Mljekarski list 5-2006

ĆtLJt

ISSN

0351-9104

• GODINA42

• SVIBANJ

2006.

Naslovnica: Nova farma obitelji Culak - foto: M. Petrović

SADRŽAJ IZ OPERA TIVNOG PROGRAMA GOVEDARSTV A Nova farma obitelji Culak _ __ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ 2 OBAVIJEST IZ LURE Velik odziv predavanju Lurinih proizvođača mlijeka Slavonije . _____ - ____________ - - - - _ _ 3 IZGRADNJA MLIJEČNIH STAJA Mliječne staje i nosive konstrukcije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4

OVČARSTVO

Kolostrum u hranidbi janjadi ________________ 42 Isporuka i kvaliteta ovčjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj _______________________________ 46 TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ __ _ S I IZ UDRUGE PROIZVOĐAČA MLIJEKA Održana godišnja skupština udruge proizvođača mlijeka "Kim Kararlovac" _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ __ 54

IZ VINDIJE Nove titule šampiona i medalje za kvalitetu Vindijinih proizvoda _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 7

AGROMETEOROLOGIJA

ZAŠTO UVOZIMO JUNICE Zašto uvozimo junice, a domaće se teško prodaju_ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8

INMEMORIAM Prof. dr. se. Jan Čižek ______________________ 56

TRA VNJAŠTVO Travanj i svibanj, košnja prvog otkosa . ________ 14

Utjecaj stadija zrelosti tratine prilikom košnje na kvalitetu travne silaže _____________ I 7 Suzbijanje korova ________________________ 23 GNOJIDBA Primjena organskih gnojiva _________________ 21 IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU Uvoz sjemena bikova njemačkog holštajna _____ 25 Uvoz testiranih bikova _____________________ 27 SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Prvi bikovi iz performance testa u proizvodnim uvjetima _______________________________

30

ZDRAVLJE STADA Sanitacija i dezinfekcija na farmama muznih krava ___________________________

34

Činitelji plodnosti krava

___________________ 37

VETERINARSTVO Bjesnoća _______________________________ ,- - - - - - -::.c2 - - - - - - - - - - - -><:

Ime i prezime

40

- - - - - - - - - - -:K:

KALENDAR RADO V A U SVIBNJU __________ 55

ZLATNI

ROG

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog": - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju 2006. godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO - - - - - - - - - - - -:K:

- - - - -:

Broj krava: ........................ .

Količina mlijeka isporučena mljekari (litara):...... . .......................

Klasa isporučenog mlijeka:

i

Datum predaje obrasca i potpis: ................ .

~ - - - - - - - - - - - ->e- - - - - - - - - - - - ->e- - - - - - - - - - - -

Napomena:

: Popunjeni obrazac s ~ podatcima za mjesec : travanj dostaviti ti: jekom svibnja o.g., : na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni ,I rog» Ilica31/3, 10000 Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349

proizvođača:

Adresa: .................................. .

:_ - - - -

. ____ 55

->{;-

-

- - -

_:

o

Urednički odbor; dr. se. Petar Bosnić, Juraj Čićmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić , prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darko Kantoei, dipl. ing., mr. se. Goran

Klš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Amelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor štoković, mr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, /lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, Grafička priprema I Usak: •Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

IZ OPERATIVNOG

PROGRAMA

GOVEDARSTVA

Milan PetroviĆ; dr. vet. med.

CULAK

Ovih dana završena je i stavljena u funkciju još jedna farma iz programa izgradnje suvremenih mliječnih farmi, farma obiteijskog gospodarstva Culak iz Antunovca, Općina Lipih u Požeško -slavonskoj županiji.

Obiteljsko gospodarstvo Jadranke i Drage Culak izgradilo je novu farmu (kapaciteta 62 muzne krave) ikrenulo punim kapacitetom u proizvodnju mlijeka. osigurati budućnost sebi i svojoj djeci. Bilo je Suvremena staja slobodnog načina držanja s teško i naporno sve ove godine, kaže Jadranka, ali vanjskom klimom izgrađena je u suradnji s sav se taj trud na kraju isplati. Išli smo korak po firmom HAAS kreditnim sredstvima Reifeisen korak, postepeno smo povećavali proizvodnju. banke. U realizaciji ovog projekta sudjelovali su i Tako smo već 2001. godine proizveli preko 50 000 investitori vlastitim sredstvima, a pomogJa je i litara mlijeka. Od tada smo skoro svake godine LURA d.d. kreditom za junice, izradom investipovećavali proizvodnju za oko 10 000 litara, a cijske studije i stručnim vodstvom tijekom cijelog prošle godine smo uspjeli gotovo udvostručiti projekta kako bi se cjelokupna investicija rea- proizvodnju u odnosu na godinu ranije. Vidjeli smo lizirala pod najpovoljnijim uvjetima uz minimalda se na tradicionalan način ne može daleko stići. ne troškove u izgradnji i realizaciji projekta.

Našli smo se u situaciji da uz puno rada i zalaganja Ukupna vrijednost investicije, koja uključuje cijele obitelji ne možemo ostvariti ono što želimo. ulaganje u projektnu dokumentaciju, objekt, Uz pomoć struke, brzo smo shvatili da je izlaz opremu i osnovno stado iznosila je 2.000.000 jedino u povećanju proizvodnje koja se može kuna. Ugrađena je suvremena štalska i muzna ostvariti jedino primjenom suvremene tehnologije oprema renomiranog svjetskog proizvođača De u suvremenim objektima većeg kapaciteta. Odlučili Laval što jamči visoku djelotvornost uz manje smo ući u ovakav projekt uz svestranu podršku troškove održavanja proizvodnje na farmi.

LURE i to cijelo vrijeme trajanja projekta.

Matično stado na kojem se temelji proizvodnja Prilagođavajući se standardima Europske unije mlijeka sastoji se od 40 visokokvalitetnih grla gospodarstvo je moralo učiniti još jedan korak holstein pasmine i 32 grla simentalske pasmine naprijed. Gradnja nove farme i primjena također vrlo dobrog genetskog potencijala. suvremene tehnologije jedina je alternativa za Obitelj Culak, roditelji Jadranka 1 ----------=:::--::::::::;;;;;;:::;::;;;~-=--:-----;:-:--:-=~-;-;-;--:7 i Drago te djeca Dalibor, Martina, Marina i Marin, posvetila se stočarstvu i specijalizirala za proizvodnju mlijeka u punom smislu te riječi.

Sva proizvodnja ratarskih kultura „ na 10 ha vlastitih površina i 32 ha u zakupu iskorištava se u proizvodnji mlijeka na najefikasniji način, koristeći suvremene spoznaje u hranidbi muznih krava čime se postižu izvrsni rezultati, kako u količini tako i u kvaliteti isporučenog mlijeka. Sve je zapravo počelo prije desetak godina kada su Drago i Jadranka počeli ozbiljnije razmišljati o proizvodnji mlijeka i, uz pomoć i potporu mljekare "Dukat", nabavljaju prve junice iz uvoza na kredit u nadi da će tako 2

Mljekarski list 05/2006.

IZ OPERATIVNOG

PROGRAMA

GOVEDARSTVA

razvoj gospodarstva, garancija je to za buduća vremena koja će brzo doći. Prikupljanje i sređivanje dokumentacije trajalo je gotovo cijelu godinu, ali i to je uvjet da bi ovakav projekt mogli uspješno završiti. Sljedeće godine, kada farma bude u punom pogonu, planiramo proizvesti i isporučiti mljekari LURA- i preko 400 QOO litara mlijeka.

Danas smo ponosni i zadovoljni jer je nova farma puštena u pogon. Kruna je to našeg teškog i upornog desetogodišnjeg rada. Sigurna sam, kaže nam Jadranka, da bez velike upornosti i ljubavi prema stoci i proizvodnji mlijeka ne bismo uspjeli, a u isplativost ove proizvodnje - ~-------------------------' odavno smo se uvjerili - potrebno je samo primije- hranidbe na farmi. Culakovi imaju dugogodišnje niti u praksi ono što se o toj proizvodnji zna. Uspjeh iskustvo u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji koje se neće izostati! prenosi iz generacije na generaciju, uz stalan napredak i primjenu novih tehnologija, što obitelji Dosadašnji rezultati bit će puno bolji, uz znatno manje rada na samoj farmi i veću proizvodnju jamči uspješnu i rentabilnu proizvodnju te prikvalitetnijeg mlijeka, što će zasigurno dati još više stojan dohodak. Uspjeh postignut do sada, dugopoticaja za rad osobito mlađim članovima obitelji godišnja tradicija, iskustvo stečeno tijekom dugog koji svoju budućnost vide u toj proizvodnji. Kuju se i niza godina te spremnost prihvaćanja i primjene novi planovi, želimo još više osuvremeniti proiz- novih spoznaja u proizvodnji mlijeka, sigurno su vodnju nabavom opreme za kompjutorsko praće­ jamstvo da će ova investicija biti do kraja uspješno nje hranidbe i primjenu najnovijeg TMR sustava realizirana. ■

-

VELIK ODZIV PREDAVANJU LURINIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA SLAVONIJE U organizaciji Lure d.d. u Đakovu je 10. ožujka o. g. održano predavanje na temu «Higijena vimena». Skupu je prisustvovalo oko 70 vodećih kooperanata s područja Slavonije, a predavanje je održao prof. dr. se. Vlatko Rupić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je tijekom predavanja istaknuo bitne pretpostavke uspješne mljekarske proizvodnje, osvrnuvši se na higijensku kakvoću mlijeka. Naglasak je stavljen na: način mužnje; postupak s mlijekom nakon mužnje; značaj ispravnog pranja i dezinfekcije vimena; bolesti vimena; staje za držanje krava.

Prezentirana su iskustva proizvođača mlijeka s područja Bjelovara i Zagreba u svrhu prenošenja informacija i edukacije novih proizvođača mlijeka s područja Slavonije, koji su pokrenuli projekte izgradnje staja. Drugi dio predavanja održao je g. Željko Žuljević, dr. vet. med., na temu proizvoda tvrtke «ECOLAB», te proizvode prezentirao na konkretnim primjerima. Na ovu temu održana je i konstruktivna diskusija, a kooperanti su iznijeli svoja iskustva s primijenjenim sredstvima. Predstavljena je široka paleta proizvoda kroz: higijenu muzne opreme; prostora i osobne higijene; dezinfekciju sisa prije i nakon mužnje; postupke u prevencijiDermatitis digitalisa.

Iz rasprave mogla se zaključiti određena razina znanja i otvorenost kooperanata novim spoznajama i tehnologijama suvremene govedarske proizvodnje (najvišem higijenskom standardu u proizvodnji mlijeka). ■ M(jekarski list 05/2006.

3

IZGRADNJA

MLIJEČNIH STAJA=================

DarioZagorec dipl. ing. HZPSS 1

1

Staja, kao nesumnjivo jedna od najznačajnijih investicija na Pristup izgradnji staja poljoprivrednom gospodarstvu, a Danas je u Republici Hrvatskoj jedna od najznakoja je ujedno i radno mjesto čajn'ijih tema među uzgajivačima kako osigurati douzgajivača, treba biti prilagođena bre uvjete proizvodnje ml'ijeka na obiteljskim poljomnoštvu prilično složenih si- privrednim gospodarstvima. tuacija na svakom gospodarstvu ------------------------cijski i proizvodni. Pogrješke koje učinimo u samom startu, u fazi projektiranja, a kasnije i kod same gradnje objekta, često povećavaju troškove i dovode u pitanje isplativost projekta, a to još više dolazi do izražaja ako se radi o objektu za držanje krava.

Otvorene staje vanjske klime Jedan od aspekata po kojem razlikujemo staje vanjske klime sa slobodnim načinom držanja od ostalih vrsta staja odnosi se na vrstu i položaj zidova, posebno uzdužnih strana: kada su na staji Slika 1: Primjerzatvorenestaje prisutna sva četiri vanjska zida, govorimo o "zatvorenom tipu staje" (sl. 1). Kada za sebe. Stoga je svako iskustvo kod gradnje staja je bar jedan od uzdužnih zidova izostavljen, za krave dobrodošlo za naše uzgajivače, a odnosno jedna strana staje otvorena (sl. 2), posebno iz nama susjednih zemalja koje su nam govorimo o "otvorenoj staji". po mnogočemu slične.

Zatvoreni tip prikladniji je za hladnije i Govedarstvo u okviru stočarske proizvodnje ima najviše zahtjeva prema tehnologiji te građe­ vjetrovitije podneblje, dok je otvoreni tip staje vinskim objektima i opremi. U okviru mliječnih prikladan za umjerenu i topliju klimu. Općenito, farmi potrebno je riješiti: objekte za uzgoj i savjetuje se kod izgradnje staja otvorenog tipa, držanje krava i drugih kategorija goveda, prostor kad god je moguće, primijeniti dobro izolirano za mužnju-izmuzišta i opremu za čuvanje krovište s visokom konstrukcijom koje je mlijeka, objekte za skladištenje stočne hrane te prikladno za što bolju prirodnu izmjenu zraka i objekte za sakupljanje i tretiranje otpada u sto- koje se dobro prilagođava klimatu kojeg karakterizira vjetrovitost u ljetnim mjesecima. čarskoj proizvodnji (npr. gnojovka). Može se U slučaju staja zatvorenog tipa neke manje zaključiti da izgradnja novog objekta predstavlja važan trenutak od iznimnog značaja za preinake - kao npr. uklanjanje jednog dijela uzdužnog zida, zamjena zida pomičnim stijensvako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. kama ili stavljanje mreže za zasjenjivanje, odnoBrojni su činitelji koji uvjetuju vođenje gospodarsno protiv vjetra, a posebno prirodno prozrastva i samu proizvodnju: ekonomski, organiza4

Mljekarski list 05/2006.

IZGRADNJA

MLIJEČNIH STAJA

Optimalnim

položajem objekta izlaganje bočnih zidova s.taje sunčevim zrakama, bez obzirajesu li skroz zatvoreni ili imaju otvore za ulaz zraka djelomično ili čitavom visinom bočnih zidova staje. Ovo izlaganje može se umanjiti, ne samo toplinskom neprovodljivošću materijala zidova već i prikladnim zasjenjivanjem staje, ali i otvorenih dijelova na bočnim zidovima.

Među mogućim rješenjima navodimo još neke: • prikladno napuštanje strehe (O,7 - 1,0 m) za zasjenjivanje "pomičnih-otvorenih" vanjskih Slika 2: Staja bez jednog uzdužnogzida zidova te također na mjestima čivanje - mogu popraviti mikroklimu u staji. gdje su prozori i to radi direktnog ulaska sunca Položaj objekta i zasjenjivanje u stajski prostor Da bi odabrali najbolji položaj objekta, • drvored u slučaju kada staja ima ispust (posebpotrebno je razmotriti: vrste objekata koji postono uzduž južne i zapadne strane) je za tu namjenu i njihov smještaj, kut padanja • posebne mreže ili cerade od plastičnog matesunčevih zraka te smjer dominantnih vjetrova i rijala za zasjenjivanje u zoni hranidbe (na taj povjetaraca koji prevladavaju u tom području. način stvara se iskoristiv prostor za životinje u Postavljanjem staje istok-zapad, zid prema sjevetoplom dijelu godine) ili uzduž zidova s vanjske ru uvijek ostaje u sjeni, dok je drugi, koji gleda strane kako bi se smanjio ulaz topline od izravpremajugu, osunčan zrakama pod velikim naginih sunčevih zraka, a kao posljedica toga i bom i lako se može zasjeniti napuštanjem krovizagrijavanje podova šta, odnosno izbočenom strehom. Kraće istočne i Mreže (cerade) koje se koriste u stajama za zapadne strane objekta (koje su ujedno i manjih krave stavljaju se na otvore za ulaz zraka na veći površina) primaju zrake sunca u samo ograniče­ dio ili čitavu visinu bočnih zidova staje, a služe za nom periodu dana i može ih se zasjeniti vegetacizaustavljanje sunčevih zraka ili zaustavljaju vjejom ili nekim drugim objektima (mrežama). tar (ovisno o potrebi). Regulacija se obavlja njihoPoložaj istok - zapad preporučljiv je za staje (s vim podizanjem ili spuštanjem. Na tržištu se namliječnim kravama) u kojimaje položaj krmnih laze najčešće u obliku traka širine 2,5 - 3,0 m, a zabrana samo s jedne, najčešće dulje strane montiraju se tako da se prikvače na metalne cijevi. objekta, ili kada se koristi centralni hodnik , a Ispust životinje su s jedne i druge strane hranidbenog U stajama sa slobodnim načinom držanja stola. U ovom drugom slučaju, u hladnijem dijelu preporuča se osigurati ispust, odnosno prostor staje treba smjestiti najosjetljivija grla (ona koja za hranidbu na otvorenom. Osnovna uloga su u laktaciji). U stajama sa slobodnim načinom držanja također je poželjno smjestiti izmuzište s ispusta je omogućiti životinjama alternativni smještaj u odnosu na staju, a zahvaljujući njemu čekalištem u najhladniji dio staje i to po mogusvaka životinja ima veće mogućnosti borbe ćnosti na sjevernu ili sjeveroistočnu stranu. Razprotiv stresa od topline pronalazeći položaj ili log je što se u toj zoni u kratkom vremenu, prije mjesto koje joj najviše odgovara. Ispust može nego uđu u izmuzište, na malom prostoru nalazi imati tvrdi zemljani pod ili neki drugi oblik puno grla koja, ako su previše zbijena, imaju čvrstog poda, a jedan dio može biti betonirani. poteškoća s otpuštanjem viška topline. omogućuje se smanjeno

M(jekarski li.st 05/2006.

5

IZGRADNJA

MLIJEČNIH STAJA

Betonski pod je neophodan u onim slučajevima montira prikladni priključak (sapnica ili mlazkada je na gospodarstvu staja koja se sastoji od nica). U prvom slučaju za svaki ventilator podva dijela. U tom slučaju je poželjan čvrsti betontrebnaje jedna ili više sapnica za disperziju vode ski pod između takva dva stajska objekta radi čije isparavanje uzrokuje smanjenje temperatunesmetane komunikacije tijekom cijele godine. re zraka. U drugom slučaju, sapnice su razmjeVentilacija i rashlađivanje štene na udaljenosti od 2,4 m jedna od druge, te Ukupni klimatski uvjeti u staji, a posebno omogućuju raspršivanje vode po životinjama u mikroklima, u kojoj se nalazi i boravi stado cijeloj hranidbenoj zoni. Isparavanje vode smanjuimaju vrlo važnu ulogu za ocjenu uspješnosti je temperaturu kože životinja, ali i samog poda. cijele staje. Ovdje se ne radi samo O komforu Prirodno prozračivanje životinja nego i onih koji rade u staji.

Još jedan vrlo bitan element za mikro klimu Ukoliko postojeći ili novi objekti iz bilo kojih u staji je prirodno prozračivanje, kod kojeg se razloga ne daju zadovoljavajuće rezultate u od- vrlo jednostavnom tehnikom koristi prirodna nosu na klimatske uvjete, a to su snižavanje i sposobnost dizanja toplog zraka, te kretnja zraodržavanje potrebne temperature unutar staje, ka uvjetovana propuhom ili vjetrom. U prvom neophodno je posegnuti za drugim zahvatima. slučaju strujanje je okomito, a u drugom vodoOni podrazumijevaju upotrebu manje ili više ravno. Da bi se maksimalno iskoristilo prirodno kompleksnih zahvata radi olakšanog otpuštanja prozračivanje, potrebna je dovoljna visina u topline životinja. Jedna od najraširenijih tehnisljemenu krovišta, "pomični zidovi" koji se mogu ka u gradnji staja za muzne krave je korištenje jednostavno i lako prilagođavati po visini, kao što umjetne ventilacije koja ima svoju svrhu·, prije su zaštitne plastične mreže ili zastori koji se mosvega, u područjima koja su karakterizirana gu namatati. Potreban je i veći nagib krovišta toplom klimom s visokom vlažnošću zraka a (25-30 %), zatim raspon objekta do 10 m - ako je slabom vjetrovitošću. U stajama sa slobodn.'im na "jednu vodu" ili 20 m - ako je na "dvije vode", načinom držanja čekalište za mužnju i prostor za te obvezni otvori na vrhu krovišta ili odvodne hranidbu imaju prioritet u postavljanju ovakvih ventilacijske cijevi prikladnih dimenzija. ■ instalacija, radi· smanjenja toplotnog šaka, npr. (nastavlja se u idućem broju) za vrijeme mužnje, r==::::-;:=::.::.::.=-==-------------__:I~zv~o~r.:.._· "!::-.Lc..i' i~nfir5:.o~nna~t~or,~e'._.!: te poticanje maksimalne konzumacije hrane na krmnom stolu. U posljednje vrijeme usporedo s ventilatorima montiraju se sustavi za osvježavanje. U praksi se koriste neka od mogućih rješenja: - disperziranje kapljica vode u ventilirani zrak - polijevanje goveda vodom pod niskim tlakom U oba slučaja ~lik~ 3:_D~ bi ~-eomogućilo maksimalnoprirodnoprozračivanje, koristese pomični potreban je dovod vode na koji se z1dov1t/1on, ko;, se mogureguliratipo visini kao što je npr. zaštitna mrežaod plastike 6

Mljekarski list 05/2006.

IZ VINDIJE

~

NOVE TITULE ŠAMPIONA I MEDALJE ZA KVALITETU VJNDJJJNJHPROIZVODAPoslovni sustav Vindija i ove će godine tradicionalno nastupiti kao izlagač na 73. međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji se održava od 13.05. do 20.05.2006. u Novom Sadu. Prije početka sajamske manifestacije započelo je ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda na kojem sudjeluju i izabrani proizvodi iz proizvodnog asortimana Vindije. Nakon obavljenoga ocjenjivanja kvalitete proizvoda, ukupan broj osvojenih medalja za proizvode iz asortimana PS Vindija dostigao je visoku brojku od 41 medalje: u kategoriji mlijeka i sireva, Vindija d.d. je osvojila 26 medalja od kojih je čak 6 velikih zlatnih medalji i titula ŠAMPIONA za tvrdi sir od ovčjeg mlijeka OVIDUR. Povrh toga, Vindijaje osvojila i SREBRNI PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA za izuzetnu kvalitetu proizvoda. Podsjećamo daje Ovidur i osvajač zlatne medalje na Svjetskom ocjenjivanju sireva (World Cheese Aw~ds) u Londonu 2005. godine pa ne iznenađuje nadimak «Vindijin zlatni sir».

U kategoriji mesnih proizvoda, Koka d.d. osvojila je ukupno 15 medalja za kvalitetu proizvoda pod robnim markama Cekin i Vindon, od čega su 3 velike zlatne medalje. Smrznuti panirani pileći CORDON BLUE također je ponio titulu ŠAMPIONA, dok je Koka također osvojila PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA za prepoznatljivu vrhunsku kvalitetu prezentiranih proizvoda. Još se očekuju rezultati ocjenjivanja proizvoda u kategoriji sokova.

Nove medalje, a posebno titule šampiona dokazuju kako proizvodi poslovnog sustava Vindija s pravom nose znak «Kvaliteta Vindija». ■

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

pranje

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije

pranje i

obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Ml:fekarski list 05/2006.

7

ZAŠTO UVOZIMO

JUNICE.

Damir Pejaković, dipl. ing.1 HZPSS

... a domaće se teškoprodaju...

Vrlo često ljudi na selu pitaju: „Zašto toliko puno junica Nema koristi od guranja problema „pod tepih". Tvrdnja uvozimo, a ne možemo prodati da su domaće junice jednako kvalitetne kao i uvozne, svoje junice?". Razloga za to je nažalost, n;Je uteme(jena na činjenicama. Samo uz više, no, treba priznati da je realnu analizu problema u našem uzgoju i uz hitno stanje u našem uzgoju takvo da postavljanje provedivog plana akcije, možemo očekivati je prosječna kvaliteta domaćih napredak, ali ne preko noći, nego na duži rok. junica ipak slabija od prosječne kvaliteteuvezenihjunica.

9udovcu i najednom uvozu simentalskihjunica Jedan od ključnih razloga lošeg stanja u iz Austrije. Kroz te primjere može se sagledati našem uzgoju govedaje vrlo slaba informiranost veći dio problematike uzgoja krava (i bikova !) u i educiranost uzgajivača o genetskom unanas. prjeđenju i selekciji goveda, za što je odgovorna Aukcijska prodaja steonih junica „struka i znanost". Rezultati stanja u uzgoju Gudovac, 17. ožujka 2006.

U katalogu je predstavljeno 67 simentalskih mjere se danas u desetcima tisuća uvezenih junica, u desetcima tisuća uvezenih doza sjeme- junica, ocijenjeno je i na aukciji predvedeno 57 na bikova i u desetcima uvezenih bikova za junica, a prodano je svega 38 junica, unatoč umjetno osjemenjivanje (UO). Presudnu ulogu u povoljnoj kreditnoj liniji i izdašnom subsvim pokušajima poboljšanja stanja u uzgoju vencioniranju kupnje junica od strane Bjelovarsko-bilogorske županije i nekih općina. mora imati ozbiljno organizirana i neusporeProsječna prodajna cijena junica iznosila je divo bolja komunikacija stručnih i znanstvenih 10.090kn. ustanova s uzgajivačima krava. Hitno moramo svi zajedno pomoći uzga- .------------------------,..,...-~-...-.,....-a----, jivačima da uzgoje

puno kvalitetnije krave nego što ih danas imaju jer se u skoroj budućnosti neće moći opstati u proizvodnji mlijeka i mesa s osrednjim ili lošim kravama. Mljekarski list je idealan medij za informiranje i edukaciju uzgajivača (pa i struke) o bitnim stvarima u uzgoju. U ovom članku ću pomoću činjenica pokušati pojasniti najvažnije kriterije kvalitete junica, i to na primjeru aukcije junica na proljetnom sajmu u 8

Mije/carskilist 05/2006.

ZAŠTO

UVOZIMO

JUNICE ...

Pregled pokazatelja kvalitete 67 predstavljenih junica u Katalogu aukcije:

obavio konačan odabir. Od ukupno 4 7 ponuđenih junica, izabrao je BIKOVI - OĆEVI predstavljenihjunica: 59 junica su kćeri domaćih bikova, a od toga su: 33 junice (prikazane u tablici).

7 od mladih, netestiranihbikova 26 od bikova .pozitivnih na mlijeko" Prosječna cijena junica, sa svim 26 od bikova .negativnih na mlijeko" 8 junica su kćeri njemačkih bikova: troškovima, iznosila je 10.400 kn 5 od Rhone-a (G'ZW107 - 2 147 - mi bik Njemačke i Austrije - naša elita?I) 2 od Ziklon-a (G'ZW106 - 2 373 - ći bik Njemačke i Austrije !?) +PDV. 1 od Einser-a (G'ZW 121 - 382 - gi bik Njemačke i Austrije (DE i AT)) Ozbiljnijom analizom pedigrea KRAVE - MAJKE predstavljenih junica: uvezenih junica, i uz solidno poz41 junica su kćeri krava koje imaju kontrolu mliječnosti navanje austrijskog simentalskog prosjek maksimalnih laktacija 4 770 kg mlijeka {raspon 2 441 -6 739 kg) 26 junica su kćeri krava bez kontrole mliječnosti uzgoja, može se puno toga zakljuniti jednoj kravi nisu prikazane uzgojne vrijednosti čiti. Po vanjštini se, od svih ponuBIKOVI s kojima su junice pripuštene: 9 junica (krava) bilo je oteljeno - očevi teladi nisu navedeni đenihjunica, moglo odbaciti svega 58 bređih junica, od toga pripuštena: nekoliko (zbog manjih nedostata26 - bikovima nepoznate "težine teljenja" 29 - bikovima s "teljenjima težim" od prosjeka ka), a većina junica bila je odlič3 - bikovima s ·teljenjima lakšim· od prosjeka Najkorišteniji bik, sa čak 23 osjemenjivanja (od 58) je nog eksterijera.

BRAUN 7661 - uvezeni njemački bik, s puno loših osobina (1 975-ti bik DE i AT): MW 102, prirast 97, "tež,teljenja"93, tež. teljenja kćeri 77, mrtvo oteljena telad 90, mrtvo Kvalitetu junica treba prosuđioteljena telad kćeri 82, protok mlijeka 90, okvir 90, vime 96 ! vati na osnovi podataka o rodite- Zašto je uvezen ? ... I ja se pitam!

Puno korišteni bikovi s 11 i 10 osjemenjivanjajunica (od 58): ljima, a bitni su i očevi teladi koje MURKO 7537 - mladi, netestirani bik rođ. 2001. - što radi u UO-u 2005. godine?!

SALAS 7483 - mladi, netestirani bik rođ. 2000. - što radi u UO-u 2005. godine ?! junice nose jer za očekivati je da će Od preostalih 14 bređih junica, samo 3 su pripuštene pod bikove s provjerena 7akšim teljenjima·: ove junice oteliti i 15-ak ženske ŠTIT 110, RAPO 107 i SAMO 104 za -težinu teljenja" (uvezeni živi bikovi testirani u Njemačkoj: ŠTIT G'ZW 106 =2 286-ti bik DE i AT, RAPO - GZW 97 =4 145-ti bik DE i AT i SAMO -GZW 110 =1 667teladi.

Za nekoliko godina ovo bi mi bik DE i AT).

4 junice pripuštene su pod domaće starije bikove bez testa na "tež. teljenja" i 1 pod EGO-a - ·tež. stado trebalo postati izvor visokoteljenja" 94 (uvezeni živi bik iz Austrije)- G'ZW 119 = 556-ti bik DE i AT. vrijednog rasplodnog materijala 6 junica pripuštenaje pod bikove crveni holstein, i to 4 pod LOTTO-red-a, 1 pod MILAN-red-a (oba imaju "teža teljenja") i 1 pod GRAS-a (bez testa na "tež. teljenja") za domaće pa možda i susjedno Treba napomenuti da su sve junice iz Bjelo- nam tržište. No, svakako će trebati jako dobro varsko-bilogorske županije - vodeće županije po paziti s kojim bikovima će se ove buduće krave ,-------------------------------.-.-.-.-1-s;-....... uzgoju goveda u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta ponude rasplodnih junica u drugim županijama vjerojatno je niža od prikazane u Gudovcu.

Primjer uvoza simentalskih junica iz Austrije Radi se o jednom uvozu simentalskih junica za kupca iz okolice Zaprešića, ajunice su s aukcijskih prodaja u Amstettenu (01.03.2006.) i Riedu (06.03.2006.) stigle u karantenu u Križevačkoj Poljani, gdje je kupac Iz Amstettena i Rieda u karantenu u Križevačkoj Poljani.

Mljekarski Nst 05/2006.

9

ZAŠTO

Rb Žb

UVOZIMO

JUNICE ...

Otac iunice (50% krvi}

Maika iunice {50% krvil

Otac majke junice (25% krvi)

Bikskojim jejunica osiemeniena

Ime IGZWI MW Irel.luvm1.kg]vime GZWIMWI rel. luvml.knlmax.llklacijaIme IGZWI MW Irei.luvml.kglvime hne IGZWI MWlm.luvm1.11glvimel1ei.te1enJ,

1 11111-iiOl REINER 122 123 9!I +349 -259 81 97 97 56 mladibiku čekanju testova nemapoda1aka 2 11111""2103BAMBINI +180 3 111'1-2104 BALDIN mladibiku čel<anju testova 104 106 55 4 ,,rn...Z105 ROMBO 105 99 72 -351 90 91 90 57 -63 -226 5 11111-:llOEREINER 122 123 99 +349 81 94 90 55 6 11131-210 MANDL 139 130 97 +966 107 95 99 52 -326 7 1111111 .. :!108 REINER 122 123 99 +349 81 107 103 58 +533 8 llltt-2109 PONAX 116 109 93 +167 109 109 108 54 +485 -193 9 ... ma2110 ZARADI 112 116 99 +336 101 98 92 ~ 10 HRtt""2112 POLDI 123 118 99 <ll85 103 89 90 54 -398 -237 94 94 58 ~ HR51-2114 ROMANmladibiku čekanju testova g/ 1211111-2116 MANDL 139 130 -486 +966 107 85 89 56 13 ... ,1'1112117HUIILAUmladibiku čekanju 1es1ova 110 98 56 -126 14 11111""'2119RESS 129 121 99 +906 125 111 105 55 +56 .._1_5 11141-2120 IIATREI 122 112 99 +354 111 88 85 60 -470 -162 16 11101""2122IIANDL 139 130 97 +966 107 96 92 67 17 11131-2123 STRAXL 105 103 98 -206 114 105 100 56 +184 1B11<01""'212l RENE 130 123 99 +787 97 104 104 58 -100 +250 19 llltttltl212! REINER 122 123 9!I +349 81 106 104 55 20 HRl1""2128 HONDA 118 118 99 +434 110 91 93 65 -719 +192 21 HR11-2121 ROMANmladibiku čekanju testova 103 101 57 22 HR4IOON7951 -233 RENI mladibiku ćekaniu testova 93 94 56 23 HR01-7iS RUBIN mladibiku ,...,.., t,stoYa 93 90 57 -493 ,.MHR1100N795BELLO 112 111 9' +441 103 83 85 60 -464 +228 STURMmladibiku čekanlu tastova 111 103 58 ~11111-7!161 <ll3 26 ••21-7957 STRELLER121 114 99 +853 108 98 99 54 57 Z1 111,itlll7951HOFER 115 112 99 +657 103 95 99 -222 109 93 +300 62 28111<1~ 113 107 101 99 -268 PLUS 2811111-« PLUS 113 109 93 +300 107 101 99 62 ·268 +173 30 111'1-7973 RUDOLFmladibiku čekanlu testova 104 101 56 .77 +350 103 96 94 57 3111151-797◄ PONGO 108 112 9' 32 111,,-1en +153 HOFER 115 112 99 +657 103 107 108 54 33 11111-mB HOFER 115 112 99 +ll57 103 89 81 55 -444 PROSJEK 120 116 96 +497 102 98 97 58 -116

5 766 ZEIT 110 106 9!I +214 118 MIHRAUCH114 109 93 +168 128 6188 REXON 101 103 99 <ll3 105 SAFIR 126 133 90 +1093 126 8 398 WAXIN 110 110 99 +288 121 RESS 129 121 99 +906 125 6341 STRALF 96 99 99 -132 99 WAL 138 129 93 +1354 105 .37 8 067 STRAMY103 103 99 112 WAL 138 129 93 +1354 105 4 723 STARTER108 111 99 +234 93 RESS 129 121 99 <ll06 125 8 846 STRONZO119 108 98 +490 93 WARAN 129 124 92 ~5 112 8961 STEGO 121 117 99 +m 85 RENKER 116 121 87 •1397 108 7616 HOllENTOH 111 105 99 +301 RENKER 116 121 87 +1397 108 7297 DONNER 77 82 90 .909 HORESTI126 118 87 +ll98 125 .37 6487 STRAMY103 103 99 112 DIONI$ 126 118 91 +ll78 112 5 724 STAHL 96 107 99 +197 106 DIONIS 126 118 91 +878 112 6598 DIDIER 117 99 90 +81 121 RENKER116 121 87 +1397 108 88 5959 ROBERT119 106 99 +15 REIF mladibt'ku čekanju testova 7214 103 102 99 -25 WAL 138 129 93 +1354 105 102 93 98 -490 7964 HOCHSCHWAB WARAN 129 124 92 +665 112 8239 RUMSI 106 103 99 +191 117 DIONIS 126 118 91 +878 112 8 751 STRAMBUL 104 109 93 +149 107 WALD 121 123 90 +782 111 5034 BONSAI 108 108 99 +417 96 RENKER116 121 87 +1397 108 5888 -47 106 DIONI$ 126 118 91 +878 112 RAUDI 99 108 99 7170 DISKONT113 110 99 +508 DIONIS 126 118 91 +ll78 112 105 105 84 +298 109 6712 HONGKONG 99 105 97 +134 100 SIGMUND-ET 6585 MOREIF 114 104 99 -103 111 PONGO 108 112 84 +350 103 8027 TARA 86 88 98 -709 LEO 115 121 95 +1015 112 7 318 RUMBA 132 120 99 +440 106 PONGO 108 112 84 +350 103 5 752 BERND 107 109 99 +477 94 ROMEL 135 127 99 +1076 126 7197 HANNIBAL101 102 88 -337 95 BOMALF112 114 B7 +188 109 9 922 HOFRAT 123 112 99 +840 104 ROMEL 135 127 99 +1076 126 9922 HOFRAT 123 112 99 +840 104 PONGO 108 112 84 +350 103 7159 BERND 107 109 99 +477 94 HERBERT122 125 88 +541 130 6386 HOLGER 121 113 ~ +901 121 BOMALF112 114 87 +186 109 8725 RANDY 124 126 99 +1070 113 ROMEL 135 127 99 +1076 126 7 533 HALF 92 85 82 -162 101 REX mladibikuceuniutesloYa

~-

7 226

88 104 108 107 107 108 104 113 113 108 106 106

113

-

w" 1~ 106 100 113 106 106 106 111 103 111 123 103 123 111 92 103 123

123 120 n +859 114 108

108 105 97 +186 105

GZW ukupni selekcijski indeks, sastoji se od: MW 39,3% (mlijeko)+ FW 16,6% (meso)+ FIT 44,1% (fitness) MW ukupna uzgojna vrijednost za osobine mliječnosti (odnos mast : proteini 1:4) rel. pouzdanost procijenjenih uzgojnih vrijednosti (u %-tku) UV ml. kg uzgojna vrijednost za količinu mlijeka (,,odstupanje od prosjeka" u kilogramima)

dalje osjemenjivati kako se ne bi dogodilo za koju godinu da vlasnik mora ponovo posegnuti za uvozom junica. To se mnogim našim uzgajivačima, nažalost, već dogodilo.

Pogledate li bikove - očeve uvezenih junica, možete zaključiti da su one u prosjeku kćeri vrlo kvalitetnih bikova. Svega 20% očeva su mladi, netestirani bikovi, a to je upravo i prosjek osjemenjivanja mladim bikovima simentalskih krava u Austriji. Smatra se da taj udio ne bi smio prijeći 30%, a sva ostala osjemenjivanja moraju se obavljati kvalitetnim, pouzdano testiranim bikovima. Dobro je znati, da je u Austriji na simentalskoj pasmini udio umjetnog osjemenji-

vanja u 2005. godini iznosio 93,5%. Mladim bikovima osjemenjeno je samo 20% plotkinja i to uglavnom krave u prvoj laktaciji; takav je zajednički dogovor (pravilo) da bi se mladi bikovi mogli valjano testirati. U Austriji se 80% svih umjetnih osjemenjivanja obavlja sjemenom pouzdano testiranih bikova (vidi tablicu 1).

Usporedimo li očeve spomenute 33 junice s vrijednostima iz ove tablice, stvari su malo jasnije. Treba primijetiti da su očevi ovih junica u prosjeku stariji bikovi s prosječnom pouzdanošću uzgojnih vrijednosti od čak 96%, pa ne čudi da su nešto slabiji od prosječno korištenih bikova u Austriji 2005. godine (osjemenjivanja od kojih

Tablica 1: Prosječna kvaliteta korištenihbikova u osjemenjivanjusimentalskihplotkinja u Austriji 2005. godine (oko413 000 osjemenjivanjatestiranimbikovima)

10

Ukupni indeks GZW

Indeks mlijeko MW

UVmlijeko kg

Indeks mesoFW

vječnost

123

121

+ 858

104

109

Dugo-

Okvir

108

Mišićavost

96

Noge

Vime

108

114

Mljekarski li,st 05/2006.

ZAŠTO UVOZIMO

su uzgojene ove junice obavljana su u 2003. godini).

Majke uvezenih junica su u prosjeku krave nešto slabije kvalitete od prosjeka populacije simentalskih krava Austrije. Kad bi gledali samo njihove maksimalne laktacije (prosjek 7 226 kgu 305 dana laktacije), onda ne bi mogli reći da su to lošije krave, no, po uzgojnim vrijednostima vidi se daje tako. Što reći primjerice o majcijunica rb.

28 i 29? To su junice blizanke od istog oca i iste majke. Kad simentalska krava ima laktaciju od 9 922 kg u 305 dana, svi bi rekli daje to izrazito nadprosječna krava. No, njezina uzgojna vrijednost pokazuje da nije tako, naprotiv, pokazuje da je ta krava u uzgojnom smislu čak nešto ispod prosjeka. Da čovjek ne povjeruje! Očigledno je to krava iz stada vrlo visoke razine menadžmenta i hranidbe i s izuzetno visokom prosječnom proizvodnjom, a njezina maksimalna laktacija od 9 922 kg sigurno je manja od tog prosjeka. Isto se može reći i za majke junica rb. 5, 16, 18 ili 24.

Suprotan primjer je majka junice rb. 19 (maksimalna laktacija 5 034 kg, a uzgojna vrijednost zakoličinumlijekajojje +250 kg). Slično vrijedi i za majke junica rb. 14 i 26. To su krave koje proizvode u stajama sa slabijom razinom menadžmenta i hranidbe i njihove su maksimalne laktacije očigledno bolje od prosjeka tih r

JUNICE ...

stada. U boljim uvjetima njihova bi proizvodnja zasigurno bila puno veća. Iz toga se vidi, da ne treba sumnjati u vjerodostojnost podataka na pedigreima, jer kad bi Austrijanci htjeli „muljati", mogli bi lako napisati izrazito pozitivne uzgojne vrijednosti svih tih krava. I još važnije, tu se vidi kolika je važnost izračuna uzgojnih vrijednosti. Laktacija sama za sebe ne govori o kravi puno ako uz nju ne stoji i procjena uzgojne vrijednosti. Ispodprosječna kvaliteta majki kupljenihjunicaje sasvim očekivana jer je opće poznato da svi uzgajivači (i vani i kod nas) podmladak od boljih krava ostavljaju za vlastiti remont, a ostatak (višak) je za tržište. Djedovi junica očevi majki u prosjeku su iznadprosječni, iako su to sve dosta stari bikovi (pouzdanost 97%).

Bikovi kojima su junice pripuštene u prosjeku su zaista vrhunski. Njihove prosječne uzgojne vrijednosti gotovo se u potpunosti podudaraju s onima iz tablice 1. Samo dvije junice pripuštene su mladim, netestiranim bikovima i dvije testiranim bikovima s težim teljenjima. Gotovo 90% junica pripuštena je pouzdano testiranim bikovima koji imaju teljenja lakša od prosjeka (prosjekje inače 100), a oni imaju u prosjeku 108, što se smatra lakšim teljenjima i preporučljivo je zajunice. Iz ovoga se jasno vidi da se osjemenjivanja vrše planski, ciljano, a ne slučajno.

ZAKLJUČAK I PREPORUKE UZGAJIVAČIMA

• Do kvalitetnih krava može se doći (dugoročno) samo pametnim izborom bikova za umjetno osjemenjivanje.

• Ako nemate informacije o bikovima s kojima vam pripuštaju krave i o drugim bikovima čije je sjeme dostupno u Hrvatskoj, pitajte - sve se zna.

• Koristite informacije i usluge stručnih službi i institucija; ne postoje one samo zbog poticaja, one čine sustav koji mora raditi za vas.

• Morate naučiti čitati informacije iz kataloga i pedigrea da vam ne prodaju „rog pod svijeću", a sustav mora osigurati ponudu samo dobrih bikova.

• Ako već morate kupovati uvozne junice, ne gledajte samo da su što jeftinije.

• Planirajte dugoročno, jer doći će vrijeme kada ćete lakše prodavati junice, a ako se dobro organiziramo, možda ćemo i izvoziti.

Aktivirajte se u uzgojnim udrugama i savezima uzgajivača goveda (CroSim i UHUH) - u njima ćete dobiti sve potrebne informacije i samo na taj način možete valjano utjecati na unaprjeđenje sustava uzgoja goveda u Hrvatskoj. ■

Mljekarski list 05/2006.

11

Eco-Foam

S-105

Higijenski sistem za pranje pjenom kompletnog izmuzišta, laktofriza, mljekare te svih drugih otvorenih površina

I to nije sve •..

MOGUĆNOST OTPLATE U 3 MJESEČNA OBROKA (3 x 1.064,63 kn + PDV}

A cija ra e do 30.06.2

. o

ne.

Eco-Foam

S-105

Novo i jedinstvena higijensko rješenje za primjenu na farmama Eco-Foam S 105 je inovativna higijenska metoda za pranje svih otvorenih površina. Sistem ućinkovito uklanja nečistoće svih vrsta u izmuzištu. laktofrizu. mljekari itd. te na taJ način smanjuje rizik od tzv. cross kontaminacije tijekom mutnje.

Eco-Foam S 105 omogućava brzo otapanje nečistoća i jamči čiste vanjske površine izmuzišta i opreme. Na taj naćin se sman1u1e mikrobiološki rizik I za samo mlijeko.

U kombinaciji s jedinstvenim EcolaboVlm pjenećim proizvodima, pranJe pjenom osigurava optimalnu higiJenu prostora, a u kombinaciji s već dobro poznatim Ecolabovim proizvodima za higijenu vimena I muzne opreme vrhunsku kvalitetumllleka.Kao rezultat toga proizlazi veća ekonomičnost proizvodnje. bolja dobrobit za ž1votinJ8 i pojačani fokus na ćisto radno okruženje

B

ni u higijeni

Vrlo jednostavna montaža, te sve operacije u jednom uređaju

IIIIITALIMI

SPOJI

---------

P3 TOPAX66 Kloralkalno pjeneće sredstvo za pranje, koje učinkovito uklanja proteine, mast i druge nečistoće.

Formulacija u pjeni omogućava dulje kontaktno vrijeme za djelovanje deterđenta na površini.

Kiselo pjeneće sredstvo za pranje, koje učinkovito uklanja kamenac i proteine. Također sadrži i tenzide koji imaju svojstvo otapanja masti.

Formulacija u pjeni omogućava dulje kontaktno vrijeme za djelovanje deterđenta na površini.

•preporučuje se da svako 3-4 pranje bude provedeno s kiselim sredstvom.

~

~-················································································································· OVIM KUPONOM NJ\RUCUJEM UREĐAJ ECO-FOAM S 105.

1. IME I PREZIME: 2. ULICA I KUCNI BROJ: 3. POŠTANSKI BROJ I MJESTO:

4. TELEFON: 5. BROJ KRAVA NA GOSPODARSTVU: 6. KOOPERANT MLJEKARE: (podatke od 1-4 OBAVEZNO ispunili ŠTAMPANIM slovima)

KupOll za narudžbu po aljit na adi· o:

DALBO d.o.o.

Varaždinska 27 k 42205 Vidovec tel. 042 209 239 fax. 042 209 240 mob. 09B B59 623 e-mall: inlota:•dalbo.hr

~tvrtrnca

Eko ekspres d.o.o.

Vlastoručni potpis:

Bartola Kašića 4/1 tel. 0' 465 o 583 fax 465 941 e-mail: eko-ekspres@zg.htnethr

o,

o

Za sve dodatn

injonnacije oko funkcioniranja

Ul'eđajn. obratite

se našem tehničkom avjetniku na mob. 098 -I 1 737.

, 7 • HH lUOOO Zc qreb • tel. 01 6,121 600 • tdl< 01 t<3~ 1 633 •

www ec, .1, b corr,

TRAVNJAŠTVO

Mr. se. Srećko Ladišić1 HZPSS

Tijekom travnja i svibnja počinju prve košnje sijanih travnjaka na plodnim i dobro gnojenim parcelama. Koliko ćemo puta kositi naše travnjake tijekom vegetacije, od travnja i svibnja do kraja listopada, pa i do kraja studenoga?

Dva, tri, četiri, pet, šest ili sedam puta.

Koliki će biti urod suhe tvari, sirovih i probavljivih bjelančevina i metaboličke energije po 1 metru kvadratnom.

Ovdje imamo tri pojma; 1. suha tvar, 2. sirove i probavljive bjelančevine ili proteini, 3. metabolička energija. Ovo su tri osnovna pojma o kojima je trebalo davno prije početi razgovarati i više pisati, a koja treba znati svaki proizvođač mlijeka. O količinama, kvaliteti i probav]jivosti suhe tvari, o količi­ nama bjelančevina i energije u suhoj tvari ovisi proizvodnja mlijeka po jedinici površine i po kravi. Ovdje govorimo isključivo o voluminoznoj krmi. Na malom posjedu, ako se baviš proizvodnjom mlijeka, možeš proizvoditi isključivo voluminoznu krmu, zelenu masu, sjenažu, sijeno, silažu. Ovisno o mogućnosti proizvodnje voluminozne krme, određuješ broj krava koje će proizvoditi mlijeko.

Moji normativi i standardi u hrvatskim uvjetima su 4 500 litara mlijeka iz voluminozne krme. Pripremam ti ja tako predavanje za proizvođače mlijeka i nazovem, po ovom pitanju, a radi konzultacije, profesora dr. Dar ka Grbešu. Kada ti meni profesor lijepo reče: ,,E moj Srećko, ti si po tom pitanju već zaostao. U Europi i Americi već se ide na 6 000 litara mlijeka iz voluminozne krme". Ako ne čitaš i ne pitaš - ne znaš. Točno je da krava ne može pojesti više nego što može, kako voluminozne krme, tako i koncentrata. Pitanje je sada jedino kvalitete, lakoće i brzine probavljivosti, voluminozne krme i koncentrata.

Stalno treba učiti i usavršavati se. U transferu znanja uvijek mora postojati veza i kontinuitet prijenosa informacija od znanosti do prakse i proizvodnje. U razvijenom svijetu, znanost, struka, tehnologija i proizvodnja stalno idu zajedno i naprijed. Dobro je ako mi polako idemo

za svijetom, ali odavno smo trebali početi trčati, da ne zaostanemo toliko. Neke učene glave tvrde da naši seljaci danas puno toga znaju, pa tako i naši stručni prilozi i savjeti moraju biti pisani sa što više stručnih izraza, pojmova, i podataka. Da neki proizvođači mlijeka znaju, to su dokazali kroz proizvodnju, zato se stručno osposobljavaju i zato dolaze na stručna predavanja, pažljivo čitaju Mljekarski list, a neki su već pretplaćeni i na strane stručne časopise, ili surfaju po internetu.

Nažalost, u većini, znanje, stručna i praktična osposobljenost vidi se na ukupnoj našoj proizvodnji mlijeka, a posebno na prosječnoj proizvodnji mlijeka po hektaru i po kravi, kao i na našem izvozu i uvozu. Vidi se to i tijekom godine na našim poljoprivrednim površinama, na travnjacima i livadama. Davno smo mi pobrkali lončiće i nikako da ih složimo. Pogledaj slike snimljene isti dan prošle 2005. godine i pogledaj situaciju na svome gospodarstvu. Koliko imaš poljoprivrednih površina, koliko imaš krava, koliki tije omjer površina i broja krava + ženski podmladak? Koliko proizvedeš mlijeka tijekom godine po 1 ha i po kravi? Svaka parcela ima određeni broj metara kvadratnih. Kolika ti je proizvodnja zelene mase po 1 metru kvadratnom? To su životna pitanja, to su pitanja ekonomskog opstanka. U svijetu nema milosti za neznanje i stručnu neosposobljenost.

Košnja prvoga otkosa u travnju ili početkom svibnja ima presudnu ulogu na ukupan broj otkosa u toj godini, i presudnu ulogu na kvalitetu krme svih otkosa. Kada će u Hrvatskoj već jednom u proljeće svi proizvođači mlijeka istovremeno, u roku od 8 dana, pokositi sve svoje travnjake i spremiti prvi otkos u sjenažu. Zatim izvršiti prihranu KAN-om - 50 kg čistoga dušika po ha i za 3 do 4 tjedna, ovisno o vremenu, kositi drugi otkos i tako treći otkos.

Mljekarski list 05/2006.

=========================TRAVNJAŠTVO Travanj, svibanj, lipanj, tri do četiri otkosa. Mladen Petričević veli: "Ja u proljeće u 3 otkosa spremim sjenaže za cijelu godinu".

Plodna i dobro gnojena parcela Austrija, Njemačka, Nizozemska redovita kalcifikacija i sadržaj fosfora (P) i kalija (K) oko 30 mgu 100 grama tla.

Hrvatska - kisela tla, kalcifikacija gotovo nepoznata, sadržaj fosfora i kalija ispod 10 mg, na veći­ ni OPG-a. (i uvoz junica iz ove tri zemlje).

Na plodnojnjivi travaje naraslaza košnju,a drveće još ntfe o/ista/o Što čini neku parcelu plodnom i Standardi plodnosti tla dobro gnojenom? Pita me jesenas jedan i bilanca hraniva proizvođač mlijeka: "Dajte mi savjet, s koliko i s Na osnovu bilance hraniva, stanja i zaliha u kojim mineralnim gnojivom da pognojim partlu, te količini hraniva u stajskom gnoju celu na koju bih posijao travu. -Imate li kemijsku (stajnjaku i gnojovki) te minimalnim standardianalizu tla sa te parcele ? - Nemam! - A, imate li kemijsku analizu tla s bilo koje vaše parcele? - ma plodnosti tla napravi se godišnji plan nabave Nemam." Kako da Vam onda dam savjet s koliko mineralnih gnojiva. Pričati priče o gnojidbi sa i s kojim mineralnim gnojivom da pognojite par- stajnjakom, a da farmer ili seljak nema bilancu celu na koju ćete sijati travu? Kako da Vam dam stanja hraniva na posjedu, promašena je stvar. S povratkom organske tvari natrag u tlo, bilo stajstručni savjet napamet? Tek toliko da se nešto bubne?! Što je veća cifra savjet izgleda više njakom ili gnojovkom, zaoravanjem zelene mase, tzv. zelena gnojidba, ili zaoravanjem slame i stručniji. Pa pognojite sa 150, 250, 350, 550, 750 kg mineralnog gnojiva. Pognojite s koliko imate i kukuruzovine u tlu se ne nadoknađuju gubitci s koliko možete. Što više to bolje! Koliko imate hraniva niti se povećava njihov sadržaj. Izostamineralnog gnojiva i kojega? I što da Vam ka- vimo kružni tok dušika (N) i njegov unos u tlo iz žem? Svuda u svijetu, najprije se načini zraka vezano uz organsku masu pojedinih kemijska analiza tla, a tek tada slijede kultura, lucerne, djetelina, soje. Unos organske preporuke i savjeti za gnojidbu. Svuda u mase u tlo, radi održavanja strukture tla i zaliha svijetu gdje se poštuje znanost i struka vodi se humusa u tlu, sastavni je dio gnojidbe i goevidencija o ukupnoj bilanci mineralnih hraniva spodarenja na posjedu svake farme ili OPG-a. U na farmi ili OPG-u. Ulaz, izlaz, gubitci uslijed mojoj praksi naišao sam na samo jednu proizvodnje, ono što ode s prodajom proizvoda, te društvenu stočarsku farmu s koje je pradavan gubitci uslijed ispiranja hraniva iz oraničnog stajnjak i to se bilježila kao prihod farme!!! sloja i lošeg skladištenja i manipulacije sa Ovakve stvari običnom seljaku ili farmeru ne stajnjakom. padaju na pamet. Efekti održavanja i poMljekarski list 05/2006.

15

TRAVNJAŠTvo========~ pravljanja strukture tla organskom masom ovise o stanju i količinama kalcija u tlu i gnojidbi kalcijem kalcifikaciji, te pH vrijednosti tla, odnosno kiselosti tla. Nekima ovo definitivno nije jasno. U praksi hrvatske poljoprivrede niti se shvaća niti se vodi dovoljno računa o bilanci hraniva na posjedu OPG-a ili farme, a posebno o količinama kalcija u tlu. Hrvatska nema STRATEGIJU ili NACIONALNI PROGRAM ODRŽAVANJA I POPRAVLJANJA STRUKTURE I PLODNOSTI TLA. Nemamo ni zakonskih obveza o pravilnom gospodarenju tlom. A htjeli bi kositi travu 5 do 7 puta!

Prvi otkos, prva sjenaža Najprije pokosi sve livade, tek tada sij kukuruz za silažu!

Od najmanje četiri, pet do sedam otkosa kosi svaka 3 do 4 tjedna, pa i sa 16 dana porasta u vrijeme kada talijanski ljulj raste 3 cm dnevno. U Vašafarmaje Vašživot... vrijeme trećeg i četvrtog otkosa ljuljevi počinju klasati već sa 15 dana porasta.

Prvo pitanje: koliko proizvedeš suhe tvari (ST), koliko probavljivih bjelančevina (PB) i koliko metaboličke energije (ME) po hektaru, ili 2 m.

Drugo pitanje: koliko se iz toga može proizvesti litara mlijeka. Naši seljaci puno toga znaju, veli učena glava. Znamo mi znamo, ali nemamo ni kemijske analize tla. A kalcifikacija?

Farmerkrediti za proširenje stočnog Ma, mi gnojimo stajnjakom. Stajnjakomje gnojio fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz i Matija Gubec. O da, stajnjakom gnoji i kamate 7,90%. Efektivnakamatnastopa Austrijanac i Bavarac i Nizozemac. Odakle im za ročnost kredita 84 mjeseca10,26%. samo tolike junice i takva genetika? Reci ti meni, Partner uvoznik za nabavkujunica ima li to možda kakve veze s bilancom hraniva u INTERAGROd.o.o. Križevci tlu i s tom kalcifikacijom? Stalno lupaš po tome i Investicijskikrediti za poljoprivrednike po tih pet do sedam otkosa. Prvi otkos od 15. do do 3-000.000,00 kn.

25. travnja, ili od 10. do 20. svibnja, visina košnje HBOR-KREDITIdo 12 godina do 7 do 8 cm, te prihrana KAN-om 50 kg čistoga 2 godine počeka. dušika po ha. Nemojmo zaboraviti da u 100 kg Prijevremena isplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE KAN-a ima samo 27 kg čistoga dušika (N). U (12-togu mjesecu). područjima gdje je skinut prvi otkos u travnju ili najkasnije početkom svibnja, drugi otkos moraš skinuti krajem svibnja. O tome ti ovisi kvaliteta i Vašavaraždinska količina krme, o tome ti ovisi količina i kvaliteta mlijeka. O tome ovisi profitabilnost proizvodnje mlijeka u Sloveniji, Austriji, Bavarskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Hrvatskoj. Ako to nije tako, POSLOVNICENTARZA POLJOPRIVREDNU KIJJENTELU: čemu onda gubim vrijeme pišući ove članke. ■ Bjelovar,F. Supila11, tel: 043/241222

nvestirajte •

U SVOJU budućnost.

gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

16

Mljekarski fi,st 05/2006.

ZRELOSTI TRATINE PRILIKOM KOŠNJE NAKVALITETU TRAVNE SILAŽE Ranijom

košnjom Kvaliteta travne silaže direktno je ovisna o kvaliteti travse konzumacija i probavljivost ne mase koja se silira. S odgađanjem košnje travne mase travne silaže, te je raste prinos suhe tvari po jedinici površine, ali opada kvaliteta. moguće ostvariti veći broj otkosa tijekom sezone čime se kompenzira manji prinos omjera dovodi do maslačne i octene fermentacije, suhe tvari ranijeg prvog otkosa. kao i porasta sadržaja amonijskog N i manjeg U vegetativnoj fazi razvoja biljaka udio zakiseljavanja. Gnojidba visokim količinama dušilišća je jednak ili veći od udjela stabljika, dok se sa ka povisuje puferni kapacitet biljaka. starošću tratine smanjuje udio lisne mase, a U usporedbi s travama, leguminoze imaju veći relativno se povećava udio stabljika, tj. opada sadržaj proteina, veću koncentraciju organskih kikoličina sirovih proteina, a raste količina sirovih selina i više minerala, ali nižu koncentraciju ST, vlakana. Mikroorganizmi probavnog sustava ugljikohidrata topivih u vodi i visoki puferni biljojeda mogu iskoristiti samo dio vlaknastih kapacitet, pa su manje pogodne za siliranje negoli komponenti krme. Što je sadržaj vlakana viši, trave. S povećanjem udjela lepirnjača raste konzumacija krme i njena energetska vrijednost je sadržaj sirovih proteina, smanjuje se kiselost, tj. manja. Određena količina vlakana u obroku opada sadržaj mliječne kiseline u silaži. Radi muznih krava potrebna je za održavanje zdravlja navedenog, za poželjan tijek siliranja, lepirnjače je probavnog sustava i za proizvodnju mliječne potrebno više provenuti prije siliranja (da se masti u mlijeku. poveća koncentracija vodotopivih ugljikohidrata u Travnu masu za spremanje kvalitetne travne suhoj tvari), dodati im energetsku komponentu silaže treba kositi u fazi od završetka vlatanja, pa (mljeveno zrno kukuruza, melasa) i/ili koristiti do pojave pupova, dok je kasnija košnja pogodna neki od aditiva kako bi se poboljšala fermentacija. za hranidbu goveda na uzdržnim potrebama.

Trave imaju osrednji puf erni kapacitet, a Odgađanjem roka košnje opada i sadržaj kukuruz nizak i zato je najviše pogodan za siliugljikohidrata topivih u vodi, a oni su važni u ranje. Silažnom kukuruzu potrebno je manje mliprocesu siliranjajer ih koriste bakterije mliječno - ječne kiseline da bi se tijekom fermentacije kiselokiselinskog vrenja za proizvodnju mliječne st (koja kod košnje iznosi 5,5) snizila na 4, tj. do kiseline koja povećava kiselost i tako konzervira razine na kojoj prestaje bakterijska aktivnost. travnu masu u obliku silaže. Također, poveća­ Travama ili leguminozama treba više mliječne njem kiselosti smanjuje se broj nepoželjnih kiseline. mikroorganizama (mikroorganizama kvarenja) Šećerni minimum koji nisu tolerantni na nisku kiselost.

U biljnom materijalu postoje dvije vrste Pogodnost biljnog materijala za siliranje ugljikohidrata: strukturni koji se nalaze u biljnim Gotovo se svi biljni usjevi mogu konzervirati stijenkama (celuloza, hemiceluloza i lignin) i siliranjem. Međutim, povećani sadržaj proteina i nestrukturni koji se nalaze u biljnim stanicama minerala u biljkama u pravilu otežava siliranje. (šećeri topivi u vodi). Bakterije mliječno-kiselin­ Oni povećavaju puferni kapacitet biljaka (prirodskog vrenja koriste vodotopive šećere (ugljikona otpornost biljnog materijala promjenama hidrate) biljke (glukoza, fruktoza, saharoza i dr.) kiselosti, a osobito povećanju). Kod šireg odnosa za proizvodnju mliječne kiseline, a oni su 30-40% između šećera i proteina u biljkama, siliranje se zastupljeni u suhoj tvari biljnog materijala. odvija lakše jer prisustvo veće količine šećera Za postizanje dovoljne količine mliječne omogućava fermentaciju bakterija mliječno-kise­ kiseline, biljna masa koja se silira, mora linskog vrenja. Nasuprot tome, sužavanje ovog sadržavati minimalno 3-3,5 % šećera u ST. U povećava

Mljekarski list 05/2006.

17

TRAVNJAŠTVO

Slika 1: Provenutatravna masa u redovima slučaju da šećerni minimum nije zadovoljen, a travna masa ima nizak sadržaj ST, dolazi do fermentacije klostridija koji razgrađuju šećer u octenu kiselinu i alkohol, a proteine u produkte truljenja. Potrebna količina šećera ovisi i o sadržaju vlage (što je silaža vlažnija potrebno je više šećera), pufernom kapacitetu biljaka (veći puferni kapacitet - više šećera), zbijenosti mase koja se silira (manja zbijenost-više šećera).

Sadržaj ugljikohidrata topivih u vodi varira i tijekom sezone, pa je najviša koncentracija u svibnju ili lipnju, nakon čega opada do dvostruko manje količine u rujnu. S povećanjem intenziteta svjetla koncentracija ugljikohidrata raste, pa je u poslijepodnevnim satima najviša, kada se i preporuča košnja travne mase. S porastom temperature povećava se sadržaj suhe tvari, ali opada koncentracija ugljikohidrata. Povećana opskrbljenost biljke vodom dovodi do smanjenja sadržaja i suhe tvari i koncentracije ugljikohidrata u biljkama.

Gnojidba većim količinama dušika smanjuje količinu ugljikohidrata topivih u vodi zbog stimulacijskog učinka dušika na porast lisne mase kod mladih trava. Provenjavanjem travne mase prije siliranja povećava se koncentracija vodotopivih ugljikohidrata u suhoj tvari biljaka za siliranje.

Sjeckanje travne mase prije siliranja O duljini sjeckanja travne mase prilikom siliranja ovisi mogućnost sabijanja biljnog

18

materijala u silosu, količina otpuštenog staničnog sadržaja, brzina i smjer fermentacije, aerobna stabilnost silaže, konzumacija i probavljivost. Duljina sjeckanja travne mase za siliranje obično se kreće od 6-12 cm.

Ukoliko je travna masa niskog sadržaja šećera sasjeckana, a nisu stvoreni anaerobni uvjeti u silosu, tijekom 24 sata mogu nastati veliki gubitci ugljikohidrata topivih u

vodi (više od 50%).

Sjeckana travna masa može se bolje zbiti u silosu (kvalitetnija silaža) i lakše se vadi iz silosa, a gubitak suhe tvari iznosi oko 9%, dok u nesjeckanoj zaostaje više zraka, kada gubitak suhe tvari može iznositi i do 25%.

Provenjavanje Provenjavanjem travne mase prije siliranja na sadržaj suhe tvari preko 30%, uklanja se rizik od zagađenja okoliša silažnim sokom, manja je mogućnost razvijanja neugodnog mirisa povezanog s travnom silažom visokog udjela vlage, povećava se koncentracija vodotopivih ugljikohidrata u suhoj tvari, smanjuje se količina proizvedene gnojnice na farmi, povećava se konzumacija silaže i proizvodnost životinja.

Siliranjem travne mase visoke kvalitete, koja sadrži oko 80% vlage, 8-10% više suhe tvari konzervirat će se ukoliko se travna masa provene na sadržaj suhe tvari od 30% nego ako se silira direktno, bez provenjavanja.

Dugo provenjavanje može prouzročiti otežano sabijanje, veće mehaničke gubitke, gubitke nastale disanjem stanica i može ograničiti fermentaciju. Ukoliko travna masa za siliranje sadrži više od 45% ST, ne može se dobro zbiti u silosu, pa radi prisutnog kisika dolazi do zagrijavanja i kvarenja travne mase (razvoj plijesni i drugih nepoželjnih Mljekarski list 05/2006.

TRAVNJAŠTVO aerobnih mikroorganizama), sekundarne fermentacije, pa prema tome i većih gubitaka hranjivih tvari. Stvaranje anaerobnih uvjeta prilikom siliranja travne mase vrlo je važno, pa prednosti siliranja provenute u odnosu na neprovenutu travnu masu prelaze u nedostatke ukoliko je travna masa previše provenuta pa nije moguće njena dobro sabijanje u silosu.

Mnogi poljoprivrednici proizvode travnu silažu loše kvalitete jer travnu masu prije siliranja provenu na sadržaj suhe tvari oko 65%. Taj sadržaj suhe tvari može biti dobar za leguminoze u Slika 2: Punjenjesilosa,važnošto bržezbijanjetravnemase/postizanje ranoj fazi porasta, ali je previsok .___ ___ a_n_a_e_r_ob_n_i_h_u_vJ_"e_ta_u_s_il_os_u _____________ ___. za trave. Smjese trava i djetelina potrebno je je obaviti u što kraćem roku, za sunčanog provenuti na sadržaj suhe tvari između preporuvremena. čenog za leguminoze i trave. Dobra kvaliteta Određivanje stupnja provenutosti travne silaže može se postići ako se silirajedan sloj travne mase prije siliranja neprovenute, pa jedan sloj provenute travne Jednostavan način određivanja pogodnog mase. Sok iz neprovenute krme povećat će sadržaj vremena za siliranje je da se provenuta travna vlage u previše provenutoj krmi. Neprovenuta masa stisne u šaku i naglo otpusti. Ako travna krma se jako dobro zbija i pomaže stvaranju masa lagano povećava svoj volumen do oko dvoanaerobnih uvjeta u previše provenutoj travnoj strukog volumena od onog postignutog stiskamasi. njem, sadrži dostatnu količinu vlage za dobro Leguminoze se lakše sabijaju od trava, mlada sabijanje. Ako je povećanje volumena stisnute travna masa se sabija lakše od zrelije, te sitno travne mase brzo, previše je provenuta i potrebno sjeckana travna masa lakše od dugo sjeckane. ju je prije siliranja pomiješati s neprovenutom Tradicionalne tehnike provenjavanja ukljutravnom masom. Ako stisnuta travna masa ostačuju košnju, a zatim okretanje travne mase kroz ne u istom položaju nakon otpuštanja, te dolazi do jedan ili nekoliko prohoda prije sakupljanja u cijeđenja soka, još nije dovoljno provenuta za redove. dobro siliranje.

Brzina provenjavanja Direktno siliranje travne mase Osim razine provenjavanja, na gubitak hraU slučaju loših vremenskih prilika (kiša) njivih tvari i na kvalitetu travne silaže (konzumamladu travnu masu nije moguće pravilno, tj. brzo cija, proizvodnost životinja) značajan utjecaj ima i provenuti, pa odgađanjem košnje nastaju gubitci brzina provenjavanja. Kod provenjavanja travne hranjivih tvari i dobiva se krma niže hranidbene mase 24 sata ili manje, gubitak suhe tvari vrijednosti. Ovi gubitci mogu biti veći od onih koji normalno iznosi 10-30 g kg' 1 travne mase, a gubi- se izbjegnu provenjavanjem. Pripremu silaže tak suhe tvari travne mase kod prolongiranog trebalo bi nastaviti i u slučaju lošijih vremenskih provenjavanja može se kretati čak do 130 g kg·1 prilika, tj. ako provenjavanje do željenog sadržaja svježe travne mase. Zbog navedenog, košnju travsuhe tvari nije moguće i to direktnim siliranjem ne mase za silažu i njena provenjavanje poželjno neprovenutetravnemaseuzdodatakaditiva. ■ Mljekarski list 05/2006.

19

[!JjU,f}"_fj1Jdik7!fl i1'-adk_/fa7,iN~- :iR1JJnih. pi1n.lcap,'NJV!Jttt<ila("ima, mfjelw,r--amn. i lNJ-i•tteLma. di/jHn:~vjjRlt1.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN, SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, NJEMAČKE

i NIZOZEMSKE. /JPN1lwčile r~rtllu:, 1m ,pJlnice 1lilR, di~ od JtlN1iJJJvNtača!

/}J)/J.d& kM-Okihptm:l! (flnRJfilllf~

lb

llf!JfabwinfrrwtJJ

-

ci.o.o.

Kralja Tomislava 22, H R-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

........................................................................ ~ .......

Tekstslogana:_________

_

Ime i prezime _________

_

Adresa-----------Mjesto _____

Telefon____

_

~=======================~

GNOJIDBA

PIIMJEIJI 111118111GIIJIUI Iva Majhen-Vlašiček1 dipl. ing.

1

HZPSS Temeljna razlika između gnojiva "iz vreće" i organ-

Koliko znate o organskim gnojivima (stajnjak, gnojnica, gnojovka) s kojima svakodnevno «manipulirate» na svojim farmama i kakav je njihov gnojidbeni učinak? Sastav mineralnih gnojiva napisanje na svakoj vreći, ali štoje u organskim gnojivima i kako ona djeluju i kako se iskorištavaju u tlu

skih je brzina kojom se oslobađaju hraniva. Mineralna gnojiva su uglavnom topiva i hraniva se oslobađaju odmah nakon primjene. Organska gnojiva sporije se razgrađuju, paje i usvajanje hraniva tijekom godine sporije. Od dane količine gnojiva iz stajnjaka se prve godine iskoristi prosječno 20-30% dušika (svježeg 50%), 15-20% fosfora i 50-60% kalija.

Stajnjak, pa i ostale vrste organskih gnojiva, putem mineralizacije postepeno se razgrađuju.

Brzina razgradnje ovisi o tipu tla, tako da na srednje teškim tlima razgradnja traje i do tri godine, a na laganim dvije godine. lskorištenost stajnjaka po hektaru na teškim tlima u prvoj godini je 50%, u drugoj 30% i u trećoj 20%. Na laganim tlima iskorištenje je prve godine 50%, a u drugoj godini iskoristi se preostali dio. Ovisno o načinu spremanja (hladan ili topao) i postupku s organskim gnojivima, različiti su gubitci hraniva. Hraniva maksimalno sačuvamo ako ih spremamo hladnim načinom, što znači da prilikom slaganja u hrpe istiskujemo zrak da se razgradnja hraniva odvija polako. Pri toplom načinu spremanja prisutan je kisik, paje vrenje burnije i gubitci dušika su veći. Kako je na farmama kombinirano spremanje gnojiva, sadržaj hraniva se može kretati u sljedećim granicama: 0,5% N (0,2-0,6); 0,3 % P 20 5 (0,1-0,7); 0,6 % ~O (0,10,7); 0,07-1 %Ca. Računa se da je stajnjak nakon 3-4 mjeseca poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci potpuno zreo. Na težim tlima stajnjak treba zaorati u jesen, a ako imamo «svježi» stajnjak treba ga primijeniti puno prije sjetve. Ne smijemo zanemariti Ml_jekarskilist 05/2006.

Gubitak hraniva cijeđenjem

pozitivan utjecaj na aktivnost mikroorganizama u tlu, zatim njegova fizikalna i kemijska svojstva, strukturu tla te povećanje sadržaja humusa.

Preporuka za gnojidbu stajnjakom je od 20 t/ha pa naviše.

Padalinama se hraniva ispiru, pogotovo u slabo zbijenim hrpama, pa izgradnjom gnojišta omogućujemo njihovo bolje čuvanje i sprječa­ vamo onečišćenje okoliša . Za jedno UG, računa se, potreban je prostor veličine 7-8 m 3 kako bi stajnjak mogli dva puta godišnje izvoziti. Uskoro će se morati radi nitratne direktive i o tome voditi briga.

Gnojovka je tekuće organsko gnojivo koje čine životinjska balega bez stelje; može biti više ili manje razrijeđena i smatramo je dušično­ kalijevim gnojivom. Svježa gnojovka je ona stara do tri dana, prevrela je kada odleži u lagunama do 4 mjeseca. Ovisno o vrsti stoke i 21

GNOJIDBA načinu

hranidbe, sadržaj hraniva je različit; nama zanimljiva goveđa gnojovka u 1 m 3 sadrži oko 4,6 kg dušika, 1,8 kg fosfora i 7 kg kalija.

Većina dušika u gnojovki je u obliku koji je lako hlapiv, pa ako ga primjenjujemo po površini nastaju veliki gubitci (do 50%). Da bi izbjegli gubitke, trebamo je primijeniti u pravo vrijeme, a to znači (kada je riječ o površinskoj primjeni) onda kada je vegetacija krenula i kada biljka ova hraniva može odmah početi usvajati. Travnjake treba gnojiti barem 30 dana prije planirane košnje. Da bi smanjili gubitke, ako se može, trebaje izvoziti po oblačnom i mirnom vremenu i što prije unijeti u tlo. Oštećenje usjeva možemo izbjeći ako gnojovku razrijedimo vodom, i time ju ravnomjernije rasporedimo po površini.

No, ako je primijenimo i u najpogodnije vrijeme, sva biljna hraniva neće biti odmah pristupačna biljkama.

Ako je primijenimo početkom proljeća, možemo računati sa 2,5 kg/m 3 dušika, 1 kg/m 3 i 4,5 kg/m 3 kalija. J?ušik iz gnojovke najdjelotvorniji je za trave ako je

primijenjen početkom vegetacije. Najpovoljnija doza je 20-30 m 3/ha. Maksimalna količina gnojovke po hektaru ne bi trebala na travnjacima prijeći 40 m3, za kukuruz 60-80 m3,pšenicu, 3 ječam 40-50 m3, zob 30-40 m • Prekomjerna količina primijenjena na travnjacima dovodi do ispiranja kalcija iz tla zbog prevelikog sadržaja kalija. Tako se smanji sadržaj kalcija u krmi, a na livadama se šire "kalifilni" korovi (maslačak, divlja mrkva).

Danas organska gnojiva izvozimo, a o količi­ nama danog dušika ne razmišljamo. Gnojnica teče po seoskim kanalima i ogradama, ali pravila nitratne direktive propisat će postupanje s gnojivima kako bi sačuvali okoliš i vodotoke od zagađenja nitratima.

Direktivom se propisuje vrijeme izvoženja organskih gnojiva po kulturama, kapaciteti za čuvanje organskih gnojiva (za gnojovku za 6 mjeseci 8-12 m 3 za UG) i količina po hektaru u kalendarskoj godini. O tome ćemo morati voditi računa kako bi sačuvali okoliš i zaštitili vodotoke za buduće generacije. ■

za izmuzište i podove Oprema za staje NOVO -- premazi program el. pastira, žice, izolatori

J

- higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci

l

Visokokvalitetne

nizozemske steone junice holštajn-frizjjske

pasmine

pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62

~-22

nedagro@hi.htnet.hr

----

• HR-47000 Karlovac • Tel./fax: · www.nedagro.hr

-- -------

047 654 292

- Mob.: 098 365 857

J M(jekarski list 05/2006.

TRAVNJAŠTVO

SUJZIIJJANJE KORlOVA .__I

M_r.sc._Darko_Uher_

Širenje korova na Korovi umanjuju prostor za razvoj korisnih biijaka, uzimaju travnjacima uzrokuju: • nepovoljni prirodni uv- iz tla hraniva i vodu, smanjuju mogućnost iskorištavanja jeti - pretjerana vlaž- svjetla korisnim biijkama, potiskuju boije trave i mahunarke, umanjuju učinak agrotehničkih mjera, uzrokuju različi­ nost tla, nedostatak biljnih hraniva, kise- ta oboljenja pa i uginuća stoke, u cjelini smanjuju prinos i lost tla, nagomilavanje kakvoću travne mase i rentabilnost proizvodnje stočne hrane kiselog humusa, jača na travnjacima. zasjena, prorijeđen i oštećen travni pokrinistrum), divljeg maka (Papaver rhoeas), konice vač, utjecaj štetnika i drugi činitelji; (Galinsoga parviflora), rusomače (Capsela • nepovoljan utjecaj čovjeka - nepravilna bursa-pastoris), te višegodišnjih širokolisnih košnja, loša ispaša, jednostrano korištenje korova: svinjak (Sonchus arvensis), poljski travnjaka, ispaša pojedinih vrsta stoke, mošnjak (Thlaspi arvense), osjak (Cirsium nedovoljno i pretjerano gnojenje i nepravilno arvense), sivkasta grbica (Lepidium draba), navodnjavanje i odvodnjavanje travnjaka. djelomično poljski slak (Convoluulus arvensis).

Za uništavanje korova na travnjacima mogu Primjenjuje se na livadama i pašnjacima (bez se koristiti mehaničke mjere i kemijska sredstva. leguminoza), u dozi 2,5-3,0 L/ha kao povremena Mehaničke mjere za suzbijanje korova su: mjera za popravljanje sastava krmnih trava, i to košnja, vađenje-čupanje, primjena ispaše i kada je većina trava u fazi punog busanja ili kombinirano korištenje travnjaka košnjom i nakon prvog otkosa kada ponovno dođu u fazu ispašom. Za uništavanje korova u travnjacima busanja. koriste se kemijska sredstva-herbicidi. Ovaj GALIUM je sistemični (hormonalni) način suzbijanja korova je lakši, za mnoge vrste herbicid za suzbijanje većine jednogodišnjih korova učinkovitiji i jeftiniji način suzbijanja. širokolisnih korova (uključujući i Galium Djelovanje herbicida na korove i učinkovitost aparine - broćiku) i nekih višegodišnjih širokolisprimjene na travnjacima u prvom redu ovisi o nih korova na livadama i pašnjacima (bez vrsti herbicida i o načinu i vremenu primjene. mahunarki), u dozi 5-6 L/ha, kao povremena Herbicidi su učinkovitiji ako se primjenjuju dok mjera za popravljanje sastava krmnih trava. su korovi u mlađoj ranijoj fazi (2-3 lista) ako ih Primjenjuje se u fazi busanja trava ili poslije primjenjujemo za lijepa i suha vremena, a prvog otkosa. učinkovitost zavisi i o vrsti herbicida pri STARANE 250 je translokacijski herbicid u određenoj vlažnosti tla i određenoj temperaturi obliku tekućeg koncentrata za emulziju. zraka i tla. Herbicide je moguće primijeniti Namijenjen je za suzbijanje širokolisnih korova pojedinačno ili u kombinacijama 2-3 herbicida, na pašnjacima i livadama, a suzbija kupinu, radi povećanja djelovanja i učinka suzbijanja šćav, maslačak i koprivu. Koristi se u količini 1,5 korova u travnjacima.

L/ha (150 mL na 1 000 m 2 ) prskanjem u vrijeme Herbicidi za suzbijanje korova od porasta korova sve do cvatnje. Šćav se najbolje na travnjacima suzbija prije prvog ili nakon drugog otkosa.

DEHERBAN A je translokacijski herbicid DIKOCID je sistemični herbicid, a u obliku tekućeg koncentrata za otopinu. upotrebljava se za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova: lobode (Chenopodium spp.), Namijenjen je za suzbijanje većine jednogodišnjih širokolisnih korova kao što su: loboda, pepeljuge (Atriplex patula), poljske gorušice (Sinapis arvensis), običnog kostriša (Senecio poljska gorušica, obični kostriš, divlja rotkva, vulgaris), divlje rotkve (Raphanus raphapoljski mak, obična konica, rusomača, obični

L..---------------------------_.

M{jekarski list 05/2006.

23

TRAVNJAŠTVO

svinjak, poljska čestika, šćir i dr. Suzbija i neke višegodišnje širokolisne korove kao što su: poljski osjak, sivkasta grbica, poljski slak i dr. Na livadama i pašnjacima (bez leguminoza) koristi se u količini 2,5-3 L/ha (250-300 mL na 1 000 m 2 ) za popravljanje sastava krmnih trava. Vrijeme primjene je kada je većina trava u punom busanju.

DEHERBAN M je translokacijski herbicid u obliku tekućeg koncentrata za otopinu.

Namijenjen je za suzbijanje većine jednogodišnjih širokolisnih korova kao što su: poljska gorušica, poljska koljenika, mala kopriva, divlja loboda, poljska čestika, poljski mak, divlja rotkva, poljska krika, rusomača, svinjak, često­ slavica, dvornik, uljana ogrštica, crna pomoć­ nica, žabnjak, modri različak, lobode, čvorasti smrdelj, i za suzbijanje nekih višegodišnjih širokolisnih korova kao što su: poljski osjak, sivkaste grbice te poljski slak i neki drugi korovi na livadama i pašnjacima (bez leguminoza) u 2 količini 2,5-3L/ha (250-300 mL na 1 000 m ).

Koristi se za popravljanje sastava krmnih trava.

Primjenjuje se u vrijeme kada je većina trava u punom busanju.

DEHERBAN COMBI-MD je translokacijski herbicid u obliku tekućeg koncentrata za otopinu. Namijenjen je za suzbijanje širokolisnih korova. Koristi se na livadama i pašnjacima bez leguminoza, a za popravljanje sastava krmnih trava, u količini 4-5 L/ha (400500 mL na 1 000 m 2). Primjenjuje se kada su trave u punom busanju.

DEHERBAN FLUID je translokacijski herbicid u obliku tekućeg koncentrata za otopinu. Namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova. Koristi se na livadama i pašnjacima bez leguminoza, radi popravljanja sastava trava, u količini 4 L/ha i to prskanjem kadaje većina trava u fazi busanja.

PATROL je selektivni translokacijski (hormonalni) herbicid za suzbijanje širokolisnih korova. Na pašnjacima suzbija nepoželjne korove (štavelj, kopriva, maslačak i dr.), u vrijeme njihova intenzivnog porasta, nakon prvog ili drugog otkosa, a u dozi od 1,5 L/ha. ■

DJETELINE Lucema • Crvenadjetelina • švedskadjetelina • Smiljkita roškasta• Podzemnadjetelina· Aleksandrijskadjetelina • Perzijskadjetelina • lnkamatka

DJETELINSKO -

TRAVNE SMJESE Travnjaksacrvenomdjetelinom ili bez • TDM-1• TDM-2• TOM-3•Pašnjak• DTSLivada zakošnjuI ispašu•DTSTravnikzakošnju • DTSPašnikza lspašu

TRAVE Engleskiljulj • Vlasuljali· vadna• Kluixasta <>3trica • Mačji repak • Vlasulja nacrvena• Vlasnjatalivadna • Vlasulja trstolika • TalljaMki ljulJ

KRMNE KULTURE repa • Stočna mrkva• Stočni grašak• Grahorica• Bijela gorušica• Uljana rodcva• Ktmnarepica• Sudanska trava • facelija Stočna

Za sve informacijeobratite se našem stručnom timu.

Sjemenarna Zagreb d.o.o. HR 10000 Zagreb, 2itnjak b.b.,tel.: +385 (0)1 2499 505, +385 (0)1 2405 200, fax: +385 (0)1 2499 508; 32100Vinkovci, MarijeJurić Zagorke 13,tel.: +385 (0)32 308 589, +385 (0)32 308 587, fax: +385 (0)32 308 589; http:l/www.sjemenarna.hr

24

Mljekarski list 05/2006.

[a

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

UIQZ SJEMEIA IIIIUAl~E■li■I HllŠlAJII

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. u mjesecu siječnju 2006. godine uvezao je 1 000 doza sjemena od četiri renomirana njemačka bika. Provjera kvalitete sperme i mjere karantene su provedene tako da se ova paleta genetska vrijednog fiiemena nalazi u

DamirJanković, dr. vet. med.1 Centarza reprodukciju

1. JOSE (linija: JOCKO

'-p•r•o•daj-'_i. _________________

BESNE x FORMATION x MELWOOD)

___.

Oteljen 14.01.2001. godine Otac: Jocko Besne Majka: O Wunder

Proizvodnja majke: mi.masti %b·elanč.

499 3.23

K mli'eka %mi.masti li 421 4.37

K, b·elanč.

369

Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-141 Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-134 Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-127

Uzgojne vrijednosti bik -Jose 91 kćeri 1. laktacija 305 dana

UV:

mlijeko

85% pouzdanost

77 stada kg

mast%

mast kg

proteini%

proteini

kg

8 909

3.98

354

3.29

294

+1 929

+0.02

+81

-0.12

+53

Ocijenjen je pozitivno za sva svojstva: menadžment, zdravlje i reprodukcija. Bik također ima i laka teljenja pa se preporučuje za osjemenjivanje junica. Sa svojom odličnom pedigree kombinacijom (Jocko Besne x Formation x Melwood) koristi se na mnoge linije i osvježenje je kako za europski tako i za hrvatski uzgojni program.

2. LANCELOT (linija: LUKAS x TONIC x PRELUDE) Oteljen 09.07.1998. godine Otac: Lukas Majka: O Dina Proizvodnja majke: K mi.masti 510

Uzgojne vrijednosti bik Lancelot 91 kćeri 1.laktacija 305 dana

UV:

mlijeko

850/o pouzdanost

77 stada kg

mast%

mast kg

proteini%

proteini kg

8 575

3.93

336

3.39

290

+1 291

-0.02

+51

+0.13

+56

My'ekarski fi,st 05/2006.

%b·elanč.

3.50

Ki b·elanč.

435

Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-139 Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-133 Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-122 Njegove kćeri su jake krave, dobrog okvira i čvrsto vezanog vimena s izuzetnom proizvodnjom (prosjek 2. laktacije - 9 480 kg mlijeka s 3,48 % bjelančevina).

Prema testovima bik ima sve pozitivne osobine za menadžment i zdravlje. Jedinstven pedigree i dobar utjecaj na korekciju zdjelice svrstavaju ovog bika kao rasplodnjaka koji se koristi za popravljanje kvalitete stada širom svijeta.

25

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

3. RAMOS (linija: RUDOLPH xAMBITION x CLEITUS) Oteljen: 26.06.1997. godine Otac: Rudolph Majka: Heldine

Proizvodnja majke: Laktacija mli'eka %mi.masti K mi.masti %b'elanč.

IO li 787 3.78 466 3.07

b'elanč.

362

Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-137 Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-117 Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-128

Uzgojne vrijednosti bik Ramos 91 kćeri 1.

laktacija 305 dana UV:

77 stada

85% pouzdanost

mlijeko kg

mast%

mast kg

proteini%

8 200

3.85

316

3.34

274

+1 025

-0.10

+32

-0.02

+34

proteini kg

Njegove izuzetno pozitivne vrijednosti za lakoću teljenja, dugovječnost, somatske stanice i eksterijer svrstavaju ga u najpotpunijeg holštajn rasplodnjaka na svijetu. Okvir, struktura kostiju i izuzetan položaj nogu su također impresivni. Na aukcijama junica u Njemačkoj Ramosove kćeri postižu vrlo visoku cijenu.

U Sjedinjenim državama bik je izuzetno cijenjen i sustavno se koristi u njihovom uzgojnom programu.

x

4. DORADO (linija: DOMBINATOR SOUTHWIND x KENO) Oteljen: 06.07.1995. godine Otac: Dombinator Majka: Edelgold

Proizvodnja majke: K mli'eka %mi.masti K mi.masti %b'elanč.

10647 4.08 434 3.29

Ke.b'elanč.

350

Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-129 Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-118 Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-123

Uzgojne vrijednosti bik Dorado 91 kćeri 1.

laktacija

mlijeko kg

77 stada mast%

85% pouzdanost

mast kg

proteini%

proteini kg

305 dana

8 022

3.96

318

3.37

271

UV:

+918

-0.08

+30

+0.04

+35

26

Njegovi potomci su dali nekoliko izuzetno kvalitetnih bikova u Njemačkoj i u inozemstvu. Test na velikom broju potomaka i dobri rezultati za eksterijerne vrijednosti svrstavaju ovog bika u najpoželjnije i najpouzdanije bikove za popravljanje okvira. Bik prenosi odlične osobine za zdravlje vimena i dugovječnost. Testovi na mnogobrojnim kćerima su pokazali i odličnu perzistenciju tijekom laktacije kao i znatan porast proizvodnje u usporedbi prve sa sljedećim laktacijama. ■

Mljekmski list 05/2006.

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. tijekom veljače 2006.god. uvezao je 2 vrhunska dvostruko testirana bika simentalske pasmine podrijetlom iz Njemačke.

1. HORWEL K-670 HB 7715 (linija Horwart - Horst - Morwel) Podrijetlo Oteljen: 30.04.2000. god.

Visina u grebenu: 155 cm Težina: 1100 kg Otac Horwart u testu na osobine mliječnosti ima ocjene: + 459 za kg mlijeka, blago je negativan u % mliječne masti; +9 za kg mliječne masti, te + 13 za kg proteina.

Majka Minka DE 00807819953 u petoj laktaciji ostvarila je sljedeće rezultate: 9 099 kg mlijeka, 4, 71 % m. masti, 428 kg m. masti, 3,64 % proteina i 331 kg proteina.

Testovi bika Bik Horwel dvostruko je testiran. Prema rezultatima lnterbula (11/05) postigao je sljedeće rezultate: Ukupna uzgojna vrijednost: GZW 124 Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW 119 kg mlijeka +815

%

m. masti 0,03

kg m. masti +33

% Proteina -0,08

kg proteina +24

Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti: FW 108 Dnevni Udio mišića Hladni prirast 108

u isječku 100

randman 105

Bik Horwel je u odličnoj formi, dobre je i blage naravi; preporuka je za mliječnost, laka telenja, vime.

2. MOLF K-671 HB 7716 (linija: Morror Morwel - Malf ) Podrijetlo Oteljen: 01.07.2000. god.

Visina u grebenu: 155 cm Težina: 1110kg Otac Morror imao je ocjene za ukupnu uzgojnu vrijednost GZW 124. Odličan u testu na osobine mliječnosti: +616 za kg mlijeka, + 19 za kg proteina, te + 19 za kg masti. MW 113 99%, a osobine tovnosti FW105 97% Majka ovog bika je Rosa DE 000914146251 (Njemačka) u petoj max. laktaciji ostvarila je: 11600 kg mlijeka, 4,42 % m. masti, 513 kg m. masti, 3,89 % proteina i 452 kg proteina.

Testovi bika Bik MOLF prema rezultatima lnterbula (11/ 05) postigao je sljedeće rezultate: Ukupna uzgojna vrijednost: GZW 129 77% Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW 120 76% Uzgojna vrijednost za meso: FW 125 84% Ocjene u testu na osobine mliječnosti: + 955 za kilograme mlijeka; pozitivan ( +27) na kilograme proteina i mliječne masti ( + 29).

Bik je u odličnoj kondiciji, ima izvanredan okvir i oblik. Preporuka za mlijeko, meso, vime, noge, okvir, dugovječnost.

( Cijena 1 doze duboko smrznutog sjemena ovih bikova je 28,00 kn + PDV 22%) ■ Mljekarski list 05/2006.

27

=aur~ra I=

VRBOVEC, E. de Piennesa 1

d.o.o.tel.:

01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792e-mail: jurval@jurval.hr, intemet: www.jurv~

~----

s

ORI, POlJOMEHAN~CM, REZERVNI DIJElOVI, GENBELARUS ?:

BELARUS-Jfl .2 +PRED. UTO .

@UNIA'

KVALITETOM

u OBRADU ZEMLJ

PLUGOVL PODRIVAČI, GRUBERI, SJETVOSPREMA(

NAJPOVOLJNIR KREDITI, BEZJAMACA I UČEŠĆA, UZOSIGU

VAŠ POUZDANI PARTNER I PRIJATELJ. ajpovoljnija ponuda - besplatna dostava. Provjerite! «

PRIKOLICE KIPERTROSTRANI 2-14t Vrhunski EUproizvod, kompletna opremljenost ~,~ PRONAR , ..

MASCA~

Sijačic

NAREVV

tske

'"'T,--

Antonio MtlSC//it>

Okret~či sijena

=Jur~tal:: Vrbovec

VRAT KAPITALNIH ULAGANJA.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

~=================~ LjiljanaHusinec,dipl.ing.1 HSC

Još od davne 1975. go- Testirande mladih bikova dine stanični test obavljanje Nakon prestanka rada performance testne stanice u Varaneprekidno kroz proteklih idinu, početkom 2005. god. provodi se performance test (test 30 godina. U tom periodu na na vlastiti rast i razvitak) bikova simentalske pasmine u snazi su bila dva uzgojna programa (Zagreb 1973., proizvodnim uvjetima (field test).

Zagreb 1991.) prema čijim imaju uvjete) za aktivno uključenje u ovaj dio se postavkama odvijao ovaj test. provedbe uzgojnog programa .

Aktualnim uzgojnim programom (Zagreb U sadašnjim uvjetima dodatni je poticaj 1991.) predviđeno je da se putem staničnog per- uzgajivačima mogućnost ostvarenja drformance testa za oko 80% muške teladi žavne potpore. Potpora se ostvaruje za svakog potomaka usmjerene oplodnje, prati rast i razvoj testiranog bika kojeg je povjerenstvo pozitivno do spolne zrelosti, dok je 20% bikova trebalo ocijenilo i koji je određen za osjemenjivanje ispitivati u proizvodnim uvjetima u field pripustom ili za umjetno osjemenjivanje. performance testu. Iz različitih razloga u praksi, Potpora se ne ostvaruje u slučaju izlučenja bika u proizvodnim uvjetima, nije obavljan tijekom testa ili odlukom komisije o izlučenju perfomans test mladih bikova. Tako je testiranje nakom završenog testa. Ostvarivanje novča­ mladih bikova provođeno isključivo staničnim ne potpore nije uvjetovano time da pozitivtestom za proizvodnju novih generacija, bikova no ocijenjeni bik mora biti i prodan. pozitivno testiranih i namijenjenih za pripust, a Ocjena prvog bika njihova sperma i za umjetno osjemenjivanje.

Prvi bik, koji je 17. 12. 2005. završio perfoPerformance test u proizvodnim uvjetima odvija rmance test u proizvodnim uvjetima s navršenih se prema kriterijima sličnim staničnima, samo u 365 dana života, ocijenjen je 11.01.2006. godine proizvodnim uvjetima pod kojima se, na na području Karlovačke županije. Uzgajivač i određenoj lokaciji, odvija proizvodnja i ostalih vlasnik je Štefica Mušnjak iz Donjeg Velemerića komercijalnih grla. Republičko stručno 16. Povjerenstvo za ocjenu ocijenilo je bika povjerenstvo za ocjenu bikova nakon završetka temeljem njegovih postignutih rezultata u testu testa, sastavljena je od predstavnika Hrvatskog i namijenilo ga za korištenje pripustom. stočarskog centra, Centra za reprodukciju u Podatcio ik stočarstvu Hrvatske - Zagreb, Centra za unapređenje stočarstva Osijek, Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin i predstavnika uzgajivača.

Uvjeti testiranja Kako bi se osigurala proizvodnja zdravih i reproduktivna sposobnih rasplodnjaka definiran je način uzgoja, odabira i testiranja teladi, kao i međusobne obveze pojedinih sudionika u provođenju ovog testa (Upute i procedure za provođenje performance testa u proizvodnim uvjetima za kombinirane i mesne pasmine).Troškovi tijekom testa, koje snosi uzgajivač kod kojega se provodi test, svedeni su Ocjena bika ž.b.: 3100586087(otacHaxzeus) u na minimum. Time se potiču uzgajivači (koji Donjem Velemeriću (foto:D. ]anda) 30

M~ekarski list 05/2006.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Životni broj: 3100586087 Datum rođenja: 17.12.2004.

Datum početka testa: 16.04.2005.

Datum završetka testa: 17.12.2005.

Podrijetlo bika (ž.b.: 3100586087) Majka Ruža ž.b. HR 0004014623 domaćeg je podrijetla. Njena majka potječe iz domaćeg uzgoja, a otac Pero, osječki bik, proizvodje nacionalnog uzgojnog programa i potječe iz poznate austrijske linije Prinz-Pril. Ružaje kroz tri završene laktacije ostvarila prosječnu prozvodnju od 5 190 kg mlijeka s 200 kg mliječne masti i 171 kg bjelančevina. Maksimalna količina mlijeka je ostvarena u trećoj laktaciji (s ostvarenih 5 940 kg mlijeka s 234 kg m.masti i 182 kg bjelančevina).

Otac Haxzeus HB 7597 bikovski je otac korišten u 30. krugu usmjerene oplodnje. To je njemački bik iz poznate linije Haxon-Haxl-Hax po ocu i Zeus-Zelot-Zenith po majci.

Bik Haxzeus HB 7597 ima naglašene osobine na mliječnost, pozitivna mu je uzgojna vrijednost za kilograme mlijeka ( +517),

+ 17).

Od mesnih osobina naglašena mu je uzgojna vrijednost za dnevni prirast (120), a od osobina fitnessa za somatske stanice (118). Unutar linearnog indeksa bika, kojim se izražava uzgojna vrijednost za vanjštinu, naglašena je vrijednost za mišićavost (127). Podatak je dobiven ocjenom vanjštine 115 njegovih kćeri.

Ociena bika u testu (ž.b.:3100586087) Bik je temeljem vlastitih rezultata u testu (dnevni prirast), linearne ocjene (ocjene mišićavosti, okvira i oblika), te uzgojne vrijednosti oba roditelja za mlijeko i oca za meso ostvario završni indeks 122, što ga svrstava za korištenje pripustom.

Pozitivno ocijenjeni bik još nije prodan, vjerojatno zato što većina potencijalnih kupaca nije imala potrebnu informaciju. Nalazi se kod vlasnice Štefice Mušnjak i ponuđenje na daljnju prodaju za korištenje pripustom.

Cijena testiranog bika za prirodni pripust formira se na temelju cijene bikova uvećane za iznos od 30%.

Ostali testirani bikovi Druga ocjena bikova nakon završenog performance field testa obavljena je 17.02.2006. na obiteljskom gospodarstvu gđe. Jadranke Vuković u Sv. I. Žabnu, B. Radića 51. Ocijenjena su dva mlada bika simentalske pasmine koji su tijekom mjeseca siječnja 2006. god. završili test.

1.Podatci bika u testu Bik životni broj: 3100603179 Datum rođenja: 27.01.2005.

Uzgajivač: Dragutin Beštek, Kuštani Datum početka testa: 27.05.2005.

Datum završetka testa (365 dana test): 27.01.2006.

Podrijetlo bika Majka Sutla ž.b. HR 0006039046 stranog je podrijetla, uzgojena u Austriji, a njezin otac poznati je njemački bik Zar iz linije Zeus- Zelot.

Kroz 4 završene laktacije ostvarila je prosječnu proizvodnju od 7 730 kg mlijeka s 299 kg mliječne masti i 242 kg bjelančevina. Maksimalna joj je druga laktacija s ostvarenih 8 969 kg mlijeka s 350 kgm. masti i 278 kg bjelančevina.

Otac Rene HB 7595 bikovski je otac korišten u 30. krugu usmjerene oplodnje. To je austrijski

bik iz poznate njemačke linije Rom-Romulus po ocu Romenu i Morello-Mario-Metz po majčinom ocu Mornu. Prema zadnjim podatcima s interneta (ZAR/Zuchtdata od 13.02.2006.), Rene ima uzgojnu vrijednost za osobine mliječnosti 123, za meso 116, fitness 108 i ukupnu uzgojnu vrijednost 130.

Ima naglašenu uzgojnu vrijednost za sve osobine mliječnosti, a dobar je i za mesne osobine. Od osobina fitnessa izražena mu je uzgojna vrijednost za dugovječnost (113),

Mljekarski list 05/2006.

mliječnu mast ( + 11) i bjelančevine (

31

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

(120) i lakoću teljenja po majčinskoj strani (127). Unutar linearnog indeksa bika, putem kojeg se izražava uzgojna vrijednost za vanjštinu, naglašenija mu je vrijednost za okvir (106) i mišićavost (112).

Podatakje dobiven ocjenom vanjštine 91 kćeri. perzistenciju

Ocjena bika u testu (ž. b.: 3100603179) Bik je temeljem rezultata testa (dnevni prirast), linearne ocjene (ocjene mišićavosti, okvira i oblika), te uzgojne vrijednosti oba roditelja za mlijeko i oca za meso, ostvario završni indeks 186,16 i odlukom povjerenstva namijenjen je za korištenje putem umjetnog osjemenjivanja.

2.Podatci bika u testu Bik.životni broj: 2100603101 Datum rođenja: 02.01.2005.

Uzgajivač: Jadranka Vuković, Sv. I. Žabno Datum početka testa: 02.05.2005.

Datum završetka testa: 02.01.2006.

Radius iz linije Radi-Redad. U pet završenih laktacija ostvarila je prosječnu proizvodnju od 5 948 kg mlijeka s 263 kg mliječne masti i 214 kg bjelančevina. Maksimalna joj je 4. laktacija s ostvarenih 6 884 kg mlijeka s 320 kg m. masti i 253 kg bjelančevina.

Otac Dionis HB 7593 je bikovski otac korišten u 30. krugu usmjerene oplodnje. To je austrijski bik čiji je otac bik Didi koji potječe iz poznate njemačke linije Dirteck-Dirigent-Dior.

Majčin otac je austrijski bik Moras iz poznate linije Morello -Mario-Metz.

Prema zadnjim podatcima s interneta (ZAR/Zuchtdata od 13.02.2006.), Dionis ima uzgojnu vrijednost za osobine mliječnosti 118, za meso 119, fitness 104 i ukupnu uzgojnu vrijednost 126. Naglašena mu je uzgojna vrijednost za kg mlijeka ( +878), kg mliječne masti ( +23) i kg bjelančevina ( +27). Bikje dobar i za poboljšavanje osobina mesnatosti, pogotovo komponente dnevnog prirasta za što ima izračunatu visoku uzgojnu vrijednost (121).

Od osobina fitnessa pozitivne su mu uzgojne vrijednosti za sve osobine. Unutar linearnog indeksa bika, kojim se izražava uzgojna vrijednost za vanjštinu, podjednako je dobar za popravljanje okvira i mišićavosti, naglašenija mu je vrijednost za noge (108) i vime (njegovih kćeri) (112). Podatak je dobiven ocjenom vanjštine 41 kćeri.

Podrijetlo bika Majka Maza ž.b. HR 0006008850 domaćeg je podrijetla. Njena majka ima dvije generacije domaćih predaka, a otac je poznati njemački bik

Ocjena bika u testu (ž.b. 2100603101) Bik je temeljem vlastitih rezultata testa (dnevni prirast), linearne ocjene (ocjene mišićavosti, okvira i oblika) te uzgojne vrijednosti oba roditelja za mlijeko i oca za meso ostvario završni indeks 167,20 i odlukom povjerenstva namijenjen je za korištenje putem umjetnog osjemenjivanja.

Nakon obavljene komisijske ocjene, bikovi su bili ponuđeni našim centrima za reprodukciju koji prema važećim Uputama za provođenje performance field testa imaju pravo prvokupa. Od ovih linija bikova centri za reprodukciju posjeduju dovoljne količine sperme i nisu iskazali interes za njihovu kupnju.Ovi mladi bikovi, iako su ocijenjeni za korištenje u umjentnom osjemenjivanju za njih je izvršena prenamjena korištenja u prirodnom pripustu i ponuđeni su drugim zainteresiranim kupcima. Obavljena je aukcijska prodaja na kojoj je putem licitacije Dionisov sin (ž.b. 2100603101) prodan kupcu Željku Mrazu iz Slovinske Kovačice.

Drugi bik (ž.b.: 3100603179), sin bika Renea, nije prodani nalazi se kod vlasnice Jadranke Vuković. Ponuđenje na prodaju za korištenje putem pripusta. ■

32

Mljekarski List 05/2006.

:1.budZagreb nudi vam program pranja, čišćenja i dezinfekcije kojim su buhvaćene sve površine i kritična mjesta od mužnje mlijeka do izlaza gotovog roizvoda pod imenom:

JSTAVKONTROLEI KVALITETEČIŠĆENJA U ROIZVODNJII PRERADIMLIJEKA

~RAHIGIJENSKAPRAKSA- PREDUVJET ZA USPOSTAVLJANJE :epSUSTAVAODVIJASE U 6 ETAPA: iimanje površina i prostorija rada plana čišćenja i dezinfekcije izrada primjene sredstava Jukacija osoblja ~rifikacija 1lidacija sustava ;\IILNOMUPOTREBOM NAŠIHSREDSTAVA MOŽETEUŠTEDJETI fAC I VRIJEME

Labud d.o.o. - Zagreb, Divizija Industrije tel. 00 385 1 24 09 850, fax. 00 385 1 24 09 851 Žitnjak bb, 10 000 Zagreb, HR • www.labud.hr •

ll!-f1P.4C!

Suldadnoeuropskm standardimaCENT/TC 216 E 1499, EN 1500, 19n. te hrvatskimnormama HRNE 1499 H gi eos o pranje r ku 1 HRNEN 1500 - HtgiJensko rlJavanJe u ruke 2003

ndezlnflclJ!ln

tekući sapunsa

NEDOVOLJNO DEZINFICIRANA PODRUČJA: • •

VISOKAUČESTALOST MANJAUČESTALOST MANJAUČESTALOST

TISEPTICA zivno zastupstvo: ANTISEPTICA.Magdalenićeva 1, Velika Gorica. tel. 00 385 1 62 14 790,

.

...

13&1 Uvoznik i distributer: Labud d.o.o. - Zagreb. Divizija Industrije: tel. 00 385 1 24 09 850. fax. 00 385 1 24 09 ,.,

.

ZDRAVLJE

STADA

na farmamamuznihkrava

Mr. se.

KristinaMatković

Metode higijene moraju pokrivati sva područja: opće Biosigurnost na farmama je širok pojam koji uključuje ne samo prevenciju bolesti životinja nego i prevenciju čišćenje (uklanjanje fecesa, stelje, zaostale hrane), zdravlje vi- prijenosa bolesti sa životinja na druge životinje i ljude. mena, čistoću muznog sistema i Više pažnje posvećene sanitaciji i dezinfekciji, uz već opreme, vozila te higijenu osob- ustaljene postupke (dijagnostika, karantena, cijep(jelja (odjeća, obuća, ruke). Ne nje), značajno će povećati mogućnost prevencije boksti, smije se zapostaviti ni suzbijaali i veću sigurnost animalnih namirnica. nje štetnika kao ni pitanje kvalitete vode. Da bi svi ovi postupci inhibitora rasta kao bili djelotvorno provedeni, oprema i proizvodi što su npr. sredstva moraju biti jednostavni za korištenje, ekonomski za čišćenje i dezinisplativi i sigurni (za krave, ljude i okoliš). fekciju. U vrlo kratProizvodnja sigurnog (bez prisutnosti pato- kom vremenu jedna genih mikroorganizama), zdravog i visoko kvali- bakterija može se tetnog mlijeka svakako počinje na farmama. umnožiti do nekoDanas se uz kvalitetu od mlijeka očekuje i dugo- liko milijuna trajnost kao i da potječe s farmi na kojima se Temperatura krave drže u skladu s njihovom dobrobiti. Puno je Rast i razvoj baktečinitelja o kojima ovisi kvaliteta mlijeka, a neki od rija ovisi o temperanjih su genetska podrijetlo i način držanja krava, turi. Niske temperazdravlje vimena, način mužnje i ispravnost ture usporavaju rast muzne opreme, suzbijanje štetočina na farmama i bakterija, dok smrmnogi drugi. zavanje može potpuSANITACIJA, ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA no prekinuti njihov ~--------~ Pojam sanitacija, u širem smislu, predstavlja rast ali ih neće nužno i ubiti. Visoke temperature smanjenje broja patogenih organizama na broj će, ovisno o trajanju i stupnju, ubiti sve prisutne koji više neće moći uzrokovati bolest domaćina. mikroorganizme. Svaka vrsta mikroorganizama Dezinfekcija je uništavanje svih vegetativnih ima optimalan temperaturni raspon za svoj rast i oblika mikroorganizama pri čemu se spore ne umnožavanje. Bakterije koje rastu od 20 - 45° C uništavaju. zovu se mezofilne bakterije. Psihrofilne bakterije Sanitacija je koliko proces toliko i stav, jer od rastu bolje na niskim temperaturama, dok uzgajatelja ovisi kako će potrebite mjere termofilne bakterije preferiraju temperature više provoditi. Stoga je nužno da se proizvođači mlije- od45°C. ka educiraju o važnosti mjera higijene, sanitacije Voda - Bakterije ne mogu rasti i umnožiti se te postupaka koji se moraju svakodnevno pro- bez vode. Ona je potrebna da se hraniva prenesu u voditi na farmama. njihove stanice, a otpadna tvar van iz nje. Slično i Bakterije sredstva za sanitaciju otopljena u vodi ulaze u stanicu ili s njom reagiraju i uništavaju mikroBakterije su posvuda: u tlu, vodi, na ljudima, organizme. Mlijeko sadrži veliki postotak vode i životinjama i biljkama i vrlo lako kontaminiraju stoga je vrlo pokvarljivo uslijed prisustva mikronašu hranu, posebice mlijeko. Da bi se bakterije umnožavale, moraju imati pogodovne uvjete. Za organizama. njihov rast i reprodukciju potrebni su voda, hraZrak - Mikroorganizmi se mogu podijeliti na, prikladna temperatura i pH, zrak te izostanak ovisno o potrebi za kisikom. Neki rastu samo u 34

M!jekarski list 0.5/2006.

ZDRAVLJE

prisutnosti kisika i zovu se aerobi, dok anaerobi za svoj rast ne trebaju kisik. pH - je mjera relativne kiselosti ili lužnatosti tekućine i kreće se u rasponu od 1-14. pH 1 imaju visoko kisele tekućine, a pH 14 visoko lužnate.

Većina bakterija preferira pH 7, dok plijesni i gljivice rastu u širokom rasponu. pH sirovog mlijekaje 6, 7 što omogućuje rast većine bakterija.

Inhibitori - Kemijska sredstva mogu spriječiti ili usporiti rast mikroorganizama. Oni koje namjerno dodaju u prehrambene proizvode radi sprječavanja rasta bakterija i gljivica, nazivamo konzervansi. Čišćenje i dezinfekcija Proces sanitacije uključuje čišćenje i dezinfekciju. U tu svrhu na tržištu je mnogo sredstava, a izbor sredstva ovisi o: vrsti naslaga koje želimo ukloniti; više od 99 % sredstva za čišćenje predstavlja voda, stoga je važno razumjeti kako kvaliteta vode utječe na sredstvo; sastavu materijala kojeg treba očistiti (plastika, guma, čelik) i njegovoj površini (glatka, gruba); načinu aplikacije sredstva; utjecaju na okoliš.

Naslage mogu biti vidljive i nevidljive. Nevidljive uključuju i mikroorganizme, a vidljive mogu biti prljavština, ostatci mlijeka ili neke druge naslage koje moraju biti uklonjene. Na opremi za mužnju najčešće naslage su ostatci mlijeka, ali mogu biti i od fecesa, stelje i sl.

Naslage od mlijeka sastoje se od masti i bjelančevina koje uklanjaju alkalni detergenti, minerala koji se otapaju kiselim detergentima, i ugljikohidrata - ponajprije šećera koje uklanja voda.

Bjelančevine je najteže ukloniti s površina jer o stupnju denaturacije (fizikalne promjene ovisne o temperaturi) ovisi i njihovo taloženje. Svježe mlijeko lako se uklanja ispiranjem. Ali ukoliko se osuši na površinama, potrebna je agresivnija metoda.

Ako je detergent otopljen u vodi niske temperature (ispod 50° C), teško će se

Mfjekarski list 05/2006.

STADA

ukloniti naslage bjelančevina. Kako temperatura otopine opada tijekom procesa pranja, bjelančevine se zgrušavaju i talože na površinama. Njih se ne može ukloniti ispiranjem. Temperatura otopine detergenta ovisi o načinu čišće­ nja. Ukoliko se radi o mehaničkom čišćenju, stalna temperatura otopine treba biti između 50 i 60° C. Kod ručnog čišćenja otopina je niže temperature zbog zaštite radnika koji peru.

Alkalni detergenti otopit će bjelančevine i svakako su proizvod izbora. Oksidirajuća sredstva (npr. natrijev hipoklorit) često se dodaju alkalnim detergentima. Ona hidroliziraju bjelančevine u manje čestice koje su lakše topive.

Enzimi specifični za bjelančevine proteaze također se mogu koristiti jer i oni hidroliziraju bjelančevine.

Laktoza (mliječni šećer) je ugljikohidrat koji se lako uklanja toplom vodom.

Masti u mlijeku su u obliku emulzije.

Osnovna metoda za uklanjanje masnoća je ta da temperatura sredstva mora bit viša od temperature topljenja masti. Rezidualna mast može se ukloniti koristeći detergente koji emulgiraju (dispergiraju ili lome masnoće) ili saponificiraju (tope) mast.

Mineralne soli nastaju ili od vode ili od hrane i vrlo ihje teško ukloniti. Kalcijeve i magnezijeve soli su najčešće u kombinaciji s ostalim naslagama odgovorne za stvaranje mliječnog kamenca. Obično se uklanjaju tako da se nakon alkalnog sredstva nanosi kiselo sredstvo.

Uloga vode u sanitaciji - Voda je univerzalno otapalo, a osnovna uloga detergenta dodanog vodi je povećanje te njene sposobnosti.

Na kvalitetu izvedbe procesa sanitacije utjecat će brojne karakteristike vode kao što su tvrdoća, pH, prisutnost metala te mikrobiološka kontaminacija. Na tvrdoću vode utječe prisutnost kalcijevih i magnezijevih soli. Ukoliko u vodi ima željeza ili manganovih oksida, često na muznoj opremi nakon pranja, ostaju smeđe do crne mrlje.

Nadalje, ovi metali reagiraju s oksidirajućim sredstvima kao što su klor, jod i peroksidi te umanjuju njihovu djelotvornost. pH izvorske vode kreće se između 6,5 - 8,5 i ukoliko je izvan ovog raspona utječe na djelotvornost sredstava sanitacije.

Mikrobiološka kontaminacija vode nepoželjna je, stoga voda za piće i sanitaciju mora uvijek biti bez

35

ZDRAVLJE

STADA

mikroorganizama - manje od 500 cfu/ml vode.

Zbog svega navedenoga, vodu za uporabu u sanitaciji potrebno je redovito analizirati bar jednom godišnje. Vodu treba po potrebi klorirati radi uklanjanja psihrofilnih bakterija koje mogu utjecati na kvarenje i organoleptičke promjene u mlijeku i mliječnim proizvodima.

Površine koje treba čistiti - Čelik je poželjan materijal, posebice za muznu opremu.

Neka sredstva za sanitaciju mogu korodirati: aluminij, bakar i mjed. Plastika se može slomiti ili potamniti u prisutnosti nekih sredstava, ali većinom je kompatibilna s detergentima u upotrebi. Napukle i izgrebane plohe predstavljaju mjesta gdje se prljavština i bakterije talože i teško ihje ukloniti. Četiri su metode čišćenja: ručno, visokotlačnim perilicama, pjenom ili mehanički. Ručno čišćenje izlaže radnike djelovanju kemijskih sredstava zbog čega je potrebna zaštita. To u praksi znači - koristiti manje agresivna sredstva i niže temperature čišćenja. Nedostatak se nadoknadi korištenjem četki kojima se sastružu naslage.

Upotreba visokotlačnih perilica dobro uklanja naslage organskog podrijetla. Treba izbjegavati visokoalkalna i kisela sredstva jer se pri upotrebi stvara aerosol koja može štetno djelovati na dišni sustav ljudi i životinja. Upotreba pjene nije jako česta, a prednosti su manja potrošnja vode, duži kontaktni period te vizualna kontrola. Mehaničko čišćenje nudi najveću zaštitu radnika. Sva upotrijebljena kemijska sredstva zajedno s naslagama odlaze u kanalizaciju ili direktno u tlo, stoga je jako važno voditi računa o ekologiji. Čišćenje se odvija u četiri koraka: namakanje - uklanja velike naslage; pranje - uklanja preostale vidljive naslage; ispiranje - uklanja zaostali detergent; dezinfekcija - uklanja nevidljive naslage i mikroorganizme.

Na sva če­ tiri koraka utječu sljedeći parametri: koncentracija sredstva; temperatu-

36

ra vode; trajanje postupka; količina mehaničke ili ručne snage.

Detergenti se sastoje od: površinski aktivnih tvari koje smanjuju površinsku napetost između vode i površina koje se čiste; nosača koji mogu biti alkalni, kiseli, enzimi ili oksidirajuća sredstva; punjača; raznovrsnih dodatnih sastojaka (npr. miris).

Dezinfekcija je pojam suprotan infekciji te označava postupak kojim se neki predmet ili materijal oslobađa zaraznosti, tj. čini ga nesposobnim da prenosi infekciju. Dezinfekcija u širem smislu obuhvaća skup postupaka kojima se uklanjaju, onesposobljavaju ili uništavanju mikroorganizmi, dok dezinfekcija u užem smislu, ili raskužba, podrazumijeva upotrebu kemijskih sredstava (dezinficijensa) koji smanjuju broj mikroorganizama ispod infektivne doze.

Najčešći dezinficijensi u proizvodnji mlijeka: - klor i klorni preparati - sredstva na bazi klora imaju dvije prednosti: širokog su spektra i male cijene. Osnovni nedostatci su im: korozivnost mnogih materijala, lako ih inaktivira prisutnost organske tvari. Nikad se ne smiju miješati s kiselinama jer se razvija toksični klorni plin.

- jodofori - su spojevi joda s površinski aktivnim tvarima, slabo topivi u vodi, stabilizirani s kiselinama ili kiselim puferima. Njima se dodaje mineralna kiselina, npr. fosforna kiselina, jer je jod najdjelotvorniji u kiselom pH. Sirokog su spektra, ostavljaju mrlje na materijalima.

Upravo zbog ostavljanja tragova često ih se koristi za dezinfekciju vimena jer smo tako sigurni daje sisa bila umočena u dezinfekcijsko sredstvo.

- per-kiseline - permravlja, peroctena, perpropionska, organske su kiseline s jednim atomom viška u molekuli, pa su stoga jaka oksidacijska sredstva i imaju široki spektar djelovanja. Također osiguravaju kiselo ispiranje što pospješuje uklanjanje mineralnih taložina. Prednost im je i djelotvornost na niskim temperaturama. Gube djelotvornost u vodi koja sadržava željezo u količini od 0,2 ppm i više; korozivne su.

Pri izboru dezinficijensa treba voditi računa o spektru djelovanja; poželjno je da nije korozivan, daje djelatan u prisustvu organske tvari, siguran za korištenje, da ne utječe negativno na okoliš, te daje cijenom pristupačan. ■ Mljekarski list 05/2006.

ZDRAVLJE

STADA

illllllJJI Plllll811 11111 I Doc.dr. se. GoranBačić

J

Svrha

svakog

modernog

povećati efikasnost

farmera

i njegovih uposlenika je i tako povećati pro-

visokomliječnih krava

Upravljanje repronaglašavaju važnost dukcijom nije jednostav- fit. Principi uprav(janja proizvodnjom smještaja i zoohigijene. povećanje mliječnosti. pobo(jšanje hrano, bez obzira radi li se o nisko ili visokoproduk- nidbe i razvoj, te primjenu novih tehnologija. tivnim kravama. Brojni činitelji plodnosti utječu na konačni rezultat može se očekivati ako utječemo na povećanje jedno tele u jednoj godini. Ni jedna komponenta efikasnosti otkrivanja estrusa, smanjenje pogrjena mliječnoj farmi nije složena od tolikog broja šaka estrusa, poboljšanje tehnika osjemenjivanja raznih činitelja koji se dešavaju u isto vrijeme i vještina osjemenjivača, poboljšamo plodnost (telenje, problemi u puerperiju, otkrivanje bikova za U.O., čuvanje i manipulaciju sjemenom, estrusa, osjemenjivanje, kontrolagraviditeta). utječemo na okoliš i higijenu držanja, smanjimo Efikasno upravljanje svakim stadom mlije- pojavnost reproduktivnih bolesti i poboljšamo ishranu krava u tranzicijskom periodu. čnih krava trebalo bi rezultirati povećanjem proizvodnje, a time i profita. Standardi koji defi- 2. Činitelji plodnosti pod utjecajem reproduktivno~ sustava krave niraju proizvodne kapacitete mliječnih krava Ove činitelje plodnosti katkad je vrlo teško neprestano se povećavaju zbog unaprjeđivanja jer direktno ovise o stanju genetike. Prioriteti upravljanja stadom su: pove- kontrolirati reproduktivnog sustava krave. To su razne ćanje proizvodnje, higijene i smještaja, poboljdistocie, zaostala posteljica, infekcije maternice, šanje hranidbe i uvođenje novih tehnologija. pojava cista, embrionalna smrtnost i blizanci. Činitelji plodnosti Distocia Upravljanje reprodukcijom nije jednostavno, Distocia se može prevesti kao otežan porod. bez obzira na proizvodna svojstva krava. Mnoštvo Najčešći uzrok je disproporcija veličine ploda i činitelja plodnosti mogu i ne moraju biti porođajnog kanala majke. Nepravilni položaji međusobno povezani. Činitelji plodnosti su: dob također doprinose nastanku distocia. Osjemenjikrave, proizvodnja, pasmina, selekcija, plodnost vanje junica bikovima koji daju manju telad bika za U.O., umijeće osjemenjivača, pohrana sjemena, reproduktivne bolesti, prehrana u smanjuje pojavnost distocia. Većina krava koje su imale problematičan porod imaju kasnije i neki od tranziciji, okoliš, temperatura, podloga, ostalih reproduktivnih poremećaja kao što su otkrivanje estrusa, greške u otkrivanju estrusa, zaostala posteljica, metritis, usporena involucija distocia, infekcije uterusa, embrionalna maternice i uspostava normalnog ciklusa. smrtnost, zaostajanje posteljice, ovarijalne ciste i Zaostajanje posteljice blizanci. Činitelji plodnosti u odnosu na njihove Pojavnost zaostajanja posteljice u stadima utjecaje mogu se podijeliti na: mliječnih goveda varira od 4 do 12%. Definiramo 1. činitelje plodnosti na koje utječe čovjek je kao zaostajanje fetalnih membrana u tijelu 2. činitelje plodnosti na koje utječe reproduktivni krava duže od 12 sati nakon poroda. Smanjena sustav krave proteoliza kotiledona te različita upalna stanja 3. specifični činitelji plodnosti ovisni o pasmini i glavni su razlog zaostajanja posteljice. Krave sa stadu. zaostalom posteljicom obično kasnije pokazuju Unutar ove tri skupine na činitelje plodnosti znakove prvog estrusa, produženje servis period i najviše utječe čovjek, a najmanji su oni koji su međutelidbeno razdoblje. Veći broj takvih životisvojstveni stadu ili kravi.

Itja se izlučuje, a i proizvodltja mlijeka obično je 1. Činitelji plodnosti pod utjecajem smanjena. Moguće je smaltjiti pojavnost zaostajačovjeka nja posteljice ako osiguramo dovoljne količine Najveći napredak u upravljanju reprodukcijom vitamina E i selena u prehrani prije poroda. Ne Mljekarski list 05/2006.

37

ZDRAVLJE

STADA

postoje značajne razlike u plodnosti krava u kojih je zaostala posteljica tretirana naspram krava kod kojih nije poduzimana nikakva terapija.

Puerperalna (postporodajna) infekcija maternice Mnoštvo krava u puerperiju ima bakterijski kontaminiranu maternicu kao normalnu posljedicu poroda. Kod većine takvih krava neće se razviti upala maternice koja bi kasnije značajnije djelovala na reproduktivnu sposobnost. Gotovo sve krave koje su imale distociu i zaostalu posteljicu imaju materničnu infekciju, a trošak liječenjaje oko 100$ po kravi u SAD. Upala maternice ima dva velika efekta na sposobnost krave da ostane gravidna: usporena uspostava ciklusa zbog zakašnjele luteolize i usporena involucija maternice zbog čega dolazi do kašnjenja prvog osjemeajivanja. Terapiranje materničnih infekcija je dubiozno. Generalno, infuzije, evekuacija uterusnog sadržaja i terapijska manipulacija maternicom kontraproduktivne su s terapijskog i ekonomskog aspekta. U nekom od sljedećih nastavaka pokušat ćemo dati smjernice za tretiranje postporođajnih maternič­ nih infekcija. Važno je naglasiti, da su sheme generalne te se moraju prilagoditi pojedinim sluča­ jevima o čemu odlučuje veterinar. Održavanje visokog stupnja higijene u porodilištima i smještaj krava nakon poroda pogoduje smanjenju pojavnosti materničnih infekcija. Indukcija estrusa s PGF2a. omogućuje izloženost maternice povišenoj količini estrogena koji imajak terapijski učinak na uterus u involuciji.

Ovarijalne ciste (ciste jajnika) Uzrok nastanka ovarijalnih cista još nije u potpunosti razjašnjen, pa ni kontrolirana prevencija nije moguća. U krava s infekcijom maternice i postpartalnim bolestima veća je mogućnost nastanka cističnih jajnika. Povećana proizvodnja mlijeka, po nekim istraživanjima, donosi i povećan rizik nastanka cista, dok su ostala istraživanja pokazala da pojava cističnih jajnika nije povezana s proizvodnjom mlijeka.

Pojavnost cističnih jajnika varira u rasponu 6 do 20%. Prosječno 10-14% svih mliječnih krava imat će cistične jajnike bar jednom u svom produkcijskom ciklusu. 80% krava odgovorit će na hormonsku terapiju (gonadotropini i GnRH) dok preostalih 20% ne reagira. Čini se da takve životinje imaju smanjenu gustoću receptora za FSH i LH na pripadajućoj cisti, pa stoga ne mogu 38

odgovoriti na hormonalnu terapiju. Takve se životinje trebaju izlučiti iz stada, jer postoji nasljedni faktor.

Rana embrionalna smrtnost (prije smještaja i učvršćivanja embrija u maternici) jedan je od najznačajnijih uzroka pregona krava i produženja međutelidbenog razdoblja. Između 30 - 40% embrija propadne između oplodnje i 50. dana graviditeta. Točni uzroci ove pojave još nisu u potpunosti definirani. Nedavna istraživanja ukazuju da bi mogući uzrok mogla biti neuravnoteženost progesterona, estradiola i prostanglandina. Kontroliranje "timinga" i ravnoteže ovih hormona, nažalost, ne može postati rutinska metoda praćenja u stadu zbog svoje složenosti i ekonomske neisplativosti. Najnovija istraživanja pokazuju da kombinacija GnRH, prostanglandina i bST-a (bovine somatotropin) mogu poboljšati šanse embrija za preživljavanje. Ovakav protokol je neprimjenjiv u Europi zbog zabrane upotrebe bST-a u proizvodnji mlijeka. Povećan toplinski stres (tjelesna temperatura preko 41 °C) posebno u prva tri dana nakon osjemenjivanja, uzrokuje značajan porast rane embrionalne smrtnosti. Rashlađivanje krava, čime se sprječava povišena tjelesna temperatura, djeluje preventivno i na ranu embrionalnu smrtnost.

Pojava blizanaca Uočeno je da na učestalost pojavnosti blizanaca utječe starost krave (parity) i genetika.

Neka novija istraživanja pokušavaju povezati učestalost pojave blizanaca s visokom proizvodnjom mlijeka - osobito visokom proizvodnjom na vrhuncu laktacije, ali potrebno je izvršiti dodatna istraživanja da bi se potvrdila ova teorija.

Bez obzira na uzroke pojave blizanaca, računa se da svaki takav slučaj donosi prosječan gubitak od 108$ povezan s puerperalnim problemima (distocia, zaostala posteljica, infekcije maternice i povećan rizik od nastanka metaboličkih bolesti rodilje). Rana identifikacija blizanaca moguća je rektalnom palpacijom (50-70 dana) ili ultrazvučno (40-55 dana). Ponuđene su neke opcije za postupke s kravom kod koje smo dijagnosticirali blizance. To su: izlučivanje takve životinje iz stada, izazivanje arteficijelnog pobačaja, poboljšanje i adaptiranje prehrane takve životinje u zadnjoj trećini gravidnosti, ranije zasušenje i prilagodba tranzicijske hranidbe, osiguranje struč­ ne pomoći prije, za vrijeme i poslije poroda.

M~'ekarski li.st 0.5/2006.

ZDRAVLJE

STADA

3. S ecifični činite ·i lodnosti ovisni o pasmini i stadu Pasmina krava Pasmina krava unutar svakog stada stvar je osobnog izbora svakog vlasnika. Prilikom izbora pasmine krava za proizvodnju mlijeka svakako treba imati na umu da se izabere pasmina visoke proizvodnje mlijeka i koja je već adaptirana na život u dotičnom klimatskom području. Postoje razlike u plodnosti između glavnih pasmina mliječnih goveda. Istraživanja pokazuju daje prosječno vrijeme od teljenja do graviditeta (days open) za J ersey krave 147 dana, dok je za Holstein pasminu 162 dana. Za Ayrshire, Guernseys i Brown Swiss ovaj interval produženja na čak 172 dana.

Prosječan broj osjemenjivanja je 3, 1 za sve pasmine. Kad se jednom vlasnik odluči za pasminu koju želi imati na svojoj farmi, mora podrediti hranidbu, držanje i sve ostale parametre karakteristikama dotične pasmine jer će samo tako moći ostvariti maksimalnu proizvodnju mlijeka i postići zadovoljavajuće zdravlje svog stada.

Dob krava- starost Utječe na plodnost krava. Poznato je da junice imaju najveću plodnost koja opada sa svakom idućom laktacijom.

Nasljedni faktor Nasljeđivanje reproduktivnih poremećaja je relativno nisko (oko 3%). Većina činitelja koja utječu na smanjenu plodnost su nenasljedne prirode. Teorija da povećanu produkciju mlijeka prati i povećani stres krava sve se češće dovodi u pitanje, jer je dokazana da krava pod stresom proizvodi manje mlijeka. Do smanjene plodnosti američkih Holsteina moglo je doći i zbog poveća­ nog broja životinja parenih u srodstvu.

Važno je imati na umu da upravljanje reproduktivnim programima obično donosi rezultate kasnije nego npr. promjene u hranidbi ili smještaju koje su vidljive ubrzo nakon primjene. Često se ističe da je visoka produkcija mlijeka kriva za slabu reprodukciju, međutim slaba reprodukcija redovito je rezultat slabih programa za poboljšanje reprodukcije. Kad su oba programa dobro razrađena i provode se u praksi, moguće je da na istoj farmi bude dobra reprodukcija i visoka proizvodnja. Reprodukcijski programi uvijek se moraju bazirati na poboljšanju činitelja plodnosti na koje čovjek neposredno utječe, jer na njih možemo najviše utjecati a rezultati su najvidljiviji. ■ !vl(jeka.rskili,st 05/2006.

ciljano i trajno

-C.itracentar

proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim cTia,,.nim ·unicama učinite

to odmah

=> odabir u zemlji porijekla => jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. => kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

VatroslavaJagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654

39

VETERINARSTVO

IJJE811111

zarazna bolest koja ugrožava zdrav(je i život svih toplokrvnih životinja i čovjeka. Slučaj iz Sovskog Dola u kojemu je nakon ugriza bijesne lisice obo(jelo šest krava ukazuje na trajnu opasnost od te zarazne bolesti. ~esnoća je

Bolest karakterizira oboljenje središnjeg živčanog sustava i do danas nema uspjeha u liječenju, izuzev samo nekoliko ljudi koji su preživjeli nakon oboljenja.

UZROČNIK BOLESTI. Uzročnik je virus koji je pri niskim temperaturama infektivan do dva mjeseca a za toplijeg vremena svega 24 sata. Virus uništava većina dezinficijensa poput 1-2% natrijeve lužine ili 2% formalina, a također uspješno ga uništavaju ultraljubičaste zrake. ŠIRENJE BOLESTI. Kao što je navedeno, sve toplokrvne životinje su prijemljive za bjesnoću koju dijelimo u dva oblika: urbanu i silvatičku. Glavni prenositelji urbanog oblika bjesnoće su psi i mačke, a najugroženiji su čovjek i domaće životinje. Kod silvatičkog (šumskog) oblika glavni rezervoari bjesnoće su lisice, a u manjoj mjeri vukovi i jazavci. Bijesne lisice se ne boje čovjeka pa danju ulaze u sela, gradove, odnosno dvorišta. Ne boje se niti pasa s kojima se bore i grizu. Donja čeljust imje često obješena a imaju potrebu da grizu. Bolesne lisice su izrazito mršave, dlaka imje neuredna i bez sjaja. Utvrđeno je da sve veću opasnost od prijenosa bjesnoće imaju šišmiši koji ugrizom mogu prenijeti virus na čovjeka ili životinju. Bolest se najčešće širi ugrizom ili dodirom s leševima.

ZNAKOVI BOLESTI. Nakon ugriza prvi znakovi bolesti se uočavaju za 2 do 8 tjedana, ovisno o količini virusa, mjestu u koje je unesen i otpornosti životinje. Bolest traje vrlo kratko od 1 do 7 dana. Kod pasa bolest ima više stadija; u početku je karakterizira promijenjeno ponašanje pa psi postaju neposlušni, nemirni, razdražljivi, grizu predmete, a često grizu na prazno bez ikakvog razloga, skrivaju se i svrbe, naročito na mjestu ugriza. U drugom stadiju pasje izrazito nemiran i agresivan pa napada ljude i životinje.

Glas mu je promijenjen kao daje promukao, a gutanje je otežana. Dolazi do pojačanog lučenja sline koja pojačava nemogućnost gutanja, pa se slina cijedi iz usta. U završnom stadiju pas postaje mirniji, često leži, pojavljuje se paraliza jezika, donje čeljusti i očiju. Zbog napredovanja paralize ne može se pokrenuti i smrt nastupa za 3-4 dana zbog iznemoglosti.

Kod goveda prvi simptomi se pokazuju 30-60 dana nakon ugriza, odnosno ulaska virusa u organizam.

Krave postaju nemirne, često muču a posebno u blizini psa. Na paši ruju zemlju rogovima i nogama. Krave držane na vezu pokušavaju otrgnuti lanac, udaraju glavom u zid ilijasle. Glas im se mijenja a zbog paralize mišića glave oči im se iz bulje. Pohlepno jedu, ali zbog nemogućnosti gutanja hrana im ispada iz ·usta.

Dolazi i do pojačanog slinjenja. Zbog paralize dolazi do bolova u trbuhu i proljeva. Bolest traje 3-6 dana.

Kod ovaca izostaju znakovi uzbuđenja, ili oni kratko traju nakon čega ugibaju od paralize za 3-5 dana.

Koze su često vrlo nemirne, a nakon paralize ugibaju za 8 dana.

LIJEČENJE. Bjesnoća životinja se ne liječijer do danas nije pronađen djelotvoran lijek.

BOLEST ČOVJEKA. Prvi znak je svrbež na mjestu ugriza. Bolest se manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, apatijom, mršavljenjem, bolom u grlu, razdražljivošću i nemirom. Kasnije se javlja razdražljivost a oboljeli se trese pri gutanju ili pogledu na tekućinu. Za razliku od divljih i domaćih životinja, u današnje vrijeme čovjekje manje izložen opasnosti od bjesnoće. Na zarazu bjesnoćom sumnja se ako je ugrižen ili ogreben od životinje koja se neprirodno ponašala ili je bio u dodiru sa slinom takve životinje. Svakako se nakon ugriza sumnjive životinje moramo javiti liječniku i veterinaru. Ako pas ili mačka ugrizu čovjeka potrebno ih je promatrati tijekom 10 dana. Ako u tom razdoblju prežive i ne pokazuju znakove bolesti, drži se da nisu zarazile čovjeka. Obzirom da je virus bjesnoće neotporan na većinu dezinficijensa, potrebno je odmah nakon. ugriza ranu ili ogrebotinu isprati vodom i sapunom, a zatim 70% alkoholom i otopinom jada. Radi vlastite sigurnosti, ali i sigurnosti drugih ljudi, svaki ugriz domaće ili divlje životinje - kao i svako neobično ponašanje domaćih i divljih (lisica, jazavac, kuna) životinja - moramo prijaviti veterinaru.

PREVENTIVA. Osnovna preventivna mjera je cijepljenje pasa i mačaka što su vlasnici ili oni koji ih drže dužni prema zakonu učiniti jednom godišnje. Pored cijepljenja potrebno je uklanjati pse lutalice kao i smanjiti populaciju lisica na području gdje je utvrđena bjesnoća. U slučaju da se goveda napasuju na područjima gdje je bjesnoća učestala, potrebno je vakcinirati krave prije izgona na pašu. Svakako veliku ulogu u zaštiti ljudi i životinja je upoznavanje čovjeka s opasnostima koje prijete od bjesnoće kao i načinima kako ćemo spriječiti njezino pojavljivanje. ■ 40

M{jekarski list 05/2006.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNALINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

KOlOSTIRlUUJ U IHJIR~NJID JAtJJJAfJIJ == == drugi dio -

Prof.dr. se. BoroMioč

Kolostrum je poznat kao najjači prirodni imunostimulator. Najvažniji imunološki sastojci su imunoglobulini (lg) važni za neutralizaciju toksina, virusa i bakterija. Pasivna su imunološka zaštita,jer obnavljaju ijačaju imunološke (zaštitne) funkcije.

Na gamaglobuline, koji čine najveći dio imunoglobulina kolostruma, vezane su zaštitne tvari koje u janjadi osiguravaju stvaranje pasivnog imuniteta protiv različitih uzročnika bolesti. Naime, u gravidnih ovaca antitijela, odnosno imunogobulini, ne mogu proći kroz posteljicu (placentu) tijekom gravidnosti. Ovce, kao i ostali preživači imaju pet-slojnu posteljicu kroz koju antitijela ne mogu prijeći iz krvotoka majke u krvotok embrija i fetusa. Stoga je netom ojanjenajanjad bez cirkulirajućih zaštitnih tvari u organizmu i kolostrum je njihov jedini izvor zaštitnih tvari. Zbog toga je od vitalne važnosti da janjad popije (posiše) dovoljne količine kvalitetnog kolostruma. U protivnom, moguć je slabiji prirast janjadi, pa i smrtnost. Osobito je važan kolostrum iz prve dvije mužnje (dva sisanja) u kojemu su najviši sadržaji imunoglobulina i laktof erina. U kolostrumu su sadržane tri glavne frakcije imunoglobulina: IgG, IgM, lgA. Pasivni imunitet traje oko tri tjedna nakon janjenja, kada svako janje formira vlastiti aktivni imunitet.

Osim što djeluje na uspostavljanje pasivnog imuniteta ujanjadi, kolostrum: • ima važnu hranidbenu ulogu; sadrži visok sadržaj bjelančevina, vitamina (vitamina A ima 30 do 50 puta više negoli u svježe ovčjem mlijeku), mineralnih tvari, masti i drugih izvora energije bez kojih se ne može postići odgovarajući rast i razvoj janjeta nakon janjenja te za što ranije postizanje vlastite termoregulacije; • djeluje laksativno, pomažući u odstranjivanju nakupljenih tvari tijekom gravidnosti, odnosno čisti probavni sustav.

Radi stvaranja djelotvorne obrane od uzročnika bolesti, janje mora dobiti kolostrum u

42

prvom satu nakon janjenja, a svakako u prva četiri sata. Sadržaj zaštitnih tvari najviši je odmah nakon janjenja, a zatim naglo pada.

Imunoglobulini oblažu stijenku tankog crijeva i tako sprječavaju razvoj bakterija u crijevima. Čini se da je ovaj oblik zaštite važan za janjad koja više nije sposobna propuštati zaštitne tvari nepromijenjene kroz stijenku crijeva.Brzo uzimanje kolostruma nakon janjenja mora se omogućitijanjetujer:

• prolaz zaštitnih tvari kroz stijenku crijeva moguć je samo u prvim satima života janjeta; nakon 20 do 28 sati gubi se propustljivost za imunoglobuline, ali postoje indikacije da ta sposobnost traje duže u janjadi koja je gladovala (od 36 do 48 sati); • samo su u prvim satima života enzimi u crijevnoj sluznici neaktivni, pa zaštitne tvari mogu nepromijenjene ući u krvotok janjadi; • uzročnici bolesti u okolišu se nalaze odmah, već u prvim satima života janjeta; • djelotvornost usvajanja zaštitnih tvari iz kolostruma u probavnom sustavu ovisi o količini antitijela u kolostrumu, razini konzumacije te o vremenu konzumacije nakon janjenja. Količina zaštitnih tvari u kolostrumu ovisi o pasmini, sezoni janjenja, redoslijedu laktacije (dobi ovce), veličini legla i broju sisanja. Visokovrijedan kolostrum treba sadržavati barem 50 mg imunoglobulina (Ig) po mL. Kolostrometar služi za mjerenje specifične težine, odnosno određivanje kvalitete kolostruma; • novoojanjeno janje vime pronalazi kasno (npr. telad nalazi vime tek nakon 4 sata), odnosno dolazi do kasnog uzimanja kolostruma; • kolostrum mlađih ovaca sadrži manje

M(jekarski list 05/2006.

OVČARSTVO

antitijela negoli kolostrum starijih ovaca, što je razlog češće pojave proljeva njihovejanjadi.

Kad ovca pri janjenju ugine, ima mastitis ili nema kolostruma, janjadi se može davati kolostrum drugih ovaca. Također se kao izvor zaštitnih tvari za janjad može upotrebljavati kravlji i kozji kolostrum. Primjena umjetnog kolostruma u hranidbi janjadi u nas gotovo da ne postoji. Umjetni kolostrum je obično kon- ~---------------------------~ centriran i steriliziran proizvod (u obliku praha) koji najčešće potječe od kravljeg ili ovčjeg kolostruma, ali njegova upotreba kao jedinog izvora imunoglobulina nije dala zadovoljavajuće rezultate u uzgoju janjadi (visoka stopa smrtnosti oko 50%). Također, korištenjem umjetnog kolostruma nisu postignute koncentracije IgG u krvi kao u janjadi hranjene ovčjim kolostrumom.

To se može objasniti činjenicom da usvajanje makromolekula u probavnom traktu janjadi nije selektivan proces, odnosno veći udio albumina u umjetnom kolostrumu se «natječe» s imunoglobulinima u apsorpciji i na taj način smanjuje apsorpciju molekula imunoglobulina. Nadalje, umjetni kolostrum ne sadrži antitijela specifična prema patogenim mikroorganizmima prisutnim na farmi (u staji). Umjetni kolostrumjanjadi se može davati u slučajevima kada se ustanovi daje ovčji kolostrum lošije kakvoće. Umjetni pripravak kolostruma u prahu ili u obliku tableta sadrži izvor prirodnih mikroorganizama, sušenog kolostrurna i vitamina koji služe tek ojanjenom janjetu kao prva hrana nakon janjenja i izvor zaštitnih antitijela. Različiti sojevi laktobacila sadržani u ovom pripravku pomažu u stvaranju povoljne mikroflore u probavnom sustavu mladunčeta. Mliječna Mljekarski b'.st 05/2006.

kiselina koju stvaraju mikroorganizmi snižava pH vrijednost u tankom crijevu janjadi i tako sprječava koloniziranje štetnih mikroorganizama. Mlado janje dobiva obilnu dozu visoko probavljivih vitamina i mikro minerala, koji su nužni za uspostavljanje dobrog zdravstvenog stanja u organizmu.

Brojni su znanstveni dokazi da je janjadi, koja će nakon uzimanja kolostruma biti hranjena umjetno (napajanje mliječnom zamjenom ili mlijekom), najbolje ne dopustiti da osjeti akt sisanja, što znači da i kolostrum treba dobiti pojedinačnim ili skupnim napajanjem, jer u suprotnom se takva janjad teže privikava na hranidbu pomoću duda ili sisnih guma (stvaranje veze majka-mladunče), što izaziva smanjeni rast i razvoj janjadi. Stoga janjad treba odmah nakon janjenja odvojiti od majke da bi se smanjila ili prekinula veza između majke i mladunčeta koja se stvara u prvom satu nakon janjenja.

Primjena umjetnog kolostruma može biti opravdana ako je janjad namijenjena umjetnom uzgoju, jer skraćuje razdoblje hranidbe kolostrumom te se janjad brže uči napajanju. Kod priprave kolostrumovog nadomjestka (miješanje s vodom) treba pratiti upute proizvođača o količini pripravka te temperaturi priprave, jer različiti 1-3

OVĆARSTVO

proizvodi zahtijevaju temperature vode od mlake do 55°C (paziti da temperatura vode ne prijeđe 60°C kako ne bi uzrokovala razlaganje zaštitnih tvari). Pri miješanju umjetnog s prirodnim kolostrumom, radi poboljšanja kakvoće prirodnog kolostruma, također je važno pratiti upute proizvođača i nije potrebno dodavanje vode.

Kolostrum može biti svjež (dobiven mužnjom ovce) ili konzerviran. Najčešći način konzerviranja kolostruma je zamrzavanje (-20°C), zatim čuvanje rashlađenog kolostruma (na +4°C), zakiseljavanje kolostruma te konzerviranje kemijskim tvarima.

Kemijsko konzerviranje kolostruma koristi se kod čuvanja kolostruma pri sobnim temperaturama u slučajevima kad nije moguće njegovo zamrzavanje.

Kolostrum može biti u zamrznutom stanju i do dvije godine, a da se sadržaj imunoglobulina značajno ne smanji.

Nakon mužnje treba provjeriti kakvoću kolostruma korištenjem kolostrometra te višak kolostruma zamrznuti.

Za konzerviranje potrebno je, po mogućnosti, uzeti kolostrum prve mužnje nakon janjenja (svakako unutar prvih 4 do 6 sati) i to od starijih ovaca. Takav kolostrum ima veći sadržaj različitih antitijela protiv specifičnih uzročnika bolesti u određenom uzgoju i koristi se za: janjad prvi puta ojanjenih ovaca, janjad siročad, ili za janjad od ovaca s nedostatkom (bez) mlijeka. Čuvanje rashlađenog kolostruma (na 4°C) dobra je metoda do 3 mjeseca (preporučuje se mjesec dana), dok metode zagrijavanja kolostruma manje utječu na smanjenje sadržaja zaštitnih tvari negoli broj zagrijavanja ili zamrzavanja.

Stoga je potrebno kolostrum konzervirati (zamrznuti ili rashladiti) u manjim količinama, a jednom otopljen kolostrum više ne zamrzavati.

Korištene metode zagrijavanja (odmrzavanja) kolostruma najčešće su držanje kolostruma na sobnoj temperaturi (27°C), zagrijavanje u toploj vodi (60°C), grijanje u mikrovalnoj pećnici (konačna temperatura 55°C) te čuvanje rashlađenog kolostruma na 4 °C. Najsigurnija metoda je zagrijavanje kolostruma držanjem na sobnoj temperaturi, odnosno u vodenoj kupelji.

Termička obrada obuhvaća zagrijavanje na

temperaturi

od 56°C kroz

sat

vremena.

Međutim, termička obrada više ili manje utječe

na smanjenje sadržaja antitijela u kolostrumu ovisno o trajanju zagrijavanja i temperaturi toplinske obrade: imunoglobulini su termolabilni. Prijelaz s hranidbe kolostrumom na hranidbu mlijekom ili mliječnom zamjenom (prijelazna faza), pri prirodnom sisanju je postupan, ali takav treba biti i u slučaju kad se janjad hrani mliječnom zamjenom. Tek nakon 2 do 3 dana janjad bi trebala sisati samo mlijeko. U prijelaznoj fazi janjad je osobito osjetljiva na enterotoksemiju, septikemiju i kolibacilozu, unatoč pasivnom imunitetu dobivenom iz kolostruma. Protiv tih zaraza treba preventivno cijepiti ovce vakcinama i/ili cijepiti janjad specifičnim vakcinama uz visoke doze vitamina A, D

iE. Razvoj probavnog sustava janjadi Za primjenu pravilne i odgovarajuće hranidbe mlade janjadi potrebno je poznavati fiziološke i anatomske promjene njihova probavnog sustava koje su nakon janjenja vrlo intenzivne. Probavni sustav mladog janjeta vrlo je sličan onome u svinje ili primjerice u čovjeka.

U toj fazi razvoja najvažniji probavni organi su sirište i tanko crijevo. Probavni sustav mlade janjadi isključivo je prilagođen probavi mlijeka i/ili mliječnih krmiva. U janjadi, kao i drugih preživača, akt sisanja mlijeka zatvara jednjakov žlijeb i konzumirano mlijeko izravno dolazi u sirište gdje se dalje razgrađuje. Bjelančevine mlijeka i laktoza probavljaju se u tankom crijevu. U slučaju da mlijeko završi u buragu, a ne u sirištu, dolazi do probavnih smetnji. Kad janjad počne jesti čvrstu hranu (sijeno i krepka krmiva) dolazi do postupnog povećanja zapremine predželudaca, razvoja mikrobne populacije u buragovu soku i funkcije buraga u probavi krmiva koja sadrže manji dio celuloze.

Na taj način burag postaje aktivan. Kad janjad prelazi iz pretpreživačke u preživačku fazu burag, kapura i debelo crijevo znatno se povećavaju u odnosu na volumen sirišta i tankog crijeva. Ove promjene u probavnom sustavu značajno utječu na odabir i primjenu hranidbenih metoda u uzgoju mlade janjadi. ■ M{jekarski list 05/2006.

BIO-PHARM-VET Medvedgradska 1c •Zagreb• Hrvatska• Tel/Fax: 01 4667137,4666 718 e-mail: info@bio-pharm-vet.hr • www.bio-pharm-vet.hr

PREDSTAVLJA

Boltn & Laue 100 automatsku hranilicu za telad • Inovativna tehnologija, dobro prihvaćena kod životinja • Vrhunska izrada • Ergonomska oblikovanje • 1 - 4 hranidbena mjesta • Max. kapacitet 120 teladi (s 4 hranidbena mjesta) • Individualna priprema svakog obroka • Otpornost na vremenske uvjete (nije potrebno držati u zatvorenom prostoru)

• Hranidba mliječnom zamjenicom i/ili punim mlijekom • Spremnik za mliječnu zamjenicu kapaciteta 50 kg • Mogućnost prilagodbe temperature i koncentracije obroka • Automatsko čišćenje cijelog sustava • Mogućnost istovremene hranidbe više teladi • Sustav za zaštitu od smrzavanja

• Mogućnost pripreme individualnih i/ili grupnih obroka • Opcija za dodavanje tekućih i/ili aditiva u prahu • Zaštita od kukaca • Mogućnost ugradnje vage (odbiće s obzirom na masu) • Jednostavno rukovanje s aparatom, te potpuna kontrola teladi

OVČARSTVO=========================

Karakteristikeovčjegmlijeka

Ovčje mlijeko znatno

f1-ll1oJMf.\~rv?fo\ LrLJL.n.)

D L]j u

n

se razlikuje od kravljeg po ~w~ svojem sastavu i fizikalnim osobinama, a time i po preradbenim osobinama.

Ovčje mlijeko sadrži oko 80,50% vode i 19,50% suhe tvari. U ukupnoj količini suhe tvari nalazi se oko 11,8% bezmasne suhe tvari i oko 7-8% mliječne masti, 4,9 % mliječnog šećera- laktoze, oko 6,15% bjelančevina (od toga oko 5% kazeina), te oko 0,88% mineralnih tvari.

Obzirom na tako veliku količinu suhe tvari bez masti, ovčje je mlijeko zahvalno u preradi jer daje velike randmane u proizvodnji mliječnih proizvoda, posebno sira.

Zahvaljujući laktozi obavlja se uspješan fermentacijski proces, a velika količina bjelančevina mlijeka pogoduje i postizanju dobre konzistencije mliječnih napitaka.

Ovčje mlijeko ima karakterističan okus i miris kojem pridonose veće količine kaprilne i kapronske kiseline (masne kiseline).

Fizikalne osobine mliječne masti ovčjeg mlijeka razlikuju se od mliječne masti kravljeg mlijeka.

Mliječna mast je bijele boje zato što je B- karoten uglavnom (oko 80%) transformiranu vitamin A za razliku od kravljeg mlijeka.

Bjelančevine ovčjeg mlijeka sastoje se od kazeina, bjelančevina mliječnog seruma laktoalbumin, laktoglobulin, i nebjelančevinastih dušičnih tvari. Odnos pojedinih bjelančevinastih komponenti u mlijeku mijenja se tijekom laktacije, tako da se količina kazeina povećava počevši od 1. mjeseca laktacije prema kraju laktacije, dok se količina bjelančevina mliječnog seruma smanjuje.

Zbog velike količine bjelančevina, a posebno kazeina, ovčje mlijeko je posebno pogodno za preradu u različite vrste sireva pri čemu se postižu vrlo visoki randmani.

Gotovo dva puta veća količina bjelančevina mliječnog seruma nego u kravljem mlijeku omogućuje i preradu ovčjeg mlijeka u vrlo kvalitetne albuminske sireve. Bjelančevine mliječnog seruma sastoje se od 59% laktoglobulina, 13,5% laktoalbumina i 27,5% imunoglobulina.

Količina mliječnog šećera - laktoze u ovčjem mlijeku veća je nego u kravljem. U kravljem mlijeku količina laktoze je uglavnom stabilna, dok je u ovčjem mlijeku tijekom laktacije podložna značajnim promjenama pa čak i po danima.

Mineralne tvari u ovčjem mlijeku nalaze se u većim količinama u odnosu na kravlje - čak do 35% više, ali je u velikoj količini suhe tvari udio minerala manji nego u kravljem. Posebno je velika količina kalcija, osobito početkom laktacije, zatim veće količine natrija i kalija.

Od mikroelemenata ovčje mlijeko ima čak dva puta veću količinu željeza u odnosu na kravlje mlijeko. Ovčje mlijeko sadrži dosta 46

Mljekarski list 05/2006.

OVČARSTVO

bakra, mangana i kobalta, iako valja naglasiti da količina mikroelemenata ovisi o proizvodnom području iz kojeg mlijeko potječe i bogatstvu tla ovim mikroelementima.

Zahvaljujući ovakvoj količini kobalta, ovčje mlijeko bogatije je vitaminom B12 nego kravlje.

Osim toga, ovčje mlijeko sadrži i više vitamina A, vitamina C kao i vitamina iz B skupine. Zbog ovako bogatog kemijskog sastava, ovčje mlijeko ima značajno mjesto u prehrani ljudi jer svojim sastavom i svojstvima čini bogat izvor esencijalnih hranidbenih tvari.

3 Gustoća ovčjeg mlijeka na 20 °C kreće se na početku laktacije oko 1,032 kg/ m do 1,040 kg/m3, a tijekom laktacije povećava se i mijenja i gustoća mlijeka.

Kiselost ovčjeg mlijeka Tablica1: Isporukaovčjeg mlijekapo mljekarama2003.-2005.godine kreće se od 7-9,6 °SH što je 2003. god.

2004.god Indeks 2005. god. značajno više nego u kravMljekara 2005./ Litara Učešće Litara Litara Uešće Učešće 2003. ljeg mlijeka. Ovo treba mlijeka mliieka mliieka % % % 490 073 VINDUA 41,38% 569 974 37,10% 577 669 31,94% 117,87 pripisati udjelu veće koliMILS 15 408 0,85% SIRENA - MALA čine soli i kazeina mlijeka 135 965 11,48% 219 385 14,28% 253 154 14,00% 186,19 SIRANA D.O.O. nego u kravljem mlijeku.

TOMAIC 40 921 3,46% 65 741 4,28% 53 897 2,98% 131,70 MCOMPAG 7 183 0,47% 26 736 1,48% Zbog ovako visoke kiselosti, VESNA 24075 2,03% 19483 1,27% 30306 1,68% 125,88 LOBORIKA ovčje mlijeko nije pogodno PASKA SIRANA 410 860 34,70% 591 749 38,52% 751670 41,56% 182,95 za preradu u tekuća konDD AGROLAGUNA 61 355 5,18% 62 772 4,09% 99 638 5,51% 162,39 zumna mlijeka jer je upitna MILICA 20 932 1,77% trajnost (grušanje) mlijeka Ukupno 1.184.181 1.536.287 100,00% 100,00% 1.808.478 100,00% 152,72 na tržištu.

Za proizvodnju ovčjeg mlijeka Tablica2: Isporukaovčjeg mlijekapo županijama 2003. 2004. i 2005. godine 1

2003. rod. Župaoija SPLITSKODALMATINSKA ŽCTPANUA SIBENSKO-KNJNSKA ŽCTPANUA ZADARSKA 71 rPANUA VIROVIT1CKOPODRAVSKA ŽCTPANUA POZESKOSLAVONSKA ŽCTPANUA MEĐIMURSKA

ŽCTPANUA VARAZDINSKA ŽCTPANUA BJELOV ARSKOBILOGORSKA ŽCTPANUA KARLOVACKA ŽCTPANUA KOPRIVNil,;KOKRIŽEVAČKA ŽCTPANUA KRAPINSKOZAGORSKA ŽCTPANUA PRIMORSKOGORANSKA ŽUPANUA ISTARSKA ZUPANUA LICKO-SENJSKA ŽCTPANUA Ukuono

2004. od.

Litara mlijeka

Učešće

%

Litara mlijeka

-

-

-

karakteristična

2005. ~od.

Učešće

Litara mlijeka

Učešće

%

%

Indeks 2005. /2003.

-

4 505

0,25%

-

-

-

-

-

10903

0,60%

-

492 337

4158%

672 372

43 77%

739434

40.89%

150,18

126 007

10,64%

196 052

12,76%

254451

14,07%

201,93

78 043

6,59%

92 924

6,05%

110 629

6,12%

141,75

3 179

0,27%

3 424

0,22%

3 333

0,18%

104,84

18 635

1,57%

19 852

1,29%

14 849

0,82%

79,68

236 439

19,97%

317 515

20,67%

354 590

19,61%

149.97

29 561

2,50%

20583

1,34%

49052

2,71%

165,93

22 926

1,94%

10085

0,66%

-

-

-

4 844

0,41%

2 028

0,13%

-

-

-

-

.

.

-

7 893

0,44%

-

85430

721%

82 255

5 35%

122 051

6,75%

142,86

86780

7,33%

119 197

7,76%

136 788

7,56%

252,36

1.184.181

100 00%

1.536.287

100 00%

1.808.478

100,00%

152,72

Mljeknrski li.st 05/2006.

je teža provedba higijenskih mjera u odnosu na proizvodnju kravljeg mlijeka, no ipak u RH postižu se vrlo dobri rezultati higijenske kvalitete mlijeka, o če­ mu i mljekare i isporučitelji mlijeka vode brigu.

Zahvaljujući kvalitetnom ovčjem mlijeku u RH, mljekare danas osiguravaju zavidnu kvalitetu različitih

ovčjih

sireva, a nisu rijetke i zlatne

47

OVČARSTVO

medalje te prepoznatljivost sireva i na svjetskom tržištu.

Tijekom 2005. godine 9 je mljekara otkupilo i preradila 1.808.475 litara ovčjeg mlijeka. Najveći otkup ostvarile su mljekare: Paška sirana d.d.- 751 670 litara i Vindija Varaždin - 577 699 litara mlijeka.

U ukupno 14 županija u RH organiziranje otkup ovčjeg mlijeka, a prvo mjesto u tome zauzima Zadarska županija, zatim Bjelovarsko-bilogorska i Virovitička-podravska. U 2005. godini najveći porast pokazalaje Virovitička-podravska županija.

Količine mlijeka u 2005. godini, u odnosu na 2003., povećane su za 52, 72%, što znači da i u ovoj proizvodnji obiteljska gospodarstva nalaze računicu i odlučuju se za proizvodnju ovčjeg mlijeka.

Tablica također informira o tek potaknutoj - započetoj isporuci mlijeka i na području drugih županija, što je svakako pridonijelo povećanju ukupno isporučene količine ovčjeg mlijeka.

Količinska struktura proizvođača

Tablica3: Strukturaisporučitelja ovčjeg mlijekapremakoličinskim razredimau 2004. i 2005.f!,odini 2004. god.

Proizvodnja razred-litara

Proizvođači

Učešće

2005.god.

Količine mlijeka Učešće

Proizvođači Učešće

Količine mlijeka

Tablica 3. prikazuje strukturu isporučite­ lja ovčjeg mlijeka i isporučenih

količina

Učešće

po količinskim razre% % % % 7,58 7 825 0,46% 0-500 27 0,51 29 7,06% 8 394 dima. Najveći udio u 500-1000 49 13,76 37 619 45 35 390 196% 2 45 10,95% ukupno isporučenoj l 000-2500 121 33 99 142 239 545 210 735 13 72 34,55% 13 25% količini mlijeka 2004.

20,48 2 500-5000 90 25 28 314 692 112 2725% 390 846 21,61% godine ima razred iz5 000-10000 11,80 286 728 18 66 50 342209 18,92% 42 1217% 7,58 678 688 44,18 792094 43,80% > 10 000 27 33 803% nad 10 000 litara mliUkupno 10000 356 1.536.287 10000 411 100,00% 1.808.478 100,00% jeka sa 44,18 % količina mlijeka, a 2005. godiGrafikon 1:Mjesečna dinamika isporukeovčjeg mlijeka u 2004. i 2005. godini ne u ovom razredu bilo je 450000 406 052 43,80% mlijeka.

400000 t---U odnosu "broj proizvo350000 +--đača mlijeka i isporučenih 300000 količina mlijeka" u pojedi; 250000 nim količinskim razredima !i 200000 t---2004. godine - 7,58% proiz150000 · vođača isporučilo je 44, 18 % 100000 količina mlijeka. U 2005.

50000 godini bilo je 8,03% većih proizvođača koji su isporu2 4 5 7 3 6 8 9 10 mjesec čili ukupno 43,80% od ----2005.

---2004. ukupno godišnje prodanih količina ovčjeg mlijeka.

Maksimum prodaje (grafikon 1) je u 4., 5. i 6. mjesecu, tj. u proljetnom i ljetnom razdoblju, a valja spomenuti i trend u 2005. godini koji ukazuje na značajno povećanje isporuke ovčjeg mlijeka mljekarama za preradu. Mljekare orijentirane na ovčje mlijeko, zbog sezonske isporuke mlijeka moraju rješavati manjak mlijeka dodatnom djelatnošću i preradom kravljeg mlijeka kako bi osigurale kontinuitet proizvodnje.

Broj

Litara

Broj

Litara

Mljekarski li.st 0.5/2006.

Grafikon2: Isporučite/ji mlijekaobuhvaćeni analizama u SLKM 300 258

272 _...

3

4

Uočava se povećanje broja isporučitelja na 411 proizvođača u 2005. godini, u odnosu na 356 proizvođača 2004. godine.

Na grafikonu br. 2 vidljivo je da je isporuka ovčjeg mlijeka mljekarama bila pod kontrolom. Svi isporučitelji mlijeka bili su uglavnom obuhvaćeni redovitim uzimanjem uzoraka mlijeka i obavljanjem analiza u SLKM-u.

Kvaliteta ovčjeg mlijeka U 2005. god. u Ekstra klasi bilo je 75,81% koli-

250 «I >U «I

200

"O

~ 150 ·e -~ 100

e

CC

50

o 2

5

6

7

8

9

10

mjesec -+-2004.

--2005.

Tablica 4: Kvaliteta ovčjeg mlijeka po klasama 2003.god Klase mlijeka

2004.god.

2005.god.

čine isporučenog

ovčjeg

mlijeka, što znači da je klasa% klasa% klasa% plaćanje mlijeka Ekstra 58,03% 1.148.554 74,76% 687226 1.370.942 75,81% po higijenskim 5,25% 0,30% I 62 170 4 573 48 705 2,69% kriterijima i ov2,56% 17213 1,12% II 30 342 149607 8,27% dje bilo potam 4 502 0,29% 29 645 1,64% knuta postizaNemaklase 404443 34,15% 23,53% 11,59% 361445 209 579 njem EU kriterij a kvalitete Ukupno 100,00% 1.536.287 100,00% 100,00% 1.184.181 1.808.478 mlijeka.

Uočava se značajan napredak kvalitete mlijeka, te su povećane količine mlijeka u Ekstra klasi s 58,3% u 2003. godini na 75,81% u 2005. godini. Treba naglasiti, daje učinjen značajan napredak i u organizaciji uzimanja uzoraka i obuhvatu kontrole kvalitete ovčjeg mlijeka u odnosu na početak provedbe sustava, tj. 2003. god. kada je segment isporuke ovčjeg mlijeka krenuo u provedbu. Veliku ulogu u povećanju količine isporučenog mlijeka treba pripisati i državnim poticajima za ovčje mlijeko te dobroj cijeni ovčjeg mlijeka u RH. No, unatoč tome, i dalje značajne količine mlijeka u RH prerađuju na samim poljoprivrednim gospodarstvima, pa sireve prodaju izravno na farmama ili na neke druge načine.

Mlijeka litara

Učešće

Mlijeka litara

Učešće

Mlijeka litara

Učešće

Kako za kravlje tako i za kozje i ovčje mlijeko «Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka» određuje higijenske kriterije, tj. do 1.000.000 mikroorganizama u mL mlijeka za mlijeko I. klase te do 1.500.000 mikroorganizama za mlijeko II. i III. klase.

Dosadašnji rezultati laboratorijskih ispitivanja pokazuju da isporučite]ji ovčjeg mlijeka postižu dobru higijensku kvalitetu glede ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku. ■

Mljekarski list 05/2006.

49

Tradiciju i povjerenje gradimo godinam ~

iikszavisoku proizvodnju. mlijek

;dobro zdravlje krav

Jrar

PremikS zauspjtln~pnprem

zasluedecu laMac

Početna krlllna smjesa zateta~

zauzgoj zdrave inae,redne t!lad

uustedu mlvek

@vnERINA,

o.o.

Svatonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rakov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 a·mail: inloOveterino.hr,

www.veterino.hi

~

~=D=~===lJI==~========== TRŽIŠTE

,,.

0

STOKE

Cijenejunadi i da(je niže nego lani!

Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine (450-550 kg) u 14. tjednu ove godine iznosilaje 12,59 kn/kg i niža je za gotovo 19 % u odnosu na lanjske cijene. Prošla godina bila je jedna od najbo(jih godina za hrvatske tov(jačejunadi u pos(jednjih devet godina.

~~@)f"V?R c:) LJ' ~ Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Tijekom cijele 2005. godine bilježili smo visoke otkupne cijene junadi, a potražnja je bila iznad očekivane.

U ovoj godini, tijekom prva tri mjeseca cijene junadi imale su padajući trend i među najnižima su od 1997. godine. Otkupne cijene bikova simentalske pasmine od 450 do 550 kg u 14. tjednu na području kontinentalne Hrvatske najčešće su bile od 12 do 13,50 kn/kg. U narednih mjesec dana očekujemo blagi porast potražnje što bi moglo rezultirati već najavljivanom korekcijom cijena, odnosno stabilnim cijenama uz naznake blagog porasta istih. Tijekom travnja i svibnja očekujemo cijene od 12,50 do 13,50 kn/kg s tendencijom prema 14 kn/kg. Ovakva razina cijena uz prepoznatljivu kvalitetu domaće

VITREX

simentalske junadi ostavlja prostora i za izvoz, posebno znajući da su cijene u Europskoj uniji u ovoj godini najviše u posljednje dvije godine. Drži se da je najzanimljivije tržište ono koje nam je i najbliže, a to je talijansko. To tržište poznaje hrvatski proizvod, a cjenovna bi hrvatski proizvod mogao biti konkurentan na tom tržištu. Prema sadašnjim otkupnim cijenama hrvatske junadi koja u prosjeku iznosi 12,59 kn/kg ŽV uz randman 57%, težine bika 550 kg, te uz tečaj jednog eura=7,31 kuna, otkupna cijena junećeg trupa iznosila bi 302,05 eura/100 kg (22,08 kn/kg) dokje u Italiji prosječna otkupna cijenajunećeg trupa R3 kvalitete u 14. tjednu iznosila 368,33 eura/100 kg, odnosno 22 % više nego u Hrvatskoj. I u odnosu na druge zemlje Europske unije hrvatska junad, uz

d.o.o.

Zbora narodne garde 3

VIROVITICA

Tel. 033 721 168 fax: 033 722 707 vitrex@vt.htnet.hr www.vitrex.hr

MUZILICAVT-5/R ORIGINALJE ORIGINAL PROIZVODNJA PRODAJAI SERVIS 30 GODINA TRADICIJE PROIZVODNJE APARATA ZA MUŽNJUKRAVA MUZILICA5/11 REZERVNI DIJELOVI MUZILICAVT-111/PM 15 MUZILICAVT-PULS

•l VRŠIMOZAMIJENUSTARIHVITREX-ovihMUZNIHAPARATA ZA NOVE. Mljekarski li.st 05/2006.

51

TRŽIŠTE

STOKE

kvalitetu i sadašnje cijene, mogla bi biti vrlo konkurentna na europskom tržištu.

Na europskom tržištu u tjednu do 09. 04.

2006. godine došlo je do blage korekcije otkupnih cijena junećih trupova. Rastući trend cijena kojeg smo bilježili od početka godine pa do kraja travnja je zaustavljen. Cijene su neznatno pale za oko 1,5 %. Prosječna cijena junećih trupova R3 klase u navedenom tjednu iznosila je 326,58 eura/lO0kg. U odnosu na lanjske cijene, otkupne cijene u 14. tjednu ove godine više su za 8,49 %.

Tijekom ove godine otkupne cijene junećih trupova najviše su u odnosu na razdoblje od svibnja 2004. godine. Najveći skok cijena u 14. tjednu, u odnosu na lanjske cijene, evidentirane su u Italiji (+ 16,68 %), Portugalu ( + 14,35%) te u Luxemburgu ( + 15,36 %). Najniže cijene bilježimo u Poljskoj - 242,37 eura/lO0kg i Belgiji - 261,29 eura/lO0kg. U Njemačkoj su u navedenom tjednu prosječne otkupne cijene junećih trupova R3 klase iznosile 328,66 eura/lO0kg, u Austriji 323,88 eura/100 kg te najviše u Grčkoj - 382,05 eura/lO0kg.

Bez promjene cijena teladi Otkupne cijene teladi simentalske pasmine (80-160kg) u posljednjih mjesec dana na domaćem tržištu nisu se značajnije mijenjale. Prosječ]

~>

.,.

•

.. : !

C o

Otkupnecijenestokeod 03.do09.04.2006. godine u kn/kgŽVpožupanijama

o

~o

.,.

"

rQ

~

>

~

::

'i'o

.,. " •>

>U

..

~ :;:

~ o

telehobtajn (80<160kg)

21,00

24,00 24,00

2.Max Prosjek

junicasimental 1.Min (zaklanje) 2.Max

----11,00 12,00

Prosiek 1175

22,00 22.50

-----

~

~

..

·;;o

o

:;:

~

o "' I>,

. i

.,.

>U

~

----

10,50

-·

1200

4,00

6,00

-··

9,00

8,00

-··

Prosiek

6 75

6,75

1.Min

17,00

2.Max

19,00

2.Max

13,00 13,00

>U

E

~

>

Q,

~

rT1

~

'0

~

..

> o .,.

>=

26,00 24,00 30,00

kravaslmental l.Min (zaklanje) 2.Max

12,50 12,00

.. .. .

. .

>N

22,00 21,00 20,00

12.50

52

~ ~ Q,

--- ---- ---- ---- ------ ---- --- ---- --- --- --- --10,00 -12,00 10,00 13,00 ll,00 --- 12,00 12,00 13,00

l.Min

Prosjek 18,00

.

~o

24,00 25,00 24,00 26,00 25,00 25,00 24,00 25,00 30,00 24,00 24,00 25,00 24.00 23 00 22 50 23 83 24,00 25 00 22 25 22 13 29,00 2300 23,00 23 00

Proslek 12,92

janjad

'I o

..

>U

24,00 21,00 21,00 20,00 23,00 25,00 20,00 20,00 28,00 22,00 22,00 21,00

---- 13,00 ---- 13,00 ---- 1300

bik slmental (>450kg)

~

o

o

I.Mio

1.Min

•.. >

"" :;:

2.Max

Prosiek 2267

i.. c'~

. "' 1 ... = t

>U

~

~

teleslmental (80<160kg)

.,. "

na otkupna cijena u 14. tjednu iznosila je 22,80 kn/kg i niža je u odnosu na lanjske cijene za 6, 13 %. Tijekom prošle godine na tržištu teladi bilježili smo najviše cijene od 1997. godine. Početkom travnja ove godine cijene teladi na području sjeverozapadne, središnje i istočne Hrvatske najčešće su bile u rasponu od 20 do 25 kn/kg, ovisno o kvaliteti. Na tržištu je zabilježena dobra potražnja, naročito kvalitetne muške simentalske teladi. U navedenom tjednu izostalaje potražnja od strane trgovaca iz Dalmacije tako da se na pojedinim stočnim sajmovima pojavio i višak teladi. U narednih tridesetak dana očekujemo lagani rast potražnje, dok se cijene, najvjerojatnije, neće znatnije mijenjati. Kvalitetna muška simentalska telad uglavnom će biti od 22 do 25 kn/kg dok će ženska simentalska telad i telad niže kakvoće biti od 20 do 22 kn/kg.

Osrednja potražnja za kravama za klanje Iako prosječna cijena krava za klanje u posljednjih mjesec dana raste, ona je i dalje među najnižim cijenama od 1997. godine. Prosječna cijena krava za klanje u 14. tjednu o.g. iznosilaje 6,29 kn/kg ŽV. Krava za klanje ima dosta, potražnja je manja. Cijene starijih krava najčešće su od 4 do 6 kn/kg, dok su mlađe, kvalitetnije krave od 7 do 9 kn/kg ŽV.■ .,. • • ] • .s ]C ~• ]:i ~ !/: i 1 ... i>o .. > -: • :;; • > • t .; .. oI" 'E'~':' .., " 8 N o l• = 'i'• ii o N " 'O >• ~ Ji

1067

1300

-------

17,50

---

12,00 12,00 13,50

-·

-·

12,00 li 00

17,00 18,00

11,00 12,50 17,00 ll,00

------

---- 20,00 ·-- 20,00 -- 20.00

12,00 10,00 10,00 1200

------

-----

-------

------

-

--

-

24 00

22 50

22 80

---- 19,00 17,00 ---- 20,00 20,00

-

·-

1925

11,00 10,00 10,00

---

10,00 10,00

-· ·--

11,00 10,00 10,00

··-

13,00 13,50

1100

10,00 l000

---- 1200

1941

1119

12,00 12,00 11,00 15,00 12,50 11,00 12,00

13,00 12,00 11,00

13,50 13,50 17,00 11,50 13,50 13,00 14,00 15,00 13,00 12,00 12,00

17,00 15,00 17,00

1233

1313

17,00 11,25 1275

1275

1267

15,00 12,88 1150

1317

1259

6,00

5,00

6,00

6,00

-··

6,00

4,00

4,00

8,00

5,50

6,00

----

---- 5,00

4,00

7,00

6,00

8,00

7,00

-··

8,00

8,00

7,00

9,00

6,00

7,00

·-·

8,00

9,00

---- 6.50 5.75 6 50 6 50 ---- ---- 27,00 20,00 23,00 22,00 -- ··- 27,00 22,00 23,00 27,00 -- 27,00 21,00 23,00 24,33 -··

-·-

700

5,50

5 83

8 50

5 75

6 50

-------

600

6.29

-··

22,00 20,00

17,00 28,00

·-·

25,00 22,00 30,00

-· -·

---- 22,00 -- 22 00

23 so 20 17

29 50

1200

1500

·-· 20,00 22,00 25,00 23,00

28,00 20,00 17,00

2125

28 25

2250

29,00 20,00 30,00 2000

23 88

M{jekarski list 05/2006.

BOMI - agro d.o.o. '()~derono,~u

~~~~jwruca

~~J ~~-vdrkm~. ·odaja visoko vrijednih steonih nica simentalske, holstein i smeđe 1smine. daberite u našoj karanteni ili zemlji >rijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske ~ Vaš odabir i kupnju nudimo Vam

isplatno: stručno savjetovanje u ishrani

kompjuterske recepture za smjese izrada balansiranog obroka ·editne linije u suradnji sa:

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098 I 358 - 520

IZ UDRUGE

PROIZVOĐAČA MLIJEKA

UDRUGE

V

PROIZVOĐACA MLIJEKA "KIM KARLOVAC" 30.03.2006.

].g Svrha U DUGOJ RESI Udruga je osnovana 1999. godine na inicijativu osnivanja Udruge bila

dijela (registrirana 08. 02. 2000. godine), a okup(ja proizvođače s otkupnog područja KIM-a: Karlovačke županije, dio Zagrebačke, Sisačka-moslavačke, Primorsko-goranske i dio Ličko-senjske županije.

proizvođača mlijeka

je okupljanje proizvođača mlijeka i zaštita njihovih ~ interesa, te organizacija savjetovanja i edukacije nje,~ zinih članova. Do 28. 02. o:: 2004. godine predsjedničku je dužnost obnašao g. Rudolf Šoštarić (čiji se predani rad ne smije zaboraviti), a danas tu dužnost obnaša g. Zdenko Močnik. Donesena je odredba o članarini, čijom uplatom se omogućuje članovima Udruge aktivno sudjelovanje u radu Skupštine.

Na godišnjoj skupštini, koja je održana 30.03.2006., podneseno je izvješće o radu i financijskim rezultatima. Nadalje, konstatirano je da Udruga broji 159 članova, što je 10% od ukupnog broja proizvođača mlijeka KIM-a d.d .. Zaključeno je da taj premali broj u budućnosti treba povećati.

Na otkupnom području KIM-a godišnje se proizvede 26 milijuna litara mlijeka. Taj podatak govori da se na ovom području proizvede znatna količina mlijeka, te da ovo područje ne treba zanemarivati u daljnjem razvoju govedarske proizvodnje. No, unatoč tome, proizvođači mlijeka <::::; C)

~

ovog područja stječu dojam da su zanemareni, a ne mogu se pomiriti ni s činjenicom da je njihovo područje vraćeno u ravničarsko (i to područja koja nikad to nisu niti bila Vivodina, općina Ozalj i Duga Resa).

Nakon mnogo obećanja o rješavanju ovog problema od strane svih važnih društvenih struktura do pomaka nije došlo.

Udruga nastoji načiniti pomake u poboljšanju kvalitete življenja i privređivanja poljoprivrednih proizvođača, te u razvoju ruralnog područja Republike Hrvatske. Unatoč mnogobrojnim problemima proizvođači mlijeka su ipak optimistični u očekivanju sredstava iz SAPARD programa koja bi trebala biti od pomoći ambicioznim i mladim proizvođačima mlijeka u svrhu razvoja ovog ruralnog i poljoprivredno značajnog područja Republike Hrvatske. ■

.,

UPOTPUNITESVOJU BIBLIOTEKU VRIJEDNIMSntUCNIM KNJIGAMA,U IZDANJUHRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

~ I~!>' I I

I

li 1

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

MLIJEKO~ .

I

od fc1rmc do ml1ekare- I

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 180,00 KN

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršitinaadresu: HRVATSKA MWEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/3,ZAGREB • Tel./Fax: 01/4833 349;e-mail: hmu@hmu.hr 54

Mljekarski list 05/2006.

Svibanj Kad bi sve bilo idealno pa čak i prosječno, ovog bi mjeseca kiša u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske padala tijekom 14 dana, a što je tek neznatno manje nego u lipnju. Dakle, svibanj je, uz lipanj, mjesec s najvećim brojem kišnih dana. Interesantno, prosječne mjesečne količine oborina ovog mjeseca veće su od oborina u travnju čak za 25%. Poljodjelci su tako velikim količinama oborina donekle zadovoljni. Naime, ratarske kulture su u fazi

L-------------------

Darko Kantoc( dipl. ing U polju nastavljamo sjetvom kukuruza. Na ozimim žitaricama obavljamo zadnje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koje smijemo koristiti u toj fazi razvoja. Kod jarih žitarica do kraja busanja obavlja tretiranje protiv uskolisnih korova.

Započinje zaštita ozimih žitarica.

U vinogradu je loza u punom porastu i kada prođe opasnost od mrazeva počinjemo ju plijeviti. Kod toga pazimo koje mladice se ostavljaju za iduću godinu, bez obzira jesu li rodne ili nerodne. Čokotima koji su jako oštećeni od zime ostavljamo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih iduće godine oblikujem o trs. Narasle mladice vežemo uz armaturu. Počinje tretiranje vinograda protiv peronospore.

U voćnjaku voćke cvatu, paje jedini posao okopavanje tla ispod voćaka i prihranjivanje.

U povrtnjaku provodimo zaštitu svih vr-

Ml:fekarskili.st 05/2006.

nicanja, dok se neke povrtlarske kulture siju ili presađuju pa imje vlaga itekako potrebna.

I tako dok se veselimo naglom porastu svega posijanog i zasađenog, još uvijek pojava mraza može naše raspoloženje brzo promjeniti. Daje tome tako govore sveci Pankracije, Servacije i Bonifacije. Naime, u hrvatskom puku postoji vjerovanje kako se od 12. do 14. svibnja često događa jako zahlađenje pa i pojava mraza. Zato i spomenute svece zovemo " ledenim svecima" ili "svibanjskim ledenjacima". U 18. stoljeću, kad je klima bila znatno hladnija nego danas, "ledeni sveci" su bili učestaliji nego danas. No, opez je "majka mudrosti".

,......,

. .,__

sta povrća od bolesti i štetnika. Povrće okopavamo, prihranjujemo i plijevimo korov. Pripremamo tlo za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno, potrebno je povrće zalijevati, osobito nakon sjetve ili sadnje. Zalijevanje obavljamo ujutro. Sijemo ciklu, mrkvu, peršin, kupus kelj pupčar, cvjetaču, korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i salatu. Sadimo rajčicu, patlidžan, celer, salatu i poriluk.

U vrtu okopavamo tlo uz ukrasno bilje i razrahljujemo zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Vani sadimo ljetno bilje ako nema opasnosti od mraza.

Narodne izreke za svibanj: Kišan svibanj nosi berićet na sve usjeve. Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek je berićetna godina. Sušan svibanj, gladna godina. U svibnju prepelica fućka pošto će hrana u jesen biti. Hladan svibanj sira i vina daje. ■

IZLAZAK I ZALAZAK 10. os.

20. os.

SUNCA 31. os.

OSIJEK 5,16 20,06 5,04 20,18 4,56 20,28 ZAGREB5,26 20,19 5,14 20,30 5,05 20,41

55

IN MEMORIAM

Prof.dr. se. Jan Čižek redoviti profesor

u Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. travnja 2006. godine, nakon kratke i teške bolesti, napustio nas je prof. dr. se. Jan Čižek u 81. godini života. Smrt prof. dr. se. Jana Čiieka nedvojbeno je najveći gubitak za njegovu obitelj, ali isto tako i za Agronomski fakultet, za nas suradnike, te Hrvatsku mljekarsku udrugu, čijije bio član i suradnik sve do smrti.

Rođen je u Valpovu 27. 12. 1925. godine.

Osnovnu školu završio je u Valpovu, a gimnaziju u Zagrebu. Nakon

.,,. mature stupio je u Narodno-oslobodilačku vojsku. Demobiliziranje 1946. godine.

Poljoprivredno-šumarski fakultet upisao je 1946. godine, a diplomirao 1949. godine na istom fakultetu. Iste godine izabran je za asistenta na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, gdje je doktorirao na temu "Mineralni sastav i biološka vrijednost stočnog kelja u odnosu na vrijeme rasta i fertilizaciju".

1961. godine izabran je u zvanje docenta (predmet Proizvodnja krmnog bilja) na Stočarskom odsjeku, 1966. u zvanje izvanrednog profesora, a 1971. u zvanje redovnog profesora na istom predmetu sve do umirovljenja 1991. godine.

Bio je voditelj poslijediplomskog studija iz oblasti ".Krmno bilje i travnjaštvo" - FPZ od 1973. godine Na poslijediplomskom studiju "Hranidba stoke i tehnologija stočne hrane", te "Govedarstvo" predavao je kolegij "Krmno bilje i travnjaštvo".

Vodioje, ili bio član Povjerenstva za obranu većeg broja 'diplomskih radova. Vodio je deset magistarskih radova i 5 disertacija, a u nekoliko je bio član povjerenstva za obranu rada. Od osnivanja Više škole-u Vinkovcima, a kasnije na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku predavao je "Krmno bilje i travnjaštvo".

Osnovao je "Odjel za tehnologiju proizvodnje i korištenja krmnog bilja i travnjaka" u

56

Zavodu za specijalnu proizvodnju i korištenje krmnog bilja i travnjaka, te istraživačku Stanicu za brdsko-planinsku poljoprivredu FPZ na Medvednici. Osnovao je, i bio prvi predsjednik Sekcije za krmno bilje i travnjaštvo Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara. Također je osnovao "Savez za biološko-organsko gospodarstvo, zaštitu okoliša i unaprjeđenje zdravlja RH (BIOS), 1991. godine".

Društveno je bio aktivan na različitim funkcijama. Često je boravio gotovo u svim zemljama Europe, zatim u Turskoj, Libanonu, Egiptu, J apanu, Australiji. Bio je gost profesor na Iowa State University u SAD- u, član International Grassland Congress-a, predsjednik European Grassland Federation. Kao ekspert radio je u !ranu, Afganistanu i Venezueli. Objavio je 138 značajnih znanstvenih i stručnih radova kao autor i koautor, te velik broj stručnih i popularnih radova u domaćoj i stranoj periodici iz područja proizvodnje, korištenja i spremanja krmnih kultura i travnjaka. Recenzirao je velik broj radova za časopis "Mljekarstvo" i druge.

Objavio je udžbenike: "Proizvodnja krmnog bilja", (1964.), "Proizvodnja i korištenje krmnog bilja-I- Opći dio", (1979.), "Trave", "Sjeme- agrotehnika i korištenje" (1964.), a kao koautor: "Osnove opće agrotehnike" (1961.) i "Osnove savremene ratarske proizvodnje" (1965.).

U ime kolega, suradnika i znanstvenika, dragom prof. dr. se. Janu Čižeku najsrdačnije zahvaljujemo na svemu što je dao nama i praksi kojima je nesebično posvetio čitav svoj radni vijek. S poštovanjem i zahvalnošću sačuvat ćemo sjećanje na dragog Jana i iskreno suosjećati s ožalošćenom obitelji.

Prof. dr. se. Zvonimir Štafa Mljekarskž list 05/2006.

od straoo:

wa.USA

IINLSl.5~

'il'il[filJ

~~~lmii'll INEER 1188 je inokulant za spravljanje silaže trava, djetelinsko travnih smjesa I rucerne koji sadrži 4 naravna i bakterija mliječno kiselog vrenja Lactobacillus plantarum i 2 soja bakterija Enterococcus faecfum. Pioneer 8 je inokulant koji pospješuje vrenje, smanjuje gubitke siliranja te povećava mlječnost i prirast mesa. ~'i]

ll(OJII DMIIJWOO ~ U mi BLNOOT 'ZASI~ ~VA neer je na tržište plasirao novu generaciju inokulanata koji silaži daju aerobnu stabilnost i drže silažu svježijom dulje vrijeme. lnokulant Pioneer 11G22 sadrži kombinaciju bakterija mliječno kiselog vrenja Lactobacillus ntarum i Lactobacillus buchneri. Ova kombinacija poboljšava vrenje te smanjuje aerobno kvarenje. njenom 11G22 smanjuje se gubitak suhe tvari (aerobni i fermentacijski gubitak). Lactobaci//us buchneri je soj terija koji zaustavlja rast kvasaca i plijesni koji najčešće kvare silažu. Na taj način smanjuje se naknadno rijavanje silosa , čuva se hranidbena vrijednost te se smanjuju gubitci. 'ef//A G IEM©IJ6'i~T/A

-

PIONEER.PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2, 10040ZAGREB,Tel.:012958000. http://www.pioneer.co A ouPoNT

coMPANY

® Zastrtnrznak reg,strrranrli prrmjenIenu drzavama svI1etaod strane PIONEERHr• Sred lnternatronal Ine., Des Mornes lowa US

svježemlijeko

svježe.;1&1i l?tnN.la

24h od mužnjedostola t1inhiJ•