Mljekarski list 8-2006

Idealna za jeftinu

kombinacija prol~odnJ~ mlijeka

,

H

ISSN0351-9104

SADRŽAJ

Naslovnica: Idealna kombinacija za jeftinu proizvodnju mlijeka (foto: D. Pejaković, dipl. ing.)

HRANIDBA Kravama treba puno više kvalitetne krme ___________________________________ 2 Hranidba krava tijekom vrućih ljetnih dana _______________- _________- - _- __- ___ 5 Praktično značenje utvrđivanja ureje u kravljem mlijeku _________________________ 9 RATARSKE I KRMNE KULTURE Kalcifikacija kiselih tala __________ ________11 VIJESTI IZ HMU Godišnja Skupština Hrvatske mljekarske udruge _______________ _ 14 OPG "Kruhin", dobitnik "Zlatnoga roga" ____16 REPRODUKCIJA Reprodukcijski pregled krava ____________ I 9 Gravidnost krava ________________________ 20

• GODINA42

• KOLOVOZ

2006.

ZDRAVLJE STADA Čišćenje i dezinfekcija opreme za mužnju ___26 OVČARSTVO

Stadij, redoslijed i dužina laktacije kao činitelji količine i kemijskog sastava ovčjeg mlijeka . _________________________________ 30 GOSPODARSTVO Čemu strah proizvođača mlijeka od pred pristupnih fondova EU._______________ 32 TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke _____________________________ 36 DANI SIRA Dani sira u Krasnu ______________________ 39 NATJECANJE Natjecanje u baliranju sjenaže ____________-41 Kvalitetna tehnika uvijanja bala. __________-42 Treće županijska natjecanje u šišanju ovaca Zagrebačke županije ______________-48

IZLOŽBE Priprema krava za izložbe _________________ 22 VII. stočarska izložba Međimurske županije "Nedelišće 2006." _____________________ _52 IX. međužupanijska stočarska izložba "Slavonski Brod 2006. "__________________ 53

STUDIJSKO PUTOVANJE Studijsko putovanje u Nizozemsku ________-45

VETERINARSTVO Lažne kravlje boginje - muzačke kvržice . _ 23 Bolest plavog jezika ______________________ 24

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka __________50 OBITELJ I DOM _____________________ 54

IZLOŽBE--------------------------Priprema krava za izložbe Početkom rujna u Gudovcu pored Bjelovara održava se najveća stočarska priredba u Hrvatskoj. Na izložbi se ~ prikazuju najkvalitetnija grla ~ goveda, ovaca, koza, svinja i -c:; konja. U najvećem broju su izložena mliječna goveda, dok su mesne pasmine zastupljene s tek nekoliko grla.

Na sajmu se vrši i ocjenjivanje krava i junica, a jedan od činitelja koji se ocjenjuje je i vanjski izgled (konstitucija, građa) životinja.

Iz godine u godinu pojedini uzgajivači izlažu goveda koja nisu

odgovarajuće

pripremljena za izložbe. Često su izložene prljave i neuredne životinje, kojima nemar vlasnika nagrđuje vanjski izgled.

Veliki problem uzgajivačima predstavlja balega koja se nalazi na stražnjem dijelu tijela životinje i koju oni samo površno uklone ili uslijed uklanjanja počupaju dlaku na nogama i bedrima pa životinja ružno izgleda.

Kravu treba pravovremeno pripremiti za izložbu Osnovno pravilo je da one životinje koje idu na izložbu treba pravovremena pripremiti u staji, te

dolaskom na izložbu. Ukoliko je krava ili junica uprljana balegom najlakše je skidamo pranjem životinje, a ne struganjem, kada osim balege čupamo i dlaku. Ljeti, bez ikakvog straha za zdravlje, možemo uz pomoć crijeva i mlaza vode temeljito oprati kravu. Pritom lakše uklanjamo osušenu balegu jer ona omekša u kontaktu s vodom.

Prilikom pranja možemo koristiti četke i šampon koji treba poslije nanošenja temeljito ukloniti. Osim pranja, životinju je potrebno dobro istimariti česalom i četkom kako bi se uklonila dlaka i prljavština koja se nakupila na koži, a nije uklonjena pranjem. nastavak na str. 22

Urednlćkl odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Čičmak, dipl. lng .• mr. se. Ana Dakić. prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darko Kantoei. dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun Kostellć, mr. se. Srećko Ladišlć, prof. dr. se. Boro Mioč, Amelija Šipek. dipl. ing., mr. se. lgor štoković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., lzvrlinl urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga.

Zagreb, Uprava I urednlttvo:

Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349. 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr.

Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 6.00 kn. Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Ha\pera 1

MB: 3206599,

HRANIDBA

I PROIZVODNJA

~m&~QD~@ ~ U tržnoj konkurenciji proizvođači mlijeka moraju povećati proizvodnju i smanjiti troškove. Rješenje ovog problema je u proizvodnji vlastite krme i ishrani krava s većim udjelom voluminozne hrane.

Kravaje preživač. Najzdraviji i u konačnici najisplativiji obrok krave je s prevladavajućim udjelom kvalitetne voluminozne krme.

Glavnina voluminozne krme kojom se hrane naše krave ni iz daleka ne zadovoljava minimalne standarde kvalitete potrebne za hranidbu mliječnih krava. No, kvalitetnu krmu nije nimalo lako proizvesti. Ta proizvodnja ovisi o puno činitelja, a na mnoge od njih sami proizvođači mogu vrlo teško ili ne mogu nikako utjecati. To su prije svega klimatske prilike (i neprilike), koje su ponovo došle do izražaja ovog proljeća. U

~~~~·~ ~

mnogim dijelovima Hrvatske previše vlažno proljeće spriječilo je pravovremenu košnju prvoga otkosa, a time dobrim dijelom umanjilo i kvalitetu i ukupnu količinu krme u ovoj sezoni. To je, naravno, usko vezano uz kvalitetu, okrupnjenost i uređenost zemljišta koje je u najvećem dijelu središnje Hrvatske (gdje je i najviše krava) na vrlo lošoj razini. I na to proizvođači mlijeka sami vrlo teško mogu utjecati. Ne manje važna je i mehanizacija za proizvodnju i spremanje krme. S jedne strane velik dio manjih proizvođača mlijeka nema dovoljno dobre strojeve za brzu i kvalitetnu pripremu i spremanje krme, a s druge strane.jedan dio proizvođača ima novu tehniku, no ona financijski previše opterećuje proizvodnju

~

DamirPejakovi~dipl.ing.,HZPSS mlijeka jer je vrlo neracionalno iskorištena. Ni ovaj veliki problem ne mogu valjano rješavati sami proizvođači mlijeka.

U zemljama s puno nižom otkupnom cijenom mlijeka taj problem je uglavnom riješen odličnom organizacijom i to pomoću strojnih prstenova (udruženih poljoprivrednika) i/ilitzv. kontraktora (specijaliziranih tvrtki za pružanje usluga mehanizacijom). U proizvodnji krme ima puno problema i sa sjemenskim materijalom i sa dostupnošću potrebnih informacija o gospodarskim odlikama pojedinih sorti i vrsta krmnoga bilja. Pravih primijenjenih istraživanja namijenjenih proizvođačima mlijeka (koja uključuju i krave) u nas - nema. Ni taj problem ne mogu rješavati sami proizvođači mlijeka. No, pritisak na proizvođače je sve veći jer u ovakvim uvjetima trebaju proizvoditi sve više i sve jeftinije, pazeći pri tome da nekoga ili nešto ne povrijede ili prekrše kakav propis u čijem kreiranju, naravno, nisu mogli sudjelovati. I u takvom okruženju proizvođači mlijeka moraju se snalaziti. Pomozimo im!

Koliko mlijeka proizvodimo iz voluminozne krme?

Mnogi proizvođači mlijeka tek ponekad uspiju proizvesti jedan manji dio zaista kvalitetne krme.

Ako takvu krmu ponude kravama po volji, tek tada postaju svjesni koliko kravama zapravo puno treba voluminozne krme i koliko krava ustvari može pojesti. Često se čuju komentari:,, ... Ovakvu balu pojedu

I količina krme .

2

Jf(jekarski hst 08/2006.

jednu na dan i još bi mogle, a one Dakle, iz voluminozne krme krave druge krme jednu balu imaju više od su podmirile uzdržne potrebe i dva dana ... , a vidi se to i u prosječno proizvele 8 kg mlijeka na laktofrizu ... ". Najbolja mjera dan. U normalnoj, standardnoj kvalitete i dostupne količine laktaciji to bi bilo nešto više od voluminozne krme je dnevna ili 2 400 kg mlijeka iz voluminozne godišnja proizvodnja mlijeka iz krme po kravi godišnje.

Potrošnja koncentriranih krmiva voluminozne krme, ili pak potrošnja na 100 kg proizvedenog mlijeka koncentrirane hrane na 100 kg Ako se zadržimo na istom proizvedenog mlijeka. Te bi opće primjeru, proizlazi da su te krave za priznate standarde vrednovanja brzo trebali uvesti u praksu i kod proizvodnju 400 kg mlijeka trebale 120 kg koncentriranih krmiva, tj. 30 nas, jer vrlo jasno ocjenjuju kg na 100 kg proizvedenog mlijeka. efikasnost proizvodnje mlijeka i prikladni su za usporedbu proizvo- Na godišnjoj razini bi, dakle, za oko 6 000 kg mlijeka u prosječnoj đača, a i različitih tehnologija laktaciji (dnevni muzni prosjek 20 proizvodnje. kg) trebalo oko 1 800 kg koncentriProizvodnja mlijeka iz ranih krmiva, što je istih onih 30 kg voluminozne krme Potrebe mliječne krave za na 100 kg proizvedenog mlijeka. hranjivim tvarima i energijom Naravno, proizvodnja mlijeka nije dijelimo na uzdržne i proizvodne. matematika, nego biologija! ... ali Hranu krava u grubo dijelimo na moramo svejedno puno više voluminoznu krmu i koncentrirana računati, a ovaj način računanja krmiva. Uobičajeno se dnevni obrok primjenjuju svagdje u Europi.

Ovaj primjer nikako ne znači da muzne krave (hrana za 24 sata) sastavlja tako da uzdržne potrebe i samo tako treba biti. No, nažalost iz na mnogim jedan dio proizvodnje mlijeka analiza hranidbe podmiruje voluminozna krma, a ostatak do pune dnevne proizvodnje mlijeka namiruje se iz koncentriranog dijela obroka (smjesa, zobanje). Općeprihvaćeno načelo je da t kg koncentriranog dijela obroka u prosjeku vrijedi 2 kg mlijeka.

Ako prihvatimo to uopćeno pravilo, onda nije teško izračunati koliko nam mlijeka krave proizvode iz voluminoznog dijela obroka.

Primjer:ako 20 muznih krava dnevno proizvodi 400 kg mlijeka, to je muzni prosjek od 20 kg na dan. Ako svih tih 20 krava zajedno pojede dnevno 120 kg koncentriranih krmiva, to je u prosjeku 6 kg po kravi dnevno. Od 6 kg koncentriranih krmiva prosječna krava bi morala proizvesti 12 kg mlijeka na dan.

lfl_;'pkarskilt:st 0\ 2006.

gospodarstvima vidljivo je da su rezultati prečesto puno slabiji od navedenog u primjeru, a brojke u primjeru neka su donja granica ispod koje se stvarno ne bi smjelo ići. Bolja gospodarstva bez problema postižu rezultate na razini 12 15 kg mlijeka dnevno po kravi iz voluminozne krme (što je na godišnjoj razini 3 500-4 500 kg).

To je posebno važno kod visokoproizvodnih mliječnih krava (bez obzira na pasminu) jer je količina koncentriranih krmiva koju krave mogu i smiju pojesti ograničena. To je za prosječnu kravu dnevno najviše 12 - 13 kg, što može dati do 25 kg mlijeka ako je funkcioniranje probave besprijekorno. Dakle, u vrhu laktacije visokomliječnih krava "ostaje nepokriveno" često 15, 20 pa i više kg mlijeka dnevno po kravi. To se jednostavno mora namiriti visokokvalitetnom voluminoznom krmom. Te krme mora biti u velikoj količinijertakvim kravama nedostaje još barem 12 - 13 kg suhe tvari u dnevnom obroku

... i kvaliteta.

3

HRANIDBA

I PROIZVODNJA

(ukupno moraju jesti više od 22 kg suhe tvari dnevno za tako visoku proizvodnju).

Kvalitetna voluminozna krma nema zamjenu U našim uvjetima puno je lakše proizvesti koncentriranu hranu nego kvalitetnu voluminoznu krmu.

To nije nikakva novost, dapače, cijene gotovim koncentratima za krave lagano padaju i vjerojatno će se približiti cijenama u europskim zemljama koje su još 20 - 30 %niže.

Dakle, koncentrirani dio hrane za krave moći će sve veći broj proizvođača mlijeka po potrebi i kupovati. No, problem voluminozne krme i dalje ostaje, a zbog pritisaka na smanjenje otkupne cijene mlijeka taj će problem sve više doći do izražaja. Jedino rješenje je uz isti ili malo veći trud i ulaganja ostvariti puno veću djelotvornost voluminozne krme u hranidbi: umjesto dosadašnjih 50 i više kg koncentriranih krmiva na 100 kg proizvedenog mlijeka, mo rat će se smanjivati na 30 i po mogućnosti 25 kg. To znači barem pola - pola: polovica proizvedenog mlijeka iz voluminozne krme, polovica iz koncentriranih krmiva. I onda će doći i ono najvažnije: puno efikasnija (isplativija) proizvodnja mlijeka po kravi, a ona najviše ovisi o voluminoznoj krmi i njoj nema zamjene (osim djelomice nekim nusproizvodima, o kojima će biti riječi u sljedećim brojevima Mljekarskog lista).

Neki proizvođači mlijeka skloniji su povećavati broj krava, a ne proizvodnju mlijeka po kravi (jer ne povećavaju kvalitetu, a ni količinu voluminozne krme).

To je neprirodan proces. Svugdje se razvoj odvijao puno umjerenije i uz kontinuirano povećanje efikasnosti proizvodnje po kravi.

-f

Preporuke za unapređenje proizvodnje krme Većina proizvođača mlijeka još uvijek nema dovoljnu količinu krme.

Na pragu je sjetva: mora biti 0,5 ha po kravi pod kvalitetnim krmnim kulturama (ne računajte loše prirodne livade). Veliki dio proizvodnje krme na oraničnim površinama u središnjoj Hrvatskoj bazira se na talijanskom ljulju i u tome nema ništa loše. No, u područjima s težim, slabo propusnim nizinskim tlima, kakvih je puno gdje je i puno krava, s talijanskim ljuljem je jako teško .,upravljati" u vlažnijem proljeću.

Prebrz je, prezahtjevan i na kraju preskup. Njega treba u proljeće obilno gnojiti i kositi ponekad i prije 15. travnja, ako hoćemo kvalitetu!

Pitajte se u koliko proljeća je od 5 zadnjih godina to bilo moguće.

Možda dva, ponegdje ni toli~o. Što se dogodilo? Kosili ste oko 10. ili 15. svibnja - ,,ode mast u propast". Prvi otkos - ako ste dobro gnojili puuuuno bala, ali kvalitete nema.

Ako ste gnojili s manje od 80 kg čistog dušika po hektaru i bila je voda - nema ni količine, a kvaliteta je jako loša. Nakon toga drugi otkos puno kasni i slab je, a trećeg, kad je već došla temperatura iznad 30°C, ili je nema ili je „sami drot"; ne isplati se za to voziti po polju. U kasniju jesen „talijan" hoće jako narasti, a ne može se više u polje sa strojevima - opet problemi. Dakle, talijanski ljulj je „turbo intenzivna" kultura i nije za „sve terene". ,.Doskočiti" mu se može s djetelinom, a najprikladnija je crvena djetelina (kravara). Ona neće doći za košnju tako rano, ne treba joj puno dušika, dapače, iskoristit će dušik iz zraka pa će ga dati i ljulju. Kad se kosi negdje do 10. svibnja, bude to odlična krma s puno više proteina

nego sami talijanski ljulj, i to s puno manje dušika iz vreće.

Ljeti daje neusporedivo više od trava. Prinosnaje i kravejejako vole.

A može se sijati i u proljeće ... Dobro je napraviti plan sjetve, možda ne možete stići sve pripremiti i posijati u jesen. To je mogućnost za kratkotrajne travnjake ili smjese.

Dugotrajniji travnjaci u središnjem dijelu Hrvatske mogu se bazirati na više vrsta trava, no zbog navedenih problema na težim tlima treba svakako birati kasne vrste i sorte trava i po mogućnosti uspostaviti stvarnu smjesu trava i djetelina. Naime, gotove smjese najčešće ne uspijevaju „postati prave", već uglavnom prevladaju samo neke trave. Takve travnjake na kojima želimo dobiti kombinaciju u krmi otprilike 60 % trava - 40 % djetelina treba svakako sijati rano, najkasnije početkom rujna da bi djeteline imale dovoljno vremena ,,učvrstiti se u smjesi prije zime".

Djeteline su dragocjene jer ,jeftino poboljšavaju kvalitetu krme i ne pate od suše". U obzir dolaze crvena djetelina, bijela djetelina, smiljkita roškasta i, naravno, lucerna na kvalitetnim, propusnijim tlima. Sad će mnogi reći: ,,Ne uspijevaju kod nas djeteline ... ". Šteta, ali i vi morate nešto sijati. Prvo treba utvrditi zašto ne uspijevaju djeteline, može li se to i kako popraviti, ako nikako ne ide niti jedna vrsta djeteline, mora biti neko drugo rješenje -važno je da se pokrenete i da tražite rješenje.

Ne postoji univerzalni recept za sve.

Zato postoji struka koja mora u konkretnom slučaju pronaći najprikladnije rješenje u zadanim uvjetima. Potražite ga zajedno, sad je vrijeme, za mjesec ili dva bit će već kasno, morat ćete pričekati sljedeću sezonu sjetve. ■ ,lf(jekarski list OV2006.

HRANIDBA

w~□[§)ffi& ~w& L?□dJ~~@~ wwon@ [1d]~OG1J [§)00]&I I Mr. se. GoranKiš

Današnje suvremene krave su strojevima ili još bolje tvornicama koje uzimaju i prerađuju sirovi materijal, krmiva, kako bi proizvele veliku količinu visokovrijednog proizvoda - mlijeka. Kako bi bile podmirene sve potrebe krava za željenu proizvodnju mlijeka, osnovno je da taj tijek sirovine, hranjivih tvari, ne bude ometan ili smanjen. Visoke temperature, a osobito visoka vlažnost zraka djeluju stresno na mliječne krave i smanjuju unos, odnosno konzumaciju hranjivih tvari potrebnih da se podmire uzdržne i proizvodne potrebe mliječnih grla. U našim prilikama visoke temperature mogu trajati i do nekoliko mjeseci, ovisno o području. U takvim uvjetima proizvodnja mlijeka postaje vrlo skupa, ali i poseban izazov proizvođačima koji bi tada trebali poboljšati profitabilnost prevladavajući probleme koje sa sobom nosi temperaturni stres.

Voda u ljetnim danima je najvažnija hranjiva tvar za sva živa bića, pa tako i za mliječne krave. Kravama uvijek treba biti dostupna svježa i čista voda, pa je neophodno (ukoliko je moguće) osigurati hladnu vodu tijekom ljeta.

Mora se redovito čistiti i smjestiti na takav položaj da potiče krave kako bi je pile. Zasjenjivanje mjesta na kojemu je voda također potiče krave na pijenje za vrijeme vrućeg dijela dana, a i dulje ostane hladnija.

Istraživanja su pokazala da hlađenje vode pomaže kravama da se rashlade i ujedno poboljšaju konzumaciju. Kako se voda ne bi brzo zagrijala, možemo zasjeniti slične

Voda

Energija obroka Energija je kritična komponenta obroka za mliječna goveda zbog smanjenja konzumacije u vrijeme vrućih ljetnih dana. Energija je obično najograničenija u obroku visokomliječnih krava, osobito u vrijeme temperaturnog stresa. Da bi podmirili potrebe mliječnih krava, valja im davati energetski koncentriraniji obrok. Povećanje energije u obroku postiže se povećanjem udjela koncentrata - žitarica, te smanjenjem voluminoznog dijela obroka. Ipak, povećanje koncentrata na više od 55 do 60 % suhe tvari (ST) obroka je rizično i može dovesti do smanjenja mliječne masti mlijeka, te uzrokovati acidoze, laminitise, općenito smanjenje ili prestanak konzumacije, odnosno smanjenja djelotvornosti iskorištenja ostalih hraniva.

Mast kao dodatak Kada se za vrijeme vrućih ljetnih dana smanji konzumacija, dodavanje masti u obrok odličan je način povećanja sadržaja energije.

Masti imaju visoku energetsku vrijednost, oko 2,25 puta veću od ugljikohidrata i proteina, ne sadrže škrob, odnosno smanjuju mogućnost pojave acidoze. Dodavanje masti u obrok može potaknuti povećanje mliječne masti u mlijeku.

Masti ne smijemo dodavati više od 5 do 6 %ukupne ST obroka. Neki od izvora masti u obroku mliječnih krava navedeni su u tablici 1.

Cijela zrna uljarica, kao što je sojino, izvrstan su izvor masti, a ujedno i proteina. Loj je također dobar izvor energije. Osim ovih oblika masti o obroku dodajemo i zaštićene "bypass" masti. To su takve masti koje izbjegnu razgradnju i neaktivne su u buragu. Obično se koriste kada je visoka proizvodnja mlijeka pa su i potrebe za energijom veće, a ne bi mogle biti podmirene dodavanjem uljarica ili životinjskih masnoća bez uzrokovanja nekih probavnih poremećaja.

Praviloje da u obrok mliječnih krava treba dodati 1/3 masti iz prirodnih izvora, dio su osnovnog kemijskog sastava svakog krmiva, 1/3 iz uljarica

/ Tablica1: Izvori masti za mliječne krave

r

filo,

_:::j }:.); -~:_·~-~_7_k_;_;"l~-(~_

Soja,

35 ___

zrno ____,

____

19,5 _j

i

___

8,86 _, ___

9,0-11,0

10-12

__,

~~;:::.zavodu ili koristiti izolirana l==L=o=1=::::'-=---=-:::=·-=·=::::./::::=-=99=,=5=:'.j=2=4=-,4--6=--=---2-, ---~--~-}_J_' Mljekarski list 08/2006.

5

HRANIDBA ili životinjskih masnoća, a 1/3 masti obroka treba biti u zaštićenom "bypass" obliku.

Proteini Zbog smanjene konzumacije tijekom vrućih ljetnih dana količinu sirovih proteina često povećavamo.

Međutim, posebnu pozornost valja obratiti na količinu (kg) proteina koje krava treba, a ne na udjel proteina u obroku. Moramo biti oprezni kako bi kravi dali dovoljno proteina, ali ne previše kako ne bi prouzročili čitav niz problema vezanih uz prekomjernu količinu proteina u obroku. Prekomjeran unos proteina u organizam nije dobar jer se mora metabolizirati, odnosno proći cijeli probavni trakt od usta do izlaska u obliku ekskreta, što opet troši energiju potrebnu za proizvodnju mlijeka, a i sami procesi stvaraju toplinu što je kravi za vrijeme vrućih ljetnih dana najmanje potrebno. U buragu neprobavljivi ili "bypass" proteini daju se kravama koje proizvode 27 i više litara mlijeka. Poželjno je da su u obroku od 36 do 40 %od ukupnih proteina krmiva koje krava pojede. Količina i vrsta "bypass" proteina ovisi o sastavu obroka pa je najbolje prilikom njihova korištenja u hranidbi mliječnih krava savjetovati se sa stručnjakom.

Istraživanja dokazuju da na krave u uvjetima temperaturnog stresa ovakvi oblici proteina djeluju povoljno, dok su prednosti još veće ukoliko su životinje u hladu ili čak dodatno hlađene. Ookazano je da za vrijeme vrućih ljetnih dana obrok ne bi trebao sadržavati više od 17 % sirovih proteina s više od 62 % probavljivih proteina. I još jednom treba naglasiti, da obrok treba sastaviti tako da potrebe za proteinima budu podmirene na osnow stvarne pojedene količine

krme.

6

Tablica2: Utjecajporastatemperaturena konzumaciju,na potrebeza vodo"!_ i na_froi_:vodn(~ 1:1-lif e.ka __

""--

! Potrebepri proizvodnjiod i ~-~·

1

_

11

Očekivana konzumacijai proizvodnja

!

Tom:tu~ , ..;.;-· r:.::.,,j~-K:_,acij, ProWoo,i, '""'~·= ·1 I

I

1

! (kg ST) I (kg ST) I mlijeka (kg) pri zooq i___ j_ ________J_ ---L _ 100 18,19 !

18,19 26,99

I ,___2_0__ I 25 -• -

(% od potreba

E

--·-·-····-·-:'--120 ___j __ 19,41 .. ..J--13-2

40

20,19

i ___ 1_6,69 ___ -1

1

1

__

6!_~ 74 - .

_ 18,01

_~0_!_J__~2

I

~

j __~8,42 J____ ---~?_,!~24,99 I 18,92 j___ l6,92 .....1 23,00

104 111

_Jo __ 35

vodom (L) !

____, ___

79

I

120

I·

I I

!~~

spomenuto, koncentratni dio obroka ne smije prelaziti 55 - 60 % jer predstavlja rizik od smanjenja količine efektivnih vlakana u obroku.

Od samog odnosa koncentrata i voluminoza u obroku, važnija nam je kvaliteta voluminozne krme jer voluminozna krma izvrsne kvalitete pomaže konzumaciji. Kada koristimo takvu voluminoznu krmu, izvrsne kvalitete, više voluminoza može biti sadržano u obroku. S takvom višom konzumacijom većih količina voluminozne poremećaja. krme smanjuju se i troškovi za Sadržaj vlakana u obroku hranu, odnosno za skupe koncentrebalo bi lagano smanjiti kako bi u trate. vrijeme vrućina potaknuli konzuNekoliko praktičnih satjeta kako maciju. Za normalan rad buraga bi krave spriječili od biranja krme u količina kiselih detergent vlakana obroku: (KOV)ne smije biti manja od 18 %,a 1. usitniti sijeno i izmiješati ga s količina neutralnih detergent kompletno izmiješanim obrovlakana (NOV)ne manja od 28 - 30 % kom (TMR) ST obroka. Kao što je prije 2. koristiti silažu kaojedinovolumiSadržajvlakana Vlakna su potrebna kravama kako bi burag mogao pravilno funkcionirati.

Probava i metabolizam vlakana stvara više topline nego probava koncentrata, pa će i krave u vrijeme vrućina, smanjiti količinu pojedene voluminozne krme a pojest će više koncentrata ako im te dvije kategorije krmiva budu ponuđene. Neuravnotežen unos voluminozne i koncentrirane krme dovodi do smanjenja mliječne masti, acidoze i sličnih probavnih

Tablica3: Potrebeza mineralimau vrijemevrućih ljetnihdana (% od obrokau ST) -'---Mineral

!Kalij----_ Natrij

·

I

----j

--r

---- J---___J

Magnezij

Potrebe u vrijeme

Uobičajene potrebe

0,90

---

0,18 --------------··---·

0,20

vrućina

----l -- 1,20~1~50 ___ --J -

0,40-0,6~ 1

1

1

o,3o - o,35

l '

_

Mljekarski list 08/2006.

--BI

__

u-Gard--

Za vtita vimena nakon m inje

BI u-Gard __

_

• ~ oooJ~ m~

~ ~m ~

~~

00

§l@l]i)

~~ ~

o

~-...

~ uffil!l~~[jl@]ui)~[ii:@~~

~ ~[rui)

~ ~ ~ ~(!!]

~

Ispitana učinkovitost u suradnji s Veterinarskim i Agronomskim fakultetom

B Zavrtnica

17 • HR 10000 Zagreb•

te!. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 • www.ecolab.com

HRANIDBA nozno krmivo i izmiješati je u TMR

3. koristiti vlažna krmiva, kao što su pivski trop i silaža, kako bi obrok sa suhim sijenom bio vlažniji i ješniji 4. dodati vode u suhi obrok za vrijeme miješanja kako bi poboljšali konzumaciju i smanjili biranje krme S. hraniti visoko kvalitetnom, ješnijom voluminoznom krmom Usitnjavanje sijena za izmiješani obrok, također pomaže u smanjenju otpadanja i poboljšanju iskorištenja sijena slabije kvalitete Odnos prema mineralima Za vrijeme ljetnih vrućina povećaju se i potrebe za nekim mineral im a. Tablica 3 pokazuje potrebe mliječnih krava za mineralima uz preporučena povećanja u vrijeme vrućina. Kako bi krave bile pripremljene na vruće, toplo ljeto i kako bi bio izbjegnut pad proizvodnje mlijeka, mineralni sastav obroka treba biti prilagođen potrebama još prije nastupa vrućima.

Pufere, kao što je soda bikarbona, trebalo bi koristiti u vrijeme vrućima, osobito zbog obroka siromašnog vlaknima i bogatog koncentratom. Trebalo bi dodati najmanje O,75 % sode bikarbone na ST obroka, to je količina od 150 g sode bikarbone za kravu koja pojede oko 20 kg hrane izraženo u ST. Dodavanje magnezij oksida od 0,35 do 0,40 % obroka, također pomaže održavanju razine mliječne masti.

Sočna krmiva Sočna krmiva su takva krmiva koja sadrže visoki postotak vlage, a najčešće su to silaže, zelena sjeckana masa i neki nusproizvodi industrije, kao što je pivski trop.

Krave vole sočnu krmu i njezin udio u obroku, a za vrijeme ljetnih vrućima ova krma može potaknuti i 8

samu konzumaciju. Ipak, obrok koji je previše sočan (prevlažan) može smanjiti konzumaciju, pa moramo paziti da ne prijeđemo 50 - 55 % vlage u obroku krava tijekom vrućih, ljetnih dana. Sočna se krmiva brže kvare od suhih, osobito ako je visoka temperatura. Da bi spriječili kvarenje koje dovodi do smanjene konzumacije, hranidbeni stol treba svakodnevno temeljito čistiti.

Ukoliko je paša dio svakodnevnog obroka naših krava, one će pojesti više ako pasu rano ujutro ili noću, dok će tijekom dana krave samo tražiti hlad. Ako krave prevaljuju velike udaljenosti do paše, povećava se rizik od temperaturnog stresa, a osobito ako to čine tijekom podnevnih sati. Isti učinak i rizik od stresa bit će ako životinje požurujemo na njihovom putu od staje do paše. Ukoliko je put do paše predug, alternativa bi mogla biti svježe košena krma. Tako bi omogućili kravama da jedu svježu zelenu voluminoznu krmu i bolju kontrolu obroka a krave bi se zadržavale bliže staji, čime se povećava mogućnost da ih ohladimo. Zelena svježa krma, općeni­ to, pobo]jšava konzumaciju voluminoze krme.

Učestalim hranjenjem krma je svježa, potiče radoznalost i ohrabruje krave kako bi češće jele, što nam ije svrha tijekom vrućina.

U koje vrijeme krave hraniti?

Temperatura životinje združena s temperaturom koja se oslobađa probavom krme dostiže svoj maksimum oko 3 do 4 sata nakon konzumacije. Hranjenjem krava rano ujutro, oko 5 ili 6 sati, taj maksimum se postiže oko 8 ili 9 sati što kravi omogućuje da prije podnevnih žega dio te temperature oslobodi u okolinu.Ako bi kravejele oko 8 sati, vrhunac topline imale bi oko 11 sati ili u podne kada je dan najtopliji, a to svakako želimo izbjeći. Hranjenje

krava navečer Jos Je pogodnije i životinje tada vole jesti jer temperaturni vrhunac postižu noću kada je i temperatura okoline niža.

Osim toga, učinak učestalog hranjenja i manjih porcija obroka je oslobađanje manje temperature, nego ako krave dobiju rjeđe a velike obroke.

Zaključakipreporuke

Intenzivnu proizvodnju mlijeka i dohodak smanjuje utjecaj vrućih ljetnih dana. Zato se treba pripremiti za ljetne vrućine prije nego one nastupe.

Moramo upamtiti da krave više pate od temperaturnog stresa negoli ljudi, tj. ako je temperatura ugodna ljudima ne znači da u istim temperaturnim uvjetima krave mogu proizvoditi najprofitabilnije.

Kako bi izbjegli probleme vezane za proizvodnju mlijeka, tijekom vrućih ljetnih dana trebali bi: 1. zaštititi krave od direktnog sunca osiguravanjem zasjenjenih površina 2. osigurati dodatno rashlađivanje ventilatorima ili prskalicama 3. prilagoditi obrok s dovoljno proteina, energije, minerala i vitamina 4. osigurati visokokvalitetnu voluminoznu krmu 5. dodavati masti u obrok kako bi im osigurali dovoljno energije 6. hraniti u manjim obrocima nekoliko puta na dan, kako bi potaknuli konzumaciju 7. hraniti životinje tijekom hladnijeg dijela dana 8. svakodnevno čistiti hranidbeni stol kako bi se izbjeglo kvarenje krme 9. osigurati neograničene količine čiste, hladne vode Ovakvom organizacijom hranidbe i osiguravanjem svih navedenih uvjeta visoka proizvodnja mlijeka može biti održiva i za vrijeme ljetnih vrućina. ■

Mljekarski list 08/2006.

HRANIDBA

Koja je svrha određivanja koncentracije ureje u kravljem mlijeku?

Analiza ureje u kravljem mlijeku ponajprije pomaže u kontroli hranidbene uravnoteženosti mliječnih krava tijekom ciklusa proizvodnje mlijeka.

U zemljama Europske unije, posebice Njemačkoj i Skandinavskim zemljama kao i SAD-a,mjerenje koncentracije ureje u kravljem mlijeku već se dulje vrijeme primjenjuje kao metoda praćenja opskrbljenosti mliječnog stada bjelančevinama i energijom iz obroka.

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj uz kontrolu kvalitete sirovog mlijeka iz otkupa, proizvođači ma je data mogućnost utvrđivanja još jednog sastojka mlijeka - koncentracije ureje u mlijeku. Na terenu kod proizvođača nema dovoljne educiranosti o ureji, a posebice postoje poteškoće pri tumačenju rezultata analize.

Rezultati sustavne kontrole koncentracije ureje u mlijeku krava u stadu ili pojedinih proizvodnih grupa životinja mogu upućivati na nepravilnosti tijekom hranidbenog procesa. Na taj način će pripomoći u sastavljanju obroka, kako bi iskoristivost bjelančevina i energije bila potpunija sa svrhom povećanja ili održavanja proizvodnje mlijeka na poželjnoj razini. Tako je smanjen rizik pojave bolesti.

Sto je ureja?

Ureja je normalan razgradni produkt u procesu probave dušikovih spojeva i u preživača nastaje iz dva izvora: razgradnjom tjelesnih bjelančevina te bakterijskom probavom bjelančevina hrane i drugih dušikovih spojeva u buragu. Svrha sinteze ureje je u otklanjanju suvišnog dušika i uspostavljanju njegove ravnoteže u organizmu. Gotovo 60 - 100% bjelančevina hrane koja dospijeva u

Mljekarski list 08/2006.

organizam preživača prelazi u amonijak. Jedan dio će iskoristiti bakterije koje se nalaze u složenom želucu preživača (u buragu), a višak će jetra prevoditi u ureju. Ukoliko je obrok prekomjerno bogat bjelančevinama, vrijednosti ureje u krvi i u mlijeku će porasti. Bitno je istaknuti, da njezina koncentracija u mlijeku raste i zbog nedostatka energetskog krmiva, najčešće lako probavljivih ugljikohidrata, odnosno zbog prevelike opskrbe bjelančevinama uz istovremeni nedostatak energije u obroku.

Suvišak bjelančevina u obroku Suvišak bjelančevina u obroku, osobito ako su u lako probavljivom obliku, kao i nedostatak energetskog krmiva u hranidbi krava, dovest će do viška dušičnih tvari u buragu uz preizdašno oslobađanje i resorpciju amonijaka i porast koncentracije ureje u krvi i mlijeku.

Povećana koncentracija ureje u mlijeku stoga govori o nesvrsishodnoj upotrebi bjelančevina u obroku, odnosno o poremećenoj ravnoteži bjelančevina i energije unesene hranom, što negativno utječe na troškove ishrane, plodnost krava, okoliš i time na djelotvornost proizvodnje.

Hranidba krava viškom bjelančevina, ali i drugih dušikovih spojeva (amino kiselinama, aminima), uz istovremeni energetski nedostatak, neminovna dovodi do porasta sinteze ureje u jetri, a posljedica je njena pojačano izlučivanje putem mokraće i fecesa. Ureja, ili kako se još naziva mokraćevina, nepotrebno zagađuje okoliš, pa što je farma mliječnih krava veća to je rizik zagađenja veći ukoliko se nepravilno upravlja farmom. Neuravnotežen obrok krava, osobito viškom bjelančevina čisti je gubitak u proizvodnji, a pored zagađenja okoliša nepotrebno opterećuje probavne procese krava dovodeći i

do metaboličkih i reprodukcijskih bolesti.

Peremećaji u hranidbi krava Prvi znakovi koji upućuju na poremećaje u hranidbenom procesu mliječnog stada su: smanjena dnevna količina mlijeka, smanjenje ili pak porast udjela mliječne masti, kao i upadljivo smanjenje sadržaja bjelančevina u mlijeku, te porast koncentracije ureje u mlijeku.

Nakon toga vrlo često uslijede i druge poremetnje, kao što su slabije reproduktivne sposobnosti, odnosno smanjen indeks osjemenjivanja.

Krave su u prvom stadiju laktacije, neposredno nakon poroda do 45 dana nakon poroda, izrazito osjetljive na višak bjelančevina u obroku pa u tom razdoblju valja osobito voditi računa o pravilno uravnoteženom obroku.

Kasnije, u drugom stadiju laktacije, višak bjelančevina u obroku može izazvati slabiju plodnost i veću smrtnost ploda u ranom stadiju graviditeta. Prema tome, analiza koncentracije ureje u mlijeku, ukoliko se sustavno provodi, može direktno koristiti kako proizvođačima mlijeka, tako i stručnjacima koji pomažu pri sastavljanju kvalitetnog obroka za krave.

Koncentracije ureje u mlijeku Koje su to normalne (fiziološke) vrijednosti koncentracije ureje u mlijeku i kako se one mijenjaju?

Stručnjaci iz različitih zemalja predlažu različit raspon normalnih vrijednosti, no prosječno normalne koncentracije se kreću od 2,0 - 4,5 mmoVLšto odgovara rasponu od 12 - 27 mg/dL mlijeka. Ovaj raspon treba promotriti ovisno o količini proizvedenog mlijeka, starosti životinje i opskrbljenosti tekućinom (dostupnost vode i klimatske prilike). Da bi vrijednosti ureje u mlijeku mogle koristiti kao dijagnostičko sredstvo, potrebno je 9

HRANIDBA tijekom nekoliko mjeseci uspostaviti bazične vrijednosti koncentracije ureje za svako pojedino stado i za svaku proizvodnu grupu (stadij laktacije). Životinje koje su klinički bolesne, ili imaju visok broj somatskih stanica u mlijeku, ne ulaze u proračun za prosjek stada. Nakon uspostave bazične vrijednosti, analiza se može provoditi jednom u tri mjeseca, odnosno po potrebi (pri većim promjenama u obroku, prijelaz na pašu, uvođenje bilo kojeg novog krmiva ili drugog oblika istog, ukoliko je utvrđen manji indeks osjemenjivanja, pad sadržaja bjelančevina mlijeka ili ako se promijenila konzistencija izmeta).

Tada analize ureje u mlijeku, zajedno s podatcima o udjelu mliječne masti i bjelančevina u mlijeku, mogu biti korisne u kontroli obroka s obzirom na raspoloživost bjelančevinama i energijom (pojednostavljeni

Urejamg/dL

Bjelančevine

%

15-30

>30

Nedostatak energije

Višak bjelančevina i nedostatak ene "e

< 15 Nedostatak

<3,20

bjelančevina i

ene

"e

Višak bjelančevina i mali nedostatak energije

Nedostatak 3,20-3,60

bjelančevina i mali

višak energije

Nedostatak >3,60

bjelančevina i višak

Višak energije i

Suvišak energije

bjelančevina

energije

Shema: Tumačenje međuodnosa udjelabjelančevina i sadržajaureje u kravjemmlijekukao modelaza procjenuhranidbeneuravnoteženosti (E - energijaiB - bjelančevine) shematski prikaz interpretacije rezultata i međuodnosa koncentracije ureje i udjela bjelančevina u mlijeku, prikazanje na shemi).

Na taj način mjerenjem koncentracije ureje u mlijeku možemo

smanjiti troškove ishrane, osobito s obzirom na najskuplji sastojak obroka, a to su bjelančevine, te hranidbom prema stvarnim potrebama životinja povećati dobit na farmi mliječnih krava. ■

za izmuzište i podove Oprema za staje NOVO -- premazi program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže boksovi

r nizozemske steone junice Visokokvalitetne

holštajn-frizijske

krmne zabrane

pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac nedagro@hi.htnet.hr

10

- www.nedagro.hr

Tel./fax:

047 654 292

• Mob.: 098 365 857

7 Mljekarski hst 0f../2006.

RATARSKE I KRMNE KULTURE

~@O[?O~@OdJ& ~@[3[10C{J LJRMI

Mr. se. Darko Uher

Pretpostavlja se da u najrazvijenijem poljoprivrednom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u Panonskoj regiji u kojoj se uzgaja i proizvodi više od 80 % poljoprivrednih sirovina, ima više od 70 % tla na kojemu je (u nekom obliku) potrebno provesti kalcifikaciju.

Opće je poznato da se život biljaka odvija u određenim vrijednostima reakcije tla. Većina kultiviranih biljaka najbolje se razvija pri slabo kiseloj ili neutralnoj reakciji. Povećana kiselost otopine tla ne samo da sprječava razvoj korijena, veće djeluje negativno na njegove fizikalno - kemijske značajke, na razvoj i probojnost korijena u tlu što u konačnici rezultira time da biljka iz tla slabije koristi hraniva i dodana gnojiva.

Biljne vrste su najosjetljivije na kiselost tla početkom rasta, odmah nakon klijanja. Optimalna reakcija tla za razne poljoprivredne usjeve prikazana je shemom 1.

Ječam je kao kultura vrlo osjetljiva na kiselost tla. Po njegovom lošem rastu i razvoju, ili kad usjev propada na manjoj ili većoj <4, 1

4,1-4,4

4,6-5,2

površini, često se može uočiti da je tlo kiselo. Pšenica je također osjetljiva na suvišnu kiselost tla. Raž i zob većinom nisu osjetljive na stupanj kiselosti tla. Pri pH 4 tla su vrlo kisela, pa čak i kulture tolerantne na povećanu kiselost tla, npr. zob može propasti ili će se slabije razvijati.

Uloga kalcija u tlu Kalcij je u prvom redu esencijalno biljno hranivo, ali količine koje iznose pojedini usjevi nisu velike (tablica 1). Ako kalcijevi ioni izgubljeni kroz iznošenje pojedinim poljoprivrednim kulturama ili ispiranjem nisu nadoknađeni, pozitivno nabijeni vodikovi ioni zauzimaju njihovo mjesto i zakiseljuju tlo. Ako se proces ne zaustavi kalcifikacijom, pH se konačno može smanjiti gotovo do 4.

S povećanjem aciditeta u tlu dolazi do nepoželjnih promjena u tlu na način da se: • kvari struktura težih tala u vidu stvaranja po korice tala • željezo, aluminij i mangan postaju topljivi, pa mogu postati toksični za osjetljive poljoprivredne kulture

5,6-6,4

Zob

Shema 1: Odnosnekih poljoprivrednihkultura prema reakcijitla Mljekarski list 05/2006.

I

• fosfati postaju manje topljivi i slabije pristupačni biljkama • poželja fauna tla (gujavice) nema optimalne uvjete za svoj razvoj u kiselim tlima • u kiselim se tlima akumulira sirova nerazgrađena organska tvar

Tablica1: Iznošenjekalcijau 100 kg biljnemase (priroda) nekih poljoprivrednihkultura Poljoprivredna kultura Ozima pšenica

Kukuruz Jari ječam Zob Stočnareoa

Crvena djetelina Lucerna

Iznošenje CaO kg/100 kg oriroda 0,50 0,50 0,55 0,60 0,10 2,00 2,80

Izbor vapnenih materijala za smanjenje negativnog utjecaja kiselosti U vezi s izborom materijala za kalcifikaciju moglo bi se reći da u obzir dolazi svaki materijal koji sadržava Ca2+ i Mg2+ ione. Najširu primjenu za uklanjanje ili ublažavanje suvišne kiselosti tla u pravilu ima kalcijev karbonat i kalcijmagnezijev karbonat-dolomit (osobito za mahunarke zbog razmjerno većih potreba za magnezijem), te u manjoj mjeri kalcijev oksid i kalcijev hidroksid, kao i otpadni produkti različitih industrija (saturacijski mulj). Također, u široj trgovačkoj mreži pod različitim nazivima mogu se naći razni prirodni materijali povećanog sadržaja kalcija i magnezija koji vrlo uspješno mogu regulirati vrijednosti reakcije tla. Npr. prirodno mineralno gnojivo-poboljšivač tla pod nazivom Fertdolomit, Petrokemija d.d., Agrovapno ili Agrodol Kamen Sirač d.d.

11

RATARSKE I KRMNE KULTURE Određivanje potrebne količine

materijala za kalcifikaciju Potrebe za kalcifikacijom mogu se utvrditi na temelju vrijednosti reakcije tla (pH), mehaničkog sastava tla (teksture), sadržaja organske tvari i stupnja zasićenosti tla bazama. Najracionalnije bi bilo provoditi kalcifikaciju uvijek prije nego što tlo postane suviše kiselo za biljke, jer je odjednom vrlo teško korigirati kiselost. Kad su količine gašenoga vapna prema utvrđenim analizama tla vrlo visoke, preporučljivo ih je unositi dva ili tri puta, čak s pauzom od dvije godine.

Kako bi se postigla ista promjena pH vrijednosti, teška glinasta tla traže dvaput više vapna od laganih pjeskovitih tala. Stoga veličina pH približno pokazuje stvarnu potrebu za kalcifikacijom, budući da se štetno djelovanje kisele reakcije na biljke očituje u različitom stupnju, ovisno o sadržaju organske tvari u tlu, tj. mobilnih oblika aluminija i mangana, opskrbljenosti tla biljci pristupačnim hranivima, odnosu između iona vodika i baza (kalcija i magnezija) te mehaničkog sastava.

Prema tome, navedene tablice nisu besprijekorne, ali mogu poslužiti svrsi, jer optimalni interval reakcije tla za uzgoj bilja ovisi i o mnogim drugim pokazateljima (tip tla, usjev, materijal za kalcifikaciju, vrijeme unošenja, itd.).

Primjena materijala za kalcifikaciju Kadje riječ o primjeni vapnenih materijala, onda treba naznačiti kako se grubi vapneni materijal mora koristiti u većim dozama nego finiji a osim toga, vlažni ili grudasti proizvodi moraju se rabiti u još većim dozama. Razbacivanje mora biti što je moguće ravnomjernije.

Ako se vapneni materijal primjenjuje na vrlo kiselim tlima neposredno prije uzgoja usjeva

12

osjetljivog na kiselost tla, bilo bi važno da se unose sasvim u površinski sloj tla dubine do 1O cm.

Kako bi se to postiglo, vapneni materijal treba primijeniti nakon oranja, a prije finalizacije tla. Ako se razbacuje prije oranja, postoji rizik da će vapneni materijal biti zaoran suviše duboko i da će sjetveni sloj ostati suviše kiseo za usjev. Kad se tlo duboko ore, potrebne su veće doze vapnenog materijala, pogotovo ako su dublji horizonti jače kiseli. Pretpostavlja se, da je primjena manjih doza svake tričetiri godine najdjelotvorniji način primjene vapnenih materijala (meliorativna kalcifikacija). Pri aplikaciji vapnenih materijala treba se brinuti o tomu da se on dobro izmiješa s obrađenim slojem tla. Ako se velike količine unose dvofazno, one se mogu kvalitetnije homogenizirati s tlom: jedna polovina u osnovnoj obradi, a druga u predsjetvenoj pripremi tla. U pogledu vremena i učestalosti primjene vapnenog materijala treba istaknuti da ga za plodorede u kojima su zastupljene mahunarke treba primijeniti 6-12 mjeseci prije sjetve. Živo i gašeno vapno treba

primijeniti dovoljno dugo prije sjetve da bi se spriječila oštećenja klijajućeg sjemena. Kako gašeno vapno izaziva povećani gubitak amonijaka iz organskih gnojiva, obvezno je odvojiti primjenu živoga i gašenoga vapna od primjene organskih gnojiva. Zbog toga se preporučuje primjena gašenoga vapna tijekom ljeta, te njegovo plitko unošenje s prašenjem strništa, a tek u jesen prije zahvata osnovnoga oranja i primjena krutoga stajskoga gnoja. Ove indirektne probleme pri provođenju kalcifikacije poljoprivredna praksa je sažela u dvije poznate izreke: ,,Vapno obogaćuje očeve a osiromašuje sinove", odnosno „Primjena vapnenih materijala bez organskih gnojiva u budućnosti će učiniti i tlo i farmera siromašnijim".

Umjesto zaključka: Da bismo točno odredili dozu vapna za kalcifikaciju, moramo izvršiti temeljenu analizu tla za svaku obradivu površinu, tj. odrediti reakciju tla, sadržaj organske tvari i biljci pristupačnih hraniva, zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama i mehanički sastav tla. ■

Tablica2: Potrebnekoličine mljevenogvapnencaza kalcifikaciju,tiha' do dubine 15 cm PH 6,0 55 5,0 45 4,0

Ilovače

Pleskulie 25 50 7,5 10,0 12,5

Gline 5,0 10 O 15,0 20,0 25,0

4,0 8.0 12 O 16 O 200

* izvor Butorac A., (1999): Opća agronomija, Školska knjiga Zagreb

Tablica3: Potrebnekoličine gašenogavapna ovisnoo teksturitla i njegovojreakciji,tiha· Vrijednost

oH 50 55 60

Pjeskovito tlo 30 2.5 20

Ilovasta pjeskulja

llovasto tlo

Glinasto tlo

4,5 3.0 2.5

55 4,5 3,0

7,0 55 4,5

* izvor Butorac A., (1999): Opća agronomija, Školska knjiga Zagreb

Mljekarski list 08/2006.

li

FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija stočarske proizvodnje Djelatnost poduzeća FARMTEC a.s.

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u stočarskoj proizvodnji. To znači da smo u mogućnosti pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne tehničke elemente i realizirati njihovu isporuku s uključenom montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe najveći broj specijalista - praktičara koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i slično.

Svoju aktivnost poduzeće razvija i u inozemstvu, ponajprije u Slovačkoj gdje imamo svoju trgovačku podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. Trgovačke zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Italiji.

Prijedlog - koncepcija - rješenje stočarske proizvodnje

Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama već realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i stručne literature.

Nakon otvaranja pogona preporučujemo optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

Proizvodni program:

Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke lzmuzišta i oprema za mužnju krava mobllna i stacionarna izmuzišta za ovce i koze

Osiguravamo i prodaju pojedinačnih proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše poduzeće izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman također nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za područje Hrvatske i bivše Jugoslavije poduzeća TELOS GRUPA d.o.o., pružamo mogućnost suradnje domaćim proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.

Svojim iskustvom i saznanjima omogućujemo ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na području Republike Ceške, ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama pratećih banaka, pružamo mogućnost kreditiranja investicije do 12 godina, uz uslugu ishođenja potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i građevinske dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).

Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., Križevačka 4a, Vrbovec.

VIJESTI

IZ HMU

@@[Q)O~~dJ& ~~OD~□~ GĐWW&~m IBJ[1dJ8~~m Prema Statutu, Hrvatska mljekarska udruga obvezna je jedanput godišnje održati Skupštinu Hrvatske mljekarske udruge. Ove godine Skupština je održana 29. lipnja u Samoboru. Na prošlogodišnjoj Skupštini (17. lipnja 2005. god.

Vrbovec) izabrana je nova predsjed-

QD@)~QD@8 Dr. se. PetarBosnić I

1

Skupština je ove godine u ovome uspjela.

poljoprivrede i šumarstva i vodnoga gospodarstva i s Hrvatskom gospoGlavne teme dnevnog reda darskom komorom. Skupština je Skupštine: ponovo izabrala Upravni odbor u - Izvješće o radu Upravnog odbora postojećem sastavu od sedam člano­ ( Predsjednik UO) va za mandatno razdoblje od dvije - Izvješće o radu HMU u jednogo- godine. Predsjednik UO prof. dr. se. dišnjem razdoblju (Predsjednica Neven Antunac - Agronomski fakulnica Udruge gđa Vera Volarić, dipl.

Udruge) tet Zagreb, dopredsjednica mr. se. ing. Budući da su članove Udruge - Programska orijentacija HMU loga Kesner Koren - Lura d.d. Zaginteresirale izvršene aktivnosti (Predsjednica Udruge) reb, članovi: Nada Božić, dipl. ing. tijekom jednogodišnjeg mandata, - Izbor članova Upravnog odbora Agrokor - Belje d.d., Željko Ljubić, ne čudi velik odziv članstva Hrvatske - Informacija o tijeku pregovora s dr. vet. med. - Vindija d.d., Davor mljekarske udruge. U radu SkupštiEuropskom unijom (Hrvatska Jurčević, dipl. ing. - Lura d.d., ne sudjelovali su predstavnici Minigospodarska komora) TomislavKitonić, dipl. ing.,Agrokor starstva poljoprivrede, šumarstva i - Dodjela nagrade "Zlatni rog" - Ledo d.d., Suzana Smiljanić, vodnoga gospodarstva RH, Hrvatske Upravni odbor dipl. ing. - KIMKarlovačka mljekara gospodarske komore, predstavnici Predsjednik Upravnog odbora d.d. znanstvenih i stručnih institucija, prof. dr. se. Neven Antunac ocijenio Izvještaj o radu - programska predstavnici mljekarskih tvrtki, je da je suradnja sa stručnim orijentacija udruženja i udruga kao i pojedinačni službama HMUbila zadovoljavajuća, Udrugaje osnovana 1951. god. članovi HMU. da su s uspjehom izvršene planirane i od tada kontinuirano djeluje pod U Hrvatskoj su prisutni mnogi obveze i da su u ovom razdoblju različitim nazivima, a sada pod naziprocesi promjena kako u ukupnom inicirane i neke nove aktivnosti kao i vom Hrvatska mljekarska udruga. gospodarstvu tako i političkom bolja suradnja s Ministarstvom Od Ministarstva znanosti, obrazovasustavu. Ovi procesi odnose se na promjene u tržnu razvijenu privredu pa su poduzeća izložena jakoj konkurenciji. Posebno su aktualne aktivnosti Hrvatske oko pretpristupnih pregovora s Europskom unijom, a osobito je složeno pitanje prilagodbe sektora poljoprivrede i prehrambene industrije.

Stoga postoji obveza da se i stručne udruge i udruženja prilagođavaju novonastalim promjenama kako bi mogle izvršavati statutarne obveze, a svojim članovima davati određene usluge.

U današnje vrijeme od izuzetne je važnosti način informiranja i prezentacije sadržaja određenih aktivnosti tako da dati podatci na efikasan način daju poruku i postižu pozitivnan efekat na prisutne.

SudioniciSkupštineHrvatske mljekarskeudruge

14

Mljeka.rskr'list 08/2006.

VIJESTI nja i športa 2001. god. HMU dobiva status znanstveno stručne udruge. U Udrugu je učlanjeno 25 mljekara, 22 zavoda fakulteta, stručnih institucija, veleučilišta i srednjih poljoprivrednih i prehrambenih škola, te udruge proizvođača mlijeka. Ukupno ima 348 pojedinačnih članova od čega 23 redovna profesora, 24 doktora znanosti, 37 magistra te 162 člana s fakultetskom diplomom. Za rad HMUposeban interes iskazuju studenti (62 člana).

U proteklom razdoblju radilo se na konsolidaciji unutarnje organizacije i djelatnosti Udruge i to posebno izdavačke djelatnosti. U Mljekarskom listu (ML) ima značaj­ nih promjena i dijelom je izmijenjen Uređivački odbor. Prihvaćena je nova uređivačka orijentacija Lista i u suradnju, kao autori članaka, uključeni su mlađi stručnjaci. Uređivačka koncepcija ML temelji se na praće­ nju područja proizvodnje, prerade i tržišta mlijeka. Najveći dio radova odnosi se na primarnu proizvodnju mlijeka, na razvoj i izgradnju novih farmi kao i na ekonomičnost proizvodnje. ML će se prilagođavati suvremenim trendovima proizvodnje mlijeka i procesima europskih integracija koje u znatnoj mjeri određuju budući tržišni položaj proizvođača mlijeka u sastavu Europske unije.

Znanstveni časopis Mljekarstvo redovito izlazi s temama iz područja prerade mlijeka, a povremeno se objavljuju i drugi radovi vezani za mljekarsku problematiku.

U tijeku su pripreme za izdavanje nekoliko sveučilišnih udžbenika i stručnih knjiga. Ove godine organizira se u Lovranu od 26. do 29. studenog 37. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem. Na Simpoziju će se raspravljati o usaglašavanju naših propisa iz područja mljekarstva sa legislativom Europske unije, o kvaliteti mlijeka i

Mljekarski list 0'j/2006.

mliječnih prerađevina kao i o novim spoznajama u preradi mlijeka.

U okviru «Škole praktične nastave» nastavlja se s programom edukacije, te su održana dva tematska predavanja: 1. dr. se. Ivanjakopović: Promjene u proizvodnim sustavima govedarske poizvodnje - preduvjet uspješne prilagodbe uvjetima Europske unije - dr. se. lvan Katalinić: Procedure u izgradnji i adaptaciji mliječnih farmi - Dario Zagorec, dipl. ing.: Pozitivni primjeri mliječnih farmi u RH Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ević 2. Primjena HACCPsustava od "Polja do stola" - Goran Nidogon, dipl. ing.: Zakonski okvir HACCP i kako uvesti HACCPkorak po korak - mr. se. Ana Dakić: Regulativa vezana za farme i svježe sirovo mlijeko, te njihov nadzor s praktičnom primjenom.

Već u srpnju Hrvatska mljekars ka udruga, u sklopu Škole praktične nastave, organizira tematska predavanja (za koja vlada izuzetno velik interes) na temu: - Zbrinjavanje i korištenje stajskog gnoja prema direktivi EU (Voditelj: dr. se. !van Katalinić sa suradnicima) - Rezultati trogodišnje primjene krutog stajnjaka na prirodnoj livadi (Voditelj: prof. dr. se. Mladen Knežević sa suradnicima) HMU se uključila u obilježavanje Svjetskog dana Školskog mlijeka (29. rujna 2005. god.) i Svjetskog Dana mlijeka (1. lipnja 2006. god.). Povodom Majčinog dana Udruga je sudjelovala u organizaciji humanitarne manifestacije «Majčin dan za dječji san», a tradicionalno se održava suradnja s Dječjim kutićem «Željka»u Vukovaru koji je obnovljen 1998. god. i

IZ HMU

finacijskim doprinosom članica HMU. Udruga je bila suorganizator Prvog susreta hrvatskih gospodarstvenika sa studentima Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Nastavlja se uspješna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim stočarskim centrom i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Značaj­ no je naglasiti, daje HMUpokrenula inicijatiw preko Hrvatske gospodarske komore za izradu i donošenje novog Pravilnika o mlijeku i mliječnim proizvodima usuglašenog s propisima Europske unije.

U odnosu na programsku orijentaciju za sljedeće jednogodišnje razdoblje nastavit će se s definiranim aktivnostima kao i drugim poslovima i obvezama koje će u međuvremenu biti aktualne.

Nagrada"Zlatnirog" Ovu nagradu HMU dodjeljuje treću godinu i za nju, preko natječaja u Mljekarskom listu, konkuriraju proizvođači mlijeka s najvećom godišnjom štalskom proizvodnjom mlijeka po kravi. Sudionici natječaja moraju imati najmanje deset mliječnih krava, krave moraju biti pod selekcijskom kontrolom, mlijeko moraju prodavati mljekarama, a kvaliteta mlijeka u Ekstra klasi.

Ovogodišnji pobjednik je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Stjepana Kruhina iz Prikraja s tržnom proizvodnjom mlijeka od 162 075 kg Ekstra klase i prosjekom proizvodnje od 7 509 kg mlijeka po kravi. Mlijeko isporučuje Lurid.d. Zagreb. Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Kruhina prezentirao je mr. se.

Goran Kiš s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ova uspješna proizvodnja mlijeka ostvarena je u klasičnim objektima s kravama na vezu uz primjenu suvremenih tehnoloških postupaka, a posebno u racionalnoj i primjerenoj hranidbi krava.

15

U proizvodnji je bila dvadeset jedna krava i to pretežno simentalske pasmine. Ova obitelj budućnost i dalje vidi u proizvodnji mlijeka te u izgradnji nove farme. Nagradu je u ime sponzora - Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske - predao direktordr. se. Pero Božić.

Pregovori s Europskom unijom O aktualnom stanju naših pregovora s Europskom unijom iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja izvjestio je dr. vet. med.

Zoran Radan iz Hrvatske gospodarske komore. Određena objašnjenja i nove informacije oko pregovora dao je dr. se. lvanjakopović predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. U odnosu na ranije pregovore postojalo je jedanaest poglavlja. Međutim, sada Hrvatska ima jedno poglavlje više, tj. Poglavlje 12. koje se odnosi na sigurnost hrane, veterinarstvo i

fitosanitetske mjere. Poljoprivreda i ruralani razvoj obuhvaćeni su Poglavljem 11. Konkretni pregovri još nisu započeli; ovo je faza upoznavanja i informiranja (screening) o svim proizvodnim, tržnim i zakonodavnim aspektima poljoprivrede i prehrambene industrije.

Poljoprivreda je, inače, najsloženije i najteže poglavlje pregovora. Kada se radi o proizvodnji i preradi mlijeka, naši se pregovarači moraju izboriti za povoljnu mliječnu kvotu i odrediti sustav novčanih poticaja i cijenu mlijeka.

Rasprava Sudionici rasprave zadovoljni su radom Hrvatske mljekarske udruge, posebno su naglasili da se i dalje, kroz aktivnosti, treba prilagođavati aktualnim potrebama proizvodnje i prerade mlijeka.

Posebno treba pratiti i davati informacije o pregovorima s Europskom unijom, a data je

podrška za izradu prijedloga Pravilnika o mlijeku i mliječnim proizvodima. U razvoju proizvodnje mlijeka i izgradnje novih farmi javlja se problem poljoprivrednog zemljišta. Ukoliko naši proizvođači ne budu mogli osigurati zemljište za proizvodnju stočne hrane, teško će se uklopiti u slobodnu konkurenciju s europskim farmerima. U sektoru proizvodnje mlijeka od posebnog je značaja kvaliteta mlijeka čemu mogu doprinijeti stručnjaci uz stalan proces edukacije proizvođača. U pregovorima s Europskom unijom teško je objasniti da se u Hrvatskoj, koja je deficitarna u proizvodnji mlijeka, na tržištu javljaju viškovi koji se ne mogu otkupiti.

Na kraju, može se zaključiti da je cjelokupan rad Skupštine bio sadržajan, dobro i efikasno organiziran i po tematskom sadržaju veoma koristan. ■

@[?@ ĐZ!~QDCDD~ 00 dobitnik "Zlatnog roga\ nagrade za najboljeg proizvođača mlijeka u razdoblju lipanj 2005. - svibanj 2006. godine, kojeg dodjeljuje Hivatska mljekarska udruga

I .

Mr. se. GoranKiš

Nagrada «Zlatni rog}}i prigodni zlatnik Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gospodina Stjepana KRUHINA (ovogodišnjeg dobitnika «Zlatnog roga», nagrade za najboljeg proizvođača mlijeka za 2005J2006. godinu, kojega dodjeljuje Hrvatska mljekarska udruga) nalazi se u

16

I .

mjestu Prikraj kod Dugog Sela u

mliječnih krava, odnosno 21 krava u

Zagrebačkoj županiji.

laktaciji, dok su ostala grla junice i podmladak.

Obitelj obrađuje sveukupno 1,5 ha vlastite i 45 ha zemlje u zakupu koja je u djelomično u privatnom, a djelomično u državnom vlasništvu.

Problem ograničenosti i nemagućnosti kupnje te obrade više vlastite zemlje obitelj Kruhin je ponukalo na odluku da taj problem prevladaju slijedeći trendove u proizvodnji mlijeka, odnosno postizanjem što veće proizvodnje mlijeka po kravi.

Mliječno stado sastoji se od krava simentalske i holstein pasmine prosječne mliječnosti od 7 509 L po grlu, uz godišnju proizvodnju od 162 075 L mlijeka E klase čime je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gospodina Kru hi na i

Na gospodarstvu, uz gospodina Stjepana žive i rade njegova supruga Marica, tri sina: Josip, Mario i Tomica, te kći Željkica koja se školuje za mljekarskog tehničara, a ujedno je i aanica Kluba mladih uzgajivača Vrbovec. Da ne bi ovdje završili priču o obitelji, Marica i Stjepan imaju i udanu kći koja živi sa svojom obitelji i čija je pomoć dobrodošla u vrijeme najvećih radova na gospodarstvu Obitelj Kruhin proizvodnjom mlijeka bavi se od 1998. godine kada su odlučili uvesti simentalska grla iz Austrije i Njemačke. 2004. godine uvezli su još sedam grla, ali ovaj puta h~lst~in pasmine. ~~ ob1telJskom gosp?_da~stvu uzgaJaJu oko 50 grla od koJ1hJe 28

M(jekarski list 08/2006.

VIJESTI

IZ HMU

zaslužilo nagradu HMU "Zlatni rog" za razdoblje od lipnja 2005. do svibnja 2006. godine. Ovakva proizvodnja mlijeka imperativ je na gospodarstvu Kruhin i još jedna potvrda da se i simentalskom pasminom, koja prevladava na gospodarstvu, mogu postići dobri proizvodni rezultati u proizvodnji mlijeka, a ne kako se općenito misli da je simentalska pasmina predisponirana samo za malu proizvodnju.

Sav ženski podmladak Kruhini ostavljaju za vlastiti remont stada, a postigli su da grla iz njihova vlastitog uzgoja postižu željene proizvodne rezultate.

U prilog ovome govori i činjenica da je grlo Rajka na stočarskoj izložbi u Gudovcu 2005. godine osvojila zlatnu medalju u kolekciji bikovskih Ovogodišnjidobitnik nagradeHMU "Zlatni rog"gospodinStjepan Kruhin majki. s obitelji~uz koju su predsjednicaHMU gospodaVera Volarić i gospodin Postizanje proizvodnje kvaliPeroBožić, direktorCentraza reprodukcijuu stočarstvu RH, ovogodišnjeg tetnog mlijeka ekstra klase, uz sponzoranagrade zadovoljavajuću genetiku, moguće je jedino pravilnim držanjem krava, Hranidbu krava organizirali su bavljenja mljekarskom proizvoduravnoteženom hranidbom, te temeljem vlastitih iskustava, pa tako njom, iz literature, te savjetima pravilnim postupkom mužnje. kravama na vezu prema visini otkupljivača mlijeka i pojedinih proizvodnje (indivi- državnih službi. Osim rada na dualno) daju i odre- vlastitom gospodarstvu, gospodin đenu količinu koncenKruhin član je Udruge uzgajatelja tratnog dijela obroka. simentalca «Otok» Ivanić i Udruge Krmiva za svoje hrvatskih uzgajivača holstein govekrave obitelj Kruhin da izVrbovca. uglavnom proizvodi Obitelji Kruhin planira izgraditi sama. Od ukupne novustajukakobigovedamoglabiti površine obradivog smještena na najbolji mogući način zemljišta, na oko 65 % čime bi se i proizvodnost, u boljim siju žitarice i to na 50 % uvjetima držanja, povećala na kukuruz, a ostatak željenih 8 000 L mlijeka. Želja im je čine pšenica, ječam, kupiti još vlastite zemlje ili zob, suncokret, triti- dugoročno iznajmiti državnu zemkale. Ostatak zemljišta Iju, jer bez zemlje bilo kakve čine livade s kojih investicije u ovu proizvodnju nisu sjenažu spremaju u moguće. bale, a sijeno s oko 1O Snagu i motivaciju za daljnji " ha livada. rad gospodin Stjepan vidi u svojoj Saznanja o proiz- obitelji, posebno u svojoj djeci koja ' vodnji mlijeka gospo- rade s njim i zalog su za budućnost, din Kruhin i obitelj a to i jeste jedini način da luvatsko stekli su iskustvom na selo oživi i postane ravnopravan vlastitom gospodarputnik u «vlaku» prema Europskoj stvu tijekom godina uniji. ■

GospodinPeroBožić dodjeljujenagradudobitniku

Mfjekarski list 0b/2006.

17

f!jj Uff19l,dikTJja~

,~t~,

pn1--0dnje :J,w;nih,_jwnko, mfjAwnr-ama i ~ocilrn,a difjel/TI, ~.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN, SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, NJEMAČKE i NIZOZEMSKE.

8P~~.kwpik~ ~ od ~! ~~~!

Jf ~ /1;

*

budni;,wd/

t rKralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

......................................................................... ................ ~ ... ... ·

Tekstslogana: _________

_

Ime i prezime---------Adresa----------Mjesto_____

Telefon___

_

REPRODUKCIJA

IEPIIIIIIIJJIII PIIIILEl11111 [

Doc.dr. se. GoranBačić

I aparat koji

Ključno je kod dobrog reprodukcijskog programa ažurno, lako provedivo i logično prikupljanje podataka o reprodukciji, kojima kasnije možemo jednostavno i brzo pristupiti te ih obraditi. Postoji nekoliko tipova prikupljanja reproduktivnih podataka individualnih krava - od pojedinačnih rukom pisanih kartona do kompjuterske evidencije kroz za to napravljen kompjuterski program (software).

U sljedećim brojevima Mljekarskog lista obradit ćemo razne strategije i monitoring reprodukcije na nivou cijelog stada.

Pregledikravana farmama Sada ćemo iznijeti pregled krava na samoj farmi i neke laboratorijske metode za procjenu reprodukcijskih sistema Rektalni pregled bio je i ostao najuobičajeniji način pregleda krava i ocjene njihova reprodukcijskog stanja. Kao nadopuna rektalnom pregledu može služiti ultrazvučni

klasičnom

rektalnom pregledu daje veću vjerodostojnost, a otvara i neke nove dijagnostičke mogućnosti koje nisu ostvarive klasičnim rektalnim pregledom. Još jedan od relativno jeftinih i jednostavnih testova koji se mogu izvoditi na farmi je određivanje progesterona u mlijeku, a rezultati su također dragocjeni veterinaru u procjeni reprodukcijske sposobnosti životinja.

Uobičajena procjenastada Stanje reprodukcije na nekoj farmi obično se kontrolira jednom mjesečno ili dvotjedno na manjim farmama, dok je na većima (300 ili više goveda) kontrolu potrebno obaviti jednom tjedno. Da bi postigli reprodukcijski optimum u stadu, moramo postići optimum svake pojedine krave. To znači da se svaka krava teli u okviru 12 - 14 mjeseci počevši od 24 mjeseca (2 godine) starosti. Da bi to postigli, krave trebaju zabređati u okviru 85 do 120 dana nakon teljenja. Za to su nam bitna 3 faktora: 1) rutinsko, sistematsko praćenje i

Kompjuterskaevidencijaprikupljenihpodataka Mije/carski list 08/2006.

procjena reprodukcijskog statusa stada i poseban osvrt na aktivnosti koje utječu na reprodukciju.

2) koncentriranost aktivnosti koje utječu na reprodukciju u vrijeme teljenja do 3 mjeseca nakon teljenja.

3) redoviti pregled reproduktivnog trakta krava nakon teljenja Krave koje se osjemenjuju ubrzo nakon teljenja obično daju više mlijeka i teladi po danu ukoliko borave u tom istom stadu. Takve krave zahtijevaju veći broj osjemenjivanja dok ne ostanu gravidne.

Pripusti mogu normalno početi oko 45 dana nakon teljenja, iako novija istraživanja pokazuju da se ovako skraćeno vrijeme od teljenja do prvog pripusta negativno odražava na proizvodnju mlijeka u sljedećoj laktaciji. Stoga bi period potreban kravi da se oporavi od teljenja i uvede u novu laktaciju trebao iznositi 50 - 60 dana. Svaka farma s većim brojem plotkinja, dakle i nekoliko grupa plotkinja ima neki svoj optimum za razdoblje od teljenja do ponovne koncepcije.

Veterinar zadužen za pojedino stado otkrit će optimum i primijeniti ga na svaku individualnu farmu ili grupu životinja na istoj farmi.

Rektalnipregled Iskustvo u provođenju brzog i akuratnog rektalnog pregleda je od neprocjenjive vrijednosti veterinaru koji pokušava uspostaviti novi ili nastaviti stari reprodukcijski program na nekoj farmi. Naglasak je na nekoliko činitelja: 1) ranoj dijagnostici graviditeta (35 40dana) 2) pregledu krava koje nisu pokazale estrus 40 - 45 dana nakon teljenja 3) pregledu krava koje su imale 19

REPRODUKCIJA teška teljenja 4) pregledu krava koje su imale probleme u puerperiju (zaostale posteljice, endometritisi, metaboličke poremetnje, dislokacije sirišta i sl.)

5) pregled krava koje nisu ostale gravidne nakon višekratnog osjemenjivanja Da bi utvrdili normalnu involuciju maternicu (povratak u normalno stanje kao kad životinja nije gravidna), te da li je uspostavljen novi spolni ciklus nakon teljenja, rektalni pregled provodi se jednom ili po potrebi više puta prije samog osjemenjivanja.

Ultrazvučni rektalni pregled Obavlja se kao i klasični rektalni pregled samo veterinar u ruci drži ultrazvučnu sondu, a na ekranu uređaja prati svoje kretnje, strukturu maternice, jajnika, ploda itd.

Ultrazvuk je korisna pomoć kod rektalnog pregleda.jer osoba koja je izučena za rad ultrazvukom može dijagnosticirati graviditet već između 19 i 24 dana nakon oplodnje. Strukture na jajnicima, koje je uobičajenim rektalnim pregledima inače teško ili nikako nije moguće otkriti, postaju vidljive te se može postaviti točna dijagnoza (npr. razlike između folikula i cista).

Ultrazvukom se također može ustanoviti spol ploda, ako je osoba izučena za rad ultrazvukom. Vrlo lako se otkrije broj plodova, što nam je osobito važno kod dijagnostike blizanaca. Također se na slikama vidi da li se plod normalno razvija, otkucaji srca, pojedini dijelovi ploda i slično. Razna patološka stanja na maternici (piometra, endometritisi) vjerodostojno se dijagnosticiraju uz pomoć ultrazvuka. Ultrazvučne slike mogu poslužiti i kao dokazni materijal u slučajevima sudskog spora (dokazivanje graviditeta i slično).

20

Određivanje koncen-

tracije progesterona u mlijeku kao dijagnostički test Jedan od najčešće rutinski korištenih testova na velikim farmama je određivanje koncentracije progesterona u mlijeku pomoću Određivanje koncentracije progesterona ELISA testa. Ako je ELISA testom koncentracija progesterona u mlijeku povišena 20 - 22 informacije o specifičnim stanjima, dana nakon osjemenjivanja, vrlo je npr. freemartinizam i sl. velika vjerojatnost da je krava graVaginalni pregled uz pomoć vidna. Međutim poželjno je kasnije spekuluma - koristi se da bi brzo potvrditi graviditet rektalnom pre- ustanovili različita bolesna stanja u tragom jer točnost testa nije 100%. rodnici i na grljku maternice, kao i Određivanje koncentracije progeza otkrivanje različitih nenormalsterona korisno je i pri određivanju nih iscjedaka u radnici, osobito optimalnog vremena pripusta, jer nakon teljenja. se često događa da se životinje Biopsije radnice i maternice pripuštaju u krivo vrijeme. indicirane su kod izuzetno teških Ostali postupci stanja materničih infekcija nepoCitogenetski testovi - provode znatog porijekla, a koristimo ih da se u specijaliziranim laboratorijima bi odredili uzročnika i pravilnu i služe veterinaru kao dodatne terapiju. ■

---

~===========~ REPRODUKCIJA

111111111111111

U Mljekarskom listu broj 6, 2006. godine objavljen je članak pod nazivom ((Gravidnost krava» u kojem se nalazi tablica «Datumi očekivanog teljenja za simentalsku pasminu».

Obzirom da u hrvatskoj raste broj uzgajivača koji drže holštajn goveda, odlučili smo se i za tu pasminu napraviti praktični vodič za određivanje potencijalnog datuma teljenja.

U tablici se nalaze datumi očekivanog teljenja za krave holštajn pasmine kada znamo datum osjemenjivanja. U zaglavlju tablice nalazi se mjesec u kojem je krava osjemenjena, zatim se u stupcu osje. (osjemenjivanje) pronađe datum kada je izvršeno osjemenjivanje, taj stupac je povezan s drugim stupcem koji je nazvan telj. (teljenje), te se .___ __.jednostavno očita datum kada bi se krava trebala teliti.

Primjer: krava koja je osjemenjena 1. siječnja, trebala bi se teliti 6. listopada. Ova tablica bi trebala poslužiti za orijentaciona određivanje datuma teljenja, a sukladno s tim i pravovremenog zasušenja mliječnih krava. nastavak na str. 21

Mljekarski li.st 05/2006.

~

~

'""'. ?:-

~ c,;

~

~ ...,. c::,

Tablica:Datumi očekivanog teljenjaza holštajnpasminu Siječanj

osje.

telj.

1-sij

Veljača

Ožujak

6-lis

osje. telj.

1-vlj 6-stu

1-ožu 4-pro

osje.

telj.

Travanj osje.

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Studeni

osje.

telj.

osje.

telj.

osje.

telj.

osje.

telj.

osje.

1-tra 4-sij

1-svi

3-vlj

1-lip 6-ožu

1-srp

5-tra

1-kol 6-svi

1-ruj

6-lip

1-lis 6-srp

7-svi 2-ruj

7-lip

2-lis

7-srp 2-stu

8-lip

3-lis

8-srp

2-sij

7-lis

2-vlj

7-stu

2-ožu 5-pro 2-tra 5-sij

2-svi

4-vlj

2-lip

c::, c::,

3-sij

8-lis

3-vlj

8-stu

3-ožu 6-pro 3-tra 6-sij

3-svi

5-vlj

3-lip 8-ožu

'iJ'

4-sij

9-lis 4-vlj 9-stu 4-ožu 10-lis 5-vlj 10-stu 5-ožu 11-lis 6-vlj 11-stu 6-ožu 12-lis 7-vlj 12-stu 7-ožu

7-pro 4-tra 7-sij

4-svi

6-vlj

4-lip

8-pro 5-tra 8-sij

5-svi

7-vlj

5-lip 10-ožu 5-srp

9-pro 6-tra 9-sij

6-svi

7-sij

Listopad

telj.

,:r

6-sij

Rujan

osje.

~

5-sij

Kolovoz

telj.

10-pro 7-tra 10-sij 7-svi

7 -ožu 2-srp 3-srp

9-ožu 4-srp

6-tra 2-kol

3-kol 8-svi

3-ruj

8-tra 4-kol 9-svi

4-ruj

7-tra

telj.

osje.

telj.

1-stu 6-kol

Prosinac osje.

telj.

1-pro 5-ruj

7-kol 2-pro 6-ruj

3-stu 8-kol 3-pro 7-ruj 9-srp 4-stu 9-kol 4-pro 8-ruj

9-lip 4-lis 9-tra 5-kol 10-svi 5-ruj 10-lip 5-lis 10-srp 5-stu 8-vlj 6-lip 11-ožu 6-srp 10-tra 6-kol 11-svi 6-ruj 11-lip 6-lis 11-srp 6-stu 9-vlj 7-lip 12-ožu 7-srp 11-tra 7-kol 12-svi 7-ruj 12-lip 7-lis 12-srp 7-stu 10-vlj 8-lip 13-ožu 8-srp 12-tra 8-kol 13-svi 8-ruj 13-lip 8-lis 13-srp 8-stu 11-vlj 9-lip 14-ožu 9-srp 13-tra 9-kol 14-svi 9-ruj 14-lip 9-lis 14-srp 9-stu

10-kol 5-pro 9-ruj 11-kol 6-pro 10-ruj 12-kol 7-pro 11-ruj

13-lis 8-vlj 13-stu 8-ožu 11-pro 8-tra 11-sij 8-svi 13-kol 8-pro 12-ruj 9-sij 14-lis 9-vlj 14-stu 9-ožu 12-pro 9-tra 12-sij 9-svi 14-kol 9-pro 13-ruj 10-sij 15-lis 10-vlj 15-stu 10-ožu 13-pro 10-tra 13-sij 10-svi 12-vlj 10-lip 15-ožu 10-srp 14-tra 10-kol 15-svi 10-ruj 15-lip 10-lis 15-srp 10-stu 15-kol 1O-pro 14-ruj 11-sij 16-lis 11-vlj 16-stu 11-ožu 14-pro 11-tra 14-sij 11-svi 13-vlj 11-lip 16-ožu 11-srp 15-tra 11-kol 16-svi 11-ruj 16-lip 11-lis 16-srp 11-stu 16-kol 11-pro 15-ruj 12-sij 17-lis 12-vlj 17-stu 12-ožu 15-pro 12-tra 15-sij 12-svi 14-vlj 12-lip 17-ožu 12-srp 16-tra 12-kol 17-svi 12-ruj 17-lip 12-lis 17-srp 12-stu 17-kol 12-pro 16-ruj 13-sij 18-lis 13-vlj 18-stu 13-ožu 16-pro 13-tra 16-sij 13-svi 15-vlj 13-lip 18-ožu 13-srp 17-tra 13-kol 18-svi 13-ruj 18-lip 13-lis 18-srp 13-stu 18-kol 13-pro 17-ruj 14-sij 19-lis 14-vlj 19-stu 14-ožu 17-pro 14-tra 17-sij 14-svi 16-vlj 14-lip 19-ožu 14-srp 18-tra 14-kol 19-svi 14-ruj 19-lip 14-lis 19-srp 14-stu 19-kol 14-pro 18-ruj 15-sij 20-lis 15-vlj 20-stu 15-ožu 18-pro 15-tra 18-sij 15-svi 17-vlj 15-lip 20-ožu 15-srp 19-tra 15-kol 20-svi 15-ruj 20-lip 15-lis 20-srp 15-stu 20-kol 15-pro 19-ruj 16-sij 21-lis 16-vlj 21-stu 16-ožu 19-pro 16-tra 19-sij 16-svi 18-vlj 16-lip 21-ožu 16-srp 20-tra 16-kol 21-svi 16-ruj 21-lip 16-lis 21-srp 16-stu 21-kol 16-pro 20-ruj 17-sij 22-lis 17-vlj 22-stu 17-ožu 20-pro 17-tra 20-sij 17-svi 19-vlj 17-lip 22-ožu 17-srp 21-tra 17-kol 22-svi 17-ruj 22-lip 17-lis 22-srp 17-stu 22-kol 17-pro 21-ruj 18-sij 23-lis 18-vlj 23-stu 18-ožu 21-pro 18-tra 21-sij 18-svi 20-vlj 18-lip 23-ožu 18-srp 22-tra 18-kol 23-svi 18-ruj 23-lip 18-lis 23-srp 18-stu 23-kol 18-pro 22-ruj 19-sij 24-lis 19-vlj 24-stu 19-ožu 22-pro 19-tra 22-sij 19-svi 21-vlj 19-lip 24-ožu 19-srp 23-tra 19-kol 24-svi 19-ruj 24-lip 19-lis 24-srp 19-stu 24-kol 19-pro 23-ruj 20-sij 25-lis 20-vlj 25-stu 20-ožu 23-pro 20-tra 23-sij 20-svi 22-vlj 20-lip 25-ožu 20-srp 24-tra 20-kol 25-svi 20-ruj 25-lip 20-lis 25-srp 20-stu 25-kol 20-pro 24-ruj 21-sij 26-lis 21-vlj 26-stu 21-ožu 24-pro 21-tra 24-sij 21-svi 23-vlj 21-lip 26-ožu 21-srp 25-tra 21-kol 26-svi 21-ruj 26-lip 21-lis 26-srp 21-stu 26-kol 21-pro 25-ruj 22-sij 27-lis 22-vlj 27-stu 22-ožu 25-pro 22-tra 25-sij 22-svi 24-vlj 22-lip 27-ožu 22-srp 26-tra 22-kol 27-svi 22-ruj 27-lip 22-lis 27-srp 22-stu 27-kol 22-pro 26-ruj 23-sij 28-lis 23-vlj 28-stu 23-ožu 26-pro 23-tra 26-sij 23-svi 25-vlj 23-lip 28-ožu 23-srp 27-tra 23-kol 28-svi 23-ruj 28-lip 23-lis 28-srp 23-stu 28-kol 23-pro 27-ruj 24-sij 29-lis 24-vlj 29-stu 24-ožu 27-pro 24-tra 27-sij 24-svi 26-vlj 24-lip 29-ožu 24-srp 28-tra 24-kol 29-svi 24-ruj 29-lip 24-lis 29-srp 24-stu 29-kol 24-pro 28-ruj 25-sij 30-lis 25-vlj 30-stu 25-ožu 28-pro 25-tra 28-sij 25-svi 27-vlj 25-lip 30-ožu 25-srp 29-tra 25-kol 30-svi 25-ruj 30-lip 25-lis 30-srp 25-stu 30-kol 25-pro 29-ruj 26-sij 31-lis 26-vlj 1-pro 26-ožu 29-pro 26-tra 29-sij 26-svi 28-vlj 26-lip 31-ožu 26-srp 30-tra 26-kol 31-svi 26-ruj 1-srp 26-lis 31-srp 26-stu 31-kol 26-pro 30-ruj 27-sij 1-stu 27-vlj 2-pro 27-ožu 30-pro 27-tra 30-sij 27-svi 1-ožu 27-lip 1-tra 27-srp 1-svi 27-kol 1-lip 27-ruj 2-srp 27-lis 1-kol 27-stu 1-ruj 27-pro 1-lis 28-sij 2-stu 28-vlj 3-pro 28-ožu 31-pro 28-tra 31-sij 28-svi 2-ožu 28-lip 2-tra 28-srp 2-svi 28-kol 2-lip 28-ruj 3-srp 28-lis 2-kol 28-stu 2-ruj 28-pro 2-lis 29-sij 3-stu 29-ožu 1-sij 29-tra 1-vlj 29-svi 3-ožu 29-lip 3-tra 29-srp 3-svi 29-kol 3-lip 29-ruj 4-srp 29-lis 3-kol 29-stu 3-ruj 29-pro 3-lis 30-sij 4-stu 30-ožu 2-sij 30-tra 2-vlj 30-svi 4-ožu 30-lip 4-tra 30-srp 4-svi 30-kol 4-lip 30-ruj 5-srp 30-lis 4-kol 30-stu 4-ruj 30-pro 4-lis 31-sij 5-stu 31-ožu 3-sij 31-svi 5-ožu 31-srp 5-svi 31-kol 5-lip 31-lis 5-kol 31-pro 5-lis 8-sij

....

I\.:;

·osje.- osjemenjivanje *telj.- teljenje

:::o tri

'"O

:::o

o o

C: ~

-► n

c...

IZLOŽBE

~ O~@:

nastavaksa str. 1

Životinju je poželjno prati van izložbu vlasnik preuzima rizik da staje za sunčanih dana tako da se životinja može biti nemirna što ne nakon pranja što prije osuši i tek znači da je mora tući kako bi se onda je možemo vratiti u staju. umirila.

Na stočarskim izložbama, na Izložba kakva god bila, primjer u Francuskoj, postoje neovisno o lokaciji, veliki je stres za određena mjesta na kojima izlagači životinju. Godinama ta životinja mogu oprati i istimariti svoje boravi u miru staje ili pašnjaka, životinje, odnosno pripremiti ih za naviknuta jedino na muzača i onog izlaganje. tko ju hrani. Izložba, osim promjene Pored dlačnog pokrova, nije okoline, donosi cjelodnevnu buku i potrebno napominjati da sva goveda glasove nepoznatih ljudi i za na izložbi moraju imati uređene očekivati je da životinja može biti papke. nervozna prilikom izvođenja. Šišanje krava Poseban problem su krave i Na izložbama goveda širom junice koje nikada nisu bile van staje Europe uobičajeno je da se krave ili ili su cijeli život na vezu. Kako netko junice ošišaju prije izlaganja. To može očekivati da će takva životinja rade posebno školovani frizeri za krave koji, pored šišanja, češljaju krave posebnim češljevima i prskaju dlaku sprejevima da bi ona bila što urednija i sjajnija. Šišanjem se postiže ljepši izgled dlačnog pokrova, a time i građa životinje dolazi do izražaja.

Kravama se prije izložbe dlaka na cijelom tijelu skraćuje električnim škarama koje su prilagođene debljini, dužini i gustoći dlaka.

Dlake se temeljito uklanjaju i s vimena čime njegova građa i oblik dolaze do punog izražaja.

Pored vimena i trupa životinje, također se i rep uređuje šišanjem do kičice. Kičica se opere, skrati i počešlja.

Kraveje potrebno šetati Prilikom ocjenjivanja kravu je potrebno izvesti pred komisiju ili u dvoranu za ocjenjivanje. Pritom je krava često nemirna pa vlasniku pričinjava probleme.

Kako bi ih umirili, vlasnici nerijetko tuku kravu (pred gledateljstvom) po gubici ili po butovima koristeći gumene ili drvene palice. To je za svaku osudu i takve uzgajivače treba isključiti sa izložbe!

Dovođenjem krave ili junice na

22

biti mirna i poslušna kada treba hodati u novoj okolini punoj ljudi, buke i drugih životinja?

Svaki vlasnik osim «uljepšavanja» kravu mora 7 - 14 dana prije izložbe navikavati na hod na povodcu. Dovoljno ju je jednom dnevno prošetati nekoliko krugova po dvorištu držeću je za povodac (štrik) ili za ular. Možemo reći da je mora izdresirati za izložbu kako bi tamo došla pripremljena. Bez obzira na ćud, neke životinje će biti nemirne i ponavljamo ne smiju se nikako tući nego uz malo znanja i strpljenja umiriti.

Na kraju ćemo podsjetiti da izgled krave govori, neovisno o proizvodnosti, o njezinom vlasniku i brizi za blago. ■

Uređivanje krava za izložbu

M{jekarski Hst 08/2006.

4 NOVE TITULE ŠAMPIONA I MEDALJE ZA +---l~LITt:,, ari KVALITETU VINDIJINIH PROIZVODA 1'inhija Poslovni sustav Vindija i ove je godine tradicionalno nastupio kao izlagač na 73. međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji se održava od 13. 05. do 20.05.2006. u Novom Sadu.

Prije početka sajamske manifestacije započelo je ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda na kojem sudjeluju i izabrani proizvodi iz proizvodnog asortimana Vindije.

I

/ _/ Nakon obavljenoga ocjenjivanja kvalitete proizvoda, ukupan broj osvojenih __/ medalja za proizvode iz asortimana PS Vindija dostigao je visoku brojku od 51 ·· medalje. U kategoriji mlijeka i sireva, Vindija d.d. osvojila je 26 medalja, od kojih je čak 6 velikih zlatnih medalja, te titulu ŠAMPIONA za tvrdi sir od ovčjeg mlijeka «OVIDUR».

Povrh toga, Vindijaje osvojila i SREBRNI PEHAR NOVOSADSKOG SAJMAza izuzetnu kvalitetu proizvoda.

U kategoriji mesnih proizvoda Koka d.d. osvojila je ukupno 15 medalja za kvalitetu proizvoda pod robnim markama Cekin i Vindon, od toga su 3 velike zlatne medalje. Smrznuti panirani pileći CORDON BLUE osvojio je pehar Novosadskog sajma, dok je Koka također osvojila PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA za prepoznatljivu vrhunsku kvalitetu prezentiranih proizvoda.

U kategoriji sokova i osvježavajućih bezalkoholnih pića Vindi crni ribiz osvojio je veliku zlatnu medalju.

Višnja, pink grejp, iso sport limun grejp i limun trešnja zlatnu, borovnica, iso sport naranča-mango, iso sport citrus bazga i gusti breskva, marelica, jabuka osvojili su srebrne medalje za kakvoću.

Nove medalje, a posebno titule šampiona dokazuju kako proizvodi poslovnog sustava Vindija s pravom nose znak «Kvaliteta Vindija».

VETERINARSTVO

~@:~~@:~□ MUZACKE KVRZICE

Lažne kravlje boginje su bolest virus paravakcinije koji se prenosi koja se očituje manjim ili većim ručnom ili strojnom mužnjom. Virus promjenama na koži sisa. Kod ljudi u organizam ulazi preko manjih bolest se naziva "muzačke kvržice" i ogrebotina ili sitnih ozljeda na koži javlja se na rukama muzača. Bolest sise. Muhe mogu prenositi virus te se može javiti oko usana teladi, tako širiti infekciju unutar stada. nosnica ili na nepcu. Zbog promjena Bolest se češće javlja zimi i u na koži sisa otežana je mužnja, a proljeće kada je stelja vlažnija, a time su i češće ozljede sisa kroz koje također može doći do sekundarnih virus ulazi u organizam. Preboljele infekcija na promijenjenim mjestima pa bolest može biti puno životinje nisu otporne iH imune na teža. Važno je napomenuti, da je ponovnu infekciju. prilikom mužnje potrebno biti Čovjek se inficira mužnjom oboljelih oprezan jer su oboljele životinje krava.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest nemirne i teže puštaju mlijeko.

Bolest u stado unose kupljene započinje oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa. Nakon dva životinje.

UZROČNIK I NAČIN ŠIRENJA dana razvijaju se kvržice koje BOLESTI. Uzročnik ove bolesti je postupno tamne, a može se javiti

Mljekarski list 08/2006.

Mr. se.Antun Kostelić crvenilo i krvarenje. Kasnije kvržice postupno nestaju, a na njihovu mjestu nastaju kraste.

Bolest prolazi za 3-6 tjedana, međutim ako dolazi do mehaničkih ozljeda na promijenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) bolest može trajati 6 mjeseci.

LIJEČENJE. S obzirom da bolest spontano prolazi, terapija mora biti usmjerena na sprječavanje infekcije i mehaničkih oštećenja na oboljelim mjestima kože sisa. Na oboljelim djelovima sisa potrebno je primijeniti antibiotik (dermosprej ili mast), antiseptičku mast, 70% alkohol ili jodnu tinkturu. Kraste je poželjno skinuti i spaliti.

PREVENTIVA BOLESTI. U slučaju pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od

23

VETERINARSTVO zdravih i musti ih posljednje. Nakon mužnje svake krave stroj za mužnju obvezno dezinficirati! Pod u staji potrebno je svakodnevno temeljito čistiti i dezinficirati. Muzači moraju imati gumene rukavice prilikom mužnje oboljelih životinja, a s ovim rukavicama ne smiju musti zdrave životinje. Nakon svake mužnje

rukavice je potrebno dezinficirati.

Prilikom kupnje novih životinja treba temeljito pregledati kožu na sisama kako bi se spriječio unos bolesti u stado.

BOLEST KOD LJUDI. Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku i prsta. Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu 1 - 2 cm veličine.

Kvržicepucaju, a na njihovom mjestu se stvara krasta. Najčešće se pojavi jedna do dvije kvržice, rjeđe pet.

Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili poprskati antibiotikom, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom kako bi se spriječila sekundarna infekcija. Nakon preboljenja najčešće ne ostaju nikakvi ožiljci. ■

••111 ,11.1••-JIZIII Bolest plavog jezika (bluetoungue) je zarazna bolest od koje oboljevaju ponajprije ovce, a mogu oboljeti i drugi domaći i divlji preživači. Prema podatcima Među­ narodnog ureda za epizootije koji prati pojave zaraznih i parazitarnih bolesti u svijetu, u proteklom razdoblju bolest plavog jezika je dijagnosticirana u: Argentini, Brazilu, Bugarskoj, Makedoniji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Tunisu, Turskoj, Srbiji, Crnoj Gori, a nažalost i u južnoj Hrvatskoj. Bolest predstvlja veliku opasnost za opstanak još uvijek vrlo ugrožene autohtone pasmine ovaca dubrovačke rude. Pretpostavlja se da ljudi ne oboljevaju od te bolesti.

UZROČNIK BOLESTI.Uzročnik bolesti je virus iz grupe orbivirusa od kojih je identificirano više od dvadeset serotipova. Može preživjeti duže vrijeme u vanjskoj sredini.

Temperatura od 50°( uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini. ŠIRENJEBOLESTI.Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, međutim kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji preživači. Zarazu među životinjama prenose komarci, a također i drugi insekti koji se hrane krvlju npr.

24

obadi. Bolest se može prenijeti s inficirane na zdravu životinju krvlju ali i prilikom pripusta (spermom).

Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vlažnim godišnjim dobima u nizinskim krajevima i dolinama.

ZNAKOVIBOLESTI.Inkubacija, tj. vrijeme od ulaska virusa u životinju do pojave prvih znakova bolesti, u prosjeku traje 7 dana, odnosno od 5 - 20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41 °C do 42°( uz pojavu groznice koja prosječno traje 7 dana.

Treći dan od početka groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje i pjena iz usta zbog učestalog mljackanja životinje. Iz nosa se u početku cijedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili čak krv. Usne i jezik otiču uz pojavu krvarenja.

U težim slučajevima jezik je natečen i visi iz usta te može biti tamnoplavo obojen. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa.

Iscjedak iz nosa može se osušiti i pritom otežavati disanje životinje.

Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda "na koljenima".

Mr. se.Antun KosteUI

U lakšim slučajevima životinja ozdravi, dok u težim slučajevima često dolazi do uginuća. Ozdravljenje ovisi ponajprije o promjenama na ustima i ostalim organima.

Utvrđeno je da prosječno ugiba 2-30 % oboljelih životinja. Znakovi bolesti goveda slični su znakovima bolesti ovaca.

DIJAGNOZABOLESTI. Sumnja na bolest temelji se promjenama na gubici, a kasnije i po pojavi šepanja.

Bolest se precizno utvrđuje pretragom krvi i krvnog seruma.

Bolesti plavog jezika mogu biti slične: slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest sluznica goveda.

LIJEČENJE. Ciljana terapija ne postoji, već se moraju poboljšati uvjeti hranidbe i držanja životinje što pozitivno djeluje na ozdrav-ljenje.

PREVENTIVABOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima je prisutna bolest. Ovce i koze treba kupovati iz stada koja su pod veterinarskim nadzorom.

Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se mogućnost infekcije životinja. Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja. ■

Mljekarski list 08/2006.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavate j

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

I ,

ZDRAVLJE

STADA

@□~~[3~c{J[3 DIB~0~[;[3~@DdJ& @[;)[;J[3[D][3 ~ [D]QD~G:JcĐOD

Sredstvaza čišćenje Dezinfekcija Prije čišćenja opreme važno je Dezinfekcija svih površina, u 30 odabrati sredstvo kojim to činimo. minuta nakon mužnje, uklanja Mr. se. Kristina Veliku ulogu ima i kvaliteta vode gotovo sve mikroorganizme ukoliko Sva oprema, priključci, kante, kojom peremo opremu. U tvrdu je korišteno sredstvo dobre koncencisterne i sve što tijekom mužnje vodu treba dodati omekšivač, jer tracije i ukoliko je prethodilo dobro nazočnost veće količine bikarbopranje. Važno je znati da neki dezindođe u kontakt s mlijekom, nekom nata, sulfata i klorida u vodi može ficijensi gube na koncentraciji tijenečistoćom ili stajskim gnojem mora biti temeljito očišćeno i neutralizirati detergente i otežati kom duže pohrane (klorni preparati) ili pri povećanom pH (klorni i jodni dezinficirano prije sljedeće mužnje. ispiranje.

Prvo valja obaviti pretpranje preparati). Neki postanu nestabilni Svrha čišćenja je ukloniti ostatke mlakom vodom (35 °C do 45 °C), na temperaturama iznad 50 °C(jodni mlijeka, organske ili mineralne naslage koje preostanu i talože se na kojom se ispere zaostalo mlijeko. preparati), dok su neki nespojivi s površinama nakon što se mlijeko Potom se pere otopinom lužnatog ili tvrdom vodom (kvarterno amonijevi spojevi). ukloni. Dezinfekcijom se uništavaju klornog detergenta (temperatura preostali mikroorganizmi. Ukoliko otopine 50 °C do 75 °C), nakon kojih Neki dezinficijensi su: ovi postupci nisu dobro provedeni, slijedi kiselo sredstvo. Lužnata sred- - kvarterno amonijevi spojevi - u novije vrijeme popravlja im se mikroorganizmi se vrlo brzo počnu stva kao bazu sadrže lužine te fosfate umnožavati. U konačnici to dovodi i sredstva za namakanje. Ona otapaju djelotvornost.

Imaju čak i do porasta broja bakterija u mlijeku mliječne masti, bjelančevine, detergentsko djelovanje, ali se u i kvarenja mlijeka. Čak i ugljikohidrate i druge naslage. Klor u kontaktu sa sapunima ili njihovim najkvalitetnije mlijeko ohlađeno na tim preparatima uklanja naslage ostatcima inaktiviraju.

4 °C ne može stajati više od dva dana bjelančevina, a kisela sredstva - fenoli - su derivati drvenog ugljena a da ne započne kvarenje. Sve ove sprječavaju gomilanje mineralnih i često imaju jak miris po borovini. postupke treba ponavljati nakon naslaga (mliječnog kamenca) i Djelotvorni su u tvrdoj vodi kao i u svake mužnje bez iznimke, kako bi neutraliziraju eventualne ostatke nazočnosti organske tvari. lužnatog detergenta.

Muzilice, - hipokloriti - klorna sredstva, dobri čista, dezinficirana i pohranjena mljekovode kao i kante treba isprati oprema bila spremna za sljedeću dezinficijensi širokog spektra upotrebu. kiselim sredstvom neposredno djelovanja. Puno su djelatniji u nakon pranja alkalnim detergentom.

Kod ekstenzivnog nacma toploj vodi. Mogu biti štetni za držanja muznih krava, koji je u našoj Primjerprocedurečišćenja opremeza mužnju zemlji najčešći, ovi postupci se oprati svu opremu, kante i mljekovode toplom vodom obavljaju ručno. U modernim (40 °C) odmah nakon upotrebe. Temperatura vode ne bi uzgojima mužnjaje u izmuzištima, a pretpranje trebala prijeći 50 °C. Sve dijelove opreme koje možemo sustavi za čišćenje i dezinfekciju tzv. rastaviti treba posebno isprati.

CIP sustavi (clean - in - pleace) su alkalna otopina pripremljena prema uputstvu proizvođača automatizirani. za ručno pranje Vrste naslaga - namakati sve dijelove u otopini temperature oko 50 °C kroz pet minuta Organske naslage nastaju od pranje dobro ih očetkati mliječne masti, bjelančevina i osušiti mljekovode, kante i cisterne - isplahnjivati šećera. Važno ihje ukloniti čim prije sredstvom kroz 6-1 Ominuta. Otopina sredstva treba biti jer kako vrijeme prolazi one se sve veće temperature (na početku postupka oko 70 °C, na više suše i prijanjaju na površine. kraju oko 50 °C). Oprati i izvana te osušiti.

Nakon što se stvrdnu teško ih je isoiranie sve dobro isprati vodom prije pranja kiselom otopinom ukloniti. Ukoliko se ovim naslagama kisela otopina treba biti mlaka ili hladna; kiselo pranje nakon pranja osušiti pridruže i naslage mineralnog dezinfekcija podrijetla (kalcij, magnezij, željezo) neposredno neposredno prije mužnje sve dobro dezinficirati i posušiti nastaju naslage koje zovemo prije mužnje mliječni kamenac.

I

26

Matković

I

Jlljekarski list Ob/2006.

==================~==== odjeću,

gumene površine i neke metale. Ove skupine dezinficijensa novije generacije puno su bolji i manje štetni nego oni starije generacije.

Dobro djeluju u prisustvu sapuna ali ih se nikada ne smije miješati s kiselinama.

Organska tvar im umanjuje djelotvornost.

- jodofori - su dobri dezinficijensi, ali im nazočne organske tvari umanjuju djelotvornost. Manje su toksični od ostalih dezinficijensa, no mogu obojiti odjeću i neke površine. lnaktivira ih sunčeva svjetlost.

- oksidirajuća sredstva - sastavljena su od peroksi molekula, organske kiseline i sredstva koje smanjuje površinsku napetost. Širokog su spektra djelovanja. Najbolji su upravo za dezinfekciju opreme.

Ovakva uputstva i uputstva proizvođača uz precizno opisanu pripremu dezinficijensa, trebalo bi imati na zidu u prostoriji koja služi za ran·e i dezinfekci'u o reme i

cjevovodi za pranje

Ai

' slivnik

strogo ih se pridržavati.

CIP-automatizirani sustavi Predstavljaju veliku uštedu vremena za proizvođače mlijeka, ali da bi bili djelotvorni treba ih pravilno održavati (najmanje dva puta godišnje). Čovjek koji radi na tim sustavima dužan je osigurati dobru koncentraciju sredstava za pranje i dezinfekciju te odgovarajuću količinu i temperaturu vode.

To će ponajprije ovisiti o kvaliteti

VITREX Zbora

narodne

Tel. 033 721 168 fax: 033 722 707

d.o.o.

garde

3

VIROVITICA

MUZILICA VT-PULS

vode te izvedbi CIPsustava.

Na slici je prikazan pnmJer jednog takvog CIPsustava. Sredstvo _ za čišćenje protječe cijevima i kroz određeno vrijeme mora doći u kontakt sa svim površinama kojima prolazi mlijeko. Točke A1 i A2 označa­ vaju mjesta na kojima se u sistem cijevi može upuhati zrak koji će smanjiti volumen cijevi, usporiti protok i smanjiti potrebnu količinu vode. Zrak se kasnije isisavavakuumom. ■

vitrex@vt.htnet.hr www.vitrex.hr

ORIGINAL JE ORIGINAL PROIZVODNJA PRODAJAI SERVIS 30 GODINA TRADICIJE PROIZVODNJE APARATAZA MUŽNJU KRAVA

MUZILICA VT-111/PM 15

REZERVNIDIJELOVI

MUZILICAVT-5/R

MUZILICA 5/11

•l VRŠIMO ZAMIJENUSTARIHVITREX-ovihMUZNIH APARATAZA NOVE. M(jekarski li.sr 08/2006.

27

= ur

VRBOVEC, E. de Piennes bi tel: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-0~ .o.o.e-mail: jurval arurval.hr inern · : aL

d

T _,___

15

GENERALNI ZASTUPNIK

TRAKTORA MTZ

o'6 lARUS·

S)

R

,

v'LGR

.

R-6A

VOSPREMA ~.

pletnaopremljen

riAlJJIPlOJfV(O)l!JNJIJJlh JJEJN(0)3J!AlfYNJI ff!Ull BJEJff1fl½ [[JlI«

~OVOST!

Sada i u novootvorenoj po..~ovnici u Osijeku: V

)SIJEK, Sv. Leopolda Mandića 239 (Cepinska) l: 031/281-181, tel/fax: 031/281..:-182,e-mail: jurval.osijek@jurval.hr · 5J

EZE

kretači i 1kupljači sijena

"

I DIJE

o O,~ ~1 VOĆARSKO-VINOGRADARSKI TRAKTO 0

Balirke i omotači bala

DA'IQS

..

>AJ! WffJ!AJLNlIJH[ [[JUGJANJJA =Jur~. ~- Vrbovec

OVČARSTVO

8fll11JJJ,J lllllllt.,JIIJ I Dlil■A llllfllltJJI

KA9CINITELJI KOLICINE I KEMIJSKOG SASTAVA

MLJfIEl(A naj?~ža la~~acija ! najveć~ _ukupna hrane!vosobito volumin_ozne, dosta OVC'IEG ~ [J kohcma mhJeka u istarske 1stocno- ogramcen. Znanstveno Je dokazano 1

.

I

Pro{ dr. se. BoroMioč

I

U Hrvatskoj je proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka sve interesantnija te je sve više obiteljskih gospodarstava u kojima ovce muzu i mlijeko prerađuju na samom gospodarstvu ili ga prodaju mljekari.

Budući da je cijena ovčjeg mlijeka u nas povoljna, uzgajivačima je u interesu da ta proizvodnja po grlu bude što veća. U jednom od prethodnih brojeva Mljekarskog lista pisali smo o temeljnoj ulozi genotipa ili pasmine u količini i kemijskom sastavu ovčjeg mlijeka, te je naglašeno da svaka jedinka ima «vlastitu granicu proizvodnje» iznad koje ne može proizvoditi više. Međutim, proizvodnja i kemijski sastav mlijeka vrlo su kompleksni i pod utjecajem brojnih činitelja s kojima ovčari moraju biti upoznati, pa ćemo iznijeti utjecaj redoslijeda i stadija laktacije.

Dob ovce ili redoslijed laktacije Dob ovce, odnosno redoslijed laktacije, fiziološki je činitelj izravno povezan s količinom i kemijskim sastavom proizvedenoga mlijeka.

Ovčari znaju da mlađe ovce (prvojanjke), u prvoj laktaciji, proizvode manje mlijeka od starijih. Maksimalna proizvodnja mlijeka je u trećoj ili u četvrtoj laktaciji, a nakon toga proizvodnja mlijeka stagnira i polako opada. Navedeno ovčari trebaju imati u vidu, pa u stadu uvijek imati uravnotežen odnos između mlađih i starijih ovaca te na vrijeme izlučivati sva grla koja nisu u stanju dati očekivanu količinu mlijeka.

Iz tablice 1 vidljivo je, da je

frizijske ovce zabilježena u 4., a u da se preko 50% varijacija u propaške ovce u S. laktaciji. izvodnji mlijeka može pripisati Neke pasmine, pojedina stada i tjelesnoj masi, zapremini buraga, grla unutar pasmine ranije postižu razvijenosti kostura i masi mišićja. vrh proizvodnosti, a neke kasnije.

S povećanjem dobi probavni Međutim, uglavnom maksimalnu sustav ovce se razvija, pa su i mogumliječnost ovce dostižu između treće ćnosti iskorištenja voluminoznih i pete laktacije. Navedeno je pove- krmiva znatno veće. Utvrđenaje pozizano s tjelesnom razvijenošću ovaca tivna korelacija između opsega koje prije postanu tjelesno zrele i trbuha i obujma buraga, kao i između prije dostignu maksimalnu mliječ- opsega trbuha i sadržaja svježe i suhe nost. Najveća razlika u količini proiz- tvari u buragu. Također je dokazana vedenoga mlijeka je između ovaca u pozitivna sveza između razvijenosti prvoj i drugoj laktaciji, dokje između ovce, porodne mase janjadi i ukupne ovaca druge i treće laktacije ta razlika proizvodnje mlijeka u laktaciji. nešto manja. Mnogi tvrde daje nave- Unutar pasmine i ujednačenog deno u izravnoj svezi s razvijenosti redoslijeda i stadija laktacije, razviovce; obujam probavnih organa u jenije ovce daju više mlijeka. mlađih ovaca znatno je manji, pa je Različite su i oprečne znanstvestoga njihov kapacitet probave ne spoznaje o utjecaju redoslijeda

Slika 1: Istarska ovca

Tablica1: Utjecajredoslijedalaktact/ena proizvodnjuovčjeg mlijeka R. br. laktaciie

I. 2.

3.

4.

5. i više

Dužina laktacije (dana) Istarska EF* Paška 177 151 188 199 188 155 188 209 155 190 157 205 182 201 168

„lstočnofrizijska ovca

Dužina razdoblja sisanja (dana) Istarska EF Paška 54 52 29 55 59 31 55 66 29 56 64 30 56 65 33

Proizvodnja mlijeka u Jaktaciii (kel Istarska Paška EF 178 262 127 214 307 ll6 208 299 143 214 306 143 198 286 150

laktacije na kemijski sastav mlijeka.

Postoje navodi u literaturi da se s dobi, odnosno s povećanjem redoslijeda laktacije ne povećava samo količina proizvedenog mlijeka nego i sadržaj masti i bjelančevina te somatskih stanica, dok sadržaj laktoze opada. Uz to je utvrđena pozitivna korelacija između tjelesne mase ovce i sadržaja masti i bjelančevina u mlijeku.

M~ekarsk; list 08/2006.

OVČARSTVO Više znanstvenika tvrdi da je mlijeko starijih ovaca bogatije osnovnim kemijskim sastojcima: suhom tvari, bezmasnom suhom tvari, masti i bjelančevinama, negoli mlijeka dobivenog od mlađih ovaca.

Zahvaljujući tome, od iste količine mlijeka starijih ovaca može se proizvesti više sira. Najniži sadržaji suhe tvari, masti i bjelančevina utvrđeni su u mlijeku ovaca u prvoj laktaciji, a najviši u onom iz pete i kasnijih laktacija (tablica 2).

Stadij laktacije Stadij laktacije značajno utječe na dnevnu proizvodnju mlijeka i na njegov kemijski sastav. Laktacija počinje janjenjem i u početku se (u prvih nekoliko tjedana) proizvodnja i kemijski sastav mlijeka mijenjaju gotovo svakodnevno. Sadržaj mliječne masti i bjelančevina visok je u kolostrumu i u mlijeku početkom laktacije, znatno manji sredinom laktacije, a prema kraju laktacije ponovo se počinje povećavati. Nakon janjenja proizvodnja mlijeka raste do 3. - 5. tjedna laktacije kada dostiže maksimum. Smatra se da mliječne pasmine ovaca u prvih 30 dana izluče oko 25% ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji. Nakon toga dnevna proizvodnja mlijeka stagnira i počinje padati, a intenzitet smanjenja proizvodnje mlijeka ovisi o genotipu (pasmini), hranidbi, pojedinačnim osobinama ovce, zdravlju i dr. Laktacijski vrh, odnosno najveću dnevnu proizvodnju mlijeka ovce postižu između 3. i 7. tjedna laktacije ovisno o pasmini, godini i sezoni janjenja, hranidbi i pojedinoj ovci. Nakon toga količina proizvedenoga mlijeka po danu postupno se smanjuje i najmanja je

Slika 2: Vime istarskeovce

na kraju laktacije. Isto tako, mlijeko proljeća (od travnja do lipnja)jertada nije istog kemijskog sastava tijekom ovce konzumiraju veliku količinu cijele laktacije. paše koja sadrži puno bjelančevina.

Sadržaji suhe tvari, masti i Bjelančevine djeluju na povećanje bjelančevina u početku laktacije su količine neproteinskog dušika u visoki, zatim postupno padaju, da bi mlijeku koji otežava formiranje maksimalne razine dosegnuli na gruša. kraju laktacije. Sadržaj laktoze ima Dužina laktacije suprotan trend. Sadržaji mineralnih Laktacija (lučenje mlijeka) tvari u mlijeku su, također, pod započinje janjenjem, a završava izravnim utjecajem stadija laktacije. zasušenjem ovce. O dužini laktacije Količina klorida i magnezija tijekom ovisi ukupna proizvodnja mlijeka, laktacije se povećava, a sadržaj količina proizvedene suhe tvari, natrija se smanjuje. Stadij laktacije, mliječne masti i bjelančevina, odnouz to, utječe i na preradbene osobine sno ukupna količina proizvedenoga ovčjeg mlijeka. S odmicanjem sira i skute. Dokazana je postojanje (trajanjem) laktacije pogoršavaju se pozitivne korelacije između dužine osobine grušanja mlijeka, povećava laktacije i ukupne proizvodnje mlijese vrijeme kiseljenja i formiranja ka i mliječne masti. Trajanje laktacije skute, pa je skuta slabije čvrstoće. ovisi o genotipu (pasmini), ali je i pod Ovčari koji sami prerađuju mlijeko i izravnim utjecajem mnogih drugih proizvode sir vjerojatno su zamijetili činitelja od kojih je najvažnija da se mlijeko teže gruša tijekom hranidba i zdravlje vimena. Laktacija u ovaca može trajati od 150 do 300 Tablica2: Utjecajredosltfedalaktacifena kemtfski sastav ovčjeg dana. Prva laktacija obično je kraća od onih nakon nje. S obzirom da je Kemijski Redoslijed laktaciie laktacija u ovaca znatno kraća negoli sastoiak, % 1.

2.

3.

4.

5.

6. u krava, što umnogome doprinosi Suha tvar 17,79 18,19 18,13 18,36 18,34 18,82 sezonalnosti proizvodnje ovčjeg BST ll,04 ll,28 11,17 11,37 11,07 11,59 mlijeka, na razne se načine (selekcijMast 6,79 6,99 7,00 7,11 7,20 7,44 ski i tehnološki) nastoji produžiti Laktoza 5,10 4,95 4,94 4,97 4,87 4,86 trajanje laktacije, a samim time i Bjelančevine 5,48 5,74 5,63 5,78 5,79 5,96 ukupna proizvodnja mlijeka. RazdobUkupniN 5,75 6,01 5,88 6,08 6,15 6,25 lje mužnje najčešće se povećava NPN 0,28 0,28 0,29 0,29 0,30 0,30 brzim odvajanjem janjadi nakon Kazein 4,28 4,55 4,49 4,64 4,66 4,77 janjenja od ovaca, te primjenom Bielanč. sirutke 1 18 1 19 I 14 1 14 I 12 1.22 različitih križanja.

M(jckarski list US/2006.

31

GOSPODARSTVO

[§[mQD ~ [;)C;l@□g_v; ~ i&@& lliJ[10dJ[]~ @@ ~~~@~WO@v(!D[;)~D~~@~@@W8 ~OD I

Mr. se.juraj Orenda Status

države

ma svakako je Mjera 1. a to je pot- novine" broj 56/2006.} propisani su I pora za ulaganja u poljoprivredna uvjeti za podnošenje zahtjeva i

kandidata za gospodarstva.

Hrvatskoj Potpore u sektoru proizvodnje nove mogućnosti ali naravno i nove mlijeka namijenjene su ulaganju u obveze. Stjecanjem statusa zemlje izgradnju novih štala za držanje kandidata otvara se, između osta- muznih krava, adaptaciju postojećih log, mogućnost korištenja predpri- štala za držanje muznih krava te stupnih fondova kao pomoć u pro- opremanje tih štala kroz različite cesu prilagodbe, a obveza je uskla- grupe opreme. Dio opreme odnosi đenje s pravnom stečevinom EU na se na podne rešetke, opremu području zajedničke poljoprivredne stajališta, boksova i vezova za stoku, politike, te pri provedbi drugih po- zavjese za zatvaranje prolaza u trebnih intervencija i mjera za razvoj staju, uređaji za teljenje i prijevozna ruralnih područja. Predpristupna stajališta za goveda. Sufinancira se pomoć je dio predpristupne strateelektrična i ventilacijska oprema kao gije EU, a usmjerena je na specifične i oprema za vodovod i napajanje, potrebe svake države pristupnice uređaji za hranjenje životinja i to: za koja je u fazi pripremanja za doziranje krmnih koncetrata, članstvo u Europskoj uniji. mlinovi i mješaonici za hranjenje, Za poljoprivredna gospodarmikser prikolice za pripremu stva u 2006. godini, važna predpri- kabaste krme, izuzimači silaže, stupna sredstva su iz fonda SAPARD transporteri krme i puhalnici.

(Specijalan predpristupni program Kod proizvodnje mlijeka obuza poljoprivredu i ruralni razvitak) a hvaćenaje oprema i to: izmuzišta za to je fond pred pristupne pomoći EU strojnu mužnju (sa svim elemenza područje poljoprivrede te tima, materijalom i montažom}, ruralnog razvoja. mljekovodi, uređaji za hlađenje i Važna je činjenica da se čuvanje mlijeka uz izgradnju odgosufinanciranje iz fonda SAPARD varajućeg prostora za manipulaciju i izvodi tek nakon završetka investi- čuvanje mlijeka. cije i po izvršenom plaćanju Oprema za manipulaciju prihvatljivih troškova, odnosno gnojem odnosi se na transportere za nakon završene i od strane gnoj, za izgnojavanje, a obuhvaća investitora plaćene investicije, ali izgradnju tankova za sakupljanje i samo za dopuštene i opravdane tankova za čuvanje stajskog gnoja investicijske troškove. (krutog i tekućeg), zatim uređaji za Proizvođači mlijeka i SAPARD miješanje gnojnice, pumpe za Velike su mogućnosti korište- pražnjenje tankova, separatore za nja SAPARD sredstava pružene gnojnicu, strojeve za utovar krutog poljoprivrednim gospodarstvima stajskog gnoja, cisterne za tekuću proizvođačima mlijeka za investicija gnojnicu ili specijalne prikolice za u ovom poljoprivrednom proizvod- transport krutog gnojiva. nom sektoru.

Organizacijska i stručna podrška Od interesa hrvatskim proizvoU Pravilniku o provedbi đačima mlijeka iz SAPARDprograSAPARD programa (IINarodne :r.· članstvo u EU otvorio je

32

korištenje potpore iz ovog programa. U Vodiču za korisnike dodatne su upute i popisi dokumenata potrebnih za podnošenje prijava na natječaj, zahtjeva za isplatu, te dokumenata potrebnih za kontrolu na terenu.

Svi ovi dokumenti su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva www.mps.hr ali i preko djelatnika Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te na njihovoj web stranici www.hzpss.hr.

Pravo na sredstva korisnik ostvaruje temeljem podnesenog zahtjeva na javno objavljenom natječaju, ukoliko njegov zahtjev bude prihvatljiv i odobren od SAPARDAgencije. Predmet natječaja je dodjela (odobravanje} nepovratnih sredstava iz programa SAPARDza investicije u poljoprivredna gospodarstva. Podržavaju se projekti koji doprinose poboljšanju konkurentnosti gospodarstva, koji dovode do potpunog usklađenja poljoprivrednog gospodarstva s propisima EU vezanim uz unapređenje kakvoće proizvoda, smanjenje troškova proizvodnje, povećanje konkurentnosti, modernizaciju sustava proizvodnje, smanjenje onečišćenja okoliša, dostizanje higijenskih, veterinarskih i okolišnih standarda, sigurnosti hrane, te dobrobiti životinja.

Funkciju SAPARDAgencije u Republici Hrvatskoj ima Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Mljekarski li,st 08/2006.

BOMI - agro d.o.o.

(9L}~~~u ~ t~-~jwnica

~~J ~~-vdilwm~.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izrada balansiranog obroka Kreditne linije u suradnji sa:

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043/ 242- 428 098I 358- 520

GOSPODARSTVO Tko može biti korisnik SAPARD sredstava Osobe kojima se dodjeljuju nepovratna sredstva po ovoj osnovi su poljoprivredna gospodarstva koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost, upisana su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u sustavu su PDV-a.

Korisnici i njihovi projekti moraju zadovoljiti opće i posebne kriterije da bi bili prihvatljivi za odobrenje SAPARD sredstava, što znači da poslovnim planom mora biti dokazana ekonomska održivost projekta na kraju ulaganja. Prije ulaganja poljoprivredno gospodarstvo mora zadovoljiti minimalne nacionalne standarde koji se odnose na okoliš, veterinu, higijenu i dobrobit životinja. Za projekt treba biti obavljena prethodna procjena projekta od strane nacionalnih nadležnih tijela za okoliš i veterinarstvo iz koje je razvidno da će poljoprivredno gospodarstvo, na kraju ulaganja, ispunjavati okolišne, higijenske, veterinarske, sanitarne te standarde kvalitete hrane i dobrobiti životinja usklađene s važećim EU standardima.

Po završetku ulaganja poljoprivredno gospodarstvo mora, za tehnološku cjelinu koja je bila predmet projekta, zadovoljiti EU standarde koji su važili u trenutku podnošenja zahtjeva. Svakako treba naglasiti, da za projekte čija ulaganja imaju za cilj povećanje proizvodnje, uz poslovni plan treba imati priložen dokaz o osiguranju tržišta za plasman svojih proizvoda.

U sektoru proizvodnje mlijeka poseban kriterij je da poljoprivredno gospodarstvo po završetku ulaganja ima najmanje 20 muznih krava, te da raspolaže dostatnom površinom poljoprivrednog zemljišta koja mu osigurava da može

34

konačnog završetka projekta poupravljati gnojivom u skladu s EU standardima (orijentacijski 0,5 ha po trebna su im dodatna ulaganja u opremu ili tankove za stajski gnoj. uvjetnom grlu).

Osim ovih zahtjeva bitno je Prema EUsmjernicama treba imanaglasiti da korisnik (investitor) uz ti dostatan kapacitet za čuvanje zahtjev mora dokazana dokumentistajskog gnoja na polugodišnjoj rati moguće izvore za financiranje razini, tj. za proizvodnju od planiranog ulaganja poljoprivrednajmanje šest mjeseci, stoga ova nog gospodarstva (vlastita sredstva gospodarstva mogu pripremati i na računu ili odobren kredit), te ovakve projekte koji su inveizrađenu svu potrebnu građevinsku sticijski i izvedbeno manje zahdokumentaciju (propisane građe­ tjevni.

Važno je naglasiti, da je u vinske dozvole).

Kako planirati projekt takvom slučaju potrebno za 1. Važno je naglasiti, da pri postojeće stanje imati „uredne planiranju projekta poljopripapire", dakle, sve prethodno povredna gospodarstva moraju trebne dozvole za postojeće krenuti od analize postojećeg objekte, kao i za one koji se evenstanja svojeg gospodarstva, da se tualno planiraju financirati kroz to gospodarstvo uskladi s EU SAPARD.Slično je i s onim gospostandardima uvažavajući s jedne darstvima koja imaju namjeru stane vlastite mogućnosti za ulagati u izmuzišta i opremu za financiranje projekta, a s druge hlađenje i skladištenje mlijeka na strane realne potrebe vezane uz poljoprivrednom gospodarstvu, visinu planirane investicije. uz izgradnju odgovarajućeg 2. Mnogi misle da je najvažnije poprostora za manipulaciju i većati dosadašnji obim proizvodčuvanje mlijeka. Dakle, to mogu nje, međutim cilj SAPARDprogragospodarstva koja već sada imaju ma i namjena sredstava potpore najmanje 20 muznih krava, čiji su nisu isključivo namijenjeni toj ostali uvjeti na gospodarstvu svrsi i povećanju proizvodnje. U usklađeni s odredbama vezanim odnosu na minimalnu ciljanu uz dobrobit životinja i zaštitom veličinu (20 muznih krava) mlijeokoliša, a važno im je poboljšati čnog gospodarstva koje može higijenske uvjete u proizvodnji podnijeti zahtjev za SAPARD, mlijeka. razvidna je da velik broj 4. Budući da se kroz ovaj program „srednjih" gospodarstava u ovom omogućuje sufinanciranje i u sektoru u Hrvatskoj može biti rekonstrukciju postojećih štala, kandidat za EU sredstva pomoći. sigurno je da dio gospodarstava Ovo je minimalna veličina gospotreba razmisliti o financijskoj darstva koja može očekivati opravdanosti izgradnje nove štale potrebnu dugoročnu ekonomi ukoliko je moguće zadovoljiti sku opravdanost i razvoj u proiztražene standarde (Pravilnik o vodnji mlijeka (pod uvjetom daje uvjetima koje moraju udovoto jedina proizvodnja na gospoljavati farme i uvjetima za zaštitu darstvu). životinja na farmama „Narodne 3. Postoji dosta gospodarstava koja novine", broj 136/05) kroz su kroz dosadašnja ulaganja rekonstrukciju postojeće štale izgradila staje, međutim do uz njena adekvatno opremanje.

M{j'ekarskiHst 08/2006.

GOSPODARSTVO Troškovi radova usluga i dobara Za troškove svih radova - usluga ili dobara koji su viši od 75.000 kuna, investitor mora dobiti i uz zahtjev priložiti ponude najmanje triju dobavljača, te izvršiti odabir najpovoljnije ponude. Porijeklo roba, usluga, građevinskih radova, te opreme i materijala koji su sastavni dio investicije, moraju biti u cjelini iz dopuštenih zemalja (zemlje EU, Hrvatska, Turska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Albanija). O podrijetlu roba, usluga, građevinskih radova i materijala investitor mora imati valjani dokaz.

Tijek investicije i bespovratna sredstva Investitor ne smije početi s izvođenjem investicije, odnosno ne smije započeti s·radovima na investiciji prije potpisivanja Ugovora o dodjeli sredstava s Ravnateljstvom. Kao početak izvođenja investicije uzima se preuzimanje bilo koje obveze ulagača na račun mogućih dodijeljenih sredstava (sklapanje bilo kojega ugovora, naručivanje materijala, opreme, usluga ili radova).

Sredstva iz programa SAPARD su bespovratna ukoliko investitor osigura projekt prihvatljivim za sufinanciranje od strane EU, dakle s istom svrhom i namjenom tijekom 5 godina nakon donošenja Potvrde o završetku ulaganja. U tom razdoblju korisnik koji je dobio SAPARDsredstva mora nastaviti s obavljanjem poslovne djelatnosti, a predmet ulaganja ne smije prodati ili na bilo koji način otuđiti. Korisnik je dužan omogućiti kontrolu na terenu i čuvati propisanu dokumentaciju za odobrenu investiciju: od podnošenja zahtjeva, tijekom izvođenja projekta, pa do proteka razdoblja od pet godina nakon donošenja Potvrde o završetku ulaganja.

Za Mjeru 1, gdje su obuhvaćeni i proizvođači mlijeka, sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz SAPARDprograma iznosi 50%vrijednooti investicije bez PDV-a,a najviše 2,5 milijuna kuna po jednom korisniku.

Mogućnosti korištenja sredstava iz predpristupnih fondova su, dakle, velike! SAPARDje prvi takav fond te se odobrena sredstva počinju koristiti u 2007. godini.

Također će se aktivirati i sredstva iz IPARDna vrlo sličnim principima, pa tako za većinu naših poljoprivrednih gospodarstava postoje mogućnosti da sredstva iskoriste.

Osnovno je pravilo da sredstva treba tražiti na ispravan i propisan način. Brzina prilagodbe mljekarskog proizvod-nog sektora EU standardima i količina iskorištenih sredstava bespovratne pomoći ovise isključivo o broju kvalitetnih zahtjeva koje će podnijeti poljoprivredna gospodarstva. ■

Ml.fekarski list 08/2006.

C.itracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim ~ e nim junicama učinite to odmah ~ odabir u zemlji porijekla ~ jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s

Vašim matičnim bankama

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

VatroslavaJagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 138 3654 35

TRŽIŠTE

STOKE 1

p

domaća,

dok su u odnosu na 2004. godinu i kvalitetna, simentalska, utovljena junad, a cijena im ne više nego udvostručene. Tijekom prelazi 13 kn/kg žv. Veće mesne srpnja očekujemo stagnaciju ili blagi industrije najčešće posjeduju pad cijena junećeg mesa na vlastite tovne objekte, tako da vrlo europskom tržištu. rijetko kupuju na stočnim sajmoNajniže cijene krava za klanje od vima, što u posljednjih godinu i pol 1997. godine na ovamo rezultira viškom junadi na poljopriCijene krava za klanje u 26.

Krešimir Jakuš, dipl. ing. vrednim gospodarstvima. Najčešće tjednu ove godine nisu se značajnije cijene utovljene simentalske muške promijenile u odnosu na one dva Potražnja teladi veća od junadi su od 12 do 13 kn/kg, nešto tjedna ranije. Prosječna cijena krava ponude više bilježimo na području jadran- za klanje iznosila je 5,89 kn/kg i niža Prosječna cijena simentalske ske Hrvatske te Gorskog kotara i je u odnosu na lanjsku za 17, 74 teladi (80-160 kg) na stočnim Like, od 13 do 15 kn/kg, a potražnja posto. Kao što smo u protekla četiri sajmovima i u otkupu u tjednu od za živom, utovljenom junadi na tom mjeseca bilježili vrlo niske cijene 26.06. do 02.07. ove godine iznosila području je mala. Niti u narednih krava za klanje na hrvatskom tržištu, je 23,90 kn/kg ŽV. U odnosu na mjesec dana ne očekujemo značajni­ tako je i prosječna cijena najniža u cijene dva tjedna ranije, cijene su u je promjene cijena. Utovljene junadi posljednjih devet godina u promanavedenom tjednu bile više za 1,96 ima dovoljno tako da uz rastuću tranom tjednu. Ponuda krava za posto, a u odnosu na lanjske za potražnju koju očekujemo tijekom jedan posto.

Na tržištu je turističke sezone, znatnijih promje- klanje, posebice na području evidentirana vrlo dobra potražnja ali na u cijenama ne bi trebalo biti. Koprivničko-križevačke, Požeškonedovoljna ponuda. I dalje je Očekuju se najčešće cijene od 12,50 slavonske i Karlovačke županije bila potražnja za muškom, simen- do 13,50 kn/kg za kvalitetnu, simen- je vrlo velika, dok je potražnja talskom teladi vrlo velika, a cijene su talsku mušku junad. Ženska junad, izrazito mala. Cijene starijih krava bile od 22 do 26 kn/kg na području kao što je to uobičajeno za tržište za klanje kretale su se u rasponu od kontinentalne Hrvatske. Nešto niže RH,je za kunu do dvije po kilogramu 4 do 5 kn/kg, dok su mlađe, kvalitetnije krave prodavane po cijene bilježimo za žensku jeftinija. cijeni ne višoj od 8 kn/kg. simentalsku telad, od 20 do 22 kn/kg EU-Cijenejunećeg mesa Dobra ponuda i potražnja žv. Na području jadranske Hrvatske više nego lani janjaca cijene simentalske muške teladi su Padajući trend otkupnih cijena Ponuda i potražnja janjaca na od 23 do 30 kn/kg. I u idućem junećih trupova klase R3 u EU-25, razdoblju očekujemo vrlo dobru čiji je početak zabilježen početkom domaćem tržištu krajem lipnja vrlo potražnju uz moguć rast cijena. svibnja o. g., zaustavljen je u tjednu je dobra. Ovisno o težini i starosti, Bez promjena na tržištu do 02.07. o. g. U tjednu do cijena janjaca je od 18 do 24 kn/kg junadi 02.07.2006. godine prosječna cijena na području kontinentalne HrvatNa području Koprivničko­ junećih trupova R3 iznosila je ske, dok su na području jadranske križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i 314, 16 eura/100 kg. Prateći trend Hrvatske od 23 do 32 kn/kg. Po višim Sisačko-moslavačke županije u 26. cijena tijekom ove godine, kao i cijenama, od 28 do 32 kn/kg, tjednu o.g. bilježili smo vrlo dobru lanjski, možemo zaključiti da je uglavnom su prodavani otočki ponudu junadi. Na ostalim po- ovogodišnji trend cijena gotovo janjci. U narednih mjesec dana dručjima Hrvatske ponuda nije tako identičan prošlogodišnjem no očekujemo i dalje dobru potražnju i jako izražena, pa je odnos između cijene su u prosjeku više za 8 posto, ponudu janjaca. ■ ponude i potražnje najčeš­ HRVATSKA ciiene <kn/ke} će uravnote200S.eod.

2006.nod. ' I žen. Na stoč­ Da/Mfflj-.lrtrai KoWenllllu HRVATSKA nim sajmoviHRVATSKA promjena H,.,,.,,,t,, rn.or}< pn,sjek 2'.tjJOG6.god.,' promjtm. ma, ali više po ra•ncileu 16/lA.tj.

2',tj.lll05.god. štalama uglav% 26.tj_ Z6.lj.

PROGNOZA ,.,. mu .... I živa stoka (<.1JENE) l6.86.--U.f7. nom potražnju 1)' 1,96 1,01 23 66 23,00 30 00 20,00 2600 23,90 tele simental (80-160ki!) čine trgovci iz 0,00 2,33 22,00 20 00 23,00 22,00 tele bolstaJn(80-160kg\ ----~ Dalmacije te junica simental(za klanie) --0,60 ·9,70 I,-/ 12,78 ------ 10 00 13,00 li 54 mesari vlasnici bik simental(>450kg) -9,88 --0,55 1400 12,77 1417 13,00 15 00 12,00 ~ -2,48 -17,74 7,16 8,00 8,00 400 800 5,89 manjih mesars- krava simental(za klanje) ~ r.;::;, .J.44 6,87 21,10 22 55 20,00 32 00 18 00 25,00 kih obrta i mes- janje 7,08 19,96 d 22,70 jare 25,00 3000 21,00 24,00 27,23 nica. Traži se

......

9NltU

I

36

...

ll-1/jekarskili<Jt08/2006.

Dukatsvježe mlijeko- jedino mlijeko ponosninositeljprestižnogaznaka Hrvatskakvaliteta Oznaka Hrvatska kvaliteta priznanje je za iznimnu kvalitetu mlijeka koje se svaki dan prikuplja iskljucivo na hrvatskim gospodarstavima i dostavlja do najudaljenijih kutaka Hrvatske Prestižni znak Hrvatska kvaliteta od 25. svibnja 2006. službeni je znak Dukat svježeg mlijeka po čemu je jedino mlijeko u Hrvatskoj kojemu je Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila ovaj znak. Dukat svježe mlijeko tako je uvršteno u sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi.

Odluku o dodjeli znaka donio je Savjet projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda HGK na temelju prosudbe i prijedloga nezavisne Tehničke komisije za mlijeko i mliječne proizvode u kojoj su priznati autoriteti, stručnjaci Zavoda za mljekarstvoAgronomskog fakulteta i predstavnici Komore.

Kriteriji ocjenjivanja po kojima je donesena odluka: 1. Isključivo hrvatsko podrijetlo 2. Izuzetan angažman u razvoju primarne proizvodnje mlijeka 3. Kontinuirano praćenje kvalitete i zdravstvene ispravnosti po HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point) sustavu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH za sigurnost i zaštitu zdravlja potrošača 4. Visoka prehrambena vrijednost Dukat svježeg mlijeka potvrđena rezultatima ispitivanja Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba 5. Inovacije koje kontinuirano unapređuju trajnost, praktičnost uporabe i dizajn Dukat svježeg mlijeka 6. Certifikati ISO 9001 za sustav osiguranja kvalitete i ISO 14001 za sustav upravljanja okolišem kojeg potpisuje svjetski lider i "benchmark" u certificiranju međunarodnih standarda SGS Systems iz Švicarske 7. Kvaliteta mlijeka u skladu sa zahtjevnim EU standardima 8. Suradnja s provjereno pouzdanim dobavljačima koji i sami zadovoljavaju najviše standarde kvalitete 9. Svakodnevno praćenje reakcija potrošača te odgovorno djelovanje na njihove reklamacije i prijedloge Dukat svježe mlijeko dragocjena•je namirnica koja nas prati kroz čitav život, od najmanjih nogu. Suvremena tehnologija proizvodnje ima uporište u dugogodišnjoj tradiciji otkupa, pakiranja i distribucije, čiji početci datiraju iz daleke 1912. Danas se Lura i Dukat mogu pohvaliti najvećim otkupom domaćeg mlijeka u Hrvatskoj od čak 17 000 hrvatskih kooperanata iz 15 županija. Najvećim dijelom riječ je o partnerima s kojima je uspostavljena dugogodišnja uspješna razvojna suradnja.

Dukat svježe mlijeko svakodnevno se prikuplja na hrvatskim gospodarstvima i u roku 24 sata isporučuje do najudaljenijih kutaka Lijepe naše. Najveća distribucijska mreža u segmentu «hladnog lanca» u Hrvatskoj (sastavljena od šezdesetak cisterni, 9 skladišta i distribucijskih centara u Zagrebu, Bjelovaru, Đakovu, Slavonskom Brodu, Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku, te preko dvjesto kamiona) omogućuje svakodnevnu dostupnost Dukat svježeg mlijeka na 8 000 prodajnih mjesta širom zemlje.

Dukat svježe mlijeko odlikuje izvorna svježina i punoća okusa uz obilje prirodnog kalcija i vitamina. Kako ne sadrži nikakve dodatke i konzervanse, mora se čuvati u hladnjaku, a ostat će ukusno i svježe tijekom 1Odana.

U asortimanu su četiri proizvoda posebna po suvremenoj, moderno dizajniranoj i prepoznatljivoj ambalaži koja čuva izvorne sastojke (prozirna UV zaštićena PET boca ili karton s čepom). Prvi je i jedini proizvod u Hrvatskoj u korištenju novog prestižnog dizajna kartonske ambalaže. Elegantni Elocurve u obliku mliječnog vala ističe premium kvalitetu proizvoda i doprinosi boljoj komunikaciji s potrošačem.

Zahvaljujući strateškom usmjerenju na domaću proizvodnju mlijeka, glavni ciljevi Dukata obuhvaćaju daljnji razvoj primarne proizvodnje mlijeka, unapređivanje produktivnosti i kvalitete mlijeka, te okrupnjavanje proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Sve to ključno je za prosperitet i opstanak domaće proizvodnje mlijeka u novim uvjetima koji će nastati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

r\.

Dukat svježe mlijeko prvi je odabir potrošača koji za sebe i svoju obitelj žele samo najbolje. \_.~ Hrvatskakvaliteta

Aquastel-ov stručnjak za higijenu mužnje izjavljuje:

Da to potvrdimo napomenut ćemo samo neke njihove značaike:

I

A) NAJNIŽA CIJENA, ISPOD 20,00 KN/LITRA (a litra se razrjeđuje na Još 30 litara) B) SAMO 2 SREDSTVA, ZA SVE PRIMJENE (hm, da, možda malo prekomplicirano) C) 98,1% UČINAK DEZINFEKCIJE (priznajemo, jedna ili dvije bakterije prežive) D) 100% BIORAZGRADIVI (uzalud sve, ali nikako nismo uspjeli naći ostatke) E) BEZ ISPIRANJA {da, najteže Je prestati Ispirati, znamo, ali može se) F) BEZ OSTATAKA U MLIJEKU (vjerujte nema nade, nitko ih još nije našao) G) HRVATSKI PROIZVOD (tragična spoznaja za konkurenciju) H) IMA JOŠ PUNO TOGA - E-klasa zajamčena, mogućnost kupnje uređaja„ (ali, već smo se dosta "ocrnili" ....•razumijte nas)

NARUČITE SVOJ

300 600

MALI: VELIKI:

MALI

OXYL

I REDOL

NARUČITE SVOJ

AQUASTEr Develor:,rnent

of New Technolw

MLJEKARSKI

L ZA 1 29,00 L ZA 21 2,00

(RAZRIJEĐENI S VODOM

PLATITE

ILI VELIKI

DAJU

PAKET

POUZEĆEM, TROŠKOVE

300

ILI

NA 09

POŠTARINE

KN

(SL

KN

(10L

600

OXYL

1/61

+ SL REDOL)

OXYL

LITARA

PAKET

+ 10L

RADNIH

REDOL)

OTOPINA)

1 6602

PLAĆAMO MI UMJESTO

VAS.

[X]IG .DE Potražite OXYL-dezlnficijens i REDOL-deterdient za pranje u poljoprivrednim ljekarnama i veterinarskim stanicama ili naručite od nas!

HR-10110 ZAGREB· K0PRIVNIČKA 24 • TEL/FAX:01/3637336 E-MAIL: lnfo@aquastel.hr - lnternet: www.aquastel.hr

- GSM:0916116602

DANI SIRA

~filKJD ~o~ QD ~~~QD

.____I

B_untić,d_ipl.ing______J.

D_amir

Udruge u pregovarački tim RH za fondovima EU za podršku strukU prekrasnom podvelebitskom pregovore s EU; Definirati i turnim reformama poljoprivrednog mjestu Krasno, čije i samo ime sektora; Koordinirati aktivnosti ujednačiti kriterije za kvalitetnu dovoljno govori o ljepoti ovoga članova Udruge na dobivanju i kraja, sredinom mjeseca srpnja odr- proizvodnju i nabavu sirovine; ostvarivanju gospodarskih benePružiti članovima Udruge pomoć u žana je trodnevna (14.-16.07.) manifestacija pod nazivom: «Dani pripremi projekata i njihovoj prijavi ficija u skladu s programima lokalne sira u Krasnu».

U sklopu ove manifestacije održana je Godišnja skupština «Udruge prerađivača mlijeka», koja je osnovana 28. veljače 2006. godine, a danas u svojem članstvu ima 24 mljekare: Križevačka mljekara Lemeš; Mljekara Barbara - Lila; MIH sirana - Kolan; Horizont d.o.o. - Koprivnica; Tomaić Commerce d.o.o.

Sirana Runolist - Krasno; ŠimunMilk d.o.o. - Luka; Agro Promet d.o.o.

Sirana - Runović; Hamer d.o.o. Čakovec; Mljekara Latus d.o.o. Žminj; Vesna Loborika - Pula; Agropromet S&M d.o.o. - Križ; Sirena Mala Sirana d.o.o. • Kolan; I-Pak d.o.o. - Pakovo Selo; Družba d.o.o. Babina Greda; Biogal d.o.o. - Daruvar; Mljekara BIZ • Pleternica; EuroMilk d.o.o. - Bedenica; Batlan d.o.o. Slika 1: Predsjednicapovjerenstvaprof dr. se.jasmina Havranekdodjeljuje Otok Dalmatinski; Lović - proizvodpriznanjegospodinuTomaiću za Velebitskisir - šampionskatitula nja i prerada mlijeka - Ruščica; Mini mljekara Veronika d.o.o. - Desinić; Mljekara Vodopijevec - Donja Zelina; MCOMd.o.o. Sirana Sabalić • Pag; Sirko d.o.o. - Čakovec; Mala Mljekara d.o.o. -Valpovo.

Cilj Udruge je zastupanje i zaštita interesa prerađivača mlijeka - vlasnika malih mljekara, unapređenje prerade mlijeka te promidžba i razvoj marketinga mliječnih proizvoda.

Dijelatnosti Udruge: Inicirati i aktivno sudjelovati u pripremi i donošenju pravnih propisa koji utječu na poslovanje prerađivača mlijeka; Uspostaviti jedinstveni način nastupa na tržištu; Aktivno sudjelovati u raspravama o pristupanju EU s pregovaračkim timom RH za pregovore s EU; Raditi na uključivanju predstavnika

Slika 2: Dobitnicizlatnih, srebrnihi brončanih medalja

Mb'ekarski lMt 08/2006.

DANI SIRA samouprave; Razvijati tradicionalne proizvode i s njima povezane robne marke; Razvijati nove robne marke i potpomagati njihovo pozicioniranje na tržištu; Raditi na poboljšanju proizvodnje primarne sirovine (sirovog mlijeka); Promicati kvalitetu življenja na selu i razvoj sela; Poticati ostanak mladih obitelji na selu i bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Udruga je osnovana uz stručnu pomoć USAID-ai Tvrtke DAJ,koje uz logističku i stručnu pomoć pružaju i financijsku pomoć ovoj Udruzi.

Plan Udruge je i ubuduće svake godine organizirati ovakve manifestacije, koje bi se održavale diljem lijepe naše.

Drugog dana boravka u Krasnu organizirana je Izložba sireva, a tijekom izložbe je predsjednica Stručnog međunarodnog povjerenstva: prof. dr. se. Jasmina Havranek uručila priznanja za kvalitetu sireva, koje proizvode mljekare - članice Udruge. Povjerenstvo je ocijenilo 42 uzorka sira i dodijelilo: 11 zlatnih, 9 srebrnih i 13 brončanih medalja, a šampionska titula pripala je Velebitskom siru (tvrdi sir od ovčjeg mlijeka), kojeg proizvodi Sirana Runolist iz Krasna.

Ova šampionska titula i nije bila posebno iznenađenje za sudionike i sve one koji su imali priliku kušati izvrstan Velebitski sir. Rezultat je to višegodišnjeg mukotrpnog rada cijele obitelji Tomaić, koja osim Velebitskog sira proizvodi i dobro poznat Krasnarski sir, lički škripavac, te skutu od kravljeg i ovčjeg mlijeka.

Stručno povjerenstvo u sastavu: prof. dr. se. Jasmina Havranek predsjednica; članovi povjerenstva: prof. dr. se. Dubravka Samaržija, prof. dr. se. Neven Antunac, prof. dr. se. Bogdan Perko, doc. dr. se. Samir Kalit, doc. dr. se. Slavica Gole Teger.

Stručni koordinator pri ocjenjivanju sireva bila je Zrinka Kuliš, dipl. ing., a pomoćnik Ružica Gagić, dipl. ing.

Stručno povjerenstvo imalo je težak zadatak da od odličnih sireva odaberu najbolje.

-JO

Slika 3: Članovi stručnog povjerenstvaza ocjenjivanjesireva Dobitnici zlatne medalje, s Dobitnici brončane medalje: maksimalnim brojem bodova (20) Polutvrdi masni sir Runovački i su: Tvrdi ovčji sir - Velebitski Polutvrdi punomasni sir - Seljački sir (Runolist - Krasno); Biokovski sir sa (Agropromet - Runovići); Polutvrdi začinskim biljem i Dalmatinski sir kravlji sir Vacca (Biogal - Daruvar); (Agropromet - Runovići); Vesnin sir Svježi kravlji sir, Mladi sir (I-PAK(Vesna Loborika - Pula). Dobitnici Pakovo Selo); Masni polutvrdi sir zlatne medalje (19,75 bodova): Dragec i Masni polutvrdi dimljeni sir Polutvrdi masni sir Kriško - Dragec (ŠimunMilk - Luka); (Agropromet S&M- Križ); Otočan sir Škripavac i Kravlja skuta (Runolist (MIH Sirana - Kolan). Dobitnici Krasno); Polutvrdi kravlji sir u ulju s zlatne medalje (19,50 bodova): aromatičnim travama (Batlan - Otok Masni polutvrdi sir Dragec Dalmatinski - Sinj); Bućki meki sir i (EuroMilk - Beloslavec); Križevački Polutvrdi masni sir s paprikom slani sir (Križevačka mljekara Barun Trenk (BIZ - Pleternica); Križevci); Punomasni tvrdi sir Polutvrdi masni sir - Pini (Družba Krasnarski (Runolist - Krasno).

Dobitnici zlatne medalje (19,25 Babina Greda).

Nakon dodjele priznanja nastabodova): Tvrdi sir - Prominski (I-PAK vljeno je zajedničko druženje u - Pakovo Selo) i Paški sir (MIHSirana organizaciji domaćina ove manifeKolan). stacije gospodina Tomaića, koji Dobitnici srebrne medalje: nije žalio truda da svim sudionicima Masni pol utvrdi dimljeni sir - Dragec (EuroMilk - Beloslavec); Slani Roko s ponosom pokaže sve ljepote (ŠimunMilk - Luka); Svježi kravlji sir Krasna. Bila je to prigoda da pred(Agropromet S&M - Križ); Polutvrdi stavnici mljekara - članica Udruge kozji sir - Capra (Biogal - Daruvar); prerađivača mlijeka i mnogobrojni Svježi kravlji sir i Vinogradarski slani gosti bolje upoznaju ljepotu ovog sir (Veronika - Desinić); Polutvrdi ličkog kraja.Jednom rječju: bilo je to kozji Cetinski sir (Batlan - Otok za neke od sudionika pravo otkriće Dalmatinski - Sinj); Tvrdi masni ljepote pomalo nepravedno zapoVesna sir i Polutvrdi sir Vesnin stavljenog dijela Like - podno (Vesna Loborika - Pula).

Velebita. ■

Mljekarski list 08/2006.

NATJECANJE

IIJIJi"l-tJI~!

1 IIILll!ll~IMllllil

svim karakteristikama koje mora Prepuna dvorana VGU-aznačila imati jedna takva bala, otk~io)e P_~ed je veliko zanimanje poljoprivredostalim kolegama na Vjezbahstu nika i za predavanje neposredno Hrvatski zavod za poljopri- VGU-a. «Stvar je vrlo jednostavna; prije samog natjecanja, a o iskustvivrednu savjetodavnu službu, Visoko moje vježbanje i prip~ema~je :a ma u proizvodnji sjenaže govorio je gospodarsko učilište Križevci i Sred- natjecanje u spreman Ju sJenaze stručni savjetnik mr.Josip Mikec. nja gospodarska škola iz Križevaca započinje kada započne i sezona Prema «Pravilimaza natjecanje» bili su organizatori šestog «Natjeca- baliranja. Trudi?1 se ~a svaka moj~ ekipe su mogle doći na natjecanje sa nja u spremanju sjenaže u plastične bala, gdje g?d Je radto, _bud~kao I strojevima za spremanje sjenaže i bale» održanog 24. lipnja 2006. ova pobje~mčka'.> - rekao JeJ_ez. _ repromaterijalom po vlastitom Mjesto odvijanja ove manifestacije RazmJena iskustava I znanJ~ izboru, a svaka je ekipa prešala i bilo je vježbalište na Ratarni u poljoprivrednika, vlasnika preša I uvijala po jednu balu. Ocjenjivana je Križevcima. Pokrovitelji su bili Ko- uvijača za spremanj~ sjena!e _u ukupno 10 elemenata. privničko-križevačka županija i Grad plastične bale, kao I prenosenJe Nakon što su izvučeni startni Križevci, a već šestu godinu za novih. spoznaj~ polj_?privrednih brojevi, uslijedio je vrhunac maniferedom generalni sponzor je tvrtka stručn~aka u pr01zvodnJ1_takve~~ste stacije. Bio je to start, odnosno sam PSC Ferenčak iz Križevaca koja je volummozne krme pr01zvođac1m~ početak natjecanja. Istovremeno je osigurala repromaterijal za sve mlijeka, postala je glavna karakteri- krenulo više od trideset traktora s natjecatelje. stika natjecanl~ u sprem~nj~ prešama i uvijačima. Zadivljujuća Odgovor na ovo pitanje dao je sjenaže u bale. Pnhku da sve to vide I slika koja je plijenila pažnju svih ovogodišnji pobjednik «Natjecanja u osje!e ~ži~o -~ije ?~?pustilo prisutnih. Nakon odrađenog posla spremanju sjenaže u plastične bale» mnostvo IJud1koji su dosh iz gotov? sudačkog tima, došlo se do ovogaZvonko Jež, sada već virtuoz u svih dijelov~ Hrva~sk~. Zai~teres1- dišnjeg pobjednika. Pivo mjesto baliranju. Rekao je da mu je svako ranost natjecatelJs~1h .ek1~a, . s osvojili su Zvonko Jež i Zoran novo iskustvo dobrodošlo u njegovu «linijama za spremanje Sjenaze» iz Radiček iz šoprona u maloj općini radu sa strojevima prešom i uvija- godine u godinu je sve veća, a ove Kalnik, i to već treći puta od kada čem. Svoju tajnu umijeća koje je g?di~eje pr~sti~lo prija.~a.Nastu- postoji natjecanje. Drugo mjesto pokazao napravivši balu u izuzetno pilo Je 17 ek1_~a _iz6 zupanlja, dok su osvojila je ekipa koju su činili majka i kratkom roku, a da je odlična po 2 zbog tehmck1h kvarova odustale. sin, Mirjanai Josip Vrhovskiiz sela Cirkvensko Brdo u općini Sv.Ivan Žabno. Treće mjesto osvojila je ekipa iz Bjelovara koju su činili Dalibor Šivak i GoranŠpoljar na čijem čelu je bio vođa ekipe MijoKovačević i to sa strojevima tvrtke Voćarstvo ratarstvo trgovina d.o.o.

Danas u Hrvatskoj ima gotovo 300 linija za spremanje sjenaže, a to je dokaz da ona ima ogromnu ulogu u hranidbi mliječnih krava na OPGima. No još uvijek treba raditi na poboljšanju kvalitete sjenaže. Kvalitetna sjenaže je garancija povećanja količine mlijeka. Mnogobrojni uzgajivači koji su došli u Križevce izraznih dijelova Hrvatske bili su zadovoljni viđenim, a također i mogućno­ šću razmjene iskustva i informacija o tehnologiji proizvodnje sjenaže.

Slika 1: ekipe u radu - prešanjebala

DarioZagorec,dipl. ing.,HZPSS

1?

Ml/ekarski li,st 08/2006.

41

.NATJECANJE

Slika 2: spremanjesjenažeu PVC vreću tzv. silažnu kobasicu

llllllllll

Uzgajivače je dodatno privukla i prezentacija rada stroja za spremanje silaže ili sjenaže u PVC vreće (tzv. kobasice). To je ujedno bila i prva takva prezentacija u ovom dijelu Hrvatske. Sjenaža u tzv. kobasicu napravljena je pored Govedarskog praktikuma Srednje gospodarske škole, a koristit će se u hranidbi njihovih krava.

I nakon ovogodišnjeg natjecanja kao i ranijih godina moglo se zaključiti da je za nove generacije strojeva za spremanje sjenaže na našim obiteljskim gospodarstvima, potrebno sve veće znanje poljoprivrednika, a time i dodatna

edukacija. ■

llllllA IIIJIIJI IIILI

Dario Zagorec,dipl. ing.,HZPSS Na ovogodišnjem natjecanju spremanja sjenaže u plastične bale našao se i jedan Viconov stroj koji predstavlja novu generaciju preša i uvijača za pripremanje sjenaže.

Vlasništvo je uzgajivača Damira Evića iz sela Pofuki u potkalničkoj općini Gornja Rijeka.

Inače, još prije godinu dana Vicon je za europsko tržište predstavio revolucionaran 30 sustav uvijanja «okruglih» (rol) bala. Prema tvrdnjama osam poljodjelaca i poduzetnika tzv. kontraktora u Nizozemskoj (koji su davatelji usluga, odnosno izvoditelji radova farmerima), osim uštede folije, ova nova tehnika uvijanja ima još neke prednosti.

Boljasjenaža s 30 uvijačem Svrha Viconova razvoja 30 uvijača je ušteda folije pri uvijanju bala. Istina, to je i postignuto, premda postoje i razlike. Jedan od spomenutih poduzetnika kontraktora mogao je uviti balu više po roli folije, dok je jedan mliječni farmer uspio uviti i do šest bala više iz jedne role folije. Taj farmer je uvio četiri, umjesto šest slojeva na balama. Po njemu, to nije nikakav

-12

problem jer je bolje uvijanje s 30 uvijačem. Općenito, ušteda folija se razlikuje od 5 %do 35 %.

U prosjeku, većina korisnika koristi šest slojeva. U skladu s tim postavkama oni mogu uvijati iz jedne role folije 21 do 22 bale i uštedjeti 1O % do 15 % folije (usporedba sa starim uvijačem). Dodatna prednost je u tom slučaju i manji otpad folije kada se bale koriste u hranidbi. Međutim, mnogi farmeri kažu da to ne primjećuju.

Kontraktori kao izvoditelji radova više su oduševljeni svim time nego

farmeri, ali ne govore mnogo o uštedi folije da ne bi morali sniziti cijene za svoje klijente.

Boljioblik bale: dodatna folija po rubovimabale Ta nova tehnika štedi foliju, a osim toga bale su bolje uvijene, čvršće, zaobljenije, kišnica ne ulazi u foliju i primjećuju se manje plijesni izvana. Ponekad se kišnica može izvjesiti na dno bale, ali ta se voda nalazi na mjestu križanja folije i ne dodiruje silažu zahvaljujući 3D uvijaču. Te prednosti su posljedica križnog uvijanja. Folija ide po širini

Mljekarski li~t 08/2006.

KRMNE KULTURE

kao i po dužini oko okrugle strane bale. Predzatezači rotiraju 90 stupnjeva (slika i kratki film nalaze se na www.boerderij.nl).

Foliju prvo zatežu po rubovima bale (vidi slike). Bala tada nije povezana samo mrežom, već i folijom. Uočeno je da je najljepši oblik

bale kada je trava vlažnija i usitnjenija. Tradicionalnim uvijanjem češće ispadaju «jajasto» oblikovane bale.

Tehnika 3D uvijanja smanjuje i mogućnost oštećenja folije.

Podjednako uvijanje bale folijom sa svih strana U usporedbi s tradicionalnim

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

uvtJacem, 3D - sustav uvijanja foliju ujednačenije uvija po bali sa svih strana, a moguće je i da troši manje folije po plosnatoj strani bale. Samo su se dva farmera požalila na taj sustav. Oni su očigledno otkrili više štete i zapazili su plijesni na plosnatoj strani bale. To se može objasniti pogrešnim rukovanjem balama s plosnate strane. Po objašnjenju proizvođača to je prouzročena pogrešnom postavkom stroja. Rješenje je u isporuci 3D uvijača s novom softverskom verzijom i to već sljedeće sezone. Taj softver sprječava pogrješke u postavci poput ove, ali uključu­ je i novi bežični sustav koji onemogućava pucanje folije. Svi Viconovi 3D uvijači uvijek su sposobni uvijati i tradicionalno. Maloprodajna cijena 3D sustavaje: 3.900€ (bez PDV-a).

Prednost: bolje formirani rub bale, potrebno manje folije, primjetna manje plijesni.

Nedostatak: manje folije na plosnatoj strani, što bi moglo biti i razlogom ranijeg kvarenja bale. ■ (Izvor:Boerderijbr. 7, 2006.)

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

pranje

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljekarski list 08/2006.

43

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama

zavisoku proizvodnju. m/Uek idobro zdravlje krava

pripf~tkraY

PremikS zauspješnu.em

zasluedecu lal\acuu

Pelana®

Počnna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave ina~redne t~lad

u ustedu mtvek

@vnERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rokov Potc-k, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, tal&fob: 01 /33 88 600 e·moil: info@veterioa.hr,

www.veteri~o.hr

STUDIJSKO

PUTOVANJE

llilll~JJIIItllflllllJJI I IIIIZIMIII I

Zoran

Bašić, dipl. ing.

j

••11111..

¼'

Svake dvije godine, za područje sektora, u organizaciji VEEPRO HOLI.AND-a održava se "Svjetski skup novinara". Tako smo bili ugodno iznenađeni i počašćeni što je upravo odabran Mljekarski mliječnog

list u izdanju Hrvatskemljekarske udruge. Predstavnici Hrvatske mljekarske udruge zajedno s 22 predstavnika iz 19 zemalja, krajem lipnja sudjelovali su na ovom studijskom putovanju u Nizozemskoj. S domaćinom g. Jan Vennemanom i gostima predstavnicima zemalja posjetili smo vodeće nizozemske organizacije sektora govedarske i mljekarske proizvodnje, te dvije najuspješnije farme. Uspostavljena je odlična komunikacija i suradnja na planu izmjene informacija u sektoru mljekarstva i uzgoja muznih krava holstein-friesian pasmine, te govedarske proizvodnje općenito.

Posebno su bila zanimljiva razmišljanja i iskustva predstavnika zemalja bivšeg komunističkog bloka koje su se trebale prilagoditi novom sustavu tržišta i svoju poljoprivredu općeni­ to, a posebice sektore govedarstva i mljekarstva, prilagoditi novim uvjetima liberalnog tržišta. O svojim iskustvima s ovog putovanja te o stanju mljekarstva u svojim zemljama sudionici će povremeno pisati u Mljekarskom listu.

VEEPRO HOLIAND Nezavisna, neovisna i nekomercij a Ina privatna organizacija (osnovana 1969. godine), kojoj je svrha unapređenje sektora mljekarstva, točnije podrška izvozu mliječnih krava, sjemena bikova i embrija. Financira je mliječni sektor Nizozemske, čije interese zastupa u inozemstvu. Organizacija informira zemlje uvoznice o uzgoju i unapre-

M(jekarski li,st 08/2006.

Slika 1: Sudionicistudijskogputovanjau Nizozemskoj đ~nju genetike mliječnih krava, te o

svim popratnim podatcima genetskog materijala koji izvoze: registraciji__ životinja, količinama i kakvoći mlt~~ka, umjetnim osjemenjivanJ1ma, progenim testiranjima, menagementu farme, hranidbi, školama praktične nastave i seminarima, praćenju zdravlja životinja, razvoju veterinarskih programa za unapređenje zdravlja, pribavljanju i pripremi izvoznih certifikata o garanciji zdravlja životinja. Nadalje, želi spriječiti i otkloniti veterinarske, zootehničke ili druge barijere tržišta povezivanjem svih nadležnih institucija u zemlji i inozemstvu. Da bi to uspješno odradili, svoj program ostvaruju preko: časopisa «Veepro Magazine», organiziranjem i održavanjem izložbi, seminarima i konferencijama, ekskurzijama po Nizozemskoj, video prezentacijama na 14 jezika, izdavanjem brošura na 9 jezika i internetom.

Nizozemska,mala zemlja - veliki partner To potvrđuje spremnost Nizo-

zemaca na povezivanje i prenošenje znanja i iskustava svima onima koji se žele uključiti u suvremena dostignuća genetike, selekcije i proizvodnje. Ne tako velika zemlja (ukupna površina Nizozemske je 4 153 000 ha; 16,3 milijuna stanovnika) uspjela je tijekom povijesti postati jednom od vodećih svjetskih sila.

Imala je svoje kolonije u Africi i Americi, a danas je na tim područjima, kao i u ostatku svijeta, uspjela postići zavidne rezultate ne samo izvozom proizvoda, nego i znanja.

Dio površine mora Nizozemci su pretvorili u poljoprivredno iskoristive površine podizanjem nasipa i nasipanjem zemlje. Od ukupne površina kopna, 1 924 527 ha otpada na poljoprivredne površine (površina travnjaka iznosi 983 381 ha, a površina za silažne kulture je 240 880 ha). Ni stočni fond nije zanemariv: 1433000 muznih krava i 1 141 000 grla ženskog podmlatka na 23 300 farmi s prosječnim brojem od 62 grla po farmi. Mliječna kvota za Nizozemske proizvođače iznosi

45

STUDIJ

S KO PUTOVANJE

11, 1 milijuna tona (prosječna kvota po farmi iznosi 476 300 kg mlijeka).

Analizirajući ove podatke vidimo da su Nizozemci selekcijom krava na visoku količinu mlijeka došli do zavidne razine. Međutim, sve nadležne institucije u suradnji s farmerima nastavljaju još jedan veoma bitan pravac selekcije, a to je produženje životnog vijeka krava.

Dobru kravu s visokom proizvodnjom mlijeka žele zadržati što dulje u uzgoju, no to je zasad, kažu, bilo dosta teško postići, iako je na nekim farmama prosjek životnog vijeka krava 7 godina. Većinu krava izlučuju iz uzgoja zbog problema s nogama (problemi s papcima), a ne zbog smanjene proizvodnje mlijeka.

Zato su za daljnje razdoblje kao ciljeve izdvojili: dobar zdravstveni status muznih krava, pravilan smještaj, ispravnu hranidbu i optimalne higijenske uvjete.

Nizozemska je i velik izvoznik kvalitetnih junica i sjemena bikova holstein pasmine (tablica 3.).

Iz tablice je vidljivo kako je u 1999J2000. došlo do pada izvoza zbog pojave bolesti BSEšto navode kao ograničavajući faktor u izvozu junica. Danas usavršavaju sustav nadzora životinja obilježavanjem i praćenjem migracije životinja unutar i izvan države; također prate i životinjski lanac prehrane - mesno i koštano brašno, jer zemljama uvoznicima žele dati garanciju da je proizvod koji izvoze zdravstveno siguran. Priznaju, sustav nije savršen pa se potkradaju pogrješke. Ukoliko se na farmi (primjerice noću) oteli nekoliko krava u skupini, a da farmer nije prisustvovao porodu, obilježit će pojedinu telad netočno (neće znati koje tele je od koje krave) i tu se događa oko 1O % pogrješaka u evidentiranju. No, i takve stvari će se u budućnosti riješiti, nadaju se u Co-

====================~ Tablica1:Prosječna proizvodnjamlijekaholstein(crno bijeli)pasmine u Nizozemskoj Laktacija

Mlijeko

Godina 75./76.

80./81.

85./86.

90./91.

95./96.

00./01.

04./05.

(dana) 305 305 305 305 305 305 305

(kg) 5 199 5 614 6 039 7259 7 705 8 311 8 469

Mliječna

Protein

Mliječna

mast%

%

mast (kg)

Protein (kg)

4,1 4,12 4,27 4,45 4,41 4,35 4,35

3,39 3,36 3,40 3,46 3,47 3,43 3,45

213 231 258 323 340 362 368

176 189 205 252 267 285 292

Povećanje u kg

(mast+protein) od 84./85. (%)

-

112 144 184 197

i

Tablica2: Neki parametrikod selekcije

IProsječni

Interval Prosječna Prosječna iz?'~u.

Prosječni starost životoa životoi telJenJa 1 broj kod prvog sljedeće vijek krava proizvodnja laktacija teljenja inseminacije mlijeka(kg) (godina) (godina) (dana) 2,2 5,8 33 27 701 101

bijeli), MRIJ(nizozemsko autohtono govedo), Belgian Blue (kojim osjemenjuju krave holstein pasmine u slučaju male proizvodnje mlijeka radi dobivanja teladi mesnih karakteristika), Jersey, Simentalac, Nelore i Gir. Godišnje prodaju 6,6 milijuna doza sperme. Uzgojnim programom obuhvaćeno je: 270 bikova crno - bijelog holsteina, 60 bikova crveno - bijelog i 1O autohtone pasmine MRU. Ističu dobru surađuju i s

nadležnim institucijama u Hrvatskoj, posebice s djelatnicimaHZPSS - odjelom za govedarstvo, za koje kažu da su spremni na prihvaćanje novih znanja i iskustavau govedarskoj proizvodnji,te primjenuistih u praksi.

I

Broj krava s Indeks Međutelid više od I 00 000 Nonretum . .. beno kg mlijeka osJem_enJt razdoblje period tijekom životoe vanJa [ (dana) (dana) proizvodnje

1,76

413

9124

68

Tablica3: Izvozjunica i sjemena bikova- ukupno I

Godina 1988./1989.

1993./1994.

1999./2000.

2000./2001.

2004./2005.

Junice (broj) 16 500 44 500 52 500 20 500 45 000

Sjeme (doza) 100 00 1 200 000 1 650 000 1430071 1 561 547 J

Tablica4: Kretanjebroja mliječnih farmi u Nizozemskoj Godina 1990.

1995.

2003.

2005.

Prosjek broj a krava po farme (broj) farmi 46997 40 37 465 45 25 004 59 23 500 61 Mliječne

Kao i kod nas i u Nizozemskoj je prisutan trend pada broja obiteljskih muznih krava i podmlatka na gospodarstava koja se bave proizvod- jednom mjestu. Izložbu je posjetila i njom mlijeka, te trend povećanja kraljica Nizozemske Beatrix (koja količine mlijeka po kravi (tablica 4). kraljuje od 1980. godine i omiljena Izložbe i stočni sajam- zasigur- je među građanima) sa svojom no su veliki događaji i kruna uspjeha mnogobrojnom pratnjom teje cijelu svakog farmera. Predvode na stotine manifestaciju pozorno pratila i na krava. Predvode grupe kćeri i majke svaku novoizabranu kravu šampioperative Association for Cattle elitnih bikova crno - bijelog onku od radosti ustajala i davala Breeding - jednoj od organizacija holsteina, kćeri i majke elitnih počast pljeskajući.Jedno je sigurno zaduženoj za evidentiranje i praće­ bikova crveno - bijelog holsteina, i kraljicase klanjakravama! nje stoke. Predstavnici Holland junice - kćeri elitnih bikova crno Nakon završenih predvođenja i Genetics-a predstavili su uzgojni bijelog i crveno - bijelog holsteina, izložbi uslijedila je aukcija. program za sljedeće pasmine gove- telad raznih uzrasta jednog i drugog Zaslijepila nas je, i to ne bez da: Holstein (crno - bijeli i crveno - tipa holsteina. Zaista, velik broj razloga, informacija da je krava

-f6

.lf/jekarski list ()")/2006.

STUDIJSKO

Slika 2: Krava šampionka- rezultatdugogodišnjeselekcije

Slika 3: KraljicaBeatrixdodjeljujenagradukravi šampionki prodana za 45.000 eura. Nizozemci lanac proizvodnje životinja, proizipak drže do svojih krava, svog vodnju krme, hranidbu, poljopridugogodišnjeg rada na genetskom poboljšanju (usavršavanju)krava, pa vrednu tehnologiju - općenito i im je svakako čast i svrha imati razvoj ruralnih područja. Nas je, najbolju kravu u stadu, a ako je već naravno, zanimao program za inozemne sudionike. Program traje kupuju, onda ne štede.

6 tjedana, o obuhvaćena je sljedeća Praktična nastava Kako za svoje farmere tako i za tematika u dvijecjeline: modernih mliječnih zainteresirane iz inozemstva nizo- 1) menaaement fru:mi - proizvodnjahrane (hranidzemska vlada pokrenula je Program bena vrijednost i hranidba), uzedukacije koji se održava u pet goj, zdravlje i plodnost stada, centara praktične nastave. Nastava troškovi i kalkulacije na suvrepokriva sve segmente proizvodnje: llfljekarski list 0S/2006.

PUTOVANJE

menojfarmi 2) proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, poslovna administracija, marketing i kontrola kvalitete. Školarinusufinanciranizozemska vlada, a od uvjeta navode da država iz koje polaznik dolazi treba biti u skupini «zemaljau razvoju».

Ostale troškove pokriva sudionik sam ili organizacija iz koje dolazi.

Centri za edukaciju prilagođeni su za sve stupnjeve znanja polaznika, tako da se u nekima praktički kreće od nule (prilagođeno nerazvijenim zemljama s nerazvijenom poljoprivredom, npr. dijeloviAfrike).

Možda nije dovoljno nekoliko dana da sudimo ili kudimo, alijedno je sigurno, a to je da smo puno toga vidjeli, nešto i naučili, upoznali mnogo ljudi i uspostavili odlične kontakte i prijateljstva na razini struke sa sudionicima iz različitih država i kontinenata. Nema sumnje, za Hrvatskusu čuli u svijetu, znaju za naše povijesne i političke uvjete u kojimasmo živjelii vjerujuda ćemo uspješno ostvariti svoje ciljeve i prilagoditi svoju poljoprivredu uvjetimakoji su pred nas postavljeni. Za pomoć, kažu, uvijek su spremni. Čelnici nizozemskog Ministarstvapoljoprivrede,prirode i kvalitete hrane, poznavajući geopolitičke i gospodarske prilike u Hrvatskoj, kažu kako smo postigli veoma mnogo u kratkom vremenu i da, ako nastavimo ovim putem (prihvaćanjem novih znanja i tehnologija) možemo daleko stići i postati ravnopravan partner na tržištu.

Primijetilisu i spremnost struke na suradnju, povezivanje i prihvaćanje novih tehnologija i znanja iz Nizozemske.

Zahvaljujemosvim organizatorima na čelu s g. J.Vennemanom na poziw za sudjelovanjena ovom putovanjui nadamose da smo i mi (kolikosmo znali i umijeli)uspjeli svoju zemlju predstaviti svima onima koji vjerujuu našujoš bolju budućnost. Hvala!

NATJECANJE

lllil ŽIPIIIJSIIJIIIJIIIIJI U 81ŠIIJI 11111 ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I

1

lvanka Bišćan dipl. ing.

I

uDP.L;G/-.

UZGAJIVAĆA K.OZ/~l Ulf:..Cf'.,

Pod

pokroviteljstvom županije Udruga uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke županije organizirala je TREĆE ŽUPANIJSKONATJECANJE U ŠIŠANJU OVACA. Natjecanje je održano u subotu 1. srpnja 2006. godine u To polju, grad lvanić Grad.

Suorganizatori natjecanja su: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo, Hivatski stočarski centar.

Glavni sponzor natjecanja je Gumex-eko iz lvanić Grada.

Ocjenjivački sud radio je u sastavu: predsjednik - Mirko Devčić (Gumexeko), članovi: Darko Jurković (HSC), Antun Kostelić (Aronomski fakultet), Stjepan Vuković (UKO).

Natjecalo se u dvije kategorije i to šišanje električnim škarama i šišanje ručnim škarama. U pivoj kategoriji šišanja električnim škarama sudjelovalo je sedam natjecatelja. Pehar za pivo mjesto osvojio je Mihael Vuk, (2, 19) za drugo mjesto BranislavLazić, treće mjesto Mario Blažek (svi iz Bjelovarska - bilogorske županije).

U kategoriji šišanja ručnim škarama sudjelovalo je sedam natjecatelja - pet muškaraca i dvije žene. Pehar za pivo mjesto osvojio je IvanMitrović (7, 13) iz Zadarska Zagrebačke

48

Slika 1:Mihael Vuk - Bjelovarpobjednik«električne škare»(2 19) 1

1

Slika 2: Marko Šolaja (17g.) - Udbina M(jekarski list 08/2006.

NATJECANJE kninske županije, drugo mjesto osvojila je Marija Mitrović iz Zadarska - kninske županije, a treće mjesto osvojio je Mario Blažek iz Bjelovarska - bilogorske županije.

Crveno zvono za najljepše ošišanu ovcu osvojila je Kosa Kamber iz Zadarska - kninske županije.

Dodijeljene su i posebne nagrade: pastirski štap za najstarijeg natjecatelja i natjecateljicu a to su Mario i MarijaMitrović. Posebne nagrade, žuto i plavo zvono, dodijeljene su sedamnaestogodišnjem MarkuŠolaja iz Udbine i najmlađem natjecatelju lvanu Mitroviću iz Obrovca kojemu je samo trinaest godina a već pobjeđuje u izuzetno teškoj kategoriji - šišanju ovaca ručnim škarama.

S obzirom da raste zanimanje za ovu proizvodnju a zbrinjavanje ovčje vune predstavlja velik problem uzgajivačima ovaca, Stjepan Vuković - predsjednik Udruge uzgajivača ovaca i koza Zagrebačke županije drži ovakvu manifestaciju korisnom u promidžbi uzgoja ovaca, ali i turističkom atrakcijom.

Poslije natjecanja posjetioci su uživali u domaćim specijalitetima - pečenoj janjetini i jaretini, a mogli su kušati i kupiti sireve proizvedene od kozjega i ovčjega mlijeka proizvedene na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. ■

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmerkrediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivnakamatnastopa za ročnost kredita 84 mjeseca10,26%.

Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGRO d.o.o. Križevci Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDm do 12 godina do .2 godine počeka.

Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

Slika 3: !van Mitrović (13 g.) - Obrovac(7, 13), pobjedniku šišanju ručnim škarama MljekOfski' list 08/2006.

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Supilan, tel: 043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

RAZMIŠLJANJE

~O I

Mr. se.

L. ------------

TEREN S KOG AGRONOMA~=============

~~~®O i proizvodnja mlijeka Srećko Ladišić

-----------

I

Nemoguće je zamisliti koliko je problema i ograničenja nastalo i stvoreno unatrag samo 15 godina koji su ometali i onemogućavali, i još uvijek ometaju i onemogućavaju, brži razvoj govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Dvije su vrste problema: problemi unutar OPG-a i problemi izvan OPG-a. I jedni i drugi utjecali su i jako utječu na brzinu razvoja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Ipak, bez obzira na cjelokupnu situaciju, određeni se broj OPG-a kontinuirano razvijao. Iz godine u godinu kupovali su zemlju, sve više zemlje uzimali su u zakup, povećavali broj krava i uzgoj junica i, što je najvažnije, na ovim gospodarstvima povećavana je proizvodnja mlijeka po kravi.

Osnovni pokazatelj razvoja jednog OPG-a je povećavanje proizvodnje mlijeka po kravi.

Uzmimo dva gospodarstva, jedno s 5 ijedno s 10 krava.

Prije je proizvodnja mlijeka po kravi bila 3 500, zatim 4 500, 5 000, 5 500, pa 6 000, 6 500 i na kraju 7 000 litara mlijeka po kravi godišnje. Ovakav razvoj proi~odnje treba planirati i ostvariti. Sto sve omogućava ovakvo povećavanje proizvodnje po kravi? Ponajprije bolje gospodarenje zemljištem, zatim izmjena sjetvene strukture i proizvodnja većih količina sve kvalitetnije voluminozne krme.

Plodno tlo je garancija dobre ishrane krava, u što su se mnogi uvjerili. Ovo je podloga boljeg uzgojnog programa, podloga koja omogućava selekciju, odnosno odabir, vlastiti uzgoj i kupnju krava s većom proizvodnjom mlijeka.

Mnogi su pak učinili velike pogrješke. Svi oni koji su pokušali postići veću proizvodnju mlijeka po kravi nabavom i kupnjom junica (bilo domaćih ili uvoznih) te oplodnjom krava spermom bikova visokog genetskog potencijala - s planom vlastitog uzgoja - a da prije

Slika 1: Skidanje otkosa u pravo vrijeme- puno kvalitetne krme!

50

nastavak iz broja 07/2006. toga nisu promije~ili na~in g?sp~darenja tlom, proizvodnjom I pnpremom kvalitetnije krme, uglavnom nisu uspjeli. Nažalost, o ovome i mnogi hrvatski poljoprivre~ni stručnjaci nisu vodili dovoljno računa. Nema selekcije i realizacije planiranog uzgojnog programa ni planirane proizvodnje, bez plodnogtla.

Može Ii biti dobar stočar netko tko loše gospodari zemljištem i tko proizvodi nedovoljno i to loše krme? Mogu li njegove krave biti valjano uzgojna grla? Pojam valjano uzgojnog grla definitiv~o treba odrediti valja_nodo~rom 1sh~an?m: valjano dobnm nacm?m drzanja 1 uzgoja. Valjano dobre ishrane ne~a bez valjano dobrog gospodar~nja tlom. Jedno bez drugoga ne ide~ Očito u našem govedarstvu svi lončići nisu složeni kako tr~ba.

Otuda je toliki interes za v~lja~o uzgojnim i valjano uzgojemm uvoznim junica~a. 1s5~vrem~no, aukcijske prodaje nas1~ ~alja~o uzgojnih junica dož1vlJavaJu blamažu. Svaki proizvođač mlijeka koji kupnjom junica povećava svoje stado, kupit će svaku junicu za koju vjeruje da će kao krava imati proizvodnju od 5 000 do 7 000 litara mlijeka godišnje. Ali onu za koju sumnja da će kao prvotelka dati manje od 18 litara, sigurno neće kupiti ni u trećem krugu, pa makar županija ili općina dala subvenciju 1.000 ili 2.000 kuna.

Poznajući dobro cjelokupnu problematiku od uvijek sam htio da se u Hrvatskoj uvede aukcijska prodaja prvotelki. Tek nakon 60 dana laktacije valjano uzgojena junica, sada prvotelka, može na aukcijsku prodaju s teletom ili bez teleta. Tek kada izmjerimo i vidimo što je valjano uzgojena grlo

Mljekarski list 08/2006.

RAZMIŠLJANJE proizvelo i što može proizvesti, možemo procijeniti njegovu uzgojnu vrijednost i odlučiti se hoću li to kupiti ili neću. Neke promišljene glave svaki puta na ovaj moj prijedlog odgovore: «Ako je prvotelka dobra, gazda je neće prodati». A lošu prvotelku bi prodao!

To znači da gazda u štali ima i loših krava ili su krave osjemenjene spermom loših bikova. Dobar gazda u štali nema loših krava. Je li loša prvotelka valjano uzgojno grlo? Za većinu farmera nije.

Aukcijskom prodajom prvotetki u Hrvatskoj bi napravili velik pomak. To je moj savjet svim udrugama uzgajivača muznih krava.

Organizirajte aukcijske prodaje prvotelki!!! Mnogo toga će tada izaći na vidjelo i mnogo toga morat će se početi mijenjati. A da su neke promjene nužne, to svi vidimo.

Sva OPG koja su kupovala zemlju, povećavala broj krava i povećavala proizvodnju mlijeka po kravi, na osnovu boljeg gospodarenja zemljištem, izmjenom sjetvene strukture i većom i boljom proizvodnjom voluminozne krme, sjenaže 70 % + kukuruzne silaže 30 %,i nešto malo kvalitetnog sijena od trećeg ili četvrtog otkosa, danas su uspješni proizvođači mlijeka. Da ne bi netko pomislio da sam zaboravio na krepku krmu ili smjesu. Moja preporuka je - kupujte gotovu smjesu. Nemojte sa time imati obaveza i briga. 1 kg smjese = 2 litre mlijeka.

Radi malo manje! Koliko ćeš vremena, rada i energije uštedjeti?!

Mnogi su uspjeli i stvorili si dobru osnovu za daljnji razvoj.

Razvoj u malome, pa razvoj u srednje velikom, i tek onda razvoj u velikom. Oni koji ovo ne postignu, a imaju velike planove i uđu u velike investicije, velike kredite ili čak više kredita, dovode u veliko pitanje svoj poduhvat i svoj uspjeh.

Mljekarski /i,st 08/2006.

TERENSKOG

AGRONOMA

Slika 2: Dobropripremljenukrmu kraveuvijek radojedu prepreka su prostorni planovi Drugo, vrlo važno pitanje razvoja i povećanja proizvodnje je: uređenja seoskih općina i pojedinih koliko to nosi više rada i obveza. sela. Selo na kraju svih sela i kuća na Razvoj i povećavanje proizvodnje kraju sela i ne možeš graditi staju mora istovremeno pratiti razvoj većeg kapaciteta unutar takozvane i racionalizacije rada i obveza. Uz istu tako zacrtane građevinske zone. Za 20 ili 29 krava - može, ali za 30, 35 ili količinu rada i obveza postići veću proizvodnju i ostvariti veću zaradu, 50 krava, bez obzira na veličinu okućnice i posjeda - ne može. Pa to je uspjeh.

Ali tada nema više svaštarenja, izgrađenost parcele do 30 %.Više ne tradicionalnog načina razmišljanja, može. Ove veće staje ugrožavaju seljačke organizacije posjeda i uvjete stanovanja i življenja u našim proizvodnje. Promjene moraju biti sve perspektivnijim selima. Kao i na svim nivoima. Mnogi hrvatski izgrađenost parcele, više od 30 %. farmeri su danas zadovoljni svojom Toliko je dalekovidne pameti koja je proizvodnjom mlijeka, bez obzira predložila, donijela i usvojila ovakve prostorne planove naših sela! na sve probleme koje imamo.

Teško je neke stvari shvatiti i Prostorni planovi su nanijeli najviše objasniti. Bilo bi vrlo zanimljivo štete velikim gospodarstvima, kada bi netko sastavio listu svih onima koja mogu držati više od 30 muznih krava. Ipak, mala i srednja činitelja koji su doveli do današnjeg gospodarstva još uvijek imaju stanja u govedarstvu naše zemlje, te dovoljno prostora za razvoj. Pitanje svih uzroka i uzročnika. Zašto se i je jedino sada, imamo li mi kako to sve skupa odvijalo (i dan postavljenu osnovu, postavljene danas se odvija) vrlo je teško reći, standarde za mala i srednje velika razumjeti i shvatiti. Ipak, mnogi su gospodarstva.

Kako u Hrvatskoj išli naprijed. Iza svih tih činitelja spasiti i zadržati u proizvodnji što stoje sasvim određeni uzroci veći broj ovakvih gospodarstava? uzročnici.

Zašto mladi bježe sa sela? Kako na Jedna od najvećih kočnica

61

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

selu zadržati mlade obitelji koje će se baviti proizvodnjom mlijeka?

Jedino razvoj malih i srednje velikih OPG-a omogućava njihov prijelaz u veća i velika gospodarstva.

Ako nema postepenog razvoja moramo biti jako oprezni.

Dugo smo tapkali na mjestu dok su kola polako išla natrag, a pomaci u razvoju bili mali i uglavnom ovisni o malom broju pojedinaca. Analizirajmo stanje sela oko Zagreba na udaljenosti do 50 kilometara, isto tako oko Varaždina, Bjelovara, Osijeka i ostalih centara većih i manjih u kojima su locirane hrvatske mljekare.

Koliko u pojedinim selima imamo dobrih mliječnih farmi, malih od 8 do 15 krava, srednje velikih od 16 do 35, te velikih od 36 do 50 i više krava. U prošlom broju Mljekarskog lista pisao sam o razvoju i mogućnostima

IZLOŽBE

AGRONOMA razvoja malih i srednje velikih farmi.

Zašto u većini sela imamo tako malo OPG-a koja se bave proizvodnjom mlijeka?

Nažalost, na nivou Hrvatske nikada nisu određeni standardi proizvodnje mlijeka na OPG-u, niti su po pojedinim regijama određene mogućnosti proizvodnje mlijeka po jedinici površine.

Koliko OPG-a u Hrvatskoj ima koja redovito daju uzorke zemlje na kemijsku analizu, koja imaju bilancu biljnih hraniva, plan nabave potrebnih količina mineralnih gnojiva i plan sjetvene strukture koja će dati najveću moguću proizvodnju suhe tvari (ST)? U Hrvatskoj se o ovome naprosto nije vodilo računa. Išlo se na uvoz rasplodnih junica i bolje genetike.

Zašto netko ne objavi koliko je godišnje uvezeno junica u Hrvatsku

unatrag 15 godina (i koliko je to ukupno) te rasplodnih bikova i doza sperme? Koliko smo za to izdvojili keša, čistoga kapitala, te za koliko smo uvećali taj investirani kapital našom proizvodnjom mlijeka i daljnjim uzgojem za remont i proširenje postojećeg broja krava?

Jesmo li uopće vratili taj kapital?

Sasvim bi druga računica bila da smo taj kapital investirali u vlastiti uzgoj i stvaranje novostvorene nacionalne vrijednosti vlastito uzgojenih rasplodnih junica. Život je pokazao da je uzaludno pokušavati neke stvari objasniti onima koji ne razumiju i koji neće shvatiti da svaki konkretan problem traži isključivo konkretno rješenje koje može donijeti promjenu u postojećim uvjetima i okolnostima. I za kraj: žanjem žito, kosim travu (prvi otkos), krave jedu slamu samu. ■

~=========================~

VII.stočarska izložba Međimurske županije Vesna

rn~@:0@:[10~@:

~rn

U razdoblju od 09. do 11. 06. diplomama Hrvatskog stočarskog 2006. godine u sklopu 8. međimur­ centra koje je uručio ravnatelj HSC-a skog sajma poduzetništva MESAP, Franjo Poljak te brojnim novčanim i održana je VII. stočarska izložba naturalnim nagradama od sponzora Međimurske županije u organizaciji izložbe.

HSC-a i HZPSS-a a pod pokrovitelj- Prvonagrađeni su : 1. lvan Strniščak, Donji Kraljevec, stvom Ministarstva poljoprivrede, za junicu simentalske pasmine šumarstva i vodnog gospodarstva, CVETAŽb 1100386456 (O: Bel 7251) Međimurske županije, općine oteljenu 28.07.2004., čija je majka Nedelišće i inih.

Na izložbi, koju je otvorio po- imala 3 teljenja a prosječno je u 2 laktacije proizvela 4185 kg mlijeka s moćnik ministra poljoprivrede, 4,30 % mliječne masti i 3,47 % šumarstva i vodnog gospodarstva Stjepan Mikolčić, bila su predstav- bjelančevina. Maksimalnu mliječno­ ljena 24 grla u 5 kolekcija. U sklopu stje majka junice imala u I. laktaciji s izložbe bila su prikazana i tovna postignutih 4 307 kg mlijeka s 4,22 % junad aberdeen angus pasmine koju mliječne masti i 3,49 %bjelančevina. je izložio Dragutin Kranjčec iz 2. Stjepan Grubić, Leskovec, za Štefanca, a koje je uzgojio Elvis prvotelku simentalske pasmine VANAŽb. 0013013772 (O: Bel 7251) Murković iz Belice.

Sva prvonagrađena izložbena oteljenu 02.02.2003., koja je u prvih grla po kolekcijama nagrađena su 100 dana laktacije proizvela 2 306

52

Bulić, dipl. ing., HSC

kg mlijeka, s 4,03 %mliječne masti i 3,91 %bjelančevina.

3. Miroslav Negovec, Prelog, za kravu simentalske pasmine CIFRA Žb. 0013013243 (O: Ziklon 7448), oteljenu 28.10.2002., koja je imala 2 teljenja a u I. laktaciji je proizvela 4 320 kg mlijeka, s 3,70 % mliječne masti i 3,50 %bjelančevina.

4. Milan Miklin, Preseka, za ervotelku holstein pasmine BELKA Zb. 6100145555 (O: Nana 352) oteljenu 05.11.2003., koja je u prvih 100 dana laktacije proizvela 3 230 kg mlijeka, s 4,52 %mliječne masti i 3,30 %bjelančevina.

5. Slavko Podvezanec, Nedelišće, za kravu holstein pasmine RUMAŽb.

0033009071 (O: Žabot 353), oteljenu 29.08.2002., koja je imala 2 teljenja a u I. laktaciji je proizvela 6 439 kg mlijeka, s 3,77 % mliječne masti i 3,28%bjelančevina.

Predsjednik Europskog saveza uzgajatelja Simentalskog goveda

M{jekarski Li,t 08/2006.

IZLOŽBE RichardPichler,iz kolekcije izloženih grla simentalske pasmine, uručio je zvono kravi LINAŽb.0013013146 (O: Pluto 7123) uzgajivača Milana Branovića iz Kuršaneca. Ova krava, oteljena 20.10.2002., imala je 2 teljenja, a u I. laktaciji je proizvela 7 046 kg mlijeka s 4,01 %mliječne masti i 3,69 %bjelančevina.

Milanu Miklin iz Preseke uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra, za šampionsko grlo izložbe VRANAŽb. 0033006823 (O: Theodor).

Kravaje oteljena 12.12.2000., imala je 3 teljenja dok je prosječno u 2 laktacije proizvela 1O340 kg mlijeka s 4,50 % mliječne masti i 3,26 % bjelančevina.

Maksimalnu mliječnost imala je u li. laktaciji s postignutih 1O906 kg mlijeka s 4,44 %mliječne masti i 3,38 %bjelančevina. ■

SlavkaPodvezanec,Nedelišće

IX. međužupanijska stočarska izložba I VesnaBulić,dipl.ing.,HSC I rn@□tTI~ Dana 11.06.2006. godine održana je IX. međužupanijska stočarska izložba na kojoj su bila izložena grla Brodsko-posavske, Vukovarska-srijemske i Osječko­ baranjske županije. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske obrtničke komore, a u organizaciji HSCi inih.

Nakon uvodnih riječi svečano otvorenje izložbe proglasio je Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petarčobanković.

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 36grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomama Hrvatskog stočarskog centra koje je uručio ravnatelj Franjo Poljak, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. Kuže - uzgoj stoke, Stari Perkovci, za steonu junicu simental-ske pasmine SELMA Žb. 7100128447, oteljenu 19.10.'03., kojoj je majka max. mliječnost imala u drugoj laktaciji sa 7 352 kg mlijeka, 3,9% m. m. i 3,3%proteina,

Mljekarski list 0:,,/2006.

m~

~DJ

2. MatijaAlasić, Oprisavci, za prvo- Čobanković za šampionsko g!lo telku simentalske pasmine BlANKA simentalske pasmine JAGODA Zb. Žb. 8100157110, oteljenu 13. 12. 12019960. Kravaje iz kolekcije BM, '03., koja je u drugoj kontroli proiz- oteljena 18.02.'01., a max. vela 1O kg mlijeka sa 4,4% m. m. i mliječnost imala je u drugoj laktaciji 3, 7%proteina 8 480 kg mlijeka sa 4,5% m. m. i 3,5% 3. Đuro Lučić, Sikirevci, za kravu proteina. simentalske pasmine, MILKA Žb.

Posavini d.o.o., Zbijeg, diplo12020977, oteljenu 01.04.'01., koja mu je uručio ravnatelj HSC-a Franjo je max. mliječnost imala u trećoj Poljak, a zvono je uručio ministar laktaciji od 5 516 kg mlijeka, Petar Čobanković za šampionsko 4. Rupe - poljoprivredno gospodar- grlo holstein-friesian pasmine Žb. stvo, Donji Andrijevci, za kravu u 7100463670. Krava je oteljena kolekciji bikovskih majki simental- 10.08.'02., a u prvoj laktaciji proizvela je 6 303 kg mlijeka sa 4, 7% s k e pasmine LAURA Žb.

1100235266, oteljenu 15.05.'02., m. m. i 3, 7%proteina. ■ koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji od 5 966 kg mlijeka 5. Posavina d.o.o., Zbijeg, za kravu holsteinfriesian pasmine Žb.

2100463808, oteljenu 26.03.'02., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 567 kg mlijeka sa 4,0% m. m. i 3,5% proteina, Kuže - uzgoj stoke iz Starih Perkovaca - diplomu je uručio ravna te lj HSC-a Franjo Poljak, a zvono je uručio ministar Petar Ministar dodjeljujenagradu

53

VAŠ VRT

Darko Kantoct~dipl. ing Raste uspravno srednje obješenih Iglice su sivo - plave. ]. virginiana grana. C. pisifera"Boulevard" vrlo je "Skyrocket" poznata je sorta visine neobičnog, raskošnog izgleda, do 4 m i širine 60 cm. Raste brzo i visine 2,5 m i širine 1,5 m. Iglice su vrlo usko, a boja izboja je plavo srebrno - plave boje. C. lawsoniana zelena.

"Keleris gold" vrlo je vrijedna žuta SMREKE ukrasna forma. Raste široko Piceapungens"Conica"jedna je čunjasto i snažno. Visine je 5 m i od najomiljenijih patuljastih formi. širine 2,5 m. lzboji su na vrhovima Raste sporo, vrlo gusto i u obliku zlatno - žuti, a prema osnovi žuto - stošca do 1,5 m visine i 50 crn širine. zeleni. C. lawsoniana "Witzeliana" Iglice su svijetlozelene, a kasnije uskog je i stupastog rasta, do 2 m plavo - zelene. visine i 40 cm širine. Tamnozeleni TISE izboji gusto su pripijeni uz stablo.

Taxus baccata "Dovastonia BOROVICE aurea" široki je grm visine 3 m Juniperus chinensis pfitzeriana vodoravno otklonjenih grana.

"Old gold" vrlo je dekorativna Vrhovi grana su dekorativno obojeni polegla forma niskog rasta, visine 80 svijetložuto, dok su ostali dijelovi cm i širine 2 m. Izboji su žuto zeleni, tamnozeleni. T. baccata "Fastigata" a vrhovi zlatno • žuti. Juniperus raste usko, stupasto i vrlo sporo. chinensis "Stricata" zanimljiva je Visine je do 1,5 m i 30 cm širine. široko čunjasta forma visine 3 rn i Iglice su tamnozelene.

PAČEMPRESJ širine 1,5 m. Izboji su gusti i vrlo TUJE Chamaecyparis lawsoniana razgranati, plavo - zelene boje.

Thuja occidentalis "Colurnna" "Allumii" stablo je visine do S m i Juniperus davurica "Variegata" valjkasta je forma visine 5 m i širine promjera krošnje oko 1,5 m. Krošnja izuzetno je dekorativna, polupu- 80 cm. Iglice su tamnozelene. je uspravna i čunjasta, zeleno - plave zeća borovica visine do 1 m i širine Odlična je za živu ogradu. T. boje. C. lawsoniana "Allumigold" do 1,5 m. Svijetlo - zeleni izboji occidentalis"Globosa" kuglasta je, visine je oko 3 m a iglice su žute imaju na vrhovima vrlo zanimljive vrlo dekorativna forma visine do 80 boje, dok je unutrašnjost krošnje svijetložute pramenove. Juniperus plavo-žuto-zelena.

C. lawsoniana horizonta/is"Plumosa" polegnuti je "Columnaris" jedan je od najljepših grm svijetlozelene boje, širine 3 mi pačempresa. Krošnja je uspravna, visine 60 cm. Raste brzo. Juniperus uska i stupasta, visine do S mi širine squamata "Blue carpet" dekorativan 1 m. lzboji su prema vrhu plavkasti, je novitet među poleglim formama. a s donje strane plavo - zeleni, Raste u visinu do 30 cm, a u širinu do izuzetne punoće. C. lawsoniana 2 m. Vrlo je otporna vrsta, srebrno "Ellwodii" posebna je forma plave boje. ]. squamata "Blue star" pačempresa. Raste 2 - 3 m visoko, jedan je od najdekorativnijih širine je 60 cm, vrlo je gust i ima patuljastih četinara, visine do 30 cm plavo - zelene izboje. Jedna je od i širine do 50 cm. lzboji su čisto najboljih sorti za kamenjare i manje plavi. J. squamata "Meyeri" vrtove. C. /awsoniana "Fletcheri" dekorativni je kultivar, neobičnog i sporog je rasta, stupaste krošnje, nepravilnog rasta, visine i širine 1,5 visine 2 - 4 m. Izboji su gusti, plavo - 2 m. lzboji su plavo - zeleni do plavo virginiana"Greyowl" zelene boje. C. lawsoniana"Golden - bijeli.Juniperus wonder" izuzetna je, žuto obojena snažnog je i bujnog rasta. Raste sorta, visine do S m i širine do 2 m. polegnuto do visine 2m i širine 4 m.

Crnogorično bilje uspijeva gotovo na svim položajima.

Otporno je na niske temperature i dobro podnosi zagađeni zrak. Izbor je takav da se za sve tipove vrtova može naći odgovarajuća sorta.

Međusobnim kombiniranjem ili u aranžmanu s ružama i listopadnirn drvećern, dobit ćemo predivne, obojane prijelaze tijekom cijele godine.

Ako neki primjerak crnogorice želimo posebno istaknuti, posadit ćemo ga posebno, kao soli ter. Patuljaste forme osobito su pogodne za manje vrtove, a možemo ih saditi i u veće posude.

Prilikom sadnje potrebno je voditi računa o razmaku među sadnicama. Razmak se određuje na osnovu širine pojedinih sorti. Tako će biljke imati puni rast, boju i ljepotu.

Chamaecypariscolumnaris

.3-+

,1//jekarskihs! fJ>i/2006.

VAŠ VRT cm. Iglice su svježe zelene boje. T.

occidentalis "Holmstrup" niska je, čunjasta i gusta forma, visine do 2 m

dentalis

"Smaragd" izuzetna je dekorativna, stožasta forma visine 2,5 m i 80 cm širine. Boja je smaragdno zelena.

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 08.

20. 08.

31. 08.

i širine 80 cm. Iglice su svijetlozelene. T. occidentalis"Pyramidalis OSIJEK 5,37 20,03 5,50 19,48 6,02 19,28 compacta" gusta je čunjasta forma, visine do 3 m. lzboji su lepezasti, ZAGREB 5,47 20,17 6,00 20,00 6,13 19,41 svijetlo zelene boje. T. occidentalis T. occidentalis "Rheingold" široka je čunjasta forma "Tiny Tim" patuvisine 1,5 i širine 1,2 m. lzboji su vrlo ljasta je, okrugla forma vrlo sporog occidenta/is 'Woowordii" poput lopte gusti i izuzetne zlatnožute boje koja rasta, širine do 40 cm. lzboji su je okrugla forma, visine 1,5 m. Izboji zimi prelazi u bakrenu. T. occi- lepezasti, svijetlo-zelene boje. T. su tamnozeleni i lepezasti. ■

LJEKOVITO

BILJE

@D@OJ]@[K]O~ O~ fJflJOOtĐ~ ~ 0

Marija Kranjčević1 dipl. ing.

početka lipnja do kasne jeseni.

U ljekovite svrhe skuplja se vršni dio cvatuće biljke (do 15 cm) sa Stolisnik je vrlo obična, lako što manje stabljike ili samo cvjetovi i prepoznatljiva i česta biljka u našem listovi.

Suši se u snopićima ili okolišu. Pripada među najstarije rasprostrt u što tanjem sloju na poznate ljekovite biljke, a zbog sjenovitom i zračnom mjestu. Suha, iznimne ljekovitosti dobro bi bilo da usitnjena biljka čuva se u ga ima svako domaćinstvo. staklenkama ili papirnatim vrećama Za stolisnik (Achilleamillefolium na suhom i prozračnom mjestu.

L.) se u narodu koristi velik broj imena, a najčešći su: hajdučka trava, Važno je znati da se zbog kvalitete i djelotvornosti pripravaka skupljaju hajdučica, kunica i jezičac. Biljka cvjetovi u početku cvatnje, nikako raste po livadama, pašnjacima, oni koji su već precvali. Kod nekih rubovima polja i šumskim osoba moguća je reakcija na koži obroncima, od nizinskih do brdskih prilikom branja stolisnika, pa ga područja. U proljeće iz trajnog trebaju izbjegavati i u pripravcima. podanka najprije izraste prizemna Stolisnik se može koristiti za rozeta sa sitno dvostruko ili pripremu čistog čaja, alkoholnih trostruko perasto razdijeljenim listovima. Mladi listovi aromatičnog kapi, masti, obloga, vodica za lice, su mirisa i u rano proljeće mogu se dodavati u čajne mješavine, rakiju, ilivino. koristiti kao dodatak salatama, Čaj od stolisnika juhama, varivima ili svježem siru, a Jednu do dvije čajne žlice suhih, može se od njih pripremiti i umak, usitnjenih listova i cvjetova preliti s na isti način kao i od kopra.

2,5 dL kipuće vode. Čaj poklopiti i Starenjem listovi postaju pregorki i procijediti poslije 1 O minuta. Piti 2-3 za jelo neupotrebljivi. Stabljika je šalice mlakog, nezaslađenog čaja čvrsta, uspravna, visoka do 80 cm, s naizmjence smještenim dugulja- tijekom dana ili ga koristiti za stim, perasto razdijeljenim listovi- obloge. Čaj otklanja nadutost i grčeve u ma. Sitni bijeli, rjeđe ružičastobijeli želucu i crijevima, pomaže kod cvjetići (tj. cvatovi) promjera 3-5 mm lošeg apetita, gastritisa i kolitisa smješteni su na vrhu stabljike i čine (upale debelog crijeva), poboljšava široki gronjasti cvat. Biljka cvate od

M(jekarski list 08/2006.

rad jetre i žučnog mjehura, otklanja upalu mokraćnog mjehura, smanjuje tegobe kod reume i gihta.

Stolisnik je omiljena biljka za različite ženske tegobe. Pije se kod klimakteričnih tegoba, neredovite menstruacije, bolova u donjem dijelu trbuha, upale jajnika, maternice, mioma i bijelog pranja.

Rakijasa stolisnikom Bocu sa širokim grlom napuniti svježim, usitnjenim listovima i cvjetovima te preliti rakijom.

Ostaviti 3 tjedna na suncu ili na toplom mjestu , a zatim procijediti.

Piti po jednu veliku žlicu dva puta dnevno, prije jela. ■

55

VAŠ LIJEČNIK

~QJJ[m(Q5~® dJ[]; • bitćemo dobrevolje

Kakoatmosferske prilike utječu nanaše zdravstveno stanje i raspoloženje?

I

! ma. Zbog toga je uputno pojačati

Da vrijeme, to jest atmosferske prilike, utječu na naše zdravstveno stanje i raspoloženje, danas se pouzdano zna. Toj se činjenici u svijetu pridaje znatna važnost. Tako je, na primjer, u Njemačkoj vlada službeno zatražila od centralne meteorološke službe da liječnicima i bolnicama stavi na raspolaganje «zdravstvena predviđanja». Uz malu naplatu liječnici dobivaju kodirane informacije koje u glavnim crtama opisuju vrstu i intenzitet oboljenja što će ih vremenske prilike donijeti u sljedećih 12 do 36 sati, vjerojatno i češće.

Danas je već poznato nekih 40ak bolesti - uključujući promjene krvnog tlaka, migrenu, glavobolju, promjene raspoloženja - koje su u određenoj vezi s vremenom. Mi, ustvari, i ne trebamo meteorologa da nam to kaže, jer i sami znamo da na naša raspoloženja utječe temperatura, vlažnost, snijeg, kiša, naoblaka, magla, izlasci i zalasci sunca. Bez sumnje, sigurno ste već doživjeli da se izvrsno osjećate upravo zato što je osvanuo sunčan dan ili da ste mrzovoljni.jer je tmuran, siv dan.

Znanstvena istraživanja su pokazala da vremenske prilike mogu uzrokovati brzo umaranje ljudi ili poteškoće sa snom. Pod određenim vremenskim uvjetima tjelesni se refleksi mogu toliko usporiti da čovjek čak

"Kolovoz u obilju sunčanih sati" Kolovoz je izrazito sunčan mjesec. Primjerice, u Zagrebu tijekom ovog mjeseca Sunce sja prosječno 243 sata, a to je oko 8 sati na dan. Kolovoz je i mjesec s najvećim brojem vedrih dana. U odnosu na srpanj, ovaj je mjesec npr. u Zagrebu

56

Ako su promjene u okolini previše drastične, ili ako je osoba pažnju za vrijeme upravljanja vozili- premlada ili prestara da bi se lako ma. Pod drugim pak vremenskim prilagođavala, ili ako neka trauma, prilikama možda ćete primijetiti da jake emocije, fizički rad ili intenzivna uzimate prekomjerne količine table- tjelovježba pojačavaju učinak ta kako biste svladali bolove u kosti- vremena, tada mogu uslijediti prvo ma i mišićima uzrokovane vreme- lakši simptomi i lakša oboljenja, a nom. kasnije i prave bolesti. Kod osjetljiNa primjer, za vrijeme hladnog, vih ljudi hladno vrijeme može povekišnog dana, vjerojatno je da ćete se ćati krvni tlak, što može biti povod lakše ljutiti i biti osjetljivi na bol. prsnuću krvnih žila i moždanom ili Vjerojatno nećete jako dobro spavati srčanom udaru. kao obično, a «proradit» će i vaša Na sreću, vrijeme može učiniti i upala zglobova ili čir na želucu ili da se osjećamo dobro. Iako je to dvanaesniku. S druge strane hladni, nama već poznato, a studije su to i vedri dani smanjuju šanse za pojavu potvrdile, primarni vremenski faktor migrenoznih bolova, astmatičnih koji stvara osjećaje zadovoljstva je napadaja ili moždanog udara. sunčano svjetlo.

Dakle, ako je Jedna od najtežih atmosferskih prohladan, suh, djelomično sunčan situacija je topao, vlažan i djelomidan, možete očekivati da ćete se čno sunčan dan, za vrijeme kojeg se odlično osjećati. Naravno, dobro očekuje kiša. Sigurno su vam već poznata ta stanja kada se osjećate vrijeme ne donosi baš uvijek i dobro pospani, lijeni, a vjerojatno imate i raspoloženje, isto kao što i sivi dan ne glavobolju. Ako ste više osjetljivi, mora obvezno biti i deprimirajući. ovakvo vrijeme je «kao stvoreno» za Dapače, ako nemate ništa protiv toga pojavu raznih grčeva, bolova, pore- da malo pokisnete, kišni dan ustvari metnje sa želucem, za povećanu može biti i veoma zabavan. Sjećate li se pjesme «Singing in the rain»? temperaturu, reumu, bronhitis, Koliko sam puta s užitkom trčao po srčane napade i drugo. kiši za vrijeme relativno toplih Najosjetljivije na vrijeme su - žene Naravno, ne reagira svatko na godišnjih doba. Divan je to osjećaj isti način na isto vrijeme. Otprilike kada je dan topao, a voda vam se dvije trećine svih nas osjetljivo je na cijedi niz lice i hladi pregrijano tijelo. vrijeme, ostatak nije. Najosjetljivije A kako li je tek lijepo za vrijeme na vrijeme obično su žene i to one trčanja oblizivati se oko ustiju i tako nervozne, razdražljive i plašljive. piti kišnicu! ■ postane sklon prometnim nezgoda-

Dr. Ivo Belan

vedriji za jedan dan.

Nevrijeme s munjama i gromovima, pljuskovima, tučom, jakim i olujnim vjetrom u kolovozu 1jeđe je nego u srpnju i lipnju. To je posljedica smanjivanja toplinskih razlika između toplog kopna i svježeg oceana. No, dogodi se da nakon dužeg razdoblja suhog i vrlo toplog vremena u naše krajeve dođe svjež i vlažan oceanski zrak.

Prodor tog zraka uzrokuje pojavu

vrlo jakog vjetra, grmljavinu, a i pojavu tuče. Tako je bilo 15. kolovoza 1955. godine. Spomenutog je dana u Zagrebu izmjerena brzina vjetra od 11 O krrv'h. Posljedica brzine vjetra veće od 100 krrv'h je pet srušenih platana na Zrinjevcu i tri kestenova stabla na gornjogradskome šetalištu.

I na kraju, uživajmo ovog mjeseca u obilju sunčanih sati, pripazimo na moguće opekline od Sunca, i ne zaboravimo da jakog nevremena tijekom poslijepodnevnih sati još uvijek može biti. ■

M(jeka.rski li~t 05/2006.

ZMlllrlli,,alc

,...,._..,,u~...-od..,_

PIONEEA • 8l9CI~....,,..._

lnc..O..MalaN, IOIIII.U8A

svježemlijeko

svježe.;'Ill3 l'>1no1.1a

24h od mužnjedostola ~in~iJa