Mljekarski list 3-2006

ISSN 0351 ·9 I 04 • GODINA

42 • OŽUJAK

2006.

VETERINARSTVO Upala vimena koza _____________________ 37

SADRŽAJ O PREGOVORIMA S EU - MLIJEČNI SEKTOR Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji - II. krug uskladbe propisa (screening) .. __ __ ______ _ 2

OVČARSTVO Janjenje ______________________________ 40

EUROPSKA UNIJA Zajedničke politike Unije ______.. __________ 5

REPRODUKCIJA STADA Mogućnosti djelotvornijeg povećanja reprodukcije stada _____________________ .47

OBA VIJEST IZ HZPSS-e _________ ________ 8 EKONOMIKA PROIZVODNJE Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka __ ___ 9 Poljoprivrednici u sustavu poreza i poticaji tijekom 2006. godine . ___________ 13 HRANIDBA Kvaliteta krme - ključ uspjeha _ . __________ 15 TRA VNJAŠTVO Konzerviranje travne mase siliranjem . _____ 17 Ograđivanje pašnjaka ________ .. _ . _ . _____ 19 Kako spriječiti širenje ščavlja (kiselicu, rumex sp.) na livadama __________________ 26 IZ CENTRA ZA TRA VNJAŠTVO Radionica ''Tehnološko-tehnički zahvati zasnivanja, renoviranja i gnojidbe travnjaka" u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta ________ 22 TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke

24

KOZARSTVO Isporuka kozjeg mlijeka _________________ 30

ZDRAVLJE STADA Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na mliječnim farmama ____________ . _____44

OBAVIJESTI Otkupljeno više od 13 milijuna litara mlijeka ________________________________ 52 OBITELJ I DOM ________________________ 54 ZLATNI

ROG

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog'': - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo. za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju 2006. godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNISTVO V

I - - -

, '

~

I

-:><

- - - - - - - - - - - -~

. - - - - - - - - - - -:I-<

- - - - - - - - - - - -~

- - - - -,

, Napomena: : Popunjeni obrazac s Ime i prezime proizvođača: ...................... ...................... ............. ....

X podatcima za mjesec Adresa: ......................... ......................................... veljaču dostaviti tiBroj krava: .................... ................................................ jekom ožujka o.g., na adresu: Hrvatska Količina mlijeka isporučena mljekarska udruga mljekari (litara}:................ ........................................................ .. (za nagradu «Zlatni Klasa isporučenog mlijeka: ........ rog» Ilica 31/3, 10000 Datum predaje obrasca i potpis:. ~ Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349 I

'- - - - - - -><- - - - - - - - - - - - -><-- - - - - - - - - - - -><:- - - - - - - - - - - - -><-- - - - -'

o

Urednlćkl odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Ćičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić , plOf. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darl<o Kantoci, dipl. lng., mr. se. Goran Klš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Amelija Šipak, dipl. ing„ mr. se. lgor Šloković, mr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna urednlc:a: Vera Volarić, dipl. ing., Tehnl6ka urednica: ing. Mirna Božićevlć, Lektorica:Nada Ćičmak, prof. Vleanlk I lzdevac!:Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Upreva I urednlitvo: Zagreb, Hica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro raćun: 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, Graflćka priprema I tlaalc "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

O PREGOVORIMA

S EU - MLIJEČNI SEKTOR

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji započeli su koncem 2005. godine i intenzivno se odvijaju sve do danas.

Pregovori su razvrstani na pojedina poglavlja pri čemu je primarna poljoprivredna proizvodnja i ruralni razvitak u poglavlju 11., dok je područje veterine, zootehnike, zaštite bilja i sigurnosti hrane svrstano u poglavlje 12.

Pregovori se odvijaju tako da se na uvodnim tzv. screening sastancima obavi usporedba zakonskih propisa te prikaz stanja pojedine grane proizvodnje glede njezina načina organiziranosti, obujma, tržišta, utvrđivanja kakvoće proizvoda, načina formiranja cijene i dr.

Nakon ovog razmatranja bit će utvrđena polazna osnovica za nastavak pregovora. Tada će u cijelosti biti određen položaj pojedinog sektora proizvodnje kojega će taj sektor imati nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Republika Hrvatska ·je prije početka ovih pregovora obavila opsežne pripreme tako da je formirala pregovaračke podskupine za svaki sektor. U pregovaračku podskupinu za pojedini •sektor ušli su uz predstavnike više ministarstava, te Hrvatske gospodarske komore i predstavnici proizvođača, prerađivača, znanstvenih i stručnih institucija koji čine kompetentno tijelo za pripremu valjane osnovice za pregovore, pri čemu se moraju uvažavati objektivni interesi svih strana.

Prije sastanka predstavnika Republike Hrvatske i Europske unije za pojedini sektor obavljene su konzultacije s navedenim podsku2

pinama kako bi našli objektivno najpovoljnije prijedloge i utvrdili naše stavove u pregovorima imajući pri tome u vidu položaj naše strane.

Pregovori u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda U okviru poglavlja 11., «Poljoprivreda i ruralni razvitak», posebno mjesto zauzima sektor mlijeka i mliječnih proizvoda. Ovaj sektor je jedan od najsloženijih ne samo u slučaju pregovora Republike Hrvatske i Europske unije, već i svake zemlje koja je ulazila ili će ubuduće željeti ući u Europsku uniju. Razloge ovome treba tražiti prije svega u sadašnjoj politici Europske unije p~ema proizvodnji mlijeka.

Proizvodnja mlijeka već dugi niz godina zadovoljava potrebe država članica te su stoga od 1984. godine u ovim zemljama uvedena ograničenja proizvodnje tzv. mliječne kvote, koje se odnose na dopuštenu količinu proizvedenog mlijeka za svaku zemlju ali i za svakog proizvođača u pojedinoj zemlji.

S druge pak strane Republika Hrvatska je, za razliku od najvećeg dijela europskih zemalja, u posebnom položaju; ne proizvodi za svoje potrebe dostatne količine mlijeka te ih dijelom treba uvoziti. Ova činjenica još više otežava položaj Republike Hrvatske kada je riječ o uređenju odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Zbog ograničenja proizvodnje mlijeka u zemljama Europske unije, njihova je namjera što manjim odobrenjm kvotama ograničiti proizvodnju mlijeka u svakoj zemlji kandidatu za članstvo u Europskoj uniji. S druge strane, namjera je svake države kandidata ostvariti pravo na što' je moguće veću Mljekmski list 03/2006.

.\

O PREGOVORIMA

dopuštenu količinu proizvodnje mlijeka.

Kako se pri utvrđivanju kvota uzimaju u obzir podatci o vrijednostima proizvodnje ranijih godina, to je od interesa za Republiku Hrvatsku da se u obzir uzme razdoblje u kojem je ova proizvodnja najveća. U našem slučaju to je proizvodnja posljednjih godina.

Uz navedeno, valja uzeti u obzir i činjenicu da je u Hrvatskoj danas uređenje nekih drugih dijelova mliječnog sektora različito, što moramo uskladiti do ulaska u Europsku uniju. Kada je riječ o ovim uskladbama, bit će potrebno donijeti za sektor mlijeka tržni red te uskladiti sustav novčanih poticaja sa sustavom koji vrijedi u zemljama Europske unije.

Pri toj uskladbi, tijekom pregovaračkog procesa moguće su i određene vremenske odgode u primjeni nekih propisa koje će biti prihvaćene ako obje strane za to nađu opravdane razloge.

Kako bi što bolje iskoristili mogućnosti dobivanja pojedinih izuzeća, značajno je da se već kod polaznih pregovora iznesu objektivni podatci koji će tome doprinositi. U tom smislu odvijali su se i dosadašnji pregovori na razini usporedbe zakonskih propisa i stanja sektora.

Dok je prvi krug pregovora (od 5.-8. prosinca 2005. godine) predstavljao najvećim dijelom upoznavanje hrvatske strane sa stanjem legislative i stanjem proizvodnje pojedinih sektora, u ovom slučaju stanje proizvodnje mlijeka, u drugom je krugu (od 30. siječnja do 2. veljače 2006. godine) naša strana predstavila stanje naših zakonskih propisa i njihov stupanj uskladbe s propisima Europske unije te dala prikaz stanja proizvodnje najvećim dijelom prema dostavljenim pitanjima Europske unije.

Priprema podloge za II. krug pregovora Kako bi se što bolje pripremili za II. krug pregovora, obavljena su dva sastanka podMljekarski list 03/2006.

S EU - MLIJEČNI SEKTOR

skupine za mlijeko i mliječne proizvode (34 člana). Uz to, pri izradi ovih podloga obavljena je

više konzultacija podskupine.

s pojedinim

članovima

ove

Uvažavajući značaj i položaj mliječnog sektora članovi ove podskupine aktivno su sudjelovali iznošenjem svojih mišljenja i prijedloga te doprinijeli kvalitetnijoj izradi podloge, posebice odgovora na postavljena pitanja vezana na stanje mliječnog sektora. Kao rezultat toga na zadnjoj sjednici podskupine ponuđena podloga prihvaćena je kako u dijelu stanja zakonske uskladbe tako isto i u dijelu koji se odnosi na iznijete podatke o ostvarenoj proizvodnji, otkupu i preradi, tržištu te utvrđivanju kakvoće svježeg sirovog mlijeka i organiziranosti sektora.

Drugi krug pregovora Sačinjeni prikaz stanja u mliječnom sektoru Republike Hrvatske dostavljen je predstavnicima Europske unije zajedno s drugim prikazima pojedinih sektora i to nekoliko dana prije II. kruga pregovora, kako bi se tijekom sastanka moglo raspravljati o iznijetom.

Pri izradi prikaza stanja mliječnog sektora poseban je naglasak dan na podatak o obimu proizvodnje mlijeka u traženom razdoblju.

Kako bi dali što je moguće objektivniji prikaz ovoga stanja, najvećim su dijelom korišteni podatci Državnog zavoda za statistiku. Uz to, dijelom su obavljene procjene pojedinih pokazatelja proizvodnje - u slučaju kada oni nisu bili na raspolaganju od strane Državnog zavoda za statistiku - to su pokazatelji o potrošnji mlijeka za othranu teladi, potrošnji mlijeka na farmi i neposrednoj prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda na farmi i tržnicama.

Kao rezultat toga iznijeti su sljedeći podatci o proizvodnji mlijeka u 2004. godini: • ukupna proizvodnja mlijeka u Republici

3

pregovora (usporedba propisa i stanje pojedinog Hrvatskoj 1.011.469.000 litara • isporuka mljekarama 532.841.000 litara sektora) uslijedit će izrada zajedničkog doku• potrošnja i prodaja na farmi i tržnicama menta, gdje će izneseno biti zabilježena kako bi 369.157.000 litara se nakon toga, vjerojatno u drugom dijelu • potrošnjazaothranu teladi 109.471.000 litara. • godine, prišlo daljnjim pregovorima koji bi lznijet je i podatak da su u 2005. godini mljetrebali detaljno urediti sve odnose u kare otkupile više mlijeka, tj. došlo je do porasta mliječnom sektoru i odrediti dinamika usotkupa mlijeka, te je on iznosio 607 .281.000 litara kladbe naših zakonskih propisa i vrijeme Rasprava o ovim podatcima bit će nastavnjihove provedbe. Zbog toga nam u idućem ljena u idućem razdoblju budući su predstavnici razdoblju predstoje detaljne pripreme za dolaEuropske unije tražili da se količine koje se zeće pregovore kako bi se što je moguće bolje troše za prehranu na farmi razdvoje od osigurala povoljnija pozicija mliječnog sektora. količine koja se prodaje na farmi ili na Pri tome ipak treba imati u vidu činjenicu da je gradskim tržnicama. Dodijeljena kvota za naš pregovarački prostor najvećim dijelom proizvodnju mlijeka u značajnoj će mjeri određen dosadašnjim dogovorima 25 zemalja ovisiti o ovdje iznesenim podatcima o članica, te da se na njega može samo dijelom proizvodnji, budući će oni biti polazna utjecati, prije svega pregovorima o visini kvote te osnovica za ove pregovore. Treba znati, da se ukupna kvota dijeli na onaj dio koji se vremenskim odlaganjem primjene pojedinih mjera za kasnije razdoblje. odnosi na mlijeko isporučeno mljekarama Uz sve teškoće na koje ćemo nailaziti, te na onaj dio koji se prodaje neposredno interes Republike Hrvatske je njezin što skoriji na farmi te eventualno na tržnicama.

Tijekom iznošenja stanja mliječnog se- ulazak u Europsku uniju jer ćemo, globalno ktora poseban je naglasak bio dan na naš promatrano, imati u tom okruženju povoljniji sustav utvrđivanja kakvoće mlijeka pa smo položaj za razvoj nego što je to slučaj danas. Tu se mogli ustvrditi daje on u cijelosti usklađen s prije svega misli na mogućnost korištenja materijalnih sredstava za razvoj, koja će biti na propisima Europske unije, te da ispitivanje raspolaganju Republici Hrvatskoj, te na bolji obavljamo prema najvišim standardima koji još uvijek nisu u cijelosti zadovoljeni u položaj u međunarodnoj razmjeni.

Našim ulaskom u Europsku uniju postajemo svim zemljama Europske unije. Što se tiče usporedbe naše legislative s propi- dio njezina zajedničkog tržišta, pri čemu sima Europske unije, prihvatili smo činjenično prihvaćamo i sve instrumente kontrole kada je riječ o međunarodnoj trgovini koju danas zbog stanje da se ona u idućem razdoblju mora uskladiti i institucionalno uspostaviti kako bi naših obveza prema WTO-u ne možemo valjano ulaskom u Europsku uniju i u ovom području kontrolirati. Na zajedničkom tržištu Europske unije Republika Hrvatska neće više udovoljili traženim uvjetima. Jasno je pri tome, da će se u daljnjim pregovorima voditi briga o imati status tzv. «treće zemlje» u koju se modinamici uskladbe i prihvaćanju propisa gu izvoziti uz subvencije proizvodi iz Unije, Europske unije na način koji je za nas najpo- već ćemo imati mogućnost korištenja izvozvoljniji. nih subvencija koje isplaćuje Europska Nakon završetka ovog kruga uvodnih unija u slučaju izvoza u «treće zemlje». ■ 4

Mljekarski list 03/2006.

EUROPSKA

UNIJA

~m~ IRID[LJ]]]IB1 Dr. se.PetarBosnić

Za EU se simbolično navodi da podsjeća na prednji dio grč­ kog hrama koji leži na tri stabilna stupa što predstavlja trostupanjsku integraciju te ulogu Unije i njezino funkcioniranje kroz procese odlučivanja.

Prvi stup predstavlja carinsku uniju, unutarnje tržište, agrarnu politiku, strukturne politike i gospodarsku politiku.

Drugi stup obuhvaća zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a treći stup područje suradnje u pravosuđu i na unutarnjim poslovima.

Zajedničke politike Europske unije: • Zajedničko -jedinstvena europsko tržište • Carinska i monetarna unija (EMU) • Gospodarske - industrijske strukturne i sektorske politike • Zajednička agrarna politika (CAP) • Ekonomska socijalna kohezija • Budžetska, financijska i fiskalna politika • Trgovinska politika • Ostale sektorske politike (energetika, promet, zaštita okoliša, razvoj i istraživanje i dr.)

• Pravna stečevina (zakonodavstvo), pravosuđe i unutarnji poslovi • Politika regionalnog razvoja • Vanjska politika i zajednička sigurnost Zajedničko-jedinstveno europsko tržište Sve europske integracije od samog početka stvaranja Unije odvijale su se prema kriterijima i uvjetima tržnog gospodarstva. Od U govora u Rimu (1957. god.) primjenjuju se načela od četiri slobode i to: slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Ekonomske liberalizacije i deregulacije uvjeta trgovanja u velikom su doprinijele ostvarivanju modela zajedničkog tržišta, a posebno stvaranje monetarne i carinske unije.

Carinska se unija temelji na odlukama o ukidanju svih carina za uvoz i izvoz između članica Unije.

Mljekarski li,;t 03/2006.

Stvaranje

zajedničkog tržišta

jedna je od faza europskih integracija.

Započelo se aktivnostima kada je korišten naziv zajedničko tržište radi ekonomskih integracija i uklanjanja svih zapreka na tržištu, te povezivanje nacionalnih tržišta u jedno tržište. Daljnjim razvojem preko jedinstvenog tržišta nastaje unutarnje tržište u kojem je prostor članica bez granica.

Poduzećima je omogućeno slobodno konkurirati na cijelom prostoru bez obzira na sjedište. Potrošačima se omogućava slobodan izbor najboljih proizvoda u odnosu na kvalitetu i cijene. Uspostavlja se tržište radne snage i procesi odnosa ponude i potražnje kada radnici mogu donositi odluke o izboru mjesta boravka i zapošljavanja.

"Bijela knjiga" o ostvarivanju unutarnjeg tržišta donesena je 1985. god. kojom se tijekom sedam godina ukidaju sve daljnje fizičke, tehničke i fiskalne prepreke. Ujedno se provodi metoda harmonizacije svih propisa, a kojom se ukida oko 300 zakonodavnih mjera koje su predstavljale prepreke u slobodnoj interegionalnoj razmjeni. Razni tehnički propisi i uvjeti mogu biti veća barijera u slobodnoj trgovini nego carina. Nijedna zemlja članica ne može nametnuti stroža nacionalna pravila za uvoz od propisa Unije i ne može zabraniti uvoz određenih proizvoda. Svi proizvodi koji su legalno proizvedeni i legalizirani u jednoj zemlji članici, u načelu, trebaju biti prihvaćeni na tržištu svih drugih zemalja članica. najznačajnijih

5

EUROPSKA

UNIJA

Javna tržišta Tržište javnih radova i usluga odnosi se na nabavu iz sektora voda, energije, vađenja plina i nafte, gradskog prijevoza, telekomunikacija. U okviru jedinstvenog tržišta djeluju javna tržišta preko kojih se vrše nabave namijenjene službama centralne, regionalne i lokalne vlasti; jedinstveno tržište zahtijeva otvaranje javnog sektora konkurenciji unutar Unije. Liberalizacija tržišta javnih nabava započela je 1971. god., a dovršena u 1993. god. kodifikacijom uvjeta koji garantiraju poštivanje načela nediskriminacije.

U sustavu javnog tržišta je i funkcija natječaja za obavljanjajavnih radova.

Na bazi reciprocitetajavna tržišta za nabave i radove otvorena su i trećim zemljama. Poduzeća i javne organizacije čine 15% vrijednosti godišnjeg prometa u trgovini između članica.

Posebno je regulirano područje slobodnog obavljanja onih usluga koje se naplaćuju, a nisu

obuhvaćene

i utvrđene odredbama koje se odnose na slobodno kretanje roba, kapitala i osoba. Ove usluge imaju veliku zastupljenost u gospodarstvu Unije i pokrivaju veliko područje ekonomske aktivnosti a posebno su značajne usluge banaka, osiguranja, burze i druge financijske usluge. Sve zemlje članice obvezuje načelo međusobnog priznavanja pružanja financijskih usluga pod jednakim uvjetima.

Infrastrukturna povezanost Daljnja sastavnica integracije nacionalnih tržišta ujedinstveno unutarnje tržište dobra je prometna transeuropska prometna povezanost, te zakonodavna ujednačenost i međuovisnost te djelovanje u području energetike i telekomunikacija. Sve se aktivnosti i mjere poduzimaju u svrhu liberalizacije i eliminiranja različitih barijera za maksimalno korištenje potencijala unutarnjeg europskog tržišta bez unutarnjih

Oprema za staje

- premazi za izmuzište i podove

-nastavi/ase -

granica. ■

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

J

- higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže

Visokokvalitetne

boksovi

nizozemske steone junice

krmne zabrane

[ __

holštajn-frizijske

pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

~ušanska

L_

6

cesta 62 - HR-47000 Karlovac - Tel./fax: n.edagro@hLhtnet.hr - www.nedagro.hr

047 654 292

- Mob.: 098 365 857

J --------Ml.fekarskilist 03/2006.

lo Shield

•

Aktivna barijera za zaštitu sisa između mužnji /AŠHl KOHISTrrl 10 SHIELD? U,-;r,k<di,, -:titi i (;uva si..,uu slucajcvirna t,,škil1ih "Jit.~:, lit~nilI uviHa u ;;,kohru.

K/\KC K<lHISlll I IO SHIELD<' lJ,a111anio11 sise svako iiv•1tinjeu s11,'!djalnu c:a.~iwnakon qiq~n ..~ K 1risliJi sarrn"J La lrdiran1t' Pakon mumjc.

KOIAS:

Ecolab d.o.o.

zavrtnica 17 • HR-10000 Zageb

• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

•

~4 ~

~~~=====~============~=~

IZ HZPSS-e V

V

UKWUCITE SE U IZBOR NAJBOLJIH I NAJUSPJESNIJIH SAVJETNIKA HRVATSKOG ZAVODA ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU U 2005. GODINI! U sklopu obilježavanja petnaeste obljetnice osnutka Javne poljoprivredne savjetodavne službe za selo u Republici Hrvatskoj i devete godišnjice osnivanja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS-a), po šesti put provodi se i natječaj za dodjelu priznanja najuspješnijim savjetnicima u poljoprivrednom savjetovanju za 2005. godinu.

HZPSS kao stručna institucija u poljoprivredi pruža savjetodavnu pomoć i usluge velikom broju korisnika, poglavito obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Time je i rad svih naših stručnjaka neprestano izložen pažnji javnosti. Izbor najboljih, velik je poticaj savjetodavnim stručajacima za budući rad, ali i svojevrsna zahvala za ostvarene rezultate u dosadašnjem radu.

Pozivamo, stoga, sve Vas koji koristite usluge poljoprivrednih savjetnika i pratite rad Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, da uputite i Vaše prijedloge, jer su već i oni priznanje savjetnicima koji primjereno, savjesno i stručno obavljaju svoje zadaće.

O izboru najboljih savjetnika odlučit će peteročlano Povjerenstvo koje je, sukladno Pravilniku o dodjeli priznanja, imenovao ravnatelj HZPSS-a. O dodjeli priznanja Povjerenstvo odlučuje na temelju svih pristiglih pisanih prijedloga za pojedinu kategoriju priznanja, uz obrazloženje razloga nominacije za priznanje.

Prijedlozi se prikupljaju za tri kategorije priznanja: - priznanje za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju, - pet priznanja za izniman stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, - priznanje instituciji ili pojedincu za suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, ostvarenu u protekloj 2005. godini.

Povjerenstvo za dodjelu priznanja sa zadovoljstvom će uvrstiti u razmatranje sve Vaše pisane prijedloge s obrazloženjima, koji pristignu najkasnije do 27. ožujka 2006. godine na adresu: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Povjerenstvo za dodjelu priznanja, PP 150, Fra Andrije Kačića Miošića 9/III, 10000 ZAGREB, ili fax-om na broj: 01/4882-701, te e-mail-om: hzpss@hzpss.hr Povjerenstvo za dodjelu priznanja: mr. se. Marina Mikšić, predsjednik; Zdravka Bušić, 1. inž. agr., član; mr. se.

Milorad Šubić, član; mr. se. Draženka Gutzmirtl, član; TatjanaMeđimurec, dipl. inž. agr., član

r·

Ekskluzivni

zastupnik

za Kverneland,

Vicon, Taarup, Rau i Accord

MB: 1575163, KRIŽEVCI, S. Rubido 9

Tel.:091/ 1 712 639 Fax: 048/712 639

Rotokosilice zahvata 1,7-4 met

Kombinirane rolopreše

'

Sakupljači i okretači sijena

Omotači bala

Rasipači umjetnog gnoja 700-3200 lit zahvata 10-42 met

Rolopreše s variabilnom i fixnom komorom Plugovi okretači

Distributeri slame Rotodrljače i sijačice

@) ..jfKvemeland ACCORD taarup 8

Mljekarski Hst 03/2006.

EKONOMIKA

Kada se govori o rentabilnosti proizvodnje mlijeka vrijedi istaknuti opću zakonitost - u normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do određene granice nakon koje rentabilnost kao i ekonomičnost počinju opadati.

Ovagranicaje niža kod malomliječnih nego u visokomliječnih pasmina zbog odnosa uzdržnih i proizvodnih potreba grla, te odnosa stalnih i varijabilnih troškova po proizvodnom grlu. Zato se prag rentabilnosti razlikuje od gospodarstva do gospodarstva, od pasmine do pasmine, te ovisno o tehnologiji držanja grla.

Rentabilnost je osnovno mjerilo poslovnog uspjeha koje određuje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostvarenom dobitku. Rentabilnost u biti predstavlja poslovanje s dobitkom.

U obiteljskom gospodarstvuje teško govoriti o dobitku kao ekonomskoj kategoriji. Naime, dobitak je dio prihoda koji preostane nakon podmirenja troškova materijala i rada, amortizacije, obveza po kreditima, te poreza i doprinosa. Neke od ovih ekonomskih veličina ne pojavljuju se u našim obiteljskim gospodarstvima. Isto tako, gospodarstva u pravilu ne vode evidencije poslovnih događaja. Utrošci i cijena rada članova kućanstva, pa tako i naknada za rad u obiteljskom gospodarstvu vrlo se teško mogu realno utvrditi. Zbog navedenog se često pri razmatranju pojma rentabilnosti u obiteljskom gospodarstvu, kao mjerilo za rentabilnost ne koristi dobitak nego dohodak gospodarstva u nekoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dohodak je ekonomska veličina koja se dobiva kad se od ukupnih prihoda oduzmu troškovi proizvodnje (tuđe usluge, materijal, energija, amortizacija), ne uključujući rad ljudi (članova kućanstva).

Mljekarski list 03/2006.

PROIZVODNJE

Prof dr. se. Zoran Grgić

Tako je opća formula za rentabilnost proizvodnje d %R =-*100 As gdje je d - dohodak, As - angažirana sredstva, u proučavanju rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje naših obiteljskih gospodarstava zamjenjuje izrazom

Ra =-

D

As gdje se u brojniku koristi dohodak (D). Izraz Ra pokazuje koliko je dohotka ostvareno na jednu novčanujedinicu angažiranih sredstava.

Prag rentabilnosti poslovanja gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji se računa prema sljedećoj jednadžbi: Pr = Nt/(cp-pt)

gdje su Pr-prag rentabilnosti, Nt-ukupni nepromjenjivi troškovi proizvodnje mlijeka, ep-prodajna cijena litre mlijeka, pt-promjenjivi troškovi po litri mlijeka.

Ispod tog praga gospodarstvo ne ostvaruje pozitivne financijske učinke, odnosno ne isplati mu se poslovati u proizvodnji mlijeka.

Primjer izračuna praga rentabilnosti Prag rentabilnosti je proračunat za proizvodnju 2004. godine jednog našeg odabranog obiteljskog gospodarstva s 10 muznih grla simentalske pasmine. Ukupna vrijednost imovine gospodarstva u govedarskoj proizvodnji je 392,5 tisuća kuna. Gospodarstvo posjeduje 10 muznih krava simentalske pasmine, s prosječnom muznošću oko 5 200 litara mlijeka godišnje. Ukupni godišnji ostali prihod od govedarske proizvodnje (prodaja teladi prosječne težine 120-140 kg i june 9

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

450-500 kg) je oko 4 7.350 kuna. Od namuzenih 5 250 litara mlijeka po grlu se, po prosječnoj cijeni za ekstra klasu s poticajima od 2,93 kn/litra, prodaje oko 4 900 litara mlijeka.

Ukupni prihod od mlijekaje 143.750 kuna, a ukupni prihod govedarstva je 226.495 kuna.

Ukupni troškovi govedarske proizvodnje su 153.172 kuna, a dohodak od govedarstva 115.843 kuna. U gospodarstvu se na istom mjestu odvija cjelokupna govedarska proizvodnja i u praksi se najčešće zanemaraju ostali prihodi kad se govori o cijeni koštanja mlijeka. Tako bi bruto cijena koštanja mlijeka u našem primjeru bila 2, 71 kuna.

Tablica 1: Struktura brutocijenekoštanjagovedarske proizvodnjeu >1,ospodarstvu Promieniivi troškovi Materijal i energija Vlastiti i tuđi rad Neoromieniivi troškovi Amortizacija lnv.održavanje Ostali troškovi UKUPNO

Ukuono kn

Po litri mliieka

122.361 60 72.881,60 49.480,00 30.810 26 27.095,00 3.120,00 595,26 153.171,86

2,17 1,29 0,88 O 55 0,48 0,06 0,01 2,71

J__ 79,89 47,58 32,30 20,11 17,69 2,04 0,39 100,00

Za proračun rentabilnosti same proizvodnje mlijeka korišteni su prihodi i troškovi koji se odnose samo na mlijeko. Trošak ostale govedarske proizvodnje je isključen na najjednostavniji i zadovoljavajuće točan način. Ukupni troškovi govedarstva su umanjeni za vrijednost ostalih prihoda od govedarstva (telad i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).

Tablica2: Izračun realnecijenekoštanja mlijeka u gospodarstvu Promieniivi troškovi Materijal i energija Vlastiti i tuđi rad NePromieniivi troškovi Amortizacija lnv. održavanje Ostali troškovi UKUPNO

Ukuono kn 84.536,08 50.351,79 34.184,30 21.285 92 18.719,15 2.155,52 411 25 105.822,00

Po litri mliieka 1,50 0,89 0,61 0,38 0,33 0,04 O 01 1,87

troškovi govedarske proizvodnje) su za ispitivana gospodarstvo oko 0,38 kn/litra mlijeka.

Troškovi stočne hrane i ostalog materijala su 0,89 kn/litra mlijeka. Bez uračunatog ljudskog rada članova kućanstva troškovi su 1,56 kn po litri mlijeka.

Prema u uvodu navedenoj formuli, te ukupnim troškovima umanjenim za ekstra prihode kako bi se dobili troškovi samo za proizvodnju mlijeka, proračunat je dobitak od mlijeka od 51.348 kuna, a stopa rentabilnosti je 13,08%.

Radi se o profitabilnoj proizvodnji jednog gospodarstva koje je značajno iznad prosjeka u našim prilikama.

Tablica3: Kalkulacijaproizvodnjei proračun rentabilnostiproizvodnjemlijeka Redni broi 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Opis Broi ~rla I Proizvodnlamlileka Prodaiamliieka I Prodainaciiena l3x4) Prihodod mliieka Prihodod poticaja(krave, ostavlienaž.teladl Troškovioroizvodnie* (/5+61-71 Dobitak Vriiednostkrava Vriiednoststroieva Vriiednostooreme 19+10+11) Ukuonasredstva 18/12)*100 Rentabilnost

Prema ovakvom proračunu „realna" cijena koštanja mlijeka je 1,87 kuna po litri. Nepromjenjivi troškovi (amortizacija, osiguranje i opći

10

Broj/ Iznos 10 52 500 49 000 2,93 143.570

kn kn kn kn kn kn kn %

13.600 105.822 51.348 64.500 53.000 275.000 392.500 13 08

* umanjeni za vrijednost teladi i prihod od poticaja

Na temelju navedene vrijednosti pokazatelja rentabilnosti može se zaključiti kako gospodarstvo proizvodnjom mlijeka ostvaruje oko 13,08 kuna po 100 kuna vrijednosti korištenih osnovnih sredstava.

Za određivanje praga rentabilnosti korišteni su podatci prikazani u tablici 4 i formula dana u uvodu. U gospodarstvu je ostvareni kapacitet (5 250 litara po grlu) oko 80, 7% od tehnološki mogućeg (6 500 litara). Nepromjenjivi neto troškovi su 26.218 kuna, a promjenjivi su 2,12 kuna po litri mlijeka.

Tablica4: Određivanje praga rentabilnosti

* troškovi proizvodnje umanjeni za vrijednost ostalih prihoda

i poticaja u govedarstvu

Jedinica komada ka ko kn/ka kn

Opis

Jedinica

Kapacitet Prodajna cijena Nepromieniivi troškovi Promjenjivi troškovi

kg kn kn kn

Ostvareni kaoacitet 52 500 2,93 26.218 104.122

Puni kaoacitet 65 000 2,93 26.218 128.913

Mljekarski li.st 0.1/2006.

EKONOMIKA

Prag rentabilnosti je za ovakvu proizvodnju pri prodajnoj cijeni za mlijeko ekstra kvalitete na razini od 3 257 litara po muznom grlu što je oko 50, 1% punog kapaciteta.

Tablica5: Proračun praga rentabilnosti Prag=FT I (Cp - vt) Opis Fiksni troškovi FT Prodajna cijena Cp Varijablni trošak vt Prag proizvodnje

Jedinica mjere Kuna Kuna po litri Kuna po litri Litara

Vrijednost 26.218

2,93 1,73 32567

Grafikon 1: Prikazpraga rentabilnosti H0.000 ,-----------------, 200.000

.. - ---

"' 150.000 E

-

:g

~

PROIZVODNJE

obiteljskih gospodarstava često staje i pomoćni objekti (silosi, spremnici sijena), te strojevi i oprema (muzna oprema i dr.) svojim tehničkim obilježjima ne odgovaraju broju i kvaliteti (pasmina) muznih grla.

Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka za grla holstein pasmine Prema istoj metodologiji sačinjen je proračun praga rentabilnosti za osnovno stado od 10 muznih grla holstein pasmine. Dobiveni su rezultati prikazani u tablicama 6, 7, 8 i 9.

Stopa rentabilnosti proizvodnje za predviđe­ nih 7 000 litara mlijeka po grlu je 13,86% što je približno na razini odabranog primjera za simentalsku pasminu. Unatoč značajno višoj muznosti, proizvodnju mlijeka holstein krava odlikuju relativno viša ulaganja u osnovna sredstva (595.200 kn), te viša cijena koštanja mlijeka.

100.000

:,

Tablica6: Kalkulacijaproizvodnjei proračun rentabilnosti

i!l

E 50.ooo 30.000

40.000

50.000

60.000

65.000

-50.000 ~---------------~

I-

Kilograma mlijeka Ukupni prihod

-

- Ukupnitroškovi

• -x• •

Dohodak

I

* prag rentabilnosti je na sjecištu krivulja prihoda i troškova

Na rentabilnost općenito djeluju činitelji koji povećavaju dohodak ili smanjuju veličinu angažiranih sredstava. Na dohodak gospodarstva u govedarskoj proizvodnji djeluju či­ nitelji koji povećavaju prihode, a smanjuju troškove. U govedarskoj proizvodnji najvažniji utjecaj na prihode gospodarstva ima količina proizvedenog mlijeka. Muznost grla koja je značajno manja od tehnološki moguće (drži se da je tehnološki potencijal muzih grla simentalske pasmine u nas oko 6 250 litara mlijeka po laktaciji), smanjit će prihode i dohodak u govedarskoj proizvodnji. Slabija kvaliteta i neodgovarajuće količine (više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava djeluju izravno na količinu proizvedenog mlijeka, pa tako i na prihode.

S druge strane, proizvodnja krmiva po jedinici obradive površine ispod tehnoloških normativa, te loša kvaliteta krmiva povećavaju troškove hranidbe, a time smanjuju dohodak gospodarstva.

U govedarskoj proizvodnji

M(jekarski li,st 03/2006.

Redni broi 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Opis

Jedinica

Broi ar1a Prolzvodniamliieka Prodaiamliieka Prodainaciiena Prihodod mliieka Prihodod POticaia Troškovioroizvodnie Dobitak Vrijednostkrava Vrijednoststrojeva Vrijednostobjekta Ukupnasredstva Rentabilnost

komada ko Ka kn/ka kn kn kn kn kn kn kn kn

(3x41

(/5+6)-71

(9+10+11) (8/12)*100

%

Broj/ Iznos 10 70 000 70 000 2,58 180.600 8.000 106.130 82.470 145.200 75.000 375.000 595.200 13 86

Tablica7: Cijena koštanjamlijekaza holstein pasminu (10 grla) Iznos kn Promjenjivi troškovi Materijal i energija Vlastiti i tuđi rad Neoromieniivi troškovi Amortizacija lnv.održavanje Ostali troškovi UKUPNO

120.041,60 70.561,60 49.480,00 34.091 00 27.039,00 5.952,00 1.100,00 154.132,60

Po litri

1 71 1,01 0,71 049 0,39 0,09 0,02 2 20

% 77,88 45,78 32,10 2212 17,54 3,86 O 71 100,00

Cijena koštanja mlijeka kod holstein pasmine je 2,20 kn/litra, pri čemu stalni troškovi čine 22,12, a promjenjivi 77,88%. Troškovi hrane za proizvodnju više razine mlijeka su ovdje 11

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

značajno veći

nego kod simentalske pasmine. zbog više muznosti značajna je razlika dobitaka po grlu u korist holstein pasmine (oko 3 tisuće kuna).

Unatoč tome,

Tablica8: Troškovikod ostvarenogi potencija/nag kapaciteta Ostvareni kaoacitet Kapacitet Prodajna ciiena Nepromjenjivi troškovi Promieniivi troškovi

ko kn kn kn

Puni kapacitet

70 000 2,58 34.091 120.042

90 000,00 2,58 34.091 154.339

U našim uvjetima se ostvaruje oko 77,8% punog kapaciteta muznih krava holstein pasmine, a prag rentabilnosti se ostvaruje na 3 941 litri mlijeka po grlu, što je razina od 43,8% punog kapaciteta.

Tablica9:Proračun praga rentabilnosti- holstein, 10 grla Opis Fiksni troškovi FT Prodajna cijena Cp Varijablni trošak vt Prag proizvodnje

Jedinica mjere Kuna Kuna po litri Kuna po litri Litara

Vrijednost

34.091,00 2,58 1,71488 39.406

Zaključno razmatranje

Naša obiteljska gospodarstva se u svome poslovanju u pravilu ne rukovode realnim ekonomskim pokazateljima. Rentabilnost kao osnovno mjerilo poslovnog uspjeha može se i približnim proračunavanjem uspješno koristiti za ocjenu koliko kvalitetno gospodarstvo koristi svoja sredstva u govedarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mlijeka.

Na rentabilnost općenito djeluju činitelji koji

[i]

Štedno-kreditnazadruga

onms

DEMOS Mikrokreditniprogram

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije

•Za krave •Za poljoprivredu • Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

MartinaGambona4 Karlovac te!: 047- 615-827ili 615-828

S. I A. Radića 5 Dvor te!: 044-871-317

P.Preradovića 6

KraljaZvonimira2 Drniš te!: 022-888-038

• FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

12

povećavaju dohodak ili smanJUJU veličinu angažiranih sredstava. Dohodak u proizvodnji mlijekaje sjedne strane određen višom muznošću po grlu, a s druge cijenom koštanja litre mlijeka, pri čemu je veći značaj proizvedenog mlijeka nego njegovih troškova. Muznost grla, koja je značajno manja od tehnološki moguće (drži se da je tehnološki potencijal muzih grla simentalske pasmine u nas oko 6 250 litara mlijeka po laktaciji), smaajit će prihode i dohodak više nego što porast troškova za višu razinu proizvod.nje djeluje na dohodak. Slabija kvaliteta i neodgovarajuće količine (više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava djeluju izravno na količinu proizvedenogmlijeka, pa tako i na prihode.

U gospodarstvu se na istom mjestu odvija cjelokupna govedarska proizvodnja, pa je potrebno računati s „realnom" cijenom koštanja mlijeka, tako da se isključe troškovi koji se odnose na dodatne prihode od govedarstva.

Prag rentabilnosti je za proizvodnju 10 grla simentalske pasmine pri prodajnoj cijeni za mlijeko ekstra kvalitete na razini od 3 257 litara po muznom grlu što je oko 50,1% punog kapaciteta.

Kod holstein pasmine se za stado iste veličine prag rentabilnosti postiže na 3 941 litri mlijeka po grlu, što je razina od 43,8% punog kapaciteta.

Stope rentabilnosti proizvodnje za simentalsku pasminu na razini od 5 000 litara i holstein pasminu na razini od 7 000 litara mlijeka po grlu su približno jednake, ali kako se prag rentabilnosti kod holstein pasmine ostvaruje na nižoj razini tehnološkog potencijala, ostaje više prostora da se dobrim managementom ostvaruju dodatni dobitci po muznom grlu. ■

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

Pakrac tel: 034-412-055

www.demos-skz.hr Ml,iekarskilist 03/2006.

=================== EKONOM I KA PROIZVODNJE ~[kĐ@[;)W~~[Q)~D@D (]J@(]J~ill~ [;(0[;JE8 D[;®DĐ@Rr!J& ull-D@~®~ ~ Brojni su poljoprivrednici pos(jednjih godina u dilemi što uraditi u razdob(ju od 01.01. do 28.02. kada traje razdob(je za prijavu poreza, a još je više onih koji učestalo nazivaju Ministarstvo tražeći odgovor na česta i vrlo popularna pitanja: 1. ,,Moraju li i kada moraju poljoprivred-

nici ući u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV)?" illazak poljoprivrednika u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) reguliran je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (,,Narodne novine 4 7/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 48/04., 82/04. i 90/05.), te se na njih odnose odgovarajuće odredbe kao i za ostale poduzetnike obuhvaćene ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovog zakona, stoga upućujemo poljoprivrednike da se za sve informacije vezane za detaljnije razumijevanje ovih odredbi obrate bilo nadležnim ispostavama Porezne uprave, bilo financijsko-knjigovodstvenim servisima u svojoj okolici.

2. ,,Moraju li poljoprivrednici

ući u sustav

poreza na dohodak?"

Nakon posljednje izmjene odredbi članka 12.

Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (,,Narodne novine", broj 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05.), a koja je objavljena u (,,Narodne novine", broj 82/04.), ova su pitanja gotovo svakodnevna mada je odgovor jasno definiran u rečenom članku.

Izmjenama i dopunama rečenog Zakona (,,Narodne novine", broj 82/04. u članku 8.), članak 12. mijenjanje i sada glasi: Članak 12. »(1) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2005. godini seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2004. godini prelazi 25.000,00 kuna dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

Mljekarski list 03/2006.

®®00~@ Mr. se.Juraj Orenda

(2) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2006. godini seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2005. godini prelazi 12.000,00 kuna dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

(3) Od 1. siječnja 2007. sva seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

(4) Seljačka ili obiteljska gospodarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka na vlastiti zahtjev podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak, u skladu s propisima o oporezivanju dohotka«.

Nadalje, člankom 36. stavkom 1. Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje (»Narodne novine«, br. 24/05., 105/05. i 141/05.) regulirana je administrativna provjera zahtjeva za poticaj na način: Članak 36.

(1) Administrativna kontrola zahtjeva za poticaj obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih zahtjeva za poticaj s propisima.

Dakle, rečena odredba Zakona je na snazi i primjenjuje se od 01. siječnja 2004. (vidi članak 49. stavak 1. podstavak 1. (,,Narodne novine", 82/04.), tako su ih svi, na koje se ove odredbe odnose, dužni primjenjivati; kako poljoprivrednici tako i službenici Ureda Državne uprave u županijama i Ureda za 13

EKONOMIKA

PROIZVODNJE~=================~

poljoprivredu Grada Zagreba, službenici Ministarstva i djelatnici HSC-a. Nijednom odredbom rečenog ili nekog drugog zakona ili propisa nije navedeno da se za primjenu gore spomenutih odredbi, osim postojećih, mora donijeti poseban provedbeni propis ili drugi provedbeni akt.

Budući da su seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2005. godini (primljene uplate s osnova poticaja u poljoprivredi od 01.01. do 31.12.2005. godine) prelazi 12.000,00 kuna, radi ostvarenja prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2006. godini, pri podnošenju zahtjeva za poticaj dužna priložiti dokaz o podnošenju prijave (poreza) ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

Sukladno rečenoj zakonskoj odredbi (koja podsjećamo ničim nije ukinuta iz redovne provedbe) u nastavku teksta skrećemo pozornost samo na pojedine odredbe Zakona o porezu na dohodak (,,Narodne novine", broj 127/00. i 86/01.) kako slijedi: Članak 17.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Članak 18.

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u ne prerađenom stanju.

Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. Članak 39.

(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima

19. 24. ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su

nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.

(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godin~ za prethodnu godinu.

Clanak 44.

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Članak 62.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak: 1. od obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 18. ovoga Zakona. Članak 65.

Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Zakona oprekršajima.

Na taj način i sama je provedba odredbe članka 12. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu izvan isključivog konteksta nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, obzirom da je rečena odredba ugrađena u članak 18. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak čime je sveukupna provedba ovog Zakona istovjetna provedbi svih općih i posebnih poreznih zakona u nadležnosti Porezne uprave Ministarstva financija, kao i nadležnost primjene prekršajnih i krajnjih kaznenih odredbi po svim poreznim zakonima. ■ Mljekarski list 03/2006.

HRANIDBA

Damir Pejaković, dipl. ing.1 HZPSS

U proizvodnji mlijeka u hranidbi krava količina i kvaliteta krme je odlučujuća. Što sve treba znati o kvaliteti krme i kako ju poboljšati? O tome posebno moraju razmišljati proizvođači mlijeka koji investiraju u povećanje proizvodnje.

U zemljama iz kojih masovno uvozimo rasplodne junice u prosjeku je viši genetski potencijal krava za proizvodnju mlijeka nego u nas, ali se tamo krave i puno kvalitetnije hrane. Glavna je razlika u količini i kvaliteti krme koju krave pojedu i iz koje proizvode glavninu mlijeka.

Udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH) provodi već dvije godine dosta uspješno jedan ozbiljan projekt s nizozemskim partnerima. U njemu se, između ostaloga, radilo i na poboljšanju kvalitete voluminozne krme i to na način da je uspostavljena odlična suradnja članova U druge sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS), organiziranih u Radnu grupu za travnjaštvo, a sve je skupa koordinirao i stručno podupirao iskusni nizozemski konzultant mr.

Sije Schukking. Projekt je omogućio i obavljanje kvalitetnih analiza 16 uzoraka krme s hrvatskih travnjaka u pouzdanom nizozemskom laboratoriju, a rezultati su prikazani u ovom članku.

Proljeće je na pragu.

Svaki savjestan proiz-

vođač mlijeka mora poduzeti sve što je moguće da

u vegetacijskoj sezoni proizvede velike količine što kvalitetnije krme. Sve ostalo rješavat će se lakše. Proizvedenu krmu neophodno je prije početka hranjenja analizirati u pouzdanom laboratoriju. Samo na osnovu rezultata analiza, krmu možete pravilno koristiti u hranidbi i očekivati stalnu i dobru količinu i kvalitetu mlijeka, normalnu plodnost i zdravlje krava.

Zato dobro proučite rezultate u tablici, a za pojašnjenja i daljnje savjete obratite se stručnja­ cima.

Komentari i pojašnjenja • Sjenaže su u prosjeku dosta suhe (samo 4 uzorka < 40% suhe tvari - ST) • pH takvih suhih sjenaža je normalno uvijek visok i ne govori puno o kvaliteti fermentacije • Amonijska frakcija ukupnog dušika je u prosjeku visoka (vlažnije sjenaže u pravilu imaju više amonijskog dušika, no uzorci 2/1 i 5/1 uz visoku ST imaju i visok amonijski dušik, što govori da fermentacija nije bila najbolja) • Sadržaj pepela dosta varira. Čiste sjenaže bi trebale imati sadržaj pepela oko 10%.

Sjenaže s visokim sadržajem pepela zasigurno su onečišćene česticama tla (krtič­ njaci?!). Pepeo ne sadrži energiju pa ,,.. sjenaže s previše pepela (onečišćene) uvijek imaju manju koncentraciju energije!

• Sadržaj sirovih proteina (SP) jako varira.

Glavni činitelji odgovorni za to su količina biljkama dostupnih hranjiva u tlu (najviše gnojidba dušikom) i stadij košnje. Dobra sjenaža trave morala bi imati iznad 15% SP. Većina sjenaža prvog otkosa rađena je prošle godine prekasno, neki nisu uspjeli Na kvalitetu krme najvišeutječe stadi/ košnjei gnojidba

Ml.fekarski list 03/2006.

15

HRANIDBA

:;::; ~

Analizirani parametri

~~

~ "§;·tn

z ci.

30-50

38.8

.,

1

I4 2/1 2/2 3/1

5/1

5/2

6/1

612

6/3

7

8

9/1

9/2

10

11

46.7

47.8

56.4

38.9

40.5

49.3

40.4

38.8

81.5

46.8

35.7

38.5

86.7

50.9

58.2

73.3 47.3

6.2

6.2

6.2

6.5

5.4

5.7

6.4

5.9

5.4

4.8

5.4

6.5

6.4

6.4

6.0

11

15

15

9

9

4

9.9

11.9

U>O

:S.§~

JS -~ ~ Suhatvar-ST (%)

Šifrauzorka

N > "'" 3:2U'l <I),,,_ E-

o"' NO

Kiselost (pH)

I

-'<

·;;;-

ti:

<8

8.0

7

11

6

7

11

10

9

14

Pepeo(%usn

9-12

11.0

14.1

14.5 10.3

11.0

8.9

12.9

11.3

17.2

13.8

12.6

9.6

14.0

9.6

10.8

10.9

8.6

Siroviproteini(% u sn

16-19

15.2

15.2

12.5 15.4

15.2

7.6

9.9

9.2

13.7

19.9

15.8

8.8

13.5 11.2

8.0

8.4

8.4

12.0

Sirovavlakna(%u sn

23-26

24.5

23.2

25.2 24.8

25.5

31.9

28.6

26.7

26.5

28.2

27.6

31.1

29.0

32.0

32.7

34.7

28.6

28.5

6.7

Amonijski dušik(%ukupnog N)

šećeri (%u sn

< 10

9.5

8.4

6.0

10.2

6.8

5.6

5.1

12.5

6.0

O.O

3.8

1.9

6.0

4.4

16.8

Neutralna detergent vlakna(%u sn

42-50

46.7

43.5

48.5

49.7

48.6

56.7

50.7

51.2

51.2

64.1

49.7

58.7

52.2 68.1

59.1

64.6

57.1 54.6

Probavljivost organske tvari(%)

76-80

77.2

80.7

70.7 76.0

79.5

74.1

66.1

75.2

68.6

68.2

56.9

69.2

71.1

66.9

72.7

62.6

74.2

70.8

Energija- Nel(MJ/ kgsn

6.0-6.5

6.1

6.35

5.3

6.0

6.5

5.9

4.9

5.9

5.0

5.15

4.9

5.35

5.4

5.3

5.6

5.3

5.8

5.5

Ca(g,1<gsn

4.5-5.5

4.1

7.9

4.2

6.2

6.7

4.7

6.8

4.7

8.4

7.1

12.8

4.2

4.2

3.9

4.8

4.3

3.7

S.S

P(g,1<9 sn

3.0-4.5

3.9

4.4

2.9

2.9

4.8

3.3

2.2

3.6

4.3

3.9

3.4

3.2

3.1

3.0

3.0

2.5

2.4

3.3

Na(g,1<gsn

2.0-5.0

2.0

0.3

0.6

0.9

0.5

0.6

0.6

0.6

1.0

0.8

1.9

0.8

1.2

0.8

0.6

3.6

2.0

1.1

Mg(g,1<9 sn

>2.0

1.9

1.5

1.8

3.3

1.9

1.9

2.5

2.1

3.9

3.3

3.9

1.8

2.2

2.2

1.8

1.9

1.7

2.4

K(g,1<9 sn

25-40

33.4

44.1

31.6

35.3

39.8

33.5

25.9

30.2

37.6

31.1

Karloyačka županija

Koprivničko-križevačka žugani!a

Uzorak1: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 01.05.'05 Uzorak2/1:engleski ljulj,sjenaža,1. otkos-17.05.'05 Uzorak2/2:engleski ljulj,sjenaža,2. otkos- 20.06.'05.

Međimurska županija Uzorak311: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 01.05.'05.

Uzorak4: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 27.05.'05.

Uzorak511: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 12.05.'05.

Uzorak512: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 16.05.'05.

Uzorak611:engleskiljulj,sjenaža,4. otkos- 31.08.'05.

Uzorak612:engleski ljulj,sijeno,3. otkos- 26.07.'05.

Uzorak6/3:lucema,sjenaža,3. otkos- 28.08.'05.

niti normalno gnojiti zbog prevlažnog proljeća pa ne čudi tako nizak sadržaj proteina.

• Sirova vlakna (SV) su kod zakašnjele košnje (većine) očekivano visoka i (>30%) previsoka.

Krma s previše vlakana smanjuje konzumaciju - krave ne jedu dovoljno !

• Sadržaj šećera je pod utjecajem gnojidbe (osobito dušikom), vremenskih prilika kod košnje, stadija košnje i vlažnosti sjenaže. Ponekad travne sjenaže sadrže puno šećera ( > 10%).

• Neutralni detergent vlakna (NDV) trebao bi biti ispod 50%. Vrijednost iznad 55% govori da se radi o prilično starom biljnom materijalu (tada je sadržaj sirovih vlakana također visok), a najviše ovisi o stadiju košnje.

• Probavljivost organske tvari jedan je od najvažnijih parametara kakvoće krme. Kod dobre travne sjenaže treba biti >75%. Tada je i sadržaj sirovih vlakana i NDV u pravilu nizak.

• Neto energija za laktaciju (N el u MJ) računa se na osnovu probavljivosti i sadržaja pepela.

Visoka probavljivost u pravilu znači dovoljnu energetsku vrijednost,jedino je problem ako je sjenaža onečišćena (visok sadržaj pepela). Dva uzorka sijena i uzorak sjenaže lucerne imaju izrazito nisku energetsku vrijednost. Nekoli-

16

l 10.1 25.7 29.9 26.2 29.5 20.1 18.4 29.8 Bjelovarsko-bilogorska županija Uzorak7: smjesatrava,sjenaža,1.otkos- 21.05.'05.

Uzorak8: engleski ljulj, sjenaža, 2. otkos- 28.05.'05 Zagrebačka županija Uzorak9/1:engleski ljulj,sijeno,2. otkos- 25.07.'05.

Uzorak9I2:engleski ljulj,sjenaža, 1.otkos- 25.05.'05 Uzorak10:talijanski ljulj,sjenaža, 1.otkos-15.05.'05.

Uzorak11:engleskiljulj,sjenaža, 1.otkos- 20.05.'05.

ko uzoraka (3/1, 1 i 2/2) ipak pokazuje da se može proizvesti vrlo kvalitetna sjenaža.

Najbolja krma ima energetsku vrijednost na razini prosječnog koncentrata.

• Sadržaj važnih minerala u prosjeku je u poželjnim granicama osim vrijednosti za natrij (Na).

Naša krma očigledno ima značajno niži sadržaj Na od poželjnog. To zasigurno loše utječe na konzumaciju krme (krave ne jedu dovoljno!) i na tome treba ozbiljno poraditi.

Zaključak

Kod nas se može proizvesti krma odlične kvalitete. Ovih naših nekoliko najboljih uzoraka sjenaža (3/1, 1 i 2/2) može se usporediti s prosječnim vrijednostima za sjenaže prvog otkosa u Nizozemskoj. Kad se na gospodarstvu proizvede dovoljno takve krme, onda nije problem pravilno hraniti niti visoko-proizvodne krave. Sjenaža koja ima 6-6,5 MJ energije, probavljivost iznad 75%, iznad 15% proteina te oko 24% sirovih vlakana u suhoj tvari, osigurat će kravama temelj zdravog obroka za isplativu proizvodnju mlijeka. Dodamo li takvoj sjenaži i dobru kukuruznu silažu te količinu i kvalitetu koncentrirane krme prema proizvodnom statusu krave, uspjeh ne može izostati. ■ Mlj'ekarski list 03/2006.

~=~=~==~===============TR ~@~~8W~~8 ~~~ ~@8 «siliranje» skladištenje zelene kr@D[b□~~~ Pojam me u anaerobnim uvjetima pogodnim za razvoj i označava

I

Dr. se. Marina

Vranić

mikroorganizama koji vrše fermentaciju I aktivnost biljnih ugljikohidrata u organske kiseline, što dovo-

biljne mase i njenog konzerviGotovo je sve biljne usjeve mo- di do zakiseljavanja ranja u obliku silaže. guće konzervirati u obliku silaže, a najčešće se siliraju trave, leguminovisoki transportni troškovi, tj. prijevoz velikih ze, djetelinsko travne smjese i cijele biljke žitakoličina biljne mase visoke vlažnosti. Stoga se rica, osobito kukuruz. silaža rijetko nudi na tržištu za razliku od Osnovni uvjet koji treba zadovoljiti prilikom sijena. konzerviranja usjeva prirodnom fermentacijom je postizanje anaerobnih uvjeta. U praksi se to 2. Za proizvodnju silaže potrebna je skuplja oprema i veća su investiciona ulaganja (silosi) postiže sjeckanjem biljne mase, brzim punjeu odnosu na proizvodnju sijena. Bez obzira na njem silosa, adekvatnim zbijanjem i zatvarabiljni materijal koji se silira, neizbježni su njem silosa. Prozračivanjem silosa aktiviraju se gubitci hranjivih tvari koji nastaju u polju, aerobni mikroorganizmi, a kvaliteta silaže može prilikom transporta, skladištenja, izuzimanja opasti do nejestivog i često toksičnog proizvoda. silaže iz silosa i hranidbe. Gubitci su veći ukoPrednosti siliranja u odnosu na sušeliko su ulaganja u silose, opremu i mehanizanje travne mase: ciju manja.

1. Siliranjem se može osigurati veći broj otkosa travne mase godišnje,jer ne ovisi o vremenskim prilikama u tolikoj mjeri kao spremanje sijena.

2. Travna masa se može kositi u ranijim fazama fitofenološke zrelosti čime se osigurava kvalitetnija krma.

3. Proces proizvodnje travne silaže može biti potpuno mehaniziran.

4. Pri siliranju se, za razliku od sušenja travne mase, očuva relativno visok postotak karotina što djelomično štiti životinje od avitaminoze vitamina A. 5. Siliranjem leguminoza osiguravaju se znatne količine proteina koji su često skupi, pa ih u hranidbi treba osigurati iz drugih krmiva (koncentrata).

Ako je proces siliranja pravilno proveden, travna silaža može biti vrlo kvalitetna krma u hranidbi krava, koja ne dovodi do probavnih i

--------------------..1

metaboličkih poremećaja.

Nedostatci siliranja u odnosu na sušenje travne mase: 1. Osnovni nedostatak siliranja predstavljaju Mljekarski list 03/2006.

17

TRAVNJAŠTVO 3. Konzumacija suhe tvari travne silaže nižeg sadržaja suhe tvari obično je manja od konzumacije suhe tvari sijena.

4. Za razgradnju silažnog soka potrebne su velike količine kisika, pa ako dođe u vodotokove, postaje biološki onečišćivač voda te može prouzročiti ugibanje riba, zamuljivanje vodotokova, onečišćenje pitke vode i zbog toga se ne smije ispuštati u vodotokove.

5. Silaža može imatijak miris što se mora uzeti u obzir prilikom manipuliranja s mlijekom.

Neke vrste bakterija koje se nalaze u silaži mogu negativno utjecati na proizvodnju sira.

Travna masa silirana bez provenjavanja u horizontalni silos koji je dobro zatvoren učvr­ šćenom plastičnom folijom (slika). Kod siliranja travne mase bez provenjavanja, neizbježan je gubitak hranjivih tvari ocjeđivanjem silažnog soka u kojem se nalaze topive hranjive tvari. Po toni travne silaže proizvedene od travne mase s 18% suhe tvari, može se otpustiti oko 500 litara

(w\ ~.;~i Europski No.1

LGHIBRIDI

KUKURUZA

silažnog soka.

Ako je količina otpuštenog silažnog soka manja (veći sadržaj suhe tvari travne mase), veća je koncentracija hranjiva u silažnom soku i obratno. Silažni sok sadrži šećere, topive dušične spojeve, minerale i kiseline nastale tijekom fermentacije. Kod siliranja provenute travne mase koja sadrži oko 25% suhe tvari, gubitci suhe tvari otpuštanjem silažnog soka mogu iznositi oko 10%. Ukoliko travna masa prije siliranja provene na oko 30% suhe tvari, otpustiti će malo ili ništa silažnog soka. Stoga bi sadržaj suhe tvari travne mase prije siliranja trebao iznositi 30-40 %.

Brojni činitelji utječu na kvalitetu travne silaže u hranidbi preživača od kojih treba izdvojiti fitofenološku zrelost tratine prilikom košnje, tehnologiju siliranja (sjeckanje, provenjavanje, korištenje aditiva, siliranje u silose ili u bale ovijene plastičnom folijom), izuzimanje silaže iz silosa i hranidbu, o čemu će biti riječi u sljedećim brojevima Mljekarskog lista. ■

hibrid

tip hibrida

FAOgrupa

vlaga*

prinoskglha•

Anjou281

Zuban

280

18,9

12 600

Anjou310

Zuban

310

19,8

-- -

-· - ----·---------------··-

·------····-

12800

--------

--

-

---

LG 23.06

Zuban

320

20,9

13150

LG 23.07

Polutvrdunac

330

18,8

12 200

LG 23.72

Zuban

380

22,5

13 800

LG 24.47

Zuban

450

19,9

12 500

Burton

Zuban

450

23,7

13400

LG 24.81

Zuban

480

21,9

15 300

LG 25.30

Zuban

530

21,6

14 800

---------------------------------------------------------------------------------

-----------·-------------------------------------------------

• služebeni rezultati provedeni u Hrvatskoj2005.godine

LG 53.85

LG HIBRIDI

vrlo rani hibrid

vrlo visok sadržaj ulja

rani hibrid

visokpotencijalprinosa

------------ ---------------- -------·------------------OiaboloI Diabolo PR srednje rani hibrid vrlo visok sadržaj ulja ------------------------------------------------------------

SUNCOKRETA LG 54.20 M

_____________

1' 9 ___

Sjemenarna Zagreb d.o.o. - uvoznik i distributer LG hibrida za Hrvatsku HR10000 Zagreb, Žitnjak b.b., tel.: +385 (0)1 2499 505, +385 (0)1 2405 200, fax:+385 (0)12499 508;32100 Vinkovd, MarijeJurićZagorke 13,tel.: +385 (0)32 308 589, +385 (0}32308 587,fax:+385 (0)32308 589; http://www.sjemenama.hr

--·.

-

· . SJEMENARNA '.

2ag,e1, , ••

Mljekarski list 03/2006.

TRAVNJAŠTVO

Mr. se. GoranPerčultja

Poljoprivredna zemljišta potrebno je obrađivati i zaštititi od zaraštavanja u grmlje i šikare. Sav potreban posao za poboljšanje iskoritivosti zemljišta i sprječavanje širenja grmlja lako obav'ljaju životinje. One su jeftina i djelotvorna radna sila, ako je menadžment dovoljno dobar za vođenje ispaše. Za što veći uspjeh navedenog djela ponajprije je potrebna djelotvorna, dugotrajna, ali i ne preskupa ograda.

Električna ograda ispunjava te zahtjeve ako je napravljena iz dugotrajnih materijala, ako je dobro postavljena i ako se redovito održava. Najintenzivnije korištenje pregonskog pašnjaka i potpuni ekonomski uspjeh ne može se ni zamisliti bez električne ograde. Što je električna ograda ili pastir?

Električna ograda ili pastir jedan je od najdjelotvornijih načina zaštite stoke i nasada od šteta koje čine divljač ili zvijeri. Ona se postavlja oko parcele ili pregonskog pašnjaka tako da štetnik ne može ući u ograđeni prostor, a stoka koja je u pašnjaku ne može izaći. Električni impulsi, koji prolaze kroz žice električnog pastira životinju udalje od ograđenog prostora te ne dopuštaju ulaz ili izlaz u ili iz ograđenog prostora.

Električnim impulsima životinja doživljava šok koji je za nju neugodan, ali nije opasan za život.

Izuzetno neugodan osjećaj kada životinja dotakne žicu usađuje u nju velik strah i snažan refleks da se odmakne od ograde. Svim životinjama je potrebno vrijeme i mjesto da se naviknu na električnu ogradu. Odabere se mali ograđeni prostor, uključi struja u žicu, i puste životinje da se pod nadzorom upoznaju s "vrućom i peckavom" ogradom. Minimum vremena za navikavanje na ogradu je 12 sati, a sve životinje će se potpuno navknuti za 48 sati.

Električna ograda mora biti prilagođena vrsti životinja kojoj želimo spriječiti izlazak izvan ograde. Daljnje žice na ogradi su jako važne jer se pašne životinje približavaju ogradi najčešće spuštene glave, a isto tako i zvijeri. Visina ograde nije tako značajna jer ne predstavlja fizičku već psihološku barijeru. U prvom dodiru s električ­ nom ogradom životinje pokušaju proći ispod, a ne preko nje. Vanjsku ogradu obično postavljamo na međi, zato je dobro pri postavljanju ograde o tome obavijestiti vlasnike susjednih parcela. Djelotvorna i svrsishodna vanjska ograda neka poboljša odnose među susjedima, a nikako ne smije biti kamen spoticaja među njima. Odredimo gdje će biti ulaz u pašnjak, gdje će biti vrata između

Mljekarski li,st 03/2006.

pregona i koliko će biti široka. Pri određivanju širine vrata treba voditi računa o veličini stada, a ne samo o širini strojeva koji će ulaziti kroz vrata.

S podjelom zemljišta na pregone u ravnim predjelima obično nema problema. U brdovitom području treba uvidjeti i poštivati raznolikost u produktivnosti i zaraštenosti pašnjaka grmnjem.

U pregonima neka bude zagrađeno što jednoličnije područje, radi smanjenja mogućnosti prebiranja paše. Na neravnom terenu potrebno je, ako je moguće, poravnati mjesto na kojemu će biti postavljena ograda. Tako ćemo sve sljedeće poslove na ogradi lakše i brže napraviti. Također je bolja preglednost za divlje životinje, lovce i prolaznike, a šteta će biti manje zbog potrganih žica.

Postavljanje ograde Postavljanje ograde započinjemo na mjestu gdje smo odredili da će biti ulaz u pašnjak. N ajprije postavimo prvi i zadnji stup ravnog dijela ograde. Ta linija može biti duga i 1,5 km ako konfiguracija terena to dopušta. Obično je ograđeni prostor pravokutnog oblika, a završetak linije ograde je na kraju zemljišta koje ograđuje­ mo. Nenašiljen zadnji stup postavimo u iskopanu rupu ravnog dna, zato neka bude i stup ravno odrezan. Deblji kraj stupa postavimo u rupu.

Prislonimo ga na onu stranu rupe koja je okrenuta u smjeru ograđivanja (unutarnja strana). Sa suprotne strane (vanjska strana) oko stupa u rupi nabijemo kamenje, pijesak i zemlju, kako bi bilo tvrdo ležište. Za nabijanje zemlje i kamenja oko stupa može poslužiti jača cijev koja na kraju ima navarenu željeznu kocku (proširenje). Vrh stupa neka bude za 5 cm nagnut u suprotnu stranu od smjera linije ograde. Pri napinjanju žice će se postaviti okomito i tako će ostati ako je stup dobro poduprt. Gledano sa strane, stupove postavljamo pravokutno na površinu zemljišta, kako bi ograda bila jednako visoka s jednakim razmacima među

19

TRAVNJAŠTVO žicama u ravnini. Potporni stupovi neka budu kraju tu je opruga i izolirani hvatač za ruku dugi 200 cm. Uporište neka bude u sredini pomoću kojeg se žica, odnosno vrata, lak.o krajnjeg stupa. Ako ga podupremo blizu vrha, pri otvaraju. Stupovi se postavljaju na razmak 5-10 napinjanju žica izvući ćemo ga iz zemlje. Na m, ovisno o konfiguraciji terena. Za dobar rad plitkom i kamenitom tlu kranji stup moramo električnog pastira vrlo je važno i uzemljenje koje učvrstiti betonom ili željeznim sidrom na kojega postižemo pomoću željeznih šipki (dugačkih privežemo stup. Za postavljanje ograde u prvom najmanje 1 m) koje zabijemo u zemlju. redu potrebni su nam stupovi ili kolci kao nosači Bez priručnog vretena za odvijanje žice, žice. Najčešće se upotrebljavaju drveni, ali se postavljanje električne ograde jak.o je sporo i mogu upotrijebiti i betonski, pa i željezni. Za naporno. Zice iz koluta ne smiju se uzimati navoj stalne ograde potrebni su jači stupovi promjera za navojem, već treba kolut vrtiti i žicu odvijati. oko 10-15 cm, dužine oko 180 cm. Najbolji su od Tako ćemo spriječiti nastajanje petlji zbog kojih se bagrema ili hrastova drveta, ali mogu biti i od često, pri napinjanju, trgaju žice. Za vreteno mekanog drveta samo ne bukova. Svakako ih je možemo uzeti kotač koji nataknemo na željezni dobro impregnirati bilo u 3 - 4%-tnoj otopini štap zabijen u zemlju, no trebamo i pomoćnika, bakrenog sulfata (modre galice) ili u bilo kakvom koji će paziti na brzinu odvijanja žice i poravnadrugom sredstvu za impregnaciju. Drvenim vati kolut dok ga drugi vuče. Moguće je naći i batom ili nabijačem zabiti stupove 60 - 70 cm u vretena s kočnicom, koja sprječava daljnje odvizemlju, a na udaljenosti od 4 - 6 m. Na vanjskim janje žice kada onaj koji vuče stane. Stalne elekogradama pašnjak.a, stupovi moraju biti gušće trične ograde treba praviti od čvrstih stupova s zabijeni, dok na unutarnjim razdjelima pašnjak.a izolatorima i jačom žicom. Obično se ograđuju mogu biti nešto rjeđe postavljeni. Osobito je važno farme i veći kompleksi pašnjak.a. Jeftinije su i dobro ih učvrstiti u uglovima, što se može postići sigurnije od tradicionalnih ograda. Privremene na razne načine. ograde izrađuju se od lakih plastičnih stupova i vrpci od poliestera u koji je upletena tanka žica.

Električna ograda Kod električnih ograda upotrebljava se Veoma se lak.o transportiraju. Služe za razdvajanje pašnjak.a u okviru stalnih ograda za ograđi­ obična pocinčana žica promjera 1,8-2 mm. Budući vanje manjih površina (do 5 ha). kroz žicu ide električna struja, ona ne može biti Za brzo postavljanje kolaca najvažnije je da se izravno pribijena na stup, nego mora ići preko mogu lak.o i dovoljno duboko zabiti u zemlju. Stoga izolatora. Dobra izolacija jedan je od najvažnijih moraju biti dobro zašiljeni i tako napravljeni da se preduvjeta za pravilan rad uređaja električne poput štihaće lopate mogu pritiskom noge zabiti u ograde. Izolatori mogu biti različiti i po obliku i po zemlju.

Obično se izrade željezni vrhovi, koji se materijalu, a obično se dobiju zajedno s aparatom zabodu u zemlju, a na njih se stavlja samo drveni za električnu ogradu. Izolatori moraju biti pričvršćeni na stup tako da, kadje stup ,------------------------, zabijen u zemlju, budu na visini oko 80-90 cm. Kod električne ograde obično je dovoljan samo jedan red žice, no u slučaju da se upotrebljavaju dva, donji red mora biti toliko visoko od zemlje da ne dotiče trave, jer će inače, osobito kad je trava mokra, doći do kratkog spoja i prema tome nepravilnog rada električne ograde. Žica ili provodljiva uže postavlja se na izolatore koji su pričvršćeni na stupove. Oni izoliraju žicu postavljenu na razmak od 30 cm, s tim da je donji par bliže jedan drugome nego ostale žice, a donja žica ne bi smjela biti postavljena više od 20 cm od tla. Vrata su od iste žice ili provodljivogužeta, na 20

AJl:fekarski[i_st 03/2006.

======================= nastavak, poput držala vila. Promjer takvih stupova može biti 5-8 cm.

Korištenje ograde Postavljenu ogradu moramo u što kraćem vremenu priključiti na pašni aparat. Ako je elektroograda na području gdje je mnogo jelenske divljači, krajem svakog novog dana na pašni aparat moramo priključiti svaki novi dio ograde da divljač noću ne bi potrgala žice. Već u prvom susretu s električnom ogradom divljač mora taj dodir zapamtiti kao vrlo neugodno iskustvo, kako bi pri sljedećem dolasku zaobišla ograđeno zemljište.

Kod najintenzivnijeg korištenja pašnjaka pregonskom jednodnevnom ispašom ili čak obročnom ispašom, radi postizanja najvećeg efekta treba upotrijebiti tzv. električnu ogradu.

Kako se električna ograda svaki dan pomiče na novododijeljenu površinu koja nije uvijek ista nego se mijenja prema porastu trave, tj. potrebnoj površini zajedno govedo da se do sitosti napase, ni stupovi nisu stalno zabijeni nego ih treba pomicati. Zato je potreban manji broj kolaca, odnosno samo toliko koliko nam je potrebno za ogradu jednog pregona. Zato ovi kolci mogu biti i nešto skuplji i takvi da se s njima može brzo i lako

rukovati. Oni ne moraju biti ni osobito čvrsti, jer se stoka i najmanjim dodirom o njih uplaši, zbog električnog udara se vraća, a kad se navikne na električnu ogradu gotovo se i ne približava žici.

Redosljed ispaše u pregonima treba tako organizirati da ne treba uvijek premiještati sve četiri strane, nego da jedna strana starog pregona uvijek bude zajednička i novom pregonu. Sam aparat koji daje električnu struju žici može biti tako izrađen da se izravno ukopča na električni vod, da struju daje akumulator ili baterija. Jasno, prvi način dolazi u obzir samo tamo gdje u blizini pašnjaka postoji električni vod. Kako je to i kod nas vrlo rijedak slučaj, to će svakako više dolaziti u obzir uređaji koji crpe struju iz akumulatora ili baterije. Općenito se može reći, da je rukovanje ovim uređajima vrlo jednostavno i ne predstavlja nikakve poteškoće u upotrebi električne ograde.

Za djelotvornost stalnih električnih ograda jedina je zapreka način razmišljanja i razvijanja novih ideja o njenoj upotrebi, kako za potrebe paše domaćih životinja tako i za njihovu zaštitu od zvijeri. Pri tome treba poštivati stečena iskustva i pri postavljanju električne ograde biti dosljedan, kao i pri njenon održavanju. ■

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

pranje

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Ml/ekarski list 03/2006.

21

IZ CENTRA

ZA TRAVNJAŠTVO

~[@& DJ~~~~~ffl] ~811Đ ~~ ~~~

®QJ®DD0lill ~~~rn I

O

Doc.dr.sc.JosipLeto

/

U CENTRU ZATRAVNJAŠTVO AGRONOMSKOG FAKULTETA U organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba i Centra za travnjaštvo-Medvednica, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 09. veljače 2006. održana je radionica na temu «Tehnološko-tehnički zahvati zasnivanja, renoviranja i gnojidbe travnjaka» u nazočnosti 24 poljoprivredna proizvođača s područja grada Zagreba i predstavnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, na čelu s pročelnikom dipl. ing. Darkom Vuletićem i stručnom savjetnicom za stočarstvo i veterinarstvo mr. se. Đurđicom Sumrak.

Predavanje je održano u predavaonici Centra za travnjaštvo, a predavači su bili: doc. dr. se. Josip Leto i mr. se. Krešimir Bošnjak s Agronomskog fakulteta.

U predavanju docenta dr. Josipa Lete «Zasnivanje i renoviranje travnjaka - Načini i metode zasnivanja i popravljanja florističkog sastava travnjaka» izloženi su glavni nedostatci naših prirodnih travnjaka, kao i razlozi takvog stanja. Naglašena je potreba za njihovim popravljanjem, bilo nadosijavanjem postojećih ili zasnivanjem novih travnjaka. Opisane su prednosti sijanih travnjaka u odnosu na prirodne, kao i glavni razlozi zbog kojih valja obnavljati travnjake. Zatim su opisane metode i načini zasnivanja travnjaka: klasična sjetva u obrađena tlo, primjena herbicida i djelomična obrada tla, primjena herbicida i direktna sjetva bez obrade tla, kao i glavne prednosti i nedostatci svake od njih. Posebno je naglašena usporedba klasičnog zasnivanja travnjaka (oranje, predsjetvena priprema) u odnosu na direktnu sjetvu travnjaka.

Detaljno su opisana dva načina nadosijavanja postojećih travnjaka: sjetva uz djelomičnu 22

obradu tla i direktna sjetva uz primjenu ili izostavljanje herbicida, te prednosti i nedostatci svakog od njih.

Također su iznesene prednosti i nedostatci najčešćih rokova zasnivanja i renoviranja travnjaka: proljetni i kasnoljetni-ranojesenski, te glavne mjere njege poslije zasnivanja ili renoviranja travnjaka, uz naglašene mjere borbe protiv korova.

U predavanju magistra Krešimira Bošnjaka «Gnojidba travnjaka-Mineralna i organska gnojiva» obrazloženi su ekonomski principi gnojidbe i što je to racionalna gnojidba.

Obrazložen je značaj i uloga dušika, fosfora, kalija i kalcija u proizvodnji krme, simptomi njihova nedostatka i suviška, kao i metode korekcije nedostatka ovih elemenata u tlu, kao i potrebne količine osnovnih hranjiva za formiranje jedinice prinosa krme, kao i vrijeme primjene mineralnih gnojiva. Detaljno je opisana osnovna gnojidba i gnojidba u vegetaciji travnjaka, date su praktične preporuke za TDS i produktivnije prirodne travnjake, a objašnjeni su i glavni učin­ ci gnojidbe na travnjacima. Navedene su i osnovne karakteristike najčešće primjenjivanih organskih gnojiva: krutog stajskog gnoja i gnojovke, vrijeme njihove primjene i uobičajene količine koje se primjenjuju u gnojidbi travnjaka.

Poslije predavanja i rasprave o navedenim temama, sudionici ove radionice upoznati su djelatnostima Centra za travnjaštvo. Obišli su prostore koje Centar koristi u svom nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu, a omogućen im je i uvid u hranidbenu vrijednost donesenih uzoraka voluminozne krme koju su djelatnici Centra za travnjaštvo utvrdili pomoću NIRS aparata. ■

Mljekarski list 03/2006.

BOMI - agro d.o.o. rqJ}~dewJw~a

~ ~~-~junica ~jvro,,MHJ-đačimaJ

~a~-~~Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izrada balansiranog obroka Kreditne linije u suradnji sa:

-

kr 4utJeaJ4/1ft:nw,%m na udata'/

~ 3/are

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098/ 358- 520

TRŽIŠTE

STOKE

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

Cijenejunadi niže za 11,54 posto!

U siječnju ove godine prosječna otkupna cijena simentalske junadi na hrvatskom tržištu iznosila je 13,26 kn/kg. Slične cijene pratili smo i tijekom proteklih devet godina. Nešto više cijene evidentirane su samo 2002., 2003. i 2005. godine. Na tržištu je primjetna veća ponuda od potražnje što rezultira nižim cijenama od prošlogodišnjih.

H RVA

I

•

~ živa stoka lliwstockl tele slmental l80<160 kal tele holstajn (80<160kg) [l!:!.!!!.caslmental Iza klanlel IJunica holstajn Iza klanje} bik slmental (>450kal bik holstaln 1300<450 kq) krava slmental (za klanje) odolak 125-35 kal svinja (80-120 kg) krmača (za klanlel

llanlad ovca (za klanje) ždrllebe konj

-- -

2006.

Dalm«l}a.

Istra I Prlmorht rasoon cllena mln

I

max

23.00

28,00

-

-

-

-

13.00

17,00

-

-

9,00 17.00 11,00

10,00 25,00 19,00

-

-

28,00

34,00

-

-

T S KA /CROATIA/ cijene /prices/(kn/kg)

god.

Kontinentalna Hrvatska rasoon cllena

I 28,00 20,00 mln

max

18,00 11,00 10,00 12,00 11,00 4.00 12,00 8,50 6,00 20,00 9.00 14.00 10,00

23,00 13,50 11,00 15,00 12.00 10,00 20,00 14,00 10,00 28,00 10,00 14,00 11,00

2 O O 5. god.

HRVATSKA prosjek

/averane/

promjena 06/04.q.

06.tj.

06.-12.02.

HRVATSKA proajek /sverag•J

promjena 06.q.2006.godJ 042.tJ.2005.god

06.tj.

%

24,02 20,18 11.79 10,50 13,20 11.50 6,84 14,90 10.26 8,00 26,36 9,00 14,00

16.67

22,72 20,84 13,31 10,50 14,89 13,00 6,84 14,74 11,24 7,79 27,62 8,16 1700

10.50

o.oo

12.25

0.63 -7,56 -0.51 5.00 -0.45

0.00 -2.29 5.08 -2.29 1.39 5.23

5.72 -3.17 -11.42 0.00 -11.35 ·-11.54 0.00 1.09 -8.72 2.70 -4.56 10.29 ------17.65 -14.29

www.usup.mps.hr

Otkupne cijene bikova simentalske pasmine u

Najveći porast

cijena u odnosu na prošlogodišnje cijene, bilježi.mo u Belgiji gdje je prosječna cijena od dok sujunice prodavane po cijeni do 12,00 kn/kg ŽV. 257,29 eura/100 kg viša za 19,81 posto, te u NjeU prvoj polovici veljače cijene junadi nisu se značaj­ mačkoj i Španjolskoj gdje je razlika cijena od + 16,90 nije promijenile. Prosječna otkupna cijena bika i + 15,37 posto. Najviše prosječne otkupne cijene simentalske pasmine (450-600 kg) iznosilaje 13,20 junećih trupova u navedenom tjednu bilježimo u kn/kg i niža je u odnosu na prošlogodišnje cijene Grčkoj 378,86 eura/kg i Francuskoj 338 eura/ 100 kg. istog razdoblja za 11,54 posto. Ponuda je i dalje Najniže cijene zabilježene su u Poljskoj gdje je nešto veća od potražnje tako da su cijene junadi sve prosječna cijena iznosila 243,46 eura/100 kg i viša je češće manje 13,00 kn/kg ŽV. Na tržištu Europske za 8,34 posto od prošlogodišnje cijene. (Na unije, u posljednjih mjesec dana, bilježimo hrvatskom tržištu otkupna cijena junećeg trupa uz kontinuirani rast otkupnih cijena junećeg mesa, randman 57%, težine bika 550 kg uz prosječnu kao i najviše cijene unatrag dvije godine. Ovakav otkupnu cijenu od 13,20 kn/kg ŽV, i uz tečaj jednog razvoj događanja na inozemnom tržištu mogao je u eura= 7,35 kuna, iznosila bi 315,10 eura/ 100 kg). narednom razdoblju utjecati na porast potražnje Sve manja ponuda teladi na stočnim junadi i cijena na domaćem tržištu. Očekujemo da sajmovima; cijene i dalje visoke će se cijene od 12,50 do 14,50 kn/kg ŽV kvalitetne Ponuda simentalske teladi na stočnim muške simentalske junadi zadržati, dok će cijena sajmovima početkom veljače bila je mala. Jedino junica za klanje biti uglavnom do 13,00 kn/kg. smo na području Sisačko-moslavačke županije Prosječna cijena junećih trupova R3 klase bilježili vrlo dobru ponudu. Sve veći značaj na (bikovi od 12 do 24 mj. starosti) na EU tržištu u tržištu zauzimaju otkupne stanice na kojima se tjednu do 12.02.2006. godine, iznosila je 318,692 otkupi najveća količina teladi. Otkupne cijene eura/100 kg. U odnosu na lanjske cijene prosječna teladi zadržane su na visokoj razini i u prvoj polovicijena u navedenom tjednu viša je za 12,22 posto. ci veljače ove godine. Zasigurno na ovakvo stanje na siječnju najčešće su bile od 13,00 do 14,00 kn/kg,

24

M(jekarski list 03/2006.

~==~===

1rtl':

TRŽIŠTE

STOKE

tržištu utječu i prilike na EU tržištu gdje je potražnja teladi također velika što je rezultiralo i rastom cijena, ali i nedostatkom teladi, tako da se određeni dio domaćih tovljača okrenuo organiziranju otkupa teladi na hrvatskom tržištu. Prosječna otkupna cijena simentalske teladi na domaćem tržištu u prvoj polovici veljače o.g., iznosila je 24,02 kn/kg, što je za 5, 72 posto više nego lani. Na kontinentalnom području otkupne cijene simentalske teladi najčešće su bile od 22,00 do 25,00 kn/kg ovisno o kakvoći dok su na području jadranske Hrvatske cijene bile nešto više, do 28,00 kn/kg ŽV. Na europskom tržištu prosječna cijena teladi starosti od 8.-21. dana iznosila je u tjednu do 02.02.2006. godine 216,9 eura/kom. Niže cijene evidentirane su u Njemačkoj od 171 dok su više cijene zabilježene u Španjolskoj 281,2 eura/kom. U Njemačkoj, u tjednu do 05.02.2006. godine, otkupne cijene za simentalsku telad iznosile su od 4,69 do 4,80 eura/kg ŽV,za telad smeđeg goveda od 2,98 do 3,06 eura/kg ŽV,aza telad crvenog goveda od 160 do 193 eura/kom.

Bez većih promjena na tržištu krava zaklanje Prosječna cijena krava za klanje u tjednu do 12. veljače 2006. godine iznosila je 6,84 kn/kg. Na tržištu krava za klanje nema većih promjena cijena. Ponuda je dobra, a gotovo sve krave budu i otkupljene. Ovisno o starosti i kvaliteti krava, cije-ne su za mlađe krave od 8,00 do 10,00 kn/kg dok su starije krave najčešće od 4,00 do 6,00 kn/kg.

Dobra ponuda janjadi lako sezona na hrvatskom tržištu za živu janjad još nije u punom jeku, ponuda janjadi za ovo doba vrlo je dobra. Cijene, na području kontinentalne Hrvatske, uglavnom su od 20,00 do 24,00 kn/kg dok su na području jadranske Hrvatske od 28,00 do 34,00 kn/kg. U naredna dva, tri mjeseca očekujemo značajno povećanje ponude dok se cijene ne bi trebale značajno promij_eniti. Na kontinentalnom području očekujemo cijene od 18,00 do 25,00 kn/kg ovisno o težini i pasmini dok na području jadranske Hrvatske očekujemo cijene od 25,00 do 40,00 kn/kg ovisno o pasmini i području uzgoja.

CILJNA CIJENA JUNEĆIH TRUPOVA ZA VELJAČU 2006. {HSC&TISUP) MLADI BIKOVI Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 mladih bikova za mjesec veljaču 2006. godine iznosi: 25,93kn.

JUNICE Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec veljaču 2006. godine iznosi: 25,1997 kn ■ Mljekarski li<;t 03/2006.

Citracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir u zemlji porijekla ~ jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326

2.5

TRAVNJAŠTVO

~@ ~~

lPIBDdl~©□TITI @□[ill~~~ ~!l§!J&!J8

@~D QJ8O:iDW Bm&IB

D@(!Og ~O!luuC@

Iva Majhen - Vlašiček, dipl. ing.1 HZPSS Upotrebljavajući tanjurače

u pripremi tla, poljoprivrednici ga još brže prošire po svojim oranicama.

Povećanjem

površina pod zasijanim travnjacima na obite(jskim gospodarstvima jav(ja se i problem suzbijanja prije svega ščavl,ja (Rumex sp.), ali i ostalih višegodišnjh korova. On se ubraja u trajne bil,jne vrste, razmnožava se tdemenom ili vegetativno, a to znači da niče i iz dijelova korijena.

Ščavalj (Rumex sp.)

Malo je gospodarstava gdje se proizvodnja voluminozne krme osniva samo na sijanim travnjacima. Još uvijek se jedan dio krme-sijena proizvodi i na prirodnim livadama. Kad pogledamo njihov botanički sastav, uz dobre i vrijedne trave i djeteline tu se nalazi i dio korovskih biljki čije sjemenke s krmom stignu u probavni trakt goveda. Tako kroz probavni trakt i sjeme ščavlja prođe neoštećeno i klijavo. lzvozeći organska gnojiva, stajnjak ili gnojovku na oranice prije zasnivanja travnjaka omogućujemo širenje tog korova na novozasijane travnjake.

Sjeme zadržava klijavost u tlu i do 13 godina čekajući povoljne uvjete da proklije. U slučaju prihrane postojećih travnjaka gnojovkom omogućujemo širenje tog korova. Znači, da bi izbjegli zakorovljavanje sijanih travnjaka moramo prije svega suzbiti ščavalj na našim prirodnim livadama. Najjeftiniji načinje njihova pravovremena košnja kako korov ne bi donio sjeme. Ako to nije moguće, onda bi za gnojidbu na sijanim travnjacima trebalo upotrebljavati samo

26

mineralna gnojiva (NPK; KAN) izbjegavajući organska gnojiva i tako spriječiti mogućnost zakorovljavanja trav-njaka ščavljem, pa i ostalim korovima. Svrha nam je da nam travnjak traje što dulje jer pojava korova dovodi do bržeg preoravanja usjeva.

Za zasnivanje novih travnjaka preporučujemo ljetno - jesenski rok sjetve kada je pretkultura neka od žitarica. Kako bi na vrijeme preduhitrili probleme s korovom, treba poznavati iznikle korove na strništu. Nakon što razviju biljnu masu, dovoljno lista da mogu djelovati kemijska sredstva, prema vrsti korova i njegovoj brojnosti odlučit ćemo se za upotrebu nekog od totalnih herbicida na bazi glifosata (Cidokor, Hercules, Clinic ... ) koji će nam pomoći da se riješimo širokolisnih i travnih višegodišnjih korova. U slučaju da je problem samo određena vrsta korova, npr. kao ščavalj koji je širokolisni, možemo upotrijebiti neki od Deherbana A ili M te Starane 250. U svakom slučaju treba pročitati uputstva za svako sredstvo jer je važna vrsta i određena faza razvoja korova kako bi upotrijebljeni herbicid dobro djelovao. Suzbijanje korova po strništu prije sjetve jedna je od mjera kojom ćemo izbjeći probleme s korovima u mladom usjevu trava ili DTS-a. Nažalost, ščavalj ima brži porast od naših posijanih trava i gdje on nikne sa svojom lisnom rozetom uguši mlade biljčice u nicanju. Ako je površina "zaražena" korovom već u nicanju, ne ostvarujemo željeni sklop. Kod travnjaka samo nam gusti sklop daje željeni prinos, tako već na početku gubimo.

U slučaju da propustimo ovakav način suzbijanja korova po strništu, u već zasijanom travnjaku, daleko nam je teže boriti se s izniklim

M(jekarskilist 03/2006.

=======================:

Ščavalj u nicanjuu usjevusorteBoxer (križanacljulja}

Ščavalj u mladomusjevuIju/ja

korovom. U slučaju da imamo sijane djetelinskotravne smjese na tržištu nema herbicida koji možemo upotrijebiti u takvom usjevu. Kod trava u monokulturi, kao što su engleski i talijanski ljulj ili neke druge, možemo upotrijebiti neka od sredstva npr. Starane 250, Deherban A,M, ili specijal, Dikocid, Galium ... Važno je pročitati uputstvo o karenci koje nam kaže nakon kojeg vremena smijemo i možemo li krmom s prskanih parcela hraniti naše blago.

Moramo znati, da uništavanjem lisne rozete šča­ vlja ostaju gola mjesta - plješine koje, da ih ne bi naselili korovi, moramo podsijati što poskupljuje i smanjuje proizvodnju. Često puta jedino je rješenje preorati takve parcele i sijati dvije-tri godine neke druge usjeve prije ponovne sjetve travnjaka.

Kako je često teško dati univerzalni savjet, prije konačne odluke dobro bi bilo o pojedinom problemu posavjetovati se sa specijalistima iz HZPSS-a. ■

HAHN - Food. ldeas. People. ™ HAHN - stručnjak za hranu od 1848. godine • brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda • uobičajeni stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode • široki «know-how» u području hrane i tehnologije • najviši standardi kvalitete • najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim ideJama • informacije sa tržišta širom svijeta

Slobodno nas kontaktirajte, bez ikakve obveze.

G. C. HAHN & Co. d.o.o.

Mihanovićeva 9c • HR-48000 Koprivnica • CROATIA Tel. +385/48/641 415 • Fax. +385/48/641 416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com

Ml.JekarskiLi,t 03/2006.

27

=aur~ra I=

VRBOVEC, E. de Piennesa 1:

d.o.o.tel.: 01/2791-822,

-----

2791-990, fax: 01/2792-( e-mail: jurval@jurval.hr, intemet: www.jurval

KTORI, POlJOMEHANIZACIA REZERVNI DIJElOVI, S

@UN

A -KVALITETOM U OBRADU ZEMLJ~

PLUGOVL PODRIVAČL GRUBERI, SJET-VOSPR.b-uAČ

NAJPOVOLJNIJI lliDITI,BEZJAMACA I UČEŠĆA, UZOSIGU

VAŠ POUZDANI PARTNERI PRIJATELJ. ·ajpovoljnija ponuda - besplatna dostava. Provjerite!

PRIKOLICE KIPERTROSTRANI 2-14t. ~ Vrhunski EUproizvod, kompletna opremljenost •

..

•

•#

.

--- ~"

~,~lPRONAR •

____ se ~

NAAE\N

Sijačice pneumatske ~

Ml'onio Mtzscl,Jo

Balirke i omotači bala

Okret~či sijena

VRAT KAPITALNIH ULAGANJA. ~ur~mi~Vrbovec

1

KOZARSTVO============= Ovim člankom nastojimo dati odgovor na pitanja proizvođača kozjeg mlijeka na području Hrvatskog Zagorja, dislociranog od velikih prometnica što mu otežava isporuku mlijeka prema velikim mljekarama. Prodaja kozjeg mlijeka po cijeni krav]jegmlijekaizaziva poteškoće u proizvodnji. Proizvođač o kozjem mlijeku želi saznati nešto više.

Mr. se.Ana Daki( HSC - SLKM Ukratko o kozjem mlijeku Koza je vrlo draga, mala i otporna proizvodna životinja koja u svojoj laktaciji može proizvesti 10-20 puta više mlijeka u odnosu na tjelesnu težinu. Proizvodnja ovisi o genetskim i paragenetskim činiteljima (hranidba, zdravlje).

Ako se odlučujemo na proizvodnju kozjeg mlijeka, onda je potrebno odabrati one pasmine koje mogu dati više mlijeka i bolji sastav mlijeka, kao npr. sanska koza ili alpino koza. Kako u proizvodnji kravljeg mlijeka, tako i u proizvodnji kozjeg mlijeka, svrha je postići proizvodnju i dobru kvalitetu mlijeka, što omogućuje genetski kapacitet životinje.

Proizvodnja kozjeg mlijeka danas je sve značajnija, osobito u onim područjima gdje su izvori stočne hrane za govedarsku proizvodnju nedostatni.

Sve češće susrećemo seoska gospodarstva koja se bave uzgojem koza za proizvodnju mesa (jaradi), a osobito za proizvodnju mlijeka.

Poneka gospodarstva prerađuju mlijeko u vlastitim objektima i prodaju na tržnicama različite kozje sireve ili prodaju kozje mlijeko.

U RH bilježimo porast otkupljenih količina mlijeka za mljekarsku industrijsku preradu, pa na tržištu imamo vrlo kvalitetne kozje sireve, kozje mlijeko i druge proizvode.

Sastav kozjeg mlijeka Kozje mlijeko, kao i kravlje, karakterizira vrlo velika biološka vrijednost zahvaljujući velikom broju hranjivih sastojaka koji se u mlijeku nalaze, u količinama dostatnim za prehranu, i u obliku koji omogućuje dobru resorpciju u probavnom traktu.

30

Kemijski sastav kozjeg mlijeka Voda 88,7% Suha tvar 11,3 % Suha tvar bez masti 8,0 % Mast 3,3% Bjelančevine 2,9 % Laktoza 4,4% Pepeo 0,7% (Pavić, Mioč, 2002.)

Svojim sastavom kozje mlijeko je slično kravljem, međutim postoje ipak neke različito­ sti,jer se radi i o različitim životinjama.

Mliječna mast - to je sastojak mlijeka vrlo varijabilnog karaktera kao i kod kravljeg mlijeka. Mliječna mast se sastoji od velikog broja mastima sličnih tvari koje imaju vrlo važnu ulogu u prehrani i zdravlju. Uglavnom se radi o kompleksu triglicerida i masnih kiselina (zasićenih i nezasićenih), a osobito je izražena kapronska kiselina (koja kozjem mlijeku daje karakterističan miris), te kaprilna i kaprinska.

Zastupljenost pojedinih masnih kiselina različi­ taje ovisno o pasmini, stadiju laktacije, zdravlju koza, godišnjem dobu i o hranidbi, a time je i različita i struktura mliječne masti kao i njezina količina. Za kozje mlijeko je karakteristična građa masnih kuglica (globula) koje su u kozjem mlijeku znatno manje, sitnije nego u kravljem.

Ta osobina mlijeka omogućuje bolju probavljivost i bolju resorpciju u probavnom traktu u odnosu na kravlje mlijeko, a s tehnološkog aspekta mlijeko svrstava u manje podobno za preradbu u maslac zbog težeg izdvajanja mliječne masti i manjeg randmana maslaca.

Svaka masna globula obavijena je haptogenom membranom u čijem sastavu su zastupljeni tzv. fosfolipidi, a tu spadaju: lecitin, kefalin, sfingomijelin, kolesterol i dr. Ovi sastojci imaju vrlo značajnu ulogu u očuvanju zdravlja, tako npr.

Mljekarski list 03/2006.

KOZARSTVO

lecitinje izvor masnih kiselina i fosfata, sudjeluje u metabolizmu masti u organizmu, sudjeluje u oksidativnim procesima, sudjeluje u prenošenju kalija i natrija u organizmu, značajan je za funkcioniranje nervnog sistema, za regulaciju prometa vode u organizmu, te za niz drugih važnih procesa.

Ovi sastojci spadaju u tzv. cerebrozide, tvari koje sudjeluju u gradnji moždanih stanica.

Kolesterol čini oko 0,3 % ukupnih masti u mlijeku. Danas često susrećemo tumačenja koja zbog kolesterola ne idu u prilog potrošnji maslaca i punomasnog mlijeka i drži ih se za uzročni­ ke lošeg zdravlja krvožilnog sustava. Međutim, zahvaljujući novijim znanstvenim spoznajama, takav pristup se mijenja. Kolesterol ima važnu ulogu u organizmu, prije svega kao: zaštita nervnog sustava, sudjeluje u stvaranju žučnih kiselina, steroidnih hormona, a ima veliku ulogu u propusnosti staničnih membrana. Kolesterola ima u mlijeku malo i nema razloga da se mlijeko kao hrana zbog kolesterola stavlja «na loš glas».

Količina holesterola ne može biti uzrokom bolesti, naime čovjek bi morao jesti velike

Ml/ekarsk1'./i,st 03!2006.

količine maslaca

i punomasnog mlijeka dnevno, da bi se mlijeku mogla pripisati ovakva osobina.

Sve češće susrećemo potvrde da su bolesti krvožilriog sustava posljedica unutarnjih fizioloških promjena kao i sklonosti organizma takvim promjenama.

U slučaju rizičnih skupina (glede bolesti krvožilnog sustava), nutricionisti propisuju dijetu koja podrazumijeva smanjenje unosa svih masti i masne hrane, pa tako i mliječne masti.

U normalnoj populaciji ipak je mlijeko nezamjenjiva hrana, a mliječna mast izvor bogatih sastojaka kao što su i vitamini topivi u mastima A, D, E i K. Napokon, mliječna mast kozjeg mlijeka ima energetski značaj, a 100 g kozjeg mlijeka osigurava 69 kcal (kilokalorija) ili 288 kJ (kilodžula) energije.

Bjelančevine - bjelančevine općenito, a posebno mliječne, držimo vrlo vrijednim i hranjivim sastojcima. U suhoj tvari mlijeka, bjelančevine su zastupljene s oko 28 %, a od ukupnih bjelančevina u mlijeku, kazein je zastupljen s oko 76 % i daje veliku biološku vrijednost mlijeka.

Bilošku vrijednost tumačimo kao količinu tjelesnih bjelančevina koje se mogu stvoriti iz 100 g kazeina. Bjelančevine mlijeka izvor su esencijalnih (one koje organizam ne može sam stvarati) i neesencijalnih (one koje se u organizmu mogu stvarati) aminokiselina.

Zastupljenost aminokiselina različita je u kravljem i kozjem mlijeku. Tako npr. metionin, fenilalanin, treonin u kozjem mlijeku zastupljene su više nego u kravljem, dok su neke druge aminokiseline, u većoj količini zastupljene u kravljem mlijeku.

Bjelančevine su stabilni sastojak mlijeka u odnosu na mliječnu mast. To su složene bjelanče­ vine sastavljene iz kazeina, a-laktoalbumina i f3laktoglobulina. Učešće albumina i globulina je nešto veće u kozjem mlijeku nego u kravljem.

Ove bjelančevine značajno utječu na termostabilnost mlijeka, a grušaju se na temperaturi 31

KOZARSTVO

iznad 60°C. Osobito u «starom» mlijeku ovaj sastojaka i zovemo je prirodna kiselost mlijeka. destabilizacijski učinak dolazi do izražaja i Pod utjecajem mikroorganizama, osobito u otežava termičku obradu mlijeka. Zbog manje nehigijenskoj proizvodnji gdje susrećemo i stabilnosti bjelančevina kozjeg mlijeka ti odnosu različite mliječno kisele bakterije, kiselost na kravlje, u preradi se ne preporučuje miješanje mlijeka se može povećavati, a takvo mlijeko kozjeg i kravljeg mlijeka. neispravno je za preradu i potrošnju.

Laktoza - značajan je sastojak mlijeka, Kozje mlijeko, kao i kravlje, može se koristiti sastavljena je iz glukoze i galaktoze, a njezina u obliku različitih proizvoda, najčešće sireva i količina u mlijeku je dosta stabilna i kreće se kiselo mliječnih napitaka, ili kao svježe konzumizmeđu 4,3 - 4,8%. Vrlo je važna kao energetski no mlijeko koje mora biti termički obrađeno. izvor u mlijeku, a važna je i u preradi fermenKozjem mlijeku pripisuju se različite ljekovite tiranih napitaka kao izvor energije za mikro- osobine. Zbog dosta izraženih baktericidnih organizme mliječno kisele fermentacije, a time i osobina koje se pripisuju prisustvu različitih na ukupnu kvalitetu proizvoda. antitijela u mlijeku i imunološkim osobinama Mineralne tvari (pepeo) - kozje mlijeko kozjeg mlijeka, kozje mlijeko se preporučuje sadrži nešto više kalcija i fosfora u odnosu na bolesnicima oboljelim od tuberkuloze.

Zbog lakše probavljivosti preporučuje se kravlje, a količine ovih makroelemenata dovoljne su za dnevne potrebe čovjeka. Količina mine- bolesnicima s probavnim smetnjama. Ljudi uglavnom dobro podnose kozje mlijeko i preporalnih tvari u kozjem mlijeku ovisi o pasmini, zdravlju, stadiju laktacije i hranidbi koza. Osim ručuje se djeci i odraslima koji imaju poteškoća s različitim oblicima alergije. Kaprilnoj, kaprokalcija i fosfora u mineralnim tvarima, zastupljeni su magnezij, natrij, kalij, a u nešto nskoj i kaprinskoj kiselini, koja sudjeluje u građi manjim količinama mangan, cink, željezo, bakar, mliječne masti, pripisuje se metabolički značaj i inhibitorni učinak na oslobađanje kolesterola, a selen i drugi.

Vitamini - kozje mlijeko kao i kravlje sadrži povećana količina selena u mlijeku pozitivno djeluje u preveniranju različitih oblika raka i već spomenute vitamine topive u mastima (A, D, E, K), kao i vitamine topive u vodi (uglavnom krvožilnih bolesti.

Poznato je ipak, da se kod određenog broja vitamine B-kompleksa), a količine pojedinih vitamina sadržane u 1 litri mlijeka mogu zadovo- ljudi javlja preosjetljivost prema kozjem mlijeku ljiti dnevne potrebe čovjeka. Nešto je manji i moguće alergijske reakcije, te probavne smetnje. Uzrok tome je prisustvo antitijela u kozjem sadržaj vitamina B6 , Bm te folne kiseline, važnih u hematopoezi - gradnji crvenih krvnih zrnaca i mlijeku.

Postoje istraživanja koja potvrđuju da su očuvanju krvne slike, i oni se moraju u obroku grupe ljudi kod kojih je došlo do preosjetljivosti nadomjestiti drugom hranom ili vitaminskim na proteine kravljeg mljeka, ipak dobro podnosili pripravcima. kozje mlijeko.

Gustoća kozjeg mlijeka - kreće se od Kozje mlijeko može se preraditi u različite 1,0260-1,0420 g/cm3, a prosječno 1,030 g/cm3 • mliječne proizvode: sir, fermentirane napitke, Gustoća mlijeka ovisi o količini ukupne suhe evaporirano mlijeko i mlijeko u prahu. U svakom tvari u mlijeku, a patvorenje mlijeka dodatkom vode značajno smanjuje količinu suhe tvari u slučaju, mlijeko treba termički obraditi čime se mijenja struktura mliječnih proteina, a smanjuje mlijeku i gustoću mlijeka.

Kiselost kozjeg mlijeka - kreće se od oko se i njihov alergijski učinak.

Hranjivoj vrijednosti kozdeg mlijeka 6,6°SH u prirodnom zdravom mlijeku, a ovisi o osobini kazeina, sadržaja citrata, fosfata i drugih pridonose svi njegovi sastojci.

32

M~ekarski hst 03/2006.

KOZARSTVO

Tablica 1: Pregledi isporukakozjegmlijekapo pojedinimžupanijama u RH Županija

Količina

2003.

ZAGREBAČKA

ŽUPANIJA SPLITSKO. DALMATINSKA ŽUPANIJA SIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

2004.

Količina

2005.

Udio u količini

2005.

Odnos

Odnos

Odnos

količina

količina

količina

2004.2003.

2005.2004.

2005.2003.

90 997

2,77%

101 818

2,66%

95,82%

11,89%

119,10%

8 268

0,25%

36 634

1,11%

42 295

1,11%

343,08%

15,45%

411,55%

9 134

0,28%

32 761

1,00%

40 892

1,07%

258,67%

24,82%

347,69%

3,69%

105 613

3,21%

56 845

1,49%

-12,72%

-46,18%

-53,02%

-

-

-

9 140

0,24%

-

-

-

-

-

30 115

0,79%

-

-

-

0,27%

27 412

0,72%

-11,96%

212,82%

175,41%

-

7 868

0,21%

121 010

-

9 953

0,30%

-

.

8 763 -

5 062

0,15%

li 174

0,34%

35 866

0,94%

120,74%

220,98%

608,53%

1 000 764

30,56%

992 128

30,15%

1 114 945

29,17%

-0,86%

12,38%

11,41%

1 378 925

42,10%

40,40%

1 458 042

38,15%

-3,61%

9,70%

5,74%

88 363

2,70%

94 889

2,88%

334 452

8,75%

7,39%

252,47%

278,50%

533 286

16,28%

533 410

16,21%

519 782

13,60%

0,02%

-2,55%

-2,53%

70 872

2,16%

54 644

1,66%

42 372

1,11%

-22,90%

-22,46%

-40,21%

1 983

0,06%

-

.

-

-

-

973

0,03%

-

.

-

-

.

.

-

3 275 063

100,00%

3 290 159

100,00%

3 821 844

100,00%

0,46%

16,16%

16,70%

KRIŽEVAĆKA

ŽUPANIJA KRAPINSKOZAGORSKA ŽUPANIJA ISTARSKA ŽUPANIJA LILKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Ukupno

2004.

Udio u količini

1,42%

OSJECKO-BARANJSKA ŽUPANIJA VUKOVARSKOSRIJEMSKA ŽUPANIJA VIROVITKKOPODRAVSKA ŽUPANIJA POZESKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA VAAAZDINSKA ŽUPANIJA BJELOVARSKOB!LOGORSKA ŽUPANIJA KOPRIVNICKO-

2003.

Količina

46470

ZADARSKA ŽUPANIJA

MEĐIMURSKA

Udio u količini

1329146

Na Hrvatskom tržištu nalaze se prepoznatljivi proizvodi od kozjeg mlijeka proizvedeni u mljekarama, izuzetno su visoke kvalitete i sigurni za zdravlje.

Otkupom i preradom kozjeg mlijeka bave se: ~-----_::.::.-:..-:_-_-_-_-------_-:----------~----::_~ Mljekara VINDUA AGROPROMET SIM HORIZONT MIT.S MLJEKARA SIRENA - MALA SIRANA D.O.O. MCOMPAG BIOGAL MLJEKARA STARO PET. SELO ZDENKA AMBIENT PARK D.O.O.

Asortiman kozjih proizvoda Otkupom i preradom kozjeg mlijeka na prvom je mjestu Vindija Varaždin koja se na tržištu potvrdila velikim asortimanom i kvalitetom proizvoda od kozjeg mlijeka.

Kao što je poznato, Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u RH počeo je službeno s radom u rujnu 2002. godine, tako da prva cjelovita godina u statističkim podatcima Laboratorija je 2003. Promatrajući tablicu 1 može se uočiti daje količina kozjeg mlijeka koje su otkupile mljekare u porastu, i daje 2005. zabilježen porast za 16, 7 % u odnosu na 2003. godinu. Po količini isporučenog mlijeka ističe se prije svega Varaždinska županija, Međimurska i Zagrebačka, a zatim Koprivničko­ križevačka i Bjelovarska- bilogorska, dok su druge značajno manje.

Ml_jekarski liYt 03/2006.

33

KOZARSTVO

Strukturu

isporučitelja kozjeg mlijeka u RH prikazuju tablice 2 i 3 za 2004. i 2005. god.inu.

Tablica2: Strukturaisporučitelja kozjegmlijeka premakoličinskim razredimau 2004.godini

Tablica3: Strukturaisporučitelja kozjegmlijeka premakoličinskim razredimau 2005.godini

God. proizvodnja (litara) 0-500 500-1 000 I 000-2 500 2 500-5 000 5 000-10 000 10 000-15 000 15 000-20 000 > 20 000 ukupno

God. proizvodnja (litara) 0-500 500-1 000 I 000-2 500 2 500-5 000 5 000-10 000 10 000 - 15 000 15 000 -20 000 > 20 000 ukupno

Broj

¾uk. broja

Količina

¾uk.

proizvođača

proizvođača

(litara)

količine

4 13 18 34 82 60 52 36 299

134% 4,35% 6.02% 11,37% 2742% 20,07% 17,39% 12,04% 10000%

896 9 221 33 267 130 874 615 766 721 435 874 017 904 683 3 290159

003% 0,28% 1,01% 3.98% 18,72% 21,93% 26,56% 27 50% 100,00%

Broj

% uk. broja

Količina

¾uk.

proizvođača

proizvođača

(litara)

količine

3 li 21 30 71 73 46

55 310

757 0,97% 9234 3 55% 36 564 677% 9,68% 117726 545 235 22 90% 23,55% 893 676 14,84% 807 282 17,74% I 411 370 100,00% 3 821 844

002% 0,24% 096% 3,08% 14,27% 23,38% 21,12% 36.93% 100,00%

2005. godine, u odnosu na 2004., Graf 1:Pregledukupnootkupljenihkoličina kozjegmlijekau uočava se neznatan porast broja 2004. i 2005. godini 700000 ,....---------------------, isporučitelja mlijeka, ali značajniji 51351;;!5245311;17353 porast količine mlijeka. U 2004. god.ini posebno su istaknuti razredi 10 000 -15 511.103 000 i iznad 20 000 litara isporučenog 400000 +----------------------1 mlijeka, a bilježe značajan porast i u ! 300000 1-------+1-....,...=--------->.e-------1 2005. godini. Iz ovoga se može zaključiti da raste količina mlijeka po gospodarstvu, odnosno da su gospodarstva dobro savladala ovu proizvodnju i 4 5 7 10 11 12 2 3 6 8 9 pokazuju sve veći interes za isporuku .......2005.

-+-2004. mlijeka.

Mora se naglasiti, da je to i rezultat velikih napora i edukacija od strane m]jekara (koje su odlučile svoj proizvodni asortiman obogaćivati i proizvodima od kozjeg mlijeka), dobre cijene kozjeg mlijeka i državnih poticaja za kozje mlijeko.

Isporuka mlijeka ovisi svakako o laktacijskom razdoblju, a grafikon 1 prikazuje najveće količine mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, odnosno Graf2: Ukupanbrojisporučitelja kozjegmlijekau RH za pojačanje isporuke mlijeka od 3. mjeseca 2004. i 2005.godinu. s maksimumom u 5., 6., 7., i 8., mjesecu, 350,---------------------, 296 302 te opadanje prema zimskom razdoblju.

Na grafikonu 2 se jasno vidi povećanje 250 broja isporučitelja kozjeg mlijeka u ~ 2005. godini, što govori o povećanom ~ interesu za proizvodnju, kao i garanciji I mljekara da će otkupiti kozje mlijeko.

100 Prema Pravilniku o kvaliteti svježeg 50 6/ 2 sirovog mlijeka svi isporučitelji mlijeka, o koji mlijeko za tržište isporučuju mljeka4 s 5 9 10 11 12 2 6 8 7 mJMec rama, moraju biti obuhvaćeni redovnim

I:

Mljekw-ski list 03/2006.

KOZARSTVO Grafikon 3: Ukupan brojproizvođača kozjegmlijekaza kojeje SLKM izvršioanalizu mlijeka u 2004. i 2005. godini 350,---------------------,

uzimanjem uzoraka mlijeka, a kvaliteta mlijeka mora biti utvrđena u SLKM:.

Kvaliteta kozjeg mlijeka Kada govorimo općenito o kvaliteti :g 193 2004 -.:ZJ~---------->.=~------< -+kozjeg mlijeka u RH, cjelovitu sliku wo -------2005 0 može daje tablica 4.

150 V U grafikonu 4 dajemo pregled kretanja 100 88 količine mliječne masti i količine 50 6r2 o.......,~_._ _______________ ___, proteina u kozjem mlijeku za 2004. i 2 4 6 7 10 11 12 2005. godinu. Na grafikonu se može mjesec uočiti varijabilniji karakter količine Tablica4: Pregledgodišnjihprosjeka kozjegmlijeka mliječne masti i kretanje od početka laktacije CFU som.s!.

Godina %m.m. %prat. (xlOOO) (xlOOO) prema kraju laktacije, a također i kretanje 3,45 3,15 1 143,123 120,567 2003. količine proteina u mlijeku. U tablici 5. vidljivo 3,58 3,16 1 070,515 93,652 2004. je značajno povećanje kvalitete mlijeka 2005.

74,255 2005.

3,67 3,05 966,193 godine u odnosu na 2003.

300

256

250

Grafikon 4: Prosječna kvaliteta kozjegmlijeka u 2004. i 2005. godini

-.-%

m.m. 2004.

---%

pro. 2004.

Kao što je poznato, Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka propisao je kako za kravlje, tako i za kozje mlijeko kriterije higijenske ispravnosti prema sijede-

-k-%

m.m. 2005.

ćem:

6,00.-----------------~ 5,15

5,00+---------

-e- % pro. 2005.

Klasa

Broj mikoorganizama/mL

1,00,-1---------

I.

:S1000000

O,OQL----,--------------___,

II.

I 001 000-1500000

m.

> 1500000

2

3

4

5

6 7 mjesec

8

9

10

11

12

Iste kriterije propisuje i Uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka (N.N. 153/2005.).

Tablica5: Pregledotkupljenihkoličina kozjegmlijeka po klasama Klasa

Količina

2003.

Udio u količini

2003.

Količina

2004.

Udio u količini

2004.

Količina

2005.

Udio u

Odnos

količini

količina

2005.

2004.-2003.

Odnos

Odnos

količina

količina

2005.2004.

2005.2003.

Ekstra

2 663 529

81,33%

2 537 287

77,12%

3 473 886

90,90%

-4,74%

36,91%

30,42%

I.

391217

11,95%

81 239

2,47%

30 081

0,79%

-79,23%

-62,97%

-92,31%

II.

220 129

6,72%

130 885

3,98%

103 623

2,71%

-40,54%

-20,83%

-52,93%

III.

-

-

46 687

1,42%

15 293

0,40%

.

-67,24%

-

nema klase

188

0,01%

494 061

15,02%

198 961

5,21%

-

-59,73%

-

Ukupno

3 275 063

100,00%

3 290 159

100,00%

3 821844

100,00%

0,46%

16,16%

16,70%

Za isporučitelje kozjeg mlijeka može se reći, da postižu vrlo dobru razinu higijenske kvalitete mlijeka, kao što je u tablici 5 vidljivo. Visoka razina higijenske kvalitete mlijeka garancija je za visoku razinu kvalitete gotovih proizvoda. To znači, od lošeg mlijeka ne može se očekivati kvalitetan gotov proizvod. U svemu tome, izuzetno je značajna industrijska prerada mlijeka i termička obrada, te stalni nadzor kvalitete, što mlijeko i mliječne proizvode svrstava u hranu sigurnu za zdravlje. ■

Mljekarski Hst 03/2006.

35

Holm & Laue & Bio-pharm-vet-informacije iz prve ruke

H&L Milchtaxi* - jednostavan način za hranidbu teladi Optimalno rješenje za učinkovitu hranidbu teladi je uvijek iznova predmetom diskusije. U mnogim pogonima za uzgoj mliječnih krava i teladi postavlja se pitanje treba li telad hraniti ručno, putem pojilišnih automata ili na neki drugi način.

Ručna hranidba stoke u pravilu iziskuje relativno mnogo vremena i često je naporna zbog tegljenja kante za sobom.

S jedne strane, mnogi zemljoradnici zaziru od investicija u pojilišne automate ili su skeptični prema automatizaciji.

To predstavlja škripac u kojem se nalaze mnogi poljoprivrednici ili, bolje rečeno, poljoprivrednice, koje u pravilu dobivaju poslove kao što je skrb oko teladi.

Sve to je bilo dovoljan razlog da tvrtka Holm & Laue posegne za iznalaženjem rješenja za ovaj problem.

Rezultat toga je H&L Milchtaxi /mliječni taksi tvrtke H&L, nap.prev./.

H&L Milchtaxi je spremnik za mlijeko, koji se nalazi na kotačima, pomoću kojeg se mlijeko za telad može miješati i dozirati. Novovrsna tehnika miješanja i doziranja pomoću pumpe koju pokreće baterijski akumulator omogućava vrlo fleksibilna korištenje M&L Milchtaxija u svim pogonima s mliječnim kravama.

M&L Milchtaxl znači slijedeće:

Miješanje mlijeka u prahu postiže se pomoću visokoučinkovite pumpe. Ona je istovremeno zadužena i za doziranje mlijeka. Točnu temperaturu mlijeka stalno kontrolira termometar. Da bi se M&L Milchtaxi mogao kretati i kad je spremnik pun, uređaj je opremljen sa 4 velika pneumatika, pa ni manje neravnine tla ne predstavljaju neki problem.

• učinkovito i brzo miješanje mlijeka, • jednostavan transport mlijeka između komore za mlijeko i krave s teladi (Nema više dosadnoga tegljenja kanti!), • brzo doziranje u pojilišnoj kanti pomoću "pištolja" za punjenje, • kontrola točne temperature mlijeka.

Buduće opcije za M&L Milchtaxi:

• indikator protoka za kontrolu količine, • agregat za grijanje, služi za zagrijavanje punomasnog mlijeka, • poluautomatsko čišćenje, • dodatno mješalo za velike količine mlijeka u prahu.

Holm&Laue

Biste li ubuduće htjeli primati obavijesti o novostima i posebnim ponudama tvrtke Holm & Laue? Da biste naše okružnica dobivali elektroničkom poštom.javite nam se na e-mail adresu: info@bio-pharm-vet.hr I za Vaš pogon možemo ponuditi individualna rješenja. Molimo Vas da nas nazovete na broj telefona: (014667137,4666718) •patent prijavljen B10.PHARM-VET • Medvedgradska 1c •Zagreb• Tel/Fax 014667137,4666718 • wwwbiO:::Pharm-vet.hr E-mail: info@bio-phann-vet.hr

======================~VETERINARSTVO

C!D~~ WD~8~ ~@~

.__I

M_r.sc.A_ntunK_ostelic--------''

upala vimena, kod stajski držanih koza, javlja kao posljedica međusobnog udaranja (uboda) rogovima te nastaju rane na vimenu preko kojih dolazi do infekcije vimena.

Oblici upale vimena Prema tijeku upale vimena možemo podijeliti na akutne i kronične. Akutne upale vimena razvijaju se u kratkom vremenskom razdoblju i nije ih teško klinički prepoznati.

Kronična upala vimena razvija se duži vremenski period i teže juje dijagnosticirati.

Kako prepoznati upalu vimena?

Akutnu upalu vimena nije teško prepoznati: - koža na vimenu može biti crvene (ljubičasto plave)boje - vime je otečena - tvrdo na dodir - javlja se bolnost - vime je temperirano (toplo) što utvrđujemo poleđinom dlana usporedbom dviju polovica pri čemu je kod upaljene polovice viša temperatura - iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja ili krvi, ili sadržaj siraste konzistencije.

Kod akutne upale vimena može doći do poremećaja općeg zdravstvenog stanja pri čemu se javlja povišena tjelesna temperatura, smanjen apetit, prestanak preživanja, a može doći i do proljeva.

Kroničnu upalu vimena teže je dijagnosticirati jer često nema vidljivih promjena na vimenu i mlijeku. Jedan od simptoma je smanjena lučenje mlijeka u pojedinoj polovici ili cijelom vimenu, značajno povećan broj somatskih stanica, zatim asimetrično vime koje je posljedica upale jedne polovice. Kroničnu upalu dijagnosticiramo brojanjem somatskih stanica i (obvezno) bakteriološkom pretragom mlijeka.

Upale vimena mogu nanijeti velike štete u proizvodnji kozjeg mlijeka. Pravovremenim otkrivanjem smanjujemo troškove liječenja i gubitke na mlijeku. Dužnost je muzača da zna prepoznati upalu vimena kako bi pravovremeno pozvao veterinara.

Kod koza, kao i kod krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. Najveći broj ulazi preko sisnog kanala, međutim u vime mogu ući i preko kože (ozljede), zatim krvlju i limfom.

Upala može biti i rezultat mužnje neispravnim muznim uređajem, grube ručne mužnje ili udaraca rogovima u vime.

Posljedice upale vimena koza su sljedeće: 1. upale vimena drastično smanjuju količinu proizvedenog mlijeka, 2. liječenje je skupa, a rezultat je često upitan jer može doći do gubitka polovice ili cijelog vimena, 3. mlijeko oboljelog vimena promijenjenog je sastava, nije pogodno za prehranu ljudi posebno djece, 4. može doći do trajnog smanjenja lučenja mlijeka u pojedinim polovicama, 5. upala vimena može narušiti opće zdravstveno stanje koze, 6. zbog upotrebe antibiotika u liječenju, mlijeko ne smijemo predavati za preradu određeno vrijeme nakon ozdravljenja vimena, a ovisno o vrsti upotrebljenog antibiotika (karenca).

Uzročnici upale vimena Uzročnici upala vimena su bakterije, mikoplazme i virusi. Upala vimena koza najčešće se javlja kao zasebna bolest, međutim može biti i posljedica neke druge bolesti (npr. bruceloze, listerioze). Uzročnici su u okolini koze ili na samoj koži vimena, a uslijed pogodovnih činitelja, kao što je npr. loša higijena mužnje ili smještaja, ulaze u vime i dovode do upale.

Muzač rukama može prenijeti uzročnika upale s bolesnog vimena na zdravo. Vrlo često se M/Jekmski list 03/2006.

37

VETERINARSTVO

~=====================~

Mastitis test koza Ova metoda je uobičajna za dijagnosticiranje kronične upale vimena krava, međutim za dijagnosticiranje kod koza situacijaje znatno drugačija. Drži se, daje vime krava upaljeno ako je broj somatskih stanica veći od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. Zagrebački) daje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica veći od 300 000, što ukazuje na činjenicu da je vime upaljeno.

Kod koza još nije utvrđen točan broj somatskih stanica koji nam govori daje vime upaljeno.

Taj broj je različit u pojedinim državama, tako na primjer pojedini stručnjaci drže daje vime upaljeno ako u kozjem mlijeku ima više od 500 000 somatskih stanica, dok drugi misle da je upala prisutna tek kadaje taj broj veći od 1000000. U oba slučaja mastitis test daje pozitivnu reakciju (!), jedino je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi da npr. u uzgoju pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu, a da ni jedna nema upalu vimena.

Naravno, ako je mastitis test negativan, možemo tvrditi da nije prisutna kronična upala vimena. Jedino kada bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno veći od jedan milijun i da je značajno promijenjen r--------------------~

38

kemijski sastav mlijeka, mogli bi sumnjati na upalu vimena. Pravu dijagnozu možemo postaviti isključivo nakon bakteriološke pretrage mlijeka. Ako iz uzorka mlijeka izoliramo (poznatu) bakteriju ili više njih koje dovode do upale vimena, tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali.

Liječenje upala vimena Liječenje smije provoditi samo veterinar.

Mnogi proizvođači sami nabavljaju antibiotike za liječenje upala vimena koza, i najčešće ih nestručno primjenjuju. Uvjereni su da svaka mast podjednako djeluje, bez obzira na proizvođača i namjenu. Međutim,jako griješe!

Ne bi se proizvodilo desetke vrsta antibiotika kada bi svi jednako i na sve vrste bakterija djelovali. Često se koriste antibiotici koji uopće ne djeluju na uzročnika koji je doveo do upale vimena, čime se značajno produžuje i poskupljuje liječenje, a vime i dalje propada.

Jedna od posljedica nepravilnog korištenja antibiotskih masti za liječenje upala vimena je pojava rezistencije (otpornosti) bakterija, tako da pojedine skupine lijekova više uopće ne djeluju na neke bakterije. Ovisno o mogućno­ stima, najbolje je napraviti bakteriološku pretragu mlijeka ili antibiogram, kako bi se odredio antiobiotik koji najbolje djeluje na uzročnika.

Preventivaje najjeftinija Kao i kod drugih bolesti, preventiva upala vimena uvijek će biti jeftinija od liječenja.

Osnovno pravilo je da su koze u dobroj kondiciji i smještene na čistoj i suhoj stelji.

Mužnja mora biti higijenska uz dobru tehniku i ispravan muzni uređaj koji nakon svake mužnje mora biti opran i spremljen u čistu prostoriju, te redovito servisiran.

Muzač redovito mora kontrolirati zdravlje vimena prije mužnje, a svaku sumnjivu kozu mora odvojiti, te pozvati veterinara. U slučaju daje prisutna upala vimena, takvu kozu treba musti posljednju, po mogućnosti ručno, ili ako je muzemo strojem moramo ga temeljito oprati i dezinficirati. ■ Mljekarski list 03/2006.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3-GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

OVČARSTVO

JANJJENJCE Najbolja je situacija kada gravidnost završi pravodobnim dobivanjem zdrave i vitalne ja-

U prethodnim brojevima Mljekarskog lista pisali smo o gravidnosti ovaca, te o važnosti i ulozi ovčara u toj fiziološkoj (proizvodnoj) izuzetno važnoj fazi u svakoj ovčarskoj proizvodnji.

njadi, međutim, dogodi se i prije- "".:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: vremeno janjenje ili pobačaj nikako se ne može preporučiti u proizvodnji u (abortus) te jarrjenje nevitalne i mrtve 'i- janjadi, doduše ne tako često u odgo- kontroliranim (uzgojnim) uvjetima. Tko, naime, ".._ može jamčiti da janje koJe su ovce prignječile -... varajuće držanim i hranjenim stadima, naguravajući se za hranom ne bi bilo možda ali se ipak dogodi.

Organizacija i provedba janjenja jedna je od najbolja ovca u proizvodnji mlijeka, ili da muško najzahtjevnijih faza u ovčarstvu, ali ujedno i janje kojemu je ovan udarcem glavom ozlijedio najradosnija, jer svako dobiveno zdravo i kralješnicu ne bi bio najbolji ovan. Stoga se živahno janje izvlači osmjeh i zadovoljstvo ne organizaciji janjenja mora pristupiti krajnje samo ovčaru nego cijelom gospodarstvu - obitelji. sustavno i ozbiljno. Prije janjenja ovčarnik ili Osobito se mladoj janjadi raduju i vesele djeca prostor za jarrjenje treba očistiti, dezinficirati i napraviti male pomične ili demontažne (pojedikoja se s tim izuzetno milim, nevinim i dragim životinjama rado igraju, trčkaraju s njima po načne) boksove za janjenja. Ako se ovce drže na dubokoj stelji i gnoju (ovčarnik se čisti jednom ili staji i dvorištu i maze ih. Janjenjenjem završava nekoliko puta godišnje), a ovce se janje zimi dok faza intrauterinog života fetusa (u trbuhu ovce) i je hladno, bolje je pod ovčarnika prekriti samo počinje život janjadi u vanjskoj sredini. Uvjeti u novim slojem slame (prostirke) uoči janjenja kojima će se ovce janji ti, postupci s ovcama prije, nego ga čistiti, jer će u takvom ovčarniku biti tijekom i nakon janjenja te prihvat dobivenog podmlatka izravno se odražavaju na ekono- toplije, osobito na podu koji janje izravno dodiruje neposredno nakon janjenja. Stalno treba mičnost svake ovčarske proizvodnje, osobito proizvodnje mesa. Samo janjenje, kako zbog ovce imati na umu činjenicu da janje iz utrobe ovce - majke tako i zbog njene janjadi, mora biti majke, gdje je temperatura oko 39°C i gdje je bilo organizirano i provedeno u odgovarajućim potpuno zaštićeno (uvjeti su sterilni), janjenjem uvjetima. Ovce se janje tijekom cijele godine, u nerijetko dolazi u sredinu gdje je temperatura oko 0°C pa i niža (nerijetko ispod ništice). Stoga različitim ekološkim uvjetima. Kada se janjenje što ovčar pripravniji dočeka janjenje, to će događa tijekom ljeta, onda se za to ne moraju rezultati janjenja biti pozitivniji. pripremati posebni uvjeti jer se ovce mogu janji ti Prostor za janjenje mora biti suh, nasteljen, i na pašnjaku bez ikakvih problema. Organiprozračan i dovoljno svjetao. Prije janjenja zacija janjenja, i cjelokupnog tehnološkog poželjno je odvojiti gravidne od jalovih ovaca i procesa na pašnjaku, najraširenijaje u Australiji i Novom Zelandu. Međutim, u nas, osobito u šilježi, a ako je moguće, odvojiti visokogravidne ovce od onih koje će se janjiti kasnije. Na taj stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, način lakše je uočiti ovcu koja se počinje glavnina ovaca se janji zimi kada je hladno, paje pripremati za janjenje, a nakon toga se i janji. poželjno janjenje organizirati u ovčarniku (u Ako ovcama nisu kupirani repovi, prije ili zatvorenom toplom i suhom prostoru), kako bi neposredno nakon janjenja potrebno je ošišati postnatalna smrtnostjarrjadi bila što manja. Još se, nažalost, od pojedinih (pa i ovčara) može čuti vunu oko vimena što doprinosi higijeni ovaca i da se za janjenje ne treba posebno pripremati, da olakšava vizualni pristup vimenu, a što je osobito ovce treba pustiti neka se janje same, a janje koje važno na taj način omogućen je lakši pristup se ne uspije «snaći samo» nije ni zaslužilo živjeti. janjeta sisi. U stadima u kojima je vođena evidencija pripusta, prema podatcima iz te To su doista gruba zagovaranja prirodne selekcije koja je nemilosrdna, nepravedna i evidencije ovce treba sortirati u pojedinačne /ll{jekarski hst 03/2006.

OVČARSTVO

boksove, a znajući prosječno trajanje gravidnosti (oko 150 dana) izdvojiti ovcu u zasebni prostor 13 dana prije janjenja (14 7-149 dana gravidnosti).

U zasebnom boksu ovca ostaje 2-3 dana nakon janjenja, što ovisi o intenzitetu janjenja, o broju pojedinačnih boksova, te o činjenici je li ovca prihvatila janje (janjad) ili nije. U slučajevima kada ovca neće prihvatiti janje treba ostati u zasebnom boksu dok proces prihvaćanja janjeta ne završi.

Ovce se najčešće janje same, bez poteškoća tako da pomoć čovjeka nije potrebna. Janje se najčešće tijekom noći, dok je mir, pa kada ovčar ujutro dođe nahraniti ovce zamijeti u štali potpuno ili manje suho janje (ovisno kad se ojanjilo). Iskusni ovčar odmah uhvati ojanjenu ovcu i provjeri je li janje sisala pa je s janjetom smjesti u zasebni boks. Ako ovca nije prihvatila janje, ovčar po vanjskim znakovima janjenja na ovci (krvava je i mokra straga, nabreklog, tvrdog i natečenog vimena, punih sisa) otkriva ojanjenu ovcu i sjanjetomje smješta u zasebni boks.

Visokoplodne ovce, zbog manje porodne mase janjadi, lakše se janje od ovaca s jednim janjetom, osobito od ovaca s jednim muškim janjetom, budući da su muški samci najveće porodne mase. Najteže je prvo janjenje. Starije ovce se janje lakše i brže. Janjenje se fiziološki može podijeliti u tri faze. Prvu fazu, koja traje 1 do 24 sata, karakteriziraju kontrakcije mišićnih vlakana maternice. U drugoj fazi otvara se cerviks, dolazi do kontrakcija trbušnih mišića i dijafragme te do istiskivanja ploda. U trećoj fazi izbacuje se placenta (1 do 2 sata poslije janjenja).

Posljednja (četvrta) faza je obnavljanje maternice koja traje oko 30 dana. Prije janjenja ovci se povećava vime (nalijeva), kasnije natiče, na opip je tvrdo i nabrekla. Iskusni ovčari već po vimenu mogu pretpostaviti kada će se ovca janjiti te da s nalijevanjem vimena prvo započinju mlađe ovce, a starije kasnije.

Neposredno uoči janjenja ovca je nemirna, izdvaja se od ostalih, traži mirniji kutak, kopka nogama, zagleda se u trbuh, okreće se, naizmjenično liježe i ustaje, napinje se, stenje i ponekad bleji. Pri janjenju na pašnjaku ovca se izdvaja iz stada, često se zavlačeći u grm i šumu, iza stijene i janji se sama.Nakon što janje ustane, idu za stadom.

Mljekarski list 03/2006.

Janjenje počinje trudovima. Prvo iz vulve izlazi vodenjak koji najčešće puca sam, a ako ne, treba ga probiti. Zatim izlaze (češće) prednje noge i na njima položena glava janjeta, trup i zadnje noge. Normalno janjenje je kada janje izlazi van prednjim nogama i glavom (oko 75% slučajeva), a i kada klize van prvo stražnje noge.

Većina ovaca ojanji se u ležećem položaju, a nije neobično janjenje i stojeći. Ako ovca janji više janjadi, brzo nakon prvog treba očekivati i drugo janje, a rjeđe treće i četvrto. Janjenje završava izbacivanjem posteljice, koja se (ako je janjenje bilo u redu) pojavljuje i pada brzo nakon janjenja (od pola sata do 2 sata nakon janjenja). Sve posteljice nakon janjenja treba sakupiti i zakopati na jednom mjestu, te na taj način spriječiti još i danas vidljivu sliku ispred nekih naših ovčarnika kako psi navlače i jedu ovčje posteljice. U slučaju otežanogjanjenja treba ovci pomoći. Odvojiti ju od ostalih ovaca, poleći na suhu i nasteljenu podlogu, te s prethodno opranim i kremom namazanim rukama (obvezno kratkim noktima da ne bi ozlijedili ovcu) provjeriti je li položaj janjeta pravilan.

U glavnom, budući su ovce uske ovčar ne može ući cijelom šakom pa pomaže samo prstima.

Treba biti pažljiv i strpljiv i paziti da ne ozlijedi ovcu i/ili janje. Ako ovčar ne može pomoći sam, treba zatražiti stručnu pomoć, odnosno pozvati veterinara.

41

OVČARSTVO

Ako se ovca ojanjila ležeći, ona brzo ustaje, prilazi janjetu, njuška ga i liže potičući mu uspostavu vlastite termoregulacije. Zna se dogoditi, osobito nakon težeg janjenja kad je ovca izmorena i iscrpljena, da ovca neposredno nakon janjenja ne ustaje već ostaje ležati. Treba je pustiti da se odmori, a ne - kako to još neki rade udarajući je tjeraju da ustane. Tek ako ovca nije ustala, nakon duljeg vremena treba provjeriti o čemu se radi i pomoći joj da ustane. Ovce su dobre majke i najčešće bez problema prihvaćaju svoju janjad. Međutim, ponekad se dogodi da pojedine ovce ne prihvate janje (pri janjenju u stadu, mlađe ovce ...). U mladih ovaca, kod prvog janjenja, dogodi se da su nakon janjenja prestrašene, zbunjene i izgubljene te ne prepoznaju janje, ali ga brzo prihvate kada se odvoje u zasebni prostor. Takve ovce zajedno s njihovom janjadi treba odvojiti u zasebne boksove (slika). U sluča­ jevima neprihvaćanja vlastite janjadi, zatim u slučajevima janjenja mrtve janjadi ili ugibanja janjadi brzo nakon janjenja i pokušaja podbacivanja janjeta druge ovce, ovčari se u praksi služe različitim «prisilno izolacijskim» metodama kako bi ovca prihvatila janje. Često ovčari, u situaciji kad ovca iz bilo kojeg razloga ostane bez janjeta (osobito u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka i u slučajevima kada se radi o dobrim mljekuljama), u želji da ovca prihvati drugo janje i prerano ne zasuši čine pogrešku podmećući joj slabije blizne, a ostavljajući ono bolje janje vlastitoj majci - ovci. Dakle, ako želimo da ovca prihvati janje druge ovce, poželjno je da je janje prethodno posisalo (dobilo) kolostrum, da je zdravo, živahno te neumorno u traženju hrane neprestano proganja ovcu tražeći sisu. Ovca janje prepoznaje po mirisu njuškajući ga i ližući dokjoj prilazi i siše, a kasnije i po blejanju. Dakle, da bi ovca lakše prihvatila drugo janje ono mora imati miris «njenog» janjeta. Stoga ovčari skidaju kožu s uginulogjanjeta te dio nje ili cijelu obmotaju oko janjeta kojeg žele da ovca prihvati.

Tako janje poprimi drugi miris i ovca ga prihvati.

Brzina prihvaćanja druge janjadi je različita i najviše ovisi o samoj ovci. Neke ovce takvo janje prihvate odmah, a neke nakon nekoliko dana.

Ovčari također griješe napajajući podmetnuta 42

janje kravljim ili ovčjim mlijekom, a nakon toga janjad nije gladna i ne traži sisu. U vrijeme kada se ovcu prisiljava na prihvat drugog janjeta ona usteže mlijeko (manja je sekrecija), ali ubrzo nakon prihvata sekrecija mlijeka se povećava i ovca lakše pušta mlijeko. Stoga je, osobito u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, jako važno ne dopustiti da radi gubitka janjeta ovca brzo ostane bez mlijeka i zasuši. Ako ovčar nije u mogućnosti ili ne želi podbaciti janje pod ovcu a htio bi je kasnije kad počne mužnja imati u proizvodnji mlijeka, mora je početi musti i na taj način ne dopustiti joj da zasuši. Navedeno je jako važno u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka.

Brzo nakon janjenja, janje ustaje, tetura i traži sisu. N akonjanjenja ovce su umorne, češće i dulje liježu, i treba ih pustiti da se odmore. Nakon janjenja u ovaca se može uočiti iscjedak iz vulve, štojeposljedicapostupnogstezanja uterusa i istiskivanja zaostalih lohija, odnosno obnavljanja stijenke maternice. Ako je janjenje protekla bez problema, iscjedak je bez ikakvog mirisa.

U slučajevima zaostajanja posteljice, infekcije ili upale uterusa, miris iscjetka vrlo je neugodan, smeđe je boje i gnojan. Upalu uterusa treba odmah liječiti jer u protivnom može doći do sterilnosti, tjelesne slabosti pa i uginuća. Svaki ovčar prije početkajanjenja treba u zamrzivaču imati pohranjene plastične boce s kolostrumom kojeg treba datijanjetu brzo nakon janjenja, a o tome čitajte u sljedećem broju Mljekarskog lista. ■

Ml:fekarskilist 03/2006.

□ rs

l TE V

. 'JECNE T6 -

~E VIH IZ

-

ODABIRU ZEMLJI PORIJEKL

/Austrfia, Njemačka, Nizozemsk Iliu karanteni prodavate!J

KREDITIRAN

BRZ4I JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir i dogov 098/651-570 091 /7955-444

~0~~~ ffi&ill& DOD~~mnD~

PROIZVODNJOMNA MLIJECNIMFARMAMA i ekonomski pojmovi vezani uz zdravlje stada I Mr. se. IgorŠtoković I Prilikom polfieta farmama veterinar mora biti sposoban

Neki epizootiološki,

statistički

. odgovoriti na pitanja koja mu postavi stočar, kao npr.: Je li dobro dati pripravak "Isplati li mi se više nabaviti neprovjerenog ovna iz kalcija za oralnu primjenu uz domaćeg uzgoja ili provjerenog ovna neke plemenite klasičnu terapiju kravama s hipokalcemijom prije ..._ pasmine?" i poslije telenja)? (ležanje Za odgovore ________________________ _.

.

na takva i slična pitanja, veterinaru, potrebna su znanja iz područja epizootiologije (epidemiologije), statistike i ekonomike.

EPIZOOTIOLOŠKI POJMOVI Dijagnosticiranje bolesti Postoje dva različita pristupa u dijagnosticiranju bolesti:individualni i grupni. Individualni pristup podrazumijeva pojedinačnih pregled životinja, postavljanje dijagnoze te liječenje. Često cijena liječenja premašuje i vrijednost same životinje. Kod grupnog pristupa bitno je ustanoviti pojavu neke bolesti u našem stadu. Svrha je spriječiti njezino širenje nekim postupcima u cijeloj grupi (npr. mastitisi-bolja higijena mužnje, mliječna groznica-korekcija prehrane i dr.). Kada tako gledamo, troškove individualnog pristupa sagledavamo kroz korist za jednu životinju, a kod grupnog - u koristi za više životinja. Na velikim farmama pretežita koristimo grupni pristup, no ukoliko se brzo i relativno jeftino može izliječiti pojedina životinja, pristupamo i individualno.

Omjeri, udjeli i stope Omjeri nam govore kakav je odnos pojedinih kategorija unutar jedne skupine npr. u stadu od 100 mliječnih krava imali smo u 2005. godini 16 krava koje su imale mastitis i 84 krave bez utvrđenog mastitisa. Omjer se najčešće iskazuje kao 16/84.

Udjeli govore u koliko se jedinki našeg uzorka pojavilo neko oboljenje. Ako uzmemo gornji primjer, toje onda 0,16 krava oboljelih od mastitisa u stadu od 100 krava ili 16 %. U epizootiologiji se koristi i pojam prevalencija, tj. koliko je oboljelih u rizičnoj populaciji.

Stope koristimo kada želimo prikazati udjele oboljelih u određenom razdoblju. U našem

primjeru to je 16 % godišnje, a u epizootiologiji to nazivamo incidencija.

Osnovna statistička načela

Tipovi podataka U radu na farmi susrećemo različite tipove podataka koje sakupljamo i obrađujemo kako bismo mogli doći do nekih zaključaka. Dva su osnovna tipa podataka (skale mjerenja): kvantitativni i kvalitativni. Kvantitativni podatci su oni koji govore o količini nečega (kg ili L mlijeka, cm visine grebena, broj teladi...), a kvalitativni o prisustvu ili odsustvu nečega (boja, pasmina, rezultat mastitis testa, broj bolesnih/broj zdravih životinja ...).

Podatke o proizvodnji dobivene s farme potrebno je na određen način sažeti i /ili obraditi.

Najčešće želimo proizvodne rezultate opisati (deskriptivna statistika), npr. prosječna proizvodnja mlijeka u stadu. Statistika nam služi kako bi pokazali postoji li i kolika je razlika između pojedinih podataka. Analizom podataka možemo doći do zaključaka o pojedinim uzročno/posljedičnim vezama proizvodnje i bolesnih stanja. Analize i testovi koje koristimo ovise o istraživanju koje provodimo te tipu podataka koje obrađujemo.

Svakodnevno sakupljanje i praćenje podataka vrlo je bitna komunikacija između stočara i veterinara. Komunikacija može biti telefonska, faksiranjem podataka, elektroničkom poštom ili nekim drugim putem. Bitno je što prije utvrditi M?fekarski list 03/2006.

ZDRAVLJE

nedostatke kako bi se što ranije moglo ukloniti uzroke njihova nastanka i tako smanjiti gubitke.

Dijagnostički testovi Definicija testa bi bila: postupak koji nam pomaže u donošenju odluka. Dakle, oni pomažu kliničarima da donose odluke o terapiji u svom svakodnevnom radu (shema 1).

Prvi korak u donošenju odluke je uzimanje podataka od vlasnika životinje i pregled životinje. Na temelju toga veterinar sagledava vjerojatnost (vjerojatnost prije pretrage) da se kod te životinje radi o nekom specifičnom stanju ili bolesti i procjenjuje potreba daljnje dijagnostičke obrade. Ta vjerojatnost ovisi o prevalenciji određene bolesti u populaciji iz koje životinja dolazi.

Nakon učinjene pretrage vjerojatnost procjene se mijenja, a ovisi o značajkama pretrage koje jednim imenom nazivamo dijagno-

STADA

Vrlo često stočari razmišljaju isplatili im se životinje ili ih treba maknuti iz štale. Trošak bolesne životinje je kompleksan pojam koji obuhvaća direktne troškove (lijekovi, rad, oprema ...), koji predstavljaju manji dio troškova, i gubitke u proizvodnji. Gubitci u proizvodnji predstavljaju puno veći trošak i teško ih je sve pobrojati (smanjena proizvodnja mlijeka, mesa, jaja, smanjena plodnost i drugo).

Postoji još niz pojmova poput djelomičnog proračuna, "cost:benefit" analize i druge, a koji su jako bitni kako veterinaru tako i stočaru pri donošenju odluke kojim će smjerom krenuti.

Samo ako suvereno vladamo svim potrebnim alatima, možemo dati odgovore na pitanja s početka ovog članka.

Kao odgovor na jedno pitanje s početka članka, dat ćemo primjer "cost:benefit" analize stička točnost. nabave ovnova. Stočar želi nabaviti ovna i Kako bi testovi bili što pouzdaniji, uvijek dvoumi se između neprovjerenog ovna iz jednog treba prikazati (znati) njihovu dijagnostičku domaćeg uzgoja i provjerenog ovna plemenite točnost (dijagnostičku osjetljivost i specifipasmine. čnost). Dijagnostička osjetljivost govori o Ovnove koristimo 4 godine. Domaći ovan tome kolika je vjerojatnost da će kod bolesne košta 1.500,00 kn, a plemeniti 3.500,00 kn. životinje rezultat biti pozitivan.

Liječenje domaćeg ovna iznosi 70 kn godišnje, a Dijagnostička specifičnost, s druge strane, plemenitog 490 kn. Kada ih izlučujemo, cijena govori o sposobnosti pretrage da utvrdi stvarno domaćeg je 280 kn, a plemenitog 420 kn. U stadu zdrave životinje. od 100 ovaca imamo 130 janjadi godišnje, a NEKI EKONOMSKI POJMOVI janjad plemenitog ovna je 20 % teža pri otkupu.

Veterinari, ali i drugi ljudi, često griješe poUvrstivši sve navedeno uz aktualnu cijenu istovjećujući maksimalnu efikasnost i maksijanjadi izračunali smo da "benefit:cost" omjer malni profit. Činjenica je da se maksimalan iznosi 2,4, tj. da su nam koristi veće 2,4 puta od profit nalazi nešto iznad granice maksimalne troškova. Zaključujemo, da nam se isplati uzeti efikasnosti, tj. kada prihodi počinju opadati provjerenog ovna plemenite pasmine. daljim povećanjem proizvodnje. Svrha programa zdravlja stada je maksimalna efikasUspoređivali smo krave s hipokalcemijom te nost, a ne maksimalan profit. smo jednima davali oralni pripravak kalcija, a drugima nismo, već Shema 1: Koraciu procesukliničkog zaključivanja samo klasičnu tera[ UZIMANJE PODATAKA OD VLASNIKA ŽIVOTINJE (ANAMNEZA) I PREGLEDŽIVOTINJE I piju. Krave s dodatkom kalcija imale su I manje opetovanih I~------.-,----~ VJEROJATNOSTNEKE DIJAGNOZE PRIJEPRETRAGE I manifestacija hipo1 kalcemije te na taj [ DIJAGNOSTIČKA PRETRAGA (TEST) I način manje troško1 va liječenja i gubitaL--{_____ v_JE_R_O_J_ATN_O_S_T_NE_KE_D_U_AG_N_O_Z_E_P_O_S_LIJE_P_RE_TRA_G_E ___ .j ka uslijed smanjene ~L_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_.::._=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_=_ proizvodnje. ■ M(jekarski list 03/2006.

liječiti bolesne

45

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizJ:Jodačirna, niljekarama i trgoJ:Jcima diljem sJ:Jijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizi,odača!

<!Juditekorak ispred!

InJ:)estirajteu bolju budućnost!

t r - A,Jo d.o.o.

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

Doc.dr.se.AnteIvanković

Djelotvorna reprodukcija od izuzetne je važnosti u govedarskoj proizvodnji, bilo da se radi o gospodarenju (menadžmentu) usmjerenom prema proizvodnji krav(jeg mlijeka, mesa ili kombiniranom tipu. Farmeri se često sreću s problemima reprodukcije, posebice u stadima mliječnih krava visoke genetske predispozicije za mlijeko.

Reproduktivni problemi takvih krava čest su razlog i njihova preranog izlučenja iz proizvodnje ili utroška znatnih sredstava za saniranje poremećaja i ponovnog uključivanja u reprodukciju. Djelotvornost reprodukcije u manjoj mjeri ovisi o nasljednim utjecajima (15%), dok su utjecaji menadžmenta i okoliša značajno veći (85%). Menadžment reprodukcije (dužina servis perioda, opažanje gonjenja, tehnika osjemenjivanja) najznačajnije utječu na uspjeh reprodukcije (40%), zatim slijedi hranidba (30%), higijena staje i goveda (10%), te uvjeti smještaja (5%).

Stoga glede podizanja razine djelotvornosti reprodukcije treba u manjoj mjeri polagati pozornost na genetiku (premda određene skupine mogu imati genetske sklonosti prema narušavanju funkcionalnosti jajnika, tihom gonjenju, težem teljenju ili nekom metaboličkom poremećaju koji blokira reproduktivni sustav), a u znatnijoj mjeri na menadžment reprodukcije, hranidbu i smještaj.

Više je kritičnih točaka menadžmenta reprodukcije mliječnih stada, a jedna od temeljnih je pravovremenost opažanja gonjenja.

Ukoliko se pravovremena ne uoči početak gonjenja, znatno se umanjuje sigurnost određi­ vanja vremena optimalnog osjemenjivanja i njegov uspjeh. U više od trećine mliječnih stada problem je upravo u otkrivanju gonjenja, a problem je još izraženiji u stadima viših proizvodnih razina.

Reproduktivni faktor na koji farmer može ciljano djelovati, uvjetujući time određene aktivnosti naspram krave nakon njenog teljenja, Mijekarski list 03/2006.

dužina je "sevis perioda" (vremena od teljenja do ponovne steonosti). Dužini servis perioda prilagođava se menadžment reprodukcije, kontrole i određene preventivne aktivnosti. Razdoblje od teljenja do ponovne uspostave spolnog ciklusa odnosno ovulacije veoma je varijabilno budući da, uz nasljeđe, u prvom dijelu laktacije na njega u znatnoj mjeri djeluje opskrbljenost krave energijom, bjelančevinama i mineralima, uspostava hormonalne ravnoteže i zdravlje krave. Znamo da samo kod manjeg broja mliječnih krava (10 do 30%) prvu ovulaciju nakon teljenja prate uočljivi znakovi gonjenja. Tijekom ovulacija kasnijih spolnih ciklusa znakovi gonjenja znatno su izraženiji. U želji za skraćivanjem servis perioda, uzgajivači često čine pogrešku preranog osjemenjivanja u vrijeme stabilizacije hormonalnog i spolnog ciklusa. Osim toga, stres visoke proizvodnje mlijeka i negativna hranidbena bilanca (veći utrošak od unosa hranjiva) dovodi do proizvodnih i reproduktivnih problema, uključujući i rana uginuća embrija. Tijekom prvih šest do sedam tjedana nakon oplodnje ugiba 20 do 25% embrija. Ukoliko se uginuće embrija dogodi tijekom prvih desetak dana po oplodnji, spolni ciklus se nastavlja kao da se oplodnja nije ni dogodila, a uginuli embrio se resorbira u maternici. Preporuka je da prvo osjemenjivanje uslijedi u intervalu od 60. do 80-og dana nakon teljenja. Kravama izrazito visoke mliječnosti i dobre perzistencije servis period često se produžuje i na 120 dana. Premda se takav

47

REPRODUKCIJA

STADA

pristup na prvi pogled može učiniti neopravdanim, pozitivan učinak na uspjeh osjemenjivanja, te manji problemi prilikom zasušivanja krava, opravdavaju takvo produženje servis perioda.

Visokomliječne krave, ukoliko ostanu gravidne već nakon 60. dana po teljenju, često ulaze u razdoblje poželjnog zasušenja s relativno visokom proizvodnjom mlijeka što čini probleme u zasušivanju. Time se može narušiti dužina suhostaja, odmor krave, priprema za teljenje, te proizvodni učinak naredne laktacije.

Osobit problem u otkrivanju gonjenja (djelotvornijoj reprodukciji) predstavlja "tiho gonjenje". Posebice je izraženo u stadima visokomliječnih krava izloženijih stresu visoke proizvodnje, neprimjerenog menadžmenta ili loše hranidbe. U većini slučajeva (85%) tijekom "tihog gonjenja" jajnici i reproduktivni sustav krave normalno funkcioniraju, a jedini je problem nikakva ili slaba izraženost svima dobro znanih znakova gonjenja. Povodi "tihom gonjenju" pri urednoj aktivnosti jajnika su različiti, no korigiranjem nekih postupaka i uvođenjem dodatnih metoda otkrivanja uglavnom se mogu otkloniti ili suzbiti. Neki od osnovnih uzročnika su: površno (loše) opažanje manje zamjetnih znakova gonjenja, pogrješke u hranidbi krava

(višak bjelančevina, manjak energije ili sirovih vlakana, neprimjerena količina minerala, manjak B-karotina), stres visoke proizvodnje mlijeka, ozljede papaka, invazija parazita, metabolički poremećaji, neprimjereni smještajni uvjeti i drugo.

Bez utvrđivanja gonjenja i njegova početka, teško je odrediti optimalno vrijeme osjemenjivanja krave. Niz je mjera i metoda koje pomažu u pravodobnom otkrivanju gonjenja krava. Jedna od temeljnih mjera u povećanju pravodobnog otkrivanja gonjenja je povećanje učestalosti dnevnog ciljanog nadzora i kontrole krava radi otkrivanja i manje uočljivih znakova. Iskustva ukazuju da povećanje broja dnevnih kontrola stada (promatranja) s jednog na četiri povećava pravodobnost otkrivanja gonjenja sa 60 na gotovo 100%. Uočeno je da krave imaju određena dnevna razdoblja pojačane aktivnosti, što je u znatnoj mjeri specifično za svaku staju (načinu hranidbe, mužnje, izvedba staje, mikroklima).

Poznavanje dnevnog ritma pojačane aktivnosti krava u staji, te uklapanje razdoblja promatranja u navedeni interval podiže djelotvornost otkrivanja gonjenja krava. Obraćanje više pozornosti na znakove gonjenja i zdravlje krava prigodom redovitih radnih zahvata (mužnja, hranidba, izgnojavanje) uz neznatan dodatni utrošak vremena, podiže djelotvornost reprodukcije.

Uredno vođenje stajske evidencije krava (u koju su uključeni i reproduktivni pokazatelji) nezi;i.obilaznoje u menadžmentu staje. Evidencija upućuje na potrebu obraćanja pojačane pozornosti na grlo za koja se očekuje gonjenje ili grla sklonih tihom gonjenju, ali i na druge re~C. produktivne momente, ukoliko su važni (provjera steonosti, termin teljenja i drugo). Danas, u vrijeme razvijene informatike, primjereni ~i ali i jednostavniji programski paketi brzo i 20 1l 'I_ &i pouzdano pružaju potrebne informacije, podsjećaju na termine, ukazuju na nelogičnosti i 20 40 60 80 100 120 probleme, uvažavajući individualne sklonosti dani nakon teljenja jedinki (kraći ili duži ciklus, kraća ili duža Grafikon 1: Međuovisnost uspješnostiosjemenjivanja steonost). Bitno je ažurno vođenje i korištenje i dužine servisperioda. stajske evidencije.

~I

i "---------·--------+--

Mije/carskil~t 03/2006.

REPRODUKCIJA

Razina proizvodnje mlijeka može značajno utjecati na pojavu i otkrivanje gonjenja, kao i druge funkcionalne smetnje, posebice ako su krave izložene neprimjerenom hranidbenom odnosu. Razumljivo je da krave s višom dnevnom, odnosno laktacijskom proizvodnjom imaju duže razdoblje negativne hranidbene bilance (veći utrošak od unosa hranjiva) na početku laktacije, što često dovodi do odgode pojave prvog gonjenja.

Stoga treba nastojati čim ranije dovesti hranidbenu bilancu u ravnotežu, uvažavajući specifično­ sti stadija laktacije, bez davanja povoda metaboličkim poremćajima (acidozi, ketozi i drugima).

Smještaj u znatnoj mjeri utječe na djelotvornost reprodukcije.

Vezani sustav onemogućuje slobodno kretanje i često dovodi do reproduktivnih problema. Krave konstantno držane na vezu često slabije ispoljavaju znakove gonjenja, čemu pridonosi i onemogućena seksualna aktivnost unutar stada (zaskakivanje drugih grla). Slobodni sustav držanja osigurava kretanje grlima i pojačava seksualnu aktivnost stada. Boravak na pašnjaku, posebice krava držanih na vezu, pojačava izraženost znakova gonjenja i prevenira "tiho gonjenje". Nekada je dovoljno dnevno kretanje u trajanju od jednog do dva sata da se uoče pozitivni rezultati. Tom prigodom grla se nalaze u skupini, pa jače dolazi do izražaja seksualna aktivnost unutar stada.

Boravak na pašnjaku pozitivno utječe na libido krave, te na njezino cjelokupno zdravlje. No ne treba zaboraviti da dugotrajniji boravci na pašnjacima, bez adekvatne dohrane, mogu dovesti i do određenih reproduktivnih problema, primarno hranidbene naravi. Isključivo napasivanje često dovodi do unosa prevelike količine bjelančevina, manjka energije i vlakana, neuravnoteženosti minerala, te inducira pojavu tihog gonjenja i drugih problema.

Raspoložive su i određene metode, zasnovane na različitim pristupima, koje pomažu utvrđivanju gonjenja i onda kada nema vidljivih znakova. Jedan od pristupa utvrđivanju reproduktivnog statusa krave je određivanje razine progesterona (hormona spolnog ciklusa) u

Mije/carskilist 03/2006.

STADA

mlijeku krave jednostavnim "stajskim progesteron-testom". Vrijednost razine progesterona u mlijeku, koja se uzima kao granična, je 5 µ,g/ml.

Višekratnom provedbom progesteron-testa tijekom očekivanog javljanja ciklusa može se utvrditi pojava gonjena, no teško je utvrditi njegov početak, odnosno optimalno vrijeme osjemenjivanja. Progesteron-test služi i za rano potvrđivanje steonosti.

Dio metode detekcije gonjenja zasniva se na automatskom otkrivanju promjena električne provodljivosti mlijeka u dane gonjenja, no iziskuju ugradnju prilično skupe sofisticiranije dodatne muzne opreme u izmuzištu. Neke metode koriste promjenu svojstava rodničke sluzi (električne provodljivosti, pH) tijekom gonjenja, no iziskuju obazriviji pristup u interpretaciji rezultata i pojačane higijenske mjere pri primjeni. Povišena tjelesna temperatura krava prilikom gonjenja (0,5 do O,7°C) odražava se i na povišenje temperature mlijeka što se može registrirati prigodom mužnje (uz određenu mjernu opremu). Jednostavna metoda otkrivanju zaskakivanja drugih krava u fazi gonjenja zasniva se na plastičnoj ampuli s bojom koja se lijepi na područje zdjelice krave.

Ampula s bojom prilikom zaskakivanja drugih krava razlijeva se i ukazuje na eventualno gonjenje. Na nekim se farmama koristi "bik tragač" koji na temelju mirisnog traga lako otkriva krave u gonjenju, bojom ih markira, no direktno ne sudjeluje u reprodukciji. Takvi su bikovi zahtjevni u pogledu manipulacije, no nekada i opasni. Spoznaja da su krave u razdoblju gonjenja aktivnije, iskorištena je u osmišljanju detektora gonjenja koji daje dojavu nakon registriranja pojačanog kretanje krave.

Korekcija uvjeta držanja, ukoliko su stresni za krave, može značajno popraviti djelotvornost reprodukcije farme. Stres može nastati uslijed neprimjerenih smještajnih uvjeta, neprilagođene dužine ležišta, hodnika, pregrada ili krmnih zabrana, loše izvedene površine za kretanje (opasnost od klizanja, ozljeda papaka), neprimjerene mikroklime (visoka temperatura, neprimjerena vlaga, propuh), lošeg odnosa

REPRODUKCIJA

STADA====~

prema životinjama (uznemiravanje, udaranje, odstupanje od uobičajenog dnevnog ritma) i drugog. Stres uvjetuje izlučivanje hormona stresa (glukokortikoida) koji dijelom blokira lučenje i aktivnost spolnih hormona krave, što rezultira blokiranjem potpunog sazrijevanja jajnih stanica i uspješne ovulacije. Stres utječe i na pad apetita ugrožene krave, umanjuje unos krme odnosno hranjiva, što opet dovodi do metaboličkih poremećaja. Poznato je da smanjeni unos energije, sirovih vlakana, kalcija ili prekomjerni unos bjelančevina dovode do pojave tihog gonjenja.

Korigiranje nepovoljnog mikroklimatskog okruženja, odnosno smještajnih uvjeta, pozitivno utječe na reprodukciju. Slaba ili prekratka osvijetljenost staje nepovoljno djeluje na izraženost znakova gonjenja. Temperature iznad 27°C ~~~ izazivaju u krava toplotni stres koji često dovodi Vašafarmaje Vašživot... do skraćivanja trajanja gonjenja te slabljenja njegovih znakova. Stoga tijekom toplih mjeseci ukoliko se ne mogu ublažiti učinci viših temperatura, nužno je dodatno obratiti pozornost na znakove, osobito u očekivanom intervalu gonjenja. Povišene temperature okoliša dovode do povećanja rektalne temperature krave (od 0,5 do 2,0°C), što u ranoj embrionalnoj fazi može biti pogubno i dovesti do ranih embrionalnih Farmerkrediti za proširenje stočnog uginuća. Na taj način nakon početnih pozitivnih fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz naznaka uspješnog osjemenjivanja može · biti kamate 7,90%.Efektivnakamatnastopa izgubljeno nekoliko mjeseci, jer je farmer za ročnost kredita 84 mjeseca10,26%. uvjeren da je krava steona. Niže okolišne Partner uvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci temperature (ispod -10°C) nemaju negativan Investicijskikreditiza poljoprivrednike učinak na reproduktivnost stada, posebice kod do 3-000.000,00 kn. krava u stajama s vanjskom klimom.

HBOR-KREDm do 12 godinado Uz navedene postupke menadžmenta 2 godine počeka. reprodukcije neizostavan je i redoviti vetePrijevremena isplata naknadaza rinarski nadzor stada kojim se utvrđuje repromlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu). duktivni status krava, uočavaju problemi funkcionalnosti jajnika ili drugog dijela reproduktivnog sustava, potvrđuje steonost i drugo.

Vašavaraždinska No provedbom djelotvornijeg nadzora mogu se suzbiti određeni problemi u samom začetku, te značajno povećati djelotvornost reprodukcije POSWVNI CENTARZA POLJOPRIVREDNU KLIJENTELU: odnosno proizvodnje mlijeka i dohodovnosti Bjelovar,F. Snpilan, tel: 043/241222 proizvodnje. ■

•

•

nvest1ra1te • U SVOJU budućnost.

gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

50

Ml:fekarskili.st 03/2006.

~

IPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene ~

~

.EZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/2882 811,Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

OPREMA ZA FARME

GUfflEX

OBAVIJESTI r

OtkuplJjje1110 više od IJ3mJijlijjun1a iijtarja m11Jijje~a ,,__,

-~

~ ~

Tijekom prošle godine mljekare su od proizvođača mlijeka s područja PožeškoPrema informacijama iz Zupaslavonske županije otkupile više od 13 nijske stočarske službe, to je za milijuna litara mlijeka. oko 1,5 posto manje u usporedbi s

~

proizvodnjom mlijeka u 2004. godini. Na području Požeško-slavonske županije stočari imaju 5 500 muznih krava, a prosječna proizvodnja mlijeka iznosi 2 650 litara mlijeka godišnje po muznoj kravi. U Stočarskoj službi smatraju da bi stočari s minimalnim ulaganjima u kvalitetniju prehranu stoke, te u uvjete u stajama mogli značajno povećati mliječnost krave jer se sadašnja iskorištenost kreće od 50 do 60 posto po muznoj kravi. U svemu ovome nužna je i bolja prevencija mastitisa, najčešće bolesti muznih krava. Prema nekim procjenama štete od mastitisa bile su prošle godine 5-6 milijuna kuna. Poticajnom politikom i većom kontrolom, a ponajprije boljim higijenskim uvjetima u

stajama, zamjetna je bolja kakvoća mlijeka.

Nužno je i okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava i povećanje stočnog fonda jer je to preduvjet za ostvarivanje poticaja u proizvodnji mlijeka. Naime, poticaj za mlijeko ove godine moći će ostvariti samo oni proizvođači koji su tijekom prošle godine proizveli najmanje šest tisuća litara mlijeka.

Stanje u proizvodnji mlijeka na području Požeška-slavonske županije iz godine u godinu sve je bolje. No, u usporedbi s prijeratnim godinama to još nije zadovoljavajuće. Tadaje na području Županije bilo oko 20 tisuća muznih krava, a godišnja proizvodnja mlijeka bila je veća od 35 milijuna litara. ■

'lr,,.

OPREMAZA STOČARSTVO

ČELIČNE MONTAŽNEKONSTRUKCIJE

ZA RAZNENAMJENE (VLASTITAPROIZVODNJA)

MONTAŽNE KONSTRUKCIJE ZAFARME

GOVEDARSTVO - SLOBODNI UZGOJ • Boksoviza ležanje"EURO"i "STANDARD"

od 72,00€ od 32,00 €/m2

• Krmnezabranesistem "A"i "MREžA" sa ili bez samozatvaranja

SLOBODNIILI VEZANIUZGOJ(tipske i vantipske) od 50,00€ • Konstrukcijaje vruče pocinčana.

• Nagibkrovišta22 % (ili po dogovoru).

• Mogućnost ugradnjedrvenihkrovnihgredica,nabavei montažekrovnogpokrova • Konstrukcijeizmuzišta"AUTOTANDEM" i fasadnihzatvaranja te građevinskih radovapo dogovoruu aranžmanu kupca. i "RIBLJAKOST"

od 350,00€ GOVEDARSTVO - VEZANI UZGOJ

__

_,""""'......;.-:::=----_oj MONTAŽNE KONSTRUKCIJE ZADRUGENAMJENE

L-----~=-.-,.;;:,,;;:a

• Vezovivisoki - klasični (Grabnar) sa okovrtnicimai lancima od 105,00 € ,_ • Vezoviniski sa okovratnicimai lancima od 110,00 € • Boksoviza konje

od 40,00 €/m 2

NATSTREŠNICE ZA STROJEVE,BALE,SILOSE,INDUSTRIJSKI OBJEKTI • Tipskiraspon8 do 12 m, visina5 m, raster5 m. Mogućnost izvedbedimenzija po željikupca.Priloženiatestimateriala,varenja,Internistatički račun i nacrti temeljasa armaturom.

Garancijaza konstrukciju1Ogodinauz normalnoodržavanje.

TRANSPORTERI ZAIZĐUBRIVANJE • Transporter hidraulični "KRTICA" (ravni,dupli i kutnisistemi)i mehanički transporteri od 2.800,00 € • Transporterhidraulični 'DELTA" - slobodniuzgoj (širinestruga200-400 cm ili po narudžbi)

od 4.700,00 € Navedenecijene su izvozne,bez PDV-ai montaže,lco carinarnica Ljubljana.

KOBALKONSTRUKCIJE d.o.o.

Gorenjskacesta 12 b, 1215 Medvode,Slovenija,GSM:00386 41 621 877, 00386 41 613 411, tel.: 003861 361 80 24, e-mail: info@kobalkonstrukcije.si

.M{jekarski list 03/2006.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama

IL

.

Premi~ zavisoku proizvodnju. m/Uek

idobro zdrav~e krava ®

l:r:J:

Premifi zausv11~rte~f

Pelana®

Početna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inae,redne t~Jad

uzustedu mlveka

@)VETERINA

d.oo.

Svetonedeljsko2, Kalinovico, 10436 RokovPotok, HRVATSKA, telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·muil: info@veterina.hr, www.veteri~c:o.hr

LJEKOVITO

BILJE

sklad ljepote, mirisa i ljekovitosti Mirisna ljubica, plava ljubica ili fijolica (Viola odorata) svakog nas proljeća iznova oduševljava svojim ljupkim izgledom i ugodnim mirisom. Manje je poznato da ima i ljekovita svojstva.

Kao lijek koristili su je već i stari Grci.

Hipokratjuje preporučivao kod glavobolje, lošeg vida, tegoba dišnih organa i mamurluka, a Plinije je isticao njenu djelotvornost kod nemira, nervoze, nesanice i tegoba sa srcem. Kneippje hvalio djelotvornost čaja i sirupa od ljubice kod kašlja, hripavca, nervoznog lupanja srca i histerije.

Danas se ljubica samo ponekad koristi u pučkoj medicini. Ljekoviti su svi dijelovi biljke, čak i korijen, a najviše se koriste cvjetovi. Beru se kad su potpuno procvali i koriste svježi ili se suše u što tanjem sloju na toplom i prozračnom mjestu da zadrže miris i da ne promijene boju. Čuvaju se zaštićeni od sunca u dobro zatvorenim staklenkama. Zbog sadržaja sluzi i saponina koriste se kod iritirajućeg kašlja i hripavca, dok salicilni spojevi pomažu ublažavanju boli i upala kod reume, artritisa i povišene temperature.

Eterično ulje ima antiseptičko djelovanje kod upala kože, sluznice te lakših opeklina i rana.

Priprema čaia: Jednu šaku svježih cvjetova ili 2 čajne žlice suhih preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti te procijediti nakon 10 minuta. Kod dišnih tegoba čaj se sladi medom, a za obloge ili ispiranje koristi nezaslađen.

Priprema sirupa: Pola litre svježih cvjetova prelijemo s pola litre kipuće vode i ostavimo poklopljeno najmanje 12 sati.

Tekućinu procijedimo, zagrijemo do vrenja i ponovo prelijemo po 54

Marija Kranjčević, dipl. ing.

istoj količini svježih cvjetova. Nakon sljedećih 12 sati stajanja tekućinu procijedimo, dobro zagrijemo i kad se malo ohladi dodamo toliko meda da dobijemo masu sličnu sirupu. Dobiveni sirup daje se u malim žlicama kod kašlja, nakupljene sluzi u dišnim organima, nesanice i srčanih tegoba.

Ušećereni cvjetovi ljubice prekrasan su ukras tortama i drugim slasticama.

Mladi listovi sadrže nešto C vitamina i mogu se svježi koristiti s ostalim samoniklim jestivim biljem u salatama i varivima. Tekućina dobivena kratkotrajnim kuhanjem listova u vinskom octu nekada se koristila kao oblog kod gihta, a zdrobljeni svježi listovi kao oblog kod glavobolje i za smanjenje oteklina. ča; od listova i cvietova: 2-3 velike žlice listova i cvjetova preliti s litrom kipuće vode i ostaviti poklopljeno 5 minuta. Čaj procijediti i mlak piti tijekom dana kod upale mokraćnog

mjehura. ■

Mljekarski list 03/2006.

Ožujak Još malo i eto nas konačno u proljeću.

20. ožujka u 19 sati i 26 minuta astronomski će početi proljeće. Zemlja će se tog dana na svojoj stazi oko Sunca nalaziti u tzv. proljetnoj točki. Da nema atmosfere, tada bi na cijeloj Zemlji dan po duljini bio jednak noći.

No, poznato nam je da se svjetlost u zraku lomi, pa tako vidimo Sunce kad se ono nalazi i ispod obzorja.

Kopno je ovog mjesec još uvijek relativno hladno, a i more se konačno ohladilo. Kako zrak prima svojstva svoje podloge, zrak koji dolazi s mora, a i onaj koji dolazi s kopna, jednako je hladan. Eto, to je i razlog što u ovom mjesecu sukobljavanje fronti koje dolaze s kopna i onih koje dolaze s mora, nije više tako Točnije,

burna. Uostalom, zato prosJecno tijekom ožujka u Zagrebu padne 51, a u Osijeku samo 42mmoborine.

Dulji nam dani donose više svjetlosti i topline, pogotovo i zato što je već tijekom proljeća naoblake sve manje. Zapamtimo, 14. ožujka temperature zraka prelaze temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva, a to je granična vrijednost kad počinje kretanje vegetacije.

Prvo jaglaci i šafrani, zatim lijeska, pa vrba i drijenak upozorit će nas da je proljeće pred nama. S porastom temperatura zraka, relativna vlažnost opada, paje tijekom ovog mjeseca i manje dana s pojavom magle.

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA 10.03.

20. 03.

31. 03.

OSIJEK6,02 17,48 SM 18,02 5,22 18,16 ZAGREB 6,14 18,00 5,54 18,14 5,32 18,28

renim sredstvom protiv kovrčavosti lista. I dalje uređivati voćke. Nove voćke saditi a stare prihranjivati.

Darko Kantoci, dipl. ing U zaštićenom prostoru povrtnjaka sijati rajčicu, papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, ~. _D_hpolj~ sed ~~~t~vlj~l. kprihranka cvjetaču, korabicu, celer, salatu i poriluk. oz1m1 usJeva us1cmm 1 1 omp 1e - Njegovati povrće sijana i sađeno u veljači u L..::_lsnim mineralnim gnojivima. Ovo je zaštićenom prostoru i na otvorenom. Obaviti predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od ~ mjesec intenzivne pripreme i sjetve jarih kultura. Sredinom mjeseca sijati bolesti i štetnika. Na otvorenom sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, šećernu repu, zatim jaru grahoricu, špinat i blitvu. ~ jari stočni grašak, jaru uljanu repicu i U vrtu započeti uništavanjem korova. q,-.._J stočnu repu. Nabaviti sjeme i zaštitna r::::'\sredstva za kulture koje sijemo u Saditi ukrasno drveće i grmlje. Rezati ruže i ukrasno grmlje. ~ travnju i svibnju.

Narodne uzrečice za ožujak U vinogradu ima mnogo posla: od rezidbe, kolenja, rezanja, kopanja, do ranog proljetnog Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju prskanja. Rigolano tlo valja razmjeriti, kopati mrazova. • Ožujak i zima, ako ne ugrizu zujame, pripremiti gnoj i humus za sadnju bom, ošinu repom. • Ožujčina prašina nosi obicjepova. Prilikom rezidbe izvaditi suhe i stare lata žita i vina. • Ožujčina grmljavina, rodna čokote te kopati jame za sadnju novih. godina. • Koliko je u ožujku magle, toliko je za U voćnjaku tretirati breskve nekim bak- 100 dana grmljavine.

L-------------------------'

i....-:-:J

E)

llflj,ikaiwki li-st 03/2006.

.5.5

-,

SUSTAVKONTROLEI KVALITETE ČIŠĆENJA STOČARSKOJ PROIZVODNJI MLIJEI<

»

SPECIJALLT - tekuće alkalno sredstvo za uklanjanje organske nečistoće

SPECIJALKT - tekuće kiselo sredstvo za uklanjanje anorganske nečistoće nakon alkalnog pranja ili SPECIJALDN - kombinirano praškasto nepjeneće sredstvo za pranje i dezinfekciju na osnovi aktivnog klora za pranje CIP postupkom ili kružnim pranjem SPECIJALPER- tekuće kiselo sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika ili " OXYGENON- granulirano sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika RUČNO PRANJE

SPECIJALCL - kombinirano praškasto alkalno sredstvo s dezinficijensom na osnovi aktivnog klora SPECIJALFK - tekuće kiselo sredstvo za uklanjanje mliječnog i vo~~no$ kamenca i otapanje masnoća i drugih organskih nec1stoca

PERMETAL163 - SF - praškasto alkalno sredstvo za ručno čišćenje ili SPECIJAL75 - V - praškasto alkalno sredstvo na osnovi natrijevog hidroksida za pranje jako zaprljanih površina SPECIJALBELIOL- tekuće sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog klora svih suhih površina

LABUDOLRT - tekući sapun za pranje i dezinfekciju ruku bez mirisa MANORAPIDrfu- polialkoholni antiseptik 2 higijensku dezinfekciju ruku

.. .

--o·.

•

..

Labud

Labud d.o.o. - Zagreb, Divizija Industrije; tel. +385 1 24 09 850, fax. +385 1 24 O Žitnjak bb, 10 000 Zagreb, HR • www.labud.hr •

PIONEER.PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB,Tel: 012958000, http://www.pioneer.com A ouPoNT

CoMPANv

® Zaštitni znak registriran111 pnmienienu državamasv11eta od strane PIONEERHr - Bred International.Ine . Des Mornes.lowa, USA

KAKO OPTIMALIZIRATI PROBAVL I OJAČATI IMUNITET?

Jogurt s probiotskom kulturom L. casei + balastna tvar inulin više od osvježavajućeg hranjivog fermentiranog mliječnog napitka

;1\

...

'

\ \.

··-

.

...

~.•

'

• I

~-

•• ••• •

. ~········

,.;:,

.

'

-;. .._ •r • '• • Jt:.• ••••• ; tt" I',/ • •

j

,l .,r. . •• I'

•

I

1 1

f

• .,.

•.

u

/ •••••••

f ,I r

f

I

VIŠESTRUKO POZITIVNO DJELOVANJE PROBIOTIKA

•

•

• ■,..

LACTOBACILLUSCASEI U KOMBINACIJI S BALASTNIM TVARIMA:

"'· ••••

• POSPJEŠUJE PERISTALTIKU PROBAVNOG TRAKTA • POTIČE METABOLIZAM I APSORPCIJU HRANJIVIH TVARI • OBNAVLJA CRIJEVNU FLORU OŠTEĆENU BOLEŠĆU • JAČA (STIMULIRA) PRIRODNU OTPORNOST ORGANIZMA Djelovanje probiotske kulture Lactobacillus casei je dokaza no kliničkim studija ma!

tJinbiJa

••••••• ••••• ••• •

••••• ••• •• •• •••••••••• •