Mljekarski list 11-2006

s

• ŽITARICE IJ G UJEDNOM! • Lagani, praktični i zdravi obrok bilogdjei bilokad!

••

•

-===~~PRAKTIČNO!

ŽLIČICU PRONAĐITE

ISPOD POKLOPCA!

••

IHMU ,..-··--··,,.. .. ,

ISSN 0351-9104

• GODINA42

• STUDENI

2006.

'"'"''

Naslovnica: 7. svjetski dan školskog mlijeka

SADRŽAJ IZ UREDNIŠTVA prof. dr. se. Jasminom Havranek__ A kako su mljekare u RH obilježile 7. svjetski dan školskog mlijeka Sjednica Upravnog odbora HMU _

_ _

AKTUALNO Položaj malih proizvođača mlijeka (krave dojilje) _

2

GOVEDARSTVO Obezrožavanje teladi __ _

5 53

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Kozarstvo - edukacija uzgajivača, njihovi motivi i stavovi

34

TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke ___

37

10

HRANIDBA Nusproizvodi industrije u hranidbi mliječnih krava 13 Proteini u kravljem mlijeku _ _ _ _____ _ --- 16 TRAVNJAŠTVO Gnojidba prirodnih travnjaka organskim gnoJ1v1ma __ NATJECANJA Orači predstavili Hrvatsku u Irskoj ZAPAŽANJA Odjeci struke s bjelovarskog sajma "Simentalac - snaga budućnosti" ZDRAVLJE STADA Postporođajne infekcije maternice

_ 30

Glodavci i njihovo suzbijanje

Uvođenje mliječnog obroka u škole - razgovor s

19 22

24

26

OBAVIJEST Godišnja skupština CROSIM-a

38

__.

IZ OPG-a Farma koza - OPG Dubravko Vajdić -

- --

-

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka_______

40 42

UDRUGA SIRARA Kroz udrugu "PRGICA" do kvalitetnijeg sira ___ 46 IZLOŽBA SIREVA Sir naš svagdašnji _ __ _

48

STUDIJSKO PUTOVANJE Ovčji sir u T oskani.

52

OBITELJI DOM

54

IZ UREDNIŠTVA

Dragi čitatelji Mljekarskog lista, U želji za boljom suradnjom s vama otvaramo novu rubriku: ČITATELJI PITAJU- UREDNIŠlVO ODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, nejasnoća ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi ćemo putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako doći jer smo uvijek dostupni za vas, dragi čitatelji. Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fax: 01 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr.

Najljepše vas molimo da surađujete s nama, jer jedino tako ćemo na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja struke.

Uredništvo

Poštovani, Obavještavamo Vas da Hrvatski stočarski centar organizira

"Treće savjetovanje

uzgajivača goveda

u

Republici HIVatskoj" koje će se održati 16. i 17. 11. 2006. godine u hotelu "Bunčić" u Vrbovcu. Tema savjetovanja:" Govedarstvo Republike HIVatske za bolje sutra".

Tematski će biti prezentirani: rad Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva, primjena rezultata u kontroli mliječnosti, uspostava sustava kontrole stočne hrane, ocjena goveđih trupova na liniji klanja, predstavljanje novih Uzgojnih programa koji će se provoditi u RH, zdravlje i reprodukcija, aktualni novčani poticaji u govedarskoj proizvodnji i predstavljanje tri gospodarstva: u sustavu proizvodnje mlijeka (holstein), proizvodnja mlijeko-meso (simentalac) i sustav krava-tele (hereford).

Hrvatskistočarski centar Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Ćičmak, dipl. mg., mr. se. Ana Oakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko

Konjačić, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor štoković, mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I izdavač: Hrvatska mljekarska udruga,

zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

Razgovor s prof. dr. se.

Jasminom Havranek

UVOĐENJE V

MLIJECNOG OBRO U SKOLE NUZNO JE DOBROBIT NASE DJE V

V

v.

Razgovarala:Vera Volarić, dipl. ing.

Profesorice Havranek, poznata je Vaša inicijativa i uporno zalaganje za uvođenje mliječnog obroka u škole. Sjećam se Vašeg vrlo poticajnog pisma još prije sedam godina upućenog nadležnim državnim institucijama, resornim ministarstvima, mljekarama, pa i Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, u kojem upozoravate na neadekvatnu prehranu djece u školama. Od tada je prošlo poprilično vremena, pa me zanima: • Jeste li već pomalo posustali i izgubili nadu da se u tom segmentu potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u školama može nešto učiniti?

- Nisam posustala! I dalje čvrsto stojim na stanovištu da je potrošnja mlijeka u Hrvatskoj premala, a u tom kontekstu sve to treba gledati i sa zdravstvenog aspekta. Ponavljam, premalo mlijeka troše školska djeca, premalo tinejdžeri, a isto tako i odrasle osobe. Kad govorim o mlijeku onda, naravno, ne mislim samo na mlijeko kao tekući proizvod nego i na proizvode koji

..

9

mogu zamijeniti mlijeko: sir, maslac i drugi proizvodi.

• Gdje je Hrvatska danas u potrošnji mlijeka po stanovniku u odnosu na razvijenije zemlje EU i Svijeta te kakav je taj odnos uspoređujući ga sa zemljama u tranziciji?

- Mislim da je Hrvatska vrlo nisko.

Pogledajte europske zemlje, pogledajte i usporedite brojke, pa ćete vidjeti. Nitko me neće uvjeriti da Hrvatska mora biti na tako niskom mjestu kada je riječ o potrošnji mlijeka.

• Poznati ste vizionar! Kakva je Vaša vizija o uvođenju mliječnog obroka u škole?

- Uvođenje mliječnog obroka u škole je nužda. Nužda u ovom trenutku iz nekoliko razloga. Prije svega, poznato je da školska djeca vrlo često odlaze u školu bez obroka. To nije slučaj samo kod nas, često se to uviđa i u nekim drugim zemljama Europe, pa i Svijeta. Interesantna je da su mnoge zemlje u razvoju puno ranije uvele kao obvezu školske

obroke i to upravo iz razloga što školska djeca uglavnom loše jedu kod kuće. Mi živimo stalno u krivom uvjerenju da naša djeca dobro jedu kod kuće, da im ne treba nikakav školski obrok. Dokazano je da djeca koja odlaze bez obroka u školu imaju slabiju koncentraciju, da takva djeca slabije uče i da imaju lošije rezultate od svojih vršnjaka. Prema tome, za uvođenje mliječnog obroka u škole JESAMAPSOLUTNO,ali je evidentno da su to shvatili i neki drugi i da moje priče nisu bile baš uzaludne. Nekoliko takvih slučajeva u Hrvatskoj već sada imamo.

• Kao roditelj, a danas i baka dvoje osnovnoškolaca, sigurno su Vam bliska i dječja razmišljanja. Što kažu Vaši unuci o mlijeku i mliječnim proizvodima s jedne strane i fastfood proizvodima s druge strane?

- Moji unuci prednjače u potrošnji mlijeka i mliječnih proizvoda. Za nas je to davno apsolvirana tematika ... bitno je djecu učiti od malena! Ponovno ponavljam, to nije samo pita-

Mlfekarski list 11/2006.

IZ UREDNIŠTVA nje mlijeka, to je pitanje fermentiranih proizvoda i, naravno, sira.

• Kakav je Vaš osobni utjecaj na edukaciju Vaših najbližih o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda?

- Moram reći da ja svakodnevno ljude o tome educiram. lnteresantno da ljudi vole o tome slušati ... ono što stignem to prenesem svojim znanjem. lnteresantno je da mi premalo o tome govorimo, i mislim da je potrebno stalno ponavljati da je mlijeko ono koje je u prehrani sigurno vrlo važno.

• Zašto mislite i nas učite da je mlijeko nezamjenjiva hrana?

- Mlijeko jeste nezamjenjiva hrana!

Voljela bih istaknuti nešto: kad govorimo o nezamjenjivoj hrani, onda će vam se tu javiti i neke grupacije ljudi koje, naravno, mlijeko ne mogu konzumirati zbog fizioloških razloga.Ja to jako poštujem i molim da se izdvoje te skupine.

Ali za svakog zdravog čovjeka koji može konzumirati laktozu, vrlo je važna svakodnevna konzumacija mlijeka iz više razloga, a kao prvo zbog unosa kalcija - sve tablete ne mogu zamijeniti mliječni obrok i pripravke od mlijeka. Isto tako, mlijeko postaje sve važnije kao element reguliranja tjelesne težine.

U mnogim časopisima možete pročitati da upravo mlijeko i mnogi drugi mliječni pripravci pridonose jačanju muskulature i izbacivanju masnoga tkiva. Dobro se sjećam još prvih predavanja profesora Sabadoša koji nas je učio, dok sam bila student, da djeca koja konzumiraju puno mlijeka - dakle još kao male bebe - imaju vrlo razvijene mišiće.

Naši sportaši također koriste velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda čiji sastojci pomažu boljoj i bržoj izgradnji mišićne mase.

Mljekarski list 11/2006.

• A da je mlijeko najsavršenija hrana, to je samo fraza ili ... ?

- Ne, nipošto nije fraza! U budućnosti će se sve više govoriti o pojedinim komponentama mlijeka o kojima se sve više i više zna zahvaljujući ukupnoj analitici mlijeka. To je jedan od vrlo važnih aspekata. Izdvojit ću jedan primjer. Kad su Tajlanđani prije par godina uveli mlijeko u školski obrok, uz istovremeno provođenje testiranja na skupinama djece, utvrđeno je da su djeca koja su pila mlijeko bila 3 cm viša od djece iz onih skupina koja nisu pila mlijeko. Prema tome, sigurno je jedno: mlijeko pomaže u razvoju, što je uostalom i znanstveno dokazano. Ne govorim napamet!

Rekla bih da sam ja primjer dobrog potrošača; moja dnevna potrošnja je najmanje 1 - 1,5 litre mlijeka.

Poznato je da smo u suradnji s Vama krenuli u akciju obilježavanja «Svjetskog dana školskog mlijeka» u Hrvatskoj. Nažalost, Hrvatska mljekarska udruga ima vrlo skromna financijska sredstva koja ulaže u obilježavanje ovog datuma.

Uglavnom je to putem naših glasila, tiskanja prigodnih letaka i malih edukativnih savjetnika za djecu te sudjelovanja u humanitarnim akcijama na temu veće potrošnje mlijeka.

• Kako zamišljate pokretanje svih nas u pravcu edukacije najmlađih o važnosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda?

- Obilježavanje Svjetskog dana školskog mlijeka, nažalost, u Hrvatskoj još nije zaživjelo. Moram priznati, da dosad nisam imala vremena dovoljno se angažirati u tom smjeru.

Vi vrlo dobro znate da sam radila puno, da sam vodila jednu instituciju kojoj sam se u potpunosti

posvetila. Isto tako, poznato Vam je da sam često sama sebe kritizirala da nisam dovoljno učinila u aspektu veće potrošnje mlijeka i uvođenja mliječnog obroka u škole. Ubuduće ću se, puno više posvetiti toj problematici. Treba doći do svakog djeteta, treba učiniti sve na svim razinama, od onih koji kreiraju našu politiku a koji nažalost, ne pokazuje velik interes za to. Ja ću i sada biti optimist i reći da se zdušno nadam kako ću ipak svojom upornošću i upornošću svojih kolega jednoga dana postići očekivane rezultate i sa zadovoljstvom konstatirati da je jedna tako važna i humana akcija zaživjela i da su ju prihvatili svi slojevi društva. Bit ću zadovoljna tek onda kada mliječni obrok u školama bude svakodnevnica za svako školsko dijete diljem Hrvatske.

• Kako uključiti državne institucije u obilježavanje Akcije?

- Državne institucije bi trebale konačno shvatiti značaj ove problematike. Vjerujem da bismo ministra obrazovanja, prosvjete i športa, gosp. Dragana Primorca, uspjeli vrlo brzo uvjeriti u važnost uvođenja mliječnog obroka u škole. Kad bi svi skupa sjeli i razgovarali, shvatili bismo što se događa s našom djecom; da nije dobar način kako naša djeca dolaze u školu koji puta, nažalost to moram reći, gladna ne u smislu da nemaju što jesti, nego u smislu općeg nemara i općeg pristupa: «... 'odi na brzinu spavaj, pa ujutro brzo ustani iz kreveta, pa brže u školu ... ». Mislim da bi prije svega trebalo uključiti u ovu problematiku Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i športa i sigurna sam da bi to ministar Primorac prihvatio. Potrudit ću se da i do njega dođu te spoznaje. Znam da su neke lokalne jedinice već pokazale

3

IZ UREDNIŠTVA skim poduzećima, dakle s prerađi­ na Vašu podršku i suradnju? je poznata i uvijek - DA,naravno!

Profesorice Havranek, bilo mi prisutna, a u budućnosti će biti još i je zadovoljstvo u ime Mljekarskog bolja. lista razgovarati s Vama! Od srca Ja sam mljekar po duši, osoba koja Vam zahvaljujem i želim da se već živi za mljekarstvo i zna procijeniti i iduće godine u proslavu «8. predvidjeti što će se u mljekarstvu i svjetskog dana školskog mlijeka» • Kako vidite daljnji angažman Hr- u budućnosti događati. I zato uključe svi koji razmišljaju o vatske mljekarske udruge u tom sigurno možete računati i ubuduće s dobrobiti naše djece, pritom mojom većom suradnjom. pravcu u budućnosti? mislim na državne institucije, Već dulje vremena razmi- Hrvatska mljekarska udruga sigurroditelje i nastavnike u školama, a no u budućnosti mora sve više i više šljamo o tiskanju edukativne bro- računamo i na proizvođače i postajati institucija koja će zapravo šure namijenjene ponajprije škol- prerađivače mlijeka koji bi trebali u biti pravi predstavnik mljekarske skoj djeci u smislu edukacije o ovim akcijama naći i svoj poslovni industrije: od farmera - proizvođača prehrani s naglaskom na važnost interes. Nadamo se, da ćete i ubumlijeka do prerađivača mlijeka pa i mlijeka i mliječnih proizvoda. duće naći vremena za ovakve akcije, velikih supermarketa. To je krug koji Očekujemo suradnju i potporu svih te svojim autoritetom doprinijeti se ne smije zanemariti. Mislim da znanstvenih institucija i mljekara da mliječni obrok i u hrvatskim ćemo se morati i kadrovski te ostalih kojima je ova proble- školama postane svakodnevnica. A okrupnjavati i da će naša mljekarska matika bliska i važna. Ovaj razgo- ja Vam, kao dugogodišnjem i industrija morati shvatiti gdje joj je vor s Vama navodi nas na zaključak uvaženom članu Hrvatske mljekarske udruge želim uspješan nastavak budućnost. Mi zasada imamo dobar da ste spremni i u ovom projektu svih započetih projekata i akcija, a odziv, to Vi najbolje znate, nekih sudjelovati i dati svoj doprinos. posebno na temu uvođenja mlijenaših mljekara, veliku spremnost na • Dakle, i dalje možemo računati čnog obroka u škole. ■ suradnju, ali moram reći, nažalost, da ima i onih mljekara koje su zatvorene i ne žele nikakvu komunikaciju i koje su same sebi dovoljne. Njih možda nikad i nije previše interesiralo mlijeko; bilo im je sporedno. Morat ćemo svi skupa poraditi i na osvješćivanju takvih sporadičnih slučajeva, koji su ipak u manjini.

A što se tiče edukacije djece, treba što više ići s popularnim tekstovima, treba što više ići s onim što je u razvijenim zemljama svijeta već davno riješeno ... taj jedan marketinški pristup, ali ne marketinški u smislu agresivnog, nego edukativnog pristupa jer, nažalost, marketing je ponekad i suviše agresivan pa ode u krivom smjeru.

Mislim da je edukativan pristup vrlo značajan. Suradnja s Hrvatskom mljekarskon udrugom, proizvoProf dr. se.jasmina Havranek u razgovorus glavnom urednicom đačima mlijeka i sa svim mljekarinteres i tu postoje lijepi pnmJen gdje se provodi edukacija školske djece, gdje se održavaju razne manifestacije na tu temu. I grad Zagreb, s nekoliko stotina tisuća školske djece, trebao bi pokazati veći senzibilitet prema tim aktivnostima.

vačima opće

Mljekarskog lista VeromVolarić, dipl. ing.

Mljekarski li,st 11/2006.

IZ UREDNIŠTVA

A KAKOSU MLJEKARE U RHOBILJEZILE 7.SVJETSKIDAN ''SKOLSKOG MLIJEKA'' V

I ove je godine Hrvatska mljekarska udruga u suradnji s mljekarama tiskala mali edukativni savjetnik za djecu radi bolje edukacije školske djece i uvođenja mliječnog obroka u škole. Mali edukativni savjetnik je tiskan u 30 000 primjeraka i dostavljen u 18 mljekara - članica Hrvatske rnljekarske udruge (Euromilk, Ledo, Vindija, Šimun-milk, Veronika, Staro Petrovo Selo, Runolist, Belje, LURA,PZ Đurđevac - Natura Agro, KIM,

V

Zdenka, A. Bohnec, PIK Rijeka, BIZ, Agrolaguna, Meggle

Hrvatska, Sirko i MILS).

Povratne informacije iz mljekara: • Tehnolozi Mljekare Belje Beli Manastir obišli su osnovnu školu u Belom Manastiru te djeci podijelili svoje ABC sireve i održali predavanje pred 450 učenika prvog do četvrtog razreda. Akciju su popratili mediji (radio «Baranja», novine «Glas Slavonije» i «Baranjski dom») tako da su i ostali stanovnici Slavonije i Baranje mogli nešto više naučiti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani. Prenosimo i dio informacija iz medija koje su povodom Akcije bile iznesene u javnost: Vrlo često školska djeca ne doručkuju, a njihov mladi organizam u razvoju ima pojačane potrebe za hranom. Hrvatska mljekarska udruga uputila je poziv svim mljekarama da obilježe sada već 7. svjetski dan školskog mlijeka uz predavanja o važnosti i vrijednosti te namirnice. Iz Beljskog PC TMP toj su se ideji odazvali, paje u Osnovnoj školi «Dr. Franjo Tuđman» podijeljeno djeci 450 ABC sireva. Najveća vrijednost tog sira je upravo njegova prirodnost. O potrebi doručka uz obveznu čašu mlijeka ili neki mliječni proizvod govorila je Nada Božić, tehnolog u beljskoj Tvornici mliječnih proizvoda. Školska djeca moraju se naviknuti na jutarnji obrok s mlijekom jer ono sadrži sve Mijelwrski Hst 11/2006.

potrebne

sastojke.

Djeca bez Svjetskog dana školskog mlijeka. U pospana su, tu svrhu «Zdenka» je pripremila bezvoljna i ne mogu pozorno pratiti paletu topljenih sireva koja je cijeli školski sat. I zato, poslije ponuđena djeci u O.Š. lvana Nepobuđenja i umivanja, odmah popiti muka Jemeršića i u dvije područne bar čašu mlijeka - bile su riječi s škole u Velikim Zdencima i Pavlovcu. kojima je završila ovo «mliječno I učenici i profesori oduševljeno su druženje» gđa Božić uz nazočnu podržali Akciju. voditeljicu marketinga u Belju, • Iz Mljekare «NaturaAgro»u Ljiljanu Vajda-Mlinaček». osnovne škole u Đurđevcu i okolici • Mljekarska industrija «Zdenka» poslano je više kartona Đurđeva­ Veliki Zdenci ove godine se po prvi čkog svježeg mlijeka koje su učenici puta uključila u akciju obilježavanja konzumirali toga dana, a podijeljeni doručka slabije pamte,

BELJE:Učenici pozornoslušaju izlaganjegospođe Nade Božić, dipl.ing. .5

IZ UREDNIŠTVA razine svijesti o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda za rast i razvoj

djece. Odjeli za unapređenje prodaje u suradnji s Promotivnim odjelom Vindije prigodom 7. svjetskog dana školskog mlijeka svojim su zabavnim programom animirali djecu te im približili važnost mlijeka i mliječnih proizvoda za zdravlje djece i odraslih. Organizirani su igrokazi, crtaonice, pitalice, a za nagradu i aktivno sudjelovanje, uz mnogobrojne darove: balone, bojice, blokiće i rasporede sati; svoj su se djeci dijelili Vila & Vili tekući voćni jogurt i mlijeko 'z bregov u praktičnom pakiranju na slamčicu.

Akciju je Vindija ove godine proširila izvan granica Varaždinske ZDENKA: Svatko je našao onošto voli regije, te su tako ove godine ukljusu prigodni letci o mlijeku, kojima je krava, vidjela gdje krave jedu, čene i OŠ na području Zagreba i Mljekara Đurđevac upoznala djecu s spavaju i šeću te, što je bilo vrlo Splita. važnošću konzumacije mlijeka i zanimljivo, pila svježe mlijeko.

1 ove godine Akciju je podržao mliječnih proizvoda. Osim toga, poDomaćini g. i gđa Rengel i pred- Gordan Kožulj, plivački as i uzor vodom obilježavanja Dana školskog stavnici Službe organizacije i otkupa mnogobrojnim osnovnoškolcima mlijeka, Natura Agro i Poljoprivred- mlijeka iz Poljoprivredne zadruge koji je djeci istaknuo važnost mlijena zadruga Đurđevac organizirali su Đurđevac govorili su učenicima o ka za održavanje zdravlja i vrhunske posjet farmi muznih krava u Velikoj važnosti mlijeka i mliječnih proiz- sportske forme. Svrha Svjetskog Črešnjevici. Farmu su obišli učenici voda u prehrani kao bogatom izvoru dana školskog mlijeka je podići u četvrtog razreda OŠ «G. Karlovčan» bjelančevina i kalcija potrebnih za javnosti svijest o važnosti kvalitetne iz Đurđevca te tom prilikom, mnogi razvoj organizma. prehrane u školama koja svakako po pivi puta, vidjeli 50-tak krava na • Vindija Varaždin i ove je mora sadržavati mlijeko i mliječne farmi, nekoliko teladi i bikova. Djeca godine organizirala informativno- proizvode. Naime, čaša mlijeka ili su pokazala veliko zanimanje, po- edukacijsku akciju u osnovnim ško- jogurta zadovoljava čak 50 - 75% stavljala mnoštvo pitanja o životu tama diljem Hivatske radi podizanja potreba za kalcijem kod djeteta te petinu potreba za bjelančevinama.

Dobre prehrambene navike stječu se od najranije dobi, dok veliku ulogu u njihovu stvaranju imaju ponajprije roditelji, a zatim škole kroz osnovno obrazovanje, pravilnu prehranu u školama i dodatnu edukaciju kroz prigodne sadržaje.

• Tehnolozi Agrolagune d.d.

Poreč podijelili su 1 000 tetaka u pet škola (osnovne škole u Poreču, Vrsaru, Kašteliru, Višnjanu i Vižinadi).

Letci su podijeljeni učenicima od pivog do četvrtog razreda. Dogovoreno je s ravnateljem i pedagogom da se učenicima kratkim predavanjem ukaže na važnost mlijeka u VINDIJA: I oveje godine GordanKožulj podržaoAkciju 6

M!JekarskiList 11/2006.

IZ UREDNIŠTVA prehrani. Uz letke, školama je podijeljena i dovoljna količina kravljeg sira naše proizvodnje za marendu (doručak) svim učenicima ove škole.

• Iz KIM-aKarlovac doznajemo da se djeci govorilo o važnosti mlijeka u prehrani. Podijeljen je mliječni obrok koje se sastojao od mliječnog namaza i šalice mlijeka.

Program je obogaćen nagradnom igrom, a djeca koja su točno odgovorila na postavljena pitanja dobila su na dar pakete. Akciju je medijski popratio ((Novilist».

• Mljekara LURAd.d. i ove je godine obilježila ovaj dan dijeleći proizvode i edukativne brošure nastavnom osoblju osnovnih škola s kojima i inače imaju poslovne odnose. Djeca su s velikim zanimanjem uz LURINEproizvode slušala interesantna predavanja o mlijeku i mliječnim proizvodima, te postavljala pitanja o proizvodnji svojih najdražih proizvoda iz proizvodnog programa LURE. • Mljekara «A.Bohnec» uz prigodne letke dala je mliječni obrok osnovnoškolcima te preporučila nastavnom osoblju da i oni djeci skrenu pozornost na važnost mlijeka u prehrani. Nekako se poklopilo da je u isto vrijeme iz tiska izašla knjiga - Zbornik literarnih i likovnih radova djece osnovnih škola u Podravini, Mali Galović, u kojemu je i jedna mala napomena o važnosti mlijeka. Akcijom su obuhvaćene OŠ Ludbreg, OŠ Martijanec, OŠ Sv.Đurđ i OŠ Veliki Bukovec, s oko 2 000 učenika.

• Oko 6 000 malih edukativnih savjetnika, također uz mliječni obrok, podijelili su predstavnici mljekare «EURO-MILK» iz Beloslavca u 11 područnih osnovnih škola na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.

• U PIK- u d.d. Rijeka organizirali su dva mala likovna natjecanja u

Jf ljekarski 1.ist11/2006.

KIM: Djecastrpljivočekaju svojmliječni obrok

PIK RIJEKA:Djecasu naučila kako musti krave izradi slikovnice na temu «Put natjecanju predstavio školu, odnomlijeka - od pašnjaka do stola» u 15 sno vrtić. U izradi i edukaciji pomogli su im letci koje su izradili upravo vrtića i 32 osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Radove je za ovu prigodu - «Tanka - Vaše zdravocjenjivala komisija od 22 člana. Na lje i energija s domaćih pašnjaka». navedenu temu djeca su od 25.09. Na likovno natjecanje odazvalo se do 29.09.2006. pripremala likovne čak 50 osnovnih škola i vrtića. radove - edukativne slikovnice, te na Pristigli radovi vrlo su kreativni, pa kraju odabrali najbolji rad koji je na je teško bilo odabrati najbolji rad.

IZ UREDNIŠTVA 13.10.06. o. g. proglašena je najkre- Hrvatske mljekarske udruge kao i 16.11.2006. godine. Svakako bi ativnija slikovnica u grupi osnovnih Tonka letci. Nakon predavanja trebalo doći i pogledati kako su škola, kao i najkreativnija slikovnica uslijedila je degustacija «Tonka» djeca doživjela dan posvećen u grupi dječjih vrtića. Pobjednički mlijeka i jogurta - za svako dijete važnosti mlijeka u školskoj prerazred (Osnovna škola Skrad) i čaša mlijeka i jogurta! Slikovnice hrani. koje su rađene povodom 7. svjetpobjednička grupa Dječjeg vrtića • U osnovnoj školi Štrigova tehMatulji osvojili su glavnu nagradu: skog dana školskog mlijeka biti će nolozi Mljekare 1<Sirlm» održali su putovanje - poludnevni posjet farmi izložene u Gradskoj knjižnici u prigodna predavanje o mlijeku. kooperanta PIK-a Rijeke, OPG-u Ma- Rijeci, Dječjem odjelu «Stribor»,Trg Ističu veliku zainteresiranost djece rice Francisković u Begovom Raz- 128. brigade HV od 16.1 O. - za mlijeko i mliječne proizvode. dolju. Tamo su naučili mnogo o mliječnoj farmi i putu mlijeka.

Djelatnici farme «Planinski raj» pokazali su djeci mužnju na tradicionalan i suvremen način. Svako je dijete imalo priliku pomusti kravu.

To je bio pravi doživljaj, a najveće iznenađenje bio je telčić star 1O dana. Na svježem zraku brzo se ogladni, pa su se djelatnici PIK d.d.

Rijeka pobrinuli da djeca dobiju zdravu marendu (doručak) - «Tonka» jogurte i mlijeko te ostale proizvode iz bogate ponude PIK-a Rijeke.

Rastali su se sretni i puni dojmova, jer mnoga djeca nikada nisu vidjela kravu. Učiteljice i tete su bile vrlo zadovoljne jer je izlet za djecu bio SIRKO: Djecau opuštenojatmosferislušajuo važnostim/1/ekau prehrani vrlo edukativan i zabavan. Svakako će ga pamtiti još dugo vremena. Za drugo i treće - nagrađene osnovnoškolce (OŠ «lvana Zajca» - Rijeka i OŠ «Nikola Tesla» - Rijeka) i djecu iz vrtića (Dječji vrtić Lovran i Dječji vrtić Punat) pripremili su posebno iznenađenje - puno PIK - ovih mliječnih proizvoda «Tonka» za čiju se proizvodnju koristi isključivo domaća sirovina - mlijeko koje svakodnevno stiže iz netaknute prirode Gorskog Kotara, Istre i Like.Ali nito nije sve! Glavni tehnolog održao je stručno predavanje o važnosti mlijeka u prehrani djece kao i o procesu prerade mlijeka iz sirovine u gotov proizvod u nekoliko velikih škola u Rijeci. Biloje uključeno ukupno oko 800 djece, te svi ravnatelji i učitelji.

MILS: OlimpijacVeljkoRogošić govorioje o važnostimliječnih Prije predavanja podijeljeni su letci

obrokau prehranivrhunskihsportaša 8

Ml.Jekarskilist 11/2006.

• Tehnolozi mljekare MU.Siz Splita obišli su pet razreda osnovne škole Split 3 i održali edukativno predavanje o važnosti mlijeka u prehrani, te podijelili poklon pakete MILS-ovih proizvoda. Akciju je podržao i proslavljeni sportaš, maratonac i olimpijac Veljko Rogošić koji je s aspekta uspješnog sportaša objasnio korist mliječnog obroka u vrhunskom sportu. Ovu prigodu je medijski pratila Slobodna Dalmacija, te lokalna televizija <1adran».

Navedena iZ\ješća naših mljekara dovoljno govore o Akciji. Vidimo da su se djelatnici mljekara potrudili obilježiti ovaj dan. Svakako je bitno pohvaliti njihov entuzijazam i ustrajnost da svojim sudjelovanjem u ovoj akciji doprinesu povećanju svijesti o važnosti mlije-

ka i mliječnih proizvoda u prehrani povećanju svijesti o važnosti djece. Ponosni smo na sve one koji mlijeka i mliječnih proizvoda. su Akciju prihvatili otvorena srca i Svakako treba apelirati na državne bezrezervno se uključili. Hivatska institucije koje bi, ukoliko bi se mljekarska udruga će i ubuduće uključile u obilježavanje ovoga inicirati obilježavanje Svjetskog dana, mogle zajedno s nama učiniti dana školskog mlijeka, nastojat će još više na poboljšanju prehramu ovu akciju uključiti što veći broj benih navika kako najmlađih tako i onih koji bi mogli doprinijeti svih nas. ■ Dobre prehrambene navike stječu se od najranije dobi, a veliku ulogu u «prehrambenom odgoju» djece pružaju svojim dobrim primjerom ponajprije roditelji, a zatim i škole kroz osnovno obrazovanje i to pravilnom prehranom u školama i dodatnom edukacijom. Inicijator Svjetskog dana školskog mlijeka je FAO (Food and Agriculture Organization of the UN) koji tvrdi da je mlijeko visoko nutritivan i zdrav napitak za djecu, ali upozorava da je konzumacija mlijeka, pod utjecajem promotivnih aktivnosti različitih konkurentskih pića i napitaka, u stalnom opadanju. Zanimljiv podatak: čaša mlijeka ili jogurta zadovoljava čak 50-75%kalcija potrebnog organizmu djeteta (ovisno o dobi) te petinu potrebnih bjelančevina i stoga je važno preporučiti upravo ove proizvode u školskoj prehrani.

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

pranje

lip RBC 1500 - 10 000 lit Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

Uređaj za automatsko pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljekarski list 11/2006.

9

AKTUALNO V

POLOZAJMALIH V

Najveće zanimanje, ne samo poljoprivrednih proizvođača nego i većeg dijela stanovništva,

PROIZVOĐACA

MLIJEKA (KRAVEDOJILJE) -

Mljekarstvoi Europskaunija

Dr. se. PetarBosnić ----------------------

izaziva pitanje govedarske proizvodnje a posebno proizvodnja kravljeg mlijeka. S time u vezi postavljaju se pitanja oko mogućih godišnjih iznosa mliječnih kvota koje će se Hrvatskoj odrediti u okviru pregovora i približavanja zajedničkoj agrarnoj politici Europske unije.

ili 89,99%. Veći proizvođači mlijeka (udio 2,02%) s 11 i više krava u proizvodnji imaju 26 185 krava ili 11 ,01% od ukupnog broja krava.

Proizvodnja i otkup mlijeka U razdoblju 2003.-2005. god. povećavala se proizvodnja mlijeka, i među kojima je bilo 273 000 krava i u 2003. god. proizvedeno je 641,98 steonih junica, odnosno 238 050 mil. litara, u 2004. god. 663, 16 mil. krava. 1 dalje obiteljska poljopri- litara, a u 2005. god. ostvarena je vredna gospodarstva imaju domi- proizvodnja od 766,25 mil. litara nantan položaj u odnosu na posje- mlijeka. Od proizvodnje mlijeka u dovanje i držanje broja grla. Me- 2005. god. (766,25 mi!. litara) obiteljska poljoprivredna gospodarđutim, izrazito je nezadovljavajuća struktura proizvođača mlijeka u stva proizvela su 92,60%od ukupnih odnosu na veličinu posjeda i broj godišnjih količina mlijeka ili 709,55 mi!. litara. goveda, odnosno broja krava.

Osobito su pozitivne promjene U odnosu na veličinu i kapcitete ostvarene otkupom mlijeka tako da mliječnih farmi najviše je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do 5 je u trogodišnjem razdoblju 2003.krava i njih je 69 201 što predstavlja 2005. god. povećan otkup mlijeka udio od 89,54% od svih mliječnih za 92,23 mil. litara ili za 15,37%. U farmi. Farmi s 11 i više krava, koje 2003. god. otkupljeno je 525,03 mil. imaju razvojnu i tržišnu perspekti- litara, a u 2005. god. otkup je vu, za sada je svega 2,02% ili 1 563 iznosio 605, 72 miI. litara mlijeka. proizvođača mlijeka. Određenu Prema sistematizaciji otkupa perspektivu ima i jedan dio proizvo- prema količini mlijeka tijekom đača mlijeka koji za sada imaju godine uočljiv je veoma velik udio manji broj krava i nalaze se u grupi malih proizvođača mlijeka i to onih s farmi sa 6 - 1O krava. Ovi mali proiz- isporukom do 6 000 lit. mlijeka. U vođači mlijeka, iako pojedinačno, 2003. godini od ukupnog broja imaju mali broj krava po gospodar- 58 815 isporučitelja bilo je 34 110 stvu; oni ukupno drže 211 844 krava malih proizvođača, što predstavlja

U posljednjih nekoliko godina položaj proizvodnje kravljeg mlijeka se poboljšava i ostvaruju se veoma dobri rezultati što je uvjetovano strukturnim tehnološkim i organizacijskim unapređenjima proizvodnje te promjenama u agraru i realizacijom Programa razvoja govedarstva u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na izgradnju mliječnih farmi.

Daljnje je pitanje da li se u relativno kraćem razdoblju, koje predstoji, može povećati proizvodnja i otkup mlijeka i može li se količinama mlijeka iz domaće proizvodnje osigurati godišnja potrošnja mlijeka i mliječnih prerađevina?

Osim navedenih okolnosti, oko kravljeg mlijeka, specijalizacija prozvodnje mlijeka koja se temelji na držanju mliječnih krava holstein pasmine remete se dosadašnji odnosi u govedarstvu i to u proizvodnji goveđeg mesa. Veća proizvodnja mlijeka mliječnih pasmina goveda utječe na pad broja podmlatka i teladi simentalske pasmine namijenjene za daljnji tov.

Sada deficit u količinama goveđeg mesa iznosi i do 30% od godišnjih potrošenih količina mesa i mesnih prerađevina.

Broj krava i veličina farmi Govedarstvo je od 1991. god. u razdoblju Domovinskog rata i prijelaza na tržišno gospodarstvo prošlo kroz različite negativne faze.

Ukupan broj goveda u 1991. god. iznosio je 757 tisuća grla od čega 473 000 krava i steonih junica. Broj goveda se iz godine u godinu smanjivao tako da je u 2005.god. bilo 485 000 goveda svih kategorija, a

Tablica1:Kapacitetii struktura mliječnih farmi :S 5 krava

KRAVA Ukuono FARMI

Udio% Ukuono Udio%

167 639 70.42 69 201 89 54

6-10 44205 18.57 6 517 8 43

11-15

16-20

12 302 5,16 1 058 1,36

5 151 2,16 303 0,39

>20

krava 8 753 3 68 202 026

Ukupno 238 050 100,00 77281 100.00

M{jekarskiliYt 11/2006.

AKTUALNO o podnošenju zahtjeva za novčane poticaje za mlijeko i to za sve Prosječne godišnje Broj isporučitelja Isporučene količine litara količine koje su tijekom godine količine Uisporučitelju Razredi prodali. litara 2003.

2005.

2003.

2005.

2003. god.

2005. god.

200. l!.Od. 2od.

11.od.

Kod bilanciranja broja obitelj< 1 000 3 474 3 475 565 500 6 945 1 841 833 530 skih poljoprivrednih gospodarstava 1000-2000 4 175 10 680 770 1 506 7 093 6 259 533 1499 proizvođača mlijeka, koja bi se 16 164 642 2 486 2 000-3 000 6 501 4 077 10 131 945 2 485 3 000-4 000 5 331 3 593 18 608 060 12 546 599 3 491 3 492 mogla uključiti u korištenje novča­ 4 000-5 000 4 482 3 081 20 141 916 13 836 885 4494 4491 nih poticaja kroz sustav krava 5 000-6 000 3 758 20 626 273 5 489 5 488 2 721 14 933 587 dojilja, procjene se odnose na one Ukuono < 1 000 34110 21121 89 697 226 59 550 402 2 630 2819 6 000-100 000 i više 24 705 23 447 435 470 902 17 626 23 293 546 170 965 proizvođače koji u gospodarstvu SVEUKUPNO 58 815 44 568 525 168 128 605 721 367 8 929 13 592 drže do tri krave. Ovakvih gospodarstava s tri krave simentalske udio od 58% i oni su putem otkupa poljoprivredna gospodarstva. pasmine ili mesnatih pasmina bilo bi isporučili 89,70 mil. lit. mlijeka s Prema Zakonu, krave dojilje oko 15 000 u čijem je posjedu i u udjelom od 17,08% u ukupnom sistematizirane su u rasplodnu proizvodnji oko 74 000 krava dojilja. otkupu. I dalje se nastavlja trend stoku a obuhvaćaju krave kombini- Kako ovi proizvođači nisu gospodarsmanjivanja malih proizvođača i u ranih proizvodnih svojstava ili krave stva specijalizirana za proizvodnju 2005. god. bilo ih je 21 121 (udio mesnatih pasmina. U Hrvatskoj mlijeka uz poticaje za krave dojilje, 47,39%) s ukupnim udjelom u dominira simentalska pasmina kao mogu usporedno biti korisnici otkupu od svega 9,83% ili godišnjom pasmina kombiniranih proizvodnih novčanih poticaja iz biljne ili druge isporukom od 59,55 mil. lit. mlijeka. svojstava i u ukupnom broju krava stočarske proizvodnje. simentalske pasmine zastupljena je Kravedojilje Novo zakonsko rješenje o kraPrimjenom postojećeg Zakona sa 73,84%, dok krava mesnatih vama dojiljama daje priliku malim ima samo oko 2%. o državnoj potpori u poljoprivredi i pasmina proizvođačima mlijeka da i dalje ribarstvu mali prozvođači mlijeka s Poljoprivredna gospodarstva ostvadrže krave i da se bave proizvodruju novčane poticaje za krave isporukom mlijeka nižom od 6 000 dojilje uz uvjet da su isporučili - njom mlijeka. Međutim, kod litara isporučenih u prethodnoj 2005. god. ubuduće, od 2006. god., prodali manje od 6 000 litara prodaje mlijeka nisu u jednakom mlijeka. Za ostvarivanje premije financijskom položaju kao srednji i nemaju pravo na ostvarivanje dovoljno je imati i samo jednu kravu veći proizvođači koji ostvaruju u novčanih poticaja. Ukoliko bi ova kategorija nerazvijenih proizvođa­ dojilju, i za nju može ostvariti punom iznosu za premije mlijeko prodana putem otkupa. Kada malo novčani poticaj koji iznosi 1.000 ča mlijeka i vlasnika krava bila izvan gospodarstvo godšnje po kravi kuna/kravi. određenog sustava poticanja, došlo dojilji proizvede 2 500 lit. mlijeka I. U odnosu na male proizvođače bi do velikih problema i poremećaja pogotovo kod osiguranja teladi za mlijeka sustav novčanih poticaja je klase i proda ga na tržištu kroz proizvodnju goveđeg mesa. Iz fleksibilan tako da se oni mogu otkupnu cijenu i novčani poticaj za navedenih razloga u Zakonu o uključiti i u kategoriju korisnika krave dojilje, ostvaruje manji prihod izmjenama i dopunama Zakona o novčanih poticaja za mlijeko. Ovo se od 0,30-0,35 kuna/litri mlijeka u državnoj potpori u poljoprivredi, odnosi na proizvođače koji su u odnosu na proizvođače koji su u ribarstvu i šumarstva («Narodne prethodnoj godini prodali manje od sustavu premija. Ovi će proizvođači novine» broj 85/06) donesena su 6 000 lit. mlijeka i nisu podnijeli proizvodnjom i prodajom kvalitetne zahtjeve za ostavrivanje premije za teladi simentalske pasmine ostvariti određena rješenja koja bi trabala pozitivno utjecati na zaustavljanje krave dojilje. Nakon što u tekućoj drugi značajan prihod, a na čemu se smanjivanja broja krava i neodusta- godini isporuče više od 6 000 lit. uz ostale pogodnosti i temelji sustav janja malih proizvođača od ove mlijeka ovi se proizvođači odlučuju krava dojilja. ■ proizvodnje.

Kako bi se i dalje poticalo ove Tablica3: Zakonske odredniceza kravedojilje proizvođače, oni se u odnosu na Uvijeti za ostvarivanje novčanih poticaja Krave dojilje novčane poticaje mogu uključiti u Minimalna Iznos Isporučeno- Mogućnost korištenja sustav «krava dojilja». Kategorija poticajna novčanog Pasmina Kategorija prodano novčanog krava dojilja novo je i dobro rješenje mlijeko poticaja (čl.34.a.) (čl.4.) poticaja za mlijeko količina u našoj stočarskoj praksi jer ova (Dodatak III.) (čl.34.a.)

I Dodatak II.) fčl.34.a.l -Ako nije prethodno proizvodnja s malim brojem krava i Jedna 1.000 kuna Kombinirane Manje od podnesen zahtjev za dojilje Rasplodna dalje može biti od gospodarskog krava ili mesnate 6 000 litara - I u tekućoj godini isporuči krava stoka mlijeka dojilja pasmine interesa za manja obiteljska se više od 6 000 lit. mlijeka dojilja

Tablica2: Mali proizvođači s godišnjimotkupomdo 6 000 litara mlijeka

M{jekarski li.st 11/2006.

11

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvodačima, 1nljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

<Buditekorak ispred!

Investirajte u bolju budućnost!

r

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

HRANIDBA

IIIPllllllll llllllltJJI

DamirPejaković, dipl. ing.

HZPSS

U HRANIDBI MLUEČNIH KRAVA

U hranidbi krava uvijek ima dovoljno «manevarskog prostora» za poboljšanja. Neophodno je stalno kalkulirati, planirati, balansirati, ... jer u proizvodnji mlijeka mora se ubrzano povećavati efikasnost hranidbe, a smanjivati troškove. Nusproizvodi prehrambene industrije mogu u određenim uvjetima tome izvrsno poslužiti.

Krava je u mogućnosti iskoristiti velike količine različitih krmiva u proizvodnji mlijeka i mesa uz pomoć mikroorganizama predželudaca. No, prečesto se te prednosti krave uopće ne pokušava iskoristiti, dapače, mnogi pokušavaju hraniti krave kao svinje, tj. velikom količinom žitarica, što ima višestruko loše posljedice u proizvodnji mlijeka. Mnoge analize hranidbe krava pokazuju da naše krave često troše puno više, čak ponegdje i dvostruko više koncentriranih krmiva (uglavnom žitarica) nego što je to realno potrebno za proizvodnju koju ostvaruju. Obroci su bazirani na koncentriranim krmivima, a voluminozna krma najčešće je samo balast - «za preživ».Jedan od glavnih problema mnogih većih proizvođača mlijeka je kontinuirano držanje buraga krava na rubu acidoze (subkliničke acidoze), a u takvim uvjetima efikasnost probave jako je smanjena, puno je problema sa zdravljem i reprodukcijom, i u konačnici proizvodnja je preskupa.

Posebno se to odnosi na one proizvođače mlijeka koji hrane krave «klasična», dva puta dnevno, a tada krave odjednom dobivaju veliku količinu (S i više kg) lako probavljivih komponenti (kukuruzni šrot, žitarice), koje drastično narušavaju zdravlje buraga.

M{jekarski list 11/2006.

A krava umjesto motora ima burag!.

Tvornice stočne hrane kod nas uglavnom nisu našle većeg interesa u specijalizaciji proizvodnje kvalitetnijih i jeftinijih koncentrata za mliječne krave. Uglavnom svi još uvijek proizvode klasične gotove smjese i superkoncentrate koji su po sastavu vrlo slični onima za svinje, a puno su skuplji u odnosu na specijalizirane proizvođače iz zemalja našega okruženja. Tako se «vani» kvalitetna, specijalizirana, kompletna smjesa za muzne krave s 19% sirovih proteina može dobiti već za 1, 1-1,2 kn/kg (peletirana, fco silos kupca). Kod nas su smjese s 19% sirovih proteina uglavnom iznad 1,5 kn/kg i dosta se razlikuju po sastavu od poželjnoga koncentrata za krave.

Glavna razlika je u nusproizvodima.

Koji se nusproizvodi koriste u hranidbi krava?

U zemljama iz kojih uporno uvozimo genetski materijal, u hranidbi krava koristi se velik broj pogodnih krmiva • nusproizvoda uglavnom prehrambene i srodnih industrija, a zajedničko im je svima da su, u odnosu na hranjivu vrijednost, jeftini ili vrlo jeftini.

Jedan dio tih krmiva ne može se jednostavno nabaviti «u svakom dućanu» pa ga uglavnom koriste tvornice stočne hrane koje takva krmiva kupuju (ili uvoze) u velikim količinama i umiješaju ih u gotove smjese za krave. U nekim je zemljama u smjesama za krave gotovo nemoguće naći «puna zrna» žitarica ili slična vrijedna (i skupa) krmiva. Smjese se u potpunosti sastoje od nusproizvoda industrije koji su u pravilu još pogodniji za hranidbu krava, a uglavnom su vrlo jeftini, posebno ako se unaprijed ugovaraju i kupuju «na šlepere ili

brodove». Nažalost, naša industrija pa i piva, veliku količinu takvih krmiva (repini rezanci i suhi pivski trop) izvozi u susjedne zemlje. Jedan dio tih krmiva mogu relativno lako i jeftino nabaviti i sami proizvođači mlijeka, što neki pametno i rade te tako značajno pojeftinjuju svoju proizvodnju.

Svako od tih krmiva ima, naravno, svoje specifičnosti koje je neophodno poznavati i poštivati da bi se mogla ispravno i efikasno koristiti u hranidbi krava. Evo koja se krmiva (nusproizvodi) najviše koriste u europskim zemljama u izradi gotovih krmnih smjesa za krave i/ili izravno u hranidbi krava, a kod nas se ne koriste dovoljno: Kukuruznigluten - izvrstan je izvor proteina (by-pass), metionina kao najčešće «nedostajuće» aminokiseline, ali i odličan izvor energije šećera,

Kukuruznoglutensko brašno jeftiniji izvor energije i proteina Sojina ljuska - jeftin izvor lakoprobavljivih vlakana (zamjena za previše škroba i šećera žitarica koji uzrokuju acidoze), ima i nešto proteina i relativno dosta energije Tapioka - jeftin, ukusan izvor energije (škroba) Citruspulpa-jeftin, ukusan izvor energije i lakoprobavljivihvlakana Sljedeća dva krmiva (nusproizvodi) dosta se koriste i kod nas, ali ne na način i ne u dovoljnoj mjeri kao što bi trebalo: Rezanci šećerne repe Budući da imamo 3 šećerane, kod nas se dosta proizvodi repinih rezanaca. To je izvrsno krmiva za krave i u svježem i u suhom obliku (i melasirani).

U svježem stanju rezanci bi trebali biti prešani sa sadržajem suhe tvari oko 20% i kao

13

HRANIDBA takvi moraju se (i mogu) silirati. No, to je uglavnom pogodno Qeftino) samo za gospodarstva u blizini šećerana. Suhi (dehidrirani) rezanci pogodni su za transport i čuvanje, ali na malo postižu ponekad relativno visoku cijenu. Zato bi bilo osobito važno da ih na veliko otkupe naše tvornice stočne hrane i ugrade u gotove smjese, no, ipak velike količine rezanca iz naših šećerana odlazi u izvoz, a onda se kod nas na tržištu pojavljuju i uvozni rezanci.

Vrijednost rezanaca u hranidbi krava Rezanci šećerne repe u hranidbi krava su izvor «zdrave energije», što znači da imaju dovoljno energije (u prosjeku gotovih koncentrata, oko 7 MJ/kg), a nisu opasni po zdravlje buraga - ne zakiseljavaju burag kao većina klasičnih izvora

Slika 1: Suhi rezancišećerne repemorajuse prijehranjenjanamakati vodomjer jako bubre

Inače, pivski trop je visokovrijedno, relativno jeftino krmivo koje bi mogli slikovito opisati kao: Energija Sirova Škrob Šećer Sirovi Knnivo (%) (%) Nel (MJ/kg) vlakna(%) oroteini (%) odličan 25%-tni koncentrat za oko 1 Kukuruzni šrot 78 2.7 62,0 17 8.1 kn/kg. Dakle 1 kg suhe tvari pivskog Suhi reoini rezanci 70 17,3 0,4 8,0 6.0 tropa, koji obično košta oko 1 kn, sadrži u prosjeku oko 25% sirovih energije (žitarice). Sadržaj (oko 17- rezanci zaslužuju puno više pažnje i proteina (ponekad i do 30%)odlične 18%)i probavljivost sirovih vlakana planiranja jer su pogodni za kvalitete. Proteini su najčešće naj(preko 80%) u repinim rezancima mliječne krave ne samo u slučaju skuplji dio obroka pa je zato trop idealna je za mliječne krave. Ako se nestašice ostale hrane. vrlo interesantan (znamo koliko Pivski trop daju kao zasebno krmivo (izvan košta smjesa s recimo 22%proteina). krmnih smjesa), suhe je rezance Kod nas je pivski trop dosta No, doro je znati da proteini pivskoneophodno namakati u vodi barem korišteno krmivo, ali samo u ga tropa gotovo 60% prolaze kroz 12 sati prije hranjenja, jer kao suhi svježem stanju, što je i najlošiji burag nerazgrađeni, tzv. by-pass, navlače velike količine vode (bubre i način korištenja. Mnogim stočarima što je jako vrijedno za visokoproizdo 5 puta svojega volumena) pa bi u donio je dosta veselja, ali i vodne mliječne krave. Za usporedburagu mogli dovesti do nadama ili razočaranja jer se mnogi problemi u bu, obična sojina sačma ima znatno barem smanjiti uzimanje ostale reprodukciji krava pripisuju upravo manji udio by-pass proteina (ispod hrane. Preporučuju se u dnevnom njemu. Naime, pivski trop je izvrstan 40%).

Energetska vrijednost tropa je obroku krava do 3,5 kg kao suhi, a medij za kvasce i plijesni i to je na razini 75% vrijednosti zrna kukukao svježi do 15 kg (američke najčešći uzrok problema u hranidbi ruza, no, zato ima 15-17% sirovih vlapreporuke idu i do 30% cjelokupnog tropom. Zato ga je neophodno kana u suhoj tvari, što je vrlo povoljobroka). Kod nas se rezanci daju silirati jer svjež se može koristiti no.

Uz to, sadrži i značajne količine samo 2-3 dana i već tada je uglavnom u većem nedostatku voluminozne krme, najčešće ljeti «napadnut» plijesnima koje proiz- B vitamina, vrlo je ukusno krmivo i kad ponestane kukuruzne silaze vode opasne mikotoksine (otrove), a od njega najčešće «krave bolje doje». («gašenje požara»), a tada su oni «čuda stvaraju» u probavi, u Idealno bi bilo kad bi ga redovno nalazili u gotovim smjesama za uglavnom i najskuplji.

Repini reprodukciji, s papcima.

Tablica1: Prosječna vrijednostrepinihrezanacai kukuruznogzrna (šrota)u hranidbikrava

14

M/jekarskili.st 11/2006.

HRANIDBA krave, gdje može sudjelovati i do 25%,ali,jedina pivovara koja kod nas suši trop, nažalost, izvozi ga u Sloveniju. Nama preostaje samo dobro silirati svježi trop i takvoga ga pametno koristiti u hranidbi krava do maksimalno 15 kg/dan po kravi.

Ako nema dovoljno zemljišta - nusproizvodi mogu djelomično . pomoći Vrlo često proizvođači mlijeka nemaju dovoljno kvalitetnog zemljišta (okrupnjenog, uređenog, plodnog). U takvim uvjetima hranidba krava ne može biti dobra, na svemu se mora «šparati», a posebno na kvalitetnoj voluminoznoj krmi. To se pokušava kompenzirati većom količinom koncentrata, osobito žitarica, jer je lakše proizvesti njih nego Slika 2: Svježi pivski trop izuzetnose brzokvari pa ga je neophodnosi/irati krmu. Veća količina koncentrata (žitarica) stvara već spomenute pro- va, posebno oni koji imaju veću koli- nuždi) čak i do 40%obroka, što može bleme. Tuje mjesto nusproizvodima činu kvalitetnih, lakoprobavljivih značajno olakšati proizvodnju krme koji jednim dijelom mogu zamijeniti vlakana (repini rezanci, trop, sojina proizvođačima koji imaju problema i koncentrirana i voluminozna krmi- ljuska). Nusproizvodi mogu činiti (u sa zemljištem. ■

Oprema za staje

- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

J

- higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže

Visokokvaatetne

boksovi

nizozemske steone junke

L

krmne zabrane

holštajn-fdzjjske

pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac - Tel. /fax: 047 654 292 [_

nedagro@hi. htnet. hr - www.nedagro.hr

-

Mob.: 098 365 857

----------------------~

Mljekarski list 11/2006.

15

HRANIDBA

PROTEINI U KRAVLJEM MLIJEKU

Proteini u kravljem mlijeku imaju visoku biološku i hranjiw vrijednost zahvaljujući prisustw esencijalnih (bitnih) aminokiselina u svom sastaw, stoga predstavljaju veoma važne sastojke u ishrani ljudi. Povećanje proteina u mlijeku dobiva sve više na važnosti kako za potrošače tako i za proizvođače kravljeg mlijeka, obzirom da u formiranju osnovne cijene mlijeka sudjeluju s 55 %.

Mr. se. Miljenko Konjačić

-

Općenito o proteinima

u mlijeku U formi pravih proteina je oko 95 %ukupnog dušika koji se nalazi u mlijeku. Preostalih 5 % čine ureja, kreatin i amonijak koji direktno iz krvi dospijevaju u mlijeko. Od ukupne količine proteina u mlijeku preživača na kazein otpada od 82 do 86 %.Kazein je karakterističan jer se sreće jedino u mlijeku, sastavljen je od aminokiselina i kalcijeva kazeina· ta. Značajan je jer pod utjecajem kiseline, odnosno enzimatskim djelovanjem renina, pepsina, alkohola i grijanja, formira gruš te je temelj za uspješnu proizvodnju sira. Spomenut ćemo laktoalbumine i laktoglobuline, koji se još nazivaju i sirutkine bjelančevine, a izraženije su zastupljeni u kolostrumu dok se u mlijeku nalaze u manjoj količini. Najveći dio mliječnih bjelančevina (oko 90 %) sintetizira se u mliječnoj žlijezdi iz aminokiselina koje se nalaze u krvi iz koje ih žljezdane stanice crpe pri njenom protoku kroz vime. Tu spadaju kazeini, laktoalbumini i laktoglobulini. Preostali dio bjelančevina u mlijeko dospijeva direktno iz krvi prolazeći kroz žljezdanu stijenku. Dio tih krvnih bjelančevina čine i imunoglobulini (y-globulini, IgA, lgG) koji služe kao antitijela, te čine primarnu zaštitu teleta od patogenih mikroorganizama okoline, dok tele ne razvije vlastiti imunosni sustav.

Mogućnosti za povećanje proteina u mlijeku Povećanje udjela proteina u mlijeku nešto se teže postiže u usporedbi s mliječnom masti, a razloga je nekoliko. Ponajprije, koncentracija proteina u mlijeku ima manju varijabilnost nego

16

mliječna

mast, naJcesce varira u rasponu od 3,0 do 3,8 %, a ovisi o mnogim probavnim i fiziološkim faktorima koji nisu do kraja istraženi. Predmetom znanstvenih istraživanja postali su tek u posljednjem desetljeću (od kada intenzivno utječu na cijenu mlijeka); prije su istraživanja više bila fokusirana na mliječnu mast (cijena mlijeka ovisila je o koncentraciji mliječne masti u mlijeku). U konačnici, posljedica visokog udjela proteina i mliječne masti u mlijeku krava, kao i visoka proizvodnja mlijeka po kravi, je dobrano opterećenje metabolizma krava. Uvažavajući navedene činje­ nice, potrebno je dobro poznavanje metabolizma krava kako bi odgovarajućim promjenama pokušali utjecati na promjenu sastava mlijeka radi povećanja proteina u mlijeku.

Obroci za krave sadržavaju vodu, energiju, proteine i ostale djelatne tvari (minerale i vitamine).

Pravilna opskrba vodom glavni je činitelj o kojem ovisi sam volumen mlijeka. Orijentacijski se uzima da za kg mlijeka treba 4-5 litara vode ili 4-6 litara po svakom kg pojedene suhe tvari (ST).Također se drži daje pravilna opskrba energijom i proteinima ključni činitelj koji utječe na koncentraciju proteina u mlijeku.

Dakle, zadovoljenje uzdržnih i proizvodnih potreba krava glede energije i proteina veoma je značajno za održavanje optimalnog sadržaja proteina u mlijeku.

Opskrba energijom Ugljikohidrati čine glavni izvor energije mliječnih krava. Energija koja se od njih dobiva može se podijeliti na dva dijela:

1. Energija dobivena od strukturnih vlakana koja se još nazivaju i sirova vlakna (SV) 2. Energija dobivena od nestrukturnih vlakana (škrob i šećeri).

Ako krajnje pojednostavimo stvari, možemo reći da energija koja se dobije od SV(celuloze, hemiceluloze i malim dijelom od lignina) stimulira proizvodnju mliječne masti, dok šećeri i škrob stimuliraju proizvodnju mliječnog proteina. U buragu se SV rastvaraju pomoću mikroorganizama na octenu i maslačnu kiselinu, koje se apsorbiraju u krvotok i koriste zavsintezu mliječne masti u vimenu. Skrob, a posebice šećeri u buragu stimuliraju proizvodnju propionske kiseline koja je prekurzor glukoze i neesencijalnih aminokiselina. Efekt poveća­ nja energije u obroku na povećanje proteina u mlijeku ovisi o krmivima koja se nalaze u tom obroku.

Povećanje proteina mlijeka korištenjem voluminozne hrane kao izvora energije usko je povezano s maksimalnom konzumacijom pojedinih voluminoznih krmiva (zahtijevaju velik volumen, a daju relativno malu količinu energije). U svrhu podizanja ukupne količine konzumirane energije, a radi povećanja proteina u mlijeku, isplativim se pokazalo korištenje različitih melasa u obroku. U praksi se za povećanje količine energije u obroku najčešće koriste gotove krmne smjese koje se sastoje od različitih koncentriranih krmiva. Škrob je najrasprostranjeniji rezervni ugljikohidrat, nalazi se u zrnu žitarica no ima ga i u nekim drugim hranjivima (npr. krumpir).

Kukuruzni škrob je znatno otporniji na razgradnju od primjerice

Ml.fekarskilist 11/2006.

HRANIDBA ječmenog, zobenog

ili pšeničnog. U obrocima koji sadrže malo škroba on će se u potpunosti razložiti u buragu, a dobivena se energija najvećim dijelom koristiti za sintezu mikrobnog proteina. Povećanje škroba u obroku povećava količinu fermentirane metaboličke energije, ako je u buragu prisutno dovoljno dušika (N), a povećava se i količina proizvedenog mikrobnog proteina.

Posljedično se povećava količina proteina u tankom crijevu odakle se apsorbira više aminokiselina u krvotok, te su dostupnije žljezdanim stanicama vimena koje tako mogu sintetizirati više mliječnog proteina.

Međutim, postoji dio škroba koji prolazi nerazgrađen kroz burag i dolazi do tankog crijeva (to je tzv. By-pass škrob) gdje se rastvara do glukoze.

Postoje indicije da u krava hranjenih obrocima u kojima dominira kukuruz dobar dio škroba izbjegne razgradnju u buragu, čak 3-5 kg na dan. Glukoza koja nastaje u tankom crijevu iz škroba je ekonomičnija, naime ne javljaju se gubitci u vidu topline koji su sveprisutni prilikom fermentativne razgradnje u buragu.

Pretpostavlja se da je nedostatak glukoze u mliječnoj žlijezdi osnovni ograničavajući činitelj u proizvodnji mlijeka. Zbog toga se danas sve više upotrebljava protektiranje (zaštita od razlaganja u buragu) dijela žitarica koje se koriste u obrocima mliječnih krava, a bogate su škrobom.

U nedostatku dovoljne količine glukoze u tankom crijevu, dio glukoze će se nadomjestiti deaminacijom aminokiselina. Kao negativna posljedica javlja se poskupljenje proizvodne cijene mlijeka (proteinska krmiva su skuplja od ugljikohidratnih), ali i prodajne cijene mlijeka (past će količina proteina u mlijeku).

Opskrba proteinima Povećanje

proteina u obroku na povećanje proteina u mlijeku u manjoj količini, dok više utječe na količinu proizvedenog mlijeka. Povećanje proteina u utječe

Mf/efwrski list 11/2006.

Grafikon 1: Utjecajrazličitih tipovakoncentratana postotak i količinu proteinau kravljemmlijeku

I #-

3.30

0.85

D 3.10

C

"ii>

o.... a.

2.90

·2: >U (I) ::"'

~

2.70

2.50

L..aa.L-I ___ LU. __

>

CI)

> CI)

-.o o Ji::

ll-l.. __

lJ..J. __

.o o...

#-

~

>(/)

C\I

r-

ll-1.. __

IJ..J. __

Ll-l,.__J

o.70

~ o

o

C\I

,{/)

Tip koncentrata

% sirovog proteina u koncentratu

obroku trebalo bi pratiti povećanje no iz upotrebe zbog poznate pojave konzumacije ST obroka, što bi imalo kravljeg ludila ili Bovine Sponza posljedicu i povećanje ukupne giformne Encephalopatije (BSE). raspoložive energije. Za ostvarivaKorištenje protektiranih nje genetskog potencijala određe­ aminokiselina nog grla važna je ukupna količina U obrocima za mliječne krave proteina u obroku. Primjera radi, čija je baza kukuruz, najčešće se povećanje udjela proteina u obroku javlja nedostatak aminokiselina od 9 % do 17 % SP u ST rezultira metionina i lizina. Tu neizbalansipovećanjem proteina mlijeka od ran ost moguće je djelomično 0,02 % za svaki postotak povećanja korigirati uključivanjem leguminozproteina u obroku. Stalni nedosta- nih krmiva (najbolje je sijeno i tak proteina u obroku rezultira sjenaža lucerke) u obrok ili korištesmanjenjem proteina u mlijeku. U njem protektiranih aminokiselina. praksi se to najčešće događa kada se Dodavanjem protektiranih amikoriste voluminozna krmiva loše nokiselina moguće je podići kvalitete, ili kada se obrok balansira proteine u mlijeku za 0,2 do 0,3 % no osnovu tabličnih vrijednosti za (tablica 1). pojedina krmiva, a korištena krmiva Efekt dodanog protektiranog imaju drugačiju hranjivu vrijednost. metionina u obrok za mliječne krave U svijetu se za Tablica1: Utjecajdodanogprotektiranogmetioninana povećanje proteina u mlijeku povećanje proteinau mlijeku koriste i neka Mliiečni orotein % animalna krmiDodano Mlijeko, Obrok 12 g/danu va, ponajprije kg Kontrolna protektiranog riblje brašno, metionina dok se prije ko- Travna silaža 3,14 3,27 30 ristilo i mesno- Kukuruzna i 3,53 28 3,34 koštano brašno travna silaža 3,21 25 3,05 koje je izbače- Kukuruzna silaža

17

HRANIDBA

C.itracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim teonim junicama učinite to odmah ~ odabir

u zemlji porijekla

~ jamstvo

za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

VatroslavaJagića 8, 42CXX)Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654 18

vidljiv je već nakon nekoliko dana, a puni efekt postiže se za 21 do 28 dana. U ranoj laktaciji dodavanje metionina i lizina dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka i/ili proteina mlijeka, dok u sredini laktacije najčešće povećava postotak proteina u mlijeku, ali ne i količinu mlijeka.

Kondicijakrava Debele krave s kondicijom koja je iznad 3,5 boda imaju slabiji apetit, mobiliziraju više tjelesnih rezervi u ranoj laktaciji i proizvode mlijeko s manjim postotkom proteina. Krave bi tijekom teljenja morale biti u kondiciji između 2,5 do 3,5, naime tada imaju najrazvijeniji apetit i proizvode mlijeko s najviše proteina.

Hranidbatijekom suhostaja Istraživanja su pokazala da je hranidba malim količinama (1 do 2 kg) visoko proteinskog obroka, koji je u sebi sadržavao visok postotak proteina otpornog na razgradnju u buragu (by-pass protein) uvjetovalo povećanje proteina u mlijeku tijekom laktacije.

Najpoznatija krmiva koja su bogata by pass proteinu su riblje brašno, kukuruzni gluten i protektirana sačma soje.

Selekcija Na povećanje proteina u mlijeku moguće je utjecati selekcijom, tj. biranjem bikova za koje je poznato da njihove kćeri sadrže veću količinu proteina u mlijeku.

Umjesto zaključka u tablici 2 zbirno su prikazani hranidbeni činitelji koji mogu utjecati na postotak proteina u mlijeku, uz orijentacionu procjenu koliki mogu biti očekivani efekti. ■

Tablica2: Metode kojima možemopovećati proteine u mli'eku Metode

Moguće povećanje

Komentar

mliiečno11. oroteina

Dodatakenergije

0,06%posvakih10 Energija od SVi škrobane odmasti MJME

Kvalitetnija krmiva

0,1¾poMJME

Povećava se konzumacija STi energije

Višerazličitih krmiva

Od0,1do0,15%

Povećana konzumacija STi energije, uključuje škrobili šećere

Zastupljenost veće količine škrobau obroku

0,1%

Davanje višekoncentrata 0,1%po2kg koncentrata Protektirane Od0,1do0,2% aminokiseline Ribljebrašno(0,5 kwdanu)

0,1% 0,1%

Kukuruzna silaža

Kadaje škrobzastupljen iznad30%, a nestrukturni ugljikohidrati iznad35 ¾odST Povećava se konzumacija energije, ali

i troškovi Kadaosnovniobroksadržimalo sirovogproteina(<16%) Pov~~vase konzumacija STi energ1Je Povećava se konzumacija ST,energije (>20%škroba)

Od0,2do0,3% Kadaje obrokbalansiran naenergiji, a Visokudio ukupniSPje manjiod I60g/kg. nerazgradivih proteinau obrokutijekomsuhostaja Zanemariv utjecaj Povećava se količina mlijeka Hranidba s punoviše proteinau obrokuod norme

?t-1/jPk.arski h,;t 11/2006.

TRAVNJAŠTVO

IIIJIIII llllllllffl

Pllllllll

11111JIII

111~-,1■11

I

Mr. se. Darko Uher

Organska gnojiva utječu povoljno i planinskim predjelima, organska Organska gnojiva, stajnjak, gnojovka i gnojnica povoljno utječu na reakciju tla - u kiselim tlima tvar slabo se razgrađuje pa gnojidba na produktivnost travnjaka ako se smanjuju kiselost a na slanim tlima stajnjakom pojačava aktivnost pravilno upotrebljavaju. Međutim, smanjuju zaslanjenost - popravljaju mikroorganizama i razlaganje njihova je primjena jeftinija i aeraciju i povećavaju kapacitet tla za biljnih ostataka.

U povoljnim rentabilnija na bližim i pristupa- vodu a pomažu i boljem korištenju uvjetima i na nižim položajima hraniva. Međutim, budući se gnojidba stajnjakom može ubrzati čnijim površinama i pri korištenju mehanizacije za utovar, transport i organska gnojiva upotrebljavaju na razlaganje i mineralizaciju organske razbacivanje ovih gnojiva. Boljim travnjacima površinski, manje se tvari i smanjiti sadržaj humusa ispod njihova hraniva, iskorištavanjem organskih gnojiva iskorištavaju potrebnog nivoa. Kruti stajnjak pogotovo dušik koji se lako gubi u sadrži veću količinu vode, organske znatno se smanjuju potrebe mineralnih gnojiva kao i troškovi obliku amonijaka. Organska gnojiva tvari, hraniva (dušik, fosfor i kalij), gnojidbe travnjaka što u konačnici imaju veću meliorativnu ulogu od kao i određenu količinu mipojeftinjuje proizvodnju stočne mineralnih, osobito na prirodnim kroelemenata. Sadržaj ovih hraniva hrane. No, treba naglasiti da sama travnjacima koja su jače kisela ili se mijenja ovisno o vrsti i kategoriji gnojidba organskim gnojivima ne zaslanjena. stoke, načinu prikupljanja, njege i može u potpunosti iskoristiti Kruti stajski gnoj čuvanja stajnjaka (tablica 1). proizvodni potencijal travnjaka, Ovo se organsko gnojivo Različiti autori navode da 100 potrebna je i dopunska gnojidba, najviše proizvodi i koristi u praksi, kg stajnjaka povećava prinos sijena posebno fosfornim gnojivima, jer pa tako i za gnojidbu travnjaka. travnjaka za 8 kg variranja 3 do 12 ovog hraniva nema dovoljno u tlu Pozitivno djelovanje stajnjaka na kg. Upotrebom 25 tiha stajnjaka kao ni u organskim gnojivima. travnjacima, u prvom redu, je povećan je prinos sijena brdskog Prema svom sastavu i načinu uvjetovano količinom N, P, K hraniva travnjaka za 3,2 tiha ili 99% djelovanja organska gnojiva znatno a njegov utjecaj slabi što je travni uzimajući u obzir godinu gnojidbe i se razlikuju od mineralnih što je pokrivač bolji i što je redovitije godinu produženog djelovanja. značajno za gnojidbu travnjaka. Ova gnojen mineralnim gnojivima. Pri Stajnjak ima veliki utjecaj i na gnojiva sadrže sva tri osnovna jačoj gnojidbi travnjaka mineralnim floristički sastav travnjaka. hraniva: dušik, fosfor, i kalij ali u gnojivima utjecaj stajnjaka može Upotrijebljen u količini oko 20-25 različitim količinama ovisno o vrsti biti slabiji. Uloga stajnjaka u tiha povećava udio dobrih trava i gnojiva, načinu njihove pripreme i osiguranju organske tvari tla mahunarki a znatno potiskuje čuvanju kao i postupku u upotrebi. travnjaka je manje značajna jer se korove. Na slabijim tlima mogu se U odnosu na mineralna gnojiva, ovdje nakupljaju velike količine žive koristiti i veće količine stajnjaka za organska djeluju sporo ali duže (oko i mrtve organske tvari biljaka (oko 8- travnjake oko 35 tiha. Previsoke 2-3 godine). Pored biljnih hraniva, 1Otiha) koja se u povoljnim uvjetima količine stajnjaka eliminiraju najviše dušika i kalija a manje razlaže oko 50-60 %. No, na jače mahunarke, potiču lošije trave i fosfora i nekih mikroelemenata, kiselim i slabo aeriranim tlima, korove, pogotovo ako se ovi organska gnojiva sadrže i znatne posebice u hladnijim i vlažnijim travnjaci kasno iskorištavaju. O količine organske tvari u povoljnom Tablica1:Kemijski sastavzrelogstajskoggnoja u % obliku. Zato ova gnojiva u odnosu na mineralna imaju veći utjecaj na Vrsta Organska Ukupni CaO MgO Voda P2Os K2O gnoja tvar dušik fizikalna, kemijska i biološka Miješani I 75 0,25 0,60 0,18 18 0,50 0,65 svojstva tla. Za travnjake je posebno 0,64 0,22 75 18 O 60 0,32 O 70 Plemeniti značajno što organska gnojiva Gnoj potiču mikrobiološku aktivnost u 0,60 0,21 dubokih 0,75 0,35 0,75 75 18 tlu, što omogućava brže i bolje staja razlaganje biljnih ostataka kojih u 0,63 0,30 0,18 Koniski I 75 20 0,65 0,30 velikim količinama ima u brdskim, a 0,35 0,30 Ovčji 20 0,85 0,33 0,80 75 I osobito na planinskim travnjacima.

Mliekarski list 11/2006.

19

TRAVNJAŠTVO vremenu korištenja stajnjaka na travnjacima postoje različita mišljenja. Po nekim istraživanjima stajnjak je bolje upotrebljavati na travnjacima u jesen a druga u proljeće. U našim proizvodnim uvjetima stajnjak se može koristiti kasnije u jesen i ranije u proljeće.

Gnojidbu stajnjakom treba vršiti svake druge ili treće godine zajedno s manjim količinama mineralnih gnojiva a osobito fosforom koji je deficitaran u većine tala.

Gnojovka Ovo gnojivo je mJesavina tekućih i krutih ekskremenata stoke s manje ili više vode i bez stelje. Vrlo je pogodno gnojivo za gnojidbu travnjaka obzirom na njegovo stanje, sastav i vrijednost. Gnojovka može biti: • svježa - ako se koristi odmah poslije izgnojavanja • prevrela - ako se čuva određeno vrijeme i fermentira. Prevrela gnojovka ima drugačiji sastav od svježe gnojovke.

Obzirom na udio čvrstih i tekućih ekskremenata i udjela vode gnojovka može biti: • gusta - nerazrijeđena • rijetka - razblažena Po svom sastavu i vrijednosti

gnojovka je sličnija gnojnici budući ima približan sadržaj dušika, fosfora i kalija. Nerazrijeđena gnojovka je jako organsko gnojivo i upotrijebljena površinski u većim količinama može imati negativan utjecaj na travnjake pa i uzrokovati oštećenje trava. Velike količine ovog gnojiva mogu eliminirati sa travnjaka dobre trave i mahunarke, a poticati razvoj korova.

Zato treba gnojovku razrijediti s vodom u odnosu 1: 3-5 (1 dio gnojovke i 3-5 dijelova vode) a razrjeđenje može biti i veće (5-1O puta). Da bi gnojovka imala pozitivan utjecaj na prinos, floristički sastav i kakvoću travnjaka, uz ovo gnojivo treba unijeti 50-60 kg/ha fosfora. Gnojovka povećava prinos prirodnih travnjaka za oko 35 tiha sijena ili 80-240 %. Količine gnojovke za gnojidbu travnjaka iznose 20, 30 do 40 m3/ha ovisno o osobini travnog pokrivača i prirodnim uvjetima. Gnojovka se upotrebljava ranije u proljeće i kasnije u jesen a u vlažnijim uvjetima i tijekom vegetacije. Gnojovka ima produženo djelovanje a najveći učinak mu je u prvoj godini, nešto manje u drugoj, a najmanji u trećoj godini.

Tablica2: Gnojovkaobziromna stupanj razrjeđenja ima sljedeći sastav: Sadržajhranjiva u% Gnojovka

Organska

N

P2Os

K20

CaO

14

O45

0,13

0,68

0,25

6

0,23

0,10

0,34

0,24

3

0,13

0,04

0,25

0,08

tvar Nerazriieđena

Srednje razriieđena Jače

razriieđena

Tablica3: Sastav gnojniceglavnih vrsta domaćih životinja, % Vrsta životinja Govedo Konj Ovca Svinia

20

Voda

92,5 89 87,5 94

Organska tvar

3 7 8 2,5

N

P20s

K2O

CaO

1 1,2 1,5 05

0,10 0,05 0,10 0,05

1,5 1,5 1,8 1,0

tragovi

0,15 tragovi tragovi

Gnojnica Gnojinica je tekuće gnojivo nastala kao produkt tekućih ekskremenata domaćih životinja, uglavnom goveda. Po kemijskom sastavu i tekućem stanju gnojnica predstavlja pogodno gnojivo za gnojidbu travnjaka i sve je više primijenjena u praksi. Vrijednost gnojnice najviše ovisi o načinu njenog prikupljanja, postupku čuvanja i upotrebi. Ako se gnojnica odmah prikuplja u jame, i sprječava njeno miješanje s vodom i gubljenje dušika u obliku amonijaka, tada ima veću koncentraciju hranjiva, a tako i veću vrijednost kao gnojivo. Gnojnica je uglavnom dušično-kalijevo gnojivo s vrlo malo fosfora. Zato obilnom gnojidbom travnjaka gnojnicom mora se unijeti i fosforno gnojivo u obliku superfosfata u količini 300 do 400 kg/ha, radi dobivanja većih prinosa i održavanja povoljnijeg florističkog sastava. Gnojidba gnojnicom može povećati prinos prirodnih travnjaka od 58 do 283 %ovisno o intenzitetu gnojidbe, osobini travnog pokrivača i prirodnim uvjetima. Ako se travnjaci gnoje samo gnojnicom u većim količinama može se pokvariti sastav tratine zato što se razvijaju i visoke grupe trave, a eliminiraju niske trave i mahunarke, povećava se udio z~ljanica, osobito korova.

Dobro čuvana, nerazrijeđena gnojnica upotrijebljena u većim količina­ ma može uzrokovati oštećenje trava pa je zato pri upotrebi treba razrijediti vodom u odnosu 1:1 do 1:3. Količina gnojnice za gnojidbu travnjaka kreće se od 25, 30 do 40 m3/ha, a iznosi se na isti način kao i gnojovka. Gnojnicu se izvozi na travnjake u proljeće prije kretanja vegetacije, a u vlažnim uvjetima i tijekom vegetacije, poslije prvog otkosa ili drugog i trećeg ciklusa ispaše. Poslije upotrebe gnojnice stoku se ne smije pustiti na pašu za 25-30 dana, jer stoka tada slabo jede i koristi ovakvu travnu masu. ■

Mliekarski list 11/2006.

--BI

u-Gardi-----.,

Zaštita vimena nakon mužnje

Zaštita od mastitisa Veliki zdravstveni i ekonomski problem predstavljaju upale vimena ili mastitisi. Oni su posljedica ulaska, razvoja te štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. Drastično smanjuju količinu mlijeka, a mogu narušiti opće zdravstveno stanje životinje. Uzročnici su u samoj okolini životinje ili na koži vimena te u trenutku optimalnih uvjeta za njihov razvoj, npr. loša higijena tijekom mužnje, dovode do upale.

Liječenje smije provoditi samo veterinar.

Najpovoljnija opcija u borbi protiv mastiti sa je preventiva.

__

BIu-Gard__

_ • ~ (OO]tkv ~~ ~ ~m ~ 01~

o

~~

OOOa

•

~ ~~~~

~~ ~~~ ~ ~

Ispitana učinkovitost u suradnji s Veterinarskim i Agronomskim fakultetom

B Zavrtnica 17 • HR 10000 Zagreb•

tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 • www.ecolab.com

NATJECANJA

ORAČI PREDSTAVILI HRVATSKU U IRSKOJ

Na 53. svjetskom natjecanju u oranju, koje je održano 29.

- 30. mjna 2006. g. u Tullowu - Irska, sudjelovalo je 28 zemalja i 54 natjecatelja . Natjecanje je održano u dva dana, a unatoč velikim pljuskovima i blatu zabilježeno je nevjerojatnih 225 000 posjetitelja. Ovo je bio svakako najveći seoski događaj Irske, od ogromnog značaja za cjelokupno gospodarstvo. Možemo samo zamisJiti kako su Irci ponosni na svoje poljoprivrednike.

Sajam je otvorila predsjednica Irske gđa Mary McAleese koja je istaknula da je ovo natjecanje u oranju važan dan u njezinom kalendaru, te da je posebna čast za Irsku i biti organizator ovakvog natjecanja. Kao što smo naveli u prošlom broju Mljekarskog lista, ove godine Republiku Hrvatsku su predstavljala dva natjecatelja: Branko Pitaš i Dražen Kunješić.

U okviru natjecanja organizirana je velika izložba - smotra poljoprivredne mehanizacije, opreme i pratećih sadržaja. Trening natjecatelja trajao je četiri dana, a natjecanje u oranju je obavljeno prvi dan na strnjici a drugi dan na travi, konvencionalnim plugovima i plugovima premetnjacima. Prvo mjesto na strnjici i travi konvencionalnim plugom osvojio je Andrew B. Michell iz Škotske s traktorom Ford i plugom Dowdeeswell, dok je drugo mjesto osvojio Peter Lane iz Austrije s traktorom Steyrom i plugom Kverneland.

Prvo mjesto na strnjici i travi plugom premetnjakom osvojio je Simon Witty iz Engleske s traktorom Ford i plugom Kverneland, dok je drugo mjesto osvojio Fabien Landre iz Francuske s traktorom Fend i plugom Kverneland.

Naš natjecatelj Branko Pilaš s konvencionalnim plugom zauzeo je 25. mjesto, s iznajmljenim traktorom i plugom, a Dražen Kunješić je zauzeo 24. mjesto također s iznajmljenim traktorom i plugom.

Naši su natjecatelji bili vrlo uporni i korektno su odradili svoj posao.

Svakako treba pohvaliti njihovu upornost i volju za natjecanjem. Ne

22

------

Jvo]uras,dipl. ing.

smijemo zaboraviti da je Hrvatska članica Svjetske oračke organizacije tek od 2004. godine i da je za nas ovo tek drugo natjecanje. Novi smo članovi ove organizacije koja ima

Slika 1: Hrvatska ekipa na Svjetskomnatjecanjuorača, Tullow- Irska

Slika 2: 54 natjecateljaiz 28 zemaljasvijeta Mljekarski list 11/2006.

pedesetogodišnju tradiciju održavanja natjecanja u oranju, stoga i nije čudno da predstavnici nekih zemalja imaju uhodan način priprema i vježbi za natjecanje.

Naše natjecatelje je pratila ekipa u sastavu: Tugomir Majdak član Svjetske oračke organizacije, Ivo Juras - trener, Ivica Prpić i Milan Mesić - suci. Početkom natjecanja ekipi su se pridružili dr. se. lvan Katalinić, Tatjana Borbaš i Davorin Podgorčić. Također, navijačima su se pridružili članovi Veleposlanstva Republike Hrvatske u Irskoj, gosp.

Josip Starčević i lngrid Szabo. lako mala, ekipa navijača je srčano i glasno bodrila naše natjecatelje i bila vrlo zapažena. Može se zaključiti daje to bila smotra velikih svjetskih majstora oranja koji su pokazali pravu vještinu prevrtanja oraničnog sloja. Tko je takvo oranje pratio nije mogao ostati ravnodušan. Oranje je umjetnost, znanje i ljubav prema

Slika 3: Dr. se. !van Katalinić s natjecateljimai navijačima u dobromraspoloženju zemlji. Naši natjecatelji su svakako pokazali sve ove vrline na održanom natjecanju. Pobjednicima čestitamo,

a našim natjecateljima želimo da naučena znanja i tehnike primijene na svojim oranicama. ■

VITREXd.o.o.

Tel. 033 721 168 fax: 033 722 707

Zbora narodne garde 3

vitrex@vt.htnet.hr www.vitrex.hr

VIROVITICA

MUZILICAVT-PULS

MUZILICAVT-5/R ORIGINALJE ORIGINAL PROIZVODNJA PRODAJAI SERVIS 30 GODINA TRADICIJE PROIZVODNJE APARATA ZA MUŽNJUKRAVA

MUZILICAVT-111/PM 15

REZERVNIDIJELOVI

MUZILICA5/11

•l VRŠIMO ZAMIJENUSTARIHVITREX-ovihMUZNIHAPARATA ZA NOVE. Mljekarski li,st 11/2006.

23

ZAPAŽANJA Početci uzgojasimentalca u Hrvatskoj i prijedlogza uzgojsimentalca u budućnosti

ODJECISTRUKES BJELOVARSKOG SAJMA''SIMENTALAC -SNAGABUDUĆNOSTI''

U devetnaestom stoljeću domaće autohtono niskoproduktivno govedo i bušu pokušavalo se križanjem s holandskom (istočno­ frizijsko govedo), a kasnije i belanskom pasminom oplemeniti i dobiti govedo kojim će biti zadovoljni naši stočari.

-

BožidarMajhen dipl. ing.

1

Kako ti pokušaji nisu uspjeli, osnivanjem marvogojskih udruga u senJem Zakona o premijama za su tražili novu pasminu Daruvaru, V. Grđevcu, Bjelovaru, mlijeko u 1965. godini uzgajivači su prihvatljivu postojećem načinu Predavcu, D. Mostima ,V. Zdencima, potaknuti na kvalitetniji uzgoj, držanja i ishrane, te da je dobrog lvanskoj i drugdje. Osnovni zadatak ishranu ali i povećanje broja krava zdravlja, snažne konstitucije i udruga bio je da se pravilnim na gospodarstvu, što je nametnulo primjerene plodnosti. uzgojem i odabirom goveda, te potrebu organiziranja stručne selePokušaj uzgoja simentalske upotrebom samo čistokrvnih kcijske službe. pasmine, pasmine kombiniranih Uzgojni program gojidbene muških i ženskih grla postigne svojstava otporne na bolesti, izgradnje u govedarstvu Republike ujednačen tip, stalnost u nasljeđi­ prilagodljive u ishrani i držanju vanju dobrih svojstava s obzirom na Hrvatske prihvaćen je 1974. godine pokazao se pravim rješenjem. muznost, rasplodnu, tovnu i radnu temeljenje na simentalskoj pasmini, Tadašnji napredni seljaci - stočari aktivnost. vlastitoj gojidbenoj izgradnji pazeći prihvatili su ovu pasminu zbog Dvije najjače udruge bile su pri tom na već stvoreni genom od uzgojnih i proizvodnih svojstava.jer 1931. godine u općini Hercegovac - neplanske infiltracije drugih pasmidaje više mlijeka i mesa u odnosu na 67 članova (držali su 2 čistokrvna na - zemaljski uzgoj. Osnovana je i domeće govedo, a križanjem ih bika i 123 čistokrvnih krava) i u Perfomance testna stanica u prenosi na domaću populaciju.

Varaždinu u kojoj su stvarane nove općini N. Rača - 73 člana (držali su 2 Daljnji korak bio je osnivanje čistokrvna bil<a i 143 čistokrvne generacije muških rasplodnjaka marvogojskih udruga za uzgoj krave). Nakon II. svjetskog rata namijenjene Centrima za umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj. Danas čistokrvnog simentalca na području jedna od mjera za bržu i kvalitetniju današnje županije, a osnovane su obnovu stočnog fonda je osnivanje je više nema jer je ocijenjena 1910. godine u Hercegovcu i 1914. Stanice za umjetno osjemenjivanje nepotrebnom. godine u Novoj Rači. Prema Veterinarskog Do devedesetih godina bjelozavoda Križevci dostupnim podatcima doznajemo 1948. godine, a četiri godine kasnije varska općina slovila je kao najbolja da je na naše područje prva u Veterinarskoj stanici u Bjelovaru općina u Hrvatskoj po proizvodnji čistokrvna junica simentalske izvršeno je prvo osjemenjivanje mlijeka, uzgoju simentalca i propasmine uvezena iz Švicarske, a krava sjemenom metu kvalitetnim rasplodnim matesimentalskih kupio ju je napredni stočar Šofić iz bikova, što potvrđuje udomaćenost rijalom prodavanim na organiziRovišća. Kako je Rovišće tada i dugovječnost simentalca na ranim aukcijskim sajmovima, pa su u teritorijalno pripadalo pod Sv.lvan području sjeverozapadne Hrvatske. razdoblju od 1976. do 1985. godine Žabno, stočari iz Rovišća bili su Koncem pedesetih godina, uvozom ukupno ponuđena 6 132 rasplodna članovi Marvogojske udruge čistokrvnih junica iz Ausrije i grla. Kvalitetu tadašnjeg uzgoja osnovane iste godine u Žabnu. Njemačke, počelo je razdoblje potvrđuju brojna priznanja za izloženi materijal, odnosno čitave Navedeno nedvojbeno ukazuje da se stručno utemeljenog procesa simentalska pasmina goveda obnove i razvoja govedarstva, što je kolekcije, na tada značajnim prilagodila i udomaćila u štalama rezultiralo formiranjem suvreme- sajmovima, primjerice u Novom naših stočara što je rezultiralo nog simentalca u Hrvatskoj. Dono- Sadu i Gornjoj Radgoni. stočari

24

Mljekarski li.st 11/2006.

ZAPAŽANJA U provedbi uzgojnog programa (koja je prodavana po nešto višim Poljoprivredna stanica Bjelovar cijenama mesnicama na Jadranu) zauzimala je prvo mjesto po broju zanemarujući domaću kvalitetnu bikovskih majki i po zastupljenosti simentalsku telad. bikova u Centrima za umjetno I na ovogodišnjem 14. jesenosjemenjivanje. U to vrijeme 25% skom, međunarodnom bjelovarbikova u Centrima za umjetno skom sajmu u Gudovcu središnja je osjemenjivanje u Hrvatskoj tema bila «Simentalac - snaga potjecalo je s područja djelovanja budućnosti». Slušajući raspravu selekcijske službe Poljoprivredne eminentnih stručnjaka iz Bavarske i stanice Bjelovar, a plotkinje naših Austrije moglo se zaključiti da uzornih uzgajivača proizvodile su i simentalac može biti ekonomičan, više od 5 000 kg mlijeka u laktaciji, ali je za to potrebno osigurati dok je najbolja muzara ostvarila u to stručnu službu radi educiranja vrijeme proizvodnju od 7 782 kg uzgajivača za odgovarajući uzgoj i mlijeka u 305 dana. Sačuvani ishranu, kako bi bio iskorišten podatci selekcijske službe dokazuju njegov ukupni genetski materijal. da su naši stočari primjereno Najbolji primjer provjere uzgajali i iskorištavali svoje blago i uspješnosti uzgoja na sajmu su bili poznati u bivšojjugoslaviji,jer je predvedene kolekcije krava iz rasplodni materijal ženski i muški Hrvatske, Njemačke i Austrije među pradavan u sve republike, osim u kojima nije uočena znatna razlika u Sloveniju. proizvodnji, što su konstatirali Međutim, i tada se javljaju neka stručnjaci. Ova usporedba kolekcija nova stremljenja i na inicijativu ne pokazuje velike razlike. Svako mljekarske industrije uvedena je izložena grlo na sajmu kroz istočno-frizijska pasmina u štale registriranu proizvodnju pripremuzgajivača simentalca radi veće ljeno je za ocjenu, te je rezultat i proizvodnje mlijeka. Kako se ne ogledalo rada selekcijske službe. mogu preko noći promijeniti Stoga izjava voditeljice bjelovarske stečene navike uzgajivača, pa toj selekcijske službe da uvezene pasmini često nije osigurana ni plotkinje ne odskaču znatno kvalitetna krma bogata bjelančevi­ proizvodnjom od naših krava nama ni odgovarajući smještaj, potvrđuje viđeno, ali nameće pitanje splašnjavao je interes za tu pasminu zašto je onda prosječna proizvodnja u široj populaciji, budući da mlijeka upola manja u odnosu na očekivani efekti nisu ostvarivani. zemlje s kojima uspoređujemo Osamostaljivanjem Hrvatske izložene kolekcije. Zbog toga bi bilo dolazi do značajnog uvoza rasplod- interesantna usporediti kolekcije nag materijala iz Austrije i Njema- krava iste kategorije oteljene i iskorištavane u Njemačkoj i Austriji s čke, što je značajno promijenila našima radi sagledavanja i ocjene genetsku strukturu hrvatskog simentalca. U eri velikog uvoza, uz svih činitelja koji utječu na proizvodnju. Struci je znano da nedovoljnu stručnu kontrolu, uvezene su junice s krvi crvenog plotkinje, bez obzira na potencijal u danim uvjetima holštajna pa i one koje nisu odgova- roditelja, onoliko koliko im rale standardu kvalitete u matičnim proizvode zemljama, a raznim donacijama dopušta uzgoj i ishrana, te zavisno stigla je sperma bikova koji nisu od iskazanih uvjeta iskorištavaju zadovoljavali test na neku od manje ili više svoj genetski Sada dolazimo do osobina u zemlji podrijetla. U to potencijal. vrijeme tovljači se okreću uvozu ključnog pitanja, trebamo li naše teladi svih mogućih križanaca za tov govedarstvo u budućnosti temeljiti

Mfjekarski list 11/2006.

na uvođenju pasmina usmjerenih na proizvodnju mlijeka i posebnih na proizvodnju mesa u sustavu krava tele ili koristiti i na stručnom skupu ovog sajma naglašena svojstva i kvalitetu simentalske pasmine udomaćene kod naših stočara. Iz izlaganja eminentnih stručnjaka iz Bavarske i Austrije moglo se zaključiti da simentalac može biti ekonomičan, ali je za to potreban educiran uzgajivač, kvalitetan smještaj i ishrana kako bi bio iskorišten sav genetski potencijal pasmine.

Zaključak bi bio, da stalno polemiziramo o simentalcu koji je od stočara prihvaćen i proizvodnim svojstvima dokazao i da tražimo rješenje u uvođenju novih specijaliziranih pasmina, što je poželjno i sasvim opravdano, ali istovremeno selekcijskim radom ne izgrađu­ jemo postojeće gospodarsko blago koje imamo. Selekcijska služba danas nema uzgojnog programa i nema performance testne stanice kao temeljne alate i putokaz selekciji za unapređenje svojstava i daljnju izgradnju pasmina kroz stvaranje novih generacija.

Treba načiniti uzgojni program goveda u Hrvatskoj ali i Bjelovarskobilogorskoj županiji, decentralizirati selekcijsku službu i ekipiratije prema potrebama županijskog stočarstva, kako ne bi bila samo registrator događaja, već kreator stočarske politike i sekcijskih zahvata što zahtijeva i obnavljanje rada performance testne stanice.

Po uzoru na Austriju trebalo bi osigurati selekciju u okviru primjerice Poljoprivredne komore Hrvatske, odnosno gospodarske asocijacije vlasnika, proizvodnih kapaciteta i nositelja stočarske proizvodnje, kako bi mogli odlučivati u planiranju i kreiranju svoje gospodarske sudbine, a državnim institucijama ostaviti samo pravo nadzora nad radom istih. ■

25

ZDRAVLJE

STADA

POSTPOROĐAJNE

INFEKCIJE MATERNICE I

Doc.dr. se. GoranBačić

I

Onaj koji vodi brigu o farmi i zdravlju stada na farmi treba usmjeriti svoje napore prema provođenju prevencije nastanka infekcija maternice nakon poroda.

Preventivne mjere su: - adekvatna kvalitetna ishrana prije i nakon poroda pravodobna stručna pomoć - posebno čisto mjesto za porode - smanjenje pojave distocija Krave s određenim tipom infekcija maternice, npr. piometrom, obično vrlo dobro reagiraju na pojedinačni tretman prostaglandinima pgf2a. Međutim, krave inficirane nekim drugim tipom infekcija, kao npr. akutnim ili kroničnim oblicima endometritisa, zahtijevaju dodatnu terapiju antibioticima i ostalim lijekovima. Pokušat ćemo pobliže opisati osnovne tipove, karakteristike i liječenje upala maternice nakon poroda. Svakako treba imati na umu da su veterinari jedini stručno osposobljeni za dijagnostiku i liječenje ovakvih problema.

Svako uplitanje laika i nestručnih osoba u liječenje infekcija matrenica, uz upitno privremeno poboljšanje stanja, neminovno će dovesti do kasnijih komplikacija i pogoršanje općeg reprodukcijskog stanja u stadu.

Stručni termin za upalu maternice je metritis. Kako se najčešće radi o upali unutarnjih slojeva maternice, nazivamo je i endometritis, a postoje 4 osnovna tipa: akutni metritis kronični endometritis subklinički endometritis piometra

26

Postporođajne infekcije maternice odavno su

poznate kao vrlo važan uzrok neplodnosti goveda. Distocije (zajedničko ime za otežani porod bez obzira na porijeklo i uzrok), blizanci i zaostajanje posteljice povećavaju rizik mogućnosti nastanka postporođajnc infekcije maternice.

1. Akutni metritis - karaktepo crvenkastosmeđem, vodenastom, smrdljivom iscjetku.

Temperatura je obično viša od 39,5°C. Životinja je potištena i depresivna, smanjenog apetita i proizvodnje mlijeka. Akutni metritis nastaje uvijek unutar 1Odana nakon poroda. Za terapiju su najefektniji sistemski antibiotici.

Lokalni antibiotici (npr. intrauterine tablete) nisu preporučljivi za terapiju ovog tipa endometritisa.

Rizični faktori za nastanak akutnog metritisa su: a) stanje maternice - može biti poremećeno zbog distocije, mrtvorođene teladi, blizanaca, carskog reza, zaostale posteljice i produžene involucije maternice (povratak na veličinu i funkciju kao u negravidne životinje). b) metaboličke poremetnje mliječna groznica (hipokalcemija), ketoza i dislokacija sirišta c) narušena ravnoteža između otpornosti i prijemčivosti organizma na infekciju - ovisi o tipu prisutnih bakterija, ranom stvaranju rističan je

žutog tijela, dugotrajnom terapijom glukokortikoidima ili progesteronom i o nivou higijene.

Najvažnije je da infekcije maternice u postporođajnom periodu prihvatimo kao fiziološke, tj. uobičajene i normalne jer preko 90% krava ima neku infekciju, ali i 70% njih prođe bez ikakve terapije; dolazi do samoizliječenja.

2. Kronični endometritis -javlja se gnojni ili sluzavognojni iscjedak nakon više od 3 tjedna nakon

CEPHALEXIN mjekclje

50ml

Ceporex lnjection .-oaa<(l«T•""'""'bol'>t•'Đi•m_,. ~......... P''/i'<.Ut,,olNl.-,g,,

l

.'\ \.Cl

•'

.~lo.

..&.. Sthering•Plough ..,., Amm.,IHt.·»lth

□□ VETERINA,,.

Slika 1: Cephalexin injekcijeza liječenje životinjaoboljelihod infekcijamaternice

Slika 2: Kronični postporođajni endometritis Mljekw-ski li.~t 11/2006.

ZDRAVLJE

Slika 3: Piometrau goveda poroda. Temperatura obično nije povišena, lošije je stanje reprodukcije i blagi pad mliječnosti. Za dijagnozu je bolje koristiti vaginalnu nego rektalnu pretragu. Za terapiju se koriste prostaglandini i cephalosporini intrauterino. Izazivanjem novog ciklusa (estrusa) podiže se otpornost organizma i pomaže

izlaženje patološkog sadržaja iz maternice zbog pojačanih kontrakcija. Treba izbjegavati terapiju lokalnim antisepticima, tzv. ispiranje maternice. Ovakvi postupci najčešće više štete nego koristejeruništavaju epitel u jajovodu i smanjuju efikasnost obrambenih mehanizama u maternici.

Zbog visokog postotka samoizlj ečenj a optimalno vrijeme za dijagnostiku je 3 do 4 tjedna nakon poroda jer će do tada velik dio upala proći sam od sebe. Kronični endometritis utječe na reprodukcijsku sposobnost kroz smanjenu koncepciju, povećan broj osjemenjivanja, produženo vrijeme od poroda do prvog osjemenjivanja i produženo vrijeme od poroda do koncepcije.

Značajan je i povećani broj izlučenja zbog nabrojenih problema.

3. Subklinički endometritis karakterizira ga odsutnost kliničkih znakova kroničnog endometritisa. U dijagnostici najbolje je koristiti UZV gdje primjećujemo malu količinu tekućine unutar maternice. Ponekad

STADA

je lažno pozitivan nalaz (ako se radi o gonidbi), stoga uvijek moramo provjeriti jajnike da se na njima ne nalazi folikul, što bi ukazivalo na gonidbu. Krave sa subkliničkim endometritisima imaju smanjenu reprodukcijsku sposobnost. Terapiraju se prostaglandinima ili intrauterinim antibioticima bez veće razlike u uspješnosti.

4. Piometra - nakupljanje veće količine gnoja u maternici. Ponekad, ako je cerviks otvoren, u vagini uočavamo gnojni sadržaj koji često izlazi van osobito kad životinja legne. Na taj se način trbuh zajedno s maternicom podigne i omogućuje da se gnoj, nakupljen u unutrašnjosti, iscjeđuje van. Rektalnim pregledom nalazimo povećanu, otvrdnutu maternicu i žuto tijelo na jednom jajniku. Moramo obratiti pažnju na lažno pozitivne nalaze u slučaju graviditeta ili raznih tumora maternice. Terapija se provodi provokacijom estrusa prostaglandinima, prilikom čega se sadržaj kontrakcijama maternice evakuira van. ■

Calgonit vrhunska higijenavimena

Calgontt euterrein sott-niena . .

Samp10nka Gudovca 200&.1rm er1Calgodip T·HEII mastirem

ekonomična pjena zavlažno čišćenje vimena, nabazi

aktivnih tvariprijemužnje.

Nastala pjena odlično očisti vime, bezmirisa, kojanekaplje, avisok sadržaj glicerina kožučini nježnijom.

vlasnika lvanaĆurdije izRumenjaka Kooperant Ka-milk-a iz Križevaca

l7_ Napunite specijalnu posudu za njegu sisa caJgonit soft pjenom

Lagano posudu protrcsite u

gotovo sredstvonove generacije, opalno zelene boje za njegu, zaštitu i dezinfekcijuvimena poslije mužnje.

posude istisnite pjenu

horizontalnom smjeru na gornji rub posude

llit. Slit. 20 Iii.

Nanošenje pjene na siske uz djelovanje cca. 10 scc

Dobro posušite sise suhim calgonit papirnatim brisačem

Sise su vrhWlSk.i čiste i spremne za mužnju

Uporaba: 50%calgonit euterrein softa(100mL calgonit euterrein softudodatiI00mLvode ilipovećavati koncentraciju ovisno o zaprljanosti vimenado100% gotovog sredstva zauporabu) 10 litara

Sadrži sastojkeza njegu kože, te uravnoteženu količinu biološkihmliječnih kiselina,koje kožu čine otpornijomi nježnijom, te stvara barijeru oko sise koja ne kaplje, a nastali film dugo se zadržava na sisi. Calgonit T-HXXmastirem ubrzava zatvaranjesisnog kanala i odbija insekte

Zahigijenu šampionskog vimena Meri koristicalgonn vrhunsku higijenu

Tražite i Vi calgonh hiUUenu mufn.ie u poljoprivredno-veterinarskim apotekama ili kod naših partnera na terenu: Instruvet d.o.o. Phoeniks Farmacija d.d., Medicalinter trade d.o.o, Sjemenama Zagreb d.o.o. svi iz Zagreba, Ka-milk d.o.o. i Po(jocentar d.o.o. iz Križevaca, Jakšinić d.o.o Sv. I Žabno, PZ Napredak Županja i servisna služba Milk-line iz Osijeka

Lolita-calgonit Osijek, I. Kršnjavoga 44; tel. 031 358-700; fax 031 358-699 E-mail: loUta@os.t-com.br.

Mljekarski list 11/2006.

Www.loUta-calgonit.blz

27

'NERALNI ZASTUPNIK

?AKTORAMTZ ; BELARUS~ - -ll§ifll~

PRIKOLICE KIPER TROSTRANI 2- 14t.

SILAZNE, REPARICE :uproizvod, kompl. oprema'li

J?JE]D)ffJ!J[ !DJ(O) 1@<GJ(O)!DJo ffJffff 9 [[]21( 9 NAJ/1@V@JIJNJIJJJf

,s1JEK, Sv. Leopolda

,

E

Mandića 239 (Cepinska)

tel: 031/281-181, tel/fax: 031/281-182 e-n1ail: ·urval.osijek@jurval.hr

R"

I DIJ

R I VOĆARSKO-VINOGlW)ARSKI ptAKf OR ,C

,

--

~.

e kosili stražn•

~1fWffJfAJLNJJJHl lUJLA([ijAft!J!Al =Jur~rai~Vrbovec

ZDRAVLJE

STADA

@[s@[E)& W©D O~dJDC=O@W@ ©QD26[]30dJ~ za životinje i skladišta približno 20 cm, ne I Mr. se.KristinaMatković I nastambe hrane. duljinu repa, a teži približno 300 g. računajući

Poljski miš (Apodemusagrarius) Živi u urbanim sredinama, a rado se zadržava u životinjskim nastambakraći od tijela. Leđa su mu crvenoma i tavanima gdje gradi gnijezda u smeđe boje s crnom uzdžnom raznim pukotinama i između greda. prugom, a trbuh prljavo sive boje. Dobar je penjač i može se kretati po Živi u poljima, vrtovima i na rubo- žicama i vodovima, te hodati čak vima šuma gdje kopa razgranate okomito po hrapavim površinama. hodnike. Ženka koti 3-4 puta Slab je plivač i izbjegava vodu. tijekom godine 4-8 mladih koji s 3 Zemlju kopa samo kad predosjeti tjedna postaju sposobni za samo- opasnost. Ženka se koti 1-3 puta stalan život. godišnje, a u leglu ima 5-6 mladih Hrani se sjemenkama, plodo- koji sa 6 tjedana postaju sposobni za vima, zeljastim biljem i gujavicama. samostalan život. Nije izbirljiv u U hladno doba godine zavlači hrani, ali se radije hrani biljnom se u nastambe i stogove sjena. hranom.

Smeđi štaOve dvije vrste štakora među­ kor - leđa sobno se ne podnose pa ih se rijetko štakora sel- može susresti zajedno. ca (Rattus Slabo vide ali imaju izuzetno ~~- norvegicus) razvijene osjete mirisa, okusa, najčešće su dodira i sluha. Ne odlaze daleko od sive boje dok mu je trbuh ružičast. gnijezda jer ne vole otvorene Postoje i sasvim crni i sivi primjerci, prostore. Za štakore je to oko 45 m, a javljaju se i albino primjerci. a za miševe 9 m. Štakori su izuzetno Pogrbljenogje držanja, debljeg repa sumnjičavi, pa im treba nekoliko koji je uvijek kraći od tijela. dana da se prilagode novom mjestu.

Prosječno teži 500 g, a dug je Miševi se brže prilagođavaju. Ova je približno 25 cm ne računajući činjenica jako važna kod postavduljinu repa. Živi u kanalizacijskim ljanja zamki i mamaca. cijevima, vlažnim podrumima, Preventiva i suzbijanje stajama, ruševinama i općenito u Preventivne metode ne služe područjima i objektima u blizini izravno za uništavanje glodavaca, ali muscu/us musculus) vode. Dobro pliva i roni, a spremišta su važne zbog stvaranja uvjeta koji dug je 8 cm, a hrane i gnijezda smještena su pod onemogućavaju pristup glodavcima približno toliko zemljom. Ženka se tijekom godine u nastambe ili skladišta hrane radi dug mu je i rep. Krzno mu je koti 3-7 puta, a u leglu ima 6-10 smanjenja broja na najmanju jednobojno, olovnosive do smeđe­ mladih koji postaju sposobni za moguću mjeru. Preventivne mjere sive boje. Najčešće obitava u polji- samostalan život sa 6 tjedana. mogu biti: ma, vrtovima, rubovima šuma te u lzrazitije oportunist,jede sve pa čak - usmjerene na sprječavanje nasenaseljima. Ženka se koti tijekom i strvine. ljavanja objekata i površina gloCrni štakor (Rattus rattus) je godine 4-6 puta, a u leglu ima 4-8 davcima (građevinsko-tehničke mladih koji postaju sposobni za manji i slabiji od smeđeg štakora. metode i upotreba repelenata), samostalan život s 4 tjedna starosti.

Leđa su mu tamnosiva do crne boje, - metode kojima se u objektima ili Hrani se sjemenkama, kukcima i a na trbušnoj je strani svjetliji. Rep površinama stvaraju nepovoljni mu je duži od tijela i pokriven je otpadcima hrane. uvjeti za život glodavaca (tehnoloU jesen se zavlači u stanove, rijetkim tamnim dlakama. Dug je ško-manipulativne i higijensko-

Glodavci prisutni u uzgojima predstavljaju potencijalnu opasnost jer prenose uzročnike zaraznih i parazitarnih bolesti ili su njihovi spremnici. Hrane se žitaricama i drugim poljoprivrednim kulturama te izravno nanose štetu poljoprivrednoj proizvodnji. Obzirom na navedeno, provode se preventivne mjere radi sprječavanja izravnog dodira s hranom i životinjama te njihovo sustavno uništavanje postupcima deratizacije. Ovdje će biti prikazani najčešći glodavci koji se kod nas pojavljuju, njihova biologija te metode suzbijanja.

Prikaz najčešćih glodavaca i njihova biološkog ciklusa Najčešći glodavci su miševi i štakori, a nekoliko je karakterističnih znakova njihove prisutnosti: - zvukovi kao što su cviljenje, škripanje, - prisutnost fecesa na površinama, u blizini hrane i oko objekata, - mjesta na kojima se najčešće zadržavaju su bez prašine, - specifičan miris, primjetnost životinja danju. Miševi se uobičajeno sreću danju, a štakori samo ukolikoje brojna populacija.

Kućni miš (Mus

30

veći je od kućnog miša, a rep mu je

Mljekarski hst 11/2006.

ZDRAVLJE sanitarne metode).

Građevinsko-tehničke

metode podrazumijevaju kvalitetne materijale od kojih su izgrađeni objekti pri čemu je jako važno da su betonski temelji duboki od 80-120 cm te oko 30-60 cm izdignuti iz zemlje. To će spriječiti mogućnost da glodavci kopaju kanale ispod objekata i tako ulaze u objekte. Važno je kontrolirati objekt radi otkrivanja eventualnih pukotina kroz koje bi se glodavci mogli uvući. Važno je napomenuti, da je miševima dovoljan minimalan promjer pukotine od 6 mm, a štakorima od 12 mm da bi se uspješno provukli. Nužno je održavati okoliš urednim, odnosno slobodnim od vegetacije najmanje 1 m oko objekta, rasute hrane, smeća, građevinskog otpada i sl.

Repelenti su najčešće kemijske tvari karakterističnog okusa i mirisa, npr. amonijak i sumporovodik, koji odbijaju glodavce. Postoji 15 prirodnih (sumpor, vapno, ulje zimzelena i dr.) i 60-tak sintetičkih tvari (albihtol, cinkova sol). Dobri repelenti su i zvučni izvori visoke frekvencije (iznad 20 kHz) koji djeluju destruktivno na njihovo ponašanje i inhibiraju reprodukciju.

Tehnološko-manipulativne metode odnose se na skladištenje i postupanje s hranom, jer neprimjerena uskladištena hrana, koja im je lako dostupna, pruža im idealne uvjete za opstanak.

Higijensko-sanitarnim metodama sprječava se boravak štakora i miševa u objektima i površinama.

Metode se svode na redovito i temeljito čišćenje i uklanjanje otpada, te čuvanje i pohranjivanje istog do neškodljivog uklanjanja.

Mehaničko-fizikalne metode imaju važnu ulogu u suzbijanju glodavaca, pogotovo ako su u objektima prisutni u manjem broju.

Tu ubrajamo klopke, ljepila, uništavanje glodavaca vodom te izgradnju zaštitnih jaraka. Klopke su mali žičani kavezi na drvenoj ili

Mljekorski list 11/2006.

STADA

metalnoj podlozi. S jedne strane izazivati rezistenciju, nalaze se vratašca koja su otvorena - kod primjene ne smije kontadok je unutar kaveza mamac. Maminirati okoliš, mac je aromatičan i privlačan - treba biti jeftin. (slanina, riba, meso, sir). Vratašca Kemijskasredstva za deratizaklopke se pomicanjem opruge ciju mogu biti mineralnog, biljnog ili zatvaraju. Ljepila su vrlo efektna, sintetičnog podrijetla, a na tržištu se poglavito u hvatanju miševa. U tu pojavljuju u obliku krutih mamaca svrhu se jakim sporo sušećim koji kao gotova mješavina otrova i ljepilom premaže drvena ili karton- određene hrane dolaze u obliku ska podloga i postavi na puteve koji- peleta, parafinskih blokova ili zatroma se glodavci kreću. Uništavanje vanog zrnja žitarica, te u tekućem glodavaca vodom u njihovim obliku za daljnju pripremu. nastambama jedan je od najjednoPrema toksikološkim svojstvistavnijih načina borbe protiv glodav- ma i vremenu djelovanja rodenticidi aca posebice ako ih se većina nalazi se dijele na brzo i sporo djelujuće pod zemljom. Voda se ubacuje pod otrove. velikim tlakom pri čemu se začepe Brzi (akutni) otrovi unijeti u svi otvori. Kopanje zaštitnih jaraka organizam preko mamaca uzrokuju je metoda posebice važna ujesen, uginuće glodavaca za nekoliko kada se glodavci masovno sele u minuta do 24 sata. Uginuće nastupa objekte.Jarci moraju biti duboki 60- prestankom funkcije disanja ili 80 cm, strmih zidova prekrivenih općenito paralizom. U našoj zemlji glatkim materijalom. U jarke se akutni rodenticidi dopušteni za mogu postaviti i zaštićeni otrovni upotrebu su crveni morski luk, mamci. norbormid i cink fosfid.

Biološke metode podrazumiRodenticidisa subakutnimdjelojevaju brojne životinje i ptice koje su vanjemsu ka/cifero/(vitamin DJ i koprirodni neprijatelji glodavaca. U lekalciferol (vitamin D ). Djeluju na 3 urbanim sredinama mogu biti od način da ubrzavanjem apsorpcije kalvelike pomoći, ali u stajama, skladi- cija u crijevima i mobilizacijom kalcija štima i objektima prehrambene iz kostiju izazivaju hiperkalcemiju, industrije neprihvatljive su jer osteomalaciju i klacifikacijutkiva. predstavljaju opasnost u širenju Kronični (sporo djelujući) infektivnog materijala. rodenticididjeluju nakon određenog Kemijske metode, odnosno vremena po konzumiranju. Nakon rodenticidi, najčešće se primjenjuju što se resorbiraju iz probavnog u suzbijanju glodavaca i vrlo su trakta gomilaju se u organizmu i djelotvorni. Neki od njih su toksični sprječavaju zgrušavanje krvi, što uzza čovjeka, toplokrvne životinje i rokuje pojavu unutarnjeg krvarenja i ribe. Stoga se kod njihove primjene posljedično smrt. Ovi rodenticidi se moraju dobro poznavati sva svojstva dijele u antikoagulante I. i li. genetakvih preparata i poduzeti sve racije. Antikoagulanti I. generacije mjere opreza i zaštite. Odlike do- su derivati kumarina i indandiona brog rodenticida: (varfarin, kumatetralil i klorfacinon).

- mora biti toksičan za glodavce u Antikoagulanti li. generacije su što manjim količinama, derivati hidroksikumarina (bromadi- treba uzrokovati uginuće glo- olon, brodifakum, flokumafen, difedavaca slično prirodnom uginuću, nakum).

- mora biti bezopasan za ljude i Kemosterilizatori su antifekorisne životinje u koncenrtilna sredstva kojima se regulira ili tracijama letalnim za glodavce, zaustavlja proces reprodukcije.

- ne smije odbijati glodavce i ne Većina su stereoidni hormoni. ■

31

GOVEDARSTVO

IIIIIIŽAIIIJI 111!.IDI

]osip Haluška, dipl. ing., HSC

Pored obezrožavanja teladi i Obezrožavanje teladi jedan je 3. Zagrijanu glavu termokautera od vrlo važnih poslova koji se treba laganim pritiskom postaviti rezanja rogova starijim grlima na redovito obavlja na velikim mliječ­ na rožni izdanak i lagano je okre- velikim farmama redovito se obavlja nim farmama. Obezrožavanje teladi tati lijevo desno. Postupak spalji- korekcija papaka. Taj posao obavljavažno je zbog kasnijeg slobodnog vanja traje 1O- 15 sekundi, ovisno ju priučeni radnici pod nadzorom držanja krava po grupama u otvoreo dobi teleta. Treba paziti da veterinara. Rezanje papaka obavlja nim štalama. Veličina grupe krava rožni izdanak i koža oko roščića se u stojnici koju svaka farma ima. može biti različita. U pojedinim Rezanje papaka obavlja se jednom budu spaljeni do smeđe boje. grupama krava uspostavljaju se 4. Nastalu ranu treba poprskati anti- do dva puta godišnje. Na nekim hijerarhijske ljestvice i borbe za biotskim sprejom. Ovaj posao na velikim farmama još se i danas obavdominaciju. Pri tome može doći do farmama se obavlja jednom mje- lja žigosanje krava tekućim duširazličitih povreda. Posebna opassečno. Obezrožavanje teladi kom, bez obzira što su sve krave oznost čovjeku prijeti od rogatih kratrebale bi obavljati i specijalizi- načene ušnim markicama. Ovaj va, a pogotovo bikova koji su često rane obiteljske farme. Najpozna- način označavanja je efikasan zbog agresivni. Zbog tih razloga sva se tiji proizvođač termokautera je uočljivosti brojeva s velike udaljenotelad obezrožava i to u dobi 3 - 4 firma Hauptner iz Njemačke. sti. Postupak žigosanja je sljedeći: tjedna starosti. Postoje tri metode Ako iz bilo kojih razloga telad žigosanje željeznim brojevima veliza obezrožavanje teladi, a najviše se nije obezrožena u mlađoj dobi, čine 10-12 cm, debljine 1,5-2 cm s koristi metoda spaljivanja rogova treba sačekati da životinji narastu produženom drškom od 50 - 60 cm. električnim aparatom koji se zove rogovi koje u kasnijoj dobi treba U posudu od stiropora stavi se tekutermokauter. Obezrožavanje teladi skinuti. Skidanje ili rezanje rogova ći dušik u koji se uranjaju brojevi da kaustičnom sodom i izrezivanjem može se obaviti kod rasplodnih se ohlade. Mjesto na koje se žigoše korijena roga posebnim kliještima, junica, ali je bolje to obaviti kad životinja treba biti pigmentirano, te podvezivanje roga gumenim rogovi narastu, u prvoj laktaciji, ili nikako bijele boje, po mogućnosti prstenom mučenje je mladih starijih krava. Rezanje rogova ravno. Prethodno se mora obrijati životinja i uglavnom se te metode obavlja se embriotomskom pilom. dlaka na koži. Prilikom spaljivanja više ne koriste, a neke od navedenih To je vrlo jednostavna radnja. kože dva radnika u isto vrijeme drže metoda u većini zemalja zabranjene Prethodno rog treba podvezati nekoliko sekundi po dva broja u su zakonom o zaštiti životinja. špagom.

Zbog kivarenja rog treba ruci. Na mjestu gdje radnici drže Obezrožavanje električnim grirezati nešto više.

Prije rezanja živobrojeve, zbog niske temperature jačem ili termokauterom u praksi je najrašireniji postupak obezrožava- tinji se daje lokalna injekcija nastane opeklina koja će vremenom nja. Poželjna dob teladi pri ovom po- prokaina. Prokain je anestetik koji zarasti, a na tom će mjestu izrasti nova dlaka bijele boje, tj. brojevi. ■ stupku je 3 - 6 tjedana, ali ova meto- ublažava bolove. daje prikladna i za telad od 8-10 tjedana. Dva su tipa električnog termokautera. Termokauter koji kao izvor energije koristi 12 V akumulator je jeftiniji. Nedostatak su mu niže temperature, zbog kojih spaljivanje rogova nije brzo i sigurno. Boljije ali i skuplji termokauter koji za napajanje koristi električnu mrežu. Takav termokauter, snage 200 W postiže temperaturu od 500 °C za 6 - 8 minuta. Postupak spaljivanja korijena roga sastoji se iz sljedećih zahvata: 1. Telad treba fiksirati da ne može pomicati glavu.

2. Uključivanje termokautera u električnu mrežu i grijanje glave termokautera na oko 500 °C, što za aparat snage 150 - 200 W traje 7-8minuta.

Teladi trebana vrijeme«skinutirogove»

32

Mljelwrski /u;t 11/2006.

IZOSTALE PONUDE IZABERITE

Narudžbe na: tel: 4816-145 3843-555 fax: 4816-146 3077-725

~-~~~

e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr web adresa: www.gospodarski-list.hr

s naznakom čitatelj mljekarskoglista

1 KNJIGA = 80,00 kn 11-50 KNJIGA = 65,00 kn/kom 51 KNJIGA= 50,00 kn/kom

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

KOZARSTVO-edukacijauzgajivača, njihovimotivii stavovi I

Prof dr. se. Zoran Grgić

I U prošlom broju Mljekarskog lista o ekonomskoj opravdanosti

Na specijalističkom seminaru koji je za uzgajivače koza regionalne udruge RUKA- održao sam predavanje o ekonomici držanja koza u obiteljskom gospodarstvu, te proveo kratku anketu o razmišljanjima polaznika. Zanimala su me proizvodna i ekonomska obilježja sadašnje i buduće proizvodnje mlijeka u gospodarstvima, kao i što polaznici misle o svojoj sadašnjoj i budućoj proizvodnji, te stanju u kozarstvu.

Regionalna udruga kozara ovčara RUKA osnovana je 1998. godine s osnovim ciljevima: okupljanje uzgajivača koza, edukacija aanova, sudjelovanje u provedbi uzgojnog programa za koze, sudjelovanje i organizacija stočar­ skih izložbi i smotri, primjena najsuvremenijih metoda u uzgoju, suradnja s ostalim institucijama vezanim uz kozarstvo i slično.

Udruga broji 44 aana - obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Međimurske i Varaždinske županije.

O predavanjima Namjena predavanja bila je prikazati jednostavni proračun kojim se u vrlo kratkom vremenu i bez kompliciranih ispitivanja prilično točno određuje ekonomska efikasnost proizvodnje. Potrebno je popuniti «kućice» s upitima o objektima i opremi, te broju grla u gospodarstvu. Bilježe se količine i kunske vrijednosti. Nakon toga se određuju prosječne količine i vrijednosti proizvoda na farmi (kozje mlijeko, jarići, izlučene koze nakon 4-5 godina iskorištavanja).

Sljedeće je upit o utrošenim satima rada, materijalima (stočna hrana, voda, lijekovi, ostalo) i energiji (električna energija, nafta). Na osnovi uzetih podataka moguće je odrediti cijenu koštanja proizvodnje u gospodarstvu, te ekonomske

34

investicija u farmu muznih krava kapaciteta 40 grla, propustom autora navedeni su neodgovarajući normativi i cijene, što je dovelo do neispravnih vrijednosti ekonomskih veličina. Autor se ovom prilikom ispričava. U sljedećem broju objavit će se ispravljene kalkulacije, te dati kritički osvrt na tehnološke normative u uzgoju muznih krava, prema odstupanjima naše prakse od pretpostavljenih modela.

Uredništvo

Tablica 1: Osnovnasredstvau kozarstvu Obiekti Staja Prateći objekti

Silosi Mehanizacila Traktor Oprema za obradu tla Oprema za njegu kultura Oprema za sijeno Prikolice Oprema pašnjaka Ostalo Rasplodna stoka Koze Jarci 0Drema za koze Oprema staje Muzna oprema UKUPNO

Godina nabave

Dob

2000.

2001.

2001.

6 5 5

2000.

2000.

2000.

2000.

2000.

2000.

2000.

6 6 6 6 6 6 6

120 2 2000.

2000.

5 5

Vrijednost imovine u kunama

225.000 125.000 75.000 25.000 290.800 125.000 15.000 35.000 41.000 35.000 27.800 12.000 134.800 132.000 2.800 60.000 35.000 25.000 710.600

pokazatelje koji određuju efikas- imovine je oko 420 tisuća kuna. Radi nost poslovanja proizvođača. Uspo- se o relativno visokim sredstvima i nije svejedno kako će se s njima redbom dobivenih ekonomskih veličina s istima kod drugih proizvogospodariti, odnosno kakav će se đača, u nas i inozemstvu, moguće je dohodak i profit ostvarivati uzgojem odrediti kakva je konkurentnost koza. analiziranog gospodarstva.

Prosječna proizvodnja mlijeka Cijeli postupak izračuna je je oko 60 tisuća litara. Godišnje se slušateljima predočen u računalnom proizvede oko 3 380 kg jaradi (188 tabličnom kalkulatoru (Microsoft komada prosječne mase 18 kg), a iz Excel), a dostupan je svim zainte- proizvodnje se izluči 25 koza resiran im uzgajivačima koza. prosječne mase 50 kg (ukupno 1 250 Dovoljno je uputiti mail Hrvatskoj kg). mljekarskoj udruzi (hmu@hmu.hr) Ukupni prihod od kozjeg ili autoru ( zgrgic@agr.hr ). mlijeka je 240 tisuća kuna, a Ukupna vrijednost imovine za sveukupna vrijednost kozarske gospodarstvo s osnovnim stadom proizvodnje je preko 347 tisuća od 120 koza je oko 711 tisuća kuna. kuna. S uračunatim iznosom potiRačunajući samo objekte, opremu i caja za ratarske kulture su ukupni stado u kozarstvu, vrijednost prihodi, gotovo 359 tisuća kuna.

Mljekarski li3t 11/2006.

Bezbrižan život

ESAt

ANHOVO

oVIT

valovita ploča

o

prolzv dana od v

" I tako prJaiava ond nzaclju ekonomlbn g poda n po rov "di

za nagibe krova minimalno 7°

Izrazito vi o • kvalitete Dlatrlbutet:

Geckod.o.o.

Vranlčka 52, 10040 ~rab

T. 01/2920 314 F. 01/2920 315

E. geckoOgecko.hr

E8AL d.o.o. NHOV.O Vojkova9 SI - 5210 Deskle (Slovenija) T. +386 5 3921 609/61 O F. +386 5 3921 658 E. esal@esatsi, www.esal.si

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Grafikon 1: Vrijednostimovineu kozarstvu

odnose na mlijeko (izlučene koze, jarići, poticaji).

450.000 400.000

1 so.ooo1

350.000

1134.aoo l

300.000 250.000 ,a C

:::J

~

----

200.000

-

150.000

o• .a100.000

I 22s.oool

50.000

o

D Oprema za koze D Muzna grla O Objekti Tablica2: Prosječna proizvodnja gospodarstva Mlijeko Jarad Izlučena koze

ko

Udio%

60000 3 384 1 250

92,83 5,24 1,93

Utrošci rada članova domaćin­ stva su procijenjeni na 2 160 sati, pa su prema cijeni sata od 25,00 kn troškovi vlastitog rada 54 tisuće kuna. Ne radi se o iznosu kojeg gospodarstvo mora isplatiti, ali ga

Tablica3: Proračun prihoda Jedinica kn kQ kg kg ko kn

Količina

Tablica4: Utrošcii cijenarada

treba

OPIS Prihodi ukuono Proizvodnja Mlijeko (cijena s poticajima) Jarad Izlučena koze Ostalo /ooticali za oovršinel

Vlastiti rad Sati rada Cilena kn/sat Iznos kn 25,00 1 080 27.000 Gospodar 25,00 720 18.000 Supruga 25,00 360 9.000 Sin UKUPNO 2160 54.000

60 000 3 384 1 250

Prosječna cijena kn

4,00 25,00 18,00

Iznos kn

358.700 347.100 240.000 84.600 22.500 11.600

zaračunati kako bi se svim članovima domaćinstva osigurala pravična naknada za rad.

U tablici 5 sadržane su vrijednosti svih ekonomskih veličina potrebnih za ocjenu efikasnosti proizvodnje u Tablica5: Proračun ekonomskihveličina za ocjenu gospodarstvu. efikasnosti Razlučeni su Oois Količina Jedinica ukupni prihodi kg Proizvodnia mliieka 60 000 od prihoda dobiPrihodi od mliieka kn 240.000 venih proizvodPrihodiukuono 358.700 kn njom mlijeka.

Troškovi materiiala i enerciiie 166.220 kn Isto tako, da bi se Troškovi rada tuđeo 15.600 kn Troškovi rada vlastitog 54.000 kn dobila realna Neizravni troškovi 41.988 kn cijena koštanja U ku Pni troškovi 277.807 kn mlijeka, od ukupTroškovi - dodatni orihodi 159.107 kn nih troškova uzFinanciiski rezultat kn 176.881 goja koza oduzeDohodak 134.893 kn Dobitak 80.893 kn ti su ekstra prihoUtrošak rada vlastiti i tuđi sati 2 160 d i koji se ne

36

Ukupni su troškovi gospodarstva gotovo 278 tisuća kuna. Kada se oduzmu dodatni prihodi od troškova, tada su troškovi koji se obračunavaju na proizvodnju samo kozjeg mlijeka oko 159 tisuća kuna.

Kada se računaju samo izdatci gospodarstva (plaćeni materijal i usluge), tada je ostatak dohotka, odnosno financijski rezultat, gotovo 177 tisuća kuna.

Prema pokazatelju proizvodnosti koji u odnos stavlja proizvedeno mlijeko i sate rada, u gospodarstvu se proizvede 27,78 kg mlijeka po satu rada. Tako se po utrošenom satu rada proizvede vrijednost od 111, 11 kuna. Proizvodnja je ekonomična jer su pokazatelji iznad 1, odnosno prihodi su veći od troškova. Rentabilnost koja se računa iz odnosa dohotka ili dobitka i ukupno korištenih sredstava (ukupna vrijednost imovine u gospodarstvu) koji se pomnoži sa 100je 18,98%,odnosno 11,38%. Ove vrijednosti ukazuju na rentabilnu proizvodnju.

Cijena koštanja mlijeka je 3,58 kuna, što znači da je dohodak proizvođača oko 0,42 kune po litri mlijeka. Na stadu od 120 koza i prosječnoj proizvodnji od 450 litara godišnje, radi se o relativno dobrom dohotku za obiteljsko gospodarstvo. Naravno, radi se o (za naše uvjete) iznadprosječnom gospodarstvu i proizvodnji.

Prema svemu navedenom može se zaključiti da je proizvodnja kozjeg mlijeka u analiziranom primjeru u sadašnjim uvjetima ekonomski efikasna, bez posebnih ograničenja. S tehnološkog stajališta važno je istaći da postoje određene mogućnosti unapređenja

s obzirom na neiskorišteni proizvodni potencijal osnovnog stada (oko 100-150 litara po grlu ili 12-18 tisuća litara za cijelo osnovno stado). Vrijednosna se može govoriti o 48-72 tisuće kuna izgubljenih prihoda (proizvodnja u litrama

Mfjekarski list 11/2006.

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

pomnožena s 4 kune). Računajući Grafikon2: Struktura cijenekoštanjamlijeka dohodak od 0,42 kn po litri (razlika 4 između 4,00 kune prodajne cijene i 10.041 3,5 cijene koštanja od 3,58 kuna), može ~ se govoriti o izgubljenom dohotku ili 3 ~ gubitku od 5.040 do 7.560 kuna. ■ 2,5

Tablica6: Proračun ekonomskih pokazatelja Proizvodnost rada Naturalna (kg/sat) Vrijednosna (kn/sat)

27,78 111,11

Ekonomičnost

Ek ukupno Ek materijala Ek rada Rentabilnost R dohotka(%) R dobitka (%)

TRŽIŠTE

1,09

2 1,5

.li!

J

11,921

1 0,5

1,29 1,67 22,99

o

■ Ostali neizravnitroškovi 18,98

O Vlastiti i tuđi rad

11,38

O Amortizacija O Investicijskoodržavanje O Materijali energija

STOKE

V

V

TRZISTE STOKE

RH- smanjena potražnja teladi

U 40. tjednu ove godine na stočnim sajmovima smanjena je potražnja teladi simentalske pasmine. Hrvatsko tržište naviklo na potražnju teladi veću od ponude, ukazuje na određene probleme u govedarskoj proizvodnji. lako je poticajna politika govedarske proizvodnje urodila plodom, odnosno sve veći broj Krešimir]akuš, dipl. ing. domaće teladi odlazi u tov, a smanjuje se uvoz goveđeg mesa, tj. povećava broj utovljenih grla, nanovo se pokazuje da Tehnologija proizvodnje, organizacija tržišta (i samih proizvođača na tržištu) predstavlja spremnost države da pomogne najveći problem hrvatskog poljodjelstva.

poljoprivrednicima u proizvodnji nije upitna i već se mnogo puta pokazalo da su to kratkoročna i djelomična rješenja koja često stvaraju problem na drugoj strani.

Stalno se ponavlja situacija da nakon manjka proizvoda uslijedi povećana proizvodnja potaknuta višim cijenama što u kratkom vremenu rezultira povećanom ponudom i padom cijena. Dugoročnim planom, strategijom - u koju ulazi i marketing sa svim svojim dijelovima - riješena je, mogli bismo reći, samo proizvodnja, a distribucija, promocija i određivanje cijena malo kojoj organizaciji je prioritetni zahtjev. Gotovo svi zahtjevi za pomoć poljoprivred-

Mliekarski list 11/2006.

mCima usmjereni su u primarnu proizvodnju, dok se dugoročno skoro nitko od udruženja poljoprivrednika ne zalaže za ulaganje u tržišnu infrastrukturu, za odvajanje dijela prihoda u promociju svojih proizvoda. Očekuje se od države da riješi stanje na tržištu, no ona će teško moći dugoročno riješiti nastali problem bez aktivne (ne deklarativne!) suradnje proizvođača. I tržište junadi reagiralo je na poticajne mjere tako da imamo stoke ali ne i kupce, odnosno da imamo višak, tj. proizvođači s manjim brojem grla (do 20 komada) nemaju kome prodati utovljenu

junad. Najčešći kupci su im «manji mesari» koji otkupe dva, tri grla, a ostatak stoke ostaje u tovu i povećava trošak proizvodnje. Rješenja treba tražiti u udruživanju, ugovaranju proizvodnje, promociji svojih proizvoda i u izvozu.

U tjednu do 08. listopada 2006. godine na stočnim sajmovima cijena teladi simentalske pasmine najčešće se kretala od 21 do 23 kn/kg. Tražena je kvalitetnija muška telad za tov.

Kupaca na sajmovima bilo je manje nego inače, tako da je manje kvalitetna telad bila vraćena u štale. I tijekom listopada očekujemo slično stanje.

37

TRŽIŠTE

STOKE

RH - tržište junadi HRVATSKA cijene kn/kg Na stočnim sajmovi2 O O 6. god.

2 O O 5. god. ma sve je manje r-I Dalmacija, Kontinentalna stoke. Tako je i u 40.

Istra i promjena HRVATSKA Hrvatska HRVATSKA 40.tj.2006.god.

Primorje tjednu ove godine promjena prosjek prosjek I ponuda junadi na 40/38.tj. raspon cijena raspon cijena 40.tj.2005.god. stočnim sajmovima % 40. tj. živa stoka min max min max 40.tj.

02.-08.10. bila mala, a potražnja tele simentalac (8023,00 30,00 21.00 26.00 23.26 -1.06 0.43 23.51 još manja. Trženje se 160kitl uglavnom odvija po -:;;;;;-Ica simentalac (za ---- --- 10,00 13,00 11,02 -1,69 -9,82 12,22 klanie) već poznatim «štalajunica holštajn (za ------- 9,00 10,00 9,50 5,56 10,00 -5,00 ma», a nekih većih kuklanje) bik simentalac pnji nije bilo. Otkup13,00 15,00 10,00 14,00 12,18 -1,62 -12,56 13,93 (>450kR) ne cijene junadi si- bik holštajn (300-450 ------- 11,00 12,00 11,50 0,00 12,50 -8,00 kll) mentalske pasmine krava simentalac (za najčešće bile su od 11 9,00 9,00 4,00 9,00 5,82 -0,51 7,38 -21,14 klanje) do 13 kn za kvalitetna janje 24,00 30,00 17,00 24,00 22,94 4,04 0,57 22,05 -1muška grla, dok su ovca (za klanje) ------ 8,00 10,00 8,13 1,37 -4,24 8,49 junice prodavane od 10 do 12 kn/kg. U jare 28,00 30,00 18,00 24,03 18,00 -1,84 -3,46 24,89 odnosu na prošlogodišnje cijene, ovogodišnje su u značajnije mijenjale. Otkupne cijene RH - niske cijene krava za klanje navedenom tjednu za 12,56% niže. su i dalje više nego godinu ranije i to Otkupne cijene krava za klanje u Tijekom listopada ne očekujemo u prosjeku za 9%. U tjednu do 1. ovoj godini na najnižim su razinama značajnije promjene na tržištu, tako u proteklih devet godina. Prosječna listopada ove godine najviše da se očekuje veća ponuda od otkupne cijene junećih trupova otkupna cijena krava za klanje u 40. potražnje, te cijene utovljene junadi evidentirali smo u Grčkoj, na Malti i tjednu ove godine iznosila je 5,82 do 13kn/kg.

Portugalu, dok su najniže cijene kn/kg što je za 21, 14% niže nego EU - otkupne cijene junećeg mesa evidentirane u Poljskoj, Slovačkoj i prošle godine. Otkupne cijene u 40 tj. 2006. godine stabilne Češkoj. Prosječna otkupna cijena starijih krava kretale su se od 4 do 5 Na europskom tržištu na razini EU- junećih trupova R3 klase u tjednu do kn/kg, dok su «mlađe» krave po cijeni 25, otkupne cijene junećeg mesa R3 01. listopada 2006. godine iznosila do 9 kn/kg. Ponuda je dobra, dokje klase nisu se tijekom rujna je 310,41 euro/100kg. potražnja slaba. ■

..

~

GODIŠNJA SKUPŠTINA CROSIM-a (Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda) U Vrbovcu, 10.12.2006. godine Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda - CroSim obavještava ovom prilikom čitatelje Mljekarskog lista da će se godišnja skupština Saveza održati 10.12.2006. godine u Vrbovcu.

Molimo sve zainteresirane Udruge koje bi željele postati članice CroSim-a, ali i dobronamjerne pojedince, da nam se jave prije skupštine (do 25.11.2006.) kako bi ih mogli uputiti u proceduru pristupanja Savezu, ali i opširnije uputiti u aktivnosti CroSim-a.

Kontakt osobe i telefonski brojevi su sljedeći: Slavkojambrišak, ing. agr., predsjednik Saveza -099/212-2260, mr. se. Miljenko Ernoić, poslovni tajnik Saveza - 098/395-107, mr. se. Miroslav Kovač, stručni tajnik saveza 098/809-164. ■

38

Ml,fekarski list 11/2006.

BOMI - agro d.o.o.

PlJafj,eyodt:.r"Jfa :Jleife-no i~uWlJ<J., u odai,:r.ut,jt~ji

:;,/,e-o,nihjunica

jwy,ojt,;t:t/l,t}ce4n.t:m ft'}q),(,X/I_J,(}dačima~

mpelcarama,:-ve/t:/ciniformama.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i smeđe pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno: • stručno savjetovanje u ishrani • kompjuterske recepture za smjese • izrada balansiranog obroka Kreditne linije u suradnji sa:

(ti Li , l l._il kovanica t

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242~ 428 nno , ".>CO

C:")f\

IZ OPG-a

[;l~~

~@~ □ @~ [o)ruJmll28~@ W&lJ@X

Majurec, općina Križevci I Ovu specijaliziranu farmu za držanje i uzgoj koza, te proizvodnju kozjeg mlijeka, vode Dubravko Vajdić (1963.) i supruga Mirjana (1969.). Oboje imaju završenu Srednju poljoprivrednu školu (SPŠ)u Križevcima.

U njihovom stadu su 54 koze + 4 jarca. Koze su pasmine alpina.

Stado je umatičeno. Plan razvoja obuhvaća rad na selekciji i ishrani koza, tako da se s veličinom stada od 60 koza postigne godišnja proizvodnja od 50 000 do 60 000 litara mlijeka, što bi po 1 kozi iznosilo oko 830 do 1 000 litara isporučenog mlijeka u laktaciji. Laktacija za isporuku mlijeka traje od 1. ožujka do 31. studenoga, odnosno unutar tog razdoblja, ovisno o početku jarenja i laktacije, te o vremenu zasušivanja većeg dijela stada.

Mr.sc.SrećkoLadišić

Slika 1: Staja za koze - uređenje po principu«samsvoj majstor»

Selekcija

Ovo OPG na selekciji koza radi u sklopu vlastitog uzgoja i odabira jarica i koza, a jarčeve kupuju iz drugih uzgoja ili uvoza. Dubravko, također, od najboljih koza godišnje uzgoji i po nekoliko mladih jarčeva.

Najbolje koze u vrhu laktacije dnevno proizvedu 5 litara mlijeka.

Sve koze koje dnevno proizvedu 3 i manje litara mlijeka idu na klanje.

Smještaj koza

Staja za koze izgrađena je 2002. godine, od kada je i poslovanje OPG u sustavu PDV. Veličina staje iznosi 20 m x 8 m = 2 160 m • Staja je dvoredna s 10 boksova za muzne koze i uzgoj jarica (5 + 5) + 3 boksa za jarčeve.

Dimenzije boksova za muzne koze 2 su 3,80 m x 2,50 m = 9,50 m .Jasle su duge 2,70 m. Ujednom je boksu 8 koza. Širina hranidbenog hodnika iznosi 3 m što od ukupne površine staje zauzima 60 m2 • lzmuzište za 8 koza s 2 muzne jedinice izgrađeno je izvan staje. Kapacitet laktofrizaje 250 litara.

40

Slika 2: Mužnja koza Struktura posjeda

13 jutara vlastite zemlje (7,5 ha) + 4 jutra u zakupu (2,28 ha).

Ukupno obrađuju 17 jutara (9,78 ha). Od toga okućnica iznosi 4 jutra (2,28 ha).

Sjetvena struktura: 9,5 jutara DTS (lucerna, crvena djetelina, engleski ljulj - sjetva 7,5 + 7,5 + 15

kg sjemena), 1,5 do 2 jutra lucerne, za voluminozu te za zrno, 2,5 jutra ječma, 1,5 jutro pšenice, 2 jutra kukuruza.

Krma za ishranu koza i proizvodnju mlijeka: sjenaža, sijeno, smjesa sa 17 % proteina (P), mineralno vitaminski dodatak (kamen za lizanje).

Mljekarski list 11/2006.

I

IZ OPG-a Vlastita izrada smjese: 48 kg prekrupe kukuruza

+ 15 kg pšeničnih posija + 1Okg prekrupe ječma + 25 kg DKS (tvornička dopunska krmna smjesa s 35 % proteina) + 1 kg krede + 1 kg soli. Cijena smjese u vlastitoj izradi iznosi oko 1,25 kn za 1 kg sa 17 % proteina. Dnevna potrošnja smjese: 60 kg na 54 koze, što po jednoj kozi iznosi 1,1Okg. Iz organizacije farme i tehnologije Dubravko puno radi na kvaliteti voluminozne krme, kako sjenaže kao najvećeg dijela obroka tako i na sijenu. Pravovremena košnja je najvažnija. Kositi treba onda kada krma sadrži najviše bjelančevina i energije, i kada je suha tvar (ST) najlakše i najbrže probavljiva.

U ishrani koza kvaliteta i zdravstvena ispravnost sjenaže vrlo je važna. Neispravna sjenaža često puta donese i probleme pa može doći do zdravstvenih poremećaja i do ugibanja koza. Najveći dio voluminoznog obroka na ovoj farmi koza je- sjenaža.

Zašto sjenaža? Jer se jedino sjenažom u proljetnim mjesecima može postići najveća i najkvalitetnija proizvodnja voluminozne krme. Moguće je i sa sijenom u ljetnim mjesecima, a u proljeće jedino ako se sijeno suši u sušari, što opet poskupljuje cijenu krme.

Dubravko je ove godine do 1. kolovoza kosio 4 puta DTS, a lucernu 3 puta. Gotovo sva proljetna krma je pospremljena kao sjenaža u rolo-balama. Sijeno sprema u ljetnim mjesecima. Za košnju svojih travnjaka i lucerne, Dubravko upotrebljava grebenastu kosu (koju može lakše složiti) prvo obzirom na visinu košnje, a drugo, ova kosa manje rastura krtičnjake od roto kose. Zaprljanost sjenaže zemljom nije toliko opasna za krave, koliko je opasna za koze. Prilikom slaganja sjenaže obvezno upotrebljava inokulante za ubrzavanje i pospješivanje procesa siliranja.

Pripust Pripust koza Dubravko uvijek planira od 1. do 20. kolovoza, do kada sve koze moraju biti pripuštene. Da bi se sve koze ujednačeno počele tjerati početkom do sredine kolovoza, krajem srpnja koze dobivaju ražene posije ili prekrupu raži. Dubravko tvrdi da ova stara metoda izvanredno dobro funkcionira. Zašto je važan što istovremeniji pripust svih koza? Zbog planiranja početka jarenja i početka laktacije. Sve koze se jare od 15. siječnja do kraja veljače. Od 1. do 15. ožujka isporučuje 50 % mlijeka, a od 15. ožujka isporuka mlijeka treba biti 100 %.Jarice za rasplod ostaju na sisi najduže do 15. ožujka. Tada se odbiće obavlja u jednom danu. Svijarići nakon 8 dana starosti dobivaju dopunsku smjesu.

Može li se od kozarstva živjeti?

Može li solidno živjeti jedna obitelj s farmom od 50 do 60 koza? Dubravko i Mirjana kažu da može i da su oni za sada zadovoljni. Najvažniji dio plana razvoja njihove proizvodnje mlijeka je ishrana i selekcija koza i povećanje proizvodnje mlijeka s 500 na 830 do 1 000 litara isporučenog mlijeka po kozi godišnje. ■

Mljekarski list 11/2006.

Vašafarmaje Vašživot...

lnvestirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmer krediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivna kamatna stopa za ročnost kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partneruvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci Investicijski krediti za poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDITI do 12 godina do 2 godine počeka.

Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).

Vaša varaždinska

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKIJ)ENTELU:

Bjelovar,F. Supllau, tel: 043/241222 gdje ćete dobiti informacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

41

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

IBJffiO ~~~00 i proizvodnja mlijeka I

Mr. se. Srećko Ladišić

I

Kojom brzinom bi se trebale odvijati promjene na OPG-ima, na terenu i organizaciji terena u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj?

PROIZVOĐAČI, UDRUGE, MLJEKARE. Promjene su definitivno još uvijek prespore.Jedan od velikih problema je i taj što naše mljekare imaju svoje proizvođače ili kooperante, a nemaju još uvijek „svoj" interesni teren. Teren u krugu mljekare, s prstenima OPG-a ili farmi oko najbliže mljekare. Zašto je ovo važno? Što je OPG farma bliže pojedinoj mljekari, to su transportni troškovi manji. Nema prijeđenog kilometra koji ne košta i koji nije plaćen. A od kuda je plaćen? A plaćen je sigurno! Ovo pitanje posebno bi trebale obraditi UDRUGE i stvoriti plan na nivou SAVEZA UDRUGA, te pomoći mljekarama oko što bržeg sređiva­ nja terena. Zašto je ovo važno?

Definitivno postoje zajednički interesi proizvođača - farmera i mljekara. Interes svake mljekare je da može kupiti onoliko mlijeka koliko može preraditi i prodati na domaćem i još uvijek izvoznom tržištu. Slovenski proizvođači farmeri prodaju od 25 % do 30 % svoje proizvodnje mljekarama u Italiji. To više nije izvoz, budući je stvoreno zajedničko tržište. Ovdje je jedan ipak dublji problem o kojem treba voditi računa, a da se i nama u skoroj budućnosti to ne dogodi.

Daleko je bolje da domaća mljekara kupuje mlijeko na „svom" terenu, da izvozi gotove mliječne proizvode, a ne da izvozimo sirovo mlijeko. Kako napraviti reformu koja će nositi brži razvoj, osigurati što veću profitabilnost i zadržati što više radnih mjesta kako na OPG-ima -farmama, tako i u mljekarama? Bez zajedničkih planova i dogovora, uvažavanja zajedničkih interesa proizvođača - farmera i mljekara, te između samih mljekara, postizanje

42

nastavak na broj 10/2006.

Slika 1: Tol'koIju/jaokofarme.I nemadruge!Farmerje moraoizgraditi još jednu staju bržeg razvoja teško će ići.

Zašto i kako je „zapad" izmislio kvote? Na temelju planova i dogovora radi zajedničkog interesa opstanka i zaštite opstanka što većeg broja farmera i mljekara. Na tržištu se može prodati samo onoliko koliko može, i tome se podređuje proizvodnja.

Koje vrlo važno pitanje trebaju na prvo mjesto postaviti mljekare i proizvođači - farmeri na najbližem području oko mljekara? Pitanje raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na kojem je moguće proizvoditi mlijeko. U krugu velike mljekare nalaze se i manje i male mljekare što svakako treba uzeti u obzir jer planovi i dogovori moraju biti zajednički.

Svake godine sve mljekare daju podatke o otkupljenom i prerađe­ nom mlijeku. Na temelju ovih podataka udruge na području pojedine mljekare trebaju - uvažavajući raspoložive poljoprivredne površine, odnosno hektare i mogućnosti proizvodnje mlijeka po

hektaru - planirati proizvodnju i mogući razvoj, odnosno moguće povećanje proizvodnje mlijeka. Ako riješimo probleme proizvodnje mlijeka po 1 ha, i ako istaknemo postojeću mogućnost, daleko će se lakše rješavati pitanje broja krava i proizvodnja po kravi.

Kako treba razmišljati mladi proizvođač - farmer? Moje OPG farma od mljekare je udaljeno 1O, 15, 25, 50 kilometara. Mljekara godišnje treba toliko mlijeka. Na toj ću udaljenosti lakše prodati mlijeko mljekari, nego da sam od mljekare daleko 200 ili 250 kilometara.

Transportni troškovi svakako idu meni u prilog. Veličina moga posjeda je 7, 10, 12, 15, 25 ili 30 jutara. Po svakom jutru mogu proizvesti najmanje 5 000 litara mlijeka. To iznosi po svakoj navedenoj veličini posjeda 35 000, 50 000, 60 000, 75 000, 125 000 ili 150 000 litara (kg) mlijeka. Po svakoj kravi moram proizvesti isto najmanje 5 000 litara mlijeka. Ako postignem proizvodnju po kravi

Mljekarski list 11/2006.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358■532

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

veću od

5 000 do 7 000 litara, čak mogu i smanjiti broj krava i povećati produktivnost i_profitabi~~os~ sv_~g rada. U selu Je sve vise I vise staračkih i nemoćnih, a sve više mlađih ljudi ide trbuhom za kruhom, a Zagreb i drugi gradovi su iz godine u godinu sve veći i veći. Na selu ima sve više i više slobodne zemlje, pa ć~ ~oći iz .~od!ne_vu godinu obrađ1vat1 ~ve _vise 1, vis~ jutara ili hekta~a, a tm:ie 1p~vecavat1 broj krava i proizvodnju mhjeka. .

Na osnovu čega je u Hrvatskoj trebalo planirati broj krava i proizvodnju mlijeka, tako ~ada dobijemo kvotu da nam. mhjeka ostane još i za izvoz? M1 smo u Hrvatskoj mogli, a i još uvije~ možemo povećavati broj krava 1 proizvodnju mlijeka s obzirom ~-a raspoložive poljoprivredne povrs1Slika 2: Do 1. srpnja2006. - četiri otkosa.Nemam kamo s krmom! ne ali Talijani gotovo ne. Znamo da Jtaiija ne može podmiriti svoje no nije, kao i na osnovu proizvodnje Bili naši stručnjaci u Irskoj i potrebe vlastitom proizv~_dnjom,__a pšenice ili kukuruza za zrno. pitali farmera kako hrani krave. hrvatska proizvodnja mhjeka mje Tradicionalna sjetvena struktu- Farmer uzvraća pitanjem: <<Azašto tako daleko. I dok se mi sjetimo da ra i takozvani plodored upropastili se na jednom jutru pod pšenicom, su hrvatsko govedarstvo i doveli do da hranim krave? Pa krava ima četiri noge i neka se sama hrani na ječmom ili kukuruzom ~a z~no n~ toga da uvozimo mlijeko i r~splo~ne može držati jedna krava 1pro1zvest1 junice. Siromašno OPG - s1romas_na pašnjaku. Tako je moja proizvodnja S 000 litara mlijeka, ode vlak! Možeš farma počiva na siromašnom tlu Jer mlijeka jeftinija 3 do 4 puta nego da samo gledati i mahati kada dobiješ nema novca da ulaže u podizanje spremam krmu i krave hranim u staji». Davno se nisam tako slatko kvotu. To bi još i išlo kada bi kravu plodnosti tla, okrupnjavan~e mogao hraniti samo zrnom, odno- posjeda i kupnju sve. skuplJe nasmijao. Krava ima četiri noge, pa neka se sama hrani. Bravo! sno prekrupom zrna. . mehanizacije. Moramo priznati da I opet su hektari u pitanju. Ne Neki koji daleko vide našh su smo, što se tiče poljoprivrede, puno igra se ta igra baš svuda, ali tamo rješenje. «Budemo sijali repicu i toga krivo radili. v• . . . gdje je to moguće, mora samo tako proizvodili biodizel». S_up7r, sa~o Pitanje je raspoloz1v1hpolJopriako se to isplati na mahm 1 srednje vrednih površina na tom terenu, na biti.

Na sve većem broju gospodarvelikim hrvatskim posjedima, svaka kojem se može proizvoditi i proizčast. I to je rješenje, samo ako iza vesti potrebna količina mlijeka. S stava proizvođači imaju sy?~~ njega bude stajala računica. . toliko hektara raspolažemo i na laktofrize koje su morali otkup1t1 1h Jedno jutro i S 000 htara toliko hektara možemo proizvesti na novim farmama kupiti i u njih mlijeka, samo po 2,5 kune _za E toliko mlijeka. Na toliko hektar~ uložiti određena financijska sredklasu, iznosi 12 500 kuna po Jutru. možemo držati toliko krava s tom 1 stva i uskoro ćemo na terenu imati situaciju da mljekare neće imati Ako odbijemo troškove od 2 500 do tom potrebnom proizvodnjom. najviše 4 500 kuna po jutru u Zašto se u pojedinim zemljama kao svoje laktofrize, ako već nije tako. proizvodnji voluminozne krme, tada što su Irska i Novi Zeland nije išlo na Bojim se da će proizvođači uskoro nam ostane najmanje 8 000 kuna, za veliku proizvodnju mlijeka po kravi, sudjelovati i u troškovima transporšto se sada po 7 kuna može kupiti a zašto se u Izraelu išlo na tako ta mlijeka od laktofriza do mljekare.

1 142 litre eurodizela. Mišljenja sam veliku proizvodnju od prosječno Sav pametan svijet, farmeri i da na malim posjedima nećemo 12 000 litara godišnje, što znači da mljekare, sredili su svoja najuža moći proizvoditi biodizel, ali ćemo pojedine krave godišnj_eproizv~du i interesna područja. Kod nas je teren mlijeko i dalje moći proizvoditi. Na više od toga. Hektari, hektari su još uvijek raskomadan i podij~l)en, osnovu proizvodnje mlijeka moguće samo u pitanju! Nažalost, to kod nas pa tako u jednom selu otkup ml!Jeka je okrupnjavati posjed, ~li na osn?yti neki nisu nikada shvatili, a izgleda vrše dvije, pa i tri mljekare. Umjesto proizvodnje uljane repice defimt1v- da ne žele shvatiti ni dan danas. zajedničkih dogovora i zajedničkog

M(jekarski list 11/2006.

RAZMIŠLJANJE postepenog planiranja, tek transportni troškovi moraju prisiliti pojedine mljekare da se povuku s određenih terena, što proizvođače dovodi do nedoumica i stresnih situacija.

Zamislite takvu situaciju u Austriji ili bilo kojoj zemlji Europske Unije. To pitanje su čak i u Sloveniji riješili. Ako među mljekarama nema dogovora, tada nema ni bržih promjena i bržeg razvoja. Žalosno je da su neki planirali razvoj na temelju smanjivanja broja korištenih hektara, a time i broja krava. U nekim zemljama koje su manje od Hrvatske stvarno su smanjivali broj krava s 2 000 000 na 1 900 000 ili na 1 850 000, ali su istovremeno povećali broj ovaca i koza. I opet su u pitanju bili hektari i proizvodnja po hektaru i dohodovnost pojedinih kultura u proizvodnji.

Zašto se nekima isplati, a nekima ne isplati proizvodnja mlijeka? Kome se zapravo ne isplati proizvodnja mlijeka? I tako došli u Hrvatsku nizozemski stručnjaci da nas pouče proizvodnji i pripremi krme, travnjaštvu, engleskom ljulju, korekciji papaka, držanju krava, izgradnji staja i proizvodnji mlijeka.

Ono, mi baš to najbolje ne znamo ili nismo znali kako se to valjano radi.

O, da ima, ima i onih koji to ne znaju, a neki su nažalost i u školu zbog toga išli. I tako od tih pouka, a svaka pouka je dobro došla ako shvatiš da moraš raditi i u tom svom radu nešto mijenjati, najviše mi se svidio na kraju jedan njihov zaključak i pitanje.

Vi imate tako dobru zemlju i tako dobru klimu da bez problema možete travu kositi četiri, pet ili šest puta i uzgojiti toliko kukuruza. Ali, kako po kravi uspijete proizvesti tako malo mlijeka, to nam nikako nije jasno?! Hajde, neka i Nizozemcima nešto nije jasno. Nama je to svakako jasno, samo to što još uvijek izgleda jasno, ne shvaćamo. I tako smo ti mi na osnovu prosječne proizvodnje mlijeka po kravi u Hrvatskoj pokušali nešto isplanirati i donijeti dugoročne zaključke.

Hrvatski seljaci će i dalje proizvoditi

Ml/ekarski list 11/2006.

TERENSKOG

AGRONOMA

Slika 3: Silaže kukuruza k'o u priči! Točno 30 postood potrebnih količina krme

Slika 4: Na malomposjedumudarfarmerkupujegotovusmjesu neki više neki manje, u prosjeku, toliko mlijeka po kravi, pa toliko seljaka i toliko krava i proizvodnja će biti tolika. Kada dobijemo kvotu, a ona je za neke uvijek manja od stvarnih mogućnosti i potreba, to je to. Srećom, kvotu nismo još dobili.

Nizozemci od nas drugačije razmišljaju i vjerojatno bi drugačije

planirali. Oni tamo u sjevernijim, močvarnim, podvodnim i „podmorskim uvjetima" izračunali su da se u

zemlju, krave i proizvodnju mlijeka isplati ulagati.

Ima ih još koji u svijetu drugačije razmišljaju i planiraju.

I što da radimo? Kako !]ima, tako i nama. Nema nam druge! ■

45

UDRUGA SIRARA

KROZUDRUGU ''PRGICA''DO KVALITETNIJEG SIRA

Proizvođači sira i ostalih mliječnih proizvoda

s područja Koprivničko-križevačke županije osnovali su 29. mjna 2006. godine vlastitu udmgu preko koje će pokušati rješavati svoje probleme, ali i ostvariti svoje zajedničke interese. Osnivačka skupština Udruge malih sirara Koprivničko-križevačke županije održana je u Križevcima u Velikoj vijećnici Gradske uprave.

Dario Zagorec, dipl. ing. kao i ostala tijela Udruge, ušli su i ce 1m sigurno pomoći suradnja s

istaknuti proizvođači sira s područja Hrvatskim zavodom za poljopriInicijativni odbor koji se sastao Koprivnice i Đurđevca pa će tako vrednu savjetodavnu službu, Agropuna dva tjedna ranije, odlučio se na ona djelovati u pravom smislu riječi nomskim fakultetom iz Zagreba, osnivanje Udruge neposredno prije na području čitave Županije.

Hrvatskim stočarskim centrom, te same županijske izložbe sira u poljoprivrede, Svrha Udruge je povezivanje Ministarstvom Križevcima kako bi se Udruga malih malih sirara s područja Koprivničko­ šumarstva i vodnog gospodarstva. sirara mogla odmah promovirati križevačke županije radi unapređi­ Neizostavna će biti i suradnja s javnosti, ali i da bi se organizirano vanja sirarske djelatnosti, zajed- Koprivničko-križevačkom županimoglo nastupati na ostalim ničko djelotvorno predstavljanje na jom, gradovima i općinama u kojima sajmovima i izložbama širom širem području, podizanje kvalitete članovi Udruge žive i rade.

Hrvatske. proizvoda na višu razinu, razmjena Već na prethodnim sastancima i No razlozi zašto je Udruga iskustava i pružanje stručne pomoći predavanjima, poglavito izložbama, sirara osnovana nisu samo izložbe članovima, promicanje i plasman započela je vrlo dragocjena razmjenego je razloga mnogo više i sira te drugih mliječnih proizvoda. na iskustava samih sirara, no struka i značajnijeg su karaktera.

Na Među prvim konkretnim zadatcima stručnjaci će ipak edukacijom sirara Osnivačkoj skupštini prihvaćen je su različiti oblici edukacije malih biti zaduženi za rješavanje različitih prijedlog da je skraćeni naziv sirara (tečajevi, seminari, stručna strukovnih problema na području udruge «PRGICA»,a puni naziv: putovanja, posjete izložbama i sirarstva. Zasigurno će biti potrebno Udruga malih sirara Koprivničko­ sajmovima, radionice, i sl.), a u tome u to uključiti sve članove te uložiti križevačke županije - «PRGICA».

Sjedište Udruge je u Križevcima.

Skupštinu je otvorio predsjednik lnicijativnog odbora Dario Zagorec, dipl.ing. dok je sjednicu vodila Ana Markulin, predsjednica radnog predsjedništva.

Nakon izglasavanja prijedloga Statuta, izabrana su i radna tijela Udruge.

Tako je za predsjednika većinom glasova izabran Josip Šantić, proizvođač sira iz Miholca koji se tim poslom bavi već gotovo petnaestak godina, a i prvi je sirar s registriranom siranom na širjem području. Za dopredsjednika izabrana je Tamara Kešer iz Kalničkog Potoka čija je sirana u fazi izgradnje, a osvojila je i nekoliko medalja na prošlogodišnjoj izložbi.

Na Skupštini su izabrani i Valentina Sokač za tajnicu te Dario Zagorec za stručnog tajnika. U Upravni odbor, Slika 1: Osnivačka skupština Udrugemalih sirara

46

Mfjelwrski /i,st 11/2006.

FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija stočarske proizvodnje Djelatnost poduzeća FARMTEC a.s.

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u stočarskoj proizvodnji. To znači da smo u mogućnosti pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne tehničke elemente i realizirati njihovu isporuku s uključenom montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe najveći broj specijalista - praktičara koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i slično.

Svoju aktivnost poduzeće razvija i u inozemstvu, ponajprije u Slovačkoj gdje imamo svoju trgovačku podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitrl, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusijl. Trgovačke zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Italiji.

PrUedlog- koncepclla- rlešen1estočarske pro1zyodn1e Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve I nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optlmalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama već realiziranih akcija (stotine farmi), Izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i stručne literature.

Nakon otvaranja pogona preporučujemo optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

~

Proizvodniprogram: Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža I servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina:

za sve kategorijestoke lzmuzllta I opremaza mulnju krava mobilnaI stacionarnalzmuzllta za ovce I koze Osiguravamo I prodaju pojedinačnih proizvode I dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše poduzeće Izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije I u radu dokazne proizvode dalje inoviramo I moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman također nadopunjavamo kvalitetnim Inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za područje Hrvatske I bivše Jugoslavije poduzeća TEL08 GRUPA d.o.o., pružamo mogućnost suradnje domaćim proizvodnim I montažnim tvrtkama za Izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata I Investicijskih cjeline.

Svojim Iskustvom I saznanjima omogućujemo ostvarivanje poticaje EU putem programaSAPART,gdje smo na području Republike Ćeške, ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama pratećih banaka, pružamo mogućnost kreditiranjalnveatlcljedo 12 godina, uz uslugu Ishođenje potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske I građevinske dozvole, ekološke studije, kreditne linije I sl.).

Za sve potrebne infonnacije,molimoda nam se obratitena naš broj tel./ faks.: 01/2792-131,e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.br, ili nas kontaktirajteosobnou našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o.,Križevačka 4a, Vrbovec.

UDRUGA

SIRARA

mnogo zajedničkog truda u njegovanje, oživljavanje i organiziranje tradicijskih običaja i svetkovina vezanih uz proizvodnju hrane na području naše županije. Tako je među prioritetima jačanje svijesti potrošača o konzumaciji sireva te upoznavanje potrošača s raznovrsnošću domaćih autohtonih sireva proizvedenim na tradicionalan način.

Raznim predavanjima i manifestacijama planira se upoznati širu javnost o djelatnostima Udruge te o svim ovdje spomenutim ciljevima i zadatcima koji su postavljeni kao najznačajniji. Stoga se i nadamo da će u skoroj budućnosti biti povećana potrošnja domaćih sireva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a time i stvorena sigurnija egzistencija obitelji koje se bave ovom vrstom proizvodnje. Tako ćemo osigurati i bezbolniji ulazak svih proizvođača ove vrste proizvodnje u Europsku uniju, gdje je u tom okruženju konkurentnost na tržištu daleko najvažnija. Do tog momenta svi naši sirari imaju vremena raditi na podizanju kvalitete, povećanju količine proizvodnje te legalizaciji objekata koji će biti namijenjeni za proizvodnju sira. I prije nego Hrvatska bude punopravni đan EU, svi zajedno voljeli bismo imati u ponudi - na tržnicama, sajmovima i izložbama, kao i u direktnoj prodaji iz dvorišta - sireve na koje će biti ponosni i proizvođači i potrošači. U svemu tome novoosnovana Udruga malih sirara Koprivničko-križevačke županije «PRGICA» zasigurno će imati veliku važnost. ■

Slika 2: Tradicionalnidomaći sir u modernojzrioni IZLOŽBA SIREVA

SIR NAŠ SVAGDAŠNJI I

Dario Zagorec,dipl. ing.

I

Organizator je bio Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu odsjek Koprivničko­ križevačke županije - ispostava Križevci u suradnji sa Srednjom gospodarskom školom Križevci.

Izložba je održana u prostoru nove tržnice «Stari Javor». Brojni ovogodišnji posjetitelji, koji su zasigurno i potrošači sireva, potvrdili su veliku zainteresiranost za domaće autohtone proizvode od mlijeka koji izvorno potječu iz naših sela. Pokrovitelji manifestacije bili su Koprivničko-križevačka županija i Grad Križevci koji su i osigurali vrijedne nagrade za dobitnike priznanja, a

48

Rekordan broj sudionika s najviše izloženih sireva do sada. više ocjenjivača u stručnom pmjerenstvu za ocjenjivanje sireva i nova tržnica kao mjesto događanja, sažetakje d~ge županijske izložbe sira pod nazivom «Dan sira Koprivničko-križevačke županije» održane u Križevcima u subotu 7. listopada 2006. godine.

osim njih sponzori manifestacije bile su tvrtke Elektrotehnika iz Križevaca i Probiotik iz Zagreba. Ova druga izložba sira i drugo službeno ocjenjivanje sireva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Koprivničko-križevačke županije, proširilo se od ove godine i izvan njenih granica jer su interes iskazala i obiteljska gospodarstva iz susjednih nam županija. Rezultati ocjenjivanja stručnog povjerenstva zadržali su prošlogodišnji trend dobrih ocjena sireva ovih krajeva. Naime, od ukupno 67 prijavljenih sireva za ocjenjivanje čak su 53 osvojila odličja i to u različitim kategorijama. Ukupno su

bila prisutna 22 izlagača i to obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja čitave Koprivničko­ križevačke županije, dokjejedan od njih došao iz susjedne Bjelovarskobilogorske županije. Na izložbi, uz štandove OPG-a, bili su i proizvodi proizvedeni u Mljekarskom praktikumu Srednje gospodarske škole, no izvan konkurencije s obzirom da je Škola bila u ulozi suorganizatora.

Inače, prostor namijenjen za izložbu vlasništvo je tvrtke Komunalnog poduzeća Križevci, a u tim novim prostorima bit će uskoro otvorena i tržnica te specijalni prostor namijenjen za tzv. mliječni dio gdje će

M/jekarski list 11/2006.

IZLOŽBA SIREVA kupci moći kupiti i sve vrste sireva koje se proizvode u ovom kraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG).

Sireve ocjenjivali stručno povjerenstvo i posjetitelji Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje sireva na čelu s doc. dr. se. Samirom Kalitom, predsjednikom povjerenstva u čijem su sastavu bili i članovi radne grupe za sirarstvo: dipl. ing. Višnja Magdić, mr. Ana Grgas, dipl. ing. Dubravka Kajić te gošća iz Slovenije <lipi ing.

Majda Tumpej, stručna savjetnica specijalista za sirarstvo, ocijenilo je 67 pristiglih sireva, od kojih 59 od kravljeg mlijeka te 8 od kozjeg mlijeka. Od dodijeljene 53 medalje, 14 je bilo zlatnih, 25 srebrnih te 14 brončanih. Šampionom ocjenjivanja proglašen je kozji polutvrdi kuhani sir koji je ocenjivanjem osvojio 20. bodova, a proizvođač je Mladen Kušeciz Markovca Križevačkog. Od ostalih osvojenih zlatnih plaketa potrebno je izdvojiti četiri zlata dipl. ing. Siniše Levaka iz Koprivnice za isto toliko vrsta sirnih rolada s raznim dodatcima. U kategoriji kravljih polutvrdih kuhanih, dimljenih sireva zlata su dobili još i MarijanJuranić iz Višnjevca, ZdravkaJelušić iz Križevaca, Ljiljana Mikec iz Međe te Tamara Kešer iz Kalničkog Potoka. Zlatne plakete za kravlje kiselo vrhnje dobili su Dragica Bugarin iz Treme Grubiševo, Josip Cvetko iz Miholca, a za kravlje slatko vrhnje Kata Sokolović iz Treme Grubiševo. Od sireva sa ;ačinima, zlatom su se okitili i Josip Santić iz Miholca za kravlji polutvrdi kuhani sir sa začinima te Ana Kožar iz Đurđevca za kockice od kozjeg sira u maslinovom ulju sa začinima, što je ujedno bila i raritetna ponuda na izložbi.

Komisija sastavljena od novinara birala je i najuređeniji štand.

Tako su za svoje izlagačke stolove priznanja dobila sljedeća obiteljska gospodarstva: Zlatno priznanje dobilo je gospodarstvo Marijana Juranića iz Višnjevca, općina Veliko Trojstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Srebtnopriznanjedobilo je OPG Josipa Santića iz Miholca te

Mljekarski list 11/2006.

Slika 1: Stručno povjerenstvona čelu sa SamiromKalitom i Majdom Tumpej,speciialistomza sirarstvoiz Slovenije priznanje OPG Josipa

Brončano

Cvetka također iz Miholca. 1 ove godine, zbog velikog zanimanja posjetitelja, ponovljen je i izbor za najbolji sir prema ocjenjivanju publike.

Posjetitelji su prilikom ocjenjivanja sireva mogli degustirati ukupno 72 izložena sira te su zaista mogli uživati u kušanju bogate palete ponuđe­ nih domaćih proizvoda od mlijeka. S najvećim brojem glasova posjetitelji su

nagradili sirne rolade s raznim dodatcima dipl. ing. Siniše Levaka iz Koprivnice za

, .

.

.

..

.,

.

V

•

Slika 2: Bogatapaleta sirevaob1tel;1 ]uranic na 1zlozbt što je i dobio Priznanjeposjetitelja. štandovima bilo i sireva izvan Ako se uzme u obzir da je na

kategorije službenog ocjenjivanja te

IZLOŽBA

SIREVA

izvan kategorije ocjenjivanja publike, možemo zaključiti daje to bila najveća ponuda sireva do sada na jednom mjestu i to isključivo s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a ta brojka iznosi ukupno 92 vrste sira.

Osvrt na postignute rezultate Ovogodišnja druga izložba sireva Koprivničko-križevačke županije, zasigurno će ostati zapamćena zbog dvostruko većeg broja izlagača nego prethodna.Javili su se i novi proizvođači sira s nekoliko novih vrsta sireva što je dodatno obogatilo sadržaj i ponudu izložbe. Kvaliteta je prema zajedničkoj ocjeni struke, odnosno struč­ nog ocjenjivačkog povjerenstva ostala na zavidno visokoj razini što dokazuje i podatak da je od ukupnog broja sireva prijavljenih na ocjenjivanje, gotovo 80 %nagrađena nekom od medalja. S ocjenom se, prema podatcima o glasovanju, slažu i posjetitelji koji svojim interesom iskazuju veliko zanimanje za proizvode s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pa se ukazuje i potreba da ovakvi autohtoni sirevi izvrsne kakvoće budu zastupljeniji u ponudi jer zaslužuju svoje mjesto na tržištu. Vidljivoje da proizvođači sira veliku pažnju pridaju kvaliteti mlijeka što je i jako bitno da bi se dobili odlični proizvodi. Mnogi izlagači su i nakon ovogodišnje izložbe dobili pregršt čestitki na postignutom uspjehu, ali i mnoštvo novih narudžbi tako da je ovakav marketing i više nego dobrodošao jer je kvaliteta istaknuta na prvom mjestu. Pokrovitelji manifestacije Koprivničko-križevačka županija i Grad Križevci i dalje iskazuju interes da se ovakvi domaći sirevi naših obiteljskih gospodarstava svakako nađu u turističkoj ponudi. I novoosnovana Udruga malih sirara Koprivničko-križevačke županije- "PRGICA",stavila je to kao jedan od glavnih ciljeva čije je uporište u kvaliteti i raznovrsnosti domaćih autohtonih sireva proizvedenih na tradicionalan način, a uskoro bi se mogli naći u ponudi i kao zaštićeni proizvodi.

50

Slika 3: Posjetiteljibirajunaj-sirdegustactfomproizvoda Otvoreno tržište autohtonom hrvatskom siru u EU, ali ....

Danas, diljem Lijepe naše, dosta malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se proizvodnjom mlijeka no s relativno malim količinama. Neka od njih sigurno će naći rješenje u preradi mlijeka u sir na svome gospodarstvu. Takva gospodarstva koja ne konkuriraju velikom proizvodnjom i velikim količinama mlijeka, bit će u budućnosti sve više uključena u tzv. izravnu prodaju s gospodarstva jer u tom slučaju troškovi odlaska na tržnice i tzv. placarina ne postoje.

No kako su gradske tržnice kod nas još uvijek tradicijski oblik izravne prodaje tih proizvoda, proizvođači još uvijek najviše rabe taj prodajni put. Pretpostavke su da će se taj oblik prodaje bitno smanjiti. Na određeni način u razvijenijim zemljama zamijenile su ih tzv. seljačke tržnice na kojima seljaci prodaju isključivo vlastite proizvode, a ovisno o potrebama mogu se održavati više puta mjesečno. Mogu se organizirati na prigodnim mjestima, a njihove prednosti proizvođači sira mogu iskoristiti posebno zato što udruženi kroz udrugu mogu organizirati vlastitu tržnicu, gdje u pravilu pravo prodaje imaju samo

članovi

udruge. Organiziranje prodajno promotivnih priredbi kao što je i «Dan sira Koprivničko­ križevačke županije», ima zasigurno određeno značenje za sirare samim time što se organizira na većoj «sajamskoj površini», a kako sudjeluje više proizvođača, takve manifestacije su privlačne za posjetitelje potencijalne kupce. Prigoda je to za izravni kontakt s kupcima. Uz prodajni, manifestacija je imala daleko jači promidžbeni učinak, što su naši izlagači na ovoj izložbi prilično dobro znali iskoristiti, doduše još uvijek u lokalnim okvirima. U budućnosti će ovakve priredbe bitijošveće prigode za promidžbu obiteljskih gospodarstava i svih vrsta proizvoda koje oni nude, a na taj način širit će se krug kupaca. Zbog svih ovih spomenutih razloga na OPG-ima, koja su usvojila spoznaje o pristupu proizvodnji i prodaji proizvoda od mlijeka, proizvodnja autohtonih sireva na takvim gospodarstvima danas sve više dobiva na važnosti. Uz to poveća­ vanje profitabilnosti proizvodnje mlijeka kroz tradicionalnu proizvodnju sireva, čuva se i prepoznatljivost pojedinih hrvatskih krajeva vezana uz određene izvorne proizvode, a da ih ima, dokazuje i izložba sira održana u Križevcima.■

Mije/carskilist 11/2006.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama

zavisoku proizvodlliU. mlUek

1dobro zdravUe krava

Pelana®

Početna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inapredne t~Jad

uzusteau mtvek

@vnERINAdoo Svetonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: :J1/33 88 600 e·m:-iil: infoOveterir.o.hr,

www.veterine.hr

STUDIJSKO

PUTOVANJE

aulJI 818 UJ, •••••

, ~I

_Dr.s_c.Ire_naP_etak~

Jednoiskustvos puta Toskana je pokrajina u središnjoj Italiji poznata po renesansnim gradovima i umjetnicima. Manje je poznato da važan dio tradicije čini eroizvodnja crnog vina i ovčjeg sira.

Cak 40% talijanskih sireva su ovčji sirevi, ali najpoznatiji su upravo iz područja Toskane.

., U Toskani ovčji sir je tradicionalni specijalitet poljoprivrednih gospodarstava.

Radi se prema stoljetnim recepturama iz mlijeka ovaca koje se hrane osobitim mirisnim biljem iz doline rijeke Orcia i na travnatim brežuljcima oko Pienze. Ovaj sir ima izvanredan i nježan okus, jedini od sireva svoje vrste, pa predstavlja jedno od najprestižnijih poljoprivrednih proizvoda. Stoga nosi oznaku DOP (Denominazione d'Origine Protteta). DOP je najveća službena zaštita koju EU može dodijeliti za neki prehrambeni proizvod. Svaki tip proizvoda, u ovom slučaju sir koji ima oznaku DOP, mora odgovarati strogim pravilima prema kojima je ograničeno područje proizvodnje, tehnike rada kao i niz drugih karakteristika: okus, miris, boja proizvoda - ali zato je to prava marka koja garantira zaštitu i kupca i proizvođača.

Sirevi koji nose oznaku DOP predstavljaju vrijednu prehrambenu i kulturnu baštinu.

Toskanski ovčji sir na tržište

52

Slika 1: Ovce na toskanskompašnjaku dolazi, u odnosu na konzistenciju i način pripreme, kao meki (nonstagionato i marzolino), polutvrdi i tvrdi sir oštrijeg okusa (semistagionato i stagionato). Katkad se čuva ispod pepela, omotan u vinovu lozu ili naprašen papperoncinima.

Tvrde vrste dobro je naribati na tijesto, a uz te tvrde vrste sireva odgovara crno vino. Recepti sa sirom mogu poslužiti u pripremi predjela, glavnih jela, kao dio kolača, dakako dio su pizza, priloga i

salata.

U Toskani sir je moguće kupiti na tržnicama i u prodavaonicama prehrambenih proizvoda, kao suvenir. U vinarijama turistima se poslužuje uz vino, a razne prodavaonice nude degustaciju.

Premda se ovo područje smatralo siromašnim poljoprivrednim područjem, danas se zahvaljujući seoskom turizmu i biološkoj poljoprivredi smatra zanimljivom turističkom destinacijom. ■

Slika 2: Ovčji sir je tipični Toskanski turistički proizvod Mljelwrski list 11/2006.

IZ UREDNIŠTVA

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE U LURId.d.,TVORNICI BJELOVAR

Uz prethodnu suglasnost uprave LURE d.d., Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge održao je 1O. listopada o.g. svoju sjednicu u mljekari u Bjelovaru.

Naime, stav je Upravnog odbora da se sjednice povremeno održavaju u prostorima naših mljekara

Za odličnu organizaciju našeg boravka u Bjelovaru možemo pIVenstveno zahvaliti našim domaćinima - predstavnicima mljekare, na čelu s direktorom gosp. Vladom Batinovićem te našim dugogodišnjim članom i aktivnim suradnikom gosp. Slavkom Kirinom.

Tijekom obilaska sirane pridružila nam se i gospođa Marija Šćuric, rukovoditeljica proizvodnje sira, te vrlo susretljiv rukovoditelj zrionice sira Đuro-Jurica Hehet.

Prilikom obilaska tvornice upoznati smo s novim, a i standardnim, moglo bi se reći kultnim tehnologijama prerade mlijeka u sireve.

Zadovoljstvo su iskazali posebice članovi Odbora iz drugih mljekara kojima je to bio prvi susret sa Sirelom i sirarstvom. Uostalom, uloga je naše Udruge upoznavanje i unaprjeđenje hrvatskog mljekarstva, uspostavljanje dobrih odnosa i suradnje unutar struke, te zajedničko prevladavanje svih problema koji se pojavljuju u ovoj grani gospodarstva. Degustacija sireva je bila neizbježna, jer naši domaćini nam ne bi oprostili da nismo kušali njihove specijalitete. Sirevi su dobili odličnu ocjenu, a naš je savjet: kupujmo hrvatsko, kupujmo najbolje!

Nakon obilaska pogona Sirele, održana je sjednica Upravnog odbora, sa sljedećim Dnevnim redom: 1. Izvješće o poslovanju HMU za razdoblje siječanj - rujan, 2006.

2. Izvješće o organizaciji 37. hrvat-

Mljekarski lt'.~t11/2006.

skog simpozija mljekarskih stručnjaka, prema zaključcima Znanstvenog odbora simpozija od 04.

10.2006.

3. Tekuća problematika (izdavačka djelatnost, obilježavanje 7. svjetskog dana školskog mlijeka, stručno putovanje suradnika Mljekarskog lista u Sloveniju).

članica.

Upravni odbor je uz prethodnu konstruktivnu raspravu i dodatne prijedloge, prihvatio Izvješća predsjednice Udruge te zaključio da Hrvatska mljekarska udruga treba i dalje u kontinuitetu nastaviti sa započetim projektima i planovima za naredno razdoblje, u skladu sa Zaključcima Upravnog odbora.

Zahvaljujemo se Upravi Lured.d. te domaćinima na srdačnom prijemu, a našim mljekarama aanicama najavljujemo da ćemo se rado odazvati pozivu da naše sjednice i ubuduće održavamo u nekoj od mljekara. ■

Detalj iz zrionicesira "Sire/a"Bjelovar

53

LONČANICE spremanjekaktusa -

Kaktusi su ~"Vojomegzotičnošću pronašli svoje mjesto kod ljubitelja biljaka. Postoje čak i udruge njihovih ljubitelja. Za početnike uzgoja kaktusa problemi nastaju dolaskom hladnijih dana.

Darko Kantoci,dipl. ing.-

Već početkom listopada kaktuse unosimo u zatvorene prostore. Kako bi zemlja u loncu s kaktusom bila suha, nešto ranije, prije unošenja ne treba ih zalijevati.

Prezimljuju na temperaturi od 10° C. Prije spremanja u hladnu prostoriju, nekoliko dana držite ih u toploj prostoriji kako bi se zemlja u loncima posušila. Osjetljive i cijepljene kaktuse čuvati u praznom akvariju, u kojemu se lakše čuva vlaga zraka, a i temperatura će biti

,

veća.

Manjim kaktusima potrebno je mirovanje bez lončića, pa ih treba smjestiti u prostor između dvostrukih prozora. Izvadimo ih iz zemlje, skratimo im korijen i stavimo na toplije mjesto dok rez ne zaraste. Nakon toga valja ih umotati u novine i odložiti na mirovanje. Kod umotavanja treba paziti da se ne ošteti korijen.

"Sneg Jendraša škodu nanaša " Nakon izrazito toplog i suhog srpnja, pa ponovno rujna, zima nas sigurno neće mimoići. Pojavu snijega možemo očekivati već početkom ovog mjeseca. Naime, od 1949. godine pa do danas najranija pojava bijelih pahuljica u Osijeku i Zagrebu zabilježena je 3. studenoga

Lophophorawilliamsonii Za prezimljavanje iskoristimo podrum i potkrovlje. Podrum mora biti očišćeni svježe okrečen. U njemu se ne smije čuvati povrće zbog gljivičnih infekcija. Spremljene kak-

tuse povremeno treba pregledati.

Kaktusima koji zimi zahtijevaju višu temperaturu treba osigurati dovoljno svjetla da se ne deformi-

1980. godine. Zbog čestog zatopljenja snijeg koji padne tako rano ne zadrži se dugo na tlu.

No, kako se primiče kraj mjeseca, temperature zraka sve su niže pa se i snijeg na tlu može zadržati više dana.

Izreka na blagdan sv. Andrije {30. studenoga): "Sneg Jendraša škodu nanaša" upozorava na štete koje nastaju pojavom snijega tijekom studenog. Prisjetimo se, 29. studenoga 1996. godine u Đakovuje dva dana padao snijeg, a na polju je još ostalo 260 hektara neubranog kukuruza. Ove godine, i ako dođe do rane pojave snijega, uvjereni smo da

na polju više neće biti kukuruza.

Razlog je suho, toplo i sunčano vrijeme u drugoj polovini rujna.

Sume toplinskih jedinica bile su veće od višegodišnjeg prosjeka, pa je kukuruz na vrijeme dozrio. No, ipak savjetujemo ratarima da ne čekaju s pripremom tla za jesensku sjetvu, a i s dubokom obradom tla, jer pojavom snijega i ona može biti prekinuta. Što nam znači duboka obrada tla, takozvana zimska brazda - ne treba posebno isticati. Zimskom brazdom tlo otvaramo te time omogućujemo i najmanjoj kiši nesmetan ulazak do najdubljih slojeva tla. Zalihe vlage u tlu stvaraju se tijekom zimskih mjeseci. ■

raju. ■

M{jekmwkilist 11/2006.

LJEKOVITO

KORIJEN

BIJELOG

BILJE

SLJEZA

protivkašljai želučanih tegobaI Manja Kranjčević, dipl. ing. I Bijeli sljez je biljka koja svoju djelotvornost postiže zbog znatne količine sluzi koja se nalazi u čitavoj biljci, a najviše u korijenu. Posebno se cijeni u liječenju kašlja i želučanih tegoba.

Bijeli sljez, ljekoviti sljez ili sljezovina (Althaea officinalisL.) je trajna biljka visine 50-150 cm s okruglom, slabo razgranatom stabljikom prekrivenom sivim dlačicama i odrvenjelom u donjem dijelu.

Poveliki listovi, podijeljeni na tri do pet režnjeva, pri vrhu zašiljeni i s obje strane obrasli gustim i mekim bijelim dlakama, smješteni su naizmjenično duž stabljike na kratkim peteljkama. Bijeli ili blijedoružičasti cvjetovi promjera 4-5 cm razvijaju se od kraja lipnja do kraja kolovoza u pazušcima listova, u gornjem dijelu stabljike. Korijen je čvrst, vretenast, dug do 40 cm, izvana žutosmeđe, a iznutra bijele boje. Slabog je mirisa i sluzavo slatkog okusa. Vadi ga se ujesen, očisti od natrulih dijelova, dijelova stabljike i sitnih korjenčića i opere u vodi. Najbolje je vaditi korijen dvogodišnjih biljaka jer je kod onih starijih previše odrvenjen.

Vanjsku koru treba oguliti, korijen prerezati po dužini i naglo osušiti na temperaturi oko 35°C. Kada je već gotovo posve suh, nareže se na sitne kockice promjera 3-8 mm. Ispravno osušen korijen zadrži bijelu boju.

Treba ga čuvati u dobro zatvorenim posudama. Ako je nedovoljno osušen često popljesnivi, dobije mrlje i neugodan miris pa ga treba baciti. Ujesen korijen sadrži čak 3035% sluzi, 30% škroba, 10%pektina, 7%mineralnih tvari (najviše fosfora), 2%masnogulja itd.

M(jekarski fiyt 11/2006.

Bijeli sljez najbolje uspijeva na poplavnim područjima, na nasipima, uz rijeke, na vlažnim livadama, a možete ga uzgojiti i u vrtu. Suhi, usitnjeni korijen prodaju u svakoj ljekarni. Čaj od korijena bijelog sljeza: Dvije čajne žlice suhog, usitnjenog korijena močiti 23 sata u 2,5 dL hladne vode, povremeno promiješati. Tekućinu procijediti i prije pijenja malo zagrijati na ugodnu temperaturu ili koristiti kao oblog. Važno je da se u pripremi čaja koristi hladna voda, ukapavati u nos kako bi se umirila a ne kipuća kao što je uobičajeno za upaljena sluznica, olakšalo čišćenje većinu biljaka. Na taj način iz korinosa i disanje. jena najbolje ekstrahira sluz koja je Starije žene nekada su davale aktivna tvar, a ne škrob. djeci da žvaču svježi, oguljeni Čaj od korijena bijelog sljeza korijen sljeza prilikom rasta zubi i za koristiti za ublažavanje kašlja i jačanje desni. olakšavanje iskašljavanja, kod infekObloge od čaja koristiti kod cije grla, upale glasnica i promu- upala na koži, svrbljive i suhe kože klosti. Djelotvoran je i kod upalnih djece s neurodermatitisom, te procesa u želucu i crijevima, kod čira svrbeži kože u starosti. ■ na želucu, kolitisa, proljeva i IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA Kronove bolesti te u slučaju uri10. I I. 20. 11.

30. 11. narnih infekcija.

Sasvim maloj OSIJEK 6,37 16,21 6,51 16,11 7,03 16,05 djeci, u slučaju prehlade, prepoZAGREB6,49 16,31 7,02 16,22 7,14 16,16 ručuje se čaj

55

VAŠ LIJEČNIK~======================~

,, RECI MI STO Svakog dana prosječna osoba unese 1,5 do 2,5 kilograma hrane u svoj želudac. Ta probavlja i resorbira kako bi JEDEŠ, PA ĆU TI se hrana osigurala hranjive tvari i energiju organizmu. Zaista, ono što mi pojedemo uskoro postaje stvarni dio našega tijela; to je REĆI TKO SI'' V

Hrana mora biti raznovrsna i dobro uravnotežena Dr. Ivo Belan

naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća kojeg smo pojeli pronalazi svoj put do stanica mozga, ili kalcij iz povrća ili mlijeka, uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice.

Isto kao što će kvaliteta minerala, povrća, vlaknastih kompo- strija hrane koja koristi reklamu i benzina kojeg ulijete u motor nenti i vode. Sve te spomenute bole- psihologiju uvjeravanja nas potroutjecati na vožnju vašeg automobila, sti sve su češće, a velikoj su mjeri šača da jedemo ono što oni prodaju, tako će i vrsta hrane koju jedete uzrokovane prehrambenom nerav- premda to može biti štetno. utjecati na stanje i funkcioniranje notežom.

Jedna analiza reklama na amerivašeg organizma. Što je krenulo loše? Zašto se čkoj televiziji, a prikazivane su baš u Tri najveće «prirodne « ubojice nalazimo u tako neugodnoj situa- vrijeme kada su djeca gledala crtane su: ciji? Većina ljudi jede zbog zadovolj- filmove, otkrila je da je 90 posto - srčane bolesti stva. Usredotočujemo se na konzu- reklama bilo za «fast food». Na taj se -rak miranje one hrane koju volimo, a ne način mladi programiraju da požele - moždani udar na dobru i zdravu za naš organizam. jesti hranu koja je s hranjivog Sva ta oboljenja imaju nešto Zaboravili smo daje svrha konzumi- stanovišta nezdrava. Neznanje pozajedničko a u svezi su s našom ranja hranjivost hrane. trošača i pohlepnost trgovaca hraprehranom. Drugim riječima, vrsta Pogubna ovisnost o nekim nom, doveli su do današnjih hrane koju jedete ima itekako veze vrstama hrane problema. sa šansama da ćete oboljeti od jedne Roditelji su često krivci broj Pogubna ovisnost o nekim ili od svih tih «triju velikih». Medicin- jedan. Mnogi roditelji upotrebljava- vrstama hrane postala je čest ska istraživanja pokazala su da is- ju hranu za kažnjavanje ili nagrađi­ problem u našem društvu. Razumije pravna prehrana može spriječiti ili vanje djece. Zato stvaramo u dječjoj se - trpimo posljedice. Postoji velika čak utjecati na to da se povuku ta osjetljivoj glavici spoznaju kako se potreba obrazovanja sebe i svoje oboljenja. Religiozni pristup zdrav- hrana, posebno neke vrste hrane, djece o temeljnim činjenicama u lju kaže da je tijelo stvorena s mu- može upotrijebiti da bismo se «osje- svezi s hranom. Ustvari, hrana je drošću i znanjem tako daje sposobćali dobro». Osim toga, postoji indunajveći ljudski lijek- hranjivi lijek. ■ no samo se održavati u zdravom stanju, ako mu dajemo ono što treba.

Koja je hrana potrebna tijelu?

Ljudski organizam treba: bjelanče­ vine, šećere, masti, vlaknaste komponente, vitamine, minerale i vodu.

Sve to mora biti na raspolaganju u omjeru i obliku kojem ih tijelo može lako upotrijebiti. S «civilizacijom» i «progresom» ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjeranosti i nedostatci karakteriziraju prehranu modernog čovjeka, koji često konzumira previše masnoća, bjelanče­ vina, kalorija, a premalo vitamina,

56

Hibrid koji odlikuje rekordan proizvodni potencijal zrna koje vrlo brzo otpušta vlagi u jesen. Visok prinos, a niski troškovi sušenja jamče dobru zaradu. Stabljika je čvrsta, lisnata, visoka sa visoko nasađenim klipom. Otpornost na sušu iznadprosječna. Hibrid za proizvodnju zrna, ali prije svega pogodan za spravljanje izuzetno alitetne silaže. lako je nešto raniji po prinosu su e tvari silažrn mase ne zaostaje za hibridima FAO grupe 500 i 600, a silaža se može spremiti znatno ranije nego ona od kasnijih hibrida

~ ~

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan način!

Legenda '.zbregov acido.filno mlijeko i acido.filno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane.

Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što znači? To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu specifičnu fiziološku vrijednost - pozitivno utječe na zdravlje. Specifične komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali ...

Riječ

probiotik

potječe

Legenda '.zbregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko tisuća godina. Podrijetlom je s Kavkaza čiji su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i dugovječnosti. Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

Jeste li znali - kako nastaje kefir?

Kefir je proizveden pomoću kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani mliječni proizvod pri nižim temperaturama pri čemu se producira i manja količina plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje osvježujući reski okus i pjenastu strukturu.

Rano jutro, mirisni "bregi'; svježe podojeno mlijeko u zemljanoj posudi čeka večer kada će se na stolu naći nevjerojatno fino, mirisno, ukusno, osvježavajuće kiselo mlijeko - okrjepljujući obrok. Taj prizor stoljećima je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov", a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim potrošačima iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov.

Jedite zdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko light i okusite dašak nostalgije'z bregov!

od grčke

riječi "pro bios" što znači za život.

telite li balans?

Uzmite acidofilno mlijeko ili acidofilno mlijeko light svaki dan!

Živjeli, uz mliječni šampanjac kefir i kefir light!!

VJ