Mljekarski list 10-2007

. .... ~~:';: ~~~~~~ --~: ~ ,

~ ·,,. __·.-),. ..: !."-;..;~ -~.:.~,.., ~ ... ,:i.~,.,~~~=..,

-~~ • ~.... -;.

, li

IV,

.

, .,

. ZA~~

Vrijeme promjenjiva, imunitet

stabilan!

Stalne promjene temperature su vrlo naporne za organizam te pogoduju razvijanju raznih infekcija i prehlada. Kad se tome pridoda svakodnevni stres, vaš imunološki sustav je itekakc ugrožen.

U probavnom sustavuLGG štiti naš organizamod štetnih baktA ali se i pojačano troši pod negativnim utjecajem stresa, nekih lijel i različitih infekcija.

Zato je potrebno ojačati prirodnu otpornost organizma kake bi se othrvao štetnim utjecajima iz okoline.Vrlo jednostavan i vrlo ukusan način da to učinite je svakodnevno uzimanje BioAlctiva LGG.

Upravo zbogtoga LGG u organizmu valja redovito obnavljati! ga, neovisno o vremenskoj prognozi, prije nego što napustite to1

Već iedan BioAktiv na dan oiačat će vaš imuniteti

BioAktiv LGG je iznimno zdrav mliječni proizvod obogaćen dobrom probiotskom bakterijom LGG, koja čini dio prirodne probavne mikroflore zdravog ljudskog organizma.

BIOAKTIV

LGG. DNEVNA

svoga doma, sjetite se uzeti BioAktiv LGG!

Jer BioAktiv djeluje iednalco u svim vremenskim

uvieti

MINISTAAS"TVO ZDRAVSTVA PREPOZNALOJEVRJJEDNOST KI.JNIOGHISRTlVANJA I IZI RJEŠENJE l(OJIMSEPOTVRĐUJE UĆINKO\IITOST PIIOIZVODA S DODA1XOMLG<ri.

KI.ASA:uPn 5'41--02/03-0l/'4&f

DOZA IMUNITETA.

©l!SPUITNI

polrolatki tel

oaoo2n2n

Ć•:!.~t„

ISSN

SADRŽAJ

43 • LISTOPAD

2007

Ličko-senjske županije

2

IZLOŽBE Lika i Senj imaju što pokazati ______ 15. jesenski međunarodni bjelovarski sajam, Gudovac 2007. ______________ II. županijska izložba stoke "Sinj 2007." ___ II. izložba goveda Primorsko-goranske ___ županije ______ _ NAGRADE Evići - najuzorniji hrvatski poljoprivredni proizvođači 2007. godine __ . _______

RATARSKE I KRMNE KULTURE Značenje jesenske košnje za uspješno prezimljavanje lucerne. __________

35 38

40

10

_ ___

6

. 8

MALA ŠKOLA HRANIDBE Osnovni pojmovi iz hranidbe ________

VETERINARSTVO Slinavka i šap _______________

• GODINA

Naslovnica: Održana prva izložba goveda

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Ekonomsko gledište na mljekarsku proizvodnju u sušnoj godini ________

OBAVIJEST 5. gospodarski sajam - sajam sira

0351-9104

14

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Vaše visočanstva - Hupoly ________ Godišnji pregled Centra za stočarstvo u Slavonskom Brodu_ _ ___

52

KVALITETA MLIJEKA O mlijeku kojega su proizvele životinje oboljele od mastitisa ____________

20

GOSPODARSTVO Novi Zakon o veterinarstvu ________

24

TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke

32

IZ UDRUGA Povratak lucerne "Kraljice krme" u Zlatnu dolinu.

34

18

15

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka ______ 43 REPORTAŽA Stanje poljoprivrede na području Grada Novske 46

16

OBITELJ I DOM

__________________

54

Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Ćičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Antun Kostetić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mloč, Amellja Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor Štoković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., lzvrinl urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica:Nada Čičmak, prof. Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga,

Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

U 13 županija koje su EKONOMSKOGLEDIŠTEnepogodu proglasile elementarnu od suše je oko našeg ukupnog fonda goveda, te NA MLJEKARSKU 65 preko 60 ukupnog broja muznih krava u Hrvatskoj. U tim se županijama proizvodi preko 65 ukupne PROIZVODNJU U godišnje proizvodnje mlijeka i ostvaruje oko 70 ukupnog prirasta stoke (tov).

SUŠNOJ GODINI %

%

%

%

---------

Isto tako, ove županije raspolažu s ukupno 57 % obradivih površina u Hrvatskoj, odnosno preko 70 % ukupno zasijanih površina i površina pod žitaricama.

Udio površina pod industrijskim biljem je veći od 95 %, a u ovim je županijama 52 % proizvodnje krmnog bilja.

Za ovo područje značajna je proizvodnja kukuruza (preko 80 % ukupne državne proizvodnje) i soje (preko 97 % ukupne proizvodnje).

Od proizvodnji važnih za govedarstvo, odnosno hranidbu stoke, treba u prvom redu izdvojiti proizvodnju kukuruza za silazu, a zatim proizvodnju stočne repe, djeteline i sijena.

Prema tome, područje ovih 13 županija predstavlja glavninu hrvatske proizvodnje merkantilnog kukuruza i kukuruza za silazu, te soje, a očekuje se značajno smanjenje prinosa upravo ovih kultura.

Kako u nas nema stalnog praćenja odnosa proizvedenih krmnih jedinica i prirasta stoke, odnosno proizvodnje mlijeka, ne može se s velikom sigurnošću prognozirati utjecaj debalansa ovogodišnje proizvodnje krmiva na kretanje proizvodnje mlijeka

sljedeće godine.

Neki okvirni i nepotpuni proracum upucuJu na oko 30 % manje količina ovih krmiva za korištenje u hranidbi stoke i prema nekim procjenama 15 %-tno smanjenje ukupne proizvodnje mlijeka sljedeće godine. Pretpostavlja se da neće biti značajnijeg uvoza krmiva, a jedan dio obiteljskih gospodarstava s manjim posjedom i manjim brojem grla nedostatak kvalitetne krme nadoknadit će većim količinama hrane slabije kvalitete - što će uzrokovati smanjenje proizvodnje mlijeka i prirasta stoke.

Tekuća proizvodnja i reagiranje stručne javnosti na izravne posljedice suše Stigao rujan, povećale se cijene kruha i mesa ... , pa se kalkulira i s poskupljenjem mlijeka jer proizvođači mlijeka, preko strukovnog saveza proizvođača koji proizvedu oko 70 % našeg mlijeka, traže povećanje proizvođačko-prodaj nih cijena za 30 %. Takvo povećanje opravdavaju rastom cijena inputa, velikom sušom koja povećava ili će dodatno povećati troškove inputa, te činjenicom da proizvođačko­ prodajna cijena raste i u EU.

Popisžupani/a koje su proglasilestanje elementarnenepogodeod suše Bielovarsko-bilogorska Brodsko-posavska

Koprivničko-križevačka

Varaždinska

Međimurska

Virovitičko-oodravska

Dubrovačko-neretvanska

Osiečko-baraniska

Istarska

Požeško-slavonska

Vukovarsko-sriiemska Zadarska

Zagrebačka

2

Pro{ dr. se. Zoran Grgić -

Prema novinskom članku o podatcima te udruge proizvođača, mljekari dobivaju od 1,30 do 2,50 kuna za litru mlijeka, to valjda bez poticaja koji se, iako kasne, moraju računati. S tom cijenom daleko smo od toga da su otkupne cijene niske, pogotovo u usporedbi sa zemljama EU u duljem razdoblju. Kad naša agrarna politika 7 - 8 godina održava nerealno visoku proizvođačko­ prodajnu cijenu mlijeka na temelju koje mogu poslovati i mali i loši proizvođači, onda ne može biti ozbiljan argument traženja više cijene trenutačna cijena mlijeka u EU. Trenutačna cijena mlijeka u zemljama EU sigurno je posljedica kratkoročnog nedostatka mlijeka na EU tržištu, ali zajednička agrarna politika već će poduzeti mjere ravnoteže i smanjenja cijena mlijeka.

Točno je da će se sušna godina odraziti na poslovanje ne samo ove, nego i sljedeće godine. Činjenica je da je cijena kukuruza u nekim dijelovima Hrvatske porasla već sada za 30-ak posto. To je posljedica nerazvijenog tržišta stočne hrane gdje su velika odstupanja cijena, ne samo među općinama, nego i među županijama, odnosno na državnom tržištu. Da je tržište razvijeno i povezana, ne bi bilo tolikih odstupanja.

Jasno je da moguće 30% - tno povećanje proizvođačka-prodajnih cijena neće ići preko mljekara koje

nisu spremne, prema nekoj solidarnosti, surađivati s kooperantima. Do sada je uvijek država preko

Mljekarski list 10/2007.

EKONOMIKA resornog m1mstarstva amortizirala dio štete (koji bi inače pao na teret proizvođača ili prerađivača) samo da se ništa bitno u ranije dogovorenim kriterijima otkupnih cijena ne bi mijenjalo. To je tipičan primjer "vatrogasnog" funkcioniranja potpora; daje se koliko se može, kad se može i onome tko najuvjerljivije dokaže da mu je voda došla do grla.

Suša je elementarna nepogoda. Županije ju proglašavaju da bi imale uvjete za obeštećenje poljoprivrednika. Pitanje je koliko i kako obeštetiti proizvođače. Sve jednako ili više one koji imaju veće štete? Što činiti ako je susjedova šteta znatno veća? Treba li mu dati više? Tako bi bio nagrađen onaj koji ne zna raditi i koji nije poduzeo mjere kao njegov susjed te tako umanjio utjecaj suše na veličinu i kvalitetu prinosa.

Koristimo li poticaj kao razvojnu kategoriju, tada dodatno treba nagraditi onoga tko je naučio kako treba raditi i koji pokazuje konkurentnost u svim uvjetima, pa i sušnim. Ovo nije ni prva ni, nažalost, zadnja sušna godina, pa bi o tom pitanju trebalo imati jasnija "pravila igre".

Još mi je u pamćenju odgovor jednog "sindikalnog zastupnika" proizvođača pšenice iz vremena posljednje velike suše 2003. godine, kad je rekao kako njegov kolega koji je u sušnim uvjetima ostvario oko 5 tona prinosa po hektaru ne zaslužuje odštetu kao njegov susjed u istoj katastarskoj općini koji nije imao više od 2 tone prinosa.

Otprilike, na takvoj se osnovi temelji gotovo svako traženje odštete. I takav pristup doveo je do toga da godinama nemamo očekivani razvoj proizvodnje mlijeka i konkurentnosti proizvođača.

litara vise nego u srpnju 2006. godine. Pritom je broj proizvođača mlijeka 2006. godine bio 32 804, a sada je oko 27 500. Prosječno je, prema tome, svaki proizvođač u srpnju ove godine predao 200 litara mlijeka više (porast 12,2 %).Nadamo se da će povećanje broja proizvođača koji predaju veću

POLJOPRIVREDE

količinu mlijeka znati i moći na pravi način prebroditi sušnu godinu, pa u sljedećoj godini neće biti oscilacije u

proizvodnji.

Svjetliji primjer predstavlja i vlasnik nagrađenog grla na upravo održanom sajmu u Gudovcu. Ako sam dobro zapamtio, radi se o kravi koja daje oko 11 tisuća litara mlijeka

Olujevići poštuju slavonsku tradiciju,ali posluju suvremeno

Svjetlija statistika i primjeri

Posljednje 3 godine pokazuju više promjena nego cijeli niz godina prije. Vrlo je slikovit i podatak samo za dvije posljednje godine.

Proizvodnja mlijeka prema otkupu u srpnju 2007. godine je oko 56,3 milijuna litara, što je za 3,3 milijuna

M(jeka.rski li.st 10/2007.

Detalj novesuvremenefarme 3

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

godišnje, a prihod je oko 33 tisuće kuna. Naravno, radi se o proizvodnji jedne krave, ne svih u staji. Neka mu je stajski prosjek i niži za određeni udio, ovaj gospodar sigurno neće osjećati posljedice suše kao proizvođači s onim prosjekom od 7 8 muznih grla u osnovnom stadu i 4 4,5 tisuća litara mlijeka po grlu godišnje.

U svjetlije primjere spada i novoosnovana farma u kojoj sam napravio kratak, ali slikovit prikaz ekonomike proizvodnje. Radi se o jednoj od tri novoosnovane farme kapaciteta preko 50 grla u Općini Bebrina, u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije.

Farma obitelji lvana Olujevića, dipl. ing. poljoprivrede podignuta je ove godine korištenjem sredstava Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje u suradnji s otkupljivačem "Dukat" d.d.

Investitor je u dva navrata osobnim odabirom u Njemačkoj nabavio ukupno 47 muznih grla holstein pasmine. U mužnji je trenutno 34 grla prosječne muznosti 6 500 litara po grlu.

Osnovna ulaganja u farmu su oko 2,060.000 kuna ili 41.200 kuna po grlu. Gospodarstvo posjeduje kvalitetnu mehanizaciju za proizvodnju vlastite stočne hrane. Koriste oko 30 ha vlastitih i oko 50 ha zakupljenih površina.

Prag rentabilnosti, odnosno donja granica isplativost farme u sadašnjim uvjetima je 6 046 litara mlijeka po muznom grlu (na bazi 34 muzna grla). Na toj bi razini cijena koštanja litre mlijeka bila 2,82 kune.

Pritom bi bili podmireni svi troškovi proizvodnje uključujući plaće članova kućanstva, amortizaciju osnovnih sredstava i otplatu kredita.

Sadašnja cijena koštanja mlijeka (za 6 500 litara po kravi) je 2,71 kn po litri, a gospodarstvu ostaje oko 143,8 tisuća kuna dohotka. Računa­ jući s tim dohotkom može se zaključiti kako bi gospodarstvo izdržalo poslovni gubitak izazvan sušom do granice od oko 51 % vrijednosti promijenjivih troškova

4

proizvodnje. Za toliko se, otprilike, mogu povećati troškovi hrane, a gospodarstvo ipak ne bi završilo poslovnu godinu s gubitkom.

Nadamo se kako do takvih oscilacija cijena neće doći, pogotovo što vlastitom proizvodnjom stočne hrane gospodarstva u ovoj godini ne očekuju smanjenje prinosa veće od 15-20%.

Više puta isticana potreba da se na samoj farmi provode svi potrebni postupci za postizanje visoke muznosti s realnim troškovima, u ovom slučaju dobro amortizira moguće poremetnje prinosa izazva-

ne sušom ili porast cijena hrane koju treba dokupiti za potrebe farme.

Svaka dodatna potpora samo će povećati dohodak gospodarstva. U takvom slučaju lako je zaključiti da izreka "Inati se Slavonijo" ima smisla samo kad Slavonac prestane uporno raditi po onoj "pleti kotac kao otac" i "u hodu" se u što većoj mjeri prilagodi promjenama uvjeta proizvodnje. Kako je razvidno kako, između ostalog, moramo računati i na ponavljanje sušnih godina, prema suši treba ravnati i tehnologiju proizvodnje radi ublažavanja posljedica na poslovanje farme.■

Tablica1: Pregledulaganjau farmu (bezPDV) Objekt Oprema - izmuzište Krave UKUPNO

Kuna 1.100.000 270.000 690.000 2.060.000

Po kravi 22.000 5.400 13.800 41.200

Tablica2: Okvirna bilancahraneza potrebefarme Kultura

Površine

Kukuruz Kukuruz silaža

30

Ječam

7 6 10 10 7

Zob Soja Lucema Livada

10

Količina

tona 270 470 30 20 28 230 45

Prinos tiha 9,00 47,00 4,29 3,33 2,80 23,00 6,43

Tablica3: Proračun cijenekoštanjaza višu i nižu razinuproizvodnje Namuženo mlijeka po grlu Ukupna proizvodnja mlijeka Ukupna prodaja mlijeka Prihod od mlijeka Prihod od teladi Prihodi od mlijeka i teladi Troškovi proizvodnje Nepromjenjivi troškovi Promjenjivi troškovi Dohodak C. k (prodanog mlijeka)

6 000 204 000 203 388 650.842 36.000 686.842 572.793 300.929 271.864 114.049 2,82

7 000 238 000 237 286 759.315 36.000 795.315 621.739 305.675 316.064 173.577 2,62

M/jekar.skilist 10/2007.

Zavrtnica17 • HR-10000 Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www.ecolab.com

IZLOŽBE

U potkapelskome gradiću Brinju pQ prvi put u povijesti Ličko-senjske županije održana je izložba goveda koja će, kako svi tvrde, postati tradicionalna --------------]osip Cvitković -

LIKAI SENJIMAJU STOPOKAZATI V

Po pivi put u povijesti Ličko­ senjske županije - u Hivatskoj prostorno najveće ali po broju stanovnika, nažalost "najsiromašnije" - održana je govedarska izložba! Domaćin Izložbe bio je povijesni potkapelski gradić Brinje, na čijemu se stočnome sajmištu, kako tvrde malo bolje upućeni, još nikada nije okupilo toliko ljudi, a vjerojatno ni stoke, kao 10. rujna.

Tamošnja tek nešto više od tri godine mlada braniteljska Poljoprivredna zadruga "Frankopan" upriličila je okupljanje najambicioznijih stočara sa širokoga poteza od Senja, ili točnije, Krivoga Puta u njegovu zaleđu, preko Vratnika, Stubice, Prokika, Brinja, Hivatskoga Polja, Otočca i Čovića, sve do Pazarišta, Mušaluka, Smiljana Perušića i Gospića.

Predstavljeno je 40-tak grla u sedam kolekcija (steone junice i krave simentalske pasmine, steone junice, pivotelke i ostale krave smeđe pasmine, te junice i krave holstein pasmine), ali ijedna izvorna i zaštićena pasmina - lička buša! Ovaj potonji izložak - sićušna kravica nalik srni i njeno još manje tele vlasnice Katice Franić iz Smiljana - pobudili su, uz dužno poštovanje svima ostalima a napose atraktivnima konjskim zapregama, ponajveće zanimanje posjetitelja izložbe.

Zašto je piva ličko-senjska izložba goveda održana upravo u Brinju? Razlog, dakako, nije samo braniteljska Poljoprivredna zadruga Frankopan i njezina poduzetna upraviteljica Josipa Pavlović, dipl. ing. koja već bilježi i stanovite uspjehe u uzgoju ljekovitoga i aromatičnoga bilja na širokom prostoru između Velebita i Kapele,

6

nego i nešto puno više. To je, Maja Dražić u ime ravnatelja Hivatpozdravljajući brojne goste i skoga stočarskoga centra, i drugi. uzvanike, pojasnio i načelnik općine Tom prilikom moglo se čuti da je u lvan Lokmer. On je istaknuo da Ličko-senjskoj županiji od ukupno brinjska općina, koja ima oko 4 100 235 000 ha poljoprivrednoga zemstanovnika, pokriva površinu od 35 ljišta obradivo oko 80 000 ha, od če­ ga su oranice i vrtovi oko 24 tisuće tisuća hektara, od čega oko 50 posto otpada na šume i nisko raslinje, a hektara, a pašnjaci oko 156 tisuća 8 200 ha obradive su površine od hektara. Od ukupno 4 700 OPG-a kojih se tek četvrtina obrađuje. upisanih u Upisnik u 2006. g. eviLokmer je dodao da u općini, uglav- dentirano je 2 325 OPG-a isporunom u manjim gospodarstvima, ima čitelja mlijeka, s isporučenih 15,8 oko 1 400 krava, ali da tamo djeluje i milijuna litara, s time da 15 - 20 % tvrtka Širjan d.o.o. koja godišnje u OPG-aprave sir ili koriste mlijeko za dva turnusa tovi oko 3 200 junadi i vlastite potrebe. Od ukupno 7 500 krava u županiji, pod selekcijom je 4 najveći je proizvođač mesa u Ličko­ 719. Državni poticaji (oko 17,8 senjskoj županiji.

Izložbu je svečano otvorio lvan milijuna kuna za govedarsku proizvodnju u 2006.), tvrdi se, u Hodalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga go- značajnoj su mjeri pomogli stočar­ spodarstva, a u ceremoniji svečanog stvu županije, a takav tijek, nada se otvaranja sudjelovali su i ličko­ voditelj stočarske službe u Županiji senjski dožupan Dražen Peranić, te Davor Korečić, bit će nastavljen.

Kolekcijasteonihjunica - najboljeiz OPG-a Šarić i]elinić Ml/ekarski li,st 10/2007.

IZLOŽBE Komisija u sastavu: Vesna Bulić, Zdenko lvkić i Nikola Kostiha, ocijenila je - u kolekciji steonih junica simentalske pasmine najboljom junicom Mizu vlasnice Nade Šarić iz Smiljana. Drugo mjesto pripalo je junici Sari Milana Jelinića iz Smiljana, a treće junici Niki vlasnikajose Nekića iz Vratnika.

U kolekciji krava simentalske pasmine domaće genetike, prva je bila Milenka - krava Nade Šarić iz Smiljana (koja je u prvoj laktaciji dala 4 527 kg mlijeka), druga Biserka Vinka Udorovića iz Brinja, a treća Gita Željka Krznarića iz Brinja.

U kolekciji steonih junica smeđe pasmine najbolje je ocijenjena Srna junica Gorana Fumića iz Brinja, drugo mjesto pripalo je junici Marije Holjevac iz Mušaluka, koja inače drži čak 70 grla i Dukatu d.d. je prošle godine isporučila više od 300 tisuća litara mlijeka. Treće mjesto osvojila je junica Medova Marka Tomljanovića iz Krivoga Puta. U kolekciji prvotelki prva je bila Lupita lvana Matasića iz Čovića, druga Elza Vlade Kostelca iz Brinja, a treća Biba Marije Holjevac iz Mušaluka.

U kolekciji ostalih krava smeđe pasmine najboljom je ocijenjena Beba Marijane Jelinić iz Smiljana, drugo mjesto pripalo je Sivoj Verice Fumić iz Brinja, a treće Mizi Vlade Kostelca iz Brinja.

U kolekciji steonih junica holstein pasmine, među uzgajivačima koji su se specijalizirali za proizvodnju mlijeka i imaju visokomliječna grla, prvo mjesto pripalo je Ruži Marije Drenovac iz Gospića.

Na drugom mjestu bila je Risova Davora Škorića iz Hrvatskoga Polja, a treća Meri, Ivana Matasića iz Čovića. U kolekciji krava holstein pasmine prva je bila Ida, krava Ivana Matasića iz Čovića. Zanimljivo, njena majka istoga imena ima 13 godina i još uvijek je u proizvodnji.

U ovoj kolekciji drugo mjesto

Mljekarski li,t 10/2007.

Najbolja prvotelka holstein pasmine je Lupita Ivana Matasića iz Čovića

Veliko je zanimanje izazvala lička buša Katice Franić iz Smiljana pripalo je Renki Gorana Fumića iz Brinja, a treće Gari Marijanejelinić iz Smiljana.

Titulu šampionke na Prvoj izložbi goveda ličko-senjske županije ponijela je krava smeđe pasmine Merita, vlasnika Hrvoja Borasa iz Senja. Oteljenaje 14. lipnja 2000.,

a diči je, uz ostalo, mliječnost- 7 338 kg mlijeka u drugoj laktaciji. Vlasniku je, uz brojne druge nagrade, uručena i glavna nagrada Izložbe steona junica smeđe pasmine goveda. Sponzor ove vrijedne nagrade je PIK d.d. RJ Mljekara Rijeka. ■

7

NAGRADE============== EVIĆI • NAJUZORNIJI

U Zagrebu, 13. rujna 2007. godine, na priredbi 11Eko-etno Hrvatska"koja se održava u sklopu 83. jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma OMZV) dodijeljena je nagrada najuzomijem poljoprivrednom proizvođaču. Svrha nagrade "Uzorni hrvatski poljoprivredni proizvođač je nagraditi poljoprivrednike koji su osmislili nove načine međusobne suradnje i primijenili dobru kombinaciju poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti na svojim obiteljskim

HRVATSKI POLJOPRIVREDNI V

PROIZVOĐACI

2007. GODINE -

Iz Uredništva ----------------------

Sveukupno je pristiglo 76 prijava (prikupljenih putem županijskih podružnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu), od čega je u uži izbor ušlo njih 27. Sredstva za nagrade, iz osobnog fonda, osigurao je bivši povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischler.

Najuzornijim poljoprivrednim proizvođačem proglašen je Damir Ević iz Gornje Rijeke koji je dobio nagradu u iznosu od 30 tisuća kuna.

Drugo mjesto i nagrada od 20 tisuća kuna pripala je Dariju Buljatu iz Poličnika, dok je treće mjesto i 10 tisuća kuna osvojio Marijan Hrženjak iz Velike Mlake.

Damir Ević je mladi poduzetni poljoprivrednik koji uspješno surađuje sa svim stručnim službama i institucijama u poljoprivredi, osobito s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatskim stočarskim centrom,Agronomskim te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. Među prvima se odlučio u potpunosti početi primjenjivati nove, moderne spoznaje u svojoj temeljnoj proizvodnji, proizvodnji mlijeka. Cjelokupni dohodak na obiteljskom gospodarstvu ostvaruje se od poljoprivredne proizvodnje, odnosno članovi obitelji nisu uposleni izvan iospodarstva. Uz Damira i suprugu Steficu, na gospodarstvu rade još i otac lvan te majka Dragica.

Damir i Štefica roditelji su troje djece: Lucije, Domagoja iJosipa.

Proizvodni program bio je usmjeren isključivo prema proiz8

11

vodnji mlijeka te prema proizvodnji rasplodnih junica, kako za remont stada tako i za tržište. Definirali su kapacitet farme, a planiranje je bilo u skladu s mogućnostima, ponajprije s mogućnostima proizvodnje voluminozne hrane, ali i svim realnim činiteljima koji bi mogli podnijeti takvu proizvodnju. Željeli su stvoriti optimalne uvjete za profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka na OPG-u, posebno zbog spoznaje da će i u Republici Hrvatskoj prije ili kasnije vrijediti ista pravila kao i u Europskoj uniji.

Svakako, možemo zaključiti da su se trud i rad ove vrijedne mlade obitelji isplatili. Ovo su njihovi prvi plodovi rada, rada u proizvodnji mlijeka.

gospodarstvima.

Zlatna povelja za najbolji nastup na izložbi Eko-etno Hrvatska pripala je Zadarskoj županiji, srebrna Vukovarsko-srijemskoj, a brončana Ličko-senjskoj županiji.

Posebna povelja za najbolji nastup dodijeljena je Udruzi za ruralni razvoj "Hercegovački štap" koja je predstavila tradicijsku baštinu Hercegovine.

Mediji su najoriginalnijim izložbenim prostorom proglasili izložbeni štand Vukovarsko-srijemske županije, a najoriginalnijim suvenirom replike stećaka koji su u prirodnoj veličini izloženi na hercegovačkom izložbenom prostoru.

Za najbolje domaćine Sajma izabrali su Grad Zagreb, Sisačko-moslavačku županiju i Dubrovačko-neretvansku županiju. ■

Obitelj Ević na okupu (foto:D. Zagorec) Mljekarski list 10/2007.

MALA ŠKOLA

HRANIDBE

OSNOVNIPOJMOVI IZ HRANIDBE -

Mr. se. Srećko Ladišić ---------

Iz prošla dva nastavka o hranidbi neke stvari ćemo ponoviti. Svrha ove rubrike je da svi koji se bave proizvodnjom mlijeka, a ne polažu dovoljno važnosti proizvodnji i spremanju voluminozne krme, konačno na to počnu obraćati pažnju, te spoznaju značaj i ekonomsku važnost proizvodnje kvalitetne voluminozne krme.

Kakvoća i količina voluminozne krme su u govedarstvu, ovčarstvu Što većina hrvatskih proizi kozarstvu, u proizvodnji mlijeka vođača mlijeka zna i koliko vas jedan od najvažnijih činitelja. uopće ima koji možete uzeti papir i Kvaliteta sirovine iz koje krave, olovku ili sjesti za kompjuter i ovce i koze proizvode mlijeko i napraviti plan i redoslijed hranidbe podmiruju vlastite životne potrebe. od uvoda u prvu laktaciju do uvoda "Proizvodnji i kvaliteti volumi- u drugu laktaciju i dalje? Novac nozne krme treba posvećivati naj- stvara novac. U knjizi STOČNA veću pažnju". Zašto? Zbog ekonomHRANA I HRANIDBASTOKE, F. B. ske računice, i na kraju, novca koji je Morisona (izdana 1949., prvo moguće zaraditi proizvodnjom izdanje 1917.), kako sam naveo u mlijeka. Voluminoznu krmu treba prvom članku, lijepo piše: "Posebno pretvoriti u novac. Svrha proizvod- su izneseni i obrađeni ekonomski nje krme, mlijeka i mesa je novac. principi koji se moraju poštivati u Novac je početak i kraj svakog hranidbi", "Ekonomika u hranidbi razgovora o ovoj temi ili bilo kojoj domaćih životinja", zatim, "Značaj drugoj temi vezanoj uz bilo koji rad, stočnih hraniva za stajski gnoj", "O odnosno proizvodnju.

Osnovni vitalnoj važnosti stočarstva prema pojmovi kapitalističkog svijeta su ekonomskom održavanju plodnoproizvodnja i novac, NOVAC na sti zemljišta", što opet ima veze s početku i na kraju svakog razgovora hranidbom. "Pored ostalih činilaca, o poslu i radu. blagovremeno postavljanje hranidVoluminoznu krmu treba pre- be domaćih životinja na solidnu tvoriti u novac! Može li ova izreka naučnu i ekonomsku osnovu, bez pokrenuti hrvatske stočare da sumnje je bilo odlučujuće". shvate važnost proizvodnje voluJe li tako i u Hrvatskoj na većini minozne krme i hranidbe krava gospodarstava koja se bave proizvoluminoznom krmom. U mnogim vodnjom mlijeka i mesa? Ako nije, zemljama Europe, Amerike te u zašto nije? Od kada je tako i do kada Izraelu, i još nekim zemljama širom će biti tako? Na većini OPG-a koja su svijeta, ovo su već odavno shvatili. ušla u velike kredite, a time i u velika Krava može proizvesti godišnje zaduženja radi izgradnje novih 5 000, 10 000 ili 12 000 litara mlijeka. staja, nabavu skupe opreme i uvozIz koje sirovine, po količini i po ka- nih junica, ne proizvodi se dovoljno kvoći? Iz voluminoznog dijela obrokvalitetna voluminozna krma, pa ka + iz koncentrata, nema iz čega čak ni u dovoljnim količinama. drugoga. Koliko kilograma volumi- Ovdje nema naučne i ekonomske noznog dijela obroka + koliko kilo- osnove hranidbe krava. U Hrvatskoj grama koncentrata treba osigurati za je nekoliko laboratorija za kemijnavedenu proizvodnju, od 5 000, sko ispitivanje uzoraka volumi6 000, 7 000, 8 000, 9 000, 10 000 ili nozne krme. Koliki broj naših pro12 000 litara mlijeka po kravi godiš- izvođača mlijeka koristi usluge ovih nje? Unutar ovih relacija kreću se rad, laboratorija??? Imate li kemijsku ulaganja ili investicije i zarada. analizu krme? Nemamo. Većina

nema ni kemijsku analizu zemlje s parcela na kojima proizvodi voluminoznu krmu!!! Ako angažirate stručnjaka hranidbaša da vam napravi plan hranidbe i redoslijed hranidbe od uvoda u prvu laktaciju do uvoda u drugu laktaciju i dalje, što će od vas najprije tražiti?

Kemijsku analizu voluminozne krme i uz nju kemijsku analizu zemlje na kojoj tu krmu proizvodite.

U abecedi najprije ide slovo A, iza njega slovo B, pa C i tako redom.

Tako je isto i u stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Tlo, krma, strojevi za pripremu krme, skladišni prostor (za smještaj i čuvanje krme), broj krava, ovca i koza, kvaliteta mlijeka... Kemijska analiza tla, kemijska analiza krme, kemijska analiza mlijeka.

Još jednom, "Osnova hranidbe krava i proizvodnje mlijeka i mesa je voluminozna krma".

Voluminozna krma mora biti visoke kvalitete, ukusna, Iako i brzo probavljiva i dobro proteinskoenergetski i mineralno-vitaminski izbalansirana. U mladim biljkama trave, lucerne i crvene djeteline, prije početka klasanja i stvaranja cvjetnih glavica, ima više probavljivih bjelančevina (proteina) (PROBAVLJIVEBJELANČEVINE (PB) (PROBAVLJIVI PROTEINI (PP), probavljive energije u obliku šećera i škroba, minerala, vitamina i ostalih hranjivih tvari, te sirovih vlakana (SIROVAVLAKNA= SV) od lakše probavljive celuloze, nego u starijih i starih otvrdnulih biljki u cvatnji i nakon cvatnje u kojima ima svega sve manje i manje, a samo SIROVIH

Ml:fekarskih,;t 10/2007.

MALA ŠKOLA HRANIDBE VLAKANA(SV)sve više i više, a koja uz to još postaju sve teže i teže probavljiva zbog sve većeg sadržaja lignina koji otežava i usporava probavu pojedene krme.

Zašto se u biljkama stvara lignin i koja je njegova uloga kada biljke počinju klasati i stvarati cvjetne glavice? Da bi biljka mogla nositi klas i cvjetnu glavicu tijekom cvatnje a kasnije i zrnje, biljka mora otvrdnuti - ojačati, njena vlakna se

moraju armirati da bi biljka bila i elastična kako se pod teretom sjemena i udarima vjetra ne bi polomila i tako ugrozila i izgubila svoj dragocjeni teret.

Krave puno manje jedu krme od starijih, otvrdnutih i teže probavljivih biljaka, nego krmu od mladih biljaka.

1) Košnja prije početka vlatanja.

2) Košnja prije početka klasanja stvaranja cvjetne glavice. čvrsta

VRIJEME KOŠNJE PRIRODNOG TRAVNJAKA ZA SIJENO I KVALITETA SIJENA Škrobna Probavljivi Vrijeme košnje energetska proteini u sijenu vrijednost sijena Rana košnja pred 8,1 % 41 cvatnju U cvatnji 4,6% 35 Kasna košnja 3,0% 28 nakon cvatnje SADRŽAJ MINERALA U SIJENU Košnja Kalija Fosfor Kalcij ,_29.

svibnja 10. lipnja 23. lipnja

4,0 3,3 2,9

-

1,0 0,8 0,6

- -

0,8 0,7 0,6

Sijani travnjak snimljen u studenome.Kasna jesenska proizvodnja, suhe tvari (ST), sirovihbjelančevina (SB), bruto energije (BE) i sirovih vlakana (SV) Mljckarsk/ li,;t 10/2007.

3) Košnja prije početka cvjetanja.

4) Košnja nakon cvatnje. Četiri vremena košnje i 4 kvali-

tete krme. Mnogi misle, ako ranije kose bit će manje krme.Jedna kasna košnja = 100 % krme u količini.

Rana košnja = 70 %krme u količini.

Ali, 2 rane košnje unutar 40 ili 60 dana, nose2xpo 70%, a toje = 140 %u količini krme, a o kvaliteti da i ne govorimo.Jedna kasna košnja= 70 % i manje kvalitete, čak do 45 % kvalitete, a 2 rane košnje nose 2 x 100 %kvalitete, a time i toliku proizvodnju mlijeka.

Pogledajmo što o kvaliteti sijena piše u ovoj zastarjeloj davno izrađenoj tabeli s tehnologijom prirodnih travnjaka.

Ovdje stvari možemo postaviti i reći ovako: Ova trava, ovo sijeno, ova sjenaža i ova kukuruzna silaza od poluzrelih i zrelih ostarjelih biljki jako su dobre za proizvodnju balege, a loše i slabe za proizvodnju mlijeka i mesa. Od toga će biti malo mlijeka i mesa. To mlijeka što krave proizvedu, proizvedu uglavnom iz dodane smjese. Ovo je, nažalost, vrlo čest slučaj na mnogim našim gospodarstvima i u našoj proizvodnji mlijeka što definitivno potvrđuje i prosječna proizvodnja mlijeka po kravi. Ovoga konačno mnogi moraju postati svjesni.

Kada piva trava u Nizozemskoj dođe za košnju, tada je u roku od 8 dana pokošena cijela Nizozemska.

Isto je tako i u Austriji ili Irskoj.

Zašto? Još jednom, zašto? Ima li to kakve veze s kvalitetom krme pa svi nastoje što prije pokositi svaki otkos kako biljke ne hi prestarile i otvrdnule? Recite kako se na većini OPG-a radi u Hrvatskoj, a svaki od vas neka napravi analizu na svome gospodarstvu.

Ukusnost i ješnost, te brzina probavljivosti voluminozne krme ovise o ... Nabrojite sami! O tome smo u Mljekarskom listu već toliko puta pisali.

li

MALA ŠKOLA HRANIDBE==================== U mladih biljki (mlade krme) stanična membrana, unutar koje se

nalaze hranjive tvari, nije još jako otvrdnula i probavni sokovi je lakše rastvaraju= otapaju. Ovome većina naših proizvođača mlijeka ne pridaje dovoljno pozornosti.

Dalje, koliko vas, koji se bavite proizvodnjom mlijeka ili čak samo proizvodnjom krme za prodaju, ima godišnji plan proizvodnje voluminozne krme na bazi proizvodnje suhe tvari (SUHA1VAR = sn. proizvodnje bjelančevina (SIROVE BJELANČEVINE (SB) ili SIROVIPROTEINI(SP)) i energije (ENERGIJA = E) po 1 jutru ili po 1 ha? Energija i hranjive izgradive materije u hrani kravamorajubiti u Jako dostupnom obliku - u lako probavljivojkrmi.

Upamtimo. Voluminozna krma -visoke kakvoće!

Svakaje smjesa preskupa koja ide uz lošu voluminoznu krmu. ■

Sijani travnjak snimljen u travnju. O pravovremenim košnjama ovisi količina proizvedenih hrattjivih tvarl te brzina i lakoća probavljivosti proizvedenekrme, a time i ct/ela tehnologija hranidbe sa svrhomproizvodnjemlijeka

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

pranje

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Uređaj za automatsko pranje i doziranje deterđenata

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

12

!HljekarskiHst 10/2007.

ProFormance""

ProM

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod,

La~~rsude zo/~~a razlicifih kapacitetr- zatvor~n~'s~stav sa aut ma kim pri liljem i digit Inom količine mli

KRAWEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 pprn joda I/ Izvrsna vidljivost I/ Vrhunska njega I/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala I/ Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

I/ Spremno za korištenje t,/ Rastapa nečistoće t,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu muž/nje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima: Natura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

.-----:--

WestfaliaS rg

RATARSKE

I KRMNE

KULTURE

ZNAČENJE JESENSKE KOŠNJE ZA USPJEŠNO PREZIMLJAVANJE LUCERNE -

Mr. se. Darko Uher ----------------------

Na sadržaj rezervnih tvari u korijenu lucerne utječu: plodnost tla, klimatski činioci, osobine sorte i oštećenja od štetnika i bolesti.

Najznačajni činilac je, ipak, vrijeme košnje (odnosno faze) lucerne tijekom godine, kao i pravo vrijeme zadnje košnje u jesen. Visoka plodnost tla (bogato kalijem) doprinosi boljoj sintezi i akumulaciji hraniva i smanjuje stres izazvan jesenskom košnjom. Štetan učinak jesenske košnje je manji ako nema stresnih ekoloških uvjeta. Blaga temperatura zimi i prisustvo funkcionalnih prizemnih listova na biljkama osigurava veći sadržaj šećera u korijenu i smanjuje nepovoljan utjecaj jesenske košnje.

Sorte tolerantne na češću košnju, otporne na niske temperature i bolesti (posebno na bakterijsko venuće), uspijevaju akumulirati rezervne tvari i umanjiti negativne posljedice jesenske košnje na prinos i trajanje lucerišta. Oslabljena lucerna zbog napada bolesti osjetljivija je na nepovoljne učinke jesenske košnje. Ako ima dovoljno vremena za obnavljanje sadržaja šećera (faza početka cvjetanja) između otkosa, košnja u jesen manje utječe na prinos i trajnost lucerišta u sljedećoj godini. Za prinos i dužinu života lucerišta značajna je košnja u odgovarajućoj

14

Lucerna kao višegodišnja biljka tijekom zime može biti oštećena niskim temperaturama. Prema brojnim istraživanjima stupanj oštećenja lucerne tijekom zime ovisi o sadržaju rezervnih tvari u korijenu. Sustav košnje u jesen treba osigurati obnovu rezervnih hranjivih tvari koje će omogućiti preživljavanje biljaka i na najnižim temperaturama.

fazi tijekom godine. Košnja isuviše pretposljednjeg i posljednjeg mladih biljki, prije faze cvatnje, otkosa. Ako je razdoblje između smanjuje sadržaj ugljikohidrata u pretposljednjeg i posljednjeg korijenu, što je u direktnoj svezi s otkosa kraće, prinos lucerne otpornošću lucerne na niske sljedeće godine može biti manji, temperature.

Pravovremenom vjerojatno zbog nedovoljne količine košnjom lucerne u jesen značajno se hraniva u korijenu. Obično se ne mogu ispraviti pogreške u smanjuje broj biljaka po jedinici određivanju košnje tijekom godine i površine, ali se prinos u prvom ublažiti nepovoljno djelovanje otkosu smanjuje. Istraživanjima je drugih činilaca (ekoloških uvjeta i utvrđena važnost podešavanja dr.). Temeljem brojnih istraživanja košnje kako bi bilo dovoljno prihvaćena je preporuka da lucernu vremena za obnavljanje rezervnih treba kositi četiri - šest tjedana prije tvari u korijenu. Vrijeme potrebno prvog mraza koji iznosi -2,2 °C za obnavljanje hraniva može se (killing frost). Nepovoljan utjecaj skratiti ako se lucerna uzgaja na košnje lucerne u jesen ov1s1 o plodnom tlu, ako ima dovoljno stupnju razvoja biljaka između hraniva i ako je zaštićena od bolesti i

Lucernau punoj cvatnji Mljekarski list 10/2007.

RATARSKE I KRMNE KULTURE štetočina.

Zato je razmak između pretposljednjeg i posljednjeg otkosa veoma važan, stoga treba planirati košnju lucerne kako bismo omogućili što duže razdoblje za obnavljanje. Košnja posljednjeg otkosa u jesen u našim uvjetima je krajem rujna i početkom listopada.

Prema našem iskustvu najbolje je posljednji otkos lucerne pokositi što je moguće kasnije na kraju vegetacijskog razdoblja, a pretposlednji što ranije, tj. najmanje 45 dana prije posljednjeg otkosa. Ovo vremensko

razdoblje dovoljno je dugačko lucerni za sintetiziranje rezervnih hranjivih tvari kako bi mogla izdržati najniže temperature tijekom zime.

Trootkosni sustav košenja trećeg otkosa početkom rujna dao je veće prinose od istog sustava košnje posljednjeg otkosa u drugoj polovini rujna. Češće se u našoj zemlji koristi četvorootkosni sustav, u uvjetima suhog ratarenja, a u navodnjavanju ili s dovoljno vlage petootkosni sustav. Treći otkos u četvorootkosnom sustavu treba biti

od 20. srpnja do 1. kolovoza, a posljednji četvrti otkos oko 10. rujna. U petootkosnom sustavu najčešće se četvrti otkos kosi oko 20. srpnja a peti 28. rujna. Sustavom kosidbe četiri ili pet košenja u godini, i košenjem posljednjeg otkosa neposredno prije stalnih mrazeva, krajem listopada, omogućeno je iskorištavanje jesenjeg porasta a umanjen je rizik nedovoljnog snabdijevanja rezervnim tvarima, odnosno smanjenja prinosa i duljine života biljaka. ■

OBAVIJEST

Grad Grubišno Polje, Bjelovarsko-bilogorska županija i Bjelovarski sajam d.o.o. organiziraju

s.gospodarski sajam• sajamsira 1O. i 11. studenoga 2007. godine, od 09,00 do 18,00 sati u prostoru školsko-športske dvorane u Grubišnom Polju.

Organizator će pripremiti izložbeni prostor koji će za izlagače biti besplatan. Na sajmu će biti

održano i ocjenjivanje sireva.

Pozivamo sve zainteresirane izlagače, ponajprije proizvođače

Zasigurnoće biti izloženomnogodobrihmliječnih proizvoda M(jekarski list 10/2007.

sireva, te tvrtke koje su vezane uz proizvodnju sira, mljekarstvo i stočarstvo da izlože svoje proizvode ili robe na našem sajmu. Prijavnicu za sudjelovanje možete skinuti s web stranica Grada Grubišnoga Polja www.grubisnopolje.hr. Sve upite u svezi navedenog sajma možete dobiti u gradskoj upravi Grada Grubišnoga Polja na broj telefona: 043/448-201, fax:043/485496, GSM:098/240-033, e-mail: opcina-grubisno-polje@bj.t-com.hr (kontakt osoba lvicaAhac).

Suorganizatori i pokrovitelji sajma su: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski stočarski centar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatska obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije Zdenka d.d. VelikiZdenci. ■

15

VETERINARSTVO V

Nedavno se u Velikoj Britaniji ponovno pojavila opasna zarazna bolest slinavka i šap. Da se radi o opasnoj bolesti. govori - Mr. se. Antun Kostelić ---------činjenica da su svi svjetski mediji.

Obzirom da su prvi slučajevi vjetar prenio vibolesti izbili u blizini laboratorija u rus u Švedsku. uključujući i CNN. izvještavali o njezinom kojem pokušavaju proizvesti Znakovi bolesti izbijanju. Bolest je u Velikoj Britaniji vakcinu protiv slinavke i šapa, Vrijeme od zabilježena i 2001. godine kada je sumnja se da je virus nepažnjom ulaska virusa u iznesen u okoliš. Slinavka i šap je organizam do nanijeta velike štete uzgajivačima goveda. akutna zarazna bolest koja se može poj a v e prvih svinja i ovaca. vrlo brzo proširiti u populaciji znakova bolesti vrlo je kratko, tako

SLINAVKA I SAP

papkara (goveda, svinje, ovce, koze) na nekom području. Područje na kojem je izbila zaraza najčešće čuvaju policija i vojska kako bi spriječili promet stoke i širenje virusa.

Važno je napomenuti da bolest nije već jako dugo prisutna u Hrvatskoj i da ne predstavlja nikakvu opasnost za našu stoku.

Uzročnik i širenje bolesti Slinavku i šap uzrokuje virus koji dugo može preživjeti u okolišu.

Tako na vlažnom tlu može preživjeti 140 dana, u sijenu od 50 do 11O dana, a na goveđoj dlaci 30 dana.

Izvor infekcije su oboljele životinje u akutnom stadiju bolesti.

Zanimljivo je da slina može biti izvor zaraze prije nego što se bolest vidljivo očituje na životinji. Bolestje vrlo opasna jer, teoretski, jedna zaražena životinja može izlučiti izuzetno veliki broj virusa dovoljnih za infekciju više milijardi životinja.

Virus izravno prelazi sa životinje na životinju kontaktom u staji, na sajmu i u transportu. Iz organizma se izlučuje slinom, mlijekom, balegom, mokraćom i sadržajem iz afti (mjehura). Inficirane životinje mogu i disanjem izlučivati virus u okolinu.

Virus se zbog svojih osobina vrlo brzo može prenositi neizravno putem drugih životinja npr. pasa, mačaka, konja ili čovjeka (na odjeći i obući). Zaraza se može širiti i animalnim proizvodima (mlijeko, meso) i klaoničkim otpacima, zatim vodom, tlom, zrakom, stajskom opremom, sijenom, smjesom i prometnim sredstvima. Vjetar može virus prenijeti na velike udaljenosti; tako je zabilježeno da je iz Danske

16

u goveda iznosi od 2 -7 dana, svinja 2 - 12 dana i u ovaca 1 - 6 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura koja u goveda iznosi 41 °C i traje jedan do dva dana.

Sluznica usta je crvena, a životinja lagano slini. U usnoj šupljini na unutarnjoj strani usana, tvrdom nepcu, zubnom mesu i jeziku počinju se pojavljivati ~mjehuri veličine šljive do jajeta. Zivotinja pojačano slini, a mjehuri nakon 1 - 3 dana pucaju a na njihovom mjestu ostaju oštećenja. Mjehuri se javljaju na sisama i papcima, osobito u međupapčanom procjepu i na kruni.

Zbog bolnosti papaka životinje su potištene, šepaju, stenju i dugo leže. Mliječnost može pasti 80 %.

Ugiba svega 2 - 3 %oboljelih starijih goveda, dok mlade životinje ugibaju u većem broju. Goveda ozdrave spontano za 3 -4 tjedna.

Dijagnoza bolesti Na bolest se sumnja na temelju karakterističnih promjena na sluznici usta i na papcima. Bolest se dokazuje serološki, odnosno nalazom protutijela u krvnom serumu.

Liječenje

U svim zemljama je liječenje strogo zabranjeno, a sve životinje koje su boravite na farmi neškodljivo se uklanjaju (spaljuju).

Gospodarsko značenje bolesti lako slinavka i šap ne uzrokuje velika uginuća, ona je zbog moguć­ nosti brzog širenja na veliku populaciju životinja jedna od najopasnijih zaraznih bolesti. Direktne štete očituju se drastičnim smanjenjem proizvodnje mesa, mlijeka i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla.

Indirektna šteta se javlja zbog zabrane prometa stokom i stočnim proizvodima. Tako je npr. odmah po izbijanju zaraze u Velikoj Britaniji zabranjen izvoz stoke i stočnih proizvoda u Europsku uniju.

Velika Britanija je unatrag dvadesetak godina bila poprište izbijanja dviju bolesti koje su drastično smanjile njezin stočni fond. Pored slinavke i šapa, velik broj životinja, osobito goveda, bio je uništen zbog goveđe spongioformne encefalopatije, popularno nazvane kravlje ludilo. Britanski stručnjaci upozoravaju da stočari zbog navedenih bolesti odustaju od proizvodnje, te da je ugrožena proizvodnja strateških proizvoda kao što su mlijeko i meso.

Agroterorizam Unatrag nekoliko godina političari, osobito američki, šire strah od terorizma tako da su u tu svrhu uveli novi pojam - agroterorizam. Američki stručnjaci se boje kako bi neka od popularnih terorističkih organizacija mogla doći na ideju da upravo virus slinavke i šapa unese u Sjedinjene Američke Države i namjerno ga proširi na područjima na kojima se tradicionalno uzgaja stoka. Nešto slično su teroristi pokušali i s uzročnikom bedrenice (antraksa); uzročnike su u pismima slali poštom. Amerikanci navode da je teoretsko širenje virusa moguće vađenjem običnog rupčića zagađenog virusom na farmi krava.

Procijenili su da bi u slučaju izbijanja slinavke i šapa došlo do neprocjenjivih šteta u SAD-u, a pritom bi populacija stoke bila drastično smanjena. ■

M{jekarskili.Yt10/2007,

FORTUNA AGRO d.o.o. 'el rJIO@fo

'6-3

-

h Kreditnekartice · eci (PIIINlel

~~~

-

"Obratite nam ses povjerenjem, nastojati ćemo

RAVA,ispunitivaš ·-

- . w,,;! KONAK

očekivanja."

k 0 aro Dam vlasnik-direJ

RotodrlJ"ače Noževi I Zaštita od kam

Vrhunska izvedba Povoljna cijena

Rotacijske kosilice .

ac,

Stražnji utovari aći •Korpa standard -Vile - opcija

odnJa

pro•l" stP

:z.a

~

ti,~

~~

q,~•

' t '-

2,20 m -10.~99,00 kn 2,40 m -11.199,00 kn 2,90 m - 12.999,00 kn

~OJ!lif

Podrivaći

~

1 ra . tij;lo kuglom 4.999,00 kn 5 rad. tijela - 9.499,00 kn 7 rad. tijela -11.499,00 kn

Plugovi- ravnjaci,okretni,vinogradarski Žitne sijačice Tanjurač

Prikolice ~oj'

<rb'. ~,,_ ·~~ ~ c,a~

2 x 12" • 6.599,00kn 3 x 12" • 8.899,00 kitnlllllliil~Đ. crtalo, kotač, i,~ -f~ dvostruki klin, ~ ·-e,.,.povišenja dasaka

Napomena: Izražene cijene su bez PDV-a s popusto1

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

VAŠE VISOČANSTVO · HUPOLY

Nakon dugog niza godina Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. u mjesecu svibnju ove godine uvezao je bika smeđe (montafonske) pasmine.

DamirJanković, dr. vet. med. ---------------------------•

-

Riječ je o biku Hupoly (HB:821,

K: 685) koji je jedini

pozitivno istestirani bik smeđe pasmine u centrima za umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj. Bik je kupljen u renomiranom njemačkom centru Rinderunion Baden-Wi.irttemberg e.V. Hupoly je sin proslavljenog bika Hussli. Majka Prinzess ETje kći bika Monopoly, uvezena je u Njemačku kao embrion iz Sjedinjenih Država i potječe od proslavljene američke krave Emory Present. Hupoly je oteljen 01. studenoga 2000. godine i prema mjerenjima (05/2007 .) visina grebena iznosi 159 cm, a tjelesna težina je 1 105 kg. Bik je u odličnoj formi, živog temperamenta i dobrog Iibida.

Hupoly DE 0934300433

Bik Hupoly - jedini je pozitivnoistestiranibik smeđe pasmine u centrimaza umjetnoosjemenjivanjeu Hrvatskoj

HB 821, K 685.

Podrijetlo: Njemačka, Rinderunion BW. Vlasništvo: Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

GZW: 119, MW: 114, FW: 97. FIT: 119.

Prema testiranju na potomstvo kćeri bika Hupoly-a karakterizira prosječna visina, vrlo izražena otvorenost rebara (odlika visokoproizvodnih životinja) te širina prednjeg stava. Tipično za Husslijeve sinove leđna linija nije uvijek pravilna. Idealna zdjelica te stabilne noge prvo su što uočavamo na njegovim kćerima. Položaj zadnjih nogu je odličan kao i izraženost skočnog zgloba. U usporedbi sa svojim majkama sve Hupolyjeve kćeri imaju znatno bolju kvalitetu putica i papaka što je zasigurno jedna od najistaknutijih karakteri-

t8

stika ovog rasplodnjaka. Vimena njegovih kćeri su izrazito dobro vezana u prednjem dijelu i čvrsto čuvana centralnim ligamentom koji u stražnjem vimenu blago gubi svoju izraženost. Zadnje vime je prosječno visoko i široko, dok je vezanost prednjih četvrti vimena izuzetna.

Vime pokazuje natprosječnu teksturu, a njemački uzgajivači vrlo su zadovoljni protokom, količinom i kvalitetom mlijeka. Riječ je o vimenu koje uglavnom nema probleme s mastitisom, izrazito se lako muze te se znatno povuče nakon mužnje. Sise imaju idealnu

dužinu, a njihov položaj je pravilan.

Kod rijetkih jedinki zadnje sise mogu biti blago usmjerene prema van. Prema dosadašnjim testovima perzistencija laktacije čini se dobra, dok je postotak bjelančevina kćeri prilično raznolik.

Nakon dosadašnjih provedenih testiranja u Njemačkoj konačna preporuka za bika Hupoly-a je sljedeća: riječ je o rasplodnjaku koji bi trebao ići na visoke krave s izraženim zadnjim vimenom. Kod takvih životinja Hupoly će izrazito popraviti osobine za fitness, kompletne noge, vezanost prednjeg vimena i sise. ■

Mljekarski li,:,;t10/2007.

KVALITETA MLIJEKA

Somatske stanice u mlijeku O MLIJEKU KOJEGA na zdravlje i mlijeka. Što sve SUPROIZVELE ŽIVOTINJE znamo o nastajanju i nenastajanju mastitisa ili o vimena? Gotovo svef OBOLJELE ODMASTITISAupali Što se zapravo u utječu

kakvoću

-

Izvorni materijal:Alfonso Zeeeoni1 Odsjek životinjske patolog1fe, higijene i javnog zdravstva Sveučilišta u Milanu S taltfanskog preveo:dr. se. Milivoj Lozovina Za Mljekarski list pripremio:mr. se. Srećko Ladišić -------------

Što sve unutar staje pogoduje pojavi mastitisa, te zašto obole samo neke krave, ili zašto obole samo pojedine četvrti vimena nekih krava?

E, tu već ima nekih nepoznanica. Poznato je da je pojava mastitisa izraženija u visokomliječnih krava. Visokomliječne krave su daleko osjetljivije i traže veću pažnju i bolje uvjete držanja.

Zašto propusti u ukupnom upravljanju stajom pogoduju porastu somatskih stanica u mlijeku?

Zato što propusti u ukupnom upravljanju stajom pogoduju prisutnosti i razmnožavanju štetnih - patogenih mikroorganizama na području staje, a time i njihovo prodiranje kroz sisni kanal u vime.

Ovim je "agresivnim gadovima" (primjedba autora) u vimenu najtoplije, hrane imaju u izobilju i tu se mogu vrlo brzo razmnožavati uništavajući i kvareći ponajprije mlijeko, a zatim i tkivo vimena.

Kadri su uništiti ne samo vime, nego i cijelu kravu. S njihovom pojavom u sisnom kanalu i mliječnoj cisterni vimena automatski se povećava i broj somatskih - obrambenih stanica, koje iz krvi u povećanom broju ulaze u mliječnu cisternu, kako bi uništile nezvane štetne "goste". Propusti u upravljanju stajom i kravama utječu ujedno i na otpornost, odnosno na imuni sustav krava. Ako krave imaju jači imunitet,

20

odnosno otpornost, te mogu stvarati više obrambenih stanica, koje su ujedno i životno jače, tada njihove obrambene stanice leukociti sami uspijevaju riješiti pojavu štetnih - patogenih mikro, organizama u mliječnoj cisterni. Ova borba gotovo je stalna.

Imun, potječe od latinske riječi immunis a znači otporan protiv zaraznih bolesti i nekih otrova, a riječ imunitet znači sposobnost organizma da se odupre zaraznim bolestima ili nekim otrovima.

Mastitis definiran kao upalni proces mliječne žlijezde je bolest koju uzrokuje više činitelja, a uzrok su joj patogene bakterije koje iz okoline uđu kroz sisni kanal u vime.

U patogene mikroorganizme (patogen = štetan - onaj koji izaziva bolest) spadaju virusi, bakterije, gljivice, paraziti i drugi mikroorganizmi koji uzrokuju različita oboljenja i bolesti.

Kada bakterije prodru u vime i uspiju se razmnožiti u mlijeku, razvija se upalni proces koji izravno djeluje na stijenku vimena i na obrambene stanice prisutne u mlijeku. U tkivu vimena i u samom mlijeku stalno se nalaze obrambene (imunitetne) - SOMATSKE- stanice koje pripadaju bijeloj fazi - leukocitima, a najbrojniji su neutrofili, makrofagi te Bi T - limfociti.

Makrofagi su velike stanice koje prve napadaju patogene

događa vimenu i kako uopće dolazi

do pojave mastitisa ili upale vimena? bakterije i koje stvaraju citokine kao obavijest i poziv glavnini obrambene vojske, neutrofilima da dolaze upomoć iz krvi u vime.

Neutrofili su stanice specijalizirane za fagocitiranje (uvlačenje u sebe) i razaranje, kemijskim reakcijama, patogenog mikroorganizma. Ove obrambene stanice vrše ključnu ulogu u reakciji protiv infekcije (prisutnosti štetnih mikroorganizama). Kada se štetne bakterije uspiju početi razmnožavati i ujedno uništavati mlijeko, velika količina obrambenih stanica neutrofila iz krvi ulazi u vime, u mlijeko, te započinje bespoštedna borba.

Bi T - limfociti stupaju u djelovanje nakon početnog djelovanja makrofaga i neutrofila.

SOMATSKE STANICE u mlijeku zdrave krave sačinjavaju: epitelne stanice (stanice zida mliječne žlijezde) - nalaze se u malom postotku od O do 7 %, makrofaga ima do 60 %, limfocita do 30 % (od čega T limfocita ima više od B - limfocita), dok neutrofila ima oko 1O % od ukupnog broja obrambenih stanica.

Kada patogeni mikroorganizmi prodru kroz sisu u vime, sve obrambene stanice koje se nalaze u vimenu, u mlijeku, djeluju na organiziran način kako bi uništile i odstranite uljeze. Makrofagi prvi napadaju štetne mikroorganizme te započinju stvarati i izlučivati citokine koji u krvi obavještavaju

Mljekarskilist 10/2007.

KVALITETA MLIJEKP neutrofile da je potrebna njihova pomoć a oni, iz krvi, u velikim količinama ulaze u vime i mlijeko.

Brzina priliva neutrofila u vime glavni je faktor u rješavanju upalne pojave. U mlijeku životinje koja ima mastitis neutrofili su najbrojnije stanice; do 90 % svih prisutnih stanica u prvim fazama infekcije i razvoja mastitisa.

Najvažniji faktor koji utječe na broj somatskih stanica u mlijeku je početak i nastanak upale vimena. U mlijeku zdravih životinja broj somatskih stanica je niži od 200 000 u 1 mililitru, dok su najnovija istraživanja pokazala da je u 95 % zdravih životinja broj somatskih stanica ispod 100 000 u mililitru.

S povećanjem broja somatskih stanica iznad 200 000 nastupa upalni proces, što znači da obrambene stanice nisu u samom početku uspjele uništiti patogene bakterije.

Mjerenje broja somatskih stanica u mlijeku može se obavljati zasebno za svaku životinju ili se broj somatskih stanica utvrđuje u laktofrizu u ukupnom mlijeku svih krava. Broj somatskih stanica u ukupnom mlijeku u laktofrizu jedne staje pokazatelj je vođenja i upravljanja stajom. Mlijeko proizvedeno u "čistim stajama" ima manje od 100 000 somatskih stanica u mililitru u odnosu na "nečiste staje" gdje se vodi manje računa o higijeni i gdje se broj somatskih stanica penje na 250 000 do 400 000 u jednom mililitru.

Mjeriti broj somatskih stanica u svakoj četvrti posebno znači kontrolirati pojedino grlo i utvrditi eventualni nastanak infekcije.

Međutim, mjeriti broj somatskih stanica u laktofrizu može poslužiti za procjenu kvalitete proizvodnje mlijeka na razini jedne staje i za potrebnu intervenciju kada je premašena unaprijed određena granica broja somatskih stanica.

Mljekarski /i,t 10/2007.

Krave su u ispustu slobodnei na svježemzraku, suncui u hladovini.

Imunitet - otpornostovih krava na pojavu mastitisadalekoje veći od krava stalnodržanih u staji Ukupan broj somatskih stanica u laktofrizu ukazuje na ukupnost problema prisutnih u staji. Pošto se utvrdi povećani broj somatskih stanica u laktorfizu, odmah treba pristupiti utvrđivanju stanja pojedinih životinja. Kretanje broja stanica u laktofrizu povezano je s osnovnim normama upravljanja (managementa) u proizvodnji mlijeka u staji, odnosno na farmi, OPG-u.

Riječ menedžer (manager) je engleskog podrijetla = upravitelj, poslovođa.

Barkema je 1999. g. podijelio proizvođače mlijeka u dvije katego-

rije: "brzi i nečisti" i "čisti i pažljivi", a pritom je vrednovao različite mjere upravljanja koje utječu na broj stanica u laktofrizu. "Čisti i pažljivi" proizvođači uspijevali su održavati broj somatskih stanica nižim od 150 000 tisuća u mililitru te su time prezentirali svoj managament, svoj način upravljanja i rada, kroz preciznost u

uzimanju uzoraka mlijeka za slanje u laboratorij radi mikrobioloških analiza, veću čistoću izmuzišta i staje te bolje tretiranje životinja.

Broj somatskih stanica u mlijeku krava onih proizvođača koji su "brzi i nečisti" kretao se između 250 000 do 400 000 tisuća u mililitru. Dakle, broj somatskih stanica u laktofrizu ukazuje ne samo na kvalitetu mlijeka nego i na opće vođenje same staje.

Prisutnost povećanog broja somatskih stanica u mlijeku je faktor koji smanjuje kvalitetu mliječnih proizvoda i to preko tri glavna činitelja:

1. Kemijskim posrednicima (citokini i histamin) koje ispuštaju same stanice u vrijeme upale, a mogu oštetiti stanice vimena koje izlučuju mlijeko te dovesti do smanjenja sinteze izlučivanja sastojaka mlijeka, laktoze, kazeina i masti.

2. Bakterijski toksini oštećuju sti-

21

KVALITETA

MLIJEKA

krvnih sudova poveća­ im propusnost i tako pospješujući izlazak sastojaka krvi koji se izlijevaju u mlijeko mijenjajući mu svojstva prikladna za daljnju preradu.

3. Stanice i bakterije otpuštaju hidrolitičke enzime koji cijepaju bjelančevine prisutne u mlijeku.

Kako mastitis utječe na sadržaj i kvalitetu mliječnih sastojaka?

Mliječna mast. Zbog mastitisa se smanjuje koncentracija masti u mlijeku. U mlijeku s povišenim brojem somatskih stanica zbog djelovanja enzima javljaju se slobodne masne kiseline koje mogu prouzročiti promjene i organoleptičke mane mlijeka i mliječnih proizvoda. Ovo posebno dolazi do izražaja kada se broj somatskih stanica poveća na 1 milijun po mililitru.

Bjelančevine. Povećanje broja somatskih stanica malo utječe na ukupnu koncentraciju bjelančevina jer se smanjenje proizvodnje bjelančevina mlijeka kompenzira povećanjem serumskih bjelančevina (bjelančevine iz krvi, albumina i imunoglobulina i drugih) koje u mlijeko dolaze iz krvi nakon oštećenja stijenke vimena.

Za proizvodnju kvalitetnog mlijeka, sigurnog s higijenskosanitarnog stanovišta, proizvođači moraju u proizvodnji ispravno postupati kako bi na samom početku mogli kontrolirati novonastale probleme.

Mlijeko životinja koje imaju mastitis veće je proteolitičke aktivnosti u odnosu na normalno zbog hidrolitičkih enzima koji potječu od bakterija i obrambenih stanica i koje uzrokuju promjenu kompleksa kazeina bitnog za sirenje jer se pridružuje njegovoj manjoj koncentraciji što je važno za isplativost proizvodnje sira.

Laktoza. Ovaj se važan šećer sintetizira u unutrašnjosti stijenke jenke

vajući

22

vimena pa kada mastitis prouzroči oštećenje tkiva smanjuje se sinteza laktoze. Oštećenjem tkiva vimena, laktoza se ponovno apsorbira u krv te se zbog toga nalazi u povećanoj koncentraciji u urinu i u krvi bolesnih životinja. Njena smanjenje mijenja osmotsku ravnotežu mlijeka uzrokujući manji dotok vode usisne stanice, dakle smanjuje količinu proizvedenog mlijeka. Osim toga, laktoza je supstrat za mliječnu fermentaciju koja se mora odvijati za vrijeme sirenja kako bi bili odstranjeni eventualni patogeni štetni za ljudsko zdravlje, pa njen manjak u mlijeku uzrokuje povećani broj somatskih stanica što uzrokuje acidifikacije bitne osobito za sigurnost svježih sireva.

Minerali. U slučaju mastitisa dolazi do poremećaja minerala iona natrija i kalija u mlijeku.

Količina kalcijevih iona se smanjuje, što kasnije negativno utječe na koagulaciju mlijeka.

Sve ove promjene sastava mlijeka veoma utječu na njegovu kvalitetu, njegova svojstva i mogućnosti prerade, te na kvalitetu mliječnih proizvoda, posebno sira.

Pravilno upravljanje i vođenje staje garancija je kvalitete mlijeka, a time i postignute veće cijene mlijeka i veće zarade Valja voditi računa o činjenici da se proizvodnja mlijeka s visokim brojem somatskih stanica ekonomski negativno odražava za proizvođača, za prerađivača i za potrošača.

Zato je od bitne važnosti za svakog proizvođača mlijeka, koji namjerava proizvoditi kvalitetno i sigurno mlijeko s higijensko-sanitarnog stanovišta, svoju proizvodnju usmjeriti ispravnom upravljanju (managamentu) stajom - farmom = poduzećem za proizvodnju mlijeka, kako bi probleme mastitisa i povećanja somatskih stanica u mlijeku mogli kontrolirati u samom početku.

Pojedini se proizvođači žale "otkuda su povećane somatske stanice, a broj mikroorganizama je u dopuštenim granicama". "Opet netko nešto negdje mućka". Nitko ništa ne mućka. "Mućkanje" se dogodilo, nažalost, u tvojoj staji i u vimenu neke ili nekoliko krava. Što se zapravo dogodilo? Pa dogodilo se to, što ste upravo pročitali. Kravaje sama riješila pojavu mastitisa.

Obrambene SOMATSKESTANICEsu zaustavile napad patogenih mikroorganizama i uspjele su ih staviti pod kontrolu ali, nažalost, morale su povećati svoj broj u vimenu i u mlijeku. Ovo je redovit i stalan proces reagiranja organizma krave u svakom slučaju prodora patogenih mikroorganizama kroz sisu u vime. To je mehanizam samoobrane. Kada on nije dovoljan i dovoljno jak, tada je potrebno pomoći lijekovima.

Istraživanja i podatci pokazuju da je primjenom prikladnih normi opsluživanja životinja i muznJe moguće u velikom postotku garantirati proizvodnju s normalnim (I DOPUŠTENIM) brojem somatskih stanica.

Kontrola mastitisa se sastoji, zapravo, u određivanju kritičnih točaka i njihove kontrole sa strateškim intervencijama. Samo stalna i određena primjena ovih praktičnih zahvata može garantirati proizvodnju mlijeka koje je zdravstveno sigurno i visoke kakvoće.

Ako se uspije organizirati pravilan i potpun plan vođenja upravljanja stajom - poduzećem, ne preostaje drugo nego paziti da se smanje variranja koja se događaju zbog rutine i tako garantirati kroz čitavo vrijeme proizvodnju odlične kakvoće s visokim higijenskosanitarnim standardom i, uz to, ekonomski isplativu za proizvođača mlijeka. ■

Mljiiktvski li,st 10/2007.

Veliki sezonskipopust na balirke, omotače, kosilice, okretače i sakupljače!

Krediti do 10 godina, bez učešća, bez jamaca, bez hipotekaJ Jurval d.o.o., Vrbovec, Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-822; Servis i rezervni dijel 01/2729-900; fax: 01/2792-035; e-mail: jurval@jurval.hr; Osijek, Sv. L. B. Mandića 239 (Ćepins

GOSPODARSTVO

PRILAGODBA HRVATSKIHAGRARNIHPROPISASA U javnosti su prisutne informacije o ZAKONODAVSTVOM EU pristupanju Hivatske u stalno članstvo

NOVI ZAKONO VETERINARSTVU -

Dr. se. Petar Bosnić

Europske unije, a uz pregovaranje o određenim poglavljima i rezultatima tih pregovora postoji obveza da se iz svih područja ukupna zakonska regulativa Hivatske mora uskladiti i prilagoditi pravnoj stečevini Europske unije.

Prilagodba (tzv. harmonizacija) prihvaćaju u cjelini. Međutim, u propisa nije dovoljna kao formalan prvom su planu po značaju propisi o proces donošenja i prihvaćanja ovih veterinarstvu, o hrani i zaštiti propisa od strane Hrvatskog sabora potrošača, o zaštiti bilja i o poljoprivrednom sjemenarstvu i sadnom već se u praksi ovi propisi moraju materijalu. Iz ovog područja Unija efikasno primjenjivati. daje direktive koje Hrvatska mora Ocjena o stupnju pripremljepreuzeti i ugraditi u svoju pravnu nosti i uspješnosti provođenja ovih propisa temelji se na zaključku i regulativu. Na zdravstvenu zaštitu mišljenju nadležnog tijela Europske životinja odnose se 23 direktive, na komisije. Da bi pristupile u Uniju hranu životinjskog podrijetla i države kandidati trebaju uskladiti hranu za životinje 19 direktiva, 26 ukupnu pravnu regulativu o funkci- direktiva na veterinarske preglede u i međunarodnom oniranju pravne države u propisima unutarnjem prometu, a 3 direktive na troškove i koji se odnose na demokratizaciju društva, zaštiti ljudskih prava, naknade te organizaciju veteorganizaciji i funkcioniranju javne rinarske službe.

Ranijistari Zakon uprave, o sustavu i efikasnosti Raniji Zakon o veterinarstvu pravosuđa kao i o regulativi iz svih donesen je 1997. god. i bio je na područja gospodarstva.

Veoma je zahtjevno pitanje snazi punih deset godina, a u poljoprivrede i to područje agrar- međuvremenu izvršene su i dvije nog zakonodavstva koje se u cjelini izmjene i dopune. U obrazloženju mora prilagodti europskim pravnim donošenja novog zakona navodi se normama i uvjetima. Hrvatska, kao kako postojeći Zakon o veterinarstvu predstavlja zapreku za daljnje buduća članica Unije, obvezna je izvršavati preuzete obveze kako bi usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s acquisom i to posebno u mogla ostarivati svoje gospodarske interese na zajedničkom europ- području sigurnosti hrane, obavskom tržištu agrarnih i prehram- ljanja unutarnjeg i međunarodnog benih proizvoda. Već više godina prometa životinja i proizvoda naše se agrarno zakonodavstvo po- animalnog podrijetla, u sustavu zdravstupno usklađivalo s propisima EU,a propisanih veterinarskih sada je zadnja faza harmonizacije stvenih kontrola kao i iz područja kada se u cjelini moraju preuzeti zdravstvene zaštite životinja. U pravna pravna rješenja i regulativa Unije. odnosu na dosadašnja Složeno je govoriti o tome koja je rješenja i zakonsku regulativu o najvažnija i prioritetnija grana veterinarstvu, sigurnosti hrane i pravne poljoprivredne regulative jer fitosanitarnom nadzoru, Zakonose agrarni propisi ocjenjuju i dovstvo EU zasniva se na drugim

24

rješenjima; za sigurnost hrane i zdravstvenu zaštitu životinja odgovorni su subjekti u poslovanju hranom kao i posjednici životinja, pa je naglasak stavljen na samokontrolu. Veterinarska zakonska regulativa obvezuje zasnivanje i funkcioniranje efikasnog sustava kontrole kroz upravni i inspekcijski nadzor.

Neusklađenost Zakona s propisima Unije Zbog nedostataka postojeće regulative nije omogućeno praćenje zdravlja životinja kao i definiranje zdravstvenog statusa stada na nivou regija kao ni za državu. U dosadašnjoj praksi nije bilo pravne osnove za donošenje dugoročnih planova za iskorjenjivanje određe­ nih zaraznih i nametničkih bolesti kao ni u slučaju potrebe donošenja kriznih planova. Poseban je problem nadležnost organa za označivanje životinja i nefunkcioniranje odgovarajuće evidencije kojom bi se sigurno mogao utvrditi identitet grla kako u uzgoju, tako u prometu i na klanju, a što čini osnovicu i preduvjet za uspostavu efikasnog sustava kontrole. Europsko zakonodavstvo daje mogućnost da i posjednici životinja mogu sami označivati svoja grla.

Područje sigurnosti hrane i hrane životinjskog podrijetla nije usklađeno s EUpropisima, pa Hrvatska nije u mogućnosti usvojiti Uredbu tzv. "higijenskog paketa" gdje se uvodi jedinstveni horizon-

Mfjekarski list 10/2007.

GOSPODARSTVC talni pristup u kontroli hrane, poza sigurnost hrane kao i uspostava sustava kontrole.

U prometu životinja i proizvoda životinjskog podrijetla postojali su određeni uvjeti koji su morali biti ispunjeni da bi bio dopušten promet i kontrola pri utovaru, istovaru i pretovaru.

Zdravstvena zaštita životinja mora biti tako organizirana da je poznat zdravstveni status stada regije, odnosno stanje na nivou cijele zemlje. I kod veterinarske kontrole u međunarodnom prometu dolazi do određenih izmjena koje će biti usklađene s legislativom Europske unije.

Na drugi način, uz manje promjene, bit će regulirano pitanje sustava veterinarske djelatnosti, uz određene nadležnosti Veterinarske komore kod izdavanja javnih ovlaštenja. Promjene se odnose i na način plaćanja troškova veterinarskih naknada kao i u sustavu inspekcijskog nadzora.

Novi Zakon o veterinarstvu Novi Zakon o veterinarstvu Hrvatski sabor donio je 3. ožujka 2007. god. a objavljen je u "Narodnim novinama" broj 41 od 21. travnja 2007. godine.

Određeni pojmovi i njihovo jedinačna odgovornost

značenje

Radi lakšeg shvaćanja i korištenja Zakona o veterinarstvu u članku 2 od navedena pedeset i jednog pojma samo će se s nekima stočari i proizvođači mlijeka češće susretati.

(2.) Certificiranje zdravlja/statusa životinja je potvrđivanje da je stado slobodno od određene bolesti na temelju odredaba propisa ili dobrovoljno, prema jasno određenim kriterijima.

(7.) Epizootijaje pojava oboljenja ili uginuća većeg broja životinja od neke bolesti, koja je neuobičajena po broju slučajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvaćenoj vrsti

Mijekarskil~t 10/2007

životinja, kao i povećana učestalost oboljenja ili uginuća čiji je uzrok privremeno neutvrđen.

(8.) Fizički pregled pošiljki je pregled životinja, proizvoda životinjskog podrijetla ili hrane za životinje i drugih pošiljki koje podliježu veterinarskom pregledu.

Pregledom mogu biti obuhvaćena prijevozna sredstva, ambalaža, oznake, organoleptička svojstva i temperature, uzorkovanje za analizu i laboratorijsko ispitivanje. Tu su i drugi pregledi koji su potrebni radi utvrđivanja ispunjavali pošiljka, odnosno proizvodi, propisane veterinarske uvjete koji su određeni u pratećim dokumentima.

(25.) Posjednik životinja je svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje ili dobrobit životinja.

(26.) Pošiljka se odnosi na životinje, proizvode životinjskog podrijetla ili hrane za životinje koje se nalaze na istom prijevoznom sredstvu, potječu iz istog mjesta podrijetla i namijenjeni su istom mjestu krajnjeg odredišta.

(27.) Premještanje je svako komercijalno ili nekomercijalno premještanje životinje iz gospodarstva iz kojeg potječe ili nekog drugog mjesta na drugu lokaciju odredišno mjesto. Premještanje na drugu lokaciju - odredište odnosi se na pošiljke životinjskog podrijetla i hrane životinjskog podrijetla bez obzira na namjenu.

(30.) Promet je svako komercijalno premještanje životinja, proizvoda životinjskog podrijetla te hrane za životinje.

(38.) Stamping out postupak je usmrćivanje zaraženih životinja ili životinja za koje se sumnja da su zaražene u stadu, na gospodarstvu i epizootološkoj cjelini. Usmrćivanje se po potrebi provodi i u drugim stadima koja su izravnim ili neizravnim kontaktom bila izložena

uzročniku

bolesti.

Moraju

bit

usmrćene sve osjetljive cijepljene ii

necijepljene životinje tamo gdje si životinje drže ili uzgajaju. Trupov usmrćenih životinja moraju bit uništeni na način da osiguravajt uništavanje uzročnika bolesti sprječavanje njegovog širenja. Ova. postupak uključuje i provedbt čišćenja i dezinfekcije.

(45.) Veterinarski pregled obavlj, ovlaštena osoba u svrhu zaštitE javnog zdravlja, zdravlja životinja dobrobiti životinja i veterinarskE zaštite okoliša. Veterinarski preglec odnosi se na životinje, proizvodE životinjskog podrijetla i hranu z, životinje. Pregledom može biti obuhvaćena dokumentacija, identi· fikacija i fizički pregled, kod kojih j€ dokumentacijski pregled obvezan.

(48.) Zaštita zdravlja životinj., obuhvaća otkrivanje, nadziranje. zaštitu od pojave, suzbijanje i iskor· jenjivanje zaraznih ili nametničkih bolesti te suzbijanje bolesti zajedničkih ljudima i životinjama (zoonoze).

Zaštita od drugih zaraznih, nametničkih i organskih bolesti obavlja se kod uzgoja životinja određenog genotipa slobodnog od određenih bolesti.

Odredbe Zakona o veterinarstvu Zakon o veterinarstvu veoma je složen propis jer obuhvaća i regulira područje veterinarske djelatnosti.

Njime se uređuje zaštita zdravlja životinja, provedba mjera veterinarskog javnog zdravstva, unapređi­ vanje reprodukcije životinja, veterinarska zaštita okoliša te obavljanje službenih kontrola inspekcijskog nadzora. Zakon je u cjelini veoma značajan, stoga je njegova provedba od interesa za Republiku Hrvatsku.

Poglavlje I. (čl. 1 - čl. 4) TEMELJNEODREDBE. Poglavlje li. (čl. 5 - čl. 29) ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA regulira područje mjera zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bole-

25

GOSPODARSTVO sti, otkrivanje i sprječavanje, postu- Hrvatskog stočarskog centra je životinjskog podrijetla koji nisu za pak prijave zaraznih i nametničkih označivanje uzgojno valjanih prehranu ljudi moraju se uništiti na bolesti, suzbijanje bolesti, osigu- životinja i HSC obavlja poslove propisan način kako ne bi bilo ranje cjepiva i drugih resursa te jedinstvenog registra domaćih ugroženo zdravlje ljudi, životinja i mjere usmrćivanja ili prisilnog životinja.

Kopitare se također okoliš. Obradu, preradu i skladišteklanja kao i nadoknadu šteta. označuje, a to provode ovlaštene nje obavljaju odobreni objekti. Za ovlaštene Poglavlje III. (čl. 30 - čl. 31) uzgojne organizacije, sakupljanje i uništavanje lešina i REPRODUKCIJAŽIVOTINJA. Dopu- ergele i Hrvatski stočarski centar. U nusproizvoda plaća se naknada. šteno je korištenje muških rasplod- slučaju potrebe može se narediti i Poslove sakupljanja i termičke nih grla za proizvodnju sjemena za obvezno označivanje drugih vrsta obrade obavljaju fizičke i pravne umjetno osjemenjivanje, grla za domaćih životinja. Posjednik životi- osobe na temelju dobivene konceprirodni pripust te plotkinja za nja je odgovoran da su životinje sije. propisanim načinom označene i proizvodnju oplođenih jajnih Jedinice lokalne uprave i Grad stanica ako su u skladu s ovim registrirane, vodi propisanu evi- Zagreb moraju osigurati higijeniZakonom slobodna od zaraznih i denciju i snosi troškove označi­ čarsku službu za sakupljanje živonametničkih bolesti. vanja. I svi psi moraju biti označeni tinjskih lešina s javnih površina, te Sjeme za umjetno osjemenji- na propisani način. za njihovo uništavanje. vanje i oplođene jajne stanice moPoglavlje VII. (čl. 38) REGISTRAPoglavlje XII. (a. 53 - a. 71) raju ispunjavati propisane uvjete CIJA I ODOBRAVANJE FARMI, CERTIFICIRANJEI VETERINARSKI kod polučivanja, pripreme, razrje- PRIJEVOZNICIŽIVOTINJA, SABIRNI PREGLEDI.U postupku certificiranja đivanja i označivanja, zdravstvene CENTRI,SAJMOVII TRGOVCIŽIVO- pošiljki životinja i proizvoda proispravnosti i biološke kakvoće. Rje- TINJAMA.Farme papkara i kopitara vjerava se jesu li obavljeni propisani šenje o objektima za poslovanje re- veće od 20 uvjetnih grla, peradi i pregledi, pretrage i ispunjava li produkcijskim materijalom donosi kunića veće od 1O uvjetnih grla i pošiljka propisane uvjete. Certifikat ravnatelj Veterinarske uprave a drugi stočarski objekti i objekti predstavlja međunarodnu svjedoregistriraju se u upisnik odobrenih džbu o zdravlju, odnosno o zdravakvakulture moraju udovoljavati objekata. Posebnim se rješenjem propisanim veterinarsko-zdravstvestvenoj ispravnosti pošiljke. Poslove određuju stručni timovi za nim i zoohigijenskim uvjetima. Pro- certificiranja obavljaju službeni obavljanje embriotransfera. izvođač koji udovolji određenim veterinari. Certifikati za pošiljke Poglavlje IV. (a. 32 - a. 33) uvjetima dobiva veterinarskonamijenjene Europskoj uniji izdaju OBJEKTI ZA TRGOVINU I OKUP- kontrolni broj objekta, a objekt se se na jeziku zemlje u koju pošiljka LJANJEŽIVOTINJA.U ovo područje upisuje u Registar farmi koji je ulazi. spadaju objekti i mjesta za sajmove, sastavni dio Jedinstvenog registra U unutarnjem prometu posjedtržnice, mjesta za dražbe i trgovinu, domaćih životinja. nik životinja mora imati svjedodžbu izložbe, sportska natjecanja i javne Poglavlje VIII.i IX.(čl. 39 - čl. 4 7) kao javnu ispravu jer je to dokument smotre. Navedeni objekti moraju HRANAŽIVOTINJSKOGPODRIJETI.A o zdravstvenom stanju i mjestu ispunjavati propisane veterinarskoI HRANAZA ŽIVOTINJE.Objekti u podrijetla životinja. Svjedodžbu zdravstvene uvjete. Aktivnosti na poslovanju s hranom životinjskog izdaje ovlašteni veterinar i za nju se mjestima za trgovinu i okupljanje podrijetla i hranom za životinje plaća naknada. životinja mogu se obavljati uz moraju biti odobreni u skladu s Veterinarski pregledi u unutarprethodno dobivanje suglasnosti veterinarskim propisima i s odred- njem pregledu obavljaju se na nadležnog veterinarskog ureda. bama Zakona o hrani. Ovi objekti su mjestu otpreme kao i na mjestu Poglavlje V. (a. 34) DEZINFEK- pod inspekcijskim nadzorom koji odredišta. Priizvozu pošiljki veteriCIJA, DEZINSEKCIJAI DERATIZA- provode veterinarski inspektori i narski pregledi obavljaju se na službeni veterinari. mjestu otpreme a pri uvozu na CIJA. Poglavlje VI. (čl. 35 - 37) Pogljavlje X. (čl. 46 - čl. 47) mjestu odredišta.

I tijekom prijevoza, radi zaštite životinja, OZNAČIVANJE I REGISTRACIJA KOŽE. ŽIVOTINJA. Obvezno je obilježaPoglavlje XI. (čl. 48 - čl. 52) obavljaju se veterinarskin pregledi. vanje goveda, ovaca, koza i svinja. POSTUPANJES NUSPROIZVODIMA Postoji obveza osoba koje obavljaju Obilježavanje provode posjednici ŽIVOTINJSKOG PODRIJETI.A KOJI prijevoz da se nakon istovara životinja i ovlaštene veterinarske NISU ZA PREHRANU LJUDI. osigura čišćenje prijevoznih sredorganizacije i službe. U nadležnosti stava, a u propisanim slučajevima i Životinjske lešine i nusproizvodi

26

Mljeknrskili.st 10/2007.

<iJugogodišn,ja tradicija prodaje steonih junica proizvodači1na, mljekarania i trgovcirna diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEINISIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

<Budite korak ispred!

Investirajte u bolju budućnost!

-

d.o.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevc Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

GOSPODARSTVO dezinfekcija. peradi, kunića i uzgojene divljači veterinarske prakse veterinarsku Poglavlje XIII. (čl. 72 - čl. 82) ako ne pokazuju znakove poreme- djelatnost obavlja veterinar, doktor VETERINARSKIPREGLEDI U PRO- ćaja zdravlja, a meso i mesni veterinarske medicine (uz posjedoMETU PREKO GRANICEREPUBLIKE proizvodi namijenjeni su isključivo vanje odobrenja za rad - licence).

HRVATSKE.Unošenje svih pošiljki potrošnji u vlastitom kućanstvu. Veterinarski djelatnici su doktori živih životinja, proizvoda životinj- Kod klanja životinja koje pokazuju veterinarske medicine i veterinarski skog podrijetla, stelje i sijena te poremećaje zdravlja obvezan je tehničari, a određene specijalizirane drugih predmeta koji mogu pre- veterinarski pregled. Klanje kopita- poslove obavljaju stručnjaci drugih nijeti zarazne ili nametničke bolesti, ra i goveda mora se obaviti u klao- struka. Licencu za rad veterinara izdaje Hrvatska veterinarska komodopušteno je samo na graničnim nici uz obvezan veterinarski pregled u slučajevima kada je njihovo meso ra na vrijeme od pet godina. prijelazima (Granična veterinarska namijenjeno potrošnji u vlastitom Veterinarske organizacije organizipostaja). Granična veterinarska raju se kao trgovačka društva. postaja je locirana na području ca- kućanstvu. Posebno je propisan rinske ispostave, a preglede pošiljki postupak u slučajevima prisilnih Pojedine poslove veterinarske klanja i otpremanja polutki u djelatnosti obavljaju Veterinarski obavlja granični veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i inspektor. Uz mogući identifika- klaonicu. Proizvodi životinjskog cijski i fizički pregled, obvezatan je podrijetla koji su ocijenjeni zdrav- Hrvatski veterinarski institut. stveno ili higijenski neispravnima pregled dokumentacije.

Veterinarsku službu može zapljenjuju se, uništavaju ili osnovati Ministarstvo unutarnjih Obvezatan je pregled veterinarprerađuju. poslova, Ministarstvo obrane i neke skih pošiljki uvezenih u slobodne zone, slobodna skladišta, carinska Posjednici životinja, veteri- druge pravne osobe koje ovu skladišta i registrirane opskrbljivače narski djelatnici i proizvođači djelatnost ne obavljaju na profitnoj brodova. U određenim slučajevima, moraju se pridržavati propisanih osnovi niti pružaju veterinarske ako pošiljke ne ispunjavaju propi- preventivnih mjera i određenih usluge posjednicima životinja. sane uvjete, granični veterinarski rokova karencije, prilikom upotreZa svaki oblik organiziranja inspektor neće dopustiti unošenje be lijekova i drugih tvari koje se veterinarske djelatnosti propisane pošiljki. Određene su i druge mogu prenijeti na životinjske proiz- su nadležnosti kao i poslovi i inspekcijske mjere koje veterinarski vode, kako bi se spriječila pojava aktivnosti koje mogu obavljati granični inspektor može poduzeti ambulantno, u kućnim posjetama i u nedopuštenih rezidua. (povremeno oduzimanje i smještaPoglavlje XV. (čl. 89 - čl. 115) gospodarskim objektima. Veterinje životinja u karanteni, vratiti SUSTAVPROVEDBEVETERINARSKE narska ambulanta i stanica, uz ostapošiljku, narediti klanje i usmrćiva­ DJELATNOSTI.Na svim epizootololo, provodi propisana preventivna nje životinja). cijepljenja, dijagnostičke i druge škim područjima Republike Poglavlje XIV. (čl. 83 - čl. 88) Hrvatske mora se osigurati zaštita pretrage, otkrivanje i prijavljivanje INSPEKCIJAŽNOTINJA ZA KLANJEI zdravlja životinja te provedba mjera zaraznih bolesti, liječenje životinja i neplodnosti, označivanje životinja.

PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG veterinarskog javnog zdravstva.

PODRIJETLA NAMIJENJENIH Ukoliko na određenim područjima Ambulante i stanice izdaju svjedoPRERADI ZA HRANU LJUDIMA. nije osigurana zaštita životinja, džbe o zdravstvenom stanju živoŽivotinje za klanje podliježu obvez- jedna ili više jedinica lokalne uprave tinja, potvrde o zdravstvenom stanom veterinarskom pregledu. Proiz- moraju osnovati pravnu osobu radi nju pošiljki životinja i životinjskih vode životinjskog podrijetla dopu- izvršavanja nevedenih obveza i proizvoda, za sjemene i oplođene jajne stanice. Izdaju i druge potvrde šteno je stavljati na tržište ako su mjera. Ako je na epizootološkom pregledani, proizvedeni i označeni u području ovlašteno više organiza- određene ovim Zakonom. skladu s posebnim propisima. Odre- cija, posjednik životinja jedanput U provedbi Zakona s određene količine tradicionalnih mesnih godišnje ima pravo izabrati svoju đenim obvezama i nadležnostima proizvoda, mlijeka i mliječnih veterinarsku organizaciju. sudjeluju veterinarske bolnice i proizvoda (sira), meda, jaja i drugih Veterinarsku djelatnost obav- klinike, ljekarne, centri za reproproizvoda proizvedenih na obitelj- ljaju pravne osobe, veterinarske dukciju i umjetno osjemenjivanje, skom gospodarstvu dopušteno je organizacije i to kao ambulante, Veterinarski fakultet Sveučilišta u stavljati na tržište, ako su proizvede- stanice, bolnice, klinike, centri za re- Zagrebu, Hrvatski veterinarski instini u skladu s posebnim propisima. tut, Hrvatska veterinarska komora produkciju i umjetno osjemete službeni i referentni laboratoriji.

Veterinarskom pregledu ne njivanje i ljekarne. U ambulantama podliježe klanje svinja, ovaca, koza, Obavljanje veterinarske djelat-

28

M/jekarskilist 10/2007.

GOSPODARSTVO nosti nadzire povjerenstvo koje imenuje Hrvatska veterinarska komora. Članovi povjerenstva su stručnjaci pojedinih veterinarskih područja, iz nadležnog državnog inspektorata i predstavnik Hrvatske veterinarske komore.

Poglavlje XVI. (čl. 116 - čl. 120) NAKNADE I TROŠKOVI. Za financiranje troškova veterinarskih pregleda, certificiranja i službenog veterinarskog pregleda te za provedbu monitoringa obraču­ navaju se pristojbe i naknade.

Sredstva prikupljena od naplate pristojbi i naknada uplaćuju se na stavku prihoda Državnog proračuna i namijenjena su isključivo za financiranje navedenih zahvata.

Posjednik životinja snosi sve troškove provođenja propisanih mjera, osim ako se radi o suzbijanju zaraznih i nametničkih bolesti. U ovom slučaju iz sredstava Državnog proračuna podmiruju se troškovi suzbijanja određenih zaraznih i nametničkih bolesti, naknade za usmrćene i zaklane životinje i druge štete, za preventivna cijepljena i dijagnostička ispitivanja, za nabavu zaliha cjepiva i opreme za krizne stožere. Posjednik životinja u većini slučajeva snosi troškove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dvorišta, obora i staja.

Organi lokalne samouprave utvrđuju visinu naknade za sakupljanje lešina, odvoz i toplinsku preradu iz kojih se isključuje podmirenje troškova za farme papkara i kopitara veće od 20 uvjetnih grla, farme peradi i kunića većih od 1O uvjetnih grla, valionica, farmi za uzgoj divljači i objekti za uzgoj riba i školjkaša.

Troškovi prijevoza i toplinske prerade lešina goveda, kopitara, svinja, koza i ovaca podmiruje Državni proračun. Po ovoj osnovi ne priznaju se troškovi za pravne osobe koje se bave organiziranom stočar­ skom proizvodnjom, centrima za reprodukciju, za uvezene životinje u karanteni, pravnim i fizičkim

Mljekarski list 10/2007.

osobama koje se bave trgovinom a pokretanje prekršajnog postupka ili nemaju vlastitu proizvodnju. podnijeti kaznenu prijavu.

Poglavlje XVII.(čl. 121 - čl. 138) Poglavlje XVIII.(čl. 139-čl. 144) UPRAVNII INSPEKCIJSKINADZOR. SLUŽBENIVETERINAR,OVLAŠTENI Upravni nadzor nad provedbom VETERINAR. Službeni veterinar ovog zakona obavlja Ministarstvo. (kojeg imenuje ministar) zaposlenje Inspekcijski nadzor obavljaju ve- u veterinarskoj upravi i prema terinarski inspektori (državni vete- Zakonu ima odgovarajući položaj, rinarski i granični inspektori) koje dužnosti i ovlaštenja. Njegovo imenuje ministar te službeni područje rada su stručni poslovi te veterinari i drugi službenici koje službeni veterinarski nadzor. ovlasti ministar. Pri obavljanju Provodi veterinarske preglede, inspekcijskog nadzora sastavlja se izdaje certifikate, nadzire ovlaštene zapisnik i donose rješenja. Velike su veterinare, naređuje propisane mjere, zabranjuje klanje životinja i i široke ovlasti i nadležnosti državnih veterinarskih i graničnih proizvodnju.

Obavlja poslove uzoraka, naređuje veterinarskih inspektora pri obav- uzimanja ljanju inspekcijskog postupka, a oduzimanje i uništavanja određenih ovlašteni su i za uzimanje različitih proizvoda, kontrolira veterinarske uzoraka. Propisane su nadležnosti i lijekove, nadzire obračun i plaćanje obveze graničnog veterinarskog pristojbi, naređuje karantenu za inspektora. Posebno su za državnog životinje koje su u prometu a bez veterinarskog inspektora regulirane ispravne dokumentacije. obveze i prava. Uz ostalo, obavlja Poslove prenesene na ovlaštenadzor izdavanja svjedodžbi o ne veterinarske organizacije obavlja zdravstvenom stanju životinja te ovlašteni veterinar. Po položaju izdaje uvjerenja o provođenju ovlašteni veterinar ne smije karantenskih mjera za pošiljke iz obavljati veterinarske poslove i uvoza. Državni veterinarski inspek- kontrolu za potrebe organizacije u tor ovlašten je privremeno ograni- kojoj je zaposlen. Ovlaštenog čiti promet životinja, zabraniti upoveterinara imenuje ravnatelj vetetrebu prostorija i objekata, zabraniti rinarske uprave. promet veterinarskih lijekova i Poglavlje XIX.(čl. 145 - čl. 148) otrova, zabraniti promet i upotrebu SREDIŠNJIINFORMACIJSKI SUSTAV. hrane za životinje te organizacijama Važan infrastrukturni preduvjet i zabraniti obavljanje veterinarske faktor za djelotvornu primjenu djelatnosti i veterinarske prakse.

Zakona o veterinarstvu je uspostava Pravne i fizičke osobe dužne su i djelovanje Središnjeg veterinartijekom inspekcijskog nadzora skog informacijskog sustava. Inforsurađivati i pružiti potrebne macijski sustav obvezuje sve pravne podatke te osigurati uvjete za i fizičke osobe u sustavu provedbe nesmetani rad. Veterinarski veterinarske djelatnosti da u inspektor rješenjem može narediti elektroničnom obliku dostavljaju otklanjanje utvrđenih nepravilnosti propisane podatke te moraju te privremeno oduzeti dokumente i omogućiti besplatan pristup ovim predmete.

Protiv inspekcijskog podatcima. Informacijski sustav rješenja Ministarstva, uprave i sačinjavaju razni registri, upisnici, ravnatelja nije dopuštena žalba, ali programi, izvješća, laboratorijski stranka može pokrenuti upravni nalazi, evidencije o izdanim pospor. Ako veterinarski inspektor tvrdama i drugo. Sustav u određe­ utvrdi da je počinjen prekršaj ili nim dijelovima postaje dio među­ kazneno djelo, obvezan je u roku narodnog informacijskog veterinarpetnaest dana podnijeti zahtjev za skog sustava.

29

Poglavlje XX.(čl. 149. -čl. 151) KAZNENE ODREDBE. Kaznene odredbe koje se odnose na učinjene prekršaje za nepoštivanje propisanih uvjeta i odredbi Zakona odnose se na pravne i fizičke osobe (obiteljska poljoprivredna gospodarstva). Ukupno je šezdest i devet novčanih kazni za različite prekršaje. Prekršajne kazne za pravne osobe kreću se od 10.000 do 100.000 kuna, a odgovorne pravne osobe mogu biti kažnjene iznosima od 2.000 kn do 15.000 kn. Fizičkim osobama poljoprivrednim proizvođačima prekršajne kazne su od 2.000 - 15.000 kuna.

Uz novčane kazne za po drugi put učinjene prekršaje u obavljanju djelatnosti, pravnim i fizičkim osobama mogu se izreći zaštitne mjere zabrane djelatnosti u trajanju od godine dana.

Pogljavlje XXI. (čl. 152. - čl. 155) PRIJEIAZNEI ZAVRŠNEODREDBE.Primjena Zakona započela je osam dana nakon objave (21.04.2007. god.) s time da ostaju na snazi propisi doneseni na temelju ranijeg važećeg Zakona. Obveza je da nadležni ministar u određenom roku donese provedbene propise u skladu s odredbama važećeg Zakona o veterinarstvu. Neće se primjenjivati odredbe članka 89 stavka 5 i članka 106 stavka 2 ovog Zakona koje se odnose na postojeće uvjete rada veterinarskih stanica sve do o prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Zaključak

Sa Zakonom o veterinarstvu Hrvatska je ispunila dio obveza usklađivanja svojih agrarnih propisa s pravnom regulativom Europske unije. Zakon je po svojoj širini reguliranog područja veoma složen i s određenim rješenjima mijenja dosadašnji način organiziranja i djelovanja veterinarskih organizacija, donosi obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba te način ustroja i rada veterinarskih inspekcijskih organa. Niz je mjera koje se odnose na obiteljska poljoprivredna gospodarstva stočarske proizvodnje kojima će naši proizvođači biti izjednačeni s europskim farmerima, uz uvažavanje određenih lokalnih hrvatskih tradicijskih proizvodnji. Zakon o veterinarstvu moraju provoditi svi subjekti u sustavu veterinarstva jer je veoma značajan dio javnog zdravstva. Postoji obveza donošenja pratećih provedbenih propisa koji će činiti cjelinu Zakona.

Nakon dugog vremena sadajejasno definirana organizacija i nadležnost u upravnim i inspekcijskim poslovima i nadzoru. U sustavu kontrole s određenim ovlastima su granični veterinarski inspektori, državni veterinarski inspektori, službeni veterinari koji su državni djelatnici u Ministarstvu. Definiranjem nadležnosti ovlaštenih veterinara koji djeluju u ovlaštenim veterinarskim organizacijama izbjegnut je sukob interesa, što je ranije za stočare bilo nepovoljno i veliki problem. ■

30

Citracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir u zemlji porijekla ~ jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s

Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 Mljekarski Hst 10/2007.

Nikole Tesle 1 48260 Križev Tel. 048/681-90 Fax. 048/682-9(

TRŽIŠTE

STOKE

V

V

TRZISTE STOKE Krešimir Jakuš, dipl. ing.

U rujnu su cijene, u odnosu na srpanj, u prosjeku porasle za 7,2 posto i prosječna otkupna cijena za juneći trup R3 iznosila je 300,37 eura/100 kg, što je i dalje niže u odnosu na prošlu godinu, no više nego u 2004. i 2005. godini. Najviši porast cijena u tom razdoblju evidentiranje u Luxemburgu + 16 %, Španjolskoj + 11 %, Francuskoj + 1O %,Njemačkoj +9 %i Austriji +8 %.U tjednu do 09. rujna ove godine najviše otkupne cijene junećih trupova R3 evidentirane su u Grčkoj 399,41 euro/100 kg, Malti 358 eura/100 kg, Portugalu 354,60 eura/100 kg te Italiji 334,02 eura/100 kg, dok su najniže cijene bile u Rumunjskoj 192,78 eura/100 kg te Slovačkoj 238,52 eura/100 kg.

I na ostalim svjetskim tržištima bilježi se lagani rast cijena govedine.

Najveći svjetski proizvođač goveda

U rujnu porast cijena goveđeg mesa!

U 2007. godini najniže prosječne otkupne cijene junećih trupova u prvih devet mjeseci na EU tržištu evidentirali smo tijekom srpnja. U srpnju su cijene. u odnosu na početak godine, bile niže za oko 12 posto. Sušno razdoblje, poskupljenje stočne hrane i pad cijena goveda utjecali su da se odnos ponude i potražnje polako mijenja, odnosno da cijena goveđeg mesa u sljedećem razdoblju poprimi rastući trend.

Brazil u ovoj godini bilježi rast proizvodnje goveđeg mesa od oko 2 posto, što se drži slabim rezultatom. Na ovako negativno stanje najviše je utjecala situacija u posljednje tri godine kada su brazilski proizvođači, zbog nižih prihoda i viših troškova stočne hrane, bilježili negativne rezultate, a to je rezultiralo povećanjem klanja krava. Nešto bolja situacija za brazilske uzgajivače bilježi se u ovom razdoblju. Tijekom srpnja ove godine cijene živih goveda za klanje iznosile su između 1,25 i 1,80 eura po kilogramu, što je u odnosu na lanjske cijene više od 40 do 50 posto. To su ujedno bile i najviše cijene ikad postignute za živa goveda. U razdoblju koje slijedi očekuju se i dalje više cijene goveda na tom tržištu, a to će rezultirati i višim cijenama u izvozu. Na

hrvatskom tržištu u posljednjih mjesec dana bilježi se lagano oživljavanje ovog dijela poljoprivrednog tržišta. Ponuda junadi je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza bila veoma dobra. Cijene u otkupu su bile na najnižim razinama tijekom ove godine. Prosječna otkupna cijena bila je na razini 12 kn/kg Ž>/.

Početkom rujna ove godine bilježe se više cijene i prosječna otkupna cijena porasla je gotovo za kunu.

Prema informacijama suradnika TISUP-a,na tržištu je ponuda junadi dobra uz nešto manju potražnju, no stvara se dojam da će u sljedećem razdoblju i potražnja lagano rasti.

Otkupne cijene bikova simentalske pasmine najčešće su bile u rasponu od 12 do 14 kn/kg, a na području Splitsko-dalmatinske županije čak i do 18 kn/kg Ž>/.S obzirom da ovaj rast cijena nije sezonskog karaktera,

Otkupne cijene junećih trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24. mj. starosti) u EU D 2006. (EU-25)

~ 2005. (EU-25)

■ 2007. (EU-27) 340,00 330,00 -J------,,,....-~--===----------------320,00 +-------,,-310,00 .... 4HI ...

300,00 290,00 280,00 270,00 260,00 250,00 ..... .......... N N C":) C":) ..i- ~ I.O LO I.O eri i...: i...: r---: eri O') O) ci ci .....~ .....

N ..... ..... ..... ...-: q o o o q q q q o o q q q o q q ~ q q o o C".) ...... C") ...... o (O <O ci N ~ cx:i N O> C".) ...... ..... s:!' a:> ..... I.O ci ~ r,... .....N O') o .....(") ..... N .....N ..... N o N o .....o .....C") .....N .....N .....N o N ..........

■ 2004. (EU-25)

u tjednu do

32

Mljckarski k<:I 10/2007.

TRŽIŠTE suradnici na terenu, prije svega, ističu kako je porast cijena rezultat trenutnog poskupljenja stočne hrane, ali i da cijene junadi dolaze na razinu uobičajenih cijena za hrvatsko tržište. Kako je Vlada RH donijela niz mjera u svrhu sprječavanja nedostatka stočne hrane, u sljedećih mjesec dana ne očekujemo značaj­ nije skokove cijena, iako je opravdano očekivati njihov određeni rast.

Cijene će prije svega ovisiti o cijenama stočne hrane kao i trendu cijena junećeg mesa na EUtržištu.

Rekordno visoke cijene teladi Otkupne cijene simentalske teladi (80 - 160 kg) na domaćem tržištu u posljednja dva mjeseca na rekordnim su razinama. Unatrag dva mjeseca prosječna cijena gotovo da se nije spuštala ispod 25 kn/kg ŽV.

I

STOKE

domaće

tržište, dalje veoma dobru potražnju što će od ponude, a zadržati ovako visoke cijene teladi. osobito su tražena kvalitetna muška U 2007. godini najniže telad čija cijena dostiže (na cijene krava za klanje kontinentalnom dijelu Hrvatske) i Cijene krava za klanje u prvih do 30 kn/kg. Unatrag dvije godine devet mjeseci ove godine nisu se otkupne cijene teladi značajno su značajnije mijenjale. Tijekom tog porasle i zadržavaju ovako visoki razdoblja, uz blage oscilacije, nivo. Na takvo stanje najviše je prosječne otkupne cijene bile su utjecalo uključivanje određenih između 5,50 i 6 kn/kg ŽV, a to su većih subjekata u posao tova junadi najniže prosječne cijene unatrag kao i poticajne državne subvencije deset godina. Otkupne cijene za za tovljače, koji unatoč nižim "starije" krave manje kakvoće cijenama junadi te viših cijena najčešće su bile od 4 do S kn/kg, dok inputa, nalaze računicu u tovu su mlađe krave najčešće tržene od 6 junadi. Tijekom rujna ove godine do 8 kn/kg. Do kraja godine cijene muške simentalske teladi očekujemo da će i cijene krava za najčešće su bile u rasponu od 24 do klanje porasti, odnosno da će cijene 27 kn/kg dok se ženska telad tržila biti u uobičajenim okvirima za po cijenama od 22 do 24 kn/kg. U hrvatsko tržište - od S do 1O kn/kg, sljedećem razdoblju očekujemo i ovisno o kakvoći. ■ Potražnja je, za

uobičajeno

veća

r.~Delaval

VODEĆA SMOTVRTKA USVIJETU POPROIZVODNJI KOMPLETNE OPREME ZAFARME MUZNIH KRAVA. Nudimo vam: - izmuzišta - laktofrize - sisteme za izgnojavanje - krmne zabrane i 11lige-boksove 11 Zastupnici za RH

- kompjutorsku ishranu - ostalu stajsku opremu i sredstva za higijenu

telefon

KONTA d.o.o.

098 223 264 PRO-MIL d.o.o.

0915748 676 BELJE TOS d.o.o.

091 17 90 230 REBAH-AGRO d.o.o. 098 983 375

M!fekarski list 1()12007.

33

IZ UDRUGA

POVRATAKLUCERNE li KRALJ ICE KRMEli U ZLATNUDo LINU ..,

- KALCIFIKACIJA ZEMLJISTA I SJElVA LUCERNE I TRAVA UZSTRUČNU POMOĆ v

v

v

Prijašnjihsmogodina poticali naše klijente na kalcifikaciju zemljišta i sjetvu djetelina i trava upućujući ih na ogroman značaj jednog i drugog. Prvo - za popravljanje kvalitete zemljišta i drugo - za pripremu kvalitetne krme. Činili smo to putem predavanja, medija. letaka, predlaganja mjera lok_al_noj uprav,. 1 sl.

HZPSS - ODSJEKA PQZESKQ-S1.A VQNSKE ZUP ANIJE - Mr. se.MiroslavKovaČ; HZPSS Prošle smo godine, uz pomoć obiteljskog gospodarstva Enjingi (poznatog po vinogradarstvu i vinarstvu) i gđe Vlatke Stranjik, dipl. ing. iz tvrtke "Kamen Sirač" organizirali prezentaciju kalcifikacije tla na 13 ha zemljišta uz zasijavanje lucerne i smjese engleskog ljulja i crvene djeteline. Sve radnje vođene su uz prisustvo djelatnika HZPSS Odsjeka Požeško-slavonske županije, a glavninu aktivnosti vodio je kolega Ivan Han, dieI. ing. - savjetnik za ratarstvo. VAZNO!Naglasimo da je na parcelama OPG Enjingi načinjena analiza pH zemljišta koja je prije kalcifikacije iznosila 3,66 u KCI. Znači, izuzetno kiselo zemljište koje je nakon provedenih agrotehničkih mjera ove godine dalo 5 otkosa lucerne i 4 otkosa engleskog ljulja.

Ove smo godine učinili korak naprijed i pojačali aktivnosti organiziravši isto putem Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine direktnom pomoći člano­ vima Udruge u organizaciji nabave materijala za kalcifikaciju te sjemena. Tada smo, važno je naglasiti, uspjeli dogovoriti i povoljnije cijene za članove Udruge.

Rezultati operativnih aktivnosti na terenu koji nas ohrabruju u nastojanju da zemlji vratimo plodnost i proizvedemo što više kvalitetne krme, te tako smanjimo troškove proizvodnje, značajni su u odnosu na prošle godine. U suradnji s Udrugom uzgajatelj a simentalskog

34

goveda Požeštine i 41 članom udruge, u rujnu ove godine na teren Požeštine organizirali i uz stručnu pomoć dopremili smo: • 276 tona materijala za kalcifikaciju (CaCO3 52%i MgCO3 43,5%), • 1 068 kg sjemena lucerne i djetelina, • 607 kg sjemena trava.

Ovim aktivnostima zasijano je i bit će ovih dana zasijano, a pod kontrolom stručnjaka HZPSS Odsjeka Požeško-slavonske županije, oko 35 ha lucerne i 20 ha trava, te

provedena mjera kalcifikacije tla na približno 70 ha.

Već ove godine, ali i sljedećih godina, opravdano očekujemo sve veći interes poljoprivrednika za opisane mjere, a posebno stočara koji na ovaj način mogu proizvesti veće količine kvalitetne krme koja može zamijeniti veće količine sve skupljih žitarica i uljarica. Zbog korištenja spomenutih žitarica i uljarica u proizvodnji energije, i namijenjene im uloge za budućnost, možemo očekivati njihove konstantnoviše cijene. ■

Prezentacijakojaje održanaprošlegodine Mljekarski li.st 1W2007.

IZLOŽBE

15. jesenski međunarodni bjelovarski sajam

GUDOVAC 2007.

-

VesnaBulić, dipl. ing. ---------------

Organizatori ovog sajma bili su: Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarski centar, a suorganizatori: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Obrtnička komora Bjelovarskobilogorske županije. Partner je bila Koprivničko-križevačka županija.

Generalni sponzor ove izložbe bio je Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., a sponzor ishrane stoke - Kušić promet d.o.o. U govedarskom dijelu izložbe sudjelovalo je deset županija. Odabir stoke izvršili su djelatnici stočarskih službi Hrvatskog stočarskog centra, a izloženo je više pasmina goveda po kolekcijama.

Za simentalsku pasminu izloženo je osam kolekcija: u svrhu popularizacije uzgoja goveda mlađim farmerima, u organizaciji HSC-a održan je Bambino kup - klub mladih uzgajivača simentalskog goveda s trideset grla - kolekcija steonihjunica-15 grla - kolekcija mladih krava - 12 grla - kolekcija ostalih krava - 11 grla - kolekcija bikovskih majki- 8 krava - kolekcija s tri krave životne proizvodnje preko 50 000 kg mlijeka. Plakete HSC-a uručene su sljedećim uzgajivačima: lvanu Careviću, Tomislavu Bukalu i Ivi

Tradicionalni 15. jesenski međunarodni bjelovarski sajam održan je od 07. do 09. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara. Sajam je svečano otvorio predsjednik RH gosp. Stjepan Mesić.

K-678, HB 7802 i Suri K-634, HB 7578 - vlasništvo Centra za reprodukciju u stočar­ stvu Hrvatske d.o.o. Zagreb.

Holstein-friesian pasmina Stručno povjerenstvo u sapredstavljena je s tri kolekcije: stavu: Vesna Bulić, dipl. ing - kolekcija steonih junica - 6 grla predsjednica komisije, Zdenko - kolekcija mladih krava - 9 grla Ivkić, dipl. ing.- potpredsjednik, za - kolekcija ostalih krava - 12 grla simentalsku pasminu: Emina Burek, Centar za travnjaštvo Agro- dipl. ing., Ljiljana Husinec, dipl. ing., nomskog fakulteta Sveučilišta u Aleksandar Kljujev, dipl. ing., a za Zagrebu predstavio je Charolais holstein pasminu: doc. dr. se. Pero pasminu goveda, Belje d.d. i uzgaji- Mijić i Josip Crnčić, ing. ocijenilo je vač Rodoljub Džakula predstavili su predstavljene kolekcije.

Hereford pasminu, Centar za Komisija je ocijenila vanjštinu reprodukciju u stočarstvu Hrvatske ukupno 72 predvedena grla, pri d.o.o. i OPG llara Paskojevića iz čemu su ocjenjivane četiri grupe Dubrovnika pasminu bušu, a svojstava. Temeljem dobivenih istarsko govedo predstavili su OPG ocjena i uvažavajući njihovu Maria Udovičića, Antona Rabara proizvodnju komisija je rangirala Švik-Koppoljoprivredni obrt. grla i definirala I., II. i III.- nagrađena

Hanževački.

- kolekcija rasplodnih bikova s predstavljena dva bika: Viland-ET

Mlje/oorski list 10/2007.

Mladi uzgajivači simentalskoggoveda 35

IZLOŽBE grla po kolekcijama, kao i šampionsko grlo pasmine.

Vlasnicima nagrađenih grla, uz brojne poklone sponzora, diplome je uručio ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. i pomoćnik ravnatelja dr. se. Maja Dražić, a gosp. Stjepan Mikolčić - pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uručio· je zvona za šampionke izložbe.

Prvonagrađena grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: • u kolekciji steonih junica: grlo PEGY,žb. HR7100849874; mliječ­ nost majke u prvoj laktaciji bila je 5 615 kg mlijeka s 3,5 %mliječne Ivanu Čurdiji nagraduje dodijeliopomoćnik ministra masti i 3,6 %bjelančevina. UzgapoljoprivredeStjepanMikolčić jatelj: lvan Čurdija, Rumenjaki.

• u kolekciji mladih krava: BURA, žb. HR6100617018, koja je u prvoj kontroli proizvela 30 kg mlijeka s 3,3 %m. m. i 3, 1 % proteina.

Uzgajatelj: Davor Šmit, Palešnik.

• u kolekciji ostalih krava: NINA, žb. HR4101011512; u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 6 836 kg mlijeka s 3,8 %mliječne masti i 3,5 %bjelančevina. Uzgajatelj: Jovanka Rajaković, Predavac.

• u kolekciji bikovskih majki: krava LORA, žb. HR0002013953; u maksimalnoj trećoj laktaciji proizvela je 9 324 kg mlijeka s 4, 1 % mliječne masti i 3,3 % bjelančevina. Uzgajatelj: Božidar Domitran, Zlatar.

Obitelj Šolčić predstavilaje svojenajboljemuznekrave P1Vonagrađena grla po kolekcijama za holstein-fiiesian pasminu: Mato lmbrišak, S. Štefanje.

• u kolekciji ostalih krava: ASTA,žb.

• u kolekciji steonih junica: grlo • u kolekciji mladih krava: DORIS, HR6100499964, maksimalnu EMlLIJA, žb. HR5100824301; žb.

HR8100700624, koja je u mlječnostje imala u prvoj laktaciji mliječnost majke u maksimalnoj prvoj kontroli proizvela 30, 1 kg 9 215 kg mlijeka s 3,7 %mliječne prvoj laktaciji iznosila je 1O 263 mlijeka s 3,8 %mliječne masti i 2,9 masti i 3,3 % bjelančevina. kg mlijeka s 4,3 %mliječne masti i % bjelančevina. Uzgajatelj: Mato Uzgajatelj: Snježana Šolčić, 3,3 % bjelančevina. Uzgajatelj: Imbrišak, Štefanje.

Kokinac.

36

Mljekarski list 10/2007.

IZLOŽBE Šampionsko grlo simentalske pasmine: krava LULI, žb.

HR7100638069; maksimalnu mliječnost je imala u drugoj laktaciji - 8 208 kg mlijeka s 4,5 % mliječne masti i 3,4 % bjelančevina. Uzgajatelj: !van Carević, Sv. I. Žabno. Šampionsko grlo holsteinfriesian pasmine: krava MERI, žb.

HR0100656121; maksimalnu mliječnost imala je u prvoj laktaciji 10 562 kg mlijeka s 4,0 % mliječne masti i 3,5%bjelančevina. Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje.

Predstavnici mladih uzgajivača simentalskog goveda iz Austrije i Njemačke odazvali su se pozivu HSC te prikazali uređivanje krava za izložbu (pranje, šišanje, uređivanje).

Savez udruga uzgajivača simentalskog goveda Donje Austrije predstavljao je voditelj uzgoja KarlZotl, a Šampionskozvonoza kravu simentalskepasmine predstavnik Bavarskog uzgoja bio je pripaloje lvanu Careviću djelatnik Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Neustadt Aisch - gospodin Udo Heler.

Na stočarskoj izložbi održana je i aukcijska prodaja u suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Bila su prijavljena 43 grla, a prodano je 27 junica s prosječnom prodajnom cijenom od 10.203,00 kn. Najviša cijena je postignuta za steonu junicu -12.300,00 kn, Također, održan je i Okrugli stol pod nazivom: "Sustav kontrole kvalitete stočne hrane za Hrvatske farme" kojeg su vodili: Franjo Poljak, dipl. ing. - ravnatelj HSC-a, mr. se.

Ana Dakić, pomoćnik ravnatelja HSC-a, Drago Solić, dipl. ing. - voditelj Odjela za stočarske službe i nadkontrolu HSC-a, prof. dr. se. Darko Grbeša - Agronomski fakultet u Mladi uzgajivači simentalskoggovedaiz Austrijei Njemačke Zagrebu, dr. se. Vinko Pintić-Visoko gospodarsko učilište Križevci, te dr.

Hrvatski stočarski centar - Od- izuzetne manifestacije na 15. jesense. Branimir Kamp! iz tvrtke Sano jel za govedarstvo zahvaljuje svim skom međunarodnom bjelovarskom Suvremena hranidba životinja. sudionicima i organizatorima ove sajmu, Gudovac 2007. g. ■

Mljekarski li.st 10/2007.

IZLOŽBE

li. ŽUPANIJSKA IZLOŽBA STOKE "SINJ2007."

-

Vesna Bulić, dipl. ing. ---------------

Izložbu je otvorio član poglavarstva mr. se. Jakov Dukić, a nazočni su bili: saborski zastupnik

Jure Bitunjac, dožupanica Splitsko-dalmatinske županije gospođa Anđelka Vuko.

Dana 16.06.2007. godine na II. županijskoj izložbi stoke izložena su grla Splitsko-dalmatinske županije. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Splitsko-dalmatinske županije, a u organizaciji HSC-a, Stočarske službe Split i grada Sinja. predsjednik Udruge mljekara Dalmacije gosp. lvan Putnik te ostali uvaženi gosti. Županija je izdvojila 20.000,00 kn za novčane nagrade, a Grad Sinj 25.000,00kn.

Na izložbi je predstavljeno pet kolekcija iz govedarstva.

Za sva prvonagrađena izložena grla diplomu Hrvatskog stočarskog centra uzgajateljima je uručila pomoćnica ravnatelja dr. se. Maja Dražić, a novčane i naturalne nagrade sponzori izložbe.

Ptvonagrađeni su:

Nagrađenima su priznanja uručili predstavnicinadležnih instituc1/a

1. !Jubica Topić, Vinjani Donji, za steonu junicu smeđe pasmine LIZAžb.5100535179.

2. Gordana Bošnjak, Lovreć, za prvorelku smeđe pasmine RUŽA žb. 8100535044, oteljenu 27.02.2005.

3. Jozo Bandalo, Otok Sinjski, za junicu holstein pasmine JULKA žb. 8100535222, oteljenu 13. 04.

2005.

4. Dražen Zorica, Hrvace, za kravu holstein pasmine žb.

0086001494, oteljenu 16. 12.

2002.

Anđeli Mateljan diplomu je uručila pomoćnica ravnatelja HSC-a dr. se. Maja Dražić, a zvono gosp.

Jure Bitunjac za šampionsko grlo holstein pasmine Žb. 7100283083.

U prikazu je bila i krava s teletom pasmine buša, uzgajivača Špire Livajaiz Lećevice. ■

Mljekarski list 10/2007

Bezbrižan život

ESAt ANHOVO

8 (Slo enija)

609/6 O 658 . i, www.esal.s1

IZLOŽBE

li. IZLOŽBA

Izložba je održana 15.09.2007. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Primorskogoranske županije, općine Mrkopalj, a u organizaciji Udruge proizvođača mlijeka Primorskogoranske županije, Hrvatskog stočarskog centra, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i PIK-ad.d. iz Rijeke.

GOVEDA PRIMORSKO -GORANSKE ŽUPANIJE, MRKOPALJ 2007.

Iz Uredništva-

Sponzor glavne nagrade visokokvalitetne bređe junice, bila je Hrvatska gospodarska komora.

Na Izložbi je predstavljena pet kolekcija goveda s ukupno 22 ocijenjena grla.

Pobjednica Izložbe je dvogodišnja krava Vana obitelji Valenčić iz Škalnice, koji su bili vidno uzbuđeni i sretni zbog pobjede svoje miljenice koja je popravila brojno stanje u njihovoj staji za još jednu kvalitetnu junicu. Kako doznajemo, obitelj Valenčić u svojoj staji trenutno ima dvadeset krava, a ovim se poslom bavi odnedavna. Dosad već imaju tri osvojene nagrade s prve izložbe, a ova današnja samo _potvrđuje kvalitetu njihova rada. Sto se tiče "misice" Vane, riječ je o prvotelki koja daje čak trideset litara mlijeka što je, prema mišljenju sretnih vlasnika, veliki uspjeh.

Osim titule "šampionke" podijeljena je i mnoštvo drugih nagrada.

Komisija za ocjenu goveda u sastavu: Aleksandar Kljujev, dipl. ing., Ljiljana Husinec, dipl. ing., Dalibor Janda, dipl. ing. i Dalibor Boljat, dr. vet. med., imala je zadatak da između 26 kvalitetnih grla izabere najreprezentativnije primjerke.

Prvo mjesto među steonim junicama holstein friesian (HF) pasmine pripalo je Žani i njezinim uzgajivačima - obiteljskom obrtu Barbarić iz Jablana; od prvotelki je slavila Barbi, također u vlasništvu slavodobitnih Valenčića, dok je u kolekciji krava HF pasmine

40

Šampionka izložbeVana sa svojimvlasnicima - obiteljiValenčić iz Škalnice najboljom proglašena četvero­ godišnja Helga obitelji Barbarić. Lilijunica Jelene Malnar iz Tršća ponijela je titulu najbolje steone junice smeđe pasmine, a najboljom kravom iste pasmine proglašena je Nela Zorke Šustar iz Lisca.

U ime organizacijskog odbora Marica Frančišković kazala je da će se, zbog malog broja stoke na području Primorsko-goranske županije, izložba održavati svake druge godine, nažalost.

Uzgajivači goveda u Primorskogoranskoj županiji imaju znatno

teže uvjete rada od onih u ravničar­ skom dijelu Republike Hrvatske, stoga nisu zadovoljni povećanjem proizvodnje na ovom području. No, važno je naglasiti da goveda imaju dobru genetiku, kazao je S. Mikolčić - pomoćnik ministra poljoprivrede, dodajući da postoji velik interes za održavanjem ovakvih izložbi na kojima poljoprivrednici imaju priliku pokazati svoja najbolja proizvodna grla.

Helgu, jednu od prvonagrađenih krava na izložbu je doveo ponosni vlasnik Franjo Barbarić. Za

Mljekarski Hst 10/2007.

IZLOŽBE nju kaže da se odlikuje dobrom konstitucijom i velikom količinom mlijeka. U blizini Helge bila je i Jagoda - krava obitelji Grohar, koja je sa svojim vlasnicima ponosno pozirala na naslovnici Mljekarskog lista broj 2/2007. "Osvojili smo dvije 2. i jednu 3. nagradu. Mislim da je i to dobro, treba znati da uvijek može postojati nešto bolje od onoga što imaš" - rekao je, uz smijeh, Božidar Grohar dodajući da će možda drugi put pobijediti baš jedna od njegovih kandidatkinja. Među kravicama i njihovim vlasnicima pronašli smo i dvije djevojčice: 17-godišnju Dragicu Knežević i 9-godišnju Renatu Vičević koje su na izložbu došle iz znatiželje. Kažu da doma nemaju krave, no voljele bi da je drugačije.

"Imam samo koze" - rekla je Renata, dok Dragica smatra da bi pod uvjetom da ima veće dvorište imala barem kokice, ako već ne krave. Ove su se cure slikale uz kravu Dragicu, a zbog čega drugoga, nego zbog

U kolekcijikrava holsteinpasminenajboljomje ocijenjenaHelga (5100035983)obiteljiBarbarić iz jablana imena ...

Izložba na kojoj su se prošetale krave zanimljivih imena od kojih

Opr.ema :-za staje Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane

izdvajamo Hedi, Zloćku, Kamili, Srnu, Mišku i Tončicu, završila je uz živu svirku "Baraba"iz Vrbovskog. ■

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, četke, rukavice

~G

Visokokvalitetne

nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

I

Mekušanskacesta 62 • HR-47000 Karlovac - Tel./fax: 047 654 292

L__:edagro@hi.htnet,hr

M{jekarskili.Rt10/2007.

- www.nedagro.hr

- Mob.: 098 365 857

41

BOMI - agro d.o.o. p-/)~deč',eno,~;,o u

odabMtu ~~·ue~dJ,r~ ~~~~,,

+~

,:1~Mn~.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izradu balansiranog obroka

BOMI - agro d.o.o.

P. Preradovića 4, 48260 Križevci 048 / 270 - 756 099 / 281 - 8677 ~-----------n00.

1 'l..i:::.0

1:::.al'.\__________

_

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MALIPOSJEDIi proizvodnja mlijeka I

Mr. se.

Srećko Ladišić

I kalcizacija prethodnih godina trave,

Sustavi poslovnog odlučivanja u djetelina i lucerna, te kukuruz lakše poljoprivredi su podnijeli sušu i dali veće urode.

Koji sustav poslovnog odlučiProizvesti što veću količinu i Na ovim parcelama štete od suše vanja i planiranja imaš? kvalitetu voluminozne krme sa što nisu bile veće od 1O %, najviše do S koliko parcela imaš kemijske većom proizvodnjom mlijeka 20 % normalnog uroda. analize tla?

"Drugo je papir a drugo je krava Pri povoljnoj pH vrijednosti tla i Pogledajmo neke sličice iz prakse u štali. Škola, a što će mi škola i ti većoj mobilnosti hranjivih iona u tlu vezane uz kalcizaciju, sušu, te vaši tečajevi. Tečaj bih završila. A što očito je da biljke, dok ima dovoljno kukuruz i DTS. Primjer iz prakse će mi to, kaj bum predavanja držala. naših uspješnih OPG-a Budu krave poslije toga muzle više vlage u tlu, uzimaju obilnije količine hraniva iz tla. Tako ipak imaju odrOPG Dražena Sršića mlijeka?"

Sa školom i bez škole, lakše i eđenu rezervu za krizno sušno raz- Koprivnički Bregi, Koprivničko­ teže, sporije i brže - ipak velik dio doblje kada su im voda i hraniva ne- križevačka županija. dostupne iz tla, ali im je dostupna Struktura obitelji: OPG-a u proizvodnji mlijeka vlaga iz zraka koja se noću konden- Sršić Dražen {1972.)(SSS - elektronapreduje iz godine u godinu. zira u obliku rose i koju biljke očito tehničar), Vesna (1968.)(8), sinovi: Naši proizvođači mlijeka uzimaju preko lista. Zato biljke i dalje lvan (1998.), Matej (2000.) i Marko pomalo se privikavaju da je dobro rastu i razvijaju se na parcelama na (2003.), te otac Stanko (1950.)(8) i uzimati uzorke zemlje i kemijski ih analizirati. Na osnovu kemijskih kojima je izvršena kalcizacija, bez majkaAna{1953.)(8). analiza tla, s pojedinih parcela, obzira što je nastupila suša. Istovre- Struktura posjeda: meno, biljke na susjednim parcelama, 2000. godine - 24 jutra vlastite možemo utvrditi točnu pH vrijednost tla, odnosno kolika je na kojima nije obavljena kalcizacija, zemlje+ 6jutara u zakupu. kiselost tla, te sadržaj osnovnih početkom suše vrlo brzo usporavaju i 2007. godine - 30 jut. vi. z. + 1,5 jut. ~rivatne u zakupu + okućnica 1,5 hraniva u tlu. Kiselost tla možete i obustavljaju daljnji rast i razvoj.

Jutara. sami orijentacijski izmjeriti pHmetrom kojeg je moguće kupiti.

Odete na njivu, stavite pH metar u tlo i očitate približnu kiselost tla.

Ovo je dobar sustav kontrole i provjere kiselosti tla prije i nakon kemijske analize tla i provedene kalcizacije. Nakon obavljene kalcizacije kiselost tla provjerite nakon 6 do 8 mjeseci. Kalcizaciju možemo obavljati u proljeće, tijekom ljeta ili jeseni, ovisno o plodoredu, a svakako prije oranja.

Koji je raspon pH tla najpovoljniji za mobilnost hranjivih iona u tlu, odnosno da ih biljke najlakše mogu upiti iz tla? Za one koji ovo još možda ne znaju, odgovor je - od 6,0 do7,0pH. Ove godine, obzirom na proljetno-ljetnu sušu, na svim Kukuruz snimljen21.8.2007.na parcelina kojojje obavljena parcelama na kojima je obavljena kalcizactja2005. godine L-------------

Mljekarski li,st 10/2007

43

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

U procesu okrupnjavanja posjeda u proteklih 7 godina kupljena je 6 jutara zemlje koja je bila u zakupu.

Strukturastada: 2000. godine - 6 krava.

2007. godine - 11 krava + S bređih junica + 2 junice za pripust + 7 mladih junica različitog uzrasta.

Od 2000. do 2007. kupljeno je samo 4 bređe junice iz domaćeg uzgoja, od čega su 3 bile "dobre", kao pIVotelke dojile su dnevno po 16 litara mlijeka, a kao drugotelke od 18 do 20 litara u vrhu laktacije.

Jedna je bila jako loša s dnevnom proizvodnjom od najviše 5 litara mlijeka. Pošto ova krava, kao drugotelka, nije povećala proizvodnju mlijeka, otišla je na klanje. Ova krava nije vratila uloženi kapital u njezinu kupnju. Kao junica koštala je 9.000 kn, a kad je otišla na klanje donijela je prihod od oko 4.000kn.

Od ženske teladi, od 2000. godine do danas, nije prodano nijedno dobro žensko tele, osim jako loše teladi loših krava. Također, od 2000. godine do danas, iz proizvodnje je izlučeno S krava zbog loše proizvodnje mlijeka (ispod 15 litara u vrhu laktacije). Sva ženska telad je uzgojena u vlastite junice koje su koristili za selekciju, remont i proširenje stada.

"Bređe junice, također, nikada nismo prodavali" -veli Dražen.

Od 2000. godine do danas povećali su proizvodnju mlijeka po kravi za više od 30 %, zahvaljujući boljoj hranidbi krava zelenom masom i sjenažom. Plan je imati stado od 20 krava proizvodnje 25 litara mlijeka u vrhu laktacije. S ovom "neforsiranom" proizvodnjom planiraju produžiti proizvodni vijek krava s 4 na 6 laktacija. Stado čine domaće simentalke.

Proizvodnju mlijeka baziraju samo na voluminoznoj krmi bez

AGRONOMA upotrebe koncentrata, odnosno smjese.

Krave hrane zelenom masom DTS od ranog proljeća - od početka travnja, pa do pojave pIVih mrazeva, a sjenažom i silažom u zimskim mjesecima. Krave dobivaju svježe pokošenu zelenu masu + sijeno ili

sjenažu. Kukuruznu silažu za hranidbu krava upotrebljavaju samo u zimskim mjesecima u kombinaciji sa sjenažom, sijenom i pivskim tropom. Krave dnevno dvaput dobiju 8 do 1O kilograma pivskoga tropa.

Sve krave su pod selekcijom i

Isti kukuruz s otvorenimklipovima21.8.2007.Suša i dobar kukuruz. Kukuruznesilaže ima i za prodaju

OPG Dražena Sršića iz Koprivničkih Brega.

"Laufstaia"- baš po mjeriza malagospodarstva Mljdwrski list 10/2007.

RAZMIŠLJANJE kontrolom mliječnosti, a mlijeko je stalno u E klasi. Mlijeko isporučuju Vindiji d.d.

Najbolja krava u drugoj laktaciji dnevno daje 25 litara mlijeka (samo na voluminoznoj krmi) bez upotrebe koncentrata u hranidbi. "Moja praksa je pokazala da krave mogu proizvoditi 20 i više litara mlijeka samo na voluminoznoj krmi bez ikakvog dodavanja koncentrata, odnosno smjese. Krave hranim samo voluminoznom krmom od 1995. godine" -veli Dražen.

Plan je uzgojiti ujednačeno stado proizvodnje do 5 000 litara mlijeka po kravi godišnje i da su krave u proizvodnji do šeste laktacije. Najstarije krave u staji sada su u četvrtoj laktaciji.

S osjemenjivanjem krava nema problema, a krave najviše osjemenjuju 2 do 3 puta, uglavnom

spermom domaćih bikova.

Za povećanje proizvodnje mlijeka vrlo je važan izbor bikova i dobra hranidba, ističe Dražen.

Staje: Stara staja s jaslama ima 1Ovezova za junice i bređe krave, a nova "lauf staja" ima 20 ležišta. Staja ima lagune i rešetkasti pod. lzmuzištejoš nije dovršeno, a bit će izgrađeno po sistemu autotandema s 3 muzne jedinice. Izgradnju nove staje započeli su 2003., a dovršili i uselili prošle 2006 godine.

Na ovom OPG-u staju su izgradili vlastitim sredstvima, bez ijedne kune kredita.

Uz staju postoje 3 betonska silosa, dimenzija: 17 x 4 x 1,8 m, 7 x 3 x 1,8 te 9 x 3 x 1,3. Dimenzije silosa uvjetovalo je skučeno dvorište.

Silosi služe isključivo za spremanje kukuruzne silaže, a sjenažu spremaju u rolo bale.

TERENSKOG

AGRONOMA

Sjetvena struktura: Na ovom OPG-u sjetvenu strukturu čini 12 jutara kukuruza, od čega je za silažu 6 jutara. Ostali kukuruz siju za zrno i za prodaju. Na neke parcele nakon berbe kukuruza dolazi pšenica, a nakon pšenice DTS. DTS u proizvodnji ostaje 3 do 4 godine, a kose ga 4 puta godišnje. U plodoredu je i 3,5 jutra čiste lucerne koju Dražen kosi 5 puta godišnje. Uz to, siju i 6 jutara pšenice, te 2 jutra zobi, a ostale parcele nalaze se pod prirodnim livadama.

Draženov je plan, uz povećanje broja krava do 20 grla, proizvoditi kvalitetniju voluminoznu krmu sa što bržom probavljivošću i sa što većim sadržajem hranjivih tvari. Proizvesti 20 do 25 litara mlijeka na dan po kravi samo iz voluminozne krme traži najmanja ulaganja i investiranje u hranidbu krava i proizvodnju mlijeka.■

AGRODOL Za zdravu muzaru, više kvalitetnog mlijeka i veću dobit.

Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima Povisuje razinu higijenskih uvjeta držanja mliječnih krava Jamči suho i čisto vime, bolju kvalitetu mlijeka, zdravije papke

te znatno smanjenu potrošnju slame Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama Obogaćuje stajski gnoj Za veću udobnost i higijenu u stajama

Neka vam ovaj higijenski postupak ne bude suvišan!

KAMENSIRAt

KONTAKT: S. Radića 122, 43541 Sirač, tel: 043/675-750

faks: 043/322 582 info@kamen-sirac.hr www.kamen-sirac.hr

REPORTAŽA

STANJE POLJOPRIVREDE NA PODRUCJU GRADA NOVSKE

Područje grada Novske nalazi se u

središnjem dijelu Republike Hrvatske, na krajnjem jugozapadnom dijelu Slavonije.

2 Površina područja iznosi 319 km • V U geografskom smislu, sa sjeverne strane omeđeno je obroncima Psunja, a s južne kanalom Veliki Strug i rijekom Savom. Po vremenu postanka, geološki gledano, ovo je područje veoma mlado, - Mr. se. Dalibor]ugović ------------a nastalo je u vrijeme diluvija i Za vrijeme diluvija postojalo je poljoprivrednih površina. aluvija. ovdje veliko slatkovodno jezero, Ukupna površina zemljišta iznosi

koje je bilo dio velikog Panonskog 31 929 ha od čega na šume otpada mora. Koncem diluvija Panonska 15 828 ha (49,57 %},na oranice 8 427 bilo koji način bavi se poljoprimore je nestalo, odnosno isteklo je ha (26,39 %), na livade i pašnjake vredom, a od tog broja 1 997 kućan­ kroz Željezna vrata. Po litološkom 4 880 ha (15,28 %).Površina vinogra- stava posjeduje poljoprivredno sastavu i tektonici ovo područje ima da i voćnjaka iznosi 549 ha (1,71 %),a zemljište. U Upisnik poljoprivrednih glavne karakteristike obronaka neplodno je 2 245 ha (7,03 %). Od gospodarstava registrirano je 570 moslavačko-slavonskog izdvojenog šumskih zajednica prevladavaju subjekata, od čega su pet trgovačkih gorja vulkanskog podrijetla. šume hrasta lužnjaka i običnog gra- društava, tri zadruge, te 29 obrtnika U klimatskom smislu Novska je ba na gredama, u nižim predjelima i gospo-darstava u sustavu PDV-a. u području umjerene kontinentalne zajednice hrasta lužnjaka i žutilovke Poticaj za ratarske kulture ove klime kojoj su svojstvena topla ljeta i te jasenove šume. U brdskom dijelu godine tražilo je 169 poljohladne zime. Prosječne godišnje najzastupljenija je zajednica hrasta privrednih subjekata. Grad raspovrijednosti temperature zraka kreću kitnjaka i običnog graba, a u višim laže s 2 700 ha državne zemlje, se oko 11 °C, a za poljoprivrednu predjelima bukova šuma. Na livada- uglavnom oranica. Maksi-malna proizvodnju važno je naglasiti ma i pašnjacima prevladavaju zajed- količina zemlje koja se može pojavu niskih temperatura u kasno nice livadne pahovke, te uspravne dodijeliti pojedinom poljoprivredproljeće i kasnu jesen. Prosječne zobike i krestaca, a u donjim vlaž- nom subjektu iznosi 70 ha. Dobar godišnje količine oborina iznose nijim dijelovima zajednice šaševa i dio zemlje već je prodan obiteljskim blizu 1 000 mm s jesenskim i pro- utrine gusjaka. Valja napomenuti da poljoprivrednim gospodarstvima i ljetnim maksimumom, pa su go- je na znatnim poljoprivrednim to uglavnom onima koja se bave dišnje količine oborina kao i njihov površinama, uslijed neobrađivanja, mliječnim govedarstvom. raspored po mjesecima i godišnjim počeo proces sukcesije vegetacije Svega 307 gospodarstava bavi dobima povoljne za ratarske se spomena vrijednom proizvodprema šumi kao klimazonalnoj kulture, osim godina poput ove zajednici. Posebno se to odnosi na njom za tržište, a od toga njih 55 (18 2007. pašnjake i livade, a mnogi voćnjaci i %)bavi se isključivo poljoprivredom, Uslijed različitih hidroloških vinogradi zapušteni su i zapravo više odnosno to im je jedini izvor prihoprilika i različitog matičnog supstra- i ne postoje. da, zatim za 111 (36 %) gospota, više je tipova tala. Hidromorfna darstava poljoprivreda je dopunska Stanovništvo glejna tla u znatnijoj su mjeri zastupdjelatnost, ali za naše prilike ipak i zaposlenost u poljoprivredi ljena na južnim padinama Psunja, Na području grada Novske živi imaju relativno visoku razinu pseudoglej prevladava u središnjem 14 313 stanovnika u 4 636 doma- proizvodnje. Ostatak su staračka dijelu, a aluvijalna tla nalazimo na ćinstava. U samom gradu živi 7 270 gospodarstva (46 %)čiji su članovi u jugu, u blizini kanala Veliki Strug. stanovnika, a ostatak u 22 naselja. mirovini, ali su još sposobni raditi.

Glavna značajka vegetacijskog Zaposleno je 4 500 stanovnika, a Poljoprivredna djelatnost pokrova je odnos autohtonog Za područje grada Novske 500 ljudi aktivno se bavi poljošumskog kompleksa i ostalih privredom. 2 158 domaćinstava na možemo reći da je tipičan stočar-

46

Mljekarski list I 0/2007.

sko-ratarski kraj. Prevladava gove- obiteljska poljoprivredna gospodardarstvo i svinjogojstvo, a većina ra- stva, zbog visine prihoda, prešla tarske proizvodnje u funkciji je također u rang trgovačkog društva. osiguranja krme za stoku, mada je u Godišnja proizvodnja na obiratarstvu znatno zastupljeno i indu- teljskim gospodarstvima iznosi strijsko bilje poput uljane repice i, 4 925 000 litara. U 2003. godini izdonedavno, šećerne repe. S obzi- nosila je 2 300 000 litara, u 2004. rom na broj proizvođača, na vrijed- vrijednost se povećala na 3 480 000 nost proizvodnje, te na veličine litara, a najveći pomak zabilježen je gospodarstava i njihovu opremlje- u razdoblju 2004. - 2006. Danas je na nost, mliječno govedarstvo vodeća obiteljskim poljoprivrednim gospoje grana poljoprivrede. Glavni darstvima 1 071 muzna krava i 531 razlozi su sigurno tržište i zagaranti- junica, što predstavlja udvostrurane solidne cijene, te nulta stopa čenje u odnosu na 2003. godinu PDV-a na mlijeko. Svinjogojstvo je kada smo imali 554 muzne krave. posljednjih godina dosta propalo Prosjek laktacije iznosi 4 598 litara, uslijed oscilacija cijena na tržištu i a na vodećim gospodarstvima taj je jeftinije, subvencionirane uvozne prosjek znatno veći i kreće se oko konkurencije, a situacija sa svinj- 7 000 L. Zanimljivo je usporediti ove skom kugom dodatno je zakompli- brojke s podatcima iz 1969. godine cirala stvar. Slično je i s ovčarstvom i kada je na području Općine Novska kozarstvom, dok je pčelarstvo bilo 6 000 krava, a godišnja proizdoživjelo zavidnu ekspanziju, mada vodnja mlijeka (otkup) iznosila je u posljednje vrijeme cijene meda svega 2 495 000 litara. Proizvođač s ponovno padaju. Državnim potica- najvećom isporučenom količinom jima namijenjenim podizanju više- mlijeka bilo je gospodarstvo Latin s godišnjih nasada, podignuto je 9 839 litara godišnje, što nam danas preko 100 ha novih voćnjaka izgleda smiješno s obzirom da deset prosječne površine 1,2 ha, a glavne gospodarstava isporučuje preko kulture su šljiva, lijeska i orah. Malo je specijaliziranih proizvođača.

Većina svaštari, tj. bavi se paralelno sa više vidova poljoprivredne proizvodnje, a poglavito se to 2500 odnosi na mala gospodarstva kojima je poljoprivreda dopunska djelatI Co 2000 > nost. Ipak, obzirom na dominantnu C i:, proizvodnju možemo prikazati -"' 1500 strukturu poljoprivredne proiz= e vodnje na gospodarstvima koja su f! tržišno orijentirana. ~ 1000 Govedarstvo Mliječnim govedarstvom bavi 500 se na području grada 114 poljoprivrednih subjekata, od toga 112 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te dvije tvrtke - trgovačka društva. Od 37 pravnih osoba koje se bave poljoprivredom u Novskoj se čak 26 bavi mliječnim govedarstvom. Prošle godine dva su

100 000 litara mlijeka godišnje, od toga dva gospodarstva prelaze preko 500 000 L, a jedno je blizu milijun litara.

Većina gospodarstava (46,4 %) posjeduje manje od pet krava. To su uglavnom staračka domaćinstva koja polako nestaju. Tako su se u 2004. godini 125 gospodarstava bavila mliječnim govedarstvom, 2005. bilo ih je 121, a danas imamo 112 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. S jedne strane perspektivna gospodarstva znatno su povećala broj stoke i proizvodnju mlijeka, a pretežno staračka domaćinstva polako se gase.

U razdoblju od 2003. do danas broj muznih krava na obiteljskim gospodarstvima gotovo se udvostručio. Tijekom 2004. i 2005. uvezeno je 450 grla, uglavnom HF junica iz Bavarske, Austrije i Nizozemske. Unatrag dvije godine simentalac ponovno dobiva na cijeni kod naših uzgajivača. Razlozi su, u prvom redu, interes tržišta za simentalsku telad, te njihova solidna cijena. Isto tako, simentalac je

ii .. ....

■ 2004.

■ 2005.

0 2006.

0 2007.

Grafikon 1: Vodeći novljanskiproizvođači mlijeka

Ml:fekarski li,t 10/2007.

47

REPORTAŽA

Križanke na ispustu - OPG Bosanac(jedna od ovih krava u laktacijije dala preko 10 000 L mlijeka ekstra klase) znatno otporniji u odnosu na HF pasminu. Tijekom 2007. godine dolazi do potpune stagnacije uvoza HF rasplodnih junica. Cijene u Europi ponovno su porasle, a od materijala uvezenog unatrag tri godine, uzgajivači su sami uzgojili rasplodne junice. U 2005. godini u našim je štalama bilo svega 189 simentalskih i još manje (95) HF junica. Danas imamo 213 simentalskih i 218 HFjunica.

Udio simentalske pasmine iznosio je 2003. godine 76 %.Taj se postotak do 2006. godine smanjio na 44 %,a od tada se polako diže na današnjih 47 %. Obrnuto proporcionalno bilo je kretanje brojnog stanja HF pasmine. Uvozom u 2004. i 2005. godini HF je zauzeo primat (56 %),a danas je njegova zastupljenost 53 %(567 krava).

Proizvođači koji svoj uzgoj baziraju na simentalcu skloni su ga križati sa crvenim holsteinom kako bi dobili govedo mlječnije od simentalca, a otpornije od holsteina.

Nježna konstitucija i neotpornost

48

holsteina rezultira povremenim ispadanjima iz proizvodnje zbog raznoraznih razloga, poput mastitisa, ketoze, mliječne groznice i neplodnosti. S druge strane nekome tko se bavi i živi od mliječnog govedarstva simentalac i nije baš najsretnije rješenje. Muška križana

telad crvene su boje i imaju bolju prođu na tržištu nego ona od roditelja crnog holsteina i simentalca. Križanje crvenog holsteina i simentalca kompromis je i prilagodba sadašnjem stanju stvari u poljoprivredi i gospodarstvu općenito.

Procjena je da oko 30 % populacije muznih krava na području grada Novske ima miješane gene simentalca i holsteina.

Rijetko koje gospodarstvo konstantno drži ekstra klasu mlijeka. Najčešće su "kvartalne" oscilacije, što podrazumijeva situaciju da je mlijeko nekoliko mjeseci ekstra klase, pa naglo padne na prvu ili čak drugu klasu. Proizvođači se žale na nekvalitetan i dugotrajan put uzorka mlijeka od štale do Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima.

Dominantan oblik mužnje je onaj na kante u dva varijeteta. Na manjim gospodarstvima prevladavaju male vučne muzilice, a veći proizvođači imaju fiksne kompresore i vakuum vodove na koje se priključuju kante. Zasad svega tri

Staja s boksovimaza ležanjena OPG-u Tvarušek ,14ljekw·skilist 1(),12007.

Kre~iti do 10 godina. učešća', bez jamaca,

bez ~ip:oteka~!

REPORTAŽA Kultura travnjaštva uhvatila je maha, tako da sva ozbiljnija gospodarstva siju ljuljeve, dosta je prisutna sudanska trava, zatim tu i tamo smjesa stočnog graška i ječma koja još nije sveprisutna na našim poljima zbog skupoće sjemena stočnog graška, zatim se uvodi livadna vlasulja koja se pokazala vrlo kvalitetnim rješenjem a lucerna, nažalost, uspijeva dobro samo u istočnom dijelu grada. Djetelinskotravne smjese gotovo su u potpunosti potisnute iz uzgoja.

TMR metoda hranidbe primjenjuje se samo na nekoliko gospodarstava, a osnovni uzrok tomu je ekstremna skupoća mikser-prikolica, stoga prevladava ručno umj ešavanje koncentriranih krmiva u sjenažu i silažu, uz zasebno davanje sijena, a na manjim gospodarstvima sijeno i prekrupa žitarica jedina su hrana muznim kravama.

Od 2003. do danas kupljena su četiri samohodna silažno-sjenažna kombajna, 16 rolo balirki, ali samo četiri omotača za plastične bale.

Nabavljena je zatim pet vučenih

Nova - adaptirana staja na OPG-u Nikić

gospodarstva imaju izmuzište, a na napušteno, budući da su se na tržijednom je nedavno instaliran štu mogla povoljno nabaviti konmljekovod. Zbog ozbiljnih zdrav- centrirana krmiva. S očekivanim stvenih problema uglavnom žena porastom cijena vjerojatno će se koje rade ovaj teški posao, već se naši ljudi vratiti staroj praksi. Bit će ove godine očekuje gradnja novih problema jer stočna žita ne uzgaizmuzišta na još nekoliko farmi. jaju više u značajnijoj mjeri za zrno, Na novljanskom području dvije nego uglavnom za silažu i sjenažu. su mljekare - otkupljivači mlijeka.

Zagrebački "Dukat" i varaždinska ''Vindija". Udio u otkupu mijenja se u posljednje vrijeme u korist "Dukata" koji otkupljuje 91 % mlijeka, a udio "Vindije" pao je sa 34,7 % u 2004. godini na samo 9 %ove godine.

Većina naših mljekara svladala je tehnologiju spremanja kukuruzne silaže, a za sada samo dvadesetak gospodarstava sprema i travnu sjenažu i to uglavnom u trenč-silose. Spremanje travne sjenaže u plastične bale nerentabilno je i nije značajnije prisutno.

Miješanje koncentriranih krmnih smjesa na gospodarstvu, uz upotrebu vlastitih stočnih žita te kupljenih vitaminsko-mineralnih premiksa i bjelančevinaste komponente u znatnijoj je mjeri Staja s boksovimaza ležanje,OPG Vučić

-

.50

Mljekarski list 10/2007.

REPORTAŽA

Zemljani rov- jeftino i kvalitenorješenjespremanjasilaže i sjenažena OPG-uPavlić sjenažnih kombajna, te 17 nošenih silaznih. Gospodarstva srednje veličine dosta koriste stare samoutovarne prikolice s noževima za spremanjetravne sjenaže.

Od 2004. do danas sagrađeno je ili adaptirano 14 štala za muzne krave. Jedna štala izgrađena je zahvaljujući Operativnom programu razvoja govedarstva Republike Hrvatske, a druga je pri završetku.

Grade uglavnom štale sa slobodnim načinom držanja krava i to sve tipove. Adaptacije se odnose uglavnom na vezani način držanja goveda.

U proizvodnji mlijeka vide budućnost Mliječno govedarstvo na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima svakako je najdinamičnija, ali i najzahtjevnija grana poljoprivredne proizvodnje. Većina obitelji koje se bave mliječnim govedarstvom počela je tu proizvodnju silom prilika. U socijalizmu su radili u državnim poduzećima i imali su

/1,f/jekarskilist 10/2007.

rencije i njihova nemilosrdnog tržišta. Naši ljudi krenuli su prije desetak godina faktički od nule i stekli su podlogu koja se inače stvara generacijama. Morali su puno toga kupiti i sagraditi a da ne uđu u prevelike financijske dubioze koje će ih uništiti. Za takvo što treba imati dosta razuma, strpljivosti, snalažljivosti i sposobnosti, te treba puno, puno rada.

Situacija u mliječnom govedarstvu na području grada Novske definirana je i zaokružena u smislu da se više ne očekuje pojavljivanje novih proizvođača. Jedino očeku­ jemo smanjenje broja proizvođača i to uglavnom staračkih domaćinstava, s tim što neće doći do smanjene proizvodnje, nego upravo suprotno. ■

nešto poljopriĐurdevacka c. 112 vrede kod kuće za 43000 Bjelovar svoje potrebe, a 043/226 027 d.o.o. 095/908 12 22 viškove su prodavali na tržištu.

JINMAJM-454 45 KS4WD Povratkom iz rata 7.599 eura sa PDV-om dočekale su ih JINMAJM-554 55 KS4WD uništene tvrtke, i 10.099 eura sa PDV-om tako su se počeli CijeneJINMAtraktorabezkabine.

KabinaI 0.000 kn + PDV. baviti poljopriFARMER F-8244( MTZ81 KS vredom. U počet­ 26.699 eura sa PDV-om ku su svaštarili, a rešaMETAL FACH Z-562 s vremenom se OmotalMETAL FACH Z-57 mliječno govedarstvo, iako vrlo zahtjevna grana poljoprivrede, pokazalo kao najisplativije i najMikserprikolica 9m1 p e rs p e ktivn ij e.

METAL FACH T-659/1 Obitelji koje su do danas opstale pokazale su vitalVisokatehnologiia nost i izdržljivost, stoga su neopravpovolineciienelll dane bojazni od __, europske konku- .__

(..TORNADO)

__________________ 51

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA V

V

GODISNJI PREGLED CENTRA ZA STOCARSTVO

U SLAVONSKOM BRODU

U red najznačajnijih dana u životu jednog Centra za reprodukciju u stočarstvu spadaju godišnji komisijski pregledi. Oni su svakogodišnje bilanciranje rada u proteklom razdoblju.

-]osip

Andrić dr. vet. med.

Razlog ovom je mnoštvo provjera i povjerenstvo. kroz brojne analize i uz djelomičan oprez radi mogućnosti mnoge podatke ocjenjuje se ugrožavanja uzgoja od zaraza. Drugi uspješnost ostvarenog u uzgoju i razlog je što stručna komisija može bez vremenskog ograničenja, testiranju muških rasplodnih grla.

Poseban je događaj u radu sustavno i detaljno, izvršavati svoje komisije za ocjenjivanje Centra obveze godišnjeg pregleda te ocjenjivanje i valoriziranje grla. Rad predvođenje rasplodnajka i utvrđi­ vanje njihove genetske vrijednosti, a komisije snimala je TV ekipa i time i njihova ocjena o utjecaju na registrirala svaki važan detalj, a posebno rasplodnjake. Snimljeni populaciju goveda na koju djeluju.

Centar u Slavonskom Brodu materijal i moderna informacijska više od 50 godina svog djelovanja tehnika omogućili su da Centar za gostima, odigrao je značajnu ulogu u stočar­ stočarstvo svojim stvu i govedarstvu Hrvatske pri kooperantima i drugim pozvanima posebno i odvojeno organizira i čemu su svoj doprinos dali djelatnici Centra, mnogi znanstvenici i stru- prikaže video sustavom rad komisije i rasplodna grla. Ovaj dio godišnjeg čnjaci iz republičkih stručnih institucija i znanstvenih institucija. pregleda održan je 5. srpnja 2007. god. u hotelu "Savus" u Slavonskom Značajna je uloga poljoprivrednih Brodu uz velik broj uzvanika. Uz proizvođača i uzgajivača koji su dio ovog sustava jer se iz njihovih video prezentaciju pregleda dati su uzgoja odabiru mladi bikovi, a neki detaljni pojedinačni stručni kamenod njih, kao testirana grla, postižu značajan uspjeh i ocijenjeni su visokim uzgojnim ocjenama.

Promjenanačina prezentacija rada Centra Ove godine je, prema Rješenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 18. lipnja 2007. god. stručno povjerenstvo izvršilo pregled djelatnosti i rada Centra. Uz pripremljene podatke i analitičke analize u prvom su planu bili rasplodni bikovi i određen broj nerasta. Povjerenstvo je po nekoliko puta promatralo određenog rasplodnjaka, utvrđivalo i provjeravala određene osobine i vršilo određena mjerenja. Specifičnost pregleda Centra za stočarstvo Slavonski Brod ove godine je u tome što je napustio dosadašnju dugogodišnju praksu kada je pregled, uz prisustvo gostiju, vršilo stručno Kroz

izvješća,

tari i mišljenja eminentnih stručnja­ ka Povjerenstva Hrvatskog stočar­ skog centra i Fakulteta. Ovu, za naše prilike neuobičajenu, godišnju smotru Centra za stočarstvo Slavonski Brod prisutni su ocijenili kao veliki napredak i na izvjestan način bolju praksu komunikacije struke i uzgajivača. Svi prisutni dobili su CD s ovogodišnjim pregledom Centra kao i katalog bikova.

Ocjene rasplodnih bikova Povjerenstvo je pregledalo ukupno 11 bikova, od toga 9 bikova simentalske pasmine, 1 bik crveni holstein i 1 pasmine crni holstein. U ocjenama stručne komisije Centar ima razloga za zadovoljstvo jer su dva bika postigla najvišu ocjenu i proglašena su elitnim bikovima. Pet bikova ocijenjena je I.A klasom, tri bika I. klasom te jedan mladi bik li. klasom.

Stribor- elitni bik s najvišimocjenama

52

Mljeknr.,.kilist 10/2007.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Bik STRIBOR,SB 155-HB 7411 oteljen 9.07.1998. god. ocijenjen je najvišim ocjenama i proglašen elitnim bikom. Bik Stribor ima visoke uzgojne vrijednosti za proizvodnju mlijeka i mesa. Njegov RUV za mlijeko je 109, a za meso 102,64 što upućuje na visoku genetsku vrijednost tog rasplodnjaka. Uzgajivač bika je Pavao Bertečić iz Vrbovca.

Drugi elitni bik je PRELSPACE. crveni holstein čije su vrijednosti sljedeće: RUV 112, UV za mlijeko 121, a UVza eksterijer 103.

Genetika bikova iz uvoza Osim bikova iz domaćeg uzgoja, Centar je u suradnji s poslovnim partnerom Centrom iz Landshuta u Njemačkoj nabavio dva CrveniholsteinPrelspacegarancijaje visokemliječnosti vrhunska bika simentalske pasmine i to bika MAL i bika ZASPORT. Ovi RUV(GZW)143 što ga svrstava u sam mogućnost za povećanje kvalitete bikovi predstavljaju vrh najkvali- vrh svjetske simentalske elite, a bik uzgoja domaćeg simentalca na razitetnije genetike simentalske ZASPORT123 RUV(GZW)123. Ovom ni najveće kvalitete i proizvodnih repasmine. Bik MAL ima izuzetno uvoznom genetikom i genetskim zultata mlijeka i mesa, kao i u odnovisoku relativnu uzgojnu vrijednost kapacitetima ovih bikova postoji su na reprodukcijske osobine. ■

"Grupa MIBOP" d.o.o.

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI PROIZVOĐAĆ POPRATNE OPREME ZA UZGOJ STOKE :

ZASTUPNIK TVRTKE ,...,....,.,,_..

SUEVIA

ZA KRAVE, KONJE, TELAD, PR4.SAD, OVCE. KOZE

-

POJILICE- SVIH VRSTA I MODELA TERMO POJILICE PREGRADE SKREPERI GRIJAČI PROTOČNI SISTEMI ZAGRIJAVANJA

SOLARNEPUMPE

- ĆETKE ZA MASAŽU ČIŠĆENJE KRAVA- NOVO

Njemačka

"SUEVIAHAIGES" GmbH KORISTITE JEDNOM I UVJERITE SE ZAUVIJEK

•

lvana Pintarića 29, 10 290 Zaprešić, Ivanec Bistranski fax: 01 3357 933 E-mail: mibop@email.t-com.hr

"Grupa MIBOP" d.o.o., tel: 01 3357 932 Mljekarski list 10/2007.

53

agrometeorologija Mr. se. Dražen

sumaglice.

To je način uklanjanja magle sigurno nije magla pri kojoj je dostupan. I tako, ipak nam na kraju vidljivost od 1 do 1O ne preostaje ništa drugo nego i dalje kilometara. No, vrijedno je istaknuti bespomoćno promatrati kako zrake kako magla nastaje zbog ohlađi­ Sunca u ove jesenske dane stidljivo vanja nižih slojeva zraka u atmosferi traže put do naših njiva. ispod točke rosišta, dodirom toplog lako je sve bliže dan kad će s vlažnog zraka s hladnijom podlo- njiva biti odvezeno i posljednje zrno gom, miješanjem zraka ali različite kukuruza, naše će želje i dalje biti temperature i vlažnosti te isparava- okrenute prema nebu tražeći zrake njem tople vodene mase iz rijeka, Sunca, jer ne zaboravimo, tijekom jezera i mora u hladniji zrak. Magla listopada dan je u odnosu na rujan je, zapravo, oblak koji leži na već znatno kraći. No, i pojava kiše zemljinoj površini pa pripada ovog mjeseca može biti česta i skupini hidrometeora. obilna. Prosječne višegodišnje Ljudi su već odavno željeli količine kiše ovog su mjeseca u spriječiti maglu. No, do danas se istočnim i zapadnim dijelovima uklanjanje magle provodilo samo na Hrvatske podjednake s količinama u nekim aerodromima. Princip je studenom, a veće od količina ne jednostavan a temelji se na ubaciva- samo u prosincu, nego i siječnju pa i nju velike količine jako zagrijanih u veljači. ■ plinova nastalih izgaranjem butaIZLAZAKI ZALAZAKSUNCA na ili propana.

Spomenuti način 10. 10.

20. 10. 31. 10. uklanjanja magle moguć je saOSIJEK 5,52 17,12 6,05 16,53 6,20 16,36 mo ako sloj magle nije odviše debeo. PoljodjelZAGREB6,03 17,23 6,17 17,05 6,32 16,48 cima spomenuti

Kaučić, .igrometeorolog

"Listopad" Listopad je od svih mjeseci u godini, mjesec s najčešćom pojavom magle. Na maglu se jednako ljute stočari, ratari, voćari pa i vozači.

Njena pojava nikome ne koristi.

Naprotiv, njeno dugo zadržavanje tijekom dana, i kad nema oblaka, samo smanjuje trajanje sijanja sunca.

I tako, bespomoćno promatrajući maglu tijekom jutarnjih sati, nadajući se da će se uskoro podići, osjećamo se pomalo nemoćnima zbog ove pojave. Spriječiti pojavu magle bilo bi mnogo lakše kada bi i njeno nastajanje bilo jednostavnije.

Naime, magla predstavlja lebdjenje sitnih vodenih kapljica u atmosferi, a koja vodoravnu vidljivost na zemljinoj površini smanjuje na manje od 1 kilometra.

U novinama, pa i na televiziji i radiju, često se spominje i pojava

OVČARSTVO Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro Mioč, prof. dr. se. Vesna Pavić i prof. dr. se. Velimir Sušić.

Djelo je namijenjeno ponajprije budućim stočarskim stručnjacima studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz ovčarstva. Ovom knjigom dobit će kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti korisno štivo s mnoštvom informacija našim vrijednim uzgajivačima ovaca koji kreću od početka s ovčarskom proizvodnjom Cijena knjige iznosi 250,00 kn (+troškovi poštarine), a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ili autora: Zavod za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, Zagreb (te!: 01 239 3867, e-mail: bmioc@agr.hr). O

54

Mije/carski list 10/2007.

I

Ojačajte svoj

organizam probiotskim jogurtom

...u ...

I I

t t

Najve~i komadi voća! u čaškama od 200 g

'\""'\

~: .. ~

:•••••:• • •••• •:• ••• : ••••••• : : : I : •• •• •• •••••••• • • • •:••• :•••••:•

l{0dovitorn korvurn.Kijom Prob1otik jogurta L.caseiurdvnutežuje S<= fu11kcij,i probdvllorJ 1rakta r jača irntmnl, >~ki,u,1,iv.

Probiotik L.caseiidealdn je izvor kdl• iJ.i 1,, ,<·prr„p, >lllČd i u prPVPllLiji

1fc,1.Jihkril'-irnptornci knji u 01qani1m11 l1d\1,lJIJ up,a'M kao po~ljerJrc;i

lk"'dv'.ldlk.i

kdk iJd

~

t-