Mljekarski list 11-2007

(HMU

ISSN

Cijene inputa rastu, cijena mlijeka ista_

_____ 2

IZ HSC-a Održan 27. kongres udruženja uzgajivača simentalskog goveda ____________

7

IZLOŽBE Izložba "100 godina uzgoja simentalca u _ ____

10

2007

ČITATELJI PITAJU - UREDNIŠTVO ODGOVARA ________ REPORTAŽA Utjecaj pašnog stočarenja na biološku raznolikost Mokrog polja ________

34

OVČARSTVO I KOZARSTVO Rogovi koza i proizvodnja mlijeka _

38

32

VETERINARSTVO

OTVORENA NOVA FARMA Nova farma simentalca obitelji Burek ___

12

Njega kože mliječnih životinja __

_40

_

ZORA VLJE STADA ___

14

__

18

IZ SLKM-a Kvaliteta hrvatskog mlijeka danas

43 • STUDENI

simentalca u Hrvatskoj

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

AGROMETEOROLOGIJA Agrometeorološko ljeto 2007.

• GODINA

Naslovnica: Sigurna je budućnost uzgoja

SADRŽAJ

Hrvatskoj"__

0351-9104

TRŽIŠTE STOKE

MALA ŠKOLA HRANIDBE Kako povećati ekonomičnost, rentabilnost i profitabilnost u proizvodnji mlijeka? ___ .

IZ UREDNIŠTVA Plus 5 za Dukat ___ 4. dan sira Koprivničko-križevačke županije

Programi kontrole i praćenja zdravlja visokoproduktivnih mliječnih krava u tranzicijskom razdoblju __ ---- ______

________

Tržište stoke.·----

23

46

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka

28 51

_42

____

OBITELJ I DOM ______

-·------

IN MEMORIAM - . __

--

---

48 54

- --- 56

SAJAM SIRA---------------------------Dragi čitatelji Mljekarskog lista, Peti gospodarski sajam -SJ\JJ\M SIRAoclržat će se 1O. i 11. studenoga 2007. godine u Školsko-sportskoj dvorani u Grubišnom Polju. Na Sajmu će biti održano ocjenjivanje i degustacija sireva. stručni skupovi i prezentacije novih proizvoda. Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju ovom dogac1aju. Sajam će 1O. studenoga od 9,00 sati biti otvoren za posjetitelje, a svečano otvorenje Sajma je u 11,00 sati. ■

Orp;anizatori Sajma

Poštovani čitatelji---------------u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: ČITJ\TELJI PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, nejasnoća ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi ćemo putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na \'aše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostupni za vas, dragi čitatelji. Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fox: 014875848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

Najljepše vas molimo da surađujete s nama. jer jedino tć1ko ćemo na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju cla s najboljom ekipom suradnika uspijemo clati odgovore na najzahtjevnija pitanja struke. ■ Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Čičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, mr. se. Goran Klš,

mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Arnelija Šipak, dipl. ing., rpr. se. lgor štoković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Nada Člčmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

CIJENEINPUTARASTU, CIJENAMLIJEKAISTA kolikomožebitigore,a daipaknebudetolikološe?

- Prof dr. se. Zoran Grgić ----------------Proizvođači su se žalili na takva

kretanja uvjetovana sušnom godinom i ·kretanjima na europskom tržištu i tražili 30 %povećanja proizvođačko-prodajnih cijena kod nas.

U proteklih mjesec dana ništa se bitno nije promijenilo. Iz medija poslovično patetični glas reportera o katastrofalnom stanju našeg mljekarstva, pogotovo iz jednog područja u kojem je do sada bilo bitno samo ne zaboraviti posijati na vrijeme. Slično je i s naslovima u novinama. Posljednje što se moglo čuti je da poticaji za mlijeko, doduše, ne izostaju, ali kasne 90 dana. To je previše čekanja i većim proizvođa­ čima koji su mahom u velikim kreditnim zaduženjima, pa im svako izostajanje primitaka narušava likvidnost poslovanja. Stalno ponavljam, pa ću još jednom. Sedam godina debelih krava kad smo imali nerealno visoku proizvođačko-prodajnu cijenu mlijeka i agrarnu politiku prilagođenu malim proizvođačima je nepovratna iza nas, a tko se nije pripremio kako treba (povećao stado i muznost po kravi), sljedećih sedam će mu biti puno lošijih nego što je ova, sušna. I je li vani tako bolje nego kod nas, kad se govori o proizvodnji mlijeka i proizvođači­ ma? Je li kod nas zaista tako loše?

Kao i obično, u traženju odgovora kombiniram različite izvore.

Razgovaram s kolegama, skidam podatke s interneta i pitam same proizvođače.

2

Kako je to u Europi?

Najprije o poticajima za mlijeko. Prošle godine, negdje u ovo vrijeme, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge posjetili smo proizvođače mlijeka u Sloveniji. Već sam napisao da me se dojmila izjava jednog od proizvođača mlijeka.

Nova farma. Nešto manje od 90 grla.

Relativno skuplja po ulaganjima od naših sličnih primjera. Visoka proizvodnja. Na upit o poticajima, proizvođač odgovara kako je relativno zadovoljan s njima. Činjenica je da mu kasne već 6 - 7 mjeseci, ali ne brine se on. Doći će kad-tad,jer je to zakonom regulirano. On svoju tekuću likvidnost (sposobnost plaćanja kratkoročnih obveza) rješava visokom proizvodnjom po grlu, za što mjesečno dobiva osnovnu cijenu

U prošlom broju Mljekarskog lista pisano je o svijetlim primjerima u odnosu na emu situaciju porasta cijena stočne hrane, uz istu ili smanjenu proizvođačko­ prodajnu cijenu mlijeka.

za mlijeko i dio poticaja.Jednostavno! Kao i u američkim primjerima. U stilu, ne možete vi meni tako nisku cijenu ponuditi koliko sam ja spreman dobro iskoristiti genetski potencijal mojih krava i potencijal mojih oranica, livada i pašnjaka. Umjesto obratno, što je često slučaj kod nas. Mislim na onu poznatu, nikad ti mene ne možeš toliko malo platiti koliko ja malo mogu raditi. Kod nas su prije sve pogreške u držanju krava i proizvodnji stočne hrane "plaćale" visoke cijene mlijeka. Toga nema više. Ne prodaje se sve što je bijelo po istoj cijeni, cijene su na razini europskih, a proizvođači plaćaju i dio troškova sabiranja mlijeka i troškove njegove kontrole.

Prema posljednjim informacijama u kolovozu su prosječne

Grafikon1: Mjesečno kretanjecijenamlijekau EU (prosjek) 3,00 -,-------------------------,

2,50 +--------------i 2,00

1,94

1,50 1,00

0,50 0,00 +-.__._,_ ......... __,_-,-..,__..._.,......__.--r_._-'-...-.1.-"'--r~-'--,--'---'--.,......L---'-{

~J' o+(}>~ "'~# ~:t-'<I>~ .:Jf~ f:fJ<f~ ~#d, • za rujan i listopad procjena pmna aukcijskim cijenama

Mljekarskilist 11/2007.

EKONOMIKA cijene mlijeka u Europi bile 33,55 €/100 kg mlijeka (ili okvirna 2,46 kn/litra). To je povećanje od 5,08 €/100kg (17,8 %) u odnosu na kolovoz prošle godine. Pritom postoje značajna odstupanja između pojedinih zemalja i mljekara unutar samih zemalja (izvor: http://www.mdcdatum.org.uk/ MilkPrices/eumilkprices.html).

Najviše cijene mlijeka u EU zabilježene su u Nizozemskoj. Tako su između srpnja i kolovoza proizvođačka-prodajne cijene povećane između 20,2 %i 30,7 %,na razinu od 6, 11 do 8,22 €/100 kg (sad je otkupna cijena od 2,38 do 2,58 kn/litra). Za pravu usporedbu treba reći da se radi o promjeni otkupnih cijena za mlijeko s povecamm zahtjevom kvalitete u tih mjesec dana. Treba istaknuti, ova cijena mlijeka se odnosi na proizvođače

koji proizvode mlijeko s 4,2 % mli-

POLJOPRIVREDE

rad), ali zanimljivo da se uz "mrkvu",

ječne masti, 3,4 %bjelančevina, ma-

povećanje proizvođačka-prodajnih

nje od 249 999 somatskih stanica i predaju mlijeko u količini od 500 000 litara godišnje. Takvu cijenu gube oni koji suje imali još prošli mjesec kad je granica bila 350 000 litara isporučenog mlijeka godišnje.

Pa, kad se već uspoređujemo, uspoređujmo se do kraja. Da sad ne stavljam podatak koliko prosječno po staji i po kravi proizvode u tim zemljama. A kakav je naš prosjek?

Cijene mlijeka se u rujnu i listopadu prema preliminarnim podacima stabiliziraju na razm1 kolovoza. Korekcija u zadnja tri mjeseca je posljedica povećanja kriterija kvalitete mlijeka i porasta potražnje na svjetskom tržištu. U toj su korekciji naravno sadržani i povećani troškovi inputa (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva, energija,

cijena, dala i "batina", odnosno postrožili su se kriteriji kvalitete i kvote isporučenog mlijeka.

Kad se govori o ekonomici mlijeka u EUtreba istaknuti da samo prvih 1O % proizvođača koji prosječno proizvode preko 7 100 litara mlijeka po grlu imaju maržu profita (odnos prihoda i promjenjivih troškova - materijal, rad i energija) između 20 i 30 %,dok posljednjih 1O% s proizvodnjom nešto većom od 5 200 litara ostvaruju gubitke od 1O do 15 %. Proizvodnja mlijeka nije vani već dugo ekstra profitabilna proizvodnja, nego samo isplativa i samo vrlo dobrim proizvođačima.

Kakoje u nas?

U usporedbama ostajem kao u prošlom broju na farmama iz općine Bebrina. Dobar dio proračuna koje

Tablica 1: Pregledmjesečnih cijenapo zemljama i mljekarskimindustrijama (zemljeEU i prosjekza Novi Zeland i SAD) Mliekarskaindustriia Belgomilk(Milcobel) HumanaMilch Union Nordmilch Arla Foods Denmark Hameenlinnan.O. BongrainCLE Danone Lactalis Sodiaal Arla Foods UK First Milk Glanbia Kerry Campina FrieslandCoberco DairvFoods Arla Foods Sweden Prosjek

Država Belgija Njemačka Njemačka

Danska Finska Francuska Francuska Francuska Francuska Velika Britanija Velika Britaniia Irska Irska Nizozemska Nizozemska Švedska Novi Zeland SAD

Mljekarski {u;t 11/2007.

veliača

29,03 27,68 26,84 27,63 32 67 30,01 30,63 30,39 27,74

ožuiak '.?8,51 27,68 26,84 27,65 29,67 29,12 29,39 28,62 27 26

travani 28,51 27,68 26,84 27,63 28,96 26,47 26,26 26,21 24 04

svibani 30,08 27,67 26,84 27,64 29,76 26,71 26,46 26,41 2427

lioani 32 71 30,65 28,82 27,66 29,76 26,86 26,75 26,36 26,73

sroani 30,97 29,32 28,64 28,86 26,50 29,14 30,29 29,00 28,25

kolovoz 38,48 35,60 35,75 29,35 35.78 31,79 33.97 31,21 33,87

25,24

24,79

25,04

24,96

25,75

26,27

30,83

24.73 29,99 25,55 26,07

23.76 25,11 25,55 25,17

22,48 27,4 27,85 25,59

21,8 29,25 29,34 25,59

22,31 32,34 31,83 26,34

24,69 30,91 29.38 29,71

26,96 36,63 36 31 36,39

26,75 27,7 28,04 16,74 26,56

24,45 27,37 26.93 16,66 27,82

24,68 27,54 2645 17,99 29,03

24 68 27,65 26.88 17,95 31,8

25.83 27,27 27,98 23,72 36,66

29.41 29,00 28,77 18,38 25,65

34,97 28 95 33,36 25,92 35,59

3

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

objavljujem u člancima ovdje su iz konkretnih gospodarstava iz naselja Zbjega, Šumeća, Banovaca i Bebrine, gdje češće dolazim snimiti dobro i loše u našem mljekarstvu. Ovaj puta nova farma obitelji Boić iz Banovaca.

Farma ove obitelji bit će sigurno još koji puta prikazana u razmataranju ekonomske problematike mljekarske proizvodnj~ zbog više razloga.

Jedan od važnijih je što će, kako planiraju, upravljanje farmom po skorom završetku studiranja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu preuzeti kći obitelji Boić - Katarina.

Otac Mato, koji iako mlad relativno dugo vodi farmu, zainteresiran je za organizaciju i proizvodnju stočne hrane na 50-ak hektara oranica, a kći bi preuzela brigu o držanju i njezi krava. Farmu sam obišao ove godine u kolovozu, kad su supružnici Boić bili na kratkom zasluženom ljetnom odmoru, a buduća agronomka je uz dva pomoćna radnika vodila brigu o farmi. Sve se rjeđe mogu sresti studenti koji su oduševljeni svojim izborom i namjeravaju se vratiti kući i raditi u struci. Na prostoru ovih 4 sela za sada ih je troje samo na našem fakultetu. I svih troje potječu iz obitelji koje se bave proizvodnjom mlijeka. Više nego dobra osnova za održanje konkurentnosti buduće proizvodnje znanjem i usvajanjem novih tehnologija, što opet ne ide bez znanja.

O tradiciji proizvodnje obitelji Boić. Pamtim još kao dječak da su imali najviše krava u selu. Tamo još 50-ih godina desetak su simentalki redovito vodili na napasivanje, a mogu se sjetiti seoskih priča kad se s poštovanjem govorilo o nečemu novom za tadašnje prilike u malom slavonskom selu, kada su 1977. godine podigli suvremenu staju za, u ono vrijeme, veliko stado od 25 grla. Gospodin Mato nastavlja

4

Nova farma obiteljiBoić iz Banovaca(Brodsko-posavska županija)

Detalj farme- kraveprije hranidbe tradiciju podizanjem nove farme izvan sela. Kapacitet je 60 grla, ukupna ulaganja 2,8 milijuna kuna.

Korišten je kredit programa Operativnog razvoja. Farma posluje skoro godinu dana. Prosječna proizvodnja po kravi je oko 6 100 litara

(prosječno

se muze 47 krava), a ciljana godišnja proizvodnja je sada oko 276 tisuća litara.

Prosječna prodajna cijena mlijeka je oko 3,30 kuna (s premijom mljekare je osnovna cijena bez državne premije 2,30 kuna, od

A4ljeknrski/i.,;t 11;2007.

Zavrtnica17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

sljedećeg mjeseca se očekuje porast

premije od mljekare za 15 lipa po litri). Sveukupni troškovi proizvodnje su 2,76 kn/litra mlijeka, a bruto marža ili financijski rezultat farme, koji se dobije oduzimanjem troškova materijala, energije i rada od prihoda, su za farmu 426 800 kuna ili 1,55 kn/litra. Bruto marža je vrlo visokih 46,86 %, a neto marža 0,51 kn po litri ili 15,57% od prihoda. U usporedbi s EUprimjerima (po razini muznosti) radi se o vrlo dobrom financijskom rezultatu. Gospodarstvo u svom poslovanju i tijekom ove sušne godine nije ugroženo u financijskoj stabilnosti.

Gospodarstvo Boić će od sljedeće godine početi otplaćivati kredit za farmu. Prosječne obveze su oko 269.500 kuna ili 0,98 kn po litri mlijeka, što je 29,59 % prihoda za mlijeko. U tim uvjetima bruto marža je 0,57 kn po litri mlijeka ili 17,27 % od prihoda za mlijeko. Još uvijek pozitivno. Ako se računaju svi troškovi poslovanja u vrijeme otplate kredita, farma je prema sadašnjim odnosima u gubitku 0,46 kn po litri mlijeka ili 127.700 kuna. Očekivani porast cijene mlijeka za premiju je 41.400 kn (276 000 lit. x O,15 kn), što znači da ostaje neto gubitak od 86.300 kuna. Bit će potrebno s istom bilancom i kalkulacijom proizvodnje stočne hrane (ove godine je zabilježen veliki gubitak prinosa, a tek 1O- 15 %manji troškovi sabiranja ljetine) postići prosječnu muznost od 6 700 do 7 000 litara po kravi.

Nije neostvarivo, iako nije ni tako jednostavno. Ova donja granica od 6 700 vrijedi za uvjete očekivanog porasta cijene mlijeka za O,15 dodatnih kn/litri premije otkupljivača.

Koliko je izgubljeno ovogodišnjom sušom vidljivo je iz tablice

6

Tablica2: Kalkulacija proizvodnjemlijeka Prihodi Troškovi Promjenjivitroškovi Kupljenahrana Vlastitahrana Ostalipromjenjivitroškovi Stalnitroškovi Brutomarža(financijskirezultat) Netomarža(dohodak) Obvezepo kreditu(prosiek) Brutomaržas kreditom Netomaržas kreditom

Iznoskn 910.800 769.000 484.000 184.000 225.000 75.000 285.000 426.800 141.800 269.500 157.300 -127.700

Knpo litri 3,30 2,79 1,75 0,67 0,82 0,27 1,03 1,55 0,51 0,98 0,57 -0,46

Udiou prihodu% 10000 84,43 53,14 20,20 24,70 8,23 31,29 46,86 15,57 29,59 17,27 -14,02

Tablica3: Okvirni proračun gubitka u proizvodnjistočne hrane2007.

Prosječni Prinos2007. Izgubljeni prinos,tona ha prinos,tona tona Djetelina 6,5 15 7,5 15,0 143,0 DTS 13 23,0 12,0 Kukuruznasilaža 20 25,0 400,0 45,0 Ljulj 2 4,0 11,0 9,5 UKUPNO 50

Izgubljeni trošak,kn 49.400 28.487 61.111 3.789 142.788

3. Bilanca hrane na farmi određena razmatranju, ne i u proizvodnji ove je prosječnom proizvodnjom na 50 farme. U kalkulaciju će se pri nabavi ha površine. Ove godine je izgublje- 70 - 80 tona kompletne smjese za ni trošak mjeren postotkom izgub- muzne krave uračunati porast cijene ljenog prinosa za koji je bez učinka s oko 2, 17 na 2,30 kn po kilogramu. potrošeno oko 142.800 kuna. Radi A i za neki postotak će se sigurno se o troškovima koji pokrivaju gubi- podići trošak sjemena i mineralnog tak neto marže iz tablice 2, što znači gnojiva.

U planiranju i provedbi proizda gospodarstvo u normalnim prilikama, bez većih problema, poslova- vodnje stočne hrane za sljedeću njem pokriva sve troškove, pa i tro- proizvodnu godinu farma Boić, zbog financijskih obveza, neće imati škove kredita.

Nedavni razgovor s gospodi- mogućnosti amortiziranja utjecaja nom Matom potvrđuje mi da su loše godine, pa će se o svemu očeki­ gubitci u bilanci stočne hrane ove vanom i neočekivanom u našim uvgodine najviše određeni sušnom jetima morati voditi računa već sada, odmah po skidanju ovogodišnje godinom, ali je za dio gubitaka ljetine. Ne sumnjam da će, poučeni odgovorna i neefikasna organizacija u pokušaju promjene uobičajnog ovogodišnjom situacijom a naoružakrmnog slijeda na njegovoj farmi. ni znanjem, iskustvom i dobro tehniNažalost nije se na vrijeme ušlo u čki opremljeni, biti za to potpuno sjetvu stočnog graška, a zasijavanje spremni. U tome se i razlikuju oni ljulja još će neko vrijeme biti na vrlo dobri od onih manje dobrih. ■

Ml.fekarskili.st 11/2007.

IZ HSC-a

ODRŽAN 27.KONGRES UDRUŽENJA UZGAJIVAČA SIMENTALSKOG GOVEDA

Kongres je održan u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Grada Zagreba,

Zagreb,29.09.-3.

Sjednica Izvršnog odbora Udruženja održana je u hotelu "Antunović" na kojoj su, osim predstavnika zemalja članica (Austrija, Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska, Italija, Poljska, Švicarska, Švedska, Velika Britanija, Slovenija, Srbija, Francuska, Rumunjska, Hrvatska); bili predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Rusije i Turske.

Skupštinu je otvorio i vodio gospodin Richard Pichler, a pozdravni govor održao je hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoia gospodarstva gospodin Petar Cobanković.

Nakon izvješća predsjednika o radu u proteklom mandatu, uslijedila su izvješća glavnog tajnika gospodina Rohrmosera, te radnih grupa. Potvrđene su redovne izmjene u Izvršnom odboru Udruženja. Ove je godine istekao četverogodišnji mandat dosadašnjem predsjedniku g. Pichleru, pa je ova Skupština bila i izborna. Za predsjednika Europskog udruženja izabran je gospodin Josef Kučera iz Češke, a izglasana je da se sljedeća Generalna skupština 2009. godine održi u Mađarskoj.

Prihvaćena je izvješće sa sastanka Izvršnog odbora održanog u Besanconu (Francuska) u svibnju 2006. godine, te su predsjednik i tajnik Udruženja iznijeli svoja izvješća vezana uz rad Udruženja.

Izloženi su prijedlozi za počasne nagrade koje je trebalo dodijeliti u vrijeme održavanja Generalne skupštine sljedeći dan. Pripremljeni su prijedlozi za održavanje sijede-

M{jekarski list 11/2007.

10.2007.

ćeg sastanka Izvršnog odbora, a kao domaćini prijavljeni su Poljaci.

Prikupljene su prijave za održavanje 28. kongresa za čiju su se organizaciju prijavili predstavnici Italije i Mađarske. Na sjednici je prikazan izvještaj radnih grupa udruženja.

Radna grupa za ocjenu vanjštine naglasila je važnost oblika vimena krava, te da će u budućnosti vjerojatno još neke linearne ocjene vimena ući u standardno ocjenjivanje vanjštine. Izvješće je prikazaoJ. Tanzler.

Razgovaralo se o Euro-testu bikova, te o budućnosti ovog testa. O testu na nasljedne pogreške (arachnomelia) te rezultate istraživanja iznio je B. Luntz iz LKVGrub, a govorio je i o načinu obilježavanja u pedigreu životinja koje nose ovaj gen. O razvoju genomike i genomskih analiza, te njihovoj primjeni u selekciji kratko je izvijestio g. J. Tanzler.

Najviše zanimanja izazvalo je zajedničko postavljanje standarda čiste pasmine simentalca, te uvjeti upisa grla u pojedini odjeljak matičnih knjiga sukladno direktivama EU. U završnom dijelu sjednice zemlje promatrači predstavile su govedarstvo svoje zemlje, a dan je naglasak na simentalsku pasminu.

Svečani dio Skupštine bilo je dodjeljivanje počasnih nagrada zaslužnim članovima Europskog udruženja koje su dobili gospoda: Kreilinger (Njemačka), J6zsef Stefler (Mađarska), Drago Auslender (Hrvatska), Pavo Caput (Hrvatska) i Richard Pichler (Austrija).

Održana su četiri stručna izlaganja: 1) "Uzgoj simentalca u

-

Koprivničko-križevačke

županija i Hrvatske gospodarske komore.

VesnaBulić1 dipl. ing. -

Hrvatskoj" - dr. se. lvanJakopović, 2) "Simentalac • temelj za uspješnu proizvodnju junetine" - Franjo Poljak, dipl. ing., 3) "Simentalac - temelj za uspješnu proizvodnju junetine" - LD Ludwig Summer, Njemačka; 4) "Budućnost dvojnih svojstava simentalske pasmine" - DI Peter Sttickler, Austrija.

Mladi uzgajivači goveda u Bambino kupu U popodnevnim satima sudionici Kongresa posjetili su Zagrebački velesajam gdje je održan drugi Bambino kup u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra. Sudionici i natjecatelji bili su mladi uzgajivači u dobi od 5 do 18 godina. Sudjelovalo je 45 natjecatelja iz 6 županija: Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Brodsko-posavske. Svi mladi natjecatelji bili su odjeveni u narodnu nošnju kraja iz kojega dolaze.

Natjecatelji su bili podijeljeni u dvije skupine: limači · u dobi od 5 do 1O godina i juniori - u dobi od 1O i više godina. Kako bi prikazali i dio kulturne baštine, prije samog održavanja Kuea, nastupila je folklorna grupa iz Sestina, a svoje proizvode prikazali su i Zagrebački obrtnici u organizaciji Ureda za poljoprivredu Grada Zagreba.

Nevjerojatan je prizor bio u dvorani Zagrebačkog velesajma kada se pojavio velik broj limača i juniora s teladi različitog uzrasta.

Nitko nije mogao ni zamisliti takav predivan prizor. Odjednom su poče­ la stizati djeca sa svojom teladi i koloni nije bilo kraja. Mnoštvo djece

7

iz različitih krajeva Republike Hrvatske najbolje je predstavilo svoj kraj nošnjama, ali svakako i tradicijom uzgoja simentalca. Stoga su, gledajući taj nesvakidašnji prizor, sudionici Kongresa s velikim žarom bodrili mlade uzgajivače. U kategoriji "Limač" nagradu je osvojio Antonio Ferenčina, a u kategoriji 'Junior" Josip Kruhin.

U natjecateljskom dijelu programa natjecatelji su, zajedno s teletom, morali pretrčati stazu dugu 34 metra. Kad je otpočelo natjecanje, cijela se dvorana digla na noge i pljeskala. Trebalo je samo vidjeti najmanje natjecatelje - petogodišnjake u narodnim nošnjama kako se natječu, kako sa svojom teladi hrabro i ponosno prelaze stazu od početka do cilja. Nakon izlučnih Prizorsa Zagrebačkog velesajma- mladi uzgajivači utrka, u kategoriji Limač prva tri simentalskoggovedas teladi mjesta osvojili su Stiven Latinović, Josip Vodopija i Nikolina Špišić. U kategoriji Junior nagrade su osvojili pobrinuo da svi dobitnici nagrada bolje predstavljanje Hrvatske lvan Karavidović, Valentino Panić i dobiju pokale. omogućili su brojni sponzori kojima Martina lvšak.

Pomoć u organiziranju Kon- se Hrvatski stočarski centar zahvaHrvatski stočarski centar se gresa, prihvaćanju sudionika, te što ljuje. ■

1

r.~Delaval

VODEĆA SMOTVRTKA USVIJETU POPROIZVODNJI KOMPLETNE OPREME ZAFARME MUZNIH KRAVA. Nudimo vam: - izmuzišta - laktofrize - sisteme za izgnojavanje - krmne zabrane i 1ige-boksove 11

- kompjutorsku ishranu - ostalu stajsku opremu i sredstva za higijenu

11

Zastupnici za RH

telefon

KONTA d.o.o.

098 223 264 PRO-MIL d.o.o.

091 57 48 676 BELJE TOS d.o.o.

091 17 90 230 REBAH-AGRO d.o.o. 098 983 375

8

M{jekarski /i,st 11/2007.

IZLOŽBE

IZLOŽBA"100GODINA UZGOJA SIMENTALCA U HRVATSKOJ''

U sklopu 27. europskog kongresa Udruženja uzgajivača simentalskog goveda održana je izložba u Sv. I. Žabno pod motom: 100

godina uzgoja simentalca u Republici Hrvatskoj. Svi kongresnici i ostali posjetitelji mogli su, uz stočarsku izložbu, vidjeti i povijesne dokumente, slike i stare matične knjige.

SVETI IVAN ŽABNO, 2.LISTOPADA 2007.

-

Vesna Bulić, dipl. ing.---------------------------

Izložbena grla ocjenjivala je komisija u sljedećem sastavu: prof. dr. se. Pavo Caput, ing. Richard Pichler, prof. dr. se. Hugo Valentin i dr. se. Georg Rohrmoser, a predstavljeno je ukupno 47 grla simentalske pasmine. Plakete HSC-a uručene su vlasnicima prvonagrađenih, drugonagrađenih i trećenagrađenih grla po kolekcijama, uzgajivačima - vlasnicima četiri krave sa životnom proizvodnjom i za kravu sa stogodišnjim porijeklom, a uručene su diplome uzgajivačima prvotelki u kolekcijama po biku: Mak HB 7394 i Elba HB 7427 za sudjelovanje na Izložbi.

Prvonagrađena grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: • u kolekciji steonih junica: grlo SENA žb HR 2100904965; maksimalna mliječnost majke u četvrtoj laktaciji iznosila je 5 863 kg mlijeka s 4,3 % mliječne masti i 3,3 % bjelančevina. Uzgajatelju Nikoli Mihajlic iz Sv. I. Žabno uručeno je zvono iz Švicarske.

• u kolekciji ostalih krava: CICIBEIA žb HR 0006025559, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 6 041 kg mlijeka s 3,5 %mliječne masti i 3,3 %bjelanče­ vina. Uzgajatelju lvanu Tadeju iz Sv. I. Žabno uručeno je i zvono iz Austrije.

• za kravu RALLEžb HR007206231 O

10

Nikoli Mihajlic zvonoza najboljusteonujunicu

Prva nagradaza najboljuu kolekcijiostalihkrava pripalaje vlasniku /vanu Tadeju Ml_jekarskilist 11/2007.

IZLOŽBE sa životnom proizvodnjom preko 50 000 kg mlijeka i deset teladi, predstavnik iz Slovačke uručio je plaketu HSC-a i zvono Tomislavu Bukalu.

• u kolekciji bikovskih majki najbolja je bila krava MERI žb HR0006072136 s maksimalnom drugom laktacijom od 7 146 kg mlijeka s 4, 1 %mliječn~ masti i 3,4 %bjelančevina. Uzgajatelju lvanu Čurdiji iz Rumenjaka zvono je uručio pomoćnik ministra MPŠVG gosp. Stjepan Mikolčić i ravnatelj HSC-a Franjo Poljak, te zvono predstavnik iz Njemačke.

Nakon održane stočarske izložbe sudionici Kongresa posjetili su dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva: Burek i Beštek.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gospodina Bešteka iz Cirkvene ima dugogodišnju tradiciju uzgoja simentalca kroz četiri generacije. U 2006. godini izgrađena je nova staja sa slobodnim držanjem za 50 krava. Prosječna proizvodnja mlijeka u 2006. g. bila je 6 195 kg mlijeka s 4,2 % m. m. i 3,4 %bjelančevina. Na farmi gospodina Bešteka uzgojena su tri bika te isporučena Centru za umjetno osjemenjivanje.

Važno je napomenuti da je gospodarstvo obitelji Beštek dugi niz godina dobitnik brojnih nagrada s održanih stočarskih izložbi što svakako govori o dugoj tradiciji i izvrsnoj kvaliteti uzgoja na ovom gospodarstvu. Plaketu HSC-a gospođi Mariji Beštek uručio je pomoćnik ministra MPŠVG gospodin Stjepan Mikolčić, dipl. ing.

U srijedu, 03. listopada 2007. godine, sudionici Kongresa posjetili su dvije farme: farmu Jelas d.o.o. u Hrvatskoj Dubici (osnovana djelatnost je tov junadi i ekološka proizvodnja u sustavu krava-tele), te farmu tovne junadi "Kula" u Kuli koja djeluje u sastavu Kutjeva d.d. ■

Mljekarski list 11/2007.

TomislavuBuka/u nagradaza kravu sa životnomproizvodnjom

Ivanu Čurdiji nagradaza najboljukravu - bikovskumajku

Slika za dugosjećanje - sudionici27. kongresaEuropskogudruženja uzgajivača simentalskoggovedaispredjedinstvenogspomenika "Marvogojcu" u centruSv. lvana Žabnog 11

OTVORENA

NOVA FARMA

NOVA FARMA SIMENTALCA OBITELJI BU REK -Iz

V

Uredništva---------------

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Josipa Bureka iz Mostara bavi se proizvodnjom mlijeka i uzgojem rasplodnog podmlatka simentalske pasmine. Trenutno je u staji osamdeset krava i sedamdeset junica.

Prosječna proizvodnja mlijeka u 2006. g. bila je 6 525 kg mlijeka s 4,2 %mliječne masti i 3,3 % proteina. Članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Burek pohvaljeni su za kvalitetan rad i dobru suradnju sa stručnim službama Ministarstva. Plaketu HSCa gospodinu Josipu Burek uručila je pomoćnica ravnatelja HSC-a dr. se.

Maja Dražić.

Povoljne otkupne cijene mlijeka i redovan mjesečni prihod dokaz je da mliječno gospodarstvo predstavlja jednu od najisplativijih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj. Unatoč tomu, hrvatski proizvođači mlijeka još uvijek ne proizvode dovoljne količine mlijeka, već se mlijeko uvozi kao sirovina ili gotov proizvod. S obzirom da je stanje govedarske proizvodnje u Hrvatskoj nezadovoljavajuće (gospodarstva su siromašna zemljištem i kapitalom, a proizvodnju karakterizira nedostatan broj krava), potrebno je graditi nove suvremene mliječne farme.

Izgradnja nove staje Nakon dugogodišnjeg bavljenja poljoprivredom i radi daljnjeg razvoja proizvodnje mlijeka kojem je težila obitelj Burek, neophodne su bile daljnje investicije u izgradnju

12

U sklopu održavanja 27. europskog kongresa udruženja uzgajivača goveda simentalske pasmine svečano je otvorena nova staja muznih krava simentalske pasmine goveda.

Farmu je 2. listopada 2007. otvorio_ministar poljoprivrede, sumarstva I vodnoga gospodarstva Petar Čobanković.

suvremenog objekta za smještaj ja oko 160 grla goveda simentalske i muznih krava. Zbog nedostatka holstein pasmine te obrađuje preko vlastitih financijskih sredstava, 80 ha zemljišta. Emina je nakon gospodarstvo nije bilo u mogućno­ završetka studija, uz pomoć rodisti ući u takvu investiciju. Stoga je telja i zaručnika, započela proširipovoljan kredit Ministarstva poljo- vanje postojećeg gospodarstva privrede, šumarstva i vodnoga gos- kojega je sada upravitelj i nositelj. podarstva i HBOR-a u okviru proSvatko ima svoje zaduženje: grama kreditiranja razvoja govedar- Zlata je zadužena za mužnju, baka ske proizvodnje u RH, a uz suradnju Marica za hranjenje teladi, Danijel s Tvornicom sladoleda LEDOd.d. iz za hranjenje krava, a u međuvre­ Zagreba kao ugovornog otkuplji- menu obavlja s Josipom sve ratarske vača sirovog mlijeka OPG-a Burek, poslove vezane za proizvodnju omogućio obitelji da krene s stočne hrane. Marija je zaposlena u izgradnjom novog objekta. Izgrad- struci i radi na KBC-uRebro, a Ani je hjom i opremanjem nove farme primarna dužnost izvršavanje omogućeno je gospodarstvu kvali- fakultetskih obveza. U slobodno tetnije poslovanje, a osnovna vrijeme obitelji pružaju veliku ponamjena ulaganja bila je zasnivanje moć. OPG ima zaposlenog jednog farme koja pri punom iskorištenju radnika. kapaciteta može osigurati punu Josip Burek želi nastaviti tradiuposlenost radno aktivnih članova ciju uzgoja kvalitetnih goveda. Gogospodarstva i egzistenciju svim tovo sav dohodak ostvaren u poljočlanovima kućanstva. privredi ulagali su u kupovinu O obitelji Burek zemlje, strojeva i izgradnju gospoPočetkom 90-ih obitelj Burek darskih objekata. Investicijom u posvetila se proizvodnji mlijeka i izgradnju i opremanje staje za 70 rasplodnih grla. Josip, vlasnik OPG- krava ostvarena je namjera obitelji a, pohađao je stručne i praktične Burek da poveća poljoprivrednu tečajeve u organizaciji HSC-a te proizvodnju i vrijednost gospodarUdruge uzgajivača simentalskog stva, ukupni prihod i dohodak kao i goveda čiji je predsjednik za regiju porast životnog standarda obitelji. koju pokriva selekcijska služba u Izgradnja takve suvremene farme Vrbovcu i član je upravnog odbora zasigurno je utjecala i na unapreCroSim-a Hrvatske. Zajedno sa sup- đenje stočarske proizvodnje u tom rugom Zlatom, kćerima Eminom kraju kao i na nacionalnoj razini. (dipl. agroekonomist), Marijom Menadžment farme temelji se na (dipl. molekularni biolog) i Anom činjenici da je to tipična obiteljska (studentica 5. godine Agronomskog farma organizirana kao kompletna fakulteta) te zetom Danijelom uzga- proizvodna i uzgojna jedinica.

Mljekarski list 11/2007.

OTVORENA

NOVA FARMl

Tehnološki projekt je orgamztran vlastitom gospodarstvu.

Nakon • dugoročno rješenje pitanja zapo· tako da krave maksimalno izraža- izlučenja loših krava iz uzgoja, stenja članova obitelji, vaju svoj genetski potencijal, a pri početkom ove godine na farmi su • unapređenje stočarske proiztome njihovo zdravlje nije naruše- ukupno 62 krave u laktaciji, 6 u vodnje i stvaranje ogledne farme s najsuvremenijom opremom i no. Također, vodi se računa i o ade- suhostaju i 8 steonih junica. menadžmentom koji će biti kvatnom smještaju, njezi i postup- Također, na farmi je još 12 junica primjer suvremene stočarske cima s kravama te posebno o zaštiti koje će se tijekom godine pripustiti, proizvodnje u tom kraju, okoline.

7 komada ženske teladi i 6 muške Opis novoizgrađene staje teladi koja će biti prodana. U 2006. • povećanje poljoprivredne proizFarma je izgrađena i opremlje- godini proizveli su i prodali 217 229 vodnje i vrijednosti gospodarstva.

Razvojni planovi na tako da životinje drže na što litara mlijeka. U ožujku 2007. u Dosadašnji rezultati rada obiprirodniji način - tip slobodnog laktaciji su bile 62 krave koje su veza. Pri izgradnji vodili su računa o proizvele 42 078 litara mlijeka dnev- teljske farme Burek pokazali su uvjetima u kojima životinje neće biti no, što je otprilike 8 000 litara mli- izvrsne rezultate u količini proizvedenog mlijeka te u postizanju izložene nikakvim stresnim situa- jeka po kravi godišnje. ukupnih prihoda. Takvo poslovanje cijama. Staja je suvremeno opreStečene prednosti obitelji omogućuje daljnje investiranje u mljena, funkcionalna te osigurava Burek očituju se u: posjedovanju pomoćne objekte i opremu koja će visoku produktivnost rada. Unu- stručne radne snage s dugogodišomogućiti razvoj i još uspješniju trašnje uređenje objekta osiguralo njim iskustvom u poljoprivrednoj proizvodnju.

Stoga su stručnjaci je logičan tijek dnevnih operacija, a proizvodnji, ostvarenom značajnom Agrokora i tvornice LEDO d.d., pri tome nije narušeno normalno položaju na tržištu (dugogodišnja prateći proizvodnju farme Burek, ponašanje životinja. Ležaji za krave kooperacija s tvrtkom LEDOd.d.) te predložili daljnje ulaganje u izrađeni su od specijalne gume koja ostvarenim pozitivnim financijskim proizvodnju, proširenje stada, te kravi omogućuje udoban i topao rezultatima poslovanja. unapređenje genetskog potencijala Investicijom u izgradnju i ležaj za odmor i preživanje. stada, selekciju krava na veću lzmuzišteje riblja kost, 2 x 5 muznih opremanje suvremene staje obitelj mliječnost, osjemenjivanje krava mjesta, automatizirano s ugrađenim je ostvarila sljedeće ciljeve: najboljim bikovima, te uzgoj • povećanje količine i kvalitete senzorima za rano otkrivanje kvalitetnih junica za prodaju na proizvedenog mlijeka, mastitisa vimena. Proces proizvodtržištu. ■ nje je kompjuterski povezan (količina proizvedenog mlijeka s količinom smjese koju kravama u laktaciji automatski daju u hranilicama). U prostoru mljekare je laktofriz kapaciteta 2 500 litara sa sustavom za iskorištenje topline mlijeka i plina za zagrijavanje vode za pranje i druge namjene na farmi.

Sustav izmuzišta i laktofriza je povezan sustavom za neutralizaciju kiseline i lužine koju koriste pri pranju prije nego što otpadne vode puste u sabirnu jamu. Takvu vodu mogu odmah pustiti u kanalizaciju ili otpremiti na zemljane površine.

Početkom 2006. godine na farmi je bilo dvadesetak krava u laktaciji. Tijekom te iste godine kupljene su 33 steone junice iz uvoza, a 26 junica je uzgojeno na Ministar Čobanković imaoje čast svečano otvoritinovu farmu obiteljiBurek

Mljekarski list 11/2007.

13

AGROMETEOROLOGIJA

AGROMETEOROLOŠKO LJETO 2007. GODINE -

Mr. se. Dražen Kaučić -----------------

Upravo zato pokušat ćemo utvrditi neke od karakteristika vremena tijekom ljeta, a koje je utjecalo na rast livada i na konačni urod gotovo svih ratarskih kultura.

LIPANJ PIVih10 dana Već tijekom prvih deset dana lipnja biljke su doživjele tzv. "temperaturni šok". Maksimalna temperatura zraka je 1O. lipnja u istočnim dijelovima Hrvatske iznosila 30,0 °C (Osijek), a u sjeverozapadnim čak 30,6 °C (Sisak).

No, 1. lipnja minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u sjeverozapadnim dijelovima na 3,9 °C (Križevci), a u istočnim na samo 1,5 °C (Osijek). U tom su razdoblju u istočnim dijelovima Hrvatske izmjerene vrlo male količine kiše. U Osijeku je ukupno izmjereno 18 mm. Najmanje kiše izmjereno je u Istri i Dalmaciji.

U Pazinu izmjereno je ukupno izmjereno 8 mm, a u Zadru samo 0,6 mm. Najviše kiše palo je u Lici. U Gospićuje palo ukupno 59 mm.

Drugih deset dana U razdoblju od 1O.do 21. lipnja vrlo česte maksimalne temperature zraka bile su veće od 30,0 °C. Tako je u Osijeku i Sisku bilo ukupno 6 tzv. vrućih dana, tj. dana s maksimalnom temperaturom zraka većom 30,0 °C. U Osijeku je maksimalna temperatura zraka narasla do 33,5 °C, a u Sisku do 34, 1 °C. Vrijedno je istaknuti, kako je u sjeverozapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske bilo sve manje kiše. Naime, u 10 dana u Osijekuje palo ukupno 5 mm, dok u Bjelovaru nije pala niti jedna kap kiše. No, količine kiše su ponegdje u Istri i Dalmaciji bile obilne. U Kninuje izmjereno ukupno 72 mm, a u Pazinu 73 mm.

14

Posljednjih deset dana Od 21. do 26. lipnja maksimalna je temperatura zraka vrlo često prelazila 30,0 °C. U Zagrebu Maksimir njena je vrijednost narasla do 34,5 °C, a u Osijeku i do 36,0 °C. Biljke su se samo zatvaranjem puči mogle spasiti od pretjerane transpiracije. No, od 27. do 30. lipnja jutra su u sjevero-zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske bila svježa. Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla, tijekom tog razdoblja, spustila u Osijeku na 7,8 °C, a u Križevcima na 7,7 °C. Ukupno su izmjerene vrlo male količine kiše.

Samo tijekom 3 dana u Osijeku je izmjereno 10 mm, a tijekom 2 dana u Varaždinu 9 mm kiše. U Istri i Dalmaciji bilo je još manje kiše. U Splitu su ukupno izmjerena 2 mm, a u Puli tek O,1 mm.

Temperaturetla Tlo je na 5 cm dubine prema raspodjeli percentila bilo u cijeloj

Ljeto je prošlo, ali sjećanja su još uvijek svježa. Mnogi su stočari ovog ljeta bili nezadovoljni vremenom.

Otkosi sijena su u istočnim dijelovima Hrvatske bili vrlo loši. I urod kukuruza ove je godine manji.

Hrvatskoj u kategoriji "ekstremno toplo". Samo je na otoku Rabu bilo "vrlo toplo". Srednje mjesečne vrijednosti temperatura tla kretale su se kretale u istočnim dijelovima Hrvatske od 24,5 °C(Slavonski Brod) do 25,3 °C (Osijek), a u sjeverozapadnim od 24,5 °C (Križevci) do 26,0 °C (Sisak).

Vrijedno je istaknuti, da je srednja mjesečna temperatura tla na 5 cm dubine u Bjelovaru bila veća od prosječne višegodišnje vrijednosti za 5,8 °C. No, odstupanje od višegodišnje vrijednosti bilo je još veće u Dalmaciji. Na postaji u Zadru srednja mjesečna temperatura tla na toj dubini bila je veća od prosječne višegodišnje vrijednosti za 6,2 °C, a u Dubrovniku za 6,6 °C. Najmanja razlika u odnosu na višegodišnju

Posljedicesuše mogu biti katastrofalne Mljekarski list 11/2007.

AGROMETEOROLOGIJJ vrijednost je zabilježena u Poreču (2,6 °C) i Rabu (2,4 °C).

Osjetni porast temperature tla počeo je u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske 6. lipnja, a u istočnim dijelovima Hrvatske 7. lipnja. Tlo je na 5 cm dubine u Osijeku tijekom cijelog mjeseca, a u Križevcima od 2. lipnja, imalo srednju dnevnu temperaturu veću od 20,0 °C. Krajem mjeseca tlo je bilo najtoplije.

Srednja dnevna temperatura tla na 20 cm dubine narasla je u Osijeku do 26,5 °C, a u Križevcima do 27,7 °C. Međutim, na 5 cm dubine srednja je dnevna temperatura tla je u Osijeku iznosila 29,6 °C, a u Križevcima čak 30, 1 °C (21. lipnja).

Bilancavode u tlu Vrijedno je istaknuti, da je mjesečna bilanca vode u tlu bila negativna. Ona je u Varaždinu bila manja od prosječne višegodišnje vrijednosti (1961.-1990.) za 53 mm, a u Osijeku za 72 mm.

Bilanca vode u tlu bila je najmanja u posljednjih deset dana mjeseca. Ukupno se u razdoblju od 21. do 30. lipnja u Zagrebu gubilo 50 mm, u Slavonskom Brodu 52 mm, u Osijeku 53 mm, a u Varaždinu 58 mm vode. Efektivne je oborine bilo malo. U Zagrebu je palo ukupno 16 mm, u Osijeku 1Omm, a u Varaždinu samo 9 mm. Upravo zato, u tlu na lokaciji meteorološke postaje Varaždin, negativna dekadna bilanca vode u tlu tijekom treće dekade lipnja iznosi 49 mm.

SRPANJ

Pnri.hdeset dana Maksimalna je temperatura zraka narasla u Dalmaciji do 34,0 °C (Komiža), a u istočnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske do 34,6 °c (Slavonski Brod i Sisak). U Osijeku su zabilježena 3 dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30,0 °C, a u Zagrebu Maksi mir 4 takva dana. Najtoplije je bilo od 7. do 9. srpnja kad su biljke svakodnevno doživljavale "temperaturni šok". Minimalna se temperatura zraka, na 5 cm od tla, 6.

M(jekarski list 11/2007.

zapadnim dijelovima Hrvatske njem srpnja spustila u istočnim dijelovima Hrvatske na 7,4 °C (Slavonski Brod), su vrijednosti narasle do 36,3 °( a u sjeverozapadnim na samo 1, 1 °C (Sisak).

(Sisak). Kiša je u istočnim dijelovima U ovoj je dekadi također bile Hrvatske padala tijekom 3 dana. svježih jutara. Minimalna se tempe Ukupno izmjerene količine kretale ratura zraka spustila ispod 10,0 °C t su se od 20 mm do 26 mm. No, istočnim dijelovima Hrvatske ti najviše je kiše bilo u Lici, te u jekom 2, a u sjeverozapadnim tije sjeverozapadnim dijelovima kom 3 jutra. U sjeverozapadnim jf Hrvatske. U Krapini je 1O. srpnja dijelovima Hrvatske bilo najhladnijf izmjereno 36 mm, a u Ogulinu 55 31. srpnja. Toga se dana minimalne mm. temperatura zraka spustila i: Drugihdeset dana Bjelovaru na 3,2 °C, a u Križevcimc Maksimalna je temperatura na samo 2,5 °C. zraka narasla u Rijeci do 40,0 °c, a u U istočnim se dijelovimćl Kninu i do 40, 1 °C. No, vrlo vruće Hrvatske ukupno izmjerena količinćl bilo je i u ostalim dijelovima Hrvat- kiše kretala od 1 mm (Slavonski Brod ske. Maksimalna je temperatura i Daruvar) do 3 mm (Osijek i Gradište zraka narasla u sjeverozapadnim kod Županje), a u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske do 39, 1 °C od 2 mm (Sisak) do 47 mm (Sisak), a u istočnim do 39,5 °C (Varaždin). Kiše je bilo u Istri i (Osijek).

Dalmaciji. No, njene su količine, Najtoplije je bilo od 17. do 20. osobito u Dalmaciji bile vrlo male. srpnja. Maksimalna je temperatura Temperaturetla zraka svakodnevno u Zagrebu Tlo je prema raspodjeli percenMaksimir bila veća od 36,0 °C. U tila a 5 cm dubine bilo "vrlo toplo" u Slavonskom Brodu je svakodnevno okolici Daruvara, Varaždina i bila veća od 38,0 °C, a u Osijeku i od Križevaca, te u Lici i Gorskom kota39,0°C. ru. U ostalim dijelovima Hrvatske tlo U cijeloj Hrvatskoj kiša je je bilo u kategoriji "ekstremno padala samo od 11. do 12. srpnja, toplo". kad je ukupno izmjereno u Zagrebu Srednja mjesečna temperatura Maksimir 7 mm, u Križevcima 4 mm, tla na 5 cm dubine bila je veća od u Osijeku 3 mm, a u Daruvaru samo 2 prosječne višegodišnje vrijednosti u mm. U Dalmaciji su također Lici i Gorskom kotaru za 2,2 °C, u izmjerene ukupno vrlo male količine Istri za 3,2 °C, u istočnim i sjeverokiše,. No, u Dubrovniku, Hvaru, zapadnim dijelovima Hrvatske za Komiži i Lastovu nije pala niti kap 3,5 °C, a u Dalmaciji za 6,0 °C. kiše.

U 14 sati tlo se na 5 cm dubine

Posljednjihdeset dana

Najtoplije je bilo od 21. do 24. srpnja. Maksimalna temperatura zraka je svakodnevno u Zagrebu Maksimir bila veća od 34,0 °C, a u Osijeku veća od 36,0 °C. U Križevcima, Krapini i Zagrebu - Maksimir bilo je 6 dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30,0 °C, u Osijeku 7 dana , a u Slavonskom Brodu 8 dana.

Vrijednosti maksimalne temperature zraka narasle su u istočnim dijelovima Hrvatske i do 40,2 C (Gradište kod Županje). U sjevero-

tijekom prve dekade mjeseca zagrijalo u Lici i Gorskom kotaru do 31,4 °C (Gospić), u Istri do 35, 1 °C (Poreč), u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske do 38,0 °C (Sisak), u istočnim do 39,3 °C (Gradište kod Županje), a u Dalmaciji do 43,6 °C (Dubrovnik). Tijekom druge dekade mjeseca tlo je bilo još toplije. U 14 sati se zagrijalo u Sisku do 44,4 °C, a u Splitu čak do 50,0 °C. U posljednjoj dekadi mjeseca tlo se na 5 cm dubine zagrijalo u Splitu do 50,0 °c, u Zagrebu - Maksimir do 39,6 °C, a u Osijeku do 47,4 °C.

15

AGROMETEOROLOGIJA Osjetni porast temperature tla je u istočnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske 11. srpnja. Srednja dnevna temperatura tla na 5 i 20 cm dubine bila je svakodnevno veća od 20,0 °C. Bilancavode Tijekom ovog mjeseca efektivne je oborine bilo najviše u prvoj dekadi. No, već u drugoj, a osobito u posljednjoj dekadi, efektivne je oborine bilo vrlo malo. U Osijeku je u drugoj dekadi ukupno pao 3, 1 mm, a u posljednjoj 3,4 mm oborine.

Tijekom druge i treće dekade evapotranspiracijom dnevno se gubila oko 6 mm vode, paje u plićim slojevima tla na kraju druge dekade u Osijeku nedostajalo 56 mm, a na kraju treće 60 mm vode. Ukupno je ovog mjeseca u Osijeku vrijednost referentne evapotranspiracije narasla do 183 mm.

U odnosu na višegodišpji prosjek, manjak vode u tlu na kraju mjeseca je u Slavonskom Brodu bio za 98 %,a u Osijeku za 99 %veći.

U Istri i Dalmaciji u srpnju nije bilo vode u plićim slojevima tla. U Zadru je manjak vode u tlu bio veći od višegodišnjeg prosjeka čak za 4 7 %.

Vrijedno je istaknuti, kako je u Varaždinu mjesečna vrijednost referentne evapotranspiracija bila veća od prosječne višegodišnje za 40 %. No, iako je mjesečna količina efektivne oborine bila veća od prosječne višegodišnje vrijednosti za 13 %,u tlu je manjak vode bio veći od višegodišnjeg prosjeka za 77 %.

Dakle, suše u tlu bilo je i u ovim dijelovima Hrvatske. No, utjecaj suše na stanje ratarskih kultura ipak nije bio takav kao u istočnim krajevima Hrvatske. počeo

KOLOVOZ

Prvihdeset dana U istočnim dijelovima Hrvatske bilo je vruće od 6. do 9. kolovoza.

Biljke su ponovno doživljavale tzv. "temperaturni šok". Maksimalna je temperatura zraka svakodnevno bila veća od 30,0 °C. U Osijeku je

16

narasla do 32,5 °C, u Gradištu kod Županje do 33,2 °C, a u Slavonskom Brodu do 33,4 °C. No, u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske bilo je vruće samo 7. i 8. kolovoza, kad je maksimalna temperatura zraka u Križevcima i Varaždinu narasla do 31,1 °C, u Krapini do 31,5 °C, a u Bjelovavaru čak do 32,5 °c. U Dalmaciji je tijekom ove dekade bilo najtoplije u Kninu, 34,3 °C. Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u Gradištu kod Županje na 7,0 °c, u Slavonskom Brodu na 5,0 °C, a u Osijeku na 4,9 °C. U sjeverozapadnim je dijelovima Hrvatske bilo još svježije. Minimalna se temperatura zraka u Križevcima spustila na samo 3,0 °C. Drugihdeset dana Ove je dekade bilo još toplije.

Maksimalna je temperatura zraka svakodnevno tijekom 4 dana, u istočnim dijelovima Hrvatske bila veća od 30,0 °C. U Slavonskom Brodu je 16. kolovoza narasla do 34,8 °C, a u Osijeku do 34,5 °C. U sjeverozapadnim su dijelovima Hrvatske vrijednosti maksimalne temperature zraka bile niže, pa su u Varaždinu i Krapini iznosile do 32,0 °C, a u Bjelovaru do 33,6 °C. Ove je dekade u Dalmaciji ponovno bilo najtoplije u Kninu, gdje je maksimalna temperatura zraka iznosila 34,5 °C. Najhladnije je bilo 12. a ponegdje i 13. kolovoza. Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u Slavonskom Brodu na 12,5 c, u Osijeku na 11,0 °C, a u Gradištu kod Županje na samo 1O,6 °C. Posljednjihdeset dana U razdoblju od 21. do 28. kolovoza maksimalna je temperatura zraka u istočnim dijelovima Hrvatske svakodnevno bila veća od 30,0 °C. U Osijeku je 25. kolovoza narasla do 36,0 °C, a u Slavonskom Brodu do 37,2 °C. U sjeverozapadnim je dijelovima Hrvatske bilo manje vrućih dana. U Križev0

cima je maksimalna temperatura zraka samo tijekom 2 dana prelazila 30,0 °C, a narasla je do 32, 1 °C. U Dalmaciji su tijekom 1O dana vrijednosti maksimalne temperature zraka prelazile 30,0 °C. Najveće vrijednosti su izmjerene 23. i 24. kolovoza. Tih je dana u Splitu izmjerena 36,5 °C, a u Pločama 37,5

oc.

U istočnim dijelovima Hrvatske bilo je svježe jutro 27. i 28. kolovoza, kad se minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla u Slavonskom Brodu spustila na 10,6 a u Osijeku na 1O,1 °C. No, u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske jutra su bila svježa 21. i 31. kolovoza, a minimalna temperatura zraka u Križevcima se spustila na samo 10,2 °C. Temperaturetla Prema raspodjeli percentila tlo je na 5 cm dubine bilo u klasi "normalno" samo u okolici Poreča. U kategoriji" toplo" bilo je tlo u okolici Varaždina i Ogulina. U Daruvaru, Križevcima, unutrašnjosti Istre, sjeverno od Zadra, u Kninu i Sinju bilo je u kategoriji "vrlo toplo".

Vrijedno je istaknuti, kako je "ekstremno toplo" tlo bilo u najvećem dijelu istočnih i sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, te u Dalmaciji.

Srednja mjesečna temperatura tla na 5 cm dubine bila je veća od 25,0 °C u Križevcima tijekom 15, a u Osijeku tijekom 21-og dana. Da su ovog mjeseca i dublji slojevi tla bili vrlo topli, potvrđuje podatak da je tlo u Križevcima na 20 cm dubine bilo hladnije od tla na 5 cm dubine prosječno za samo 0,4 °c.

Osjetno zagrijavanje tla počelo je 12. kolovoza. U Osijeku su srednje dnevne temperature tla na 20 cm dubine tijekom 13 dana bile veće od 25,0 °C. Bilancavode Vrijednosti evapotranspiracije u sjeverozapadnim su dijelovima Hrvatske bile najveće tijekom prvih 1O dana mjeseca. Dnevno se u 0

(,

Ml:fekflrskilist 11/2007.

AGROMETEOROLOGIJA Zagrebu gubilo 4, 1 mm, a u Varaždinu 4,6 mm vode. Tlo je u Varaždinu bilo izuzetno suho.jer je u tom razdoblju palo ukupno samo 5,5 mm efektivne oborine. Tijekom druge i treće dekade mjeseca u Varaždinu je izmjereno ukupno 27 mm, a u Zagrebu 37 mm efektivne oborine. Na tim se postajama dnevno evapotranspiracijom gubilo od 3,7 mm do 4,4 mm vode. No, biljke s dubljim korjenovim sustavom nisu trpjele od suše. Vrijedno je istaknuti, kako je u Zagrebu mjesečna vodna bilansa bila manja od prosječne višegodišnje samo za 9 %. No, u Varaždinu je bila manja od prosječne višegodišnje vrijednosti za 66 %.

Prvih 1O dana mjeseca u istočnim je dijelovima Hrvatske vladala suša. U Osijekuje ukupno palo 13 mm, a u Slavonskom Brodu samo 9 mm efektivne oborine.

Dnevno se evapotranspiracijom u Osijeku gubilo 4,2 mm, a u Slavonskom Brodu 4,5 mm vode. U drugoj dekadi u Osijeku su izmjerena ukupno 22 mm, a u Slavonskom Brodu 36 mm efektivne oborine. No, tlo je i dalje bilo vrlo suho. Evapotranspiracijom se u Osijeku dnevno gubilo 4,2 mm, a u Slavonskom Brodu 4 mm vode. Manjak vode u tlu tijekom posljednjih 10 dana ovog mjeseca bio je još veći. U Osijeku je palo ukupno 9 mm, a u Slavonskom Brodu samo 3 mm oborine. Dnevno se u Slavonskom Brodu evapotranspiracijom gubilo 4,3 mm, a u Osijeku 4,4mmvode.

U odnosu na prosječne višegodišnje vrijednosti, ovog je mjeseca vode u tlu bilo u Osijeku 41 %manje, a u Slavonskom Brodu 69 % manje. Upravo zato, za mnoge biljke s kratkim korjenovim sustavom nije bilo lako pristupačne vode. Posljedice suše na kraju mjeseca bile su vidljive na svim ratarskim kulturama. Stanje ratarskih kultura nije obećavalo čak ni prosječne prinose.

Suše je ovog mjeseca bilo i u Dalmaciji. U odnosu na prosječnu višegodišnju vrijednost, u Zadru je bilo 58 % manje vode u tlu. U kolovozu je ukupno na toj postaji izmjereno samo 29,6 mm efektivne oborine, dok je vrijednost evapotranspiracije narasla do 158 mm. Dakle, ukupni manjak vode u tlu iznosio je 158 mm.

Zaključak

Ljeto 2007. godine će se pamtiti. Vrlo velik broj dana· s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30 °C, vrlo velik gubitak vode iz tla evapotranspiracijom, te manjak efektivne oborine, osnovni su razlozi nezadovoljstva ratara pa i stočara.

Brojna izvješća Svjetske meteorološke organizacije o promjeni klime posljednjih 1Ogodina upozoravaju da će " vrućih" ljeta biti i u godinama koje dolaze.

Voda će biti osnovni problem u proizvodnji hrane.

Upravo zato, naša priprema da osiguramo dovoljne količine vode tijekom ljeta iduće godine, mora početi već danas. ■

Mljekarski list 11/2007.

C.itracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir ~ jamstvo

u zemlji porijekla za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 17

IZ SLKM-a

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

Od sredine 2001. godine Hrvatski stočarski centar je nositelj sustava kontrole kvalitete svježeg sirovog mlijeka u RH, a u skladu s Pravilnikom koji je stupio na snagu početkom 2000. godine. Hrvatski stočarski centar dobio je tako veliku zadaću prije svega uspostavom Laboratorija i akreditacijom Laboratorija u skladu s HRN EN ISO 17025, a potom i provedbom cijelog sustava s mljekarama i isporučiteljima mlijeka.

DANAS

Mr. se.Ana Dakić -

----------------------

Uvođenjem higijenskih kriterija kvalitete mlijeka, u model plaćanja mlijeka postavljeni su veliki i zahtjevni ciljevi. S obzirom na vrlo usitnjenu i specifičnu proizvodnju mlijeka u RHtada se nije mogao predviđati intenzitet procesa poboljšanja higijenske kvalitete mlijeka u RH. Higijenska kvaliteta mlijeka Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka N.N. 102/00. u članku 9 definira: - da je sirovo mlijeko, koje će daljnjom preradom biti toplinski obrađena, standardne kakvoće glede broja mikroorganizana i broja somatskih stanica ako udovoljava sljedećim zahtjevima:

BROJ MIKROORGANIZAMA do 100 000 CFU u mL mlijeka

BROJ SOMATSKIH STANICA do 400 000 u mL mlijeka

'I _J

Izračun prosječnih vrijednosti definiran je u članku 15, a za somatske stanice i broj mikroorganizama određeno je: • "Iz pojedinačnih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom posljednja dva mjeseca izračunava se koristeći geometrijsku sredinu prosječan broj mikroorganizama."

•"Iz pojedinačnih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom posljednja tri mjeseca izračunava se koristeći geometrijsku sredinu prosječan broj somatskih stanica."

Rezultati postignuti u RH prepoznati su i izvan granica RH, a dinamikom promjena možemo biti

Grafikon 1: Kvaliteta mlijeka po razredima na temeljubrojasomatskih stanica u m!t/eku i ukupnih otkupljenih količina

.._ 'l, ~

"'

.,_ 'lb '\

'b "t .._o........_'lr .._ 'l,

":. 'Oo. t,

2003.

'b

Qi. .,_() .._,

2004 broj som. st.

18

'b '\

■ > 600

.,_'1-.._ '\,

":. "' ":> O '\

'b

q, .,_t>,,

.._'), .._ '\, ":. • ~ b '\

2006.

O 400 - 600

'b

2006.

■ < 400

~ ._().._, ..,_'l-

zadovoljni tim više što je u RH isporuka i organizacija otkupa mlijeka vrlo složena. Ne znači da je svrha postignuta; mogućnosti za daljnje poboljšanje postoje jer sve mlijeko koje se otkupom na organiziran način prodaje,još uvijek nije u EUklasi.

Iz godine u godinu bilježe se pozitivni trendovi u higijenskoj ispravnosti mlijeka kao što prikazuju: grafikon 1 za broj somatskih stanica te grafikon 2 za broj mikroorganizama u mlijeku.

Posebno je važno naglasiti (grafikon 2) granicu žute linije koja označava mlijeko EUkvalitete, tj. do 100 000 mikroorganizama u mL mlijeka i polazište koje je uočljivo početkom 2003. godine, odnosno na samom početku rada SLKM-a.

Trendove po klasama mlijeka za naznačene protekle godine prikazuje grafikon 3. Valja se prisjetiti da klasu mlijeka izračunavamo na bazi ukupnog broja mikroorganizama i broja somatskih

Ml:fekarskiHst 11/2007.

©ugogodišnja tradicija prodaje st<?onihjunica proizi:1 odačin1a, rnljekarama i trgot}cima dilje,n svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od prožz-i,odača!

<lJuditekorak ispred!

Jn-i,estirajte u bolju budućnost!

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 ..- -

-

--.--=--

B E -z

-

-

R A NI

-

A

Mobiteli:0916170696,0916170636

IZ SLKM-a

Grafikon5: Mlijeko EU kvalitete {2003.- 2006.god.)

70,00%

..

0

·

%

--

1,s--~~~~~~~~.::..J~~·~~·~!!!'ll~"""'!ir.'l~~B~~ 60,00% -1,50,00%

2

4

3

7

6

5

10

9

8

11

12

mjesec

.......

2003.

__,

2004.

,.

2005.

2006.

Kemijska kvaliteta mlijeka, iz godine u godinu je stabilna; dakle razvoj je pozitivan što prikazuje i grafikon 6.

Grafikon6:Prosječna isplaćena kemijska kvaliteta mlt/eka (2005./2006.god.)

4,30 4,20 --~"""""~~------------------

Grafikon 6 je načinjen na temelju izračunatih prosjeka za isplatu mlijeka a u skladu s Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, prema Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka i važećim odlukama.

Svi relevantni subjekti, vezani uz mljekarsku gospodarsku granu, poduzimali su različite aktivnosti i mjere kako bi poboljšali kvalitetu mlijeka u RH. Bez uspostave sustava kontrole kvalitete mlijeka i uspostave Laboratorija, rezultati koje danas imamo teško bi se postigli. Posebno važan bio je trenutak akreditacije Laboratorija i potvrde njegove kompetencije za obavljanje ispitivanja uzoraka mlijeka unutar jedinstvenog sustava u RH. Rezultate smo sumirali iz mjeseca u mjesec, a posebno nam je zadovoljstvo bilo prikazati sliku ukupne kvalitete hrvatskog mlijeka u pripremi za pretpristupne pregovore za ulazak u EU. Ukupnu kvalitetu našeg mlijeka, isporučenog mljekarama u proteklim godinama prikazujemo na tablici 3. ■

t~i::l"E::::~,,_~~...:-c'Hil',._,,'"""""" ________ ...................... _,___

4,10 4,00 +3,90 ,l-+-A-;1- ........ _~ ........ 3,80 +-----...............

-4-CK-~~___:=---___;:....___>t,;i!::L,. _____ 3,70 ____________ _.._"""--"-'-.;;..;_---------'

_

3,60 -1---'¼--.H'-----------------......,....,..,......--,-.,..,....

3,50 1-'-.._,-.-'~.;-~:---'=~----,-,.,..-------:--:-:---=--'-=--.

~~~3~~~71 I

3~

3,3o +-'"-"'"'-~---:t:,!cr----3,20 +---------''--_...;i....:.::..-=...~--!r.:J----==----'---------' 3,10 -t--------------3,00 --~-~-..---..--2

.........

---------........

-..-----

3

nema klase; 1,47 %

........

-.---.----,----; 7

6

5

Grafikon 7: Pregled ukupnih otkupljenih količina mlijeka po klasama - 2006. godina

10

9

8

11

12

mjesec

-+-

m.m. 2005. ---

pro. 2005.

~ m.m. 2006.

■ 111.-22,23 %

pro. 2006.

Tablica3: Ukupna kvaliteta isporučenog mlijekau RH početkom pregovoraza ulazak u EU

22

Parametar

2003.

2004.

2005.

2006.

Somatske stanice (broj)

209 063

185 468

169 546

166 728

Mikroorganizmi (CFU/mL)

236 958

180 515

111 089

76 122

%m.m

3,990

3,990

3,979

3,957

% proteina

3,398

3,378

3,393

3,377

■ E-46,23 %

1

•

D 11.-19,05%

■ 1.-11,02%

Mljekarskil~t 11/2007.

MALA ŠKOLA HRANIDBE

,

KAKO POVECATI ekonomičnost, rentabilnost

U Mljekarskom listu dosad je mnogo pisano o proizvodnji kvalitetne voluminozne krme. O tome gotovo svi imate dovoljno znanja. Koja je odlika kvalitetne voluminozne krme?

Ukusnost i dobra ješnost, brza i laka probavljivost. Od čega se sastoji voluminozna krma - zelena masa, sjenaža, sijeno? Pa to svi znamo. Od vode i suhe tvari.

i profitabilnost u proizvodnji mlijeka? Proizvodnjom kvalitetne voluminozne krme!!!

-

Mr. se. Srećko Ladišić ----------------------

Od čega se sastoji suha tvar (S1)?

Od organskog i mineralnog dijela. Eto i to znamo.

Kakva je razlika između organskog i mineralnog dijela suhe tvari?

Od čega se sastoji organski dio suhe tvari {ST)?

Od čega se sastoji mineralni dio suhe tvari (ST)?

Kako mjerimo i čime određuje­ mo sadržaj suhe tvari (ST), te pojedinih dijelova organskog dijela i pojedinih dijelove mineralnog dijela? Pa svakako u kilogramima, gramima i postotku{%).

U 1 kg suhe tvari {ST)pojedinog sastojka ima u gramima toliko, i u % (postotku) toliko. U 100 kg ima toliko kilograma ili grama i u % (postotku) toliko.

Za uzdržne potrebe krave trebamo organskih i mineralnih dijelova, toga i toga toliko. Koliko?

Za proizvodnju 1 litre mlijeka s određenim% mliječne masti, trebamo toga i toga toliko. Koliko?

U suhoj tvari (ST) dobre voluminozne krme, sijenaže i sijena trebalo bi biti pojedinih sastojaka; Koliko bi sirovih bjelančevina (SB) trebalo biti u 1 kg suhe tvari (ST),od ... do?

Koliko sirovih vlakana (SV), od do?

Mljekarski list 11/2007.

Koliko energije NELMJ/kg,od ... do?

Koliko minerala, kalcija, fosfora, natrija, magnezija, minimalno grama ......... ?

Ako znate odgovore na ova osnovna pitanja iz hranidbe, praćenjem porasta zelene mase i pripremanjem za košnju trava, DTS, TDS, lucerne i djeteline, od čega treba proizvesti sjenažu i sijeno, lako ćete određivati vrijeme košnje, te brzinu košnje i spremanja sjenaže i sijena.

Na parceli je naraslo toliko zelene mase s toliko suhe tvari (ST)i od te najbolje kvalitete krave mogu proizvesti toliko mlijeka. Ako zakasniš samo 8 dana, zbog smanjivanja kvalitete suhe tvari (ST), krave će moći proizvesti daleko manje mlijeka. 1 000 litara mlijeka manje. Iznos zarade je manji za 3.000 do 3.500 kuna.

Kod većih i velikih proizvođača gubitci mogu biti i 1O 000 litara mlijeka ili zarada manja za 30.000 do 35.000 kuna i više.

Krave mogu znatno više pojesti i probaviti kvalitetne voluminozne krme i samo na osnovu toga mogu proizvesti više mlijeka. Sva ova znanja i saznanja ključna su za ekonomsku računicu u proizvodnji mlijeka.

Što se tiče mlijeka, mnogi razmišljaju i kalkuliraju s pozicija kako je mlijeko slabo plaćeno i kako bi trebalo povećati osnovnu ili tvorničku cijenu mlijeka i državnu premiju. Možda!?

Proizvodnju mlijeka na bazi tradicionalne organizacije i tehnologije i loše voluminozne krme, nemoguće je učiniti ekonomični­ jom, rentabilnijom ili profitabilnijom s pozicija podizanja prodajne ili otkupne cijene. Tekkadaje postignuta maksimalna ekonomičnost, rentabilnost ili profitablinost primjenom suvremene tehnologije i genetskih potencijala biljaka i životinja možemo razmatrati unutar cijena na svjetskom tržištu moguć­ nosti povećavanja prodajnih, odnosno otkupnih cijena mlijeka.

O čemu ovo ovisi? O mogućno­ stima ponude, odnosno proizvodnje i potrebama potražnje odnosno potrošnje.

Na svjetskom tržištu došlo je do povećanja potražnje, odnosno došlo je do povećanja potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda na području velikog kineskog tržišta. U trenutku kada je potražnja veća od proizvodnje i ponude tada je moguće povećavanje prodajnih, odnosno otkupnih cijena, što

23

MALA ŠKOLA HRANIDBE stimulativno djeluje na povećavanje mo 3 500 litara (kg) na Novom vanja odnosno upravljanja poduzeproizvodnje. Kada ponovno dođe do Zelandu i 12 000 litara (kg) u lzraelu ćem (OPG-om, farmom), tako da se izjednačavanja ponude i potražnje - ili Kanadi? Ovo su zemlje koje su sa uz najmanje troškove postignu proizvodnje i potrošnje - tada se svojim govedarstvom i proizvod- najveći privredni ili proizvodni cijene ponovno stabiliziraju. Daljnje njom mlijeka (mlijeka u prahu, sira i efekti.

Renta, potječe od francuske povećavanje proizvodnje iznad maslaca) prisutne na svjetskom riječi (rente), a znači = svaki regumogućnosti potrošnje, kada se tržištu.

Vratimo se ekonomskim poj- larno dobiveni prihod od kapitala, počinju stvarati rezerve i puniti skladišta (mlijeko u prahu, sir, movima, kao što su ekonomičnost, imetka ili zemljišta koji od svojih maslac) tada ponovno dolazi do rentabilnost, profitabilnost, a koji u vlasnika ne zahtijeva nikakve osnovi imaju isto ili slično značenje, poduzetničke djelatnosti.

Daš pada ili snižavanja prodajnih, odnosno otkupnih cijena pojedinih a osobito su važni u hranidbi i zemlju u zakup i pobireš zakupninu proizvodnji mlijeka. ili rentu, a drugi neka rade. proizvoda.

Ekonomija potječe od grčke Rentabilan, -Ina, -Ino = Što još dovodi do snižavanja prodajnih riječi (oikonomia), a od više znaunosan, koristan, onaj koji donosi ili otkupnih cijena? čenja, znači i: red u troškovima, dobitak, koji se isplati, koji opravKoliko naših proizvođača štednja, štedljivost, racionalna dava uloženi novac, koji nosi mlijeka zna odgovor na ovo pitanje? upotreba. zaradu.

Svi oni koji znaju što je to genetski Ekonomika = racionalnost u Rentabilnost = korisnost, potencijal biljaka i životinja, što je to troškovima, štednja, štedljivost. odnos dobitka prema uloženom ekonomičnost, rentabilnost i profiEkonomičan = štedljiv, kapitalu, odnos dobitka prema tabilnost u proizvodnji, i što sve to izdašan, tj. koji malo stoji, a mnogo cijeni koštanja proizvoda. za sobom povlači. donosi, gospodaran, racionalan u Profit, potječe od francuske Ne smijemo zaboraviti da se troško-vima, umjeren u trošenju. riječi (profit), a znači = dobitak, svjetske tehnologije iz godine u Ekonomičnost = način poslozarada, korist, višak vrijednosti. godinu mijenjaju i usavršavaju i daju sve ekonomičnije, rentabilnije i profitabilnije proizvodnje. Nema kasne košnje i loše krme u hranidbi krava.

Naši proizvođači mlijeka moraju sve više ulaziti u svijet ekonomskih računica i zakonitosti koje donose veću ili manju zaradu.

Ekonomičnost ili rentabilnost u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka u lzraelu, Nizozemskoj, Bavarskoj, Austriji, Kanadi, SAD ili na Novom Zelandu, ovisi o čemu? O čemu ovisi ekonomičnost proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj? Velikim i najvećim dijelom o kvaliteti krme i hranidbi !!!

Proizvodnja mlijeka s crnim holštajnom (holstein)je različita.

Od 3 500 do 12 000 litara po Prvi otkos - 20. travnja. Ukusnost i ješnost, te brzinaprobaljivosti. kravi godišnje i više! O čemu ovdje Koliko smo u prvom otkosu po 1 ha proizvelisuhe tvari (ST), ovisi ekonomičnost, rentabilnost i sirovihbjelančevina (SB), sirovihvlakana (SV) i ukupne profitabilnost proizvodnje? Uzmi-

energije(UE) minerala i vitamina?

24

M{jekarskilist 11/2007.

MALA ŠKOLA HRANIDB Profitabilan, također od francuske riječi (profitable ), a znači = unosan, koji donosi dobit ili profit.

Sve ove ekonomske pojmove treba imati na pameti, da bi bilo moguće bolje shvatiti što znači kvalitetna krma, brzo i lako probavljiva, s optimalnom količinom sirovih vlakana (SV), sirovih proteina (SV),ukupne energije (UE), te što više minerala i vitamina. Kada ovo usvojite i spoznate imat ćete manje problema s pravovremenim košnjama i spremanjem kvalitetne sijenaže i kvalitetnijeg sijena, a i proizvodnja zelene mase doći će na svoje. Kvalitetna, lako i brzo probavljiva krma.

Hranidba krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka je samo jedan Prvi otkos- 5. lipnja. Loša osnovaza proizvodnjumlijeka. dio, ali veoma značajan i važan dio.

Pri ovakvojkrmi mlijekose proizvodiiz dodanesmjese U hranidbi proizvodnja voluminoili koncentrata,a prosječna mliječnost krava je uglavnom zne krme, zelene mase, za ispašu ili ispod3 000 litara košnju i hranidbu zelenom masom, teina, toliko energije, toliko vlakaNa jednoj farmi u brdsko te sjenaže, sijena i kukuruzne silaže na, toliko minerala, toliko vitamina, planinskom području - novoizgra od najveće su važnosti za postizai zdravo đaci. Podatke o krmivima đena staja i 25 krava. Sivo smeđe nje što veće zarade ili profita. ubacimo u kompjuter, u program za crni holštajn. Uvoz iz Njemačke Ekonomičnost, rentabilnost, profisastavljanje obroka, te izbacimo iz- Proizvodne mogućnosti krava oc tabilnost= veća zarada. balansirane obroke. Sve skupa, kila 6 000 do 7 000 litara. Voluminozm Kemijske analize tla, kalcizatoliko, izmiješamo to sve skupa u krma ili hrana za uzdržne i procija, pravovremena i pravilna izvodne potrebe. Paša od proljeće gnojidba, pravovremena i pravilna mikser prikolici, i idemo dalje. I gdje do kasne jeseni, sjenaža i sijeno košnja, te kvalitetno spremanje i su sad tu problemi? Nažalost, proNažalost, krma je u sva tri slučajc skladištenje proizvedene volumi- blema ima i to puno. Najveći prološa i slaba. nozne krme, osiguravaju dobru blemi u hranidbi i proizvodnji mliU staji, u hranidbenom. hodhranidbu i proizvodnju mlijeka koja jeka i održavanju proizvodnje su u niku, sijeno od oklasale i tvrde trave. proizvodnji i spremanju volumidonosi veću zaradu i veći profit.

"Ovo ti sijeno nije dobro. To je Hranidba krava, ovaca i koza i nozne krme. prekasno košeno i preprženo m1 Pogledajmo dvije slike u prilonije tako komplicirana. U pitanju je suncu. Od ovoga sijena nema ti gu.

Poštujte rokove pravovremene samo znanje i dobra praksa, kao u mlijeka". košnje!!

Austriji, Njemačkoj ili Nizozemskoj. "Šuti, dobro je. Ne da krepat''.

Kako je moguće povećati Baš je ta poljoprivreda i Kada trava oklasa i otvrdne, a proizvodnja mlijeka složena i rentabilnost i profitabilnost pro- isto tako otvrdne i lucerna i djetekomplicirana. Eto, sada vas još izvodnje mlijeka? Pravilnom hra- lina, tu više nema dobre sjenaže niti gnjavim tu i sa nekakvim ekonom- nidbom. Genetski potencijal smo dobroga sijena, niti ekonomične, skim pojmovima, umjesto da idem uvezli iz Austrije, Njemačke, Nizo- rentabilne i profitabilne hranidbe i proizvodnje mlijeka. ■ direktno: toliko bjelančevina - pro- zemske ili smo ga sami uzgojili?

M(jekarski list 11/2007.

25

Veliki sezonskipopust na balirke, omotače, kosilice, okretače i sakupljač el

Krediti do 10 godina, bez učešća, bez jamaca, bez ·hipoteka!

Jurval d.o.o., Vrbovec, Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-822; Servis i rezervni dijelov 01/2729-900; fax: 01/2792-035; e-mail: jurval@jurval.hr; Osijek, Sv. L. B. Mandića 239 (Čepinska:

0

Proformance

Prol\,

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvoc

' La radi

.

ude ·

zr,Y - zatvo midi oličin

KRALJEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

.,/ Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm jada .,/ Izvrsna vidljivost .,/ Vrhunska njega .,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala .,/ Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

.,/ Spremno za korištenje .,/ Rastapa nečistoće .,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

/

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo, /

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

.--Westfalia ..

rz UREDNIŠTVA U okviru Operativnog programa razvoja govedarstva u

PLUS S

Republici H1Vatskojpovoljnim kreditima Ministarstva

ZA DUKAT -

Zoran Bašić, dipl. ing. -----

Mnoštvo uzvanika odazvalo se ovom zaista svečanom događaju koji se ne događa svaki dan. Naime, mliječna industrija Dukat d.d. imala je razloga za slavlje - pune staje visokomliječnih krava, genetski predisponiranih za visoku proizvodnju u sigurnim rukama vrijednih podravskih proizvođača mlijeka. Ovom događaju odazvali su se i visoki politički dužnosnici, predstavnici ovih županija u Hrvatskom saboru.

Suvremene farme muznih krava Malo prekodravsko mjesto Ždala, radi toka rijeke Drave i čestih poplava tijekom povijesti, stisnulo se uz samu mađarsku granicu prema sjeveru i istoku. Iako je zbog svojeg izoliranog položaja veoma depopularizirano mjesto, ovih dana je bilo mjesto velikih događanja. Naime, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Siniše Bečehelija otvorena je nova suvremena farma muznih krava u koju je smješteno 90 visokomliječnih krava. Hranu za krave proizvode na 60 jutara zemlje, a povećanjem proizvodnje planiraju povećati i poljoprivredne površine.

Danas siju kukuruz za silažu, ječam, djetelinsko-travne smjese, a koncentratni dio obroka slažu sami. Izgradnja staje započela je u travnju 2006. godine sredstvima kredita iz Operativnog programa razvoja govedarske proiozvodnje. Sa Sinišom na gospodarstvu rade još supruga te njegova dva sina koja svoju buduć­ nost vide u proizvodnji mlijeka.

Planiraju proizvsti 250 000 litara

28

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i HBOR-ate Dukatom d.d., kao partnerom mliječnih gospodarstva, otvoreno je 17. listopada pet novih

suvremenih farmi mliječnih krava na području Koprivničko­ križevačke i Virovitičko-podravske županije.

Siniša Bečeheli ponosnoje predstaviosvojunovustaju

Sanda, Endi, Manuela, Robert,Brunoi Marcela Čorić - obiteljza velike uspjehe Ml.Jekarskili.st 11/2007.

========================~ mlijeka ekstra klase na godinu, a u budućnosti proširiti staju te poveća­ ti broj krava. Siniša se rado prisjeća svojih razmišljanja od prije nekoliko godina kada je, s još nekoliko proizvođača mlijeka, razgovarao s magistrom Ladišićem o povećanju proizvodnje mlijeka te o otvaranju novih radnih mjesta za svoje sinove Marka i Milana. Može se zaključiti da su ova razmišljanja urodila plodom - otvorena je nova farma, a cijela će obitelj biti uposlena u ovoj proizvodnji.

Još jedna mlada obitelj svoju budućnost vidi u proizvodnji mlijeka. Šesteročlana obitelj Čorić Robert, Sanda, Endi, Marcela, Manuela i Bruno iz Budrovca Lukačkog (općina Lukač u Virovitičko-podravskoj županiji) prije godinu dana odlučila se na izgradnju staja s vanjskom klimom na punom podu za 100 muznih krava. Svrha izgradnje staje bila je osigurati egzistenciju ove mlade obitelji s četvero djece. U staji je smješteno 130 krava holstein pasmine uvezenih iz Njemačke. Krave se drže slobodnim ("lauf'') načinom, a kompletna oprema prilagođena je suvremoj tehnologiji uzgoja.

Trenutno muzu 39 krava, a dnevna proizvodnja je 870 litara mlijeka ekstra klase. Obrađuju 90 hektara zemlje na kojoj siju kukuruz za silažu, djetlinsko-travne smjese i lucernu. Smjesu s 19 % proteina kupuju, te je mikser-prikolicom miješaju s ostalim komponentama hrane. Svatko je zadužen za svoj dio posla na farmi, a najmlađi članovi uče o ovoj proizvodnji jer će vjerojatno i oni jednog dana svoju budućnost graditi na proizvodnji mlijeka.

Novica Bota iz Zrinja Lukačkog odlučio je izgraditi staju s vanjskom klimom na rešetkastom podu za 55

Mljekarski list 11/2007.

IZ UREDNIŠTV

J

NovicaBota sa svojimsimentalkamakojeće uskoro dati svojeprvo mlijeko

Novootvorenefarme braće Draženai Zlatka Brlić izazvalesu velikozanimanjejavnosti

29

IZ UREDNIŠTVA muznih krava simentalske pasmine austrijskog podrijetla. Ovaj mladi proizvođač (1977. godište) kojemu pomažu majka i brat zasigurno je dobar primjer postupnog razvoja proizvodnje. Naime, Novica u starim stajama drži 50 simentalskih krava te je tom proizvodnjom uspio osigurati dio vlastitih sredstava za izgradnju nove suvremene staje.

Obrađuje preko 200 hektara zemlje na kojoj proizvodi krmu za svoje krave. Surađuje sa stručnim službama, a za uspjeh izgradnje nove farme zaslužna je i dobra dugogodišnja suradnja s mljekarom Dukat d.d.

I još dvije nove farme blizanke dva brata Brlić iz Kapela Dvora u Spomenka,!van, Viktorija,Dražen i RenataBrlić - složnaobiteljna općini Lukač. Farme su građene okupu na svom radnommjestu jedna do druge, sjajno su se uklopile u okoliš, a u svaku je smještena po posao nikad nije bio težak, a novih izrazito ratarski, u novije vrijeme 50 muznih krava holstein pasmine. izazova se ne boje. Mladost i situacija je znatno promijenjena Dražen {1971.) i njegov stariji brat hrabrost ovih obitelji glavni su aduti izgrađene su farme muznih krava, a Zlatka (1969.) odlučili su u pravo uspjeha. sve se više obitelji odlučuje baviti vrijeme krenuti s proširivanjem Ministar poljoprivrede Petar upravo tom proizvodnjom.

Ovim obiteljima želimo mnogo postojećeg stanja na OPG-u. U Čobanković je iznio i zanimljive uspjeha u poslu, a nadležne starim stajama već se nalazi oko 50 podatke. U nekoliko proteklih želimo još jednom krava i junica, pa je ova izgradnja godina u Hrvatskoj je izgrađeno i institucije bila samo logičan slijed razvoja obnovljeno oko 740 objekata, te upozoriti na važnost mljekarske proizvodnje mlijeka. Obrađuju naglasio da će u razdoblju koje proizvodnje u daljnjem razvoju preko 100 hektara zemlje, a u planu slijedi ovakav trend biti još hrvatske poljoprivrede. Nadamo se je i uzimanje novih površina u intenzivniji. U samoj općini Lukač u da će političarima otvaranje novih višegodišnji zakup. Dražen i Spo- proteklih nekoliko godina već su farmi postati čast i svakodnevica, menka su roditelji troje djece (Vikto- otvorene ovakve farme, a u skorom nikako mjesta predizbornih govora i rije, Renata i Ivana), a Zlatka i Ivana vremenu se očekuje dovršetak još obećanja da će stanje u hrvatskoj dvoje - Mateja i Klare. Ovako velikim nekoliko objekata. lako je ovaj dio poljoprivredi popraviti u novom obiteljima, a uz to još i složnima, Podravine u nedalekoj povijesti bio mandatu.

Vrijeme je novih trendova u proizvodnji mlijeka - mlijeko je oduvijek bio važan prehrambeni proizvod, ponekad mu se nije davalo dovoljno značaja, a poljoprivredni proizvođači su živjeli s mnoštvom pitanja kako osigurati egzistenciju ovom proizvodnjom. Danas je situacija drugačija. Mlijeko je tražen proizvod, mnoge zemlje svijeta su ga uspjele uvrstiti u svakodnevne jelovnike kako djece tako i odraslih. I Hrvatskaje krenula tim stopama; proizvođači mlijeka postali su poduzetnici i odlučili ovu proizvodnju učiniti rentabilnom, a potrošači mlijeka su shvatili važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani.

Ponosni smo što smo još jednom bili svjedoci ovakvom događaju - otvaranju farmi muznih krava kojima je hrvatska poljoprivrda još jednom pokazala da se može nositi sa svim trendovima suvremenih zahtjeva tržišta. ■

30

Mljekarskilist 11/2007.

ČITATELJI PITAJU

- UREDNIŠTVO

ODGOVARA

PITANJE Stalni sam čitatelj Mljekarskog lista kojim sam veoma zadovoljan. Mnoštvo vaših korisnih savjeta uvijek mi pomogne kada sam u nekoj nedoumici.

Kao svaki mali proizvođač, koji uvijek želi nešto više, tako bih ija od vas htio jedan koristan savjet. Molim vas, ako ste ikako u mogućnosti, odgovorite na moje pitanje. Zanima me sjetva stočnog graška sa pšenicom za sjenažu.

Ako možete, odgovorite i najoš nekoliko mojih pitanja: - Kolikije omjer graška i pšenice po hektaru?

- Gnojidba?

- Nakon koje kulture najbolje je sijati grašak i pšenicu?

- Je li potrebna kakva zaštita i koja?

- U kojem stadiju rasta treba skidati grašak?

ZdenkaFrantal

ODGOVOR

Najbolje je dopunsku pripremu tla obaviti sjetvospremačem. Za Mr. se. Darko Uher --• ishranu ove smjese potrebno je Ozima smjesa krmnog graška i gnojidbom osigurati 80 do 100 pšenice, kao zelena krma, daje vrlo kg/ha fosfora, 80 do 120 kg/ha kalija visoke urode kvalitetne krme. (NPK 8:26:26 ili NPK 7:20:30 u Nažalost, osim u rijetkim slučajevi­ količini 400 - 500 kg/ha), a dušika se ma, ta se smjesa vrlo malo ili uopće dodaje 30 do 40 kg/ha u predsjetvene sije. Može se koristiti za zelenu noj pripremi, toliko da se usjev krmu, višak se može silirati, a može ishrani dok kvržične bakterije na se zrela i ovršiti za zrno (koncen- korijenu graška ne započnu fiksaciju trat). Nakon preoravanja strni, ova dušika. Kako bi bila poboljšana smjesa ostavlja u tlu 80 - 160 kg/ha fiksacija dušika, prije sjetve treba dušika koji ostaje na raspolaganju sjeme graška bakterizirati odgoidućoj kulturi (kukuruz za zrno ili varajućim sojevima Rhizobium silažu, krmni sirak, sudanska trava), bakterija. U smjesi s ozimom pšenia potječe od simbiotskog vezivanja com sije se 80 - 120 zrna graška i 200 dušika iz zraka kojega su vezale - 300 zrna pšenice po m2 • Za Vaše kvržice, tj. bakterije koje žive na proizvodno područje preporučamo korijenu graška. sortu pšenice Žitarka ili SuperSmjesa se može sijati iza većine žitarka, a graška Maksimirski rani, kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo Maksimirski ozimi ili Osječki zeleni. slobodno za sjetvu. Najbolje Iz navedene tablice se vidi koliko to pretkulture su okopavine (kukuruz iznosi kg/ha ili kg/kj s obzirom na za zrno ili silažu, krumpir), dok su masu 1 000 zrna jer ona varira ovisžitarice i mahunarke (posebice no o sorti pšenice i graška, pa i to crvena djetelina), zbog zajedničkih treba uzeti u obzir prilikom sjetve bolesti i štetnika, manje prikladne. ove smjese (tablica 1). Početkom Obrada tla za smjesu pšenice i roka sjetve siju se niže norme graškajednakaje obradi tla za sjetvu sjemena ozimog graška, jer se do ozimih žitarica. To znači da zime dobro razvije i potjera predusjev mora biti dovoljno rano nekoliko grana prileglih uz tlo. Što skinut kako bi se kvalitetno i na su kasniji rokovi sjetve, treba sijati vrijeme mogla obaviti osnovna veću količinu sjemena. Mahunarke, obrada i dopunska priprema tla. a osobito grašak, u pravilu treba

32

sijati dublje (6 - 8 cm) u odnosu na sjetvu pšenice (3 - 4 cm duboko).

Ako je grašak posijan plitko (3 cm), može doći do izvlačenja izniklih biljaka kasnim mrazevima na površinu, a posljedica je lomljenje korijena. Budući da grašak nema mogućnosti razvoja sekundarnog korijenja kao žitarice, ako je izvučen na površinu ne može se obnoviti pa propadne (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i iznošenja mrazevima (sriježi) biljke graška tijekom zime, često se ne postigne željeni sklop graška pa je u smjesama često povećan udio žitarice u odnosu na predviđeni udio, a posljedica je niži urod i slabija kakvoća. Kako se to ne bi dogodilo, sjeme graška treba prvo posijati dublje a zatim na posijani usjev graška posijati predviđenu količinu sjemena pšenice. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovito tlo) dobro je usjev, nakon sjetve, povaljati laganim valjkom. Zbog gustog sklopa korovi se rijetko javljaju. Usjev mogu zakoroviti kamilica (Matricaria chamomila),osjak (Cirsiumarvense), neke ozime kupusnjače (Brassica sp.) ili drugi koji se šire korijenom i podankom, odnosno koji imaju brži razvoj. Ako se ipakjave korovi, usjev se može tretirati Basagranom u količini 2 do 3 Uha tijekom

M/jekarski l~t 11/2007.

ČITATELJI PITAJU

vegetacije. Ako prilikom sjetve nije izvršena bakterizacija sjemena graška, potrebno je usjev graška u smjesi s pšenicom tijekom proljeća pri hraniti KAN-om(100 kglha ili 60 kg/kj) u busanju te u vlatanju pšenice (100 kglha ili 60 kg/kj). Kako bi vrijednost ovih smjesa kao vrlo kvalitetne stočne hrane došla do punog izražaja, valja odabrati pravi trenutak košnje koji pak ovisi o načinu iskorištavanja, o vremenu sjetve i vrsti žitarice u smjesi te potrebnoj količini i kakvoći krme.

Grašak se silira u fazi punog formiranja mahuna, kada sadrži najviše bjelančevina i drugih hranjivih tvari, odnosno kada je pšenica u mliječnoj zriobi. Za spremanje sjenaže navedeni se usjev može i nešto ranije skidati nego za silažu uz obvezno provenjavanje pokošene mase radi povećanja suhe tvari u masi (poželjno 35 - 40 %). Problemi nastaju kada je sadržaj suhe tvari manji od 35 % i ako nisu korišteni aditivi (inokulanti za siliranje). ■

- UREDNIŠTVO

ODGOVARJ

Spremanjesmjeseozimoggraška i pšeniceu rolo-bale Tablica1: Vrt/emesjetvei normesjetveza ozimusmjesugraška sa pšenicom Normesjetve Ozimasmjesa

Vrijemesjetve

Ozimapšenica+ ozimigrašak

Prvapolovica X mjeseca

Zrnanam'

Okvimo Okvirno Masa1000 kgiha kg/kj zrnau g

200- 300 80-120

65 -150 60- 300

40-90 35 - 180

32- 50 80- 250

Pitanje Poticaji za krave i prvotelke plaćaju se jednom godišnje. Do ove, 2007. godine, zahtjev za isplatu poticaja trebalo je napraviti jednom godišnje (cijena svakog je 58,56 kn), a danas za prvotelke u mjesecu u kojem se otele svaki mjesec posebno (bez obzira što se poticaj isplaćuje jednom godišnje). Tako je lani trošak bio 58,56, a ove godine čak 58,56 puta 4 (5 junica i skoro svaka u različitom mjesecu)- što je rast od 300 %.Zašto je to tako?

Srećko Biro

Odgovor Zahtjevi za poticaj za prvotelke se podnose, obrađuju i isplaćuju polugodišnje. Dakle, za prvotelke oteljene od siječnja do lipnja rok za podnošenje zahtjeva za poticaj je 31. srpnja tekuće godine, a za prvotelke oteljene od srpnja do prosinca, rok za podnošenje zahtjevaje 31. siječnja iduće godine. Netočna je konstatacija da se za prvotelke zahtjev za poticaj treba podnijeti u mjesecu u kojem se otele. Zahtjev se može podnijeti samo jednom, npr. 15. srpnja mogli ste podnijeti zahtjev za poticaj za 5 prvotelki koje su se otelile u razdoblju od siječnja do lipnja, bez obzira koja se u kojem mjesecu otelila. Cijena administrativne usluge Hrvatskog stočarskog centra u iznosu koji navodite plaća se za svaki zahtjev za poticaj u stočarstvu bez obzira koliko je grla u zahtjevu navedeno. ■

ZrinkaČačić, dipl.ing., Hrvatskistočarski centar

Mljekarski list 11/2007.

33

REPORTAŽA

UTJECAJ PAŠNOG STOČARENJA NA BIOLOSKU RAZNOLIKOST MOKROGPOLJA

Globalizacija i utrka za profitom nije zaobišla ni poljoprivredu kojoj je cilj izvući maksimum iz svake čestice tla ili životinje, uz primjenu najmodernije tehnologije i bez obzira na posljedice. Isprana tla i gubitak pitke vode, te sterilan i jednoličan krajolik strašna je cijena koju moraju plaćati visokorazvijene industrijske zemlje.

V

S lica zemlje zauvijek su nestale brojne biljne i životinjske vrste, odnosno njihova staništa. Srećom po nas, mi smo sačuvali svoje prirodne resurse u većoj mjeri, a jedan od njih su i naši poplavni travnjaci gdje stoljećima funkcionira osjetljivi ekosustav u suradnji i simbiozi s čovjekom - stočarom.

Izostankom tradicionalnog stočar­ stva dolazi do katastrofalnih posljedica po ekosustav u smislu njegova propadanja i gubitka biološke raznolikosti. Napasivanje stoke i njena aktivnost na pašnjacima jamči stabilnost ekosustava i sprječava njegovu sukcesiju te gubitak mnogih rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.

Mokro polje

Mokro

polje

nalazi

Mokro, Poganovo i Mramorno polje te lokaliteti Suševi, Krndija i Poljice čine novljanski pašnjački rezervoar omeđen rijekama Subockom na zapadu, Sloboštinom na istoku, te Savom na jugu. Pašnjaci i šume, ispresijecani mnogobrojnim kana· lima, potocima i rječicama, izmje· njuju se u nepravilnom rasporedu.

Površina područja iznosi 18 000 ha, od toga na pašnjake otpada 2 400 ha.

Ovo područje u prvom redu je retencija namijenjena akumuliranju viška vode rijeke Save kada ona visokim vodostajem zaprijeti naseljima na svojoj obali, osobito Sisku i Slavonskom Brodu, te može primiti oko pola milijarde kubnih metara vode.

Mr. se. Dalibor]ugović -

Osim nešto na sjeveru Poljske, u Europi ne postoje ovakvi veliki kompleksi poplavnih pašnjaka i šuma. Razlog leži u tome što je ovo granično područje sa susjednom BiH, odnosno u povijesti s Turskom carevinom. Od istjerivanja Turaka iz Slavonije (1691.) do 1881. ovdje je bila Vojna krajina, najveći vojni logor u Europi. Nije se išlo u kultiviranje ovog kraja, budući da su savske močvare bile prirodna prepreka neprijatelju, a nije zanemariva ni sanitarna uloga graničnog područja. Vojna krajina bila je administrativno-upravna i vojno-politička organizacija, odijeljena od civilne Hrvatske, a njen socijalni i vojni temelj bila je

se u

jugoistočnom dijelu područja grada

Novske. S geološkog stanovišta radi se o aluvijalnoj ravni ispunjenoj pleistocenim glinama, praporom i recentnim nanosima Save. Sa sjeverne strane omeđeno je autocestom Zagreb - Lipovac, a s južne kanalom Veliki Strug. Zapadna međa polja nalazi se na županijskoj cesti Novska - Jasenovac, dok je istočna na području mjesta Rajić. Mokro polje, skupa sa Poganovim i Mramornim te Lanjskim poljem, čini prirodnu cjelinu velikih poplavnih šuma i pašnjaka doline rijeke Save na potezu Sisak - Novska - Stara 2 Gradiška, ukupne površine 550 km •

34

Slika 1: PoložajMokrogpolja Mljekmski l~t 11/2007.

REPORTAŽl obiteljska poljoprivredna zadruga. pa zato Sava ima mali pad. Uslijed pašnjaka česte su sastojine bijelt Osim obvezne vojne službe za sve toga nastaju velika kolebanja vrbe (Sa/ixalba)koje stoci služe kac koja mogu iznositi plandište. Na rubu polja, uz kanale sposobne muškarce od 18 do 65 vodostaja godina starosti, u okviru svojih desetak metara (slika 2). Prema također se može naći i crna joh, koja pripada zajednici crne johe ! mirnodopskih dužnosti graničari su podacima (Selanec, Vodoprivredna dizali nasipe i učvršćivali obale na problematika Save, Kongres o tršljikom (Frangu/o-alnetun: Savi, gradili ceste i mostove, sjekli vodama 1969.) u razdoblju od g/utinosae),koja ima značajnu ulogt šume, gradili stanove i davali dvadeset pet godina u Mokrom u zarašćivanju i izdizanju močvarnil7 podvoz za potrebe pukovnije i polju bilo je 49 poplava i to 15 površina uslijed eutrofikacije. proljetnih, pet ljetnih i 29 jesenskih.

Od travnih zajednica u isto• časnika. Uz Savu su se nalazili Pašnjačke površine čnom dijelu, duž rijeke Sloboštine, čardaci u kojima su boravili Poplavni pašnjaci nastali su bilo dominira utrina gusjaka, odnosno graničari, a bili su međusobno udaljeni pola sata hoda. Mokro polje aktivnošću čovjeka, krčenjem, bilo biljna zajednica Potentilletumnalazilo se na području 12. pješačke prirodnim putem, budući da pri anserinae.Ova zajednica sastavljena novljanske satnije, te 7. satnije visokim zimskim vodostajima sante je pretežno od biljaka s vriježama ili Gornji Rajić, pukovnije broj osam, leda oštećuju drveće na rubovima podzemnim rizomima koji, čvrsto Nova Gradiška, a pripadali su im šuma, te se tako pašnjačke površine povezani, tvore guste i niske sastočardaci u Jasenovcu, Košutarici, šire sve više na račun šume. Na jine poput tepiha. Dominantna vrsta Ciperni, Mlaki, Jablancu i oni nižim, često plavljenim dijelovima je gusjak (Potentillaanserina),a ostanasuprot Orahovi i Gradini s terena nalaze se šume hrasta le česte vrste su okruglolisna metbosanske strane. Pukovnija je lužnjaka (z. Genistoe/atae-Quercetum lj ika (Lysimachia nummularia), sudjelovala u mnogim europskim roboris)i poljskog jasena (z. Leucoio- petoprsta puzava (Potentil/areptans) ratovima 18. i 19. stoljeća, braneći Fraxinetum angustifoliae). Ove su i puzavi žabnjak (Ranuncu/usrepens). interese Habsburgovaca, a njen zajednice visoktolerantne na visok Na zapadnom dijelu, duž rijeke borbeni sastav činio je 6 000 ljudi. vodostaj. U vrlo vlažnim područjima Subocke, te u središnjem dijelu Nakon razvojačenja ( 18 73 .) i raste tzv. "kasni" hrast, koji ima polja, na nešto višim terenima koji genetsku odgodu listanja, a poljski su rjeđe pod utjecajem poplava, ukidanja (1881.) Vojne krajine Austro-ugarska država pokrenula je jasen može podnijeti pokrivenost značajna je biljna zajednica uspravprojekte za isušivanje Lonjskog i vodom dulji vremenski period, tako nog ovsika i krestaca (BromoMokrog polja. Prvi svjetski rat, da on u dubljim depresijama tvori Cynosuretumcristati)u kojoj su, uz Na rubovima odnosno propast carstva, prekinuo čiste sastojine. spomenute vrste, značajno je ova nastojanja, a kanali poput Velikog Struga, kojeg su između N:45°18'10.8" E:16°49'53.5" ostalog kopali talijanski, britanski, francuski i ruski ratni vojni Sava kod sela Krapje 25.8.2002.

Sava kod sela Krapje 17.8.2002. zarobljenici u vrijeme velikog rata, podsjetnikje na to doba.

Vodni režim srednjeg toka Save ovisi o količini oborina u izvorišnom području, dakle u Karavankama i Julijskim Alpama. Za njene lijeve pritoke (Lonja, Ilova, Pakra) to su otočno rasprostranjene gore središnje Hrvatske, a za desne (Kupa, Una, Vrbas) planinski lanci Dinarida u Bosni. Visok vodostaj Save uzrokuje naglo topljenje snijega u Alpama i bosanskim planinama, pojačan i produljen proljetni kišni period u panonskoslavo nsko m prostoru i obilni jesenski kišni sustav u bosanskim planinama.

Sava je spora rijeka, budući da Željezna vrata na Dunavu između Rumunjske i Srbije djeluju kao prag, Slika 2: KolebanjavodostajaSave

Mljekarski list 11/2007.

35

REPORTAŽA zastupljene

i vunasta

medunika

brsti (slika 3). Ipak, tijekom suše

posavac", Novska. U ovom trenutku imamo u Mokrom polju 250 grla konja i 800 grla goveda svih kategorija. Mokro polje je kvalitetan pašnjak, stoka postiže odlične priraste, u dobroj je kondiciji, zadovoljna je i zdrava. niraju zajednice rebrastog i lisičjeg Kratki prekid za vrijeme DomovinGrad Novska potpomaže rad šaša (Caricetumtricostato-vulpinae), skog rata uzrokovao je gotovo udruga donacijama za uređenje oštrobridne šašike (Caricetum katastrofalne posljedice. Domovin- pašnjaka ponajprije za krčenje graci/is) i čiste sastojine amorfe ski rat prouzročio je i goleme amorfe, te ograđivanja rubnih promjene dijelova Polja kako stoka ne bi išla u (Amorpha fruticosa) iz porodice socijalno-ekonomske našeg stanovništva.

Mnogi su kvar na šumske remize i ratarske leguminoza.

Za vrijeme Domovinskog rata odustati od tradicionalnog stočar­ površine. Od prije dvije godine Mokro polje bilo je na području stva koje su prakticirali njihovi stari. imamo konjogojsku izložbu u ratnih sukoba zbog čega je izostalo Ovaj kraj doživio je krajem 19. i Novskoj za dan "Bljeska",a i županija napasivanje stoke. To je rezultiralo početkom 20. stoljeća velik Sisačko-moslavačka sudjeluje u time da su znatne površine zarasle ekonomski procvat upravo zahvalju- subvencioniranju uzgoja goveda u agresivnim neofitom amorfom, jući odličnoj zaradi od prodane sustavu krava - tele s 250 kuna po grmolikom biljkom koja je krajem stoke. Naše svinje bile su tražena rasplodnom grlu, te konjogojstva s pretprošlog stoljeća iz Kine done- roba u Beču.

300 kuna po ženskom ždrebetu Zahvaljujući solidnim državnim sena u Hrvatsku radi učvršćivanja Hrvatskog posavca. za uzgoj goveda Dosta mljekara drži žensku obalnih nasipa. Pokazalo se, poticajima sustavom krava - tele, te za uzgoj junad na ispaši u Mokrom polju, međutim, da je njen učinak na nasipe suprotan. Amorfa je drvenasta autohtonih pasmina konja (u našem kako bi se rasteretili brige o njima u biljka koja formira gusto razgranate slučaju Hrvatskog posavca) pašno štali, a osim toga junice uzgojene na grmove. Vjenčić cvata nije nalik na stočarstvo ponovno doživljava svoj pašnjaku znatno su kvalitetnije od onih uzgojenih u štalama. Vodi se leptira kao u većine leguminoza, već procvat. Osnovana je udruga se sastoji od jedne ljubičaste latice. uzgajivača goveda sustavom krava - računa o tome da junice, ukoliko su Prašnika je deset i međusobno su tele "Mokro polje", Novska, te zrele za pripust, odu u polje već udruga "Hrvatski osjemenjene, budući da u Polju srasli filamentima. Cvjetovi su konjogojska skupljeni u guste grozdove dugačke 1O - 15 cm koje rado posjećuju pčele. Listovi su neparno perjasto sastavljeni sa 7 - 10 parova liski.

Plodovi su male mahune dugačke oko 8 mm s jednom sjemenkom.

Cvate tijekom svibnja i lipnja. Vrlo obilno plodi, a njene lagane plodove raznosi poplavna voda pa se zakorovljene površine naglo povećavaju. Ova biljka postala je ozbiljna smetnja i šumskim gospodarstvima budući da prodire u novoosnovane šumske kulture te kao i kod poplavnih travnjaka, zbog brzog porasta, prerašćuje i guši autohtone biljne vrste. Problem je nastao samo i isključivo izostankom stoke, a njenim povratkom na pašnjake dolazi do povratka na staro stanje i amorfa gubi bitku. Mlada amorfa je neotporna (za razliku od autohtonih travnjačkih vrsta) na gaženje stoke koja je uz to i rado

(Holcus lanatus), žuta djetelina - 2007. godine stoka je opstala u smiljka (Trifolium patens), crvena polju samo zahvaljujući njoj. djetelina (Trifoliumpratense),livadna Perspektiva u stočarskoj režuha (Cardamine pratense) i proizvodnji Naši ljudi stoljećima žire svinje i rumena medunika (Lychnis flos cuculi). Na nižim terenima domi- napasuju stoku u Mokrom polju.

Slika 3: Križanci Simentalca i Charolaisana ispaši u Mokrom polju

36

Mije/carskil~t 11/2007.

REPORTAŽP imamo i Charolais bikova. Steone junice mjesec dana pred teljenje povlače se kući radi poroda. Za većinu krava i junica u sustavu krava - tele ova mjera nije potrebna. One se same tele u prirodi.

Naši stari racionalno su gospodarili prirodnim resursima ne zato što su bili "ekološki" osvješteniji od nas, nego zato što nisu imali metodologiju i tehnologiju kakvu mi danas poznajemo. Spletom povijesnih okolnosti Mokro polje ostalo je sačuvano u svom gotovo izvornom obliku i kao takvo predstavlja bogatstvo kako sa stanovišta biološke raznolikosti, tako i sa stočarskog stanovišta.

Jedno je ovisno o drugom.

Primjenom odgovarajuće tehnologije i načina gospodarenja možemo izvući maksimalnu dobit za naše stočare, a da ne narušimo ekosustav nizinskih poplavnih travnja-

ka. Ipak, mimo naše volje, korito interesantan životni ciklus budući Save se ukopava i to u prosjeku da njegove ličinke prezimljuju u sedam centimetara godišnje što je mravinjacima crvenih mrava iz roda Myrmica, i mnoge druge rijetke i prouzročilo pad razine podzemnih voda, tako je došlo do gotovo ugrožene vrste. U proljetnom peripotpunog nestanka poljskog odu, uslijed povoljnih hidrobiolobrijesta (Ulmusminor) kao najvećeg ških procesa Mokro polje je mripotrošača vode, a hrast lužnjak na jestilište za mnoge fitofilne vrste očigled se suši. Čovjek se riba dunavskog sliva, posebice donedavno mogao napiti vode iz šarana (Cyprinuscarpio)i štuke (Esox debla brijesta na kojem je bila lucius).U Mokrom polju uhvaćeni su ugrađena slavina. Ipak, prirodoprimjerci matica šarana obilježeni slovci i ljubitelji prirode doći će na u Slovačkoj.

Naši stočari dobri su poznavasvoje ako posjete Mokro polje.

Biljne i životinjske vrste, koje su telji prirode. Stoka je na paši sloizrazito rijetke ili su nestale u bodna i često se događa daje danas većem dijelu europskog konti- nađemo najednom mjestu, a sutranenta, ovdje se lako mogu sresti, dan osvane desetak kilometara dalje. Ljudi stoga dosta vremena propoput orla štekavca, odnosno ribara ili bjelorepana (Haliaeetus vode u potrazi za stokom i vidi se albicilla), zatim tu je žličarka daje njihovo praktično znanje, sna(Platalea leucorodia), crna roda laženje i orijentacija na terenu, te (Ciconianigra), leptir veliki plavac poznavanje biljnog i životinjskog (Maculinea teleius) koji ima svijeta na zavidnoj razini. ■

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko pranje

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mlfekarski li.st 11/2007.

37

OVČARSTVO I KOZARSTVO

ROGOVI KOZA I PROIZVODNJA MLIJEKA

Uzgajivači često nastoje naći određenu

poveznicu između vanjštine koze, pojedinih njenih dijelova tijela (veličina životinje, razvijenost trbuha, dužina vrata, postojanje i izraženost tamne pruge preko leđa npr. alpina koza, i dr.) i oznaka (rogovi, uške, resice) s proizvodnošću, ponajviše s

-

Prof dr. se. BoroMioč -------------------Najčešće se postavlja pitanje

povezanosti postojanja rogova koze i njene plodnosti i mliječnosti. Neki uzgajivači tvrde da su im proizvodno djelotvornije rogate negoli šute koze, drugi pak tvrde obrnuto, a treći idu dalje povezujući rogove i šutost s resicama. Selekcija koza na mliječnost bila bi prejednostavna kada bi na temelju vanjštine mogli tvrditi ili barem pretpostaviti proizvodni učinak grla. Upravo je vrijeme prije pripusta najprikladnije za razmišljanje i donošenje odluke treba li za pripust odabrati jarca bez rogova ili pak rogatog jarca, što je doista važna odluka ne samo radi izgleda i proizvodnosti dobivenog potomstva nego i više od toga. Dakle, iskusniji uzgajivači znaju kako se ne radi samo o "estetskom pitanju", nego o nečemu znatno složenijem. Razlozi izbjegavanja rogatih životinja uglavnom su poznati: agresivnost, ratobornost, udarci, rane i ozljede, lupanje u ogradu, lijese i jasle, stvaranje buke i uznemiravanje, veće uzdržne hranidbene potrebe i dr. Manje upućeni u ovu problematiku mogli bi stoga reći: "Dobro, izabrat ćemo koze i jarca Garčeve) bez rogova, pa nećemo imati ni jedan od navedenih problema i ova je priča gotova".

Drugi pak misle: "Kakvaje to koza, a osobito jarac koji nema rogove?!

Nigdje na izložbi neću dobiti nagradu za jarca bez rogova".

Naravno, ima i onih koji su u pripustu koristili jarca bez rogova, ali su imali problema jer su dobili dvospolnu jarad. Međutim, to nije samo problem u našem kozarstvu nego u uzgoju koza svugdje u svijetu, osobito u uzgoju pasmina s rogovima, ali i bez njih. Ovim

38

mliječnošću grla.

člankom pokušavamo dati odgovore

izraženi u muške jaradi. Pojedini na navedena pitanja (od tuda i uzgajivači ponekad se međusobno donekle provokativan naslov ovog natječu uspoređujući i ocjenjujući članka) kako bi se, ako ne u jarčeve po veličini i obliku rogova. potpunosti izbjegle, a onda barem Međutim, kao što je poznato, rogovi umanjile neugodne i neželjene jarca nemaju nikakvu tržišnu vrijedposljedice nasljeđivanja rogova i nost, nemaju nikakve poveznice s spola koza. proizvodnim odlikama njihova Dakle bit "problema rogova" potomstva pa s tog gledišta uopće jest u činjenici što su oni (osobito nisu bitni. ako se želi dobiti šuto potomstvo) Dakle, tek mjesec dana nakon povezani s nasljeđivanjem spola, što jarenja može se prosuditi ima li jare uvelike otežava provedbu selekcije rogove ili ne. U početku su rogovi na šutost (bezrožnost) bez neže- nježniji i labavi, pa ako jare ljenih posljedica. Poznato je da oba uhvatimo za njih ono se opire spola većine suvremenih pasmina prednjim nogama i mekeće. S koza mogu imati rogove ili biti bez vremenom rogovi očvrsnu, postanu njih; tada se kaže da su šute. Tek ojareno jare najčešće nema rogove, ali ih dobiva vrlo brzo i to već nakon prvog tjedna, rjeđe između trećeg i četvrtog tjedna života. Uzgajivači

su vjerojatno zamijetili da jare, katkada odmah po izlasku iz majčine utrobe ima kratke rošćiće i to najčešće muška i jarad veće porodne mase. Međutim, znanstveno je dokazano da se npr. u alpina jaradi rogovi pojavljuju prosječno do 28. dana života, s tim da ih muška i jarad veće porodne mase dobiva ranije. Pojava rogova i njihov rast osobito su

Koza s dominantnim homozigotnimgenom (PP) za šutost: koštane kvrgepotpuno odvojene Mljeko.rskili,st 11/2007.

OVČARSTVO I KOZARSTVC

stabilniji, a za 5 do 6 mjeseci mogu narasti od 10 do 15 cm. Koze prirodno najčešće imaju dva roga homonimnog ili uobičajenog tipa, tj. takav tip rogova u kojemu desni rog raste formirajući spiralu u desno, a lijevi rog tvori spiralu u lijevo.

Međutim, ima životinja i s heteronimnim (nepravilnim) rogovima u kojih desni rog formira spiralu u lijevo i obrnuto, što je slučaj u pojedinih tipova divljih koza. U kozarnicima se mogu vidjeti i koze samo s jednim rogom (najčešće nakon nepotpuno provedenog odrožavanjai, ali i one s više rogova, tj. grla kojima umjesto 2 rastu 4 ili 6 rogova -višerožnost ili polikeratija.

Tablica 1: Zastupljenost spolovadobivenihparenjemroditeljarazličitih genotipova,s obziromna rogove OTAC Šuti homozigot(PP)

Šuti heterozigot(Pp)

Nasljeđivanje rogova

Šutost ili rogatost su osobine koje se genetski nasljeđuju, kao i neke druge osobine koza: tjelesni okvir, izgled i veličina vimena, boja dlake, pojava resica, pjodnost, proizvodnja mlijeka i dr. Sutost ili bezrogost koza nasljeđuje se dominantno pod utjecajem gena P (od engleske riječi polled, što znači bez rogova), pa se kod pojave rogova razlikuju dva fenotipa i tri genotipa: 1) homozigotni genotip PP, 2) heterozigotni genotip Pp koji uvjetuje šutost i 3) pojava rogova pod utjecajem je recesivnog gena p, ali samo kada se nalazi u homozigotnom obliku (pp).

Za uzgajivače je vrlo važno da po vanjštini mogu prepoznati i razlikovati koze i jarčeve s homozigotnim genom šutosti PP od onih koji imaju gen Pp. Te fenotipske razlike mogu se uočiti promatranjem koštanih kvrga na lubanji (područja gdje se u rogatih grla nalaze rogovi). U PP mužjaka te koštane kvrge su zaobljene i dobro odvojene jedna od druge, za razliku od Pp jarčeva čije su kvrge kao dva zrna graha međusobno povezane i formiraju slovo V okrenuto naprijed. Jako je važno da se navedene razlike između ta dva tipa mogu uočiti već u dobi od tri mjeseca, a sigurno u dobi od pet do 6 mjeseci. Dakle, već u vrijeme spolne zrelosti jarčića uzgajivač može uvidjeti je li šuti jarčić ostavljen za rasplod homo-

Mljekarski /1$t 11/2007.

Rogati (po)

PRAKTICNO, OMJERSPOLOVA 1 svi bez rogova, 50 % ženke,50 % muški, s roJ?;ovima (PP) heterozie:oti(Po) svi bez roi.ovai plodni 2 svi bez rogova 25 % ženke,25 % muški, bez rogova (Pp) 50 % heterozigoti(Pp) bez rogova,plodni 50 % homozigoti(PP) 25 % sterilnihženki 25 % sterilnihmužjaka 3 50 % s rogovima(pp) 25 % ž.; 25 % m. s rogovima(pp) 50 % bez rogova(Pp) 25 % ž.; 25 % m.

Svi plodni 4 25 % s rogovima(pp) 12,5% m.; 12,5% ž., svi bez rogova (Pp) plodni 75 % bez rogova,od kojih su 50 % 25 % m.; 25 % ž., heterozigoti(Pp), a svi plodni 25 % homozigoti(PP) 12,5% m. (dio sterilan) 12,5%ž.

5 s rogovima(oo) 100% ro11ati(PP} 50 % m.; 50 % ž.

6 bez rogova (Po) isto kao ood 3 Kaopod3 MAJKA

zigotan ili heterozigotan. S obzirom da su rogate životinje agresivnije i nemirnije, mnogi bi uzgajivači radije imali koze bez rogova i stoga sami provodili selekciju na šutost.

Međutim, selekcija na šutost često završava s određenim nepoželjnim reprodukcijskim posljedicama. U stadima, populacijama i pasminama koza u kojima se provodi selekcija na šutost ili bezrogost nerijetko dolazi do pojave dobivanja dvospolaca ili hermafrodita, te viška muške i manjka ženskejaradi.

Pojava interseksualnosti najvjerojatnije je posljedica toga što nositelj šutosti autosomni dominantni gen P ima podređen ili recesivan utjecaj na formiranje muškosti.

Pokusnim parenjem šutih jarčeva (PP) s bezrogim kozama, za koje se pretpostavljalo da vanjštinom odgovaraju genotipu P, dobiveno je potomstvo u kojem je bilo 50 % muškejaradi, 25 %ženskejaradi i 25 % hermafrodita (tablica 1). Stoga uzgajivači koza koji sami selekcijom žele formirati bezroga stada trebaju dobro proučiti kombinacije navedene u tablici. Oni kojima rogovi koza ne smetaju neće imati nikakvih problema ako je jarac rogat (primjeri 5 i 6 u tablici). Naravno, njima preostaje i mogućnost fizičkog uklanjanja rogova.

TEORIJSKI

U dvospolnejaradi i koza mogu se zamijetiti različite deformacije na spolnim organima, kao što su: a. vanjština jareta je uobičajena, ali jevulva slabo istaknuta, b. vulva je neznatno okruglasta sa slabo istaknutim otvorom, c. vulva je građena tako da izgledom podsjeća na glans penis mužjaka, d. hypospadia, tj. djelomična ili potpuna otvorenost bočne strane penisa kroz koju se stalno cijedi mokraća, e. koza ima maternicu samo s jednim rogom, ali ima i testise, f. koza s normalnom maternicom, ali i s testisima i malim sjemenim vrećicama,

g. kriptorhizam - eksterijer životinje je muški, normalno razvijen penis, jaja i mošnja, ali jedno od dva jaja zadržalo se u trbušnoj šupljini.

U selekciji bezrogih životinja nemoguće je postići plodne homozigotne bezroge linije. U proizvodnji kozjeg mlijeka vrlo je važno znati da se šutost negativno odražava na plodnost i proizvodnju mlijeka.

Uzgajivačima koza i proizvođačima mlijeka važno je istaknuti i činjenicu da rogate koze čak za 40 % bolje reagiraju na selekciju od bezrogih koza. ■

39

VETERINARSTVO V

NJEGA KOZE MLIJECNIH ŽIVOTINJA V

Proizvođači mlijeka premalo pažnje posvećuju

njezi kože mliječnih životinja. Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja, odnosno od naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, mehaničkih povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje).

---------------

Znanstveno je dokazano da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti, pogotovo zarazne i parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni kože štalski držanih goveda i koza. Što negativno djeluje na zdravlje kože?

Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, pritom dlake pogoduju zadržavanju nečistoće. Na taj način ometa se fiziološka funkcija, a nečistoća pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama. Na zdravlje kože osobito utječe hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji, ponajprije vlaga.

Poznato je da se pojedine parazitske i gljivične bolesti pojavljuju u stajama u kojima je visok postotak vlage u zraku. Često je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90 %(!li). Tako visok postotak vlage, osim na kožu, štetno utječe i na opće zdravstveno stanje organizma (ventilacija!).

Kako njegovati kožu?

Potrebno je jednom tjedno obvezno sve životinje (krave, koze) temeljito iščetkati metalnom četkom (česalom), a zatim finom četkom. Koze je dovoljno iščetkati četkom. Četkanjem se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i nečistoće koje sprječavaju "disanje" kože.

40

Važno je napomenuti daje potrebno iščetkati cijeli dlačni pokrov a ne samo jedan dio. Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Jedna od metoda je i šišanje dlačnog pokrova prilikom kojega se dlaka mliječnih krava skraćuje što pogoduje boljem "disanju"kože.

Velik problem predstavlja balega u koju životinja često legne, a koja se zatim sasuši i na taj način onečišćuje kožu. Za toplijeg vremena, posebno u proljeće i ljeto, balega se može oprati vodom, no staja mora biti otvorena (ali ne smije biti propuh) kako bi se životinje što prije osušile.

Držanje životinja na pašnjacima i ispustima, uz sve prednosti u odnosu na štalski način držanja,

Mr. se.Antun Kostelić pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Životinje držane izvan staje izložene su djelovanju sunčevih zraka, vjetru i kiši, paje njihova koža otpornija, odnosno čišća i zdravija nego u onih štalski držanih.

Na životinje koje borave izvan staje (u pojedinim podru?jima Hrvatske), posebno u proljeće, dolazi do invazija krpelja. Potrebno je stoga, nakon svakog povratka s paše, temeljito pregledati dlačni pokrov posebno na "skrivenim" dijelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno češu. Krpelji se hrane krvlju, pritom mogu unijeti u organizam životinje brojne uzročni­ ke zaraznih i parazitarnih bolesti. Na kraju ćemo podsjetiti da krave čiste i uredne dlake daju više mlijeka! ■

Otpala dlaka krava uklonjenačesalom Ml/ekarski list 11/2007

Nikole Tesle 1 48260 Križev Tel. 048/681-90 Fax. 048/682-90

ZORA VLJE

STADA

PROGRAMI KONTROLE , I PRACENJAZDRAVLJA VISOKOPRODUKTIVNIH MLIJECNIHKRAVAU TRANZICIJSKOM RAZDOBLJU

U jednom od prošlogodišnjih brojeva bilo je riječi o metaboličkim bolestima kao što je ketoza i mliječna groznica (puerperalna pareza) V koje vrlo često nastaju zbog neadekvatne pripreme krava u razdoblju suhostaja. Na koji se način može spriječiti upravo ovakav poremećaj visokoproduktivninihmliječnih kravazbog kojega nastaju proizvodni gubitci na farmama mliječnih krava?

Dr. se. TerezijaSilvijaMarenjak -------------------

-

Postoje takozvani programi kontrole u tranzicijskom razdoblju, a to je razdoblje od tri tjedna prije i tri tjedna po porodu, za koje se drži da su najvažnija razdoblja u cjelokupnom proizvodnom ciklusu, a važni su za profitabilno poslovanje svake pojedinačne mliječne farme.

Količina proizvedenog mlijeka u vrhu (piku) laktacije, plodnost i uspješnost umjetnog osjemenjivanja te troškovi liječenja postporođajanih metaboličkih bolesti su činioci koji su vrlo usko vezani uz razdoblje tranzicije, odnosno direktno utječu na dobit mliječnog gospodarstva. Stoga je vrlo bitno provoditi tranzicijski program te procijeniti uspješnost provođenja tranzicijskog programa i njegovu povezanost s nastankom metaboličkih poremećaja krava. Preduvjet je dobro poznavanje biologije i fiziologije krava u pripremnom razdoblju za nastupajuću laktaciju te uspješna primjena tranzicijskog programa kako bi se optimalizirala genetska predispozicija mliječnog stada.

Provođenje programa - praćenje

statusa krava

Za početak potrebna je procjena i praćenje zdravstvenog statusa krava u tranzicijskom

42

razdoblju.

Pod tim podrazumijevamo uočavanje i pregled osnovnih poremećaja zdravlja krava nakon poroda (u puerperiju) što se može zbirno prikazati, kao što je prikazano na primjeru u tabli ci 1. Vrlo često s u te metaboličke bolesti međusobno povezane i može ih se dovesti u svezu s hranidbom prije poroda.

Tako je npr., za razliku od krava koje poslije poroda nemaju nikakvih zdravstvenih poremećaja, šest puta veća mogućnost pojave metritisa, a sedamnaest puta veća mogućnost da će se pojaviti ketoza u krava u kojih je nakon poroda zaostala posteljica.

Slično tome, ako se nakon poroda pojavi puerperalna pareza (mliječna groznica), četiri puta je

veća mogućnost zaostale posteljice i

gotovo 25 puta veća mogućnost nastanka ketoze, u odnosu na krave u kojih nisu uočeni zdravstveni poremećaji nakon poroda. Troškovi liječenja postporođajnih poremećaja krava mogu biti značajni, osobito ako se istovremeno pojavi više poremećaja. Zaostala posteljica može prouzročiti prosječne troškove od 1.200 kn (pa čak i više) po kravi godišnje. Pri izračunavanju troškova uzimamo u obzir zbroj troškova koje može prouzročiti određeni poremećaj, a odnose se na smrtnost, izlučivanje, odgodu koncepcije, odbačeno mlijeko te gubitke u proizvodnji mlijeka.

Postporođajni poremećaji

zdravlja mliječnih krava Određenim

metodama

kon-

Tablica1: Prikazpojavnostipostporodajnihporemećaja zdravlja visoko produktivnihmliječnih krava (%) Stado

Krava

1 2 3

61 100 200 50 150

4

5

Mliječna

groznica

5,6 8,0 8,5 I

3,3

Zaostala posteljica

7,7 12,0 9,0 9,0 11,9

Metritis

Ketoza

10,7

3,3 12,0 8,5 3,0

I

21,l I I

I

DA* I

11,0 6,3 2,0 1,4

*DA- dislokacijasirišta (dislocatioabomasi)

Mljekarski list 11/2007.

ZDRAVLJE trole zdravlja pojedinih proizvodnih skupina u stadu mliječnih krava, moguće je spriječiti zdravstvene poremećaje krava u tranziciji i puerperalnom razdoblju.

Jedan od načina kontrole zdravlja je metoda koja uključuje fizikalne kriterije procjene zdravlja kao što je opće stanje, mjerenje tjelesne temperature, kontrakcije buraga i kvalitativne pretrage na ketozu. Druge pak metode uključuju dnevnu kontrolu mliječnosti i usporedbu s očekivanom proizvodnjom, vrlo često u kombinaciji s fizikalnom procjenom i metaboličkim profil-testom (praćenje određenih pokazatelja iz krvi).

Ako neka krava ne proizvodi prema očekivanjima, valja provesti temeljne metode kliničke pretrage i takve životinje podvrgnuti intenzivnom liječenju. Bitno je uočiti da je prevencija i pravovremena terapija ključ uspješnosti sprječavanja razvoja metaboličkih bolesti u puerperiju. Ovakav, mogli bismo reći, temeljit program kontrole i praćenja zdravlja krava u postporođajnom razdoblju vrlo je uspješan jer je zasnovan na metaboličkim promjenama koje nastaju tijekom tranzicijskog razdoblja.

Promjene pri prijelazu iz suhostaja u intezivnu laktaciju Dvije su ključne promjene s obzirom na adaptaciju metabolizma prijelazom iz suhostaj a u period intenzivne laktacije. Prije svega, mijenja se metabolizam krvnog šećera (glukoze), odnosno potrebe za glukozom nakon poroda znatno porastu. Kako bi bile podmirene energetske potrebe nužne za proizvodnju mlijeka, dolazi i do mobilizacije tjelesnih rezervi, prije

Mljekarski list 11/2007.

svega masti iz tjelesnih skladišta (masno tkivo). Radi se o vrlo dinamičnim i kompleksnim procesima, a centralnu ulogu u svemu tome ima jetra. Zdrava jetra preduvjet je za nesmetanu koordinaciju svih tih metaboličkih procesa. Prema tome, očuvanje funkcionalnog integriteta jetre vrlo je važno, a može se postići pravilnom hranidbom krava u tranzicijskom razdoblju. Ako se iz bilo kojeg razloga naruše adaptacij s ki mehanizmi, nastupaju metabolički poremećaji.

Otprilike od 250-og dana graviditeta pa do 4-og dana po porodu potrebe za glukozom porastu tri puta, za aminokiselinama dva puta, a za masnim kiselinama pet puta. Mliječno govedo u takvim situacijama prilagođava metaboličke procese novonastalim uvjetima raspodjelom hranidbenih sastojaka i to, kako je već ranije spomenuto, pro-

STADA

mjenom u metabolizmu glukoze i mobilizacijom tjelesnih masti.

Funkcija jetre u metabolizmu Jetra je organ koji ima glavnu ulogu pri količinskoj i kvalitativnoj raspodjeli hranjivih tvari za uzdržne i proizvodne potrebe.

Utvrđeno je da se u vrijeme tranzicije njezina metabolička aktivnost povećava gotovo dvostruko. Veličina organa ostaje ista no potrošnja kisika, koji je indikator metaboličke aktivnosti, znatno se povećava; sinteza glukoze je za 500 g manja nego što je potrebno u prva tri tjedna laktacije. Velik dio glukoze u tom se razdoblju namiruje upravo iz aminokiselina, dok se znatan dio energije podmiruje mobilazicijom masti iz tjelesnih depoa (slika 1), iz NEFA(neesterificiranih masnih kiselina) koje će jetra u potpunosti preuzeti, ali nema dovoljan kapacitet da ih vrati nazad u krvotok ili ih u potpunosti iskoristi

Jetra

Masnotkivo NEFA

NEFA

Mast

I I I I I I

NEFA

I

I I I I I I

I I

I

I I

COnr\ Energetsko

?\

propionat

gorivo

Ketonska tijela

Mast

'a.

Mliječna

mast

e

Mliječna žlijezda

Slika 1: Prikaz metabolizmaneesterificiranihmasnih kiselina (NEFA) mliječnih krava

43

ZDRAVLJE

STADA

kao izvor energije. Ako u obroku nema dovoljno hranjivih tvari koje dospijevaju u krv, u krvi će se naći velik udio NEFA koje će jetra skladištiti u većem ili manjem omjeru u vidu triglicerida a zbog čega nastupa jače ili slabije zamašćenje jetre.

Taloženje triglicerida u jetru nastupa kod svih visokoproduktivnih mliječnih krava u prvih nekoliko tjedana nakon poroda, no bitno je znati prag kod kojeg nastupaju oštećenja u samoj funkciji jetre. U svakom slučaju, takva jetra ima smanjenu mogućnost sinteze krvnog šećera, a vrlo često je umanjena i detoksikacijska sposobnost jetre, osobito amonijaka, koji se stvara u metaboličkim

procesima razgradnje bjelančevina iz hrane. Stoga je u tranzicijskom razdoblju posebno važno pravilno izbalansirati opsrbu krava bjelančevinama kako suvišak ne bi dodatno opterećivao metaboličku funkciju jetre i time smanjio kapacitet sinteze glukoze.

Kontrola metabolizma neesterificiranih masnih kiselina Koje su mogućnosti kontrole NEFA i očuvanja metaboličke funkcije jetre u tranzicijskom razdoblju? Prije svega, potrebno je smanjiti dotok NEFA primjerenim hranidbenim režimom (upotreba glukogenih dodataka u hrani kao što je propilen glikol, zaštićene aminokiseline). Također, optima-

QP-_rema za staje

lizirati kapacitet jetre kako bi mogla iskoristiti NEFA kao energetski izvor i vratiti ih natrag u krvotok u vidu triglicerida u obliku tzv. VLDL-a ili lipoproteina vrlo male gustoće (slika 1), odnosno kompleksa masti i bjelančevina koje omogućavaju transport masti između krvi i tkiva i obrnuto (dodatak karnitina, kolina, niacina i biotina kao i određenih masnih kiselina, npr CI.A; CI.A- konjugirana linolna kiselina.

Valja naglasiti da se dobrim sustavom hranidbe u suhostaju i u ranom postporođajnom razdoblju postiže visok unos suhe tvari koji bi trebao predstavljati 80 - 90 % strategije u očuvanju zdravlja mliječnog stada. ■

- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, četke, rukavice

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci

G

VisokokvaUtetne

;J

ozemskesteone junice olštajn-frizijske pasmine

pregrade ),

(termo) pojilice skreperi

/Mekušanska

L 44

cesta 62 - HR-47000Karlovac - Tel./fax: 047 654 292

nedagro@hi.htnet.hr - www.nedagro.hr - Mob.: 098 365 857

Ml,iekarski list 11/2007

Krediti do 1O godina, učeića, bez jamaca, bez hipoteka!!

TRŽIŠTE

STOKE

V

V

U Republici Havatskoj došlo je do blagog pa~a Ćijena simentalske teladi. Tijekom godine najviše otkupne cijene simentalske teladi bilježene su u razdoblju od lipnja do kraja rujna. I ove godine u tom razdoblju evidentirali smo najviše otkupne cijene teladi na tržištu.

TRZISTE STOKE I

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

Prosječne

otkupne cijene simentalske teladi u tom razdoblju iznosile su 24,78 do 25,16 kn/kg, odnosno, telad je na tržištu najčešće tržena po cijenama od 23 do 28 kn/kg, ovisno o kakvoći. Uz sezonsko kretanje cijena u godini trenutno je na tržištu značajni činilac stanje oko stočne hrane.

Cijelu tu situaciju u svezi skupoće, kao i nagađanja o nedostatku stočne hrane početkom listopada, pokušali su iskoristiti kupci teladi koji nisu bili spremni platiti za telad onu cijenu koja je do tada bila uobičaje­ na. Druga strana - prodavatelji, pak, nisu željeli prodati po nižim cijenama i u 40. tjednu veći dio teladi je s tržišta vraćen u staje. Toje bilo posebno izražena na području

Bjelovarsko-bilogorske županije. U rastući trend cijena junadi. U tjednu 42. tjednu (15. - 21. listopada), uz do · 21. listopada ove godine vrlo dobru ponudu, potražnja je bila prosječna cijena bikova simentalske iznimno velika. Otkupne cijene nisu pasmine iznosila je 13,40 kn/kg ŽV i se značajnije mijenjale u odnosu na najviša je prosječna cijena junadi u one s početka mjeseca i telad je ovoj godini. Bikovi simentalske pasnajčešće tržena po cijeni od 23 do mine na tržištu su najčešće trženi po 25 kn/kg žive vage (ŽV). Uobičajeni cijenama od 12 do 14 kn/kg ovisno o trend za hrvatsko tržište, u zadnja kvaliteti. U sljedećem razdoblju tri mjeseca u godini, jest pad cijena moguće je očekivati zadržavanje tijekom listopada, dok se u trenutnih cijena junadi na domaćem studenome i prosincu, uz blage osci- tržištu, no bitnu ulogu na formiranje lacije, cijene gotovo i ne mjenjaju. otkupnih cijena zasigurno će odigraNa razini su onih iz listopada. ti stanje na tržištu stočne hrane, kao Ovakav razvoj situacije moguće je i europsko tržište junećeg mesa. Na očekivati i u ovoj godini. europskom tržištu tijekom rujna i Na HRtržištu rast cijena junadi, listopada otkupne cijene junećeg na EU tržištu bez promjena cijena mesa nisu se značajnije promijenile. junećeg mesa Prosječna otkupna cijena junećeg U protekla dva mjeseca na trupa R3 klase u tjednu do tržištu Hrvatske pratimo lagani, 14.10.2007. godine iznosila je

..

li

=C li

I

I

I"-

li

C

" " ==" " =" =- ==.. " X =- =" =li

C

C li

....." .." =" ..... & !. .. .. .. .. !. ..... ..... =-" =-"" " "• .. .i! ... ...li ...""' .li"' ..,..... ...• ..

"• .. .." ...s" ... e " .li .. .., .ll • .. ... .li .., i i D. ::,

•

D. ::,

.

Cijeneživestokenastočnim sajmovima i otkupnim mjestim u RHu kn/kg taleslmental (80-160 kg)

=.. =D.

li =C

I! o CI .2 ~ o ...

I! ~ o

'i

iii'

C

C li

D.

::,

>

8. "~ 0

i

!

'C

~

,R 'g >

,il I! oCI

C

C

,il

:,

•

C

li

::,

::,

li.

?

I!

D.

C

C li

:,

D. ::,

li

li

li

D. ::,

o

:,

C

C

:,

E

C

C

D.

'č'

•

l...o l ii '6 1 " o ... ... ...

'1jl 1... .., o <ii .., ... e i o •o. .., ... ... .. c> • i ; E> ;>o :E 'g :J ~ 'C

~o C

'C

C.

Ili

X

C

li

o

li::

I!!

?

'

I! :, E

~

' 8 i • li.

li::

!

iii

E

C

e >

o. !1)

li D.

:,

.li !!

"

'li

~

...

C

li.

:,

li

J !

?

:i:

CI

i:!

$

1.Min 23,00 23,00 24,00 21,00 23,00 23,00 25,00 27,00 25,00 23,00 28,00 23,00 23,00 22,00 23,00 22,00 21,00 2.Max 25,00 25,00 25,00 27,00 25,00 27,00 28,00 27,00 25,00 25,00 30,00 25,00 25,00 25,00 28,00 28,00 30,00

Junica slmental (zaklanje) bikslmental (>450kg) kravaslmental(zaklanje) Janjad

46

-

-

-

-

-

11,00 10,00 10,00 _,,.

11,00 11,50 11,00 17,00 12,00 18,00 11,00 12,00 12,00 18,00 12,00 1.Mln 12,50 12,50 13,50 13,00 13,00 15,00 12,00 13,00 12,50 12,00 19,00 14,00 13,00 13,00 13,00 12,50 12,00 2.Max 15,00 14,00 13,50 14,00 14,00 16,00 12,00 13,00 13,00 14,00 19,00 14,00 14,00 14,00 16,00 14,00 19,00 6,00 5,00 5,00 4,00 1.Mln 4,00 6,00 5,00 6,00 4,00 6,00 6,00 4,00 6,00 10,00 7,00 6,00 6,00 11,00 2.Max 7,00 7,00 6,00 7,00 8,00 6,00 7,00 7,00 8,00 11,00 1.Min 11,50

2.Max 12,50

1.Mln 18,00 22,00 2.Max 20,00 23,00

12,50 12,00 11,00 12,50 12,00 13,00

-

-

20,00 20,00

-

-

23,00 27,00

-

-

-

22,00 20,00 18,00 2B,00 22,00 20,00 20,00 2B,00

-

-

-

-

-

20,00 25,00 20,00 18,00 24,00 32,00 20,00 32,00

M{jekarskilist 11/2007.

~

-=-======================~

Tllll!liP

TRŽIŠTE

STOKE

299,76 eura/100 kg što je za 6 %više u odnosu na cijene od Prosječne otkupne cijene junećih trupova R3 klase prije tri mjeseca. Najniže cijene junećih trupova R3 klase na (bikovi od 12 do 24 mj)(euro/100kg) europskom tržištu evidentirali smo u ovoj godini u lipnju i Ujen,1 rawka u 96 razlikau% srpnju. U drugoj polovici srpnja započeo je rast cijena euro IOOk11 I/ Do 14102007 ~ Do 14 102007 ,lr.:,w,1 14.10.07. /~. Do 07.102007 I~.[)(115.10200G. junećeg mesa i trajao je do rujna. U tom razdoblju cijene su Belgija 249,42 -7,02 0,59 porasle s 280 na 300 eura/100 kg. Najniže otkupne cijene IC-eška 257,08 -1,27 -0.65 junećih trupova R3 klase, u tjednu do 14. listopada, Danska 306,65 -0,41 -6,53 evidentirali smo u Rumunjskoj - 172,31 eura/100 kg, dok su Njemačka -0,60 298,00 0.00 Grčka 404,10 0,00 0,49 najviše cijene evidentirane u Grčkoj - 404, 10 eura/100 kg.

Soaniolska 303,45 -0,57 -8,29 Karakteristično za EU tržište jest da u posljednja tri Francuska 298,00 1,02 -2,93 mjeseca u godini nema većih oscilacija cijena junećeg Irska 272,96 -1,52 -5,35 mesa, odnosno cijene bi trebale biti na razini cijena iz ttalija 331,96 -1,30 0,85 Luxemburg 298,61 -2,12 -2,37 listopada. Kraj 2007. godine bit će u znaku problematike Matta -2,35 358,26 0,00 vezane uz stočnu hranu. Realno je za očekivati da će zbog Nizozemska -5,96 280,55 1,73 skupoće stočne hrane ponuda stoke na tržištu biti veća što Austrija 305,05 -1,36 0,27 bi moglo izvršiti određeni pritisak na cijenu. Na tržište Poliska 238,10 -0,33 -1,75 I Portugal 346,90 0,20 -4,28 junećeg mesa moguć je i utjecaj tržišta svinjskog mesa.

Rumunjska 17231 #DIJ/0.1 -3 OD Trenutno na tom tržištu bilježimo veliku ponudu svinja za Slovenija 296,61 0,53 0,44 klanje što je rezultiralo padom cijena u posljednjih mjesec i Finska 32950 2,1B 4,99 ,~ , pol za 7 posto. Prosječna otkupna cijena svinjskih trupova <,..,,, '-',-AJ Velika Brfaniia 285,20 0,69 -3 08 E klase na EU tržištu, u tjednu do 14. listopada, iznosila je oy.

EU -:\-~~~ 299,Z~ 137 eura/100 kg što je svrstava u rang najnižih cijena u posljednje tri godine u promatranom razdoblju. ■ Izvor: EU-komisija, obrada TISUP-MPŠVG ~YC:Ul>~d

...

AGRODOL Za zdravu muzaru, više kvalitetnog mlijeka i veću dobit.

Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima Povisuje razinu higijenskih uvjeta držanja mliječnih krava Jamči suho i čisto vime, bolju kvalitetu mlijeka, zdravije papke

te znatno smanjenu potrošnju slame Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama Obogaćuje stajski gnoj Za veću udobnost i higijenu u stajama

Neka vam ovaj higijenski postupak ne bude suvišan!

KAMENSIRAČ

KONTAKT: S. Radića 122, 43541 Sirač, tel: 043/675-750

faks: 043/322 582 info@kamen-sirac.hr www.kamen-sirac.hr

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MALIPOSJEDIi proizvodnja mlijeka

I

Mr. se. SrećkoLad;š;ć

I Pro~zvesl! štove~u koli~inu i ~alitetu voluminozne krme

Kako uopće izgleda u praksi i kakva nam je sjetvena struktura po pitanju trava, DTS, lucerne i crvene djeteline, u odnosu na ukupnu veličinu posjeda, te broj krava + bređe junice + mlade junice. Kolike su mogućnosti povećanja broja krava u Hrvatskoj gotore podatci o veličina­ ma posjeda. Steta je što davno prije nismo uspostaviti dobru agrarnu politiku što se tiče okrupnjavanja posjeda, privatne zemlje u zakupu, državne zemlje i neobrađene zemlje koju vlasnici ne žele dati u zakup, a nemaju mogućnosti ni interesa obrađivati je. Da smo pitanje okrupnjavanja zemljišta i posjeda prije postavili, danas bi u Hrvatskoj imali daleko veći broj krava i puno veću proizvodnju mlijeka.

Pisanjem za Mljekarski list i Ovčarsko kozarski list, te u prilozima za HlV - Plodove zemlje, uvijek nastojim isticati dobre primjere i dobra obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i njihove vlasnike.

To je sastavni dio propagiranja razvoja, napretka i povećavanja proizvodnje. Sve u postojećim uvjetima i postojećim i danim mogućnostima.

Nažalost, već u nekoliko navrata, dogodile su se potom i neke neželjene stvari. Prezentirana OPGna televiziji i u novinama poslije toga obišle su neke osobe "nadobudne" po nekim pitanjima i propisima.

UzemljamaAmerike i EUpostojeće i zatečene situacije prije donošenja nekih uredbi, propisa i zakona bile su izuzete ili su farmeri dobili razumne rokove i pomoć da stvari i situacije prilagode novim pravilima, propisima i zakonima.

Postojeća proizvodnja svuda se nastojala očuvati, zadržati i poticati na daljnji razvoj i povećanje.

U Austriji i Švicarskoj štala može biti pored crkve, dječjeg vrtića ili hotela. Može zato jer je tu bila i prije, jer je sastavni dio života i rada i stvaranja novostvorene vrijednosti.

Mi danas, nažalost, po poje-

48

sastovecom pro1zvodn1om mhJeka

dinim selima nemamo tu situaciju.

Selo na kraju svih sela i kuća na kraju sela. E, ne može veća staja!!! Donesen je takav propis, uredba, zakon. E, sad je pitanje tko ga je donio. Mi bi stvarno trebali nek~ "pametne glave" poslati u Austriju, Svicarsku i Bavarsku da tamo objasne ljudima (koji donose prostome planove) da štale smrde i da ne mogu biti u selu, a ako već tu postoji štala, nikako ne može biti obnovljena i proširena bez obzira koliko je velika okućnica.

Ima samo jedno pravilo u tim "zaostalim" sredinama Austrije, Svicarske, Bavarske i drugim zaostalim zemalja. Kome smrdi staja, neka se od staje odmakne.

Eto tako ovaj prikaz o veličinama posjeda, zasijanim površinama pod travnjacima, DTS,lucernom i crvenom djetelinom, te brojem krava, bređih junica i mladih junica, objavit ću pod šiframa. Ovo su podatci od listopada 2007. godine.

Imena i prezimena vlasnika ovih OPGVeličina

Prezime i ime OPG-1 OPG-2 OPG-3 OPG-4 OPG-5 OPG-6 OPG-7 OPG-8 OPG-9 OPG- 10 OPG-11 OPG- 12 OPG-13 OPG- 14 OPG- 15 OPG- 16 OPG- 17 OPG- 18 OPG- 19 OPG-20

posjeda u jutrima vl.z.+z.+d.

106 75 40 100 50 30 120 55 65 60 120 50 47 80 120 20 100 30 90 100

Pod ljuljevima T.LJ.+ E.LJ. 57 30 10 10 7 3 Kl. Oš.

15 10 32 + 4.5 20+2 50+ 5 10 3+5 30 30 12.5 35

a nalaze se u mom registru OPG-a,te u Redakciji Mljekarskog lista.

Pogledajmo i proan<!lizirajmo sljedeće podatke iz tablice. Sto iz njih možemo zaključiti o mogućnostima povećavanja broja krava i mogućno­ stima povećanja proizvodnje mlijeka.

U sljedećem broju Mljekarskog lista objavit ću podatke o površinama pod silažnim kukuruzom.

Možda ću ovo ponoviti još jednom.

Veliš.

Dobro ti to pišeš, ali kamo ću s tim kravama kada u štalu može stati taman toliko koliko u njoj ima krava.

Kamo s tim tvojim novim kravama.

Kako rastezati, produžavati i proširivati postojeću staju. Ovi iz općine ne daju. Ne dopušta prostorni plan.

I tako smo došli do jednog od osnovnih problema povećavanja broja krava na našim malim i srednje velikim OPG-ima, a o kojem do sada nismo vodili računa, nismo razgoPod DTS jutara

Pod lucemom jutara

Broj krava+ br. j.+ml.j.

-

-

3 15

10

76+14+42 45+12+28 40+4+8 75+10+34 50+16+10 13+6+6 52+12+40 30+16+14 31+10+16 38+20+32 108+30+63 13+8+9 17+3+7 30+1o+18 21+1o+30 9+1+3 51+10+30 10+4+5 35+28+17 38+lo+25

6 18

3

4 15 14 1,5 3 7

-

-

3 cr.di.

-

5 3 3 3

50 20+ 5 B

-

1 5 35 -

3

-

-

vi. z. = vlastita zemlja, z. = zakup privatne zemlje, d. = državna zemlja, T. LJ. = talijanski ljulj, E. LJ. = engleski ljulj, br. j. = bređe junice, ml.j. = mlade junice.

Mije/carskilist 11/2007.

FORTUNAAGRO d.o.o.

KREDITI

Kr~ditne kartice seci

o iguran povrat kapital ih ulaganja

---1

;__ ~SA_j

~ 4~

RotodrlJ" ače Noževi' Zaštita od kamena

Vrhunskaizvedba ~ Povoljna cijena \ f

f,

Rotacijske kosilice •

0

Stražnji utovari

act, ::;:__

*Korpa standard *Vile - opcija

3

doi

proti" stP ia

~

: s kardanom 11.111,00kn

Pneum. sijačice

• ___ , •

G') \l

-..-

2,20 m -10.599,00 kn 2,40 m -11.199,00 kn 2,90 m -12.999,00 kn

§ ~ q, (O'

u;t~

tijelo s kuglom 4.999,00 kn 5 rad. tijela - 9.499,00kn 7 rad. tijela -11.499,00 kn

Plugovi - ravnjaci, okretni, vinogradars i

Tanjura· e

2 X 12" • 6.599,00 kn

.,,.... ~ i 3 X 12" • 8.899,00 kn 11~ 'l!

~ ~ crtalo, kotać,

a.Q)dvostrani nož, t:.

,.,,.~-IA

povišenjadasaka

Napomena: Izražene cijene su bez PDV-a s popusto

Motor original

aPerkins England

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

varali, niti smo o ovom problemu pisali, a kamoli ponudili nekakva rješenja. Svatko se snalazi sam kako zna i umije. Da, problem je veličina staje i broj vezova ili ležišta u staji. Kamo s novim kravama i prvotelkama koje trebaju zauzeti svoja proizvodna ležišta? Ako u staji s kravama u laktaciji ležišta i vezove zauzimaju krave u suhostaju, bređe junice i mlade junice (grla koja ne proizvode mlijeko), tada za ova "neproizvodna grla" treba naći ili izgraditi neki jeftin privremeni smještaj.

Prošli mjesec bili smo u Bavarskoj. Na pregonskim pašnjacima svuda izdvojene staje (tko zna imaju li lokacijsku dozvolu), za junice i uzgoj rasplodnog podmlatka. Kraj listopada, snježi, a junice vani na pašnjacima, Prizoriz Bavarske - oko kuće ne jedna staja, već onolikokoliko ih je na otvorenom i slobodi. Svuda oko potrebnoi nema izgrađenost parcele30 %!! kuća štale, i to ne štale, nego štaletine.

Većina gospodarstava organizira i seKod nas ne možeš graditi veću nisu izgradile infrastrukturu u tim oski turizam. Kakvegrađevinske zone i štalu u selu. Imaš tamo široko polje, poduzetničko-štalskim zonama. zakon da štala mora od kuće biti to- pa si tamo gradi štalu. Pojedine I nemoj da mi štala smrdi u selu. liko i toliko odmaknuta??? Možda na općine su čak odredile i poduzetVidiš, u Bavarskoj,Švicarskoji nekim novim područjima izgradnje? ničke zone za izgradnju staja, jedino Austriji- to baš i nijetako. ■

"Grupa MIBOP" d.o.o.

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI PROIZVOĐAČ POPRATNE OPREME ZA UZGO.J STOKE : ZA KRAVE, KONJE. -

ZASTUPNIK TVRTKE

SUEVIA ~

TEI ,\D. PRASAD. OVCE. KOZE

POJILICE- SVIH VRSTA l MODELA TERMO POJILICE PREGRADE SKREPERJ GRIJAĆJ PROTOĆNI SISTEMI ZAGRIJAVANJA

SOLARNE PUMPE ĆETKE

~~ I ĆIŠĆENJE KRAVA - NOVO NA TRŽIŠTU

Njemačka

"SUEVIA HAIGES" GmbH KORISTITE JEDNOM l UVJERITE SE ZAUVIJEK

•

lvana Pintarića 29, 10 290 Zaprešfć, Ivanec Bistranski fax: 01 3357 933 E-mail: mibop@email.t-com.hr

"Grupa MIBOP" d.o.o., tel: 01 3357 932 50

M!Jekarski list 11/2007.

DANI SIRA

4. DAN SIRA KOPRIVNICKO •KRIZEVACKE ZUPANIJE V

V

V

V

-

Iz Uredništva-------------------------------

U izvrsnoj organizaciji Udmge malih sirara Koprivničko-križevačke županije "Prgica".Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Srednje gospodarske škole iz Križevaca, a pod vodstvom Darija Zagorca, dipl. ing. održana je promotivno-prodajna izložba pod nazivom 4. dan sira Koprivničko-križevačke županije.

Manifestacija je održana 29. rujna 2007. godine (subota) u Križevcima u prostorijama nove gradske tržnice.

I posjetitelji su imali zahtjevan i Turističke zajednice grada Križevci Pokrovitelji Izložbe bili su odgovoran posao. Naime, zadatakje Ottone Novosel rekavši daje katalog Ministarstvo poljoprivrede šumarbio degustirati sireve, te među pravi turistički vodič koji daje stva i vodnoga gospodarstva, Kodobrim i kvalitetnim proizvodima pregled obiteljskih poljoprivrednih privničko-križevačka županija, Grad odabrati najbolji. Prema ocjenama gospodarstava i njihovih proizvoda.

Križevci te Komunalno poduzeće publike najbolji je POLUTVRDISIRS Udruga malih sirara KoprivniKriževci, a izložbu je otvorio !van DODATKOMCVARAKA proizvođača čko-križevačke županije "Prgica" Hodalić, dipl. ing. - pomoćnik Ljiljane Pečnik iz Sv. Martina pored imala je još jedan razlog za slavlje. ministra poljoprivrede, šumarstva i Križevaca. Biran je i najuređeniji Naime, proslavljen je rođendan, vodnoga gospodarstva. Proglašeni štand, a komisija sastavljena od odnosno prva obljetnica postojanja. su i rezultati ocjenjivanja stručnog novinara proglasila najuređenijim Od 29. rujna 2006. godine proizvopovjerenstva (održanog 21. rujna štand lvke Stručić iz Velikog Potočca đači sira i ostalih mliječnih proizvopored Križevaca. da s područja Koprivničko-križeva­ 2007. godine u Zavodu za Dario Zagorec, dipl. ing. čke županije imaju vlastitu udrugu mljekarstvo Agronomskog fakulteta promovirao je novi katalog Udruge preko koje nastoje rješavati svoje Sveučilišta u Zagrebu), odnosno malih sirara Koprivničko-križevačke probleme te ostvariti zajedničke innajbolji sirevi Koprivničko-križe­ županije "Prgica" čijom objavom je terese. Toga dana Osnivačka skupvačke županije.

Stručno povjeosobito bio zadovoljan predsjednik ština Udruge malih sirara Koprivrenstvo predvodila je prof. dr. se.

Jasmina Havranek, a ocijenjeno je ukupno 50 sireva; za čak 40 dodijeljene su medalje: 18 zlatnih, 10 srebrnih i 12 brončanih. Također su proglašeni najbolji sirevi: • šampion ocjenjivanja u kategoriji svježih sireva je SVJEŽIKRAVLJI SIR, proizvođač: Srednja gospodarska škola iz Križevaca; • šampion ocjenjivanja u kategoriji polutvrdih sireva je KRAVLJI DIMLJENI SIR, proizvođač: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kešer iz Kalnika; • posebno priznanje Zlatna medalja za kvalitetu i inovaciju dodijeljena je za proizvod ROLADICE S BUČINIM KOŠTICAMA, proizvođač: Ana U ime stručnog povjerenstvaAni Kožar nagraduje uručio Kožar iz Đurđevca.

doc.dr. se. Samir Kalit s Agronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mljekarski liYt 11/2007.

51

DANI SIRA ničko-križevačke županije održana je u Križevcima, u Velikoj vijećnici Gradske uprave što je bila odluka lnicijativnog odbora koji se sastao dva tjedna ranije. Nakon osnivanja Udruga malih sirara odmah je počela svojom promocijom i organiziranim nastupima na sajmovima i izložbama širom Hrvatske.

Inače, u sklopu manifestacije svečano je otvorena i nova gradska tržnica, a nastup KUD-a Križevci odlično se uklopio i u izložbu sira.

Tijekom manifestacije degustirani su i prodavani kvalitetni sirevi proizvođača Koprivničko-križe­ vačke županije, a na kraju su podi-

jeljene medalje, bronce, srebra i zlata te šampionske titule kao i nagrade pokrovitelja i sponzora manifestacije najboljim sirevima prema rezultatima stručnog povjerenstva te najboljim izlagačima. Dodijeljene su nagrade za naj-sir po izboru posjetitelj a, te nagrada za najuređeniji štand. Manifestaciju je posjetilo mnoštvo posjetitelja. Organizatori kažu da je to najveći broj do sada, što i ne čudi s obzirom na izložene kvalitetne sireve rađene na obiteljskim gospodarstavima s mnogo volje i mašte. Posjetitelji su kupovali proizvode, a mnoštvo novinara koji su pratili ovu ali i prethodne izložbe pohvalili su organizacijski odmak u odnosu na prošlogodišnje izložbe.

Da je to tako, svjedoči i poboljšanje kvalitete proizvoda. Za razliku od prošlogodišnje izložbe, ove je godine dvostruko povećana kvaliteta, a i broj medalja, - 80 % od ukupnog broja sireva ocijenjeno je nekom od medalja od kojih je čak 45 % zlatnih. Ovakva hvale vrijedna manifestacija pokazala je da i obiteljska gospodarstva u svojim "kućnim siranama" mogu napraviti odlične proizvode, te ih u najboljem svjetlu prezentirati javnosti. Kvaliteta ovih proizvoda je neupitna, a uložen o je mnogo truda i vremena u podizanje kvalitete; i tehnološki napredak u proizvodnji je vidljiv.

Sudionici - sirari zadovoljni su što mogu na jednom mjestu prezentirati svoje proizvode, natjecati

52

Na ovakvomstolu našiose za svakogaponešto se, ali i međusobno razmijeniti tetne proizvode, a sirari Koprivničko­ iskustva o ovom zahtjevnom, ali križevačke županije zaista to i rade.■ veoma kreativ- ,-----...-.-,.-,.-,.-.-.-.-.-.-.-:_---------nom poslu. OrgaBurđewa&a c. 112 nizatori su također zadovoljni 43000 Bielowar što su uspjeli 043/226 027 okupiti majstore d.o.o. 095/901 U 22 sirare u Udrugu JINIIAJ■-4S4 4S IS 4WD "Prgica" preko 7.599 eura sa PDV-.. koje mogu razJINIIAJM-554 55 KS4WD mjenjivati iskus10.099 Nra sa PDV... tva, te zajednički Oit-JIIIIIA'"'-m......_ lakše dolaziti do .... ,o... b+NV. ciljeva, ali i lakše FAIMEI F-1244( MTZ11 KS rješavati posto26.699 ewrasa PDV-om jeće probleme u proizvodnji sira.

■RAl FACII Z-562 0IMlhlf■011 FACH Z-57 Svakako je veliko zadovoljstvo bilo prisustvovati izboru najboljeg sira, ali je još veće zadovoljstvo bilo vidjeti i mlađe generacije rACIIT-659/1 koje svoju budućnost vide upravo u preradi mlijeka u kvalitetne Visoka tehnologiia proizvode. Na tržištu mogu uspje16.990... • ,w,.. povolineciiene!I! ti samo oni koji Najpovoljniji krediti bez jamaca, bez učešća, bez hipoteke. proizvode kvali-

(_T~ORNAD~O JUJ

M/fakmski list 11/2007

Bezbrižan život

ESA[ ANHOVO

le (Slovenija)

609/610 658

.

I, www.esal.s1

GLOG

za zdravo srce

Glog je još od srednjeg vijeka poznat kao tonik i umirujuće sredstvo za srce. U rujnu i listopadu dozrijevaju crveni plodovi, takozvane gloginje, koje se kod nas još uvijek slabo koriste.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

-

Glog je trnovit listopadni grm ili manje stablo koje raste po živicama, šikarama ili rubovima šuma. U ljekovite svrhe koriste se podjednako bijeli (Crataegusmonogynajacq.) i crveni glog (Crataegus/aevigata(Poir.)

DC)koji se na prvi pogled slabo razlikuju, iako među njima postoje određene botaničke razlike koje ne utječu na ljekovitost. Tako se npr. u plodovima bijelog gloga nalazi jedna, a kod cnrenog 2 - 3 sjemenke. Za ljekovite pripravke najčešće se koriste osušeni cvjetovi i listovi koji se skupljaju u proljeće, u početku cvatnje. Najjednostavnije je od njih pripremiti čaj i kapljice. čaj od gloga: Čajnu žlicu suhih. usitnjenih listova i cvjetova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i potiču otkucaje, pomažu pri nepravilprocijediti nakon 1O- 15 min. Piti 2 - 3 nom radu srca, poremećaju tlaka i puta dnevno šalicu svježe pripremateroskleroze. Pri njihovoj upotrebi ljenog čaja kroz 2- 3 tjedna. uvijek se treba posavjetovati sa Kapi: 20 g suhih, usitnjenih stručnom osobom. listova i cvjetova preliti s 200 mL 70 %Cnreni plodovi gloga, tj. glogitnog alkohola. Povremeno promi- nje, također se mogu koristiti za priješati, a nakon tri tjedna tekućinu premu čaja kod bolesti srca i krvnih ocijediti i profiltrirati. Piti dvaput na žila. Čajna žlica nagnječenih plodova dan po 20 kapi u malo vode. moči se 4 sata u vodi, a nakon toga Pripravci od gloga povećavaju kratko prokuha. Piti dvije šalice čaja snagu i aktivnost srčanog mišića, dnevno. Za pripremu pekmeza, mar-

agrometeorologija Mr. se. Dražen

godine u Zagrebu, pa i u Osijeku snijeg je padao 3. studenoga. Vrijedno je istaknuti, kako je prosječni višegodišnji broj dana sa snijegom na tlu tijekom studenoga u Zagrebu i u Osijeku vrlo mali, pa iznosi samo 2 dana.

Dakle, ne moramo ovog mjeseca strahovati da će nam snijeg ometati radove.

Pojavi snijega ove godine, pa makar ona bila i vrlo rana, mnogi će se

Kaučić, agrometeorolog

''Sveta Kata, snijeg na vrata'' Pučka izreka na blagdan Sv. Kate (25. studenoga) jedna je u nizu brojnih izreka koje navješćuju skoru pojavu snijega. No, pojava snijega moguća je već početkom ovog mjeseca. Ne tako davne 1980.

54

melade ili džema najbolje je koristiti gloginje nakon mrazeva, obično pomiješane s nekim voćem, npr. jabukama. Potrebno ih je skuhati u što manje vode, a zatim propasirati.

Dodaju im se npr. oguljene i na ploške izrezane kuhane jabuke i šećer (za kilogram gloginja i kilogram jabuka oko 1/2 kg šećera) i sve se miješa na laganoj vatri do željene gustoće.

Vrući džem sipa se u zagrijane staklenke i zatvara nakon hlađenja. ■

poljodjelci ipak veseliti, a razlog je vrlo jednostavan. Naime, dublji slojevi tla još uvijek se nisu zasitili vodom do poljskog vodnog kapaciteta, a kako se zalihe vode u tlu upravo sada stvaraju, snijeg nam je od neprocjenjive koristi. Topljenjem snijega voda i na neobrađenom tlu dolazi do najdubljih slojeva tla akumulirajući se za proljetne pa djelomično i ljetne mjesece. Eto, vjerujemo da će konačno razina podzemnih voda porasti i da će već jednom, još ove godine, mnogi izvori pitke vode oživjeti. Nadamo se da je ovogodišnjoj suši došao kraj. ■

Ml,iekarskilist 11/2007.

VAŠ LIJEČNIK

OPASNAUPOTREBA MOBITELAZA VRIJEME VOZNJEAUTOMOBILA V

-

Dr. Ivo Be/an --------------------

Sve češće upotrebljavamo mobitel dok vozimo. Društvo smo kojemu se žuri i kako bi uštedjeli vrijeme, vodimo poslovne razgovore, razgovaramo s prijateljima, dogovaramo se - sve iz automobila.

Međutim, eksperti upozoravaju da upotreba mobitela i drugih elektronskih naprava u automobilu mogu nas odvesti direktno u nesreću. Rezultati ispitivanja provedenih na sveučilištu Toronto pokazuju da je vjerojatnost prometne nezgode četiri puta veća ako vozač u vrijeme vožnje razgovara mobitelom. To je rizik sličan onome kad se vozi s većom količinom alkohola u krvi od dopuštene.

Kako bi ostali u sigurnoj zoni, stručnjaci preporučuju da primijenite sljedeća pravila na cesti:

Svakako. ta je upotreba pogodna. Međutim ne dopustite da vas ta popularna opcija košta života. Nije mali broj prometnih nesreća koje ukazuju na sve više rastuću opasnost: upotreba elektronskih aparata (mobiteli, CD-i) za vrijeme vožnje odvraća pozornost

telefonima u automobilima uglavnom u svezi s njihovom mehaničkom upotrebom (biranje brojeva, držanje telefona, njegovo vozača. odlaganje) i da mobiteli na stalku, koji se upotrebljavaju tako da su ruke slobodne, možda imaju ma se vozač može služiti i za vriprednost. Međutim, nije tako. Veći jeme za upravljačem svog automoproblem je mentalni, odvraćanje bila. Nedavno je proizvođač pozornosti uzrokovano razgovo- automobila Daimler-Benz predrom na telefonu. Kada ste "na stavio prototip automobila koji ima mobitelu", razmišljate o razgovoru, pristup Internetu, s kompjuterskim a ne o cesti. Takav razgovor više ekranom smještenim u centru prednje vozačke ploče. U bliskoj se odvraća pozornost nego slušanje radija ili CD-a. Glas na mobitelu budućnosti očekuje da će daljnja elektronska dostignuća doći na obično nije toliko jasan i zahtijeva veću koncentraciju.

Direktorica tržište. Svima njima je zajedničko njujorškog lnstitu_ta za prouča­ opasno odvraćaju pozornost vovanje prometa, Stephanie Faul, zača za vrijeme vožnje. Razumljivo, kaže da vozač, bez obzira što gleda sva ta nova tehnologija može biti na cestu dok razgovara mobitelom, od mnogostruke koristi, ali mora ipak propušta uočiti važne objekte biti odgovorno upotrebljavana.

Američko Nacionalno vijeće za Nemojteupotrebljavatimobi- i događaje, posebno objekte koji se sigurnost prometa ističe: ''Vožnja tel dok vozite. Birati broj ili nalaze na perifernom rubu vidnog odgovarati na poziv može biti polja. Ti objekti često ne budu automobila je posao koji zahtijeva puno radno vrijeme. To znači, dok opasno. Najsigurniji način je primijećeni. obaviti razgovor ili zamoliti suputU najnovijim luksuznim mode- ste za upravljačem ne smijete raditi nika da obavi razgovor umjesto lima automobila ugrađene su ništa drugo". ■ vas. Drugi preporučuju oprezno sofisticirane napronaći mjesto za zaustavljanje prave za komuIZLAZAKI ZALAZAKSUNCA automobila i obaviti razgovor. Kad ni ka cij u, pre10. 11.

20. 11.

30. 11. je razgovor gotov, opet se možete gled e-mail pokoncentrirati na vožnju. šte, primanja i OSIJEK 6,35 16,23 6,49 16,13 7,01 16,07 Nemojte misliti da je biranje slanja faksa pobrojeva jedini problem. U početku moću glasovne ZAGREB6,46 16,34 7,00 16,24 7,13 16,17 su eksperti mislili da su problemi s komande) koji-

Mljckar11ki list .1.1/2007.

55

IN

MEMORIAM

ANTUN KLIŠANIĆ (1944. - 2007.)

19. rujna 2007. godine brzo se proširila vijest da je naš dugogodišnji i odani aan, kolega i prijatelj gospodin Antun Klišanić, iznenada umro nakon kratke i teške bolesti u 63. godini života. Malo je djelatnika iz mljekarske struke koji nisu

čuli

za dugogodišnjeg

stručnjaka

mljekarskog

Antuna

Klišanića.

Dva mjeseca prije, gospodin Klišanić sudjelovao je na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge u Samoboru, veselio se uspješnom radu naše Udruge, družio se i uživao u susretu sa svojim dugogodišnjim kolegama i prijateljima, optimistički pričao o svojoj maloj mljekari Lauda te planirao svoj rad u budućnosti.

Smnje, nažalost, ovoga puta bila brža od njegovih planova teje zauvijek otišao i napustio nas naš dragi kolega Antun Klišanić. Veliki je to gubitak ponajprije za njegovu obitelj, mljekarsku industriju Hrvatske, njegove suradnike i Hrvatsku mljekarsku udrugu. Jednom općenito, kojoj je posvetio cijeli svoj život.

rječju - za

mljekarsku struku

Rođenje 29.05.1944. godine u Andrijaševcima kod Vinkovaca. Nakon osnovnog obrazovanja zvanje "mljekar" stjecao je tada u vrlo respektabilnoj mljekarskoj školi u Kranju.

Kao vrlo mladi mljekar svoje prvo radno iskustvo započeo je u Mljekarskoj industriji "Pionir" u Županji, a nakon toga odlazi u Zagrebačku mljekaru - pogon "KIM - Tvornica evaporiranog mlijeka". U KIM - Karlovačkoj industriji mlijeka ostaje sve do 1985. godine, a nakon toga prelazi u "AIKCommerce Karlovac", gdje na poziciji direktora maloprodaje ostaje sve do 1989. godine.

Previše je volio mljekarsku struku a da joj ne bi ostao vjeran sve do kraja svog života. Stoga se vraća najprije u KJM, gdje kao tehnički direktor ostaje do 1991. godine, a zatim prelazi u Mljekaru "Sappit Posušje" sve do 1994. godine.

U Luri d.d. djeluje od 1994. godine pa sve do odlaska u mirovinu O1.01.2003. U ovom vremenu radio je na više mjesta, i to u Luri d.d. "Mljekara Livno"te Luri d.d. "Mljekara Zadar' 1• Niti nakon odlaska u mirovinu nije prestala njegova ljubav prema mljekarstvu te je i dalje aktivan u mljekari Lauda d.o.o. u Ravnim Kotarima (Gorica), sve do kraja života.

Osim što je radio u više mljekara diljem Hrvatske, gospodin Anrun Klišanić bio je aktivan član Hrvatske mljekarske udruge još od davne 1962. godine, punih 35 godina.

Aktivno je sudjelovao u radu Udruge, nekoliko mandata bio član Upravnog odbora, a 1996. postaje predsjednikom Udruge, te ovu dužnost obavlja do 2002. godine. Sudionici tog vremena pamtit će ga kao dragog kolegu i prijatelja, uvijek spremnog na rad i druženje. Pamtit će njegovu nesebičnu pomoć koju je pružao svima kojima je bila potrebna.

U ime kolega i suradnika dragom Anti Klišaniću - Tuni najsrdačnije zahvaljujemo na svemu što je dao nama i mljekarstvu Hrvatske kojem je posvetio cijeli svoj život.

Hrvatskamljekarskaudruga

56

Mljekarski list 11/2007.