Mljekarski list 2-2006

. ·e·s r e rmn

- ravala·

TOJE

I•

ISSN 03 S I -9 I 04 • GODINA

42 • VELJAČA 2006.

NASLOVNICA

SADRŽAJ

Hranidba krava s obje strane krmnog stola (Foto: D. Pejaković)

IZGRADNJA STAJA Tehnika hranjenja krava ________________ 2

VETERINARSTVO Bolesti puerperija (babinja) goveda _ __ _47

PRIMJER USPJEŠNE PROIZVODNJE Malo stado za velike rezultate _.........

OBAVIJESTI Osnivanje grupacije uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva ____51 Mljekara požeškog "Zvečeva" prestala s radom _______________________________ 51 Mlijeko za Caritas, sir građanima ..... - - - . 52 OBITELJ I DOM ________________________ 52

_ 6

EKONOMIKA PROIZVODNJE Strategija održivog razvoja mliječnih farmi _________________________________ 9 Dobro je biti u sustavu PDV-a ___________14 EUROPSKA UNIJA Stvaranje Europske unije _______________18 PROMJENA CIJENE MLIJEKA Promjene u izračunu cijene mlijeka

. ___ 21

TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke _______________. __________26 KOZARSTVO Kako organizirati proizvodnju kozjeg mlijeka tijekom cijele godine ____________31 Sastavljanje obroka za mliječne koze . ____34 TRA VNJAŠTVO Uređivanje pašnjaka za napasivanje domaćih životinja _____________________ 38 Gnojidba livada _______________________41 ZDRAVLJE STADA Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na mliječnim farmama . _________________43

ZLATNI

ROG

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog": - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju 2006. godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO I

- -

-

-

-X

- - - - - - - - - - - -:>< - - - - - - - - - - - -:)<

Ime i prezime

proizvođača:

Adresa: Broj krava: Količina mlijeka isporučena mljekari (litara):

Klasa isporučenog mlijeka: ... ~

~ , I

Datum predaje obrasca i potpis:

. - - - - - - - - - - -~

- - - - -,

, Napomena: : Popunjeni obrazac s · ··· ················· ···· ~ podatcima za mjesec •·························· .. : siječanj dostaviti ti: jekom veljače o.g., ' na adresu: Hrvatska , mljekarska udruga ···························· ·· ········ (za nagradu «Zlatni •·························· • , rog» Ilica 31/3, 10000 I ...................... ...................... >,:Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349 I

,_ - - - - - -:>li:- - - - - - - - - - - - -:>li:- - - - - - - - - - - - -><:- - - - - - - - - - - - -><:- - - - - -'

o

Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Č:ičmak, dipl. ing., mr se. Ana Dakić , prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darko Kantoci, dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor štoković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Nada Ćićmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

Tehnika hranjenja krava DamirPejaković, dipl. ing.,HZPSS Hoće li se ulaganje

u izgradnju staje za krave moći bez poteškoća vratiti, u najvećoj mjeri ovisi o hranidbi krava u toj staji.

Već kod izrade idejnog rješenja za staju, mora se predvidjeti tehnika hranjenja krava primjerena uvjetima na gospodarstvu.

Uzgajati kvalitetnu, plemenitu stoku i pravilno je hraniti - to je temelj opstanka uzgajivača goveda, proizvođača mlijeka i mesa.

Dobra krava, koju gazda kvalitetno i pravilno hrani, zaslužuje primjerenu staju i pouzdano može svoje mjesto otplatiti razumnom investicijom u novu staju.No, ako izostane dobra hranidba, onda ne vrijede ni dobre krave, ni nova staja, ni dobar traktor, ... teško će se isplatiti ulaganja.

Presudnaje tehnika hranjenja krava U nadolazećem razdoblju pred proizvođače mlijeka i mesa bit će postavljeni sve veći zahtjevi za efikasnošću i racionalizacijom u proizvodnji, što pojednostavljeno znači: veća proizvodnja s manjim troškovima po jedinici proizvoda. To traži veliku pažnju i preciznost, posebno u hranidbi . koja odlučujući utječe na visinu i isplativost proizvodnje. Neće se moći hraniti „od oka" i to sve krave jednako, to jednostavno neće biti financijski održivo, posebno za one proizvođače koji su dosta uložili ili se zadužili.

Kod gradnje nove staje ili adaptacije postojeće (s vezanog načina na slobodni način držanja) mora se unaprijed predvidjeti tehnika hranjenja krava da bi mogli biti osigurani uvjeti za pojedinačan i/ili grupni pristup u hranidbi krava. Planiranje, mjerenje, kontinuirano praćenje i korigiranje, preciznost - to su uvjeti za pravilnu hranidbu. Mnogi proizvođači mlijeka koji puno investiraju u nove objekte, stado, mehanizaciju, opremu, ... ne shvaćaju 2

hranidbu dovoljno ozbiljno, pa rezultati često budu loši. Da bi hranidbom krava pojedinačno i/ili po proizvodnim grupama mogli precizno upravljati, potrebno je u staji stvoriti za to pretpostavke i odlučiti se za tehniku hranjenja primjerenu veličini i kvaliteti stada. U stajama slobodnog načina držanja (kakve treba graditi) hranjenje krava može se gotovo potpuno mehanizirati, što je jako dobro, no, to krije u sebi i neke opasnosti koje mogu drastično ugroziti isplativost proizvodnje. Najveća opasnost je gubitak kontrole nad količinom i kvalitetom hrane koju pojedinačno krave uzimaju. U tom slučaju krave kojima treba najviše i najkvalitetnije hrane (početak laktacije) budu jako pothranjene, a one koje „ne zaslužuju" puno (kraj laktacije i suhostaj), uzimaju previše hrane, „preskupe" su i opasno se debljaju. Postoje dvije mogućnosti (tehnike) hranjenja: 1.voluminozna krmiva i eventualno neki nusproizvodi, svaki zasebno na hranidbenom stolu + pojedinačno doziranje koncentrirane hrane po kravi 2. potpuno izmiješani obrok svih (ili većine) komponenti obroka= TMR (engl. Total Mixed Ration) + eventualno dodatno pojedinačno doziranje koncentrirane hrane po kravi Pojedinačno hranjenje voluminoznih i koncentratnih krmiva Ova tehnika hranjenja prikladna je za veliku većinu naših gospodarstava. Da bi se mogla pravilno provoditi, nisu neophodne (ali dobro dođu) proizvodne grupe krava, osim, naravno Mljekarski list 02/2006.

IZGRADNJA

odvojeno hranjenje krava u suhostaju. Voluminozna krma i eventualno neki nusproizvodi (pivski trop, repini rezanci i sl.) daju se na krmnom stolu (po volji, bez mogućnosti doziranja), a koncentratni dio obroka dozira se svakoj kravi pojedinačno, ,,prema zaslugama", u izmuzištu (sve manje) ili posebnim, kompjuterski upravljanim hranilicama (vrlo praktično i popularno). Budući da obično nije moguće na hranidbeni stol staviti uvijek sve voluminozne komponente po volji i sve komponente vrhunske kvalitete, u takvom načinu hranjenja uputno je imati krmne zabrane i koristiti ih (zatvarati) kod svakog hranjenja kako bi se izbjeglo guranje krava i „sortiranje" krme. Posebno je to važno ako životinje neke komponente obroka dobivaju u ograničenim količinama (npr. kukuruzna silaža, pivski trop, repini rezanci, posije i sl.).

Neophodno je osigurati dovoljno prostora (dužine) na krmnoj zabrani kako je prikazano u tablici. Za odrasle krave holstein pasmine potrebno je min. 65 cm krmne zabrane po kravi, a za simentalske min. 70 cm.

Potrebnomjesta na krmnomstolu (dužina krmnihzabrana) po kategorijamastoke Starosna grupa

po grlu cm

0,5 - 3 mj.

35

3-6

mj.

40-45

6- 12 mj.

45 - 50

12-18mj.

50 - 55

18-24

60-65

mj.

>24 mj.

65 - 75

Za strojno izuzimanje silaže i sjenaže iz silosa i pojedinačno donošenje na krmni stol koriste se izuzimači, tzv. blok-rezači, kojih ima raznih izvedbi, a mogu imati i mehanizme za potpuno mehanizirano hranjenje. Kompjuterski upravljane hranilice za koncentratni dio obroka izvrsna su pomoć proizvođačima mlijeka. Investicija u takvu hranilicu brzo se isplati jer omogućuje preciznu, kontroliranu hranidbu svake krave prema specifičnim potrebama i ravnomjerno raspodjeljivartje koncentrata u puno manjih porcija tijekom čitavog dana, što Mljekarski list 02/2006.

STAJA

jako povoljno djeluje na stanje u buragu. Hranilice najčešće imaju tehničke mogućnosti hranjenja dvije i više različitih smjesa i/ili dodataka hrani, a neke čak i dodavanje propilenglikola, koji se u tekućem stanju dozira uz smjesu i služi za sprječavanje i u tretmanu ketoze.

Kompjuterska hranilica smanjuje fizički rad i obvezu hranjenja, omogućuje planiranje i jednostavno praćenje konzumacije svake krave te brzo reagiranje u slučaju slabijeg uzimanja hrane. Jedna hranilica, u pravilu, dovoljna je za 30 krava u laktaciji. Postoje vrlo kvalitetni kompjuterski programi, koji uz upravljanje doziranjem koncentrata daju još puno drugih mogućnosti za pravilan menadžment stada.

Dakle, ako je potrebno na nečemu uštedjeti pri investiranju, neka to nikako ne bude kompjuterska hranilica, a pri izradi plana za novu staju, odmah treba predvidjeti mjesto za hranilicu i silos za koncentrat (ili više njih).

Tehnika TMR-a Tehnika hranjenja tzv. mikser-prikolicom ili tehnika TMR-a naizgled je vrlo jednostavna i hranjenje je lako (s gledišta mehaniziranosti i jest), no, to je uistinu visoka tehnologija koja zahtijeva puno više umijeća od prije opisane metode. Ako se precizno i dobro radi, sigurno donosi dodatno unapređenje proizvodnje i isplativo je. No, da bi se TMR-hranidba mogla isplatiti, potrebno je osigurati brojne pretpostavke. TMR sam po sebi ne omogućuje pojedinačno tretiranje krava, naprotiv, tu krave nemaju izbora, moraju jesti obrok onakav kako je pomiješan (dobar ili loš, a za neke krave i predobar) i nemoguće je znati koliko je koja krava pojela.

Zato je potrebno imati krave fizički odijeljene u proizvodnim grupama ili dodatnu mogućnost pojedinačnog doziranja dijela koncentriranog obroka u izmuzištu ili bolje pomoću kompjuterskih hranilica. TMR je, dakle, uglavnom namijenjen velikim stajama jer u malim je stadima prekomplicirano stvarati proizvodne grupe i miješati nekoliko različitih obroka (ljeti obvezno dva puta dnevno) ili pak imati i TMR i kompjuterske hranilice, što je ipak :preskupo. U velikim stadima treba fizički odijeliti barem 3

IZGRADNJA

STAJA

dvije, a bolje i tri proizvodne grupe muznih krava plus dvije grupe suhih krava. Prvotelke je dobro posebno odvojiti od starijih krava. Za svaku grupu treba miješati poseban TMR prilagođen visini proizvodnje i stadiju laktacije. U srednje velikim stajama, gdje je problematično fizički organizirati proizvodne grupe, najčešće se uz mikser-prikolicu koriste i dodatne kompjuterske hranilice za koncentrat. Tada se hrani samo jednim sastavom TMR-a (obrok za određenu visinu proizvodnje), a krave veće proizvodnje i većih potreba dobivaju dodatno koncentratni dio obroka u kompjuterskim hranilicama. To je prilično skup način hranjenja, ali se puno koristi u zapadnoeuropskim zemljama u visokoproizvodnim stadima.

Hranidba TMR-om može se u hladnijem dijelu godine organizirati tako da se obrok miješa i hrani samo jednom dnevno, ali se hrana obvezno mora nekoliko puta dnevno prigrtati (ručno ili strojem) prema krmnoj ogradi. U toplijem dijelu godine uputno je miješati dva puta dnevno zbog zagrijavanja obroka i smanjenja konzumacije.

Tehnika TMR-a omogućuje u potpunosti hranidbu muznih krava po volji. dakle, krave

4

moraju imati na raspolaganju tijekom 24 sata neprekidno dovoljne količine hrane približno stalno iste kvalitete. Za visoku proizvodnju mlijeka to je neophodno. Takvim načinom hranjenja nije potrebno svakoj kravi njezino mjesto za hranidbenim stolom i nisu neophodne krmne zabrane jer nema guranja i nema konkurencije za bolju hranu (sva hrana je ista i na raspolaganju je neprekidno u velikim količinama). Moguće je u velikim stajama (s 3, 4 ili čak više redova ležišta) dobro funkcioniranje hranidbe s dvostruko manjim brojem mjesta na krmnom stolu (dakle odnos broja ležišta i mjesta nakrmnoj ogradičak2:1).

Još neki važni detalji U planiranju izgradnje ili adaptacije staja potrebno je voditi brigu ojoš nekoliko detalja koji su bitni za nesmetano funkcioniranje hranidbe krava. To je prije svega izvedba hranidbenog stola, mjesta na koji se hrana dovozi i s kojega ju krave uzimaju.

• Širina hranidbenog stola treba biti dovoljna da omogući jednostavan ulaz i većoj mehanizaciji i da pri tome ne dolazi do gaženja hrane pred kravama. Ako se hrani s jedne strane krmnog stola, širina mu treba biti barem 4 m, a ako se hrani s obje strane, širina neka je barem 5 m.

Mljekarski li.st 02/2006.

IZGRADNJA

STAJA

• Pri planiranju izvedbe hranidbenog stola treba voditi računa o tome da je kravama nužan pojas za uzimanje krmne hrane i to bar 80 cm do krmne ograde. Taj dio se ne smije gaziti strojevima niti uznemiravati krave dok jedu.

Podloga na tom dijelu treba biti vrlo kvalitetno izvedena i presvučena glatkim materijalom otpornim na kiseline kako bi trajno ostala neoštećena i lako se čistila. U protivnom će krave vrlo brzo početi jesti „iz prljavog, smrdljivog tanjura".

• U pravilu cijela se površina krmnog stola pravi u istom nivou, nije potreban nikakav poseban valov, jer na taj se način „tanjur" krava lakše održava čistim i jednostavno je svakodnevno prigrtanje krme (obvezno nekoliko puta dnevno).

Kompjuterskihranidbeniboksovi- vrlopraktični • Nivo hranidbenog stola i mjesta s kojega krave i korisnii brzose isplate uzimaju hranu mora biti svakako podignut u odnosu na nivo blatnog hodnika na kojemu krave stoje dok jedu i to za 15-20 cm da bi krave bez naprezanja dosegle hranu (u protivnom, ako su u istom nivou, previše trpe prednje noge, zglobovi i papci, izvaljuju se lopatice).

• Otvor krmne zabrane kroz koji krava provlači glavu da bi jela s krmnog stola mora biti visok barem 90 cm, a gornji rub donje cijevi krmne ograde mora biti visok 60-65 cm u odnosu na blatni hodnik. Pri pravilnom korištenju TMR-a krmne zabrane nisu potrebne, dokazana je da je bez njih veća konzumacija hrane, posebno je to izražena kod prvotelki.

Kravama treba omogućiti da uvijek '}edu iz čistog tanjura • Kako spriječiti krave da preko krmne zabrane bacaju dugačku krmu na blatni va. No, to je jedna posebna tema kojoj treba pohodnik? Treba namontirati po cijeloj dužini svetiti puno više prostora i pažnje jer nije nimalo krmne zabrane, iznad dijela s kojega krave jednostavno u našim uvjetima hranidbu ozbiljuzimaju krmu, tanku cijev ili nešto slično da nijeg stada bazirati na paši, kad znamo koji sve krava koja pokuša bacati krmu preko ograde problemi muče naše proizvođače mlijeka: jednostavno udari glavom u cijev. Tako će zemljište, klima, usitnjenost i neuređenost parzasigurno prestati stvarati probleme, koji su cela, prostorni planovi, ... Ipak, onaj tko ima jako izraženi ako je blatni hodnik izveden kao solidne uvjete za napasivanje, ne treba olako rešetkasti pod. odbaciti tu mogućnost jer to može značajno pojeNa kraju svakako treba spomenuti napasiftiniti proizvodnju. A proizvodnju će svakako vanje kao najprirodniju tehniku hranjenja kra- trebati pojeftiniti ... ■ 11

M!Jekarski list 02/2006.

5

PRIMJER

USPJEŠNE

PROIZVODNJE

DarioZagorec, dipl. ing.1 HZPSS

Da se i s malini stadom u europskim uvjetima može raditi i normalno živjeti, govori nam sljedeća priča.

U vrijeme kada mnogi proizvođači mlijeka u našoj zem(ji donose k(jučne odluke o svojoj budućnosti, koja je praktički pred nama, kako će i na koji način ući u tržišnu konkurenciju u europskim uvjetima te svojim proizvodima opstati na tržištu, mnogi od njih već su počeli primjenjivati management koji je primjeren veličini njihova stada i njihovoj proizvodnji.

Staja Floriana Profantera u Južnom Tirolu u Italiji (Alto Adige), mjesto je odakle dolazi Vinsat - rasplodni bik smeđe pasmine, koji je zaslužno bio na prvom mjestu ljestvice Interbulla. Tajna je ovog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (prosječne veličine), voditi brigu i o najsitnijim detaljima.

Na gospodarstvu se nalazi kuća s drvenim krovom, a nedaleko kuće staja s ozidanim prizemljem i povišenim dijelom izgrađenim od drveta koji služi kao sjenik. Osim toga, ovdje su prisutni i svi elementi tradicionalnog života: drveni stol ispred kuće, pas čuvar, stare saonice obješene na zgodnom mjestu te drvarnica. I ovdje je zakon tržišta poučio ljude da se ne živi od poezije jer će se živjeti u oskudici. Poštujući sva pravila lokalne tradicije idemo otkriti modernu učinkovitost koja se skriva ispod vanjštine. .----------------------------,

~--------------------------'

6

5/ika 1: Štala i pejzaž

Ovo gospodarstvo se nalazi u Funesu, na 1 370 metara nadmorske visine, ispod veličan­ stvene planine masiva Plawatsh (slika 1).

Farmer Florian Profanter, uz pomoć supruge, vodi poljoprivredno gospodarstvo s 20 muznih krava. Sve su smeđe pasmine, izuzev dvije holstein-frizijske i jedne Jersey. Njihova nazočnost u štali opravdava se pokusom sa suprotstavljenim ciljevima: s jedne strane proizvodnja veće količine mlijeka, a s druge strane podizanje kvalitativnih parametara u proizvedenom mlijeku.

Gospodarstvo oduvijek uzgaja krave smeđe pasmine te je ono već 25 godina pod selekcijskom kontrolom, a vlasnici se mogu pohvaliti da je iz tog stada i majka bika Vinsata koji je još u veljači 2000. godine ocijenjen i, zahvaljujući na neki način izoliranom uzgoju u tom stadu, imao predispozicije za zauzimanje prvog mjesta potvrđujući vrijednost talijanske genetike. Godine 1985. sagrađena je nova staja (slika 2). Dragocjen poticaj prema većoj proizvodnji registriran je uvođenjem proizvodnje sjenaže u balama prije 8 godina. Najveći napredak uočen je prošlog ljeta uvođenjem tehnike jedinstvenog TMRobroka.

Proizvodni rezultati Prosječni proizvodni rezultati za prošlu godinu bili su 7 169 kg mlijeka sa sadr-

Ml.fekarskilist 02/2006.

PRIMJER

USPJEŠNE

PROIZVODNJE

čjima. Imanje

proizvodi bale sjenaže, a također vrši i uslugu baliranja manjim susjednim gospodarstvima.

Opremljeno je i sušarom za krmu kapaciteta 1100 m 3 • Zrak se ne zagrijava umjetno nego se koristi zrak zagrijan ispod krova koji može obaviti ulogu isušivanja, ne toliko zaslugom visoke temperature koliko zahvaljujući vrlo niskom postotku vlažnosti zraka.

Hranidba i struktura obroka Mikser prikolica (slika 3), horizontalnog tipa obično se savjetuje za imanja bar dvostrukih dimenzija, ali za ovo gospodarstvo pokazuje korist u smanjenju ručnog rada prilikom hranidbe krava, a na poseban način i u radu s balama Slika 2: Krave su na vezu,a za mužnju imaju postavljenmljekovod sjenaže.

Ne treba zaboraviti da se gospodarstvo Tablica1: Podatcio gospodarstvu nalazi u Alpama, na zavidnoj nadmorskoj visini, • površina gospodarstva za stočarsku proizvodnju: pa je dobrim dijelom godine prosječna tempe18 hektara (12 ha u dolini i 6 ha su planinski pašnjaci) • radna snaga: uzgajivač uz pomoć supruge ratura ispod nule. Visok sadržaj vlage u balama • proizvodnja krme: bale sjenaže, sijeno iz sušare, uzrokuje često smrzavanje bala. lako djelomično rotobale sijena, to za miksericu, u usporedbi s ručnim mije• broj stoke: oko 50 grla • krave u laktaciji: 20 šanjem, ne predstavlja problem jer sadržaj • namjena proizvedenog mlijeka: prerada u.sir Mozzarellu razmrvi i izmiješa s drugim sastojcima obroka.

• prosječna proizvodnja: 7 169 litara (mast 4,30 protein 3,48) Na tržištu kupuju dehidriran u lucernu koju • broj mužnji: 2 (u 5.30 sati i u 17.30 sati) nadopunjuju visoko energetskim komponentama (50 % kukuruz, 40 %ječam, 10 % brašno od žajem masnoće 4,30 % i 3,48 % proteina. Projekekstrakta tostirane soje) te mineralima i cijom se predviđa porast koji se može procijeniti vitaminima.

Osnovni obrok je upotpunjen za nekoliko stotina kilograma mlijeka više po koncentriranim krmivom koje se daje u posude kravi, ne toliko u vrhu laktacije, nego više u "poboljšanoj" krivulji laktacije. To rezultira i povrh onoga dijela koji je već izmiješan u TMR obroku. Unatoč uvođenju mikserice u tehnopoboljšanim zdravstvenim stanjem životinja koje su u dobroj kondiciji, ne predebele, s logiju hranidbe, oblik štale zadržao je tradicivitalnom i sjajnom dlakom. Prosječna dob onalni oblik tipičan za to područje. Krave i vezovi životinja iz stada je 5 laktacija. Kada ulaze u su u dva reda s povišenim centralnim hranidproizvodnju, junice počinju laktaciju s gotovo 30 benim hodnikom.

Proizvodne površine kg mlijeka dnevno i sigurno su životinje koje zahtijevaju pažnju više od drugih, jer nije i proizvodnja voluminoze jednostavno zadovoljiti sve potrebe za tako Gospodarstvo se sastoji od dva odvojena visoku proizvodnju uz tjelesni prirast koji je još dijela. Jedan dio se nalazi u dolini s 12 ha uvijek u tijeku. travnjaka gdje je i štala, a travnjaci tu daju 3 Za jedan takav OPG s visokom proizvod- otkosa godišnje. Drugi dio su planinski pašnjaci njom uočavamo pravilan izbor mehanizacije veličine 6 ha koje kose 2 puta godišnje, a ujedno koju je teško pronaći i u nekim drugim podrusluže i kao ispust za podmladak.

Ml.fekarskili,st 02/2006.

7

PRIMJER

USPJEŠNE

PROIZVODNJE

~============= Isplativost

pro_izvodnje je usporedbi s drugim tržištima. Zbog ovog razloga među poslovnim ciljevima ističe se zasigurno na prvom mjestu povećanje proizvodnje.

Inače, osim mlijeka prodaju i rasplodni materijal koji uzgoje na prostranom ispustu.

Gnojište je pokriveno suhim materijalom kako bi se omogućila bolja fermentacija, ali i da se izbjegne otjecanje tekućine i njena skladištenje u većim količinama. N aslonjeno je na zid staje i to tako da je postavljeno na nižem katu te pokriveno nadstrešnicom koja se veže na glavni zid, ali ne čvrsto nego s "pantima" što dopušta da se u slučaju potrebe podigne krov i ulazi s mehanizacijom.

Trijumf Vmsata S ovog imanja dolazi Vinsat, bik izuzetnih svojstava, koji je došao na prvo mjesto klasifikacije Interbulla. Prvi testovi za Vinsata izašli su još u studenome 1999. godine s vrlo zanimljivim genetskim pokazateljima koji su ga odmah smjestili u elitu ranga 99 s "Ite" ljestvice od+ 2 170 (1% najboljih bikova). Pojavljivanjem u veljači, prešavši s 32 na 45 kćeri u testu, ne samo da se učvrstio nego se i poboljšao i tako postao prvi bik smeđe pasmine u povijesti koji je postigao 73 kg proteina po genetskom indeksu.

Među proizvodnim pokazateljima ističe se onaj o kilogramima mlijeka koji ga s + 1 707 čine najboljim bikom u toj talijanskoj klasifikaciji.

Najbolja kombinacija u genetskom pokazatelju, kilogramima mlijeka i postotku proteina, omogućile su mu da postane broj jedan u svim klasifikacijama Interbulla u čitavom svijetu i na mnogima od njih imao je itekako veliku razliku u odnosu na drugoplasiranoga. Osim što je bik koji predstavlja genotip BB za kapa-kazein, odlikuje se i time da je krajnje pozitivan u drugim dobivenim pokazateljima. U stvari, jedinstven je u prenošenju svojim kćerima mnogih osobina od kojih je na prvom mjestu mliječni karakter. (Izvor: L'informatore agrario) ■ zadovoljavajuća u

Slika 3: Mikser prikolica Sušaru pune u tri navrata: prvim otkosom iz doline, prvim otkosom s planinskih pašnjaka, te na kraju drugim otkosom iz doline. Proizvod sijeno, kvalitetno je i s malo vlakana, gotovo bez prašine, mirisno, zelene boje, dakle svi parametri osiguravaju odličnu kvalitetu proizvoda.

Bale sjenaže se pripremaju od drugog otkosa na planinskom pašnjaku i trećeg u dolini, koji bi uobičajenom tehnikom proizvodnje sijena mogao biti onemogućen vremenskim nepogodama.

Tablica2: Obrokza krave • 24 kg sjenaže • 4 kg dehidrirane lucerne • 4 kg sijena iz sušare • 4,8 kg koncentrata sa sadržajem amida preko 50 % • mineralno vitaminski dodatak

Mlijeko za proizvodnju sira Proizvedeno mlijeko odvoze svaki dan u mljekaru "Brimi" koja prikuplja proizvodnju od cca 15 000 krava (oko petine mlijeka proizvedenog u tom području) i prerađuje oko 70 milijuna litara godišnje. Mlijeko s gospodarstva Floriana Profantera, zbog odličnih svojstava, namijenjena je proizvodnji sira Mozzarelle i jogurta. To omogućuje proizvođaču da postigne cijenu mnogo veću od one za obično konzumno mlijeko, a postigao je cijenu nešto višu od 3,0 kn.

8

Mljekarski li_st 02/2006.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

O održivom razvoju i po(joprivredi Što je uopće održivi razvoj o kojem se u pos(jednje vrijeme puno priča. Kao i obično, kod nas se držalo da je to nešto nama nepotrebno, dok smo u stanju u kojem jesmo - neobrađene površine, nedostatna proizvodnja, visoka nezaposlenost.

Danas više gotovo ništa ne postoji, kad govorimo o različitim strateg-ijama, a da ne sadrži tu k(jučnu r-iječ "održivost".

osigurati zadovoljavajuće prihode i njihovo povećanje s povećanjem kapaciteta (povećanje broja krava u osnovnom stadu) i iskorištenja kapaciteta (povećanje mliječnosti po kravi).

U socijalnom smislu potrebno je osigurati povećanje kvalitete života (smanjenjem potrebnog rada, dužim vremenom -odmora i razonode), te povećanje socijalne sigurnosti, posebice gospodarstvima u ruralnim

Što je održivi razvoj? Održivi razvoj je koncept koji teži poboljšavanju kvalitete života time što udružuje: ekonomski razvoj, zaštitu okoliša i društvenu odgovornost za obje prethodne kategorije - ekonomiju i ekologiju. područjima.

Održiva poljoprivreda koristi metode i U ekološkom smislu radi se o zaštiti postupke rada koji maksimalno iskorištavaju prirodnih resursa i atmosfere. Od prirodnih sposobnost tla, s minimalnim štetnim djelova- resursa značajni su tlo, voda za piće i navodnjem na tlo, vodu, zrak i zdravlje kako proiznjavanje, te zrak. Njihova zaštita temelji se na vođača tako i potrošača. U održivoj poljoprivredi dobrom upravljanju (managementu) tehnonastoji se ne narušavati postojeće stanje loškim procesima. Smanjenje emisije metana s prirodnih resursa, a to znači što manje koristiti govedarske farme, osnovni je zadatak sa stajanerazgradive materije i sredstva napravljena na lišta zaštite atmosfere. bazi nafte, te ih zamijeniti i dugoročno Grafikon 1:Povećanje prosječnog brojagrla (strukturafarmi) potpuno izbaciti iz upotrebe. Ova sredstva 1981.-1997. trebalo bi zamijeniti sredstvima načinje­ 00 i OOt---------------;;;~~nima od razgradivih materijala. Održiva <.; 70 +--------------,_.--!=~~poljoprivreda se temelji na edukaciji i "' znanju proizvođača, te na njihovim sposobnostima.

Održivi razvoj mliječnih farmi Kad se govori o održivom razvoju u mliječnom govedarstvu potrebno je razmotriti strategijski razvoj s tri osnov_na stajališta - ekonomskog, socijalnogi ekološkog.

• u "ZapadnojNjemačkoj" je 1997.preko98%muznihkravau stadimapreko50grla, U ekonomskom smislu potrebno je ali prosjekje značajno niži zbogvelikogbrojamalih stada u "Istočnoj Njemačkoj". *Napomena: Rad je temeljen na postavkama ćlanka objavljenog na Internat stranici http:/Jwww.dairyfamler.net/activities/hoffmann.htm - Farm strategy under the aspect of sustainability, Autor: Helmut Hoffmann, TU Muenchen, Weihenstephan

M{jekarski li.st 02/2006.

9

EKONOMIKA

PROIZVODNJE===================

Kao strategije moguće racionalizacije rada predviđaju se uvođenje automatiziranog sustava mužnje, 0,45 ■ Ostalo uslužni rad pri proizvodnji stočne i 0,40 hrane i hranidbi u staji, te udružiG Kvota 0,35 !; vanje rada u polju i staji sa sličnom w 0,30 ■ Kamate ftl farmom muznih krava. .:ii:: 0,25 ....

U sadašnjoj "početnoj" situaciji = llšlHrana E 0,20 potrebe rada na farmi sa 60 muznih >o 0,15 O Amortizacijai .:ii:: grla s podmlatkom proračunate su na o:fržavzrije zgrad o 0,10 2,5 uvjetnih radnika, a svaka od I- 0,05 □ Rad ,ud racionalizacija temelji se na dostat0,00 ei O!Jnovastada 120 240 480 nosti 2 radnika na farmi.

Veličina stada Jedan od glavnih činitelja održivosti na govedarskoj farmi je izbalanKad se govori o održivoj proizvodnji na siranost dušika. Temeljni je zahtjev održivosti da razini obiteljskog gospodarstva podrazumijeva odnos iznesenog dušika prinosom krmnih se uravnotežena proizvodnja sa stajališta unosa kultura bude po hektaru površine na približnoj hranjiva u tlo i njenog iznošenja kroz ostvarene razini dušika koji se oslobađa držanjem muznih prinose. Bilanca hranjiva, poglavito dušika, krava na farmi. temelji se na racionalnom opterećenju obradivih Sa stajališta očuvanja okoliša od suviška površina (broj grla po jedinici površine) i dušika vrlo je važna tehnika hranidbe, te sadržaj maksimalnom iskorištenju stajskog gnoja, tako proteina u hrani. Ova dva činitelja izravno su da je odnos unesenog i potrošenog dušika povezana s mliječnošću, odnosno godišnjom propribližno jednak. izvodnjom mlijeka po grlu. U razmatranju su Povećanje broja grla u osnovnom stadu je individualna hranidba i hranidba po kategostalni trend mljekarske proizvodnje u Europi, što rijama grla na farmi, te hranidba standarnim je jedan od osnovnih preduvjeta zadovoljavanja smjesama i smjesom sa smanjenom količinom ekonomske pretpostavke razvoja. Smanjenje proteina. troškova proizvodnje mlijeka ~-------------------------~ Grafikon3: Neke strategije smanjenjatroškovarada u proizvodnji povećanjem osnovnog stada mlijeka vidljivo je u podatcima iz grafiko50% kooperativnirad sa 120 grla na 2. Ovo povećanje djeluje pozitivno na socijalnu sigurnost Automatskisustavmužnje '6 uzgajivača, ali u ekološkom ~ m Uslužnahranidba "CI smislu potenci-jalno predstavlja E! Uslužnirad u polju određenu opasnost za okoliš. ~ Troškovi rada predstavljaju Početna situacija značajan dio strukture troškova O 1000 2000 3000 4000 5000 6000 proizvodnje mlijeka u suvremenom govedarstvu, pa se u t'.!Mužnja □ Ostalou staji □ Hranidba !J Manipulacijastaj. gnoja □ Uzgoj krmiva Uzgojžitarica održivom razvoju pretpostavrn Managment ljaju različiti načini "rezanja" ovih troškova.

Grafikon2: Struktura i kretanje troškovaproizvodnjemlijeka povećanjem stada

a

..

,{I)

11

11

• temeljena na farmi sa 60 muznih grla i podmlatkom

10

Mljekarski list 02/2006.

lo Shield Aktivna barijera za zaštitu sisa između mužnji I li.~ H l K<>HIS1 ITI 10 SHIELD? l L,ink•:ivit•, i';titl i čuva <,i~cu stuc;ij1Nirnalt-!-\kihili spec11,š1:•ii t1•1ihl.:t •J , ,koli:11. i\i\,<( I".(,i~i::;IH! 10 SHIELD~'

· r:ranf•n: s1~t..sw1k,:.zi-;••tinjuu sp,•,:ijR!nu<":aš1cu naki)n n· ·,riwK"n„liii S-'tlll(•;a trelira11jflnRk1.,<11 'nui.nje.

ICOLAS;

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 016321 633 • V'Mlw.ecolab.com

EKONOMIKA

PROIZVODNJE~=================~

Grafikon4: Bilancadušika u govedarstvuprema mliječnosti, tehnicihranidbei sadržajuproteinau hrani

mliječnosti

uzrokuje smanjenje emisije po litri mlijeka (grafikon 5).

200 Zaključno o strategii razvoja 150 mliječnog govedarstva C> U ekonomskom smislu, za 100 :I razvoj europskih mliječnih farmi z l'CI u 50 predviđa se povećanje osnovnog C .!! stada na preko 80 muznih grla s iii o podmlatkom, te povećanje mlije8 000 10 000 -50 čnosti, posebice na farmama s Proizvodnja mlijeka kg/grlo/god. manjim brojem grla.

Sa stajališta strategije unaprePojedinačna hranidba, standardni sadržaj proteina Pojedinačna hranidba, minimalizirani sadržaj proteina đenja socijalne sigurnosti proGrupa hranidba, standardni sadržaj proteina izvođača predviđeno je značajnije Grupa hranidba, minimalizirani sadržaj proteina korištenje tehničkog napretka (automatizirani sustavi mužnje Grafikon5: Emisija metana s govedarskefatme ovisnoo koji smanjuju visoke marginalne proizvodnjimlijeka troškove smanjenjem troškova C 60~--rada). Također se predviđa l'CI "C racionalizacija rada izvan farme i 50+--11t-------------------lll - rad u polju, te racionalizacija 40 -r-----r-------------------hranidbe. Posebno je područje ~ racionalizacije - kooperacijski rad m 30-r-------..-=---------------111 C: s drugim farmama. ~ 20+---------_=:,--=----------S ekološkog aspekta predviđa E l'CI :~ 10 -r-----------------------',..__ se napuštanje ekstenzivnog načina ·e korištenja travnjaka i pašnjaka na w O+-----.----.----~--~---~--proizvodno slabijem tlu, a intenzi5 10 15 20 25 30 fikacija ovih površina na proizvodProizvodnja mlijeka kg/dan no kvalitetnijim lokacijama. Isto tako u razvoju mliječnog govedarstva potrebno je Tako je unutar iste razine proizvodnje racionalizirati suvišak dušika po jedinici površine mlijeka, ovisno o tehnici hranidbe i sadržaju proteina u hrani, razlika suviška dušika od 80 do (ha), te smanjiti emisiju metana po jedinici pro110 kg. Gotovo iste razlike dušika dobivaju se izvoda-kilogramu proizvedenogmlijeka.

Navedene pretpostavke razvoja mliječnog korištenjem različitih tehnika hranidbe ili govedarstva sa stajališta održivosti (ekonomske, različitim sadržajem proteina u hrani između socijalne i ekološke) bit će temeljne i u razvoju najniže (6 000 kg) i najviše (10 000 kg) proizvodnaših govedarskih farmi ili bar onog dijela nje mlijeka po grlu. proizvođača koji želi ostvariti punu ekonomsku Sljedeći činitelj održivosti sa stajališta govedarske farme je emisija metana. Jasno je da učinkovitost i socijalnu sigurnost od vlastitog veća iskorištenost muznih krava povećanjem poslovanja. ~

~

f

12

Mljekarski list 02/2006.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

To će posebice biti važno kad prodajna cijena mlijeka, odnosno dohodak proizvođača, neće ovisiti samo o količini i kakvoći proizvedenog mlijeka, nego i o načinu njegove proizvodnje, odnosno načinu držanja goveda i tehnologiji cjelokupnog ciklusa proizvodnje na govedarskoj farmi. Danas već postoje primjeri dodatnog dohotka u proizvodnji mlijeka (npr. mlijeko "spavajućih" krava, koje se muzu noću, zbog povećanog sadržaja specifičnih sastojaka u mlijeku) koji u nas mogu izazivati podsmijeh proizvođača i stručnjaka, ali vani se već dugo nitko ne šali na račun svakog dodatnog centa koji se može ostvariti po litri mlijeka.

Naravno, razvijeni svijet shvaća važnost prilagodbe proizvođača zahtjevima mljekarske industrije, koja se opet prilagođava zahtjevu potrošača ili marketinga koji nameće svoja pravila igre u privlačenju potrošača. Zato se danas može čuti kako razvijene zemlje ponovo mijenjaju svoju tehnologiju proizvodnje i ponovo će se razlikovati proizvodnja i farme razvijenog i nerazvijenog svijeta. Do nedavno su svi zamišljali suvremene farme kao niz grla u vezu, slični objekti, slična hranidba, pa i mliječnost i kvaliteta mlijeka. Prihvaćanje nečeg novog, da bi bili različiti i dobili ekstra profit, to je stalna marketinška igra i managerska priča koju mi, nažalost, zbog naše nerazvijenosti i sporosti cijelog sustava proizvodnje i potpore u poljoprivredi, samo slijedimo. A poznato je da "vrhnje" ubiru samo oni na čelu kolone. No dobro, ne treba uvijek biti na vrhu, ali važno je imati pravovremene informacije, i barem razmisliti o suvremenim trendovima. Možda se nađe neki, makar mali prostor u koji se može staviti jedan i manji dio naših proizvođača i proizvodnje. Isto tako, važno je da ne kupujemo "pošto-poto" tehnologiju koja je u razvijenom svijetu na zalasku, jer standardi koji vrijede ili će vrijediti sutra kod njih, moraju biti standardi po kojima se već danas rukovodimo u zasnivanju i poslovanju većih i manjih farmi u nas. ■ M{jekcuski list 02/2006.

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmerkrediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9<>%.

Efektivnakamatnastopa za ročnost kredita 84mjeseca10,26%.

Partner uvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci Investicijskikrediti zapoljoprivrednike do 3,000.000,00 kn.

HBOR-KREDITIdo 12 godina do 2 godine počeka.

Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNUKIJJENTELU:

Bjelovar,F. Supilan, tel:043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

13

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Što je to sustav PDV i koji muje smisao? PDV je zakonska obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Je li sustav PDV od koristi samo velikim proizvođačima ili od njega mogu imati koristi i mali proizvođači mlijeka? Zašto se do sada svi proizvođači mlijeka nisu uk(jučili u sustav PDV? Ovo i pišem za one koji još nisu u sustavu PDV-a, a proizvodnja mlijeka im je osnovno zanimanje. Ono što je najvažnije u svemu tome je da svaki proizvođač mlijeka može biti u sustavu PDV i da od toga ima koristi. Može se ostvariti povrat od 22 % na sva plaćanja kupovinom roba i usluga. Sve je jeftinije 22 %. Ćak se i na nabavu i održavanje automobila za vlastiti prijevoz ostvaruje povrat od 70 % plaćenogporeza. Ćesto se mnogi pitaju, a kada su to seljaci vodili knjigovodstvo, misleći da su to nekakvi računi i knjigovodstvo. Farmeri su oduvijek vodili knjigovodstvo, ali eto došla su vremena kada je i to potrebno jer je postala određena obveza. Knjigovodstvo je osnova u upravljanju proizvodnjom i praćenje uspješnosti poslovanja.

Razvoj farmi Došla su vremena kada farmeri postaju sve više poduzetnici. Razvoj gospodarstva i privrede nije moguć bez stalnog povećavanja proizvodnje.

Za povećavanje proizvodnje potrebno je poduzetništvo, što sa sobom nosi investicije i ulaganje kapitala, vlastitih ili kreditnih sredstava. Svakoj državi je u interesu da se proizvodnja materijalnih dobara iz godine u godinu povećava, da· se stvara sve više novostvorene vrijednosti. Tako se održavaju postojeća radna mjesta i otvaraju nova. Država se odriče poreza na promet, u korist većih ulaganja u razvoj i povećavanje proizvodnje.

Mnogi proizvođači mlijeka u našoj zemlji nisu do sada koristili povrat poreza jer nisu bili u sustavu PDV. Svi proizvođači mlijeka, bez obzira na veličinu proizvodnje i ostvarenog dohotka

14

Mr. se. Srećko Ladišić1 HZPSS

trebali bi svoje poslovanje u okviru OPG-a uključiti u sustav PDV. Koristi od PDV Prvo - mlijeko ima nultu stopu poreza.

Drugo - svaki proizvođač mlijeka na kupnju svih proizvoda i usluga na koje prilikom kupovine plaća 22 % poreza, može ostvariti povrat poreza. Sve što plaća na taj način postaje jeftinije za22%.

Treće - na svu dugotrajnu imovinu, osim zemlje, obračunava se amortizacija koja se priznaje kao trošak, a na temelju amortizacije umanjuje se dohodak na koji se na kraju godine plaća porez. Četvrto - svaki proizvođač mlijeka ima pravo na godišnji iznos neoporezivog dohotka od 19200kuna.

Peto - na svakog uzdržavanog člana prizna se još toliko neoporezivog dohotka. Šesto - nabava repromaterijala (mineralnih gnojiva, sjemenske robe, zaštitnih sredstava), potrošnog materijala (gume za traktor, gume za auto, gorivo, mazivo i ostalo) prizna se u trošak za koji se umanjuje oporezivi dohodak. Sav repromaterijal i potrošni materijal nabavljen na kraju godine (u prosincu) umanjuje ostvareni dohodak na koji se plaća porez za tu godinu.

Dohodak koji tijekom godine investirate u nabavu dugotrajne imovine, kupnju stoke, strojeva i zemlje ne uračunava se u trošak. Na investirana sredstva iz dohotka, u nabavu dugotrajne imovine obračunava se porez, osim na dio koji se odbija kao trošak amortizacije.

Sedmo - sav građevinski materijal, oprema i usluge za izgradnju objekata u sklopu OPG-a jeftiniji su kroz povrat PDV za 22 %.

Osmo - kamate na kredite također se uračunavaju u trošak.

Mtfekarski list 02/2006.

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvodačima, mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. -<Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

</Juditekorak ispred! fnvestirajte u bolju budućnost!

lnte -

d.o.o.

Kralja Tomislava 22, H R-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 61 70 696, 091 6170 636

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Sama otplata glavnice kredita koji se investira u dugotrajnu imovinu ne uračunava se u trošak, ali se u trošak uračunava amortizacija za koji se iznos umanjuje vrijednost dugotrajne imovine za tekuću godinu.

Deveto - na vrijednost obračunate i izdvojene amortizacije ne plaća se porez, a za tu vrijednost izdvojenu kao trošak umanjuje se oporezivi dohodak.

Za sve proizvođače mlijeka koji nisu u sustavu PDV ovo su dovoljni razlozi da svoja OPG uključe u sustav PDV jer mogu samo profitirati a ne izgubiti.

Porez na dohodak Ostvareni dohodak po određenim iznosima do određenog iznosa ima različitu stopu oporezivanja, od 15 %, od 25 % i od 35 %.

Vrlo malo proizvođača mlijeka ostvaruje dohodak koji se oporezuje. Kako? Tako što se u proizvodnju mlijeka stalno investira: u okrupnjavanje posjeda, u povećanje broja krava, u izgradnju novih objekata većih kapaciteta, u novu mehanizaciju, u bolju organizaciju posjeda i primjenu suvremene tehnologije, kao i u kupnju novoga automobila za potrebe vlastitog prijevoza. Sve to ide u trošak koji umanjuje oporezivi dohodak.

Treba li na dio ostvarenog dohotka platiti porez? Treba, jer svi smo mi porezni obveznici.

Iz poreza se puni državni proračun iz kojega se izdvajaju sredstva i za poticaje.

I poticaji kao i PDV imaju sasvim određenu ulogu. Kroz sustav poticaja treba poticati razvoj sve veće, profitabilnije i konkurentnije proizvodnje. U Hrvatskoj proizvođači mlijeka, kao i svi ostali farmeri, moraju već jednom shvatiti da povrat poreza i poticaji nisu namijenjeni saniranju loše organizacije OPG-a i primjenu loše tehnologije, lošeg rada i lošeg poslovanja.

Povrat poreza i poticaji namijenjeni su isključivo poticanju što veće i što profitabilnije i konkurentnije proizvodnje. Svi oni koji ovako ne razmišljaju, čine štetu sebi i državi i u sklopu otvorenog svjetskog i EU tržišta osuđeni su kad-

16

tad na bankrot, hrvatski rečeno - na propast.

Sustav PDV-a u svijetu uveden je da potiče nova ulaganja u razvoj i povećavanje proizvodnje. Država se odriče poreza na promet, na repromaterijal, na strojeve, na građevinski materijal i građevinske radove, na rasplodnu stoku, na kupovinu zemljišta i drugo, da bi poticala farmere poduzetnike na sve veća ulaganja u razvoj i povećavanje proizvodnje.

Svi trebamo učiti Puno tu ima pitanja, a ovu rubriku pišem uglavnom za one koji ne znaju odgovore na sva pitanja i kojima neke stvari nisu uvijek jasne.

Kao ni meni. Zato stalno učimo i pitamo one koji znaju i imaju iskustva. Svi ljudi sve znaju. Tako svijet ide naprijed. Naprijed ne idu samo oni koji misle da sve znaju. Bilo bi preporučljivo da poljoprivrednici svoju djecu upišu u srednje poljoprivredne škole da bi djeca stekla neka neophodna znanja. Oni koji svoju djecu šalju u druge škole i na zanate, pa ako ne budu imali posla vratit će se na poljoprivredu, ne čine dobro.

Nikada razvijene zemlje ne bi imale razvijenu poljoprivredu da su farmeri slali svoju djecu u sve moguće druge škole, samo ne u srednje poljoprivredne škole. Danas u svijetu iz godine u godinu sve više krava muzu roboti.

Mnogi to ne shvaćaju. I danas imamo u Hrvatskoj dobrih i uspješnih farmera, posebno u proizvodnji mlijeka, koji svoje nasljednike usmjeravaju u neke druge škole i neka druga zanimanja.

A Hrvatska ima srednje poljoprivredne škole koje su završili neki naši proizvođači mlijeka i u koje šalju svoju djecu kako bi osigurali nasljednike svog imanja. U srednjim poljoprivrednim školama mladi poljoprivrednici uče o knjigovodstvu u poljoprivredi i o sustavu PDV. O suvremenoj organizaciji posjeda i o prelasku s tradicionalne seljačke na suvremenu farmersku organizaciju OPG-a. Uče sve o suvremenoj tehnici i tehnologiji, o razvoju i povećavanju proizvodnje.

O udruživanju poljoprivrednika u udruge, saveze i strojne prstene. Zatim sve o tržištu, o Mljekarski list 02/2006.

EKONOMIKA

kooperativama i zadrugama radi lakše prodaje svojih proizvoda, kao i radi lakše nabave repromaterijala i strojeva.

Nešto o Uniji U proširenoj EU velik dio zemlje novopridruženih članica pokupovali su stranci, osim u Sloveniji. Pitanje je sada neke daleke budućnosti ujedinstvenoj EU hoće li stranci više biti stranci.

Novac i nekretnine bit će u vlasništvu onih koji znaju i umiju. Drugi će biti radnici i sluge. Švicarski mali farmer sa svega 70 koza, izrazi želju da bi rado kupio ili iznajmio imanje u Hrvatskoj i doselio se k nama, te da bi povećao svoju proizvodnju. Osobno držim boljim da hrvatski farmeri okrupnjavaju svoje posjede i povećavaju proizvodnju mlijeka, a švicarski farmeri neka u Hrvatsku dolaze u turizam.

Nepobitna je činjenica da seljačku proizvodnju istiskuje farmerska proizvodnja, kao i da se proizvodnja mlijeka ne može bazirati na nisko-proizvodnim kravama. Činjenica je da se proizvodnja mlijeka, uzgoja krava i junica ne može bazirati na lošoj krmi, na neplodnom i loše

PROIZVODNJE

održavanom tlu i na lošoj sjetvenoj strukturi.

Isto je nepobitna činjenica da se s malim brojem krava i malom proizvodnjom po kravi ne isplati proizvoditi mlijeko.

PDV i primjer iz prakse OPG Ivana Povijač iz Podravske Selnice, općina Legrad. Kao poljoprivredni savjetnik Ivana Povijač upoznao sam početkom 1991. godine. Povijačevi su tada imali 3 krave i 8 jutara zemlje. Bez obzira na malu proizvodnju Ivan je na nagovor svoga poljoprivrednog savjetnika svoje gospodarstvo uključio odmah kako je ustrojen sustav PDV. Odmahje počeo ostvarivati povrat poreza koji je zajedno s poticajima ulagao u okrupnjavanje posjeda i povećavanje broja krava. Danas početkom 2006. godine Povijačevi imaju 25 muznih krava + 19 junica različitog uzrasta i 35 jutara vlastite zemlje, kao i dovršenu «lauf staju» za 30 krava. U toku 2005. godine Ivan Povijač i njegova obitelj sa svoje farme isporučili su 150 000 litara mlijeka E klase.

Pogledaj Mljekarski list br. 6 od 2004. ■

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko pranje

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljekarski list 02/2006.

17

EUROPSKA

UNIJA

OD Šest država (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luxemburg) 1951. god. osnovalo je Europsku zajednicu za ug(jen i čelik (ECSC). Kasn'ijeje u Rimu (1957. god.) osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM).

Od tri zajednice 1967. godine nastaje jedinstvena organizacija Europska zajednica (EZ) sa zajedničkim sustavom i operativnim tijelima. Ugovorom iz Maastrichta (1992.) uvedenje sadašnji naziv Europska unija.

U određenjima iz Rimskog ugovora proizlazi položaj i interes zemalja članica EU koji se temelje na načelima zajedničke politike Unije čijaje osnova: "Stvaranje zajedničkog europskog tržišta i postupno približavanje ekonomskih politika država članica, promicati skladan razvoj ekonomskog života unutar Zajednice, postojan i uravnotežen razvoj gospodarstva, veća stabilnost, povećanje životnog standarda i bliski odnosi udruženih država". Ova se osnovna načela o udruživanju ne mijenjanju već se prilagođavaju globalnim svjetskim gospodarskim i drugim promjenama. Ovim se ugovorom, za članice - osnivače, uz Europsku zajednicu za čelik i Europsku zajednicu za atomsku energiju uspostavlja i carinska unija.

U Bruxelles-u (Brislu) su 1986. god. redefinirani Rimski ugovori te je donesen Jedinstveni europski akt koji sadrži ciljeve stvaranja Europske unije kao nadnacionalne političke i ekonomske integracije. Ujedno se ovim aktom, uz glavni ekonomski cilj - stvaranja jedinstvenog tržišta - potiče i politička suradnja radi stvaranja zajedničke vanjske politike.

Schengenski sporazum U Njemačkoj je 1990. god. pet članica potpisalo Schengenski sporazum koji se odnosi na postepeno ukidanje unutarnjih graničnih kontrola i uvođenje slobodnog kretanja za sve 18

Dr. se.PetarBosnić fizičke

osobe, državljane zemalja potpisnica - članica.

Sporazum omogućava uključivanje i trećih zemalja izvan Unije, kao npr. Islanda i Norveške. U međuvremenu su i druge članice prihvatile Sporazum iz Schengena tako da se ova regulativa unaprjeđivala, a cijelo ovo područje nazvana je schengenski acguis (pravna stečevi­ na; skup prava i obveza) koji postaje sastavni dio svih globalnih sporazuma i odluka. Ovim se sprazumom zajednički reguliraju pitanja viza, azila, imigracija, kao i suradnja policije i pravosudnih organa. Odrednice Schengenskog sporazuma kasnije se proširuju i u unutarnje tržište Unije.

Maastrichtski ugovori Ugovorom iz Maastrichta (Nizozemska 1992. god.) doneseni su tzv. kriteriji konvergencije koji predstavljaju gospodarske uvjete i kriterije kojima se procjenjuje spremnost zemalja članica za njihovo uključivanje u gospodarsku i monetarnu uniju. Članice moraju ispuniti sljedeće uvjete: stabilne cijene i određeni dopušten nivo inflacije i kamatnih stopa, stabilizaciju tečajnih razlika, proračunski deficit ne veći od 3% BDP i ograničavanje javnog duga na maksimalno 60% od bruto društvenog proizvoda (BDP). U dvanaest zemalja članica, od 2002. godine, primjenjuje se euro kao jedinstvena europska valuta, dok su Velika Britanija, Danska i Švedska zadržale pravo primjene svojih valuta. Radi osiguravanja stabilnosti jedinstvenog tržišta, Središnja europska banka uspostavlja ravnotežu tečajnih razlika i vrijednosti eura. Postojeći status stalnih članica EU ne osigurava paralelno i članstvo u monetarnoj uniji, a ovo se također odnosi i na Mije/carski list 02/2006.

EUROPSKA

deset novoprimljenih članica.

Proširenje Europske unije U Kopenhagenu (1993. god.) Europsko vijeće zaključilo je o pravu pristupanja Uniji zemalja Srednje i Istočne Europe, ukoliko ispune tri poznata kopenhaška kriterija: • Politički: stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje prava manjina.

• Gospodarski: djelotvorno funkcioniranje tržnog gospodarstva, sposobnost gospodarstva zemalja kandidata da izdrže tržišnu konkurenciju u Uniji.

• Pravne stečevine: uključivanje zemalja u sustav pravnog zakonodavstva, sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva, poštivanje političkih, gospodarskih i monetarnih ciljeva Europske unije.

Povjesne značajne odluke, prema kojimaje postignut sporazum o proširenju i otvaranje puta za pokretanje povećanja Unije, donesene su 1997. god. a nazivaju se Amsterdamski ugovor.

U Nici 2001. god. završena je aktivnost Unije o prošireaju i donesene su odluke o institucionalnim reformama za pripremu i organizacijske promjene za prijam novih država članica iz Istočne i Južne Europe. Ujedno je donesena Deklaracija o budućnosti Unije kojom će se u budućnosti provoditi reforme Unije te institucionalno i kohezijska jačanje. Članice Unije 1951. god. Uniju je ustanovilo šest članica.

Unija se širila i sada ima dvadeset pet članica (EU-25). Prvo proširenje bilo je 1973. godine kada su u članstvo primljene Irska, Danska i Velika Britanija, a zatim 1981. god. pojedinačno je primljena Grčka. Tada je u sastavu Unije bilo deset članica, a broj se povećava članstvom Španjolske i Portugala (1986. god.), a 1995. god.

Austrije, Finske i Švedske. Ovih petnaest zemalja članica (EU-15) nazivaju se osnivačima i starim članicama Unije. Stare članice znatno su gospodarski razvijenije od, u kasnijem proMljekarski list 02/2006.

sirenju, novih

UNIJA

članica

te se njihova prava u U nije razlikuju.

Europska unija od 1951. - 2004. god.

ođredenim politikama

Godina

Članice

Sastav

1951.

Njemačka, Francuska,Italija, Belgija,

ECSC-6

Nizozemskai Luxemburg 1973.

Danska,Irska i Velika Britanija

EZ-9

1981.

Grčka

EZ-10

1986.

Španjolskai Portugal

EZ-12

1995.

Austrija,Finska i Švedska

EU-15

2004.

Mađarska, Malta, Cipar, Estonija,Latvija

Slovenija,Slovačka, Češka, Poljska, EU-25

i Litva

N ajmasovniji

proces

prosirenja

Unije

započeo je nakon raspada socijalističke ideologije

i pada Berlinskog zida, što je donijelo velike povijesnog značaja. Tada su konstituirane neke nove države s punom političkom i drugom samostalnošću. U 2004. god. primljeno je deset novih članica što je najveći val širenja Unije.

Zajednička politika Unije Za EU se simbolično navodi da podsjeća na prednji dio grčkog hrama koji leži na tri stabilna stupa što predstavlja trostepenu integraciju, te ulogu Unije i njezino funkcioniranje kroz procese odlučivanja. Prvi stup predstavlja carinsku uniju, unutarnje tržište, agrarnu politiku, strukturne politike i gospodarsku politiku.

Drugi stup obuhvaća zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a treći stup područje suradnje u pravosuđu i na unutarnjim poslovima.

Zajednička politika Europske unije je: zajedničko jedinstveno europsko tržište, carinska i monetarna unija (EMU), gospodarsko -industrijske strukturne i sektorske politike, zajednička agrarna politika (CAP), ekonomska socijalna kohezija, budžetska, financijska i fiskalna politika, trgovinska politika, ostale sektorske politike (energetika, promet, zaštita okoliša, razvoj i istraživanje i dr.), pravna stečevina (zakonodavstvo), pravosuđe i unutarnji poslovi, politika regionalnog razvoja, vanjska politika i zajednička sigurnost. političke promjene

19

EUROPSKA

UNIJA

Od samog početka stvaranja Unije i dugogodišnjih procesa, sve Europske integracije odvijale su se prema kriterijima i uvjetima tržišnog gospodarstva. Od Ugovora u Rimu (1957. god.) primjenjuju se načela od četiri slobode i to: slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala, ekonomska liberalizacija i deregulacije uvjeta trgovanja umnogom su doprinijele ostvarivanju modela zajedničkog tržišta, a posebno stvaranje monetarne i carinske unije. Carinska se unija temelji na odlukama o ukidanju svih carina za uvoz i izvoz između članica U nije.

Stvaranje zajedničkog tržišta jedna je od najznačajnijih faza Europskih integracija.

Započelo se aktivnostima kada je korišten naziv Zajedničko tržište radi ekonomskih integracija i uklanjanja svih zapreka na tržištu, te povezivanje nacionalnih tržišta u jedno tržište. Daljnjim razvojem preko jedinstvenog tržišta nastaje unutarnje tržište u kojem je prostor članica bez granica.

Poduzećima je omogućeno slobodno konkurirati na cijelom prostoru bez obzira na sjedište.

Potrošačima je omogućen slobodan izbor najboljih proizvoda u odnosu na kvalitetu i cijene. Uspostavlja se tržište radne snage i procesi odnosa ponude i potražnje kada radnici mogu donositi odluke o izboru mjesta boravka i zapošljavanja.

[i]

Jedinstveno tržište zahtijeva otvaranje javnog sektora konkurenciji unutar Unije, djeluje sustav javnog tržišta preko kojeg se vrše nabave namijenjene službama centralne, regionalne i lokalne vlasti. Procedure natječaja i uvjeti javnih licitacija kao i zaključivanja ugovara moraju biti svima dostupni i transparentni. Poduzeća i javne organizacije čine 15% vrijednosti godišnjeg prometa u trgovini između članica. U sustavu javnog tržišta je i funkcija natječaja za obavljanja javnih radova. Na bazi reciprociteta javna tržišta za nabavu i radove otvorena su i trećim zemljama.

"Bijela knjiga" o ostvarivanju unutarnjeg tržišta donesena je 1985. god., a njome se tijekom sedam godina ukidaju sve daljnje fizičke, tehničke i fiskalne prepreke. Metodom harmonizacije svih propisa ukida se oko 300 zakonodavnih mjera koje su predstavljale prepreke u slobodnoj interregionalnoj razmjeni. Razni tehnički propisi i uvjeti mogu biti veća barijera u slobodnoj trgovini nego carina. Ni jedna zemlja članica ne može nametnuti stroža nacionalna pravila za uvoz od propisa Unije i ne može zabraniti uvoz određenih proizvoda. Svi proizvodi koji su legalno proizvedeni i legalizirani u jednoj zemlji članici, u načelu trebaju biti prihvaćeni na tržištu svih drugih zemalja članica. ■

štedno-kreditnazadruga

DEMOS Mikrokreditniprogram

DEMOS

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

•Za krave •Za poljoprivredu •Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

Martina Gambona 4 Karlovac tel: 047- 615-827 ili 615-828

S. IA. Radića 5 Dvor te!: 044-871-317

P. Preradovića 6 Pakrac te!: 034-412-055

KraljaZvonimira2 Drniš te!: 022-888-038

•FLEKSIBILNE GARANCIJE •POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

20

www.demos-skz hr Mljekarski list 02/2006.

PROMJENA

Mr. se.Ana Dakić, HSC-SLKM

MLIJEKA

Novim zakonskim izmjenama nastale su određene promjene u obračunu c'ijena ml'ijeka. Iz navedenih razloga iznose se dosadašnji kriteriji i sustav obračuna c'ijena kao i novi, s primjenom od 1. siječnja 2006. godine.

UVOD U prosincu 2002. god. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka koja je stupila na snagu 01. 01. 2003. god. ("Narodne novine" br. 156/ 2002.).

Uredba je donesena na temelju Zakona o poljoprivredi ("Narodne novine" br. 66/2001. i 83/2002.).

Člankom 21. i 22. Pravilnika

o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka Laboratorij razvrstava kravlje mlijeko zavisno od prosječnog broja mikroorganizama u klase, i to: Klasa

i mljekara u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva definiran je način formiranja ciljne cijene mlijeka i način izračuna cijene mlijeka.

Od 01.01.2003. u izračunu cijene mlijeka i utvrđivanju vrijednosti mlijeka napuštena je metodologija formiranja cijene mlijeka samo na temelju količine mliječne masti u mlijeku.

Novi način formiranja cijene mlijeka uz sadržaj masti uključuje i utvrđivanje količine i vrijednost proteina u mlijeku.

Promijenili su se vrijednosni odnosi pojedinih parametara u cijeni mlijeka tako da mliječna mast ima učešće od 45 % a bjelančevine 55 % .

Na utvrđivanje vrijednosti mlijeka, uz sadržaj mliječne masti i bjelančevina, značajan utjecaj na cijenu mlijeka ima i higijenska kvaliteta mlijeka tj. broj somatskih stanica/mL mlijeka i broj bakterija/mL mlijeka (sukladno EU kriterijima-Direktiva EC 92/46) koju sve Europske zemlje moraju dosljedno primjenjivati i provoditi, pa tako i RH.

RAZVRSTAVANJE SVJEŽEG smovoG MLIJEKA U KLASE (Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka "Narodne novine" br. 102/2000. god.)

Broj mikroor2anizama/ml ~ 50.000 51.000-100.000 101.000 - 400.000 >400.000

E I.

II. III.

Između isporučitelja mlijeka

Mljekarski List 02/2006.

CIJENE

Članak 22.

Laboratorij razvrstava ovčje i kozje mlijeko zavisno od prosječnog broja mikroorganizama u klase, ito: Klasa I. II. III.

Broj mikroor2anizama/ml ~ 1.000.00

1.001.000- 1.500.000 > 1.500.000

CIJENA MLIJEKA Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka ("Narodne novine" broj 156/2002.) određuje ciljnu cijenu mlijeka koja se do sada primjenjivala te određuje i kriterije za izračun cijene mlijeka s obzirom na kvalitetu.

Budući da se Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka mijenjala samo u pojedinim klasama prikazujemo cjelovitu Uredbu kako bi se prikazale postojeće ostale važeće odrednice ovog propisa.

UREDBA O CILJNOJ CIJENI SVJEŽEG SffiOVOG MLIJEKA Članak 1.

Ovom Uredbom određuje se ciljna cijena svježeg sirovog kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka (u daljnjem tekstu: mlijeko) i način njegova obračuna.

21

PROMJENA

CIJENE

MLIJEKA Članak 2.

Ciljna cijena mlijeka standardne

kakvoće

koje se stavlja na tržište Republike Hrvatske,

isporučenog na mjestu otkupa iznosi po litri za:

• kravlje mlijeko 1, 798 kuna; • ovčje mlijeko 4,620 kuna; • kozje mlijeko 2,384 kune.

Mlijeko standardne kakvoće je ono koje udovoljava zahtjevima kakvoće iz članka 5., 6., 7. i 8.

Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine", broj 102/2000.), te u pogledu sadržaja mliječne masti i bjelančevina, odnosno broja mikroorganizama i somatskih stanica sadrži kod: • kravljeg mlijeka 3, 7% mliječne masti i 3,2% bjelančevina, te u 1 mi ima 400.000 somatskih stanica i 100.000 mikroorganizama; • ovčjeg mlijeka 6,0% mliječne masti i 4,0% bjelančevina, te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama; • kozjeg mlijeka 3,5% mliječne masti i 2,6% bjelančevina, te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama. Članak 3.

Ciljna cijena mlijeka dobije se kad se osnovna cijena uskladi s klasom iz članka 5. ove Uredbe, a kod kravljeg mlijeka i brojem somatskih stanica. Članak 4.

Obračun osnovne cijene mlijeka obavlja se na temelju postotnog udjela mliječne masti 1 bjelančevina, te njihove jedinične novčane vrijednosti prema formuli: OCM = (Mxv 1) + (Bxv 2 ) gdjeje: OCM = osnovna cijena mlijeka M = % udio masti u mlijeku B = % udio bjelančevina u mlijeku v 1 = novčana vrijednost masne jedinice, koja iznosi v2 = novčana vrijednost jedinice bjelančevine, koja iznosi kod: kod: - kravljeg mlijeka 0,289 kuna - kravljeg mlijeka 0,236 kuna - ovčjeg mlijeka O,750 kuna - ovčjeg mlijeka 0,270 kuna - kozjeg mlijeka 0,546 kuna.

- kozjegmlijeka 0,280 kuna

Članak 5.

Osnovna cijena mlijeka usklađuje se korištenjem ispravka vrijednosti za mlijeko standardne kakvoće (3, 7% mliječne masti i 3,2% bjelančevina za kravlje, 6,0% mliječne masti i 4,0% bjelančevina

za ovčje, odnosno 3,5% mliječne masti i 2,6% bjelančevina za kozje mlijeko), zavisno od klase u koju je razvrstano glede broja mikroorganizama, a za kravlje mlijeko i na osnovu broja somatskih stanica prema sljedećoj tablici: Ovčle i kozle mlileko

Kravlie mliieko Ispravak Vrijednost (Iv.)

Razvrstavanje u klase Klasa

1,125 1,025 0,95 0,85

E I II III

Broj mikroorganizama < 50.000 < 100.000 s; 400.000 >400.000

Broj somatskih stanica

Ispravak vrijednosti

Razvrstavanje u klase Klasa

Broj mikroorganizama

s; 400.000

-

-

-

< 400.000 ~ 600.000 > 600.000

1,10 1,00 0,90

I II

< 1.000.000 ~ 1.500.000 > 1.500.000

III

-

Pri određivanju ispravka vrijednosti kravlje mlijeko se razvrstava u onaj razred kod kojeg je stanica.

utvrđena niža klasa, odnosno veći broj somatskih

22

Mljekarski list 02/2006.

PROMJENA Članak 6.

Obračunata cijena kravljeg mlijeka umanjuje se za 0,1798 kuna po litri, ako ono sadrži manje od 3,4% mliječne masti ili manje od 3,1% bjelančevina.

Članak 7.

Ako kravlje mlijeko sadrži više od 4,3% mliječne masti i 4,0% bjelančevina obračun se obavlja kao da ono ima 4,3% mliječne masti i 4,0% bjelančevina. Članak 8.

Mlijeko bez utvrđenih parametara kakvoće iz članka 2. ove Uredbe ne može se otkupljivati. Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2003. godine i objavljuje se »Narodnim novinama«.

CILJNA CIJENA MLIJEKA STANDARDNE KAKVOĆE definirana je prema sljedećem Kravlje mlijeko - 1,798 kn/lit.

(3, 7 % m.m. 3,2 % bjelančevina, < 100 000 bakterija u 1. mi mlijeka i < 400 000 somatskih stanica 1 mi mlijeka) Ovčje mlijeko - 4,620 kn/lit.

(6,0 % m.m., 4,0 % bjelančevina, < 1000000 bakterija u 1. mi mlijeka) Kozje mlijeko - 2,384 kn/lit.

(3,5 % m.m., 2,6 % bjelančevina,< 1000 000 bakterijai lmlmlijeka IZMJENE O CILJNOJ CIJENI MLIJEKA Sustav kontrole kvalitete mlijeka u RH usklađen je s EU propisima, stoga su i novi zahtjevi (zadani EU Direktivom 92/46/EEC, pa tako i članak 1. izmjene Uredbe) usklađeni u cjelosti s direktivom koja je važeća za sve EU

CIJENE

MLIJEKA

zemlje, pa tako i za RH. Iz naših dosadašnjih edukacija i velikog broja raspoloživih izvora informacija poznato je daje RH na početku pregovora o pridruživanju u EU i taj proces s punom pozornošću pratimo.

I Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka N.N. 102/2000. također je temeljen na EU propisima.

U protekle 3 godine sustav kontrole kvalitete mlijeka i Laboratorij uspješno su funkcionirali i u zadanim kriterijima higijenske kvalitete mlijeka približavamo se EU Direktivi 92/46/EEC, a to znači da se prosječna kvaliteta mlijeka kreće u sljedećim vrijednostima: do 100 000 mikroorganizama/mL mlijeka i manje od 400 000 somatskih stanica/mL mlijeka za kravlje mlijeko Uredba o izmjeni Uredbe o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" 153/ 2005.) primjenjuje se od 1. siječna 2006. god.

Izmjene se odnose glede broja mikroorganizama, unutar pojedinih klasa kao i izmjena korekcijskih faktora za pojedine klase. Sve druge odredbe osnovne Uredbe ostale su nepromjenJene.

Kravlje mlijeko Kod sirovog kravljeg mlijeka došlo je do promjena u E i I. klasi mlijeka tako da se ispravak vrijednosti za E klasu mijenja s 1,15 na 1,125, a za I. klasu mlijeka ispravak vrijednosti od 1,00 mijenja se na 1,025.

Znači da se za smanjenje ispravka vrijednosti E klase od 0,025 prebacuje i povećava I. klasa. Za drugu se klasu ispravak vrijednosti ne mijenja (0,95), dok za III. klasu ispravak vrijednosti iznosi 0,85.

Promjene u usklađivanju cijene kravljeg mlijeka Isoravak vriiednosti Postojeće

Novo

Razvrstavanje u klase Mikroorganizmi

Klasa Postojeće

1 15 1,00 0,95 O 90

1.125 1 025 0,95 0,85

M{jekarski l~t 02/2006.

E

I. II. III.

< 80 000 < 100 000 < 400 000 > 400 000

Novo < 50 000 < 100 000 < 400 000 > 400 000

Somatske stanice broi Postojeće

Novo

< 400 000 < 400 000 < 600000 > 600 000

< 400 000 < 400 000 < 600000 > 600 000

23

PROMJENA

CIJENE

MLIJEKA

Daljnja promjena odnosi se na usklađivanju broja mikroorganizama za E klasu prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka ( čl. 21). Sada pored ostalog, mlijeko u E klasi mora imati = 50 000 mikroorganizama u odnosu na ranije kadaje to bilo= 80 000. Nema promjena u odnosu na broj somatskih stanica.

Ovčje i kravlje mlijeko Promjene u usklađivanju cijene

ovčjeg i kozjeg

mlijeka

Kod ovčjeg i kozjeg mlijeka ispravak vrijednosti Mikroorganizmi Postojeće Klasa Novo za E klasu od 1,10 prebaPostojeće Novo cuje se za mlijeko kvali1,10 1200 000 E tete I. klase. Druga klasa 1,00 1,10 1500000 I. 1000 000 mlijeka sada ima ispra0,95 1,00 II. 6 000000 1500 000 vak vrijednosti 1,00 u 6 000000 0,90 0,90 1500 000 III. odnosu na prije od 0,95, dok za treću klasu nema promjena. Broj mikroorganizama usklađenje prema vrijednostima iz članka 22. Pravilnika.

Ispravakvrijednosti

Razvrstavanjeu klase

POSTUPAK IZRAČUNA CIJENE MLIJEKA OCM = (M x v 1) + (B x v 2) gdje je: OCM = osnovna cijena mlijeka M = % udio masti u mlijeku

B = % udio bjelančevina u mlijeku v 1 = novčana vrijednost masne jedinice, koja iznosi za: -kravlje mlijeko 0,236 kn - ovčje mlijeko 0,270 kn - kozje mlijeko 0,280 kn

Ovčje

Klasa

Kravlje mlijeko ukn

Kozje mlijeko ukn

mlijeko ukn

E

0,2248

-

-

I.

I

0,0450

I 0,2384

-

-

v 2 = novčana vrijedn1_>stjedinice bjelančevine, koja iznosi za

II.

-0,0899

o

o

- kravlje mlijeko 0,289 kn

m.

-0,2697

-0,2384

-0,4620

- ovčje mlijeko 0,750 kn I

•

li

.

I

I

'I

PRlivlJER IZRAČ'UNA CIJENE MLIJEKA (4.0"-';i111.111.• 3A0i;Jbjelančevina. I. klase) OCM=(4.0°~, 0,236) + (3.4% "0,289) OC:\I = 0,944 + 0,983 OCM = 1,927 kn CIJENA MLIJEKA (CM)= 1,927 + 0,045 Cl\l = 1 972 >>>>NoYi obračun Ci\1=1.927 +O= 1,927 >>>>Stari obračun RAZLIKA IZ;\IEĐU NOVOG I STAROG IZRAČUNA CIJENE MLIJEKA I. KLASE= 0.045 kuna po litri

24

Kik= Korekcijski iznos za klasu Kik=OCM x ( Iv. -1) Kik=l,798 x (1,125 - 1) Kik=l,798 x 0,125 Kik=0,2248 Primjer izračuna korekcijskog iznosa za kravlje mlijeko E klase Iv. =Ispravak vrijednosti za klasu iz Uredbine tabele za klasu

Mljekarski li,st 02/2006.

~=================~ PROMJENA ko II. dono ak!

CIJENE

MLIJEKA

Za mlijeko E i I. klase valja se pobrinuti jer nosi financijsku dobit!

Na istom primjeru tj. za mlijeko sa 4,0% mliječne masti i 3,4% bjelančevina prikazujemo izračunatu cijenu koju plaćaju mljekare na temelju Uredbe za sve četiri klase mlijeka kako slijedi (ako je mlijeko istog kemijskog sastava svrstano glede higijenke ispravnosti u različite klase): Novi izračun: E - OCM = 1,927 + 0,2248 = 2,1518 kn I. - OCM = 1,927 + 0,0450 = 1,972 kn II. - OCM = 1,927 -- 0,0899 = 1,8371 kn III. - OCM = 1,927 - 0,2697 = 1,6573 kn

Stari izračun: E - OCM = 1,927 + 0,2697 = 2,1967 kn I. - OCM = 1,927 + O = 1,927 kn II. - OCM = 1,927 - 0,0899 = 1,8371 kn III.- OCM = 1,927- 0,1798 = 1,7472 kn

.

E

I. II. III.

Razlika između starog i novog izračuna· A stari B novi Razlika 2,1518 2,1697 -0,0499/1 = 1,92 1,972 = +0,045/1 1,8371 0/1 1,8371 = 1,7472 1,6573 = -0,0899/1

VAŽNO JE NAGLASITI! Približavajući se realizaciji odrednica Pravilnika o kvaliteti mlijeka (kao što je već naglašeno) tj.

I. klasi mlijeka i do 100 000 mikroorganizama/mL mlijeka daje se značaj I. klasi, što u staroj Uredbi nije bilo, ali se naglašava i značajan odbitak za mlijeko III. klase koje EU standardi više i ne prikazuju.

To znači da isporučitelji mlijeka koji danas isporučuju mlijeko III. klase, moraju vrlo brzo odlučiti o promjenama· u svojoj proizvodnji i težiti rješavanju svih poteškoća koje danas svrstavaju njihovo mlijeko u III. klasu.

Izračun vrijednosti iznosa poticaja za mlijeko ostao je nepromijenjen; promijenjeni su koeficijenti za ispravak vrijednosti pojedinih klasa mlijeka u izračunu cijene mlijeka koju plaćaju mljekare. Na izračunate cijene mlijeka, mljekare imaju praksu donošenjem svojih odluka isplaćivati isporučitelj ima mlijeka tzv. tvorničke premije . ■

Mlfekarski li3t 02/2006.

TRŽIŠTE

STOKE

Junad: Pad potražnje i cijena na domaćem tržištu otkupna cijena bikova simentalske pasmine ( <450 kg) na hrvatskom tržištu u tjednu do 15. siječnja o.g. iznosila je 13,30 kn/kg i niža je za 37 lipa/kg u odnosu na cijene godinu dana ranije. Ponuda je nešto veća od potražnje što rezultira i blagim padom prosječne otkupne cijene.

Protdečna

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

HR

VAT

S KA

/CROATIA/

cijene /prices/(kn/kg} . __2 ~ 0__ 6: 9~d. ·-_ _,_ __ 2_0_,0 ~od. ! i Dalm&elja, /stra i

'

I

živastokallivestocki

PROGIK>ZI< PONUDA_.(CIJENE) POTRAŽNJA

C:::,

...:.7-_

rasoon cllena

rasoon cUena 1 /averaoel

rnin

mm

HRVATSI\A

prosjek

promjena

2005

raverag•f

02.tj.2006.god.lj

I

max

02.tj.

02,q,z~:5,god. j

>-----<

'"/(I

J

02,tj.

09.-15.01.

I

27,00 20,00 27,00 24,09 -0.04 21.71 10.96\ tete hotstaln l80<160kgl-calf. ~ 23.00 23,00 23,00f-- __ 5._65-+-_2_1 __ .o-to----~-~~ ,..Ju_n_lc_a_s_lm_en_t_aI~<~:za_k_l_an_1J~eJ~·h_e_lf_er_._-+e=:, __ : -+~:.i.~ -_,.. ____ -+_1_0._00_1_3_,5_0,___1 ~1,_98___ o.oo 13.03 -8.061 bik slmental (>450kg)-beef. t.=:, tSIZ- 13.00 17.00 12,00 15,00 13,'30 -0.52 13.67 -2.71! krava slmental Iza klanlel-cow. t,::::j ep 6,00 10,00 4.00 9.00 7,02 -1.40 6.74 4.15 1 odojak (25-35 kg)-plglets.

H.[\. q_z:. 18,00 25,00 12,00 20,00 14,75 -5.33 15,62!

-5,571 svinJa (80-120 kg)-plg. <:::i,G, qc, 12,00 16.00 9,00 13,00 10,87 -5.56 11,861 -8.35' 8,42 -2.85'. krmača Iza klanle)-sow. <:=:>.[i. qZ> 6,00 10,00 8, 18 -10,80 JanJad-lambs . e=:, _q;:-=-·..,,.,_.__ 2s_.0_0 __ 32~.o_o_,_1~a._00_2_5_.o_o,____2~5,_72_,_ ___ 6.77 27,00 -4.741 ovca (za klanJe)-sheep.

H qZ> 8,00 9,00 8,33 5.58 -1 tele slmental (80<160 kg)-catf.

_a_

22,00

I ma>i.

I

1

promjena

Konvnentat11a HRVATSKA 02 .ljJprosinac

_____ P_rl_m_o~~1e_-+-_H_,v_ats_k_a----il prosjek

_____

,_

_

l~Ja~r~e-~k~ld~g~o~~~-'---------'.::'.=--..-071~·"----1-~2~8~,0~0-~30~.0~0------~'----=-29~,~oo:..i----~------1-----··~ 1 ždrlJebe-foal.

<=i

konJ-hors.

H

~

-

-

-

-

12,00 12,00 10,00 11.00

12,00

•

10,50

0.96

-I -

-I

Bikovi su najčešće otkupljivani po cijeni od 13 Bikovi od 12 do 24 mj. (euro/100 kg) do 14 kn/kg na području kontinentalne Hrvatske Cijen,1 ,tazli.,.au1,o .'a=hka •i g-., dok su na području jadranske Hrvatske uglavnom euro IOOk11 ~ Oc,0301 ZOOi5 t• Do 08.01.2006 11,.Do 091)12005 drz,w.-i lb 00010120('6 08.01.2006. od 13 do 16 kn/kg ŽV.U narednih mjesec - dva, ne E:~lq11a 20,73 25280 264 očekujemo značajnije promjene na domaćem Cesi,; 256,56 -3,45 8,97 10,45 286,43 -332 tržištu. Na tržištu Europske unije prosječna Dan.,ka 309 97 8,25 -030 otkupna cijena junećih trupova u tjednu do 08. N1emačka GrOa -0,67 0,39 366 75 Spaniol·~ka 14 40 323,60 0.72 siječnja 2006. godine iznosila je 306,84 eura/100 316,00 7,12 1.94 kg. Tijekom posljednja dva i po mjeseca bilježi se Francusko .020 hska 279,36 6 77 kontinuirani rast cijena junećih trupova. Cijene ltal11a 3,20 324 59 505 0,60 11,65 295 76 su tijekom tog razdoblja u prosjeku porasle za oko lw,ernnurq Malta 344 75 0,00 7 82 8 posto. Najviše cijene junećih trupova R3 klase u f:.Jrzozemska 278 24 14 01 0,66 314 26 114 683 navedenom tjednu evidentirane su u Grčkoj, Malti Au:tm~ PoiJsk~ 238,15 1317 254 i Portugalu, dok su najniže cijene evidentirane u PortuAal 341.20 -0,76 2018 28391 11 71 -033 Poljskoj, Belgiji i Slovačkoj. No, bitno je naglasiti Slo-,eni,a Slovacka 25067 -079 12.13 da su prosječne cijene često vezane i uz kakvoću Fm,1 ~ 315,08 653 664 odnosno pasminu junadi zastupljene na S·;~,Lfc, 26268 0.26 9.08 \'.,.li~;~E'tr1L~r1ll-t 9,94 271,50 -0,87 određenom tržištu, odnosno ponude i potražnje EU 929 3'l584.

0.90 tog mesa. Tako, npr., na talijanskoj burzi najveću Izvor: EU-komisija, obrada TISUP-MPŠVG cijenu postižu mesne pasmine charollaise i limousine gdje su 16.01.2006. godine cijene živih bikova od 550 do 780 kg npr. bile od 2,36 do 2,49 eura/kg dok su cijene ostalih pasmina od 1,39 do najviše 2,06 eura/kg, za kvalitetne bikove simentalske pasmine. U naredna dva mjeseca na europskom tržištu očekujemo i dalje vrlo dobru

26

Mije/carskilwt 02/2006.

TRŽIŠTE

potražnju

uz zadržavanje

postojećih cijena.

ili lagani

rast

STOKE

pooštrit će međunarodnu konkurenciju u sektoru proizvodnje i trgovine goveđim mesom. Značajan rast proizvodnje goveđeg mesa u pojedinim zemljama koji se događa u posljednjih par godina, mijenja odnose na svjetskom tržištu i rezultira sve većom borbom.

Brazil Brazil kao jedna od vodećih zemalja u proizvodnji i izvozu goveda neće zaustaviti rast proizvodnje koja je u 2005. godini iznosila oko 205 milijuna grla. Investicije koje ulaze u sektor proizvodnje stoke, a koje su prije svega usmjerene na unapređenje uzgoja stoke kao i poboljšanje zdravstvene situacije u tom sektoru te unapređenje u sektoru proizvodnje i prerade mesa, rezultirat će daljim rastom izvoza na svjetskom tržištu. Sve ove mjere preduvjet su realizacije plana pristupa tržištima kao što su Japan i SAD (visokovrijedna tržišta-, a koja radi slinavke i šapa brani izvoz u te zemlje. U 2001. godini Brazilje izvezao 11% proizvodnje, da bi taj udio, uz povećanje i proizvodnje, danas bio na 21

Visoke otkupne cijene teladi Prosječna otkupna cijena simentalske teladi na hrvatskom tržištu u tjednu do 15. siječnja o.g. iznosila je 24,09 kn/kg ŽV što je za 0,25 kn/kg niže nego lani u prosincu. Mora se istaći da je i obim trgovine u prvoj polovici siječnja manji, što je za posljedicu imalo pad prosječne cijene. Telad se i dalje otkupljuje po cijenama u rasponu od 22 do 26 kn/kg ŽV - ovisno o kvaliteti. lako je prosječna cijena u padu, cijene na tržištu su i dalje više nego lani. U odnosu na prošlu godinu, ovogodišnje cijene u siječnju u pojedinim županijama više su i do 4 kn/kg. Tako je u Bjelovarskobilogorskoj županiji telad skuplja za 3 do 4 kn/kg, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Krapinskoj županiji za 3 kn/kg, dok su na području drugih cijene više od 1 do 2 kn/kg u odnosu na lanjske, što prosječno na razini Hrvatske iznosi oko 10 posto.

U posljednje vrijeme na tržištu uočavamo sve veći otkup teladi od strane većih mesnih Svjetsko trilšte goveđeg mesa industrija za potrebe tova. Najviše se traži Proizvodnja 1000 t KT Potrošni a muška simentalska telad. U narednom 2005.

06./05. % 2005.

06./05. % razdoblju očekujemo i dalje vrlo dobru 11.320 SAD 3,8 SAD 4,3 12.746 Brazil 0,2 potražnju, kao i nedostatnu ponudu kvali8.355 2,5 EU 8.190 6,3 EU 7.825 -0,3 Kina 7.111 tetne simentalske teladi uz zadržavanje 3,0 Kina 7.180 6,4 Brazil 6.600 trenutnih cijena.

Argentina 1,0 Mexiko 2.420 3,5 2.970 Indija Argentina -0,4 2.230 3,1 2.294 EU - tržište teladi Australija 1,3 Rusila -0,5 2.181 2.200 Mexiko 2.125 lndiia 1.610 0,9 Na europskom tržištu prosječna cijena 2,4 Kanada 1.530 2,0 Japan 1.221 0,8 teladi od 8 do 21 dana starosti u tjednu do Rusija -3,9 1.047 1,0 1.525 Kanada 05. siječnja ove godine iznosilaje 202 eura po Svijet• Svilet• 51.978 2,7 50.135 2,8 grlu. Na njemačkom tržištu u tjednu do 08. Izvor: USDA; 2005. očekivanja; 2006. prognoza; samo podatci zemalja koje obuhvaća USDA, svjetska proizodnja nije cjelovita siječnja 2006. godine cijena teladi holstain pasmine do 75 kg i starije od 14 dana starosti Uvoz i Izvoz goveđeg mesa iznosila je prosječnih 149 eura po grlu.

10001 KT Izvoz Uvoz Otkupna cijena simentalske teladi iznosila 2005.

2005.

06./05. % 06./05. % je 4,66 eura/kg ŽV, a cijena teladi smeđeg Brazil -0,7 1.800 SAD 1.699 Australija 1.470 2,6 0,7 Jaoan 721 goveda 2, 71 eura/kg ŽV. 5,9 Argentina Rusiia 7,4 680 680 Svijet - tržište goveđeg mesa Indija 8,9 615 1,6 620 EU 12,5 Kanada 615 4,1 Mexiko 320 Od 2003. godine potrošnja goveđeg Novi Zeland 7,0 6,4 575 Južna Koreia 235 mesa na EU tržištu veća je od proizvodnje.

Urugvaj 2,2 Filioini 160 3,1 460 1,8 16,7 SAD 285 Eaipat 120 Kontinuirano se povećava uvoz goveđeg -12,0 -3,7 EU Kanada 135 250 mesa, a proizvodaja goveda u Americi, Aziji i Ukraiina 5,9 Taiwan 88 -9,1 85 Svijet• 2,7 Svijet• 2,4 6.952 5.062 Australiji stalno je u porastu i time izvoz goveđeg mesa dobiva sve veći značaj. Daljnja Izvor: USDA; 2005. očekivanja; 2006. prognoza; samo podatci zemalja liberalizacija tržišta koju zagovara WTO, koje obuhvaća USDA, svjetska proizodnja nije cjelovita Ml.fekarski list 02/2006.

27

=aur~,n =

VRBOVEC, E. de Piennesa b

d.o.o,tel.:

01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-( e-mail: jurval@jurval.hr, intemet: www.jurval

----~ KTORI, POlJOMEHANIZACIA REZERVNI DlJElOVI, S

NAJPOVOLJNIH KREDITI, BEZJAMACA I UČEŠĆA, UZOSIGU

VAŠPOUZDANIPARTNERI PRIJATELJ. lajpovoljnijaponuda - besplatnadostava.Provjerite!

0.-.,,c-- ... .,.._... 2-14 t • .Ui.VmlllfH'II.W:00__

, ~ ...... ...,.,

=Jur~,al!!: Vrbove

oVRAT KAPITALNIH ULAGANJA.

TRŽIŠTE

STOKE

posto odnosno 1,8 milijuna tona. godini. Iako su carina za uvoz u zemlje EU visoke, Kina - proizvodnja i potrošnja očekuje se da će se znatna količina goveđeg mesa izvesti u zemlje EU i mimo odobrenih kvota. u 2006. godini raste SAD najveći proizvođač ali i U 2006. godini Kina očekuje porast uvoznik goveđeg mesa proizvodnje, ali i potrošnje goveđeg mesa za oko U 2006. godini eksperti u SAD-u očekuju 6 posto. Iako se planira rast proizvodnje, ona porast prihoda u goveđem sektoru od 4 posto. ipak neće zadovoljiti rastuću potrošnju.

Investicije koje ulaze u ovaj sektor neće moći u Velik uvoz goveda do 30 mjeseci iz Kanade i skorije vrijeme ostvariti plan Vlade da Kina porast klaoničke težine razlozi su da SAD zauzme i u 2006. godini vodeće mjesto u svjetskoj proizvodi koliko i potroši. Osim rasta potrošnje, plan ovisi i o drugim bitnim faktorima, a to su proizvodnji ali i u uvozu goveda i goveđeg mesa.

SAD godišnje uvozi oko 1,7 milijuna tona prije svega ograničene poljoprivredne površine, goveđeg mesa što je uz domaću proizvodnju nedostatak kvalitetnog tovnog materijala, dovoljno da zadovolji potrebe od oko 13 milijuna nedostatak energija i pitanje vodnog potencijala kao i veoma loša prateća infrastruktura. tona goveđeg mesa na godinu.

Ponuda i potražnja janjadi Australija prednjači u izvozu goveđeg ujednačena mesa (vrijednosno) Tijekom siječnja o.g. otkupne cijene janjaca Iako je Brazil vodeća zemlja u količinskom izvozu goveđeg mesa, Australija osjetno više u uobičajenim su okvirima. Na području prihoduje od izvoza. Australija je vodeća zemlja u jadranske Hrvatske cijene živih janjaca su u rasponu od 25 do 32 kn/kg, dok su na području izvozu goveđeg mesa gledajući vrijednosno. kontinentalne Hrvatske od 18 do 25 kn/kg. Uz Najveći rast izvoza ostvarenje u posljednje dvije godine kada je radi pojave slinavke i šapa u skromnu ponudu ni potražnja nije osjetno veća. pojedinim zemljama došlo i do zabrane izvoza u Uglavnom ono što se ponudi to se i proda. Niti u narednom mjesecu ne očekujemo značajnije Japan i Aziju iz tih zemalja, što je Australiji otvorilo dodatno tržište koje je visoko vrijedno- promjene na tržištu janjaca.

Ciljna cijena junećih trupova sno. Nadalje, Austra-lija udovoljava visokim za siječanj 2006. kriterijima koje traže kupci na tim visoko Mladi biko · - ciljna cijena* 1 kg toplog premijskim tržištima. Tržište Japana traži visokokvalitetno goveđe meso. Australski tovljači trupaR3 mladih bikova za mjesec siječanj 2006. godine: 25,4427 kn. usvojili su način tovljenja u kojem u ishrani goveda prevladava stočna hrana bazirana na Junice - ciljna cijena* 1 kg toplog trupa R3 žitaricama što je iznimno cijenjeno u J apanu. Na junice za mjesec siječanj 2006. godine: taj način Australija ostvaruje veoma dobre 25,1997kn. ■ rezultati u izvozu goveđeg mesa, kako količinski *Izvor podataka: Europska komisija; obrada: TISUP-MPŠVG. tako i vrijednosno.

Udio u izvozu goveđeg mesa u 2005. godini Argentinski izvoznici ~---~ optimistični

Ukrajina

Argentinski izvoznici u 2006. godini očekuju porast izvoza na svjetsko tržište za oko 6 posto što bi bilo približno količini od 720 000 tona što je najveća izvozna količina u posljednjih 25 godina. Status slobodne zemlje od slinavke i šapa, kao i vrlo povoljne svjetske cijene goveđeg mesa, daju za pravo nadati se vrlo dobrim rezultatima u tekućoj

1%

30

■ Brazil ■ Australija

Brazil

OArgentina □ Indija ■ Kanada

Kanada 9%

□ Novi Zeland ■ Urugvaj

□ SAD

■ EU ■ Ukrajina

Mljekarski list 02/2006.

KOZARSTVO

~® ~~~uTI

~m~GD

~@gf)~@ ~™~~ 00~~®~ @[HJ~ru] vrijeme održavanja Sedmog savjetovanja ovaca i @®CĐOG:J[3 Za koza u &publici Hrvatskoj, odrianog u Zadru, od 13. do 14. uzgajivača

IProf.dr. se. BoroMioč I listopada

ć

o

m

2005. godine, pojedini uzgajivači (uzgajivačice) iz Međimurske i Varaždinske županije pitali su me o mogućnostima Naravno pristao sam, pa ću pokušati organizacije proizvodnje kozjeg mlijeka tijekom cijele godine i me da im na to pitanje odgovorim člankom u odgovoriti na nave- zamolili deno Mljekarskog pitanje i uz poM(jekarskom listu kojega oni redovito čitaju. lis- .,_ __________________________ _.

ta proslijediti im odgovor.

U Hrvatskoj je ukupna proizvodnja kozjeg mlijeka iz godine u godinu sve veća. Navedeno je posljedica ne samo povećanja ukupnog broja mliječnih koza, broja uzgajivača i prosječne veličine stada, nego i prosječne proizvodnje mlijeka po grlu. Prema Godišnjem izvješću Hrvatskog stočarskog centra u 2004. godini ukupno bilo je 1320 uzgajivača koza i 57 918 odraslih grla koza i jarčeva. Ako se uzme u obzir činjenica da su u navedenu evidenciju ušla samo stada veća od 20 odraslih grla, onda se vrlo pouzdano može pretpostaviti da se u Hrvatskoj uzgaja oko 90 000 koza. Udio mliječnih pasmina koza u ukupnoj populaciji također je iz godine u godinu sve veći.

Uz to, izražen je trend povećanja obiteljskih gospodarstava koja kozje mlijeko u obiteljskom gospodarstvu prerađuju u sir, a od prošle godine imamo i prvi primjer (uz Vindiju) manjeg privatnog poduzeća koje je uz vlastite koze i proizvodnju počelo s otkupom kozjeg mlijeka na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, te već ima 7 kooperanata s namjerom povećanja kako broja kooperanata tako i ukupne količine otkupljenog, odnosno prerađenog mlijeka. Riječ je o Ambient parku iz Sesveta. Navedeno je potvrda porasta broja mliječnih koza, te proizvođača i prerađivača kozjeg mlijeka.

Dobro mije poznata situacija u cjelokupnom hrvatskom kozarstvu, kao i ono što ste vi kozari (ponajviše iz Međumurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarska-bilogorske županije) «okupljeni oko mljekarske industrije Vindija» znatno doprinijeli cjelokupnoj promjeni pristupa kozi i kozarstvu na ovim našim prostorima.

Mije/carski/i,st 02/2006.

Na sve vas sam ponosan i u svakoj prigodi naglašavam činjenicu da se naši proizvođači kozjeg mlijeka po ostvarenim rezultatima mogu uspoređivati i s najboljima u Europi (s onima iz Švicarske, Francuske, Italije, Nizozemske i dr.). Osobito sam zadovoljan s vašom naglašenom potrebom i spremnošću za stalnim učenjem radi postizanja što boljih rezultata. Navedene županije nositelji su uzgoja mliječnih koza u Hrvatskoj, pa u ukupnom uzgoju koza participiraju s oko22%.

Stoga se u borbi za tržište, veću proizvodnju i dohodovnost pojavilo i pitanje iz naslova ovoga članka: Kako izbjeći sezonsku proizvodnju kozjeg mlijeka i pojavu mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu samo u određeno vrijeme godine. Zemlje s razvijenom proizvodnjom kozjeg mlijeka u Europi (Francuska, Italija, Grčka, Švicarska ...) već su na navedeno pitanje odgovorile određenim tehnološkim i organizacijskim zahvatima te kozje mlijeko proizvode i prerađuju tijekom cijele godine.

Mljekare, osobito one specijalizirane za preradu kozjeg mlijeka, veoma su zainteresirane za preradu toga mlijeka i plasiranje dobivenih proizvoda na tržište tijekom cijele godine. Na vaše izravno pitanje je li u našim uvjetima moguće ostvariti kontinuiranu proizvodnju kozjeg mlijeka tijekom cijele godine odgovor je DA, a kako - pokušat ćemo objasniti.

Kao što navodite u svom pismu, kontinuirana proizvodnja kozjeg mlijeka tijekom cijele godine moguća je samo u stadima s intenzivnom proizvodnjom u kojima dominiraju visoko kvalitetna mliječna grla. Potvrda da naši 31

KOZARSTVO

dovoljnih količina kozjeg mlijeka tijekom cijele koza uzgaJaJu visoko kvalitetna godine može organizirati u širem smislu, u više proizvodna grla je i posljednje Godišnje izvješće stada, ili u jednom stadu. Ako je nositelj Hrvatskog stočarskog centra iz kojeg je vidljivo inicijative (plana) Udruga uzgajivača koza, ili da je 100 koza pasmine alpina u laktaciji od mljekara npr., pripust se može planirati na način prosječno 288 dana proizvelo oko 1119 kg mlida se koze u različitim stadima pripuštaju u jeka. Isto tako u populaciji sanskih koza (koja je različito vrijeme.

Npr., jedan broj stada bi se znatno manja), 32 koze su u laktaciji proizvele pripustio u kolovozu i rujnu, drugi u rujnu i više od 1 000 kg mlijeka. Dakle, prvi preduvjet, listopadu, treći u listopadu i studenom i četvrti u a to je kvalitetan genetski potencijal čije su studenom i prosincu.

Ovakva organizacija odlike, između ostalog, duga laktacija i visoka pripusta i proizvodnje mlijeka više odgovara proizvodnja mlijeka-vi ispunjavate. gospodarstvima s manjim brojem grla (do 30 Drugi je preduvjet zainteresiranost tržišta koza npr.). Na taj način izbjegava se situacija u za proizvedeno mlijeka, jasno u gospodarstvima kojoj 60 do 90 dana nema kozjeg mlijeka, koja mlijeko ne prerađuju, nego predaju proizvodnje ni prerade, a samim tim ni kozjih otkupljivaču. Kažete da je Vindija zainteresirana mliječnih proizvoda. Međutim, ako obiteljsko za to, što je dobro jer je i drugi preduvjet zadovoljen. Prerađivačka, odnosno mljekarska indu- gospodarstvo želi proizvoditi mlijeko tijekom cijele godine, poželjan je veći broj koza u stadu strija, osobito ona usko specijalizirana za preradu kako bi mogli organizirati pripust koza u više kozjeg mlijeka jako je zainteresirana osigurati navrata (najmanje dva). U nekim europskim dovoljne količine sirovine (kozjeg mlijeka) koju bi zemljama, u stadima s većim brojem koza (100 i prerađivala tijekom cijele godine. I u europskim više), pripust se organizira u dva navrata te se zemljama s razvijenim kozarstvom upravo su polovica koza jari u prosincu i/ilisiječnju, a druga mljekare nositelji inicijative kontinuirane proiz- polovica u svibnju. Ovakav način cjelokupne vodnje kozjeg mlijeka tijekom cijele godine. tehnologije uzgoja koza i proizvodnje mlijeka Treći uvjet je tehnologija, odnosno odrekompleksniji je i zahtijeva više znanja i truda, đeni tehnološki zahvati na koje utječete vi prije svega u organizaciji pripusta, jarenja, uzgajivači: kada i kako pripustiti koze, kada odvajanjujaradi, te hranidbi koza ijaradi. Dakle, odvojiti jarad od koza, kako hraniti koze i jarad, na navedeni način koze bi pri puštali u sezoni kad kada koze zasušiti itd. se one obično i tjeraju (od kolovoza do prosinca).

Tada nije potrebna hormonalna indukcija Poznata je činjenica da su suvremene estrusa. Ako se želi koze pripustiti izvan sezone mliječne pasmine koza sezonski poliestrične, tj. da se, za razliku od krava koje su poliestrične pripusta, onda se estrus može izazvati stavlja(mogu se pripustiti tijekom cijele ~---------------------godine), tjeraju i pripuštaju samo tijekom određene sezone, i to u našim klimatskim uvjetima najčešće od kraja kolovoza do početka prosinca. S obzirom da laktacija visokomliječnih pasmina koza traje od 230 do 300 dana, da bi postigli proizvodnju mlijeka tijekom cijele godine, sve koze u stadu ili na jednom sabirnom (otkupnom) području ne bi smjeli pripustiti odjedanput. Ovdje treba razlikovati organizaciju pripusta u užem (stado ili OPG) i u širem smislu (područje, sabirno mjesto, razina Udruge, i sl.) - više stada ili proizvođača. Dakle, pripust se za osiguranje kontinuirane proizvodnje uzgajivači

32

Mljekmski list 02/2006.

KOZARSTVO

njem vaginalnih spužvica natopljenih hormonima (gestagen, sintetički progesteron, fluorogestan, megaprogesteron i sl.). Međutim, osobno sam pristalica spontanog ili prirodnog pripusta iz više razloga, što ćemo objasniti drugom prigodom. Na pojavu estrusa u koza izvan sezone pripusta može se izravno djelovati doziranjem količine dnevnog svjetla, odnosno zamračiva­ njem, što se također koristi u spomenutim europskim državama. Ta metoda dosta je jednostavna, jeftinija je i traži manje znanja i truda negoli hormonalna stimulacija estrusa. Postupak zamračivanja može se lako organizirati u stajskom držanju koza kad se na svjetlarnike (prozori, vrata, krov)· navuku rolete, ili na neki drugi način. Tako se kontrolirano osigurava razina dnevnog svjetla. Kozama (dijelu stada ili čitavom stadu) mjesec dana prije pripusta potrebno je ograničiti (smanjiti) količinu dnevnog svjetla što ih podstiče na tjeranje i pojavu estrusa.

Preporučeni modeli organizacije pripusta koza i jarenja primjenjivi su samo u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, gdje je proizvodnjajaradi manje važna. Dakle, u takvim stadima, a radi što duže laktacije i veće proizvodnje mlijeka, preporučuje se jarad odmah nakon jarenja odvojiti od koza majki i nakon napajanja kolostrumom hraniti ih mliječnom zamjenom. Na taj način, (kako navodite u svom pismu) jarad neće posisati (popiti) velike količine kozjeg mlijeka. Navedeni sustav organizacije pripusta nije prihvatljiv u stadima kombinirane proizvodnje (mlijeko, meso), u kojima jarad nakonjarenja ostaje s kozama dva do četiri mjeseca, a koze počinje musti tek nakon odbića ili klanjajaradi. Držim da nije potrebno posebno naglašavati važnost hranidbe u ovakvom sustavu korištenja koza. Koze tijekom cijele godine, a ne samo u pojedinim fiziološkim ili proizvodnim fazama, trebaju biti kvalitetno hranjene. To podrazumijeva hranjenje najkvaklitetnijim voluminoznim svježim (paša, zelena pokošena masa) i konzerviranim (sijeno, sjenaža) voluminoznim krmivima, te dostatnim količinama kvalitetnog koncentrata kojim će u potpunosti biti izbalansirane i dozirane hranidbene potrebe koza. Jarad, kao što smo već naveli, odmah nakonjarenja treba odvojiti od koza, te ih nakon dobivenog kolostruma napajati mliječnom zamjenom. Neki naši uzgajivači prakticiraju odvajanje jaradi nakon što ostanu s koza-

Mljekarski list 02/2006.

ma 3 do 5 dana, dok ne posišu kolostrum. Medutim,jošjednom ću istaknuti daje jarad bolje odvajati odmah nakon jarenja i prije posisanog kolostruma i to radi sljedećeg.

Dok jare siše, koza ga njuška i liže, pa se uspostavlja odnos između koze (majke) i jareta (potomka). Što faza sisanja dulje traje, taje veza jača. Ako se odmah nakonjarenjajarad odvoji od koze (majke) sprječava se zbližavanje koze i jareta te je izbjegnut stres odvajanja koji se javlja i u koze i u jaradi, a što se u koza manifestira smanjenom količinom i težim puštanjem mlijeka, a jarad teže prihvaća dudu, gubi na tjelesnoj masi, zaostaje u rastu i postaje osjetljivija, Istovremenimjarenjem više koza, koje ćemo i istovremeno musti, kolostrum se pomiješa te sva jarad dobiva kolostrum ujednačene vrijednosti.

Doziranaje količina kolostruma u početku, a kasnije mlijeka i/ili mliječne zamjene.

Pojedinačan pristup kozi ijaretu omogućava pravovremena uočavanje eventualnih promjena, prije svega bolesti.

Izbjegava se pojava probavnih smetnji (proljeva) nekontroliranim sisanjem prljavih sisa.

Kažete da vam je jarad problem, da bi ih se htjeli što prije riješiti i posvetiti se samo kozama i proizvodnji mlijeka. I to je moguće provesti na način koji već postoji kod teladi. Mogla bi se organizirati (na razini Udruge ili privatno) tovilišta u koja bi bila smještena jarad nakon dobivenog kolostruma te bi u tom ostajala do klanja. Tu se samo javlja problem rasplodnog podmlatka. Da bi ostavili kvalitetan rasplodni pomladak, potrebno je - između ostalog - pojedinačno praćenje svakog jareta od jarenja preko odbića pa do puberteta i prvog pripusta.

Na kraju se može zaključiti, daje i u našim uvjetima moguće organizirati kontinuiranu proizvodnju, a samim tim i preradu kozjeg mlijeka tijekom cijele godine. Na uzgajivačima koza i otkupljivačima mlijeka je odluka i organizacija proizvodnje. Nakon što otkupljivač definira najnižu količinu mlijeka po koju će dolaziti na sabirno mjesto ili kod proizvođača, proizvođač će vidjeti raspolaže li dovoljno velikim stadom da pripust može organizirati najmanje u dvije skupine koza. Manjim uzgajivačima preporučuje se da se dogovore oko termina pripusta, da se izbjegne tih 60 do 90 dana bez mlijeka, te da na njihovom sabirnom mjestu mlijeka bude tijekom cijele godine. ■

33

KOZARSTVO

~&ffiJ&WO:dJ~dJ~ @IBW@~~ [ill[10dJ~Č25~~ ~@~[3 Mr. se. Goran Kiš

1.) potrebe koje uključuju minimalnu aktivnost koza, 2.) uzdržne potrebe povećane za nisku aktivnost koze, 3.) srednje aktivnu kozu, te 4.) vrlo aktivnu kozu.

Krma koju koza pojede određuje razinu unosa potrebne energije i hranjivih tvari. Uzimanje hrane određeno je dvjema glavnim grupama činitelja, a to su: kapacitet konzumacije krme koji određuje svojstva mliječne koze u momentu konzumacije (masa, mliječnost, bređost i kondicija, zdravlje i drugo) i palatabilnost krmiva koja je određena svojstvima krmiva (sadržaj vlaknine i njena probavljivost). Voluminozna krma kojom se hrane koze uključuje i različito grmlje, lišće drveća i ostatke s polja, a njihova maksimalna konzumacija uvjetovanaje sadržajem suhe tvari (ST) u njima.

Obrok koji će zadovoljiti potrebe koza svim hranjivim tvarima, sastavlja se od kvalitetne voluminozne krme i uz dodatak koncentrata koji treba sadržavati dovoljno proteina, minerala i vitamina da bi se postigla i održala željena proizvodnja i zdravlje životinja. Kvalitetna sijena trava ili leguminoza ravnopravno su pogodna za hranidbu koza (Tablica 1), osim što obrok s višim udjelom leguminoza smanjuje potrebu za proteinskim koncentratnim krmivima.

Sastavljanje obroka za mliječne koze zaht(jeva: · utvrđivanje potreba ukupnih hranjivih tvari po životinji ili za čitavo stado koza, prema njihovoj tjelesnoj masi i fiziološkoj funkciji, · pravilnu kombinaciju dostupnih krmiva za zadovoljenje potreba hranjivim tvarima, u štojeffinijem obliku.

Hranidbene potrebe mliječnih koza zadovoljavaju se upotrebom različitih kombinacija krmiva. Lokalna dostupnost pojedinih krmiva i njihova cijena jedan su od činitelja koje moramo imati na umu prilikom sastavljanja obroka za mliječne koze. Voluminozna krma je, naravno, najjeftinija i nju uzimamo kao prvu komponentu prilikom sastavljanja obroka. Preostale potrebe hranjivih tvari podmiruju se koncentriranim krmivima. Koncentratni dio obroka može biti pojedinačno krmivo, kao što su žitarice, uljarice, mineralni dodatci, ili pak kompletna krmna smjesa nabavljena za pojedinu kategoriju koza na tržištu.

Hranidbene potrebe koza mogu se podijeliti u nekoliko segmenata, odnosno, potrebama koje zadovoljavaju: 1. uzdržne potrebe, 2. rast i prirast životinje, 3. graviditet, 4. proizvodnju mlijeka.

Zadovoljenje uzdržnih potreba razmatra se i sa stajališta aktivnosti same životinje. Tu se misli na njezinu aktivnost tijekom dana, odnosno aktivnosti kretanja prilikom sakupljanja hrane (životinje na paši i brstu), dolazaka na mjesto mužnje ili pak penjanja u brdskoplaninskim područjima. No ipak, više od ijedne druge domaće životinje, aktivnost koza najviše je promjenljiva s obzirom na pasminu, način i područje držanja koza, te klimu. Takve različite razine aktivnosti koza dijele uzdržne potrebe na: 34

Tablica1: Odnosvoluminozai koncentratau obroku mliječnih koza Voluminozna knna

Potrebni udioproteina u koncentratu(%)

Mineralni dodatak koji trebadodati

Leguminoze iliDTS, pretežno leguminoze

14-16

fosfornidodatak

TraveiliDTS, pretežno trave

16-18

2:I, kalcij:fosfordodatak

M(jekarski\f~t 02/2006.

Da bi utvrdili količinu koncentrata koji 1. Utvrđivanje potreba životinje, 2. Utvrđivanje konzumacije voluminozne krme moramo dati životinjama, uz razinu proizvodnje i ostalih krmiva u željenim količinama, moramo znati količinu i kvalitetu pojedene voluminozne krme, apetit životinje, te stadij 3. Utvrđivanje konzumacije hranjivih tvari iz voluminozne krme, reproduktivne sposobnosti. Mršave, visoko produktivne koze trebaju dobiti sijena po volji uz 4. Utvrđivanje količine hranjivih tvari potredodatak koncentrata koliko mogu pojesti. Koze u bnih iz koncentriranih krmiva, sredini laktacije, dobre kondicije, trebale bi do- 5. Utvrđivanje potrebne količine koncentrata, biti sijena po volji, uz dodatak 0,5 kg koncentrata 6. Utvrđivanje udjela hranjivih tvari potrebnih za svaku 1,5 L proizvedenog mlijeka. Koze u u dodatnoj smjesi, kasnoj laktaciji ne bi trebale dobiti više od 0,5 kg 7. Izračunavanje udjela proteinskih krmiva u koncentrata za svake 2,5 L proizvedenog mlikoncentratnoj smjesi, jeka.

8. Izračunavanje udjela minerala i vitamina u U proizvodnji kozjeg mlijeka i hranidbi koza ST koncentratne smjese, moguće je koristiti krmne smjese koje dobivaju 9. Preračunavanje krmiva sa ST u vrijednosti ostali preživači, osobito mliječne krave. Pri svježih krmiva. korištenju takvih smjesa moramo paziti na Utvrđivanje potreba mliječnih koza sastav takvih smjesa zbog specifičnosti proHranidbene potrebe mliječnih koza izraču­ bavnog trakta koza i mogućih poremećaja navamo na temelju različitih tablica ili kalkulauzrokovanih nepravilnom hranidbom. Ukoliko tivna korištenjem matematičkih formula. Za je moguće trebamo birati smjese sa žitaricama izračunavanje potreba koza najjednostavniji i usitnjenim rolanjem ili razbijanjem, umjesto najprisutniji način je tablica.

Vrijednosti hramljevenih žitarica. Zbog problema s ješnošću, smjese koje sadrže ureju nisu pogodne i njivih tvari potrebnih životinjama nalaze se u tablici 2 i to prema pojedinačnim potrebama preporučljive za hranidbu koza, a isti problem s određene životinje ili stada. Te potrebe ješnošću moguć je i s nekim nusproizvodima prilagodimo tabličnim vrijednostima, misleći pri prerađivačke industrije. Svježa i mokra melasa ješnija je od suhe, dok se pivarski nusproizvodi preporučuju kao dobar Tablica2: Hranidbenepotrebemliječnih koza Tjelesna izvor vlakana, osobito u vrijeme slabije Energija (MJ) Vit.A Vit.D masa SP (g) Ca (g) p (g) (IJ) (IJ) kvalitetnog sijena.

ME NE (k2) Dodatak vitaminskih premiksa Uzdržne potrebe koza (minimalno aktivne koze) treba podmiriti 1 000 IJ vitamina A, 500 5,44 2 1,4 30 3,06 900 195 51 IJ vitamina D i 6 IJ vitamina E po kg 243 40 6,74 3,81 2 1,4 63 1200 koncentrata.

285 50 8,00 4,52 3 2,1 1 400 75 Potrebna količina vode vrlo je važna 9,17 5,15 2,1 1 600 327 60 86 3 za dobro zdravstveno stanje životinja i 10,26 5,78 4 2,8 1 800 369 70 96 visoku proizvodnju mlijeka. Izvori 2,8 408 80 11,35 6,41 106 4 2 000 svježe i čiste vode kozama bi trebali biti 90 12,39 6,99 4 2,8 2 200 444 116 dostupni uvijek. Grijanje vode povećat Povećanje uzdržnih potreba koza u zadnjem stadiju graviditeta će njezinu konzumaciju tijekom zimskih 5,95 3,35 2 1,4 213 82 1 100 mjeseci i hladnog vremena.

Povećanje uzdržnih potreba koza za rast (orirast 50 2, 100 I? i 150 I? dan) Sastavljanjem obroka za mliječne 1 54 1,51 0,84 14 0,7 300 koze utvrđujemo i podmirujemo potrebe 3,01 1 0,7 108 1,67 28 500 životinja za hranjivim tvarima kroz 4,52 2 1,4 2,51 42 800 162 različita krmiva, te se sam postupak kalkulacije obroka dijeli na nekoliko Uzdržne potrebe koza uvećane 25% (slabo aktivne koze), koraka: 75% (vrlo aktivne koze).

Ml.Jekarski list 02/2006.

35

KOZARSTVO

Tablica2 (nastavak): Hranidbenepotrebemliječnih koza (dodatnepotrebepo 1 kg proizvedenogmlijeka različitog sadržaja mliječne masti) Mliječna

mast(%)

Energija (MJ)

ME

SP(g)

Ca(g)

P(g)

NEI

Vit.A (lJ)

Vit.D (lJ)

Tablica3: Kapacitet konzumacijekrme (tjelesna masa i proizvodnjamlijeka) Tjelesna masa (k2:)

Konzumacija, kg/ST

Proizvodnja mlijeka, kl!!dan

Konzumacija krme,kg

30

0,93

2.5

0,5

40

1,06

3,0

0,6 0,7

2,5

5,02

2,85

59

2

1,4

3 800

760

50

1,20

3,5

3,0

5,07

2,85

64

2

1,4

3 800

760

60

1,33

4,0

0,8

3,5

5,15

2,89

68

2

1,4

3 800

760

70

1,46

4,5

0,9

4,0

5,23

2,93

72

3

2,1

3 800

760

80

1,60

5,0

1,0

4,5

5,28

2,97

77

3

2,1

3 800

760

90

1,73

5,5

1, 1

5,0

5,36

3,01

82

3

2,1

3 800

760

5,5

5,40

3,06

86

3

2,1

3 800

760

6,0

5,48

3,10

90

3

2,1

3 800

760

tome na specifičnosti držanja i način hranidbe (aktivnost koza), te proizvodnim karakteristikama (količina mlijeka i sadržaj mliječne masti).

Utvrđivanje konzumacije Količina krmiva koju mliječne koze konzumiraju osobito je važan parametar jer nam prikazuje maksimalnu količinu krmiva koje pojedina životinja može pojesti, prikazane u ST krmiva. Općenita formula za izračunavanje

konzumacije krme iznosi: • za 1 kg tjelesne mase = 0,03 kg ST ili 30 g ST nadan, • za 1 kg mlijeka = 0,20 kg ST ili 200 g ST krme nadan.

Maksimum krmiva mliječne koze konzumiraju kada su u drugom mjesecu laktacije, zatim konzumiraju sve manje hrane, a najmanje tijekom petog mjeseca gravidnosti, kada je manja za 10%.

Koza općenito može pojesti 3 do 5% tjelesne mase, pa je bitno naglasiti da koze, zbog biranja, mogu ostaviti 30 pai do 50%ponuđenogobroka. ■ - premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

...

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci

- higijenski pribor, četke, rukavice

L

Visokokvalitetne

nizozemske steone junice holštajn-frizijske

pasmine

J

pregrade (termo) pojilice skreperi

~ekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac - Tel./fax: [_

36

nedagro@hi.htnet.hr

- www.nedagro.hr

047 654 292

- Mob.: 098 365 857

Mljekmski li.st 02/2006.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

TRAVNJAŠTVO

QD~@IBD~ [;)~

~~OOlD~

~ Mr. se. GoranPerčulija

~~®Jw~®ulJ~

na manje pregone, pomoću privremenih ili stalnih ograda, ovisio izabranom sustavu napasivanja. Dva su glavna sustava napasivanja.

Pregonsko napasivanje U skupinu pregonskog Takav način djelovanja je moguć i na manjim napasivanja spada pašno-košni način, pašni površinama i onaj tko bude uspješan vjerojatno način, obročno napasivanje i napasivanje u će otkupiti ili uzeti u najam susjedno zemljište brdsko-planinskom području. Svim tim kako bi okrupnio posjed i postao još uspješniji. sustavima napasivanja sa stalnom elekričnom Možda će se i preseliti tamo gdje će lakše dobiti ogradom podijeljen je pašnjak na pregone, ili više zemlje za uređenje pašnjaka, ako zaključi da samo privremenom ogradom ogradimo dio koji mu pašni uzgoj stoke donosi veću zaradu i bolji će životinje pasti određeni dan (slika 1.). U standard cijeloj obitelji. svakom pregonu ili ograđenom dijelu životinje Treba imati na umu da pašni uzgoj nije za ostaju određeni broj dana, koji odredimo svakoga, jer neki više vole nove tehnologije pregledom stanja pašnjaka. Na koliko pregona (strojevi, oprema, ... ), dok druge više razveseli podijeliti pašnjak, ovisi o načelu korištenja pogled na pašnjak sa životinjama koje mu pašnjaka: više pregona, bolja ponuda paše! "žanju" urod. Ako još nemate pašnjak, uredite Napasivanjem po pregonima poštuje se zahtjev ga za proljetno korištenje kako bi bio što za obnovom tratine, koja bi trebala trajati 3-4 uspješniji pašni uzgoj tijekom ------------------------------, sezone. Vjerojatno ćete neke informacije dobiti iz narednih priloga.

Pašnjak je moguće urediti na svakom zemljištu: travnata okućnica za pašu peradi, voćnjak za pašu ovaca, možda njiva iza staje za napasivanje svinja, travnjak na kraju sela ili u brdu za pašu goveda, kojega bi inače s vremenom preraslo grmlje. Ako zaključite da vama ili vašem nasljedniku "leži" pašni način uzgoja, sigurno ćete pronaći način da dođete do još više pašnjaka. Sve različite vrste životinja lako i djelotvorno zadržat ćete na pašnjaku električnom ogradom. Vanjska ograda mora biti više žičana i stalna, te prilagođena vrsti životi- Slika 1: Pregonskonapasivanje- OPG !van Grdan - Čepelovac nja koje će pasti. Podjela pašnjaka (Foto:G. Perčulija)

Ponuda zapuštenih travnjaka i slabo obrađivanih oranica svake je godine u Hrvatskoj sve veća, zbog čega će biti sve veća potreba za pašnim uzgojem domaćih životinja. Usitnjenost parcela je sigurno velik problem pri uređivanju i korištenju pašnjaka. Što prije treba steći praktična znanja kako urediti pašnjak, uvoditi napasivanje, doseći visoku iskoristivost paše i održavati je što kvalitetnijom.

38

Mljekarski list 02/2006.

tjedna, kao i vrijeme trajanja napasivanja po pregonu koje treba biti što kraće. Podjelom na pregone racionalno iskorištavamo raspoloživu pašu, imamo pregled nad njom, i nad dijelom pašnjaka potrebnim za napasivanje, a kojega možemo pokositi za zimsku krmu, jer je višak za napasivanje. Pri pregonskom napasivanju visina tratine .neka je 15 cm, a opterećenje pašnjaka je na dobrom pašnjaku 2,5-3 uvjetna grla po hektaru pašnjaka.

Posve drugačiji su razlozi za pregonsko napasivanje u brdsko-planinskom području.

Podjela pašnjaka na pregone u brdskoplaninskom području je nužno potrebna radi raznolikosti u kvaliteti i njenom utjecaju na stupanj izbora kvalitetnije paše. Napasivanjem po pregonima postižemo ravnomjerniju popašenost cijelog pašnjaka, iako se paša po pregonima razlikuje po kvaliteti. U brdskoplaninskom području pregoni su potrebni kako se u prostore pašnjaka ne bi širilo grmlje i drugo nekorisno raslinje.

Pašom na brdsko-planinskim područjima životinje postižu prirast, a k tome sprječavaju zaraštanje pašnjaka grmljem, te popravljaju sastav tratine, što ne bi bilo moguće postići bez pregona.

Raspodjelom pašnjaka na pregone brinemo se o zdravlju životinja na paši, a također i o normalnom razvoju i osjemenjivanju, dakle očuvanju biljnih vrsta na tom području, koje bi inače bile ugrožene.

Kontinuirano napasivanje Na pašnjacima u ravnici, koji su po rodnosti tla i kvaliteti paše dobri i nadasve izjednačeni, lako je nadzirati rast tratine, količinu i kvalitetu raspoložive krme za napasivanje, što je moguće bez podjele pašnjaka na pregone ili ograđivanja mlade paše. Skupina životinja može svaki dan pasti istu površinu 6-8 tjedana, naravno s mnogo manje opterećenja pašnjaka nego pregonskim napasivanjem. Opterećenje pašnjaka neka bude pri intenzivnoj paši kontinuiranog napasivanja u proljeće 9 UG/ha, ljeti 6 UG/ha i u jesen 2,5-3 UG/ha. Tratina za napasivanje neka bude 7-9 cm visoka, a životinje moraju biti na pašnjaku cijeli dan i noć, kako bi tako niskom tratinom mogle podmiriti svoje potrebe. Cjelogodišnje optereće­ nje pašnjaka na dobrom zemljištu i na primjeru intenzivnog kontinuiranog napasivanja je 2,5-3 Mljekarski list 02/2006.

UG/ha. Tako visokim i jednakomjernim opterećenjem pašnjaka oba su sustava napasivanja jednako vrijedna glede prirasta po hektaru i životinja zasebno. Iskorištavanje paše na tako dva različita načina, a pri tome doseći približno iste priraste, omogućuje samo velika prilagodljivost tratine. Tako sada prevladava mišljenja da za ravničarsko područje nemamo boljeg i slabijeg načina napasivanja, za visoke priraste odluču­ jući činitelji su što bolja usklađenost količine ponuđene i potrebne paše, dobar botanički sastav tratine i gusta vidno zelena paša koja daje visoko kvalitetnu pašu.

Na manjim parcelama vjerojatno bi isto intenzivnim kontinuiranim napasivanjem bili postignuti rezultati kao i pregonskim napasivanjem, ali treba pri tom sustavu napasivanja voditi računa o rastu tratine i ostalim događanjima na pašnjaku i biti upoznat s promjenama u tratini koje štetno djeluju na njenu održivost. Uspješnom se pokazala kombinacija dvaju sustava napasivanja, također u okviru jedne sezone, ovisno o tome je li osigurano malo ili puno paše, želimo li velike priraste životinja ili po jedinici površine ili nam je svrha napasivanjem spriječiti zaraštanje poljoprivrednih zemljišta u šikare i šume. lako je kod nas velik dio poljoprivrednih površina zatravnjen, uzgajivači stoke su upoznati s dobrim utjecajem napasivanja na zdravlje i plodnost stoke,još se uvijek napasivanje premalo koristi. Nikome ne bi smjelo biti neugodno ako u početku napravi koju pogrješku ili za pomoć upita susjeda koji već napasuje svoju stoku, te potraži savjet stručnjaka koji je nešto znanja iz tog područja stekao svojom izobrazbom. Bez poznavanja nekih zakonitosti napasivanja koji utječu na rast tratine, teško je poboljšati njen vijek trajanja, koji je za ekonomičnost upotrebe tratine najprikladniji. Ako će vam pašni uzgoj stoke pričinjavati zadovoljstvo i biti djelotvoran na vašem gospodarstvu, sigurno ćete potražiti potrebna znanja na pravoj adresi. ■ U sljedećim brojevima Mljekarskog lista nešto više o: - ograđivanju pašnjaka i vrstama ograda - napajanju životinja na pašnjaku - dodavanju soli životinjama na pMnjaku -prihrani životinja na pašnjaku - nadstrešnicama na pašnjaku

39

-

. E .

-~

--s-,,

- -Ii

- 'CE 'HPA IZ -.~

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austrjja, Njemačka, Nizozems iliu karanteni prodavatef

KREDITIRAN

BRZ4I JEDNOSTAV LINIJA

- - -

INFORMACIJE -odabir i dogo 098/651-570 /7955-444 - - - 091 l ---

-

-

-

--

I

~===~===~==~====~======

®~~DIBCD& [10W ffi& I Racionalna gnojidba travnjaka Racionalna gnojidba travnjaka može se promatrati kroz tri aspekta: Agronomska gnojidba Za hranjiva fiksirana jače ili slabije, treba u tlu osigurati određene rezerve hranjiva da bi količine korištene tijekom vegetacije bile dovoljne za zadovoljavajuće prinose travnjaka.

Tlo koje nije dovoljno osigurano P 20 5 i KzO,mora biti gnojeno tijekom nekoliko godina količinama tih elemenata koji znatno premašuju one koje se iznose prinosom. Te količine moraju biti utoliko veće, ukoliko je tlo siromašnije navedenim hranjivima.

Fiziološka gnojidba U slučaju primjene dušičnih gnojiva koja postaju vrlo brzo pristupačna biljkama, apsolutno je racionalno da se godišnja količina tih gnojiva unosi više puta tijekom vegetacije, ovisno o sezonskim kapacitetima usvajanja ovog hranjiva, o klimi, biologiji vrsta, o ritmu njihova razvoja i tempa njihova iskorištavanja, a osobito o ciklusu razvoja aktivnog korijenovog sistema, posebno trava.

Gnojidba koja će utjecati na kakvoću (a osobito na mineralni sastav) krmiva u skladu sa potrebama domaćih životinja.

Realizacija ovoga ne ovisi samo o gnojidbi, već i o ostalim čimbenicima kao što su: • botanički sastav travnjaka • stadij iskorištavanja: trava koja klasa brzo postaje siromašna mineralnim tvarima, a osobito N, P 20 5 , Cu, Mg, manje Ca, pa kasna košnja često izaziva opadanje sadržaja fosfora u stočnoj hrani, čak i ako je gnojidba fosforom bila zadovoljavajuća tijekom vegetacije.

• pH tla: gnojidba kalcijem kiselog tla izaziva često opadanje sadržaja magnezija u biljkama, dok se molibden najlakše usvaja u alkalnim tlima, zbog čega je u takvim slučajevima utvrđeno vrlo rijetko toksično djelovanje ovog elementa.

M{jekarsk/ li,st 02/2006.

Mr se Darko Uher /

Bilanca gnojidbe travnjaka Dobra gnojidba treba vratiti u tlo one količine mineralnih tvari koje se iznose prinosom.

Ovim količinama treba dodati gubitke izazvane poniranjem u dublje slojeve. Kada se vrši ispaša travnjaka, komplicira se pitanje bilance zbog znatnih količina ostataka balege životinja koje pasu, kao i činjenicom da su mahunarke koje fiksiraju dušik iz zraka, različito zastupljene u tratini. U tablici 1 prikazani su podatci o iznošenju mineralnih tvari prinosom koji odgovara 10 tona suhe tvari po ha, i to samo u slučaju ako se travnjak koristi isključivo košnjom. Treba napomenuti da mahunarke iznose i do tri puta više kalcija nego trave. Bilanca gnojidbe travnjaka komplicira se zbog sljedećih činjenica: • obnova hranjivih tvari ostatcima balege stoke koja pase na tom travnjaku • gubitaka koji nastaju zbog poniranja u dublje slojeve, a oni ovise o klimatskim uvjetima, dubini rasprostiranja korijenovog sistema, fizikalnim osobinama tla, pH, prisutnim vrstama. Jasno je, da će ispiranje dušika i kalcija biti jače ako je korijenov sistem rijedak i plitak i kada ima dosta oborina tijekom zime.

• fiksacije dušika iz zraka od strane mahunarki.

Fiksiranje atmosferskog dušika na travnjacima odgovara količini od 100 kg/ha N, ako u tratini ima 40 % bijele djeteline. To znači, da će tratina sastavljena od 40 % bijele djeteline i 60 % engleskog ljulj a dati bez dušika isti prinos kao i tratina na kojoj raste samo engleski ljulj i koja je gnojena mineralnim dušikom - 100 kg/ha.

Tablica1: Iznošenjebiljnihhranjivau kglha prinosom od 10 tiha suhe tvari Vrsta Talijanskiljulj Klupčasta oštrica-prviotkos

Engleskiljulj-česta košnja

N

kg/ha CaO K20 P20s

200 113 170 195 140 200 240 110 260

65 50 70

-11

TRAVNJAŠTVO

Negativan utjecaj gnojidbe travnjaka Pravilnom gnojidbom i upotrebom odgovarajućih količina hranjiva dušika, fosfora i kalija postiže se veća i rentabilnija proizvodnja stočne hrane. Međutim, nepovoljno može utjecati: • jednostrana gnojidba travnjaka • nepravovremena gnojidba • prevelika upotreba gnojiva, a osobito jednog hranjiva po jedici površine Upotreba samo pojedinih hranjiva utječe negativno na travnjak, uzrokuje smanjenje prinosa i opadanje kakvoće travne mase. Sva tri osnovna hranjiva (dušik, fosfor i kalij) negativno utječu, mada samo dušična gnojiva brže i jače nepovoljno djeluju na travni pokrivač, eleminiraju mahunarke, potenciraju lošije trave i zeljanice, a posebno korove. I nepravovremena gnojidba negativno utječe na tratinu. Unošenje većih količina dušičnih gnojiva ujesen produžava vegetaciju i povećava osjetljivost trava na zimu, bolesti i štetnike. I upotreba većih količina pojedinačnih i kompleksnih NPK gnojiva tijekom ljeta, osobito kada su veće suše i više temperature, negativno utječe na tratinu, a može uzrokovati i oštećenje pojedinih vrsta i grupa biljaka. Prevelike količine dušičnih gnojiva negativno utječu na travnu masu, pogotovo kada je sumpor deficitaran pa u tom slučaju dolazi do pojave nakupljanja neproteinskog dušika u obliku nitrata, aminokiselina i amida, kao i pomanjkanje u aminokiselinama koje sadrže sumpor. Mlade trave ne mogu velike količine dušika pretvoriti u proteine i druge organske spojeve, pa se ishranom stoke ovakvom krmom, u organima za probavu stvaraju velike količine amonijaka koji smanjuje usvajanje magnezija, odnosno normalnu količinu magnezija u krvnom serumu. Istovremeno se smanjuje i sadržaj bakra u krvom serumu što uzrokuje smanjenje lučenja mlijeka i povećava neplodnost stoke. Zbog obilne gnojidbe dušikom može u 42

travi doći do nakupljanja nitrata koji se u organizmu životinja reducira u otrovni nitrit .

Simptomi trovanja se mogu pojaviti kada je sadržaj nitratnog dušika oko 0,07 % u suhoj tvari, a količina 0,22 % može biti smrtonosna za preživače. Prevelike količine kalija, a osobito pri jednostranoj gnojidbi mineralnim gnojivima, jakoj gnojidbi gnojnicom, gnojovkom ili običnim stajnjakom, uzrokuju nakupljanje većih količina kalija u biljkama, a posebno u nekim zeljanicama i travama, pa se uspostavlja nepovoljan omjer između kalija, natrija i kalcija, te između kalcija, magnezija i kalija. Prevelike količine kalija u biljkama mogu uzrokovati tetaniju stoke, osobito na intenzivnim pašnjacima u prvom i drugom turnusu ispaše. Do tetanije stoke dolazi uglavnom zbog visokih koncentracija kalija i neproteinskih oblika dušika, te zbog jake gnojidbe kalijem i dušikom u uvjetima niže temperature (ispod 14 °C),i u :mlađih biljaka. ■

DIKACOMMERCE 11 d.o.o.

11

4. studenoga 1991. br. la, Grubišno Polje

STOČNI

SIRAK GRAZER

............

SAD

Pogodno za zelenu ishranu i sjenažu.

Prinosi preko 100 t zelene mase po hektaru Predbilježbe

na tel:

(043)485-810; fax (043)485-220

Prodajemo

mašine za šivanje

vreća.

Mljekarski list 02/2006.

~=========================== STAD ~~~ @IT~

OOD~~~

Mr. se. IgorŠtokovi

~ [ffi~o~ L5~

OSNOVNA NAČELA PROGRAMA ZDRAVWA STADA I UPRAVLJANJA PROIZVODNJOM U M(jekarskom listu 12/2005. naveli smo svrhu i opisali sastavnice programa zdravlJa stada i upravljanja proizvodnjom (ZSUP). U ovom nastavku bi naveli osnovna načela kojih bi se, pri provedbi programa, trebalo pridržavati.

Kak.o početi?

Program ZSUP treba ponuditi pažljivo odabranim i zainteresiranim stočarima. Na početku programa ZSUP trebali bi rješavati zatečene zdravstvene i proizvodne probleme (npr. probleme u reprodukciji, korekcije u hranidbi i smještaju). Ujedno treba započeti prikupljanje podataka o zdravlju i proizvodnosti stada.

Posjete farmi - su osnova realizacije programa, a razlikujemo redovi te (unaprijed ogovorene I posjete i posjete po potrebi.

Mljekmski list 02/2006.

Učestalost posjeta

Za stada do 100 mliječnih krava uobičajene su posjete jednom mjesečno.

Veća

stada zahtijevaju tjedne posjete. ovisit će ponajprije o složenosti problema i metodama njihova rješavanja. Važno je naglasiti, da ponekad napredak stanja možemo kontrolirati kontaktirajući vlasnika telefonom, međutim taj način komunikacije ne smije zamijeniti neposredni kontakt i kontrolu stanja na terenu.

Učestalost posjeta

Aktivnosti tijekom posjete farmi Aktivnosti trebaju biti tako organizirane da nam omogućavaju dobro praćenje postavljenih ciljeva i pravovremeno otkrivanje bilo kojeg poremećaja. Te aktivnosti najčešće uključuju: - kontrolu mliječnosti i higijenske ispravnosti mlijeka lpregled.l!LVBJ111 ata.kak · prik -

43

ZDRAVLJE

STADA

lja HSC-Hrvatski stočarski centar prilikom kontrole mliječnosti - količina namuzenog mlijeka, somatske stanice, mliječna mast, ...), - redovitu kontrolu graviditeta (u što ranijoj fazi, iza 35. dana, pomoću ultrazvuka može i ranije), - uzimanje uzoraka prilikom pobačaja, - kontrola izlučenja krava, - kontrolirati promjene u prehrani krava koje su se dogodile ili će se dogoditi, - ocjenjivanje vanjštine krava, - kliničke i patološke pretrage prilikom oboljenja i uginuća životinja, te analiza učestalosti pojave pojedinih oboljenja u stadu (npr. mastitisi, ozljede sisa i nogu).

Zadaća posjete farmama je prepoznati stanja koja bi mogla dovesti do ekonomskih gubitaka, te koja mogu utjecati na dugovječnost životinja.

Redovitim posjetama i praćenjem bitnih pokazatelja možemo spriječiti nastanak takvih stanja.

Postoje i rutinske aktivnosti poput raznih cijepljenja, dehelmintizacije, obrade papaka i rogova.

Hitne posjete ne možemo predvidjeti, ali je bitno sve intervencije evidentirati, bez obzira je li ih proveo vlasnik ili veterinar (npr. nadam, strano tijelo, akutni mastitis itd.). U svim slučajevima, kada je to moguće, u evidenciju treba unijeti i uzroke nastalog stanja.

Izbijanje bolesti Prilikom izbijanja bolesti bitno je klinički pregledati životinje, poslati uzorke na analizu, a o rezultatima pretraga treba napismeno izvijestiti vlasnika i uputiti ga o mjerama koje je potrebno dalje poduzimati, te kako postupati da se takve situacije ne bi ponovile.

Susreti s proizvođačima Pojedinačni ili grupni susreti s proizvođa­ čima nisu samo poželjni, već i vrlo bitni. Svrha susreta je raspravljanje o rezultatima njihova rada, problemima te uspoređivanje s drugim anonimnim skupinama. Stalno školovanje proizvođača je vrlo bitan segment kako bi uspio čitav program ZSUP-a.

Lijekovi Neki veterinari u sklopu programa ZSUP nude i posebno povoljno lijekove i druge proizvode koje, posredstvom veterinara, distribuiraju stočarima uključenim u ZSUP. Postoje različita mišljenja (često oprečna) o tom problemu.

Naime, problem rezidua (ostataka lijekova) u proizvodima životinjskog podrijetla, ili problem rezistencije (otpornosti) mikroorganizama na pojedine lijekove često se veže za nestručno davanje lijekova životinjama. U Hrvatskoj je prisutna praksa da stočari sami nabavljaju lijekove iz različitih izvora i koriste ih bez konzultacije s veterinarom. Takva praksa nije opravdana i predstavljat će ozbiljan problem sve dok se ne uvede sustavna kontrola proizvoda životinjskog podrijetla na ostatke lijekova. U zemljama s razvijenim stočarstvom rigorozno

Krave na ispaši 44

Mljekarski list 02/2006.

ZDRAVLJE

kažnjavaju stočare ako su u proizvodima njihovih životinja pronađeni ostatci lijekova.

Preventivno korištenje antibiotika na farmama je zabranjena, a svako korištenje mora biti kontrolirano, provedeno na pravilan način i uz kozultaciju s veterinarom.

Dobrobit životinja i očuvanje okoliša U svim aktivnostima treba voditi brigu o dobrobiti životinja i očuvanju okoliša. U svijetu svijest o dobrobiti životinja i zaštiti okoliša sve je razvijenija, a pogotovo u zemljama EU. Sve zemlje EU imaju u svoju poljoprivrednu politiku ugrađene principe očuvanja i unapređenja prirodnog okoliša i dobrobiti životinja kako bi spriječili nepoželjne postupke, ponajprije u intenzivnom uzgoju. Posebno su istaknuti problemi vezani uz transport i klanje životinja, te uklanjanja gnoja koji se, osobito na većim farmama, nakuplja u velikim količinama.

Dobrobit životinja usko je vezana s čitavim nizom bolesnih stanja, stoga bi veterinari trebali predvoditi brigom o životinjama.

Posljednjih godina sve je više veterinara uključeno u studije o zagađenju okoliša i utjecaju zagađenog okoliša na zdravlje domaćih i divljih životinja, te ljudi. Postoje posebne zakonske odredbe vezane za sprječavanje onečišćenja okoliša.

Zoonoze i sigurnost hrane Zoonoze su bolesti zajedničke životinjama i ljudima. Velika je odgovornost veterinara u sprječavanju širenja bolesti sa životinja na ljude.

N ajrizičnije skupine ljudi su one koje su najviše u kontaktu sa životinjama. Postoji i čitav niz oboljenja koja se prenose hranom (trihineloza, salmoneloza, "kravlje ludilo", i dr.), a njih je preko 150. U SAD-u, primjerice, postoje procjene da od oboljenja koja se prenose hranom godišnje oboli 6 do 81 milijun ljudi, a umre njih 9 000. U svrhu zaštite ljudskog zdravlja i sprječavanja zagađenja proizvoda životinjskog podrijetla, važan je sustav praćenja životinja "od štale do stola", ali i u suprotnom smjeru (sljedivost - od namirnica do mjesta proizvodnje). Većina prehrambenih industrija kod nas prihvatila je M{jekarski [u;t 02/2006.

STADA

Hazard Analysis Critical Control Points (HACCP) sustav u kojem su veterinari sastavni dio. HACCP je sustav prepoznavanja i kontrole kritičnih točaka u lancu proizvodnje hrane.

TROŠKOVI I KORISTI OD ZDRAVLJA STADA Troškovi ZSUP Troškovi obuhvaćaju čitav niz izvora kao npr. usluga na farmi, lijekovi, troškovi puta, analiza podataka i drugi. Postoji nekoliko načina naplate troškova. Jedan način je obračun utrošenih sati rada. Drugi je obračunavanje tzv. paušalnih troškova, npr. po mliječnoj kravi u stadu mjesečno (u ugovoru mora biti dobro definirano što sve ulazi u taj paušal). Prosječno, na lijekove i veterinarsku uslugu, više troše male farme od velikih farmi. U većini slučajeva, troškovi veterinarskih usluga i lijekova ne prelaze 2 % ukupnih troškova na farmi.

Koristi ZSUP Postoje općedruštvene i ekonomske koristi od ZSUP-a. Općedruštvene koristi su bolja kontrola bolesti u smislu zaštite ljudskog zdravlja, unapređenje kvalitete i sigurnosti hrane, te poštivanje dobrobiti životinja.

Ekonomske koristi treba pažljivo izraču­ nati, jer povećanje proizvodnje na nekoj farmi može biti posljedica bolje prehrane, kvalitetnijeg smještaja ili boljeg postupanja sa stokom. Postoje četiri metode za računanje financijskog učinka veterinarske usluge: analiza isplativosti terapije (analysis of value of therapy), djelomično budžetiranje (partial budgeting), standardna analiza izvedbe-financijska (standard performance analysis-financial, SPA-F; najčešća u sustavu krava-tele) i tablična analiza podataka (spreadsheet analysis). Prema "cost-benefit" analizi lako se može izračunati korist od veterinarskih zahvata. Na primjer, pojačani nadzor nad izbijanjem mastitisa i reprodukcijom na farmama mliječnih krava imao je za posljedicu neto korist od 200 do 500 %, u odnosu nauloženo. ■

45

TIPOVI ŠTALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene ~.

V

V

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/28 82 811,Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

VETERINARSTVO

IIOl.ESTIJ PlUJEIRPERUJA (IAIIJINJJA GOVEDA Mr. se. Antun Kostelić

Puerperij ili babinje je razdoblje u kojem se spolni organi krave vraćaju u stanje prije graviditeta (bređosti). Izlaskom zadnjeg ploda započinje puerperij. U krava traje od 4 do 6 tjedana, a u tom se razdoblju na spolnim organima odvijaju mnoge promjene radi uspostave spolnog ciklusa, odnosno mogućnost koncepcije.

SUHOSTAJ Suhostaj je razdoblje u proizvodnom ciklusu kojem proizvođači mlijeka u Hrvatskoj posvećuju premalo paznJe. Stručnjaci, za razliku od uzgajivača, drže da je suhostaj i prijelazno razdoblje (3 tjedna prije i 3 tjedna nakon poroda) kritično razdoblje u proizvodnji mlijeka. Štete, koje nastaju kao posljedica loše provedenog suhostaja i prijelaznog razdoblja kod visokomliječnih krava, mogu iznositi od 2.250,00-5.000,00 kuna godišnje, a obuhvaćaju: 1. troškove liječenja u puerperiju 2. gubitke potencijalne proizvodnje 3. narušenu reprodukciju 4. gubitak vremena i radne snage Posljedica može biti i trajno narušeno zdravlje mliječnih krava, što dovodi do ranijeg iz lučenja iz proizvodnje. Najveći dio bolesti koje se javljaju tijekom graviditeta i nakon poroda krave posljedica su loše provedenog suhostaja. ~----------------------~

L..-.

______________________

Mljekarski list 02/2006.

Bolesti koje se javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice ili radnice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza, ležanje poslije poroda i promjena položaja sirišta.

ZAOSTAJANJE POSTELJICE Posteljica krava normalno izlazi za 6 do 12 sati, međutim, neki stručnjaci drže da je taj period duži, čak do 24 sata.

U slučaju da posteljica ne izađe u spomenutom vremenu, govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti.

Zaostajanje posteljice može biti posljedica grča maternice ili kada se grljak brzo zatvori nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice). Također, može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon dugotrajnih i iscrpljujućih poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedativa.

Teškoće pri odljuštenju posteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice).

Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice mogu biti uzrokovane hranidbom različitim krmivima te mogu biti uzrok zaostajanja. Vrlo mali dio posteljice koji zaostane u maternici predstavlja žarište infekcije. Utvrđeno je da nedostatak nekih minerala u hranidbi, npr. selena povećavaju rizik od zaostajanja posteljice za 15%. Kad vlasnik primijeti da se krava "nije očistila", treba pozvati veterinara, a ne _,

47

VETERINARSTVO

sam pokušavati izvaditi posteljicu što može biti pogubno za kravu.

UVRTANJE I IZVALAMATERNICE Do izvale maternice dolazi kada se rog maternice u kojem je bio plod najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica izađe kroz stidni otvor (izvala). U pravilu, maternica se uvrće i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrokje dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova počne "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu, potrebno je uzeti čistu plahtu, staviti ispod maternice da se ne vuče po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici.

Vlasnik treba žurno pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.

PUERPERALNAINFEKCIJA Već je napomenuto, da sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda pogoduje razvoju patogenih (štetnih) mikroorganizama, odnosno bakterija. Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe, govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po čitavom organizmu govorimo o općoj puerperalnoj infekciji. U oboljelih krava javlja se iz spolnih organa iscjedak neugodnog zadaha, stidnica može biti natečena i zacrvenjena, dolazi do pada mliječnosti, gubitka apetita, do prestanka preživanja, povišene temperature, začepa i proljeva. Kravu treba odmah liječiti, jer krajnji rezultat bolesti može biti jalovost, pa čak 1 uginuće.

PUERPERALNAINTOKSIKACIJA Osim klica, na spolne organe ili čitav organizam krave mogu djelovati i otrovi bakterija (toksini) koji se, također, nalaze u maternici. Djelovanje im je slično kao i kod puerperalne infekcije, a može dovesti i do uginuća krave.

PUERPERALNAPAREZA U narodu se još naziva "mliječna groznica", iako nema pojave groznice. Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima, a posebno kalcijem, fosforom i magnezijem. Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mlijeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle.

48

Životinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela.

Bolest ne prolazi spontano, već životinju treba odmah liječiti. Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka (kalcij, fosfor), posebno kravama hranjenim s puno bjelanče­ vina u obroku.

LEŽANJE PRIJE I POSLIJE PORODA Mnoge bolesti muznih i zasušenih krava, kao i onih u puerperiju (babinju) manifestiraju se ležanjem životinje. Dugotrajno ležanje štetno djeluje na zdravlje životinje, pa tako ona nerijetka završi u klaonici.

Ležanje prije poroda O ležanju prije poroda govorimo kada gravidna (bređa) životinja ne može ustati ili se nakon ustajanja (sa ili bez pomoći čovjeka) ne može održati na nogama. Krava može leći nekoliko dana, ali i tjedana prije poroda. Prvo što se kod takvih životinja uoči je, daje krava «slaba» u stražnjema dijelu, pritom normalno reagira na okolinu, dok su apetit i preživanje relativno normalni. Životinja se nerijetka digne, ali samo na prednje noge.

Posljedica dugog ležanja može biti poremećaj u funkciji probavnih organa (indigestija), a mogu se javiti i rane na koštanim izbočinama (dekubitusi) kao posljedica ležanja na tvrdom i nenasteljenom podu. Takve rane se mogu zagnojiti i pritom može doći do infekcije cijelog organizma (sepsa).

Ležanje prije poroda može biti posljedica nepravilne ishrane, odnosno nedostatka minerala (kalcija, fosfora, natrija i drugih).

Bolesti su sklonije životinje koje su stajski držane, koje ne idu na pašu ili u ispuste. Ležanje krava prije poroda može biti i posljedica većeg broja (dva, tri) plodova u maternici. Krava može ležati do poroda i u slučaju da u tom razdoblju nije došlo do komplikacija ona se nakon poroda može normalno ustati.

U slučaju da krava legne nekoliko dana prije poroda, prognoza bolesti je najčešće povoljna, međutim u slučaju da legne nekoliko tjedana prije poroda, teško je procijeniti ishod.

Liječenje

Čim primijetimo da se životinja ne diže, potrebno je pozvati veterinara kako bi pokušao naći uzrok ležanju. Posebnih metoda liječenja M!jekarski list 02/2006.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama •

Premi~ zavisoku proizvodnju. mIUek idobro zdravUe krava ®

~v11~r!e~ t:r~:

Prem/ij za

elana®'fflEi

n

Početna krmna smjesa zatela~

t~ta

zauzgoj zdrave inapredne

uzusteau miuek

@vETERINAdoo Svetonadelj3k02, Kolinovi~o,10.436 RokovPotok, HRVATSKA, telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·moil: inloOveterinc.hr, www.veterino.hr

VETERINARSTVO

nema. Kravu treba pokušati podići pomoću laveža psa u staji, nalijevanjem hladne vode u uho ili električnim štapom.

U slučaju da se ne digne, kravi je potrebno osigurati dovoljno prostora koji će biti dobro nasteljen (puno slame) kako bi se izbjegla pojava rana na koštanim izbočinama. Kravu je potrebno dva puta dnevno okretati s boka na bok ali nikako preko leđa, a pritom ne smijemo biti grubi.

Hranidba mora biti kvalitetna, mladim sijenom uz dodatak koncentriranog krmiva u kojem obvezno mora biti vitaminsko - mineralni dodatak. Kravi moramo osigurati dovoljnu količinu pitke vode.

Vlasnik mora s kravom postupiti isključivo po uputama veterinara, jer nestručna pomoć često rezultira pobačajem ili uginućem životinje.

Ležanje poslije poroda Ležanje poslije poroda posljedica je mnogih uzroka kao što su ozljede kostiju i mišića zdjelice ili nogu, teške upale maternice, puerperalne sepse ili intoksikacije, upale vimena ili metaboličkog poremećaja zbog nedostatne hranidbe (minerali). U užem smislu, o ležanju nakon poroda govorimo tek kada ne znamo pravi uzrok ležanja životinje.

Liječenje isključivo ovisi o nalazu veterinara, međutim često je nemoguće utvrditi pravi uzrok ležanja, pa je potrebno životinju pokušati dići na način opisan kod ležanja prije poroda.

Važno je naglasiti, da se krava nerijetko sama digne nekoliko dana nakon poroda. · Kravu je potrebno držati na debelom sloju slame kako bi se spriječio nastanak dekubitusa.

Dva puta dnevno potrebno je okretati životinju s boka na bok. Hranidba mora biti kvalitetna i mora sadržavati mlado sijeno, zelenu krmu (ovisno o godišnjem dobu) i koncentrat s vitaminsko-mineralnim dodatkom.

U slučaju da se ne diže nakon svih poduzetih mjera, kravuje potrebno ekonomski iskoristiti.

Preventiva ležanja prije i nakon poroda Moramo naglasiti da prave preventive nema, međutim pravilnim zasušenjem (2 mj. prije poroda), smještajem i hranidbom mogućnost pojave ležanja prije poroda značajno se smanjaje.

50

Obroci životinja moraju bit izbalansirani, pritom posebnu pažnju (kao preventiva ležanju) moramo posvetiti davanju vitaminsko-mineralnog dodatka u smjesi, a preporuča se i davanje stočnog kamena kojeg životinja može lizati po volji.

Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera je i držanje životinja na pašnjacima ili ispustima o čijem je pozitivnom učinku na zdravlje nekoliko puta pisano u Mljekarskom listu.

Naveli smo da su uzrok ležanju i ozljede nastale tijekom poroda, stoga je poželjno - ovisno o mogućnostima - pozvati veterinara kako bi se porod obavio stručno bez posljedica, ili da one budu minimalne.

PROMJENA POLOŽAJA SIRIŠTA Sirište se iz fiziološkog položaja može pomaknuti na lijevu ili desnu stranu trbušne šupljine, pri čemu može doći i do njegova izvrtanja (torzije). Bolest dovodi do pada mliječnosti i smanjene proizvodnje tijekom laktacije. Utvrđeno je, da se češće javlja promjena položaja u lijevu stranu, dok je promjena položaja u desnu stranu - rjeđa. Bolest se javlja u visokomliječnih krava kao posljedica manjka kalcija ili intenzivne hranidbe koncentratom. U preko 80 % slučajeva bolest se javlja unutar 3 tjedna prije i 4 tjedna nakon poroda. Utvrđeno je, da se često javlja kod stajskog načina držanja.

Pojavi bolesti pogoduje atonija (prestanak rada) sirišta koji može biti posljedica nagle hranidbe koncentratom, manjka kalcija, zaostajanje posteljice, edema i upala vimena. Također, visoka mliječnost može pogodovati pojavi bolesti.

Promjene koje se javljaju u položaju trbušnih organa nakon poroda, a posebno promjene položaja buraga, pridonose razvoju bolesti.

Bolest sprječavamo hranidbom voluminoznom krmom (sijenom), postupnim navikavanjem na koncentriranu krmu (smjese) i izbjegavanjem prežderavanja istim. Svakako kravama treba osigurati dovoljnu količinu kalcija koji povećava tonus mišića sirišta čime se sprječava njegovo premiještanje.

Na kraju ćemo ponoviti, da se većina bolesti koje se javljaju nakon poroda krave mogu spriječiti kvalitetno provedenim suhostajem, odnosno stručnim zasušenjem, hranidbom i kvalitetnim smještajem gravidnih životinja. ■ Mljekmski list 02/2006.

OBAVIJESTI

,Osm1NanjeGirupaicijjje uvozm1ijka, iJpr·odavatelJjapolJjoprjijvredmJiJ s,r•oI1eva :IJ &_

••

Na inicijativu Jurval d.o.o. Vrbovec za udruživanjem uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva (traktora i mehanizacije) u okviru Hrvatske :i ~ gospodarske komore osnovan je Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Grupacija uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, čiji je zadatak potaknuti i omogućiti _~-· suradnju među uvoznicima i prodavateljima poljoprivrenih strojeva i rješavanje njihovih zajedničkih problema.

Naime, nakon višemjesečnih nastojanja i suglasnosti velikog broja uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, konačno je na 4. sjednici Vijeća Udruženja trgovine, održane 5. prosinca 2005., a nakon izlaganja predstavnika predlagatelja, jednoglasnom odlukom toga tijela prihvaćeno je ustrojavanje Grupacije uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, kao sastavni dio Udruženja trgovine, što će zasigurno predstavljati početak uspješne suradnje među poduzećima koja će vrstom svoje djelatnosti pripadati ovoj grupaciji.

Zadatci Grupacije će, uz rješavanje najvećih i najčešćih problema članova grupacije, biti i sljedeći: ~guliranje uvoza novih poljoprivrednih strojeva, na način da se definiraju minimalni standardi i kriteriji u prodaji, kvaliteti i usluzi, kao npr. homologacija traktora, osigurana opskrba rezervnim dijelovima, zahtjevi za standardizacijom kvalitete goriva i maziva i sl.

• rješavanje problema nekontroliranog i u velikoj mjeri nelegalnog uvoza polovnih poljoprivrednih strojeva, gdje je potrebno odrediti minimalne kriterije (starost tih strojeva,jamstvo za iste, opskrba rezervnim dijelovima i sl.).

• odnosi sa državnim organima (ustanovama, zavodima i dr.) u ostvarivanju zajedničkih interesa uvoznika i prodavatelja poljopr. strojeva te krajnjih kupaca (homologacija, postupak registracije, postupak carinjenja, ostvari vanje kapitalnih ulaganja i dr.).

Organiziranim djelovanjem Grupacije uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, dakle, korist će imati i prodavatelji i poljoprivrednici jer će krajnjem kupcu pružiti višu kvalitetu proizvoda i usluga kao i veću sigurnost u kupovini poljoprivrednih strojeva. ■

Suvremena mljekara u sastavu požeške prehrambene tvrtke «Zvečevo», izgrađena prije dvadesetak godina, kapaciteta prerade oko 100 tisuća litara mlijeka dnevno, u prosincu je prestala s radom. Ulaskom velikih otkupljivača mlijeka na području Požeštine, požeška mljekara više nije mogla biti konkurentna, pa je u posljednje vrijeme ova mljekara otkupljivala i prerađivala samo 3 do 4 tisuće litara mlijeka dnevno, što je ispod 5 posto kapaciteta. No, ova konstatacija samo je avers mljekarske medalje, a revers je daleko drugačiji.

Naime, godinama je bio prijeporan odnos požeške mljekare prema proizvođačima mlijeka (od otkupa i utvrđi­ vanja kakvoće mlijeka) što je utjecalo na cijenu litre mlijeka do rokova plaćanja. U novonastaloj situaciji čelnici «Zvečeva», koje je u privatnom vlasništvu, sada krive velike i uspješne otkupljivače mlijeka i državnu politiku.

Po riječima predsjednika uprave «Zvečeva» Zdravka Alvira, požeška je mljekara projektirana za

M!jekarski list 02/2006.

proizvodnju mlijeka u prahu za potrebe proizvodnje konditorskih proizvoda, no proizvodnja mlijeka u prahu preskupa je za hrvatske uvjete. Možda bi mogli pokrenuti proizvodnju fermentiranih proizvoda (za što su potrebna velika ulaganja) ali ni tu ne bi bili konkurentni.

Na vijest o prestanku rada požeške mljekare reagirao je i najveći proizvođač mlijeka u Požeštini i predsjednik Udruge simentalskog goveda Mato Kovačević. Po njegovu mišljenju nije kriva Uprava «Zvečeva», pa lopticu krivnje «prebacuje» na Ministarstvo poljoprivrede koje je trebalo napraviti više reda u otkupu mlijeka, te limitirati uvoz. Dnevno je «Zvečevu» isporučivao oko tisuću litara mlijeka, pa osobno nije zabrinut. Po njegovu mišljenju najgore će proći mali proizvođači mlijeka za koje nije zainteresirana nijedna mljekara zbog velike udaljenosti i malih količina mlijeka. ■

51

OBAVIJESTI

~™~® flm ®0illfil~ @Jm~o~

·~-------------------____;;_-----~

jatelja simentalskog goveda koji na svojim farmama imaju oko 650 krava, a dnevno proizvode do 12 tisuća litara mlijeka. Uspostavom suradnje s mljekarom «BIZ» ,. č" na najbolji d moguc1 nam prev 1a anaje kriza u otkupu mlijeka na ovom području.

Inicijator suradnje s mljekarom «BIZ»bio je /i/ predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i najveći proizvođač mlijeka u Požeštini Mato Kovačević. Ističući svrhu Udruge, koja je zacrtana u Strategiji razvoja govedarske proizvodnje, Mato Kovačević naglašava prioritete rada Udruge, a to je povećanje broja članova, poboljšanje kvalitete matičnog stada, te povećanje proizvodnje mlijeka. Udruga je nositelj i ogledni primjer razvoja govedarstva ne samo u Požeštini nego i šire u Hrvatskoj, a do ulaska Hrvatske u EU uloga govedarskih udruga bit će sve veća. ■ VRTNO I SOBNO CVIJEĆE

Prvi zajednički javni istup mljekare «BIZ» iz Buka kod Pleternice i Udruge uzgajate(ja simentalskog goveda Požeštine bio je humanitarne naravi, pa su tako darovali mlijeko za potrebe pučke kuhinje Caritasa Požeške biskupije, a u požeškoj pješačkoj zoni građanima su darivali sir, proizvod m(jekare «BIZ». Naime prestankom rada m(jekare požeškog „ 1j k n'1z» spremna Je . preuzima . ti svem 1ue · . ko « zveceva», m e ara « . . .• ,, koJeJedonedavno otkup(jivalo «Zvecevo».

Tako je, na obostrano zadovoljstvo, došlo do suradnje Udruge (koja ima 49 članova) najvećih proizvođača mlijeka za područje Požeštine i mljekare «BIZ».

Za sada mljekara «BIZ» preuzima ~ mlijeko od oko 250 obiteljskih gospodar~ stava, a očekuje da će uskoro početi preuzimati mlijeko i od ostalih proizvođača u Požeštini. Mljekara «BIZ» sada prerađuje dnevno oko pet tisuća litara mlijeka, a osim konzumnog mlijeka na tržište plasira fermentirane proizvode i sir. Ovakvim razvojem situacije posebno su zadovoljni članovi Udruge uzga-

Zima je vrijeme kada je povećana potreba za šarenilom osim toga, upitnoje koliko će dugo ostati svježe u vazi. Stoga nije loše kupiti neki cvijet koji cvate zimi. Bitno je poznavanje osnovne njege, i Darko Kantoct~ dipl. ing. samo će dobro njegovana bi(jka dugo i obilno cvasti. U Jaglaci su načelno vrt- umjereno grijanoj prostoriji, na 15 do 18°C cvatnja će biti no cvijeće, no mogu se duža nego u jako grijanoj prostoriji od 22 i više Celzijevih uzgajati kaospadaju sobne biljke. stupnjeva. u jed- .._..,.. ....... _____________________ __. cvijeća. Rezano cvijećeje skupo,

, ,

,

Djelomično

nogodišnje zeljaste biljke, a djelomično u trajnice. Listovi imaju peteljku, no mogu biti i bez nje kada rastu u prizemnim rozetama. Poredak cvjetova, oblik i boja ovise o vrsti i sorti.

Kao lončanica cvate zimi i u proljeće, dok kao vr_tnabiljka cvate samo u proljeće.

Primula malacoides - mirisavi, jorgovanski ili vjerenički jaglac naziva se zbog rasporeda cvjetova i jaglac na kat. Tek je prije 100 godina (1905./1906.) uvezen u Englesku iz Kine, a 1912. godine preuzeli su ga njemački 52

vrtlari. Ova jednogodišnja biljka bila je vrtna.

Tek su postepeno nastajali oblici prikladni za sobni uzgoj. Boja cvjetova može biti od bijele, preko sjajnoružičaste, različitih nijansi ružiča­ ste, vatreno crvene sve do plavocrvene. Cvatnja, ovisno o uzgoju, traje od prosinca do travnja.

Biljke kupujte u cvatnji. Ocvale cvjetove redovito uklanjajte, tako ćete cvatnju održati 2 do 3 mjeseca. Ovaj je jaglac vrlo skroman, osjetljiv je samo na preveliku toplinu, sunce i suhu korijenovu balu. Najviše mu odgovara svijetlo Mljekarski list 02/2006.

VRTNO

I SOBNO

CVIJEĆE

mjesto (no ne direktno sunce), umjerena vlaga i Primula obconica - čaškasti jaglac na temperatura od 10 do 12° C. Nažalost, nakon lošem je glasu zbog izazivanja alergije. Iz Kine je cvatnje nema daljnjeguzgoja, pa biljku bacite. donesen u Englesku oko 1880. godine. Cijela je Primula vulgaris . j astučastijaglac drži biljka manje ili više pokrivena mekim dlačicama. se najstarijim i najvažnijim vrtnim jaglacem, a Listovi stoje na dugim peteljkama, do 25 cm su postaje sve važniji i kao sobna biljka. Kod ove dugi i do 12 cm široki. Sočno su zeleni s valovitim vrste govori se O svjetskom sortimentu i nude se rubom. Cvjetne su stapke pojedinačne ali brojne, Fl hibridi u bijeloj boji, žutoj s crvenim žilicama, visoke do 25 cm. Cvjetovi su u višecvjetnim različitim nijansama crvene i tamnoplave boje. štitnicima, a dostižu do 8 cm u promjeru. Boja Jastučasti jaglac treba saditi u zdjelice ili cvijeta je bijela, crvena, ružičasta ili lavandnosandučiće. Mjesto uzgoja mora biti svježe, plava. Cvate gotovo cijelu godinu, ali su zračno, polusjenovito i ravnomjerno vlažno. najtraženije biljke koje su prezimile u vrtlariji, Cvate od prosinca do svibnja. Nakon cvatnje više odnosno koje cvatu krajem zime ili početkom se ne može uzgajati kao sobna biljka, no moguće proljeća. Njihov cvat najdulje traje od svih gaje presaditi u vrt. jaglaca, a prikladan je čak i za rez. Čaškastijaglac Primula sinensis - kineski jaglac đone- uzgaja se na polusjenovitom mjestu, no ono ipak senje u Englesku 1821. gcljesu od njega uzgojene mora biti svijetlo, u svježoj prostoriji i na zimskoj bezbrojne vrste. Postoje sorte s cvjetovima temperaturi od 12 do 14° C. Zalijevat ćemo ga i veličine ruža ili karanfila. Cvate od veljače do prihranjivati kao P. sinensis. Ispravna njega i svibnja. Listovi su veliki, a cijela je biljka redovito odstranjivanje ocvalih cvjetova rezuldlakava. Kineski jaglac je trajna biljka koja se tira snažnim rastom, koji omogućuje daljnji dobro drži. Mjesto uzgoja mora biti svijetlo, no uzgoj u loncu, a ljeti ga možemo smjestiti u vrt. bez direktnog sunca, a temperatura od oko 15° C. Treba ga pravovremeno unijeti u kuću, prije Zalijevati ga treba oprezno jer je osjetljiv na prvih mrazeva. stalnu vlagu, ali za vrijeme cvatnje valja ga Ukratko, svi jaglaci traže polusjenu, zimi zalijevati malo obilnije. Tijekom ostalog dijela više svjetla, zimsku temperaturu oko 12° C, godine vlagu održavati ujednačenom, jer nema osjetljivi su na suhu korijenovu balu ali i na pravo vrijeme mirovanja. Svaka dva tjedna treba preveliku stajaću vlagu. Voda za zalijevanje mora ga oprezno prihranjivati i to polovinom biti sobne temperature. Voda s previše vapnenca preporučene koncentracije jer je osjetljiv na soli. uzrokuje žuto lišće. Previsoka temperatura zimi Nakon cvatnje presadit ćemo ga u posudu iste skraćuje cvatnju, a boje cvjetova blijede. ■ veličine ili za broj veću, u laganu r----------■-■-■-.,.-~.;:==~~.;•• ~----"----=--humusnu zemlju ili supstrat uz koji ćemo nadodati malo oštrog pijeska.

Razmnožava se sjemenom. Uzgaja se pod staklom.

Primula x kewensis nastala je 1898. u početku kao slučajan rezultat uzgoja u staklenicima Kew, blizu Londona. Cijela je biljka često brašnjava, iako ima sorti bez te osobine. Listovi su jajoliki, nepravilno nazubljeni. Cvjetovi stoje na stapci visine do 30 cm. Boja cvijeta je žuta. Cvate od veljače do travnja, prema uzgoju može biti ranija ili kasnija. Jedan je od najboljihjaglaca u loncu. Nažalost, jednogodišnjaje biljka.

Mljekarski list 02/2006.

58

-

Zaštoje snijegbijeleboje?

Uživajući u ljepoti

snijega, vjerujemo, da mnogi ne znaju odakle snijegu bijela boja. Eto vam odgovora. Proces smrzavanja previše ohlađenih kapljica vode teče vrlo brzo. Između pojedinih zaleđenih kapljica vode ostaju molekule zarobljenog zraka, paje upravo zato snijeg bijele boje, a k tome i neproziran.

I tako, u nadi da će snijega bitijoš i tijekom veljače, spomenimo da se u našem svakodnevnom govoru za različite vrste snijega koriste i različite riječi. Pršićem zovemo snijeg koji je sitan, suh i zrnat te na odjeći ne ostavlja mokar trag, a dok pada u zraku vidimo svjetlucanje sitnih kristalića. Snijeg pun vode zovemo susnježicom. Taj je snijeg izrazito težak te se pod njim lome grane drveća. U pravo zato taj snijeg voćarima nije po volji. Polomljene grane u voćnjacima nenadoknadiva su šteta, jer kad dođe vrijeme rezidbe nastaju problemi i nedo-

Darko Kantoct dipl. ing

2)

-,

U polju počinje prihranjivanje ozimih usjeva dušičnim gnojivima i kompleksnim gnojivima s većim sadržajem dušika. Krajem mjeseca započinje sjetva jarih usjeva. Livade treba drljati uz prihranjivanje. Ako se na livadama nakupila voda, treba je ispustiti.

Ako vremenske prilike dopuštaju, u vinogradu može početi rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi propušteni radovi: kopanje jama, vađenje starih i oštećenih trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.

U voćnjaku nastaviti uređivanje voćaka, obaviti prihranu i zimsku zaštitu.

l

54

umice kako pravilno izvesti rezidbu. Eto, to je i razlog da ne samo voćare, nego sve one koji oko kuća imaju živice ligustruma podsjetimo kako mokar snijeg moramo s grana otresti što prije.

Djeca se naročito vesele snijegu ponovcu - snijeg koji je napadao na već postojeći. Snijeg na koji još nije stala ljudska pa ni životinjska noga zovemo cjelac i njegova je sudbina u rukama svih ćudi vremena.

"Veljača prevtrača", jedna je od brojnih pučkih izreka. I stvarno. Vrijeme u veljači vrlo je promjenljivo. U mnogo slučajeva cijela veljača nije izrazito hladna. No, ipak su moguća razdoblja kadaje tijekom mjeseca izrazito hladno, a zna biti i neobično toplo. Ne tako davne 1997. godine apsolutna maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku čak do 18,7°C, dok se apsolutna minimalna temperatura zraka spustila i do 9,3°C. Hladnih je dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od 0,0°C, u Osijeku te iste godine, bilo čak 16.

Snijega na tlu u veljači može, a i ne mora biti.

Primjerice, 1996. godine u Zagrebu bilo je čak 20 dana tlo prekriveno snijegom, a već sljedeće godine snijega nije bilo niti jednoga dana. ■

U povrtnjaku topla klijališta puniti bioenergetskim materijalom i kvalitetnom klijališnom zemljom. Povrće sijano u siječnju sada valja njegovati. U zaštićenom prostoru sijati rane sorte kupusa, kelja, cvjetače, rajčice, paprike, patlidžana i korabice. Na otvorenom sijati bob, ciklu, grašak, luk, mrkvu, peršin i rotkvicu. Također, na otvorenom saditi češnjak, krumpir, rani kupus, kelj, luk kozjak i artičoke. Rajčicu ćemo saditi u zatvorenom prostoru.

U vrtu započeti rezidbu živice. Vrtni alat pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlja nije smrznuta, možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća.

Narodne uzrečice Ako se mačka u veljači sunča, u ožujku će opet za peć.

Bolje vidi u veljači gladna vuka nego u košulji čovjeka.

Matija led razbija, ako ga nema, on ga sprema.

Kakva pepelnica, takva cijela korizma. Što burnija Svijećnica, to ljepše proljeće.

Mljekarski list 02/2006.

LJEK

HOH

O

VITO

BILJE

.. ®JJO[klJOOJO ~O MĐ~

Kamilica je najpoznatija 'ljekovita bUjka koja se u jednakoj mjeri koristi u narodnoj i u službenoj medicini.

Samonikla raste kao korov na poljima, livadama, uz puteve i na napuštenim zem(jištima.

Za potrebe farmaceutske, kozmetičke i prehrambene industrije uzgaja se na velikim površinama. .._ ________________________

Marija Kranjčević, dipl. ing.

~

U/ini ekstrakt U domaćinstvu se može pripremiti močenjem cvjetova kamilice u maslinovom ulju 3 tjedna na suncu, nakon čega se ulje procijedi i u tamčuva

U ljekovite svrhe skupljaju se cvjetne glavice nim bocama. Drugi načinje da se oko 100 grama i suše na zračnom mjestu zaštićenom od sunca. suhih cvjetova kuha 3 sata na pari u litri ulja Imaju karakterističan, vrlo ugodan miris, a (maslinovog, suncokretovog, bademovog ili ulju čuvaju se u višeslojnim papirnatim vrećama ili kukuruznih klica). kutijama na suhom mjestu da ne navuku vlagu.

Ulje koristiti za njegu ispucane kože, njegu Pripravlžanie čaia: 2 čajne žlice cvjetova vlasišta, uklanjanje prhuti, masažu kod reume, gihta i artritisa itd. preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon desetak minuta. Čaj piti dok je još topao, Čaj, kapi ili eterično ulje kamilice koristiti i za inhalaciju kod prehlade i upale sinusa. ali ne prevruć.

Kako stajanjem opada koncentracija Važno je napomenuti da se čaj od kamilice nikako ne smije kuhati jer kuhanjem isparavaju ete- djelatnih tvari u cvijetu kamilice, potrebno je svake godine obnoviti zalihe u našoj kućnoj rična ulja i gubi se ljekovitost i djelotvornost čaja. ljekarni.

■ Čaj ima snažno protuupalno djelovanje 1 ,-------------------------, koristi se za grgljanje kod upala usne šupljine i ždrijela te za ispiranje i obloge kod upala kože, opeklina, rana i nečiste kože. Pije se kod upale želučane sluznice (gastritisa), sprječava nastanak čira i pomaže u njegovu liječenju, regulira probavu, smiruje grčeve kod menstrualnih tegoba, otklanja nervozu i nesanicu. Kamilica, također, aktivira obrambene snage organizma kod akutnih i kroničnih infekcija, pa je dobro da nam uvijek bude pri ruci.

Blagi čaj daje se dojenčadi kod želučanih grčeva i prehlade. Komadići vate

-,

namočeni na zatvorene oči pomoćiućečaj kodi stavljeni nateklih očiju, podbuhlih~-:--::~---;:::=================== vjeđa · i konjuktivitisa.

Kupelii 100 grama cvjetova kamilice preliti litrom kipuće vode i ostaviti 20 minuta poklopljeno.

Dodati u vodu za kupanje kod upale kože i sluznica, kroničnih egzema, svrbeža kože i hemoroida . . lyclwd,:i /1 I U'2:!OOt,.

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA 10. 02.

20. 02.

28. 02.

OSIJEK6,52 17,06 6,37 17,21 6,24 17,32 ZAGREB7,04 17,16 6,48 17,32 6,35 17,43

~[10D@)8 @ ~ I._____D_,.

Ivo_Belan_____.

Rakje uvijek smrtna presuda. POGREŠNO Svake se godine sve više ljudi liječi od raka. Ta bol.est, koja je u prošlosti bila smrtonosna, danas je često potpuno izlječiva. Mnogi su ljudi danas živi nakon što su bili liječeni od raka, od bolesti koja je prije 20 do 30 godina bila neizlječiva.

-------------------------Postoje dva područja u kojima svaka osoba može poduzeti akciju: 1. Smanjiti rizike obolijevanja od raka 2. Otkriti rak u ranoj fazi i podvrgnuti se liječenju

Otkriti rak ne znači i dobiti smrtonosnu presudu. Strah je prirodna reakcija, međutim odgovarajućim liječenjem sve više ljudi preživljava rak i vodi sretne, produktivne i zadovoljavajuće živote nakon dijagnoze i liječenja.

Rak može biti uzrokovan udarcima i nagnječenjima. POGREŠNO Katkada udarac može učiniti da postanete svjesni čvora ispod vaše kože, koji je već od prije bio tamo (primjerice čvor u dojci). To ne znači da je udarac uzrokovao čvor.

Rakje zarazan. POGREŠNO U svakodnevnim situacijama rak uopće nije priljepčiv. Vi ga ne možete dobiti rukujući se s pacijentima oboljelim od raka ili grleći ih. Prema tome, nemojte izbjegavati osobe oboljele od raka.

To nije slučaj kao s prehladom.

Stres može dovesti do raka. NEMA ČVRSTIB ZNANSTVENIH DOKAZA To je popularna teorija, međutim nema dobrog dokaza koji pokazuje da stres, zabrinutost ili bilo koje drugo mentalno ili emotivno stanje može uzrokovati rak.

Rak može biti nasljedan. U VEĆINI SLUČAJEVA NE Postoji samo nekoliko oblika raka koji mogu biti nasljedni, ali oni su rijetki. Ono što može biti nasljedno je veći rizik da se oboli od nekog određenog raka (dojke, debelog crijeva, jajnika).

Ako je to slučaj u vašoj obitelji i zbog toga se brinete, najbolje je da se posavjetujete sa svojim liječnikom.

Muškarci su izloženi manJem riziku od žena. POGREŠNO

56

Prošle je godine u Engleskoj od raka umrlo 85 000 muškaraca i 78 000 žena. Najčešći oblici raka koji uzrokuju smrt muškaraca su rak pluća, debelog crijeva, prostate i želuca.

Kod žena to su rak dojke, pluća, debelogcrijevaiželuca.

Ako ignorirate simptome, rak može nestati. POGREŠNO Što ranije utvrdite rak, tim su vam veće šanse za uspješno liječenje. Svaki rak ima svoje vlastite simptome. Ako ih ignorirate rak će se proširiti, postati opasniji i teži za liječenje.

Ovdje su navedeni najvažniji simptomi koje bi čovjek trebao na vrijeme opaziti, to jest biti na njih spreman: - čvor bilo gdje u tijelu (npr. u dojci, testisu) - promjena na kožnom madežu - ranica koja ne zacjeljuje - stalni kašalj ili promuklost - stalna poremetnja probave ili teškoće u gutanju - povraćanje ili iskašljavanje krvi - promjene u stolici (npr. stalni proljev i začepljenost)

- krv u mokraći ili stolici i bilo kakvo abnormalno vaginalno krvarenje - neobjašnjiv gubitak tjelesne težine - neobjašnjiv gubitak apetita Mnoge stvari mogu uzrokovati rak. Među­ tim, većina nas bit će im izložena samo povremeno, a čak i tada u vrlo malim količinama. To ne znači da su one potpuno sigurne, ali možda ne će biti veći od mnogih drugih rizika s kojima živite svaki dan.

Dok znanstvenici istražuju još i druge moguće uzorke i djelotvornija liječenja, mi moramo sve učiniti kako bi naš stil života maksimalno smanjio rizik obolijevanja od raka.

Eksperti su procijenili da više od 80 posto sluča­ jeva raka može biti prevenirano promjenama načina života i promjenama u okolini.

Mi nismo bespomoćni u borbi protiv raka. ■

Mljekarski Li.st02/2006.

PIONEER,PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB,Tel.:012958000,http://www.pioneer.co A DuPoNT

coMPANY

® Zastitni znak registriran111 primJenjenu državama svI1etaod strane· PIONEERH1- Bred International.Ine., Des Moines, lowa. US

svježemlijeko

svježe.;t• 1:)inN.la

24h od mužnjedostola l>inhija