Mljekarski list 4-2006

ISSN 0351-9104

• GODINA

42 • TRAVANJ

2006.

Naslovnica: Gdje rastu djeca, treba i mlijeka - foto: D.Zagorec

" SADRZAJ

TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke _____________________________

37

REPRODUKCIJA STADA Otkrivanje gonjenja i vrijeme osjemenjivanja krava __________________________________

39

KRMNE KULTURE Izbor hibrida kukuruza za nadolazeću sjetvu _ _ _ _ _ _ 8 Spremanje silaže - što donosi razlika u kvaliteti?! ___ 10 Zelena gnojidba - _________________________ 14

VETERINARSTVO Čir papaka ______________________________

43

Kolostrum u hranidbi janjadi _________________

44

PROIZVODNJA Tehnologija proizvodnje krmnog sirka __________ 17

IZ VUKOVARA Litra mlijeka za obnovu Vukovara - hrvatski mljekari ustrajni pomoći u obnovi dječjih ustanova u Vukovaru ______________________

48

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE Promjene u proizvodnim sustavima govedarske proizvodnje - Preduvjet uspješne prilagodbe uvjetima EU . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2

TRA VNJAŠTVO Obnavljanje (nadosijavanje) travnjaka (livada i pašnjaka) ________________________

I9

AKREDITIRAN REFERENTNI LABORATORIJ Akreditirao Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ______________________

22

OVČARSTVO

IZ UHUH-a Potpisan prvi ugovor između uzgajivačke udruge i hrvatskog stočarskog centra ___________ 50 OBITELJ I DOM __________________________ 54

ZLATNI

IZ CENTRA ZA TRA VNJAŠTVO Charolais bikovi u funkciji proizvodnje kvalitetne teladi za tov ______________________

24

HRANIDBA Utjecaj kvalitete sijena na količinu koncentrata u obroku junica i krava u suhostaju _______________________________

25

PRAVILNIK O AMBALAZI Početak primjene odredbi Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu ______________ PISMA ČlTATELJA __ _ _ _ _ _ ________________

26 30

EKOLOŠKA PROIZVODNJA Ekološka proizvodnja kravljeg mlijeka ___________ 31 IZ SAVEZA UDRUGA SIMENT ALSKOG GOVEDA Slovenska poljoprivreda u EU ________________ 35 Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda u radnom posjetu u MPŠVG____________ 52 Predstavnici CroSim-a kod predsjednika Republike Stjepana Mesića __________________ 52

ROG

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog": - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju 2006. godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNISTVO

-------:K'-------------:x:-------------::1<::-------------~-----

: 1

"~

Ime i prezime

proizvođača: .... ...

Adresa: ...................

Broj krava:..... ....................

Količina mlijeka isporučena

mljekari (litara): .............................. .

Klasa isporučenog mlijeka: ......

Datum predaje obrasca i potpis: ..

I

1_ -

- -

- -

······························

.................. .............................. .. ...............

V

: Napomena: : Popunjeni obrazac s

X podatcima za mjesec ožujak dostaviti

ti-

jekom travnja o.g., na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» llica 31/3, 10000 ~ Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349 I

.;><- - - - - - - - - - - - -><- - - - - - - - - - - - -><- - - - - - - - - - - - -><- - - - - -'

o

Urednički odbor: dr se. Petar Bosnić, Juraj Ćičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darko Kantoei, dipl. ing., mr se. Goran

Kiš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Amelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor Štoković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Nada Ćičmak, prof. Vlasnik i l:ulavać: Hrvatska mljekarska

udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel: 01/4833-348, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro ratun: 23600()()..1101408596, Cijena: 6,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE~=================~

[;)[;J@GYiJdJ8~8 OD[;)[;J@D~@@)~OuYlJ

@OD~&WD~ @@W8[§)&m@m [;)[;}@O~@[Q)~[g • PREDUVJETUSPJEŠNE PRILAGODBE UVJETIMA EUROPSKE UNIJE Dario Zagorec1 Tematsko predavanje pod gore navedenim naslovom održano dipl. ing. HZPSS je 17. ožujka 2006. godine u Centru za travnjaštvo AgronomPredavanje je bilo naskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Sljemenu. Voditelj mijenjena prvenstveno programa bio je dr. se. lvan Jakopović sa suradnicima. organizatorima otkupa Organizator tematskog predavanja bila je Hrvatska mljekarmlijeka pri mljekarama ska udruga u sklopu svojih redovnih aktivnosti i programa i savjetnicima, te proizvođačima mlijeka koji rada Udruge. će stečeno znanje moći primijeniti u praksi. Ne čudi tako veliki interes negoli je «Operativni program razvitka govedarza ovo predavanje kada se zna da je to ske proizvodnje» za izgradnju staja donesen. problematika koja zaokuplja pažnju svakog Upravo zbog toga su i glavni akteri ove ozbiljnog proizvođača mlijeka u Republici prezentacije, bračni par Štefica i Damir Ević bili Hrvatskoj kao i svakog onog koji se ovom nazočni da i uživa mogu potvrditi sve pozitivne djelatnošću bavi.

Skupu su se odazvali aspekte svoje odluke, ali i govoriti o nekim predstavnici većeg broja mljekara i njihovih propustima kod izgradnje staje tako da bi budući kooperanata, jer je obrađivana problematika investitori, uzgajivači koji će graditi staje, mogli koja direktno utječe, kako na razvoj govedarstva izbjeći takve pogrješke. uopće, tako i na njihovu budućnost. Rasprava je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dotakla pitanje budućnosti našeg mljekarstva Štefice i Damira Ević kroz kvote i subvencije, kao i govedarstva uopće, U živopisnom potkalničkom kraju, na što je izazvalo niz polemika i burnih reakcija. To vijugavoj cesti od Križevaca prema varaždinskim nipošto ne čudi obzirom je u ovo predpristupno termama i Varaždinu, koju su izgradili i koristili vrijeme za ulazak u EU svaka informacija o još stari Rimljani, a čiji popločeni ostatci još i mliječnim kvotama, o zakonskoj regulativi EU, danas svjedoče o tim vremenima, smjestila se te o raznim iskustvima u gradnji staja, više nego Gornja Rijeka. Nedaleko od te ceste, nešto dobrodošla. južnije, smještena je naselje Pofuki. Za Ravnatelj HZPSS-e dr. se. Ivan Katalinić uzgajivače i proizvođače mlijeka, naselje kao održao je predavanje o proceduri izgradnje takvo i ne bi imalo neki posebni značaj, da u mliječnih farmi, te dao prikaz svih potrebnih njemu ne živi obitelj Ević koja je, prije gotovo uvjeta koje proizvođač mora ostvariti da bi došao četiri godine, izgradila novu mliječnu staju. Bili do konačnog cilja - staje koja će mu osigurati su među prvima koji su u tom, za razliku od uspješno poslovanje. danas, nepovoljnijem vremenu za investicije, Na izlaganje dr. Katalinića odlično se podigli kredit i realizirali svoju zamisao. Od tada nadovezao Dario Zagorec, dipl. ing. s pa do danas mnogi su uzgajivači navraćali obitelji Ević vidjeti farmu.

Obiteljsko konkretnim primjerom uspješne izgradnje staje poljoprivredno gospodarstvo Damira Evića, kao za mliječne krave. Predstavljena je obiteljsko nositelja OPG-a, jedno je od uzornijih poljoprigospodarstvo Ević koje je ušlo u investiciju vrednih gospodarstava tog područja koje je izgradnje nove staje nekoliko godina ranije 1

2

Mljekarski list 04/2006.

ŠKOLA

planiralo svoju budućnost u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji. Kako kod većine uzgajivača još i danas prevladava tradicionalno gospodarenje u proizvodnji mlijeka, koje se prenosi iz generacije u generaciju, uz mnoštvo nerješenih problema od kojih je najveći nedostatak zemlje te njena poprilična rascjepkanost, svakako odluka za bilo kakvu veliku investiciju nije bila nimalo laka.

Proizvodnja na gospodarstvu prije investicije Te 2001. godine, ključne za donošenje odluka, proizvodnja na gospodarstvu prije investicije bilaje prilično skromna, ali još uvijek bolja od hrvatskog prosjeka. S jedanaest krava, od čega su devet simentalske pasmine, i tek dvije novo nabavljene krave holstein-friesian pasmine proizvelo se te godine preko 35 000 litara mlijeka. S tim količinama bili su na prvom mjestu među kooperantima mljekarske tvrtke Lura d.d. u svom kraju. Kako se vodila briga o rasplodnom podmlatku, na gospodarstvu je bilo i nešto steonih junica, ali i mlađih kategorija ženskog podmlatka.

Stara staja, koju sujoš tada koristili, imalaje 15 ležišta, s vezanim načinom držanja i tek povremeno se koristio improvizirani ispust. Mužnja, iako s dvije muzne kante, bila je dugotrajna, a i zbog neprimjerenih uvjeta u staji bilo je potrebno ulagati više energije i truda u održavanje higijene životinja. Iako se proizvodnja odvijala u staroj staji s vezanim načinom držanja, bez mogućnosti za kretanje krava (osim povremeno u ispustu), te s neprikladnim smještajem rasplodnog podmlatka, i dosta skromnom hranidbom, koja je k tome bila fizički otežana (jasle s unutrašnje strane, glave krava okrenute prema zidu), uz općenito loše mikroklimatske uvjete, ostvarena je proizvodnja od 4 100 litara mlijeka po kravi godišnje.

Zemljišne površine koje su koristili bile su rascjepkane, a kao druga nepogodnost bila je i njihova prilična udaljenost od farme. No, treba naglasiti da je među ostalim, bilo zasijana 2 ha engleskog ljulja, 1 ha lucerne, te 1 ha TDS-a, a korištena je još i nekoliko hektara prirodnih livada za spremanje sijena u velike bale. Silaža se spremala u silo M(jekarski list 0-i/2006.

PRAKTIČNE NASTAVE

hrpe, no u nedovoljnoj količini, tako da se nije mogla koristiti u obroku tijekom cijele godine kao energetska komponenta voluminoznog dijela obroka. U to vrijeme se u hranidbu počinje uvoditi i sjenaža.

Investicijski program izgradnje i opremanje farme za proizvodnju mlijeka Damir Ević, mladi poduzetni poljoprivrednik, uzgajivač, ali ugostitelj po struci, uspješno surađuje sa svim stručnim službama i institucijama u poljoprivredi, naročito s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatskim stočarskim centrom kao i Agronomskim te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. Među prvima se odlučio u potpunosti početi primjenjivati nove, moderne spoznaje u svojoj temeljnoj proizvodnji proizvodnji mlijeka. Cjelokupni dohodak na obiteljskom gospodarstvu ostvaruje se od poljoprivredne proizvodnje, odnosno članovi obitelji nisu uposleni izvan gospodarstva. Uz Damira i suprugu Šteficu, na gospodarstvu rade još i otac I van te majka Dragica. Damir i Štefica roditelji su troje djece, Lucije, Domagoja i Josipa.

Upravo zbog njih, odlučujuća je bila odluka stvoriti sigurniju egzistenciju u ovom poslu, te istinsko nastojanje učiniti život cijele obitelji kvalitetnijim i boljim. Ona druga, stručna strana, odluke ići u izradu i realizaciju investicijskog programa izgradnje i opremanja farme za proizvodnju mlijeka bilaje zbog jasnih ciljeva

Obitelj Ević na okupu (foto:D. Zagorec) 3

koji su bili pred njima: potpuna specijalizacija u proizvodnji mlijeka; modernizacija i povećanje efikasnosti rada članova gospodarstva; stvaranje optimalnih uvjeta za veće iskorištenje genetskog potencijala krava u proizvodnji mlijeka s dvostruko većim stadom; značajno povećanje dohotka od proizvodnje mlijeka.

Proizvodni program bio je usmjeren isključivo prema proizvodnji mlijeka te prema proizvodnji rasplodnih junica, kako za remont stada tako i za tržište. Definirao se i kapacitet farme, a planiranje je bilo u skladu s mogućno­ stima, prvenstveno mogućnostima proizvodnje voluminozne hrane, ali i svim realnim čimbeni­ cima koji bi mogli podnijeti takvu proizvodnju. Željeli su stvoriti optimalne uvjete za profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka na OPG-u, posebno zbog spoznaje da će i u Republici Hrvatskoj prije ili kasnije vrijediti ista pravila kao i u EU. Želja, ali i svrhaje bila povećati proizvodnju mlijeka na više od 210 000 litara godišnje nakon investicije.

Nakon dominirajućeg simentalca u stadu, odluka je bila da će se gospodarstvo preorijentirati na proizvodnju s najmliječnijom pasminom - holstein-friesian. Dakle krenuli su u potpunu specijalizaciju u proizvodnji mlijeka. Naravno, s novom stajom dobit će se i značajno bolji uvjeti smještaja muznih krava. Staja sa slobodnim načinom držanja i vanjskom klimom, tzv. otvorena staja s ispustom, bila bi upravo ta koja će to sve i osigurati. Predviđeni kapacitet bio je 30 krava, odnosno toliko ležišta. Izmuzište kao

nezaobilazni dio svake takve staje, planirano je s kapacitetom 8 krava na mužnji (2 x 4 riblja kost) s time da je odmah u startu planirana nabava opreme samo za jednu stranu izmuzišta iz više razloga, a jedan je bio financijske naravi.

Time je ostavljena mogućnost proširenja staje u budućnosti.

Visina i struktura ulaganja U odnosu na današnje mogućnosti i uvjete dobivanja kredita za izgradnju staja, ("Operativni program razvitka govedarske proizvodnje"), tadašnji kreditni programi bili su mnogo nepovoljniji. U to vrijeme još nije ni postajao Pravilnik o modelu kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, odnosno nepovratna investicijska potpora kapitalnim ulaganjima čiji udio može iznositi do 25 % od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita. Najpovoljnijim se tada pokazao kredit iz "Programa razvoja malog gospodarstva" Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Koprivničko-križevačke županije ("Poduzetnik") za kojim su oni i posegnuli, naravno i uz dio ulaganja iz vlastitih sredstava.

Kreditni uvjeti bili su sljedeći: rok otplate bio je 9 godina uz razdoblje počeka od 1 godine, te uz kamatnu stopu od 7,5 % godišnje. Koprivničko­ križevačka županija je subvencionirala kamatu sa 0,5 % i to je bila jedina povlastica koju su ostvarili. Kredit je iznosio 105.000 € (oko 770.000,00 kn) uz otplatu u jednakim polugodišnjim anuitetima. Vrijednost pojedinih stavki u ulaganju vidljivajeu tablici 1.

Tablica1: Vrijednostpojedinihstavki u ulaganju ULAGANJE

VRIJEDNOST (kn)

Izgradnja staje

700.000,00

Opremanje staje

122.000,00

Opremanje izmuzišta

211.060,00

UKUPNO

Staja neposrednonakonzavršetkagradnje (foto:D. Zagorec) 4

1.033.060,00

Dokumentacija, gradnja i punjenje objekta Nakon što je obitelj Ević odlučila graditi staju osmišljeno je idejno rješenje, te je podnesen zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sredinom 2001. godine. U studenome iste godine podnesen je zahtjev za kredit u banci. Početak gradnje uslijedio je u proljeće 2002. godine čim su to Mljekarski list 04/2006.

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE

ista kao i na otvorenom prostoru, a slično je i s temperaturom. Kako će se za osvjetljavanje staje uglavnom koristiti dnevno svjetlo, bilo je potrebno na krovište staviti svjetlarnik.

Konstrukcija je izvedena od vrlo kvalitetnog drveta koje je impregnirano i za vanjske zidove "hoblano". Cijela staja prilagođenaje okolišu i u potpunosti se uklapa u ukupni ambijent .

Kapacitet staje je predviđen za 30 odraslih krava i to za krave u laktaciji. Rasplodni podmladak i sve ostale kategorije životinja drže se u starim objektima tako da su i ti objekti u potpunosti iskorišteni. Sustav držanja je takav da postoje dva reda visokih ležišta (125 x 250 cm) koje opasuje puni pod s obje strane, s dva hidraulička "skrejpera". Gnoj se skladišti u betoniranom gnojištu koji je predviđen za kruti gnoj, a djelomično i za tekuću gnojovku. Krmni stol je širine 4 m do vanjske stijene staje, a opremljen je krmnim samohvatajućim pregradama. U staji se nalazi i boks za komI Godina Količina pjutorski kontrolirano doziranje koncentrirane krme, kojime uprav2003. 59 363 lja software koji omogućuje jednostavno upravljanje hranidbom. Pre2004. 101 575 dnosti nove staje sa slobodnim sustavom držanja i ispustom pokazale 2005. 228 887 su se već u samom startu opravdatrogodišnja proizvodnja nima jer su daleko veće mogućnosti mlijeka primjene najmodernijih principa ____.managementa farme. Omo-

vremenski uvjeti dozvolili. Objekt je završen u srpnju, te je staja bila useljena s kravama iz postojećeg stada. No tada i počinje mukotrpni put punjenja objekta kravama do punog kapaciteta. U prilog im nije išla ni tadašnja zabrana uvoza junica iz većine zemalja EU zbog bolesti "kravljeg ludila". Tako je jedini mogući uvoz bio iz Mađarske odakle su uvezli 10 junica holstein-friesian pasmine u lipnju 2003. godine.

Nažalost, zbog loše kvalitete i bolesti junica, nakon godine dana ostale su samo 3 iz tog kontigenta. Uz još nekoliko neuspješnih pokušaja kupovine junica (7 komada u Gudovcu) tek u kolovozu 2004. godine uz pomoć tvrtke Lura, kupljena je 15 visoko kvalitetnih junica holsteinfriesian pasmine iz Nizozemske, te na isti način još 8 komada.

Trenutno stanje gospodarstva: • 31 krava HF (5 sim x CH) • 10 steonih junica HF (5 sim x CH) • 8 kom. podmlatka do 1 godine • 7 krava u suhostaju (u prosjeku) • cca. 600 lit/dan • Ekstra klasa mlijeka • Prosječna proizvodnja 7.500 litara mlijeka po kravi godišnje ...__ ______________________

mliječne

gućeno je konstantno kretanje krava Objekt i oprema Staja je s vanjskom klimom što znači da je u staji 1 u ispustu, a udobna ležišta zadomikroklima jednaka onoj izvan staje, a to je ~-------------------~ idealno rješenje u uzgoju mliječnih krava.

Ventilacija u objektu je izvedena korištenjem postranog provjetravanja, odnosno ulaskom svježeg zraka kroz otvore na zidovima (drvene oplate do 2,5 m visine) na koje se nadovezuje tzv. "space-board" (visine 150 cm), dokje izlaz zraka omogućen kroz sljeme krova.

Cijela istočna strana objekta je potpuno otvorena, odnosno bez zida. Naime, staje ovakvog tipa odlikuju se boljom kvalitetom klime jer je omogućeno trajno prozračivanje i odvođenje štetnih plinova iz staje, a time je i kvaliteta stajske klime optimalna, te nema propuha. Vlažnost zraka treba biti približno ._____________________ _, Krovna rešetkasta konstrukcija (foto:D. Zagorec)

Mljekarski li,st 04/2006.

5

ŠKOLA

PRAKTIČNE NASTAVE~~~

voljavaju potrebe krava za odmor i preživanje (min. 15 h/dan). Kravama je omogućeno uzimanje voluminozne krme 24 sata dnevno, dok je doziranje koncentrirane krme pomoću kompjutorski upravljanog sustava prilagođeno probavi i metabolizmu. Životinje dobivaju optimalnu količinu i broj porcija što je usklađeno s njihovom dnevnom proizvodnjom (sve zajedno čini uvjet za veću proizvodnju). Puno brža, lakša, efikasnija i higijenski primjerenija mužnja u izmuzištu čini taj dio posla u staji ugodnijim i kraćim. Staja je i dizajnirana na način da osigurava tri preduvjeta za visoku proizvodnju mlijeka: vrhunsku ventilaciju, osvjetljenje i slobodno kretanje krava unutar staje te u ispustu. Osim toga, fizički rad svodi se na minimum zbog toga da bi se mogao primijeniti moderni management, odnosno kvalitetno upravljanje farmom, ali i da bi se veća pažnja posvetila životinjama.

Struktura proizvodnje krme Kvaliteta voluminozne krme na obiteljskom gospodarstvu Ević utvrđena je analizama koje su rađene unutar primijenjeno-istraživačkog projekta u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Praćenjem kvalitete travne sjenaže, silaže i sijena tijekom dvije sezone, pokazalo se da postoje velike varijacije prosječne hranidbene vrijednosti svih ispitivanih parametara kvalitete. Prosječni sadržaj ST silaže bio je između 36 i 40 % , dok je sadržaj ST sjenaže bio između 43 i 50 % što govori da je sjenaža u trenutku spremanja bila ipak nešto suhlja. Sadržaj sirovih proteina (SP) kretao se u prosjeku između 14 i 16 %, iako je bilo i većih varijacija u postocima i to zahvaljujući različitosti krme koja je spremana u bale i koja je potjecala s različitih parcela. Općenito, kvaliteta kukuruzne silaže i sjenaže na gospodarstvu Ević podignuta je na veći nivo nego ranije, odnosno dobre su kvalitete, a obje komponente voluminozne krme koriste se u obrocima tijekom cijele godine. To garantira i količina silaže koja se sprema u silo hrpe (oko 400 tona), dok se sjenaže spremi preko 400 bala godišnje (300 tona). Dovoljna količina kvalitetne krme je jedan od preduvjeta iskorištenja genetskog potencijala krava, ali i da će se pozitivan trend povećanja proizvodnje mlijeka na gospodarstvu nakon izgradnje prilično skupe staje i opravdane investicije, nastaviti. ■ 6

Vašafarmaje Vašživot...

nvestirajte • U SVOJU budućnost.

Farmerkrediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivnakamatnastopa za ročnost kredita 84 mjeseca10,26%.

Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.

HBOR-KREDITIdo 12 godina do 2 godinepočeka.

Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTAR.ZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU: Bjelovar,F. Supilan, tel: 0431'241222 gdjećete dobitiinfonnacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

lo Shield~-~-

•

Aktivna barijera za zaštitu sisa između mužnji ?/,Šl{) KOl~ISTITI10 SHIELDt l' 11 ,;,1tc) ~tili i ,;uvasi-su11 !';ltJ<:a,,:vima k;.:kill~i .sr"3<:i li,"11,irdi-::ta u. •k•~inr.

t<'I\KC K F:IS n rt IO SHIELD :' 1 ' 1.-Ujf~fllSl"'t" <;v,ikt:/iW:lillJG li "iJ"'diRtnu ,_;H~ic11 lli-\k.,_•n 1· 1, · · e Ki:,ti'il li ::-,1m,,1alretiranji:·P:ikun rnuinj1;.

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb•

Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6..121633 • www.ecolab.com

•

KRMNE KULTURE============ Dć60@[;J G800[;JDC0B ~~[;J(]J~

~~@OD~~

~

Doc.dr. se. Zlatko Svečnjak

Zato treba znati nešto više Najčešći odgovor proizvođača na pitanje koji hibrid žele o podjeli hibrida i drugim posijatijestnajbol.ii hibrid. Međutim, ne postoji samo jedan važnim svojstvima koja od- najbol.ii hibrid za sve parcele istog proizvođača, a kamoli za ređuju njegovu vrijednost sve proizvođače iz istog sela ili šire. Hibridi kukuruza imaju kako bi se mogao izabrati svoje značajke poput rodnosti i drugih gospodarskih svojšto bolji hibrid za sjetvu. stava.

Podjela hibrida kukuruza po duljini vegetacije Poznavanje podjele hibrida kukuruza po duljini vegetacije veoma je važno u izboru hibrida za sjetvu. Ako se ta podjela ne zna, može se izabrati raniji ili kasniji hibrid nego što bi trebalo za određeno podneblje. Tako će se napraviti pogrješka jer je prerani hibrid obično manje rodan, a prekasni neće dozrjeti i opet će dati manji prinos prevlažnog zrna od pravilno izabranog hibrida. Pravilan izbor hibrida je naročito važan na parcelama gdje se u jesen planira posijati pšenica, budući se obrada tla i sjetva te naredne kulture mora obaviti unutar optimalnih rokova, a što često nije moguće ukoliko se izabere prekasni hibrid.

Svi se hibridi po svojoj vegetaciji svrstavaju jedan iza drugoga i dijele u vegetacijske skupine dozrijevanja. Skupine dozrijevanja označuju se stoticama, pa tako imamo hibride skupine 100, 200, 300, itd. U bilo kojem proizvodnom području najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji koji pripadaju skupini s većim brojem.

U nas se mogu uzgajati hibridi rane skupine 100 u svim krajevima gdje se može sijati kukuruz do kasne skupine 700 - u istočnoj Slavoniji i Haranji ( i u Dalmaciji samo uz navodnjavanje).

Namjenska proizvodnja kukuruza Izbor hibrida kukuruza ponajprije ovisi o 8

namjenskom korištenju kukuruza. Kukuruz se može koristiti na više načina, ali tri su osnovna: Proizvodnja suhog zrna. Uzimajući u obzir klimatske uvjete i zahtjeve pojedinih vegetacijskih skupina hibrida kukuruza, za proizvodnju suhog zrna u istočnoj Slavoniji i Haranji treba sijati hibride iz vegetacijskih skupina 400 do 500, manje 600; u središnjoj Hrvatskoj iz skupina 300 do 400, manje 500; a u zapadnoj Hrvatskoj iz skupina 200 do 300, manje 400. Poželjno je da izabrani hibridi za ovaj način korištenja brzo gube vodu iz zrna nakon završenog nalijevanja zrna.

Proizvodnja vlažnog zrna ili klipa. Za ovaj tip proizvodnje mogu se u istom proizvodnom području sijati hibridi za jednu vegetacijsku skupinu kasniji negoli za proizvodnju suhog zrna. Hibridi za ovaj način korištenja trebaju se dobro i potpuno kruniti u berbi pri visokoj vlažnosti zrna od 35%.

Proizvodnja silažne mase cijelih biljaka. Tu treba birati hibride koji u povoljno vrijeme za siliranje, između sredine rujna i početka listopada, u našim glavnim proizvodnim područjima imaju vlažnost zrna oko 45%. To su kasni hibridi u tim krajevima, i to iz vegetacijske skupine 600 i 700 - u istočnoj Slavoniji i Haranji, iz skupine 500 i 600 - u središnjoj Hrvatskoj i iz skupine 300 i 400 - u zapadnoj Hrvatskoj.

U nas najveći broj poljoprivrednika uzgaja Mljekarski list 04/2006.

KRMNE KULTURE kukuruz za proizvodnju suhog zrna.

Veoma mali broj naprednih proizvođača i uzgajivača stoke proizvodi i silira vlažno zrno i klip, odnosno cijelu biljku.

Najrašireniji hibridi kukuruza u Hrvatskoj Vegetacijska skupina FAO 100

Naziv hibrida

Sjemenska kuća

Bc 191

Bc Institut, Zagreb

FAO200

Bc 288 B

Bc Institut, Zagreb

Pioneer sjeme, Zagreb PR39K38 Najvažnija gospodarska i Pioneer sjeme, Zagreb Clarica 3893 agronomska svojstva Pioneer sjeme, Zagreb FAO 300 PR38A24 hibrida Pioneer sjeme, Zagreb PR38P05 Rodnost, odnosno prinos hibrida Pioneer sieme, Zagreb PR37H24 po hektaru najvažnije je svojstvo u Bc Institut, Za!!l"eb FAO400 Bc408 B izboru hibrida. Nije neobično da se Bc Institut, Zagreb Bc4982 hibridi iz iste skupine dozrijevanja Bc Institut, Zagreb Jumbo48 mogu razlikovati prinosom zrna od Bc Institut, Zagreb Bc492 CT Sjeme, Zagreb Zlatko jedne do dvije tone po hektaru, pa i više.

Pioneer sjeme, Zagreb PR37M34 Stoga se poljoprivrednik mora inforPR36R10 Pioneer sieme, Zagreb mirati o rodnosti i drugim svojstvima Florencia 3573 Pioneer sieme, Zagreb hibrida sa stručnjakom savjetodavne Bc Institut, Zagreb Bc 5982 FAO 500 službe, zastupnikom hibrida na DaniBc 566 Bc Institut, Zagreb ma polja kukuruza, stručnim predavaPR34F02 Pioneer sjeme, Zagreb Pioneer sjeme, Zagreb PR35Pl2 njima, u stručnim glasilima i popularPoljoprivredni institut, Osiiek OSSK 552 nim novinama i prilozima, te u poljopriOSSK596 Poljoprivredni institut, Osiiek vrednim apotekama.

Bc Institut, Zagreb FAO 600 Bc 6661 Otpornost na lom stabljike ispod PR34B23 Pioneer sieme, Zagreb klipa i polijeganje u korijenu također Poljo_privredniinstitut, Osiiek OSSK602 je značajno svojstvo pri izboru hibrida kukuruza. Kada se berba obavlja strojevima (beračima ili kombajnom), svako veće lomljenje ili polijeganje povećava gubitke u berbi, otežava berbu i smanjuje prinose. Istina, strojevi poberu jedan dio poleglih i polomljenih biljaka, ali ne i sve, pa zato u berbi takvih biljaka treba biti malo. Otpornost na lomljenje i polijeganje ovisi o čvrstoći donjeg dijela stabljike, razgranatosti i čvrstoći korijena što je usko povezana s otpornošću na bolesti koje izazivaju trulež stabljike i korijena, te tolerantnosti na napad kukuruznog moljca i kukuruzne zlatice.

Otpornost na bolesti također je važno svojstvo u izboru hibrida. Poznate su mnoge bolesti kukuruza, ali malo ih čini velike štete. U nas su najvažnije, prethodno spomenute, bolesti koje izazivaju trulež stabljike i korijena, trulež klipova, kao i lisna bolest - siva pjegavost lista. Pri uzgoju kukuruza duži niz godina na istoj parceli, veoma je važna dobra otpornost Izbor hibrida kukuruza za izabranih hibrida na bolesti truleži stabljike i klipa. ■ nadolazeću sjetvu

Mljekarski li.st 04/2006.

9

KRMNE KULTURE~=====================~ DamirPejaković, dipl. ing.,HZPSS V

STO DONOSI RAZLIKA U KVALITETI?!

I Pred nama je sezona najvažnijih poslova za proizvođače Prošlogodišnje

c::::::::::

proljeće mlijeka -prvi otkos krme i lfietva kukuruza. Ijedan i drugi nije bilo naklonjeno proizposao treba napraviti noJbo(je što se može, no, zakasnimo li vođačima mlijeka jer mnogi nisu uspjeli skinuti prvi s prvim otkosom krme, ispaštat ćemo cijele godine. otkos krme s travnjaka na vrijeme, a izgleda da ni ove godine uvjeti za to Iz tablice je vidljivo da razlika u kvaliteti dviju neće biti idealni. U prošlom broju Mljekarskog navedenih sjenaža donosi razliku od oko 10 lista u članku o kvaliteti krme prikazana je litara mlijeka po kravi dnevno. Ove dvije sjenaže tablica s rezultatima analiza 16 uzoraka krme jako se razlikuju po energetskoj vrijednosti, no proizvedene prošlog proljeća. Razlike u kvaliteti po sadržaju sirovih proteina i vlakana u praksi su jako su velike. Za podrobniju analizu razlika razlike još i puno veće. Raspon proteinske mogu dobro poslužiti tri najbolje i tri najlošije vrijednosti 16 spomenutih uzoraka bio je od 8% sjenaže spomenutih uzoraka. do 20% u suhoj tvari, a sadržaja vlakana od 23% do 35% u suhoj Tablica 1: Kolikozakašnjela košnjaznačajno smanjujekvalitetu krme (zasijani ljuljevi) tvari. Stoga je i Energija Sirova Sirovi razlika u konzuDatum Šifra Probavljivost Otkos (MJNel/kg vlakna proteini uzorka košnje maciji pa onda i (%) (%uST) ST) (% u ST) u mogućoj pro3 NAJBOLJE SJENAZE izvodnji mlijeka 01.05.2005.

6,50 79,5 25,5 15,2 3/1 I. još i veća. Prak01.05.2005.

23,2 15,2 1 I. 6,35 80,7 6,00 24,8 15,4 2/2 20.06.2005.

II. 76,0 sa pokazuje da 3 NAJLOŠIJE SJENAZE je s najboljim 15.05.2005.

5,30 62,6 34 7 8,4 10 I. sjenažama mo12.05.2005.

9,9 5/1 I. 4,90 66,1 28,6 guće napraviti 21.05.2005.

5,35 69,2 31,1 8,8 7 I. obrok za preko 40 litara mlijeka po kravi dnevno, a s najlošijim Kašnjenje je u prosjeku 10-15 dana, što na sjenažama jedva za 25 litara, uključujući naprvi pogled ne djeluje mnogo. No, što znače te ravno, sva druga raspoloživa krmiva i koncenrazlike u hranidbi mliječnih krava, može se vidjeti u tablici na primjeru dviju sjenaža (uzorci trate. Mnoge krave u Hrvatskoj, posebno holstein pasmine, ,,kodirane" su za visoku pro3/li5/1). izvodnju mlijeka, ali Tablica2: Razlika u konzumiranjusjenaža u obroku(uz 10 kg koncentrata/danpo na lošoj krmi to „neće kravi) i razlika u mogućoj dnevnojproizvodnjimlijeka iz sjenaže ići". Zato imamo usDnevna Sirova Sirovi Energija pješne, manje uspjeOcjena Datum vlakna konzumacija proteini (MJNeVkg šne, ali i veoma nesjenaže košnje ST) (%u ST) (%u ST) kg ST /kravi uspješne proizvođače 15,2 odlična 01.05.2005.

25,5 11 5 6,50 mlijeka.

4,90 28,6 9,9 8,8 slaba 12.05.2005. Što možemo učiniti Razlika u konzumaciji: 2,7 kg ST oo kravi na dan (6-7 kg sjenaže na dan) da bi krma bila do32 MJna Razlika u konzumiranoj energiji = 9,9 lit. mlijeka voljno kvalitetna? dan 877 gr. na Razlika u konzumiranim Prije svega, svaki = 10,5 lit. mlijeka proteinima dan proizvođač mlijeka

Mfjekarskilist 04/2006.

KRMNE KULTURE

Jedan kg suhe tvari ovakvekrme vrijedipuno više od 1 kg koncentrata mora proizvodnju krme staviti na prvo mjesto svih prioriteta, a to znači da se za sezonu poslova koji su pred nama treba dobro pripremiti i organizirati.

Ne smije se dogoditi da se neopravdano kasni s košnjom ako vremenski uvjeti i stanje parcela omogućuju košnju i spremanje sjenaže. Sjetvu kukuruza treba vremenski prilagoditi situaciji sa spremanjem sjenaže. Često treba prvo pokositi krmu i spremiti sjenažu, a tek nakon toga sijati kukuruz. Tome treba prilagoditi i izbor hibrida kukuruza. Vrlo često proizvođači mlijeka siju prekasne hibride pa onda i spremanje kukuruzne silaže u jesen dođe toliko kasno da se na istoj parceli više ne stigne posijati toliko potreban travnjak, a kod mnogih proizvođača mlijeka jedini mogući plodored i jest samo kukuruz i trava (uključujući i djeteline ili TDS).

Dakle, na kvalitetu krme najviše utječe pravovremena košnja. Ona je usko povezana s gnojidbom ili opskrbljenošću travnjaka hranjivima. Zasijani travnjaci koji su pravilno gnojeni u najvećem dijelu naše zemlje dolaze za košnju oko 1. svibnja. To naravno ovisi o velikom broju različitih činitelja. O gnojidbi travnjaka ne može se pisati jednostavno i kratko jer to je područje vrlo kompleksna. No, jedno je sigurno.

Dobrim prinosom s kvalitetnog travnjaka iznosi se iz tla velika količina hranjiva, što znači da ako želimo održivo gospodariti zemljištem i proizvoditi kontinuirano dovoljne količine Mljekarski li.st 04/2006.

kvalitetne krme, moramo travnjake vrlo ozbiljno gnojiti. Primjerice, prvi otkos kvalitetnog travnjaka pokošen na vrijeme (17% proteina u ST), u količini od 4 tone suhe tvari krme po hektaru (16-18 odličnih rolobala sjenaže po hektaru), iznosi iz tla u prosjeku 110 kg čistog dušika, 35 kg fosfora (P 20 5) i 150 kg kalija (KzO). Kad bi samo dušik htjeli podmiriti iz mineralnog gnojiva, to iznosi čak 400 kg KAN-a/ha samo za prvi otkos. Ukupno tijekom godine u više otkosa dobrim prinosom od 10 tona suhe tvari po hektaru travnjaka (40-45 odličnih rolo-bala sjenaže po hektaru) iznese se iz tla oko 250 kg čistog dušika, 80 kg fosfora (P 20 5 ) i 360 kg kalija (~O). To su vrlo velike količine hranjiva, no, na gospodarstvu koje ima normalno opterećenje stoke po jedinici površine od oko 2 uvjetna grla po hektaru, oko 60% tih hranjiva vraća se na parcele svake godine putem stajskog gnoja. Konkretnije preporuke za gnojidbu travnjaka svaki ozbiljan proizvođač mlijeka obvezno treba potražiti kod stručnjaka koji će proanalizirati konkretno stanje na gospodarstvu i napraviti plan gnojidbe uvažavajući sve glavne elemente, a to se jako razlikuje od gospodarstva do gospodarstva.

O košnji travnjaka (i djetelišta) i spremanju sjenaže puno se piše i govori, a održane su i brojne praktične prezentacije pa je većina zainteresiranih proizvođača mlijeka s tim jako dobro upoznata. U ovom članku istaknut ću samo dva detalja kojima se na terenu još uvijek ne posvećuje dovoljno pozornosti, a jako utječu na kvalitetu sjenaže: • Visina košnje (reza) ne smije biti preniska iz više razloga. Donji dijelovi biljaka najlošije su kvalitete i smanjuju hranidbenu vrijednost sjenaže, posebno kad se malo zakasni s košnjom. Nepoželjni mikroorganizmi, kvasci i plijesni, u najvećoj se mjeri nalaze na biljkama pri tlu i na odumrloj masi. Oni u sjenaži i silaži stvaraju velike probleme i njihovo unošenje u bale ili silose moramo svesti na najmanju moguću mjeru. Ponovni porast tratine ili lucerišta nakon košnje uvelike ovisi o visini reza - što je rez niži - oporavak biljaka je sporiji, a u sušnom razdoblju se često događa da biljke

11

KRMNE KULTURE=======================~ na mjestu preniskog reza potpuno propadnu.

Niskim rezom povećava se količina zemlje koja se unosi u bale ili silose, što vrlo loše utječe na kvalitetu sjenaže, drastično se smanjuje energetska vrijednost 1 kg sjenaže, a opasne spore klostridija koje su uvijek prisutne u tlu mogu izazvati veliko kvarenje sjenaže. Zbog svega navedenoga preporučena visina košnje (reza) je 8 cm od tla. No, da bi uopće mogli kositi pravilno, na preporučenu visinu reza, travnjaci i lucerišta moraju biti dobro poravnati, a tlo dobro slegnuto (valjanje).

• Raširivanje krme odmah nakon košnje izuzetno je važno, a vrlo često se u praksi zanemaruje. Osnovna ideja vodilja spremanja sjenaže je u što kraćem vremenu pokošenu masu provenuti i spremiti u bale ili silose da bi se gubitci sveli na minimum. Svaki sat više prosušivanja povećava gubitke i smanjuje kvalitetu sjenaže. U trenutku košnje krme u optimalnom stadiju razvoja, pokošena masa sadrži svega oko 15 % suhe tvari i čak 85 % vode. Da bi se fermentacija krme u balama ili silosu mogla normalno odvijati, sadržaj suhe tvari u pokošenoj masi mora se povećati na barem 35 %, što znači da iz jedne tone pokošene mase mora ispariti barem 570 kg vode da bi masa bila spremna za siliranje. Iz pokošene mase voda isparava kroz puči (pore) na biljkama i to prosječnom brzinom od oko 100 litara vode po toni pokošene mase na sat, ali samo dok su puči otvorene. Kad se puči zatvore, otpuštanje vode je 5 puta sporije (samo 20 lit. vode/toni/sat). Treba znati da se puči zatvaraju već nakon 2 sata od košnje, što znači da pokošena krma najviše vode izgubi odmah nakon košnje i zato ju odmah i treba raširiti u tankom sloju po čitavoj parceli.

Otpuštanje vode iz pokošene mase može se ubrzati i mehaničkim tretiranjem mase pri košnji tzv. kondicionerima. Kondicionirana masa gubi vodu brzinom od oko 200 litara/toni/sat. Za travu su prikladne kosilice s kondicionerom na principu udaraljki (oštećuje biljku trave po dužini na puno mjesta), a za lucernuje namijenjen kondicioner na principu gumenih valjaka (gnječi stabljiku). Navedenim postupcima moguće je skratiti vrijeme od košnje do baliranja ili siliranja krme na manje

12

od 48 sati, a za povoljna vremena i na manje od 24 sata. Tada su gubitci minimalni, a kvaliteta sjenaže odlična, naravno, ako se i sve ostalo napravi kako treba.

To ostalo podrazumiieva (najvažnije): - sjeckanje provenute mase na prikladnu dužinu (bale: 12-15 cm, silosi: 5-8 cm) - maksimalno sabijanje, istiskivanje zraka (tvrdo zbijene bale, u silosu teški strojevi za gaženje) - odmah nakon prešanja - uvijanje bala u kvalitetnu foliju: mala folija (550 mm) min. 33 okretaja uvijača, velika folija (750 mm) min.

22 okretaja uvijača i dobro podešen uvijač - odmah nakon završetka punjenja i gaženja silosa - pokrivanje silosa kvalitetnim folijama, zaštita i opterećenje na foliju Glavnina ~-----.-.-.-~-----T-~-e-~-~-~-~~ proizvodnje mlijeka na većini gospodarstava kod nas se mora ostvariti iz kvalitetne sjenaže i silaže. Stoga, poslu koji nam predstoji, treba posvetiti maksimalnu pozorKvalitetnatravna sjenaža nost jer je najiz plastične rolo-bale važniji u sezoni. ■

Vrhunskasjenažalucerneiz silosa (23%proteinau suhojtvari) Mljekarski ll$t 04/2006.

SUSTAVKONTROLEI KVALITETEČIŠĆENJA U STOČARSKOJ PROIZVODNJI MLIJEIO

SPECUALLT tekuće alkaino sredstvo za uklanjanje organske nečistoće

SPECIJALKT - tekuće kiselo sredstvo za uklanjanje anorganske nečistoće nakon alkalnog pranja ili SPECIJALDN kombinirano praškasto nepjeneće sredstvo za pranje i dezinfekciju na osnovi aktivnog klora za pranje CIP postupkom ili kružnim pranJem SPECIJALPER---tekuće kiselo sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika ili OXYGENON- granulirano sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika RUČNO PRANJE

SPECIJALCL - kombinirano praškasto alkalno sredstvo s dezinficijensom na osnovi aktivnog klora SPEC!JALFK - tekuće kiselo sredstvo za uklanjanje mliječnog 1 vo~~no$ kamenca i otapanje masnoća i drugih organskih nec1stoca

PERMETAL163 - SF - praškasto alkalno sredstvo za ručno čišćenje ili SPECIJAL75 - V - praškasto alkalno sredstvo na osnovi natrijevog hidroksida za pranje jako zaprljanih površina

...

SPECIJALBELIOL- tekuće sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog klora svih suhih površina

c.ABUDOLRT - tekući sapun za pranje i dezinfekciju ruku bez mirisa MANORAPIDrfu--polialkoholni antiseptik za higijensku dezinfekciju ruku

!!Labud

abud d.

7_-..

000 l

tel.

- 1 24 09

+385 1

9

KRMNE KULTURE

~[3[1[3~

@~®=[)0[§)[28I

Mr. se.Darko Uher

interpolirani usjev sideracija je relativno skupa mjera jer nema izravne ekonomske koristi iako se povoljni utjecaj može izraziti povećanim prirodom usjeva u iduće dvije godine. Međutim, ukoliko možda i izostane ili je neznatan vid ekonomskog efekta, dovoljno je saznanje da smo uspjeli biloški aktivirati tlo, spriječiti umornost, nematode i toksične tvari u tlo, odnosno povećati sposobnost tla.

Vrijednost zelene gnojidbe i izbor siderata Vrijednost sideracije zavisni o više činilitelja: svojstvu tla i klime, plodosmjeni i vrsti siderata.

S druge strane, izbor odgovarajuće vrste i sorte usjeva za zelenu gnojidbu određenje navedenim svojstvima i efikasnošću koja se utvrđuje prirodom kulture za koju se gnoji, odnosno produženim djelovanjem na prirod i sljedeće kulture u plodsmjeni. Prema tome, povećanje priroda kao krajnji cilj sideracije dolazi kao rezultat djelovanja jednog ili više sljedećih faktora: • Popravljanje strukture tla • Povećanje organske tvari u tlu • Sprječavanje ispiranja biljnih hraniva • Bolja opskrba biljaka hranjivim tvarima • Aktiviranje mikrobiloških procesa u tlu • Suzbijanje nematode i toksina u tlu • Zaštita tla od erozije • Potiskivanje korova Svojstva tla i klime utječu na izbor i djelotvornost siderata. Tako će na tlima tipa černo­ zem utjecaj zelene gnojidbe na povećanje organske tvari i popravljanje strukture biti manje značajan od aktiviranja i sprječavanja ispiranja pojedinih hranjivih tvari za sljedeći usjev, te suzbijanje nematode i toksina. Na pseudogleju i njegovim podtipovima određeni siderati uglavnom će znatnije utjecati na sve nabrojene faktore koji povećavaju plodnost i omogućuju postizanje većih uroda. Raspoloživi, iako oskudni podatci o djelovanju siderata na ostale

Unošenje (zaoravanje) u tlo (iz bilo kojeg razloga) svakog utdeva, pa i korova u zelenom stanju, možemo općenito držati zelenom gnojidbom. Međutim, s agronomskog stajališta prava zelena gnojidba je samo uzgoj određene kulture u svrhu gnojidbe i poprav(janja osobina tla.

Zelena gnojidba ili sideracija primjenjuje se prema dosadašnjim saznanjima radi obogaćivanja tla organskom tvari, bakterijama i biljnim hranivima kako bi se povećao prirod kulture za koju se gnoji. Uloga organske tvari u tlu dobro je poznata kao i način na koji se ona u tlo unosi. Činjenicaje, međutim, da se korištenje stajskog gnoja na oranicama sve više napušta u modernoj poljoprivredi, da se plodored sve više sužava na svega dvije grupe kultura - strne žitarice i okopavine, a od njih uglavnom dvije kulture: pšenica i kukuruz. U takvoj situaciji imperativ je održati fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla na potrebnoj razini produktivnosti, odnosno čak i povećati njihovu plodnost. Ovu mogućnost pruža interpoliranje siderata između dviju glavnih kultura kada je zemljište slobodno. Na taj bi se način, osim već spomenutog održavanja razine plodnosti tla, razumno koristilo tlo i svi faktori klime i ekonomičnije gospodarilo.

Zadatak sideracije Iz svega slijedi da zadatak sideracije i nije trajnije povećanje sadržaja organske tvari i humusa u tlu. Daleko važnija uloga je u biološkom aktiviranju tla, popravljanju strukture, u gnojidbi dušikom (mahunarke) i održavanju i popravljanju pedohigijene tla. To sve omogućuje velika količina organske mase koja predstavlja idealno stanište za mikro i makro organizme u tlu, mijenja energetski omjer u tlu i ispravlja strukturu unošenjem u tlo prosječno 5-8 t/ha suhe tvari. Pri zaoravanju mahunarki izračuna~ to je da se u tlo unosi od 100 do 200 kg/ha dušika.

U monokulturi sideracija se pokazala vrlo dobrom mjerom u suzbijanju nematode, toksina te održavanja pedohigijene u tlu. S gledišta same ekonomske opravdanosti, nepovoljno je ako je usjev za zelenu gnojidbu glavna kultura, ali i kao

14

Ml_jekarskili.st 04/2006.

======================~ tipove i podtipove tala ipak dopuštaju pretpostavku, ako ne i zaključak, daje ono više ili manje pozitivno. Za pozitivan učinak siderata posebno je važno da on raspolaže dovoljnom količinom vode u tlu potrebne za izgradnju velike biljne mase u relativno kratkom vremenskom periodu uzgoja. U uvjetima "suhogratarenja" uobičajeno je da se godišnja količina oborina od 500 mm drži minimalnom količinom koja omogućuje uzgoj sideratai rastvaranje organske tvari u tlu. Jasno je, međutim, da u uvjetima i samo djelomičnog navodnjavanja u pojedinim fazama razvoja usjeva količina oborina neće biti limitirajući činitelj primjene. Primjena zelene gnojidbe nalazi svoje opravdanje i vrijednost na tlima siromašnim humusom u gospodarenju bez ili s malim količi­ nama stajskog gnoja ili drugih organsko-humusnih gnojiva. Isto tako će se siderati potvrditi s agroekonomskih gledišta pri uvođenju novih površina u proizvodnju, kao i u intenzivnoj ratarskoj proizvodnji uske plodosmjene strnineokopavine. U povećanoj zastupljenosti uzgoja samo jedne skupine kultura okopavine, a osobito pri većoj zastupljenosti strnina koja se približuje monokulturi, siderati će uvjetovati uspješno gospodarenje kroz duži period. Osim spomenutih činjenica, uz sadašnju cijenu jedinice N-hraniva u raznim oblicima umjetnog i stajskog gnojiva i ekonomski je opravdana sjetva mahunarki za zelenu gnojidbu kao jeftinog izvora dušika. Kod toga je potrebno naglasiti da se ukupne potrebe biljke za dušičnim hranivom samo djelomično podmiruje sideracijom. Pri izboru odgovarajućeg siderata, pored već nabrojenih uvjeta tla i klime, moramo obratiti pozornost na plodosmjenu, svojstva siderata, sadržaj kalcija u tlu, namjensku sjetvu, cijenu dušičnih gnojiva i raspoložive količine i cijenu primjene stajskog i drugih organsko-humusnih gnojiva. Od usjeva za zelenu gnojidbu očekuju se sljedeća svojstva u određenoj pedoklimatskoj sredini: • Razvoj velike nadzemne i podzemne mase za vrijeme kratke vegetacije • Sposobnost mobilizacije teže topivih hraniva utlu • Brzina rastvaranja • Sakupljanje dušika-mahunarke • Relativno niska cijena sjemena po jedinici površine

Ml_jekarskilist 04/2006.

KRMNE KULTURE

S obzirom na sve ove uvjete koje siderat treba djelomično ili potpuno ispuniti za uspješnu primjenu, i pored velikog broja kultura i sorti u svijetu, ipakje njihov broj manje - više ograničen svojstvima tla, klime i agroekonomskim uvjetima. Sve kulture koje se upotrebljavaju danas za zelenu gnojidbu možemo podijeliti u dvije osnovne skupine s obzirom na njihovo svojstvo obogaćivanja tla dušikom: mahunarke i nemahunarke. Od mahunarki se najviše primjenjuju lupine, grahorice, crvena i bijela djetelina, inkarnatka i bob. Nemahunarke - od kojih se danas najviše upotrebljavaju razne sorte repica rotkve, te njihovi hibridi s kineskim kupusom (Perko), zatim heljda, raž i ostale kulture predstavljaju ne manje značajan siderat, a zbog cijene i potrebne količine sjemena po 1 ha sve su više u upotrebi. U praksi se nerijetka siju smjese kultura iz jedne i druge skupine. Ova sjetva pokazuje izvjesne prednosti kao npr. jače i dublje zakorjenjivanje, veliki i brži razvoj nadzemne i podzemne mase uz obogaćivanje tla dušikom, bolje iskorištavanje teže pristupačnih hraniva i veću otpornost na bolesti, štetnike i korove. Kao odgovarajuće kombinacije u određenim uvjetima pokazale su se smjese grahorice ili graška s raži, zobi ili ječmom, usijavanje bijele djeteline u kukuruz i druge.

Agrotehnika siderata Obrada tla za siderate je ista kao i za druge kulture. Ako se sjetva obavlja u sušnom periodu, važno je obraditi tlo i pripremiti ga paralelno sa skidanjem predusjeva. Dubina obrade i priprema tla za sjetvu zavisit će u prvom redu o stanju vlažnosti, a bitno je da se svi radovi, uključivši i sjetvu, obave u što kraćem vremenskom razdoblju kombiniranim priključcima i to najuspješnije u jednom "prohodu" mehanizacije. U slučaju suše valjanje iza sjetve je obvezno kao i suzbijanje buhača nakon nicanja. Ovisno o rasporedu oborina u vrijeme i iza žetve glavnog usjeva te o stanju vlažnosti tla pokazala se dovoljna i uspješna samo plitka površinska obrada strništa za postrnu sjetvu repica i rotkve kao siderata interpoliranog između dva usjeva. Gnojidba siderata ovisit će u prvom redu o raspoloživim zalihama fiziološko-aktivnih hraniva u tlu i upotrijebljenom usjevu za zelenu gnojidbu. U pravilu, količina NPK hraniva za vrste koje nisu iz 15

KRMNE KULTURE~==============~~=====~ porodice mahunarki treba biti, ovisno o tlu i kli- biljaka u tlo. Siderate u tom slučaju treba mi, kao i u redovnoj proizvodnji a preopuruča se zaoravati tek onda kada su biljke odrvenile ili kada ih oprži mraz. Na težim tlima siderate bi pojačana gnojidba, posebno dušičnim gnojivima.

Kod siderata - mahunarki treba dodati samo trebalo unositi u tlo u jesenskom razdoblju, a na prilikom sjetve najviše do 1/4 od normalne doze lakšim, odnosno pjeskovitim tlima, pretežno u dušika. PK hraniva dodaju se u normalnim ili proljeće. Brzina razgradnje siderata ovisi o dubini unošenja, starosti biljaka, mehaničkom pojačanim dozama. U nizinskom kontinentalsastavu i vlažnosti tla. Što je dubina unošenja nom području u proljeće se može sijati jara veća, biljke starije a uz to još i tlo težeg mehanigrahorica ili jari grašak, vigna, facelija, jara repica, lupine, rauola, soja te smjese gorušice. U čkog sastava, siderati se sporije razgrađuju i obratno. Zaoravanje siderata iz porodice mahuljeto se sije: postrna repa, lihoraps i uljana narki zajedno sa sporo razgradivim materijalima rotkvica, a u jesen: ozima uljana repica, ozima (slama, treset) usporava razlaganje siderata, dok grahorica i grašak u smjesi s ozimim žitaricama. dodavanje manjih količina stajskog gnoja, radi Neki siderati zaslužuju posebnu pozornost, obogaćivanja tla mikroorganizmima, ubrzava taj osobito lupine. Lupine daju veliku zelenu masu i proces. Danas se općenito daje prednost dubljem nakupljaju velike količine dušika. Jako razvijen unošenju siderata, kako bi se osiguralo njihovo korijenov sustav te kulture može usvajati teško topive fosfate iz tla i gnojiva, pa time taj fosfor produženo djelovanje, a biljke mogle efikasnije koristiti oslobođeni dušik. Razgradnja organske postaje pristupačan svim kulturama koje nakon tvari u tom slučaju odvija se u anaerobnim toga slijede. Za razliku od drugih· mahunarki uvjetima i ne teče do kraja, što pridonosi odrelupine dobro uspijevaju na kiselim tlima. U nas đenom obogaćivanju tla organskom tvari pogobi, vjerojatno, više pozornosti trebalo pridati bijelom i žutom kokotcu (Melilotus albus i M. tovo lakših tipova tala. U pravilu, biljna bi masa morala biti prekrivena tlom kako ne bi dolazilo officinalis) kao usjevima za zelenu gnojidbu. do smetnji u predsjetvenoj pripremi tla. Siderati Količina sjemena za sjetvu ovisi o vrsti kulture i se u našim proizvodnim područjima najčešće sorte, i pripremi tla za sjetvu. Svrha je ostvarivaunose u tlo lemešnim plugom. Zaoravanju sidenje odgovarajućeg sklopa biljaka po jedinici rata, osobito visokih usjeva, trebala bi prethoditi površine. Dubina sjetve ovisi o svim uvjetima operacija valjanja, a zatim tanjuranje teškim koje određuje stanje i pripremljenost tla, te tanjuračama. Ako je tlo u vrijeme zaoravanja krupnoća sjemena. S obzirom na potrebno brzo siderata suho a tlo zbito, trebalo bi ga povaljati nicanje siderata važno je dubinu sjetve kako bi se omogućilo kapilarna kretanje vode u uskaladiti i s tim zahtjevom. sloj tla u kojemuje zaorana masa. ■ Vrijeme i tehnika unošenja siderata u tlo Vrijeme unošenja siderata u tlo povezano je s nizom faktora. Za povećanje djelotvrnosti sideracije veliko značenje ima vrijeme njihova unošenja u tlo. Budući se u tlu brzo razgrađuju mahunarke bogate bjelanče­ vinama zbog uskog C:N odnosa, vrijeme njihova unošenja u tlo treba podesiti tako kako bi hraniva oslobođena iz njih odmah mogle iskoristiti uzgajane kulture u slijedu.

Treba posebnu pozornost obratiti na lakša tla u kojima dušik bjelančevina brzo prelazi u amonijski i nitratni oblik, od kojih ovaj drugi može biti brzo ispran iz tla. Opasnost je vrlo izrazita posebno pri unošenju mladih ~--------------------_J Unošenjesiderata u tlo tanjuranjem

16

Mljekarski list 04/:2006.

Luka Ću/ina i Zoran Vuka.{inović, studenti Agronvmskogfakulteta

PROIZVODNJA Tehnologija proizvodnje krn1nog sirka U Hrvatskoj krmni sirak nije dovoljno proširen zbog nedovoljnog poznavanja njegovih dobrih osobina ali i nedostatka sjemena, koje se za potrebe sjetve mora uvoziti. Sirak je termofUna kultura koja se sije nakon sjetve kukuruza u golo tlo kao naknadna kultura, ili kao interpolirana kultura nakon skidanja ozimih, ili ranih jarih krmnih kultura, pa čak i postrna nakon žetve žitarica.

Krmni sirak je biljka koja iscrpljuje tlo iznoseći znatne količine lako pristupačnih hraniva. Zbog toga u plodoredu treba obratiti pozornost na gnojidbu sljedeće kulture nakon skidanja sirka jer bi moglo doći do smanjenja prinosa te kulture. Svaki predusjev koji ostavlja tlo čistim od korova dobar je predusjev za krmni sirak. Za visoke prinose dobar predusjev za sirak su: mahunarke, kupusnjače i žitarice. Osnovno oranje treba izvesti u jesenskom periodu na dubinu 25-30 cm, a zajedno s oranjem, ako je moguće, obaviti i osnovnu gnojidbu. Rano u proljeće treba pristupiti dopunskoj obradi tla, tj. zatvoriti brazdu da bi se spriječio gubitak vode, te kvalitetno pripremilo tlo za sjetvu. Pred sjetvu treba ostvariti mrvičastu strukturu tla s „tvrdom posteljicom i mekim pokrivačem" za zrno. Najpraktičnije oruđe je sjetvospremač s dubinom rada do dubine sjetve. Ako se sije kao naknadni usjev, osnovna obrada se izvodi za predusjev, a nakon skidanja predusjeva plitka obrada tla i predsjetvena priprema. Najsigurnija, najtočnija i najracionalnija gnojidba odredi se analizom tla. Za visoke urode na srednje plodnim tlima gnojidbom bi trebalo osigurati: dušika 120-180 kg/ha, fosfora 80-100 kg/ha i kalija 100-160 kg/ha Pravila gnojidbe: • oranjem zaorati gnojiva s povisenim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7:20:30) te jednim dijelom dušika (ureja) • predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (npr.

NPK 15:15:15) • prihrana u fazi 3-4 lista KAN-om, te iza svakog otkosa

Mljekarski list 0-J/2006.

Od prihrane do upotrebe (košnje ili napasivanja) treba proći najmanje oko 20 dana. Kod gnojidbe treba voditi računa i o sadržaju mikroelemenata u tlu, posebno cinka, bakra i molibdena. Sjetva krmnog sirka se obavlja krajem travnja ili početkom svibnja, te tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Sirak se može uzgajati kao: • glavni usjev • naknadniuajevikao • postrni usjev Sjetva sirka kao naknadnog usjeva je tijekom svibnja ili u lipnju, ovisno o skidanju predusjeva, a kao postrnog sjetva se obavlja nakon skidanja strnih žitarica ili uljane repice.

Norma sjetve iznosi 30-33 kg/ha ili 17-19 kg/k.j.

Dubina sjetve je 3-6 cm. Međuredni razmak je 50-60 cm, a u redu 1-2 cm. Način sjetve je žitnim, ali i ostalim sijačicama kojima se može posijati predviđena količina sjemena i ostvariti predviđeni sklop te dubina sjetve. Zbog sporog počet­ nog porasta sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (Radazin, Gesaprim i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu. Prihranjivanje dušičnim gnojivima obavlja se u razdoblju ubrzanog porasta i nakon skidanja prvog otkosa.

Korištenje krmnog sirka Nakon nicanja sirak za košnju dospijeva za 40-50 dana, ovisno o uvjetima i agrotehnici.

• Najbolje ga je kositi kod visine 100-120 cm.

Ako se kosi kod visine 80-120 cm sljedeći otkos dolazi za korištenje nakon 21-30 dana te može dati i 3-4-5 otkosa godišnje (slika 1). Prinosi zelene mase se kreću od 58,6 do 99 tih.a, a suhe tvari od 14,6 do 20,1 t/ha, ovisno o klimatskim 17

KRMNE KULTURE

Tablica1: Prinoszelenemasei suhetvari sirka hibridaGrazerN po varijantama korištenjana pokuša/ištuAgronomskogfakultetau Zagrebu Varijanta korištenja I. 100 cm 2. 150 cm 3. 200 cm Prosjek

Prinos suhe tvari t haGodina Prosjek 2004.

2003.

20,1 14,6 17,2 18,6 26,6 22,6 29,5 26,8 28,2 20,0 25,4

Prinos zelene mase t haGodina Prosjek 2003.

2004.

78,8 58,6 _ 99,Q__ 70,6 106,5 88,6 86,6 105,5 96 O 103,7 71,9

prilikama (2003. sušna, a 2004. vlažna) tijekom vegetacije kr-mnog sirka (tablica 1).

• Ako se pusti da raste do 150 cm, dobiju se 3 otkosa i prinos zelene mase 70,6 do 106,5 t/ha, a suhe tvari od 18,6 do 26,6 t/ha.

• Za napasivanje domaćih životinja (goveda) najbolje ga je koristiti kod visine 60-80 cm. Ranije napasivanje nije preporučljivo jer može doći do trovanja goveda nitratima, osobito ako je obilnije prihranjivan KAN-om.

Sirak se napasuje obročno, a go-

vedima se daje ona površina koja je potrebna za podmirenje obročnih potreba.

• Sirak se također može i silirati, te i na taj način koristiti u ishrani stoke.■

·

l'w\ ~.;~i

Usjevkrmnogsirka hibrida GrazerN pri različitim fazama korištenja

hibrid

tip hibrida

FAOgrupa

Anjou 281

Zuban

Anjou310

Zuban

LG 23.06 LG23.07

Europski No.1

LGHIBRIDI

-----------------------------------------------------------Burton Zuban 450 23,7 13 400 ------------------------------------~----------------------LG24.81 Zuban 480 21,9 15300 --~·----~-----------------------------------------------~--

KUKURUZA

vlaga*

prinoskgn,a•

280

18,9

12 600

310

19,8

12800

Zuban

320

20,9

13 1SO

Polutvrdunac

330

18,8

12200

LG23.72

Zuban

380

22,5

13800

LG 24.47

Zuban

450

19,9

12 500

LG 25,30

Zuban

530

21,6

14 800

----------------------------------------------------------------------------------------------------------·-------------

• služebenlrezultatiprovedeniu Hrvatskoj2005.godine

LG 53,85

LG HIBRIDI

vrlo rani hibrid

vrlo visok sadrtaj ulja

rani hibrid

visokpotencijalprinosa

---------------------------------------DlaboloI DlaboloPR srednje rani hibrid vrlo visok sadrtaj ulja --------------------------------- ----- -- -----

SUNCOKRETA LG 54,20 M

SjemenarnaZagreb d.o.o. - uvoznikI distributer LGhibrida za Hrvatsku HR 10000 Zagreb,Žitnjak b.b., tel.: +385 (0)1 2499 505, +385 (0)1 2405 200, fax:+385 (0)12499 508;~2100 Vlnkovd,MarljeJurić Zagorke 13,tel.: +385 (0)32 308 589,+385 (0)32308 587,fax:+385 (0)32308 589;http://www,1Jemenama.hr

18

tJHIENARNA Zllt;rrh•- ...

Mljekarskilist 04/2006.

TRAVNJAŠTVO

Doc.dr. se.]osip Leto

Obnavljanje postojećeg ili zasnivanje novog travnjaka nužno je ukoliko njegova kvaliteta nije na željenoj razini, odnosno kod trajnog opadanja produkcije travnjaka ili kad ga životinje nerado pasu i ostavljaju velike nepopasene površine.

Promjene u botaničkom sastavu travnjaka često puta su glavni razlog njegove slabije kvalitete. Trave slabije kvalitete i nepalatabilne korovske biljke (one koju stoka nerado pase) tada postaju glavne komponente travnjaka.

Glavni razlog pogoršanja botaničkog sastava travnjaka u vlažnijim klimatima je slaba dreniranost (prozračnost) travnjaka, pa se kvalitetne travne vrste, koje ne vole prevlažna tla, povlače i ustupaju mjesto vrstama kojima takva tla odgovaraju, npr. rosu~(e (Agrostis sp.) i lisičji repak (Alopecurus sp.). Cesto puta nepravilno gospodarenje može biti glavni razlog smanjivanja kvalitete travnjaka. Neadekvatna (nedovoljna) gnojidba mineralnim ili organskim gnojivima, prekasna košnja, preveliko/prenisko pašno opterećenje (prevelik ili nedovoljan broj stoke po jedinici površine) ili preteška mehanizacija, pogotovo u vlažnim uvjetima, ubrzavaju procese snižavanja kvalitete travnjaka.

Na nastale plješine u travnjaku obično se naseljavaju travne vrste slabije kvalitete (obična vlasnjača-Poa trivialis,jednogodišnja vlasnjača-Poaannua i dr.), kao i razni korovi. U nekim slučajevima i štete od zime mogu izazvati promjene u botaničkom sastavu, pogotovo kod vrsta nedovoljno otpornih na smrzavanje, golomrazicu ili dugotrajan sniježni pokrivač.

Kada se travnjak obnavlja?

Obnavljanje travnjaka je skupa aktivnost.

Zato se obnovi travnjaka pristupa jedino kad je botanički sastav loš ili je travnjak potrebno poravnati ili drenirati.

Obnavljanje travnjaka je opravdano kad su troškovi obnavljanja nadoknađeni višim prinosima, kvalitetnijom krmom ili eventualno lakše izvodivim operacijama u korištenju travnjaka (ravni ji teren kod košnje i spremanja krme).

U Nizozemskoj se obnovi travnjaka pristupa u sljedećim slučajevima: kada travnjak sadrži Mljekarski li.st 04/2006.

manje od 50% trava dobre kvalitete i manje od 35% engleskog ljulja; kada je više od 25% jednogodišnje vlasnjače; pri neravnom terenu kad košnja nije moguća; kada je tratina uništena mrazom ili teškom mehanizacijom; kada treba drenirati travnjak.

Travnjak s osrednje kvalitetnim botaničkim sastavom (50-75% dobrih trava i manje od 25% loših trava) može biti poboljšan pravilnim upravljanjem i korištenjem (pravilna gnojidba, intenzivna košnja/napasivanje). Međutim, takav način popravljanja travnjaka traje nekoliko godina.

Obnavljanje (renoviranje) postojećeg travnjaka nadosijavanjem Ova agrotehnička mjera se koristi u prvom redu zbog povećanja prinosa i poboljšanja kvalitete postojećeg travnjaka, te produžavanja sezone njegova iskorištavanja. Međutim, obnavljanje postojećeg travnjaka ima širi značaj kod popravljanja degradiranih travnjaka, posebno pašnjaka u brdskom i planinskom području radi zaštite tla od erozije. Razlozi za ovu mjeru su: • Jače prorjeđivanje tratine uslijed nepovoljnih agroekoloških i agrotehničkih uvjeta (nepovoljni klimatski uvjeti, pogrešan način iskorištavanja, slaba njega travnjaka, bolesti, štetnici).

• Potpuno propadanje dijelova travnjaka pod prirodnim utjecajima i djelovanjem čovjeka.

Manja oštećenja tratine mogu nastati pri krčenju grmolikih ili drvenastih biljki, vađenju panjeva, čišćenju kamena, a veća pri ravnanju tla, djelovanjem erozije, klizanjem tla, te pretjeranim iskorištavanjem (npr. veliko opterećenje pašnjaka u vlažnim uvjetima). Prorjeđivanje travnjaka češće je u brdsko-planinskom području na slabijim, plićim i erozivnim tlima, te u toplijim i sušnijim klimatskim uvjetima. Prorjeđivanje se

19

TRAVNJAŠTVO pospješuje neredovitom gnojidbom ili potpunim izostavljanjem ove mjere. N adosijavanjem travnjaka popravlja se njegov floristički sastav, potenciraju se produktivnije, kvalitetnije trave i mahunarke, a potiskuju lošije i korovske biljke, povećava se gustoća travnog pokrova, tlo se štiti od erozivnih procesa.

Kod nadosijavanja travnjaka moramo smanjiti k~nkurentnu moć postojećeg biljnog pokrova, osobito loših trava i korovskih biljaka, što se postiže površinskom obradom tla (tanjuranje i frezanje), primjenom selektivnih herbicida koji zaustavljaju rast i razvoj postojeće vegetacije i intenzivnom košnjom, odnosno napasivanjem prije izvođenja ove mjere. Također, moramo stvoriti povoljne uvjete za rast i razvoj usijanih trava i mahunarki izborom pogodnih vrsta (sorti) i smjesa, te pravilnim agrotehničkim zahvatima.

N adosijavanje travnjaka izvodi se: • žitnim sijačicama ili ručno poslije površinske obrade tla ili • direktnom sjetvom u postojeću tratinu sa ili bez upotrebe selektivnih herbicida koji djelomično zaustavljaju porast postojeće vegetacije (npr.

0,62, 0,8, 1,08, 3,3 kg/ha-glifosata ili 0,9 kg/ha parakvata, oko 200 L vode/ha) 1-7 dana prije sjetve (pročitati upute proizvođača).

Kod djelomičnog obnavljanja inače dobrog travnjaka usijavanjem djetelina, herbicidi se mogu prskati i u trake u koje se onda usijavaju djeteline.

Količina sjemena za nadosijavanje ovisi o stupnju prorijeđenosti travnjaka, te vrsti trava i mahunarki koje nadosijavamo, a orijentacijski se kreću od 15-30 kg kod prorijeđenog travnjaka, pa do 30-40 kg/ha kod travnjaka s više praznih mjesta.

Vrijeme sjetve Obzirom na naše prirodne uvjete, posebno klimu, opskrbljenost vlagom i toplinom, najpogodnije vrijeme za nadosijavanje travnjaka u nizinskom i nižem brdskom području je rano u proljeće, u drugoj polovici ožujka i prvoj polovici travnja, te u kasnoljetno/ranojesenskom terminu od polovice kolovoza do polovice rujna.

Nadosijavanje travnjaka u jesenskom roku može biti vrlo povoljno ako do zime ima dovoljno vlage potrebne za nicanje i porast novozasijanih trava i djetelina. Natjecateljska sposobnost postojeće vegetacije za hraniva, vodu i prostor je manja nego u proljetnom roku.

20

Obnavljanje travnjaka u VIsem brdskom može se obaviti tijekom travnja, a u humidnijem (vlažnijem) području kasno ljeti ili ranije ujesen.

N adosijavanje travnjaka u planinskom području najuspješnije je u proljeće, tijekom svibnja, a zatim u drugoj polovici ljeta, ako ima dovoljno vlage za nicanje trava i djetelina. području

Obnavljanje travnjaka direkinomsjetvom Valjanje Bez obzira na koji se način obnavlja travnjak, odmah poslije sjetve posijanu površinu moramo povaljati srednje teškim valjkom, najbolje u istom danu. Izuzetak je sjetva specijaliziranim sijačica­ ma za direktnu sjetvu trava i djetelina koje imaju valjke (slika). Ovom mjerom omogućavamo sjemenu da brže i ujednačenije proklija, veći je broj izniklih biljaka, formira se bolji i produktivniji travnjak.

Njega travnjaka poslije nadosijavanja Poslije nadosijavanja travnjaka moramo omogućiti što brži rast i razvoj novozasijanih vrsta u odnosu na postojeću vegetaciju. Ukoliko se radi o pašnjaku ili travnjaku kombiniranog korištenja (košnja i napasivanje) onda moramo istovremeno napasivanjem smanjiti natjecateljsku sposobnost postojeće vegetacije, a ne oštetiti previše novozasijane biljke. Zato se kod ovakvih travnjaka prednost daje rotacijskom u odnosu na kontinuirano napasivanje, uz manje pašno opterećenje i mlađe kategorije stoke. U početnom razvoju travnjaka optimalna visina tratine za napasivanje je 12-15 cm, a napasuje se do visine 57 cm. Kod travnjaka, koji se koriste za sijeno (silažu) u prvom otkosu, visinu košnje treba prilagoditi visini novozasijanih biljaka tako da ih što manje zahvatimo kosilicom. ■ Mljekarski list 04/2006.

(_jj/.l11J' d·- · t ..J,_ .. 'fj(-'loilljll '/W.W.'fflL

<--~

1

J!1Ntd<,yc tkNiiA Junu:a 11;r-<.iiJfi1J(idaiima, m!µl1LNvmal &ffJ'm.imadi/jhm1 t;,vjjel,a.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN, SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. [!J>Ye1.JwčiJR., 7wMffini.la:;, lwpikjwnk1:, di"Mid111;.od f1JY-0il1,u-<.}dača/ (j/) __J:L

C/i)U,(JJJJ)

L.

-L

J{(J!J'-W{

·,

d'

UJJP/J'-.f. ·!

df m!.f:l.iJY.ojle u bc'1)», buduono:1!

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636 :.i..:

........................................................................ :><g ...... ..

Tekstslogana:__________

.,t~

_

Ime i prezime----------Adresa -----------Mjesto ______

Telefon____

_

AKREDITIRAN

REFERENTNI

LABORATORIJ~~~~~~~~~~~~~~

, Akreditiran Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 19. prosinca 2005. godine akreditiranje od Hrvatske akreditacijske agencije prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025 :2004 za provedbu fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava mlijeka i mliječnih proizvoda (Potvrda o akreditaciji HAA br.

1081/05, Akreditirani ispitni laboratorij). Akreditacija sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025:2004 Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo znači potvrdu izvođenja analiza prema najvišim svjetskim standardima. Po tehničkoj i kadrovskoj osposobljenosti ravnopravni smo s drugim europskim laboratorijima koji imaju istu akreditaciju za isto područje ispitivanja.

Akreditirane su slijedeće metode (analize): • Mlijeko - Određivanje točke smrzavanja -Termistorsko krioskopska metoda (HRN EN ISO 5764:2003) • Mlijeko, vrhnje, evaporirano mlijeko - Određivanje ukupne količine krutina (referen-tna metoda) (HRN ISO 6731: 1999) • Mlijeko - Određivanje udjela masti - Gravimetrijska metoda (referentna metoda) (HRN ENISO 1211:2001) • Mlijeko - Određivanje količine masti (rutinska metoda) (HRN ISO 2446: 1999) • Mlijeko - Određivanje sadržaja dušika - 2. dio: Metoda blok-digestije (HRN EN ISO 8968-2 :2003) • Mlijeko u prahu, dehidrirana sladoledna smjesa i topljeni sir - Određivanje sadržaja laktoze 1. dio: enzimatska metoda preko glukoze - Boehringer Mannheim kit (ISO 57651:2002) • Punomasno mlijeko - Određivanje udjela mliječne masti, bjelančevina i laktoze (HRN ISO 9622:2001) • Mlijeko i mliječni proizvodi - Brojenje kolonija mikroorganizama - brojenje kolonija pri 30°C (HRNISO 6610:2001) • Mlijeko - Kvantitativno određivanje bakteriološke kvalitete (ISO 21187 :2004) • Mlijeko - Brojenje somatičnih stanica - Mikroskopska metoda (HRN EN ISO 133661:1999) • Mlijeko - Brojenje somatičnih stanica - Fluoro-opto-elektronska metoda (HRN EN ISO 13366-3:1999) Rukovoditelj: Prof. dr. se. Neven Antunac \..

22

Mljekarski list 04/2006.

~=~==========~ AKREDITIRAN REFERENTNI LABORATORIJ

Mljekarski list 04/2006.

23

IZ CENTRA

ZA TRAVNJAŠTVO

©W&W@~D~ CĐD~@WD lliJ

Mr. se.

GoranPerčulija

C?OD[I] ~©DdJD [;)W@Dć6W(g)@)~:JdJ[]

~&[sDLJ~LJ~~LJ~~[Q)D ~ LJ@W Tradicionalno u Hrvatskoj U RH po treći put 03. svibnja 2006. godine u Centru za se goveđe meso proizvodi od travnjaštvo na obroncima Sljemena održati će se teladi krava kombiniranih i aukcijska prodaja bikova ijunica Charolais pasmine. mliječnih pasmina koje ponajpriOrganizatori aukcije su Agronomski fakultet Sveuči­ je služe za proizvodnju mlijeka. lišta u Zagrebu i Hrvatski stočarski centar.

Smanjenjem broja krava, kao posljedice rata i negativnih tehnoloških sustava uzgoja i tova koristeći trendova u govedarstvu Hrvatske, te sve naglamaksimalno pašnjačke resurse i voluminoznu šenijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega krmu radi smanjenja troškova proizvodnje. mlijeka, doveden je u pitanje s jedne strane Konačni proizvod sustava "krava-tele" jest tele zadovoljavajući broj teladi za proizvodnju mesne pasmine ili križanac krava kombiniranih potrebnih količina goveđeg mesa, a s druge strane tovne karakteristike i kvaliteta teladi za ili mliječnih pasmina s bikovima Charolais pasmine. Ono ima izvanredno dobre tovne tov. Osim toga, za očekivati je da će se broj krava za proizvodnju mlijeka (a time i broj teladi) i karakteristike, a u pravilu do starosti od 4 - 6 mjeseci držana je s kravom na pašnjaku. dalje smanjivati povećanjem proizvodnje mlijeka po kravi. Deficit teladi za tov u ovom se trenutku Telad Charolais pasmine ili križanci kombirješava uvozom teladi čijaje kvaliteta upitna. niranih ili mliječnih pasmina križani sa Charolais pasminom, boljih su tovnih Proizvodnja teladi za tov u sustavu "kravakarakteristika od čistokrvnih kombiniranih ili tele" otvara mogućnosti za razradu raznih .--------------------~ii~ii~--~ mliječnih pasmina i od uvezene teladi. Takva telad će imati bolju konverziju hrane i veći dnevni prirast, uz veću zastupljenost voluminozne krme u hranidbi, čime se neće smanjiti dnevni prirast i kvaliteta mesa, ali će se smanjiti cijena prirasta, ostvariti bolji randman i veće završne težine na liniji klanja.

Ukoliko ste zainteresirani uzgajivač za kupnju bikova i junica Charolais pasmine na ovoj aukcijskoj prodaji, molimo Vas obratite se mr. se. Goranu Perčuliji (tel. 01/455-00-42 ili 098/880-342) za sve potrebne Aukcijska prodaja bikova Charolaispasmine u informacije. ■ Centru za travnjaštvo 24

M(jekarski list 0q;2006.

HRANIDBA

01nI dJ~@aĐ [W ffiDU8llli@DdJ~~ NA KOLIČINU KONCENTRATA U OBROKU JUNICA I KRAVAU SUHOSTAJUI Mr.sc.GoranKiš !

Takvo sijeno, slabije kvaliUkoliko u proljeće imamo više kišnih i nepovoljnih dana tete, obično se daje starijim nego što je to uobičajeno za taj dio godine, možemo očekivati junicama i kravama u suda će i hranjiva vrijednost sijena, kojeg smo prikupili s naših hostaju. Kako bi osigurali livada, u tom slučaju biti slabija nego što očekujemo. optimalan rast i razvoj juOdgađanje košnje, uzrokovano lošim vremenom, uzrokuje nica, te dobru tjelesnu konznačajno opadanje hranjive vrijednosti prvog otkosa. diciju krava u suhostaju, takva bi se krma, slabije kvalitete, najprije trebala analizirati, procijeniti koje očekujemo tjelesni prirast od 0,8 kg/dan, njena kvaliteta i tek tada namijeniti junicama sadržaj SP koncentrata iznosi 12 do 18%, s 1,5 do različite starosti i kravama u suhostaju. Nakon 3,5 kg koncentrata. Sličan trend dodavanja što znamo kakve je kvalitete naše sijeno, trebakoncentratnog dijela u obrok, kada opada kvalimo pristupiti sastavljanju smjese koncentrata teta sijena, primjenjujemo i u hranidbi krava u kojom nadopunjujemo sve manjkove na hranjisuhostaju. Da bi djelotvornije iskoristili volumivim tvarima iz sijena, te takav kompletno izba- noznu krmu proizvedenu na vlastitom gospodarlansirani obrok dajemo junicama i kravama. stvu potrebno je izvršiti analizu krme što je prije Kao što je prikazano u tablici, kvaliteta moguće, u svrhu organiziranja plana hranidbe i sijena koju dajemo junicama i kravama u djelotvornijeg iskorištenja vlastite krme. Obično suhostaju, uvjetuje količinu i koncentraciju proizvođači otkriju prekasno da najbolje sijeno proteina u koncentratu kojega trebamo dodati daju najstarijim junicama, dok za mlađe ostane kravama u obrok. Odnosno, kako kvaliteta ono najgore. Planiranje hranidbe unaprijed, uz sijena opada, više koncentrata moramo dodati pravovremene analize krme, garancijaje dobitka kako bi nadomjestili manjak proteina iz lošeg velikih količina mlijeka iz vlastito proizvedene sijena. Za holsteinjunicu tešku oko 300 kg kod krme uz najmanje troškove. ■

Tablica:Obrokjunica i krava u suhostaju sijenomrazličite kvalitete Prosječno :

: Dobro ..._ . L_s!j~no

Loše

. sije~~ __ f sijeno '

Kemijski sastav

! Si~~vi pr~tein-č°SP)i"iooo.i;ŠT ......

14

8

1.......................

- ... - - .......... ________ --·-···-- ...L. -- --- .... ' .... .. · 63 l

I Ukupna probavljivost, o/o

52

;

Junica (Holstein), 300 kg Sijeno (kg/d) Koncentrat (kg/d)

I................

I

5,0

1_'.~_i

2,5

12

18

6,0

..........

....................... .

Sadržaj SP koncentrata (88% ST)

3,5 3,5 J.

I

18

l

Krava u suhostaju (Holstein ), 630 kg

I Sijeno (kg/d)

_ 1_2:0 _ _1_ li~. ___

i Koncentrat (kg/d) I

1,0 -·-··-

Sadržaj SP koncentrata (88% ST)

''"'-••

"""'""'"•••'"'"''

.,., "'"""'

""'

''"'"'''"

•n••-•••••-

""'""''"'''"'''''"'"

M{jekarski list 0..;/2006„

I

2,0

- ...- j ___ ,.._______

1

· ....L

16

I

9,0

j

3,5

!_ ......... ·····•·--'

i

20

J

Osnovana Udruga proizvođača mlijeka Dalmacije!

20. veljače 2006. godine Udrugu je osnovalo dvadesetak proizvođača mlijeka Cetinske krajine, koji imaju oko 200 muznih krava i dnevnu proizvodnju od oko 4500 litara mlijeka.

Kao glavne motive osnivanja Udruge navode zajednički i organizirani nastup na tržištu, unaprjeđenje proizvodnje mlijeka, te prilagodbu proizvodnje uvjetima Europske unije. U druga će okupljati proizvođače mlijeka i stručnjake iz područja stočarstva, te će vršiti stručnu izobrazbu svojih članova. Surađivat će sa sličnim udrugama i organizacijama u Hrvatskoj i u inozemstvu u svrhu rješavanja problema iz mliječnog sektora. ■ Marko Bilandžić, predsjednikUdruge 2.5

PRAVILNIK

O AMBALAŽI

Predmetni Pravilnik uveo U Na-rodnim novinama b-r. 97/2005. objavljen je Pravilnik o je niz novih obveza, a ambalaži i ambalažnom otpadu kojega je donijelo Ministarstvo poglavito za proizvođače zaštite okoliša, prostornog u-ređenja i graditeljstva Republike pića, mlijeka i mliječnih Hrvatske uz suglasnost Ministarstva gospodarstva, -radai socijalne napita.ka te za trgovine skrbi. Sa svojim punim obimom Pravilnik je stupio na snagu 1. površine veće od 200 kvadsiječnja 2006. godine. ratnih metara Pravilnikom o ambacilja udjela povratne ambalaže za određeni laži i ambalažnom otpadu uvedene su tri vrste naknada na ambalažu u koju se pakiraju pića, proizvod u pojedinoj godini potrebno je platiti: mlijeko i mliječni napitci te koje proizvođači ovih 0,3 kune po jedinici proizvoda pakiranih u staklo i PET ambalažu volumena do 0,25 litara; 0,5 proizvoda moraju plaćati Fondu za zaštitu kuna za proizvod pakiran u istu ambalažu ali okoliša i energetsku djelotvornost. To su naknada zbrinjavanja u svrhu pokrića troškova zbri- volumena od 0,25 do 0,5 litara; O,7 kuna za volumen od 0,5 do 1,5 litara, te 1 kunu za njavanja ambalažnog otpada, povratna naknada volumen veći od 1,5 litre što vrijedi i za proizvode u svrhu poticaja povratka iskorištene ambalaže pakirane u limenke. te poticajna naknada u svrhu poticaja korištenja višekratno primjenjive odnosno povratne Ukupna obveza proizvođača u smislu plaambalaže. Naknada za zbrinjavanje sastoji se od ćanja naknade Državi jednaka je konačnom dva dijela. Prvo je naknada po pojedinačnom zbroju svih ovdje navedenih naknada po svakom komadu ambalaže u iznosu 0,1 kn za sve stakle- pojedinačnom proizvodu stavljenom na tržište. ne i PET boce te za limenke stavljene na tržište.

Prilikom donošenja Pravilnika, kao i početkom Za ove vrste ambalažnih materijala plaća se i stvarne primjene istog, gospodarski sektor naknada po ukupnoj masi materijala stavljenog poglavito proizvođači pića i mliječnih napitak.a na tržište gdje se za PET ambalažu plaća 410 izrazili su veliko neslaganje sa samom provedikuna po toni, za staklo 150 kuna po toni, za Al vošću Pravilnika kao i s konkretnim posljelimenke 410 kuna po toni, a za Fe limenke 225 dicama za navedene sektore provedbom odredbi kuna po toni. Prema masi ambalažnog mate- predmetnog Pravilnika. Kao prvo, ambalažni rijala plaća se i naknada za višeslojnu kartonsku otpad ne tretira se na jednak način po načelu ambalažu u iznosu od 410 kuna po toni. Povrat«onečišćivač plaća» po količini i kvaliteti ambana naknada koju proizvođač mora platiti iznosi lažnog otpada, nego ovaj Pravilnik stvara diskri0,5 kuna po komadu ambalaže za sve vrste pića i minaciju proizvoda po sadržaju u ambalaži. mliječnih napitaka zapremine veće od 0,2 litre u Ambalažu, odnosno ambalažni otpad iste staklenoj, PET, Al, Fe i limenoj ambalaži. Ova kvalitete tretira se različito. To konkretno znači naknada trebala bi imati privremeni karakter, da, recimo, boce za ulje, ocat, deterdžent za suđe, odnosno trebalo bi je vratiti proizvođaču nakon omekšivače i slično ovaj Pravilnik ne obuhvaća, prodaje proizvoda!? Poticajna naknada plaća se te proizvođači istih ne podliježu plaćanju po jedinici prodajne ambalaže stavljene na trži- predmetnih naknada. Stoga se Pravilnikom i šte i to prema vrsti i količini. Proizvođač koji je u primjenom propisanih odredbi sanira samo oko prethodnoj godini ostvario Nacionalni cilj udjela 30% ukupnog ambalažnog otpada radi povećanja povratne ambalaže, a koji je također definiran ekološke svijesti građana i smanjenja onečišće­ Pravilnikom, oslobođen je ove naknade. nja, dok gotovo 70% ambalažnog otpada završaMeđutim, do ostvarenja godišnjeg Nacionalnog va (kao i do sada) u komunalnom otpadu. Dakle,

26

Mliekarski li3t 04/2()06.

PRAVILNIK O AMBALAŽI velika novčana sredstva (ukupan zbroj svih gore navedenih naknada) koja se izdvajaju u državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku djelotvornost (procjene oko 1,2 milijardi kuna godišnje) ne rješavaju problem zbrinjavanja cjelokupnog ambalažnog otpada. Nadalje, zbog veličine prodajnog prostora diskriminirani su trgovci. Pravilnik nalaže obvezu prikupljanja i povrata ambalaže za jednokratnu upotrebu samo u trgovinama većim od 200 kvadratnih metara. To znači da će male trgovine imati skuplju cijenu istog proizvoda jer neće biti u mogućnosti prikupljati ambalažu i stoga vratiti kupcu naknadu od 0,5 kuna po proizvodu. U konačnici, predviđa se prelazak kupaca u velike trgovine zbog mogućnosti dobitka 0,5 kuna povratne naknade, opadanje prometa u malim trgovinama te gubitak radnih mjesta. Osim toga, trgovine zapremine veće od 200 kvadratnih metara obvezne su baviti se skupljanjem ambalaže, te se na taj način pretvaraju u reciklažna dvorišta.

Upravo ta činjenica u izravnoj je suprotnosti s njihovom temeljnom djelatnosti opskrbe građanstva robom široke potroš:aje, a u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Također, ne mogu se osigurati minimalni sanitarni uvjeti, kao na ostale odredbe Zakona o hrani koje jamče zdravstvenu ispravnost proizvoda. Naposljetku, radnici u trgovinama nisu podučeni za postupanje s otpadom. Postavlja se pitanje sigurnosti i zdravlja zbog sadržaja i temperature vraćene ambalaže koja se skladišti pa osim neugodnih mirisa postoji mogućnost stvaranja bakterija kao i ograničenja koja postavlja HACCP sustav.

U trgovinama rade mahom žene kojima je nametnut dodatan posao koji do sada nisu imale u opisima poslova i radnih zadataka. Također, diskriminirani su radnici u trgovini; oni koji rade u objektima većim od 200 kvadratnih metara prodajne površine moraju obavljati dodatni posao sortiranja, otkupa i odlaganja ambalažnog otpada. Rast maloprodajnih cijena direktna je posljedica primjene Pravilnika i plaća:aja naknada Fondu koje je Pravilnik propisao. Proizvođači samo sakupljaju novac koji u cijelosti uplaćuju u Fond, a Fond njime dalje raspolaže. Sve naknade koje treba platiti za zbrinjavanje ambalažnog otpada predstavljaju direktan trošak proizvođača kojeg on mora fakturirati trgovini, uključujući i povratnu naknadu koja nije opterećena Porezom na Mljekarski Hst 04/2006.

dodatnu vrijednost, dok su ostale tri opterećene.

Ovdje navedeno samo su neke nelogičnosti i problemi koji se javljaju primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Posljedica primjene Pravilnika već je vidljiva na policama trgovina te postoje brojne nesuglasice oko istog.

Poskupljenje proizvoda koji su opterećeni propisanim naknadama većim dijelom su proizvodi socijalne kategorije (mlijeko i mliječni napitci), a bezalkoholna pića, voda i sokovi trebaju biti po cijenama prihvatljivim svoj populaciji kojoj ovo poskupljenje predstavlja direktan udar na standard življenja. Predvidivi pad fizičkog obujma prometa ovih proizvoda rezultirat će smanjenim narudžbama, a smanjenje proizvodnje znači i smanjenje broja zaposlenih (kod proizvođača i uvoznika) upravo zbog ukupnog pada fizičkog obujma prometa.

Model zbri:ajavanja otpada koji je predložilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređe­ nja i graditeljstva temelji se na njemačkom modelu koji je najskuplji, ali ne nužno i odgovarajuće efikasan. Spomenuti model traži nespecijalizirane pravne subjekte koji bi sakupljali ambalažni otpad, a ne one koji su za to specijalizirani. EU direktiva predviđa mogućnost organiziranja proizvođača koji bi organizirali sakupljanje ambalažnog otpada.

Lura, kao i većina ostalih proizvodnih kompanija prehrambenog sektora svjesna je važnosti zaštite okoliša te vlastite odgovornosti u ukupnom gospodarenju okolišem, pa tako i gospodarenjem ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog toga 28 najvećih hrvatskih kompanija (na tržište stavljaju preko 85% ukupnih proizvoda u ambalaži) osnovalo je neprofitna udruženje EKO-OZRA kojemu je svrha uvođenje sustava gospodarenja ambalažom i ambalažnim otpadom. Sustav koji predlaže EKO-OZRA primjenjuje se u 26 europskih zemalja, a temelji se na funkcioniranju tzv. »Recovery» organizacije koja se pak temelji na poznatom principu «zelena točka». Ovakav model, odnosno sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, mnogostruka je jeftiniji od modela koji je uveden novim Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Slijedom navedenoga vjerujemo kako će vrlo skoro i Republika Hrvatska prijeći na efikasniji i mnogostruka jeftiniji sustav gospodarenja ambalažnim otpadom putem organizacije EKO-OZRA. ■ 27

=aur~ffil =

VRBOVEC, E. de Piennesa l

d.o.ote1.: Ol/2791-822,

2791-990, fax: 01/2792e-mail: jurval@.)jurval.hr, intemet: \Vww.jurva

TRAKTORI, POlJOMEHANflAiC~ REZERVNI DIJElOVI, S

BELARUS-10 .2 +PRED. UTO .

@UN

AR•KVALITETOM u OBRADU ZEMLJ

PLUGOVL PODRIVAČI, GRUBERI, SJETVOSPREMAĆ

NAJPOVOLJNIJI KREDITI, BEZJAMACA I UČEŠĆA, UZOSIGU

VAŠ POUZDANI PARTNER I PRIJATELJ. 1jpovoljnija ponuda - besplatna dostava. Provjerite! . PRIKOLICE KIPERTROSTRANI 2 -14t.

-~ Vrhunski EUproizvod, kompletna opremljenost !D~--------l

·:

I~ PRONAR -~NAAEVV

MASCA&:X Anronlo Mo.schio

Sijačice pneumatske ~ T ·'J"

=Jur~,al~ Vrbovec

VRAT KA.PITALNIH ULAGANJA.

Poštovano ~

Uredništvo

Imam stado od 20 krava i 5junica holstein- frizijske pasmine, a namjeravam povećati stado za još 20 krava. Staja se nalazi na brdu nadmorske visine 800metara.

Zime su oštre, a stokaje od svibnja do listopada na planinskom pašnjaku. U staju dolazim samo radi mužnje. Krave su visokog proizvodnog potencijala tako da junice poslije teljenja daju oko 23 do 28 litara mlijeka, a pojedine krave i do 40 litara mlijeka na dan. Želio bih unaprijediti svoje gospodarstvo, očuvati zdravlje krava i povećati proizvodnju. Stoga Vas pitam:

OoGovoRNA PISMO Jetra je najznačajniji organ u mijeni tvari (metabolizmu) i prvi organ koji prihvaća šećerne tvari, masne kiseline, dušične spojeve i druge tvari resorbirane iz probavnog sustava. Stoga je vrlo značajna pravilna ishrana krava, zdrava jetra, bez parazita (metilja), bez ciroze i jačih degenerativnih promjena. U jetri se sastaju i križaju putevi razgradnje i sinteze ugljikohidrata, masti i proteina u obliku različitih kemijskih spojeva.

Masna jetra i degeneracije jetre (ciroza, amiloidoza i dr.) može nastati zbog prevelike količine masti i ugljikohidrata u krmnim obrocima, uslijed prevelike mobilizacije masti iz masnih tkiva (kod visoke gravidnosti, ketoze i gladovanja), nedovoljnog iskorištavanja lipida jetre zbog nedostatka nekih vitamina (vitamina B skupine, piridoksina i pantotenske kiseline), nedostatka kolina Vrlo često jetra obolijevaju zbog djelovanja nekih kemijskih sredstava i toksičnih tvari (teških metala, pesticida, toksina plijesni i dr.), zbog prevelike količine kiselina (jako kisele silaže) i uslijed davanja velike količine krepkih krmiva koncentrata (kisele indigestije).

Krave ne smiju dobivati jako kiselu silažu i veliku količini krepkih krmiva (koncentrata-iznad 40% u suhoj tvari krmnih obroka) jer izazivaju kisele indigestije, čireve (apscese), degeneraciju jetre, i mnoge bolesti izmjene tvari (metabolizma). Trava i zelena krmiva sadrže veliku količinu NPN spojeva (spojeva neproteinskog dušika) koji potiču razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih proteina, ali se povećavaju potrebe za energijom pa ne treba travu davati iznad 12 do 13 kg suhe tvari (uz 2 do 4 kg sijena) po kravi dnevno. Treba

30

BsMA

ČITATELJA

1. Kako uz sjenažu i silažu

izbjeći

oštećenjajetre, acidoze, indigesti-je,

nadutost i druga oboljenja?

2. Kako imati visoku p roduk-tivnost a u isto vrijeme i zdrava goveda?

3. Kako izbjeći da se iz uzgoja najčešće izlučuju dobra proizvodna grla zbog bolesti ili slabe plodnosti?

4. Što preporučiti mljekarima i stočarima s brdsko planinskih područja u svezi hranidbe krava i proizvodnje mlijeka?

IvicaKaraula,Kaštel Štafilić

Dr. se. StjepanFeldhofer objektivno sagledati vrijednost NPN spojeva i ureje u hranidbi goveda, kao «hrane za buragove mikroorganizme». To je posebice značajno kod krava u visokoj proizvodnji mlijeka koje često dobivaju kao osnovno krmiva velike količine trave i zelenih krmiva s visokim sadržajem NPN spojeva, a nedovoljno u buragu stabilnih proteina i energije.

Veća količina amonijaka i ureje u krmnim obrocima može izazvati degenerativne i bolesne promjene na jetri, kataralne promjene probavnog i urogenitalnog sustava (bubrega i reproduktivnih organa).

Visoka produktivnost usko je povezana sa zdravljem i hranidbom krava, jer samo zdrave krave mogu imati visoku proizvodnju i dobru reprodukciju. Prema tome, izlučivanje iz uzgoja visoko produktivnih krava (škartiranje) često je neposredno uzrokovana oslabljenom otpornosti i iscrpljenošću organizma ili nekim trajnijim (kroničnim) oboljenjima: bolestima papaka, zglobova, vimena ili neplodnosti krava, uzrokovano neprimjerenim držanjem, i općenito slabom ili u nekim sastojcima deficitarnom hranidbom.

Prema tome, krave treba primjereno držati, moraju imati dobar stajski smještaj i slobodno kretanje na pašnjacima i ispustima. Ovisno o muznosti i potrebama organizma krave moraju dobivati dovoljnu količinu krmnih obroka, dobro uravnoteženih sa svim hranidbenim sastojcima (energijom, bjelančevinama, vlakninom, mineralima, vitaminima i dr.

O hranidbi krava na brdsko-planinskim područjima čitajte u članku koji slijedi.

Ml.fekarski list 04/2006.

EKOLOŠKA

~~@[1@~~

PROIZVODNJA

CPW@D~@@)~JJB

W[1{)8® uiJ[10dJ8~

~

Dr. se. Stjepan Feldhofer

maksimalno koristiti pašu Brdska i planinska područja osobito odgovaraju ekološkoj i zelena voluminozna krproizvodnji mlijeka. To moraju biti podru4ja okružena miva, što znači da treba pašnjacima i zelenim površinama, udaljenija od velikih posjedovati odgovarajuće naselja i glavnih prometnica, ali dobro povezana lokalnim zemljišne površine Gedna putevima.

Ekološku proizvodnju mlijeka treba stručno krava/ha). Pašnjake treba organizirati i na suvremen način osposobiti za intenzivnu njegovati, čistiti od koroproizvodnju. va, dosijavati, gnojiti pri.._ __________________________ _. rodnim gnojivom i sustavZa takvu proizvodnju potrebno je imati prostrane pašnjake i visoko produktivne krave, čvrste konstitucije, dobro razvijenih zglobova i čvrstih papaka (pretežito smeđe pasmine). Životinje valja što prirodnije držati, mora im biti omogućeno kretanje i ne smije ih se držati vezane u štali. Štale moraju biti čiste i uredne, tako građene da omogućavaju zaštitu životinja u slučaju oštre zime. Optimalna je temperatura zraka između 4 - 16 °C, ali krave dobro podnose i niže temperature. Značajnija je zaštita od sunčanog zračenja, ljetnih vrućina i naglih klimatskih promjena.

Krave moraju imati u štali poseban prostor za odmor - miran, suh i ugodan ležaj s prostirkom slame. Svaka krava mora biti na svom ležaju slobodna. Mogu imati i klasični zajednički prostor za ležanje, s kosom pločom i dubokom steljom za što je potrebno prostirati veću količinu slame.

U manjim gospodarstvima krave mogu biti na vezu, ali je obvezno dnevno ispuštati krave na pašu ili u ograđene ispuste.

Prostor za hranjenje mora imati hranilice i pojilice smještene tako da omogućuju svim kravama slobodan pristup, da bez guranja uzimaju krepka krmiva i vodu, a prema potrebi i voluminozna krmiva (sijeno). Tehnološka rješenja izmuzišta, hranilišta, gnojišta i snabdijevanje vodom treba optimalno stručno prilagoditi tehničkim i prirodnim mogućnostima, ekološkim i lokacijskim zahtjevima.

U ekološkoj proizvodnji mlijeka potrebno je Mije/carskili.st 04/2006.

no racionalno iskorištavati pašom i košnjom.

Posebice je na pašnjacima i livadama značajan sastav biljnog pokrova i obilnija prisutnost djeteline (djetelinsko travne smjese).

Ovisno o kvaliteti tla, klimatskim, tehnološkim i tehničkim mogućnostima proizvodnju krmiva moguće je intenzivirati preoravanjem dijela pašnjaka i livada, na kojem treba posijati različita krmiva za zelenu hranidbu u slijedu (pšenica, ječam, grašak, grahorica, sirak, kukuruz, krmni kelj i sl.). Na taj način može se povećati masa i dobiti rana proljetna i kasna jesenska zelena krmiva, odnosno produžiti trajanje iskorištavanja zelenih krmiva u dužem godišnjem razdoblju, smanjiti potrošnju krepkih krmiva (koncentrata) i održavati višu proizvodnju mlijeka.

Za višu proizvodnju mlijeka potrebna je dobra kvaliteta osnovnih krmiva, a prema muznosti treba dodavati krepka krmiva (koncentrate), posebice kravama na početku laktacije (tablica 1 i 2).

U zimskom razdoblju (od studenog do svibnja) obično se trava i zelena krmiva zamjenjuju većom količinom sijena i krepkih krmiva.

Zbog nedostatka sočnih krmiva, uzrokovanih zimom i slabijim napajanjem vodom, dolazi do uzimanja manjih količina hrane (oko 2,5 kg suhe tvari/100 kg tjelesne težine krava), nedostatka energije u krmnim obrocima, pa treba računati sa značajnijim opadanjem muznosti krava (tablica3).

Uz nižu hranidbenu vrijednost osnovnih krmiva u zimskom razdoblju smanjuje se 31

EKOLOŠKA

PROIZVODNJA~=======~~===~~====~

proizvodnja mlijeka, stoga je potrebno u krmne Tablica 1: Krmni obrocimuznih krava obroke dodavati veću količinu krepkih krmiva (u razdobljuvegetacije- po kravi I dnevno) (koncentrata). Međutim, krmni obroci ne smiju Krmni obroci sadržavati više od 40 %, a poslije teljenja do kg 4 Sijeno 4 4 kg 50 50 Trava 50 najviše 50 % ukupne suhe tvari krepkih krmiva, 10 Krmna smjesa kg 7 5 jer postoji opasnost oboljenja od kiselih indigestija. To znači, da se uz slabiju kvalitetu Sadrži ukuono krmnih obroka uvijek ostvaruje slabija i skuplja kg 18,74 20,44 23,4 Suhe tvari 2471 2835 3381 Sirovih bjelančevina g proizvodnja mlijeka (tablica 1, 2 i 3). g 4637 4430 4513 Sirove vlaknine Bio - ekološki sustav i intenzivnija g 802 587 673 Sirove masti hranidba krava u proizvodnji mlijeka 146,0 Kalcija 112,5 125,9 I! g 100,5 _ 79,5 65,5 Fosfora Teški uvjeti rada, zimska hranidba krava 49,5 59,5 Mae.nezija 42,0 I!. (pretežita sijenom) i smanjena proizvodnja Energetske vrijednosti mlijeka u prirodnom bio-ekološkom sustavu 22,728 H.j./ kg 16,708 19,116 152,424 MJNEL/ kg 114,324 129,564 očituju se nepovoljnim gospodarskim -Očekivana muznost 23 lit. 27-28 lit. 35 lit. pokazateljima, iako ovaj sustav ima i svoje dobre strane, posebice za zdravlje, plodnost i Tablica2: Potpuna krmna smjesaza krave reprodukciju krava.

Sadrži % Sirovine % Krave su u prirodnom biološkom 18,19 48 O Sirovih bjelančevina Kukuruz sustavu držanja i hranidbe podložne 4,13 15,0 Sirove vlaknine Stočno brašno prirodnoj regulaciji hormona za proizvod4 30 Repini rezanci 40 Sirove masti nju i reprodukciju i biološki su usklađene s Soje sačma 0,67 19,0 Kalcija 0,70 10,0 Fosfora Soia tostirana raspoloživom hranom, tako da: 0,35 Magnezija Mineralno vitaminski - većina gonjenja (estrusi), pripusti i dobra 40 dodatak oplodnja (koncepcija) krava javlja se Ukupno 100,0 Energetske vrijednosti pretežito u proljeće, s više sunčanih dana H.j. /kg 1,204 7,620 MJNEL/kg i proljetnim zatopljenjem, - zasušenje i teljenja na taj način dolaze Tablica 3.- Krmni obrocimuznih krava većinom u jesenskom i zimskom (zimski obrok- po kravi I dnevno) ne, razdoblju, u razdoblju restriktivne prehra Krmni obroci - prehrana teleta, visoka proizvodnja mlije ka i kg 12 12 12 Siieno tijek nove gravidnosti je u razdoblju bujne 10 Krmna smiesa kg 7 5 vegetacije poticana je velikom količi nom Sadrži ukuono kvalitetne zelene krme. kg 18 9 14,6 16 3 Suhe tvari Interes gospodara za držanje krav a u 2755 1845 2209 Sirovih bielančevina g biološkom sustavu i ekološkoj proizvodnji ovisi 4037 3913 Sirove vlaknine 2 3830 646 431 517 Sirove masti R dakle, o dobrom zdravlju, dobroj plodno sti i Q 124,9 145 O Kalcija 111,5 reprodukciji krava, dobivanju kvalitet nog g 56,5 91 6 70 6 Fosfora podmladka i vrlo dobrom mlijeku. Bio - ekološka g 49,0 41 5 59 O Ma2neziia proizvodnja mlijeka nešto skuplja, ali vrlo Energetske vrijednosti 17,680 H.j./ kg 11,660 14,068 kvalitetno svježe sirovo mlijeko iz ta kve 120,672 82,572 97,812 MJNEL/kg proizvodnje, nažalost, nema pravu vrijednos tna 13-15 lit. 18-20 lit. 25 llt.

Očekivana muznost tržištu.

Intenzivno komercijalna gospodarstva, proizvodnji najčešće se zanemaruje ili izostaju posebice u ravničarskim krajevima za razliku od prirodni podražaji na proizvodnju i reprodukbio-ekološke proizvodnje, imaju bolje tehnološke ciju, pa se češće koriste farmakološka sredstva za uvjete, postižu višu proizvodnju i mogu održavanje dobrog zdravlja, poticanje visoke proizvoditi ,~eftinije mlijeko». U komercijalnoj proizvodnje i reprodukcije krava.

32

AJ!jekarskilist 0-1-/2006.

EKOLOŠKA

Održavanje visoke muznosti, posebice u zimskom razdoblju intenzivne proizvodnje, postiže se spremanjem odgovarajuće količine travne i kukuruzne silaže. Na taj način održava se najviša muznost krava neovisno o godišnjem dobu, pa i tijekom visoke gravidnosti sve do zasušenja. Međutim, u takvoj proizvodnji dolazi češće do zdravstvenih poremećaja pa su češće i potrebne veterinarske intervencije zbog djelomične ili opće slabosti organizma, poremećaja izmjene tvari, upala vimena, bolesti papaka, zglobova, porodiljskih komplikacija, slabije plodnosti i reprodukcije krava.

Zbog gospodarskog interesa i prilagođavanja eko-proizvodnje današnjoj cijeni mlijeka na tržištu, potrebno je i u toj proizvodnji povećati muznost krava i postići višu i stabilniju krivulju laktacije. Stoga eko-gospodarstva moraju uz veću količinu kvalitetnog sijena proizvoditi i silažu (sjenažu), posebice za zimsko razdoblje. To zahtijeva intenzivniju gnojidbu travnjaka i dobivanje veće količine zelene mase za siliranje, kao i nabavu odgovarajuće tehničke opreme za siliranje, košnju, spremanje i sušenje sijena (sušare).

PROIZVODNJA

Kvalitetno mlijeko bio-ekološke proizvodnje, s obzirom na teže gospodarske i prometne prilike i uz veće troškove transporta, teže dolazi do sabirališta mlijeka i mljekarnica. Na tom putu nailazi se na mnoge probleme, češće dolazi do kvarenja mlijeka, a sve to smanjuje interes mljekara za otkup.

Proizvodnja i iskorištavanje bio-ekološkog mlijeka treba stoga biti organizirana na obiteljskim gospodarstvima; mala mljekara s vlastitom proizvodnjom, preradom i prodajom mlijeka, a posebice izradom specijalnih vrsta domaćeg sira i mliječnih prerađevina.

Izrada specijalnih vrsta domaćih sireva omogućava bolje prilagođavanje sezonske proizvodnje veće količine mlijeka tijekom vegetacije, a prerada u sir daje bolju realizaciju i cijenu mlijeka. Unaprjeđivanje eko-proizvodnje mlijeka, i izrada specijalnih vrsta sireva dobivenih u biološki očuvanoj prirodi treba biti temelj razvoju obiteljskog turizma, a u tom će naći svoj gospodarski interes mnoga domaćinstva iz tih u razvoju zaostalih krajeva. ■

ELEKTRO IEHNI KA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko pranje

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Jfljekarski list 0-+/2006.

33

BOMI - agro d.o.o.

PlJ~derono-~a

~ ~~~~

~~~

n?ff~ma

i~

~ma,ma.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izrada balansiranog obroka Kreditne linije u suradnji sa:

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098I 358- 520

IZ SAVEZA

Miroslav Kovač, dipl. ing.

Predavači

SIMENT ALSKOG

GOVEDA

I U Požegije početkom ovegodine održano predavanje slovenskih stručnjaka na temu „Slovenska iskustva u poljoprivredi od ulaska u EU" koje je organizirao Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatska obrtnička komora, Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, USAID-a i Udruga za potporu poljoprivrede „Mojazemlja"

su djelatnici Kmetijsko gozdarskog zavoda Murska Sobota Slavko Petovar, dipl. ing. agr. i Franc Šonaja, dipl. ing. agr.

Izlaganja su se odnosila na sljedeća područja: • Slovenska iskustva iz pregovora s EU • Prilagođivanja zakona EU zakonima • Zajednička poljoprivredna politika zemalja EU • Usporedba stanja slovenske poljoprivrede prije ulaska u EU i danas • Slovenska iskustva s programom SAPARD.

Istaknuto je iskustvo iz Slovenije koje nameće zaključak da o spretnosti pregovaračkog tima ovisi

dosta toga u stvaranju okvira za razvoj poljoprivrede, a time i poticaja. Bitno je imati iskusnu pregovaračku grupu sastavljenu od stručnjaka koji poznaju probleme u poljoprivredi. Pregovorima je moguće određene specifične programe za pojedinu zemlju uvrstiti u zajedničku poljoprivrednu politiku Unije.

Slovenska je strana u pregovorima za poticaje prošla dobro jer sada imaju sve poticaje koje ima svaki seljak u EU. Drugim riječima, Slovenija je jedina od 10 zemalja koje su zadnje ušle u EU, a čiji su seljaci ostvarili mogućnost istih poticaja kakve imaju poljoprivrdenici postojećih zemalja članica EU-15. Dobro pripremljeni i argumentirani programi mogu proći i u slučaju čvrstih stavova pregovaračke strane EU, kao npr. prijelazna razdoblja primjene određenih obveza koja mogu biti duža.

Ocjenjuju, da u pregovorima Hrvatska ima određenu prednost što je u paketu s Turskom i ovu šansu treba iskoristiti. U ovom slučaju Hrvatska gotovo sama pregovara s EU, dok sa Slovenijom to nije bio slučaj. Imala je nešto težu pozicijujer je uz nju u EU pristupalo još devet zemalja velikog poljoprivrednog potencijala. Složene su obveze pregovaračkih timova i pregovarača te je značajno njihovo iskustvu u pregovorima kao i poznavanje agrara.

Slovenija se u pregovorima uspjela izboriti za određene specifičnosti. Tako je npr. bio predstavljan slovenski program SKOP (Slovenski Mljekarski list 04/2006.

UDRUGA

kmetijski okoljski program) kroz koji dolaze poticaji ruralnom području koji ima 21 podprogram iz kojih se može dodatno financirati - poticati poljoprivreda: • Integrirana proizvodnja - tehnološki propisani normativi koji se kontroliraju • Ekološka poljoprivreda • Zaštićena područja • Izmjena plodoreda • Zelene površine preko zime (sprječavanje ispiranja tla).

Najlošija iskustva u pregovorima imali su kod usklađivanja pravne agrarne regulative sa zakonima Unije. Naime, bili su oštriji-zahtjevniji prema sebi nego što su to određivale EU direktive.

Prije ulaska u Uniju u kreiranju vlastitih zakona Slovenija je preuzela obveze, što im se sada vraća kroz obvezu poštivanja takvih Zakona. Misle da su u ostalim zemljama bili puno fleksibilniji, prije svega u području veterinarstva. U slučaju Slovenije po principu da se prihvaćeno mora poštivati zbog restriktivnih propisa seljake se tjera u velike investicije ili na zatvaranje gospodarstava.

Velik problem je u tome što su zakoni brzo donošeni te često nije ostajalo vremena za međuresorska usklađivanja.

Dosadašnja poljoprivredna politika EU se temelji na tržišnim redovima, što znači da: - ukoliko seljak ne može prodati poljoprivredne proizvode, otkupljuje ih država po nižoj cijeni.

- 2000. godine Slovenija je počela s uvođenjem tržišnih redova u poticajima, a 2004. su uskladili sustav poticaja, koji je kompliciran. Novom reformom žele izbjeći komplikacije, a to će biti teško.

- 2006. godine su se poticaji izjednačili s EU poticajima (Slovenijaje na razini poticaja koje su dostigli uz potporu države, jer je 2006 god. referentna godina za daljnje poticanje) Poljoprivrednicima treba pomoći i dobro razjasniti značajke sustava poticaja i visine određenih poticaja za sva područja poljoprivrede kao i mogućnosti korištenja poticaja koji je 35

IZ SAVEZA

UDRUGA

SIMENT ALSKOG

GOVEDA

najpovoljniji za seljake. Vrijeme je novog sustava poticaja i već od iduće godine primjenjuje se sustav poticaja koji nisu vezani za proizvodnju već se primjenjuju drugi kriteriji i to prema ranije stečenim pravima farmera kao i veličine imanja (broj hektara).

Primjenjivat će se dva glavna modela poticaja :1) Jedinstveni poticaj na poljoprivredno imanje na nivou svih država članica EU, 2) Kao prijelazno riješenje postojat će jedinstveni regionalni poticaji po površini. Za slovenske poljoprivrednike, prema njihovim iskustvima, sustav poticaja EU je: • Kompliciran sustav; • Od seljaka zahtijeva mnogo birokracije; • Stvara se velika ovisnost seljaka o poticajima.

Kod poticaja u proizvodnji mlijeka posebno su naglasili značaj poslovnih odnosa proizvođača mlijeka s lokalnim domaćim mljekarama U njihovom iskustvu ovakva poslovna orijentacija farmera prema mljekarama dugoročno se pokazala ispravnom i sigurnom odlukom.

Slovenija se, kao i druge zemlje kandidati, u pretpristupnom razdoblju uključila u korištenje sredstava iz SAPARD programa čija su sredstva rasploživa za korištenje nakon što su ulaganja i investicije završene. Kroz ovaj program nastojalo se ojačati prerađivačku industriju, povezivanje i partnerstvo među poduzećima i institucijama, izgradnja štalskih objekata, nabavi mehanizacije i stoke. Od značaja je ostvareni učinak povezanosti seljaka i prerađivačke industrije.

U prvoj fazi korištenja visoki standardi i administrativni kriteriji onemogućili su iskorištenje više sredstava, dok su u drugoj fazi te kriterije snizili. Visoki kriteriji su bili vezani za prihvaćanje projekata: škola (obvezna srednja poljoprivredna), starost (mlađi od 40 god.), vlasništvo zemlje, dokazivanje vlastitog novca za investicije, dokumentacija u vezi izgradnje, ispunjavanje veterinarskih standarda te složena administrativna upravna procedura. Prije ulaska u EU posebno je značajno pitanje organiziranja proizvođača i njihovo udruživanje.

Europa traži da seljak ima što veći utjecaj na odluke, a time i da se udružuju i udruženi nastupaju. Slovenska su iskustva da stručni rad u udrugama treba biti što više istican, te da mora imati otklona od politike, jer je uplitanje politike u tome nepotrebno.

Udruge trebaju imati svoje programe aktivnosti, a što se odnosi i na uzgojni rad,jer tada seljak postaje

36

sve više samostalan. Na stručne službe poljoprivrednici moraju više utjecati i one trebaju biti u službi poljoprivrednih proizvođača. Ističu značaj i važnost vlastite selekcije matičnog stada. Drže važnim da centri za selekciju i reprodukciju, te testne stanice budu u vlasništvu uzgajivača.

Jedino stočari kroz svoj dugoročni interes mogu osigurati i održavati funkciju i tržišnu poziciju ovih organizacija.

Slovenija ima strategiju proizvodnje mlijeka i mesa baziranu na određenim pasminama goveda koje su glavna značajka ove proizvodnje. Odabrana pasmina znači i pitanje daljnjeg opstanka na tržištu EU. U ovom slučaju simentalac ima važno mjesto u govedarstvu Unije jer u zemljama članicama EU mlijeka ima prekomjerno, a nedostaje mesa. Iskustva su da je prošlo vrijeme visoke proizvodnje po kravi ili hektaru te, ukoliko je to tržno opravadano, da se sredstava poticaja ostvaruju i kroz drugu proizvodnju.

Kod proizvodnje mlijeka i uzgoja krava simentalske pasmine savjetuju da svaki uzgajivač krava uz štalu mora imati i još koji boks za tov junadi, jer kako kažu mlijekom se plaćaju tekući troškovi života, a prihod od prodaje junadi ostaje za ulaganje u daljnje investicije. Iz iskustva se naglašava da se ne treba voditi paušalnim izjavama o broju krava bez kojih se neće moći živjeti u Uniji. Mnogi navode brojke od 40 do 50 krava po gospodarstvu, ali je pitanje da li se uz proizvodnju mlijeka ova gospodarstva još bave i drugom proizvodnjom. O ovoj problematici sljedeća su razmišljanja i iskustva Slovenije: • Ulaskom u Uniju najveći šok je pretrpjela poljoprivreda i prerađivačka industrija; • Poticajna politika povećava dohodak i seljaci su ovisni o poticajima, a neki gotovo 50% prihoda ostvaruju preko poticaja i očekuju da će sustav poticaja dugo biti u funkciji; • Poslije ulaska u EU, da bi mogli ostvariti poticaje, seljake čekaju mnoge složene admistrativne obveze; • Cijene poljoprivrednih proizvoda neće rasti, prisutan je trend pada cijena pa tako i u zemljama EU. Zato je potrebno na vrijeme, kroz smanjivanje troškova, razvijati i racionalizirati proizvodnju; • Prijemom novih članicajedinstveno tržište Unije proširuje se i na te zemlje, pa će tako i hrvatsko tržište postati dio otvorenog tržišta; • Europska zajednica nije obećana zemlja, ali bez nje se praktički ne može. ■ .l!ljPkarski list 0-J/2006.

TRŽIŠTE

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

STOKE

RH-pad ciiena krava za klanie-13, 7 % Prosječna cijena krava simentalske pasmine namijenjenih klanju u tjednu od 06. do 12. ožujka ove godine iznosilaje 5,87 kn/kg što je pad od 13,17 % u odnosu na cijene dva tjedna ranije. Ovaj pad cijena vezan je uz pojačanu kontrolu prometa stokom na hrvatskom tržištu. U odnosu na prošlu godinu cijene krava su u navedenom tjednu niže za 16,97 %.

Cijene starijih krava su 4 - 5 kn/kg, dok za kvalitetnije, mlađe krave teško je postići cijenu od 9 kn/kg ŽV. Na području Dalmacije cijene krava za klanje su od 9 do 10 kn/kg. Potražnja je smanjena, a navedene cijene odnose se na kvalitetne, mlađe krave. I u sljedećih mjesec dana očekujemo nešto manji promet kravama za klanje. Broj sudionika (trgovaca i klaonica) u prometu stokom će se smanjiti, no potražnja za goveđim mesom bi se uskoro trebala vratiti u uobičajene okvire što bi trebalo povećati promet i prihod onima koji rade na legalan način.

RH- tržište teladi-veća ponuda od potražnje U desetom tjednu ove godine na tržištu bilježimo pad otkupnih cijena teladi simentalske pasmine (80-160 kg). Iako su cijene u padu one su i dalje među najvišima u posljednjih devet godina za navedeni tjedan, s izuzetkom 2003. godine. Prosječna otkupna cijena teladi iznosila je 23,35 kn/kg ŽV i niža je za 2,22 % u odnosu na cijene dva tjedna prije dok je u odnosu na lanjske cijene viša za 1,39 %. Nakon stalnog manjka teladi na tržištu, početkom ožujka -nakon dugog vremena, pojavio se i višak. Zasigurno na takvo

stanje utjecala je pojačana kontrola prometa stokom što je rezultiralo i manjim brojem kupaca na tržištu, odnosno viškom teladi. Najveći pad cijena evidentirali smo na sajmu u Popovači gdje je otkupna cijena teladi pala za četiri kune i sad je 20 kn/kg, odnosno 21 kn/kg ŽV. Na većini sajmova i otkupnih mjesta cijene simentalske teladi u prvoj polovici ožujka bile su od 22 do 24 kn/kg. Niže cijene osim na sajmu u Popovači evidentirane su i u Koprivnici, Sisku i Vrbovcu.

U idućih mjesec dana očekujemo blagi pad trgovine teladi na stočnim sajmovima što bi moglo rezultirati većim prometom na otkupnim mjestima. Do manjih korekcija cijena moglo bi doći zbog manje potražnje i pada cijena junadi na domaćem tržištu. Očekujemo da će to, zakratko, obeshrabriti manje tovljače u kupovini teladi, no s obzirom da na tržištu Europske unije u posljednje vrijeme bilježimo stalni rast otkupnih cijena junećeg mesa, postoji mogućnost da u skorije vrijeme, radi rasta potražnje junadi, potražnja teladi ponovno bude veća od ponude.

RH-nastavljen pad cijena junadi (ožujak) Od početka godine na tržištu bilježimo pad

Štedno-kreditnazadruga

DEMOS Mikrokreditni program DEMOS

~

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

•Za krave •Za poljoprivredu • Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

Martina Gambona4 Karlovac tel: 047- 615-827ili 615-828

S. I A. Radića 5 Dvor tel: 044-871-317

P. Preradovića 6 Pakrac tel: 034-412-055

KraljaZvonimira2 Drniš te!: 022-888-038

• FLEKSIBILNE GARANCIJE •POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

Mljekar.-,kili.st 0-1/2006.

www demos-skz hr

37

TRŽIŠTE

STOKE

otkupnih cijena žive junadi. Otkupne cijene bikova simentalske pasmine (450-600 kg) u 10 tj. ove godine niže su u odnosu na one s početka godine za gotovo 6 %, dok su u odnosu na prošlu godinu, niže za 17,62 %. Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 12. ožujka iznosila je 12,58 kn/kg, a junica za klanje 11,21 kn/kg. Otkupne cijene bikova spustile su se na najnižu razinu u posljednjih godinu dana, na 11 kn/kg. Navedene cijene su evidentirane na području Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, dok na ostalim područjima kontinentalne Hrvatske gotovo da ne prelaze cijenu od 13 kn/kg ŽV.Više cijene evidentirane su na području Dalmacije, Istre i Primorja, no promet stoke na tom području je vrlo mali, tako da su cijene od 14 do 16 kn/kg ŽV gotovo zanemarive.

EU-nastavljen rast otkupnih cijena junećih trupova Na Europskom tržištu i u tjednu do 05.03.2006. godine bilježi se rast otkupnih cijena junećih trupova R3 klase. U odnosu na prošlu godinu cijene su više za 12,16 % dok su u odnosu na početak godine više za 7,5 %. Prosječna otkupna cijena od 326,96 eura/lO0kg najviša je cijena u posljednje dvije godine. Do porasta cijena u

Otkupnecijenestokeu tjednu od 06.-12.03.2006. godineu kn/kgŽV po županijama

.. ...

I! o

f

~ .,.

.. .,">

].,

5o

'C

Pros:,,k

tele holstajn(80<160kg)

1.Min 2.Max Prosjek

Junicaslmental(zaklanje)

1.Mln 2.Max Prosjek

bik elmental(>450kg)

1.Min 2.Max Prosjek

kravaslmental(zaklanje)

1.Min 2.Max Prosjek

Janjad

1.Min 2.Max Pros!ek

38

"f

9".. :!!"' .. o .. ..>o ... .,. ., > > .,, ·c o

...

I!

I!!

22,00 22,00 25,00 24,00 23,67 23,50

-

-

o

C

e I m" Ili 1.Min 2.Max

CILJNA CIJENA JUNEĆIH TRUPOVA ZA OŽUJAK 2006. (HSC&TISUP) MLADI BIKOVI Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 mladih bikova za mjesec OŽUJAK2006. godine iznosi: 26,74 kn.

JUNICE Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec OŽUJAK 2006. godine iznosi: 25,86 kn.

•Ciljna cijena za pojedinu klasu i prekrivenost masnim tkivom računaju se prema uredbi o ciljnoj cijeni utovljene junadi (N.N. 114/05.). ■

.. .,. .,

ii

tala1lmantal(80<160kg)

navedenom tjednu došlo je u vecm1 zemalja Europske unije, a u odnosu na prošlu godinu, u svim zemljama bilježe se više cijene. Najveći skok cijena evidentiran je u ltaliji-16, 73%, Španjolskoj-14,56%. Najviše cijene evidentirane su u Grčkoj-377,16 eura/100 kg te Italiji-366,30 eura/100 kg dok su najniže cijene zabilježene u Poljskoj-250,39 eura/100 kg, Slovačkoj-255,68 eura/kg, Belgiji-256,67 eura/lO0kg te Češkoj271,25 eura/100 kg. U Njemačkoj prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase iznosi 330,90 eura/kg, a u Austriji 321,20 eura/100 kg.

(Na hrvatskom tržištu uz randman 57%, težine bika 550 kguz prosječnu otkupnu cijenu od 12,58 kn/kg ŽV (10 tj.) te uz tečaj jednog eura =7,35 kuna, otkupna cijena junećeg trupa klase R3 iznosila bi 300,27 eura/100 kg (22,07 kn/kg)).

-

-

-

10,50 11,50 11,00 11,50 12,00 14,00 13,00 12,83 12,25 4,00 6,00 9,00 8,00 6,75 7,00 25,00 -28,00 26,50

-

-

.. o

'C

CI.

~

~

] I!

o

CD

;o

.,. " ·;s.

C

f

.,. .,..

.. .,... .,. > "f E"m

.,. ... .. ., .... ... .,. ., .," "

.." o ; ..

8 E .,. .. " ~ -9 'i'

.,,

C

c'

~

f

C

>

>

~

1i

'c

X .,.

..~ .,...I!!.. .,.,, " "f ... :i ]

' :li ~ e .,. .,, ., i 1 j ..

'S " .:i > c

.,

I! :,

~ o ... .,~

E

~

" C

m

., ~

I!!

CD

:, iii' .!! 'i5.

C: li. :i :::& o UI UI ~ ~ > :i: - 24,00 20,00 22,00 24,00 22,00 25,00 23,00 20,00 27,00 22,00 22,00 22,00 23,00 20,00 20,00 - 25,00 25,00 24,00 26,00 25,00 25,00 25,00 25,00 27,00 24,00 25,00 25,00 26,00 26,00 27,00 - 24,50 23,25 23,00 25,17 23,50 25,00 23,75 22,13 27,00 23,00 23,50 23,25 24,50 23,00 23,35 - 20,00 16,00 - 16,00 - 21,00 21,00 - 18,00 - 20,50 18,75 - 17,00 - 12,00 13,00 - 11,00 10,00 12,00 - 11,00 10,00 - 12,00 10,00 13,00 - 13,00 13,00 - 11,00 12,00 12,00 - 11,00 13,00 - 12,00 11,00 13,00 - 12,25 13,00 - 11,00 11,00 12,00 - 11,00 11.21 - 12,00 10,50 13,00 - 12,50 11,00 13,00 15,00 13,00 12,00 12,50 11,00 16,00 13,00 11,00. 13,00 13,00 12,00 11,00 -1~1~1~1~1~1~1~1~1~1~M~1~1~1~1~ -1m1~1~1~1~1~1~1~1~1~1~,~~ro1m1~ 4,00 4,00 5,00 4,00 5,00 4,00 5,00 9,00 6,00 7,00 6,00 8,00 10,00 7,00 7,00 5,00 10,00 6,00 6,00 7,00 5,00 6,17 9,50 6,50 7,00 - 4,50 5,87 - 5,50 5,25 5,75 - 24,00 - 22,00 24,00 22,00 28,00 - 20,00 20,00 30,00 - 20,00 - 28,00 - 22,00 25,00 24,00 30,00 - 24,00 22,00 32,00 - 32,00 - 26,50 - 22,00 24,50 22,75 29,00 - 22,00 21,00 31,00 - 24,83

-

-

- -

-- -- -- - -

-

-

-

~

- -- - -

-

-

-

-

-

-

- -

-

-

-

-

-

-

-

-

- -

-

Mljeka.rskili.st 04/2006.

REPRODUKCIJA

STADA

Određivanje početka

gonjenja osnovna je komponenta dobrog reproduktivnog managementa na svakoj farmi.

Pravovremeno otkrivanje početka estrusa krava osnovna je zadaća svakog farmera.

N epravovremeno otkriven estrus ima za posljedicu smanjenu plodnost stada koja uzrokuje smanjenu proizvodnju mlijeka, što u konačnici rezultira manjom financijskom dobiti za samog farmera. Smanjena je i mogućnost selekcijskog napretka jer dolazi do povećanja generacijskogintervala.

Prvo gonjenje nakon teljenja može uslijediti već nakon 10-ak dana. Vrijeme javljanja prvog gonjenja ovisi o brojnim faktorima, kao što su: visina proizvodnje mlijeka, broj mužnji, dob krave, sezona, hranidba, način držanja itd. U zdravih krava estrus se najčešće javlja unutar 50 dana nakon teljenja. Izuzetak čine visokoproduktivne mliječne krave u kojih protekne i do 70-ak dana do pojave prvog estrusa. Izrazito je važno pravovremeno uočiti prvo gonjenje nakon teljenja, iako se ne preporuča osjemenjivanje.

Važno je zato, što će se sljedeće tjeranje javiti za 21 dan. Naime, spolni ciklus krava traje prosječno 21 dan, ajunica 20 dana. Normalnim se drži variranje spolnog ciklusa u trajanju od 18 do 24 dana. Postoje četiri faze spolnog ciklusa: proestrus, estrus, metaestrus i diestrus.

Vanjski znaci tjeranja i gonjenja vidljivi su u proestrusu i estrusu.

životinjama (traži bika), pokušava zaskočiti druge krave, ali ne stoji ako ju zaskoči druga krava ili bik. Stidnica je vlažna, lagano otečena i ružičaste boje. PRERANO JE ZA OSJEMNJIVANJE! Razdoblje stajanja je razdoblje kad životinja iz proestrusa prelazi u tjeranje ili estrus.

Pravovremeno uočavanje spomenutog razdoblja važno je zbog pravovremenog osjemenjivanja krave. N ajjasniji znak razdoblja stajanja je refleks stajanja (krava se ne izmiče kad ju druge krave pokušavaju zaskočiti); to se lako uočava u stajama koje imaju slobodni način držanja i kod staja s ispustima.

Refleks stajanja ne može se uočiti u krava držanih na vezu, zato treba obratiti pozornost na druge znakove. Krava na vezu je nemirna, osluškuje, aktivno miče ušima, često muče,

Koji BU to vid)Jivi znakovi koji nas upućuju na zaklju~ak da se krava goni (tjera)?

Početak gonjenja - krava je nemirna, oprezna, učestalo muče, njuii druge životinje, traži i hoda za drugim

Slika 1: KravaB - izraženrefleksstajanja Mljekarski li.st 04/2006.

39

REPRODUKCIJA

STADA

pokušava dodirnuti susjedne krave, -~ 20 Noć okreće zadnju stranu tijela prema ~ :;::,susiednim kravama, stidnica joj je 15 " g otečena s končastim sluzavim <ii Dan C iscjetkom, područje stidnice i pod~ 10 nožja repa je mokro, na dodirivanje područja stidnice podiže rep te ga g_ miče na stranu i savija kičmu na j 5 dolJ·e. U pravilu krave manje jedu, rn ~ o proizvode manje mlijeka (teže -"' :oo 1a,oo 22,00 2 8:00 10.0012:0014.0016:00 20:00 24:00 #0:00 puštaju mlijeko pri mužnji) i češće Sati mokre.

Grafikon 1: Pokazivanjeznakova gonjenjakrava t1/ekomdana Kraj gonjenja karakterizira prestanak oticanja vulve, te zaprljanost repa znakove tjeranja u kasnim večernjim i ranim osušenim sluzavim iscjetkom iz stidnice. U jutarnjim satima, a to je posebno izražena u prosjeku 2 dana nakon tjeranja kod 80 % junica i ljetnim mjesecima. Danas se suvremeni farmeri 50-60 % krava iz vulve se pojavljuje krvavo odlučuju na postavljenje video nadzora u svojim sluzavi iscjedak. On je pouzdan znak da je u te farmama kako bi mogli stalno nadzirati krave prošlo gonjenje. životinje. Dobar uzgajivač može vizualnom Takva zapažanja obvezno treba evidentirati metodom (promatranjem) otkriti najmanje 70 % nakon 19 dana od pojave krvavog iscjetka. krava koje se gone.

Dotičnu životinju potrebno je pomnije Tablica reprodukcije. Svaki farmer trebao bi promatrati jer bi tada trebalo doći do sljedećeg imati tablicu reprodukcije stada u koju će upisati gonjenja. sve promjene koje se dnevno događaju. FarmeruNa koji način povećati frekvenciju uzgajivaču koji posjeduje veliko stado muznih pravovremeno otkrivenih tjeranja? krava teško je pamtiti sve podatke za pojedinu Vizualno promatranje stada mliječnih krava kravu. Pravilnim vođenjem stajske evidencije jedna je od glavnih metoda pravovremenog bitno se olakšava posao i popravljaju rezultati u otkrivanja tjeranja.

Krave je potrebno reprodukciji. Tablica reprodukcije propisana promatrati najmanje tri puta dnevno, a svako Pravilnikom ima sljedeće rubrike: životni broj promatranje trebalo bi trajati najmanje 20 krave, datum teljenja, rubriku u koju će se minuta. upisati kako je prošlo teljenje (normalno, teško, Krave je najbolje promatrati ujutro prije, za zaostala posteljica, carski rez i sl.), spol teleta, vrijeme i poslije mužnje, popodne prije i za veterinarska zapažanja, tretiranja (injekcije vrijeme mužnje, i navečer prije spavanja (oko 22 kalcija, vitamina A, D3, E, hormona i sl.), sata). Problem je što većina krava pokazuje gonjenja (propuštena), osjemenjivanja, procjenu datuma sljedećeg Tabfica 1: Brojpromatranjana dan, vrijemepromatranjai % teljenja i interval teljenja. Danas, uz otkrivenihgonjenja primjenu računalne opreme, koja Trajanje oromatranja minuta) Broj promatranja/dan 5 10 20 treba biti nezaobilazna na gotovo 1 26 52 63 svakom ozbiljnijem gospodarstvu, 2 36 72 86 vođenje spomenute evidencije ne bi 3 39 79 95 4 41 82 98 trebalo predstavljati problem.

CJ)

J

lu.

40

Mljekarski list 04/2006.

REPRODUKCIJA Pomoćna sredstva

za otkrivanje gonjenja krava: Pedometri su uređaji kojima se prati tjelesna aktivnost krave tijekom gonjenja. Mogu biti smješteni na nozi krave ili na vratu.

Tijekom gonjenja promijenjena je uobi-

' Slika 2: Pedometri Tablica2: Trajan·e tjelesnihaktivnosti krave Uobičajne dnevne radnje

Nema gonjenja min/dan

Tijekom gonjenja (min/dan

618 578 244 378 124

821 424 195 325 428

Razdoblje

Kravase ne goni

Početak

stajanja

gonjenja

Crtež 1: Kamar heatmountdetector Tablica3: Postotakotkrivenihkrava u gonjenjuprema upotrijebljenimmetodama Metoda

Slobodno držanje (daniu i noću)

I. Tjelesna temperatura 2. Pedometri 3. Dovoljno promatranja Kombinacija l+2 Kombinacija l+2+3 Kombinciia 2+3

Držanje u staji na vezu (daniu na isoustu)

74

74

72 87 93 97 95

61 52 87 97

-----------------------''----------Krava se ne goni

Početak gonjenja

STADA

caJena tjelesna aktivnost. U posljednje vrijeme, uz preporuku stručnjaka pedometri se nalaze sve više na farmama.

Tjelesna temperatura tijekom gonjenja blago poraste i iznosi u prosjeku 39,2 °C. Najčešće se temperaturne razlike evidentiraju putem mlijeka, naime porastom tjelesne temperature krave dolazi i do porasta temperature mlijeka kojeg krava izlučuje. Uz određe­ nu dodatnu opremu u izmuzištu to se registrira i evidentira u računalu. Povišena tjelesna temperatura može biti i indikator različitih drugih problema (različitih infekcija), tako da treba biti veoma obazriv.

Kamar heatmount detector - plastična ampula s bojom zalijepi se na područje između dvije bočne kvrge krave koja bi se trebala tjerati. Kada uđe u razdoblje stajanja, krava dopušta drugoj kravi da je zaskoči, a uslijed pritiska koji mora trajati najmanje tri sekunde tekućina u ampuli mijenja boju, prelazi iz bijele u crvenu.

Označavanje bojom - krave za koje mislimo da će se tjerati moguće je označiti kredom. Označavanje se vrši na području križne kosti prema korijenu repa (dužina crte je 20-ak cm, a širina 5 cm).

Progesteronski test na bazi određivanja razine progesterona u mlijeku. Progesteronje hormon koji se još naziva hormon trudnoće.

Kad je njegova razina ispod 5 µ,g/ ml smatra se da se životinja tjera. Obzirom da se krave najčešće muzu dva puta dnevno, spomenutim testom dosta se teško može precizno utvrditi optimalno vrijeme osjemenjivanja. Pouzdaniji je za određivanje je li životinja ostala gravidna. Za pravovre-

Razdobljestajanja

meno

određivanje

tjeranja potrebno je koristiti više metoda.

Kada je najbolje osjemeniti kravu?

Važno je znati da do ovulacije ne dolazi M(/ekarski li,st 04/2006.

41

REPRODUKCIJA

STADA

u estrusu već u metaestrusu. Estrus u prosjeku traje 16 sati (s varijacijom od 3 do 30 sati), tako da je kravu najbolje osjemeniti u drugoj polovici razdoblja stajanja, odnosno pred kraj gonjenja.

Kao što je vidljivo na crtežu, kravu je najbolje umjetno osjemeniti 12 do 18 sati nakon pojave prvih znakova gonjenja. U praksi se najčešće primjenjuje sustav za osjemenjivanje ujutro-popodne, popodne-ujutro. To znači da krava koja se 24 Sati G 12 18 o tjera ujutro, mora biti osjemenjena Umjetno osjemenjivanje Prerano ~ Najbolje Dobro I Prekaono I popodne istog dana i obrnuto. Eventualni Prirodni pripust ...:l :=r:~'--'l'--__ N_a1_·bol_ic __ _,_ ___ P_rek_a_sn_o __ _, ponovni pokušaj osjemenjivanja treba Crtež2: Optimalnovrijemeosjemenjivanjakrave obaviti nakon 10-12 sati od prvog osjemenjivanja. PripuTablica4: Praktični vodič za uspješnoosjemenjivanjeili pripust (premaTrimbergeru) st obvezno treba naNajbolje vrijeme za Prekasno za dobre Prvi znaci tjeranja praviti u vrijeme stajaosiemenjivanie rezultate nja, jer krava inače Jutro (do 9 sati) Isti dan Sljedeće prije podne Prije podne (9-12 sati) Isti dan navečer ili rano sljedeći dan Sljedeći dan poslije 1O sati neće dopustiti osjemeSljedeći dan poslije 14 sati Poslije podne Sljedeći dan prije podne njivanje. ■ P<>čelak gonjenja

Razdoblje staiania 16 sati (3-30 h)

8 sati (0-24 h)

Kraj gonjenja S Sali (2-24 h)

I

~IBi™I CC(O) ~ ~rtlllO)Jf{fft

WJ]S;;@J}[((})~~

JJ[fJJJf[f]]CCI!J rJJWllllfI !fMWIDf{JJJ ll!JlV!W((})~

ODABIRU ZEMLJIPORIJEKLA /Austrija, Njemačka, Nizozemska/ ili u karanteni prodavatelja

~I!!fffiflJJ!f!!

!l3IfillJJ uJJfmJl{J(OOrf iflW!f{JjJ

C

lld]l{JJJJ!ifl

INFORMACIJE - odabir i dogovor - 098/651-570 - 091/7955-444 ~

•

•

I -

--

42

-

.._

-

-·

-

■

•

_-

-

Mljekarski list 04/2006.

VETERINARSTVO Puni naziv ovog oboljenja je "specifični čir papka po Rusterholzu". Može nanijeti velike štete na farmama. Krave teže ustaju, često i dugo leže, te se pritom mogu pojaviti komplikacije u vidu natiska (dekubitusa). Zbog bolnosti (šepanja) krave se nerado kreću i rjeđe jedu što dovodi do stresa i pada

Utvrđeno je da kod krava koje imaju čir papka opada plodnost u razdoblju od 70 do 120 dana nakon teljenja. mliječnosti.

Uzrok bolesti. Glavni uzroci bolesti su: nekorigirani (neobrezani) papci, tzv. štalski papci, loša higijena poda u staji (vlaga), prekratka ležišta i pretvrdi pod. Zbog nepravilnog opterećenja i trošenja papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje proizvodi rožinu papka. Na promijenjenim mjestima rožina se ubrzano troši i stvaraju se uvjeti za ulazak mikroorganizama koji dovode do upalnih promjena.

Znakovi bolesti. U početku bolesti na rožini papka se javlja crvenkasto-plavkasta boja i u toj fazi bolesti teže uočavamo hromost. Daljnjim razvojem bolesti rožina postaje podminirana i zbog boli se javlja hromost u podupiranju. Nakon toga pojavljuje se čir koji je u sredini udubljen, a okruženje sivkasto - žutom bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem izlazi iz čira, a ponekad i čisti gnoj. Kao posljedica čira mogu se javiti komplikacije jer se upalni proces može proširiti na tetive i zglob, ali i na same kosti papka. Kod krava držanih na vezu sumnjamo na čir papka ako životinja duže vrijeme drži nogu u zraku, tapka na mjestu ili otežano ustaje ili liježe.

Liječenje. Poželjno je da kao i korekciju papaka čir «obradi» osposobljena osoba ili veterinar. Liječenje se sastoji u obrezivanju propalog tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta. Poželjno je postaviti zaštitni povoj oko oboljelog mjesta. U svrhu bržeg ozdravljenja može se na zdravi papak postaviti drveni blok visine 2-4 cm koji se fiksira pomoću posebnog lijepila kako bi se odteretio oboljeli papak.

Preventiva bolesti. Osnovne preventivne mjere su: redovita korekcija (obrezivanje) papaka; čist i suh pod u staji; dovoljno dugačko ležište; mekši podovi; držanje životinja na ispustima (koralima) ili pašnjacima; korištenje bazena ili pjene za dezinfekciju papaka. Specifični čir po Rusterholzu često je prisutan u našim stajama, gcljedovodi do gubitaka u proizvodnji mlijeka i ranijeg izlučivanja krava iz uzgoja. Uzgajivači moraju posvetiti pažnju zdravlju papaka kako bi izbjegli gubitke u proizvodnji mlijeka. ■

HAHN G. C. Hahn & Co. Sine:• 1148

HAHN -· Food. ldeas. People. ™ HAHN - stručnjak za hranu od 1848. godine • brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda • uobičajeni stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode • široki «know-how» u području hrane i tehnologije • najviši standardi kvalitete • najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim idejama • informacije sa tržišta širom svijeta

Slobodno nas kontaktirajte, bez ikakve obveze.

G. C. HAHN & Co. d.o.o.

Mihanovićeva 9c • HR-48000 Koprivnica• CROATIA Tel. +385/48/641 415 • Fax. +385/48/641 416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com L---

Mljekarski list 04/2006.

43

OVČARSTVO

KOlOSTIRiUUJ U IHJIRjANJIJ JANJA\liJIJ I

Mioč

Prof dr. se. Boro

I

Jedan od bitnih problema u našem ovčarstvu je nepostojanost jasnih razlika u tehnologiji proizvodnje ovčjeg mesa (janjetine) i mlijeka. Često se za oba uzgojna i proizvodna cilja koriste isti genotipovi (pasmine); ovce se u isto vrijeme i na isti način pripuštaju, ista je tehnologija hranidbe ovaca i janjadi, slične nastambe, preventivna tretiranja radi zaštite zdravlja ovaca i dr.

Treba znati, da se radi o dva potpuno različita uzgojna cilja koji podrazumijevaju primjenu različitih tehnologija u svrhu postizanja zadovoljavajućih proizvodnih i dohodovnih rezultata. Različitost i primjena drugačije tehnologije ogleda se i u hranidbi janjadi. Temeljna tehnološka razlika između proizvodnje mlijeka i mesa je u trajanju razdoblja sisanja koje, ako se želi proizvesti više mlijeka, mora biti maksimalno skraćeno, a najpoželjnije je (gdje je to organizacijski moguće provesti) janje odvojiti od ovce odmah poslije janjenja. Druga bitna razlika je u trajanju međujanjidbenog razdoblja koje treba biti što kraće u proizvodnji mesa, a u proizvodnji mlijeka dulje (duža laktacija = veća proizvodnja mlijeka). Organizacija i provedba pravilne hranidbe janjadi kompleksan je problem i u intenzivnom i u ekstenzivnom uzgoju ovaca.

Metode u hranidbi mlade janjadi slične su hranidbenim metodama koje se koriste u hranidbi jaradi. Međutim, one moraju biti prilagođene osobinama janjadi (ponašanju u vrijeme hranjenja, genotipu, potencijalu rasta), uzgojnom cilju (rasplod ili klanje), utjecaju okoliša i zahtjevima tržišta (masa trupa, stupanj utovljenosti i sl.).

Postoje četiri faze u uzgoju mliječne janjadi: 1. briga i postupci s netom ojanjenom janjadi (razdoblje hranidbe kolostrumom), 2. razdoblje hranidbe mlijekom i/ili mliječnim krmivima (sisanje ili napajanje), 3. odbiće i 4. uzgoj rasplodnog podmlatka za obnovu (remont) stada. Tehnološki i uzgojni postupci koji se primjenjuju ovise o menadžmentu farme (intenzivno korištenje ovaca, držanih uglavnom u štali i/ili u ograđenom ispustu, ili ekstenzivna držanje ovaca na pašnjaku).

44

Netom ojanjenom janjetu potrebna je primarna njega, odnosno najveća briga i pozornost. U uzgoju janjadi, osobito u sustavu intenzivne proizvodnje ovčjeg mlijeka, po prihvatu janjeta odmah nakon izlaska iz utrobe ovce treba učiniti sljedeće: (a) očistiti usta i nosnice od ostataka sluzave tekućine nakupljene tijekom završne faze fetalnog (u utrobi ovce) razvoja. To treba napraviti rukom, držeći janje za stražnje noge tako da mu glava visi prema dolje; (b) osušiti janje čistom slamom ili,još bolje, krpom koja dobro upija te tako ukloniti tekućinu s površine tijela; (c) pripremiti ležište (nasteljeno i suho) u posebnom boksu zaštićenom od propuha i poželjnom temperaturom zraka od 18 do 22 °C; (d) osigurati dovoljno kolostruma bilo od majke ili od druge ovce; u nedostatku svježeg ovčjeg osigurati zamrznuti kravlji ili kozji kolostrum; (e) odvojiti tek ojanjeno janje od majke (ovce) unutar 48 h ako će biti hranjena mliječ­ nom zamjenom, da bi se spriječilo stvaranje veze između janjeta i njegove majke, te da bi se srna-

Mljekarski li.st 04/2006.

OVČARSTVO

njila mogućnost prenošenja zaraznih bolesti.

Kolostrum Prva faza u hranidbi janjadi je hranidba mlijekom i/ili mliječnim krmivima koja traje, ovisno o cilju proizvodnje, od nekoliko tjedana (3 do 4 tjedna) pa do nekoliko mjeseci (4 do 6 mjeseci). Nakon razdoblja hranidbe kolostrumom, mladu janjad hrani se tekućom hranom: punomasnim ovčjim, kravljim ili kozjim mlijekom, ili mliječnom zamjenom najmanje tijekom prvih 4 do 6 tjedana života. Uvjerljivo, najsigurniji i najbolji način hranidbe janjadi jest hranidba ovčjim mlijekom, ali postavlja se pitanje je li taj način hranidbe i najisplativiji u intenzivnoj proizvodnji ovčjeg mlijeka. Trajanje i način hranidbe najviše ovisi o proizvodnom cilju (mlijeko ili meso), načinu uzgoja, kategoriji janjadi, tržištu, navikama i zahtjevima potrošača, itd. Najvažnija krmiva u hranidbi netom ojanjene janjadi jesu kolostrum i mlijeko.

Kolostrum (mljezivo ili grušalina) je prvi mliječ­ ni sekret ovaca (kao i u ostalih sisavaca) nakon janjenja, odnosno prva hrana novoojanjene janjadi. Ovca ga počinje sintetizirati (stvarati) u vimenu, u razdoblju suhostaja, odnosno 3 do 6 tjedana prije janjenja, dakle tijekom gravidnosti.

Kolostrum se sastavom znatno razlikuje od svježeg ovčjeg mlijeka (tablica 1). On sadrži sve bitne sastojke za zaštitu zdravlja netom ojanjenogjanjeta.

Tablica1: Promjenekemijskogsastava kolostruma nakonjanjenja Sastojak Suha tvar,% Mast,% UD - Ukupni dušik, % Kazein,% Seroproteini, % Laktoza, % Pepeo,% pH Gustoća

Vrijeme nakon janjenja, sati

I

12

24

29,6 10,5 15,9 6,0 9,5 2,8 1,4 6,37 1,056

25,3 9,2 12,3 5,4 6,4 3,7 0,9 6,42 1,046

22,6 8,8 9,4 5,2 3,7 4,3 0,9 6,50 1,042

UD= ukupni dušik (N x 6,38)

Od velike važnosti je da janje dobije kolostrum u prvim satima života, a nakon toga treba ga dobivati barem još 18 do 36 sati.

Kolostrum je prvi sekret mliječne žlijezde i Mije/carskiHst 04/2006.

normalno se počinje proizvoditi (stvarati) prije janjenja, a u nekim slučajevima tek u zadnjem tjednu gravidnosti (najčešće u starijih, tjelesno iscrpljenih ovaca). Sekrecija kolostruma potpuno prestaje 4 ili 5 dana nakon janjenja, odnosno početka laktacije, jer kasnije postupno prelazi u mlijeko. Tri su temeljne uloge kolostruma u hranidbi netom ojanjenog janjeta: hranidbena, laksativna i zaštitna, odnosno kao izvor pasivnog imuniteta. Kolostrum je iznimno bogate hranjive vrijednosti zbog visokog sadržaja hranjivih tvari: bjelančevina, masti, minerala i vitamina, a količine tih tvari variraju ovisno o pasmini i samoj ovci. On sadrži sve bitne sastojke za zaštitu zdravlja mladog, nevinog i nezaštićenog janjeta.

Kolostrum je osobito sadržajan bjelančevinama (posebno imunoglobulinima), masti, u masti topivim vitaminima A, D i E, vitaminom B12 i mineralnim tvarima.

Sadržaji kalcija, magnezija, fosfora i klorida su viši u kolostrumu negoli u svježem mlijeku.

Osobito je visok sadržaj željeza, što je pozitivno jer organizam tek ojanjene janjadi sadrži vrlo niske razine željeza. Stoga je visoka razina željeza u kolostrumu potrebna za naglo povećanje hemoglobina u crvenim krvnim zrncima janjeta. Kolostrum je sadržajan izvor nespecifičnih antimikrobnih i imunostimulirajućih sastojaka poput timozina a.1 i ~4, laktoferina, lizozima, laktoperoksidaze, inzulina, inzulin faktora rasta, leukocita i dr. Ove bjelančevine imaju važnu ulogu u sprječavanja razvoja infektivnih bolesti kao i pri poticanju rasta i razvoja tkiva mladog organizma.

Najvažniji imunološki činitelji kolostruma ostaju u crijevnoj sluznici i nakon probave.

Kolostrum je viskozna tekućina (visok sadržaj imunoglobulina) ljepljive konzistencije, sladunjavog okusa, · zelenkasto-žućkaste boje, a zagrijavanjem se zgrušava.

Na kemijski sastav i fizikalne osobine kolostruma djeluje više činitelja uključujući jedinku-ovcu (majku), pasminu, dob, trajanje razdoblja suhostaja, vrijeme nakon janjenja, sezona, izloženost ovce-majke bolesti tijekom gravidnosti i dr.

Kolostrum ima laksativnu funkciju zbog prisutnosti određenih minerala (ponajviše 45

OVČARSTVO

magnezija) koji proc1scava probavni sustav janjeta od mekonija (nakupina nataloženih tijekom gravidnosti) koje su se nakupile u obliku fecesa za vrijeme razvoja u maternici.

Međutim, najvažnija funkcija kolostrumaje opskrba "nevinog i nezaštićenog janjeta" zaštitnim tvarima. Do te pojave dolazi zbog prisutnosti specifičnih imunoglobulina (y-globulina) u kolostrumu koji se izravno apsorbiraju u probavnom traktu u prvim satima života, bez da se u želucu prethodno probavljaju. Apsorpcija (usvajanje ili upijanje) je u mladih životinja iznimno brza u prvih 6 sati života, a onda progresivno opada, sve do potpunog prestanka 36 do 48 sati nakon janjenja. Do toga dolazi jer se gama globulini (zaštitna tvar), poput ostalih bjelančevina, počinju probavljati u želucu nakon prva 2 dana. Kolostrum je nezamjenjiv u prva dva dana života janjeta jer je posteljica ovaca nepropusna za majčina antitijela. Zbog toga janje ne može dobiti pasivni imunitet u maternici pa ga mora dobiti preko kolostruma.

Najbolje je da to bude majčin kolostrum dok mlado janje ne razvije vlastiti aktivni imunitet.

Količina imunoglobulina u kolostrumu najveća je u prva dva dana nakon janjenja.

Janjadi se kolostrum daje po volji pet do šest puta dnevno ako će janjad sisati majku tijekom cijelog dojnog razdoblja. Ako će janjad biti hranjena mliječnom zamjenom, trebaju napajati iz bočice tri puta dnevno. U oba slučaja količina kolostruma treba iznositi 4 do 5% tjelesne mase životinje (0,15 do 0,20Lpo obroku, ili0,5 do 0,6 L dnevno). Zna se dogoditi da majčin kolostrum ne

bude dostupan iz bilo kojeg razloga, kao što je smrt ovce za vrijeme janjenja ili potpuni izostanak, odnosno kašnjenje sekrecije mlijeka.

Tada je najbolje janjetu dati kolostrum ovaca iz istog stada. Kolostrum za tu namjenu treba skupiti od ovaca s visokom razinom proizvodnje, a zalihe se u smrznutom obliku mogu čuvati 1 do 2 mjeseca. To je najbolja alternativa jer kolostrum sadrži specifična antitijela protiv najčešćih bolesti na samoj farmi. Ukoliko ovo nije moguće, treba pripraviti umjetni kolostrum iz mlijeka, žumanjka i antibiotika i čuvati ga u rashlađenom obliku na farmi. Problemi vezani uz prenošenje parazitarnih bolesti mlijekom (npr. glistavost) mogu se riješiti odgovarajućim tretmanom visokom ili niskom temperaturom.

Najbolju i najsigurniju zaštitu pruža prirodni ovčji (majčin) kolostrum, ali kada nije moguća konzumacija ovčjeg, može se koristiti kravlji, kozji te umjetni kolostrum. U sustavima gdje je mlijeko namijenjeno tržištu, kao i u uvjetima kada nije moguće janjad hraniti ovčjim mlijekom, može se davati kravlje i ovčje mlijeko, ili mliječna zamjena. Mlijeko i mliječna krmiva janje može dobivati sisanjem majke (dojilje) te napajanjem iz kanti, automatskih pojilica, ili pomoću duda. Sisanje, ili prirodni uzgoj janjadi, uobičajeno je u uvjetima ekstenzivne proizvodnje (proizvodnja mesa), dok se napajanje mliječnom zamjenom i rano odbiće primjenjuje u intenzivnoj proizvodnji ovčjeg mlijeka.

Nakon janjenja sastav kolostruma ubrzano se i bitno mijenja (tablica 1). Tako se npr. sadržaj ukupnih bjelančevina smanjuje, dok sadržaj laktoze raste. Sadržaj imunoglobulina nakon janjenja naglo pada. Isto se događa sa sadržajem masti, suhe tvari, suhe tvari bez masti i pepela. Sadržaji vitamina A i E nakon janjenja također se naglo smanjuju. Što je ovca (majka, dojilja) bila više izložena različitim uzročnicima bolesti u vrijeme stvaranja kolostruma, veća je raznolikost zaštitnih tvari pa je kolostrum biološki vrjedniji. Kolostrum starijih ovaca je bogatiji (veći sadržaj i veća raznolikost imunoglobulina) negoli kolostrum mladih, prvi put ojanjenih ovaca. ■

46

Mljekarski list 04/2006.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA

ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994•907 ili (098)358-532

~ [D]lliHJ~~ fl8 @ru[I@~~~@WBffi&

HRVATSKI MLJEKARI USTRAJNI POMOĆI UOBNOVI DJEČJIH USTANOVA UVUKOVARU Tako je glasio slogan dobro zapamćene humanitarne akcije iz Zoran Bašić, dipl. ing.

1997. godine kojomje Hrvatska m(jekarska udruga (tada Hrvatsko m(jekarsko društvo) srcem krenula u pomoć ratom razrušenom i napaćenom herojskom gradu Vukovaru. Inicijativni odbor ove akcije pokucao je na vrata mnogih pojedinaca i ministarstava, pribavio potrebna miš(jenja i suglasnost, te uz pomoć Poglavarstva grada Vukovara hrabro i nesebično odlučio prikupiti sredstva za obnovu neke od dječjih ustanova potrebnih gradu Vukovaru.

Tijekom priprema akcije dogovoreno je korištenje slikovnog materijala - plakat i vrijednosne markice s likom Željke Jurić, djevojčice iz Vukovara, čiji je lik iz dokumentarnog filma «Svjedok» ostao u sjećanju svim građanima Hrvatske. Akcija je službeno započela 1. travnja 1997. godine i trajala osam mjeseci, a njome su bili obuhvaćeni proizvođači mlijeka (oko 65 000), zaposleni u mljekarama (oko 5 000), mljekarska poduzeća te potrošači mlijeka. Svakog mjeseca tiskan je određeni broj samoljepljivih vrijednosnih markica u vrijednosti 2,00 kn. Pri kupnji prve markice sudionici Akcije dobili su prigodni karton s osam označenih polja na koja su svakog mjeseca lijepili markicu s jednom osminom Željkine slike s plakata. S osmom markicom na prigodnom kartonu formirana je konačno slika s likom male Željke ispod koje je pisalo «I JA SAM SUDIONIK HUMANITARNE AKCIJE ZA OBNOVU VUKOVARA». Uvidjevši plemenite i nesebične ciljeve organizatora, akciji su se priključili i neki od velikih trgovačkih lanaca (Konzum i Diona).

Nakon osam mjeseci ustrajnog rada prikupljeno je 686.486,00 kn, a ova svota je 22. listopada 1998. godine predana u ruke vukovarskog gradonačelnika. Dogovoreno je da će tim novcem biti obnovljena zgrada i prostori za potrebe predškolskog odgoja u organizaciji društva «Naša djeca» Vukovar. Obnovi se pristupilo odmah, a dovršetak je planiran za kraj te iste godine. Dogovoreno je da vrtić nosi ime Dječji kutić «Željka» po djevojčici čiji je lik korišten u promidžbi ove akcije. Dječji kutić je i službeno otvoren 22. listopada 1998. godine. Što rade naši mali prijatelji danas?

Prethodna godina za naše male prijatelje bila je vrlo uspješna. Naime, vrlo su zadovoljni svojim djelovanjem jer su ispunili plan i program aktivnosti. Danas nam je veliko zadovoljstvo vidjeti da grad, koji je ne tako davno bio shrvan ratnim razaranjima, upravo dječji smjeh uveseljava i ulijeva nadu da će sutra bitijoš bolje.

Mali Vukovarci su vrlo angažirani cijele godine i zadatcima odgojno - obrazovnog sustava RH 48

Mljekarski list 04/2006.

~====~==~IZ

VUKOVARA

kojeg su uspješno svladali na obostrano zadovoljstvo kako sustava tako i svojih roditelja. Programi u izravnom radu s djecom odnosili su se na programe tipa igraonice, radionice i sekcije za rad. Svi su programi realizirani u suradnji s dječjim vrtićima, osnovnim školama i drugim ustanovama na području grada Vukovara, Županije, Republike, ali i nekih europskih država.

Program rada s djecom bio je vrlo opsežan, stoga ćemo navesti programe i manifestacije koje su obilježile prošlu godinu malih Vukovaraca: maškare, Dječji sajam Vukovarskih pisanica (radovi malih Vukovaraca), Cvjetni korzo povodom Dana grada Vukovara (predstave i ritmičke točke), Dječji tjedan (natjecateljske igre, humanitarne akcije), sv. Nikola u Vukovaru (molitva za putnike i moreplovce i bacanje vijenca u Vuku). Stalne aktivnosti DND-a: predškolske igraonice, likovno kreativne i engleske radionice, sekcije mažoretkinja i manekena, sekcija «Dječji forum».

Društvo "Naša djeca" Vukovar, radom svojih igraonica i sekcija tjedno okuplja oko 200 djece s područja grada Vukovara i šire lokalne zajednice.

Uloženi trud vraća se nemjerljivo SREĆOM.

Našim

malim Vukovarcima i njihovim sugrađanima želimo da i dalje uspješno grade svoju budućnost. ■

ciljano i trajno

-

Citracentar proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim P- nim ·unicama učinite to odmah ~ odabir

u zemlji porijekla

~ jamstvo

za ocjenu kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

VatroslavaJagića 8, 42000 Varaždin, HNatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 138 3654 Mljekarski list 04/2006.

49

IZ UHUH-a

·'--·t

~~i

~nm

========================~

Lr\QJu~

~ n~ ~\.:JU

~\.:/&.nJ

Udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH) potpisala je ugovor o među­ sobnoj suradnji s Hrvatskim stočarskim centrom. Toje prvi ugovor između uzgajivačke udruge i HSC-a kao državne institucije.

~ ~~ ~

Dc:LW&~

~~

Uskoro planiramo zajedocjenjivanje svih krava i junica prvotelki koje su u posjedu naših članova radi ciljanog spari]osip Vmceković, vanja, a odnosno genetskog unaprjepreds1ednikUHUH-a đenja holstein pasmine goveda u RH. Ugovor je potpisan 14. ožujka 2006. god., u prostorijama UHUH-a u Vrbovcu, a potisali su ga Franjo Poljak, dip. ing. agr. ravnatelj HSC-a i Josip Vinceković, predsjednik UHUH-a.

Potpisivanju su prisustvovali ispred HSC-a: dr. se. Maja Dražić pomoćnica ravnatelja i Zdenko lvkić, dip. ing. agr., te ispred UHUH-a: Branko Garvanović dopredsjednik UHUH-a, Josip Crnčić, ing. agr. i Dubravka Živoder, dip. ing. agr. Za sve one koji nisu upoznati s radom naše Udruge, obavještavamo Vas daje Udruga hrvatskih Uzgajivača Holstein goveda (UHUH) osnovana 6. rujna 2003. godine i djeluje na području cijele Hrvatske. Trenutno imamo 205 članova (189 uzgajivača+ 16 strukovnih članova) na području cijele Hrvatske. Naša misija, vizija i ciljevi su veoma jasni. Od mnogobrojnih aktivnosti koje provodimo za naše članove s ponosom ističemo je do sada izdano pet brojeva našeg časopisa „Holstein govedo", a u pripremi je i šesti broj. Ukoliko Vas naš rad interesira ili želite postati član UHUH-a, posjetite nas u našim uredima u Vrbovcu (Križevačka 4, zgrada Obrtničkog doma, 1.kat) ili nas kontaktirajte na naš broj telefona: 01-2793-363 ili putem maila: uhuh@zg.t-com.hr. ■ ničko

----

Oprema za staje

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

J

- higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže

Visokokvalitetne

boksovi

zozemske steone junice holštajn-frizijske

krmne zabrane

pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

HR-47000 Karlovac · Tel. /fax: ~7 654 29; nedagro@hi. htnet. hr · www.nedagro.hr

50

-

Mob.: 098 365 857

l

__J

._

________

Mljekarski list 04/2006.

H

UE

Veranda tvrtke H&L&Bio-pharm-vet s igluima Sterilan · fleksibilan uzgoj teladi

Nemate pravo mjesto u Vašem pogonu za kompletan sustav iglua tvrtke H&L s fiksno montiranim krovom i područjem za hranidbu? Isto tako, ne biste se htjeli za stalno skrasiti na jednom mjestu, kako biste ostali fleksibilni za kasnija proširenja Vašeg pogona. Ili je, pak, broj Vaše teladi ograničen cjelogodišnjim teljenjem? U tom slučaju, nova veranda tvrtke H/L s igluima osigurat će Vam neslućeni slobodni prostor!

Karakteristike verande tvrtke H&L s iglu ima: • sterilni uzgoj zbog redovite promjene lokacije, • slobodni odabir lokacije, • proizvoljno postavljanje rešetki za hranidbu i kotača • mogućnosti mnogostrukog oblikovanja mjesta za hranidbu, • jednostavno čišćenje stajskog gnoja nakon izmicanja verande tvrtke H&L s iglu ima (princip pogonskih kola) • alternativno, s krovom ili bez njega

Prostrana osnovna konstrukcija: Veranda tvrtke H&L s igluima sastoji se od područja za ležanje veličine 5x5 metara, od tzv. osnovnog okvira. Krov dimenzija 7x7,5 metara jamči dostatnu zaštitu od padalina i intenzivnog sunčevog svjetla. Krov se sastoji od trapeznog lima koji je presvučen specijalnim slojem radi duljeg vijeka trajanja.

Mnogostruko oblikovanje mjesta za hranidbu: ćetrnaest mjesta za hranidbu opremljena je specijalnim prihvatnim rešetkama, tako da nenamjerno zaglavljivanje teladi nije moguće. Time se osigurava visoka sigurnost za životinje. Ovisno o lokaciji, položaj rešetki za hranidbu može se fleksibilna odabrati.

Bočni i prednji elementi ne mogu se zamijeniti!

Mi područje hranidbe serijski opremamo žljebovima od plemenitog čelika, koja se mogu iskretati (kipati). Kao opcija, mogu se ugraditi kante sa dudama ili normalne pojilišne kante. Pripadajući držači se u svakomslučaju mogu prevrnuti, a opremljeni su blokadom koja sprječava preotimanje mlijeka. Daljnje opcije glede opreme su jasle za sijeno i pojilišta za vodu. <J

I rl(

1lnu

randu

tvrtke H&Ls I lu!ma!

p,~

Proizvoljni raspored rešetki za hranidbu

B10-PHARM-VET • Medvedgradska 1c •Zagreb• Tel/Fax 014667137,4666718

• www.bio-pharm-vet.hr • E-mail: info@bio-pharm-vet.hr

IZ SAVEZA

UDRUGA

SIMENT ALSKOG

GOVEDA

1ZGAJhWA_.(A IHJRiWATSK1 $AViZllJ StiMiN11FAILSt{QGi GOVIDA Na inicijativu Izvršnog odbora „CroSim-a" u WJ R~DIQMJ ~QS1Ji"UIUJ IUJ M_lf"ŠVGJ Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog

. /av Kovac,d"tp/• mg. · M tros

Predstavnici CroSim-a gospodarstva primljena je delegacija CroSima istaknuli su iskrenu želju za razgovorima s resornim Ministarstvom kao strateš16.02.2006. godine. Od strane MPŠVG delegaciju su kim partnerom u rješavanju problematike uzgoja i primili pomoćnik ministra Stjepan Mikolčić, dipl. proizvodnje simentalskog goveda i govedarstva uopće. ing i dr. se. Ivan Jakopović, načelnik Odjela za Problematika uzgajivača goveda i obiteljskih gospodar- stočarstvo. stava, obzirom na trendove pada broja goveda, utječe na ----------------------njihov položaj i smanjivanje broja gospodarstava. Prema stajalištima CroSim-a takav trend je neprihvatljiv i dugoročno će nanijeti velike štete hrvatskom govedarstvu i poljoprivredi, ali i strateškom gospodarenju zemljom i prostorom (prirodnim i ljudskim potencijalima). Upravo iz tih razloga CroSim je pokrenuo značajne aktivnosti (u okviru svojih mogućnosti, obzirom se radi o dragovoljnom radu njegovih članova) i informirao predstavnike MPŠVG o svojim stavovima i zahtjevima: prijem kod Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva; da se uzgojne i proizvodne specifičnosti simentalske pasmine ugrade u sve važne dokumente; sudjelovanje predstavnika CroSim-a u kreiranju novih i promjenama postojećih Zakona i Pravilnika vezanih uz stočarstvo i poljoprivredu; sudjelovanje u kreiranju dokumenta za razvoj govedarstva i izradi Uzgojnih programa, te zastupanja govedarstva u Hrvatskoj, da Ministarstvo uvaži zahtjeve predočene na sastanku u MPŠVG 10.02.2006.; simentalskom govedu dati istaknuto i važno mjesto u Operativnom programu razvoja govedarstva (posebno); da CroSim redovito i pismeno obavještavao radu pregovaračkog tima s EU i da se pri tome koriste iskustva CroSim-a; a CroSim-u MPŠVG i sve referentne institucije pomognu u radu i daljnjem udruživanju u europska i svjetska Udruženja (kako je to učinjeno s nekim U drogama iz Hrvatske).

Za svaku od navedenih točaka u raspravi je CroSim predstavnicima MPŠVG dao šira objašnjenja u obliku pisanog materijala sa zamolbom da se s njima upoznaju. Prisutne se informiralo o važnosti i vrijednosti simentalske pasmine u Hrvatskoj s kratkim osvrtom na sadašnje stanje uzgoja i pregledom povijesnih značajki organiziranja proizvođača simentalskog goveda. Dat je osvrt na propise i kriterije na kojima se treba temeljiti pomoć organiziranju uzgajivača simentalskog goveda u Hrvatskoj, te su izneseni stavovi o zemljišnoj politici. Posebno je naglašen model organiziranja proizvođača iz kojeg proizlazi njihovo djelovanje kao i budućnost vizija razvoja CroSim-a. ■ v

~1R1eO.S1FAVINJtCfl e1r·<rJ>Stilill1;al llQID)u okviru programa CroSima započeli su ~-~·~n-~

l'~rr\11\\llllllWI\\

~,~nuJ~'lllllll?~ k_ontinuirani razgovori

O ~roblem~tici uzgoja s1mentalskog goveda, stocarstva 1 ukupnog ~T l'~Đ)A\ 1\\1111\\ ~ položaj~ ~oljoprivr~de. Radi pre~st~vlj~nj~ _svogprogr~a i interesa ~ l!JJ~F~J.1'11:\.1 ~~,~~ !.1~1 komumc1ra se sa sVImreferentmm mstituc1Jama Republike Hrvatske i traženja odgovarajućeg partnerstva unutar države. lntenzivirajući MiroslavKovaČ; dipl. ing. svoj rad od zadnje skupštine predstavnici uzgajivača simentalskog goveda odlučili su se direktno predstaviti pismeno velikom broju osoba i institucija koje imaju dodirnih točaka s radom Udruge. Temeljem jednog od takvih zahtjeva naišlo se na razumijevanje Ureda Predsjednika Republike. Uslijedio je poziv predsjednika RH, gosp. Stjepana Mesića, te je delegaciju CroSima primio 21. 02. 2006. U sadržajnom razgovoru s gosp. Stjepanom Mesićem i njegovim suradnicima, delegacija CroSim-a iznijela je svoje stavove na temu značaja simentalske pasmine za opstanak, obnovu i razvoj govedarstva u Hrvatskoj. Iznijetje ukupni značaj i vrijednost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem i proizvodnjom simentalskog goveda i prema procjenama CroSima u Hrvatskoj, za ovu proizvodnju, vezanje kapital od oko 2.8 milijardi eura). Kao problem prisutan je uvoz velikih količina subvencioniranih govedarskih proizvoda u Hrvatsku, a s druge strane postoji potreba i važnost većeg poticanja domaćeg uzgoja i proizvodnje. Posebno je pitanje privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta, te neodgovarajuće zakonske regulative u poljoprivredi kao i odnosa prema simentalskom govedu kao kombiniranoj pasmini. Ovom prilikom zahvaljujemo se predsjedniku RH, gosp. Stjepanu Mesiću na prijemu i razumijevanju, koji je svojim nastupom prema ovoj organizaciji utkao veliki doprinos u baštinu Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda. U povijesti uzgoja simetalskog goveda koji na hrvatskim prostorima datira od početka 20 st. (prema informacijama koje posjeduje CroSim) nije se događalo da predstavnike uzgajivača simentalskog goveda primi Predsjednik Države. Na kraju razgovora zamolili smo Predsjednika da prati i dalje rad CroSim-a, da pomogne oko budućih aktivnosti organiziranih uzgajivača simentalskog goveda, kao najbrojnije i strateški važne pasmine za opstanak sela na hrvatskim prostorima. Isto tako i zbog uloge koju će ova pasmina imati za Hrvatsku u zajednici s Europskom unijom. ■

F''1'\1~""~}J;~~ll"1!1~ffi1

~1~1F'

ll\ll'~-~l''F

52

Q _!!~~

M(jekarski list 04/2006.

rradiciiui poviereniegradimogodinama ··•--1■

~

Premib zavisoku proizvodnju. mlijeka

idobro zdravUe krava

. . p®

PremikS zauspjdnu. prip{em "ktkraY

zastuedecu taacuu

elana®

n

Počdna krmna smjesa zateta~

za11Zgoj zdrave ina~redne f!tadl uzustedU mluek @VETERINA

d.o.o.

Svetonedeljska 2, Kolinovico, 10436 Rakov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e-moil: infoOveferino.hr, www.veterina.hr

USKRS

GOWW&LJ&

QO~~~ QO

DarkoKantod,dip/.ing.

Pepelnice, kulminira na Veliki petak i Subotu, da bi za Uskrs stol bio prepun hrane. U nekim je krajevima običaj paljenja velikog krijesa za U skrs. Osim toga, još je jedan značajan narodni običaj - blagoslov hrane. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam U skrs u crkvi je blagoslov hrane donesene u košaricama.

Uz blagoslovljeno jelo zadržana su i mnoga praznovjerja. Tako je u nekim krajevima grijeh pomirisati hranu prije Uskrsa, a kamoli je jesti.

Ponegdje se drži da blagoslovljenojelo ne smije jesti onaj tko nije bio na ispovjedi. U Istri i na Braču, prije blagoslovljenog jela, običaj je pojesti maslinov list. U Kastavštini prvo jedu blagoslovljeni luk, a bunjevački Hrvati prije blagoslovljene hrane jedu hren. Ponegdje blagoslovljena jaja ne jedu, već ih čuvaju radi "ljekovitih moći". Toliko o običajima, a budući daje Uskrs najznačajniji kršćanski blagdan kada slavimo Kristovo uskrsnuće,

Vjernici, a i oni koji samo drže do običaja, i ove će godine obojiti jaja te dočekati Uskrs s punom košaricom šarenih pisanica. Naziv pisanica dolazi od staroslavenske riječi koja znači slikati, pa su pisanice zapravo oslikanajaja.

Današnje pisanice uvelike se razlikuju od nekadašnjih, starih.

Dok nisu postojale moderne boje za jaja, na selu su ljudi koristili prirodne boje. Crvena se, tako, dobivala od korijena broča ili od cikle, ljuske luka, crvenog radiča. Crne pisanice Međimurja bojene su bobicama bazge, duda ili čađom, dok je kora hrasta davala lijepu crno-smeđu boju. Od korijena koprive, špinata ili poriluka može se dobiti zelena. No, već početkom 20. stoljeća, počinju se koristiti boje za tekstil i licitarske boje.

Glinena jaja pronađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, davno prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije kršćanstva. Bojenje jaja zapravo je slavljenje proljeća - običaj iz paganskog vremena. U skrs oslobađa čovjeka - vjernika straha od smrti, a jaje simbolizira rađanje, stvaranje života iz neživog.

Kako bi ovu klicu života uistinu preuzeli, jaje treba pojesti. A da bi cijele godine bili zdravi i vitalni, na Cvjetnu nedjelju vjernici idu u crkvu blagosloviti grančice masline ili drijena. U nekim krajevima običaj je pojesti listić blagoslovljene grančice kako bi vitalnost ušla u tijelo. U nekim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu, vodom u koju su stavljeni cvjetovi ljubičice i drugog bilja, ili vodom iz polja, kako bi lice bilo svježe i lijepo.

Vratimo se pisanici. Nije tu samo riječ o obojenom jajetu, jer je u narodu stvorena prava umjetnost oslikavanja jaja. Tankim raskoljenim drvcem umočenim u rastopljeni vosak šaraju se pisanice, a druga je tehnika struganje. Tako nastaju prekrasni ornamenti, ukrasi, šare, cvjetići, simboli sunca, plodnosti i ljubavi. Pisanica je dar.

Djevojka je poklanja dečku, pa je čest motiv na pisanici dva goluba, tj. slični sentimentalni oblici i poruke (u Međimurju i Podravini). Osim pisanica, uskrsne blagdane obilježavaju zečići i pilići. Zec je kod nas noviji motiv preuzet iz nekih europskih zemalja, a u Njemačkoj je poznat kao pratilac staronjemačke boginje plodnosti.

Do Bijele nedjelje, nedjelje poslije Uskrsa, četrnaest je dana uskrsnih običaja. Post traje od

želimo Vam SRETAN USKRS! ■

Mljekarski list 0-+/2006.

VAŠ VRT

~~[18@~ Proljeće je nemoguće zamisliti

oporavlja bez žutih cvjetnih glavica

maslačka koji raste svuda oko nas: na livadama, voćnjacima, poljima, vrtovima i parkovima. lako se obično spominje kao korov, toje biljka iznimne ljekovitosti paje treba koristiti što češće.

~-------------------------• Maslačak ili radič (Taraxacum officinale) ima mesnat, vretenast korijen s malo bočnih izdanaka iz kojeg u proljeće izbija lisna rozeta s dugoljastim, nazubljenim listovima. Uspravne, šuplje i bezlisne stabljike, duge i do 30 cm, nose na vrhu žute cvjetne glavice. Na mjestu tih glavica nakon cvatnje nastaju tzv. "lampioni", tj. plodići prilagođeni za raznošenje vjetrom. Svi dijelovi biljke su gorki i sadrže mliječni sok koji nije otrovan, kao što se nekada mislilo.

Mladi listovi, prije cvatnje, tradicionalno se koriste kao proljetna salata. Bogati su C vitaminom, a sadrže i karoten te nešto željeza. Od svježih ili suhih listova priprema se i čaj koji pospješuje izlučivanje vode iz organizma !e pomaže kod reumatskih tegoba i celulita. Cajnu žlicu suhih, usitnjenih listova (ili trostruka količina svježih) preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2 šalice čaja tijekom dana.

Od cvjetnih glavica nekada je pripreman sirup ili tzv "med od maslačka"za čišćenje i jačanje krvi te za bolju probavu: 4 šake cvjetnih glavica dobro prokuhati u 2 litre vode, tekućinu procijediti i dokjejoš vruća dodati 1,5 kg šećera i

jetra

Mart/a Kranjčević, dipl. ing. sok od 2 limuna. Kuhati uz neprestano miješanje sve dok ne nastane gusta tekućina koju lijevamo u staklene boce

koje treba dobro zatvoriti i spremiti u podrum s grlićem okrenutim nadolje.

Bocuje najbolje staviti u pijesak.

Zanimljivo je da se u starim knjigama o ljekovitom bilju za liječenje šećerne bolesti preporuča sažvakati svaki dan, dok je maslačak u cvatu, desetak šupljih cvjetnih stapki.

U ljekovite svrhe najviše se koristi i najbolje je proučen korijen maslačka. Treba ga vaditi u proljeće ili u jesen, iako u jesen sadrži više djelatnih tvari. Očistiti od nečistoća, oprati i sušiti na suncu ili na umjetnoj toplini do 40°C. Ispravno osušen korijen je smežuran, izvana smeđe, a iznutra žućkaste boje. Gorke tvari iz korijena pojačavaju izlučivanje želučanog so~a, pospješuju apetit i potiču rad "lijenih 11crijeva. Caj od korijena povoljno djeluje na rad jetre, gušterače, slezene i žučnog mjehura, poboljšava cjelokupnu izmjenu tvari u organizmu, koristan je kod reume, gihta i kožnih bolesti.

Pripravljanje čaja: 2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena staviti u 2,5 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i maknuti s vatre. Nakon 5 minuta čaj procijediti i piti nezaslađen prije jela, dva puta dnevno. ■ 11

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA 10. 04.

20. 04.

30. 04.

OSIJEK6,03 19,29 5,46 19,42 5,30 19,54 ZAGREB6,14 19,40 5,56 19,54 5,40 20,06 Narodne izreke za travanj: Ako je travanj vlažan, ondaje i valjan. Suh travanj, zla godina. Svaka kap đurđevske kiše vrijedi dukat. Iza mokra travnja ide suh lipattj . ■

Mljekarski list 04/2006.

55

VAŠ LIJEČNIK

IB@[1@WD C1D [1(300~

"Toplimdanimasene trebaveseliti"

\.

Kakvo nas vrijeme očekuje ovog mjeseca, teško je unaprijed napisati. No, uz pomoć meteoroloških podataka zabilježenih tijekom posljednjih 50 godina na prostoru Hrvatske, ipak možemo nešto doznati. Zatopljet će, jer završava hladni, a počinje topli dio godine. Srednja dnevna temperatura zraka uskoro će biti veća od srednje višegodišnje temperature zraka. Primjerice, višegodišnjim mjerenjem temperature zraka doznajemo kako u Zagrebu topli dio godine počinje oko 56

_D_r.

Ivo_Belan___,

trbušnih mišića, kako bismo pomogli «prednju liniju» obrane od opuštenih, neuspravnih leđa. Preporučuju se različiti programi tjelovježbi i veći dio njih je djelotvoran ako ih se redovno provodi. Jedna od najboljih vježbi, ako je osoba može podnositi,je ona kad se leži na leđima, sa savinutim koljenima, pa se gornji dio tijela podiže i spušta (tzv. «trbušnjaci»). 2. Naučiti ispravno podizati teret i sagibati se. Sagibanje i podizanje tereta ispruženih koljena loše je za leđa. Umjesto toga, sagibanje i podizanje tereta treba obavljati savinutim koljenima. Teži teret treba držati što je bliže moguće uz tijelo. 3. Održavati ispravan položaj tijela. Leđa valja držati uspravno. I položaj tijela u vrijeme spavanja također je važan a to znači, da je najbolje izbjegavati spavanje na trbuhu i umjesto toga spavati na strani ili na leđima. Čvrst - ne tvrd - madrac također je od pomoći. Konačno, visoke pete cipela mogu biti uredu što se tiče mode, međutim, one su loše za leđa. 4. Skidanje prekomjerne tjelesne težine.

Izgleda da je to odgovor za sve, ali logika jasno ukazuje da prekomjerna tjelesna težina (osobito ona koja se «prelijeva» preko remena hlača) predstavlja leđima dodatni napor. Gore navedene mjere neće spriječiti sve nezgode s leđima i križima, ali će sigurno pomoći mnogim osobama u sprječa­ vanju daljnjih napada bolova u leđima i križima, a možda će pomoći da izbjegnu čak i operativni

Velik se broj ljudi često tuži na bolove u križima. Svake godine jedan dio njih ode i pod kirurški nož u nadi da će izliječiti ili barem smanjiti takve bolove. Svi se stručnjaci slažu da naš, sve više tdedeći način života smanjuje sposobnost da se koliko-toliko odupremo pritisku tijela na kosti i druge potporne strukture u leđima.

Takav način života slabi potporne mišiće koji pomažu leđima da se održavaju u uspravnom položaju. Dakle, u velikoj većini slučajeva uzrok bolova u leđima i križima je u pritisku na mišiće i ligamente koji okružuju kičmeni stup, ili je uzrok u tzv. disk herniji. Naravno, postoji čitava lista još drugih mogućih, ali rjeđih uzroka. To su na primjer: bolesti trbušnih organa, rak, upala zglobova (artritis), osteoporoza (šupljikavost kostiju zbog hormonalnih ili starosnih promjena), infekcije itd. Između kralježaka nalaze se hrskavični jastučići, pločice, tzv. «diskovi». Sa starenjem ti diskovi postaju tanji, «degeneriraju se». Takva degeneracija obično uzrokuje uglavnom blage, povremene križobolje i ukočenost. Međutim, znatno značajniji uzrok disk bolova rezultira nakon iskliznuća disk pločice, što se može dogoditi kod naglog, nespretnog pokreta leđa, to jest križa.

Tako iskliznu ti disk pritisne najbliži nerv koji izlazi iz kičmene moždine i izazove jaku bol što se proširi i uzduž noge. Ovdje je navedeno nekoliko važnih preporuka koje mogu pomoći u sprječavanju križobolje: I.Tjelovježba. Bilo koje vježbanje općenito jača tjelesne mišiće, istovremeno pomaže i leđima. Većina specifičnih vježbi za leđa, uključuje i

.___I

jačanje

zahvat. ■

12. travnja i traje sve do 18. listopada. U odnosu na ožujak, primjerice u Zagrebu je prosječno toplije za 4,8 °C, a u Osijeku za 5,4 °C. Ovog mjeseca i maksimalna temperatura zraka može narasti i preko 30,0 °C. Tako je bilo 24. travnja 1968. godine kad je u Sisku izmjereno 30,4°C, a u Osijeku 30,9°C. No, nemojmo se unaprijed veseliti toplim danima. Ovog mjeseca može još uvijek biti hladnih dana, tj. dana kad se minimalna temperatura zraka spusti ispod 0,0°C. Nastupom toplije polovice godine opasnost pojave mraza, a i šteta izazvanih njegovom pojavom, sve je veća. Možda će se neki od čitatelja prisjetiti kako se u travnju 1956. godine u Osijeku minimalna temperatura zraka spustila do 3,9°C, a u Zagrebu i do 4,4°C. Mljekarski Hst 04/2006.

KAKO OPTIMALIZIRATI PROBAVL ·: I OJAČATI IMUNITET? •-· I

ca-r

..

1(J Ll l (J

Jogurt s probiotskom kulturom L. casei + balastna tvar inulin više od osvježavajućeg hranjivog fermentiranog mliječnog napitka

•• ••• • •••••••••

·-

••••• :® • •V, •

tv

..-•:.... u

VIŠESTRUKO POZITIVNO DJELOVANJE PROBIOTIKA

LACTOBACILLUSCASEI U KOMBINACIJI S BALASTNIM TVARIMA: • POSPJEŠUJEPERISTALTIKU PROBAVNOG TRAKTA • POTIČE METABOLIZAM I APSORPCIJU HRANJIVIH TVARI • OBNAVLJA CRIJEVNU FLORU OŠTEĆENU BOLEŠĆU • JAČA (STIMULIRA) PRIRODNU OTPORNOST ORGANIZMA Djelovanje probiotske kulture Lactobacillus casei je dokazana kliničkim studija ma!

• •• •• ••• • • ••••• • • •••••••• •• •• •••••••••• • • ••••••• ••••• ••• • ••••• ••• ••• ••• •••••••••

····~ ■