzgoju simentalskog goveda u europskim razmjerima), a to je uzgojna spajanje populacije simentalskog goveda aystrijskih pokrajina Donje Austrije i Stajerske.

Ne skrivajući zadovoljstvo

potpisanim sporazumom svjesni smo Vodstvo CroSim-a koristi priliku odgovornosti novonastale situacije u zahvaliti se svima koji su pomogli i radu CroSim-a i obveza koje nas u sudjelovali na bilo koji način u svezi s istim očekuju u budućnosti. U dosadašnjem radu CroSim-a, a potome će nam najvažnija biti podrška i sebno predstavnicima udruga koji su razumijevanje uzgajivača simental- uvelike svojim dragovoljnim radom i skog goveda i njihova svijest o odvojenim vremenom uspjeli održati kontinuitet rada CroSim-a, što je bilo značaju i težini UZGOJA,ali i podrška ovlaštenih institucija u Hrvatskoj u preduvjet potpisivanju sporazuma razvoju novih, modernih i svijetu kojega smo istaknuli u tekstu. prilagođenih organizacijskih oblika Na kraju našeg izvješća istaći na području naše zemlje. ćemo dio iz govora predsjednika Dobivši za partnera referentnu CroSim-a, održanog tijekom sveča­ europsku instituciju u uzgoju simen- nosti potpisivanja sporazuma u Katalskog goveda naznačili smo svoje gelsbergu koji upućuje na vrijeme opredjeljenje za budućnost i želju da koje nas čeka iza potpisa sporazuma, na hrvatskim prostorima nastavimo ali i značaj postignutog: "Bit će tradiciju UZGOJAsimentalskog gove- mnogo pitanja koja će tražiti odgoda. Standardi koje želimo slijediti i vore, bit će skeptika i pobornika, a da koji jedino mogu osigurati opstanak i bi dali odgovore i dobili pobornike, razvoj, te povećati tržišnu vrijednost što nam je prioritet, moramo od naših goveda - postoje. Kao takve tre- negdje početi. Za nas je ovo jedan od bamo ih prilagoditi što je prije mogu- početaka i velik izazov koji, hvala Bogu, nije došao sam po sebi i će.Jedan od putevaje i partnerstvo s iskusnijima. To smo upravo učinili niotkud, već je to rezultat našeg potpisom sporazuma od čega imamo zajedničkog rada, bez obzira na pravo očekivati pomak. jezične raznolikosti". ■

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

pranje

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

34

Mije/carskilist 12/2007.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

REGIONALNA UDRUGAKOZARA I OVCARA''RUKA''

seže u osamdesete godine kada je Mljekarska industrija Vindija d.d. iz Varaždina oformila prva stada koza pasmine alpina uvezenih iz

V

-

Početak kozarstva u Međimurju

Francuske.

jelena Vuraić ----------------------------------

Svjesni činjenice da nam je plasman mlijeka siguran, svake godine broj uzgajivača se poveća­ vao. Međutim, ubrzo smo shvatili da smo u proizvodnju ušli potpuno nespremni. Niti smo imali znanje, niti imanje! Uz mnogo truda i upornosti samih kozara i djelatnika Vindije d.d. kozarstvo se u Međi­ murju uspjelo održati. Danas možemo reći da kozarstvo Međimurja ima sve značajke intenzivne proizvodnje koja se ponajprije odnosi na proizvodnju kozjeg mlijeka te muškog i ženskog rasplodnog materijala.

Kako bismo lakše djelovali i rješavali probleme 31.01.1998. godine osnovana je Regionalna udruga kozara i ovčara "RUKA",a za ptvog predsjednika izabran je gospodin Stjepan Zadravec. Na području Međimurja uzgojem koza bave se 72 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG)od čega su 53 OPG uključena u članstvo Udruge. Udruga se financira isključivo iz članarine.

Osnovni ciljevi udruge su okupljanje uzgajivača, edukacija članova, sudjelovanje u provedbi uzgojnog plana, sudjelovanje na stočarskim izložbama, te suradnja s institucijama vezanim za kozarstvo. Udruga kozara Ruka zaslužna je što se Međimurje danas prepoznaje kao iznimno važno kozarsko središte budući da međimurski kozari uzgajaju 50 %svih matičnih grla koza u Republici Hrvatskoj.

Krajem 2006. godine u suradnji s Pučkim otvorenim sveučilištem Čakovec, organizirali smo školo-

M{jekm-skr'list 12/2007.

vanje za zanimanje kozar · proizvo- daje to važno radi brže dostupnosti informacijama ali i brže i lakše đač mlijeka. Voditeljica projekta bila je Erika Baranašić, a u izradi komunikacije s institucijama.

Osnovni podaci nastavnog programa stručnu pomoć Statistički podaci kojima raspopružila je Valerija Čižmak, dipl. ing., djelatnica HZPSS u Čakovcu. Školo- lažemo u udruzi Ruka govore da je vanju je pristupilo 39 polaznika broj grla u porastu, što znači daje u uzgoju trenutno oko 4 300 koza od čime smo prvi u Htvatskoj stekli uvjerenje o osposobljenosti za zani- kojih se godišnje otkupi 1 300 000 manje kozar - proizvođač mlijeka, s litara mlijeka. To predstavlja 37 % pravom upisa u Radnu knjigu. ukupne količine koje otkupe Školovanje su financirali dijelom mljekare u Hrvatskoj. Podaci iz gosami kozari, a drugim dijelom dišnjeg izvješća Hrvatskog stočar­ financijski su pomogli Vindija d.d., skog centra pokazuju da od 100 najboljih koza u Hrvatskoj obuhvaMeđimurska županija i Tvornica stočne hrane Čakovec. Tu našem ćenih kontrolom mliječnosti 70 su u obrazovanju nije kraj jer nas vlasništvu međimurskih uzgajivača.

Od pasmina je najviše zastupljena očekuju upisi na tečaj informatike u trajanju od 80 sati opet u suradnji s francuska alpina a manjim dijelom sanska i burska koza. Veličine farme već spomenutim učilištem. Držimo

Kvalitetnokozje mlijekomeđimurskih kozara otkupljujeVindija d.d.

35

OVČARSTVO I KOZARSTVO

po broju grla su od 40 do 160 koza.

Prosječna dužina laktacije iznosi 270 dana s prosjekom mliječnosti od 595 litara. Mliječnost međimur­ skih stada varira od 350 - 872 litara mlijeka, a cilj svih kozara trebala bi biti ova gornja točka. Prikazani podaci govore da kozarstvo u Međimurja možemo usporediti s kozarstvom europskih zemalja.

Razvoj kozarstva u Međimurju omogućio je osigurati materijalnu egzistenciju za 70 gospodarstava.

Treba spomenuti da je u proizvodnju kozjeg mlijeka uključena široka lepeza raznih djelatnosti od stručnih do fizičkih radnika. 95 % međimurskih kozara uključeno je u sustav PDV-a, dakle porezni smo obveznici, plaćamo mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Svi međi­ murski kozari kooperanti su Vindije d.d. s kojom smo potpisali ugovore o otkupu mlijeka na neodređeno vrijeme. Mlijeko se sabire svaki dan i svako gospodarstvo je sabirna stanica, uz uvjet da se proizvede dnevna minimalna količina mlijeka.

Dnevna isporuka mlijeka po gospodarstvu iznosi 80 - 300 litara mlijeka. Zadovoljni smo međusob­ nom suradnjom a vrlo je dobra suradnja s područnim službama HSC i HZPSS iz Čakovca, dok nam Međi­ murska županija već tri godine pomaže potporom od 50 kuna po kozi i rasplodnom jarcu i time doprinosi razvoju kozarstva u Županiji.

Proizvodnjamlijeka Kako bi sve to funkcioniralo i svi bili zadovoljni (koze kroz ishranu i uzgajivači kroz dohodak i otkupljivači mlijeka kroz količinu i kvalitetu) potrebno je mnogo rada i odricanja. Zahtjevna je to proizvodnja koja iziskuje rad čovjeka 365 dana u godini bez obzira na vremenske prilike, praznike, vikende itd. Velikim dijelom međimurski kozari sami proizvode hranu za svoju stoku.

36

Od žitarica su to uglavnom se odriče zemlje držeći je naj_većim kukuruz, ječam i zob, a od trava bogatstvom.

Pod utjecajem najviše su zastupljeni ljuljevi, nešto vremenskih prilika (a na koje ne prirodnih livada, te djetelina. možemo utjecati) proizvedena Ishrana životinja odvija se različito hrana nije uvijek zadovoljavajuće od farme do farme, svatko prema kvalitete.

Dakle, zbog malih svojoj recepturi.

Uglavnom se površina, nedostatka radne snage, koriste smjese žitarica, sijeno i kvalitete ishrane, a u namjeri da zelena masa. Primjerice, za godišnju ustrajemo u kozarstvu, mnogi ishranu stada od 60 koza potrebno kozari odlučili su se za hranidbu je više od 3 500 bala sijena, 900 bala gotovom smjesom. Takav način slame, do 30 000 kg raznih žitarica. ishrane pokazuje dobre rezultate u Vidljivo je da naša međimurska proizvodnji. U pregovorima smo s polja nisu ukrupljena što otežava Vindijom d.d. koja će nam instalirati obradu a time poskupljuje silose. Time bismo ratarima proizvodnju. Kozari u prosjeku omogućili da kroz našu proizvodnju obrađuju 1O- 12 hektara što je često ostvaruju dohodak. Zbog malih raspodijeljeno na 20 do čak 50 obradivih površina djelomično smo raznih čestica. Tako teško dolazimo odustati od proizvodnje žitarica, a u posjed, odnosno u vlasništvo još jedan uzrok je u Zakonu koji zemlje jer međimurski čovjek, govori da jedna koza ima prvo na tri koliko god nemoćan i star bio, teško litre plavog diesela, npr. stado od 60

Kvalitetan rasplodnimaterijalnalazi se u stajama međimurskih kozara Mije/carski list 12/2007.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

koza proizvede 48 000 litara mlijeka godišnje sa 180 litara plavog diesela.

U usporedbi s govedarstvom, gdje jedna krava ima pravo na 120 litara plavog diesela, razmjer nije logičan ako se usporedi količina proizvedenog mlijeka.

Gospodarstvo i uvjeti gospodarenja Malo je novoizgrađenih objekata.

Objekti su većinom adaptirani i prilagođeni uzgoju i držanju koza. Dakako daje uređenje objekata ovisilo o financijskim mogućnostima svakog kozara, o veličini dvorišta, okućnica itd. Velik dio farmi isključivo je stajskog uzgoja ali ima i gospodarstava koja omogućuju životinjama boravak na otvorenom prostoru ili ispaši. U tim uvjetima životinje su mirnije i zadovoljnije. Tip moderne lauf-štale zadovoljava uvjete ljeti, dok problemi nastaju u zimskom razdoblju. S obzirom da smo najsjevernija županija, podliježemo i veoma niskim temperaturama što se pokazalo pogubno za tek ojarenu jarad. Bez obzira na sve, vlasnik takvog tipa farme već je dulji niz godina najveći proizvođač kozjeg mlijeka u Hrvatskoj.

Usporediti proizvodnju mlijeka u različitim objektima i uvjetima nije moguće jer su službeni podaci nedostupni (tajni). Namjerno iznosimo podatke za objekt koji su stručnjaci ocijenili kao neprimjeren za kozarsku proizvodnju jer nije dovoljne širine. Međutim, na štetu radnog prostora kozama je osigurano više nego dovoljno prostora. U toj štali je 35 jarica, 4 rasplodna jarca, 60 koza u mužnji; prosjek laktacije 300 dana, a prosjek mliječnosti stada 800 litara mlijeka.

Plodnost stada je 1,8 jaradi.

Zaključak je: uspjeh proizvodnje ne ovisi o širini i tipu objekta već o hranidbi i genetskom potencijalu životinje. Bez obzira na tipove i

Mljekarski list 12/2007.

veličinu

objekta sve se svodi na životinja u boksove, brojčano 1O- 12 koza koliko ih stane u izmuzište.

Uređenju samih izmuzišta i prostorija za mlijeko posvetili smo veću pozornost kako bismo proizveli ne samo količinu nego i kvalitetno higijenski ispravno mlijeko. Tako je 97 %međimurskog kozjeg mlijeka u prvoj klasi. Svjesni smo da nam kvaliteta osigurava tržište. Od kvalitetne sirovine proizvode se kvalitetni višestruko nagrađivani proizvodi. U boksove su koze smještene tako da prilikom pripusta ne dođe do parenja u srodstvu. Mi proizvodimo kvalitetan rasplodni materijal. Svi naši jarčevi za daljnji uzgoj ocijenjeni su performans testom, međutim, zbog krvnog srodstva u našoj regiji više ih ne možemo koristiti. Krajnje je vrijeme da genetski centri i centri za reprodukciju u stočarstvu obrate pozornost kozarstvu, odnosno na jarčeve i jarčevsko sjeme s obzirom da su za sada fokusirani samo na govedarstvo i svinjogojstvo. Svaki kozar trebao bi znati da se raznim metodama može utjecati na tjeranje koza, zato veliku pozornost posvećujemo pripremi koza i jarčeva za pripust. Mi koji živimo isključivo od kozarstva i proizvodnje mlijeka, odavno smo napustili školsku praksu pripusta u jesen da bi jarenje bilo u ožujku.

Takvim načinom rada, pa laktacijom 21 O- 230 dana nemoguće je pokriti troškove proizvodnje unutar 12 mjeseci. Svojim načinom rada (pripust krajem sedmog i početkom osmog mjeseca, tejarenje oko Nove godine do 1O. siječnja) isporukom mlijeka u veljači, nastojimo produljiti laktaciju i skratiti mrtvu sezonu, tj. razdoblje kada ne ostvarujemo dohodak. Važno je voditi brigu o zdravlju životinja, te im hranidbom omogućiti dovoljno smještaj

vitamina i minerala,jer koze moraju biti u dobroj kondiciji da bi izdržale tako intenzivnu proizvodnju. Kako je kretanje životinja ograničeno, potrebno je od najranije dobi vršiti korekciju papaka radi pravilnog razvoja stava nogu da ne bi došlo do klizanja na izmuzištu, a pravilan stav nogu dobrim dijelom utječe i na mliječnost. Provodimo sve mjere propisane Zakonom o zdravlju životinja.

Svaki međimurski kozar vodi stajski dnevnik, knjigu pripusta, knjigu ili listu jarenja. 2 300 međi­ murskih koza obuhvaćeno je kontrolom mliječnosti koju provode djelatnici HSC-a čijim smo radom zadovoljni. Da su međimurski kozari uspješni, pokazuju svi službeni statistički podaci. Takvi rezultati i životinje postižu visoka priznanja na stočarskim izložbama i sajmovima.

Također zaslužuju, u odnosu na druge strukovne proizvodnje, da ne budu zapostavljeni i na repu svih događanja, donošenju Zakona i Propisa bez našeg znanja i mišljenja.

Smatramo, da zbog specifičnosti proizvodnje, tj. mrtvom sezonom u zimskom i proljetnom razdoblju, trebamo imati prioritet u isplati poticaja za životinje.

Na svakom gospodarstvu iz ovogodišnjeg jarenja dvadeset do pedeset mladih jarica ostaje za daljnji uzgoj i reprodukciju. Cilj nam je povećati proizvodnju u svakom pogledu kako bismo ulaskom u EU stekli što bolju startnu poziciju, ali i svojim obiteljima osigurali materijalnu egzistenciju dostojnu čovjeka.

Bez obzira na sve do sada rečeno, bez obzira na sve uspjehe i rezultate međimurskih kozara još uvijek nema dovoljno sluha za razvoj kozarstva čak ni u međunarodnim programima kao što su SAPARDi ostali razvojni programi. Zato kozari i ovčari nailaze na probleme pri traženju kredita. Djelomično srno i

37

OVČARSTVO I KOZARSTVO

sami za to krivi jer smo samo razvoj kozarstva. Naš kapital je premali pa se razvoj i povećanje marljivo radili a premalo pozornosti proizvodnje, ulaganje u objekte i posvećivali prezentaciji našeg rada zbog čega se još uvijek borimo s mehanizaciju odvijaju presporo jer predrasudom da je "koza sirotinjska ulažemo vlastita sredstva. Zato tražimo od MPŠVG,koje bi sa svojim krava". S tim se nikako ne slažemo! službama kao što su HSC, HZPSS i Ciljevi Težnja dijela međimurskih Savezom kozara Hrvatske, da hitno kozara je da kozje mlijeko i jareće pristupi izradi Operativnog programa razvoja kozarstva kako bismo i meso prestanu biti sezonski proizvodi. Ciljje da se kozje mlijeko mi mogli, u okviru tog programa, i meso nalaze na tržištu čitave osigurati kreditno zaduživanje po za godine, a da bi se to postiglo bilo bi nas povoljnim uvjetima. Kozarstvo potrebno povećati broj grla po je proizvodnja koja ima budućnost i gospodarstvu. Otkup mlijeka nije zaslužuje pozornost svih institucija budući da niti sada niti ulaskom u EU upitan, ali se javlja problem nepostojanja ovlaštenih klaonica nismo i nećemo biti limitirani gdje bismo mogli plasirati jarad za brojem životinja ni količinom klanje. Ne samo jarad, nego i koze proizvedenog mlijeka. Bez obzira na koje zbog starosti ili nezadovoljava- postignute rezultate kozarstvo je juće proizvodnje izlučujemo iz još uvijek zapostavljeno čime se stada. Bez izgradnje novih i koči i daljnji razvoj. Zato kozari adaptacije postojećih objekata, te moraju zajedno raditi na promicanju njihove prilagodbe standardima i kozarske proizvodnje, ukazivati na Zakonima EU, postaje upitan daljnji dobre i loše strane svjesni da put

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

uspjehu vodi kroz ulaganja u usavršavanje, u mogućnost prihvaćanja i primjene novih saznanja i ideja. Udruga kozara Ruka traži i nudi suradnju, nudi svoja iskustva kako bi ih i drugi mogli koristiti što je ujedno i najbrži put zajedničkom uspjehu i napretku razvoja kozarstva u Međimurju i čitavoj Hrvatskoj.

Nikako ne smijemo, i ne želimo, izostaviti uvažene stručnjake Agronomskog i Veterinarskog fakulteta koji nam stručnom literaturom i predavanjima nesebično prenose svoje znanje i na taj način doprinose našim dobrim rezultatima i razvoju kozarstva Međimurja i šire. Savjetovanja na temu ovčarstva i kozarstva potrebna su i korisna!

Zahvaljujemo stoga organizatorima HSC i Hrvatskom savezu uzgajivača koza i ovaca, pokroviteljima MPŠVGi Međimurskoj županiji koji su omogućili da se ovo savjetovanje održi u našoj županiji. ■

sira od

✓sredstva za ~Je nadimanja sfra ✓sastojci za pripremu salamure ✓prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓ kalcij-klorid ✓nabij-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva Ulica grada Gospića 3, Zagreb

u prehrambenoj Industriji

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833

e-mall: problotlk@problotik.hr • www.probiotik.hr 8:00-15:30 CDflPAIIY WRHQUALITY 1WWiĐB1' S1S1BI(BTiffED IY DIIV

= ISO 9001:2000 =

COMPANYwmt HACCPMANAGEMENT SYSTEM CEllllFIEDBYDNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene proizvodnog pogona - ostalo ✓umjereni tennomebi ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnj I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvo u vlastitom opremljenom laboratorijL

SIRARSTVO

SIRNI NAMETNICI -

Provođenje higijensko

sanitarnih mjera vrlo je značajno u proizvodnji i čuvanju hrane. Samo iz higijenski ispravnog i kvalitetnog mlijeka moguće je dobiti kvalitetan sir.

Mlijeko je zbog svog sastava idealna namirnica za rast i razmnožavanje različitih vrsta mikroorganizama i nametnika Mr. se. Kristina Matković ------------------------

Zdravstvena ispravnost mlijeka suhim četkama, a potom četkom do 20 cm. Ako dospije s hranom u te proizvoda od mlijeka ovisit će u namočenom u prokuhanu otopinu probavni trakt ljudi, svojim kukiprvom redu o higijeni i načinu soli. Ova grinja uglavnom napada cama probija crijevnu stijenku, izadržanja životinja, načinu i higijeni sir, ali se može naći i na suhom ziva krvarenja i upalu. Može ih se mužnje, tehnološkom procesu mesu, šunkama i sl. Zbog jake naći i u nosu i grudnom košu. prerade i proizvodnje te načinima infestacije sirevi poprimaju neugoNa mjestima gdje su napadnuti čuvanja i postupanja s proizvodima. dan miris i okus. od ličinki, proizvodi omekšaju, poNametnici Grinja Tyrophagusputrescentiae stanu ljigavi i dobiju specifičan Tijekom proizvodnje, zrenja i je ovalna i bezbojna. Najčešća je na miris, loš izgled, gube kvalitetu, a skladištenja sir mogu infestirati siru, šunki, orasima i sl., a konzumi- ako su jako napadnuti neupotrebrazličiti nametnici. Najčešći su: sirne ranje jako infestirane namirnice ljivi su u ishrani. grinje (Tyrophaguscaseii Tyrophagus izaziva povraćanje i proljev.

Kućna muha (Muscadomestica) putrescentiae), brašnena grinja Brašnena grinja (Acarus siro, duga je 5 do 7 mm, a pripada grupi (Acarussira,Tyroglyphusfarinae), sirni Tyroglyphusfarinae) najčešće na- muha koje ne bodu niti sišu krv. Na moljac (Tineolabiseliella),sirna muha pada brašno, žito, suho voće i sireve. leđnoj strani grudi ima četiri tamne (Piophilacasei)te kućna muha (Musca Proizvode oštećuje do neupotreb- uzdužne pruge, a na gornjoj strani domestica)kao i glodavci (miševi i ljivosti, a u uvjetima visoke vlage u trbuha, koji je zemljano - žute boje, štakori). Te infestacije mogu uzro- proizvodima se naseljavaju i mikro- jednu tamnu prugu. Tijekom cijelog kovati velike štete, a predstavljaju i organizmi. Svojim svlakovima i iz- života, koji traje oko 2 mjeseca, potencijalnu opasnost zdravlju metinama, u kojima su razni toksini, položi od 600 do 2000 jajašaca. ljudi. Tako, primjerice, ljudi koji te konzumacijom tako zagađenih Suzbijanje rade u skladištima sireva koja su proizvoda može doći do crijevnih Najdjelotvornije suzbijanje je infestirana grinjama mogu dobiti poremećaja. primjenom preventivnih, fizičkih i ekceme na koži. Ako ličinka sirne Simi moljac (Tineolabiseliella) kemijskih metoda, ali ponajprije muhe dospije u probavni trakt Odrasli su dobri letači, ali prefe- svakodnevnim održavanjem čistoće čovjeka, može izazvati upale i jača riraju mračnije dijelove prostorija. i uklanjanjem svih vrsta otpada jer krvarenja. Dokazano je da u uskladi- Ženka leže između 40 i 50 jajašaca. većina kukaca upravo na tim tvarima štenoj hrani grinje iz roda Tyropha- Čim prijeđe u stadij ličinke odmah se odlaže svoja jajašca. Djelotvorno je gus povećavaju infekciju bakteri- počne hraniti i zavlačiti u svaki otvor zatim postavljanje gustih mreža na jama, a i prenose neke od njih, npr. koji je veći od O,Ql mm pa se tako sve otvore u proizvodnim i skladiEscherichiu coli i Salmonellu zavlači i u ragade na sirevima. Li- šnim prostorima. Vrloje važna i temtyphimurium. činka je bjeličasta sa smeđom peratura skladištenja proizvoda jer Sirna grinja (Tyrophaguscasei) kapsulom na vrhu, a obično se hrani se zna da štetnici na niskim tempevećinom se javlja na suhoj kori na mračnim, zavučenim mjestima. raturama nemaju mogućnost pretvrdih sireva prekrivajući je finom Sirna muha (Piophilacasei) življavanja. Kemijska sredstva koprašinom, poput brašna. Odrasla Sirnu muhu često nalazimo u riste se na nekoliko načina: prskagrinja je ovalnog oblika i bijele boje. skladištima animalnih namirnica (si- njem unutarnjih površina zidova reNema oči, a usni aparat građenje za reva, suhog mesa), zrionama sireva, zidualnim insekticidima, tretiranjem grizenje. Budući da su osjetljive na pršutanama i dr. Ličinke izlaze čitavih prostorija aerosolom insektivlagu, masovno ugibaju ako vlaga nakon trideset sati do tri dana, vrlo cida i izlaganjem mamaca. U posljedpadne ispod 12 %. Razvojni ciklus brzo se razvijaju i odmah se kroz nje se vrijeme za zaštitu uskladištegrinje traje 15 do 18 dana na najmanje pukotine uvlače duboko u nih proizvoda predlaže koristiti matemperaturi 23 °C i uz relativnu unutrašnjost proizvoda. Njihov nje opasne insekticide (biljnog podrivlagu od 87 %. napad je teško uočiti, osim ako ihje jetla, bioracionalne insekticide) te alGrinje prodiru u koru sira i velik broj najednom mjestu. ternativne metode kao što su modifistvaraju ragade koje su izvrsno Za ličinke je karakterističan cirana atmosfera, prozračivanje i mjesto u koje muhe mogu odlagati način skakanja po kome su dobile hlađenje, inertna prašiva. Najvažnija jajašca. Najdjelotvornije ih se ime "sirni skakač" (cheese skipper). mjera sanitacije je higijena prostora uklanja prvo četkanjem grubim Mogu se odbaciti u daljinu i visinu te djelotvorni postupci nadzora. ■

40

Mljekarski l~t 12/2007.

IZ UDRUGA

GODIŠNJASKUPŠTINA I PROSLAVA PRVOG

Skupština je održana 6. studenoga 2007. u Križevcima pod vodstvom stručnog tajnika Dari_jaZagorca, dipl. ing., a prisustvovali su svi

ROĐENDANA

članovi

Prgice11- njih čak 36, što je najveći broj članova jedne sirarske udruge u Hrvatskoj 11

UDRUGEMALIH SIRARA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE"PRGICA" -

Iz Uredništva ---------------------------------•

Broj članova nije samo slovo na papiru o čemu govori i činjenica jer su u godinu dana napravili veoma mnogo, što smo mogli vidjeti i u prezentaciji članova Udruge. Tako su se prisjetili ideje o osnivanju Udruge prije četiri godine kada su posjetili sirare u Sloveniji, te uvidjeli prednost međusobnog udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - ispostava Križevci i Srednja gospodarska škola Križevci organizirali su u rujnu 2004. godine prvu promotivno-prodajnu izložbu pod nazivom "Dan sira križevačkog kraja" u Križevcima na kojoj je 20 proizvođača izložilo 44 sira.

Ovu manifestaciju podržali su Grad Križevci i Županija koji Udruzi pomažu i danas. Nakon toga su organizirali edukaciju sirara u Mljekarskom praktikumu Srednje gospodarske škole. Tako su sirari učili i usavršavali svoje znanje o proizvodnji sira. Toj edukaciji prisustvovalo je 20 sirara koji su radili u dvije radionice. Uslijedila je izložba pod nazivom "Dan sira Koprivničko-križeva­ čke županije" na kojoj je, uz izlaganja autohtonih sireva ovoga kraja, održano i prvo ocjenjivanje sira.

Povijesni trenutak je svakako 29. rujna 2006. godine kada je održana Osnivačka skupština Udruge malih sirara Koprivničko-križevačke županije nazvana "Prgica" po jednom od ponosa ovoga kraja, po osobitom siru - prgici. Svrha udruživanja bila je: povezivanje malih sirara s područja

Koprivničko-križevačke

županije, zajedničko predstavljanje

Mljekarski list 12/2007.

na širem području, podizanje kvalitete proizvoda, razmjena iskustava i pružanje stručne pomoći članovima, promocija i plasman sira, različiti oblici edukacije putem tečajeva, seminara, stručnih putovanja, posjete izložbama i sajmovima, održavanje radionica i sl. Naglašavaju odličnu suradnju s Hrvatskim zavodom za savjetodavnu službu, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim stočarskim centrom, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Koprivničko-križevačkom županijom, gradovima i općinama u kojima članovi Udruge žive i rade. Ne treba nas čuditi činjenica što su nadležne institucije podržale rad ovih vrijednih sirara.

U proteklom razdoblju sirari su sudjelovali na mnogim izložbama i

sajmovima na kojima su osvajali odličja. U budućnosti planiraju svoje proizvode izlagati i izvan granica Republike Hrvatske, a nadaju se da će njihovi kvalitetni i okusom autohtoni proizvodi naći svoje mjesto na stolovima potrošača mliječnih proizvoda.

Ponovno oživljavanje i njegovanje tradicijskih autohtonih sireva stanovnicima ovoga kraja dugoročno će osigurati izvor prihoda, ali i zadovoljstvo jer su uspjeli sačuvati ono što su radili njihovi pretci.

Također, bitno je, različitim kampanjama jačati svijest potrošača i educirati ih o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani, te upoznavati ih s raznovrsnošću domaćih autohtonih sireva proizvedenih na tradicionalan način. ■

Godišnja skupština "Prgice"ujednoje bila i proslava prve uspješnegodine djelovanja 41

SAJAM SIRA

PETI GOSPODARSKI SAJAM• SAJAMSIRA -Iz

Uredništva---------------------•

Peti po redu, ovogodišnji Sajam sira u Grubišnom Polju okupio je lO. i 11. studenoga o. g. mnoštvo uzvanika koji su na jednom mjestu okusili raznovrsne delicije hrvatskih mljekara.

Sireve su izložili mali i veliki proizvođači sira. Međutim, bez obzira na kapacitet prerade, i jedni i drugi predstavlili su se u najboljem svjetlu, a njihovi sirevi oduševili su posjetitelje. Tako su na Sajmu, pored obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, svoje sireve izložili i: Belje d.d., Dukat d.d., te Zdenka d.d.

Stručno povjerenstvo, na čelu sa prof. dr. se. Jasminom Havranek, imalo je težak zadatak da među odličnima izabere najbolji sir. Stoga su se primili posla te ocijenili preko 80 sireva pristiglih iz različitih dijelova Hrvatske - i s kontinenta i s mora.

Grad Grubišno Polje, Bjelovarskobilogorska županija, te Bjelovarski sajam d.d. bili su organizatori Sajma, a suorganizatori i pokrovitelji: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, MiniVelik odaziv izlagača te mnoštvonagradapotvrdilisu kvalitetu starstvo gospodarstva, rada i poduhrvatskihsireva zetništva, Hrvatski stočarski centar, Zdenka d.d., Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije, te Hrvatski zavod za poljoprivrdnu savjetodavnu službu. Hrvatska mljekarska udruga nagradila je dobitnike zlatnih medalja knjigama prigodne tematike. Šampionom Sajma proglašenje svježi krem sir proizvođača Belje d.d. iz Belog Manastira, a plaketu za najljepše uređen izložbeni prostor dobilo je OPG Josipa Maletića iz Bjelovara. Ispred stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva, nagrade su uručili prof. dr. se. Neven Antunac i doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su, također, sirarima održali predavanje na temu pripreme mlijeka za preradu u sir.

Očekivano, Sajam je okupio mnoštvo posjetitelja pristiglih iz cijele Hrvatske. Sirevi su našli svoje obožavatelje koji su ih degustirali i uživali u velikom izboru kvalitetnih Predstavnicistručnog povjerenstvaza ocjenjivanjesirevai predsjednica sireva, a izlagači su još jednom po- Hrvatske mljekarskeudrugeuručili su nagradušampionuSajma - Beljud.d. tvrdili kvalitetu svojih proizvoda. ■ iz BelogManastira

42

Mljekarski list 12/2007.

\

PSC FERENČAK

frll\\ @

www.psc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr

Nikole Tesle i: 48260 Križeve Tel. 048/681-90: Fax. 048/682-90:

DANI MLIJEKA

I OVEJE GODINE U HRVATSKOJ OBILJEZEN SVJETSKIDAN ''SKOLSKOG MLIJEKA''-V

V

Osma je godina za redom otkad je, na inicijativu FAO-a(Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), utemeljen Svjetski dan "školskog mlijeka" koji se obilježava posljednje srijede u mjesecu rujnu. Rujan je izabran jer u tom mjesecu započinje školska godina, a srijeda - jer je to dan u tjednu kada su uglavnom svi učenici na nastavi

Danas se ovaj međunarodni slaže djeci tjedni obrok - naravno dan školskog mlijeka obilježava u mliječni. Mali edukativni savjetnikje više od 80 zemalja svijeta. Svrha tiskan u 40 000 primjeraka i obilježavanja ovog datuma je dostavljen u 18 mljekara - članica skrenuti pozornost na potrebu Hrvatske mljekarske udruge (Pukat, obveznog mliječnog obroka u Euromilk, Ledo, Vindija, Simunškolama, jer je poznata činjenica da milk, Veronika - Desinić, Staro školska djeca često ujutro ne Petrovo Selo, Belje, PZ Đurđevac, doručkuju, a koncentracija im je KIM, Zdenka, Bohnec - Ludbreg, PIK slaba i nemaju volje za učenjem. Rijeka, BIZ-Pleternica, Agrolaguna, Mlijeko je jedan od najcjelovitijih Meggle, Sirko i MILS). prehrambenih proizvoda, te su ga Kao podrška obilježavanja vlade mnogih zemalja uvrstile u Svjetskog dana školskog mlijeka na svoje programe, utemeljivši prostoru Baranje u Beljuje osmišljen programe "školskog mlijeka". natječaj za najbolji razredni plakat O izuzetnoj važnosti mlijeka u "Sve što znam prehrani čovjeka u svim razdobljima o mlijeku i njegova života napisani su mnogi siru" namijeznanstveni i stručni radovi. No, njen učeni­ unatoč spoznajama da je MLIJEKO cima prvih najsavršenija prirodna hrana te razreda osnajcjelovitiji prehrambeni proizvod novnih škola. koji je u nekim stadijima života Svi učenici prčovjeka zapravo nezamjenjiv, vih razreda bapotrošnja mlijeka u Hrvatskoj r a nj s kih osgeneralno gledajući -još je uvijek na novnih škola niskoj razini, a u prilog tome govori na Svjetski činjenica da je potrošnja mlijeka po dan školskog glavi stanovnika u Hrvatskoj (oko mlijeka dobili 200 litara) vrlo niska u odnosu na su ABC svježi ostale razvijene zemlje Europe i krem sir kao Svijeta. primjer mliHrvatska mljekarska udruga i ječnog obroka ove je godine, u suradnji s za školu i edumljekarama, tiskala mali edukativni kativni letak savjetnik za djecu radi bolje Hrvatske mljeedukacije školske djece i uvođenja karske udruge mliječnog obroka u škole. U njemu o važnosti mliglavni lik kravica Šara na svoj način jeka u svako-

44

Iz uredništva -

dnevnoj prehrani. Tri najzanimljiv]a razredna plakata 1.a raped~ OS Ceminac, 1.a razreda OS Beh Manastir te 1.b razreda OŠ Bilje, Belje je dodatno nagradilo DVDplayerima, te paket,jma, darovima Glasa Slavonije i Belja.

U osnovnim školama "Skakavac" i '1osipdol" tehnolozi mljekare "Kim Karlovac"dijelili su besplatne mliječne obroke, učenicima prezentirali sve prednosti svakodnevne konzumacije mlijeka, a te su preporuke, naravno, odaslali odrasloj populaciji. Organiziran je mali kviz,

M(jekarski list 12/2007.

DANI MLIJEKA a pobjednicima podijeljeni paketi s darovima. Zaključeno je da bi Svjetski dan "školskog mlijeka" trebao biti uvršten u kalendar, kao Dan kruha i ostali važni dani.

Kao i svake godine, Vindijad.d. kao vodeći proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda, organizirala je informativno-edukacijsku akciju u osnovnim školama diljem Hrvatske s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda za rast i razvoj djece. I ove je godine, u tu svrhu, školama podijeljeno obično te čokoladno mlijeko 'z bregov kako bi se naglasila svijest o važnosti kvalitetne prehrane u školama koja svakako mora sadržavati mlijeko i mliječne proizvode.

Predstavnici "Zdenke"iz Velikih Zdenaca obišli su tri osnovne škole, i to: "lvana Nepomuka Jemeršića" u Grubišnom Polju, "I. N. Jemeršića" u Velikim Zdencima, te školu u Novoj Rači. Tom je prilikom podijeljeno 400 edukativnih brošura "Mliječna priča za đaka veseljaka", a mljekarska industrija "Zdenka" izdvojila je paletu topljenih sireva za degustaciju.

Svjetski dan školskog mlijeka Mils MljekaraSplit već tradicionalno obilježava diljem Splitsko-dalmatinske županije. U osnovnim školama učenicima nižih razreda podijeljeni su informativno-edukativni materijali. U suradnji s nastavnim osobljem u OŠ Pujanki u Splitu održano je predavanje o važnosti mlijeka u prehrani djece, a aktivno su se uključili i sportaši koji su razgovarali o važnosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani sportaša. Učenicima je dodijeljen mliječni poklon - paket. Akciju je medijski popratio TV Jadran govorivši u svojim dnevnim informativnim emisijama o ovoj temi.

U osnovne škole u Đurđevcu i okolici MljekaraNatureAgroposlala je kartone Đurđevačkog svježeg mlijeka kojega su učenici mogli konzumirati u sklopu mliječnog obroka pripremljenog u školskim kuhinjama. U osnovnim školama "Grgur Karlovčan" u Đurđevcu, "lvan Lacković Croata" u Kalinovcu i "Antun Nemčić Gostovinski" u Koprivnici

Mijekruski li~t 12/2007.

"Svešto znam o mlijekui siru"temaje o kojojsu mali Baranjci razgovaralis tehnolozimaBelja

Za svakogaje biloponešto- djecasu biralaproizvodekojesu im ponudili predstavniciZdenke d.d. iz Velikih Zdenaca organizirana su kratka predavanja, odnosno upoznavanje djece nižih razreda s važnošću konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda te o putu mlijeka od farme do stola. Tom su prilikom djeci podijeljeni prigodni letci o mlijeku te jogurti iz Mljekare Đurđevac. Svoju zahvalnost djeca su pokazala tako što su vrlo aktivno sudjelovala u razgovoru o mlijeku te su nakon obilježenog

dana mlijeka crtežima iskazala svoje puta mlijeka, konzumacije mliječnih proizvoda te važnosti mlijeka u prehrani, a svoje crteže i plakate o mlijeku predali Naturi Agro.

Osnovnim školama u Bedenici, Brezničkom Humu i jednoj od najvećih škola u Hrvatskoj OŠ Dugo Selo, koju pohađa 1 500 učenika, dodijeljeni su mliječni obroci te podijeljene brošure "Mliječna priča viđenje

45

DANI MLIJEKA za đaka veseljaka", a kako su i nastavnici konzumirali mlijeko i mliječne proizvode, učenicima je ukazana na korisnost i važnost konzumiranja mlijeka osobito u dobi razvoja organizma. Povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka mljekara Euromilk doniralaje školama mlijeko,jogurte i druge mliječne proizvode.

Djelatnici mljekare Meggle Hrvatska d.o.o. podijelili su edukativne brošure nastavnicima i učenicima osnovnih škola: "T. Ujević'', "D. Cesarić", "Mladost", "F. K. Frankopan", ''Višnjevac" i "Bilje", s kojima i inače dobro surađuju.

Dijeleći brošure i govoreći o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani, upoznali su prisutne s neizostavnim Djeca su aktivno sudjelovalau razgovoruo mlijekus predstavnicima dijelom svakog zdravog doručka - s mljekareNature Agro mliječnim obrokom.

I Sirana "Runolist"se uključila u obilježavanje Svjetskog dana "školskog mlijeka".

U područnoj školi dr. Milana Anića u Krasnu održano je predavanje o tome koliko su mlijeko i mliječni proizvodi važni u pravilnoj prehrani i razvoju djece. Na kraju predavanja djeci je podijeljena 50 edukativnih savjetnika, a za školsku "marendu" djeca su dobila mlijeko i proizvode Sirane "Runolist".

PIK d.d. Rijeka i ove godine održao je informativno-edukacijsku akciju u dvije osnovne škole u Rijeci (OŠ "Fran Franković'' i "Zamet").

Zanimljivo predavanje bilo je prilagođeno djeci, a tehnolozi su djeci tumačili proces prerade mlijeka od sirovine do gotovog Sirana "Runolist":Uz marenduse najboljeučilo o mliječnim proizvoda, tj. govorili su o "putu mlijeka". Sudjelovalo je preko 250 proizvodima djece te njihovi učitelji. PIK d.d.

Rijeka je za svu djecu osigurao posjetio je osnovnu školu "A. Kani- "AntunBohnec"donirali su brošuru i žlića" u Požegi te s ravnateljem i na- mliječne proizvode područnim degustaciju mliječnih proizvoda stavnicima upoznao učenike s vrijed- školama svoga kraja te tako (voćnih jogurta, posebnih jogurta namijenjenih upravo djeci - jogurti nostima mlijeka u svakodnevnoj razveselili učenike i njihove učitelje. junior), te čašu mlijeka za svu djecu prehrani, a osobito u prehrani djece Nisu žalili truda objasiniti djeci kako kako kod kuće tako i u školi. Posjet su mlijeko djeluje na njihov razvoj, ali i osnovnih škola.

MljekaraBIZdo niralaje oko 400 popratili i mediji, a Mljekari BIZ koncentraciju u školi. Svakodnevnom konzumacijom mlijeka i litara mlijeka i po 4 kg mliječnog na- zahvalili su se učenici i osoblje škole.

Predstvnici mljekara "Sirko"iz mliječnih proizvoda postat će zdramaza svakoj školi (1Oosnovnih škola) na području Požeštine. Direktor Krištanovca - Vratišinca, ''Veronike" viji i jači, naglasili su djelatnici iz Desinića i ludbreške mljekare mljekara. mljekare sa svojim suradnicima

46

M{jekarskili.st 12/2007.

Bezbrižan život

ESAL: ANHOVO

"~1-0VIT

V

o 1 ANHOVOd.d.

DANI MLIJEKA Potaknuti informacijama o proslavi Svjetskog dana "školskog mlijeka, Hrvatska mljekarska udruga je, u suradnji s Gradom Zagrebom Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport i sponzorom manifestacije Dukatom d.d., na način primjeren vrtićkoj i osnovnoškolskoj djeci, obilježila ovaj dan na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Na središnjem zagrebačkom trgu, djeca dječjih vrtića i osnovnoškolci izvela su vlastiti kulturno-umjetnički program na temu mlijeka i mliječnih proizvoda, dok su na 14 štandova bili izloženi njihovi likovni uradci.

Da se radi o izuzetno važnoj manifestaciji, kako za djecu tako i za grad Zagreb, govori i sudjelovanje zagrebačkog gradonačelnika, gospodina Milana Bandića, koji je pozdravio sve okupljene i svojim govorom ukazao na važnost svakodnevne konzumacije mlijeka, ne samo u predškolskoj i školskoj dobi, već tijekom cijelog životnog vijeka.

Dukat d.d. je u svojstvu sponzora Svjetskog dana školskog mlijeka koji se po prvi put javnim događanjem obilježava u Zagrebu prisutnoj djeci i svima onima koji su se našli na zagrebačkom Trgu bana Jelačića omogućio kušanje Dukatovih proizvoda.

Uvažavajući mišljenje struke o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani djece te činjenicu da se dobre prehrambene navike stječu u najranijoj dobi, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, odlučio je od ove školske godine osigurati svim učenicima u osnovnim školama na području Grada Zagreba čašu mlijeka i to svaki dan. Nije slučajno da se upravo proslava Svjetskog dana "školskog mlijeka" poklapa s početkom školske godine i ovom vrijednom odlukom Gradskog poglavarstva. Dokaz je to brige za najmlađe i dobar poticaj drugim gradovima, ali i Vladi Republike Hrvatske, da se založi i financijski barem participira obvezatan mliječ­ ni obrok u školama, a prema uzoru na mnoge države Europe i Svijeta, gdje je to već uobičajena praksa.

48

~

BIZ: DirektormljekaregospodinBožoBošnjaksa suradnicima,uz prigodna predavanje,upoznaoje školarces najboljimmliječnim proizvodima

Manifestacijaodržanana Trgubana]osipa]elačića Navedena izvješća naših mljekara dovoljno govore o Akciji. Vidimo da su se djelatnici mljekara potrudili obilježiti ovaj dan. Svakako je bitno pohvaliti njihov entuzijazam i ustrajnost da svojim sudjelovanjem u ovoj akciji doprinesu povećanju svijesti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani djece. Ponosni smo na sve one koji su Akciju prihvatili otvorena srca i bezrezervno se uključili. Hrvatska mljekarska udruga će i iduće godine nastaviti obilježavanjem Svjetskog dana školskog mlijeka, nastojat će u ovu akciju uključiti što veći broj onih koji bi mogli doprinijeti povećanju svijesti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda. Svakako treba apelirati na državne institucije koje bi, ako se uključe u obilježavanje ovog dana, mogle zajedno s nama učiniti još više na poboljšanju prehrambenih navika kako najmlađih tako i svih nas. ■

;1,ffjekarskilist 12;2007.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MALIPOSJEDIi proizvodnja mlijeka Mr. se. Srećko Ladišić Imaš li godišnji plan proizvodnje suhe tvari, bjelančevina i energije?

Nemaš. E, u tom grmu leži zeci U prošlom broju pisao sam o veličini posjeda i sjetvenoj strukturi (ali bez kukuruza), o broju krava, bređim junicama i mladim junicama na 20 OPG-a. Pisao sam o jednom dijelu boljih proizvođača mlijeka na području

Još malo o sjetvenoj strukturi, proizvodnji suhe tvari, bjelančevina i energije Proizvodnju mlijeka izračunavamo na osnovu proizvedene suhe tvari. Bilo bi idealno kada bismo u proizvodnji krme mogli proizvoditi i spremati samo suhu tvar. Zamislite koliko bi trebalo manje rolo-bala, a koliko manje silosa. U silosima i rolo-balama nalazi se 60 do 70 %vode, a svega 30 do 40 %suhe tvari. isključivo

Kada dođeš na njivu, pitaš se koliko suhe tvari, bjelančevina i energije je moguće proizvesti na toj parceli, i koliko mlijeka krave mogu proizvesti iz te suhe tvari. Eto, to je pravi smisao proizvodnje voluminozne krme!! Toliko suhe tvari može dati toliko mlijeka. Vidite, cijelo vrijeme o tome govorimo - suha tvar : mlijeko. Pitanje je samo kvalitete

Koprivničko-križevačke

županije. Zašto bez kukuruza?

Većina sije daleko više kukuruza nego što im je potrebno. Napravite analizu za navedenih 20 OPG-a i sami odredite koliko bi vi još zasijali kukuruza za kukuruznu silazu na pojedinom OPG-u za postojeći broj krava i junica. Također, na osnovu veličine posjeda izračunajte za svako OPG za koliko bi mogli povećati broj krava, obzirom na veličinu posjeda u omjeru 1 jutro : 1 krava i 1 jutro : 2 junice. Obratite pozornost na OPG broj 3 i 5. OPG broj 3 ukupno ima 40 jutara zemlje i 40 krava + 12 junica. OPG broj 5 ukupno ima 50 jutara zemlje i 50 krava + 26 junica. Koliki je tvoj omjer - broj jutara : broj krava + junice, te koliki je omjer u sjetvenoj strukturi - toliko ljuljeva, DTS, TDS, crvene djeteline, omjer lucerna : kukuruz za silazu.

U proizvodnji voluminozne krme najvažnija je proizvodnja suhe tvari po 1 ha ili po 1 jutru, te proizvodnja bjelančevina i energije unutar suhe tvari. Vrlo je važan i mineralni sadržaj u suhoj tvari. Što zapravo proizvodimo u proizvodnji voluminozne krme?

Proizvodimo hranjive tvari koje trebaju našim životinjama (kravama, ovcama i kozama) kako bi od pojedenih hranjivih tvari njihovo tijelo stvaralo, odnosno proizvodilo mlijeko. Mlijeko se ne stvara iz zraka i vode, iako su zrak i voda neophodni za život i proizvodnju.

Mljekarski list 12/2007.

Kao osnova za izračunavanje bilance stočne hrane služi nam sljedeći odnos: Površine za Površine za sjenažu kukuruznu silazu OPG s 10 ha zemlje 7ha 3ha OPG s 5 ha zemlje 3,5 ha 1,5 ha Prosječna proizvodnja stočne hrane, energije i bjelančevina na ova 2 OPG-a

Parametri Površine za sjenažu i sijeno Prosječni godišnji prinos ST kg po ha Gubici pri spremanju Neto godišnji prinos ST kg po ha PROIZVODNJA ENERGIJE Sadržaj energije u 1 kg ST grama ŠJ Ukupan prinos energije kg ŠJpo 1 ha Ukupan prinos energije kg ŠJpo OPG-u PROIZVODNJA BJEIANČEVINA Probavljivih bjelančevina (PB)u 1 kg ST (g) Ukupan prinos u kg PBpo 1 ha Ukupan prinos u kg PBpo OPG-u Površine za kukuruznu silažu Prosječan prinos ST po 1 ha PROIZVODNJA ENERGIJE Sadržaj energije u 1 kg STgrama ŠJ Ukupan prinos energije u kg ŠJpo 1 ha Ukupan prinos energije kg ŠJpo OPG-u PROIZVODNJA BJEIANČEVINA Probavljivih bjelančevina (PB)u 1 kg ST (g) Ukupan prinos u kg PBpo 1 ha Ukupan prinos u kg PBpo OPG-u

OPGsa 5 ha 3,5 ha 16 000 10% 14400

OPGsa 1Oha 7 ha 16 000 10% 14400

480 6912 24192

480 6912 48384

150 2160 7560

150 2160 15120

1,5

3

17000

17000

600 10200 15300

600 10200 30600

30 510 765

30 510 1530

Ukupna proizvodnja energije i probavljivih bjelančevina: Na 5 hektarskom OPG-u:39 492 kg ŠJ+ 8 325 kg PB Na 1Ohektarskom OPG-u:78 984 kg ŠJ + 16 650 kg PB

49

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

suhe tvari. Samo toliko bjelančevina i energije može dati toliko mlijeka.

Normalno, najprije moramo odbiti uzdržne i uzgojne potrebe na suhoj tvari iz koje se ne proizvodi mlijeko.

Mlijeko se stvara iz suhe tvari krme + voda i + zrak.

Toliko bjelančevina i toliko energije za podmirenje uzdržnih potreba i potreba prirasta, a toliko za mlijeko.

Zašto na mnogim našim OPGima postoji neodgovarajuća sjetvena struktura, te slaba (ako ne i loša) voluminozna krma?

Zbog čega je to tako? Iz jednog jedinog razloga. Tko uopće vodi precizno knjigovodstvo troškova proizvodnje, kao i bilancu proizvodnje stočnih hraniva u Hrvatskoj?

Gotovo nitko! Još nisam naišao na OPG na kojem mogu dobiti točne informacije o ovom pitanju.

Kolike su proizvodne mogućnosti po pojedinim regijama Hrvatske, i s pojedinim sjetvenim strukturama, te pojedinim tehnologijama proizvodnje i spremanja voluminozne krme? Zašto to ne znamo? Iz jednostavnog razloga - takva istraživanja nismo radili, niti imamo utvrđene standarde.

Navest ću primjer kako su to još davne 1983. godine osmislili u Sloveniji, a na osnovu modela kako se to radi u Nizozemskoj i svuda u svijetu, gdje se uvažava i poštuje struka i suvremena tehnologija.

Bilanca stočne hrane i veličina stada na 5 i 10-hektarskom gospodarstvu Na svim intenzivnim gospodarstvima uvedena je jednostavna sjetvena struktura ili plodored. 70 % površina je pod travnjacima, a 30 % pod kukuruzom za kukuruznu silažu.

Eto tako su to izračunali Slovenci 1983. godine i na osnovu ovih podataka su izračunali potrebne količine energije i probavljivih proteina za uzdržne potrebe krava i junica, te proizvodnju 5 000 litara mlijeka po kravi samo iz voluminozne krme. Sve iznad 5 000 litara mlijeka ide iz kupovne smjese. Nije li jednostavno?!

50

AGRONOMA

Da vidimo jedan naš primjer iz no u zelenoj masi, a 2 jutra su prakse. Tako ti je to kada naiđeš na kombajnirana za zrno jer krave nisu terenskog agronoma pa te on uspije stigle pojesti svu tu količinu. Jedno nagovoriti da ostaviš posao i jutro koje je košeno za zelenu masu prihvatiš se krava i proizvodnje nakon košnje preorano je, te posijan mlijeka s početnom pozicijom - 1 kukuruz koji je također pohranjen jutro vlastite zemlje i O krava, pa za kao zelena masa. Dva jutra nakon početak od plaće kupiš 1 kravu. Ovo kombajniranja su preorana i u 9. je priča za kraj ove godine i broj 12 mjesecu na tu površinu, u proljeće, Mljekarskog lista 2007. Bravo za ponovno je posijana ista smjesa za zelenu krmu. 2 jutra zobi - dio je Nikolu i Tomislava!! košen za zelenu krmu, a dio je Hoću, mogu, uspjet ću!!! pokošen za sjenažu u rolo bale (13 OPGJadanović Nikola iz rolo-bala). 8 jutara kukuruza, od Koprivničkih Brega čega je za silažu 4 jutra i 4 jutra za Strukturaobitelji Nikola Jadanović (1947.) (SSS - zrno (za hranidbu junica). Za krave ekonomski tehničar), Branka (1950.) kupuju gotovu smjesu od Vindije (VSŠ- pedagoška akademija), Tomi- d.d. s 19 %sirovih proteina. Sljedeće slav (1973.) (SSS - upravno-pravna), godine instalirat će silos za smjesu koja će se dobavljati u rinfuzi jer je Branimir (1977 .) (apsolvent prava). to jeftinije. Sada smjesa dolazi u vreStrukturaposjeda 6,5 jutara vlastite zemlje + 8,5 ćama. U budućnosti planiraju kompjutersku hranilicu. jutara zakupa - 1jutro okućnice.

Plan za sljedeću godinu jest- sav Ukupno u obradi 15 jutara + 4 jutra zakupa prirodnih livada u 2 kukuruz spremiti u silažu. Na tome inzistira Nikolin savjetnik. Nova otkosa. sjetvena struktura bit će u omjeru 50 Sjetvena struktura 3,5 jutra talijanskog ljulja. % ljuljeva i 50 %kukuruza za silažu, Lucerne nema. Crvene djeteline što diktira veličina posjeda i vlasninema. DTS i TDS nema. 3 jutra čka struktura jer je 8,5 jutara zemlje smjese tritikala, pšenice, ječma i u zakupu, te u nju ne mogu dugorograška. Od toga je 1 jutro pohranje- čno ulagati, osobito ne u kalcifika-

OPG]adanović (štagaljpreuređenu "laufstaju"- mala investicija vlastitim sredstvima)

M/jekmskilist 12/2007.

==============~ RAZMIŠLJANJE ciju. 50 % površina pod kukuruzom između 250 i 300 litara. lzmuzišteje skidaju u dvije žetve. U kombinaciji montirano 2003. godine. je kukuruz i talijanski ljulj, u proljeće Za sada još nisu napravili niti - ljeto, ljeto - jesen, zimu - proljeće. jednu kemijsku analizu tla,jer su i na Na površinama koje će kalcificirati tome štedjeli. U suradnji s poljoposij at će lucernu. privrednom savjetodavnom služTomislav postavlja pitanje: bom i to planiraju riješiti već ove "Koliko košta kalcifikacija i koliko je zime, a tada će moći planirati materijala potrebno po 1 jutru?" To kalcifikaciju vlastitih površina, te će pokazati kemijska analiza. Na gnojiti prema preporukama na osnovu dosadašnjih analiza, kreće osnovu kemijske analize tla. se od 1 do 10tona po 1 ha.

Proizvodnjom mlijeka počeli su Struktura stada se baviti 1995. godine kada su imali 20 muznih krava + 2 bređe jednu kravu i jednog poljoprivredjunice + 6 junica za o§iemenjivanje nog savjetnika. Nikola je ostavio + 4 mlade junice. Zensku telad posao u Podravci u ERC-u(elektroniostavljaju samo od krava koje daju 25 čki računalni centar), a nakon njega do 30 litara mlijeka. Mušku telad to je učinio i Tomislav 2003. godine. prodaju u starosti 1 do 2 mjeseca. I Nikola i Tomislav ne žale što su Telad dobiva kolostralno mlijeko, ostavili posao u poduzeću. Stvorili nakon 1O dana prelaze na mliječnu su svoja vlastita radna mjesta. zamjenicu, a s 3 tjedna dobivaju Sjećam se kada mi je Nikola dvije kukuruznu prekrupu i sijeno. Uzga- godine nakon što je napustio posao jaju domaćeg simentalca - među koji- u poduzeću rekao: "Preporodio sam ma su 3 križanke s crnim holšajnom i se otkad sam doma i otkad se bavim 1 križanka s crvenim holštajnom. Od kravama i proizvodnjom mlijeka", a domaćih čistokrvnih simentalki, 5 tada je imao samo 5 krava. krava u vrhu laktacije daje 30 do 34 Mjesečno predaju između litre mlijeka, jedna križanka u drugoj 7 500 i 8 000 litara mlijeka E klase. laktaciji također daje 30 litara Ljeti su imali problema s klasom mlijeka. Slabije krave daju između 20 mlijeka (mlijeko je bilo prve klase) i 25 litara, a samo jedna krava daje manje od 20 litara mlijeka i zbog toga će je izlučiti iz uzgoja. Ta krava ima 5 kćeri kojima mliječnost prosječno iznosi oko 25 litara mlijeka. Prošle godine su počeli krave osjemenjivati njemačkim bikovima, a križanke američkim bikovima crnog holštajna.

Uspoređujući mliječnost krava prije 5 godina, do danas su podigli proizvodnju za više od 2 000 litara po kravi. Prije 7 godina u staji nisu imali niti jednu kravu koja je davala preko 20 litara mlijeka u vrhu laktacije.

Početkom 2002. počeli su kupovati smjesu. To su pročitali u Mljekarskom listu, a to im je preporučio i njihov savjetnik.

TERENSKOG

AGRONOMA

ali i to će popraviti. Zbog loše agrarne politike do sada nisu koristili državnu zemlju, iako bi, ako dobiju zemlju, gradili farmu za 40 do 60krava.

Općina je donijela prostorni plan koji ograničava držanje svega 25 + 5 uvjetnih grla na području sela, bez obzira na veličinu okućni­ ce. Kako će tijekom 5 godina izgraditi staju za 40 do 50 krava? To znači, da bi trebali izgraditi 5 staja (u svakoj po 25 krava), jednu do druge na 5 OPG-a,što bi iznosilo 125 krava + 25 uvjetnih grla podmlatka. To da, ali 1 staju s 40 do 50 krava nikako! Planiraju izgraditi 2 silosa i gnojište s lagunom, te proširiti novu staju. Stara staja bit će preuređena.

2000. godine imali su 5 jutara svoje zemlje i 7 krava. Počeli su od 1 kupljene krave, a sve ostale krave i junice su iz vlastitog uzgoja. Ove godine, kreditom HBOR-a,kupili su novi traktor NJ.H. od 95 KS koji je koštao 28.000 eura s rokom otplate 6 godina i kamatom od 4,5 %.

Mjesečna rata za otplatu kredita iznosi 3.200 kuna ili 1 066 litara mlijeka E klase. Bravo Nikola, bravo Tomislave! ■

Staje Klasična stara staja s jaslama i 1O vezova. Nova staja od prerađe­ nog štaglja - "lauf staja" veličine 20 m

x 8 m, jednostrana s punim podom i 20 ležišta. lzmuzište je riblja kost (1 x 2), a laktofriz je kapaciteta 300 litara. Dnevna proizvodnja je

Mljekarski list 12/2007.

Nikolin travnjak talijanskogljuljagodišnjeproizvodnjeod oko 14 tona suhe tvari po hektaru 51

BOŽIĆ

"

B0ZIC -

,

2007.

Mr. se. Srećko Ladišić ----------

Dolazi nam još jedan Božić kojim slavimo dolazak Boga na ovu našu prekrasnu planetu, na kojoj stvori nas i koju stvori za nas, koja se vrti s milijardama drugih planeta, među milijardama zvijezda u našoj Galaksiji, među milijardama drugih galaksija u beskonačnosti prostora i vremena.

S prvim Božićem rodi se Bog kao čovjek Došao je na svijet da bi nas poučio mudrosti života i ljubavi prema životu, ljubavi prema svevišnjem Stvoritelju i ljubavi prema bližnjemu.

I tako probudim se u noći i razmišljam o životu, o ljudima, o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, o prolaznosti i vječnosti. Pokušavam razumjeti i dokučiti beskonačnost prostora i vremena. Neshvatljivo, nemoguće je shvatiti! Molim se i zahvaljujem na danom životu, što vidjeh stvoreni svijet i ljepotu svega stvorenoga, što vidjeh i upoznah ljude, što osjetih ljubav i radost, ushićenje prema veličanstvenosti

.52

Još uvijek na početku novog stoljeća i novog tisućljeća. Kamo ideš čovječe? Idem prema vječnosti, tamo odakle sam došao, idem k Ocu svojemu i tvojemu

bez Boga. stvaranja svevišnjeg Stvoritelja.

S lsusovim rođenjem i prvim Na što nas treba podsjetiti svaki novi Božić kojeg iščekujemo i koje- Božićem u povijesti je završio stari ga slavimo? Što nam donosi još vijek, vijek prije Krista, i s prvim jedan Božić, rođendan lsusov? Božićem u povijesti započeo je novi Nadu, nadu u život! Tijekom godine vijek, vijek poslije Krista. slavimo mi i svoje rođendane s Koje su poruke prvog Božića, koje su poruke lsusove, čiji rođen­ nadom života i u život.

I tako slavim ja ove godine svoj dan slavimo i ovog Božića 2007 57. rođendan i velim svom unuku, godina po redu? "Nije dosta imati koji sada ima 7 godina: "Ako te Bog Hram - crkvu i u nj ući moliti se Bogu. poživi, za 50 godina kada ti budeš Prvi je hram u srcu svakog čovjeka i slavio svoj 57. rođendan i budeš u iz njega upravlja sveta molitva. Ali sveta ne može biti ako se prije ne naručju držao svog unuka, ako ga Bog da, i ako bude Božja volja, tada popravi srce i sa srcem vladanje, čuvstva, načela pravednosti prema ćeš mu pričati kako je tvoj djed slavio prije 50 godina svoj 57. rođen­ siromasima (u svijetu ih ima sve dan. To bi trebalo biti 2057. godine, više), prema slugama (prema radnikada će naša djeca, naši unuci, cima i zaposlenicima), prema rodpraunuci i prapraunuci slaviti isto bini, prema Bogu. Pripravite mi tako, kao što smo i mi, još jedan putove u sebi dobrom voljom. Budite pošteni, dobri, ljubite jedni njihov Božić. druge. Bogataši - ne prezirite, Ako Bog da i ako bude trgovci - ne varajte, siromasi - ne Božjavolja Svako naše nadanje je nadanje zavidite. Svi ste jedne krvi i od u Bogu i svaka naša nada je slaba jednoga Boga. Svi ste pozvani k jednoj sudbini. Jednostavan je, dobar, lagan Zakon koji se vraća na deset početnih zapovijedi, ali uronjenih u svjetlo ljubavi.Jer Bogje ljubav. istina i život".

Eto neka nam i ovaj Božić donese u naše živote i u među­ ljudske odnose sve više svjetla i ljubavi, iskrenosti, dobrote, sloge i povjerenja, neka nad nama, našim kućama. našim poljima i našim blagom, našem radu, i cijeloj našoj planeti Zemlji, lebdi Božji blagoslov Božića 2007. kao i Božića 2057. i svih Božića između i poslije u našim životima i životima naših potomaka.

Blagoslovljen Božić svim čiteteljima Mljekarskog lista i proizvođačima mlijeka, te prve ovozemaljske hrane. Mir Božji bio s nama!! ■

Ml.Jekarskili.st 12/2007.

Čestit i 6[a osfovfien (J3ožić žefi vam FORTUNA AGRO d.o.o.

,

Kreditne kartice do 6 mjeseci

jv1SAj~

, r_Jjgg/ Pocinćana

kamionska šasija

Rotacijske kosilice Kvaliteta -Izbor•Tradicija• Najpovoljnije cijene• Pouzdanost

Stražnji utovarivači

~~~--~rdiJJ-i~OO kg 11kn cll. _ .599,00 • ~ 800 kg / 2 cll. r-c:=-:::;:;,,'~. M 165 6.299,00 k anom 11.111,00kn Podrivači *Ko standard *Vile:opcija

t 1

tijelo s kuglom 4.999,00 kn 5 rad. tijela. 9.499,00 kn

-oTanjurače

•

Motor original

DPerkins England

,

Rasipači •

umj. gnoj1v

''KAD PROSINCEM TRAJU SNIJEG I ZIMA, ZEMLJA ŽITOM RODIT' IMA"

, ,

,

U ovim kratkim i prohladnim danima zvuk traktora koji se još do nedavno širio našim ravnicama, nestao je. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu njiva sada pokrivenih gustom maglom. Slučajnom se prolazniku čini kao da smo zaboravili naša polja na kojima tek iznikle biljke pšenice i ječma prolaze jarovizaciju.

No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam često odlutaju do tla.

U pedosferi, toj specifičnoj zoni između atmosfere i litosfere, teče život. Život nevidljiv prostim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu.

U tlu se odvijaju fizikalnokemijski, biokemijski i biološki procesi. Tlo se i dalje hladi, pa i grije.

Toplina struji čas u jednom, čas u drugom smjeru, ne sluteći da potiče energiju klijanja, nicanja, rast i razvoj mnogih biljaka. Ovog mjeseca, toplina tla širi se iz dubljih prema plićim slojevima tla. No, plići se slojevi tla, usprkos želji topline da dođe što bliže površini tla, ohlade do temperature ispod točke smrzavanja.

No, i niske su temperature tla značajne. Djelovanjem temperatura negativnog predznaka tlo se zamrzava. Odmrzavanjem tlo postaje mrvičasto, pa ga je u proljeće lakše obrađivati. Zbog zamrzavanja tla preko noći i ranog jutra, a odmrzavanja tijekom dana, plitko korijenje biljaka puca. Nastale štete

.54

Da, tako govori jedna od brojnih pučkih izreka. I stvarno, ovoga se mjeseca u tlu akumulira voda biljkama potrebna tijekom proljetnih pa i ljetnih mjeseci.

Topljenjem snijega natapanje ozimih ratarskih usjeva bit će svakodnevno. Otjecanje vode s površine tla je sporo, pa gotovo sva voda dolazi i do najdubljih slojeva tla

Iako nam se čini da naša polja spavaju,to nije tako - tek iznikle biljke pšenicei ječma prolazejarovizac1/u.Život nevidljivprostimokomdobro je poznat svakompoljodjelcu na oz1m1m usjevima spriječit će pretjerano.

Toplina Sunčevog jedino pojava snijega. Njemu se ne zračenja troši se na isparavanje vesele samo djeca, već i ratari. Pri- snijega. ■ sjetimo se, svježi ------------------rahli snijeg, zbog IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA velikog sadržaja Datum: OSIJEK SPLIT ZAGREB RIJEKA zraka, vrlo je loš 6.12.

7:19 7:07 7:11 7:25 vodič topline i tlo 7:27 8.12.

7:10 7:13 7:21 se pod njime spo11.12.

7:24 7:12 7:16 7:29 ro hladi. No, tije6.12. 16:05 16:19 16:15 16:21 kom sunčanog da8.12.

16:04 16:19 16:15 16:21 na površina sni11.12.

16:04 16:18 16:14 16:21 jega se grije, ali ne

------------------Mije/carski/i,st 12/2007

!:::=====================~ LJEKOVITO

ZLATNICA djelotvoran lijek s livade -

Marija Kranjčević, dipl. ing. -----------

BILJE

Kranjem ljeta livade se žute od ove biljke koju je Jako prepoznati i osušiti pa ju zato svakako u vrijeme cvatnje treba skupiti za malu kucnu ljekarnu jer nam tijekom godine može pomoći kod brojnih zdravstvenih tegoba.

Kod nas raste naša europska ili na početku cvatnje i suši obično u po- snopićima, na sjenovitom i zračnom rijeklom iz Sjeverne Amerike (velika mjestu. Osušena biljka usitnjava se i kanadska zlatnica) koje su se tako na dužinu od 5 - 10 mm i čuva u proširile te su i kod nas daleko češće višeslojnim papirnatim vrećama, od obične zlatnice. Opsežna istra- kartonskim kutijama ili staklenim živanja pokazala su da su sve bocama u suhom prostoru da ne napodjednako vrijedne i da nema neke vuče vlagu. U osušenoj biljnoj sastoosobite razlike u njihovu djelovanju. jini ne smije biti odrvenjelih dijelova Obična zlatnica, zlatošipka, jer u njima nema djelatnih ljekovitih štapika ili čelebigrana (Solidagovir- sastojaka. gaureaL.) je biljka visine do 1 m usZlatnica je izvrsna biljka za pravne, okrugle, uzdužno blago iz- različite urološke tegobe. Pomaže brazdane stabljike, u donjem dijelu kod upale bubrega i mokraćnog crveno ljubičaste boje, razgranjene mjehura, upale prostate, kamenaca samo u gornjem dijelu. Listovi su na u bubregu i mjehuru te reumatskih stabljici smješteni naizmjenično, oboljenja. Povoljno djeluju na rad dugi su do 8, a široki do 3 cm. Kra- jetre i žučnog mjehura, pospješuje jem ljeta na vrhu stabljike i ogranaka cirkulaciju i djelotvorno je sredstvo razvija se veći broj zlatno-žutih uterapiji bolesnih vena i kožnih cvjetnih glavica promjera 6 - 1O mm oboljenja. čineći rahli metličasti cvat. U ljekoČaj od zlatnice može se vite svrhe skuplja se vršni dio biljke pripremiti na dva načina. 2 čajne obična zlatnica i još dvije vrste

žlice suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dL kipuće vode, a nakon 1O - 15 minuta čaj procijediti i piti. Drugi način: istu količinu bilja staviti u 2,5 dL hladne vode, zagrijati do vrenja, maknuti s vatre i procijediti nakon 5 minuta. Piti 2 - 3 šalice čaja tijekom dana ili ga koristi za obloge ili kupke kod ekcema, lišaja, akni i gljivičnih oboljenja. Ako umjesto čaja radije pijete kapi, potrebno je 200 grama suhe biljke močiti 3 - 4 tjedna u litri 70 %-tnog alkohola uz povremeno miješanje. Procijeđenu tekućinu ču­ vati u tamnim bocama. 1O - 15 kapi piti 2 - 3 puta dnevno u malo vode ili čaja kod prethodno navedenih tegoba.

Ako 1 dL dobivene tinkture otopimo u 200 grama neslane svinjske masti, dobit ćemo izvrsnu mast za hemoroide i različita kožna oboljenja. ■

VAŠ LIJEČNIK

Nema nikakve sumnje u to da kompjuteri po uredima i stanovima čine mnoge radne operacije lakšima, ali to ne znači da oni automatski čine poslove ugodnijima ili zdravijima.

Zdravstveni problemi koji se povezuju s kompjuterima mogu se razvrstati u četiri velike grupe.

MOGULIKOMPJUTERI IZAZVATI ZDRAVSTVENE POTEŠKOĆE? Zračenje. Mjerenja zračenja iz kompjutera, obavljena u nekoliko navrata, pokazala su da je to zračenje znatno ispod današnjih standarda za profesionalna izlaganja. Na temelju današnjih postojećih dokaza može se reći kako nema rizika od zračenja iz kompjutera.

Vidne poteškoće. Ljudi koji

Mljekarski li,st 12/2007.

rade s kompjuterima češće se žale na neugodnosti ili poteškoće s vidom, nego drugi radnici na poslovima koji predstavljaju napor za oči. Više od polovice onih koji stalno rade s kompjuterima imaju očne tegobe, uglavnom nadražaje (crvenilo, suzenje ili osjećaj pijeska u očima), umor (umor ili bolovi u_

-----•

Dr. Ivo Be/an 55

VAŠ LIJEČNIK

, , ,

očima, može se javiti glavobolja, težina kapaka) ili poteškoće s fokusiranjem ili akomodacijom (zamućenja vida; poteškoće u gledanju bližih ili dalekih predmeta).

Ako kompjuteri stvaraju poteškoće vida znači da su nepropisno smješteni na radnom mjestu. Izvori svjetla obično su smješteni previsoko za rad, tako se osoba mora naprezati kako bi vidjela relativno taman ekran u svijetloj okolini. Također, sunčevo svjetlo ili loše smješten izvor svjetla uzrokuje blještanje na ekranu, što prisiljava očne mišiće da više rade kako bi kompenzirali neugodna područja blještavila.

Ako osoba mora većinu vremena gledati u ekran, osvjetljenje u prostoriji treba biti sasvim nisko. S druge strane, ako osoba uglavnom čita iz papira i unosi podatke u kompjuter, rasvjeta će vjerojatno trebati biti relativno svijetla. Netko čije oči moraju stalno putovati između ekrana i papira na stolu vjerojatno treba nisko postavljeno osvjetljenje s nešto jačim svjetlom usmjerenim na papir.

Zamračiti prozore ili izvor svjetla nije dobro rješenje za blještanje na ekranu. Filteri smješteni iznad ekrana mogu odstraniti blještanje, međutim, oni istovremeno smanjuju i kontrast i oštrinu slike. Ako se kompjuter ne može smjestiti u položaj gdje neće biti blještanja, možda će biti potrebno drukčije rasporediti izvore svjetla u prostoriji.

Mišićno-koštane

Budući

poteškoće.

da uz kompjuter nije potrebno puno "muvanja" okolo po prostorijama (u potrazi za raznim fasciklima, novim čistim papirom, gumicom za brisanje itd.) nema potrebe za sagibanjem i istezanjem

56

tijela, vrpoljenjem itd., što osobi šteti.

Dugotrajno sjedenje predstavlja napor za leđa i vrat, usporava krvnu cirkulaciju u nogama i, opće­ nito, smanjuje mišićni tonus. Kako bi se kompenzirala ta izrazito statična priroda posla na kompjuterima, preporučuju se česti prekidi rada radi više kretanja umjesto prenošenja šalice kave sa stola do ustiju.

Poteškoće u ramenu, vratu i leđima česte su kod onih koji rade za kompjuterima. Spomenuta nepokretnost, koja oslabljuje mišiće na tim dijelovima tijela, vjerojatno doprinosi takvim poteškoćama, međutim loš raspored na radnom mjestu također je važan faktor.

Tastatura kompjutera treba biti smještena relativno nisko, tako da se ruke i šake mogu držati pod ugodnim uglom. Ekran treba biti dovoljno visoko da ga se može lako vidjeti bez prekomjernog svijanja vrata. Stolac treba biti ugodno tapeciran, potpuno prilagodljiv i dizajniran kako bi pružio čvrst oslonac za donji dio leđa, križa.

Idealno bi bilo kad bi osoba koja radi za kompjuterom i sama sudjelovala u izradi nacrta za stolac.

Stres na poslu. Iako većina osoba koje rade s kompjuterom drži da njihov posao ima svojstva u kojima se može uživati, ipak preko 75 posto njih u isto vrijeme ima fizičke ili druge tegobe koje su povezane sa stresom, a koji se može pripisati radu na kompjuterima.

Učestalost takvih tegoba je veća nego u bilo kojoj drugoj radnoj situaciji. Izgleda, međutim, da sami kompjuteri nisu odgovorni za to.

Prije će biti da su tegobe u svezi sa stresom temeljene na manjkavom planiranju.

Među tim češćim problemima planiranja su:

1. Često puta osoba je stavljena na rad s kompjuterom, a da joj nije pružen dovoljno kvalitetan trening. Kada ljudi nedovoljno upotrebljavaju aparaturu, lako postaju frustrirani.

2. Obim poslova, tj. radni zadaci, veoma se često određuju prema sposobnostima i kapacitetu aparature, a rjeđe prema sposobnosti samog operatera. Činjenica da jedan kompjuter može u minuti obraditi milijun dijelova jedne informacije, ne znači da je i ljudska sposobnost porasla razmjerno tome.

3. Kad su kompjuteri uvedeni u svakodnevni rad, obim poslova na mnogim radnim mjestima je reduciran, a posao je postao monotoniji. Osoba koja radi s kompjuterom može biti više izolirana od svojih kolega. Kad se kvaliteta posla svede na ovu razinu, onda trpe i djelatnik i poslodavac.

Zaključak. Kompjuter nije samo još jedan dodatni u nizu aparata u uredu. On mijenja prirodu posla kojega ljudi obavljaju. Većina potencijalnih zdravstvenih problema uzrokovanih računalom vjerojatno se može spriječiti dobrim planiranjem pri čemu su uzete u obzir i potrebe operatera. Možda će osvjetljenje i namještaj na radnom mjestu trebati drukčije rasporediti ili drukčije izvesti kako bi se spriječio napor očiju i neugodnosti zbog položaja tijela. Osobe trebaju češće prekinuti posao kako bi mogle malo prohodati, raditi promjenjivim tempom i zadovoljiti zahtjeve koji će se postaviti na osnovi ljudskog kapaciteta, a ne onog kompjuters kog. Dakle, postoji mnogo mogućnosti kako bi se izbjeglo da postanete "kompjuterski slučaj". ■

Mljekarski li.st 12/2007.

MP..«NM

~ .~

PIONEER„ PIONEER SJEME d.o.o.,Ćulinećka c. 2b/2,10040ZAGREB, Tel.:012958000,http://www.pioneer.com/ A

cuPoNTcoMPANY

® Zaštitniznak registriranili primjenjenu državamasvijetaod strane: PIONEERHi - Bred International.Ine.,Des Moines, lowa, L

~

~~ af;Jw ~-~ ~ u200JJ. ..--