Mljekarski list 10-2006

••• I u HnxrtskoJ obl(Jeien 7. suJetsld dan školskog mlijeka

27. rqjna 2006.

Ćf:!MU

ISSN 0351-9104

• GODINA

42 • LISTOPAD

2006.

Naslovnica: Suradnici Mljekarskog lista u Sloveniji

SADRŽAJ STRUČNO PUTOVANJE Stručno putovanje u Sloveniju ________________2

GUDOV AC 2006.

14. jesenski međunarodni bjelovarski sajam ____ 5 IZGRADNJA STAJA Preko krmnih zabrana do dobre krme _____•

10

IZ VINDIJE BIOdar - Tvornica stočne hrane . __________

18

NATJECANJA Natjecanje orača u Republici Hrvatskoj 2006. godine . ______________________

--- 20

IZ HSC-a Procjena metaboličkog i hranidbenog stanja u mliječnim stadima __________________22 SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Sjeme s određenim spolom - - - - - - - - - - - - - - - - - - 25 Poboljšanje reproduktivnih sposobnosti mliječnih krava -- - ··- - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - -30

ZORA VLJE STADA Suzbijanje štetnih kukaca u mljekarskoj proizvodnji ________________________________32 VETERINARSTVO Bedrenica - Antrax _________________________34 USAID Projekti agencije USAID ____________. ________36 EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Ekonomska ocjena poslovnog plana. __________38 TRŽIŠTE STOKE Tržište stoke _______________________________42 RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka ____________44 KLUB UZGAJIVAČA Klub mladih uzgajivača goveda Vrbovec ______49 OBAVIJEST Posjet zadruzi «Eko Dvor» ___________________52 Tehnologija držanja mliječnih krava u SAD-u._ 54 OBITELJ I DOM ____________________________ 55

IZ UREDNIŠTVA

27. rujna 2006. godine obilježen 7. svjetsl{i dan «šl{olskog mliieka» u slj~dećem b_roju Mlje~ar:kog lista opširn_ije ćem? i2".ijestiti ~ kako su dJeca u nekim osnovnim skalama proslavila 7. s~etsk1 dana Zadovoljstvo nam je objaviti da je i ove godine u nekim školama obilježen svjetski dan školskog mlijeka.

Prema pristiglim informacijama primjetna je veći interes mljekara za proslavu ovog datuma u područnim osnovnim školama. Tako je Hrvatska mljekarska udruga na poticaj svojih članica - mljekara, tiskala 30 000 «malih edukativnih savjetnika» kao prilog obilježavanju ovog datuma, u vjeri da će i u našoj zemlji zaživjeti ideja o uvođenju obveznog mliječnog obroka u škole.

Obveza je to svih nas: roditelja, nastavnika u školama, a svoj interes u uvođenju mliječnog obroka u škole svakako bi trebali imati i proizvođači i prerađivači mlijeka i mliječnih proizvoda.

školskog mlijeka. ■

..

Kravica sam šara. muu. _.

Stigla sam na livadu sočna klopa raste tu Pasem. pasem travicu.

Tvornica sam djeco zdrava Jer ja putem ovih trava Stvaram za vas litre mlijeka Bogme zdravlja, pa i lijeka!

Lončić mlijeka

svaki dan!

Za sve klince. moJ je plan Avantura s puno teka Na mliječnoj vas stazi ćeka.

Mit:ianaBr<JBDf)lf

Uredničkl odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Čičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darko Kantoei, dipl. ing., mr. se. Goran

Kiš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Arnelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor Š!okoVić, mr. se. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, lliea 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 23600(J().1101408596,Cijena: 6,00 kn. Grafička priprema I !luk:

"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

STRUCNO

PUTOVANJE

11Rlilt8 P918UIU~E UJSllVl1Llli ~c0_:o:~n_;:;_-~:;š~ić, U ORGANIZACIJIHRVATSKEMLJEKARSKEUDRUGE 17. i 18. rujna 2006. godine, na smještenom u slikovitom mjestu unutarnje opreme sirana (pribor za inicijativu Uređivačkog odbora Stara Fužina nedaleko od Bohinja. proizvodnju sira, posude za mlijeko, Mljekarskog lista, organizirano je Bohinj je inače bio stoljetno posude za proizvodnju maslaca). dvodnevno stručno putovanje u pastirsko (planšarsko) središte na Fotografije u trećoj prostoriji, uz Sloveniju. Putovanje je bilo namije- kojemu pojedine planine dopiru način života pastira u planini, njeno predstavnicima mljekara, gotovo do vrha Triglava. prikazuju i značajnija bohinjska članicama HMUte stručnim suradPlanšarski muzej u Staroj Fužini pastirska naselja i nastambe na nicima Mljekarskog lista koji se otvorenje 1971. godine. Uređenje u planinama podno Triglava. bave edukacijom proizvođača nekadašnjoj seoskoj sirani, izgrađe­ A kakav je život i proizvodnja mlijeka a kojima je taj list i namije- noj 1883., u kojoj su još 1967. sadašnjih proizvođača mlijeka u njen. Uz posjet dvjema farmama proizvodili sir. U toj sirani majstori Sloveniji, osim razgovora sa mliječnih krava, sudionici su obišli i sirari, («sirarski mojstri») brinuli su stručnjacima državnih institucija, Edukativni centar za mljekarstvo u se u proljeće o zrenju velikih saznalo je pedeset sudionika Kranju, a kroz nekoliko predavanja kolutova sira, koji su svaki tjedan, stručnog putovanja tijekom posjetamošnjih stručnjaka upoznali su i posebni nosači donosili s planine. ta dvaju obiteljskih gospodarstava. proizvodnju te tržište mlijeka u U prvom dijelu muzeja prikaObiteljsko gospodarstvo Sloveniji nakon ulaska u EU. zana je karakteristična drvena «Bobine» u Žirovnici Janeza Šebata «Kravlji bal» tradicionalna je pastirska kuća s planine Zajamniki (u kojem je za proizvodni i finanmanifestacija stočara slovenske («planšarski stan») s unutarnjom cijski dio zadužen stariji sin Janez) regije Gorenjska, a održava se svake opremom. U drugom dijelu pred- posjeduje suvremenu farmu mlijegodine u rujnu kada stočari iz stavljena je originalna sirana s čnih krava holstein pasmine s oko planina (u koje su otišli u proljeće) velikim uzidanim sirarskim kotlom i 120 grla. Ukupno imaju 58 ha silaze sa svojom stokom u dolinu u prešom za oblikovanje karakte- poljoprivrednih površina, od čega je kojoj će prezimiti. Posebna je to rističnih, velikih kolutova sira. Tu su 11 ha vlastitog poljoprivrednog svečanost, ne samo za stočare toga izloženi i originalni predmeti zemljišta, a 47 ha u zakupu. Na tim kraja, nego sve više i za turiste koji na prigodno uređenoj livadi uz Bohinjsko jezero upoznaju taj specifičan način života gorenjskih stočara, ali i njihove proizvode: sir, mlijeko, razne pletene i drvene predmete, izrađene u planini za višemjesečne ispaše stoke. Na «Kravlji bal» uputili su se i sudionici dvodnevnog stručnog putovanja u Sloveniju kako bi upoznali aktualnosti u mljekarskoj proizvodnji Slovenije nakon ulaska u EU, no zbog lošeg vremena priredba je otkazana. lako su ostali uskraćeni za taj doživljaj predstavljanja načina uzgoja stoke te proizvodnje i prerade mlijeka na planinskim pašnjacima «u živo», tradicionalni način stočarenja te preradu mlijeka i proizvodnju sira, upoznali su u Planšarskom (pastirskom) muzeju Slika 1: PosjetPlanšarskom muzeju 2

Mljekarski list 10/2006.

STRUCNO

Slika 2: Posjetfarmi Bohinc površinama 3/4 zauzimaju travnjaci i pregonski pašnjaci, a ostalo kukuruz za silažu te lucerna. U 2005. godini mljekarama su isporučili 498 800 kg mlijeka (prosječna proizvodnja po kravi iznosila je 7 969 kg, s 3,99% masnoće i 3,29% bjelančevina). Kako im je odobrena godišnja kvota za 390 000 kg mlijeka preniska za sadašnju proizvodnju, dodatne kvote otkupljuju od drugih proizvođača. Od prošle godine mlijeko izvoze u Italiju.

Farma mliječnih krava simentalske pasmine obitelji Pavla Demšara iz Loga (nedaleko Kranja) na kojoj je 60 grla, dijelom je smještena u staroj a dijelom u novoj staji, no obje su opremljene prema strogim zahtjevima struke. U 2005. godini prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosila je 6 928 kg s 4,21% masnoće i 3,32% bjelančevina.

I obiteljsko gospodarstvo Demšar kupuje dodatne mliječne kvote.

Mlijeko predaju Ljubljanskim mlekarnama.

Ulaskom Slovenije u EU polako se mijenjala i struktura poljoprivredne proizvodnje u kojoj stočar­ stvo i dalje zauzima najvažnije mje-

Mljekarski li,st 10/2006.

sto. Od 58 000 proizvođača mlijeka prije petnaestak godina, sada ih je samo 1O000, ali proizvedu oko 500 milijuna litara visoko kvalitetnog mlijeka godišnje. Slovenija trenutno ima 30% mlijeka više od vlastitih potreba, tako da višak izvozi u Italiju kojoj mlijeka nedostaje. Raspoložive količine i potrebe za mlijekom te cijenu dogovaraju svake godine.

PUTOVANJE

Dugoročne sigurnosti nema, jer tržište ima svoje zakonitosti, ali za sada proizvođači u Gorenjskoj regiji dobivaju najvišu cijenu za mlijeko u Sloveniji, kaže direktor poljoprivredne udruge «Sloga» Kranj MarijanRoblek.Udruživanjem su se proizvođači mlijeka oduprli pritiscima velikih državnih mljekara za snižavanjem cijena. te izvozom u Italiju cijenu mlijeka čak i povisili.

Od 2005. godine u Sloveniji su određene mliječne kvote (60% za neposrednu prodaju na gospodarstvu te 95%za prodaju mljekarama) a svako prekoračenje kvota ima određenu cijenu (kaznu).

Gospodin Roblek ujedno je i direktor PZ Kranj, jedne od većih PZ u Sloveniji. Njenih 41 O članova­ zadrugara, od kojih se 170 bavi proizvodnjom mlijeka, ove godine očekuju promet od 25 milijuna eura.

Još zanimljivih podataka o stanju proizvodnje mlijeka u Sloveniji ulaskom u EU iznesena je na predavanju u Srednjoj biotehničkoj školi u Strahinju, nedaleko Kranja. U ukupnom gospodarstvu poljoprivreda sudjeluje s nešto manje od 4%.

Intenzivna proizvodnja nije moguća zbog rascjepkanosti parcela, a

Slika 3: FarmaobiteljiDemšar 3

STRUČNO PUTOVANJE

Gosp. BrankoRavnik, direktorZavoda poljoprivredno-savjetodavne službeKranj stočarska

proizvodnja - kao glavna poljoprivredna djelatnost - smještena je većinom u teže pristupačna brdsko planinska područja. No, unatoč smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava, povećan je broj krava po stadu - na 15, prosjek poljoprivrednog gospodarstva narastao je na 6,2 ha, a i mliječnost se zadnjih 1O godina povećala za 2 000 litara po kravi.

Veliku pomoć proizvođačima pruža Poljoprivredna komora Slovenije. Osnovana je 2000. godine, sa sjedištem u Vipavi. Sada ima 173 000 članova, a članstvo je obvezno za sve vlasnike zemljišta, odnosno one sa 100 eura katastarskog prihoda po gospodarstvu, kaže Branko Ravnik direktor Zavoda poljoprivredno-savjetodavne službe Kranj koja djeluje u sklopu Poljoprivredne komore.

Glavna djelatnost Komore je, pored stručnih usluga proizvođačima, zastupanje interesa njenih članova pred državnim institucijama, pa tako Komora ima i određenu političku ulogu.

Do ulaska u EU Slovenija je koristila predpristupne fondove pa je u brdsko planinskim područjima utrošeno dosta sredstava (primjerice za uređenje objekata seoskog turizma).

Na završetku dvodnevnog putovanja po Sloveniji posjetili smo jedan takav - seoski turizam «Ljubica» smještenom na 650 m/nv nedaleko od Škofje Loke. Iz SAPARD programa obitelj Stanonik uredila je u tradicionalnom kozolcu (nastambi za sušenje sijena na livadama) moderan ugostiteljski objekt, gdje nude domaće specijalitete pripremljene većinom od onog što proizvedu na svom gospodarstvu - povrće i meso. Uz klasičnu ponudu seoskog turizma organiziraju i dodatne aktivnosti, primjerice učionice u prirodi za djecu.

Gospođa Ljubica kaže da je posjetitelja sve više, a time i mogućnosti za daljnje širenje djelatnosti na njihovom, ali i susjednim gospodarstvima. Zacijelo se i od ove djelatnosti može dobro živjeti! ■ ..J

Citracentar~ --

proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir

u zemlji porijekla

~ jamstvo za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654

GUDOVAC

~~ ~~ ~~~~ [Moo@~~

GUDOVAC 2006■ VesnaBulić, Tradicionalni 14. jesenski među­ narodni bjelovarski sajam održan od 08. do 1O. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara, svečano je otvorio predsjednik RH, gosp. Stjepan Mesić. Organizatori ovog sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarski centar. Kao suorganizatori bilježe se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije. Županija partner bila je Splitsko- dalmatinska županija.

Generalni sponzor ove izložbe bio je Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., a sponzor ishrane stoke - Voćarstvo, ratarstvo - trgovina d.o.o. U govedarskom dijelu Izložbe bilo je više županija sudionica: Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka,. Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Istarska.

Odabir stoke izvršili su djelatnici stočarskih službi HSC. lzloženo je više pasmina goveda po kolekcijama.

Za simentalsku pasminu izloženo je osam različitih kolekcija: • revijalni prikaz - klub mladih uzgajivača simentalskog goveda petnaest grla • kolekcija steonih junica - ukupno osam grla • kolekcija mladih krava - ukupno deset grla • kolekcija mladih krava - uvoz Njemačka - ukupno šest grla • kolekcija mladih krava - uvoz Austrija - ukupno šest grla • kolekcija ostalih krava - ukupno petnaest grla; kolekcija bikovskih

M{jekarski list 10/2006.

2006.

™@lm

Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom: pet krava, četiri junice i bik Conan HB 33, u vlasništvu Agromajki - ukupno devet krava • kolekciju rasplodnih bikova pred- nomskog fakulteta Sveučilišta u stavljaju dva bika: Leon K-637 HB Zagrebu.

Slavonsko - srijemsko podolsko 7586 i Vuk K-613 HB 7488, govedo predstavljale su dvije krave i vlasništvo Centra za reprodukciju tele, vlasništvo Centra za reproduu stočarstvu Hrvatske d.o.o. kciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

Zagreb.

ZagrebKriževci.

Holstein - friesian pasmina Hereford pasmina predstavljepredstavljena je s tri kolekcije: na je junicom i bikom, te križancem • steone junice -ukupno devet grla sim. x hereford - junica i bik - u • mlade krave - ukupno četiri grla vlasništvu uzgajivača R. Džakule.

• ostale krave - ukupno osam grla

dipl. ing.

Stjepan Latinović, Cugovec (kolekcijasteonihjunica)

Mato Imbrišak, Štefanje (kolekcijamladih krava) 5

Izložene kolekcije simentalske pasmine ocijenilo je Stručno povjerenstvo za ocjenu goveda koje je radilo u sljedećem sastavu: Johan Tanzler, ing. - predstavnik za simentalsku pasminu iz Austrije, mr. se.

Miroslav Kovač - predstavnik CROSIM-a i Dalibor Janda, dipl. ing. predstavnik HSC-a. Izložene kolekcije HF pasmine ocjenilo je Stručno povjerenstvo za ocjenu goveda koje je radilo u sljedećem sastavu: prof. dr. se. Pavo Caput - predstavnik Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ing.Josip Crnčić- predstavnik Udruge Hrvatskih uzgajatelja holstein goveda i Zdenko lvkić, dipl. ing. predstavnik HSC-a. Komisiji za ocjenu obje pasmine predsjedavala je Vesna Bulić, dipl. ing. - voditelj odjela govedarstva u HSC-u. U tijeku ocjene goveda za svaku kolekciju dan je stručni komentar. Komisija je ocijenila vanjštinu ukupno 62 predvedena grla pri čemu su ocjenjivane četiri grupe svojstava. Temeljem dobivenih ocjena, uvažavajući i njihovu proizvodnju, komisija je rangirala grla i definirala I., li., Ili. - nagrađena grla po kolekcijama, kao i šampionsko grlo pasmine.

Sva prvo, drugo i treće nagrađe­ na grla, pored brojnih darova sponzora nagrađena su diplomom koju je uručio ravnatelj Hrvatsko stočarskog centra gosp. Franjo Poljak, a gosp. S. Mikolčić - pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva uručio je zvona za šampionke izložbe.

Prvonagrađena grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: u kolekciji steonih junica - grlo FIFIžb HR 4100336889, čija je mliječnost majke u maksimalnoj li. laktaciji iznosila 8 024 kg mlijeka s 3,3% mliječne masti i 3,0 % bjelančevina.

Uzgajatelj: Stjepan Latinović, Cugovec; u kolekciji mladih krava LARAžb HR 2100583414, koja je u prvoj kontroli proizvela 26, 1 kg mlijeka s 4,25% m. m. i 3,54% proteina. Uzgajatelj: Mato lmbrišak, 6

DragoKovažik1 Štefanje (kolekcijaostalih krava)

Dragutin Beštek Sveti !van Žabno (kolekcijabikovskih majki) 1

DragoKovažik Štefanje (kolekcijasteonihjunica) 1

M(jekarski hst 10/2006.

GUDOVAC Štefanje; u kolekciji ostalih krava MONIKAžb HR0021060492, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5 755 kg mlijeka s 4,2% mliječne masti i 3,5% bjelančevina.

Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje; u kolekciji bikovskih majki - krava SUMURAJAžb HR 0006063822, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6 099 kg mlijeka s 4,4 % mliječne masti i 3,3 % bjelančevina.

Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Sv. I. Žabno.

Prvonagrađena grla po kolekcijama za holstein friesian pasminu: u kolekciji steonih junica - grlo ANITAžb HR 3100567543, čija je mliječnost majke u maksimalnoj trećoj laktaciji iznosila 8 825 kg mlijeka s 3,7% mliječne masti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje; u kolekciji mladih krava - ERlKA žb HR 5100317724, koja je u prvoj kontroli proizvela 34,3 kg mlijeka s 2,8%mliječne masti i 3, 1 %bjelančevina. Uzgajatelj: Mato Imbrišak, Štefanje.

U kolekciji ostalih krava KELLYžb HR 9100656263, koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 949kg mlijeka s 4,8 %mliječne masti i 3,0 % bjelančevina. Uzgajatelj: lvan Čolik OPG, V. Grđevac. Šampionsko grlo simentalske pasmine: krava MERI žb HR 0006072136, koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji sa 6 609 kg mlijeka, 4, 1 %mliječne masti i 3,4 % bjelančevina. Uzgajatelj: lvan Čurdija, Sv. I. Žabno.

Uzgajivač Čurdija ima 14 simentalskih krava. Na prošlogodišnjem Gudovačkom sajmu također je imao šampionku simentalske pasmine, tj. majku ovogodišnje šampionke. Šampionsko grlo holstein friesian pasmine: krava IZABELAžb HR4100656132, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7 252 kg mlijeka s 3,9 %mliječne masti i 3,5 %

M!jekarski li.st 10/2006.

2006.

Mato Imbrišak1Štefanje (kolekc1/amladih krava)

!van Čolik1 V Grtfevac (kolekcijaostalihkrava) I

!van Čurdija1 Sv. I. Žabno (gosp.FranjoPoljak dodjeljujenagraduza šampionskogrlosimentalskepasmine) 7

GUDOVAC

2006.

bjelančevina.

Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje.

Mladi uzgajivač Kovažik ima novu farmu s 40 krava i 40 grla podmlatka. Za naglasiti je, da uz šampionku ima i dva prvonagrađena grla na ovoj izložbi, te da je na prošlogodišnjem Gudovačkom sajmu također imao šampionku holstein pasmine što potvrđuje kvalitetu grla na ovom gospodarstvu.

U sklopu Stočarske izložbe održana je i aukcijska prodaja za koju je prijavljeno 25 grla, a prodano 19 junica s prosječnom prodajnom cijenom od 10.568,00 kn., a najviša cijena za steonu junicu iznosila je 12.600,00kn.

U sklopu sajma održan je 09.09.2006. g. Okrugli stol pod nazivom "Simentalac - snaga za budućnost". Sudionici su bili: dr. C. Leiding s temom - Uspješan uzgoj simentalskog goveda na primjeru Njemačke, ing. R. Pichler s temom Sa simentalcem do profita - koje šanse treba iskoristiti i Vesna Bulić, dipl. ing., voditelj odjela govedarstva HSC - Simentalac u hrvatskom podneblju.

Istog dana u organizaciji djelatnika HSC-a i partnera iz Austrije i Njemačke predstavljene su kolekcije prvotelki iz tri uzgoja koje je komentirao ing. Johan Tanzler predstavnik za simentalsku pasminu iz Austrije.

Da bi mlađim farmerima popularizirali uzgoj goveda, po prvi put je u organizaciji HSC-a održan revijalni prikaz ženske teladi i junica koje je predstavio Klub mladih uzgajivača simentalske pasmine goveda.

U ime Odjela govedarstva zahvaljujem svim sudionicima organizacije i provedbe ove izuzetne manifestacije na 14. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu, Gudovac2006.g. ■

DragoKovažik, Štefanje (nagradaza šampionskogrloholstein-friesian pasmine)

•

Stručno povjerenstvo s prvonagrađenima

Klub mladih uzgajivača simentalskepasminegoveda Mije/carski list 10/2006.

-~

BIu-Gard·-------Zaštita vimena nakon mužnje

Zaštita od mastitisa Veliki zdravstveni i ekonomski problem predstavljaju upale vimena ili mastitisi. Oni su posljedica ulaska, razvoja te štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. Drastično smanjuju količinu mlijeka, a mogu narušiti opće zdravstveno stanje životinje. Uzroćnici su u samoj okolini životinje ili na koži vimena te u trenutku optimalnih uvjeta za njihov razvoj, npr. loša higijena tijekom mužnje, dovode do upale.

Liječenje smije provoditi samo veterinar.

Najpovoljnija opcija u borbi protiv mastiti sa je preventiva.

__

BI u-Gard __

• ~ (ffi]Lffi ffi~

_ ~ ~00

..._

o a~

o o

o •

®@)@]~ o o o

o

•

~ ~~ ~ ~®'.§)

~

~~~~ ~ ~ ~

Ispitana učinkovitost u suradnji s Veterinarskim i Agronomskim fakultetom

EC IAB Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb•

tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 • www.ecolab.com

IZGRADNJA

STAJA

Od staja s jaslama do krmnih zabrana U vremenima koja su iza nas, na većini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje su prevladavale staje s vezanim načinom držanja

krava, pod pojmom jasle podrazumijevao se samo prostor za hranu, bez ograda uz njih jer nisu ni bile potrebne.Jasle kao prostor za hranu najčešće su bile udubljene u betonu kao korito ili su u vrlo starim

Slika 1: Tradicionalnastaja s drvenimjaslama Kod

staja sa slobodnim načinom držanja jasle su, kao i kod vezanog načina držanja, prostor za hranu koji je u "laufstaja" uglavnom

veći, odnosno

tradicionalnim stajama bile četvrta­ ste, napravljene od drveta (slika 1).

No, ipak najčešći oblik jasli bio je poluovalni (slika 2).

Slika 2: Betonskejasle - vezani način držanja

širi. Taj prostor, tzv. jasle u tim stajama, gdje krave nisu vezane i gdje slobodno dolaze jesti, naziva se krmni stol (slika 3). Od

Slika 3: Krmni stol u staji

Dario Zagorec,dipl. ing.,HZPSS

prostora gdje se nalaze životinje njega dijele krmne pregrade (slika 4), no one omogućuju i stalni pristup krava krmnom stolu.

Slika 4: Krmnepregrade M{jekarski list 10/2006.

IZGRADNJA Tehnologija hranidbe u proizvodnji mlijeka traži da pred kravama bude uvijek krme, osobito voluminozne, tijekom čitavog dana tako da je krave mogu konzumirati po volji (slika 5). Stoga i treba veći prostor za krmu kako bi bila dnevno na raspolaganju te da se ne mora dovoziti više puta na dan nego se jednostavno krma primakne kravama kada one pojedu dio koji je neposredno uz ogradu.

Hrana se može primicati više puta dnevno, a postupak je jednostavniji nego stalno dovoženje krme, pa je time i smanjen fizički rad. Također je i uznemiravanje životinja traktorom ili drugim strojevima svedeno na minimum.

Ono što je još bitnije jest, da se umjesto fizičkog rada uzgajivač više bavi kravama. U posljednje vrijeme (ono što je uobičajeno u razvijenijim "mliječnim" zemljama a kod nas je sve više u praksi, modi), kravama daju kompletne obroke (TMR) i to sve komponente hrane izmiješane odjednom, i to najčešće dva puta tijekom dana. Dakle, i za TMR potrebno je više prostora na "jaslama", odnosno na krmnom stolu (u širinu).

U stajama koje u posljednje vrijeme grade na obiteljskim gospodarstvima (posebno kada investitori grade samostalno bez profesionalnih tvrtki koje se time bave) bez konzultacija sa strukom rade možda naizgled sitne pogreške koje se kasnije reflektiraju kao nedostatci kod svakodnevnog rada u proizvodnim objektima. Tako npr. dio krmnog stola koji se nalazi do krmne pregrade najčešće nije uračunat u ukupnu širinu stola, a mora se računati kao prostor od minimalno 80 cm širine. Često se događa da uzgajivači kažu da je njima dovoljno prostora da traktorom može ući u taj prostor, ali zaboravljaju da ako nije osiguran taj

M(jekarski list 10/2006.

STAJA

Slika 5: Krma pred kravama (hranidbapo volji) minimalni prostor za krmu, kotači traktora i prikolica gaze po sjenaži ili silaži, a u tom slučaju teško je osigurati krmu 24 sata dnevno na stolu. Kod mnogih staja česta je pogreška da površina stola u spomenutoj širini nije zaštićena

posebnim premazima, jer nije dovoljno da taj dio betona bude gladak. Tako ga kroz neko vrijeme dosta nagrizaju i unište agresivna mliječna kiselina iz silaže, te slina goveda. Stoga nije svejedno hoće li se više ili manje vremena trošiti na

Slika 6: Hranidbenistol kod otvorenogdt/ela staje 11

IZGRADNJA

STAJA

čišćenje krmnog stola te hoće li biti

korištenja TMR-a broj hranidbenih odvojeno, onda na pregradama krma zagađena raznim nepoželjnim mjesta na krmnim pregradama ne odnos mora biti 1:1 što znači da bakterijama već kod raspodjelji- mora biti jednak broju krava u staji, svaka krava mora imati svoj prostor vanja po tom nečistom prostoru. U uz uvjet da ga stvarno na krmnom za hranidbu.

Visina zida između krmnog posljednje vrijeme ima i dosta stolu krave imaju po volji. Tada primjera gdje se taj dio stola jedno mjesto na krmnim pre- stola i blatnog hodnika gdje se opločuje specijalnim greskeragradama može služiti dvjema nalaze krave iznosi 45 - 50 cm, a kravama. Kada se kravama "servi- površina krmnog stola trebala bi biti mičkim pločicama koje su kiselo otporne te se vrlo lako čiste i raju" krmiva svako za sebe odnosno za-oko 20 cm viša od razine poda održavaju. Postoje i drugi materijali kojima se može zaštititi taj dio krmnog stola, a to su razni sintetički materijali te poliesterski beton.

Hranidbeni stol Hodnik za hranidbu najčešće je na sredini staje, no to nije pravilo.

Posljednjih godina grade se staje koje su po uzdužnoj, uglavnom južnoj strani otvorene. U tim slučajevima su i hodnici za hranidbu najčešće prema toj vanjskoj strani (slika 6) ili čak izvana.

Otvoreni dio staje može se privremeno zatvoriti postavljanjem guste plastične mreže. Ona štiti od vjetra, a time i od direktnog udara hladnoće u zimi. Kod određivanja ukupne širine krmnog stola treba, dakle, uzeti u obzir širinu za krmu Slika 7: Korištenjecijevikao krmnepregrade (minimalno 80 cm)jer čak do 0,8-0,9 m krava glavom može uzimati voluminozu uz predmjet da su blatni hodnik i krmna pregrada pravilno postavljeni. Obično se minimalna širina stola uzima 4,0 m, ovisno o vrsti mehanizacije koja će ulaziti u staju. Razlika je i u tome hoće li hrana biti raspodijeljena kravama samo s jedne ili s obje strane krmnog stola. Ako se životinje nalaze s obje strane, dobro bi bilo daje š.irina oko 5,0 metara, a ako će se u hranidbi koristiti TMR, odnosno potpuno izmiješani obrok širina između dvije hranidbene ograde trebala bi biti oko 5,5 m tako da mikser prikolica može nesmetana prolaziti krmnim stolom. Upravo zbog toga, način hranidbe ima u planiranju staje izuzetno važnu ulogu.

Kod

Slika 8:Jednostavnakrmnapregrada

12

Mljekarski list 10/2006.

FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija stočarske proizvodnje Djelatnost poduzeća FARMTEC a.s.

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u stočarskoj proizvodnji. To znači da smo u mogućnosti pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne tehničke elemente i realizirati njihovu isporuku s uključenom montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe najveći broj specijalista - praktičara koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i slično.

Svoju aktivnost poduzeće razvija i u inozemstvu, ponajprije u Slovačkoj gdje imamo svoju trgovačku podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. Trgovačke zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Italiji.

Prijedlog - koncepcija - rješenje stočarske proizvodnje

Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama već realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i stručne literature.

Nakon otvaranja pogona preporučujemo optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

........

Proizvodni program:

Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mužnju krava mobilna I stacionarna lzmuzlšta za ovce i koze

Osiguravamo i prodaju pojedinačnih proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše poduzeće izvodi u skladu s normama ISO 9001:2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman također nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za područje Hrvatske i bivše Jugoslavije poduzeća TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo mogućnost suradnje domaćim proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.

Svojim iskustvom i saznanjima omogućujemo ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na području Republike Češke, ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama pratećih banaka, pružamo mogućnost kreditiranja Investicije do 12 godina, uz uslugu ishođenja potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i građevinske dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).

Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., Križevačka 4a, Vrbovec.

IZGRADNJA

STAJA

blatnog hodnika. Na taj način kravama je olakšano uzimanje voluminoze jer se ne moraju naprezati zatezanjem gornjih vratnih mišića, ali i da bi se smanjio pritisak težine krave na njen prednji dio. Važno je to zbog toga što krava pred krmnom pregradom ne može biti u stavu raskoračenih nogu kao i na paši.

Krmne pregrade

Za odvajanje krmnog stola od blatnog hodnika, ali i za što kvalitetniji pristup kravama do krme, služe krmne pregrade. One mogu biti različitog oblika i dimenzija, ali sve imaju istu funkciju. Danas se u našim stajama na obiteljskim gospodarstvima može vidjeti prilično šarolika slika krmnih pregrada.

Ima ih od najjednostavnijih, gdje je postavljena samo jedna cijev iznad "parapeta" koji dijeli krmni stol od životinja. Cijev je zapravo vratna greda (slika 7) i postavlja se iznad grebena krave na visini od 125 - 145 cm ovisno o konstituciji životinja.

Visina "parapeta", mjereno od razine blatnog hodnika na kojem su krave, obično je 55 - 65 cm. U praksi se danas, kod slobodnog načina držanja krava, koriste i neke od varijanti krmnih pregrada načinje­ nih od dasaka ili cijevi (slika 8), ili kombinacijom jednog i drugog (slika 9), a imaju ukupnu visinu 11O 125 cm, ako se računa od mjesta gdje krave stoje kada uzimaju krmu.

Visina pravih krmnih pregrada iznad krmnog stola iznosi 70 - 85 cm jer je zid pregrade najčešće 40 cm (slika 1O). Širina ograde za jedno hranidbeno mjesto iznosi 70 - 75 cm. Ta širina ima dva dijela i to takozvani "prorez" od oko 20 cm te ostali dio od oko 50 - 55 cm (slika 11).

Prorez je namjerno relativno uzak. Krave odozgo spuštaju glavu kroz prorez i tako dolaze do krme u

14

Slika 9: Krmnapregradaod kombinacijecijevii drveta

Slika 10: Krmnepregradenakon montažena parapet

Slika 11: Prorezna pregradiza glavu krave M(jekarski list 10/2006.

IZGRADNJA jaslama. Kad prestanu jesti, moraju glavu dobro podići i tek tada mogu otići od krmnog stola i pregrade. Tijekom uzimanja hrane krave ne mogu zabacivati glavu lijevo-desno i tako prosipati krmu. U najgorem slučaju mogu samo punim ustima uzeti nešto hrane i nju eventualno rasipati uokolo. No ima slučajeva gdje to krave mogu raditi, pa kako ih spriječiti da preko krmnih pregrada ne bacaju voluminoznu krmu na blatni hodnik (slika 12 a, slika 12 b)? Po cijeloj dužini krmnih pregrada ili zabrana potrebno je namontirati neku prepreku kao npr. cijev, mrežu (slika 12 c) ili nešto slično tako da se onemogući bacanje krme preko zabrane. Rezultat je takav jer se krave boje udarca u glavu pa prestaju s takvim pokušajima. Ove tri slike s jednog obiteljskog gospodarstva (12 a i b, c) prikazuju primjer jednog takvog problema, koji je postavljanjem mreže iznad knnne pregrade uspješno riješen.

STAJA

Slika 12 a: Bacanjekrmeglavomna blatni hodnik

Krmne zabrane

U stajama novijeg datuma izgradnje nalaze se i daleko složeniji sustavi krmnih pregrada koji imaju i više različitih funkcija. Takve krmne pregrade nazivaju se krmne zabrane, jer najčešće imaju i mogućnost fiksiranja krava pomoću raznih vrsta "hvatača" krava, a "hvatanje" je upravo najlakše napraviti kod uzimanja hrane tako da im je onemogućeno odlaženje s krmnog stola sve dok nije prošlo razdoblje hranjenja ili dok nisu odrađeni neki poslovi za koje je potrebno da su životinje mirne. To su najčešće neki pregledi, kontrole, ocjenjivanja ali i intervencije kao npr. osjemenjivanje. Krmne zabrane s takozvanim "hvatačima" pogodnije su, pogotovo ako postoji mogućnost pojedinačnog automatskog zatvaranja krava. Kod elektronskih sustava zabrana krave se može nakon nekog vremena i pustiti. One kao i mehanički sustavi imaju bešumno zatvaranje, a kao standardnu opremu imaju centralno zatvaranje i otvaranje, stavljanje u položaj hvatanja i slobodan položaj. Oni se koriste i za fiksiranje krava za nesmetano uzimanje hrane, ali samo u slučaju da je broj mjesta za hranidbu isti kao i broj krava, što znači da su sve krave odjednom na obroku. Najbolje su za takve slučajeve automatske samohvatajuće zabrane (slika 13). Takve zabrane sa samozaključavanjem imaju višestruki operativni sustav: gotovo je sve isto kao i kod elektronskih no ove imaju mogućnost i otključavanja po kravi. Korisne su pogotovo za razdoblje nakon mužnje kada slijedi vrijeme hranidbe, a poželjno je da krave ne idu na ležište zbog mogućnosti da razne bakterije ne uđu u sisne

Mljekarski list 10/2006.

A\

~

Slika 12 b: Bacanjekrmeglavomna blatni hodnik

Slika 12 c: Mreža kao preprekazbog bacanjakrme

15

IZGRADNJA

STAJA

Slika 13: Automatske samohvatajuće zabrane otvore i ne uzrokuju mastitis.

Naime, "sisni sfinkter" na sisi se zatvara upravo za toliko vremena koliko traje hranidba. Kada se samohvatajuće zabrane uključe, onda se svaka krava koja dođe za krmni stol odmah uhvati i fiksira dok počne uzimati hranu. Time se sprječava bilo kakav kontakt krava tijekom uzimanja hrane, a time i međusobno uznemiravanje. Postoje i specijalizirane krmne zabrane kao što su one s dijagonalnom preč­ kom koje se koriste isključi­ vo za krave bez rogova. Za razliku od njih tzv. švedske krmne zabrane (slika 14) sa samozaključavanjem, poz-

16

nate po svojoj snažnoj konstrukciji, posebno su pogodne za krave s rogovima. Poluga za rukovanje može se staviti u dva položaja i to prema potrebi.

Kada se od krmnih pregrada želi napraviti krmne zabrane, dovoljno je spriječiti "izvlače­ nje" glave kada su one spuštene, na primjer spuštanjem jedne poprečne cijevi (poluge) ili ukoliko je ograda od drveta, postavljanjem balvana iznad para peta.

U stajama sa slobodnim načinom držanja krmne pregrade su važan dio u sustavu hranidbe jer osim što im je osnovna svrha zaštita (da krave ne mogu izaći iz svog prostora) moraju omogućiti kravama nesmetano pojedinačno uzimanje krme tijekom cijelog dana, ali i noći. Tada je čak i međusobno uznemiravanje krava manje.

Naime, kada je jedna krava na pregradi, onda ona manje reagira, čak i ako je neka druga dira ili gura, odnosno uznemirava. No još imaju jednu važnu ulogu, a to je onemogućavanje rasipanja hrane, odnosno razbacivanja krme te na taj način sprječavaju gubitak kod konzumiranja. To znači da su s krmnim pregradama ispunjena oba osnovna uvjeta: mirna hranidba i sprječavanje razbacivanja hrane. ■

Slika 14:Konstrukcijašvedskih krmnih zabrana

MlJekarskifi,st 10/2006.

Predstavljamo Vam novu knjigu za proizvoaače mlijeka i sve koji se bave spravljanjem mliječnih proizvoda u kućanstvu! '\ !,

o 5

\ 1' 3 t\

\ C

a \)

Iz sadržaja izdvajamo: Temeljni zahtjevi kakvoće mlijeka Osobine različitih vrsta mlijeka Stajske metode pregleda mlijeka Higijena u primamoJ proizvodnji mlijeka Osobine ručne i strojne mužnje po vrstama životinja Postupak s mlijekom nakon mužnje Izračunavanje prosječne kakvoče I otkupne ciJene mlijeka ProizvodnJa jogurta, kefira , drugih napilaka Postupak proizvodnje sira u kućanstw Recepti za proizvodnju više od 30 vrsta sireva Greške s,ra Posluživanje sira

Narudžb tel: 4816-145 3843-555 fax: 4816-146 3077-725 e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr web adresa: www.gospodarski-list.hr s naznakom čitater mrekarsko lis a

IZ VINDIJE

~BIOdar

15. rujna 2006. otvorena najmodernija tvornica za proizvodnju krmnih smjesa i premiksa u regijj

Tvornica stočne hrane, Varaždin

Cijenjeni proizvođači mlijeka, Veliko nam je zadovoljstvo predstaviti vam novi BIOdar program proizvoda za hranidbu muznih krava.

Proizvodi iz asortimana BIOdar kreirani su prema našim recepturama. Njihova formulacija temelji se na 47 godina dugom kontinuiranom radu Vindije d.d. na unapređenju proizvodnje mlijeka i 42 godine tradicije Koke d.d. u proizvodnji krmnih smjesa za hranidbu životinja u vlastitom uzgoju i tovu te stalnom pracenJu najnovijih spoznaja iz područja nutricionizma.

Biodar program potpunih i dopunskih krmnih smjesa i premiksa proizvodimo u potpuno novoj tvornici stočne hrane.

Tvornica je opremljena najmodernijom automatiziranom opremom za proizvodnju krmnih smjesa s vlastitom premiksarom i linijom ekstrudiranja soje. Tehnološki tijek proizvodnje potpuno je u skladu s najnovijim domaćim propisima i strogim zahtjevima legislative EU po pitanju zdravstvene ispravnosti u proizvodnji hrane za ishranu životinja.

Spoj najmodernije tehnike, stečena iskustva i vještine te primjena znanosti u praksi garantiraju sigurnost i visoku kvalitetu proizvoda.

Tvornica je stupnjem opremljenosti koncipirana tako da se složenim tehnološkim procesima i vrhunskom termičkom obradom nutrijenti iz sirovina iskoriste na najprikladniji način za hranidbu peradi i goveda, posebice muznih krava.

Jedini u Hrvatskoj u procesu

18

termičke

obrade krmne smjese koristimo ekspandere. U ekspanderu su sirovine izložene djelovanju pare visokog tlaka čime se postiže: • Veća higijenska ispravnost smjese • Bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu • Povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku (protektirane bjelančevine zaobilaze mikrotloru buraga i ulaze izravno u razgradnju i krvožilni sustav krave) • Razgradnja kukuruznog škroba više energije • Ukusnija hrana, što pozitivno djeluje naješnost • Bolja iskoristivost obroka povećava dnevnu proizvodnju mlijeka Preporučujemo vam korištenje BIOdar proizvoda u svojoj staji jer vam je time zagarantirana najkvalitetnija hranidba muznih krava, veća proizvodnja mlijeka ekstra kvalitete, a time i veća financijska dobit.

U ponudi smjesa za muzne

krave imamo: • Dvije konvencionalne smjese za dopunsku hranidbu mliječnih goveda kod uravnoteženog osnovnog obroka: - GKM-2-19 % - potpuna krmna smjesa za krave muzare s min. 19 %bjelančevina - GJKM-Do-32% - dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) s min.

32%bjelančevina • Smjese namijenjene za intenzivnu proizvodnju visokomliječnih krava: - KM-22%- potpuna krmna smjesa s min. 22% bjelančevina dostupna u tri varijante: INTENZIV- velik udio by-pass bjelančevina

PLUS- by-pass bjelančevine + kelirani mikroelementi MILKI - by-pass bjelančevine, kelirani mikroelementi, niacin, 1026 Yea sacc - GJKM-Do-35%-Top- dopunska krmna smjesa s min. 35% bjelančevina.

Ml.fekarski list 10/2006.

Pod povoljnim uvjetima nudimo vam asortiman krmnih smjesa za telad ijunad u tovu i sve ostale smjese iz našeg proizvodnog asortimana - smjese za perad, svinje i druge domaće životinje.

Smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakirane u natron vreće ili u rinfuzi. Osiguravamo dostavu do farme ili otkupnog mjesta. Cijene i uvjeti prodaje navedeni su u cjeniku za pojedino otkupno područje.

Ako se proizvođači odluče za kupnju smjese u rinfuzi, osigurali smo i SILOSE.Silosi se mogu koristiti za TMR hranidbu ili se vežu za postojeći sustav kompjutorizirane hranidbe.

Time osiguravamo zatvoreni ciklus distribucije smjese od proizvodnje do hranidbe na farmi kupca.

Vrhunski stručnjaci u BIOdar-u Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka «Vindija» d.d. ili nas nazovite i zatražite naš dolazak na

Oprema za staje

tel. 042/399-071. Na raspolaganju vam je i stručni kadar iz Tvornice stočne hrane «Koka» d.d., tel.

042/399-704. ■

- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

J

- higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže

Visokokvalitetne

boksovi

zozemske steone junice

krmne zabrane

holštajn-frizjjske

pasmine

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac • Tel. /fax: 047 654 292 nedagro@hi.htnet.hr

- www.nedagro.hr

Mob.: 098 365 857

J ~---------

M(iekarski li.st 10/2006.

19

NATJECANJE

~~ ~ Oranje je zasigurno osnovna obrada tla, a dobro izvedenim oranjem stvaraju se najbolji uvjeti za kasniju proizvodnju. Stalna edukacija poljoprivrednika u ovladavanju novim tehnikama, pa tako i oranjem, ključ je uspješne poljoprivredne proizvodnje.

Upravo organiziranjem i sudjelovanjem na ovakvim natjecanjima mogu se uvesti nova znanja, a natjecatelje motivirati da bolje i više proizvode na svojoj zemlji.

Svjetska oračka organizacija World Ploughing Organization (WPO) 1953. godine pokrenula je prvo organizirano natjecanje u oranju, a od tada bilježimo sve veći interes za sudjelovanje, posebice zemalja s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Hrvatska je primljena u članstvo Svjetske oračke organizacije u rujnu 2004. g., kada stječe pravo na sudjelovanje s dva prvoplasirana natjecatelja s državnog natjecanja u oranju.

Prvo natjecanje u Hrvatskoj održano je prije četiri godine, od kada bilježimo sve veći interes za sudjelovanjem, a danas natjecanje orača postaje tradicionalno, organizacijski osmišljena, a što je najbitnije - ima i edukacijska obilježje.

HZPSS je izradio Pravilnik natjecanja orača Republike Hrvatske u kojem su jasno definirana pravila i objašnjena uputstva za sudjelovanje. Pravilnikom ocjenjivanja određeni su kriteriji ocjenjivanja natjecatelja.

Nimalo lak posao ocjenjivanja orača odrađuju iskusni suci s višegodišnjim iskustvom, kojih je na županijskim natjecanjima bilo minimalno troje po županiji, dok je orače na državnom natjecanju ocjenjivala čak 14 sudaca.

Elementi oranja po kojima suci ocjenjuju orače: otvaranje prvih brazdi, slog, zaoravanje biljnih ostataka, zahtjevi za dobru pripremu i sjetvu, završetak oranja s

20

Ivo]uras dipl. ing. HZPSS 1

1

Slika 1: Natjecateljina danima oranja

Slika 2: Natjecanjeu oranju razorom, ulaz i izlaz, opći dojam.

Zadovoljstvo nam je nakon dva mjeseca rada objaviti da smo

uspješno odradili posao i uspjeli okupiti velik broj ljudi na natjecanjima orača koja su se

Mljekarski l~t 10/2006.

NAT JECANJE održavala diljem Lijepe naše. Naime, Tablica1: Rasporedprvih i drugihmjestanatjecanjapo županijama u 14 županija (Osječko - baranjska, Ime i prezirna Mjesto i datum Osvojeno Tip pluga; broj brazdi Tip traktora Županija Bjelovarsko - bilogorska, Zagrebanatjecanja mjesto natiecate!ia Kverneland 14", čka, Karlovačka, Požeško - slavonZoran Piskač Torpedo 75A I Bjelovarska Čazma, dvobrazni - bilogorska 19.08.2006. ska, Brodsko - posavska, VaraždinZeljko IMT, dvobrazni Zetor6340 2 Kraoec ska, Međimurska, Sisačko - moslavaStjepan Brodsko Gundinci, 21.07 1 Eberbard, dvobrazni čka, Virovitičko - podravska, Vučković posavska 2006. trobrazni Illla Siškić 2 Krapinsko - zagorska, Vukovarsko Niemeyer, Okretač, Ollver I MF4370 srijemska, Zadarska i Koprivničko Cetingrad, 22. 07 Thrkali dvobrazni Karlovačka 2006.

ZetorHoral Nikola OLT, dvobrazni 2 križevačka županija) održana su 640 Jurčević Ursus natjecanja, a kao završni događaj Petar Kalinovac, Češki dvobrazni Koprivničko I c-360 Stanešić - križevačka 8.08.2006. održano je državno natjecanje na Vobelnot M 1020 Ursus 4514 Branko Biruš 2 DeutzFabr kojemu je sudjelovalo 28 natjecaBožidar Sveti Križ I Kuhndvobrazni A1troplus 95 KrapinskoDomltran Začretje, telja. Županijska natjecanja održana zagorska Universal 14.07.2006.

2 IMT 10", dvobrazni Ivica Antolić DTC533 su tijekom srpnja i kolovoza. U Slaviša dvobrazni Zetor68 KS I sljedećoj godini očekujemo da će se Ivanovec, Mihalic Međimurska 28,7 2006.

Nikola natjecanju pridružiti sigurno IstarFendt 130 2 dvobrazni Kolarić ska županija, a s Ličko - senjskom i Massey Tomislav Čeminac, 1 trobrazni Osječke F=~on Ranonaiec Splitsko - dalmatinskom županijom baranjska 28.07.2006.

Fendt trobrazni lvan Ga! 2 dogovori su u tijeku. U ove dvije Zetor 2745 Požeška Pletemica, I dvobrazni Branko Pilaš slavonska 19.08.2006. trobrazni DaizDX 92 ĐuroGašoar 2 županije već su dogovorena mjesta !MT5270 GoraoKosić I dvobrazni Sisačko Popovača, održavanja manifestacija, a to su Massey moslavačka 12.08.2006.

2 trobrazni žeijkoAčaj Ferguson 4270 Hrvatsko polje u Ličko - senjskoj i Stayer Jurica Cafuk 1 trobrazni Varaždin, Sinjsko polje u Splitsko - dalmatinVaraždinska Krunoslav 18.08.2006. dvobrazni Zetor 2 skoj županiji.

Mužic Milao McCormick 1 trobrazni Nakon održanih natjecanja po Virovitička Subopolje, Kaladić -podravska 10.08.2006, Mario županijama slijedilo je i državno dvobrazni JMT 565 2 Protrka natjecanje orača, održano 26.

Luka Torpedo 75 I Vogel, dvobrazni Vukovarska Nijemci, Mataiić kolovoza u Brckovljanima (Zagreba- srijemska 27.07.2006.

Multimaster 121, Massey Jerko I čka županija). Prvo mjesto osvojio je Ferguson dvobrazni Mostarec Krešimir g. Tomislav Ranogajeciz Čeminca dvobrazni I Dražina Biograd na moru, Zadarska (Osječko - baranjska županija) koji 15.07.2006.

Marko dvobrami 2 Blrkić se natjecao dvobraznim Kverneland dvobrazni Zagrebačka Preseka, Zdravko I plugom i traktorom tipa Deutz, dok 29.07.2006.

Kušec dvobrazni Mllan je drugo mjesto osvojio g. Ilija Šiškić 2 Hrastovec iz Gundinaca (Brodsko - posavska županija), dvobraznim Overum - S - Sweden plugom i Tablica2: Rasporedpo županijama traktorom tipa Me Cormik 105 KS. Izabrani natjecatelji Bodovi Osvojenomiesto Županija trebali bi iduće godine nastupiti na Svjetskomnatjecanju orača.

Svjetskonatjecanjeorača Ove godine,29. i 30. rujna našadva predstavnika: g.

Dražen Kunješić (Zdenčac, Bjelovarsko-bilogorska županija) i g. BrankoPilaš(Pleternica, Požeško - slavonska županija),nastupitće na Svjetskomnatjecanjuorača koje će se održati u Tulowu (Irska). Natjecateljima će se pridružiti ekipa u sastavu:Tugomir Majdak, dipl. ing.

(MPŠVG)-aanWPO-a,lvojuras,dipl. ing. (HZPSS)-trener, Ivica Prpić, dipl. ing. (HZPSS)- sudac,prof. dr. se. Milan Mesić (Agronomski fakultet)- rezeivnisudaci DarioPadro, dipl.ing.(HZPSS).

■

M~'ekarski list 10/2006.

1.

2.

Osječko - baranjska Bjelovarsko- bilogorska

3.

Zagrebačka

4.

5.

6.

7, 8.

9.

10.

11.

12.

Karlovačka

13.

14.

Požeško- slavonska Brodsko- posavska Varaždinska Međimurska Sisačko - moslavačka Virovitičko - podravska

Krapinsko- zagorska Vukovarsko- srijemska Zadarska Koorivničko - križevačka

316,83 296,92 294,41 290,67 290,66 289,33 282,00 281,59 279,67 271,92 26059 251,50 251,00 242,00

21

IZ HSC-a

[;)~@©iJ~~8 lliJ~&ill@[1□@~@@ i hranidbenog stanjau mliječnim stadima Zdenko Ivkić, dipl. ing.

Drago Solić, dipl.ing.

HRVATSKI STOĆARSKI CENTAR Hica 101, ZAGREB lol. 013903-111 govedarstw,@hsoc.hr VNNl.hssc.hr

stočarski centar lipnja započeo je distribuciju još jednog ispisa koji sadrži rezultate kontrole mliječ­ nosti i predstavlja nadgradnju već postojećeg temeljnog ispisa. Uzgajivači koji se odluče za analizu ureje u mlijeku krava, dobivat će istodobno s «Dnevnim izvještajem kontrole mliječnosti» i grafički prikaz sadržaja bjelančevina i ureje. (Dnevni izvještaj kontrole mliječnosti prilogl).

Temeljem sadržaja ureje i bjelančevina u mlijeku moguće je procijeniti opskrbljenost krava razgradivim i metaboličkim, napose mikrobnim bjelančevinama koje se sintetiziraju u buragu pomoću mikroorganizama. Budući da je za potrebe rasta mikroorganizama neophodna energija, može se - na temelju tih podataka - zaključiti o opskrbljenosti krava energijom.

Utvrđivanje razine ureje kroz višemjesečno razdoblje, i njen odnos s bjelančevinama mlijeka, može znatno pripomoći organizaciji kvalitetnog programa hranidbe. Na taj način nam je olakšana hranidba životinja prema njihovim stvarnim potrebama, smanjuje se cijena koštanja obroka, poboljšava se reprodukcija, moguće je povećati sadržaj bjelančevina u mlijeku kao i smanjiti izlučenje dušika u okoliš (previše bjelančevina u hrani povećava razinu ureje u mlijeku čiji se višak iz organizma izlučuje

Hrvatski

DNEVNI IZVJEŠTAJ KONTROLE MLIJEČNOSTI

početkom

HRVAlSKJ S'TOĆARSKJ CENTAR

12020<92 BIĆANIĆ BORISl.AV

Komrolu izvršio: 000286

OŠTRJVRIU8 35420 OŠTRJ VRH

Broj komada : 60 H

Stranica: 1

IWJSAL ZI.ATXO

Dan.m kontrole: 25.07.2006.

DatumIspisa: 23.08.2006.

J:.od60do 12ll dona(9)

0 do60doro(8)

~----------,•=-a----,-------, 10.00%

'·'

o

..

44.0~

o

D

"

·~ " o<>'

!-------------

3.2

32,W) %••

1---------

2,&

123 >

JC♦

•ll:• ..

HR 0<::1320015122, HR OOJZCOJS24, HR 00]2003491, HR oonOOJ104, KB !iUOi9321t, HR IHIIJ29J:'.1D KJl. OOJ200J,~.

MII D0~2{'(MJ3J, KJl. 00]20()19-0,, Mit 01132001!123, J!ftD0J200J511D, HIIOOJ5o0,4:U

HR 00)~0034H, JC-Do KI'. OCJ.200HH, ltll,JIJ-07932'9 JC+ 1!ftllCl32004JGI ll• ~ OOJ:::OOOO•, ltlt OIU200t:054, JC•

11:-.,_

Vrw•(mr,ftH•IJ

"

0

H11 IIUZ001UO, lu>. OOJZOOJl>6?,

1111OOJZMU!ll, Hll OOJZOOUU,

KP. UOOJ0070,

Q

KI' 00]2003114,

IIJt 0032003'2~.

!« ll0044H ◄ 8, Kfl 2U102'l19J, M'- 0037004252, M'- 01110l!H47

HR 0DOUH19

l'll OO~C029~, t!II 00.1,2004U5-

~

Hll OC32C02t!>6,

..

a•"

14.00%

30

"

Hl\ 001200260, Hll. 11100253274,

llP. 00320026~~.

Na Ol'lllZS,3217,

Kit 003~0029'7,

HFl OOJ::OOJ9H,

IDt li111D2932H,

~ 7100,oon

RP: 21(1029J2,s,

111101)l200l0f5, )10020491~,

Q.

HR 003200J#9J, }li\ :110029ll7!i,

U0112U2H

1 KI 71002'13273

tU,2Clt~2l

Slika 1: Grafički prikaz sadržaja bjelančevina mlijekai urejeu m!tjeku

E+, E-, E+B+, B+, E-B+ i središnje polje). Navedene oznake govore kakva je karakteristika polja u kojem se pojedine krave nalaze. Ako se krave nalaze u polju E+ B, znači da obzirom na svoje potrebe - dobivaju previše energije iz hrane a premalo bjelančevina. Analogno tome i ostala polja govore o hranidbenom statusu krava koje se u njima nalaze.

Kravekoje su optimalno opskrbljene energijom i bjelančevinama, smještene su u središnje (optimokraćom). malno) polje. Razmještaj u ovo polje Cjelokupan grafički prikaz je znači da je obrok na nivou buraga, razdijeljen na 9 polja (E+B-, B-, E-B-, glede ugljikohidrata i bjelančevina,

22

PRILOG 1

Stočarska olužba

ili optimalno

ujednačen. Krave u toj skupini su, glede svojih potreba, optimalno opskrbljene, a genetski potencijal za proizvodnju mlijeka vrlo je dobro iskorišten. Uz ispunjavanje drugih uvjeta (dobro držanje, adekvatna opskrbljenost vitaminima i mineralima, odgovarajuća zdravstvena njega ... ) smještaj krava u ovo polje osigurava ustrajnu i visoku proizvodnju masti i bjelančevina, dobru plodnost i otpornost krava protiv bolesti, dobru kondiciju i dugovječnost. Obrok u ovom slučaju nije potrebno mijenjati. Proizvodnju mlijeka u stadu moguće je povećavati jedino uz odabir

Mljekmski li.st 10/2006.

IZ HSC-a produktivnijih životinja pri istodobnom prilagođavanju kvalitete voluminozne krme i obroka.

Ukoliko su krave izvan ovog polja potrebno je potražiti uzroke takvog stanja, a zatim ih prilagodbom obroka popraviti. Ako su raspršene po cijelom grafikonu, znači da se ne hrane prema njihovim stvarnim potrebama. Ako su blizu jedna drugoj, ali ipak izvan optimalnog područja, znači da obrok nije dobro izbalansiran.

U velikom broju slučajeva radi se o previše ili premalo bjelančevina u obroku i zbog toga su krave smještene desno ili lijevo od optimalnog polja. Na navedenom grafičkom prikazu sadržaj bjelančevina prikazan je na okomitoj osi, a sadržaj ureje na vodoravnoj osi (slika 1).

Kao primjer navodimo rezultate kontrole mliječnosti koja je provedena 25. srpnja, 2006. godine na farmi gosp. Borislava Bičanića iz Oštrog Vrha u Brodsko-posavskoj županiji. Na grafikonu je prikazan odnos razine bjelančevina i ureje u mlijeku. Cijenjeni uzgajivač ima 50 krava u kontroli mliječnosti koje su na ispisu prikazane različitim geometrijskim simbolima, ovisno o stadiju laktacije (•-do 60 dana,•- 60 do 120 dana i ■ - > od 120 dana).

Naveden je i broj krava u pojedinim stadijima. Ispod grafičkog prikaza danje popis svih kontroliranih krava pa je moguće pojedinačno utvrditi koja se krava nalazi u kojem polju. Iz grafičkog prikaza vidljivo je da većina krava, koje su u laktaciji manje od 120 dana, dobivaju iz hrane manje energije nego što im je potrebno.

Najčešći slučaj u našim mliječnim stadima je da krave, obzirom na svoje potrebe, dobivaju ili premalo energije u prvom (do 60 dana) i drugom (60 do 120 dana) stadiju laktacije, ili previše energije u zadnjem (preko 120 dana) stadiju.

Mljekarski list 10/2006.

Slika 2: Opće uputeza poboljšanjeobrokana temeljusadržajabjelančevina i urejeu mlijeku HRANIDBENI STATUS

E+B-

POSLJEDICE

KOREKCIJA OBROKA

- pretjerano - nedovoljansadržaj dobivanjena bjelančevina razgradivih kondicijeakoje riječ u buragu o kravamana kraju - preveliksadržaj laktacije energijeu obroku

- povećati udio krmivas povećanom razgradivošću bjelančevina u obroku (sjenaža,paša, svježazelenatrava)ili sačme i pogače - smanjitikoličinu silaže - povećati udio sijena

UPOZORENJE

- nedovoljansadržaj

B-

E-B-

E+

E=B=

bjelančevina

razgradivihu buragu

- najčešće su u ovoj grupikravenakon60 danalaktacije - smanjena mliječnost

- povećati udiokrmivas povećanom razgradivošću bjelančevina u obroku (sjenaža,paša,svježazelenatrava)ili sačme i pogače - smanjitikoličinu silaže - povećati udio sijena

- nedovoljna - povećati udio krmivas povećanom konzumacijakrmiva razgradivošću bjelančevina u obroku osobitoakosu u ovoj (sjenaža,paša,svježazelenatrava)ili -nedovoljansadržaj sačme i pogače, dok kod visoko grupikravedo 60 bjelančevina razgradivihu dananakonteljenja proizvodnihgrla eventualnopovećati obroku -smanjena količinu koncentrata,te krmivas manje - nedovoljansadržaj mliječnost i sadržaj razgradivimbjelančevinama (zaštićene energijeu obroku bjelančevina aminokiseline) - značajan gubitakna - smanjitikoličinu silaže - povećati udiosijena kondiciji

- višakenergijeu obroku

- pretjerano - ocjenakondicijedobarputokazza dobivanjena kondiciji,osobitoako eventualnupromjenuobroka (povećanje ili smanjenjesilažeili su kravena kraju koncentrata) laktacije

UKOLIKOSUKRAVEGRUPIRANE U OVOMPOLJUONDAJE OBROKDOBRO SASTAVI.TEN UZDOVOLJNU KONZUMACIJU

- manjakenergijeu obroku,a vrločesto je riječ o nedovoljnoj konzumacijiili loše sastavljenomobrokuili slabijojkvalitetikrme

- nedovoljna konzumacijakrmiva osobitoakosu u ovoj - osiguratidovoljnekoličine kvalitetne grupikravedo 120 krmekakobi se povećala konzumacija dananakonteljenja obroka - smanjena - eventualnouvestikrmivas manje mliječnost i sadržaj razgradivimproteinima(zaštićene bjelančevina aminokiseline) - značajan gubitakna kondiciji

E+B+

- višakenergijei bjelančevina u obroku

- pretjerano - ocjenakondicijedobarputokazza dobivanjena promjenu(smanjenjesilažeili kondicijiposebno ako su kravena kraju koncentrata) - smanjitisadržajbjelančevina u laktacije - problemis plodnosti obroku

B+

- višakbjelančevina u obroku

E-

E-B+

- manjakenergijeu obroku - višakbjelančevina u obroku

- smanjitisadržajbjelančevina u - oštećenje jetre obroku - problemis plodnosti - eventualnopovećati količinu kukuruznesilaže - problemis plodnosti - povećanje energetskevrijednosti - u ovompoljusu obroka(kukuruznasilaža,kukuruz), često kravevelike a ondaponovnoutvrditisadržajureje mliječnosti

23

IZ HSC-a To govori da energetski dio obroka (kukuruzna silaža, prekrupa kukuruza itd.) nije dobro uravnotežen.

Ovakvo stanje može biti i posljedica neodgovarajuće hranidbe tijekom suhostaja. Zbog preobilne i neodgovarajuće hranidbe krave i junice tijekom teljenja imale su predobru kondiciju (za holstein pasminu ocjena veća od 3,75; a kod simentalca veća od 4). Nakon teljenja će ovakve životinje pretjerano izgubiti na kondiciji (za holstein pasminu ocjena manja od 2,50; a kod simentalca manja od 3) i tako imati smanjen apetit u razdoblju nakon teljenja, što će rezultirati negativnim energetskim balansom (smanjen apetit rezultira manjim unosom hrane u organizam a uslijed dobre genetike mliječnost ostaje visoka). Vrlo često ovakve životinje

su podložne pojavi ketoze i na nama zbog neizbalansiranog obroprikazu smještene su u ka. Uslijed toga krave se na grafipolja s premalo energije u obroku. čkom prikazu nalaze ili na lijevoj (B-) Dakle, obrok je trenutno možda ili na desnoj (B+) strani.

Posljedice do kojih može dovedobro izbalansiran ali je, zbog nesti neuravnotežen odnos energija i odgovarajuće hranidbe u suhostaju, konzumacija hrane početkom bjelančevina ukratko smo opisali u tablici (slika 2). Ujedno smo naveli i laktacije- slaba. preporuke na koji se način korekciSlično tomu događaju se situacije viška energije u zadnjem jom obroka može izbalansirati isti i stadiju laktacije koje dovode do tako hraniti životinje sukladno predobre kondicije krava (za hol- njihovim stvarnim potrebama. Radi stein pasminu ocjena veća od 3,50; a lakšeg praćenja stanja u velikim kod simentalca veća od 3,75). mliječnim stadima, na grafičkom Ovakve krave su na grafičkom prikazu u postotku je izražen udio prikazu najčešće smještene u polja s krava u pojedinim poljima. Dakle, previše energije u obroku, pa je treba težiti da se što je moguće više neophodna korekcija obroka da ne krava nalazi u središnjem polju, što bi u predobroj kondiciji ušle u bi značilo da su krave hranjene suhostaj i zbog toga imale probleme prema svojim stvarnim potrebama, kod teljenja. Također je česta pojava a to će u konačnici rezultirati neodgovarajuće opskrbe bjelančeviuspješnijom proizvodnjom. ■ grafičkom

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko pranje

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

Tip RBC 1500 - 1O000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

24

Ml.fekarski list 10/2006.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

[1@~

Mr. sc.]osipDaud, CRSH

Već dulje vrijeme u mliječnom Znanost već dulji niz godina zametka (budućeg živog bića) govedarstvu prisutan je nedostatak nudi različita rješenja za dobivanje vezana je uz sjedinjavanje jajnih genetski kvalitetne ženske teladi na samo ženskih životinja. Svi pojmovi stanica i spermija. Sve jajne stanice farmama svugdje u svijetu, pa tako i neupućenome zvuče slično, ali se imaju X kromosom, dok spermiji kod nas. Omjer spolova mladunčadi radi o potpuno različitim tehnolo- mogu imati X ili Y kromosom. Dođe li do ulaska spermija s X kromosvih sisavaca, pa tako i goveda je, gijama.

Seksiranje feng. sexing) = od- somom u jajnu stanicu, nastaje 1 :1. Tradicionalnim rasplođivanjem ženski zametak s XX parom taj broj spolova nije moguće ređivanje spola Embrioni s određenim spolom kromosoma, a ako uđe sjeme s Y promijeniti niti u korist ženskih, ali (eng. Sexed embryos) - su embrioni kromosomom nastaje muški niti u korist muških životinja.

Tehnologija umjetnog osjeme- kod kojih je određen spol, a zametak s XYparom kromosoma. njivanja nema potrebu za muškim razvrstani su na ženske i muške. Tehnologija razdvajanja sjemena rasplodnjacima na farmama, budući Upotrebljavaju se već dulje vrijeme temelji se na gore navedenim da jedan rasplodni bik proizvede u proizvodnji vrhunskih muških ili biološkim spoznajama i razlikuje dovoljnu količinu sjemena za ženskih životinja za rasplod. Cijena kromosome u spermijima, te ih osjemenjivanje nekoliko desetaka im je dvostruko veća od cijene kompjuter razdvaja. Najednu stranu običnih embriona, plodnost neznase sortiraju spermiji sa ženskim X tisuća, pa i više, plotkinja. Potreba za muškom teladi od krava mliječnih tno smanjena zbog dodatne mani- kromosomom, a na drugu s muškim Y kromosomom. Postupak je spor i pasmina izrazito se smanjila (osim pulacije embrijima.

Ultrazvučna dijagnostika izrazito zahtjevan. Aparatura koja one izuzetne genetske kvalitete za razdvojiti i Centre za U.O.), pa na tržištu postižu spola (eng. Fetalsexing)- određiva­ može prepoznati, puno nižu cijenu od ženske teladi. nje spola ploda ultrazvukom. Dija- sortirati spermije a da ih ne ošteti, Problemi s reprodukcijom, hranid- gnostika se obavlja kod uobičajenog složena je i skupa. Daljnje pakiranje bom, držanjem i remontom u većini određivanja graviditeta ultrazvu- sjemena u pajete isto je kao i za stada stvorilo je kroničnu potrebu kom između 40 i 90 dana. Dija- uobičajeno sjeme. POSTUPAKJE za kvalitetnimjunicama i povisilo im gnostička metoda pomaže farmeru SLOŽEN, ALI U POTPUNOSTI da se odluči oko izlučivanja, prodaje PRIRODAN. cijenu.

Ovaj postupak razdvajanja Svi smo u zadnjih par godina i nabave životinja. Metoda se svjedoci intenzivnog uvoza gravid- intenzivno upotrebljava u USA,a već nastao je kao projekt Ministarstva poljoprivrede USA (USDA)i patennih junica većinom holstein, ali i neko vrijeme i u Europi.

SEKSIRANO SJEME (engl. tiran pod nazivom XY. Bilo je simentalske pasmine iz Austrije, SELECTED SEMEN, SEXED nekoliko paralelnih projekata Njemačke i Nizozemske. Kupovalo GENDER se sve što je u ponudi i to većinom SEMEN)- SJEME S ODREĐENIM seksiranja sjemena u raznim zemljama, ali nisu dali komercijalni ono što njihovi farmeri nisu htjeli SPOLOM - sjeme pripravljeno zadržati za daljnji uzgoj. Većina uobičajenim postupkom i pod- uspjeh. vrgnuto postupku odvajanja ženskih Najveći problem svih postupafarmera, nakon osjemenjivanja uvezenih krava kvalitetnijim sjeme- (X) od muških (Y)gameta. Osnovna ka nije bio u samom razdvajanju nom, primjećuje izrazit napredak svrha muje dobivanje samo ženskih sjemena, već u krajnjoj cijeni postupka, plodnosti seksiranog sljedeće generacije u proizvodnji i životinja.

Određena pitanja o postupku i sjemena i činjenici da nitko nije bio parametrima tipa i oblika. Životinje upotrebi navedenog sjemena voljan dovoditi svoje najbolje rođene i uzgojene na istoj farmi nameću se već pri prvom susretu s bikove na mjesta gdje se razdvaja daleko su otpornije i prilagođenije ovom tehnologijom, pa ćemo što sjeme po spolu. od onih dovedenih neposredno SELECTSIRES,najveći centar za prije proizvodne faze (u visokom jednostavnije odgovoriti na njih.

SEKSIRANOSJEME U.O. i suvlasnik WORLD WIDE graviditetu kada je prisutna fizioloBiologija koja određuje spol SIRES-a,prvi je krenuo u seksiranje i ška imunosupresija).

Mljekarski l~t 10/2006.

25

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

===================~

najviše je uložio u ovaj postupak, te je prvi ponudio seksirano sjeme za komercijalnu upotrebu.

Na raspolaganju je veliki broj bikova sa seksiranim sjemenom. Aparatura za proizvodnju sjemena s određenim spolom nalazi se u proizvodnim pogonima Select Sires-a i nudi im mogućnost seksiranja sjemena bilo kojeg svog bika, a izbor je vrlo širokSlika 1: Postupakmanipulacijesjemenom ukupni broj bikova u svim štalama je preko 1500.

Postotak plodnosti PRAVILNA UPOTREBA 60 53 SEKSIRANOG SJEMENA 50 43 Postupak manipulacije seksiranim sjemenom isti je kao i onaj s 40 tradicionalnim, ali je potreban i 30 dodatni oprez. Sjeme je pakirano u 20 mini pajete koje su osjetljivije na 10 šokove promjene temperature, pa o+---ćemo ponoviti neka osnovna pravila SEXIRANO SJEME TRADICIONALNO SJEME koja vrijede za upotrebu duboko smrznutog sjemena: Br. stada • Izbjegavajte dizanje i gledanje 11 12 pajeta u kontejneru vadeći ga iz dušika. Svako vađenje iz tekuće 10 faze i para dušika je šok za sjeme i 8 smanjuje mu plodnost.

6 • Otapajte sjeme na temperaturi od 4 35-37°C najmanje 45 sekundi.

• Sjeme upotrijebiti unutar 1O 2 minuta od otapanja, a otapati o jednu po jednu dozu. <30 30-34 35-39 40-44 45-49 50-59 60-69 70+ Zagrijte sve što dolazi u dodir Plodnost sexiranog sjemena u% sa sjemenom na temperaturu od 37°C (pistolet, navlake), obrišite Grafikoni 1 i 2: Usporedbaplodnostijunica primjenomseksiranog pajetu od vode i zaštite je od i tradicionalnogsjemena,te primjenomseksiranogsjemenau različitim temperaturnog šoka. stadima. Brojosjemenjivanjan=8 566.

PLODNOSTSEKSIRANOG stada jer nisu opterećene proizvod- navodi na zaključak, da se SJEMENA Seksiranim sjemenom osjeme- njom, a to je od presudne važnosti seksiranim sjemenom u stadima odličnog zdravlja i plodnosti junica njuju se samo NEOSJEMENJIVANE kod upotrebe seksiranog sjemena.

Seksirano sjeme je testirano i mogu postići izvrsni rezultati JUNICE(Virgointacta). Ako je svaka generacija bolja od prijašnje, onda upotrebljavano na junicama, a dalo osjemenjivanja. Ako u stadu imate su mlade junice genetski najbolji dio je prosječnu plodnost od 43 - 46%, problema sa plodnošću junica, zbog vašeg stada koji treba osjemeniti dok je tradicionalno sjeme davalo bilo kojih razloga, onda nemojte ni plodnost od 53%.Varijacije u plod- pokušati upotrebljavati seksirano sjemenom genetski superiornih bikova, ako želimo najbrži napredak nosti bile su velike između stada, sjeme. Kad je u prosjeku plodnost 60% s tradicionalnim u stadu. Junice su i najplodniji dio kretale su se od 30 - 70%. To nas junica

26

Mljekarski li.st 10/2006.

SELEKCIJA sjemenom, onda možete upotrebljavati i seksirano sjeme.

OMJERSPOLOVA Postotak ženske teladi kod GENETSKAVRIJEDNOST SJEMENA

osjemenjivanja seksiranim sjemenom je približno 95%, prema dosadašnjim istraživanjima. Garantirani postotak ženskih životinja kod

I REPRODUKCIJA

proizvođača je 90%.

Kod osjemenjivanja seksiranim sjemenom od 100 teladi 95 će ih biti ženskih, 5 muških.

činu mlijeka i masti. Kćeri

su izrazito mliječnog tipa s dobro vezanim predlsplativo je provoditi postupak njim vimenom, visokim i proizvodnje sjemena određenog širokim stražnjim vimespola samo od izuzetno kvalitetnih nom. Kćeri ovog bika su bikova. CRSHje nabavio seksirano dugovječne i niskog broja sjeme od 2 bika tvrtke SELECTSIRES somatskih stanica u (World Wide Sires). . mlijeku.

7HO06838 BARBI-LYNM MATIzuzetno laka teljeCHES-ET(Mtoto x Hunter) - nalazi se nja i preporuča se za upomeđu Top 20 bikova USA(TPl-1730), trebu kod junica. kod kćeri izrazito povećava koli- CIJENA:445,00 Kn 7HO07173 TERRICKEMERSONROLEX-ET(Emerson x Emory) - majka ovog bika znakovita imena dala je u najboljoj laktaciji 22 362 kg mlijeka. Kćeri ovog bika daju povećanu količinu mlijeka, te veći postotak i količinu masti i proteina. Kćeri su mu dugovječne, količina somatskih stanica u mlijeku je mala, a vime i noge su im pravilne.

Izuzetno laka teljenja i preporuča se za upotrebu kod junica.

CIJENA:445,00 Kn

_________________ ISPl.ATIVOSTUPOTREBE SJEMENAS ODREĐENIM SPOLOM Složene kalkulacije pokazuju visoku isplativost ulaganja u seksirano sjeme, pa za svaku dodatno uloženu kunu zarada je 300%iviše.

Budući da se radi o nečemu čijih smo vrijednosti svi jako dobro svjesni i što smo već dugo vremena čekali, najbolje je da svatko sam izračuna koliko mu ovo novo znanstveno otkriće vrijedi. Izraču­ najte koliko bi vas koštala junica vrhunske genetike prilagođena na držanje u vašoj štali, klimi i hranidbi (a nije ju moguće nabaviti u inozemstvu). Oduzmite troškove

Mljekarski list 10/2006.

sjemena i uzgoja.

Ostatak je vaš profit. ___. i Takođerdodajtetome

razliku u vrijednosti između ženskog i muškog teleta, odnosno koliko bi vam vrijedilo da vaša najbolja junica oteli žensko tele. ... UKRATKO O SEKSIRANOM SJEMENU • Seksirano sjeme je sjeme napravljeno uobičajenim postupkom i podvrgnuto postupku odvajanja ženskih (X)od muških (Y)gameta.

• Postupak je tehnološki zahtjevan, ali je u potpunosti prirodan.

• World Wide Sires je prvi u svijetu ponudio komercijalno seksirano sjeme - GenderSelected,a CRSHga među prvima u Europi ima u ponudi.

• Seksiranim sjemenom osjemenjuju se samo NEOSJEMENJIVANE

junice.

• Plodnost sa seksiranim sjemenom je43-45%u prosjeku.

• Garantirano preko 90% ženske teladi (oko 95%) • Seksirano sjeme je isplativo u svim varijantama mliječnog govedarstva • U postupak seksiranja sjemena ulaze samo bikovi izuzetne genetske vrijednosti O novoj tehnologiji korištenja seksiranog sjemena potrebno je kontaktirati Centar za reprodukciju u stočarstvu Hivatske, d.o.o.; Planinska 2b, 10000 Zagreb, telefon O1/2441-411. Centar ovisno o interesu i stručnjaka organzira radionice i workshop-ve. ■

27

: ur

VRBOVEC, E. de Piennes bi tel: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-03 .o.e-mail: ·urval arurval.hr inemet: www.'urval.l

d.o

li' ENERALNI ZASTUPNIK

"RAKTORA MTZ

~BELARUS~

.

PLUGOVI, POD

R-6A

1, RUBERI, fTVOSPREMAČj

PRIKOLICE KIPER r TROSTRANI 2 - 14t. ~ SILAŽNE, REPARICE ~Uproizvod, kompl. oprema ....

Ul?IEIDJJI1If IDJ(O) 1@((u(O)IDJo ffJffff 9 rillZI~ 9 NAJJl@V@!!JNJJl!f

1SIJEK, Sv. Leopolda Mandića 239 (Čepinska) tel: 031/281-181, tel/fax: 031/281-182 e-mail: ·urval.osi ·ek(mjurval.hr ~ " I EIC , SE

VOĆARSKO-VINOGRADARSKI TRAKT

a

~1Wff1AILNm TJJU(;}JNJA =Jur~fi111 Vrbove

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

~[ID@[k-0

~@IB Doc.dr. se. GoranBačić

dJ[3W8C?W@[ĐQD~DW~DW @@!JO lliJ[10dJ8~~DW ~W& savršeno složiti u slagalicu u odnosu na vrijeme protekla od I damoraju bi sve funkcioniralo kako treba i teljenja i vrijeme ovulacije.

Svrha reprodukcije na farmama mliječnih goveda je proizvesti tele, tj. posljedična tome potaknuti laktaciju i proizvodnju mlijeka od čega farme ostvaruje profit. Profit je moguće ostvarivati i od prodaje teladi, uglavnom bičića ili pak gravidnih junica. Na mliječnim farmama ovakva orjentacija nije uobičajena i proizvodnja teladi ne smije postati primarni izvor zarade.

U tom će slučaju veći dio aktivnosti, potreban za mliječnu proizvodnju, biti usmjeren na proizvodnju teladi.

U takvim okolnostima proizvodnja mlijeka obično je smanjena, a time i kvaliteta mlijeka.

Mnogo je različitih faktora koji utječu na reproduktivnu sposobnost mliječnih krava.

Da bi se postigao glavni cilj, tj. proizvesti tele nakon čega krava započinje laktaciju, nužno je potrebno zadovoljiti sljedeće uvjete: - produkciju dobrih jajnih stanica (oocita) - transport tih oocita u jajovod zbog oplodnje - raspoloživost kvalitetne sperme koja će u jajovodu oploditi jajnu stanicu - prolaz oplođene jajne stanice kroz zdravijajovod do maternice - uspješno prepoznavanje gravidnosti od strane majčinog organizma - razvoj posteljice - fiziološko održavanje gravidnosti - uspješan porod Uz ove ključne momente postoji niz drugih okolnosti i faktora koji se

30

da konačno dobijemo zdravo tele. S druge strane, također postoji mnoštvo fizioloških i patoloških činitelja koji uzrokuju pogreške u reprodukciji.

Najznačajnije su pogreške u procesu oplodnje i rana embrionalna uginuća. Činitelji koji smanjuju postotak uspješnosti oplodnje su proizvodnja jajnih stanica slabije kvalitete, upotreba nekvalitetenog sjemena bikova i loše tempiranje vremena osjemenjivanja na broj dana nakon poroda ili ovulaciju.

U krava koje nemaju zdravstvenih problema rana embrionalna uginuća su minimalna i uglavnom imaju konstantnu vrijednost pojavnosti.

Rana embrionalna smrtnost može znatno porasti zbog neadekvatnog određivanja vremena osjemenjivanja manje kvalitete sjemena ili osjemenjivanja već gravidnih krava.

Na povećanu stopu ranih embrionalnih uginuća mogu utjecati i vanjski faktori, najčešće izloženost visokim temperaturama tijekom ljetnih mjeseci, te razni drugi stresovi izazvani nepravilnim držanjem, neprimjerenim transportom ili lošom hranidbom.

Indeks oplodnje najčešće se može postaviti i na planiranu vrijednost ako se osjemenjuju krave koje su provjerene u estrusu. Da bi se ispravile nepravilnosti u rukovanju sjemenom, koristi se samo kvalitetno sjeme od provjerena plodnih bikova uz pravilno određivanje termina osjemenjivanja

Na uspješnost proizvodnje mlijeka krava u ranoj laktaciji utječe smanjenje hranidbenog i laktacijskog stresa. Pravilnom hranidbom ostvaruje se u fiziološkim omjerima energetska ravnoteža i unos potrebnih hranjivih tvari (ugljikohidrata, bjelančevina, masti) te dodataka (vitamini, minerali). Kvalitetna ishrana smanjuje broj životinja koje imaju sindrom masne jetre, ketozu, ili pak smanjuje broj krava predebelih ili mršavih za stadij laktacije u kojem se nalaze uslijed čega također može doći do smanjene proizvodnje mlijeka.

Treba zapamtiti, da se debele krave teže tele, više gube na težini nakon poroda i da imaju relativno slabiju mliječnost obzirom na utrošak hrane i svoju tjelesnu masu.

Također su sklonije raznim metaboličkim poremećajima (ketoza, hipokalcemija, masna jetra, dislokacija sirišta). Isti problemi javljaju se u krava koje su težinski ispod zadanih kriterija jer se takve nakon poroda puno teže vraćaju na normalnu težinu i teško dostižu visoke vrijednosti laktacije.

Uz navedene faktore mora se također obratiti pozornost na sprječavanje unosa bruceloze, kampilobakterioze, trihomonijaze, leptospiroze te ostalih uzročnika spolnih infekcija. Treba obratiti pozornost i na odabir bikova, jer i krave koje imaju provjerena lagana teljenja daju jaku vitalnu telad, a postotak carskih rezova i teških

M(jekarski li,st 10/2006.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

teljenja je manji. I kod obnove stada i odabira junica za rasplod također valja voditi računa o reprodukcijskim osobinama matera i očeva.

U izlučivanju krava iz proizvodnje najčešći su uzroci reprodukcijski problemi i na njih se odnosi najveći postotak izlučenih grla u odnosu na druge moguće razloge. Konačne ocjene i politika izlučivanja treba se provoditi stručno i konstantno.

Ako se odjednom izluče sve krave koje imaju reprodukcijske probleme, statistički se ostvaruju veoma dobri rezultati u reprodukciji. Ovakav slučaj pokazuje kako se na papiru i evidencijama u ovakvim stadima ostvaruje uspješna reprodukcija bez reprodukcijskih problema, jer su iz proizvodnje izlučene sve problematične životinje. Posljedice ovakvog načina postupanja su negativne, a ukupni efekti mogu biti i na nivou prave katastrofe. Naime, smanjuje se ukupna prosječna starost stada, velik je pad proizvodnje mlijeka zbog manjeg broja životinja i većeg broja mladih životinja, junica, koje u prvoj lakataciji imaju manju mliječnost. Zbog takvog stada povećani su troškovi za nabavu zamjenskih junica ili krava. Dakle, prije odluke o izlučivanju krava zbog reprodukcijskih problema (pogotovo ako se radi o većem broju krava) treba dobro ocijeniti posljedice koje bi mogle utjecati na ukupno stanje u stadu mliječnih krava. Alternativno, ako se izlučuju krave primarno radi podizanja ukupne mliječnosti, treba odlučiti da li zadržati starije i slabije plodne krave koje imaju veliku genetsku vrijednost za visoku mliječnost.

Potrebno je naglasiti, kako je ostvarivanje uspješnog reprodukcijskog programa na mliječnoj farmi jedno od ključnih područja na koje proizvođači mlijeka trebaju obratiti posebnu pozornost. Programi reprodukcije u realizaciji uključuju sljedeće aktivnosti: - pravilna i uravnotežena prehrana - savjestan i predan tim stručnjaka koji vode i ostvaruju programe reprodukcije - efikasno otkrivanje estrusa - primjena sinhronizacijskih protokola za određivanje optimalnog vremena osjemenjivanja - pravilne tehnike osjemenjivanja i rukovanja sjemenom - rutinski reprodukcijski pregledi - tretiranje problematičnih krava. ■

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmer krediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9<>%.

Efektivna kamatna stopa za ročnost kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci Investicijski kreditiza poljoprivrednike do 3,000.000,00 kn.

HBOR-KREDID do 12 godina do :zgodine počeka.

Prijevremena isplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVllEDNUKLIJENTELU:

BJelovar,F. Supilau, tel: 043/241222 gdje ćete dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

Mljekarski list 10/2006.

31

ZDRAVLJE

STADA

IIIIJIJJAIJJE 1111111 ■IIAIA I lllJJIIIIIII~ PIIIIIIIIJJI Matković Mr. se.KriStina

Za uspješno suzbijanje potrebno je sustavno pratiti pojavnost populacije kukaca i primjenjivati različite tehnike suzbijanja. Osnovno je stalno provođenje higijenskih mjera, prvenstveno uklanjanje gnoja uz opću sanitaciju okoliša. Pri pojavljivanju velikih populacija kukaca, a u svrhu njihova suzbijanja, osim higijenskih mjera potrebno je koristiti biološke i kemijske postupke.

Pri izboru kemijskih preparata bitno je voditi računa o njihovoj djelotvornosti, primjenjivosti, zahtjevima okoliša, kao i o potencijalnoj štetnosti za životinje.

Tablica1: Insekticidisvrstanipremaskupinama Insekticidi Piretrin i piretroidi Organofosfati Karbamati Bioinsekticidi Ostali insekticidi

Aktivna tvar

permetrin, piretrin, aletrin, alfametrin, bioaletrin, ciflutrin, cioermetrin, furetrin, rezmetrin tetrametrin azametifos, cianofos, diklorvos, diazinon, fenitrotion, jodfenfos, klorfoksim, klorpirifos -metil, malation, orooetamfos, protiofos, tetraklorvinfos, triklorfon bendiokarb, dioksikarb, oroooksur, trimetakarb Bacillus turingensis borna kiselina, hidrametilnon, naftalen, natrijev fluorid

Tablica2: Način primjeneinsekticidai djelatnetvariza suzbt/anje kukaca u stajama Način primjene

Insekticidi Prema načinu djelovanja na organizam razlikujemo kontaktne insekticide - djeluju u izravnom dodiru, digestivne insekticide djeluju ulaskom u probavni sustav, inhalacijske - djeluju ulaskom u dišne organe, te regulatore rasta kukaca. Za suzbijanje dvokrilaca vrlo je djelotvorno koristiti istovremeno adulticide i larvicide. Preparati s larvicidnim učinkom mogu sadržavati juvenilne hormone ili inhibitore sinteze hitina, a to su tzv. bioracionalni insekticidi koji reguliraju rast i razvoj insekta.

Na djelotvornost insekticida utječe više činitelja: vrijeme izloženosti, toksičnost aktivne tvari, doza, temperatura, formulacija te način aplikacije.

Ovisno o aktivnoj tvari i obliku pripravka insekticid se može upotrebljavati polijevanjem, špricanjem, kao ušni privjesci ili dodaci hrani.

Permetrin - insekticid biljnog podrijetla (piretroidi) česta je djelatna tvar u insekticidima ali njegova učestala primjena može dovesti do pojave rezistencije (otpornosti) muha, posebno rožne i kućne muhe. Ako su insekticidi na osnovi permetrina bili u širokoj

:-32

Djelatna tvar Sinergistički oiretrini

Sprej za prostor

Sinergistički piretrini + oermetrin Sinergistički oermetrin Sinergistički piretrini

+ diklorvos

Permetrin Sinergistički oiretrini

Rezidualna obrada

Tretiranje životinja Zamke Larvicidi Larvicidi (tretiranie li!Iloia) Larvicidi (dodaci hrani)

upotrebi tijekom nekoliko godina, a suzbijanje je bilo nedjelotvorno nužno je prijeći na nepiretroidne sintetičke insekticide (organofosfati, karbamati, fermentacijski proizvodi). Ako je stupanj otpornosti među populacijom muha visok, prijelaz na nepiretroidni insekticid možda neće biti djelotvoran ali to je jedina alternativa. U nekim sluča­ jevima otpornosti od pomoći mogu biti regulatori rasta kukaca.

Primjenainsekticida Primjenom insekticida djelotvorno se smanjuje broj kukaca u nastambama.

Važno je prije primjene očistiti površine od

+ diklorvos

Sineixistički rezrnetrin

Diazinon Ciflutrin Klorpirifos Permetrin Metomil Diflubenzuron Tetraklorvinfos Tetraklorvinfos Metopren

prašine i drugih nečistoća, jer će učinak insekticida tada biti bolji.

Nečistoće, kao prašina, masna onečišćenja i slično, mogu čak potpuno isključiti učinak insekticida. Prednost ove metode je da se insekticid može primijeniti na različita mjesta koja su nedostupna životinjama. Radi se o kumulativnim insekticidima pripremljenim za primjenu u različitim oblicima (granule, sprej, tekućina za premazivanje, trake). U prostorijama za pohranu mlijeka, koje se tretiraju kao prostorije za pripremu hrane, treba biti pažljiv u primjeni ovih preparata kako bi se izbjegla

Mljekarski list 10/2006.

ZDRAVLJE kontaminacija opreme za mužnju i drugih površina koje dolaze u dodir s mlijekom.

Nevolje s muhama, žoharima i paucima nastaju zato što su im staje muznih životinja privlačne zbog dostupnosti hrane, vode i utočišta.

Premda se čini da je kemijska kontrola kukaca prvi i najbolji izbor oko staja, nekemijske metode kao što su sanitacija i fizikalne metode zapravo su najvažnije sastavnice suzbijanja kukaca. Premda je vrijeme utrošeno za provođenje zoohigijenskih mjera važan činitelj u mljekarskoj proizvodnji, naknadne kemijske metode bit će djelotvornije ukoliko su prethodne korektno provedene.

Stajskignoj Gnoj treba uklanjati temeljito kako ne bi zaostajao na stupovima, u kutovima, iza hranilica, u kanalima, na zidovima jer u kombinaciji sa steljom osigurava pogodne uvjete za nastanjivanje kućnih i stajskih muha.

Brojne su metode kojima se gnoj može ukloniti iz staja. To može biti ispiranje u lagune (najdjelotvorniji način) korištenjem nekog od automatiziranih sustava, struganje i raznošenje po pašnjacima ili pohranjivanje na hrpu te raznošenje nakon određenog vremena.

Raznošenje gnoja po polju u što tanjem sloju pogoduje njegovu bržem isušivanju, što ga kukcima čini neprikladnim za hranu i nastanjivanje. Pohranjivanje gnoja u hrpe zadržava vlagu ispod 30 %, što ga također čini neatraktivnim za muhe, a i postiže se visoka temperatura (do 60 °C) koja tijekom 2 do 3 tjedna ubija razvojne oblike muha.

Također, jedan od načina smanjenja broja muha na farmi i ruralnoj sredini je prekrivanje gnojišta plastičnom folijom. Naime, slaganje gnoja u hrpu i prekrivanje plastičnom folijom sprječava muhama odlaganjejajašaca u gnoj, a s druge strane u gnoju dolazi do biotermičke dezinfekcije.

Rasutahrana Hrana za

mliječne

Ml.fekarski list 10/2006.

životinje

STADA

često

sadržava Tablica3: Suzbijanjemuha na pašnjaku slatke tvari vrlo Djelatnatvar Način primlene privlačne muPermetrin hama i žohariFenvalerate ma. Mala koliSinerfristički cipermetrin čina koja se Sinergistički klorpirifos+ skupi ispod Ušna traka cipermetrin hranilica ili u Ciflutrin kutovima osiPennetrin gurava im si- Prašak Tetraklorvinfos gurnu hranu.

Uljne otopine i Permetrin Povremeno čiš­ eumeza leda ćenje ovih podPennetrin ručja smanjuje Sinergistički piretrini + diklorvos kukcima raspoSprej za životinje Kumafos (mala peckavica) loživi hranjivi Tetraklorvinfos materijal. RaPermetrin suta silaža i Zalijevanje Ciflutrin sjenaža takoDiflubenzuron Bolus Oarvicid) đer je izvor Tetraklorvinfos Dodatak hrani Metopren hrane kao i po- (larvicid) SineMistički cialotrin voljno mjesto Ušna traka Diazinon za razmnožavanje brojnih kukaca, stoga se rasuta hrana mora mrežicom. Tražeći svjetlosni izvor redovito uklanjati. kukac mora proći kroz mrežicu te Prevencija doživi strujni šok. Mali kukci često Vrlo djelotvoran način prevencije od se pri tom raspadnu, te im se dijelovi kukaca jest oslobađanje staja i tijela rasprše u okolinu, što uzrokuje prostorija njihove nazočnosti. Ovaj kontaminaciju tog prostora, napose koncept može biti nedjelotvoran na ako se radi o prostoru gdje se mliječnim farmama ukoliko se priprema hrana. događa stalno kretanje životinja i Danas su mnoge zamke osoblja u staju i van, uključujući i opremljene UV svjetlošću i mnoge odjeljak za pohranjivanje mlijeka. imaju pokretnu električnu mrežicu Prostor staje je nešto teže osigurati koja je zalijepljena na rubovima. od ulaska kukaca, ali se odjeljak za Ovakav tip zamki je idealan u pohranu mlijeka može vrlo djelo- prostorijama za pohranjivanje tvorno izolirati postavljanjem mlijeka. Postavljaju se na oko 1,5 pogodnih zaslona na vrata i prozore, metar iznad poda na mjesta na kao što su mrežice. kojima nisu vidljive izvana. PotrebŽohari se mogu kretati kroz no ih je mjesečno čistiti (u vrijeme vodovodne instalacije i ući u sezone kukaca) i mijenjati mrežicu. prostoriju kroz pipe, kao što mogu Godišnje je potrebno mijenjati proći i kroz šupljine u zidovima. položaj zamki jer vremenom gube Začepljivanje otvora oko pipa kao i atraktivnost za kukce. otvora na pipama sprječava ulazak Ostalinačini žohara u prostoriju. Svakako je Prethodno su spomenuti najpotrebno začepiti i sve eventualne važniji elementi u suzbijanju kukaca rupe oko prozora i vrata te na u životinjskim nastambama. Uz pridrugim mjestima (ukoliko postoje). mjenu tih metoda možemo primjeSvjetlosnezamkeza kukce njivati i druge ne manje važne nači­ Brojne kukce, uključujući ne djelovanja protiv kukaca kao što su postavljanje zamki, smanjenje kućne muhe, privlači ultravioletna svjetlost svjetlosnih zamki (tzv. crne intenziteta svjetlosti u i oko objesvjetlosne zamke). Zamke su kata, te fizičko uklanjanje paučine opremljene svjetlošću i električnom usisavanjem ilimetenjem. ■

33

VETERINARSTVO~=================== a1aa1■11a ~ •• , ••• I Mr. se.Antun Koste!ić Nedavni slučaj bedrenice u ZNAKOVIBOLESTI.Vrijeme od stadima krava u okolici sela Bobovac ulaska bakterije u životinju do ponovno je aktualizirao opasnost pojave prvih znakova bolesti kreće od zaraznih bolesti koje sa životinja se u rasponu od 1 do 14 dana, što mogu prijeći na ljude (zoonoze). ovisi o mjestu ulaska bakterija, Bedrenica je zarazna bolest koja njihovoj količini i općem zdravstvemože nanijeti velike štete u nom stanju životinja. Pojedine živostočarstvu, osobito u govedarstvu i tinje ugibaju bez ikakvih znakova u ovčarstvu, a pritom značajno roku od 1-2 sata, pa zato bolest još ugrožava zdravlje ljudi, ponajprije nazivaju - prostrel. Životinje koje su samih uzgajivača, zatim veterinara i otišle zdrave na pašu više se nikada agronoma.

Bolest se najčešće ne vrate u staju jer ih bedrenica pojavljuje na ograničenim nizinskim jednostavno „pokosi" na paši. područjima (bedreničnim distriktiU slučaju da bolest traje dva ma) koja su često naplavljena i na dana, životinje su potištene i kojima se bolest javljala stoljećima. usporene, a tjelesna temperatura Za bedrenicu je karakteristično da se javlja u ljetnim mjesecima, može narasti do 42°C. Disanje je ubrzano. Sluznice su punokrvne. međutim sustavnim provođenjem preventivnih mjera, u prvom redu Životinje gube volju za hranom. vakcinacije, bolest se javlja vrlo Može doći do pobačaja. Mliječnost pada, a mlijeko je krvavo ili rijetko čak i u bedreničnim tamnožuta. distriktima.

U slučaju da je zahvaćen UZROČNIK BOLESTI.Bedrenicu probavni sustav.javlja se proljev. uzrokuje bakterija Bacillusanthracis DIJAGNOZA BOLESTI.Na bolest koja ima mogućnost tvorbe spora odnosno oblika koji omugućava se sumnja na temelju područja gdje preživaljavanje više desetaka godina su životinje boravite (bedrenčni Bolest se potvrđuje u vanjskoj sredini. Utvrđeno je da distrikti). i identifikacijom spore B. anthracisamogu preživjeti i izdvajanjem više od 60 godina u okolini.

Uzročnik u organizam može ući hranom, udisanjem ili preko ozljeđene kože. Često je nemoguće utvrditi mjesto ulaska u organizam; pretpostavlja se da najčešće ulazi kroz usta, odnosno hranom i vodom.

IZVOR I ŠIRENJEBOLESTI.Izvor infekcije su najčešće zagađeni pašnjaci, krma proizvedena na zagađenom tlu, zatim krvlju i tekućinama koje potječu od leševa životinja. Širenju bolesti pogoduju i divlje životinje koje jedu i razvlače životinje uginule od bedrenice.

U područja u kojima bedrenice nije uobičajena bolest, unosi se proizvodima životinjskog podrijetla (meso, dlaka, vuna, koža i gnoj).

Bolest mogu prenositi i insekti koji se hrane krvlju (obadi, krpelji).

Zanimljivo je da su ptice vrlo otporne na bedrenicu.

uzročnika iz tkiva uginule životinje.

Kod sumnje na bedrenicu ne radi se razudba nego se samo uzima tkivo, najčešće uška s okolnim mišićima, za mikrobiološku pretragu.

LIJEČENJE. Liječenje je isplativo u ranom stadiju bolesti, gdje se primjenom antibiotika bolest može izliječiti.

PREVENTIVA BOLESTI.Najvažnija mjera u preventivi bedrenice je vakcinacija na područjima na kojima se bolest pojavljivala, što je i propisano zakonom. Potrebno je utvrditi izvor zaraze, a lešine uginulih životinja ne smiju se otvarati kako se uzročnik ne bi širio u okolinu. Postupak s lešinama kao i mjere koje se provode u slučaju izbijanja bedrenice - regulirane su zakonom, a provode ih nadležne veterinarske službe.

BOLEST LJUDI. Od bedrenice obolijevaju najčešće ljudi koji su bili u kontaktu s oboljelom ili uginulom životinjom. Bolest se javlja u tri oblika: dišnom, crijevnom i kožnom.

Liječenje je uspješno ako mu se pristupi pravovremena. ■

--·----

Naplavljenopodručje pašnjaka - mogući izvorzaraze

34

Mljelwrski list 10/2006.

✓-~~

RUPERTKLINGERGes.m.b.H. rBf

----------------'9~~•A~e' 3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

W.il~ ..·

©ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvođačima, mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO! JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRA VA-TELE Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizt:Jodača!

<!Juditekorak ispred!

Investirajte u bolju budućnost!

r-

d.o.o.

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci Telefon: 048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

USAID

~~~~ &@~~©~~@ @81]@)_ZoranB_aši(d_ipl.ing~. na povećanju konkurentnosti hrvatskog mljekarstva USAID (!\meri~a agenc!~a ~a yl:".il I [ 7'f razvoJ) agenctJa Je .________I

međunarodm

1

Sjedinjenih Američkih Država za pružanje potpore i jačanja privrede zemalja u kojima se provode gospodarske i demokratske reforme. Povijest Agencije datira još od vremena Marshalovog plana za obnovu razrušene Europe nakon li. svjetskog rata. John R. Kennedy 1961. g. potpisuje Akt o međunarodnoj pomoći i osniva se Agencija USAID.Od tada USAIDpruža pomoć u više od 100 zemalja četiri područja svijeta: Azija i BliskiIstok, Podsaharska Afrika, Latinska Amerika, te Europa i Euroazija. Za područja Europe i Euroazije strategija se odnosi na tri segmenta: ekonomski, reorganizaciju i razvoj te demokraciju i upravljanje u rješavanju Naš domaćin g. ]oe Welshsa suradnikomVitomiromPenavićem specifičnih problema tranzicije određene zemlje. U Hrvatskoj profita, a ostale potiče da savladaju obavlja od 2003. godine, nakon USAIDdjeluje od 1992. god., a za to određena pitanja tehnologije, pa aktivnosti u Indoneziji i Ukrajini. vrijeme uloženo je u razne projekte time i uspješnosti poslovanja. Svrha Došao je u Hivatsku da svojim oko 283 milijuna američkih dolara. je organizirati proizvođače u velikim iskustvom i dobrom ekipom Svrha djelovanja USAIDje prevladati udruženja, te ih povezati s distribu- stručnjaka barem dijelom pomogne siromaštvo i oporaviti zemlju nakon terima, maloprodajom i veleproda- jačanju hrvatske poljoprivrede. krize, a raspolaže proračunom od jom kako bi im proizvodnja bila Projekt se ostvaruje u tri sektora: 9,5 milijardi američkih dolara. U tržno isplativa, a na taj način bi i govedarstvo, svinjogojstvo i hortiistočnoj Europi USAIDje angažirana sami proizvođači imali koristi. Ovim kultura. U sklopu govedarskog seku sedam zemalja, a u šest je (u putem dosad je osigurana potpora tora svrha djelovanja DAl-aje razvoj proteklom petogodišnjem razdob- za 21 organizaciju proizvođača i 5 mljekarske industrije i udruživanje lju) planirani program uspješno prerađivača hrane, a obuhvaćeno je mljekara, te prijenos znanja i poveproveden. Projekte USAID-a u oko 2 500 obiteljskih poljoprivred- ćanje konkurentnosti mljekara.

Hrvatskoj za područje poljoprivrede nih gospodarstava (OPG). Velik je Također, svrha je i poljoprivredne provodi DEVELOPMENTALTER- broj gospodarstava dobilo stručnu i proizvođače dugoročno učiniti NATIVES INC. - DAI (informacije tehničku pomoć za upravljanje OPG- konkurentnima i pripremljenima prikupljene na službenim stranica- om. Unutar Agencije djeluju timovi za tržišnu utakmicu koja ih čeka ma Agencije). koji se koncentriraju na neke od nakon ulaskaHrvatskeu Europsku Povećanje konkurentnosti segmenata proizvodnje i prerade uniju. poljoprivrede mlijeka i mliječnih proizvoda i traže Racionalizacijom troškova i Povećanje konkurentnosti rješenje za svaki segment proizvod- praćenjem kritičnih točaka u proizpoljoprivredne proizvodnje, projekt nje i prerade, i to od izvora financira- vodnji mlijeka mogu se izbjeći je koji se provodi u sklopu Croatia nja proizvodnje pa do istraživanja dodatni nepotrebni troškovi, a proAgribusiness Competitiveness tržišta i plasmana proizvoda. izvodnja učiniti ekonomičnijom i Enhancement Project (ACE)i Croatia Na Projektu povećanja konku- profitabilnijom. U dosadašnjim Raising lncomes in Economically rentnosti poljoprivrednog sektora projektima praćen je razvoj i Distressed Areas (RIEDA),a paralel- radi 17 stručnjaka na 4 lokacije: u djelatnost mljekara različite razine no s drugim projektima USAID-a. Zagrebu, Kninu, Splitu i Osijeku. proizvodnje. Prvi projekt je 2003.

Pomaže proizvođačima u proširenju Voditelj ovih Projekata u Hrvatskoj godine pokrenut s LURAd.d., nakon proizvodnje do stupnja ostvarivanja je g. Joe Welsh, koji tu funkciju toga realizira se uspješna suradnja s

.--1

36

Mije/carskili.Yt10/2006.

USAID mljekara koje djeluju na g. kada je Agencija mljekaru pre- se surađuje s poljoprivrednicima i hrvatskom tržištu. Nedavno su se poznala kao poduzeće koje će poljoprivrednim udruženjima, a udružile «male» mljekare radi utjecati na razvoj poljoprivrede i dugoročni cilj je poboljšanje kvaliteostvarivanja konkurentnosti i ruralnih područja Ličko - senjske žu- te proizvoda, povećanje kapaciteta zajedničkog nastupa na tržištu. panije.

Bespovratna sredstva proizvodnje koji će potaknuti zapoPlaniraju do 2008. uspješno ostvariti Agencija je donirala Sirani «Runolist» šljavanje te razinu poslovanja podizadane uvjete, ponajprije radi iz Krasna u svrhu razvoja mljekare i gnuti na stupanj rentabilnosti. jačanja hrvatske poljoprivrede, razvoja okolnog područja. Agencija Konačni ciljevi posebice mliječnog sektora. je u svojim aktivnostima posebice Proizvođači mlijeka i mljekare Projekt orijentirana na razvoj područja s spremni su na uvođenje novih "PoduzetnaHrvatska" otežanim uvjetima proizvodnje u tehnologija i prihvaćanje novih Pod nazivom Poduzetna Hrvat- koja spadaju i Velebitski pašnjaci. U znanja. Svjesni činjenice da se naše ska provodi se projekt jačanja malog mljekaru-siranu uložena su značajna mljekare nalaze pred velikim izazoi srednjeg gospodarstva - razvoja sredstva za prijevoz mlijeka i pobolj- vom, a to je kako ostati konkurentan privatnog sektora, a provodi ga šanje tehnologije i to za nabavu na tržištu, vjerujemo da uz ovakve organizacija Development Alter- cisterne i nove opreme. Cisterna će projekte svoju proizvodnju mogu natives Ine. DAI/Nathan Group, na omogućiti dnevno sakupljanje podići na višu razinu i učiniti je još mlijeka u krugu od 200 km, godišnje konkurentnijom. Put mlijeka od čelu s gosp. J. Welshom. Projekt financira USAID.Tri su glavna podru- oko 700 000 litara. Kupljen je i polja do stola niti je kratak, niti kompjutorizirani sirarski kotao i jednostavan. Mnogo je činitelja koji čja potpore: područje razvoja, marketinga i poslovnog razvoja te oprema za salamurenje sireva što će utječu na proizvodnju dobrog i financijske usluge. Pružanje tehni- u velikoj mjeri pomoći osuvreme- kvalitetnog mlijeka. Proizvođači njivanju sirarske proizvodnje. To će mlijeka su upravo ti koji direktno čke potpore u kreiranju i implementiranju poslovne politike, pomaže u svakako omogućiti dijelu stanov- utječu na daljnji put i kakvoću ništva prosperitet i ostanak u ovom mliječnih proizvoda. Proizvesti svim segmentima unapređenja dobru hranu za krave, pravilno poslovanja, prodora na domaća i surovom, ali nadasve prekrasnom sastavljati obroke, te dobiti krajnji strana tržišta, povećanja proizvod- području Lijepe naše.

Unapređivanje proizvod - mlijeko a na tržištu ostati nje i izvoza, prihvaćanja izravnih proizvodnjemlijeka konkurentan• nije nimalo lako. stranih ulaganja i osiguravanju Ni rad s proizvođačima mlijeka Mljekare se, također, nalaze u izvora financiranja. nije zanemariv. Povećanjem proiz- složenom položaju jer moraju preuSuradnjas mljekarama Suradnja i financijska potpora vodnje i poboljšanjem kvalitete zeti mlijeko od proizvođača, preraproizvoda 25 poljoprivrednika diti ga uz sve kritične točke koje se mliječnom sektoru rezultirala je pozitivnim rezultatima. Najhitniji okupljenih u «Udruženje stočara javljaju u tehnologijama prerade, te rezultati u ovom razdoblju svakako ·varaždin» i 20 proizvođača mlijeka ga plasirati na tržište i opstati na su novootvorena radna mjesta koji predaju mlijeko mljekari KIM tržištu. Stoga u ovim projektima (kojih je dosad 295), posebice danas Karlovac imaju stalno zaposlenje. U USAID-a,kojeg u Hrvatskoj provodi kada je mladim ljudima veoma teško poljoprivrednoj zadruzi «Zagora» - organizacija DAI, postoje mogućno­ Pakova selo 10 proizvođača mlijeka sti rješavanja nekih problema. naći posao.

Veoma uspješna suradnja ostvarena je s Mljekarom stalno je zaposleno, a 300 proiz- Hrvatski proizvođači i prerađivači «Veronika»iz Oesinića i ovu suradnju vođača povećalo je proizvodnju za mlijeka moraju se uključiti u procese 1O %.Ovim proizvođačima USAIDje razvoja. Unatoč svim problemima navode kao pozitivan primjer suradnje te kao ogledni primjer za uspio pružiti stručnu i tehničku koji ih prate, postoji i određena rad s drugim mljekarama u pomoć u marketingu, proizvodnim sigurnost da će opstati na tržištu. tehnologijama i edukaciji u procesu USAID/DAIsu u Hrvatskoj Hrvatskoj. Mljekara je uspjela mljekarskojudruzi i Mljekarskom povećati preradu mlijeka za 1O %, proizvodnje i poslovanja.

U projektu razvoja programa listu prepoznali dobrog suradnika kakvoću mlijeka za 30 %, rok trajnosti proizvoda za 100 %a otvo- povrtlarske proizvodnje naglasak je jer imaju zajednički cilj, a to je rila je i nova radna mjesta. Rad s dan navodnjavanju prilagođenom unaprijeditiproizvodnju mlijeka u mljekarama u idućem razdoblju područjima proizvodnje, te eduka- Hrvatskoj.Značajno područje ove veoma je bitan segment ukupnog ciji proizvođača i prihvaćanju novih aktivnostije organizacijaedukativtehnologija u proizvodnji. djelovanja Agencije. nih predavanja.Agencijaplanirado Programima razvoja ruralnih 2008. uspješno ostvariti sve svoje USAID aktivno sudjeluje u Danima sira u Krasnu gdje se područja i područja s otežanim uvje- projekte i zadane ciljeve. Želimoda pojavljuje kao pokrovitelj manife- tima proizvodnje želi se povećati i i nakon svog djelovanjau Hrvatskoj stacije. Suradnja USAID/DAI- a i održati zaposlenje i ostvarivanje ostanu prijatelji struke i da budu prihoda od poljoprivrede. Direktno vjerniposjetiteljiHrvatske.■ «Tomaić - commerce» traje od 1999. većinom

Mljekarski list 10/2006.

37

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

~~@~@lli]@ [P~ o [?~~ I

Prof dr. se. Zoran

Grgić

~@[1@W~@@

~

QD~~OG{] r;!JJJ8W&

dobiti i gubitka farme (na bazi 40 grla, četvrta godina I Tablica2: Račun poslovanja)

Obračun kreditnihobveza

Za obračun su korišteni uvjeti Programa kreditiranje razvoja govedarske proizvodnje: - kamatna stopa 4% - razdoblje odgode plaćanja kredita 2 godine, rok otplate 1Ogodina - vraćanje kredita - jednaki tromjesečni anuiteti - u razdoblju počeka obračunava se i naplaćuje kamata u visini 4% Kredit Kamatau razdobljuoočeka Ukuonidug Naknadabanci

~~

2.614.200kn 244.912kn 2.614.200kn 26.142kn

Planotplate kredita Sva sredstva kredita bit će iskorištena u roku 30-60 dana po dobivanju kredita. Dobivanju sredstava (planirano vrijeme iskorištenja sredstava: svibanj-rujan 2006.). Anuiteti dospijevaju u 2008. godini (VI. mj.), a otplata kredita traje do 2018. godine (VI.). U sljedećoj tablici prikazane su obveze investitora po godinama vijeka projekta.

Kalkulacija proizvodnje temelji

VRIJEDNOST PROIZVODNJE - telad -mliieko - izlučene krave (3 grla) Državni ooticaii za ostavliena ž. grla Državni ooticaii za krmne kulture UKUPNI PRIHODI IZRAVNI TROŠKOVI Materijal Hrana Stelja Voda za farmu Električna eneraija Tuđe usluge Amortizaciia Vlastiti rad - rad u staii - rad u mljekari Najamnina

DOBITAK

Jed.mjere kn kom lit.

kg

kn kn kn 3 m 3 m kn kn kn sati sati sati kn kn

Količina

Ciienakn

20 300.000 2400

6.500,00 2,90 11,00

24.000 1.752

O19 3,68

2.800 1.600

28 54 16 65

Iznos kn

1.026.400 130.000 870.000 26.400 21.000 85.800 1.047.400 607.998 380.308 359.381 4.560 6.447 9.920 22.400 75.929 106.560 79.920 26.640 22.800 418.402

se na prosječnim utrošcima i troško- prema pretpostavljenom poslovavima materijala i rada, te prosječnim nju od rujna kada bi se realizirala prihodima prema tehnološkim investicija. Dinamika prihoda od obilježjima farme. proizvodnje i obrta stada prikaU prihode projekta uračunati zani su u nastavku. su prihodi od mlijeka i junadi.

Nakon 6. godine izlučuju se Godišnja prosječna proizvodnja prve od novonabavljenih krava, a mlijeka krava holstein pasmine je 7 zatim se zadržava dinamika izluče500 litara po grlu Predvi - nJapo 3 krave sva ke go d.me.

U ukupnim troškovima su troTablica1:Plan otplatekredita, u kunama đeno je da farma u 2006. godini ostvaruje oko 70% škovi materijala, energije i tuđih Godina Otplatni dio Kamate Kta+ Otplata planiranih prihoda, a troškovi usluga iz kalkulacija, te troškovi 159.234 2008.

107.485 51.749 poslovanja su proračunati amortizacije. Amortizacija je obra2009, 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

221.494 230.488 239,847 249.585 259.720 270.265 281.239 292.658 304.542

96.974 87.980 78.621 68.883 58.749 48.203 37.229 25.810 13.926

318.468 318.468 318.468 318.468 318.468 318.468 318.468 318.468 318.468

2018.

156.877

2.357

159.234

UKUPNO

1.860.123

528.388

2.388.511

38

Tablica3: Dinamika i strukturaprihodau kunama

I

Godine projekta I II III V VI IV Mlijeko 609.000 870.000 870.000 870.000 870.000 870.000 Telad 130.000 130.000 130.000 130.000 130.000 Izlučene krave 26.400 Poticaji zatov 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Poticaji zakrave 22500 22500 22500 22500 22500 Poticaji zazemljište 85.800 85.800 85800 85800 85800 85800 UKUPNO 694.8001.118.3001.118.3001.118.3001.118.3001.144.700

Mljekarski list 10/2006.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama i

zavisoku proizvoatVu. m,Uek

idobro zdravlje krava ®

~p11~r1

Pllmi~ za

Pelana® -

Početna krmna smjesa zatela~

zauzgoj zdrave inae,reane t~.lad

uzustedU mtvek

@VETERINA

d.oo.

Svetonedeljsko2, Kolinovico,10436 RakovPotok,HRVATSKA, telefon:01 /33 88 888, tolafokl: 01 /33 88 600 e·mail: infoCveterino.hr, www.vet<>rino.hr

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE==================~

čunata

prema stopi od 2,5% za objekte i 6,67% opremu. Amortizacija osnovnog stada obračunata je uvažavajući specifičnosti obnavljanja stočnog fonda iz vlastite proizvodnje. Uračunati su troškovi tuđih usluga koji se odnose na

veterinarske usluge i usluge pri spremanju hrane za stoku. Troškovi vlastitog rada nisu obračunati.

Predviđeno je da gospodarstvo stalno drži 8 grla podmlatka (4 jednogodišnje junice i 4 ženska teleta), kako bi se osigurala stalna izmjena (reTablica4: Troškoviamortizacijeosnovnihsredstava mont) staIznos da.

Tako Vrijednostkn Stopa% Iznos kn OPIS euro svake godiGrađevinski objekt 1.544.262 2,50 38.607 5.217 ne po 4 grla Prateći objekti 368.852 2,50 9.221 1.213 prelazi u kaOsnovnostado 151.639 tegoriju osOsnivačka ulaganja 230.372 10,00 23.037 3.113 novnog staPoljoprivredna 6,67 da i povemehanizacija ćava vrijedOprema 421.311 6,67 28.101 3.797 nost osnovUKUPNO 2.716.438 98.967 13.022 nog stada • obnova iz vlastitog uzgoja (promjenjivi iznosi prikazani u nastavku) za godišnje troškove Tablica5: Proračun osnoviceza amortizacijuosnovnih uzgoja. sredstava u kunama Ukupni troBez PDV-a PDV Ukupno šak uzgoja 1.544.262 339.738 1.884.000 Građevinski obiekt jedne ste368.852 81.148 450.000 Kuonia ool. zemliišta one junice 151.639 33.361 185.000 Osnovno stado 421.311 92.689 Oprema 514.000 je 6.500 ku230.372 50.682 281.054 Osnivačka ulaeania na tijekom 3 2.716.438 597.616 3.314.054 UKUPNO godine.

Tablica 6: Obračun ulaganja u osnovnostado i amortizacijastada1 u kunama Godina vijeka projekta /Opis Početno

ulaganie 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

40

Novoulaganje Ostatak (1/3 troškova Osnovno Amortizacijska vrijednosti uzgoja8 Amortizacija stado osnovica (15%a) JUilICa U stadu) 151.639 151.639 128.893 109.559 93.126 79.157 67.283 57.191 48.612 41.320 35.122 29.854 25.376

17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160 17.160

168.799 146.053 126.719 110.286 96.317 84.443 74.351 65.772 58.480 52.282 47.014 42.536

25.320 21.908 19.008 16.543 14.448 12.666 11.153 9.866 8.772 7.842 7.052 6.380

TRŽNAOCJENAPROJEKTA Metoda razdoblja povrata ulaganja

Vrijeme povrata ulaganja predstavlja broj godina iskorištenja projekta potreban za akumuliranje dovoljno sredstava za povrat ulaganja. Kraće vrijeme ukazuje na manju neizvjesnost i veću rentabilnost projekta. Prema podatcima iz tablice 7 ukupno uložena sredstava se vraćaju na kraju 11-e godine razdoblja otplate kredita. S obzirom na predviđeni ekonomski vijek trajanja opreme od 12 godina i njihovo fizičko dulje trajanje, može se zaključiti kako će se ulaganja investitoru u potpunosti vratiti za vrijeme tehnološke iskoristivosti farme.

Tablica 7: Vrijemepovrata investicijskihulaganja1 u kunama Netoorimitci Godišnje Kumulativ 3.466.054 -2.852.362 -2.852.362 1.196.481 -1.655.881 418.041 -1.237.840 521.394 -716.445 522.700 -193.746 545.273 351.527 546.864 898.391 548.588 1.446.979 541.404 1.988.383 543.380 2.531.763 545.478 3.077.240 3.276.832 6.354.072

Godina Investicija

o 1

2 3 4 5 6 7 8 9

10 li

Metoda interne stope rentabilnosti

Interna stopa rentabilnosti je diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu, a mjera je djelotvornosti projekta u cijelom njegovom vijeku upotrebe.

Ona predstavlja i maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredite, a izračunata je prema jednadžbi: SP(p" - pP) P r = pp +-~-~~ SP - S"

u kojoj su: p' - interna stopa rentabilnosti pp - diskontna stopa uz koju je NSV projekta zadnji put pozitivna

Ml_jekarskilist 10 '2TJ0f).

EKONOMIKA p" - diskontna stopa uz koju je NSV nas. S obzirom na unaprijed dogovorenu nabavu opreme i materijala u projekta prvi put negativna investiciji i organiziranu prodaju SP - NSV projekta uz diskontnu stopu pp odstupanja stvarnih ekonomskih veličina ne bi trebala prelaziti pretpoS" - NSV projekta uz diskontnu stavljenih 10%, pod uvjetom da se u stopup" provođenju projekta dosljedno poIzračunata interna stopa rentabilnosti projekta je 22,72%. To znači štuju načela predložene tehnologije.

ZakJjučak da će poslovanje gospodarstva s Na temelju analize tehnoloških projektom u uvjetima otplate kredita davati akumulaciju u obliku neto do- činitelja, proračuna investicijskih bitka po navedenoj prosječnoj godiš- ulaganja i ekonomsko financijske njoj stopi, što ukazuje na ekonomsku analize investicijskog projekta može opravdanost investicije s obzirom na se zaključiti sljedeće: kamatnu stopu na kredite u visini 4%. 1) Poslovnim planom je predviđena izgradnja glavnog stajskog i poAnaliza osjetljivosti projekta moćnih objekata, te nabava opreme Dosadašnja ocjena investicijskog projekta temeljila se na procje- za krave za ukupno 40 muznih grla. nama budućih vrijednosti koje će os- Planirano je da na farmi rade 2 radno tvarivati projekt u ekonomskom vije- aktivna člana kućanstva, a u pripremi ku korištenja. Zbog promjenjivih gos- vlastite hrane za goveda i u drugim će biti podarskih uvjeta može doći do odre- poslovima povremeno angažiran 1 radnik. đenih promjena i u projiciranim tijekovima. U analizi osjetljivosti prora- 2) Investitor će za intenzivni uzgoj muznih krava i suvremenu proizvodčunati su temeljni parametri ocjene uspješnosti projekta za sljedeće nju mlijeka izgraditi stajski objekt na vlastitoj parceli unutar gospodarpromijenjene uvjete poslovanja: smanjenje vrijednosti proizvodnje za skog dvorišta. Objekt će biti okvirnih 10%, povećanje troškova poslovanja bruto dimenzija 41,60 x 17,20 m, što za 10% i povećanje investicijskih je tehnološki dovoljno za smještaj 40 muznih krava i uzgojnog podmlatka. ulaganja za 10%.

Isto tako, proračunati su para- Osnovna namjena ulaganja je metri pri istodobnom 10%-tnom po- zasnivanje farme koja pri punom iskorištenju kapaciteta može osiguvećanju ulaganja i 10%-tnom smanjenju vrijednosti proizvodnje, te pove- rati punu uposlenost radno aktivnih članova gospodarstva i egzistenciju ćanju ulaganja i troškova proizvodnje. Prema vrijednostima pokazatelja svim članovima kućanstva. u tablici 8 je vidljivo da projekt 3) Ukupni troškovi izgradnje i oprepodnosi uspješno sve ispitivane manja objeka su, prema predračunu kuna uvjete, jer je interna stopa rentabil- proizvođača, 1,884.000 nosti redovito iznad 4% koliko iznosi (1,544.262 kn bez PDV-a).U okviru projekta predviđena je i nabava 20 kamatna stopa na kredit.

Prema tome, može se zaključiti muznih grla holstein pasmine, te da projekt dobro i bez ograničenja opremanje objekta. Prema prosjev•• po dnosi. Ios11e gospodarske uviete u COOJCIJentO d 1 250 eura za steonu v

•

••

•

Tablica8: Pokazateljiocjeneprojektapri analizi osjetljivosti OPIS Početno stanje

(bez promjene) Smanjenje prihoda 10% Povećanje troškova 10% Povećanje investicije I 0% Smanjenje prihoda+ povećanje troškova Smanjenje prihoda+ veća investicija Povećanie troškova + veća investiciia Sve promiene

Mljekarski list 10/2006.

I. stopa rent.% 22,72 18,67 21,00 19,70 16,99 16,09 18.16 14,57

NSVkn

RNSV

4.269.736 3.397.269 3.886.242 3.937.472 3.013.775 3.065.005 3.553.978 2.681.511

1,2319 0,9802 1,1212 1,0327 0,8695 0,8039 0,9322 0,7033

PROIZVODNJE

junicu, ukupni troškovi nabave 20 junica su 25.000 eura ili 185.000 kuna. Za potrebe buduće farme kupit će se poljoprivredno zemljište površine oko 15 ha (vrijednost 450.000 kuna). Predračunska vrijednost objekata, opreme, osnovnog stada, poljoprivrednog zemljišta i obrtnih sredstava je 3,185.000 kn ili 372.987 EURA. S obračunatim kamatama u razdoblju počeka (244.912 kn), troškovima dokumentacije (10.000 kn) te jednokratnoj naknadi banci od 1% (26.142 kn) - koje se kao osnivačka ulaganja pripisuju udjelu investitora u investiciji -ukupna vrijednost ulaganja je 3,466.054 kn ili423.291 EURA. Predviđeno je da sredstva investitora čine 20%troškova glavnog i pomoćnih objekata, te 30%troškova nabave opreme i 60%troškova obrtnih sredstava. Investitor će iz vlastitih izvora podmiriti troškove kamata u razdoblju počeka i troškove naknade banci (osnivačka ulaganja). Vlastita ulaganja bit će podmirena iz pričuv­ nih sredstava kućanstva, te sadašnjeg poslovanja farme. Ukupna ulaganja investitora su 851.854 kn ili 115.115 eura. Iznos traženog kredita je 2,614.200 kn ili 308.176 eura, što čini 75,42%investicije.

4) Ekonomska efikasnost poslovanja gospodarstva s projektom je zadovoljavajuća, obzirom na vijek projekta ograničenog vremenom otplate kredita. Izračunata interna stopa rentabilnosti poslovanja s projektom je 22, 72%,a uložena se sredstva vraćaju nakon 11-te godine vijeka projekta.

Analiza osjetljivosti pokazuje da projekt ekonomski relativno uspješno podnosi promjene temeljnih gospodarskih činitelja,jer je i u tim uvjetima interna stopa rentabilnosti gotovo redovito iznad 4% koliko iznosi kamatna stopa na kredit.

Sukladno navedenom može se zaključiti da je investicijski projekt izgradnje te opremanje staje za držanje ukupno 40 muznih krava ekonomski opravdan u postojećim gospodarskim i tržnim prilikama u nas, pa se u uvjetima dosljednog provođenja planirane tehnologije proizvodnje predlaže ostvarenje predviđenog programa. ■

41

TRŽIŠTE

STOKE

lllillDOO~ I

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

U prvih sedam mjeseci 2006. godine smanjuje se rastući trend uvoza živih goveda.

Hrvatska je u 2005. godini uvezla živih goveda u vrijednosti od 80 milijuna 679 tisuća dolara što je 37 posto više nego godinu ranije.

Količinski gledajući ta razlika osjetno je manja; u 2005. godini uvezeno je 8,4 posto više nego godinu dana ranije. Uvezeno je 151 041 komada goveda. Najviše je uvezeno (51%)goveda mase od 160 do 300 kg dok je na drugom mjestu bio uvoz goveda od 80 do 160 kg (42%).Tijekom 2004. godine veći je bio uvoz goveda od 80 do 160 kg i iznosio je 52% ukupnog uvoza živih goveda, dok je uvoz goveda mase od 160 do 300 kg iznosio 41%. U prvih sedam mjeseci 2006. godine bilježimo blagi rast (+ 5,4%}uvoza živih goveda u odnosu na isto razdoblje u 2005. godini. Uvezeno je goveda u vrijednosti od 46 milijuna i 415 tisuća dolara što je povećanje od 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. Udio uvoza živih goveda mase od 80 do 160 kg u ukupnom uvozu živih goveda iznosio je 50% dok je uvoz goveda mase od 160 do 300 kilograma 42%. U prvih sedam mjeseci 2006. godine uvezeno je goveda mase od 160 do 300 kilograma u vrijednosti od 20 milijuna i 683 tisuće dolara, dok je vrijednost uvoza goveda od 80 do 160 kilograma iznosio 15 milijuna i 989 tisuće dolara.

Najznačajnije zemlje iz kojih se uvoze živa goveda mase od 80 do 160 kg su Poljska, Mađarska i Rumunjska, dok je goveda mase od 160 do 300 kg najviše uvezeno iz Rumunjske.

Uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg mesa se smanjuje, dok se uvoz smrznutog goveđeg mesa povećava.

U prvih sedam mjeseci 2006. godine došlo je do drastičnog smanjenja uvoza svježeg i rashlađenog goveđeg mesa. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2005. godine, u 2006. godini uvoz je smanjen za 84 posto. Bitno je napomenuti da je tijekom 2005. godine ukupan uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa u odnosu na godinu ranije povećan je za 450 % i iznosio je 4 140 tona. U 2006. godini očekuje se uvoz svježeg goveđeg mesa na razini ili nešto

42

Uvoz živih goveda u RH (07/2006) po kategorijama ostalo 8%

I

DOMAĆA

DOMAĆA

GOVEDA, MASE VEĆE OD 160KG DO UKLJUČIVO 300 KG (42%)

GOVEDA, MASE OD 80

'---. "'

KGDO

UKLJUČIVO

160 KG,ZA KLANJE (50%)

Uvoz živih goveda u RH 160.000 140.000 120.000

90.000.000 80.000.000

IQwkoml +usd

70.000.000 60.000.000

100.000

E

Ji!

50.000.000 80.000 40.000.000 60.000

C

::, "'

30.000.000

40.000

20.000.000

20.000

10.000.000 07/2004.

07/2005.

07/2006.

2004.

2005.

Uvoz živih goveda u RH (07/2006) po zemljama Ćeška

Austrija 2%

Mađarska

10% Nizozemska 3%

2%

Njemačka

3% Rumunjska 48%

Uvoz svježeg ili rashladenog govedeg mesa u RH 6.000

16.000.000

hl tona 5.000

14.000.000

♦ uso

12.000.000

4.000

i

10.000.000 8.000.000

3.000

C ~

6.000.000

2.000

4.000.000

1.000

2.000.000

07/2004.

07/2005.

07/2006.

2004.

2005.

Uvoz smrznutnog govedeg mesa u RH 4.000

10.000.000

3.500

9.000.000 8.000.000

3.000

7.000.000

2.500

6.000.000

~

,2 2.000

5.000.000

1.500

4.000.000

C

::, "'

3.000.000

1.000

2.000.000

500

1.000.000

07/2004.

07/2005.

07/2006.

2004.

2005.

Mljekarski list 10/2006.

TRŽIŠTE

STOKE

manji no što je bio 2004. godine. je razmišljati o mogućnosti izvoza nešto slabiji intenzitet trgovanja.

Dokje uvoz svježeg goveđeg mesa u utovljenih grla, a najzanimljivije Gotovo sva telad koja je prodavana i prvih sedam mjeseci ove godine tržište u Europi moglo bi biti prodana je no potražnja nije bila kao proteklih mjesec dana. Otkupne drastično smanjen, uvoz smrznutog talijansko i grčko. cijene teladi i dalje su vrlo visoke, goveđeg mesa u istom razdoblju EU-tržište junećeg mesa tako da je prosječna cijena teladi povećan je za 25%u odnosu na isto Na europskom tržištu cijene simentalske pasmine u 36. tjednu lanjsko razdoblje. junećeg mesa i dalje su najviše u Uvoz smrznutog goveđeg mesa posljednje dvije godine. Prosječna iznosila 23,83 kn/kg. Muška telad je u 2006. godini u prvih sedam cijena junećih trupova R3 na području kontinentalne Hrvatske mjeseci iznosio je 2 056 tona u kategorije, u tjednu do 03. rujna, prodavana po cijeni od 23 do 27 vrijednosti od 4 milijuna i 820 tisuća iznosila je 312,35 eura/100kg, što je kn/kg, dok je ženska telad bila po dolara. u odnosu na lanjske cijene više za cijeni od 20 do 22 kn/kg. U idućem RH- niske cijene junadi 8,5%. Najviše cijene u navedenom razdoblju očekujemo blagi pad cijeCijene junadi u tjednu do 10. razdoblju evidentirali smo u Grčkoj na teladi, a posljedica bi mogla biti i rujna o.g. gotovo su na najnižoj 398,08 eura/100kg, na Malti 366,88 niže cijene junadi na tržištu. razini od 1997. godine na ovamo.

RH-Tržištejanjadi eura/100kg, u Portugalu 346 eura/ Prosječna cijena bikova simentalske Otkupne cijene janjadi na 100kg a u Italiji 343,55 eura/100 kg. pasmine na sajmovima i otkupu u Najniže su u Poljskoj, 243,59 području kontinentalne Hrvatske u tjednu do 10. rujna o.g. iznosila je eura/100 kg. U narednom razdoblju tjednu do 10. rujna o.g. najčešće su 12,26 kn/kg što je za dva posto niže bile u rasponu od 18 do 23 kn/kg nego dva tjedna prije, te 13, 17 posto očekujemo i dalje više otkupne ovisno o pasmini i težini. Ponuda janiže u odnosu na lanjske cijene. cijene junećih trupova R3 katenjadi vrlo je dobra, dok je potražnja Bikovi su u navedenom tjednu gorije, kao i rast cijena prema kraju smanjena.

Na području jadranske godine. najčešće prodavani po cijeni od 12 Hrvatske cijena janjadi je do 30 kn/ RH-Tržište teladi do 13 kn/kg ŽV. Na ovako niske kg. 1dalje očekujemo vrlo dobru poTijekom tjedna do 1 O. rujna na cijene zasigurno utječe vrlo dobra ponuda junadi koja je ponajprije stočnim sajmovima zabilježili smo nudu uz nešto manju potražnju. ■ rezultat pro- .-----------------------------------HRVATSKA šlogodišnjih, ciiene (kn/kg) relativno viso2 O O 6. god.

2 O O 5. god. kih cijena, što r-✓ Dahnacija, je mnoga goKontinentalna Istra i HRVATSKA spodarstva i promjena Hrvatska HRVATSKA Primorje prosjek promjena 36.tj.2006.godJ tvrtke usmje. prosjek 36.tj.2005.god.

36/34.tj. raspon cijena raspon cijena rilo na tov ju% nadi. Na pove36.tj. živa stoka 36.tj. min I max min I max 04.-10.09. ćanje ponude utječu i potitele simental (80-160 kg) 23,00 30,00 20,00 27,00 -0,83 24,44 -2,50 23,83 caj ne mjere tele holstajn (80-160kg) ---- ---- 18,00 25,00 -0,25 24,39 Ministarstva -12,21 Uunica simental (za klanje) ---- ---- 9,00 13,00 11,14 -3,72 12,69 poljoprivrede, šumarstva i junica holštajn (za klanje) ---- ---- 9,00 11,00 9,51 0,00 vodnoga gosbik simental (>450kg) 13,00 16,00 10,00 14,00 12,26 -2,08 14,12 -13,17 podarstva što je dodatno po- bik holštajn (300-450 kg) ---- ---- 12,00 12,00 12,00 0,00 zitivno utjekrava simental (za klanje) 10,00 10,00 4,00 9,00 5,68 -8,83 -21,00 7,19 calo na broj janjad 24,00 30,00 18,00 24,00 23,50 0,95 21,11 11,32 grla u tovu. S obzirom na ovca (za klanje) ---- ---- 7,00 10,00 -0,11 10,04 -10,46 8,99 trenutnu situjare 28,00 30,00 18,00 26,00 20,37 1,60 23,88 -14,70 aciju potrebno

.

M~ekarski list 10/2006.

43

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

8@0i proizvodnja mlijeka Mr. se. Srećko Ladišić

nastavak na broj 09/2006.

I izbalansiranevoluminozne krme.

vesti najveću moguću količinu Trava:kukuruzza silažu. proteina ili bjelančevina i energije.

Od kuda krenuti? Što najprije Lucerna:kukuruzza silažu.

SJE1VENA STRUKTURA pokušati promijeniti i popraviti, i u Djetelina: kukuruzza silažu.

PROIZVODNJA VOLUMINOZNE što najprije uložiti to malo novaca DTSili TDS:kukuruzza silažu.

KRME kojima raspolažu mala i srednje Ili bilo koja od ovih kombinacija Tradicionalna seljačka sjetvena velika gospodarstva. Tlo! Stavimo u omjeru 70%:30%. struktura - daje najmanje proteina i tlo na prvo mjesto. Za tlo obično Na raspoloživom zemljištu i u energije. Poboljšana seljačka kažemo - grunt. Da, grunt i veličina postojećim uvjetima treba proiz- sjetvena struktura - daje malo više grunta puno toga određuju. Ali još više određuje način gospodarenja TRADICIONALNA SELJAČKA ORGANIZACIJA OPG-a gruntom. Na prvom mjestu plodnost tla i nivo gnojidbe, odnosno bilanca površina; 10% proizvodnih hraniva (gnojiva) na površina; 20% gruntu. Na siromašnom tlu izraste malo trave, malo proteina i energije.

■ ZASIJANI TRAVNJACI Na drugome mjestu sjetvena I!:; PRIRODNE LIVADE struktura.

Ili, izmjenu sjetvene strukture □ ŽITA I KUKURUZ ZA staviti na prvo mjesto?

ZRNO Ipak, mislim da izmjenu sjetvene strukture trebamo staviti Mali broj krava i junica na posjedu. na prvo mjesto naših promjena unutar većine malih i srednje velikih TRADICIONALNA SELJAČKA ORGANIZACIJA OPG. OPG-a SA POBOLJŠANOM SJETVENOM Sjetvena struktura!!! Isključivo STRUKTUROM vezana uz proizvodnju proteina ili bjelančevina i energije.

■ ZASIJANI TRAVNJACI Dok pišem ove članke, razmišljam kako najjednostavnije □ PRIRODNI TRAVNJACI izložiti sasvim praktične probleme ■ KUKURUZ ZA SILAŽU 10% 50% koji nam godinama zagorčavaju život, i kako predložiti najjedno□ ŽITA I KUKURUZ ZA 20% ZRNO stavnija i najbrža rješenja. Što treba najprije promijeniti?

SJE1VENUSTRUKTURU. Minimalno povećanje broja krava i junica obzirom na veličinu posjeda.

U što treba najmanje uložiti? U SUVREMENA FARMERSKA ORGANIZACIJA SJE1VENUSTRUKTURU. OPG-a Što donosi najveću promjenu i najveću korist? SJETVENA STRUKTURA..

■ ZASIJANI TRAVNJACI I Definitivno na prvo mjesto LUCERNA treba staviti sjetvenu strukturu. U godini dana na raspoloživom O KUKURUZ ZA SILAŽU, TALIJANSKI LJULJ zemljištu i danim uvjetima treba proizvesti što je moguće više dobro ._____________

44

_,

Ml:fekarskili,st 10/2006.

BOMI - agro d.o.o. r}Z)~~~u ~ ~~-~janica

~~., ~ivdilc,;m~. =>rodajavisoko vrijednih steonih unica simentalske, holstein i smeđe )asmine. )daberite u našoj karanteni ili zemlji )orijekla, visoko mliječna grla iz: Njemačke

Austrije Nizozemske

Jz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam )esplatno: stručno savjetovanje u ishrani kompjuterske recepture za smjese izrada balansiranog obroka <reditne linije u suradnji sa:

~~ 3/are ~ Ul6F-a„J&j,i,nw, o/~, na «atudl

~~-----~-

BOMI - agro d.o.o.

J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098I 358- 520

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

proteina i energije. Suvremena farmerska sjetvena struktura - daje najviše proteina i energije.

Ovo omogućava povećavanje broja krava i povećanje proizvodnje mlijeka po kravi. Ako je staja premala za veći broj krava, zimi ih drži u šupi sklepanoj od dasaka, a ljeti i ne treba staja. Sveži kravu ispod kruške ili još bolje neka ne bude vezana i serviraj joj što više proteina i energije u voluminoznoj krmi i posao će ti se sigurno isplatiti.

Poslije, kada dođeš do više novaca, moći ćeš više ulagati u plodnost tla, a kroz plodnost tla postići ćeš još veću proizvodnju proteina i energije.

Idemo još jednom po redu. Mali i srednje veliki hrvatski posjedi. Krave i proizvodnja mlijeka. Postojeće stanje. Redoslijed potrebnih promjena.

1. Promjena sjetvene strukture.

2. Povećavanje plodnosti tla.

Paralelno izmjena stada ili genetskog potencijala kroz vlastitu selekciju - vlastiti uzgoj junica i krava.

3. Izmjena stada - genetskog potencijala i povećavanje broja krava kupnjom tuđe selekcije, tuđih junica ili krava.

4. Okrupnjavanje posjeda. Uvijek prije uloži u zemlju nego u željezo.

5. Nabava bolje mehanizacije.

6. Izgradnja nove staje većeg kapaciteta i većeg standarda.

SJElVENASTRUKTURA: TLO: PROTEINII ENERGIJA:MLIJEKO Ovo je osnova proizvodnje mlijeka po 1 hektaru i po 1 kravi.

Maksimalna proizvodnja voluminozne krme omogućava maksimalno povećavanje broja krava.

Maksimalan - normalan omjer broja krava ijedinica površine.

Jedno jutro ili 0,5 ha : jedna krava + junice.

Ovakvom sjetvenom strukturom i plodoredom, na 30 %površina pod silažnim kukuruzom, na velikom području HtVatske mogu se postići 2 žetve.

46

AGRONOMA~~~~~~~~~~~~~~~

Slika 1: Najprije uzorakzemljei kemijskaanaliza

Slika 2: Kubik materijalas prijevozom- 90 kuna Silažni kukuruz pa talijanski Treba napustiti proizvodnju ljulj ili talijanski ljulj.jesenski ijedan žita i zrna kukuruza (slame i kukuili dva proljetna otkosa pa kukuruz ruzovine) na malom i srednje veliza silažu. kom posjedu jednog OPG-a koje se Pored svih naših rijeka, potoka, bavi proizvodnjom mlijeka. kanala, jezera i šoderica moguće je Na 2 jutra pšenice i 3 jutra navodnjavanje okolnih parcela. U ječma i 5 jutara kukuruza za zrno ne prošlom broju Mljekarskog lista vi- može se držati 1O krava. Ali na 7 di se da smo i s time počeli. Nadam jutara travnjaka, lucerne, djeteline, se iz godine u godinu sve više i više.

DTS ili TDS i 3 jutra kukuruza za

Mljekarski list 10/2006.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

silažu može se držati 1O krava i proizvesti 45 000 litara mlijeka bez krepke krme ili koncentrata. Usporedi sam dohodovnost!

Problem propasti hrvatskog govedarstva velikim dijelom leži u problemu loše sjetvene strukture, i lošeg gospodarenja tlom.

SJElVENASTRUKTURA PROIZVODNJA VISOKOKVALITETNE lAKO PROBAVLJIVE VOLUMINOZNE KRME MAKSIMALNA PROIZVODNJA SUHE TVARIPO HEKTARUS NAJVEĆOM l50LIČINOM PROB1VIJIVIH BJELANCEVINAI S NAJVECOM KOLICINOM ENERGIJE Uzgojni program i razvoj proizvodnje mlijeka. Uzgoj i selekcija.

Uvoz rasplodnih junica. Tlo i proizSlika 3: Obična cestarskaprikolicaza rasipanjepijeska i solipo cesti vodnja krme. Na gladnome i siromašnom tlu može opstati samo gladna i siromašna krava, u našim uvjetima vrlo često sita i debela, a malo mlijeka daje.

Pogledajmo sisteme lošeg gospodarenja zemljištem. Sve na OPGima koja drže krave i to valjano uzgojna grla iz domaćeg i uvoznog uzgoja i bave se proizvodnjom mlijeka.

KEMIJSKEANALIZETLA Na ovih 1Oparcela, preračunato na 10 ha, u tlu nedostaje 70 527 kg materijala za kalcifikaciju,hidratiziranog vapna, drobljenog vapnenca ilidolomita. pH = kiselost tla CaC03 = nedostatak kalcija u tlu P20 5 = stanje fosfora u tlu K20 = stanje kalija u tlu OPG

pH

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

5,70 5 60 4,09 449 4 69 3,96 4,01 5,74 3,89 4,14

nedostaie CaCO 3 kg/ha 2 871 3 938 9 284 6 975 6413 16 709 6 525 3 038 6 525 8 249

.Mljekarski list 10/2006.

Slika 4: Na 1 ha 4 500 kg materijalaza kalcizact/u stanie P2Os O 85 0,23 2 01 2.36 5.56 9.31 0.81 0.58 O 87 6.75

stanie K2O 28,15 14 67 10 00 11 50 17.17 32,41 28.15 32.04 4.85 28.77

Da bi se za 1 miligram podigla razina fosfora u 100 grama tla, potrebno je od 30 do 45 kg čistoga fosfornog hraniva po 1 ha.

Minimalan sadržaj fosfora u tlu treba biti 16 do 18 miligrama u 100 grama tla. I ono što ga ima u tlu, ili ono što si dodao mineralnim gnojivom, zablokirano je kiselošću tla.

Kakizacija. Nije to tako komplicirano niti skupo. Pogledaj na slikama kako to radi Dubravko Vajdić iz Majurca u Koprivničko križevačkoj županiji. ■

47

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

KLUB UZGAJIVACA

lJ1QJJ0 [li]~OWQJJ~®8dJDW&~& @@~& VRBOVEC

osobito proizvodnji mlijeka koja je odličan okrugli stol pod nazivom realno i najzahtjevnija. Rezultat je to „Kad ne bude krava, neće biti ni leptira", čija je poruka da seoski vrlo lošeg odnosa cjelokupnog Damir Pejaković, dipl. ing.1 društva prema poljoprivredi i životu prostor ugodnim za život čini i HZPSS na selu. Nedavno je u središnjem stoka, a najviše krave. One se Opstanak stočarstva na selu Dnevniku izrečena jedna zastrašuju- ponegdje nazivaju i najboljim ovisi o motivaciji mladih ljudi da se ća rečenica koja oslikava opći „komunalnim redarima" jer bave tom zahtjevnom proizvod- pogled društva na selo i život na održavaju poljoprivredne površine njom. Uzgoj goveda nije samo selu, a glasila je otprilike ovako:,, ... obrađenima, livade pokošenima, proizvodnja, to je zapravo način selo je u Hrvatskoj zapušteno, pašnjake popasenima. Gdje nema života na koji se mlad čovjek mora siromašno i s pretežita starim krava, zemljište je zapušteno, odlučiti. Sve mjere, potezi i ljudima ... ". Tako nešto mora dirnuti zarasla u šikaru, ljudi odlaze sa sela, aktivnosti nadležnih institucija u i zabrinuti svakoga tko imalo a seoski prostor postaje neatraktipoljoprivredi moraju bezrezervno razmišlja o budućnosti Lijepe naše, van za bilo koga, a kamoli za poticati i snažno motivirati mlade jer standard i kvaliteta života u našoj ozbiljan turizam. ljude na selu da se ozbiljno i stručno zemlji umnogome ovisi i ovisit će Uzgoj stoke i mladi ljudi - temelj bave temeljnom poljoprivrednom opstanka sela upravo o napučenosti seoskog Govedarstvo je temeljna poljoproizvodnjom. O mladim ljudima prostora domaćim stanovništvom. U ovisi buduća kvaliteta života na selu, našoj zemlji 42%stanovništva živi na privredna grana i o tome koliko će a u Hrvatskoj na selu živi 42% selu, u Sloveniji čak 50%, u Austriji se mladih ljudi baviti uzgojem stanovništva.

Uzgoj goveda u 40%.Ekonomije ovih zemalja najviše goveda umnogome ovisi budućnost Hrvatskoj velikim se dijelom odvija se oslanjaju na seoski (ruralni) i kvaliteta života na selu (danas to na malim seoskim gospodarstvima, prostor, dakle na poljoprivredu i moderno zovemo „ruralni razvoj"). odnosno stalno a uzgajivači su u prosjeku stariji turizam, pa je izuzetno važno kako Sam uzgoj. ljudi. Mladi ljudi na selu sve se teže se na selu živi i kako je uređen taj genetska unaprjeđenje goveda, igra odlučuju posvetiti poljoprivredi, prostor. Nedavno je održan jedan izuzetno veliku ulogu u gospo-

Dio članova Kluba mladih uzgajivača govedaVrbovecna stručnoj ekskurzijiu Sloveniji(siječanj 2006.)

M/jekarski list 10/2006.

49

KLUB UZGAJIVACA darstvu

sela

i poljoprivrede se sve vrti oko rasplodnih krava i bikova, jer bez kvalitetnih krava nema ni mlijeka ni teladi za tov. Genetsko unaprjeđenje goveda izuzetno je zahtjevan i dugoročan posao pa je stoga neobično važno da ga mladi ljudi na selu jako ozbiljno shvate i njime se odluče baviti na duge staze. općenito. U govedarstvu

to već višedesetljetna praksa u nama susjednim razvijenim zemljama. Već na prvom okupljanju pokazalo se da ideja itekako ima smisla jer se odazvalo više od 40 uzgajivača s prosjekom trideset dvije godine i prosječnim stadom od 16 krava.

Desetak ih je polaznika Srednje gospodarske škole u Križevcima i dvoje su studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na svakom sljedećem okupljanju interes su pokazali i drugi mladi uzgajivači pa je tako stvoren dobar temelj za dugotrajan, kontinuiran stručni rad s ozbiljnim mladim ljudima koji svoju budućnost vide u uzgoju plemenite stoke.

otkupa. Organizirana je i jednodnevna stručna ekskurzija u Sloveniju na dva gospodarstva s vrhunskim holstein i simentalskim kravama te u poznatu tvornicu stočne hrane Emona - Ljubljana, gdje se mogao vidjeti moderan pristup hranidbi visokomliječnih krava.

Okosnica redovnih okupljanja članova Kluba bio je i bit će informiranje i edukacija o genetskom unaprjeđenju goveda simentalske i holstein pasmine. Zato će se članovi Kluba (ali i drugi zainteresirani uzgajivači) sastajati nakon svakog kvartalnog obračuna uzgojnih vrijednosti bikova (veljača, svibanj, kolovoz, studeni), a u sezoni Redovnaokupljanja predavanja (zimi) svakog utorka.

Prošle zime članovi Kluba 1O Nakon svakog okupljanja članovi puta su se okupljali (utorkom na dobiju nove pisane informacije o sajmeni dan u Vrbovcu) a glavna uzgojnim vrijednostima bikova tema bila je uzgoj i genetsko dostupnih na našem tržištu, a unaprjeđenje. Bilo je i drugih tema: saznaju i što se događa u uzgoju kod PDV, reprodukcija, hranidba, nas, ali i u zemljama koje su nama u popravljanje tla, proizvodnja krme, uzgojnom smislu zanimljive kvaliteta mlijeka i perspektiva (Njemačka, Austrija, Nizozemska,

Kontinuiranistručni rad s mladim uzgajivačima Vrbovečko područje ima dugu tradiciju uzgoja goveda. Na tom su prostoru uzgojene mnoge generacije plemenite rasplodne stoke, i time se bavi već nekoliko generacija uzgajivača. Vrbovec je danas i centar strukovnih pasminskih udruga uzgajivača goveda. Tu je Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Vrbovec, Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda (CroSim), te Udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH). U radu ovih udruga izuzetno je važno aktiviranje članova koji vrlo dobro razumiju i poznaju problematiku uzgoja i genetskog unaprjeđenja goveda da bi valjano i na ravnopravnoj osnovi mogli sudjelovati u svim raspravama s ovlaštenim institucijama koje sudjeluju u kreiranju i provedbi uzgojnih programa u govedarstvu.

Primjećuje se ozbiljan problem nedostatnog informiranja i educiranja uzgajivača upravo o toj prevažnoj tematici. Stoga je na inicijativu spomenutih udruga i uz pomoć Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu prošle zime osnovan Klub mladih uzgajivača goveda Vrbovec. Za sada je to neformalno okupljanje mladih u okviru rada uzgojnih udruga, a uskoro će na inicijativu samih uzgajivača Klub biti i formalno registriran Klub kao udruga, kako je Weinoldx Streller(OPG Basrek) - vrbovečki uzgajivači već duže vrijemepuno

ulažu u poboljšanjeuzgojnekvalitetesvojihkrava - rezultatisu opipljivi

50

M(jekarski li5t 10/2006.

KLUB UZGAJIVACA SAD, Kanada). Planiraju se i stručne ekskurzije u inozemstvo te suradnja s klubovima mladih uzgajivača kod nas i u zemljama gdje je to već duža tradicija. Europska unija, inače, snažno podupire rad s mladim poljoprivrednicima pa će se to pokušati iskoristiti.

Korištenje samo provjerene vrhunske genetike Sve je veći broj uzgajivača koji su prestali osjemenjivati krave „napamet". Mnogi uzgajivači već duže vrijeme koriste samo vrhunske, valjano testirane bikove i imaju već dosta njihovih potomaka.

Aktivnosti udruga i Kluba mladih poduprli su i centri za reprodukciju i vrbovečke veterinarske stanice pa je

danas uzgajivačima na raspolaganju veći broj vrhunskih bikova, a dio troškova uzgajivačima simentalca pokriva Udruga uzgajivača Vrbovec potpomognuta od Zagrebačke županije. Na vrbovečkom terenu ima već dosta potomaka najboljih svjetskih bikova, kao što su od simentalca Weinold i Dionis, a od holsteina Sosa, Blitz, Titanic, Ramos itd. Danas naši uzgajivači osjemenjuju krave vrhunskim bikovima: simentalci: Weinold, Dionis, Romsel, Rumba, Ress, Wal, holstein: O'Man, Ramos, Rafael, Grandprix, Cash, itd. Jedino na taj način može se sigurno doći do kvalitetnih krava, a to je primarni cilj svakog ozbiljnog uzgajivača.

Viši ciljevi Izuzetno je važno da se među mladim uzgajivačima isprofilira jedan značajniji broj aktivnijih koji će suvereno vladati uzgojnom tematikom i u teoretskom i u upotrebnom (praktičnom) smislu. Oni će morati snažno (pozitivno) utjecati na sudionike provedbe uzgojnih programa kod nas te na ostale uzgajivače radi podizanja našega sustava genetskog unaprjeđenja goveda na puno veću razinu. Te će uzgajivače sustav morati aktivno uključiti u donošenje najvažnijih odluka, propisa i mjera koje se odnose na uzgoj goveda u Hrvatskoj jer bez toga ne možemo ni sanjati o ozbiljnijem konkuriranju „genetici" iz razvijenijih uzgoja. ■

HAHN G. C. Hahn& Co. Since1848

HAHN- Food.ldeas.People.

TM HAHN- stručnjak za hranuod 1848.godine • brzi razvojod konceptado finalnogproizvoda • uobičajeni stabilizacionisistemiza hranu pronalazevaše proizvode • široki «know-how»u području hrane i tehnologije • najvišistandardikvalitete • najnovijikonceptiu prehranii proizvodnimidejama • informacijesa tržištaširomsvijeta

Slobodnonas kontaktirajte,bez ikakveobveze.

G. C. HAHN& Co. d.o.o.

Mihanovićeva 9c • HR-48000Koprivnica• CROATIA Tel.+385/48/641415• Fax. +385/48/641416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com

Mljekarski Li~t10/2006.

51

OBAVIJEST

[P])~~ ~~(lOŽ6~[U8~@ [B?l@~

ZoranBaši( dipl. ing.

i gospodarskom sajmu "Plodovi radauDvoru 16.rujna 2006. godin 11

Rado smo se odazvali pozivu jednog rođenog dolazi 12 umrlih. Iz poljoprivrednu zadrugu «EkoDvor». da posjetimo Poljoprivrednu zad- ovoga se može zaključiti, da je ovo Svi kooperanti zajedničkim radom rugu «Eko Dvor», a povodom održa- područje s negativnom demograf- pokušavaju sebi olakšati težak vanja gospodarskog sajma «Plodovi skom bilancom i da ostaje bez svog posao poljoprivredne proizvodnje. I rada», te naše dojmove zabilje- najvažnijeg bogatstva - stanov- samo ime govori da će zadrugari žimo u ovom broju Mljekarskog ništva. Bez stanovnika neće biti ni proizvoditi ono što nam danas sve lista. Zadovoljstvo je vidjeti da autohtonih proizvoda, autohtone više treba, a to je hrana proizvedena područja razorena ratom počet­ pjesme, autohtonog folklora i nošnji u sustavu ekološke poljoprivrede. kom devedesetih godina danas itd.

Nosioci različitih sektora proizvodpolako ali sigurno pronalaze svoj Nije ni sve crno u ovoj priči. Ima nje su sami zadrugari kojimaje svrha novi put u surovom razdoblju kada još entuzijasta koji vjeruju u staru proizvodnja kvalitetnog proizvoda. se za svoje mjesto na tržištu bori i izreku «bit će bolje» i svojim trudom Tako su djelatnost zadruge podijelili onaj koji je to razdoblje prošao s i radom pokazuju da vrijedi živjeti na nekoliko područja: stočarstvo i manjim posljedicama kao i stanov- tamo i da će se još čuti za njihov rad. proizvodnja mlijeka, voćarstvo, nici ovog devastiranog područja Tako su se okupili u poljoprivrednu svinjogojstvo, ovčarstvo i kozarstvo, Pounja. Naime, Dvor je najprije bio zadrugu vjerujući da zajedno mogu otkup i prerada šumskih plodova, ratom uništen, zatim okupirao prebroditi barijere koje su im proizvodnja stočne hrane. Za nas je pune četiri godine, da bi 1995. g. postavljene do ostvarivanja cilja, a najzanimljiviji dio u kojem sudjeluju akcijom Oluja oslobođen i integri- to je svakako - pošteno raditi i proizvođači mlijeka koji su se ran u sastav Republike Hrvatske. Da pošteno živjeti od svoga rada. okupili 12. svibnja ove godine i kojih agonija bude veća, poljoprivredne Početkom godine osnovali su je ukupno 84. Sveukupno posjeduju su površine u ovom razdoblju zapuštene, stočni fond uništen, a infrastruktura, koja je bila vezana za ovu proizvodnju, potpuno devastirana. 1995. g. stanovništvo se vraća na ovo područje i započi­ nje novi život, no, entuzijazam i dobra volja nisu uvijek dovoljni da se uspije biti bezbrižan i ne misliti o životnoj egzistenciji. Tako žive napaćeni ljudi na ovom području, gdje brdovit i nepristupačan teren izrazito otežava poljoprivrednu djelatnost.

Dvor, grad uz rijeku Unu, sa svojom općinom zauzima površinu 2 od 505 km i 63 naseljena mjesta.

Prije domovinskog rata općina je imala oko 15 000 stanovnika, a danas broji između 3 500 i 4 000 stanovnika. Podatci govore da na Članovi poljoprivredne zadruge «EkoDvor»

52

M{jekarskili.st 10/2006.

OBAVIJEST 350 krava. Zadruga «Eko Dvor» je organizator otkupa mlijeka za proizvođače, a mlijeko predaju mljekari Lura d.d. Zagreb. Voditelj zadruge gosp. Ahmet Palislamović predstavio nam je nekoliko gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka. OPG gospođe Ivanke Novoselac, koja je sa svojom obitelji preselila iz Popovače u Grmušane, općina Dvor, odličan je primjer kako krenuti iz početka u novoj životnoj sredini i u proizvodnji mlijeka vidjeti svoju budućnost, ali i budućnost svoje obitelji. Proizvodnja od oko 5 000 L mlijeka mjesečno je, zasigurno, zavidan rezultat za koji je zaslužna cijela obitelj koja marljivo radi na gospodarstvu. Ima još ovakvih gospodarstava koja teže povećanju brojčanog stanja stada i količine mlijeka i vjeruju da će se uspjeti prilagoditi novim uvjetima tržišta i poljoprivredne proizvodnje. Za svoj težak život ne krive nikoga. Svjesni su da žive u predivnom brdovitom području, ali im je to ponekad i otežavajuća okolnost, posebice kada nakon ubiranja plodova rada (a mlijeko to zaista jest) njihovo mlijeko ostaje neotpremljeno u daljnju preradu samo zato što su na kilometre udaljeni od otkupnih mjesta.

Svi su oni na sajmu imali priliku javnosti pokazati plodove svojeg mukotrpnog rada. Ne mali broj proizvođača prezentirao je svoje proizvode na održanom sajmu. Velik broj autohtonih proizvoda govori sam za sebe koliko je truda i rada uloženo. Područje općine Dvor ima što ponuditi samo, kažu, treba im pomoć u pronalaženju tržišta i trajnog izvora dohotka.

Proizvođači mlijeka navode kao ograničavajući faktor veliku udaljenost od mljekara kojima predaju mlijeko, te visoke troškove prijevoza koji se u konačnici odražavaju na cijenu mlijeka čineći ju nižom od očekivane. Iskreno se nadamo da ćemo već na idućim sajmovima susresti ove iste ljude koji će svoje plodove rada nuditi barem oslobođeni sumnje u svoju uspješnu egzistenciju u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zadruga ima i velike planove u budućnosti za koje, kažu, da bi ih ostvarili trebat će im pomoć nadležnih institucija, čiji su predstavnici na otvorenju Sajma obećali da će se pridružiti, barem koliko mogu, i pomoći zadruzi u ostvarenju planiranog. Velike planove imaju u organizaciji prerade mlijeka i proizvodnji autohtonih sireva od kravljeg i ovčjeg mlijeka.

Nadamo se da to nisu bili samo politički treninzi pred izbornu utrku, nego da postoji iskrena spremnost za rješavanje svih životnih problema ovog područja. ■

M/jekarski hst 10/2006.

Krediti zapoljoprivredu

♦ povoljni kratkoročni kreditizasjetvu ♦ dugoročni kreditizakupnjunove

opremei mehanizacije za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo ♦ dugoročni kreditizakupnju

rasplodnih grla ♦ dugoročni kreditizakupnju

poljoprivrednog zemljišta POSJETITE NASNASAJMU POLJOPRIVREDE U BIZOVCU 12.-15.10.2006.

Poslovnamreža: • Bjelovar, Peu-aZlinskog 14,Tel:(043)241610 • Čiko,...,, h:inaMafuranića 2,Te!:(04-0)310 160 • Droiš,Kr,tljazYonimir, 6,rel:(022)888095 • Đakovo, A. 7.Tel:(031)812307

• Vbtkovd, Dugau!Jca bb,Te!:(0.12)331 377 • Vlro,itlca, Trgkr.Z>orilnira 10,Te!:(033)n544l • Vulowar, Trgdr.F.1\dnanaI, Te!:(032)450 520 c.esara • Zadar,Fr.llljeTudmana46, Tel:(023)305415 • Dunlevac, llasaričcl<wJ 8, Tel:(048)811244 • hlpanja,~nwa5, Tel:(032)831o;1 • lmo15kl, šelali!leS. R:uli6l 1;,Te!:(021)843 501 • Labln, 1.aenice 8,Tel:(052)854044 • 7.agreb • Metlwvit, S.Radića 8, Tcl:(020)681013 -Gajeva 2 a, Te!:(01)4817412 • Osijek, Š:lmati<ll I. Tel:(031)203001 -Kaml.'ll)jeY trg li, Tel:(01)2391 215,2391182 • Petrlnja, Trgs.Radića b.b.,Te!:(044)815641 -Šubl«!Ya 67,Tel:(01)4623024 • Plo&,Vukovarska 17,Tel:(020)670 933 • Poreč, Zogrebačka2, Tel:(052)451202 www.croatiabanka.hr • Po-1..ega, C,ehu;si<ll 8, Tcl:(034)274460 • Rl)eka, Riva BoduliI, Tel:(0;!)214957 • Slavoosld Brod,P.Krclimira IVbr.3 Tel:(035)442ll2 • Spllt,Malice hMJske1,Tel:(021)539i95 • Šibenik,T!J!P.ŠUbića 1br.1,Tel:(022)212 033

.53

OBAVIJEST

držanja mliječnih krava uSAD•U I Iz uredništva U Vrbovcu je 20. rujna 2006. godine održano navedeno predavanje u organizaciji Veleposlanstva Američkih Država i američkog Ministarstva poljoprivrede u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID)i njihovim suradnikom poduzećem Development Alternatives Ine. (DAJ)te Udrugom hivatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH).

Uvodno predavanje je održao prof. dr. se. Darko Grbeša (Agronomski fakultet u Zagrebu) koji je govorio o mliječnom gospodarstvu SAD-a, te o hranidbi krava na farmama. Na ova predavanja nadovezao se mr. se.

Goran Kiš (Agronomski fakultet u Zagrebu) s temama: «Proizvodnja i kvaliteta stočne hrane u SAD-u» i «Ekonomika proizvodnje mlijeka i uloga Poljoprivredne savjetodavne službe u SAD-u». Nadalje, «Uzgoj i držanje krava u SAD-u»tema je predavanja Damira Pejakovića, dipl. ing., HZPSS. Vito Penavić, dr. vet. med, stručni suradnik USAID-a i DAJ- a, predstavio je USAIDprogram u sektoru govedarstva i proizvodnje mlijeka.

Svi predavači su bili sudionici

Nazočnima se obratiogosp. Quintin Gray, poljoprivrednikonzul

VeleposlanstvaSAD-a programa Cochran Fellowship koji se održava u SAD-u, a sponzorira ga američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA).Prisutne su pozdravili poljoprivredni konzul gosp. Quintin Gray, poljoprivredni ataše iz Beča gđa.

Sarah Hanson (oboje iz veleposlanstva SAD-a,odjela za poljoprivredu) i gosp. Josip Vinceković, predsjednik UHUH-a. Nazočni uzgajatelji mliječnih krava područja Vrbovec (kako

VITREX Zbora

narodne

Tel. 033 721 168 fax: 033 722 707

d.o.o.

garde

3

VIROVITICA

MUZILICA VT-PULS

holstein tako i simentalca) nakon održanih predavanja imali su dosta pitanja vezanih uz sustav držanja i hranidbe krava. Predavači su, pouče­ ni iskustvom, odgovarali na pitanja proizvođača, te ih savjetovali što bi mogli primijeniti na svojim OPG-ima.

Najviše pitanja bilo je na temu povećanja količine mlijeka što je i razumljivo s obzirom da je to odraz uspješnog menadžmenta svakog farmera. ■

vitrex@vt.htnet.hr www.vitrex.hr

ORIGINAL JE ORIGINAL PROIZVODNJA PRODAJA I SERVIS 30 GODINA TRADICIJE PROIZVODNJE APARATA ZA MUŽNJU KRAVA

MUZILICA VT-111/PM15

REZERVNI DIJELOVI

p;:i

MUZILICA VT-5/R

MUZILICA 5/11

•l

VRŠIMO ZA.MIJENU STARIH VITREX-ovih MUZNIH APARATAZA NOVE.

54

fi,f/jekarski list 10/2006.

jemo da ga i ove godine neće biti, ali je vrijedno istaknuti da je ona ipak moguća.

Do konca mjeseca noći a i jutra bit će hladni, pa se minimalna temperatura zraka može spustiti i ispod Često se događa da sredinom točke smrzavanja.

Prisjetimo se ovog mjeseca naglo zahladi, pa kako je 1971. godine tijekom otuda pučka izreka na blagdan Sv. listopada u Zagrebu izmjerena Luke: "Sveti Luka u nokte huka". minimalna temperatura zraka od 5,6 Davne 1936. godine u Zagrebu je za- Celzijevih stupnjeva. Dakle, to nam bilježeno i padanje prvih pahuljica dovoljno jasno govori da je zadnje snijega. Kako od te godine više nije vrijeme kada treba skloniti cvijeće s bilo tako rane pojave snijega, vjeru- balkona, a krizantemama i ostalom

"Sveti Luka u nokte huka"

KALENDAR

cv1Jecu nam1JenJenom za blagdan Svih svetih osigurati kvalitetnu zaštitu od moguće pojave mraza.

Tlo će, vjerujemo, ovog mjeseca biti umjereno vlažno i povoljno za obradu. Kako se očekuje i pojava kiše, savjetujemo da se požuri s izvođenjem duboke obrade tla. Naime, samo duboko izorano tlo može tijekom jesenskih i zimskih mjeseci sakupiti dovoljno vode. Frezanje tla tijekom jeseni se ne preporučuje. Prisjetimo se, tlo je nakon frezanja rastresito. Nakon snijega to će tlo biti zbijeno, a i opasnost od erozije vrlo je velika.■

RADOVA

~ ~ili

71mlistopad

..__I

njavanje.

U polju slobodne površine U voćnjaku saditi nove voćke i zasijavati ozimim kulturama. Listopad je mjesec u kojem obavljamo obavljati prihranjivanje. Stare i mnoštvo poslova: potrebno je zapuštene voćnjake treba urediti. preorati veće površine, obaviti Mlade voćke potrebno je zaštititi od gnojidbu stajskim i mineralnim glodavaca i hladnoće.

U povrtnjaku razbacati stajski gnojem. Nastoji se obaviti sjetvu do gnoj i rasuti mineralni gnoj uz kraja mjeseca.

U vinogradu je, nakon berbe, obradu tla za proljetnu sjetvu ili sadnju. Iz klijališta vaditi zemlju i osnovni i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake je godine razgrađeni bioenergentski materipotrebno prihraniti vinograd jal. Dezinficirati klijališta i klijališne mineralnim gnojivima koje treba prozore. Povrće skladištiti i konzerzaorati. Kopati jame za sadnju virati za zimu. Sijati bob, mrkvu, novog vinograda ili za popu- peršin i špinat. Saditi češnjak, luk,

_D_ark_oK_ant_oc,~_dip_l. in_g.____,

salatu, radič, artičoku, luk srebrenac i kelj.

U vrtu je potrebno prekopati sve slobodne površine. Saditi ukrasno grmlje, a ono posađeno u proljeće lagano orezati.

Narodne uzrečice za listopad: Mnogo magle u listopadu nose zimu punu snijega. Što se list dulje drži, to se zima dalje pruži. Što ranije list opane, to ranije zima bude. Ako pane prvi snijeg u blato, bit će zima blatna, padne li na mraz, nadat se je bogatoj godini. Topao listopad, ledena veljača. ■

UPOTPUNITE SVOJU BIBLIOTEKU VRIJEDNIM STRUČNIM KNJIGAMA, U IZDANJU HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE z~on•m" URH,;Ovrc

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvrštti naadresu: HRVATSKA MWEKARSKA UDRUGA, !LICA 31/3, ZAGREB Tel./Fax: 01/4833 349; GOVEDARSTVO ..... e-mail: hmu@hmu.hr ..

-,A.. ·----:::-::--~

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

Mljekarski li.st 10/2006.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 180,00 KN

·

..

-.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

55

VAŠ LIJEČNIK

OI Iznenađuje li vas da je oko tri četvrtine

starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak više zainteresiran za seks kako starimo?

Prema mišljenjima modernih seksologa, to je točno.

Zašto se mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo?

Zato jer je mnogo od onoga što mi mislimo da znamo o seksu - zabluda.

Tajna uspješnog seksualnog starenjaje znanje. Ovdje su činjenice: Većina parova s dugim bračnim stažom ne pati od seksualne dosade.

Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na «automatskog pilota», paru često počinje dosađivati ljubavni život. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe (nakon što djeca napuste kuću). Seksolozi su našli da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u 40tim i 50-tim godinama. Kadje riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo.

Muška seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdžerskoj dobi. Ako je svrha zadovoljstvo a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni život može i poboljšati. Muška prirođena potreba za orgazmom ne smanjuje se do oko 50-te godine života, a kada se dogodi, onda seksualno zadovoljstvo postaje lakše. Tada je muškarac u stanju produžiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo dajući joj dodatno vrijeme za postizanje orgazma. A budući da muškarci 56

Dr. IvoBelan

trebaju više stimulacije dodirom i straha ili zabrinutosti izbjegavate više vremena da se fizički uzbude, seks, obavite kontrolu kod liječnika i žene se mogu osjetiti više poželjne i - nastavite uživati.

Problemi s erekcijom nisu potrebne. neizbježni, a kada se pojave postoje Većina žena ne gubi interes za načini da ih olakšate. Između 15 i 25 seks nakon menopauze. Ispitivanja % muškaraca starijih od 65 godina seksualnog ponašanja pokazuju imaju erektilnu disfunkciju dovoljno (barem u Americi) porast učestalosti spolnih odnosa žena u dobi iznad 65 ozbiljnu da im onemogućuje godina. Žene se osjećaju ugodnije seksualni odnos. Drži se da većina kad su samosvjesne i sklonije takvih problema u starijih muškarainicirati seks, a to je oslobađajuće i ca ima i neki fizički uzrok (bolest, kao što su dijabetes, srčano oboljeza muškarce. nje, visoki krvni tlak, multipla skleVećina starijih žena ne gubi sposobnost doživljavanja orgazma. roza, problemi s krvnim žilama, neStarenje samo po sebi nema utjecaja urološke promjene, uzimanje nekih na ženinu sposobnost doživljavanja lijekova). Prema tome, ako muškaorgazma. Međutim, neka oboljenja, rac osjeti takve erektilne probleme, bol, neki lijekovi (dobiveni na recept najbolje je obratiti se liječniku. Osim ili kupljeni bez recepta), gubitak toga, puna erekcija nije ni potrebna! partnera i stres, mogu otežati ili S mentalnom i fizičkom stimulacijom muškarac može doživjeti onemogućiti takav doživljaj.

Seks u kasnijim godinama je orgazam i bez erekcije.

Danas postoje brojne moguzdrav. Seks pruža dovoljno fizičke aktivnosti za umjerenu i laganu ćnosti za olakšanje problema s erektjelovježbu. Osim toga, psihološki, cijom (tablete, injekcije, implantati i seksualni odnosi mogu pomoći u dr.).

Seksualna budućnost je u sprječavaju depresije, povećavaju samopouzdanje i uvjerenje o svojoj rukama samog čovjeka, bez obzira na njegovu dob. Istraživači su vrijednosti; ohrabruju kontrolu tjelesne težine i smanjuju životne utvrdili da kada je u pitanju seksualnost, može se primijeniti ona stresove.

Nije vjerojatno da će seks «upotrebljavaj ili izgubi». Osim toga, izazvati srčani infarkt. Usprkos ostati seksualno aktivan pomaže i šalama o «smrti u krevetu», manje od da se uspore neke promjene u 1 % iznenadnih koronarnih smrtnih organizmu koje donosi sa sobom proces starenja. ■ slučajeva dogodi se za vrijeme spolnog odnosa a 70 % njih dogodi IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA se za vrijeme van10. 10.

20. 10.

31. 10. bračnog odnosa.

Ako ste meOSIJEK 5,52 17,12 6,05 16,53 6,20 16,36 đu onih 30 %muškaraca koji su preživjeli srčani infarkt, pa sada zbog

ZAGREB 6,03 17,23 6,17 17,05 6,32 16,48

1vlljekarskilist 10/2006.

Rekorderu proizvodnjizrna i silaže. Najrodnijihibridkasne FAO grupe400. Prinosomnadmašuje mnogehibrideFAO grupe 500.

Stabljikaje vrlo čvrsta i visoka.

Agronomskasvojstvaodlična.

Otpuštanjevlage iz zrna u jesen vrlo brzo. Hibridkojijamči stabilnostu proizvodnji.

p IQNEER.PIONEERSJEMEd.o.o.,Ćul1necka c 2b/2, 10040ZAGREB,Tel.:01 2958000, h1tp://www.pioneer.co A J)IJPC,t;JJ

(;OMf•/\NV

(.,) /(J',11t111 /r1;1k rr:q1c,jrir;rn

111fJrlrflJf;r1Jr;tl lJ ,Jr;:1w1rn;1 <-»Vl)':l:1 orJ 1,tr:m,; fJl()~Jf::J H H1 - l3r,:<Jh11'•rri;1)1()flrJI

lr1r, I L)(:'7.rJ1r11r1r;r, lt)J/d

(JC,

svježemlijeko

svježe.;• 1?1001.l<l

24h od mužnjedostola 'l.9inhiJa