Mljekarski list 1-2006

Q

Hrvatska kvali c a a a

4

ISSN 0351-9104

• GODINA42

• SIJEČANJ 2006.

NASLOVNICA

SADRŽAJ

Samozasjećanje ... mljekarice (Foto:D.Bota)

AKTUALNOIZ MINISTARS1VA POWOPRIVREDE Pregovori s Europskom unijom - Položaj proizvodnje mlijeka _____________________ 2

EU I MLIJEČNA KVOTA Unija i mliječne kvote ___________________ 5

KRMNEKULTURE Gnojidba livada _______________.. _______ 7 Kako produžiti vijek travnjacima __________10 Izgradnja staja - Izgnojavanje i vrijednost stajskog gnoj a ____________.. _. __________ 13

ISPRAVAK Ispravak i dodatno pojašnjenje ____________16

HRANIDBA Krmni obroci za krave visoke muznosti. ____ 18

UZGOJNI PROGRAMSTADA Kako uzgojiti dugovječne krave? __________23 Plodnost bika __________________________24 Elektronsko označavanje preživača ___. ____ 25 OVČARS1VO Utvrđivanje gravidnosti ovaca

. ___________30

VETERINARS1VO Kronična kataralna

upala vimena _________33 (Eko)dezinficijensi za pranje vimena _______ 34

IZ HRVATSKOGSTOČARSKOG CENTRA Osvrt na protekla razdoblje ______________37

TRŽIŠTESTOKE

Tržište stoke. ____________________. ______43

I - - - - -:)<

- - - - - - - - - - - -:)<

- - - - - - - - - - - -:),<

i Ime i prezime proizvođača:..... ....... ...............

Adresa: :

Velika prilika za mala gospodarstva ____. ___45 CroSim Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda "CroSim" - Iz rada saveza _____________. __-47 Savez udruga uzgajivača goveda simentalske pasmine Slovenije ____________50

OBITEWI DOM __________________________ 54

IZGRADNJASTAJA

,

DANI SIRAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

..................................

ZLATNI

ROG

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog'': - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju iduće godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO . - - - - - - - - - - -:)<

- - - - -,

, Napomena:

~::::

*::x~~i=~

.............................................. .................

prosinac dostaviti ti-

jekom siječnja o.g., na adresu: Hrvatska Količina mlijeka isporučena mljekarska udruga mljekari (litara): ........................... . (za nagradu «Zlatni Klasa isporučenog mlijeka: .............. . rog» Ilica 31/3, 10000 ~ Datum predaje obrasca i potpis:.... . . ............................ .... . ....... . ......... .......... ~ Zagreb. Informacije , na broj tel: I I '- - - - - - -><- - - - - - - - - - - - -><- - - - - - - - - - - - -X- - - - - - - - - - - - -X- - - ___ , 01/4833 349 0 Broj krava:..........

.................................... .............................................

Urednlfkl odbor; dr. se. Petar Bosnić. Juraj Čičmak, dipl. ing., mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Darl<oKantoci, dipl. ing., mr. se. Goran

Kiš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Bo10 Mioč, Amelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor Šloković, mr. se. Darl<o Uher Glavna I odgovorna urednica;Vera Volarić, dipl. ing., Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica:Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hivatska mljekaiska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica31/III, tel.; 01/4833-349, 4831-265, fax; 01/4875-848, &-mali;hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

Žiro račun: 2360000-1101408596, CIJena:6,00 kn, Grafička priprema I tlaak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

AKTUALNO

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

~~W®ffiD @~OD~®IBJOD~[}{@ D

~ ~m@lilllD~

Od osamostaljenja Republika Hrvatska iskazuje želju za pristupom u zajednicu zemalja Europske unije.

Stvarna se mogućnost pristupa ostvarila tek 2003. godine kada je u veljači Republika Hrvatska podnijela služl,eni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

U listopadu iste godine Republika Hrvatska predala je odgovore na Upitnik Europske komisije da bi u lipnju 2004. godine Vijeće Europske unije donijelo odluku o pregovorima čime Hrvatska stječe status kandidata za punopravno članstvo.

Republika Hrvatska je nakon odluke Vijeća ministara Europske unije iz listopada 2005. godine o početku pregovora za punopravno članstvo započela stvarne pregovore po pojedinim poglavljima.

Osnovica pravne stečevine Europske unije Od prvih početaka uspostave Europske unije (ranije Europske zajednice) stvarala se zajednička zakonska regulativa koja uređuje odnose između pojedinih zemalja članica, te usklađuje odnose u svakoj od njih. Svi ti zakonski propisi nazivaju se pravnom stečevinom Europske unije.

Uz temeljni Ugovor o osnivanju Europske unije njihova pravna stečevina predstavlja veliki broj propisa koji se mogu svrstati u sljedeće skupine: • Uredba (Regulation) obvezujući je i izravno primjenjivi propis u svim članicama Unije.

• Direktiva (Directive) obvezuje članice u smislu rezultata koje treba postići a moraju se prenijeti u nacionalni pravni okvir, ostavljajući manevarski prostor u pogledu oblika i

2

lli][111!J~ Dr. se. Ivan]akopović

sredstava provedbe.

• Odluka (Decision)obvezujuća je za one kojimaje upućena.

• Preporuke 1 mišljenja su neobvezujući deklarativni pravni instrumenti.

Prije ulaska u Europsku uniju svaka zemlja kandidat mora pokazati da je uskladila svoju legislativu s pravnom stečevinom Europske unije. To se utvrđuje uskladbom zakonskih propisa zemlje kandidata s referentnim odredbama Europske unije.

Uz to svaka zemlja da bi postala kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji mora udovoljiti tzv. Kopenhaškim kriterijima koje je Unija donijela 1993. godine a odnose se na sljedeće uvjete: • politički: stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje manjina, • pravni: usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a, • gospodarski: funkcioniranje tržnog gospodarstva te sposobnost tržnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržnim zakonitostima unutar EU-a, • institucionalni: prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju svake države stvaranjem učinkovitog sustava državne uprave koja će omogućiti provedbu pravne stečevine EU-a (Madrid 1995.).

Dok se politički uvjeti promatraju globalno za svaku državu kao cjelinu, pravni, gospodarski

Mljeka.rskili,st 01/2006.

AKTUALNO

i administrativni promatraju se po svakom sektoru društvenih i proizvodnih aktivnosti. U tom smislu zadovoljavanje ovih uvjeta treba promatrati i na području mliječnog sektora.

Provjera uskladbe pravne regulative neke zemlje s onom Europske unije odvija se u postupku tzv. screeninga, gdje se na zajedničkim sastancima predstavnika zemlje kandidata i predstavnika Europske unije razmatra stupanj uskladbe.

Zadovoljavanje gospodarskih kriterija također je predmet zajedničkih sastanaka na kojima se razmatra stanje promatrane proizvodnje te kasnijim pregovorima utvrđuje položaj promatrane proizvodne grane.

Osim pravnih i gospodarskih kriterija pozornost se pridaje procjeni mogućeg provođenja donesenih zakonskih propisa u uvjetima zemlje kandidata. Tu se prije svega misli na administrativne uvjete ali i na druge institucionalne obveze koje proizlaze iz zakonskih propisa (ispitivanje kakvoće, organizacija stručnih službi i sl.).

Pregovori Republike Hrvatske i Europske unije U okviru ukupnih pregovora Republike Hrvatske i Europske unije održanje u razdoblju od 5. do 8. prosinca 2005. godine prvi krug pregovora koji se odnosi na poglavlje 11.

Poljoprivreda i ruralni razvitak. Ovaj krug pregovora odnosio se je na tzv. screening kojim će se utvrditi usklađenost naših zakonskih propisa s istim propisima Europske unije. Tom su prigodom predstavnici Europske unije iznijeli najvažnije propise koje hrvatska strana treba prihvatiti na način da ih ugradi u svoju legislativu. Posebni je naglasak dan kada je riječ o mliječnom sektoru na sadržaj sljedećih uredbi: • Uredba 1782/03. koja govori o sustavu poticaja u poljoprivredi s naglaskom na mliječni sektor.

• Uredba 1787/03. koja govori o organizaciji tržnog reda za mliječni sektor.

Mljekarski list 01/2006.

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

• Uredba 1788/03. koja govori o određivanju mliječnih kvota u proizvodnji mlijeka.

Uz to iznijete su bile i dvije direktive koje se odnose na stanje u proizvodnji punomasnog mlijeka u prahu, kazeina i kazeinata namijenjenih ljudskoj prehrani.

Navedeni zakonski propisi bit će u cijelosti usklađeni tijekom razdoblja pregovora, a vrijeme njihove potpune primjene odredit će se zajedničkim usuglašavanjem.

Valja pri tome istaći da se pregovorima ne može mijenjati zakonski okvir Europske unije već se on mora u cijelosti usyqjiti. Predmet pregovora može biti samo vrijeme potpune primjene - određivanje proizvodnih kvota (slučaj mlijeka) ili određivanje visine novčanih poticaja za neku od promatranih proizvodnji.

Kako bi se procijenilo funkcioniranje tržnog gospodarstva te sposobnost tržnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržnim zakonitostima unutar EU-a svaka zemlja članica iznosi podatke o stanju pojedinog sektora proizvodnje. U tom smislu već na prvom krugu pregovora dostavljen je hrvatskoj strani upitnik u kojem se nalazi niz pitanja vezanih na gospodarski status poljoprivredne proizvodnje gdje mliječni sektor ima značajno mjesto.

Prema programu hrvatska je strana u obvezi pripremiti za sljedeći sastanak koji će se održati koncem siječnja 2006. godine iscrpan prikaz stanja uskladbe naših zakonskih propisa kao i odgovore na pitanja koja se odnose na stanje proizvodnje pojedinih poljoprivrednih grana.

Položaj mliječne proizvodnje u pregovorima Proizvodnji i preradi mlijeka kao vrlo osjetljivoj grani gospodarstva pridaje se u takvim pregovorima posebna pozornost.

Proizvodnja mlijeka u zemljama Europske unije veća je od potrošnje te se ona sustavom kvota od 1984. godine ograničava da bi se na taj način postigla njezina stabilnost.

Interes je

3

AKTUALNO

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

dakle Europske unije da se razina proizvodnje mlijeka i u svakoj novoj zemlji ograniči, dok je s druge strane, interes svake od ovih zemalja da se postigne što veća proizvodna kvota.

Ovo se rješava pregovorima gdje se na argumentiran način nastoji uvjeriti drugu stranu u opravdanost zahtjeva. Ovi se argumenti najvećim dijelom temelje na podacima o dosadašnjoj proizvodnji mlijeka kao i drugim relevantnim razlozima. Što se tiče podataka o proizvodnji uzimaju se one količine mlijeka koje su u promatranom razdoblju tijekom jedne godine bile isporučene na preradu u mljekare. Osim ovih količina u određivanju kvote uzimaju se u obzir i podatci o prodaji mlijeka neposredno na farmi. Dok je prvi podatak koji pokazuje otkupljene količine mlijeka za preradu iskazan kao statistički podatak u dosadašnjim slučajevima, podatak o direktnoj prodaji na farmi nije bio ni u jednoj od zemalja koje su postale punopravne članice Europske unije 2004. godine službeno potvrđen.

Uvažavajući podatke o otkupljenim količinama mlijeka kao i one koji su dobiveni procjenom kao mlijeko prodana direktno na farmi, na kraju se pregovora donosi odluka o dodjeli nacionalne kvote. Ovako dodijeljena kvota jednoj državi raspoređuje se nakon toga proizvođačima prema količini do tada ostvarene proizvodnje. Pri ovom rasporedu svaka zemlja može dio kvote uzeti kao tzv. nacionalnu rezervu kojom može intervenirati u slučajevima kada se za to pokaže objektivna potreba.

Uvažavajući značaj i obim sadašnjeg restrukturiranja mliječnog govedarstva nameće se potreba osi ran· a dodatnih rezervi za dod ·elu mli izvođačima ko· i tek ulaze u proizvodnju mlijeka. U ovom dijelu međutim treba biti vrlo oprezan kako ne bi došlo do situacije da neke od novoizgrađenih farmi ne mogu dobiti dostatnu vrijednost mliječne kvote budući je ona već raspoređena. Zbog toga je od

4

interesa da se u novonastaloj situaciji ubrzanije priđe izgradnji novih i adaptaciji postojećih farmi jer će odlaganje izgradnje otežati mogućnost dodjele dostatne količine kvote za proizvodnju mlijeka na tim farmama.

Valja znati da se nakon raspodjele kvote mlijeko može proizvoditi samo u količini koja je dodijeljena. Svaka veća proizvodnja od odobrene znači za zemlju u kojoj se to pojavi plaćanje značajnih kazni koje danas iznose oko 0,31 Euro/litri za više isporučenog mlijeka. U tom slučaju zemlja će ovaj iznos dalje naplatiti od svojeg farmera koji je isporučio mlijeko iznad količine dodijeljene mu proizvodne kvote.

Pri razmatranju položaja proizvodnje mlijeka valja uzeti u obzir i činjenicu da su novčani poticaji u ovoj proizvodnji vrlo mali te da od 2006. godine iznose 24.49 Eura/toni mlijeka.

Pri tome treba ipak računati na mogućnost korištenja novčanih poticaja koji se isplaćuju po hektaru zemlje. Jasno je da nas i u ovom dijelu očekuju složeni pregovori.

Valja posebno naglasiti značaj obveze donošenja tržnog reda za mlijeko gdje će se prihvatiti pravna stečevina Europske unije i na taj način osigurati povoljniji uvjeti tržišta mlijekom i mliječnim proizvodima. Posebno valja istaći da će Republika Hrvatska, kada postane punopravna članica, preuzeti i sve odredbe koje uređuju trgovinu s drugim zemljama. Na taj način raspolagat će se učinkovitim mehanizmima kontrole uvoza i izvoza, istim onim kojima se danas Europska unija štiti od prekomjernog uvoza, uz mogućnost korištenja izvoznih stimulacija kada ćemo naše robe izvoziti u tzv. treće zemlje odnosno zemlje koje nisu u Europskoj uniji. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ona gubi status treće zemlje te nakon toga ove zemlje za izvoz svojih proizvoda neće moći koristiti izvozne subvencije što znači da će njihovi proizvodi imati višu cijenu i biti manje konkurentni.

Mljekarski list 01/2006.

AKTUALNO Zaključak

Republika Hrvatska konačno je započela pregovore o pristupanju u punopravno članstvo Europske unije. lako će pregovori biti teški za vjerovati je da će na kraju mliječni sektor dostići povoljne uvjete za proizvodnju. Naši će farmeri

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

tada dijeliti sudbinu farmera drugih zemalja Europske unije. lako je vrijeme prilagodbe kratko, nameće se potreba da se ona što brže provede kako bi se naši farmeri mogli uspješno nositi s drugim proizvođačima u Europskoj uniji. ■

EU I MLIJEČNA KVOTA

Dr. se. PetarBosnić Moguće

promjene u mljekarstvu U ovom članku koji se odnosi na problematiku uvjetovane su zahtjevima Svjetske tr- mliječne kvote, proizvodnje i tržište mlijeka u govinske organizacije prema Europskoj Velikoj Britaniji mogu se sagledati određeni uniji za što većom liberalizacijom trendovi promjena u Uniji i visoko razvijenim tržišta i trgovine poljoprivrednim i pre- zemljama. hrambenim proizvodima.

Kvota za mlijeko u Europskoj uniji Proizvodnja mlijeka oranizirana je na u primjeni je od 1984. godine. Sada postoje razliukupno 26 633 mliječne farme s prosječnim čita mišljenja i stavovi o tome kakav će status u kapacitetima većim od 80 krava. Godišnja budućnosti imati proizvodna kvota za mlijeko. proizvodnja mlijeka iznosi 14,70 milijardi kg i Za zemlje članice koje imaju deficit u proizvodnji mlijeka, sustav kvota je restriktivan te im po proizvodnji u Europskoj uniji zauzima treće mjesto, iza Njemačke i Francuske. Mliječnih onemogućava povećanje vlastite proizvodnje krava ukupno je 2,204 milijuna s prosječnom unatoč manjku mlijeka. Velikim proizvođačima godišnjom proizvodnjom od 6 669 kg mlijeka po mlijeka (Francuska, Njemačka, Nizozemska, najDanska, Irska) odgovara ovakav status mliječne kravi. U pasminskoj strukturi krava zastupljenija je holstein pasmina (90%) s kvote jer u okviru zajedničkog europskog tržišta laktacijskom proizvodnjom 305 dana 7 517 kg plasiraju svoje viškove. mlijeka (prosječno 3,89% mliječne masti i 3,25% U pretpristupnim pregovorima Hrvatska ima obvezu izboriti se za što povoljniju mliječnu bjelančevina).

U okviru Unije - Britanija ima godišnju kvotu kako bi iz domaće proizvodnje osigurali što veće količine mlijeka i što manje bili ovisni o mliječnu kvotu od 14 4 mlrd. kg mlijeka što čini uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda. gotovo 100% od 14, 70 mlrd. kg ukupne Uz prijevod članka posebno se daju i glavna proizvodnje mlijeka. Tržnost kravljeg mlijeka je obilježja mljekarstva Velike Britanije. visoka, i od proizvedenog mlijeka 97% godišnjih Mljekarstvo Velike Britanije količina isporučuje se industrijskim mljekarama Velika Britanija postala je stalna članica kupcima mlijeka. Godišnje potrebe na mlijeku iz Europske unije 1973. god. zajedno s Irskom i domaće proizvodnje pokrivaju sa 85% količina, Nizozemskom. Ima površinu od 244 000 km 2 i tako daje Velika Britanija veliki uvoznik mlijeka 59,3 milijuna stanovnika. Industrijski je razvi- i mliječnih prerađevina. jena zemlja s visokim bruto domaćim proizvodom Kevin Brewer: Internacional Dairy Topic od 26.400 eura po stanovniku. Poljoprivrednog (Volume 4- 6, N ovember 2005. god.) zemljišta ima 16,35 mil. hektara s prosječnom Posljednjih sedam godina u Sjedinjenim veličinom gospodarstva od 69,3 hektara.

Američkim Državama postojeća se proizvodnja M(jekarski li,st 01/2006.

5

mlijeka povećala za 10% i iznosi 77 ,5 mlrd. kg mlijeka.

U Australiji i Novom Zelandu također je povećana proizvodnja i to za 25% i sada iznosi 25 mlrd. kg mlijeka. Kao suprotnost ovim trendovima razvoja proizvodnje mlijeka, . proizvodnja mlijeka u EU-15 je ograničena i ostala je na razini od 115 mlrd. kg mlijeka.

Uključivanjem novih deset članica Unije u kvota sistem povećava se mliječni sektor, a ovo podrazumijeva stav i pritisak administracije da se i dalje zadrži određivanje nacionalnih mliječnih proizvodnih kvota a time i ograničavanje proizvodnih kapaciteta.

U početku će kod novih članica biti problemi održavanja nivoa postojeće proizvodnje dok se u EU, prema procijenjenoj aktualnoj dinamici, proizvodnja može povećavati za 1,2%.

U zadnjoj godini najveće povećanje proizvodnje mlijeka za 11% imala je Poljska.

Ovo povećanje nije imalo utjecala u Velikoj Britaniji gdje se u prva četiri mjeseca proizvodrtja mlijeka smanjila za 100 mil. kg mlijeka od godišnje kvote. U odnosu na razdoblje 2004./2005. proizvodnja je pala za 200 mil. kg mlijeka, što je više od trogodišnjeg prosjeka.

Ovdje se općenito očekivalo da će u Velikoj Britaniji kroz manju proizvodnju padati mliječne proizvođačke kvote i do 100 mil. kg mlijeka mjesečno. Drugi su stavovi i analize koje ukazuju da se u ovom desetljeću ove procjene neće ostvariti.

Ovaj rezultat je kolaps u vrijednosti mliječne kvote i aktualni uvoz iznosi pet litara po stanovniku. Nakon što je 1984. god. uvedena mliječna kvota cijene mlijeka bile su manje.

Ranije se u Velikoj Britaniji utjecajem mliječne kvote uvozilo između 20-30 kg, a jedne godine povećanje uvoz na 80 litara po stanovniku.

Međutim, velike su razlike u mliječnim kvotama i trgovini unutar Unije. Neke zemlje, kao Francuska, onemogućavaju liberalizaciju na otvorenom tržištu a drugi, kao Holandija,

6

uzimaju u obzir visoke kupovne cijene u odnosu na prodajne. Općenito protiv EU principa o slobodnoj trgovini u regiji, određena je mliječna kvota za svaku članicu-državu što je zatvoreni krug unutar njihovih granica i nije dozvoljen uvoz ili izvoz mliječne kvote.

U određeno vrijeme bit će pritiska na ove restrikcije, primarno od kompanija koje trguju kvotama. Međutim i za proizvođačke grupacije u Nizozemskoj privlačnije su manje cijene u susjednim državana od cijena na njihovom tržištu.

Do sada su ovi zahtjevi naišli na jasno odbijanje političara i birokracije te i ubuduće oštro štite koncentraciju kvota u državama s velikim proizvođačima i proizvodnjom mlijeka uz vjerovatno davanje u zakup mliječne farme na marginalnim područjima kao npr. u Grčkoj.

Dok traje neslužbena rasprava, jedan glavni urednik, umjereni protivnik ideja o kvotama između granica, boji se širenja jeftinih kvota u Srednjoj Europi, što bi imalo katastrofaln ishod za mliječnu industriju Velike Britanije. Iz drugih izvora se navodi da političari neće dopustiti da se ovo dogodi te se u međuvremenu suprostavljaju i mnogi drugi dokazi i razlozi.

Prividno postoji djelomično otvoren globalizacijski vlak i čini se prema posljednjim tjednima da će Sjedinjene Američke Države staviti na pregovarački stol Svjetske trgovinske organizacije neprikosnovene prijašnje stavove Europske unije o farmskim subvencijama.

Procesi otvaranja Europe nisu prihvatljivi za mnogobrojnu većinu europskih mliječnih farmi, a niski troškovi proizvođača u Aziji i Južnoj Americi utjecali bi na pad cijena ispod održivog praga. Navedene činjenice potvrđuje najnoviji udar uvoza jeftine brazilske govedine i ut·eca·naci'ene ovedauVeliko' ritani".

U mliječnoj industriji Europske unije definira se budućnost gdje će se na globalnom slobodnom tržištu naći u konkurenciji npr. sa Kinom, Indijom i Brazilom. Ovo će sigurno utjecati na uvjete da se u regiji Europska proizvodnja mlijeka konsolidira s manjim proizvodnim troškovima. ■

Mljekarski list 01/2006.

KRMNE

®~®dJ □ [Q)m&

KULTURE

[10W &[Q)& i

Mr. se. Darko Uher

Poznata je činjenica, daje najveći "Sigurno nijedna grana agrarne proizvodnje nije dio livadnih tala u Republici Hr- u stanju pružiti tako očigledne i goleme mogućno­ vatskoj siromašno biljnim hranjivima, sti u radu, kao zapušteni travnjaci." a osobito nedostaje fosfora. Posljedice .,_______________________ B. Turina: Livade - pašnjaci, 1948... su nedovoljni prinosi sijena i neadekvatna kakvoća krme. Makar su te činjenice već odavno poznate, do danas se nije mnogo promijenilo.

Uzrok je u zanemarenoj opskrbi naših livada potrebnim hranjivima u obliku mineralnih gnojiva. Ako usporedimo prinos na oranicama i livadama, primjetit ćemo da su livade jako zaostale u prinosima za oranicama. To je znak, da su oranice bile više gnojene. Livadama nedostaju velike količine hranjiva kao fosfora i kalija, pa u godinama koje dolaze našim proizvodnim područjima treba posvetiti veću pažnju. Nema ratarske kulture, kojoj bi bila gnojidba tako potrebna, paje upravo nepojmljivo zašto još nisu iskorištene velike mogućnosti povećanja prinosa na livadama. Zato ćemo člancima u „Mljekarskom listu" odgovoriti na neka važna pitanja o gnojidbi livada. Želimo pokazati kakvi se uspjesi mogu postići gnojidbom livada i do kakvih bi zaključaka morala doći poljoprivredna praksa u narednim godinama.

Kako gnojidba djeluje na travnjake? Gnojidba djeluje na: • povećanje prinosa • promjenu botaničkog sastava • kemijski sastav krme Povećanje prinosa Do povećanja prinosa ne dolazi samo u godini gnojidbe, već je često prisutan „naknadni učinak" u sljedećoj ili u sljedećim godinama. To je osobito slučaj kod gnojidbe s fosforom i kalijem, stajskim gnojem i kompostom, dok je kod gnojidbe dušikom taj naknadni učinak u pravilu negativan. Pojedine kombinacije gnojiva djeluju na bujni razvitak određenih grupa biljaka, od kojih neke akumuliraju biljna

M/jekarski list 01/2006.

hranjiva u podzemnim organima ili ih koriste postupno, kao što je slučaj s mahunarkama nakon gnojidbe fosforom i kalijem. Dušikom se forsira rast visokih trava i zeljanica, koje potiskuju mahunarke i niske trave. Kako dušik kratkotrajno djeluje u narednim godinama, visoke trave i zeljanice zaostaju u rastu, a mahunarke i niske trave teško se i polagano obnavljaju. Stalnim dodavanjem nekih gnojiva korisni je učinak sve veći iz godine u godinu. To je osobito slučaj kod gnojidbe fosforom i kalijem, odnosno PK gnojidbe, stajskog gnoja i komposta.

Dušik daje obično u prvim godinama visok učinak, koji kasnije opada, a može postati i negativan. Na gnojidbu povoljnije reagiraju travnjaci boljeg botaničkog sastava tratine i u povoljnijim ekološkim uvjetima. Gnojeni nizinski travnjaci postižu prinos od 6,6 do 13,0 t/ha suhe tvari, odnosno 1 kg dušika daje 20-34 kg sijena, 1 kg P 20 5 10-18 kg sijena i 1 kg ~O 1,7-14 kg sijena po ha. Brdski prirodni travnjaci bolje reagiraju na gnojidbu od planinskih. Gnojeni brdski travnjaci postižu prinos od 4,1 do 10,4 t/ha suhe tvari, najčešće 5,3-8,0 t/ha. 1 kg dušika daje 20-28 kg sijena, 1 kg P 20 5 7-21 kgi ~O 1,718 kg sijena. Planinski prirodni travnjaci reagiraju slabije na gnojidbu od nizinskih i brdskih, a povećanjem nadmorske visine učinak gnojidbe opada. Gnojeni planinski travnjaci postižu prinos od 2,8 do 8, 7, najčešće 3,0-4,8 t/ha suhe tvari, a 1 kg dušika daje 13-24 kg sijena, 1 kg P 20 5 6-19 kg i ~O 3,8-14,3 kg sijena. Količina gnojiva za gnojidbu travnjaka ovisi o više čimbenika: o pojedinim hranjivima potrebnim biljkama, o stanju travnog pokrivača, o sadržaju pojedinih hranjiva u tlu, klimatskim uvjetima, osobito o količini i rasporedu oborina tijekom

7

KRMNE

KULTURE

vegetacijskograzdoblja, o planiranim prinosima, cijeni gnojiva i ekonomičnosti gnojidbe.

kalijem na vrlo velik udjel mahunarki u tratini.

U većem broju istraživanja, na livadama gnojenim fosforom i kalijem, prosjeTablica1: Orijentacijskekoličine gnojivaza gnojidbuprirodnih čno povećanje udjela mahunarki bilo travnjaka je za 146 % u prvom otkosu, a za 60 % Razina gnojidbe Količina hranjiva u kg/ha N P2O5 K2O u drugom otkosu, odnosno težinski Niže količine 60-80 40-50 40-50 udio mahunarki u sijenu porastao je Srednje količine 100-120 70-80 70-80 za 53 % u prvom otkosu, a za 35 % u Više količine 140-160 90-100 90-100 drugom otkosu. Važnoje napomenuti, Niže doze gnojiva mogu se koristiti za da se udjel mahunarki povećava istovremenim gnojidbu slabijih travnjaka u brdskom i planingnojenjem fosforom i kalijem, a rjeđe pojediskom području. Srednje doze se mogu koristiti za načnom gnojidbom fosforom ili kalijem, osim ako gnojidbu brdskih i boljih planinskih travnjaka i je tlo bogato tim hranjivima. U prirodnim boljih nizinskih travnjaka. Više doze gnojiva su livadama vrlo je velik broj biljnih vrsta, od kojih pogodne i ekonomski opravdane samo za gnosu mnoge posve zakržljale, te ih jedva ili uopće ne jidbu boljih nizinskih i najboljih brdskih prirodzapažamo. Gnojimo li onim hranjivima, koja nih travnjaka (tablica 1.). bitno povećavaju konkurentGrafikon 1: Prinossirovihproteinaprirodnogtravnjaka u kg/ha nu sposobnost tih vrsta, 1800 - --·----·----·· · ···-··-·-· ·-zapazit ćemo odjednom pove1600 ćanu promjenu u sastavu 1400 tratine. Utjecajem gnojidbe 1200 ova promjena nastupa vrlo as 1000 ,E brzo, dok proces retrogra800 1560 dacije teče znatno polaganije -600 1170 ako izostavimo gnojidbu u 400 770 narednim godinama. To je 200 vrlo pozitivna osobina tratio ne, koju moramo znati iskoriBez gnojidbe N90P60K100 N180P60K100 N270P90K120 stiti. Na njoj se temelji vrlo Gnojidba u kg/ha dobar učinak naizmjenične gnojidbe fosforom i kalijem. No ta osobina može Promjena botaničkog sastava Promjena botaničkog sastava može biti kod pogrešnog gnojenja biti i negativna. Gnojimo li livade gnojniciom ili gnojovkom, imat ćemo u osobito radikalna primjenom mineralnih gnojiva, gnojnice i gnojovke, dok je manje prvim godinama vrlo povoljan utjecaj na visoke izrazita primjenom stajskog gnojiva, komposta i trave, ali i na neke visoke, lisnate korove. Ukokalcifikacije. Gnojidbom povećavamo, u vrlo liko vršimo takvo gnojenje duži niz godina, a propuštamo regulirati floristički sastav s foznatnoj mjeri, konkurentnu sposobnost „intenzivnih" biljnih vrsta, koje su u pravilu i sfornim gnojivima (gnojnica i gnojovka sadrže najkvalitetnije.

Pravilnim izborom gnojiva, dušik i velike količine kalija), možemo biljni sastav livade posve pokvariti jer počinju dobotanički sastav tratine možemo usmjeriti kako želimo. Tako dušik veoma utječe na povećanje minirati lisnati korovi, osobito u vlažnijim kliudjela visokih trava, a gnojidba fosforom i matima.

C)

~

s

Mljekarski list 01/2006.

KRMNE KULTURE Promjena kemijskog sastava Grafikon2: Sadržaj sirovihproteinau st/enuprirodnelivade u % krmiva Gnojidbom se povećava postotak biljnih hranjiva, no u raznim biljnim vrstama, vrlo različito. Kako se istovremeno i bitno mijenja njihov udio u tratini, ■ Bez gnojidbe 18.5 odnosno u krmi, to utjecajem N90P60K100 kg/ha 0 N180P60K100 kg/ha gnojidbe dobivamo vrlo različite 0 N270P90K120 kg/ha prinose biljnih hranjiva i mineralnih tvari. Najmanje mineralnih 13.1 tvari sadrže trave, više kalija i kalcija sadrže mahunarke, dok zeljanice u pravilu sadrže najviše mineralnih tvari, čak i fosfora.

Neke zeljanice sadrže i znatno više proteina od bitno povećava NPK gnojidbom, jer se tratina trava. Zbog toga što mahunarke sadrže skoro koristi u mladom stanju. Dušična komponenta dvostruko više bjelančevina nego trave, prinosi livadnog sijena ne samo da smanjuje udio probavljivih sirovih proteina su gnojidbom probavljivih sirovih proteina u odnosu na fosforom i kalijem livada redovito veći, nego gnojidbu fosforom i kalijem, već i povećava % NPK gnojidbom. Povećanjem udjela mahunarki sirovih vlakana, uslijed forsiranja visokih trava, u tratini, povećavamo i postotak proteina u pa se često smanjuje i škrobna vrijednost sijena. krmi. Općenito, za svakih 10 % mahunarki više, To vrijedi - ako gnojimo manjim dozama dušika povećava se postotak proteina u krmi za 1-1,5 %. (do 50 kg/ha) i ako livadu samo 2 puta kosimo, u I u tome se, dakle, bitno razlikuje učinak kasnijoj fazi razvitka. Ipak, možemo i NPK gnojidbe livada od gnojidbe oraničnih kultura, gnojidbom na livadama postići visoke prinose gdje dušik redovito povećava prinose proteina. proteina, ali ih onda moramo s jedne strane Uostalom, u tome se razlikuju livade i od gnojiti sa 60 kg/ha N, uz gnojidbu fosforom i pašnjaka. Na pašnjacima (osobito intenzivnim, kalijem, te ranije kositi, odnosno kositi 3 puta pregonskim pašnjacima) se prinos proteina godišnje. ■

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikrokreditni program

•KREDITI: •Za krave •Za poljoprivredu •Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

• FLEKSIBILNE GARANCIJE •POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

Mljekarski list 01/2006.

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA Martina Gambona 4

S. I A. Radića 5

Karlovac

Dvor

tel: 047- 615-827 ili 615-828

tel: 044-871-317

P. Preradovića 6

Kralja Zvonimira 2

Drniš

Pakrac

te!: 022-888-038

tel: 034-4 I 2-055

wwwdemos-skz. hr

9

KRMNE KULTURE

Iva Majhen-Vlašiček1 dipl. ing. nim travnjacima: • važno je, prije svega, odabrati pravu sortu trave i uvijek koristiti deklarirana sjeme trava i djetelina, • parcelu prije sjetve što bolje poravnati nastojeći izbjeći greške u sjetvi,

broja stoke na gospodarstvima i specijalizacija OPG-a na određenu proizvodnju (ovog puta odnosi se na proizvodnju mlijeka), dolazi do promjene sjetvene strukture na oranicama.

Povećanjem

Gospodarstva koja su se okrenula povećanju proizvodnje mlijeka prihvatila su i proizvodnju kvalitetne zelene mase na oranicama koju će upotrijebiti za proizvodnju sjenaže. Da se sve veći broj poljoprivrednih proizvođača odlučuje na zasnivanje travnjaka, govori iz godine u godinu podatak o povećanoj potrošnji sjemena trava i travnih mješavina. Tako je njihova potrošnja prema podacima HOSRD I ZSR u razdoblju 1985.-95. g. bila 96 t, a 2003.-04. g. potrošeno je 383 t trava i 340 t travnih mješavina.

Zasijavanje travnjaka iziskuje troškove od pripreme tla za sjetvu, zatim sjetve, gnojidbe i na kraju nabave sjemena planiranih trava ili djetelina.

Dobro i kvalitetno sjeme uvijek ima svoju cijenu, ali je i temelj pri zasnivanju travnjaka, i što je još važnije, njegove dugotrajnosti. Činjenica je da krma spremljena sa sijanih travnjaka kao sjenaža nadmašuje kvalitetom sjenažu s prirodnih livada, što će se odraziti na proizvodnju mlijeka. Kako bi proizvodnja mlijeka bila ekonomičnija, moramo voditi računa da i proizvedena krma bude jeftinija, što znači da jednom zasnovani travnjaci što dulje traju. To se odnosi na zasijani engleski ljulj i travnodjetelinske smjese, jer talijanski ljulj je jedno do dvogodišnja travna vrsta. Da bi ostvario svrhu, a to znači imao kvalitetnu krmu za stoku, proizvođač mora punu pažnju posvetiti zasija10

Slika 1:Pregrubapriprema

Slika 2: Grubapriprema M(jekarskiList 01/2006.

lo Shield~-~

•

Aktivna barijera za zaštitu sisa između mužnji ----·----·-·- -·--ZAŠro K( )1:US n ! I 10 SHIELD? l lCttik,..,,f,l ~liti i cuva Si'-;t'.ll slućajt.'Villla ti1škihii speci li<~nillwiit-)ta u , 1kqlini.

1 i<.1\KCKOH18Tl11IO SHIELD' t 1mn1t:1nj,'·n I HIR<;~V"nku 7iv0tinje u s11t-.'dja111u caŠii:11nakon n u11;Jt).K,stisriliHi:lfltC>7.a lrettranjenakc,nmui.n1e.

ECOLAIJ!

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

•

KRMNE

KULTURE

Slika 3: Greška u sjetvi

• poznavati stanje hranjiva u tlu i gnojidbom podmiriti sva potrebna hranjiva: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K) - analiza tla • poznavati stanje tla tj. vodnozračni režim tla; - ne sijati na parcelama gdje dugo stoji voda, • sjetvu obaviti u ljetno - jesenskom roku pazeći da ostvarimo dobar sklop u sjetvi, • ne ulaziti u parcelu teškom mehanizacijom po vlažnom tlu, a zimi ne ulazitiakojeusjevvišiod 7-lOcm, • po potrebi u proljeće povaljati tragove učinjene kasnim ulaskom mehanizacije , • rani prvi otkos sprječava širenje jednogodišnjih korova, • pravilno podesiti visinu reza kose, • košnja u fazi početka vlatanja da bi strnište ostalo zeleno i vitalno (5-7 cm visina reza), • košnju obaviti prema fazi razvoja trave, tražiti kvalitetu, a ne količinu,

Slika 4: Tragoviod mehanizact/e Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za mljekarstvo - Referentni laboratorij objavljuje

PRODAJU

sljedećih instrumenata

ANALITIČKA VAGA Tehtnica Železniki Tip 2615 Max 200g Vaga je ispravna.

Postoji mogućnost servisiranja

12

• tijekom vegetacije vratiti iznesena hranjiva u tlo - osim dušika, u prihrani dati fosfor i kalij, • savjetovati se sa stručnjacima iz HZPSS oko odabira sjemena i načina korištenja i gnojidbe zasijanih travnjaka. ■

CENTRIFUGA ZA BUTIROMETRE GERBER za 36 butirometara Centrifuga je samostojeća.

Ispravna je.

Postoji mogućnost servisiranja Sve dodatne informacije o instrumentima i cijenama mogu se dobiti u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25

tel: 01/ 2393-848; fax: 01/ 2393-988

M[jekarskilist 01/2006.

IZGRADNJA

STAJA

Damir Pejakovir dipl. ing. HZPSS 1

lzgnojavanje i vrijednost stajskog gnoja

Nije mi namjera ovim ići u detalje izgradnje staja jer za to bi lzgnojavanjeje, uz mužnju i hranidbu, najvažnija stvar koju bilo potrebno veliki broj treba kvalitetno riješiti u stajama za mliječne krave. Stajski stranica te puno slika i gnoj je ključna veza između ratarske i stočarske proizvodnje. skica, već mi je namjera „Nitratna direktiva" Europske unije propisuje detalje u potaknuti proizvođače odnosu zemljište - stoka, čemu u proizvodnji mlijeka i mesa mlijeka na ozbiljno razmitreba pridati posebnu pozornost. šljanje i uputiti ih na kontinuirano konzultiranje sa nju - gnojovki i njome se dalje manipulira pumstručnjacima o ovoj veoma važnoj temi. pama i cisternama. Neupućeni pak puni pod Nekoliko je temeljnih razloga zbog kojih povezuju automatski s krutim gnojem. Nemojte izgnojavanje u stajama za mliječne krave mora upasti u zamku: dakle, gdje su pojedinačna biti kvalitetno riješeno. Prije svega, to je ležišta, tuje tekuće izgnojavanje jer nema stelje smanjenje fi,zičkog rada na prihvatljivu potrebno je barem 5 kg stelje po kravi dnevno da n:jeru: ,,Nećemo valjda doživotno robijati pod bi gnojovku pretvorila u kruti gnoj (iz ležišta trm kravama" - često se čuje u razgovoru s krave izbace nešto stelje, ali toje premalo). proizvođačima mlijeka, posebno mlađim.

Gnojovku s blatnih hodnika na rešetkastom Nadalje, kravama od kojih gospodarstvo živi podu odstranjuju same krave potiskujući balegu potrebno je osigurati udoban, čist ležaj i kroz rešetke u kanal ispod blatnog hodnika. Na prikladnu podlogu po kojoj se slobodno kreću blatnim hodnicima s punim podom gnojovku je jer će tako njihova proizvodnja (količinom i neophodno više puta dnevno mehanički kvalitetom) ispuniti očekivanja gospodara. I još odstraniti u sabirni kanal tzv. skrejperom ili nešto, ne manje važno, stajski gnoj predstavtraktorskom daskom. Skladištenje gnojovke, do lja veliku vrijednost, a ne balast ili otpad izvoženja na parcele, može biti kod rešetkastog kakvim ga mnogi drže. poda u kanale ispod staje (duboki kanali) ili u Tipovi izgnojavanja u stajama za mliječne krave Dva su osnovna tipa staja slobodnog načina držanja krava (,,lauf-staje "): 1. s pojedinačnim ležištima = tekuće izgnojavanje (gnojovka) 2. bez ležišta (na stelji) = kruto izgnojavanje (kruti gnoj + malo gnojnice, osoke) U stajama s pojedinačnim ležištima tzv. blatni hodnici (između redova ležišta i do hranidbenog stola) mogu biti izvedeni u obliku rešetkastog poda ili kao puni pod. Ovdje je važno napomenuti da se i u jednom i u drugom slučaju (kad postoje pojedinačna ,.___ _______ _ ležišta) radi O tekućem izgnojavaPojedinačna ležišta i rešetkastipod: najmanjeposla oko člankom

izgnojavanja,ali najskupljagradnja

Mljekarski list 01/2006.

13

IZGRADNJA

STAJA

investirati u skupe sustave tekućeg izgnojavanja. U takvom načinu držanja poželjno je da krave imaju barem manji ispust da bi dobar dio vremena provodile izvan staje, jer tako se može uštedjeti na slami, a kravama u svakom slučaju koristi boravak izvan staje. Poštivanjem standarda koji ovakav način držanja zahtijeva, bit će zadovoljne i krave i gospodar. Potrebno je, uz navedenu količinu slame (4-5 kg po kravi dnevno), osigurati 4,5-5 m 2površine steljenog dijela (kose ploče), blatni hodnik (širine barem 3 m) do krmnog stola kojega treba čistiti 4-6 puta dnevno skrejperom te osigurati čekali­ '----.-.--v .-V-.--.--.--.--,-.--.--. _ __, šte pred izmuzištem površine oko 1,5 Po1edmacnaleztsta t puni pod: 1 to Je tekuce 1zgno1avan1e m2 po kravi. Steljeni dio _ kosa ploča _ vanjskim lagunama do kojih se gnojovka moraimatipadpremablatnomhodniku8-10%. prelijeva putem kaskadnih kanala (plitki kanali Količine i skladištenje stajskog gnoja + laguna). Tekuće izgnojavanje koristi fizičku Krava dnevno „proizvede" 50-80 kg (ili osobinu gnoja: kruti dio je lakši i pliva na litara) urina i balege zajedno. Ta količina, tekućem pa na taj način omogućuje prelijevanje naravno, varira i ovisi o visini proizvodnje (uz pomoć gravitacije), miješanje i pumpanje. mlijeka, stadiju laktacije i načinu hranidbe. Pri Staje bez ležišta mogu biti građene po planiranju izgnojavanja i skladišnog prostora za principu duboke stelje (klasične) ili pak po čuvanje gnoja svakako treba imati na umu principu potiskivane stelje (kosa ploča). I u buduće propise, prije svega tzv. Nitratnu jednom i u drugom tipu staja najveći dio gnoja je direktivu kojom Europska unija propisuje vezu kruti gnoj, no ima i nešto tekućeg gnoja. Klasična između stoke, zemljišta i zaštite okoliša. Prije duboka stelja podrazumijeva skladištenje gnoja svega važno je znati da EU ograničava intenzitet u staji - kao kruti gnoj u steljenom dijelu i manji dio tekućeg gnoja na blatnom hodniku do hranidbenog stola i na čekalištu pred izmuzištem. Ako je klasična duboka stelja, neophodno je dnevno steljenje velikom količinom slame: 8-10 kg po kravi. To je ograničenje koje znači da takve staje možemo graditi samo u područjima s velikom proizvodnjom strnih žitarica.

Potiskivana stelja (kosa ploča) je način izgnojavanja za koji je potrebno dvostruko manje slame, svega 4-5 kg po kravi na dan, paje to prihvatljiviji način gradnje staja, posebno na manjim gospodarstvima koja nisu u mogućnosti Potiskivana stelja (kosa ploča}: ugodna i kravama i za džep gospodara --V

14

Mije/carskiLi.st01/2006.

IZGRADNJA

proizvodnje na način da propisuje maksimalan broj stoke koji se može držati u odnosu na površinu poljoprivrednog zemljišta (kod goveda je to najviše 2,5 uvjetna grla po hektaru). Jedno uvjetno grlo je odraslo govedo određene visine proizvodnje, a sva ostala grla (podmladak i tov) preračunava se pomoću koeficijenata na odrasla grla (UG - uvjetno grlo). U praksi bi to značilo da se na primjer na 10 ha zemljišta smije držati najviše 15 visokoproizvodnih krava sa ženskim rasplodnim podmlatkom. Inače, ograničenje za svinje je 2,0 UG/ha. Nitratna direktiva propisuje minimalne skladišne kapacitete za čuvanje stajskog gnoja. Kod tekućeg izgnojavanja (gnojovke) to je min. 8 m 3 po uvjetnom grlu potpuno nepropusnog skladišnog prostora (laguna ili kanali). Kod krutog gnoja to je min.

2 3,5 m /lJG nepropusnog betonskog gnojišta (max. slaganje gnoja 2 m visine) + dodatnih 2m 3/lJG lagune za osoku. Međutim, propisano je i obvezno čuvanje gnoja, odnosno ne smijemo ga izvesti na poljoprivredne površine barem 6 mjeseci. To u praksi znači da lagune, kanali i gnojišta moraju biti kapaciteta za gnoj kojeg stoka proizvede tijekom 180 dana. To kod mliječnih krava i tekućeg izgnojavanja znači 12 m 3 po kravi + 10 m 3 po UG rasplodnog podmlatka. Primjer: za 40 krava s rasplodnim podmlatkom potrebno je: 480 m 3 kapaciteta za krave + 200 m 3 za podmladak = ukupno 680 m 3• No, nema mjesta panici. Na primjeru Slovenije možemo vidjeti da se navedeni propisi ne mogu početi primjenjivati preko noći. U Sloveniji stočari imaju 5 godina za usklađivanje s Nitratnom direktivom, a odobrena su im i posebna namjenska sredstva EU-a za sufinanciranje uređenja i izgradnje gnojišta i laguna za gnoj. Važno je, dakle, na vrijeme početi razmišljati o navedenim propisima da bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu.

Vrijednost stajskog gnoja Kad vidite preporuke za gnojidbu kukuruza, trave ili neke druge kulture od 300 kg dušika, 150 kg fosfora i 400 kg kalija po hektaru godišnje (izražena u čistim hranjivima) i to pretvorite u količine mineralnog gnojiva pa onda u kune, zasigurno vas zaboli glava. No, te količine hranjiva, kod dobrih prinosa, zaista se iznose iz tla godišnje s vaših poljoprivrednih površina.

Mljekarski list 01/2006.

STAJA

Jednom mi jedan iskusni poljoprivrednik reče: „Ne možeš zemlju varat', možeš malo, ali ne dugo ... ". Stvarno je tako, najviše ovisi o tlu (zemlji), a onda o kravi. A veza između njih dvoje s jedne strane krma - hrana, a s druge gnoj i krug se zatvara! O tome moramo puno više voditi računa ako želimo ostati u poljoprivredi i to u onoj, kako danas kažemo, održivoj poljoprivredi.

Stajski gnoj je temelj takve poljoprivrede.

Poražavajući je podatak da 5 slavonskih županija posjeduje svega 0,15 UG stoke/ha obradivih poljoprivrednih površina. Mi u Hrvatskoj ukupno imamo nekoliko puta manje stoke u odnosu na broj koji bi osigurao normalno kruženje hranjiva u krugu tlo - biljke - stoka. Zato su nam u prosjeku tla slabe i vrlo slabe plodnosti i loše strukture, a i dobar dio poljoprivrednih površina zarasta u šikaru jer nema stoke. Da se vratimo na iznošenje hranjiva s početka ovog odjeljka. Ako imamo 2,5 UG goveda po hektaru (otprilike 1,5 kravu s podmlatkom na hektar), onda će ta stoka svakako godišnje proizvesti oko 40 tona (m 3) gnoja (bez stelje) po hektaru. Ako znamo da se iz jedne tone takvoga gnoja iskoristi prosječno 4-5 kg dušika, 1,5-2,0 kg fosfora i 6-7 kg kalija (sve izražena u čistim hranjivima), onda godišnje tim gnojem možemo i moramo vratiti tlu 160-200 kg dušika, 60-80 kg fosfora i 240-280 kg kalija po hektaru svojih poljoprivrednih površina. Kod dušika je realna opasnost od velikih gubitaka, no fosfor i kalij neće se izgubiti, a oni su i najskuplji u mineralnim gnojivima. Te količine koje smo vratili kroz stajski gnoj treba oduzeti od ukupnog iznošenja hranjiva dobrim prinosom biljne mase. Ostaje vrlo prihvatljiva količina hranjiva koju moramo nadomjestiti mineralnim gnojivima (manje od polovine). Kad tome pridodamo nenadoknadivu vrijednost stajskog gnoja u očuvanju i poboljšanju strukture tla, sadržaja humusa i „života" tla, onda se prema stajskom gnoju moramo stvarno vrlo racionalna i pametno odnositi. Nebrojena su, nažalost, gospodarstva pa i ogromne farme na kojima se gnojem loše gospodari, tretira ga se kao otpad, često gnojnica teče u nepoznato, ali to nepoznato znači onečišćenje površinskih i podzemnih voda.

To dalje tako ne smije ići. ,,Pametni znaju čemu služi stajski gnoj!" ■ 1.5

ISPRAVAK

U broju 11/2005. Mljekarskog lista, na stranici 8 u u Europsku uniju?!" zbog pogreške u obradi teksta objavljena je zbunjujuća informacija o težini teljenja, na koju su čitatelji uzgajivači opravdano reagirali. Ispričavamo se zbog nenamjerne pogreške i objavljujemo originalnu informaciju te dodatno pojašnjenje autora teksta o težini teljenja.

Originalna informacija: ... Dakle, teška teljenja treba svakako nastojati izbjeći.

Jedan od načina je i taj da junice i sitnije krave obavezno pripuštamo s bikovima koji imaju pouzdano laka teljenja. Nažalost, slučajno ili ne, sva tri bika koji apsolutno dominiraju u osjemenjivanju holstein krava u nas zadnje vrijeme (Brahms, Leonardo i Lotto-red, živi bikovi = puno sjemena) imaju provjereno teža teljenja i niti jedan nikako nije preporučljiv za junice i manje krave ....

Pojašnjenje: Kad kažemo „bik ima laka ili teška teljenja", mislimo, naravno, na teljenja krava koje su osjemenjene s tim bikom. To je vrlo važna osobina bika, a zove se još i izravna težina teljenja. Svaki ozbiljan uzgajivač morao bi imati pouzdanu informaciju o težini teljenja bika s čijim sjemenom osjemenjuje svoje krave, a posebno junice.

Može bik biti po svim osobinama jako dobar, ali ako njegovi potomci (telad) u prosjeku dolaze puno teže na svijet od prosjeka, ne treba ga nikako koristiti u osjemenjivanjujunica i sitnijih (užih) krava. Na taj način svode se na minimum komplikacije i troškovi koji su povezani s teškim teljenjima, a ima ih puno, i uzgajivači ih jako dobro znaju jer ih prečesto, ,,udaraju po džepu".

Težina teljenja kćeri bika druga je osobina bika i nije povezana s izravnom težinom teljenja, naprotiv, najčešće su te dvije osobine u suprotnosti. Naime, obično bikovi koji imaju teška teljenja daju krupnu telad od kojih kasnije uzrastu krupnije junice i krave, a one imaju uglavnom manje problema s teljenjima od prosjeka.

U tablici su navedene procijenjene uzgojne vrijednosti za navedena dva svojstva težine teljenja za tri spomenuta holstein bika i tri dosta korištena simentalska bika. Te su uzgojne vrijednosti izračunate u zemljama odakle potječu ovi bikovi i gdje su pouzdano testirani: članku „S kakvim ćemo kravama

Holstein Simentalac Brahms LeonardoLotto-red Eao SinekNagan Težina taljenjabika 11% 98 100 91 120 98 Težina teljenjakćeri bika 10% 106 112 104 94 96 Prosjeku zemljigdjeje 8% 100 100 100

Osobina

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmerkrediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivnakamatna stopa za ročnost kredita 84mjeseca10,26%.

Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGRO d.o.o. Križevci Investicijskikrediti za poljoprivrednike do 3,000.000,00 kn.

HBOR-KREDITI do 12 godina do 2 godine počeka.

Prijevremenaisplatanaknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

testiran

Poželjno za osJemĐn}fvall/• hmka

7%/manje106/vifa 103/vl§e

106/lllla

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNU KIJJENTELU:

Bjelovar,F. Supilan, tel:043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

16

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizriodačima, mljekarama i trgoricima diljem sriijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizPodača!

<J3uditekorak ispred! fn„estirajte u bolju budućnost!

ter-

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

HRANIDBA

~[ill~D @[Đ~@©D ~ ~~ WD~®~ lli](10~~@~0 I

Dr. se. Stjepan Feldhofer

I

S obzirom na anatomsku građu probavnog sustava, fiziološki t-ijek probave i iskorištavanja hrane, preživači su izraziti biljojedi što je po prirodi značajan činite(j za održavanje biološke i ekološke ravnoteže, a tako treba ostati i u visokoj proizvodnji mlijeka.

Osnovni krmni obroci za krave voluminozna krmiva Preživačima treba velika količina biljnih krmiva koja moraju ispunjavati veliki prostor u buragu i u drugim dijelovima probavnog sustava. Krmiva uz to moraju zadovoljavati uvjete simbiotskih potreba buragovih mikroorganizama, jer sluznica buraga nema žlijezda koje izlučuju enzime za razgradnju krmiva, već to za preživače obavljaju buragovi i slični mikroorganizmi pridošli s krmivima u burag.

U buragu se pomoću buragovih mikroorganizama razgrađuju biljni polisaharidi iz voluminoznih krmiva (složeni šećeri - škrob, celuloza, hemiceluloza i njima slični ugljikohidrati) i stvaraju niže masne kiseline (propionska, octena, maslačna i dr.). Niže masne kiseline u metabolizmu (izmjeni tvari) preživača gotovo potpuno zamjenjuju jednostavne šećere (glukozu, fruktozu) i druge energetske tvari, a uz to održavaju razvoj mikroorganizama i optimalnu pH vrijednost (kiselost) buragova sadržaja.

Buragovi mikroorganizmi razgrađuju također nitrate i druge lako razgradive dušične spojeve (biljne bjelančevine i NPN spojeve) do amonijaka i sintetiziraju u specifične mikrobne bjelančevine. Stoga su goveda (preživači), posebice ako su niže produktivnosti, velikim dijelom gotovo neovisna o kvaliteti i dodavanju bjelanče­ vina dopunskim krmnim smjesama.

Voluminozna krmiva za prehranu goveda sačinjavaju najveću masu krmnih obroka, pa ih iz gospodarskih razloga treba proizvoditi na vlastitom imanju. Ta su krmiva većinom slabije

18

hranidbene vrijednosti (s većom vlage i sirove vlaknine), često im manjkaju neke hranjive tvari (minerali i vitamini), a bjelančevine su pretežito niže biološke vrijednosti. Zbog toga moraju biti jeftina, ne smiju biti opterećena suvišnim proizvodnim, transportnim i tržišnim troškovima, a tehnološki obrađena tako da potiču životinje na uzimanje hrane i da dobro djeluju na probavljivost u životinja.

Krave radije jedu sočna krmiva s manje sirove vlaknine, krmiva bolje probavljivosti i na odgovarajući način usitnjena ili peletirana.

Krmiva se ne smije prašiti jer moraju biti dobre higijenske kakvoće, bez stranih primjesa, bakterija i plijesni.

Kao osnovna voluminozna krmiva većinom se upotrebljavaju: 1. Paša i svježe pokošena zelena krmiva prirodno najkvalitetnija voluminozna krmiva za hranidbu muznih krava. Hranidbena vrijednost ovih krmiva veoma varira a ovisno o vrsti krmiva, o zemljištu, tehnologiji proizvodnje, klimatskim i meteorološkim prilikama.

2. Sušena i konzervirana krmiva (sijeno, travna i kukuruzna silaža i sl.) - više su opterećena proizvodnim troškovima i često praćena velikim gubitcima hranidbenih tvari zbog loše tehnološke obrade, spremanja i čuvanja.

3. Krmno korijenje i kupusnjače (repa, mrkva, krumpir, kelj i dr.) obično se daju u krmne obroke u manjim količinama s drugim suhim voluminoznim krmivima. energetske

količinom

Mljekarski Hst 01/2006.

=========================~ 4. Ostatci i nusproizvodi prehrambene industrijske proizvodnje (iz proizvodnje šećera, škroba, piva i alkohola, prerade voća i povrća i dr.) najčešće dodani u krmnom obroku poboljšavaju okus i uzimanje suhih voluminoznih krmiva.

Biološka i komercijalna efikasnost iskorištavanja krmiva postiže se, i u krava visoke proizvodnje, boljim iskorištavanjem voluminoznih krmiva. Uz kvalitetna voluminozna krmiva potreban je manji dodatak krepkih krmiva (koncentrata), što povoljno utječe na zdravstveno stanje probavnog sustava, a krmne obroke čini boljim i jeftinijima. U svezi s tim treba reći, da ukupni krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 60 % suhe tvari iz voluminoznih krmiva (12 do 13 kg suhe tvari /dan po kravi), i treba dobiti najmanje 17 do 23 % sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka.

Osnovna voluminozna krmiva, ovisno o vrsti i kvaliteti, s manjim dodatkom mineralnovitaminskog dodatka, moraju zadovoljavati hranidbene potrebe krava niže do srednje muznosti. Za višu muznost krave moraju dobivati kvalitetnija osnovna voluminozna krmiva, s manje sirove vlaknine, lakše probavljivosti.

Energetska hranidbena vrijednost osnovnih krmnih obroka za krave visoke proizvodnje mlijeka mora iznositi najmanje oko 0,95 H.j./kg suhe tvari ili oko 6,5 do 7,0 MJ NEL/kg. Sve hranidbene tvari u krmnim obrocima moraju biti dobro uravnotežene, što znači da krave moraju dobivati i dopunske krmne smjese s više kvalitetnih bjelančevina, jače energetske hranidbene vrijednosti i odgovarajućom količinom minerala, vitamina i drugih hranjivih tvari.

Treba uvijek proizvoditi što kvalitetnija osnovna voluminozna krmiva pa neće biti potrebno dodavati mnogo koncentrata. Osnovna krmiva mogu sadržavati različite voluminozne sirovine dobrog okusa i hranidbene kvalitete, a

Mljekarski list 01/2006.

HRANIDBA

zatim ih treba dopuniti krmnim smjesama i prilagoditi krmne obroke potrebama krava za odgovarajuću proizvodnju.

U nedostatku energije u krmnim obrocima uz travu, travnu i slabiju kukuruznu silažu, veću količinu sijena i slično - preporuča se kravama za visoku muznost, osim mljevenih žitarica, dodavati sirove i suhe repine rezance, melasu, krmnu repu, krumpir i druga krmiva koja sadrže veću količinu škroba i šećernih tvari. Posebice je značajno mljeveno zrnje kukuruza, jer sadrži veći postotak u buragu stabilnog škroba koji se enzimatski razgrađuje u crijevu, resorbira neposredno u krv kao glukoza, povećava galaktozu i muznost krava.

Osnovni krmni obroci s dobrom kukuruznom silažom, siliranim klipom i mljevenim zrnom kukuruza, sadrže više energije. Ova krmiva dobro je kombinirati s travom i travnom silažom, odnosno dopunskim krmnim smjesama koje sadrže više bjelančevina i odgovarajuću vrstu i količinu minerala (posebice kalcija).

Za povećanje bjelančevina može se u krmne obroke dodati svježi pivski (pivarski) trop ili krmne smjese s 18 -19 % sirovih bjelančevina koje sadrže: pšenične posije, pšenično krmno brašno, tostirano sojino zrnje, osušeni pivski trop, ječmene sladne klice i slično. Za krave visoke muznosti, potpune krmne smjese moraju sadržavati oko 30 do 35 % bjelančevina stabilnih od razgradnje u buragu (iz sojine i suncokretove sačme), što povećava sadržaj bjelančevina u mlijeku.

Pokošenu travu, silažu i druga vlažna ili samljevena krmiva treba u štalskoj hranidbi davati svakodnevno uvijek svježu, pa zato ne smiju biti duže vrijeme na hrpi. Vlažna, kao i samljevena krepka krmiva, zbog vrenja se vrlo lako zagrijavaju, pljesnive i kvare. Vrenjem sagorijevaju energetske i druge hranjive tvari, smanjuje se hranidbena vrijednost krmiva, a gnjiljenjem raspadnute organske tvari postaju toksične pa mogu uzrokovati teška oboljenja krava.

19

HRANIDBA

Organizirani stočari s većim brojem krava Zbog lakog kvarenja i stvaranja plijesni, treba sve ostatke krmiva redovito uklanjati iz visoke muznosti trebaju uvijek tražiti od smjesa «otvorene hranilišta, a valove uvijek držati čistim i proizvođača krmnih recepture», stabilan sirovinski sastav i kvalitetu, urednima. odnosno podatke o stvarnom sadržaju i POTPUNE I DOPUNSKE KRMNE SMJESE kemijskim analizama. Krave visoke muznosti Energetske i bjelančevinaste sirovine, te posebice su ugrožene, jer često imaju genetski mineralno vitaminske dodatke, treba dodavati u učvršćen metabolički sustav za visoku krmne obroke krava ovisno o tehnologiji proizvodnju mlijeka i često nastavljaju s visokim hranidbe i prema visini proizvodnje. Obično se izlučivanjem mlijeka i u promijenjenim, daju izmiješane u krmnim smjesama kao nepovoljnim hranidbenim uvjetima, ali na račun potpune i dopunske krmne smjese, podi- drugih metaboličkih procesa (kemijskog sastava jeljene u više manjih dnevnih obroka ili potpuno i kvalitete mlijeka, plodnosti krava i sl.) koja na pomiješane s osnovnim krmivima (TMR - Total kraju uzrokuje bolesna stanja krave, što treba Mixed Ratio). na vrijeme spriječiti.

Krmne smjese i brašnaste sirovine (koje su u Loš tek, neiskorištena krmiva te nagli pad prometu) moraju biti homogeno izmiješane, u proizvodnje i kvalitete mlijeka upozorava na originalnom pakiranju s deklaracijom i loša, pokvarena i pljesniva krmiva, na bolesno podatcima o proizvođaču. Na deklaraciji mora stanje krava, fiziološke i metaboličke porebiti otisnut: naziv i sadržaj sirovina ili proizvoda mećaje, nepovoljne uvjete držanja, tehnologije (sirovinski i kemijski sastav), oznaka i podatci o hranidbe i sastava krmnih obroka. kakvoći i neto masi sadržaja, upute o korištenju i Krmne smjese na slobodnom tržištu i u primjeni razlikuju se kao : čuvanju, te datum proizvodnje i rok valjanosti.

Sirovine koje se dodaju krmnim smjesama i • Potpune krmne smjese - koje za određenu krmnim obrocima valja od onečišćenja čuvati u proizvodnju sadrže sve minimalno potrebne prikladnoj ambalaži, u suhim, čistim i hranjive tvari: energiju, bjelančevine, minezasjenjenim prostorima. U tim prostorima ne rale i vitamine. U njima glavninu čine žitarice smije biti nametnika, ptica, glodavaca i sl., ne (oko 60-70 %) kao energetske sirovine (krepka smije biti sredstava za zaštitu bilja ni sličnih krmiva), a ostala hranjiva nalaze se ovisno o kemijskih tvari koje mogu onečistiti krmiva. vrsti i deklaraciji krmne smjese.

Vrsta, sastav i količina krmnih smjesa u • Dop~ske krmne smjese - sadrže u većoj obroku ovisi o vrsti i kvaliteti osnovnih krmiva i količini pojedine hranjive tvari, energetske proizvodnji krava, što mora biti naznačeno na sirovine, ali češće više bjelančevina i mineralno deklaraciji i uputama o korištenju krmnih - vitaminskih dodataka. Vrsta i sadržaj smjesa. Pravilnik o kakvoći stočne hrane R.H. dopunskih krmnih smjesa ovisit će o (1998.) propisuje uvjete koje moraju ispunjavati nedostatku hranjiva u ukupnim krmnim pojedina krmiva i standardne krmne smjese koje obrocima pa ih prilikom hranjenja treba se nalaze na tržištu. izmiješati s odgovarajućim deficitarnim Kravama visoke proizvodnje mlijeka krmivima, a najčešće sa žitaricama. hranidbene i specifične potrebe često su visoke, S obzirom da su krmne smjese kravama a ne mogu ih u potpunosti zadovoljiti one krmne potrebne za odgovarajuću muznost i kvalitetu smjese i sirovine koje tržište nudi. Međutim, mlijeka, pojedine bi krave trebalo obilježiti (ili poseban sadržaj i kvaliteta sirovina obično grupirati po proizvodnji) da prema izdojenim utječe i na cijenu krmnih smjesa. količinama mlijeka svaka dobije pripadajuću 20

Ml:fekarskilist 01/2006.

HRANIDBA količinu krepkih krmiva (krmnih smjesa).

Jednakomjernim davanjem krmnih smjesa svim kravama, neovisno o muznosti, stvaraju se nepotrebni troškovi za krave niže muznosti, a krave s višom muznosti mogu ostati uskraćene za potrebna krmiva.

Krmne smjese i dobro uravnoteženi krmni obroci Hranidba krava dobro uravnoteženim krmnim obrocima značajno utječe na iskorištavanje proizvodnog potencijala krava, postizanje najveće količine i najbolje kvalitete mlijeka (suhe tvari, masti, bjelančevina, laktoze i drugih hranjivih tvari). Također značajno utječe na plodnost i često smanjenu reprodukciju krava visoke proizvodnje mlijeka («laktacijski sterilitet«).

U krava visoke muznosti često je poremećena izmjena tvari uzrokovana hormonalnim promjenama zbog visoke proizvodnje mlijeka, plodnosti i reprodukcije, a primarno izazvana nedostatkom, nepotpunom razgradnjom i lošim iskorištavanjem pojedinih hranjiva (metaboličke bolesti, ketoza).

Računa se da je više od 50 % smetnji u plodnosti i redovitoj reprodukciji uzrokovano nepravilnom hranidbom. Ukoliko krave ne ostanu na vrijeme gravidne, a normalno su se otelile i poslije telenja očistile (izbacile posteljicu), razlog valja tražiti u nekakvom nedostatku hranidbe, stoga treba uskladiti krmne obroke.

Isto tako iznenadno smanjenje količine i promjena u osnovnim sastojcima mlijeka (suhe tvari, masti, bjelančevina, laktoze), često je prouzročena nepravilnom hranidbom i sastavom krmnih obroka. Problemi mogu nastati zbog krmnih smjesa ako nisu odgovarajućeg sirovinskog sastava i kakvoće (iako po deklaraciji odgovaraju propisima Pravilnika), ako nisu homogeno izmiješane, a posebice zbog lošeg sastava i kvalitete mineralno - vitaminskog dodatka.

Krepka krmiva (krmne smjese - koncentra-

Mljekarski li,;t 01/2006.

ti) moraju sadržavati visoku energetsku hranidbenu vrijednost- prosječno najmanje 1,15 H.j./kg suhe tvari ili 7,5 MJ NEL-, odgovarajuću količi­ nu i kvalitetu bjelančevina i mineralno- vitaminskog dodatka.

Kravama visoke muznosti treba osigurati slobodan pristup hrani koja mora biti dobro tehnološki pripremljena i na odgovarajući način ponuđena. Treba omogućiti prosječno 12 do 13 sati dnevno nesmetane hranidbe i dovoljnu količinu svježe pitke vode.

Izrada krmnih smjesa na vlastitim gospodarstvima Osim osnovnih voluminoznih krmiva, mnogi gospodari proizvode i dovoljne količine žitarica kako bi hranidbom bile namirene energetske potrebe krava. To je posebice korisno ako postoje tehničke mogućnosti, radna snaga i obradive površine. Na taj način stočari će na tržištu nabavljati samo odgovarajuće dopunske krmne smjese (superkoncentrate), ili pojedine sirovine koje sadrže bjelančevine i mineralno vitaminske dodatke, i izmiješati ih s vlastitim žitaricama.

Korištenjem vlastitih žitarica povećavaju se sredstva i dohodak iz proizvodnje mlijeka.

Stočari i sami mogu izrađivati potpune krmne smjese ako imaju odgovarajuće miješalice, dobre recepture i izvore (dobavljače) za nabavu kvalitetnih energetskih, bjelančevi­ nastih i mineralno - vitaminskih sirovina. Za izradu potpunih krmnih smjesa treba sjemenke i zrnaste sirovine na odgovarajući način samljeti ili zdrobiti, a zatim dobro izmiješati s drugim praškastim sirovinama.

U slučaju miješanja različitih brašnastih sirovina uvijek treba prije izmiješati one sirovine koje će krave dobiti u manjim količinama (do 5 kg ili 5 do 10 % u smjesi), a zatim tu mješavinu, kao predsmjesu, izmiješati s ostalim sirovinama.

Zbog različite granulacije pojedinih sirovina sve sirovine valja dobro i homogeno izmiješati, treba spriječiti raslojavanje te krmne smjese spremati u vreće koje će biti vodoravno složene u nižim stogovima i ne pod velikim pritiskom. ■ 21

- premazi za izmuzište i podove

Oprema za staje

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

- higijenski pribor, četke, rukavice Zavjese - mreže

Visokokvalitetne

boksovi

njzozemske steone junice holštajn-frizijske

krmne zabrane

pasmin~

madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Mekušanska cesta 62

- HR-47000 Karlovac - Tel./fax:

nedagro@hi. htnet. hr - www.nedagro.hr

047 654 292

• Mob.: 098 365 857

J

~-----------------

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

pranje

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

l

I

UZGOJNI

PROGRAM

STADA

0Dć6®®D[nn] @)QD@@W~~@ ~

~@

~m~

Istraživanja provedena u europskim zem(jama na kravama holštajn pasmine ukazuju na činjenicu da proizvođači mlijeka ne posvećuju dovo(jno pažnje uzgoju grla u smislu dugoI Mr. se. Mate I vječnosti. Komercijalni uzgajivači nisu zaokup(jeni uzgojem nego iznosom novca kojeg žele zaraditi. Većina farmera smatra Da lije to točno? da je dugovječnost krave osigurana ako je krava što većeg, Utvrđeno je da većina čvršćeg i dub(jeg tijela. velikih komercijalnih pro- .._ ___________________________ ..

Čačić

izvođača mlijeka

ima poslovni plan za većinu aspekata proizvodnje mlijeka, ali nema plan uzgojnog programa za svoje stado. Stručnjaci smatraju da takav pristup znatno umanjuje rentabilnost mliječnog stada, pa radi uspješne izrade plana uzgoja za svoje stado preporučuju komercijalnim proizvođa-čima sljedeće: - Definirati svrhu uzgoja svog stada, nepristrano utvrditi prednosti i slabosti svoje farme.

- Planirati uzgojni program.

Kako izraditi plan uzgojnog programa stada?

Pri izradi plana uzgojnog programa treba uzeti u obzir postojeći stvarni tip krava ili pasmine vlastitog matičnog stada, a to su slijedeća svojstva: • proizvodnja stada, • prilagodljivost krava u stadu, • zdravlje i plodnost, • trajnost krava, i • pouzdanost u proizvednju stada.

Tablica 1. prikazuje u kojem udjelu genetika, hranidba i management utječu na pojedinu proizvodno značajnu osobinu. Ujedno ukazuje da je lakše uzgojiti veće krave nego postići bolja svojstva plodnosti, trajnosti i otporTablica 1: Važno je znati što po planu uzgoja treba kontrolirati Osobina Proizvodnja Veličina krava Zdravlje nol!U Trajnost Mastitis Plodnost

Genetika 30% 60% 20% 10% 15% 5%

Mije/carskili,st 01/2006.

Hranidba 35% 25% 30% 40% 20% 40%

Manaeement 35% 15% 40% 50% 65% 55%

nosti na mastitis, jer VISe ovise o okolišnim činiteljima nego o genetici.

Istraživanja provedena na kravama holštajn pasmine ukazala su na sljedeće: - Tjelesne osobine - usko su povezane sa životnim vijekom mliječnog stada.

- Osobine vimena - ako su loše, uzrokuju skraćenje životnog vijeka mliječnih krava.

- Noge i papci - često su razlog skraćenja životnog vijeka zbog nepravilnog držanja i nedovoljne njege mliječnih krava.

Zaključak istraživanja je da krave prosječnih tjelesnih mjera imaju prosječan tjelesni kapacitet i mliječnost, ali i dobre osobine nogu i papaka, te zdravo vime. Ovaj zaključak je suprotan mišljenju velikog broja farmera da se od ekstremno velikih krava očekuje veća ekonomičnost i zarada u proizvodnji mlijeka.

Koje osobine najviše utječu na dugovječnost krava?

Najznačajnije osobine koje utječu na dugovječnost krava su: - zdravljevimena - plodnost - brzina protoka mlijeka - temperamentkrava - lakoća teljenja Zašto je značajan dug životni vijek mliječnih krava?

Razloga je više: - manji troškovi remonta stada zbog manjeg broja potrebnog podmlatka - manji troškovi za uređenje prostora i naknade zarad

23

UZGOJNI

PROGRAM

STADA

- manji veterinarski troškovi - duži proizvodni vijek krave (čak do 5 laktacija) - veći profit farmera ostvaren prodajom viška rasplodnog podmlatka .

Zaključak

U uzgoju dugovječnih mliječnih krava potrebno je sljedeće: - Ne težiti ekstremnim vrijednostima tjelesnih mjera mliječnih krava.

- Veliku pažnju posvetiti osobinama vimena, nogu i papaka.

- Osobine plodnosti su vrlo nisko nasljedne kao i

nasljednost mnogih tjelesnih osobina.

- Tjelesne osobine i plodnost usko su povezane, pa će dobra selekcija na tjelesne osobine unaprijediti i osobine plodnosti.

- Pri selekciji bikova informirati se o njegovim precima i potomcima.

- Voditi zabilješke o osobinama managementa: temperamentu, zdravlju, plodnosti i dr.

- Mlijeko, mliječna mast i proteini mlijeka plaćaju račune.

- Dobra genetika mliječnog stada je ulaganje, a netrošak. ■

PlODNOST BIJK~I

Mr. se.Mato Čačić

~-----------~

Za uspJesno

navedenih razloga, pogreška je moguća i zbog toga što pojedini uzgajivači mogu u ponovljenom tjeranju plotkinju oploditi prirodnim pripustom ili pozvati neku drugu veterinarsku organizaciju da osjemeni plotkinju, a ne onu kojaje izvršila osjemenjivanje u prvom tjeranju.

Određena istraživanja pokazuju da na non return mliječnih krava u mnogome utječe tijek i oblik laktacijske krivulje. Utvrđeno je, da krave s pravilnim tijekom laktacije imaju manji non return u odnosu na krave nepravilnog laktacijskog tijeka. Drugačije rečeno, krave s nepravilnom laktacijskom krivuljom potrebno je češće ponovno osjemeniti.

Korisno je također istaknuti, da su između krava s pravilnim i nepravilnim tijekom laktacije utvrđene i razlike u dužini trajanja perioda suhostaja te pojavljivanju reprodukcijskih smetnji. Krave pravilnog tijeka laktacije imale su u prosjeku za 14 dana kraći suhostaj, dok su se u krava nepravilnog laktacijskog tijeka reprodukcijski poremećajijavili češće, za čak 23%.

Zbog smanjene plodnosti krava u određenim godinama, te češćim pojavljivanjem preganjanja

osjemenjivanje krava, odnosno za uspJesnu oplodnju krava, u prvom redu važno je pravovremena osjemeniti kravu. Drugi važan činitelJ uspješne oplodnje je kvalitetno sjeme bika. Ima li bik dobru ili lošu plodnost, provjerava se tzv. non return metodom, tj. metodom ne vraćanja na ponovno osjemenjivanje.

Ova metoda zasniva se na broju krava koje nakon prvog osjemenjivanja, u određenom vremenu, nije trebalo ponovno osjemeniti.

Najčešće korišten vremenski period u praćenju ovom metodom je 60 do 90 dana. Ukoliko se u tom periodu ne pojavi ponovno tjeranje plotkinje, smatra se da je ostala bređa. Pojava tjeranja nakon 90 dana nisu obuhvaćena u non return metodi. Prosječna stopa non returna kreće se oko 70%. Na stopu non returna utječu mnogi činitelji, ali jedan od najznačajnijih je dobar management ili upravljanje stadom pri čemu non return stopa može iznosi oko 80%.

Podaci o plodnosti nekog bika dobiveni non return metodom su vrijedni ukoliko je analizom obuhvaćen velik broj osjemenjenih plotkinja.

Ukoliko je broj plotkinja malen, moguće su pogreške zbog produženog spolnog ciklusa koji se javlja kao posljedica embrionalne smrti ploda, nepredvedenih plotkinja na ponovno osjemenjivanje, cisti na jajnicima krava i drugog. Pored 24

Mljekarski Hst O1/2006.

PLODNOST

u neredovitim i redovitim razmacima, provedeno je istraživanje utjecaja non-returna bikova na plodnost krava. Istraživanje je pokazalo da opada plodnost krava osjemenjenih spermom bikova čiji je non return 60 - 90 dana ispod prosjeka svih tada raspoloživih bikova. Nadalje, pad plodnosti bio je veći u godinama kada su više za osjemenjivanje korišteni bikovi čijije non return više od 10% ispod prosjeka svih analiziranih bikova. Plodnost krava je smanjena i kada su osjemenjivane spermom bikova čiji je non return niži, tj. više od 5% od prosjeka. Naprotiv, bikovi s non returnom do 5% manjim od prosjeka svih bikova, nisu znatnije utjecali na ukupnu plodnost ELEKTRONSKO

BIKA

istraženog uzorka krava. Zaključak: čim je utvrđen non return za više od 5% od prosjeka stada bikova, treba privremeno obustaviti proizvodnju sperme i poduzeti mjere za poboljšanje plodnosti.

Bikove nižeg non returna (više od 10% od prosjeka) treba trajno izlučiti iz proizvodnje sjemena.

Da bi mogli otkriti bikove loše vrijednosti non returna, nužno je voditi evidenciju osjemenjivanj a na temelju analiziranih rezultata plodnosti za svakog pojedinog bika.

Non return metoda je dobra, brza i jeftina metoda za usporedbu plodnosti bikova, za ocjenu stručnosti osjemenjivača, te vrlo dobra metoda za usporedbu plodnosti stada mliječnih krava. ■

OZNAČAVANJE PREŽIVAČA

[30:8~®~~~® Cill~©& wBGaĐ@: ~ITTYJ&~

I

Zvonimir

Prpić, dipl. ing.

I

Od 4. do 8. srpnja 2005. u Siskuje održana Radionica o elektronskom označavanju preživača na kojoj su predstavnici različitih stočarskih udruga, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, zatim Hrvatskog stočarskog centra, veterinarskih službi, znanstveno-istraživačkih i drugih institucija detaljno upoznati s iskustvima nekih zemalja članica Europske unije u elektronskom ozna-

Održano je i nekoliko praktičnih terenskih prezentacija elektronskog označavanja i identifikacije preživača. edavne pojave raznih spongibolesti .._ čavanjupreživača. (npr.NBSE, odnosno _______________________ goveđa

formna encefalopatija) jasno upućuju na nedostatke u proizvodnji i preradi hrane, kao i na sustave sigurnosti hrane. Zbog navedenog potrošači nemaju povjerenja u zdravstvenu ispravnost goveđeg mesa i hrane općenito.

Postojeći (konvencionalni) načini označava­ nja životinja (ušne markice, tetovaže, i sl.), često su veoma nepouzdani jer mogu lako otpasti, slomiti se, postati slabo čitljivima ili nečitljivima, što vrlo lako dovodi do pogrešaka i prijevara u identifikaciji.

Europski farmeri, prerađivačka industrija, kao i javne institucije na nacionalnoj razini i razini EU potaknuli su niz mjera radi strožeg nadzora i odgovornosti cijelog prehrambenog lanca (od farme do klaonice, odnosno trgovine i Mljekarski Hst 01/2006.

•

potrošača). Jasno

je da te nove mjere nameću dodatne troškove koje uglavnom snose sami proizvođači.

Europska Unija pokrenulaje "IDEA" projekt u trajanju od 1998. do 2003. godine čijaje svrha implementacija, odnosno uvođenje jedinstvenog sustava elektronske identifikacije životinja u zemljama članicama EU. Radi poboljšanja individualne kontrole životinja u EU, predloženo rješenje jest označavanje svake životinje, primjenom elektronskih identifikatora, po sustavu pasivne radio frekvencije, sigurnog i trajnog načina označavanja životinja tijekom cijelog njezina života (do klanja).

Elektronsko označavanje životinja EU obuhvaća primjenu elektronskih ušnih markica, 25

ELEKTRONSKO

OZNAČAVANJE PREŽIVAČA

injektabilnih transpondera i ruminalnih bolusa.

Jedinstveni europski elektronski sustav označavanja i identifikacije preživača omogućuje:

• djelotvornu kontrolu zaraznih i drugih bolesti životinja; • brzo i točno praćenje podrijetla životinja, odnosno brzo utvrđivanje slijeda proizvoda životinje: od farme do potrošača, i obrnuto; • pravednu raspodjelu državnih potpora i subvencija u stočarstvu (smanjena mogućnost možebitnih prijevara i zloupotreba); • transparentna praćenje proizvodnosti životinja radi genetskog poboljšanja i to odabirom grla veće proizvodnosti za daljnji rasplod; • optimalniji menadžment stočarske proizvodnje (kontrola proizvodnosti, bolesti, reprodukcije u stadu, i sl.).

Najsigurniji i najtrajniji način elektronskog označavanja jest primjena tzv. ruminalnih bolusa. Boluse je jednostavno primijeniti, a ne utječu na zdravlje i ponašanje životinja. Nakon što životinja bolus proguta, zadržava se u kapuri, odnosno buragu preživača, a nakon klanja gaje jednostavno odstraniti. Bolus ne onečišćuje meso i nije opasan po zdravlje potrošača.

Bolusi su izrađeni od keramičkog materijala, cilindričnog su oblika sa zaobljenim rubovima i ugrađenim elektronskim transponderom ili čipom u unutrašnjosti bolusa. Svaki transponder ima svoj elektronski kod (šifru, znak od nekoliko znamenaka) koji nakon primjene predstavlja individualni identifikacijski broj životinje. Za očitanje koda služe različiti uređaji koji na principu pasivne radio frekvencije očitavaju kod transpondera te ga prenose u računalo. Uz svaki identifikacijski broj pojedine životinje, valja unijeti sve potrebne podatke o označenom grlu, između ostalog: • adresa i šifra farme na kojoj se određena životinja trenutno uzgaja ili tovi; • podatci o životinji: npr., pasmina, dob, proizvodni tip, prosječna proizvodnja mlijeka, tjelesna masa, prosječni prirast i sl.; 26

• kod ili šifra farme s koje životinja dolazi, ili na kojoj je rođena; • kod farme ili klaonice na koju će životinja biti otpremljena; • razlog odlaska životinje s farme (npr. bolest, pro daj a i sl.); • bolesti životinje, način i trajanje liječenja, vrste korištenih lijekova.

Identifikacijski brojevi životinja, zajedno s navedenim podatcima o životinjama, bit će uneseni u zajedničku bazu podataka na razini regije ili države EU. Na taj način omogućena je otvorena komunikacija među sudionicima proizvodnopotrošačkog lanca. Pritom svaki sudionik mora dokumentirati aktivnosti vlastite kontrole, a ti podatci su dostupni drugima u lancu. Naime, kontrola i praćenje životinja kao i njihovih proizvoda na putu od farme do potrošača, predstavlja kritično područje u sanitarnoj kontroli i kontroli širenja bolesti.

Pokretni ili prenosivi uređaji za očitavanje koda (čitači) koriste se za identifikaciju manjeg broja životinja, dok oni stacionarni služe za identifikaciju životinja na većim farmama ili klaonicama jer imaju velik kapacitet očitanja kodova u veoma kratkom vremenu (na primjer, 100 ovaca/koza u vremenu od 3 minute).

Stacionarni čitači, odnosno njihova antena obično je instalirana na jednoj strani koridora (prolaza) kojim životinje, na primjer, izlaze iz farme ili ulaze u klaonicu. Prolaskom životinje kroz koridor, antena prima signal koji putem radio valova odašilje transponder. Primljeni signal prenosi se u čitač koji ga prepoznaje (na displayu ili zaslonu čitača pojavljuje se identifikacijski broj životinje). U isto vrijeme, na spojenom računalu pohranjuje se očitani identifikacijski kod. Uz identifikacijski kod, na zaslonu računala pojavljuju se svi dotad uneseni podatci o životinji koju predstavlja taj identifikacijski kod.

Prije samog postupka označavanja, potrebno je odabrati adekvatan bolus s obzirom na

Afljekarski list 01/2006.

ELEKTRONSKO

OZNAČAVANJE PREŽIVAČA

Slika 1 i 2: Aplikacija bolusa (foto:IDEA projekt) vrstu i veličinu životinje, te provjeriti očitavanje predželudaca kapure (lat. reticulum) ili buraga koda elektronskog transpondera. S obzirom na (lat. rumen). Vrijeme potrebno za označavanje tjelesnu masu i veličinu životinje za označavanje ovisi ponajprije o vrsti životinje i osposobljenosti se primjenjuju bolusi različitih težina i osoba koje vrše označavanje. Dnevno je moguće dimenzija. Na primjer, tzv. standardni bolusi za označiti oko 60 grla goveda te oko 300 ovaca i označavanje većih preživača (odrasle krave i koza. Neposredno nakon primjene, potrebno je bikovi) promjera su 20 mm, dužine 70 mm i provjeriti i potvrditi lokaciju bolusa u retikorutežine 75 g, dok su bolusi za mlade preži-vače minalnom prostoru predželudaca probnim (telad,janjad,jarad) nešto lakši (mali 52 g) i mini očitanjem identifikacijskog broja. Na liniji klabolusi (20 g) i manjih dimenzija kako bi ih nja, bolusi se jednostavno vade iz predželudaca životinje što lakše progutale. Aplikacija bolusa zaklanih životinja. Jednom korišteni bolusi više jednostavan je postupak, i ukoliko je provode za ne koriste označavanju drugih životinja. ■ to dobro osposobljene osobe, .--------------------------------, ne predstavlja stresni događaj za životinju. Sprave za primjenu bolusa ili aplikatori oblikom su i dimenzijama prilagođeni životinjama (aplikatori za odrasle krave, aplikatori za ovce i koze).

Kako bi životinja bila što jednostavnije i brže označe­ na, potrebno ju je prilikom aplikacije bolusa čvrsto držati, (osobito glavu životinje). Bolus se stavlja u prednji dio ždrijela životinje čime se izaziva refleks gutanja.

Zbog svoje težine bolus se Slika 3: Stacionarniuredajza očitanje identifikacijskog trajno zadržava na dnu koda (foto:IDEA projekt) L__

M~'ekarski [i,t 01/2006.

_________________________

___,

27

-Jur~ra I=

VRBOVEC, E. de Piennesa b

d.o.o.tel.: O1/2791-822,

--

-----

2 791-990, fax: Ol /2792-0 e-mail: jurval@jurval.hr, intemet: www.jurval

RI, POlJOMEHANllACIA, REZERVNI 0/JEJ.On S

~AJPOVOLJNIJI KREDITI, BEZJAMACAI UČEŠĆA, UZOSIGU

VAŠPOUZDANIPARTNER I PRIJATELJ.

Najpovoljnija ponuda- besplatnadostava.Provjerite

2-14

tacionekos··

.

.

=Jur~fal..: Vrbove

POVRAT KAPITALNIH ULAGANJA.

OVČARSTVO

Pro( dr. se.BoroMioč samo nagađati početak janjenja ne znajući kada će se i koliko ovacajanjiti.

Naravno, poznavajući svako pojedino grlo, pred sam kraj gravidnosti, po veličini trbuha Međutim, radi postizanja boljih reprodukcijskih također mogu samo nagađati koliko će ovca dati i ukupnih proizvodnih rezultata, ovčari žele što janjadi.

Po nalijevanju vimene i po drugim prije saznati je li životinja gravidna ili nije, jer pokazateljima vanjštine (otežano hodanje, veći i tako na vrijeme mogu organizirati ponovni obješeniji trbuh) u visokoj fazi gravidnosti ovce, pripust, a otkrivene sterilne ovce liječiti ili iskusniji ovčari mogu očekivati skoro janjenje izlučiti iz daljnjeg uzgoja. Pronaći praktičnu i ovaca, ali ne znaju precizno datum niti broj ekonomičnu metodu utvrđivanja gravidnosti u janjadi i njihov spol. lako u ovčarskoj praksi (ne ovaca, pitanje je od praktične važnosti u uzgoju, samo našoj nego i u svijetu) nema raširenog i ali i znanstveni interes u istraživanju repro- jednostavnog sustava utvrđivanja gravidnosti dukcije i plodnosti ove vrste. Prednosti ranog ovaca, u ovom radu navesti ćemo neke metode otkrivanja gravidnosti ovaca su: koje se koriste za utvrđivanje gravidnosti.

1. manji troškovi hranidbe i manje ljudskog Upotreba markera rada Uobičajena i, u ovčarskoj praksi, najrašire2. ranije izdvajanje i prodajajalovih ovaca nija metoda utvrđivanja rane gravidnosti ovaca 3. usmjeravanje pozornosti samo na gravidne u sezoni parenjajest provjera da li se ovca nakon ovce. pripusta ponovo tjera. To ovčari mogu utvrditi vizualno svakodnevno prateći ponašanje ovaca u Potrebno je napomenuti daje dijagnostikom stadu, osobito u manjim stadima ili ovaca držagravidnosti moguće utvrditi i broj fetusa nih u manjim skupinama. Međutim, najlakši (plodova) što farmeru omogućava organizaciju način utvrđivanja je stavljanje markera s bojom pravovremene, pravilne i dostatne hranidbe visokogravidnih ovaca. Imajući u ~-----------------------~ vidu važnost reprodukcije u svakoj ovčarskoj proizvodnji, svrha ovog rada je opisati one metode utvrđivanja gravidnosti koje su dovoljno pouzdane i izvedive da bi ih mogli provoditi u komercijalnom uzgoju ovaca. To znači da tehnike dijagnostike gravidnosti moraju biti jednostavne, jeftine i precizne. Hrvatski ovč.ari ovce uglavnom pripuštaju bez evidencije o datumu pripusta, broju ovna, broju skokova itd. Ako tijekom cijele godine ovnovi nisu zajedno s ovcama u stadu, ovčari znaju kada su ih uveli u stado pa mogu

U prethodnom broju pisali smo o gravidnosti ovaca kao jednoj od najvažnijih uzgojnih faza u svakoj ovčarskoj proizvodnji, ističući daje u prvim (jednima, pa i mjesecima (prva tri mjeseca), vrlo teško po vanjštini i ponašanju ovce utvrditi da lije gravidna.

30

Mljekarski /i_st01/2006.

OVČARSTVO

(ovnovske pregače) na prsa ovna koji boravi zajedno s već pripuštenim ovcama. Metoda utvrđivanja gravidnosti ovaca pomoću «ovna probača» dosta je jednostavna pa je može primijeniti svaki ovčar u svakoj proizvodnji. Ako treba i promjeniti boju u markeru, preporučuje se to učiniti u intervalima od 14 dana a ne dužim jer se neke ovce tjeraju nakon samo dva tjedna pa ako je boja promijenjena nakon 16. dana postoji mogućnost da se estrus ne zamijeti. U kontroliranom pripustu, osobito u stadima u kojima jedan ovan mora zaskočit velik broj ovaca u relativno kratkom roku, bolje je koristiti hematitnu pastu (prašak i životinjsko ulje) umjesto klasičnog markera. Ova metoda može biti nepouzdana u razdoblju anestrije (netjeranja) pa je potrebno upotrijebiti alternativnu metodu. Ako se ovce janje tijekom cijele godine, što podrazumijeva izvansezonska parenja u ranom anestrusu, odvajanje negravidnih ovaca u prvim tjednima nakon parenja i pripreme za njihovo ponovno parenje od velike je važnosti. Također je potrebno identificirati gravidne ovce kojima se približava razdoblje zahtjevnije hranidbe u kasnoj gravidnosti. Česta pojava smrtnosti janjadi neposredno nakon janjenja povezana je s veličinom i porodnom masom janjeta, što je povezano s veličinom legla i režimom hranidbe u posljednjoj trećini gravidnosti. Dovoljnim količinama dodatne hrane ovcama s više fetusa može se jamčiti da će neojanjena janjad dostići maksimalnu veličinu pred janjenje i da će preživjeti. S druge strane, smanjena količina hrane ovcama koje nose samce može pomoći pri kontroli porodne mase i smanjiti gubitke janjadi do kojih dolazi pri janjenju ili neposredno nakon njega. Uzgajivačima koji sami ostavljaju podmladak za remont stada, ako se ovce prije janjenja mogu grupirati na one sa samcima i dvojcima, puno je lakše provoditi selekciju na prirodnu sposobnost bližnjenja u stadima gdje nema pojedinačnih podataka o svakoj ovci. U velikim stadima rano utvrđivanje gravidnosti omogućava grupiranje ovaca po stadiju gravidnosti, što je olakšano pripustom u kojemu se koristi metoda otkrivanja estrusa.

Mljekarski list 01/2006.

Radiografijske i ultrazvučne metode Za utvrđivanje gravidnosti radiografijajejedno vrijeme uspješno korištena u istraživačkim programima na ovčarskim farmama. Gravidnost ovaca može se rentgenom pouzdano procijeniti 55og dana nakon oplodnje. Tvrdi se, da bi postojeći izvori hrane bili djelotvornije iskorišteni kada bi dijagnoza pomoću rentgena bila dostupna i u komercijalnim stadima. Dokazano je, daje posebno dizajniranom opremom za rukovanje tehnički izvedivo koristiti radiografiju na ovčarskoj farmi i s viskom stupnjem točnosti utvrditi broj fetusa u vrijeme četvrtog mjeseca gravidnosti ovce (u dijagnosticiranju dvojaka 90% točnost utvrđena je između 100. i 120. dana). Upotrebom ovakvog aparata bilo bi moguće pregledati 400-600 ovaca na dan. Međutim, metoda utvrđivanja gravidnosti ovaca pomoću rentgena 12 puta je skuplja od ultrazvuka, iako obje metode daju iste rezultate.

Cijena navedene opreme glavni je razlog ograničene primjene ove metode u ovčarskoj praksi.

Ekstenzivna upotreba ultrazvuka u rješavanju različitih problema gravidnosti i kontroliranoj reprodukciji preuzeta je iz humane medicine. Korišten je širok raspon ultrazvučne opreme, od jednostavnih puls-eho naprava do onih koje su mogle odmah dati sliku sadržaja maternice.· U dijagnosticiranju gravidnosti domaćih životinja, uključujući i ovce, dosta rano započeto je počele korištenje Doppler metode (detekcija fetalnog pulsa) i A-mod (dubina amplitude) metode (detekcija plodne vode u maternici).

Doppler metoda koristi sličnu frekvenciju ultrazvuka kao i A-mod. U ovom slučaju ultrazvuku, koji se emitira u ovcu i vraća natrag pomoću sonde nakon što se susretne sa brzo gibajućim česticama (npr. krv u srcu fetusa i pupčanoj vrpci), malo se promijeni frekvencija.

Takav zvuk se pomoću aparata pretvori u čujni signal, dok zvuk koji se odbija od mirujućih čestica ima istu frekvenciju kao i emitirani, te je nečujan. U ovčarstvu se Doppler metoda koristi u Irskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Novom Zelandu. Ovce se može pregledavati u sjeđećem i/ili stojećem položaju.

Površinu ultrazvučne sonde treba premazati uljem (radi boljeg kontakta) i prisloniti na golu površinu kože u blizini vimena. Visoka točnost dijagnoze, u drugoj polovici gravidnosti ovaca, postiže se vanjskom primjenom Doppler metode. Primjena

31

OVČARSTVO

intra-rektalne Doppler metode pokazala se dokazali da se gravidnost ovce može dijagnosticipreciznijom i bržom u utvrđivanju gravidnosti rati temeljem detekcije embrija i njegova srčanog nego upotrebom vanjske sonde. pulsa između 21. i 34. dana gravidnosti ovce, s Istraživanja A-moda na ovcama pokazala su tim da je točnost procjene dosta niska (52% daje ova metoda brza, pogodna i jednostavna. Za između 17. i 19. dana i 85% između 32. i 34. dana vrijeme pregleda ovce su u stojećem položaju. gravidnosti). Mogućnost otkrivanja negravidnih Uljem premazanu sondu treba položiti na golu ovaca je 80% između 21. i 23. dana i 98% između 32.-34. dana nakon osje-menjivanja. Prije 24. kožu trbuha s desne strane, oko 50 mm ispred vimena. Kad uska zraka ultrazvuka dođe do dana gravidnosti pozitivnaje dijagnoza u mnogo slučajeva bila temeljena na izgledu i položaju tkiva koje ima drukčiju akustičnu vrijednost maternice u odnosu na mjehur, prije nego na (npr. gravidna maternica puna tekućine), odbije utvrđivanju začeća. se na granici objekta; povratne valove hvata sonda i pretvara ih u signale koji se pojačavaju i Progesteronska i druge prikazuju na katodnom ekranu ili u nekom druhormonske probe gom vizualnom obliku. Iskustvo je pokazalo da Gravidnost ovaca može se utvrditi i određe­ ovca treba biti u drugoj polovici gravidnosti ako nim hormonskim pretragama krvi, mlijeka i želimo postaviti dijagnozu s velikom precizno- mokraće. Rano utvrđivanje gravidnosti ovaca, šću. Testiranje je mnogo brže negoli pri upotrebi temeljeno na plazma progesteronu u određeno Doppler aparata. U odgovarajućim uvjetima tri vrijeme nakon pripusta, zabilježena je u kasnim čovjeka mogu pregledati oko 160 ovaca/sat.

60-ima i ranim 70-ima u nekoliko zemalja. Test Smatra se da komercijalni životinjski ske- se temelji na činjenici daje koncentracija plazma ner, koji se npr. koristi za utvrđivanje debljine progesterona prilično niža u ovaca u estrusu, slanine svinja i površine MLD-a goveda, može negoli gravidnih. Utvrđivanje gravidnosti tekoristiti i za utvrđivanje gravidnosti ovaca. meljeno na određivanju koncentracije progesteAbdominalna skeniranje, što je moguće bliže rona u mlijeku jednako je pouzdano kao i vimenu, rezultira 100%-tnim otkrivanjem gra- određivanje njegove koncentracije u krvnoj vidnih ovaca 70. dana nakon oplodnje uz preci- plazmi, s tim da je uzorak mlijeka lakše uzeti znost od 84% u razlikovanju samaca od dvojaka. nego uzorak krvi. Nevedenom ide u prilog i Međutim, uzrok nedostatku takvih ultrazvučnih činjenica, da se placentalna proizvodnja skenera početna je investicija u opremu, njeno progesterona u ovaca značajno povećava između skupo održavanje, te potreba za punjenjem bate70. i 100. dana gravidnosti, nakon što placenta rija pri korištenju u izoliranim područjima gdje nema električne energije. Rana dijagnoza gravidnosti pomoću skenera ne mora uvijek biti toč­ na (zbog smrti fetusa) što treba uzeti u obzir osobito pri utvrđivanju rane gravidnosti. Smatra se da oko 10% ovaca s dvojcima između 30. i 95. dana gravidnosti, nakon drastičnog smanjenja obroka (uslijed stresa) izgubi jedan ili oba fetusa. . Preciznost ultrazvučne metode u ranoj gravidnosti bila je predmetom brojnih znanstvenih istraživanja.

Mogućnost utvrđivanja gravidnosti ovaca do 20. dana, uz visok stupanj preciznosti, pružila bi izvrsnu prigodu za utvrđivanje embrionalne i/ili fetalne smrti. U SAD-u su npr. ~----------------------

32

Mljekarski Hst 01/2006.

OVČARSTVO

dostigne maksimalnu veličinu. U ovaca je, za razliku od koza, donekle moguće procijeniti broj fetusa pomoću kvantitativnog određivanja progesterona,jer je koncentracija steroida povezana s veličinom legla.

Ručne pretrage U kasnijoj fazi gravidnost ovce može se utvrditi rektalnom pretragom, što se ne preporučuje da čine sami ovčari radi mogućih nepoželjnih posljedica za ovcu i fetus. Točnost procjene gravidnosti ovaca abdominalnom palpacijom između 90. i 130. dana je između 80 i 95%. Ovoj pretrazi bi trebalo prethoditi uskraćivanje hrane i vode 12-24 sata prije pretrage. Fetus se može VETERINARSTVO

osjetiti kao plutajuće tijelo koje se potisne prstima, a zatim se vrati u istom smjeru. Iako je metoda jednostavna i relativno brza (do 200 ovaca na sat), ne može se pouzdano procijeniti broj fetusa.

Zaključak

Iz svega navedenog može se zaključiti da zbog određene investicije u opremu nijedna od navedenih metoda za utvrđivanje graviditeta ovaca neće skoro biti šire primijenjena u našem ovčarstvu. Stoga je uloga ovčara - njegovo poznavanje i nadziranje stada, vođenje evidencije i kontrola pripusta - od izuzetne važnosti u reprodukciji ovaca i u ukupnoj proizvodnji stada. ■

======================~

~~□@~ ~11

W[]~[3~ Mr. se. Antun Kostelić

Kronična

kataralna

upala vimena predstav'/ja jedan od u proizvodnji mljjeka. Pojav'/juje se u svim uzgojima i nanosi veliku materijalnu štetu. Prema mnogim istraživanjima krave proizvode 20% manje mljjeka zbog kronične kataralne upale vimena. najvećih problema

Gubitci nisu uočljivi samo u količini proizvedenog mlijeka nego oboljele životinje valja ranije izlučiti iz uzgoja,jer su im pojedine četvrti trajno oštećene što dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. Mlijeko iz takvog vimena lošeg je kemijskog sastava i higijenske kakvoće, i loša je sirovina za daljnju preradu. Također, takvo mlijeko može štetno djelovati na zdravlje ljudi.

Prema istraživanjima američkih stručnjaka prosječni gubitak zbog upala vimena iznosi 200 dolara, što preračunata iznosi skoro 1 300 kuna (!!!)po kravi godišnje.

Važno je naglasiti, da od svih oblika upala vimena upravo kronična kataralna upala nanosi najveće štete jer dovodi do dugotrajnog smanjenja proizvodnje mlijeka i ranijeg izlučivanja iz uzgoja.

UZROCI KRONIČNE KATARALNE UPALE VIMENA Upala vimena nastaje kao posljedica ulaska mikroorganizama (bakterija) u vime kroz sisni kanal, a rjeđe kroz povrede kože ili putem Ml.Jekarskilist 01/2006..

krvotoka. Navest ćemo glavne uzroke zbog kojih dolazi do pojave upala vimena u uzgoju: 1. nehigijenski smještaj krava 2. loša tehnikaihigijenamužnje 3. neispravan muzni uređaj 4. nepravilnosti u gradi vimena i sisa 5. loše opće zdravstveno stanje muzara 6. loša hranidba Važno je napomenuti, da svi navedeni činitelji podjednako pogoduju pojavi kronične kataralne upale vimena.

ZNAKOVI KRONIČNE KATARALNE UPALE VIMENA Upalni proces razvija se u duljem periodu (tjednima i mjesecima) i zahvaća cjelokupnu strukturu mliječne žlijezde: sluznicu cisterne, velike i male mliječne kanale te alveole.

Važno je također napomenuti, da na vimenu nema uočljivih promjena, a opće zdravstveno stanje krave nije poremećena. Međutim, s vremenom dolazi do atrofije (smanjenja) oboljele četvrti. U vimenu se nakon dužeg vremena mogu 33

napipati čvorići koji su posljedica proraštanja vezivnog tkiva.

Mlijeko je u početku bolesti nepromijenjeno jedino se javlja povećan broj somatskih stanica, a kasnije se u mlijeku mogu naći krpice gnoja. Napredovanjem bolesti dolazi do postupnog smanjenja lučenja mlijeka. Kao što je napomenuto, kronična kataralna upala vimena dugotrajanje proces i traje mjesecima.

Vlasnik teško uočava razvoj upale jer se razvija postupno i dulje vrijeme. Tek kad dođe do smanjenja i otvrdnuća oboljele četvrti, vlasnik počne sumnjati da «nešto nije u redu», a tada je već prekasno jer je vime trajno oštećeno pa je liječenje otežano ili bezuspješno.

DIJAGNOZA BOLESTI Bolest možemo prepoznati kliničkim pregledom vimena, mastitis testom ili brojanjem somatskih stanica. Prema mnogim istraživanjima broj veći od 200 000 somatskih stanica u mililitru mlijeka ukazuje na pojavu upale vimena.

Najsigurnija metoda je svakako određivanje ukupnog broja somatskih stanica u mlijeku.

LIJEČENJE Liječenje provodi veterinar tek nakon bakteriološke pretrage mlijeka iz oboljele četvrti, odnosno kada se antibiogramom utvrdi koji antibiotik najbolje djeluje na uzročnika ili više njih.

PREVENTIVA Kao i kod drugih bolesti, preventivne mjere su uvijek jeftinije od troškova liječenja ili od gubitaka količine proizvedenog mlijeka, a one su sljedeće:

1. SMJEŠTAJ MUZARA U ČISTIM STAJAMA 2. ISPRAVNA HIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE 3. IZBALANSIRANAHRANIDBA 4. REDOVITAPROVEDBAMASTITIS TESTA 5. REDOVITA KONTROLA ISPRAVNOSTI MUZNOG UREĐAJA Na kraju valja napomenuti da još uvijek dio uzgajivača proizvodi mlijeko loše higijenske kakvoće što je posljedica upale vimena koje oni, zbog nemara, ne uočavaju. Taj nemar je, ustvari, loša tehnika i higijena mužnje («prljava mužnja») i neprovođenje mastitis testa. ■

Prema podacima Središnjeg laooratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, a prema tvrdnjama mjerodavnih osoba, u Hrvatskoj je u proteklom razdob(ju značajno pobo(jšana higijenska ispravnost mlijeka. Proizvođači mlijeka su pobo(jšali tehniku Na tržištu postoje mužnje, a također koriste i sredstva za pranje i dezinfekciju mnoga sredstva za de- vimena i stroja za muinju. zinfekciju vimena (si- ...___________________________ ...,. sa) prije mužnje i zaštitu između mužnji. Navedena sredstva omogućavaju, uslijed pravilne primje34

ne, proizvodnju higijenski ispravnog mlijeka uz uvjet da su tehnikaistroj zamužnjuispravni.

M/jekarski Hst 01/2006.

VETERINARSTVO

Posljedice nepravilnog odabira i korištenja dezinficijensa mogu rezultirati ozljedama vimena, nedjelotvornošću dezinfekcije, zaostajanjem tih sredstava u mlijeku, a često i prevelikim (nepotrebnim) izdatcima za dezinfekciju.

Koji dezinficijens koristiti?

Dezinficijens mora djelotvorno utjecati na sve vrste mikroorganizama, mora djelovati u malim koncentracijama, ne smije štetiti zdravlju životinje i muzača, te okolišu. Pored navedenog, dezinficijens ne bi smio zaostajati u mlijeku (rezidue).

U pripremi za mužnju, a koja obuhvaća pranje vimena ili samo dezinfekciju sisa, smiju se koristiti sredstva isključivo namijenjena toj svrsi. Muzači ih moraju koristiti prema uputama proizvođača a ne prema vlastitoj procjeni.

Tri su pogrješke koje čine neki muzači pri odabiru dezinficijensa: - pranje vimena sredstvom za pranje muznog uređaja

- premalo ili preveliko razrjeđenje sredstva za pranje - zaostajanje dezinficijensa na sisama prije stavljanja sisnih čaški Rezultat nepravilne dezinfekcije je njezina neučinkovitost ili štetno djelovanje na vime, tu se prvenstveno misli na kožu vimena i sisa.

Uslijed nepravilne upotrebe takva sredstva

mogu završiti u mlijeku čime se ugrožava zdravlje ljudi, a proizvođačima prijeti zabrana predaje mlijeka. Pojedina sredstva u većoj koncentraciji agresivno djeluju na kožu i sise te dolazi do isušivanja a posljedična tome i pucanja kože, npr. na sisama (vidi sliku).

Na slici su vidljive ozljede (oštećenja) kože koje su nastale kao posljedica agresivnog djelovanja dezinficijensa. Na ovakvim sisama koža lako puca, a u pukotine se naseljavaju mikroorganizmi u prvom redu bakterije koje mogu dovesti i do upale vimena. Kao posljedica infekcije kože na sisama i razvoja upale, može se javiti krvarenje i bolnost, pa takve krave teže muzemo.

Proizvodnja ekodezinficijensa na farmi Proizvođači dezinficijensa su svjesni da je vrlo bitan utjecaj njihovih proizvoda na zdravlje i okoliš, pa su istraživanja posvetili razvoju onih dezinficijensa koji su neškodivi zdravlju ljudi, životinja i okoliša. Nažalost, njihova je upotreba u Hrvatskoj (nepotrebno) premala, pogotovo kada se zna da su ta sredstva podjednako ili djelotvornija od dosadašnjih, a cijena imje značajno niža.

Navedeni ekodezinficijensi djeluju na principu elektrokemijske aktivacije a mogu se koristiti za pranje opreme za mužnju i dezinfekciju vimena. Pored djelotvornosti, neškodivosti i niske cijene velika prednost tih dezinficijensa je što se vrlo jednostavno proizvode.

Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj pokazali su velik interes za uređajima koji proizvode ekodezinficijense tako da ih nalazimo na sve većem broju farmi. Novac uložen u uređaj za proizvodnju sredstava za pranje i dezinfekciju vraća se uzgajivaču nakon nekoliko mjeseci upotrebe, što značajno pridonosi smanjenju troškova proizvodnje.

Na kraju ćemo upozoriti muzače, da prilikom odabira i primjene sredstava za mužnju detaljno pročitaju (i nauče) upute za primjenu ili neka potraže savjet stručnjaka. ■

Ozljedekože na sisama Mijekarski list 01/2006.

:J.5

s-·

l/1E --~- S16 .

'CE 'H- - , V

IZUiVOZA

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austr/Ja, Njemačka, Nlzozems ili u karanteni prodavate! a

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE - odabir i dogo 098/651-570 091 /7955-444

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

organizacije, tehničke opremljenosti, osposobljenosti kadrova, te edukacije koje je HSC SLKM obavio u proteklom razdoblju, a iste je i dokupostići. mentirao. Uvažavamo, I. Podsjetimo se na Sustav kontrole kvalitete dakako, i ocjene naših komlijeka u RH i njegove odrednice. risnika.

Kao i u provedbi druSUSTAVKONTROLEKVALITETEMLIJEKA gih projekata, i ovdje se U REPUBLICIHRVATSKOJ pitamo - jesmo li mogli učiniti više? Ocjenjujemo PRIPREMAAMBALAžEZA UZORKE ŠTAMPANJEBARKODOVAZA da sustav dobro funkciOZNAĆAVANJEUZORAKA onira i do sada nije doživio promjene. Pred nama je još niz aktivnosti koje je nužno odraditi, a posebice u području edukacije Laboratorijska glede higijenske kvalitete analltlka mlijeka.

Ono što smo u tom području do danas postigli, a na temelju kriterija Uredbe o ciljnoj cijeni mlijeka (N.N. 156/2002.) te Pravilnika o kakvoći Do koje smo razine uspjeli svježeg sirovog mlijeka (N.N. 102/2000.) ukratko provesti sustav? prikazujemo.

Sa zadovoljstvom ističemo daje Sustav, iako Higijenska kvaliteta mlijeka i dalje u vrlo otežanim (usitnjenim), specifičnim Pregled ukupnih količina mlijeka po uvjetima proizvodnje i isporuke mlijeka u RH, klasama tj. izračunato na bazi ukupnog ocijenjen je kao izuzetno složen, ali uspješan broja mikroorganizama (CFU/mL) i Sustav, kojem slijedi daljnji razvoj primjenom broja somatskih stanica u mL mlijeka novih tehnologija i poboljšanja organizacije prikazan je grafovima za trogodišnje sukladno EU kriterijima.

O rezultatima razdoblje i jasno pokazuje 2003. godinu s sustavno donosimo ocjenu sami, ali itekako 23,17 % E klase mlijeka, te 2005. kada uvažavamo ocjene koje su dali kompetentni bilježimo 46,08% E klase mlijeka. stručnjaci koji nas učestalo posjećuju. Visoku ocjenu dala je i EU misija - predstavnici EU Danas možemo reći da 50% mlijeka u RH direktorata za hranu koja je Laboratorij posjetila zadovoljava EU kriterije. Oko 21,88% u II. klasi, 01.06.2005. Posebno je naglašena visoka razina uz neznatan napor i ulaganje, može se vrlo brzo

Poštovani korisnici!

Na početku smo nove poslovne godine 2006. Iza nas je još jedna poslovna godina i s pravom možemo reći, uspješna. Istinaje da u našem poslu nikada nije sve završeno, ali glavne ci"(jeve koje smo sebi zadali uspjeli smo i

,

.

Mljekm-skili,st O1/2006.

37

STOČARSKOG CENTRA

IZ HRVATSKOG

transformirati u EU kriterije. To znači da će nam ovu godinu obilježiti svega oko 28% mlijeka u III. klasi, a za gospodarstva koja isporučuju takvo mlijeko potrebno je hitno odrediti mjere poboljšanja i dodatne edukacije isporučitelja mlijeka.

Ne možemo prikazivati ove podatke, a da ne izreknemo zadovoljstvo u odnosu na početno razdoblje u 07. i 08. mjesecu 2002. godine kada je

u razredima do 100 000 mikroorganizama/mL bilo 13,5% isporučitelja mlijeka. Procjena je tada izvršena na temelju 50% isporučitelja mlijeka upisanih u bazu podataka (65 000) u RH. U pokusnom radu Laboratorija bilo je obuhvaćeno područje središnjeg dijela RH, a u pokus je tada ušlo oko 30 000 isporučitelja mlijeka. Pokusno razdoblje provedeno je dva mjeseca prije službenog puštanja Laboratorija u rad.

Grafikoni prikazuju postotne(%) iznose količina mlijeka u pojedinim klasama 2003. godina

2004. godina

■

2005. godina (prvih 10 mjeseci)

■

■

Ili. 39,18%

E. 34,20%

Ili. 38,93%

■

E, 46,08%

■ 11,21,88%

0 11.22,22%

0 li. 26,47%

■ 1,3,40%

Pregled klasa prema Uredbi Ovčje i kozje

Kravlje mlijeko Ispravak vrijednosti

Razvrstavanje

u klase

Broj somatskih stanica

Razvrstavanje

u klase

Klasa

Broj mikroorganizama

1,10

E

::;1.200.000

::; 400.000

1,00

I.

::; 1.500.000

::; 400.000

::; 600.000

0,95

II.

::; 6.000.000

>400.000

> 600.000

0,90

III.

> 6.000.000

Klasa

Broj mikroorganizama

1,15

E

::; 80.000

::; 400.000

1,00

I.

::; 100.000

0,95

II.

0,90

III.

Fizikalno kemijski sastav mlijeka O fizikalno - kemijskoj kvaliteti mlijeka ne treba previše govoriti, ona je u RH na zavidnoj razin_i. Prosječna količina mliječne masti za 2003. godinu iznosila je 3,99%, za 2004. iznosila je 3,990%, a u prvoj polovini 2005. iznosi 3,986%. Količina proteina za 2003. god. iznosila je 3,398%, za 2004. iznosila je 3,378 %, dok je u prvoj polovini 2005. iznosila 3,391 %. Detaljniji podaci biti će prezentirani u narednim brojevima M]jekarskog lista.

38

Ispravak vrijednosti

mlijeko

-

Provođenje procedure

o utvrđivanju rezidua štetnih, inhibitornih tvari u mlijeku Ostaje nam zadatak - strogi pristup i detaljno provođenje procedure o kontroli zaostataka štetnih tvari u mlijeku, a posebno zaostataka antibiotika u mlijeku te sagledavanje sigurnosti i zdravstvene ispravnosti mlijeka za tržište. U ovom području postignuti su značajni rezultati koji će također biti objavljeni u narednim brojevima Mljekarskog lista.

Mljekarski Hst 01/2006.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

2. Uspostava laboratorija Uspostavljenje Laboratorij i opremljen najsuvremenijom opremom za ispitivanje mlijeka. U Laboratoriju je zaposleno 40 djelatnika koji su zahvaljujući internim i vanjskim edukacijama danas vrlo dobro educirani, osposobljeni i uvježbani za obavljanje svih poslova u Laboratoriju, a to potvrđuje i niz brojnih certifikata o obavljenim edukacijama.

Uspostavljena je izuzetno uspješna međulaboratorijska i međunarodna suradnja Središnjeg laboratorija koja podrazumijeva nabavu referentnih uzoraka mlijeka za umjeravanje analizatora i uključenost u različite ring testove, na temelju kojih se potvrđuje visoka razina i uspješnost laboratorijske analitike.

3. Uspješno je implementiran

sustav upravljanja

kvalitetom

rada Laboratorija

(UQS)

Laboratorij je akreditiran prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 u rujnu 2004. godine, a 13.10.2005. uspješno je prošao prvu reviziju akreditacije (prvi redoviti nadzor) sukladno normi izdanoj u 2004. godini, kojeg je obavila Hrvatska akreditacijska agencija uključujući stručnog ocjenitelja ispred Njemačke akreditacijske kuće DAP (Deutsches Akkreditierungssystem Priifwesen GmbH.)(Dr. Werner Bellmann).

Ocjenitelji su nakon ocjenjivanja podnijeli vrlo opsežno izvješće prikazano na ukupno pet stranica, stoga smo zbog opsežnosti izvješća odlučili prikazati ocjenu pod točkom 5.9 koju smatramo vrlo važnom naglasiti korisnicima: Citiramo:

«5.9 Osiguranje kvalitete rezultata ispitivanja Dokumentirana se osigurava provjera kvalitete rezultata ispitivanja. Podaci s ispitne opreme te vođenje i praćenje ispitivanja do izdavanja ispitnih izvještaja obavlja se elektronički pomoću vlastitog programa koji se validira. Uvedene su kontrolne funkcije za pojedine komponente programa.

SLKM provodi međulaboratorijska ispitivanja prema programima i ostvaruje veoma dobre rezultate.

Utvrđenoje da su zadovoljeni zahljevi norme.»

Ocjenjivane su sve odrednice norme i u ocjeni je zaključeno daje sustav upravljanja kvalitetom rada Laboratorija implementiran u cjelosti. Stručni ocjenitelj također je bio izuzetno zadovoljan i nije imao ni jednu primjedbu na rad Laboratorija.

Kao što smo već u ranijim brojevima Mljekarskog lista informirali i izvještavali i sada želimo još jednom ponoviti zašto smo se odlučili akreditirati, odnosno koje nam koristi donosi akreditacija.

Posebno je važno: • Europa je usvojila globalni koncept ocjenjivanja sukladnosti industrijskih proizvoda, ali, definirala je i jedinstvene kriterije za rad laboratorija.

• I naš je Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka sukladan EU propisima.

• Laboratorij od prvog dana radi po pravilima struke, provodi dobru laboratorijsku praksu i poštuje međunarodne propise.

• Odlučili smo ući u red akreditiranih svjetskih laboratorija, tj. spremni smo poštivati međunarodna pravila rada laboratorija.

Svjesni pritisaka koje EU kriteriji (i globalizacija trgovine općenito) vrši na isporučitelje mlijeka kako bi bili ispunjeni zahtjevi kriterija kvalitete, nismo ni sebe štedjeli. Sebi smo zadali vrlo oštre kriterije rada i nužnost akreditacije.

Korist laboratoriju Akreditacija laboratoriju je nužna jer želimo: • dokazati ukupnu tehničku i kadrovsku osposobljenost • transparentno prikazivati sve rezultate rada Mljekarski /i,st 01/2006.

39

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

• garantirati kvalitetu rezultata osiguranjem sljedivosti referencijske tvari • nastojimo transparentno prikazati rezultate EU i svjetskom tržištu kroz medulaboratorijska i međunardona usporedna ispitivrutja • da akreditacija poveća vrijednost naših usluga • jačati samopovjerenje • jačati ukupno vanjsko povjerenje kroz dostupnost nacionalnoj i međunarodnoj kontroli kvalitete našega rada • uvijek razgovarati u okvirima ovlaštenja • opravdati povjerenje MPŠVG RH iskazano ovlaštenjem izdanimjoš u listopadu 2002. godine • jačati naš ugled, ugled korisnika i ni u kojem trenutku ne narušiti ugled akreditacijske kuće • dokazati kompetentnost laboratorija za obavljanje naše djelatnosti • biti transparentni i osigurati ozbiljan pristup mjernoj nesigurnosti • osigurati razvoj sustava upravljanja kvalitetom, jer bez dobro implementiranog i dobro dokumentiranog sustava kvalitete ne može se postići akreditacija • I napokon, dobro osmišljen, dobro kreiran, dobro napisan, tj. dobro dokumentiran sustav upravljanja kvalitetom olakšava svoju implementiranost i prihvaćanje svih pravila rada među zaposlenicima, daje zaposlenicima sigurnost u svakodevnom radu i garanciju da ništa ne može biti slučajno, propuštena i ne smije izmaknuti kontroli.

Akreditaciju smatramo potvrdom da Laboratorij živi po pravilima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2004, a norma koja će stupiti na snagu 2006. pred nas će postaviti još oštrije zahtjeve.

Akreditacija korisnicima donosi: • povjerenje u sigurnost rezultata • kvalitetu laboratorijskih usluga • rad Laboratorija pod nadzorom kompetentne organizacije koje zadovoljavaju međunarodno prihvaćene kriterije • dobivanje certifikata vjerodostojnog i priznatog na međunarodnom tržištu • kvalitetu i visoku razinu organizacije (uvijek jednaku kvalitetu rada)

• fleksibilnost Laboratorija u pružanju usluge • redovitost izvješćivanja sukladno normi • rješavrutje pritužbi i spornih situacija • mogućnost prisustvovanja analitici isključivo svojih uzoraka • mogućnost obavljanja audita od strane korisnika • predlaganjepoboljšanja • mogućnost izbora primanja informacija • mogućnost posjete Laboratoriju • kompetentno davanje mišljenja i tumačenja laboratorijske analitike sa savjetodavnim i edukativnim djelovanjem • niz drugih pogodnosti.

Akreditacija donosi korist gospodarstvu RH Prema HAA-Hrvatska akreditacijska agencija, listopad 2005.

Pouzdana ispitivanja i mjerenja smanjuju proizvodne troškove, nedostatke na proizvodima, pospješuju inovacije i pomažu pri odlučivanju i procjenjivanju rizika. · Vjerodostojni certifikati za proizvode povećavaju povjerenje potrošača, korisnika proizvoda te povećavaju konkurentnost na tržištu.

Za sustave upravljanja vjerodostojni certifikati povećavaju povjerenje u poslovni sustav tvrtke i konkurentnost, te olakšavaju pristup novim tržištima.

Izborom akreditirane organizacije dobivaju se mjerodavni pružatelji usluga i pouzdani poslovni partneri. Budući da je ocjenjivanje obavilo nezavisno akreditacijsko tijelo, štedi se vrijeme i novac i smrutjuje rizik poslovanja.

Akreditirana organizacija ocijenjena je i pod stalnim je nadzorom HAA dok traje akreditacija. U slučaju primjedaba na rad akreditirane organizacije, HAA će pravodobno postupiti.

Samo one organizacije koje je akreditirala HAA imaju pravo korištenja HAA znaka.

Iz pravila za akreditaciju tijela za ocjenu sukladnosti proizlazi: «Uređivanje sustava ocjene sukladnosti jedna je od glavnih potpora razvoju hrvatskog tržišta i uklanjanja zapreka u prometu s inozemstvom te uključivrutje u međunarodne europske integracije.

-10

Mljekarski li.st 01/2006.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Dokazivanje sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s odredbama propisa, norma i ugovornih tehničkih specifikacija pretpostavka je konkurentske sposobnosti hrvatskih dobavljača na zahtjevnom međunarodnom tržištu. Visoki zahtjevi za kvalitetu i jamstvo za sigurnost, pouzdanost i dogovorene rokove donijeli su dobavljačima veću odgovornost za proizvode i usluge koje nude na tržište. Istovremeno dobavljači imaju veću slobodu u izboru sredstava dokazivanja da su zadovoljeni svi zahtjevi države i potrošača. Pri tome je važno da koriste usluge stručno i tehnički osposobljenih laboratorija i certifikacijskih tijela jer je to osnova povjerenja u: provedena ispitivanja, certifikaciju proizvoda, sustava upravljanja. osoblja i proizvoda te rad nadzornih tijela u okviru postupaka ocjene sukladnosti.

Akreditacija je mjera za uspostavu povjerenja na tržištu proizvoda i usluga jer znači nezavisnu i nepristranu ocjenu osposobljenosti tijela koje obavljaju umjeravanja, ispitivanja, certifikaciju proizvoda, procesa i usluga, sustava upravljanja, osoblja te nadzor. To je temeljna tehnička infrastruktura za kvalitetu u zemlji koja povezana s europskim i svjetskim sustavom osigurava prepoznatljivost, prihvaćanje i poznavanje hrvatskog su tava ocjene sukladnosti tehničkih zahtjeva za proizvode izvan granica Republike Hrvatske.»

Prema izvješću Hrvatske akreditacijske agencije broj akreditacija u RH* kretao se kroz godine prema slijedećem grafu.

BROJAKREDITACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ* 55

STRUKTURA AKREDITIRANIH TIJELA*

•

Brojakreditiranih tijelakumulativne

1996

1999

2000

2001

2002

2003

2\104

2()05

U strukturi akreditiranih tijela u području 1 označeni su ispitni laboratoriji kojih je do 2005. bilo akreditiranih 36., što od ukupno akreditiranih tijela iznosi 68%.

Međutim, broj ispitnih laboratorija u RH vrlo je velik, akreditiranih je dakle u 2005. godini svega 36, a Središnji laboratorij je akreditaciju dobio u 2004. godini i bio je 32. po redu. Iz područja hrane općenito, prije SLKM-a akreditiranje laboratorij za vino, maslinovo ulje i dva laboratorija za vodu. ■

Ml/ekw-skr"list 01/2006.

41

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358■532

TRŽIŠTE

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

STOKE

RH-Visoke otkupne cijene teladi simentalske pasmine Trenutne cijene teladi, 50. tj/2005., najviše su cijene na stoč­ nim sajmovima i otkupu, od 1997. godine naovamo u promatranom razdob(ju. Prof1.iečna, otkupna cijena teladi simentalske pasmine u tjednu do 11. prosinca 2005. godine iznosila je 23,86 kn/kg ŽV. U odnosu na lanjske cijene simentalska telad je u 50. tjednu ove g<J(l,ineskup(ja za 11,39 posto.

Dobra potražnja i osrednja ponuda rezultirale su zadržavanjem visokih cijena teladi simentalske pasmine na tržištu. Cijene na stočnim sajmovima i dogonima na kontinentalnom području Hrvatske u rasponu su od 22 do 26 kn/kg ŽV, ovisno o kakvoći, dok su cijene na području jadranske Hrvatske do 28 kn/kg.

Primjetno je da se razlika u cijenama teladi između kontinentalne i jadranske Hrvatske u posljednje vrijeme smanjuje tako da razlika prosječnih cijena iznosi samo 0,32 kn/kg u korist cijena teladi na jadranskom području, dok je ranije ta razlika bila osjetno viša.

EU-tržište teladi Na njemačkom tržištu proizvođačka cijena holstein teladi stare 14 dana i teške do 75 kg, u tjednu do 27. studenog o.g. iznosila je 133 eura/komadu. Prosječna proizvođačka cijena teladi crvenog goveda iznosila je 137 eura/kom, telad smeđeg goveda 2,49 eura/kg ŽV, a simentalske teladi 4,38 eura/kg ŽV. Prosječna cijena teladi od 8 do 21 dan starosti u

310,00 300,00 290,00

g "'

1

280,00

Nizozemskoj je iznosila 190,9 u Francuskoj 198,3 u Italiji 183,5 te Španjolskoj 241, 7 eura/kom. Prosječna cijena u zemljama EU, u navedenom tjednu iznosilaje 189,9 eura/kom.

RH-Bez promjena na tržištu junadi Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine (>450 kg) na hrvatskom tržištu u 50. tjednu o.g. iznosila je 13,46 kn/kg ŽV. U odnosu na cijene prije dva tjedna, stanje na tržištu nije se bitno promijenilo. Cijene su gotovo identične, a ponuda i potražnja je ujednačena.

Junadi na tržištu ima dovoljno i gotovo se sve utrži. Bikovi su najčešće prodavani po cijeni od 13 do 15 kn/kg.

EU-tržište junećeg mesa Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24 mj. starosti) u tjednu do 04.12.2005. godine iznosilaje 299,34 eura/100 kg. Najniže cijene i dalje su u Poljskoj gdje je prosječna proizvođačka cijena junećih trupova R3 klase u navedenom tjednu iznosila 227,47 eura/100 kg odnosno 24 posto niža od prosječne EU cijene. Druga po redu Otkupnecijenejunećih trupova R3 klase najjeftinija zemlja je Belgija. (bikovi od 12 do 24. mj. Starosti) U Fll-25 Prosječna cijena junećih tru1•2oos. I pova R3 u navedenom tjednu -6-2004. iznosila je 242,55 eura/100 kg, a u odnosu na lanjske cijene viša je za 17,90 posto. Najviše cijene evidentirane su u Grčkoj 372 Eura/100 kg, Italiji 333 eura/100 kg i Finskoj 332,33 eura/100 kg. Rast prosječne N M cijene na europskom tržištu '° q,...: :: i ~ q o o ,.._: M ....: N O'l a, "' o "' ~ bilježimo već skoro dva ~

270,00 260,00 250,00

~

N

~

~

u ijednu do

M(jekarski list 01/2006.

43

TRŽIŠTE

STOKE

~=====================~

p

T

rastućeg

trenda tijekom 2005. godine, u Prosječne otkupnecijenejunećih trupova R3 klase (bikoviod 12 do 24 mj.) (euro/100kg) nadolazećoj godini zadržati isti nivo ili će blago Cijen,1 padati. Gledajući zemlje EU-15, u prvoj polovini f/:JZhk,:, U% rl'1zii.~au% em" 100kq ~-Do04 f2 2005 ~-Do04122005 2006. godine očekuje se lagani pad cijena za oko d1ii1Vil 04.12.2005. I(' Do f3.112005. IQ.Do 05.12.2004.

1,3 posto, dok se u drugoj polovini godine očekuje 242,55 0,04 17,90 BelQ•la zadržavanje postojećih cijena. Očekuje se, 10,59 Ceška 0,.59 255,59 .

Danska 230,55 -0,26 1,51 također, da će u 2006. godini prosječna cijena Njemačka 6,41 lčl9,93 -0,13 junećih trupova R3 klase iznositi 2,90 eura/kg, 0,41 1,18 Grčka 372,05 dok je u 2005. godini prosječna cijena iznosila Spaniolska 1,84 1216 314,44 Francuska 310,00 8,01 131 2,93 eura/kg.

Irska 268,87 1,26 10,83 RH- tržište krava za klanje 8,39 ltali1~ 333,81 -0,94 Na tržištu krava za klanje nema većih L11,orr,t,u,q -1,17 0,79 288.71 0,00 7 48 Malta 344.75 promjena. Ponuda krava je osrednja, a ni Nizozemska -2,04 10,26 277.44 potražnja nije velika. Cijene su već godinama u Austrij1 29920 -003 5.11 gotovo istim okvirima od 4 do 10 kn/kg, ovisno o 1,10 Poliska 11,38 227.47 Portugal 327.80 0.68 1620 kakvoći i starosti krave. Neovisno o mjestu 1,gg Slovenija 27707 -3,05 trženja, otkupne cijene starijih krava najčešće su Slovačka 15,20 24958 -0,66 od 4 do 6 kn/kg dok su kvalitetnije, mlađe krave i Finska 332,33 8,70 17,90 do 10 kn/kg. Ni u narednom razdoblju ne 1,49 15,53 Svedska 255,21 \'~li~.• Britanija 270,56 1,.51 9,82 očekujemo značajnije promjene cijena krava za EU 139,24 0.69 9,10 klanje.

Izvor: EU-komisija,obrada TISUP-MPŠVG EU-tržište mjeseca. Cijene su tijekom tog razdoblja, na Proaječna otkupna cijena trupova krava razini EU-25, porasle za pet posto. klase 03 na EU tržištu u tjednu do 04.12.2005. Što se tiče prognoza za narednu godinu, godine iznosila je 206,4 7 eura/100 kg. Najviše očekuje se da velikih promjena neće biti. otkupne cijene evidentirane su u Francuskoj 238 Proizvođačke cijene junadi mogle bi, nakon eura/100 kgi Luxemburgu 228 eura/100 kg.

H R V A T S K A /C R O AT I A/

-1

I._J

11~ r

živastoka Hivestocll!

~

L_

Hrvatska prosjek : 48.tj.2005. rasponcllena /averaoe/

ra$Poncllena 1

PROONOZAPQNUOA• (CIJENE) POTIWNJA

mJn

mo, i

i

i min

l

rnax

<=:;.[!. ...:.1.:. 22,00 28.00 21,00 27,00 <=)

L_l ~

~ ~

q-z; q-z; q-z;

C:::> lJ

~

H

q-z;

1-:.

1J

~rc

~

ti]_'b

~ ~

5P qz,

2004.god. i

j promjena HPV~TSkA: promjena ! Dalmacija.lstta I Ko11t111e11tal11a HRVATSKA Sll.tj.2005.1 prooj<I! i (___![lmorJe

teleslmental180<160 kg)-calf. tele holstaln(80<160kg)-calf.

Junicaslmental(za klanlel-helfer. bik slmental(>450kg}-youngbuli. kravaslmental(za klanJe)-cow. odoiak(25-35kgl-suckllng pfg . svinja {80-120kg)-plg. krmača (za klanJe}-sow.

Janlad-lambs. ovca Iza klanlel-sheep. konJ-hors.

44

cijene/prices/{kn/kg) 2 OO5.god.

-

-

- 20,00 22,00

-

11,00 13.50 14.00 18.00 12,00 15,00 9,00 10,00 4,00 10,00 15,00 22,00 11,00 18,00 12,00 18,00 9.50 14,00 7,00 11,00 24,00 35,00 18,00 24,00 8,00 10,00 6,00 7,00 10,00 11,00

-

-

-

-

SfJ.tj.

.,,.,

l~-,tr•g•I

!S0.1j.2005.god.l

50,tj.

"'I•

5o.tpo04.go<t.

05.11.12.

23,87 21.00 12,13 13.46 7,13 14,93 11,60 9,08 24,20 7.39 10,33

0.21 4.22 0.33 -1.32 0,85 8.90 0.17

3.77 5.08 -1.47 -9.62

21,43 20,00 12,79 13,48 6,95 13,09 12,02 8,59 25,17 8,87 10,00

-- 11.39 5.00 -5.16 -0.15 2.59 14.06 -3.49 5.70 -3.85 -16.69 3.30

Ml/ekarski list 01/2006.

~

TRŽIŠTE

CILJNA CIJENA JUNEĆIH TRUPOVA ZA PROSINAC 2005. (HSC&TISUP) MLADI BIKOVI Ciljna cijena* 1 kg toplog trupa R3 mladih bikova za mjesec prosinac 2005. godine: 24, 7332 kn Tablica1: Ciljna cijenau kunama za 1 kg toplog trupa mladih bikova STUPANJ PREKRIVENOSTI MASNIM TKIVOM KLASA

E

u R

o p

1 26,59 25,04 2350 21,95 16,03

2 27,21 25,66 24,11 22,57 16,69

3 27,82 26,28 24,73 23,19 17,31

4 27,21 25,66 24,11 22,57 16,69

5 26,59 25,04 23,5 21,95 16,08

JUNICE Ciljna cijena* 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec prosinac 2005. godine: 24,8306 kn

Tablica2: Ciljna cijenau kunama za 1 kg toplog trupajunica STUPANJ PREKRIVENOSTI MASNIM TKIVOM KLASA

E

u R

o p

1 26,69 25,14 23,59 22,04 16,14

2 27,31 25,76 24,21 22,66 16,76

3 27,93 26,38 24,83 23,28 17,38

4 27,31 25,76 24,21 22,66 16,76

5 26,69 25,14 23,59 22,04 16,12

STOKE

Kategorija mladih bikova predstavlja muške životinje od 12. do 24. mjeseca starosti u trenutku klanja, prema Pravilniku o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04.).

Kategorija junica predstavlja ženske životinje od 12. do 24. mjeseca starosti u trenutku klanja prema Pravilniku o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04).

Ciljna cijena za pojedinu klasu i prekrivenost masnim tkivom računaju se prema Uredbi o ciljnoj cijeni utovljene junadi (N.N. 114/05.).

Velika slova E, U, R ,O, P predstavljaju 5 klasa u koje su razvrstani goveđi trupovi prema Pravilniku o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04.; prilog2.).

Brojčane oznake od 1 do 5 opisuju stupanj prekrivenosti masnim tkivom goveđih trupova i polovica prema Pravilniku o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04.; prilog3.).

Temeljem novčane vrijednosti R3 (naglašena u tablici) klase i stupnja prekrivenosti masnim tkivom izračunavaju se ciljne cijene 1 kg svih ostalih klasa i stupnjeva prekrivenosti masnim tkivom uz pomoć čimbenika korekcije. *Izvor podataka: Europska komisija; obrada TISUPMPŠVG ■

DANI SIRA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

Dario Zagorec, dipl. ing.

Organizator je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu odsjek Koprivničko-križevačke županije - ispostava Križevci u suradnji sa Srednjom gospodarskom školom Križevci. Izložba je održana u subotu 5. studenoga 2005. godine u Križevcima u prostoru "Starog Javora". Brojni posjetitelji potvrdili su veliku zainteresiranost građana - potrošača za autohtone proizvode naših sela, odnosno sireve i proizvode od mlijeka.

Ml.fekarskilist 01/2006.

Prošlogodišnja promotivno-prodajna izložba održana u Križevcima, iako lokalnog karaktera, zapravo je bila uvod u ovogodišnju prvu županijsku izložbu sira pod nazivom "Dan sira Koprivničko-križeva­ čke županije".

------------------Pokrovitelji manifestacije bili su Koprivi Grad Križevci koji su i osigurali vrijedne nagrade za dobitnike priznanja, a osiin njih sponzori manifestacije bili su tvrtke Elektrotehnika iz Križevaca i Probiotik iz Zagreba. Kako je ovo bila prva izložba ničko-križevačka županija

45

DANI

SIRA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

sira u Koprivničko-križevačkoj županiji i prvo službeno ocjenjivanje sireva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do sada na ovim prostorima, rezultati Izložbe iznenadili su kako stručno povjerenstvo za ocjenu sireva tako i same izlagače. Naime, od ukupno 40 izloženih sireva čak su 33 osvojila odličja, i to proizvođači sireva s područja cijele Koprivničko-križevačke županije. Od ukupno je 17 izlagača, 14 je iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a izvan konkurencije ocjenji-vanja bile su dvije preradbene jedinice manjeg kapaciteta: mljekara Horizont iz Koprivnice te Srednja gospodarska škola u sklopu koje je Mljekarski praktikum.

Kao najveća mljekara u Koprivničko-križevačkoj županiji, s mlijekom i mliječnim proizvodima predstavila se i Na tura Agro iz Đurđevca. Inače, prostor namijenjen za izložbu, vlasništvo tvrtke Komunalno poduzeće Križevci, i ove je godine bio premalen da primi

Slika 1: Siniša Levak šampion izložbe - Zlatne sirne rolade (snimio:Dario Zagorec,dipl. ing.)

46

sve zainteresirane posjetitelje, pa će sljedeće godine, zasigurno, trebati veći.

Ocjenjivanje na Izložbi Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje sireva na čelu s doc. dr. se. Samirom Kalitom, predsjednikom povjerenstva u čijem su sastavu bili i članovi radne grupe za sirarstvo dipl. ing.

Višnja Magdić te mr. se. Ana Grgas, ocijenilo je 40 sireva, od kojih 33 od kravljeg mlijeka te 7 od kozjeg mlijeka. Od dodijeljene 33 medalje, 6 je bilo zlatnih, 13 srebrnih te 14 brončanih. Šampionom je proglašena Sirna rolada s orasima proizvođača Siniše Levaka.

Proglašeni su i najuređeniji izlagački stolovi, a tri prva mjesta ravnopravno su podijelili mljekara Natura Agro iz Đurđevca, mljekara Horizont iz Koprivnice i OPG Ane Kožar iz Đurđevca. Posjetitelji su kušajući ujedno i ocjenjivali sireve, pa su po svom odabiru anketom mogli izabrati po jedan sir unutar svake kategorije.

Kvaliteta istaknuta na prvom mjestu Nakon ove prve županijske izložbe sireva Koprivničko-križevačke županije, možemo istaknuti zajedničku ocjenu struke i posjetitelja da mnogi proizvođači na obiteljskim gospodarstvima proizvode autohtone sireve izvrsne kakvoće koji zaslužuju svoje mjesto na tržištu kao zaštićeni proizvodi. Tri zlata pripala su dipl. ing. agronomije Siniši Levaku iz Koprivnice i to za sirnu roladu s ljutom paprikom, sirnu roladu s češnjakom te sirnu roladu s orasima, koja je ujedno proglašena i šampionom izložbe. Dokaz je to, daje uz entuzijazam za ovaj posao potrebno i znanje. Siniša je, naime, i diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu s temom iz sirarstva - proizvodnja kuhanog sira, autohtonog proizvoda Podravine. Iskustvo iz rada u mljekarskoj industriji, koje je kasnije stjecao, upotpunjeno je ljubavlju prema sirarstvu kojim se danas bavi ponajprije kao hobijem u slobodno vrijeme. Tu je ključ njegova uspjeha, što i sam potvđuje. Dva zlata Biserke Polak iz Križevačkog Ivanca za njezine dvije vrste kozjeg sira, kao Mljekarski li.st 01/2006.

==========~ DANI SIRA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

--

.................

Slika 2: Bogataponudasirevana najuredenijemštandu Ane Kožar iz Đurdevca (snimio:Dario Zagorec,dipl. ing.) i jedno zlato Ankice Mađerić iz Koprivnice za ljute prgice, potvrđuju da i kozji sirevi, uz stare dobre autohtone proizvode naših OPG-a kao što su prgice, imaju sigurne kupce. Nakon ove izložbe, kao što gospođa Mađerić kaže, nisu dobili samo pregršt čestitki na postignutom uspjehu, nego i mnoštvo novih narudžbi tako daje ovakav marketing i više nego dobrodošao jer je kvaliteta istaknuta na prvom mjestu. Pokrovitelji manifestacije, Koprivničko-križevačka županija i Grad Križevci iskazali su interes da izložba sira CroSim

postane tradicionalna te da se ovakvi kvalitetni sirevi naših obiteljskih gospodarstava svakako nađu u turističkoj ponudi.

Mogućnost daljnjeg razvoja proizvodnje sira na OPG-u Kako je danas u Republici Hrvatskoj dosta malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s relativno malom proizvodnjom, neka će od njih, zasigurno, prerađivati u sir mlijeko vlastitih gospodarstava.

Takva gospodarstva koja ne konkuriraju velikom proizvodnjom i velikim količinama mlijeka, u sustavu kvota bit će uključena u tzv. izravnu prodaju s gospodarstva, dakle mlijeko koje potroše ili prodaju na vlastitom OPG-u. A

kakve su, zapravo, mogućnosti daljnjeg razvoja proizvodnje sira na OPG-u u vremenima koja su pred nama, unatoč visokoj proizvodnji sira unutar EU? Za mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogućnosti su velike, u prvom redu na domaćem tržištu a osobito kroz turističku ponudu. No prije svega, moraju se pobrinuti da u sustavu kvota budu uključena u tzv. izravnu prodaju s gospodarstva, odnosno B kvotu, dakle mlijeko koje će sami trošiti, preraditi ili prodati na vlastitom OPG-u. ■

~======~=~====================

IHJIRMATSKIJ SAVEZ UJJZ<i,A.JIJYAčA SIJMJEtJJfAILSKO<i GOVEDA'''1Crr@SU Iz rada Saveza • 1. konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora U Vrbovcu je 04. prosinca 2005. godine Nadzornog održana 1. konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora «CroSim»-a nakon Izborne skupštine održane također u Vrbovcu 06. studenog 2005. god. Od 15 izabranih članova 10 na sjednici je bilo prisutno 12 članova uz predstavnike

Mljekarski li,st 01/2006.

odbora.

Sjednicaje protekla u radnom okružju sa 17. točaka dnevnog reda. Po svakoj točki slijedila je sadržajna rasprava iz koje za ovu priliku izdvajamo zaključke za koje držimo da će biti interesantni našim članovima, ali i čitateljima

47

«Mljekarskog lista» čijem Uredništvu ovom prilikom najsrdačnije zahvaljujemo, jer je ponudilo suradnju i mogućnosti da što više rasprava prenesemo u javnost. To nam je neophodno potrebno u trenutcima razvoja Saveza i njegovih 12 članica iz 9 hrvatskih županija, ali i svima onima koji nam se žele pridružiti u radu, a koje ovom prilikom pozivamo na suradnju.

Zaključeno je, da treba osvježiti bazu podataka Saveza (broj članova po pojedinoj Udruzi i broj grla u vlasništvu članova), ustrojiti vođenje i tijek dokumentacije u Savezu, uputiti dopise namjere svim uzgajivačkim i proizvodnim Udrugama i institucijama čiji su interesi za suradnju zajednički s interesima «CroSim»-a, suradnju s partnerima će temeljiti na pisanim dokumentima (dopisi, sporazumi, ugovori). O svojim namjerama Savez će izvijestiti Predsjednika Države, Predsjednika Vlade, Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministricu vanjskih poslova i Europskih integracija. Zatražiti prijam u onim vladinim stručnim institucijama (HSC i HZPSS) koje su prioritetne za rad i djelovanje Saveza. Također, zaključeno je da treba nastaviti sa započetom internacionalizacijom rada «CroSim»-a te sklopiti sporazume o suradnji na razini Saveza sa Slovenijom i Austrijom. Određeno je da nova adresa sjedišta «CroSim» bude; Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda, Livadarska 32, 10340 Vrbovec.

Nadalje, zatraženo je da od HSC dopisom zatraži izvješće o zastupanju uzgajivača simentalskog goveda u Europskom udruženju. Izrečen je i stav o poljoprivrednom državnom zemljištu (temeljnom problemu sigurnijeg razvoja govedarstva u Hrvatskoj) koji prilažemo u cijelosti: «Potrebno je poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu hitno privatizirati prema postojećim zakonima, te vršiti pritisak na jedinice lokalne samouprave da donesu kvalitetne programe gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (u korist ljudi koji žive na tom području i koji se stvarno bave poljoprivredom) i da se pri tome forsira prodaja, a ne zakup poljoprivrednog zemljišta.»

48

Predloženo je i zaključeno u sklopu rada IO da se u sklopu anketiranja Udruga, koje će biti obavljeno do sredine mjeseca siječnja 2006., kod članica CroSim»-a, organizira i određena projekcija ponude junica kod članica «te predstavi ponuda sjemena kvalitetnih bikova iz domaćeg i stranog uzgoja (kvaliteta i cijena). Zatražiti HSC izvješće o trenutnom stanju provedbe Uzgojnog programa s posebnim osvrtom na organizaciju testiranja mladih bikova iz ciljanog parenja (performace test u field uvjetima). Prilikom rasprave izraženo je žaljenje zbog zatvaranja «performance» testne stanice u Varaždinu.

Predsjednik Saveza je izvijestio članove IO i NO o sudjelovanju na II. savjetovanju uzgajivača goveda Hrvatske gdje se Savez predstavio, ali i o svim problemima koji su u tom pogledu proizašli, obzirom na tekst predstavljanja «CroSim»-a.

Dogovoreno je i prihvaćeno da «CroSim» sljedeće godine organizirati jednodnevno savjetovanje uzgajivača goveda u suradnji sa zainteresiranim partnerima.

U nastavku je odlučeno da se «CroSim» obrati MPŠVG-u, Hrvatskoj agenciji za hranu i Udruzi za zaštitu potrošača da prilikom uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda sirovine moraju biti u kontrolirane kao i mlijeko koje mljekare otkupljuju od uzgajivača u Hrvatskoj. Isto tako treba navesti koji proizvodi sadrže uvozne mliječne sirovine.

U najkraćem vremenu «CroSim» će se obratiti MPŠVG za tumačenje dodatnih pojašnjenja aktualnih propisa oko registracije Udruženja uzgajivača simentalskog goveda.

Vidljivo je iz ukratko iznesenih zaključaka, da «CroSim»-u predstoje mnoge aktivnosti što nas raduje, jer su to stvarni problemi uzgajivača simentalskog goveda, a koje uzgajivači organiziranim nastupom žele predočiti javnosti i započeti s rješavanjem preuzimajući dio odgovornosti na sebe, ali očekujući i pomoć zajednice.

Eventualnu zainteresiranost za sudjelovanje u radu Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda «CroSim»-a možete prijaviti Savezu na službeni telefon 099/2122260 gosp. Slavko Jambrišak, ing. agr. - predsjednik, te poslovnom tajniku mr. se. Miljenku Ernoić na telefon 098/395107 i stručnom tajniku Miroslavu Kovač, dipl. ing. agr. na telefon 098/809164. ■ Mljekarski list 01/2006.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam i

PremikS zavisoku proizvodqiu. m,Ue

;dobro zdravUe krav ®

uspfa~r✓e~fI:1::

Premiij za

elana®

Početna umna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inaeredne t~Ja

uzustedu mtue

@vnERINAdoo Svetonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.h

SAVEZ UDRUGA

SLOVENIJE

Uzgajivači goveda simentalske pasmine u Sloveniji udruženi su u »Savez udruga uzgajivača simentalske pasmine Slovenije (ZDRGLPS)«, sa sjedištem na Poljoprivrednom fakultetu u Mariboru, Vrbanska 30, (mrežna adresa: http://www.fk.uni-mb.si/liska/ ).

Svrha Savezaje, da udružuje udruge uzgajivača simentalske pasmine u Sloveniji u zajedničkom nastojanju • Upoznaje javnost putem sredstava javnog poboljšanja kakvoće goveda simentalske pasinformiranja o stručnim problemima i namine i za poboljšanje gospodarske vrijednosti uzpretku uzgoja goveda u Republici Sloveniji. gojne populacije. Svojim se djelovanjem Savez uključuje u izradu razvoja govedarstva Repu• Surađuje s drugim stručnjacima u govedarstvu blike Slovenije. Savez ostvaruje svoju svrhu i govedarskim Savezima. izvođenjem sljedećih radnji: • Surađuje sa srodnim Savezima međunarodnih • Surađuje s državnim stručnim institucijama u . društava iz drugih država, 18. svibnja 1993. u govedarstvu.

Besanconu (Francuska) primljen u Europski Savez uzgajivača simentalske pasmine, a 07.

• Surađuje i suodlučuje pri određivanju uzgojsvibnja 1994. u Beču je postao punopravna nog cilja, svakogodišnjeg uzgojnog programa članica Svjetskog Saveza uzgajivača simente stručnih odluka Saveza značajnih za talske pasmine. napredak simentalske pasmine organizira uzgoj i promet grlima pod markom proizvoda Opasmini LISKA. Lisasta pasmina je tipična kombinirana • Organizira zajedno sa stručnom službom pasmina goveda, čije porijeklo proizlazi iz promet uzgojnih grla, posreduju kod prodaje simentalske pasmine. Pasmina je nastala u 18. uzgojnih grla iz stada svojih članova. stoljeću na prostoru doline Simental (rijeke • Organizira stručno obrazovanje članova Sa- Sime) u Švicarskoj. Po navedenoj dolini pasmina je dobila ime koje se održalo sve do danas. Zahvaveza. ljujući dobrim osobiZnačajniji datumi povijesnograzvoja(ZDRGLPS): nama, pasmina se poUstanovljenje Saveza uzgajivača goveda simentalske pasmine u Hočah čela širiti po alpskim 10.06.1992.

IPokrai Maribora državama, a kasnije Na XX. sjednici generalne skupštine Europskog Saveza uzgajivača po cijeloj Europi i svi18.05.1993. simentalske pasmine u Besanconu (Francuska) je ZRGLPS primljen kao jetu. U Sloveniju su član organizacije prve krave simentalNa X. svjetskom kongresu uzgajivača simentalske pasmine u Beču je 02.-07.05.1994.

ZRGLPS prim!ien kao punopravni član te oraanizaciie ske pasmine uvezene Savez sudjeluje s kolekcijom od četiri rasplodne junice i rasplodnim bikom krajem 19. stoljeća, a 15.-22.08.1996. na Europskoj izložbi simentalskog goveda u Nitri u Slovačkoj nešto bolje organiziSavez uzgajivača goveda simentalske pasmine Slovenije na Općem saboru ranije početkom 20. prihvaća promjenu pravila u skladu sa Zakonom o udrugama. Nova 26.03.1997. stoljeća. Simentalsko organizacija se očituje u imenu: Savez udruga uzgajivača goveda simentalske pasmine Sloveniie (ZDRGLPS). govedo je potistisnulo Postaje član Saveza govedara Slovenije 18.12.1998 manje proizvodne paPostaje član krovne organizacije uzgajivača goveda - Govedarska zadruga smine koje su u to vri11.09.2003. d.o.o., kojaje 2005. promijenila ime u GPS jeme prevladavale u Savez udruga uzgajiavača simentalskog goveda Slovenije, na općem saboru 19.03.2004.

Sloveniji.

Već je u prihvaća promjenu pravila u skladu s trenutnim Zakonodavstvom. prošlom vremenu vri50

Mljekarski list 01/2006.

SAVEZ

UDRUGA

SLOVENIJE

mlijeka. U ograničenom opsegu dopušteno je oplemenjivanje s čistim pasminama: crveni holstein (RH) i montbeliarde (MB). Potomci iz usmjerenog parenja bikovskih majki (BM) i elitnih bikova koji se nalaze u uzgajalištu, mogu imati najviše 25% tuđe krvi, pod uvjetom da ta dolazi od jedne od dopuštenih pasmina za oplemenjivanje (RH ili MB) B tip je kombinirani tip s naglaskom na meso. Krave B tipa su namijenjene za dojilje u sustavu krava-tele i uzgajivačice a manje intenzivnu proizvodnju mlijeka. Junice se zato osjemenjuju prije svega sa bikovima koji donose solidnu (ne previsoku) proizvodnju mlijeka i odlične klaoničke i tovne osobine. Potomci iz usmjerenog parenja bikovskih majki (BM) s elitnim bikovima (koji se drže u uzgajalištu) mogu imati najviše 6% tuđe krvi, pod uvjetom da taj dio krvi dolazi iz jedne od pasmina namijenjenih oplemenjivanju (RH ili MB).

Marka proizvoda LISKA Nositelj marke proizvoda LISKA je Savez udruga uzgajivača goveda lisaste (simentalske) pasmine Slovenije. Slovenski uzgajivači žele u okviru marke proizvoda potrošaču goveđeg mesa osigurati kakvoću hrane sa slovenskih gospodarstava (kmetij). Meso koje kupite pod znakom LISKA, zdrava je namirnica, dobivena od grla hranjenih krmom odlične kakvoće. Grla su uzgojena s puno skrbi i ljubavi koju slovenski seljaci crpe iz svoje bogate tradicije.

Marka proizvoda LISKA B Tio Vam osigurava: Meso - mliieko Goveđe meso slovenskog do 5000 4,0 porijekla - sva grla, čije je 3,5 meso u prodaji pod markom U orosieku populacije proizvoda LISKA oteljena su i U prosieku oooulaciie uzgojena u Sloveniji.

1200 g/dan i više Prirodna hranidba grla 900 I!: /dan krma za životinje uzgojene Korektne,čvrsto područje putičnih proizvodima marke LISKA, kosti, visoki i tvrdi ne sadrži životinjskih otpada, oaoci stimulatora rasta ili farmaceDobro stegnuto utskih pripravaka.

Lako-normalno Grla najbolje kvalitete pod markom proizvoda LISKA Ociena 7 i više prodaju također meso grla čiji Dobra su klaonički trupovi uvršteni u Naimanie 6 laktacija

jedila kao kombinirana pasmina. Na alpskom području su najbolje prihvaćene krave dobre mliječnosti, te bikići odličnih osobina rasta, primjereni za tov i rad, za koji su grla lisaste (simentalske) pasmine, zbog svog velikog okvira i robusnosti, također dobro korištene. U Sloveniji je lisasta (simentalska) pasmina najbrojnija s najduljom tradicijom uzgoja.

Potomke, dobivene planskim osjemenjivanjem bikovskih majki s najboljim (elitnim) bikovima, još od 1963. godine uzgajaju i testiraju na uzgajalištu bikova lisaste (simentalske) pasmine u Murskoj Suboti. Do prve polovine 2004. godine testirano (direktno performance) je 3 234 mladih bikova. Lisastu (simentalsku) pasminu odlikuje dobra mliječnost, visok sadržaj bjelančevina i masti u mlijeku, visok dnevni prirast, dobra mišićavost, dobre tovne i klaoničke karakteristike. U uzgojima sustava krava-tele dobar je i majčinski instinkt, dobra prilagodljivost na okoliš, lako telenje vitalne teladi. Krave su i dobre uzgajiteljice (majke), pa su uz svoje tele spremne uzgojiti i tele druge krave. Populacija lisaste (simentalske) pasmine dijeli se na dva tipa. Na Općem saboru su članovi ZDRGLPS prihvatili sljedeći uzgojni cilj: A tip je kombinirani tip s naglaskom na mlijeko. Da bi postigli taj cilj, junice će osjemenjivati s najbolje testiranim mladim bikovima lisaste (simentalske) pasmine s naglaskom na osobine za visoku proizvodnju Osobina Smjer - kombinirana %masti % bi elančevina Visina grebena Tjelesna masa Prirast tovljenika Prirast volova

ATio Mlijeko - meso 7000 4,0 3 5 faenotio BB ili AB) 138-148 cm iznad 700 kg 1200 wdan 900 g/dan

Noge

područje putičnih kosti,

Mliječnost

Korektne, čvrsto visoki i tvrdi papci Vime Telienie Muznost Mišićavost

Otpornost na bolesti Dugoviečnost

L-----------------------------'

Mljekarski list 01/2006.

Korektno, prostrano, dobro stegnuto Lako-normalno 2 - 3,61 /min/ Dobra Dobra Naimanie 4 laktaciie

najvišerazredekakvoće.

51

SAVEZ UDRUGA

SLOVENIJE

Praćenje grla od teljenja do prodajnih polica sa željom osiguravanja visoke kakvoće i praćenja porijekla mesa, uspostavljajući sustav sve do prodajnih polica.

Podatci o izvornosti mesa u prodaji dostupni su na sljedećima Internet stranicama : Kmetijsko gozdarski zavod Ptuj - na poveznici "Blagovna znamka LISKA", MKGP Služba za identifikacijo in registracijo živali (SIR) poveznica »Poreklo govejega mesa«. Svaki komad mesa u prodaji pod markom proizvoda LISKA ima poznato porijeklo. Na svakom paketu mesa ili u hladnjak vitrini, razvidan je identifikacijski broj grla. Pomoću tog broja lako je moguće, na prije navedenim internet stranicama, potražiti više podataka o uzgajivaču i grlu, od kojega dolazi kupljeno meso.

ZDRGLPS izdaje časopis »Lisasto govedo«. Zadnji broj je izašao u mjesecu

kolovozu 2005. godine i dostupan je na domaćim internet stranicama Saveza sa sljedećim sadržajem: • Izložba goveda lisaste (simentalske) pasmine Čakova 2005. • Rezultati karakteristika bikova lisaste (simentalske) pasmine i križanaca 29. progenotestne skupine • Plodnost i razmnožavanje u govedarstvu • Rad tijela ZDRGLPS • Osjemenjivanje sjemenom mladih bikova • Stručna ekskurzija Saveza udruga uzgajivača lisaste (simentalske) pasmine Slovenije u Austriju • 43. međunarodni poljoprivrednostočarski sajam u Gornjoj Radgoni stvarno je živ: stočarske izložbe, izložbe životinja i uzorci nasada biljne proizvodnje • Godišnji pregled rasplodnih bikova u Križevcima u Hrvatskoj • Utjecaj uštaličene težine teladi lisaste (simentalske) pasmine na zdravstveno stanje i proizvodnju EU, strukturni fondovi i sredstva za razvoj gospodarstava. ■

STUDENTSKA UDRUGA AGRONOMIJE"STUDA" • Svetošimunska 25, Zagreb• Tel: 01/2394-054 • Fax: 01/2315- 300 • E-mail: studa@agr.hr • Web: htq,://www.agr.hr/studa/cda

CAREER DAY ZA STUDENTE AGRONOMIJE Prvi susret hrvatskili gospodarstvenika i studenata Agronomskog fakulteta održat će se u veljači 2006. godine, najavili su članovi Studentske Udruge Agronomije STUDA, koja organizira ovaj projekt nazvan „Career day". Studenti zainteresirani za sudjelovanje na susretu mogu predati svoje radove do 10. siječnja 2006. godine, a najbolji će biti prezentirani usmeno ili poster-prezentacijom potencijalnim poslodavcima - domaćim tvrtkama sudionicama susreta. Suorganizatori „Career Daya" su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska mljekarska udruga. Teme izlaganja hrvatskih tvrtki također će biti prikupljene preko natječaja. „Ovim projektom želimo upoznati studente sa stanjem na tržištu rada u Hrvatskoj, mogućnostima zaposlenja i potrebe za njihovim znanjem. Nadamo se da ćemo ih ujedno i motivirati za znanstvenoistraživački rad te sudjelovanje u projektima tvrtki, a samim time i olakšati zapošljavanje nakon diplome. Naravno, hrvatske tvrtke koje će sudjelovati u ovom susretu imat će priliku upoznati mladi znanstveni kadar na fakultetu i odabrati svoje moguće buduće zaposlenike" - poručio je voditelj projekta Zoran Vukašinović, član predsjedništva STUDE. Budući diplomirani agronomi predstavit će hrvatskim gospodarstvenicima svoje projekte, radove i dosadašnja dostignuća te im ukazati na kvalitetu svog obrazovanja, a ujedno će dobiti uvid u probleme struke, načine rada tvrtki, njihove projekte te budući plan rada. Uključivanjem u ovakve i slične projekte steći će natjecateljski duh koji će im biti od velikog značenja u njihovim budućim poslovnim kontaktima i susretima s njihovim prvim pravim poslovnim iskustvima još za vrijeme studija. Želja organizatora je pomoći u smanjenju odlaska mladih stručnih ljudi u inozemstvo, poboljšati i ubrzati razvoj hrvatskili tvrtki koje će voditi stručno osposobljeni timovi mladih domaćih znanstvenika. Najveću prednost vide u činjenici da će potencijali budući poslodavci moći izabrati najbolje i najsposobnije studente za rad.

Detaljnije informacije o ovom hvalevrijednom projektu dostupne su na stranici www.agr.hr/studa/cda.

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte: Zoran Vukašinović • e-mail: zvukas@agr.hr • GSM: 091/506-31-65

52

M{jekarskilist 01/2006.

y

TIPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene y

y

LEZISTA ZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/2882 811, Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.h

U voćnjaku je glavni posao zaštita od glodavaca. Ukoliko ima snijega, osobito mok':.::.-:,::.::.-:..-:..-:..-:__-_-_-_-_-__,__-_-_-_-_;:-~--:.:..:..:..:..-:_---- rog, pravovremena ga skinite s grana. Ako pak Dnri:o Ka1t1oc1~ d,pl. i11g nema snijega, moguće je obaviti gnojidbu voćaka i kopanje jama za sadnju.

Njive su obično zaštićene snježnim Ovaj mjesec iskoristite za planiranje uzC::-, pokrivačem, no kako za vedrih dana goja povrća u povrtnjaku. Pregledajte alat, po ~ može biti toplo, a noći su vrlo hladne, potrebi ga popravite ili nabavite novi. Počnite ~ tako se stvara ledena pokorica koju kupovati sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva. ~ treba razbiti prohodam taktora. Uko- Pripremaju se tople gredice, klijališna zemlja i ~ liko nema snijega i niskih tempe- bioenergetski materijal. U zaštićeom prostoru r,-,-, ratura, moguće je obaviti oranje i se priprema tlo za uzgoj ranog kupusa, ranog L:....:..Jgnojidbu. Ako na njivi stoji voda treba kelja, rane cvjetače i salate. je ispustiti. Inače, siječan je vrijeme U vrtu se može obavljati gnojidba. Ako ima C::::, kada se planira sjetva u tekućoj godini snijega, skinite ga s ukrasnog drveća i grmlja. ~ i nabavlja sav potreban materijal.

Trajnice koje prezimljuju u zatvorenom U vinograduje krajnje vrijeme da se prostoru redovito kontrolirajte i po potrebi obavi rigolanje, jasno, ako vremenske prilike zalijevajte. dopuste. Osim toga, kopaju se jame za sadnju Narodne uzrečice: cjepova, priređuje se kolje, kontrolira Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, dolu i armatura. Već sada počnite nabavljati cjepove brijegu. za sadnju. Kako nema mnogo posla, pregle- Akoje u siječnju vode, neće biti u listopadu vina. dajte alat.

Ako je trave u siječnju, neće je biti u svibnju. li

c=:::,

c=:::,

Hladnoća ovog mjeseca posljedica je dugih noći

agrometeorologija Mr. se. Dražen Kaučić. agrometeorolog

"Naletizime" Zima traje. Već smo doživjeli snJezne vijavice, olujne zimske bure u Dalmaciji, a i izlijevanje vode iz korita naših rijeka. Je li sve to što se događa s našim vremenom "normalno" ili nije, o tome se svakako može raspravljati. No, pravu zimujoš očekujemo.

Prema višegodišnjem praćenju vremena meteorolozi su utvrdili daje drugi zimski nalet između 15. i 26. siječnja. Vjerojatnost da se on dogodi iznosi 78%, a traje oko 7 dana.

Treći napad zime trebalo bi statistički očekivati u prvoj polovici veljače. Vjerojatnost da se dogodi je 67%, ali traje samo 6 dana.

No, statistika je jedno, a stvarnost nešto drugo. Vrijeme je katkada nepredvidiva, pa do potvrde izračunate vjerojatnosti naleta zime još malo pričekajmo.

i kratkih dana. Pritjecanje Sunčeva zračenjaje kratko, a zbog male visine Sunca slabo. S obzirom da se zrak hladi od tla, najhladnije će biti u slojevima tla. Takvi su odnosi temperatura, uglavnom pri stabilnom vremenu, kada je iznad naših krajeva anticiklona.

Posljedice anticiklone su i vrlo česte pojave magle. Dakle, osim hladnog vremena, ovog je mjeseca i pojava magle vrlo česta. ■

LJEKOVITO

(judi već tisuć(jećima koriste za zdravstvenih tegoba, a u ovim zimskim mjesecima najčešće ga se ttietimo kad nas muči dugotrajan i uporan kaša(j.

Trputac

ili bokvicu

l-iječenje

različitih

Kod nas raste velik broj trputaca, a osobito su ljekoviti uskolisni i širokolisni trputac.

Uskolisni trputac (Plantago lanceolata) raste posvuda po livadama, pašnjacima, djetelištima, uz puteve i ceste. Ima uske, lancetaste listove (duge i preko 20 cm) na kojima se ističe 3-5 usporednih žila i koji se postepeno suzuju u posve kratku peteljku, a složeni su u prizemnu rozetu. Iz rozete izbijaju do 40 cm duge bezlisne stabljike koje završavaju klasastim cvatom sastavljenim od brojnih sitnih smeđastih cvjetića.

U ljekovite svrhe treba brati listove neposredno prije cvatnje. Nikako ne smijemo skupljati prašnjave listove ili one u blizini

Mljekarski list 01/2006.

BILJE

Marija Kranjčević1 dipl. ing.

prometnica, već samo one s čistih i ekološki nezagađenih staništa. Suše se u hladu u tankom sloju. Ne smijemo ih prevrtati i dirati prstima jer tada brzo promijene boju i pocrne, a takvi nisu za upotrebu.

Pripravljanje čaja 2 čajne žlice suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana. Kod kašlja i drugih dišnih tegoba čaj sladiti medom.

Trputac sadrži veliku količinu sluzi, ima protuupalno i antibiotičko djelovanje pa koristi za liječenje mnogih bolesti. Pomaže kod kašlja, bronhitisa, astme, prekomjerne sluzi u dišnim organima, upale sluznice usne šupljine i ždrijela.

Umirujuće djeluje na unutarnje organe, djelotvoran je kod kolitisa, pojave plinova tijekom teže probave, gastritisa, pročišćava krv, pomaže kod upale bubrega i mjehura. Kupke pripremljene od trputca smiruju bolne i upaljene hemeroide, a svježe, nagnječene listove dobro je staviti na rane od ujeda insekata, osipe, lišajeve i opekotine.

Kod kašlja se najviše koristi sirup od trputca. Danas ga ima svaka ljekarna, i to nekoliko vrsta sirupa od različitih proizvođača.

Nekada su u staklenku za spremanje zimnice od 5 litara stavljali na dno sloj od 3 cm dobro pritisnutih, svježe ubranih listova trputca a zatim 1 cm debeo sloj šećera i tako naizmjence do vrha boce. Preko noći se sloj slegne i sljedećeg dana nadopuni na isti način, a postupak se ponavlja sve dok boca ne bude potpuno ispu:ajena. Bocu valja dobro zatvoriti, zamotati u najlon i zakopati u vrtu na obilježena mjesto ili čuvati na približno ujednačenoj temperaturi u blizini štednjaka. Nakon 3 ntjeseca sadržaj procijediti, kratko prokuhati i spremiti u boce. ■ 55

VAŠ LIJEČNIK

®~~®~□ [;)[;30~@0[;)0 [;)[;J~[X]~~

I

I

Za sigurnu i zdravu prehranu moraju biti ispunjena Dr.IvoBelan tri osnovna pravila, a to su: uravnoteženost, razjesti raznovrsnu hranu, 2. novrsnost i umjerenost. Neće biti naodmet da malo održavati normalnu tjelesnu porazmislite o svojim prehrambenim navikama, jer težinu, 3. izbjegavati previše riječje o vašem zdravlju . .._ ________________________ _. i masnoća,

Činjenicaje da su vrlo česte razne nejasnoće,

1

a i nehaj, kada je u pitanju naša ishrana.

Međutim, ako ispunjavate gore spomenuta tri osnovna principa, budite sigurni da ste na pravom putu. Uravnoteženost nemojte pretjerivati u jednoj vrsti hrane. Raznovrsnost nemojte izostavljati neku vrstu hrane; što više različite hrane u vašem tanjuru, tim bolje. Ako se pojavila dvostruka brada ili je odjeća postala pretijesna, velikim tiskanim slovima napišite na svoj hladnjak UMJERENOST. Informativni mediji vrlo često donose nejasne, zbrkane savjete o prehrani («ovo/ zbrkane» smijete jesti, ovo ne smijete jesti», itd.).

Međutim, valja priznati da stručnjaci za prehranu još uvijek dovoljno ne znaju koja je dijeta idealna za pojedinog čovjeka. Ljudi se razlikuju po dobi, spolu, razvijenosti, fizičkim aktivnostima; netko je bolestan, netko je trudnica itd., pa prema tome se i prehrana mora razlikovati.

Istraživanja se nastavljaju kako bi bile otkrivene potrebe, visok krvni tlak, šećerna bolest, karijes zubi, neki oblici raka, itd.), jer dijeta može biti itekako važna. Ovakvi se bolesnici moraju posavjetovati sa svojim liječnicima i dobro educiranim dijabetičarima koji će im dati glavne smjernice u ishrani, a vjerojatno će specijalno za njih, pripremiti određene dijete.

U pitanjuje vaše zdravlje A što je s nama zdravima? Koje savjete da mi slijedimo u izboru i pripremi hrane za nas i našu obitelj? Bilo bi mudro pridržavati se sljedećeg: 1.

56

zasićenih

masnoća

kolesterola, 4. jesti hranu koja sadrži dovoljno škroba i celuloznih, neprobavljivih ostataka, S.izbjegavati previše šećera, 6.izbjegavati previše soli kao i 7. alkoholna pića (ili ih piti samo u umjerenim količinama).

Da se razumijemo, samo zdrava hrana nije dovoljna za zdrav i sretan život. Postoje i drugi faktori o kojima ovisi zdravlje (nasljeđe, životni stil, mentalno zdravlje, okolina, itd.), ali dobre prehrambene navike mogu vam znatno pomoći u održavanju i poboljšavanju zdravstvene kondicije.

Nekoliko se zemalja u svijetu sprema čak i zakonski izmijeniti loše navike svakodnevne ishrane svog stanovništva. Uostalom, preporuku za to dale su Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna konferencija o ishrani. Na primjer, Norveški parlament razmatrao je dugoročni program (petnaestogodišnji) zdrave ishrane. Po tom programu N orvežani će u narednom periodu jesti više žitarica, a manje mesa. Pored medicinskog, taj je program i ekonomski značajan, jer će potaknuti razvoj poljoprivrede. ■

IZLAZAKI ZALAZAK SUNCA 10. 01.

20. 01.

31. 01.

OSIJEK7,19 16,237,14 16,36 7,04 16,52 ZAGREB 7,32 16,347,25 16,477,15 17,03 Mljekarski li,st 01/2006.

PIONEER.PIONEERSJEMEd.o.o„ Čulinećka c. 2b'2. 10040ZAGREB.Tel.-012958000. http:',www.pioneer.c A ouPoNr coMPANY

Z Zas: t:1,zna, reg,s:<tran,11O'tll'Jen e:i u orzavama s. ieta od strane PIONEERH, - B-ed 1n,erra:·0na ,ne Des :.'::irres lc:.a U

svježemlijeko

svježe.;• "t'linNJa

~~p.LITE°l'.

, 4 "I

24h od mužnjedostola t'inhiia