Mljekarski list 9-2005

ključ

ab

ura

Prirodno lijepa ab kulturahraniv~u ljepotu,fuva vitkost i pružajedinstvenužitakl punomokusuvoća. ab kulturaje izvanredanizvorvrijednihnutri/'enat, za ofuvanjeljepotei sadržizanemarivudiood svegaO,1% m iječnE mastištoje čini iznimnoniskokaloričnom. Jednabo1icaab kulturaobilujE visokovrijednimproteinimai podmiruje20 % dnevnihpotrebaZi proteinimate lak 60%dnevnihpotrebaza kalcijem

" zahvaljujući kojerr OPTI COMPLEX je specifičan i originalanaktivnisastojak je ab kulturadrugafijaod ostalihmWečnih napitaka.Salinjenje 0< "vitaminaljepote - vitaminaB skupine,kalcija· porijeklomiz mlijekate kulturi i ' - lactobacillusAcidophilusi Bifidobocterium longum VJ'.:Jli ,, f • .

J ~

VitaminiB kompleksavažnisu tijekomprovođenja redukcijske dijeteje igrajuključnu uloguu izmjenitvari u organizmu.Također, nezaobilazn su nutrljentiu očuvanju lijepe i zdrave1:ože,kosei noktijučiji izgled zdravljezasigurnone želiteugrozititijekom provođenja ·dijete · · · · · ključan je za dobivanjeenergijeiz hrane · neophodan je zaodržavanjedobravida,kože,kostii nokata · · važanje za pravilnufunkcijuimunoi mi!ićnog sustava V uključen je u procesformiranjakrvnihzrnacai ugradnji željeza J

'

Kalcijporijeklomiz mlijefnihproizvodau brojnimistraživanjima pokaza, seu11nkovitim pomoćnikom u olak!avanju gubitkatjelesnemase.Takođe1 kalcijigra važnuuloguu cijelomnizutjelesnihprocesa,a najvažnijaj, izgradnjačvrstih kosti

51U e I uite IJe' Korisnebakterije(Lactobacillus acidophillusI Bifidobacterium longum uneseneputemferment,ramhmliječnih proizvodapotiskujurastštetni! baktenJa u našimcrijevimaI takopospješuju zdravljeprobavnog sustava DobraprobavatemelJJeuspjeharedukc1Jske d~eteI detoks1kac1je, a tim, i lijepe i zdravekožekojazraa svježinom al, Jt ,eootn tijcko ~ . I .11a· Bezbrojputaponovljenaizreka«ljepotadolaziiznutra•uvelikeseodnos upravona hranukoju unosimou svoj organizam.Brižnoodabrani namirnicei obilje tekućine preduvjetsu zdravljai ljepotesvakežene usvajanježivotnogstilapravilneprehrane, redovitetjelovježbei ravnotež; duhai tijela esencijalnisu za l1epotui zdravlje ab kulturaprakt11an je i hranjivnapitakkoji se možekonzumiratika, dio dorufka,kaozdravmeđuobrok te kao laganivečernji obrok

Izaberiteizmeđu postojećih okusabreskve,jagode,šumskogvot. i vanilije,ili kušajteneštonovo.ab kulturalimetas ekstraktom alc,, verekojahranikolu iznutrai linije mekom,glatkomi elastilnom I zato,zaboravitena nepotrebnaodricanja probudilesvojuprirodnuljepotui uiivajte

RUJAN,

2005.

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ ZLATNIROG _______________________________

1

KRMNE KULTURE Najvažniji poslovi: sjetva travnjaka i spremanje kukuruznesilaže -----------------------2 Obična grahorica _________________________ 7 Dlakava grahorica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 ISPUSTI ZA KRAVE Ispusti za krave, žensku telad i junice . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 1O HRANIDBA Testirana soja. ____________________________

12

Utjecaj visine košnje na kvalitetu silaže kukuruza _____ 16 KVALITETAMLIJEKA Fizikalna svojstva mlijeka . ____________________ 18 VETERINARSTVO Pobačaj ________________________________ Kisela indigestija - acidoza buraga

21

______________

22

Najviše dopuštene količine štetnih tvari u mlijeku _ _ _ 23 TOPLINSKI STRES U GOVEDA Kako umanjiti učinak toplinskog stresa u mliječnih goveda _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 27 IZ UDRUGE SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE Bikovsko sjeme elitnih simentalskih bikova iz Europe u Požeštini _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29 SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Pokretanje performance testa u proizvodnim (field) uvjetima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30 GOSPODARSTVO Osvrt na aktualnosti domaćeg mljekarstva _ _ _ _ _ _ _ _ 34 Sustavi poljoprivrednog gospodarenja __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38 STOČARSKE IZLOŽBE I. izložba istarske ovce _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 39 REPORTAžA Hrvatskoj nedostaje mlijeka! _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 42 RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 43 OBITELJ I DOM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45

,, - -

- - - ~-

ROG

Dragi čitatelji Mljekarskoglista Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održane 17. lipnja u Vrbovcu, dodijeljena je nagrada «Zlatni rog», proizvođaču mlijeka, za najveći štalski prosjek mlijeka po kravi u 2004. godini, proizvedenog za tržište. Ove godine nagrada je pripala gospođi Mariji Vranović, iz Gardinovca.

Zaključak Skupštine je da HMU natjecanje za dodjelu «Zlatnog roga» provodi i dalje.

Kriteriji natječaja su; - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci - isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», a nagrada će biti uručena u lipnju iduće godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO NASLOVNICA Ključ visoke i isplative proizvodnje mlijeka je u kvalitetnoj voluminoznoj krmi (Foto: D. Pejaković)

- - - - - - - - - - - -~ - - - - - - - - - - - -~ -- - - - - - - - - - -~ - - - - -,, Napomena:

•

~,' Ime i prezime

A

! Popunjeni obrazac s

proizvođača:

Y ~

························

Adresa: Broj krava:...

podatcima za mjesec

: RUJAN dostaviti ti: jekom listopada o.g.,

.. ...........

' na adresu: Hrvatska mljekarska udruga

Količina mlijeka isporučena

mljekari (litara):

(za nagradu «Zlatni

Klasa isporučenog mlijeka: ....

, rog» Ilica 31/3, 10000

* Datum predaje obrasca i potpis:.................................................................................. i Zagreb. Informacije ,I

•I na broj tel:

,______

-;x-

___________

~-

___________

-->«--___________

-~

_ _ ___

01/4833 349

Urednički odbor: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. se. Stjepan Feldhofer, prof. dr. se. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantoei, rnr. se. Antun Kostelić, mr. se. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik i Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka

KRMNE KULTURE V

NAJVAZNIJIPOSLOVI:DamirPejaković,dipl.ing.

SJETVATRAVNJAKA I SPREMANJE KUKURUZNESILAZE V

Naravno, podrazumijeva se intenzivno gospodarenje tim površinama kako bi bili ostvareni godišnji prinosi Velika većina proizvođača mlijeka još se uvijek od oko 10 t suhe tvari (ST)/ha krme s bori s količinom krme, a kvaliteta je najčešće u travnjaka ili lucerišta (50-60 t zelene drugom planu. Evidentno je da je površina pod mase po hektaru) te 15 t suhe tvari kvalitetnim krmnim kulturama i silažnim (ST)/ha kukuruzne silaže (45-50 t sikukuruzom daleko ispod potrebne. laže po hektaru).

Kvaliteta krme Rijetke su krave koje imaju na raspolaŠto je veći genetski potencijal krava za ganju po volji kvalitetnu voluminoznu krmu iz proizvodnju mlijeka, mora biti kvalitetniji oskoje bi morale proizvoditi glavninu mlijeka.

Tko danas ima po kravi barem 0,5 ha novni obrok, tj. krma, kako isplativost proizkvalitetnih travnjaka i/ili lucerišta i 0,2 ha vodnje mlijeka ne bi bila upitna. Da bi dobra kukuruza za silažu?! Sada je vrijeme kad se mliječna krava konzumirala dovoljno krme (barem 12 kg ST/dan), ta krma mora biti odremože nešto učiniti ! đene kvalitete, ali prije svega mora biti ukusna.

Količina krme Osnovni je zadatak svakog proizvođača Visokoproizvodne krave (iznad 30 kg mlijeka mlijeka proizvesti dovoljne količine kvalitetne na dan) moraju uzimati i velike količine voluminozne krme. No, koliko je to „dovoljno" koncentrirane hrane (zobanje, smjesa), često i i kakva je to „kvaliteta"?! To najviše ovisi o do 12-13 kg na dan, no ako istovremeno ne kravama koje moraju proizvoditi mlijeko (iz te jedu i velike količine krme (voluminozne), rekrme) tj. realnim očekivanjima gospodara zas- zultati u proizvodnji, zdravlje i plodnost krava novanim na genetskom potencijalu stada kojim neće biti dobri. Krmu lošije kvalitete krave raspolaže. Što su ta očekivanja veća, veća je i puno slabije jedu pa je ukupna količina konkoličina, a još je važnija kvaliteta krme koju zumiranih hranjivih tvari, energije i probavmora proizvesti. Okvirne potrebe za dobru hraljivih strukturnih vlakana daleko ispod potrenidbu kvalitetnih krava, zasnovane na dobrim ba, a tada nastaju problemi. Dakle, ključ visoke prinosima, jesu: 0,5 ha po kravi (uključiv i i isplative proizvodnje mlijeka je u obilnom podmladak) kvalitetnih travnjaka i/ili konzumiranju kvalitetne voluminozne krme. U lucerišta + 0,2 ha po kravi kukuruza za praksi su ogromne varijacije, pa tako krave silažu. Jasno je da to ne vrijedi za sva područja lošijih gospodara „žive" s mnogo manje od 10 zbog klimatskih i drugih razlika, ali se za kg suhe tvari loše krme dnevno, dok kod najboljih uzgajivača najbolje krave pojedu i više najveći dio „mliječnog bazena" u Hrvatskoj može uzeti kao dobra orijentacija. Tako bi, na pri- od 15 kg suhe tvari vrhunske krme dnevno (npr. 20 kg sjenaže + 20 kg kukuruzne silaže). mjer gospodarstvo, u čijem je stadu 20 kvalitetTo je najznačajnija razlika između uspješnih i nih krava, trebalo imati barem 10 ha zasijanih travnjaka i/ili lucerne + 4 ha kukuruza za manje uspješnih. No, kojaje to dobra kvaliteta silažu da bi moglo pravilno hraniti krave i krme!? U savjetodavnoj službi imamo toliko rasplodni podmladak tijekom čitave godine. iskustva s laboratorijskim analizama krme da 2

Ml.fekarski list 09/2005.

KRMNE KULTURE smo stekli vještinu krme „od oka".

procjenjivanja

kvalitete

Što sada sijati?!

Krme s travnjaka u širem smislu (uključujući lucernu i djeteline) treba Odlike kvalitetne krme u brojkama biti više od 50% u obrocima svih Naizastuolieniia krma u oroizvodnii mliieka Najvažniji parametri kvalitete Ljuljevi Lucerna Kukuruzna kategorija stoke na gospodarstvu (sjenaža) (sjenaža) silaža specijaliziranom za proizvodnju I Pobavljivost organske tvari I oko 75% oko 65% 75-80% mlijeka. Stoga travnjacima treba Energija (MJ Nel/kg ST) oko 6,0 oko 5,5 oko 7,0 posvetiti veliku pozornost. Sezona Proteini (SP u ST) 17-20% 18-24% 7,0-8,0% je sjetve. Nije svejedno što se sije Sirova vlakna (u ST) 23-26% 24-27% 18-21% jer je dobroj kravi potrebna vrlo kvalitetna krma. Proizvodnju krme na gospoRazlike među proizvođačima su ogromne. darstvu specijaliziranom za proizvodnju mlijeNapredna gospodarstva bez većih problema ka treba podrediti potrebama najproduktivnijih postižu kvalitetu krme na razini europskih životinja, a to su muzne krave u vrhu laktacije. farmera (kako je prikazano u tablici), ali velika Zašto?

Današnje mliječne krave imaju vrlo vivećina gospodarstava još uvijek kvaliteti krme ne pridaje dovoljno pažnje što se najbolje vidi u sok genetski potencijal za proizvodnju mlijeka, pa je većina krava (kakve žele naši proizvođači) laktofrizu, ali i po tome kupuju li ili prodaju u vrhu laktacije kadra proizvoditi 35-40 kg rasplodne junice (pokazatelj plodnosti u stadu). mlijeka na dan (mnoge čak i više). Ako u tom razdoblju krava nema na raspolaganju krmu Visokokvalitetne Ned agro d.o.o., odlične kvalitete, rezultati neće biti dobri. TakMekušanskacesta 62, nizozemske steone Karlovac, va se krma kod nas može proizvesti na travjunice holštajnTel./fax: 047 /654-292, njacima u širem smislu (uključiv lucernu i djefrizijske pasmine GSM: 098/365-857, teline). Veliki je broj kultura (vrsta) koje se siju e-mail: na travnjacima za proizvodnju voluminozne nedagro@hibtnet hr BLES krme. Kod nas se još uvijek puno "luta", proizOprema za staje: DAIRIES vođači sami eksperimentiraju, svašta isprobaVezovi, topli podovi, vaju. Nebrojene su recepture kompliciranih ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica smjesa koje u drugoj i kasnijim godinama P rtnernakon sjetve nimalo ne podsjećaju na prvotnu Folije i mreže Folije i mreže za okrugle recepturu. Travnjaci prebrzo propadaju i ne Surga bale, folije za silažu, vezivo daju ni količinski, ni po kakvoći obećani rezultat. Pravih praktičnih istraživanja zapravo EQUIPMENT nema jer takva istraživanja moraju uključiti i visokoproizvodne krave, a to je kod nas nemoguće provesti. Struka tu tematiku promatra po segmentima, svatko iz svog kuta. No, proizvodnja krme u specijaliziranoj proizvodnji mlijeka mora biti maksimalno pojednostavljena. Treba odabrati vrste koje pouzdano daju velike prinose kvalitetne krme. Tu se izbor svodi na nekoliko najraširenijih vrsta. Eventualne smjese više vrsta moraju biti jednostavne.

Nemoguće je dati generalnu preporuku jer su

I

9()-

=-IBROU\NERS

R1>YX)

Mljekarski list 09/2005.

3

KRMNE KULTURE uvjeti klime i zemljišta u Hrvatskoj izuzetno • Gotove smjese nisu za one koji znaju što raznoliki. No, prema dosadašnjim iskustvima, hoće, koji poznaju svoje parcele i znaju u susjednim zemljama i kod nas, pokazalo se da gospodariti travnjacima. Preskupe su i često tri vrste apsolutno dominiraju u proizvodnji sadrže sjeme vrsta koje se nikada ne pojave u krme za mliječne krave, a to su: lucerna, tratini. engleski ljulj i talijanski ljulj. Te su vrste • Sorte pojedinih vrsta trava i djetelina kojih najčešće sijane u monokulturi, svaka zasebno, ima na tržištu često su nepoznate ili upitne no nisu isključene ni jednostavne smjese s još kvalitete. Teško je doći do informacija. Praknekim drugim vrstama za posebne uvjete. Od tičnih istraživanja u nas nema. No, sorte se kvalitetnijih trava u manjoj mjeri dolaze u izuzetno razlikuju, stoga se prije nabave obzir livadna vlasulja i mačji rep, a za teže sjemena svakako treba savjetovati sa struč­ uvjete poboljšane sorte trstolike vlasulje. U njacima. kratkotrajnim smjesama ili samostalno, dobre • Trajniji travnjaci na bazi engleskog ljulja (pa rezultate daje crvena djetelina, a u smjesi s i lucerišta) najbolje prinose i kvalitetu krme engleskim ljuljem za višegodišnje korištenje daju u prve dvije godine korištenja, a prosmože se sijati bijela djetelina i eventualno ječan vijek korištenja kod nas morao bi biti 4 smiljkita roškasta. Nekoliko napomena koje godine. Zato planiranu ukupnu potrebnu mogu olakšati izbor vrsta i sorti za sjetvu na površinu trajnijih travnjaka treba podijeliti gospodarstvima koja se bave intenzivnijom na 4 dijela i svake godine (u ovo vrijeme) proizvodnjom mlijeka: zasijavati po jednu četvrtinu. Tako ćete • Gdje god uvjeti tla i klime dopuštaju, treba uvijek imati na raspolaganju i mlade i sredsijati lucernu u čistoj kulturi, jer lucerna je nje i starije travnjake kako bi ukupni prinosi kraljica krmnih kultura; daje velike prinose krme bili ujednačeni tijekom godina. izvrsne krme, a može se kvalitetno silirati. U • Nije se dobro osloniti samo na jednu kulturu lucernu se isplati uložiti. jer je svaka sljedeća godina nepredvidiva • Engleski ljulj je najkvalitetnija vrsta trave, (klimatske promjene). Talijanski ljulj uvijek ali traži intenzivno gospodarenje, dobre dobro dođe uz glavnu kulturu (engleski ljulj uvjete tla, dobru gnojidbu i pažljivog gosili lucernu), naravno samo kao poseban usjev ili međuusjev (ne u smjesu). podara. Tko nije spreman uložiti u proizSpremanje kukuruzne silaže vodnju krme i tko ne drži travu najvažnijom kulturom, neka ne sije engleski ljulj. Mnogi - važni detalji su napredni proizvođači mlijeka u Hrvatskoj Rijetke su krave u Hrvatskoj koje imaju dokazali da je proizvodnju krme itekako privilegiju jesti kukuruznu silažu i tijekom toplijeg dijela godine. A jako bi im dobro došla! moguće bazirati na engleskom ljulju.

• Talijanski ljulj je također vrlo kvalitetna Bilo bi više trave za zimu, a manje problema s trava, ali je kratkotrajan. Najproduktivnija količinom i sastavom mlijeka ljeti.

Spremiti kukuruznu silažu „znaju" svi. je trava jer u kratkom vremenu daje velike prinose. Najbolje ga je koristiti kao među­ Iako se taj posao kod nas radi već jako dugo, rezultati su prečesto nezadovoljavajući (nerijetusjev, posebno gospodarstva koja nemaju dovoljno zemljišta. Treba ga dobro gnojiti i ko i jako loši), ponajviše zbog lošeg pokrivanja, odnosno zatvaranja silaže i potpuno krivih često kositi, jer zbog kasnijeg košenja brzo dimenzija silosa. gubi kvalitetu. Ne stavljati ga u složene Kukuruzna silaža je u hranidbi mliječnih smjese jer će u prvom porastu sve zagušiti, a krava izuzetno vrijedno krmivo jer od svih voonda nestane i ostavi plješine iza sebe.

4

Ml.feka.rskilist 09/2005.

KRMNE KULTURE luminoznih krmiva ima najveću koncentraciju energije (i preko 7 MJ NEL/kg suhe tvari, kao i prosječni koncentrat).

To je najjeftinije energetsko krmiva za mliječne krave koje se proizvodi na vlastitim površinama gospodarstva.

Ako je pravilno spremljena i konzervirana, kukuruzna silaža je vrlo probavljiva, stoka je jako rado jede i u dobro izbalansiranom obroku daje izvrsne proizvodne rezultate. U obroku visoko mliječnih krava najteže je zadovoljiti potrebe za energijom. Upravo tu je vrijednost kukuruzne silaže, pa dobrim kravama u početku laktacije kvalitetnu kukuruznu silažu treba davati u velikim količinama, praktično po volji.

No, ta se vrijednost mora dobro zaštititi od gubitaka i kvarenja tijekom skladištenja jer nije svejedno hoće li silaža koju krave jedu imati 7 ili 5,5 MJ energije, hoće li probavljivost biti 80 ili 60%, mora li se odstraniti i do 30 % silaže zbog kvarenja i hoće li biti ukusna i zdrava ili neugodno zaudarati i biti štetna po zdravlje stoke. Rezultati će se najbolje vidjeti u laktofrizu.

Velik je broj vrlo bitnih detalja u proizvodnji i hranidbi kukuruznom silažom, a najvažniji su-:

• odabir hibrida: visoka kvaliteta zrna (polutvrdunci), visok udio klipa u masi (50%), „fina" stabljika s dovoljno lista. Nije bitan samo ukupan prinos!

• optimalna faza skidanja: početak voštane zriobe • kvalitetan rad silo-kombajna: sjeckanje na manje od 1 cm i još važnije drobljenje svakog zrna (posebnim valjcima)

• brzina

punjenja 1 zatvaranja silosa: po mogućnosti 1 dan, nikako ne više od 2 dana • čistoća rada: što manje nečistoće (zemlje) u silosu • temeljito gaženje: svaka prikolica raširena po dužini silosa i gažena teškim strojem Pravilo: težina stroja za gaženje mora biti 1/3 mase silaže koja ulazi za 1 sat u silos.

Primjer: današnji silokombajni velikog učinka siliraju i 40-50 t silaže na sat, a uz takav kombajn mora ići dobar transport i stroj za gaženje od barem 12 t.

• pravilno pokrivanje silosa • dovoljna brzina trošenja: zimi najmanje 15 cm na dan, od lipnja do rujna barem 30 cm na dan u dubinu silosa; ako silažom hranimo blago cijele godine, što je jako dobro, ukupna dužina silosa mora biti 75 m; ako taj uvjet nije ispunjen (kod nas najčešće nije) gubitci su jako veliki, naime razvijaju se plijesni čiji otrovi ubijaju mikroorganizme buraga ("radnike").

Dakle, pravilne dimenzije silosa prvi su uvjet za proizvodnju kvalitetne silaže. Kako odrediti dimenzije silosa? To ovisi o broju stoke i koliko dugo (dana) će se trošiti silaža iz jednog silosa.

Uz krive dimenzije silosa (kratki, visoki, široki), pokrivanje silosa je ono u čemu se najviše griješi. Čini se da nisu dovoljno ozbiljno shvaćeni termini: hermetičko zatvaranje, anaerobni uvjeti. To jesu strane riječi, ali princip je potpuno jasan i treba ga poštivati: najvažniji uvjet za uspješno vrenje i ču­ vanje silaže u silosu je potpuno onemo-

Primjer izračuna dimenzija silosa za silažu potrebnu za 30 krava s 20 kom. podmlatka: zimsko razdoblje: 245 dana ljetno razdoblje: 120 dana prinos silaže: 50 tiha potrebno ha: zima 4,3 + ljeto 1, 7 = 6,0 ha ukupno potrebno: 0,2 ha/kravi Jf{jekarski List 09,12005.

za zimu 300 m 3, trošenje 20 cm/dan za ljeto 120 m 3, trošenje 30 cm/dan dimenzije silosa: za zimu: 40 x 5 x 1,5 m za ljeto: 36 x 4 x 0,9 m

5

KRMNE KULTURE gućiti ulaz zraka i vode u silažnu masu.

Najbolja je metoda s podfolijom, folijom, zaštitnom mrežom i vreća­ ma sa šljunkom za učvršćivanje, no može i drugačije. Jako je dobro ako je na silosu preko folije još i dodatno opterećenje, najčešće je to sloj zemlje. Tako silaža ostaje bolje zbijena, a tijekom trošenja zrak teže prodire u dubinu silosa, posebno ispod folije. Ako je moguće, silos treba postaviti tako Svaka od ovih krava proizvelaje za svogživotnogvijeka iznad 100 000 kg mlijeka. da je tijekom trošenja Od krme znaju samo za engleskiljulj i kukuruznu silažu. otvorena površina okrenuta prema sjeveru, sjeveroistoku ili sjeverozapadu, nikako obrnuto , zbog zagrijavanja od sunca. Jako je loše ako pokvarenu silažu treba odstranjivati prilikom hranjenja jer ju je teško potpuno odstraniti pa pokvarena, pljesniva silaža dolazi u hranu. To je osobito važno kod upotrebe mikser-prikolica jer mala količina pokvarene, pljesnive silaže upropasti cijelu mikserprikolicu hrane. Ako je Može i bez zidova! Ako silažu/sjenažu pokrivamo gumama, to treba ovako izgledati. dobro spremljena i pokrivena silaža, minimalni su gubitci tijekom čuvanja i hranjenja.

Svakom uzgajivaču, proizvođaču mlijeka preporučujem da, ako još nije, hitno potraži „svojeg" poljoprivrednog savjetnika s kojim će stalno surađivati na konkretnim pitanjima. Univerzalnog savjeta nema, posebno u takvoj proizvodnji. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu ima puno izvrsnih stručnjaka - praktičara, te posebnu radnu grupu za travnjaštvo u kojoj su specijalisti ratarstva i stočarstva iz svih regija Hrvatske. Iskoristite to!!! ■

6

Ml.fekarskili.st 09/2005.

KRMNE KULTURE Mr. se. Darko Uher Obična grahorica

žitarica koje se skidaju rano u proljeće, a nakon kojih se mogu sijati razne krmne kulture: hibridni sirak, kukuruz, sudanska trava, stočni kelj za zelenu krmu ili silažu, te sijati i presađivati razno povrće (rajčice, paprika, patliđan, kupus, kelj i dr.) Na taj se način na jednoj površini tijekom vegetacije dobiju dvije žetve godišnje i visoki prinosi mase, odnosno hranjiva po jedinici površine (ako se siju krmne kulture).

je najpoznatija i najraširenija od svih vrsta grahorica.

Najviše je proširena u umjerenom klimatskom pojasu. Kao kultura uzgajana je već u rimsko doba. Početkom prošlog stoljeća bila je kod nas više proširena, jer je korištena za ishranu konja.

Smanjenjem broja konja i uvođenjem mehanizacije neopravdano je opao interes za ovu kulturu. Osim za konje, ona je izvanredno kvalitetna krma i za ostale vrste stoke, a osobito za krave muzare.

Običnu grahoricu moguće je sijati kao rani Agrotehnika proizvodnje jari usjev (ožujak), kao postrni usjev- kraj lipnjaObradu tla za sjetvu grahorice ili smjesa na srpanj i kao ozimi usjev - druga polovica rujna osnovici grahorice, treba prilagoditi roku sjetve prva polovica listopada. Budući da grahorica ima i uvjetima u proizvodnji. Osnovna obrada tla za mekanu zeljastu stabljiku koja lako po liježe, a na ozimi usjev je duboka (30 cm), kao i za jari usjev, vrhovima listova vitice kojima se prihvaća za a izvodi se u jesen za ozimi usjev ili u početku nosač, može se sijati u smjesama s drugim zime za jari usjev, a gruba priprema tla u jesen ili kulturama. Kulture sijane u smjesi s grahoricom početkom zime za rani jari usjev. Za grahoricu kao nosač, moraju biti uspravne i čvrste da mogu nositi masu grahorice, dospijevati za košnju u sijanu kao kasni naknadni, odnosno postrni usjev, tlo valja obraditi na onu dubinu koja omoisto vrijeme kada i grahorice, imati visoku gućava dobro unošenje u tlo strnih i žetvenih kakvoću i palatabilnost (ukusnost) u vrijeme košnje. U ranom jarom roku sjetve kao nosač ostataka, da ne smetaju pri sjetvi (10-20 cm). grahorici mogu služiti jare ~--------------------------~ žitarice (ječam, zob, pšenica), ali i druge kulture sijane u tom roku sjetve (ljuljevi i dr.).

U kasnom naknadnom roku sjetve (druga polovica lipnja), odnosno u postrnom roku sjetve tijekom srpnja kao nosač najčešće se sije kukuruz, hibridni sirak, sudanska trava, krmne repice (visoki tipovi) i krmne rotkve (Rauola). U ozimom roku sjetve nosač grahoricama mogu biti sve žitarice čvrstog busa i slame otporne na polijeganje (raž, tritikale, ječam, pšenica, zob), ali i ljuljevi talijanski i westerwoldski i ozime krmne repice. Osobito su prikladne ozime smjese grahorice i Obična grahoricau cvatnji (Foto:D. Uher) Mije/carski list 09/2005.

KRMNE

KULTURE

U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj Sjeme grahorice bi trebalo sijati odvojeno od pripremi potrebno je tlo pognojiti fosfornim i sjemena ostalih vrsta. Ako nije moguća odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa kalijevim gnojivom i dijelom dušičnim gnojivom.

Fosfora (P 205) grahorici treba osigurati 80-100 sjemenom žitarice i sijati zajedno 4-6 cm duboko, a u postrnoj sjetvi i 6 cm duboko. Ako se sije usjev kg/ha, a kalija 120-150 kg/ha. Dušika startno izvan rokova sjetve, ili u loše pripremljeno tlo, treba osigurati oko 30-40 kg/ha. Dio potrebnih količinu sjemena treba povećati za oko 25%. hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku Tablica1: Ozime smjese mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro Sastav smjese Količina sjemena reagira na kalcij. Zato se na kiselim tlima KANZrna/mi Kg/lq Kiv'ha om postižu bolji rezultati nego na alkalnim 1. ozima grahorica 100-150 26-52 45-90 tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke vrlo + ozima raž 200-300 70-135 40-80 dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a 2. ozima grahorica 100-150 45-90 26-52 osobito molibdenom (Mo), jer je on neophodan za + tritikale 150-250 60-125 35-75 aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju 3. ozima grahorica 150-250 52-85 90-150 dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije + pšenica 150-300 50-135 30-80 sjetve treba sjeme grahorice inokulirati 4. ozima grahorica 150-250 90-150 52-85 +ozimazob 150-200 40-70 25-40 odgovarajućim Rhizobium bakterijama. Inoku5. ozima grahorica 100-150 45-90 26-52 lacijom se postižu vrlo dobri rezultati na onim + ozimi iečam (zob) 100-150 35-63 20-36 tlima gdje dugo nisu uzgajane mahunarke. + inkamatka 200-300 6-12 3,5-7 Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti + talijanski ljulj 12-15 7-9 i poravnati površinski sloj sjetvospremačem kako bi sijačica mogla položiti sve sjeme na Tablica2: Jare smjese predviđenu dubinu i da bi usjev mogli mehaSastav smjese Količina sjemena nizirano skidati (s malim gubitcima strni).

Zrna/mi Kg/kj Kg/ha Priprema tla za sjetvu grahorice ili smjesa na 1. jara grahorica 200 100-120 80-70 osnovici grahorica gotovo je jednaka + jari iečam 200 70-85 40-50 pripremama tla za žitarice. Grahorice i smjese 2. jara grahorica 200 100-120 60-70 na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba + jara zob 200 52-70 30-40 sijati dublje (4-6 (7) cm), da se dublje zakorijene.

3. jara grahorica 50-60 30-35 100 Ako je usjev plitko posijan može ga mraz izdići na + jari ječam (zob) 100 35-42 20-25 površinu, što je u praksi čest slučaj, pa se tako + westerwoldski ljuli 12-15 7-9 + perzijska djetelina 5-6 3-3,5 biljke izdignute (izvučene) na površinu osuše,jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih žila kao žitarice, pa i usjev ostaje rijedak. Prorijeđeni Tablica3: Postrnesmjese usjev daje i niže urode mase. U postrnom roku Sastav smjese Količina sjemena sjetve, grahorice također treba dublje sijati.

Kg/kj Zma/m' Kg/ha Grahorice za klijanje i nicanje trebaju puno 1. iara grahorica 200 100-120 60-70 vode, pa ako su plitko posijane često imaju vode + krmni sirak 12-26 7-15 2. jara grahorica samo za klijanje, ali ne i za nicanje. Tada se klica 200 100-120 60-70 + sudanska trava 8-19 4 5-11 osuši ili nema dovoljno vlage ni za klijanje (suho 3. jara grahorica 200 100-120 60-70 tlo), pa tako plitko posijano sjeme čeka obilnije + jari iečam 20-25 100 35-42 oborine koje tijekom druge polovice srpnja mogu + krmne kuousnjače 1,8-4,5 100 3-8 i izostati. U tom slučaju, tek kad padnu obilnije kiše dolazi do klijanja i nicanja (tek sredinom Smjese grahorica (ozime ijare) s ljuljevima i kolovoza ili kasnije). Kasno iznikao usjev daje djetelinama treba sijati dvofazno i to po niske urode i vremenski kasnije dospijeva za mogućnosti unakrsno. Ili, ako unakrsna sjetva nije moguća, tada prvo sijemo krupno sjeme upotrebu, a rok korištenja je kraći.

Mljekarski li.Yt09/2005.

KRMNE (grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru pliće (2-3 cm) djeteline, ljuljeve i kupusnjače. Ozime smjese grahorica i žitarica siju se od sredine rujna do sredine listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne uspiju razviti (7-9-11) listove. Slabije razvijeni usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može izmrznuti.

Ako je tlo na kojem je u proljeće posijana smjesa grahorica s ljuljevima i djetelinama suho, može se povaljati. U postrnom roku, nakon sjetve, obvezatno je valjanje po mogućnosti kolutastim valjkom. Nakon valjanja obaviti

KULTURE

plitko rahljenje da bismo prekinuli kapilaritet (ratila s rotirajućim valjkom ili rotirajućom drljačom).

Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro podešenom žitnom sijačicom. Sjetvenom probom treba prethodno podesiti sijačicu kako bi utvrdili količinu sjemena koju treba posijati na određenu površinu. Ako se ujaroj (kasna sjetva), odnosno postrnoj sjetvi sije smjesa grahorice s kukuruzom ili sirkom, kukuruz ili sirak mogu se prvo posijati kukuruznom sijačicom s udvostručenim brojem redova, a zatim grahorica žitnom sijačicom. Od jarih sorti u prodaji su sljedeće sorte: Jaga i Ebena, a od ozimih sorti Ratarkall

DLAKAVA GRAHORICA,___[

M_r.sc.Da_rkoUh~er

Zbog dobro razvijenog Dlakavu grahoricu kod nas s-iju kao ozimi utdev, iako se korijenovog sustava podnosi može sijati i rano u proljeće (ožujak). Budući da podnosi umjerenu sušu. Skromnija je hladnije uvjete, može se uspješno uzgajati i u brdskim u zahtjevima na tlo u odnosu krajevima, sve do 1 000 m nadmorske visine (Gorski kotar, na običnu grahoricu, pa i Lika). lako traži dosta vlage za rast i razvoj, ne podnosi grašak. visoku podzemnu ali ni stagnirajuću vodu.

Agrotehnika proizvodnje Uspijeva na slabije plodnim propusnim i pjeskovitim tlima. Najbolje joj sve do početka cvatnje pšenice. Budući da dlakaodgovaraju lakša do srednje teška tla, ona koja s va grahorica ima od početka cvatnje dnevni prirast oko 5 cm pa i više, u kasnijim smjesama njen povećanim kapacitetom propuštaju zrak i koja su neutralne reakcije, ali uspijeva i na slabo je udjel u masi obično veći od udjela žitarica, pa se s tim smjesama postižu i visoki urodi zelene kiselim i slabo alkalnim tlima. mase, odnosno suhe tvari, a osobito bjelančevina.

Sije se krajem rujna i tijekom listopada, te Dlakava grahorica može se sijati i u smjesi s početkom mjeseca ožujka. Bolje ju je sijati u smjesi sa žitaricama za krmu nego u čistoj ljuljevima (talijanski, westerwoldski) diploidnim kulturi, jer se na taj način njen potencijal bolje i tetraploidnim formama i inkarnatkom za Dlakave grahorice iskoristi, a smjesa se lakše kosi, suši ili silira sa zelenu krmu, sijeno i silažu.

2 znatno manjim gubitcima. Produženi rast u sije se 100-200 zrna/m ovisno o roku sjetve, tlu, nosaču (mora imati čvrstu stabljiku i bus), te o proljeće omogućuje upotrebu dlakave grahorice s vremenu i načinu upotrebe, kao i o kakvoći krme raznim žitaricama u trajanju i više od 30 dana.

Za skidanje najranije dospijeva u smjesi s raži, i koju želimo postići za hranidbu određene vrste i kategorije stoke. Nosača se sije 100 - 200 (300) to već krajem travnja, odnosno početkom svibnja zrna po m 2 • Količina sjemena nosača ovisi o u trajanju od 8 - 12 dana (do početka klasanja raži). Nakon smjese s raži dospijeva u smjesi s busanju, vremenu i načinu upotrebe (kraća ili tritikalom do sredine svibnja u trajanju 10 -12 duža), kakvoći koju želimo postići te o mehanizaciji kojom ćemo je skidati (raž i dana (do punog klasanja tritikale), a zatim tritikale imaju žilavu slamu). prispijeva smjesa dlakave grahorice s pšenicom

Mljekarski l~t 09/2005.

9

KRMNE KULTURE Osnovna obrada tla, gnojid- Tablica 1: Urodii kakvoća smjesažitaricas dlakavomgrahoricom ba i predsjetvena priprema tla U zelenoj masi u % Smjesa Vrijeme Urod za smjese gotovo su iste kao i za dlakave košnje zelene Suha Sirove Skrobna grahorice s mase tiha tvar% bjelančevine vrijednost žitarice. Grahorice u pravilu 25.04.-5.05.

16-20 3,5 8,5 25-30 treba sijati dublje nego žitarice, Raži 8,5 Tritikale 01.-15.05.

30-60 16-20 3,5 jer je njima potrebna veća koti- Pšenicom 8,5 16.-31.05.

16-22 3,5 25-60 čina vode za nicanje, ali i da ih Iskorištavanje mraz (srijež) ne izbaci na površinu, jer će se u Početkom upotrebe, smjese daju niže urode tom slučaju osušiti pa neće biti postignuti mase s nižim postotkom suhe tvari (tablica 1), a urodi i kakvoća koja se od smjese očekuje. krajem upotrebe te smjese daju visoke urode koji Smjese treba prihranjivati u proljeće, u kretavrlo često prelaze navedene vrijednosti. Ako se nju vegetacije, a mogu se prihranjivati i u smjese iskorišćuju duže od navedenog, žitarica vlatanju žitarica i to gnojovkom ili KAN-om. (osobito raž) ogrubi, pa je stoka slabije jede i ne U svakoj prihrani gnoji se s po 100 kg/ha pojede predviđenu masu. Od kultivara dlakave KAN-a. Ako se usjev prihranjuje gnojovkom, grahorice poznata je "lgman" dlakava visokognojovku treba razrijediti i dodati tlu do vlaproduktivna, i "Poppelsdorfer" bez dlaka, visotanja žitarice. Kasnija primjena gnojovke ke kakvoće i palatabilnosti. Sorta Poppelsdorfer ostavlja na krmi miris, paje stoka neće jesti. se upotrebljava i u landsberškoj smjesi. ■

ISPUSTI

ZA KRAVE

ISPUSTI

Uzgoj teladi i junica te dria"tUe krava u tijesnim, zagul'/Jivim i slabo osv;Jet'/jenim stqjama i vezanim zajasle, jedan je od razloga propasti hrvatskog govedarstva.

ZA KRAVE,

ŽENSKU TELAD Raditi na uzgojno selekcijskom radu tolike godine, imati obvezno I JUNICE umjetno osjemenjivanje, trošiti novac na takozvano besplatno Mr. se. Srećko Ladišić

~----------------~

umjetno osjemenjivanje, davati različite poticaje i kredite za kupnju junica, i na kraju imati proizvodnju mlijeka od 2 500 do 4 500 litara godišnje po kravi ili 20 litara i manje dnevno u vrhu laktacije, govori

Slika 1: Hrvatski simentalac

Slika 2: OPG Slavka i Tomislava Preseka Mljekarsk; lwt 09/2005.

ISPUSTI

ZA KRAVE

da smo negdje učinili velike propuste. Uz sav stručni rad trebalo je raditi i na uvjetima držanja i uzgoja.

Zatvaranjem i vezanjem teladi, junica i krava u zatvorene primitivne staje, zagušljive, vlažne i slabo osvijetljene, genetski potencijal za proizvodnju mlijeka nije mogao doći do izražaja. U primitivnoj staji i primitivnim načinom držanja i uzgoja imamo i primitivnu proizvodnju mlijeka.

Ovakva je situacija na više od 80 % OPG-a koja se bave proizvodnjom mlijeka. Koji je osnovni standard uzgoja i držanja krava? Ne može se od krave napraviti sužnja i .__ ___, roba vezanog lancem, i cijeli je život svesti na 4 metra Slika 3: OPG Damira Markešića kvadratna s mogućnošću kretanja lezi - ustani. Imaj, kravo, redovit i uredan spolni ciklus, uspješno osjemenjivanje, daj tele i mlijeko! A u jasle dobiješ to što dobiješ.

To su naši standardi držanja i uzgoja krava. E, neće ostati bređa, daje malo mlijeka i k tome mlijeko II. i III. klase. Rijetka su seoska gospodarska dvorišta na kojima nema dovoljno prostora. A krave treba svakodnevno pustiti van na čisti zrak i sunce i osigurati im bar minimalno slobodno kretanje. I zatvorenici u zatvorima imaju pravo na svakodnevnu šetnju. Stočar koji ne njeguje svoje životinje, nije i nikada neće biti dobar stočar.

Slika 4: OPG Darka Galovića Možemo se pomiriti sa situacijom gdje to uvjeti prostora ne dopuštaju. Ali tamo gdje prostora ima, kravama treba omogućiti ispust. Ispust za krave znači najmanje 50 % veterinarskih troškova manje i najmanje 20 do 30% veću proizvodnju mlijeka.

Krave u zagušljivoj, polumračnoj staji, vezane lancem za jasle. Cijelu godinu, cijeli život. To ti nije kravlji život.

To ti je robija, prava pravcata robija, pravi pasji život. E naš gazda!

"Da ti proizvedemo puno mlijeka i još k tome E klase, da ti svake godine otelimo po jedno tele, da nemamo Slika 5: OPG Slobodana Bmice problema s papcima i da ti veterinar ne dolazi u štalu.

Budi ti zadovoljan i s II. klasom, a dobit ćeš i III. klasu.

A veterinar ima da nas osjemenjuje i pet puta. Telje,1je- i tu ćeš platiti veterinara. " Krave na svježem zraku, suncu, vjetru, kiši. To ti je kravlji život. Baš kao u prava stara vremena kada još nije bilo vezova i staja. Zadovoljstvo slobodnog kretanja, pa makar i povremeno puno nam znači.

"Sunce, trebamo puno sunca i puno čistoga svježeg zraka. Trebamo protegnuti svoje noge i razgibati svoje zglobove. Uz sunce, svježi zrak i zelenu travu, mlijeka, mlijeka pune kante i samo E klase. Mastitis, ma kakav Slika 6: OPG Nine Sataić mastitis, toga ima najma,1je. Osjemenjivanje? A kada si

_____________

lvlljekarskilist 09/2005.

11

ISPUSTI

ZA KRAVE

vidio da je veterinar dolazio dva puta. Telenje?

Kakav veterinar, možemo mi to i same, a i u tebe imamo povjerenja. Ti si naš dobar gazda. " Onaj tamo i vrata zatvorio na svojoj štali.

Nemoj mu prodati nijednu našu junicu."

Slika 1 - Hrvatski simentalac, krave i njihova prikolica puna svježe zelene trave. Baš je lijep ovaj kravlji život!

Slika 2 - OPG Slavka i Tomislava Preseka, N ovigrad Podravski. Zasušene visoko bređe krave u ispustu. Simentalke i holštajnke zajedno čekaju svoj termin teljenja.

Slika 3 - OPG Damira Markešića, Hudovljani. Mlade junice od snijega do snijega pod vedrim nebom. Dan i noć. "A kiša? Pa kupanje na kiši obožavamo. " Slika 4 - OPG Darka Galovića, Peteranec.

Krave u ispustu. Staja je stalno otvorena. Pada

kiša. "Samo neka pada, uopće nam ne smeta."

Slika 5 - OPG Slobodana Brnice, Ribnjak.

"Ah, to kišno vrijeme. Ovaj poljoprivredni savjetnik što nas je došao slikati opet ima kišobran. Što će nama kišobran, kada nam kiša baš godi."

Slika 6 - OPG Nine Sataić. Nina je gazda od krava, uvijek je negdje sa svojim traktorima.

Gradska dekla udala se na selo i zapela da hoće krave.

2002. kupili 5 bređih junica holštajnki, 2003. još 5 bređih junica + 3 krave, 2004. još 10 bređih junica, 2005. još 20 bređih junica.

Već se tele vlastito uzgojene junice. I već imaju 50 krava, a mlijeko stalno E klase. A teljenja i veterinar? "Ma kakav veterinar, moje krave se same tele. Rijetko za to trebaju pomoć."

HRANIDBA

Dr. se. Stjepan Feldhofer

ENERGETSKA I BJELANČEVINASTA SIROVINA U HRANIDBI KRAVA MAST KAO ENERGIJA U HRANIDBI KRAVA izvori energije za krave su ugljikoŠkrob i drugi lako topljivi i Najvažniji probavljivi šećeri nalaze se u većoj hidrati koji dolaze u biljnim krmivima kao složeni ugljikohidrati (polisaharidi) škrob i celuloza, a količini u sjemenkama i zrnju manje kao jednostavni šećeri (mono - i disaharidi): žitarica, i temeljne su energetske sirovine u hranidbi biljojeda i glukoza, fruktoza i drugi. svežderaca, a koriste se kao krepka krmiva.

Osnovna biljna krmiva preživača uglavnom sadrže malo masti. Zelena krmiva sadrže obično Celuloza, hemiceluloza, pentozani i lignin oko 0,8 - 1,0 % masti, a sijeno oko 1,5 - 2,5% biljni su polisaharidi koji kao strukturni elementi biljnih stanica daju biljci čvrstoću i čine masti. Zrnje žitarica sadrži oko 1,5% masti, a veći dio voluminoznih krmiva. Slabije su najviše kukuruz i zob (oko 3,5- 4,0% masti).

Masna krmiva, dakle, nisu fiziološki i probavljivosti i iskoristivosti, samo u buragu prirodno određena za sustavnu hranidbu preživača, slijepom i debelom crijevu biljojeda pa nisu toliko značajna kao energetska krmiva u preživača. Potrebnu masnoću preživači većinom sami stvaraju mikrobnom razgradnjom hranidbi drugih životinja. ugljikohidrata u buragu, osobito pretvorbom Mast kao energetsko krmivo visoke je celuloze i škroba u kratkolančane hlapive masne hranidbene vrijednosti za većinu životinjskih kiseline (octenu, propionsku, maslačnu). vrsta. Posebice je značajna kao dodatak krmnim Hlapive masne kiseline brzo se i lako obrocima za visoku proizvodnju nepreživača. resorbiraju u buragu, ili ih buragovi mikroorgaSirove masti u hranidbi odraslih preživača nizmi sintezom ugrađuju u mikrobne lipide, a nemaju veće značenje, a u većim količinama vezanjem s amonijakom (transaminacijom) i u mogu biti i štetne, osobito u nekim razdobljima mikrobne proteine.

Resorbirane hlapive masne reprodukcije i laktacije (opasnost od ketoze).

12

M(jekarski list 09/2005.

HRANIDBA

kiseline krmiva ulaze u krv, a zatim se sintezom, ponajviše ujetri, mišićima i vimenu pretvaraju u ugljikohidrate (glikogen i šećere) za potrebe energije, a u suvišku pretvaraju se i u masti.

Određena količina masti u hrani preživača uvijek je potrebna ne samo kao dopuna energije, nego i zbog nekih esencijalnih masnih kiselina koje se ne mogu sintetizirati u organizmu.

Masti služe kao strukturni elementi u građi buragovih mikroorganizama i stanica tkiva (lipoproteini), a potrebne su i za dobru resorpciju i iskorištavanje u mastima topljivih vitamina A, D, a osobito vitamina E. Razlike u potrebama i mogućnostima iskorištavanja masti ovise o vrsti i kakvoći masti, sastavu krmnih obroka, kao i o vrsti, dobi, konstituciji i proizvodnji životinja.

Dodavanjem masti i omašćivanjem krmnih smjesa dobivaju se krmni obroci visoke energetske hranidbene vrijednosti namijenjeni životinjama visoke proizvodnje, posebice proizvodnje nepreživača (svinja i peradi). U preživača, koji su isključivi biljojedi, slobodna masnoća dodavana krmivima obavija čestice krmiva u buragovu sadržaju i sprječava buragove mikroorganizme u razgradnji i iskorištavanju ostalih krmiva u buragu. Slobodno dodavanje masti u krmne obroke preživača nema većeg značenja, nego naprotiv može imati i suprotan učinak.

Masnoća je, međutim, djelotvorna ako zaštićena prođe kroz burag preživača i po dolasku digesta iz buraga u crijevo. Preživači će optimalno iskoristiti masnoće ako u obroku dobiju tostiranu soju koja sadrži oko 19 do 20 % ulja vezanog u strukturi zrna i tako vezana ne stvara teškoće mikrobnoj razgradnji u buragu.

najviše koristi ostatak zrna poslije cijeđenja ulja kao sojina sačma ili pogača. Na taj je način sojino zrnje višestruko iskorišteno.

Međutim, u uvjetima visoke stočarske proizvodnje, potrebno je često omašćivati (uljem ili s masti) krmne smjese u obrocima namijenjenim životinjama visoke proizvodnje, pa tako i kravama visoke muznosti. Zbog toga je u suvremenoj hranidbi stoke značajna upotreba punomasnog sojina zrnja.

Sirovo sojino zrnje, međutim, sadrži tzv. «antinutritivne tvari» - ferment ureazu (aktivnost iznosi oko 5 mg NI g/ min. kod 30 °C) i tripsin-inhibitor. Zato sirovo zrnje soje nije dobro davati preživačima koji u krmivima dobivaju ureju i druge NPN spojeve (spojeve neproteinskog dušika), ali i nepreživačima zbog tripsin inhibitora - fermenta koji utječe naslabiju probavljivost bjelančevina, a slabi i ukupnu probavljivost krmiva. Za ljudsku i stočnu hranu sojino zrnje mora biti termički obrađeno (kuhanjem, tostiranjem ili ekstrudiranjem).

Toplina uništava i inaktivira antinutritivne tvari sojinog zrnja. Tako je poslije tostiranja aktivnost ureaze značajno smanjena na neškodljivih 0,1 mg N/g/min., a tripsin-inhibitor potpuno inaktiviran. Poboljšava se okus sojina zrnja i probavljivost organske tvari, a krmiva je vrlo ukusno, bjelančevinasta i energetski vrijedno za sve životinje. Životinje rado jedu tostirano sojino zrnje koje poboljšava probavljivost i iskoristivost bjelančevina, masti, sirove vlaknine i nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET).

Sadržaj hranjivih tvari u zrnju soje ovisi o sorti, pa se može računati da prosječno iznosi kako je prikazano u tablici 1.

Tostirana soja - energetsko krmivo Tostirano sojino zrnje sadrži vlastitu biljnu masnoću (19 do 20 %) vezanu u strukturi zrnja.

TOSTIRANA SOJA - VRIJEDNO KRMIVO U HRANIDBI PREŽIVAČA Soja je najstarija biljna kultura značajna u hranidbi ljudi i životinja. Sojino zrnje Tablica 1: Kemijskisastav tostiranesoje sadrži oko 18 do 20 MJ MJ MJ Suhe Sirovih NEL ME ME % ulja vrlo vrijedtvari proteina masti vlaknine H.j. /kg. goveda svinje perad % % % % nog u ljudskoj pre5,8 1,431 8,243 16,460 13,800 90,0 34 36 19-20 hrani.

Stoga se, p zbog privrednog NET Ca Na Mg K Lizin Metionin Cistin Triptofan % % % % % % % % % % iskorištavanja za 0,22 1,17 022 0,37 0,50 24,2 0,70 O 04 0,31 1,30 hranidbu stoke Mljekarski list 09/2005.

Pepeo % 6,0 Treonin % 1 34

13

HRANIDBA Masnoća

punomasne tostirane soje vezana u manje je kalcija (0,22 %), dosta magnezija (0,31 strukturi zrnja ne sprječava aktivnost buragovih %), a više fosfora (O,7 %), što je značajno za mikroorganizama i iskorištavanje osnovnih plodnost životinja. voluminoznih krmiva u buragu. U većoj količini Tehnološke prednosti dolazi u crijevo gdje se vrlo dobro probavlja i u primjeni tostirane soje iskorištava. Na taj način sve životinje, pa i Primjena punomasnog tostiranog sojina preživači, u soji dobivaju energetski jako i zrnja ima tehnološke prednosti u odnosu na bjelančevinama bogato krmivo. Energetska hraneposrednu aplikaciju ulja u krmne smjese, nidbena vrijednost u goveda iznosi prosječno oko posebice u hranidbi preživača. Za neposredno 1,431 H.j./k.gili 8,243 MJNEL. dodavanje ulja u krmne smjese i dobivanje Od ugljikohidrata sojino zrnje sadrži oko 10 homogene izmiješanosti potrebno je na do 12 % jednostavnih šećera. Sirove vlaknine mješalicu ugraditi poseban tehnički uređaj ima malo (oko 5,8 %) i dobre je probavljivosti. (aplikator za tekuće dodatke). Često je Od zasićenih masnih kiselina sojino ulje problematična vrsta i kvaliteta krmne masti prosječno sadrži: Palmitinske (C 16) - 10,1 % i koja se dodaje u komercijalne smjese, kao i Stearinske (C 18) - 1,1 %, a od nezasićenih homogenost aplikacije te izmiješanost u krmnim masnih kiselina: Oleinske (C 18:1) 22 %, Linolne smjesama. Sve to može utjecati na loš okus i (C 18:2) - 51,1 % i Linolenske (C 18:3) 7,4 %, koje količinu uzimanja hrane, izmiješanost, se lako resorbiraju, pa u većem postotku dolaze u probavljivost i iskoristivost (konverziju) krmiva. vime i neposredno u mliječnu mast.

Krmne smjese s većom količinom dodane Zbog velike količine nezasićenih masnih masti, ili zbog nepravilnog rada aplikatora, često kiselina, sojino zrnje u velikim količinama ili u su nehomogeno izmiješane i zgrudane. neuravnoteženim krmnim obrocima može Emulgirana mast u buragu može nepovoljno uzrokovati mekanu mliječnu mast, ali zbog male djelovati na mikrobnu probavu, probavljivost i količine i dobre probavljivosti sirove vlaknine iskorištavanje hrane. Može uzrokovati probavne može se smanjiti postotak mliječne masti. Stoga poremećaje, uzimanje manjih količina hrane i krmne smjese moraju sadržavati izvjesnu snižavanje muznosti krava. količinu ječma, repinih rezanaca i sličnih krmiva Primjenom mljevenog tostiranog sojina koja povećavaju tvrdoću tjelesne i mliječne zrnja nije potreban aplikator za mast, a krmne masti. U krmnim obrocima treba biti dovoljno smjese su dobro izmiješane. Životinje dobivaju kvalitetne sirove vlaknine. čisto sojino ulje vrlo dobrog okusa, homogeno Tostirana soja - bjelančevinasto krmivo izmiješana i vezano u strukturi zrna. Masnoća iz Sojino zrnje sadrži oko 34 do 36 % sirovih sojina zrnja ne smanjuje aktivnost buragovih mikroorganizama, razgradnju i probavljivost bjelančevina, od kojih je oko 35 do 40 % stabilno od razgradnje u buragu. To je značajno u osnovnih krmiva u buragu, i zaštićena dolazi s digestom u crijevo gdje se dobro fermentativno hranidbi krava visoke muznosti, jer tostiranom sojom u krmnim obrocima, krava dobiva veću razgrađuje probavnim sokovima i hranidbeno iskorištava kao energija. količinu bjelančevina potrebnih za razgradnju u Praktična primjena masnih krmiva i crijevu. Na taj način povećava se postotak tostirane soje u hranidbi krava bjelančevina u mlijeku.

Mnogi autori navode različite optimalne Bjelančevine soje sadrže mnogo biološki vrijednih esencijalnih aminokiselina, osobito količine masti u krmnim obrocima krava (350500 g/dan/po kravi), odnosno maksimalno 5 do 7 lizina (1,17 %), triptofana (0,5 %) i dr. Metionin % masti u krmnim smjesama. Često krave može biti limitirajuća aminokiselina (metionina dobivaju vrlo visoke količine masti da bi se što + cistina sadrži oko 0,6 %) . više povećala energetska hranidbena vrijednost Tostirana soja - vitamini i minerali krmnih obroka krava u visokoj muznosti, i da bi U sojinom zrnju, kao i u svih mahunarki, bile zadovoljene visoke potrebe u proizvodnji malo je vitamina A, E i vitamina B skupine, 14

Mljekarski list 09/2005.

~=========================

HRANIDBA

mlijeka. Međutim, postoji fiziološka gra- Tablica2: Potpunakrmnasmjesaza muznekrave uz travui zelena krmiva nica, jer masnoća može nepovoljno utjecati na zdravlje krava i proizvodnju mlijeka.

Sirovine Sadrži % % 45,1 Suhetvari 86,00 Osobito je upitna masnoća koja nije iz Kukuruz Pšenica(ječam) 10,0 Sirovihbjelančevina 1916 biljnih krmiva, a vrlo opasna može biti 7,5 Sirovevlaknine 4,28 Pšenično knnno brašno onečišćena ili pokvarena mast. (posije) Soja tostirana (34 % SP) 5,26 15,0 Sirovemasti Tostiranu soju možemo davati preSojina sačma (44% SP) 12,0 Kalcija 0,52 živačima i u većoj količini, jer je masnoća Suncokretovasačma (33%SP) 65 Fosfora 0,71 vezana u strukturi zrnja i ne smeta bura(18% P) Fosfonal 1,7 Energetske govim mikroorganizmima u razgradnji Vapnenac 1,2 hranidbene 7,643 Sol 0,5 vrijednosti u kg drugih krmiva u buragu. Primjenom puMJNEL 1,22 Mineralnovitaminskipremiks 0,5 nomasnog tostiranog sojina zrnja u hraH.j.

Ukupno 100,0 nidbi preživača omogućeno je maksimalno iskorištavanje osnovnih voluminoznih Tablica3: Potpunakrmnasmjesaza muznekrave krmiva u buragu i dobra fermentativna uz kukuruznu silažu i sijeno razgradnja hranjivih tvari soje u crijevu Sirovine % Sadrži % za dobivanje dopunske količine energije i Kukuruz 86,00 45,7 Suhetvari proteina. To omogućuje visok prirast Pšenica(ječam) 10,0 Sirovihbjelančevina 19,13 tjelesne mase u tovu, dobru plodnost, Pšenično knnnobrašno(posije) 4,32 10,0 Sirovevlaknine Suncokretova sačma (33%SP) 8,0 Sirovemasti 5,37 muznost krava i kvalitetu mlijeka.

Sojinasačma 44 % 5,0 Kalcija O79 Kravama, mladoj teladi i junadi u Sojatostirana(34¾ SP) 0,64 15,0 Fosfora tovu, u potpunim krmnim smjesama do- BenuralS 0,84 2,0 Urea voljno je oko 10 do 15 %, a u nekim priFosfonal18% 1,3 Energetske hranidbene u kg Vapnenac 2,0 vrijednosti likama i do 20 % tostiranog sojinog zrnja.

7,489 MJNEL Sol 0,5 Za prijelazno razdoblje 2 tjedna prije i Vitarninsko 1,194 H.j. mineralnipremiks 0,5 3 tjedna poslije teljenja - zbog preventive Ukupno 100 od ketoze, u krmnim smjesama za krave dovoljno je samo 6 % tostirane soje, a više Tablica4: Potpunakrmnasmjesaza kraveu prijelaznom suncokretove sačme, žitarica i stočnog (2 tjedna prije i 3 tjedna poslije teljenja) razdoblju brašna (posija).

Sirovine % Sadrži % Kukuruz 46,0 Suhetvari 86,00 Čuvanje masnih krmiva Pšenica (j ečarn) 10,0 Sirovih bjelančevina 1714 Masti i masna krmiva vrlo su podPšenično krmno brašno(posije) 14,0 Sirovevlaknine 4,37 ložna kvarenju (užeglosti), osobito u priSoja tostirana (34 % SP) 6,0 Sirovemasti 3,80 sutnosti zraka, svjetla i topline, minerala, Soiinasačma (44% SP) 10,0 Kalcija 0,72 teških kovina i različitih nečistoća. OksiSuncokretovasačma (33%SP) 9,0 Fosfora 0,72 (18% P) Fosfonal 1,7 Energetske dacijom i razgradnjom masti u nepovoljVapnenac 1,8 hranidbene nim uvjetima čuvanja stvaraju se glicerini 7,494 0,5 vrijednosti u kg Sol i slobodne masne kiseline, aldehidi, 1,176 MJNEL Mineralnovituninski premiks 1.0 ketoni i druge tvari koje daju krmivima H.j.

Ukupno 100,0 gorak i trpak miris i okus.

U slučaju dužeg čuvanja krmnih smjesa s Masti također vrlo lako upijaju strane mirise većom količinom masti, potrebno je u krmne i okus iz okoliša, što može utjecati na uzimanje smjese dodati antioksidante i na taj način sprije- manjih količina hrane. Vrlo je značajno da čiti oksidativnu razgradnju i sačuvati kvalitetu masna krmiva budu uvijek svježa, čista, bez krmnih smjesa. U protivnom, treba računati s stranih primjesa, dobro čuvana i na vrijeme većom potrošnjom i gubitkom vitamina E koji se utrošena. Masti i masna krmiva treba uvijek troši kao antioksidativni vitamin, a značajan je čuvati na niskim temperaturama i u tamnim, za plodnost krava čistim, suhim, dobro zračenim skladištima. O Mije/carski list 09/2005.

15

HRANIDBA

UTJECAJ VISINE KOŠNJE NA KVALITETU SI LAŽEI I KUKURUZA Mr.sc.GoranKiš

Povećanjem visine

košnje bi(jke kukuruza, prilikom spremanja silaže, smanjuje se ukupan prinos dobivene silaže.

Navedena činjenica je točna, ali što se događa s kvalitetom dobivene silaže?

Različiti dijelovi biljke kukuruza sadrže različite količine hranjivih tvari (posebno vlakana) i energije.

Podizanjem noževa na silažnom kombajnu kukuruz siječemo više, a donji dio stabljike, koji sadrži više vlakana i manje probavljive energije, ostavljamo u polju.

Utjecaj visine košnje na prinos silaže, te promjene u proizvedenoj količini mlijeka prikazani su u grafikonu 1. Silažu kukuruza možemo vrednovati prema dvije matematički izračunate vrijednosti, količini mlijeka po toni silaže ili po hektaru, a zasnivaju se na nizu jednadžbi (NRC; 1978., 1989.) koje uključuju konzumaciju i hranidbene potrebe mliječnih krava. Količina mlijeka po toni silaže procjenjuje se na obroku krave kojim se podmiruju potrebe za energijom, proteinima i vlaknima, a sve zajedno bazirana na kvaliteti krme. Ova procjena bazirana je na prosjeku visoko proizvodnih grla od 620 kg s proizvodnjom od 40 kg mlijeka/dan i 3,8% mliječne masti. Mlijeko po hektaru dobijemo množenjem

vrijednosti mlijeka po toni s prinosom si11;1že.

Prinos silaže kukuruza se smanjuje za 15% podizanjem noževa s 15 na 45 cm od površine tla.

Ovo smanjenje prinosa nije uzrokovalo i smanjenje proizvodnje mlijeka već se ona povećala podizanjem noževa i bila je najveća pri visini košnje od 45 cm. Poboljšanje kvalitete silaže (povećanje proizvodnje mlijeka po toni) imamo i podizanjem noževa s 15 na 30 cm.

Dizanjem košnje smanjuje se proizvodnja mlijeka po hektaru, no smanjenje je 3-4% i nije značajno utjecalo na ukupnu proizvodnju mlijeka po kravi.

Ova povećanja proizvodnje mlijeka uz smanjenje prinosa silaže proizlaze iz činjenice da donji dijelovi biljke kukuruza, donji dio stabljike, sadrži više 100 vlakana koja su manje probavljiva, a njihovim se izuzima95 njem dobiva krma bolje kva'#litete i iskoristivosti što dopri(I) nosi povećanju proizvodnje C (i) "E' 90 mlijeka. Smanjenje kvalitete o donjih dijelova biljke još je a: drastičnije ako silažu sprema85 mo kasnije od zrelijih biljaka, ili ako nam je godina izrazito sušna i visokih temperatura.

Tada taj dio biljke sadrži vrlo 15 30 45 Visina košnje, crn visok udio slabo razgradivih vlakana čijim korištenjem Mlijeko, kg/ha D Prinos, t □ Mlijeko, kg/t smanjujemo konzumaciju krme, a rezultat je smanjena Grafikon 1: Utjecaj visine košnje na promjenu kvalitete silaže proizvodnja mlijeka. O kukuruza

16

Mljekarski list 09/2005.

=Jfil-•lal ~1

VRBOVEC, E. de Piennesa bb e-mail:

jurval@iurval.hr,

!a tel.: 01/2791-822.1791-990. fax: 01/1792-035 intemet: www.jurval.hr GENERALNI UVOZNIK TRAKTORI REZERVNI DIJELOVI SERVIS

a.BELARUS

ajpovoljnijaponuda- besplatnadostava.ProVJerite!

KVALITETA

MLIJEKA

PIIIDl!.NI SIOJ IVJiMllJED (1) I Prof dr. se. Neven Antunac I Fizikalna svojstva mlijeka su: kiselost,

gustoća, točka

ledišta, viskozitet, električna provodljivost, redoks potenKiselost mlijeka cijal, površinski napon i osmotski tlak. Od navedenih Uzrokovana je fermentacijom laktoze u mliječnu kise- svojstava u s(jedeća tri broja «Mljekarskog lista» detaljlinu djelovaajem mliječno kise- nije će biti obrađena kiselost, gustoća i točka ledišta mlijeka. lih bakterija. Prema Pravilniku o kvaliteti svježeg mlijeka (N.N. 102/00), kiselost kravljeg mlijeka iznosi od 6,6- obrade (pasterizacije i sterilizacije) izlučuju se 6,80SH, kozjeg od 6,5-8,0°SH, a ovčjeg od 8,0- bjelančevine mliječnog seruma koje su termolabilne pa začepljuju prostore između l2,00SH (stupnjevi Soxhlet-Henkel-a). ploča pasterizatora. N akiselo mlijeko ne može se Uzroci povišene kiselosti mlijeka: centrifugirati u separatoru, jedino u hladnom a) Nestručna mužnja. Mlijeko mora biti stanju, ali su tada gubitci mliječne masti veći. proizvedeno prema propisanom postupku N akiselo mlijeko nije pogodno za proizvodnju dobivanja higijenski kvalitetnoga mlijeka, jer sira radi pogrješaka okusa i mirisa te konzisu protivnome nije prikladno za preradu odnosno proizvodnju mliječnih proizvoda. O tencije. Povišena kiselost mlijeka nepovoljno utječe na kemijske osobine mlijeka. Preradom tim je postupcima detaljno bilo riječi u ranijim nakiselog mlijeka kalcij se veže na mliječnu brojevima Mljekarskog lista. kiselinu pa nastaju soli mliječne kiseline b) Neadekvatna čuvanje mlijeka nakon mužnje, (laktati), a sirno tijesto proizvedeno od takvoga za vrijeme i nakon transporta. Mlijeko treba mlijeka bit će mrvičasto i raspucano. predati na sabirno mjesto u vrijeme Uzroci nedovoljne (niske) kiselosti mlijeka: baktericidne faze mlijeka (max. 2 sata nakon završene mužnje) kako bi se ohladilo. Mlijeko a) Dodavanje vode u mlijeko b) Bolest krava (mastitis) treba ohladiti da bi se onemogućila ili znatno usporila životna aktivnost (razvoj) mikro- c) Dodatak neutralizirajućih sredstava organizama, da bi se usporila ili zaustavila d) Produžena laktacija metabolička aktivnost koja može dovesti do Dodavanje vode u mlijeko smanjuje kvarenja mlijeka, te da bi se spriječila pojava koncentraciju tvari koje uzrokuju kiselost. štetnih promjena (tehnološki neprikladno za Mlijeko krava oboljelih od lakših oblika preradu) koje nastaju u mlijeku kao posljedica masti tisa smanjene je kiselosti, od 4,8 -5,6° SH, a te aktivnosti. kod težih oblika upale od 3,2 - 4,0° SH. Dodatak c) Loša mikrobiološka kvaliteta mlijeka. ili ostatak neutralizirajućih sredstava u mlijeku Osnovni uvjeti za proizvodnju higijenski inhibitorno djeluje na rast i razvoj mikroorgakvalitetnog mlijeka su: pranje ruku muzača, nizama. izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka u posebnu O čemu ovisi kiselost mlijeka? posudu, dezinfekcija sisa nakon završene Razlikuju se dvije vrste kiselosti, primarna i mužnje, temeljito čišćenje posuda i pribora, sekundarna.

Na primarnu kiselost utječu dezinfekcija muzilice i opreme za mužnju kazein, kisele soli (citrati, fosfati), askorbinska (ručnu i strojnu), hlađenje mlijeka. Mlijeko kiselina i C0 2 • Ako mlijeko sadrži više kazeina, to mora sadržavati manje od 100 000 mikro- će i kiselost mlijeka biti viša (primjer: ovčje organizama/mL. Što je veći broj mikroorganimlijeko). Sekundarna kiselost rezultat je zama u mlijeku, porast kiselosti bit će brži. djelovanja mikroorganizama prisutnih u Negativnosti povišene kiselosti mlijeka: mlijeku. Svrha higijenske proizvodnje mlijeka je Mlijeko povišenog stupnja kiselosti ne može se da tijekom i nakon završene mužnje broj normalno toplinski obraditi. Prilikom toplinske mikroorganizama u mlijeku bude što manji.

18

Mljekarski li,st 09/2005.

KVALITETA

Kako se može odrediti kiselost mlijeka?

Danas postoji nekoliko metoda određivanja kiselosti mlijeka. Razlikujemo tzv. kvalitativne (brze i orijentacione) i kvantitativne (analitičke, točne, precizne) metode.

Kvalitativnim metodama se na brz i jednostavan način mogu utvrditi granične vrijednosti kiselosti i to na temelju promjene boje i konzistencije (zgrušavanja) mlijeka. Na taj je način omogućeno klasiranje mlijeka prema upotrebljivosti za određene tehnološke postupke. Od kvalitativnih metoda u praksi se najviše koristi tzv. alkoholna proba sa 72% alkoholom.

Alkoholna proba: Pri izvođenju alkoholne probe mlijeko se zgrušava pri kiselosti višoj od 8,0°SH, a kolostrum i mlijeko bolesnih krava i pri nižim vrijednostima. Postupak određivanja je vrlo jednostavan i ne zahtijeva mnogo pribora. U epruvetu treba odmjeriti 5 mL mlijeka i 5 mL 68% alkohola, sadržaj epruvete dobro treba promućkati, a procjena rezultata provodi se prema opisu navedenom u tablici.

Zgrušavanje Bez pahuljica Vrlo fine pahuljice Fine pahuljice (lako ihje uočiti) Srednje pahuljice Grube pahuljice Vrlo grube pahuljice

0

Kiselost SH 7,0-8,0 8,0-8,5 8,5-9,0 9,0-10,0 10,0-11,0 11,0-12,0

Ako je mlijeko svježe, nakon izvođenja probe sadržaj će biti sličan vodi pomiješanoj sa sapunicom i neće se pojaviti gruš. Međutim, danas se koristi 72% alkohol koji se priprema na sljedeći način:

758 mL 95% etilnog alkohola + 242 mL vode = 1 000 mL 72% alkohola Kod kvantitativnih metoda kiselost mlijeka izražava se brojem. Najpoznatija i najraširenija metoda je prema SOXHLET-HENKELU, a primjenjuje se od 1888. godine. Za izvođenje analize u laboratorijskim uvjetima potreban je sljedeći pribor: bireta za N aOH lužinu, pipeta pH 6,8 6,6 za mlijeko (25 ili 50 mL), pipeta 0 SH 5,0 6,0 za 2% fenolftalein (1 mL) i

MLIJEKA

Erlenmeyerova tikvica (200 mL). Od reagencija potrebno je imati: 0,25 M NaOH; 2% otopinu fenolftaleina (indikator) i uzorak mlijeka.

Postupak određivanja Iz temperiranog (20°C) i dobro promiješanog mlijeka, otpipetira se 25 ili 50 mL mlijeka u Erlenmeyerovu tikvicu. Potrebno je dodati 1 mL indikatora fenolftaleina i titrirati s .0,25 M NaOH uz stalno miješanje, sve dok se boja mlijeka ne promijeni u ružičastu. Na skali birete očita se količina (mL) utrošene lužine, čiji broj pomnožimo sa 4 (odnosno 2) te s faktorom lužine. Dobiveni umnožak označava kiselost u SH. Definicija 1°SH = broj mililitara 0,25 M (molarne) NaOH koji je potreban za neutralizaciju 100 mL mlijeka uz indikator fenolftalein.

Aktivna kiselost mlijeka Kao mjerilo kiselosti ili bazičnosti otopine može nam poslužiti i koncentracija H+ iona ili pH vrijednost. Kada su koncentracije H+ i Oir iona jednake, otopina je neutralna. Kiselost mlijeka može se izraziti i u pH vrijednosti, koja za kravlje mlijeko mora iznositi od 6,5-6, 7, za kozje od 6,46, 7, a za ovčje od 6,5-6,8. Normalno mlijeko je neznatno kisela otopina pH vrijednosti od 6,5-6, 7 (25°C). Nakiselo mlijeko ima pH vrijednost između 6,45-6,15, kiselo mlijeko između 5,95-4,5, a mlijeko pH vrijednosti višom od 6,8 u većini slučajeva potječe od krava oboljelih od mastitisa ili iz kasne laktacije. Općenito, pH je niži (oko 6,0) u kolostrumu a viši (7-7,5) u mastitičnom nego u normalnom mlijeku. pH > 7 ⇒ bazična (lužnata) otopina pH = 7 ⇒ neutralna otopina pH < 7 ⇒ kisela otopina U neutralnoj otopini broj H+ iona u 1 litri otopine iznosi 1:10 000 000 ili 10·1 . Otopina koja sadrži više OH- iona je bazična, a otopina koja sadrži više H+ ionaje kisela.

Titracijska kiselost se može povećati u određenom stupnju a da se pri tome pH vrijednost mlijeka ne promijeni. Između SH i pH vrijednosti postoji obrnuto proporcionalni odnos zbogpufernog kapaciteta mlijeka (vidi tablicu).

0

6,5 6,4 6,2 6,1 6,0 5,9 5,8 5,7 4,6 7,0 8,0 9,0 10 11 12 13 14 30 nastavak na str. 21-

JI/jekarski list 09/2005.

/<}

'

UJ6 f ~·

. VE W IZ

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austr!Ja, Njemačka, Nizozems illu karanteni prodavate!

KREDITIRAN

8RZ4I JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir I dogo 098/651-570 091 /7955-444

KVALITETA Određivanje pH vrijednosti ima i jedan nedostatak, a to je da se male promjene kiselosti (koje su rezultat mikrobiološke aktivnosti) ne mogu ustanoviti zbog pufernih karakteristika mlijeka.

Visoka pH vrijednost može biti zbog: - povećanjaNa+ici-, - smanjenja sadržaja laktoze - smanjene koncentracije topivog anorganskog fosfora - pojave masti tisa Mlijeko dobiveno od krava s mastitisom ima

MLIJEKA

poVIsenu pH vrijednost (6,8-6,9) a kod težih oboljenja može iznositi i iznad 7,O,zbog prijelaza komponenata iz krvi u mlijeko.

Aktivna kiselost mlijeka određuje se pH metrom. Od reagencija potrebno je imati: standardni pufer: pH 4,0 i pH 7,00 i redestiliranu vodu. Postupak određivanja vrlo je jednostavan, ali je prethodno potrebno izvršiti kalibraciju pH metra sa standardnim puferima. Nakon izmjerene pH vrijednosti u uzorku mlijeka, potrebno je isprati elektrodu redestiliranom vodom i uroniti u bočicu sa zasićenom otopinom KCL O

VETERINARSTVO V

POBACAJ I

Mr. se.Antun

KosteHć

Pobačaj (abortus)je

I

izbacivanje nezrelog ploda iz maternice prije fiziološkog završetka graviditeta. U najvećem broju slučajeva pobačeni plodovi su mrtvi.

Ovisno o stadiju graviditeta dijelimo ih na rane i kasne, a ovisno o uzroku na zarazne i nezarazne.

Pobačaji mogu biti i umjetno izazvani.

Zarazni pobačaji Zarazni pobačaji su posljedica štetnog djelovanja mikroorganizama odnosno virusa, bakterija, rikecija. U tu skupinu spadaju i pobačaji koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita).

Važno je napomenuti da je pobačaj često jedini simptom kod infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama kao na primjer kod Qgroznice, te da se javlja kod većeg broja životinja u stadu (ovce i koze). Također, pobačaji mogu biti posljedica općih infekcija te se u tom slučaju javljaju kao sekundarni simptom. Kao što smo prije naveli, pobačaji mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih pobačaja (zadnja trećina graviditeta) često dolazi i do komplikacija u vidu zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa.

Vrlo važno je napomenuti da pobačaj u domaćih životinja najčešće izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze), zato je potrebno svaki slučaj pobačaja (svih domaćih životinja) prijaviti veterinarskoj službi kako bi uzeli materijal za mikrobiološku pretragu (krv, fetus, posteljica), da bi utvrdili mogući uzrok pobačaja.

Zakonom su propisane mjere radi suzbi-

'-----------------------.a

Mljekarski li.st 09/2005.

janja zaraznih bolesti (zoonoza) kojima je jedan od glavnih simptoma pobačaj (Q- groznica, bruceloza, leptospiroza itd.).

Preventiva zaraznih pobačaja Glavna mjera u suzbijanju zaraznih pobačaja je umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda jedino koristi u govedarstvu i svinjogojstvu, dok se kod drugih domaćih životinja, osobito u ovčarstvu i kozarstvu, nažalost, uopće ne koristi.

Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta), jer je zakonski određeno da se za umjetno osjemenjivanje smije koristiti sperma zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.

Budući da se u Hrvatskoj umjetno osjemenjivanje ne koristi u ovčarstvu i kozarstvu, posebnu pažnju treba posvetiti prilikom nabave novih rasplodnjaka Garčeva i ovnova).

Oni moraju potjecati iz zdravih i provjerenih uzgoja, a bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv i poslati je u Hrvatski veterinarski institut. U slučaju da je rasplodni ovan ili jarac inficiran, u sezoni pripusta može zaraziti cijelo stado, pa

21

VETERINARSTVO

ako se radi o bolesti koja se suzbija po zakonu, postoji mogućnost neškodljivog uklanjanja cijelog stada.

Stoga je svakako preporučljivo da se rasplodnjaci nabavljaju iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta kako bi se bez žurbe provjerilo njihovo zdravlje.

Nezaraznipobačaji

Uzroci nezaraznih pobačaja su brojni, a dijelimo ih na unutarnje i vanjske. Karakteristično je da se najčešće javljaju pojedinačno. Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta kao i kod zaraznih pobačaja.

Unutarnji uzroci pobačaja mogu biti: nježna konstitucija (visokomliječne krave), hormonalni poremećaj, smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost kod uniparnih životinja (krava, kobila), kolike i timpanija.

Vanjski uzroci pobačaja mogu biti mehanički, termički, zatim posljedica pogrešne hranidbe ili liječenja. Pobačaj može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili pješačenje. Uzrok može biti i hladnoća koja može dovesti do kontrakcija maternice.

Neizbalansirana hranidba može dovesti do pobačaja (npr. graviditetna toksemija), kao i napajanje hladnom vodom.

Sprječavanje nezaraznih pobačaja U prvom redu s gravidnim životinjama moramo postupati pažljivo i oprezno. Moramo im osigurati dovoljno prostora. Poželjno je životinje u suhostaju, a pogotovo one koje su pred porodom odvojiti od stada. Hranidba mora biti prilagođena graviditetu, moramo spriječiti prežderavanje životinja. Krmiva moraju biti kvalitetna odnosno dva do tri tjedna prije poroda životinje se moraju postupno navikavati na krmiva koja će se koristiti tijekom laktacije.

Poželjno je dva mjeseca do mjesec dana prije poroda dati životinjama vitaminsko-mineralne preparate, posebno vitamine A, D, E i minerale selen i kalcij (fosfor). Tako ćemo osigurati normalan razvoj ploda u zadnjoj trećini graviditeta te bolju zaštitu mladunčadi putem kolostruma.

Potrebno je izbjegavati transport visokogravidnih životinja jer dolazi do stresa koji može rezultirati pobačajem.

Dužnosti uzgajivača u slučaju pobačaja Svaki uzgajivač (goveda, ovaca, koza, svinja, konja) dužan je prijaviti pobačaj nadležnoj veterinarskoj službi. Veterinar mora uzeti uzorke za pretragu (pobačeni plod, fetus, posteljica) te izvaditi krv od životinje koja je pobacila. Pozvati veterinara obveza je uzgajivača, jer uzročnik pobačaja može ugroziti zdravlje ljudi (uzgajivača i njegove obitelji).

Izuzetno je važno pokušati utvrditi uzrok

pobačaja.

O

KISELAINDIGESTIJA• ACIDOZA BURAGA

Mr. se. Antun Kostelić

Kisela indigestija ili acidoza buraga posljedica je neuravnoteženog odnosa između ugljikohidratnih i voluminoznih krmiva u obroku. Bolest se javlja kod krava, koza i ovaca.

Višak ugljikohidrata u krmivima dovodi do pojačane tvorbe organskih kiselina u buragu (predželucu) čija se kiselost (pH) snižava s normalnih 6,2-7 na 4-5 i niže.

U nedostatku voluminozne krme (suša) uzgajivači hrane blago većim količinama smjese ili žitarica, a posljedica je kisela indigestija.

POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Jedan od glavnih uzroka je - u obroku prevelika količina smjese bogate ugljikohidratima.

Hranidba kukuruzom, ječmom, pšenicom, pivskim tropom, krumpirom, jabukama ili proklijalim 22

žitaricama može dovesti do naglog povećanja kiselosti buraga. Jedan od najčešćih uzroka kisele indigestije je hranidba prekiselom silažom, kao i prenatrpavanje silažom uz nedovoljnu količinu kvalitetnog sijena u obroku.

Uzgajivači često griješe i kod redoslijeda obroka kada prvo daju koncentrat, a tek potom

Mljekarski li<;t09/2005.

VETERINARSTVO

sijeno i silažu. Koncentrat, uslijed razgradnje u buragu, dovodi do snižavanja kiselosti, a posljedicaje - smanjena razgradnja sirove vlaknine.

ZNAKOVI BOLESTI. U slučaju da se životinja naglo prejede krmiva bogatih ugljikohidratima ili kiselom krmom (npr. silažom) znakovi bolesti se razviju brzo. Životinja prestaje jesti ili ima slab apetit, prestane ili rijetko preživa, pojačano slini, žvače praznim ustima i učestalo podriguje. U slučaju da je burag prenatrpan, životinja je nemirna, trese glavom i udara nogama prema trbuhu.

Trbuh je povećan, posebno lijeva strana.

Ako bolest potraje nekoliko dana, može doći i do težih poremećaja upala sluznice predželudaca (ruminitis) i intoksikacije (otrovanja). Životinja je u tom slučaju potištena, ne jede, ne pije i ne preživa. Javlja se proljev, lučenje mlijeka je znatno smanjena (i do 75%).

Kod ovaca i koza bolest se razvija u kratkom vremenu i često završava uginućem. Kao posljedica prejedanja koncentratom (žitaricama) može se javiti i enterotoksemija koja, u najvećem broju slučajeva, završava uginućem životinje.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosti-

ciramo na temelju podataka o hranidbi, odnosno o redoslijedu, količini i kvaliteti krmiva, te na temelju kliničkih znakova.

LIJEČENJE. Ako sumnjamo na kiselu indigestiju, prvo moramo smanjiti ili prestati hraniti koncentratom, te životinju hraniti samo voluminoznom krmom (sijeno). U težim slučaje­ vima potrebno je pozvati veterinara koji će dati sredstva za smanjenje kiselosti, a prema potrebi i druge lijekove. Životinjama moramo osigurati stalan pristup vodi.

PREVENTIVA BOLESTI. Osnovni preduvjet u sprječavanju kisele indigestije je izbalansiran obrok koji mora biti prilagođen stadiju laktacije i mliječnosti. Bitno je životinju na početku laktacije postupno privikavati na veće količine koncentrirane hrane i to tijekom desetak i više dana. Važno je da u obroku uvijek ima 20% sirove vlaknine u obliku kvalitetnog sijena ili slame.

Jedna od vrlo čestih pogrješaka javlja se i u redoslijedu obroka jer velik broj uzgajivača prvo daje koncentrat ili silažu a potom sijeno koje životinje nerado jedu. Prvo se daje u obroku sijeno, a zatim silaža i/ili koncentrat. O

NAJVIŠE DOPUŠTENE KOLIČINE Sli-ETIMTVARIU MLIJEKU ~~i~~t~~~;~, V

Donedavno važeći PravilPropisi o najvišim dopuštenim količinama ostataka nik o količinama pesticida, (rezidua) biološki djelatnih tvari u hrani neprestano se toksina, mikotoksina, mijenjaju u skladu s novim spoznajama o metala, histamina i slič­ njilwvoj štetnosti po zdravlje ljudi. nih tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o Prvi je Pravilnik o toksinima, metaloidima drugim uvjetima u pogledu zdravstvene te drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti ispravnosti namirnica i predmeta opće upotrebe (NN RH br. 46/94., 45/98., 11/01., 39/03.) nije bio u hrani (NN 16/05.) kojim su obuhvaćeni mikotoksini, biotoksini, metali i metaloidi, sveobuhvatan ni dovoljno precizan, usprkos poliklorirani bifenili, dioksini, poliklorirani čestim izmjenama i dopunama. bifenili slični dioksinima, nitrati, 3-monoklorU tom smislu početkom tekuće godine na akumulirana radiosnovi Zakona o hrani (NN 117/03., 130/03. i propan -1,2-diol (3-MCPD), oaktivnost (u obliku Ce 134 i Ce 137 ), histamin i 48/04.) doneseni su i novi normativni akti usklađeni s propisima Europske unije koji benz(a)piren (tablica 1). Navedeni Pravilnik definira štetnu tvar kao biološku, kemijsku i reguliraju problematiku rezidua.

M!jekarski fi<;t 09/2005.

23

VETERINARSTVO

fizikalnu tvar štetnu za zdravlje ljudi koja nije namjerno dodana hrani, a čija je prisutnost u hrani posljedica postupaka tijekom proizvodnje, prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, transporta ili skladištenja te hrane ili posljedica okolišnog zagađenja. U skladu s tom definicijom, a poznavajući kompleksnost proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, posebno proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, uočava se i velika mogućnost kontaminacije štetnim tvarima. Od svih navedenih štetnih tvari najveće značenje u primarnoj proizvodnji mlijeka zasigurno imaju mikotoksini čija se pojava u mlijeku ipak može izbjeći. Međutim, nalaz štetnih tvari industrijskog podrijetla, poput teških metala ili polikloriranih bifenila, ne može se poništiti ni besprijekornom higijenom ni tehnološkim unapređenjem proizvodnje mlijeka.

Drugi «svježi» propis Pravilnik o najvišim

Tablica1: Najviše dopuštenekoličine ostataka štetnih tvari u mlijeku i mliječnim proizvodima (Pravilniko toksinima,metaloidimate drugimštetnim tvarimakoje se mogu nalaziti u hrani NN 16/05.) štetna tvar

Hrana

Najviše dopuštena količina

M1 Aflatoksin

Zearalenon

Olovo

Kadmij

Živa Arsen Bakar PCB

Mlijeko (sirovo i za obradu) i proizvodiod mliieka Dječja hrana i proizvodina bazi mlileka Mlijeko Mlijeko (sirovo mlijeko), mlijekoza proizvodnju mliječnih proizvodai toplinski obrađena mliieko Hranaza dojenčad (početna i prijelaznahrana) i hrana za malu djecu na bazi mliieka Maslac Mliieko Mliiečni proizvodi Maslac Mlileko Mliječni proizvodi Mlijeko i mliječni proizvodi Maslac Mlijeko (svježe,toplinski obrađena) i mliječni proizvodi

0,05 µglkg

dopuštenim količinama ostataka veterinarskih lijekova u hrani (NN 29/05.) preuzet je iz europske legislative, čime je znatno proširena lista ostataka farmakološki aktivnih tvari s prijašnjih tridesetak na današnjih 135. Pravilnik se sastoji od 8 skupina tvari podijeljenih u 3 liste: • Lista ostataka farmakološki aktivnih tvari koje se koriste u veterinarskoj medicini i za koje je propisana najviša dopuštena količina (NDK) • Lista farmakološki aktivnih tvari koje su zabranjene u veterinarskoj medicini i za koje nije propisana NDK • Lista hormona i pripravaka s hormonskim djelovanjem Najznačajnija promjena u odnosu na prijašnju legislativu odnosi se na definiranje najviše dopuštenih količina ostataka antibiotika u hrani što je, za proizvođače mlijeka, i najznačajnija skupina veterinarskih lijekova (tablica 2).

Navedeni pravilnici reguliraju najviše dopuštene količine ostataka štetnih tvari, dok se Pravilnikom o mjerama za monitoring odrede-

Tablica2: Najviše dopuštenekoličine antibiotikau mlijeku (Pravilniko najvišimdopuštenim količinama ostataka veterinarskihlijekova u hrani NN 29/05.)

0,025 µg/kg

Najviše dopuštena

200 µg/ka Antibiotik

O 1 mg/L 0,01 ma/L 0,05 mQ/L 0,03 ma/L 0,01 mCJIL 0,03 mg/L 0,1 mg/L 0,5 ma/L

100 ng/g masti

PCDDiPCDF

Mlijeko i mliječni proizvodi uključujući maslac

2 pg PCDD/FTEQ/g masti

Akumulirana radioaktivnost (Ce134 i Ce 137)

Mlijeko i mliječni proizvodi

370 Bq/kg

Antibiotik

(µg/L)

0,02 mg/I

0,02 mg/L

količina

Najviše dopuštena

Amoksicilin Amoicilin Benziloenicilin Kloksacilin Dikloksacilin Nafcilin Oksacilin Penetamat Cefacetril Cefaleksin Cefalon Cefaoirin Cefazolin Cefoperazon Cefkinom Ceftiofur Danofloksacin Enrofloksacin I Flumekin Eritromicin Marbofloksacin

4 4 4 30 30 30 30 4 125 100 20 60 50 50 20 100 30 100 50 40 75

količina

(µg/L) Soiramicin Tilmikozin Tilozin Tiamfenikol Klortetraciklin Oksitetraciklin Tetraciklin Rifaksimin Linkomicin Pirlimicin Dihidrostreotomicin Gentamicin Kanamicin Neomicin Soektinomicin Streotomicin Novobiocin Bacitracin Klavulanska kiselina Kolistin I

200 50 50 50 100 100 100 60 150 100 200 100 150 1500 200 200 50 100 200

50

nastavak 11astr. 26-+

24

M{jekarski list 09/2005.

ZA Z.AŠTITU I ODRžAVANJE SISA U ODLIĆNOM ZDRAVWU

Veloucid

TIJEKOM CIJELE GODINE

•

•

• Veloucidje emulzijau obliku opne temeljena na jodu. Sačinjava je hidratantnolipidna opna savršeno vidljiva na sisama, a koja osiguravadjelotvornuzaštitu sisnog kanala između mužnji.

• Zahvaljujući tako naprednoj formulaciji, Veloucid osigurava stabilno prijanjanje na svim temperaturama,omogućujući potpuno prekrivanjesisa cijelom duljinom i bez bilo kakvogkapanja.

• Zahvaljujući vrlo bogatomstanjuagenatau kožii osobitou sadržajumasti,Veloucidodržava kožu sisa u savršenomzdravljukroz cijelu godinu.To osiguravaoptimalnuzaštitutijekom hladnogvremenaili dok su kravena ispaši.

• Veloucidemulzijavlažii obogaćuje površinski sloj epidermisa,poboljšavajući gipkost i savitljivost.To pomažekod uklanjanjafizikalnihi mikrobnihnečistoća sa sisa, pa se tako puno lakšečiste prijemužnje.

• Veloucidse koristiekonomično. Zbogtakvih odličnih, nekapajućih svojstava,cijeliproizvod

ostajena sisamai ne kapapo podu.

PRIMJENA Nerazrijeđen, uranjanjem, samo nakonmužnje.

Emulzijaje tehnološkirazvijenau Ecolabu, proizišlaiz iskustvadobivenogu kozmetičkoj industrijišto osiguravatri neophodne dodatne prednostiproizvoda: • pojačava strukturnuvlažnostsise • nadomiještaprirodneagensekoji daju vlažnostsisi • stvarajedan efektzatvaranjas regulacijom znojenjavanjskogslojaepiderme

Ecolabd.o.o.

2avrb11ca17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

VETERINARSTVO

nih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN 118/04.) propisuje plan uzorkovanja i sustavnog praćenja ostataka pojedinih tvari. Za svaku vrstu životinja, kao i za vrstu hrane, propisano je koje će se tvari određivati, što i koliko će se uzorkovati. Općenito, monitoringom su obuhvaćene 2 skupine tvari: • SKUPINA A - Tvari koje imaju anabolički učinak, te njihove soli i esteri: 1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i esteri 2. Antitireoidne tvari 3. Steroidi 4. Laktoni rezorcilne kiseline uključujući zeranol 5. Beta-agonisti 6. Tvari navedene u Naredbi o zabrani primjene određenih veterinarskih lijekova na životinjama čije se meso i proizvodi koriste za prehranu (NN 4/02.)

• SKUPINA B - Veterinarski lijekovi i kontaminante: 1. Antibakterijske tvari uključujući sulfonamide ikinolone 2. Drugi veterinarski lijekovi a) Antihelmintici b) Kokcidiostatici, uključujući nitroimidazole c) Karbamati i piretroidi d)Sedativi e) N esteroidni protuupalni lijekovi

f) Druge farmakološki aktivne tvari 3. Druge tvari i zagađivači okoliša a) Organoklorni spojevi uključujući PCB-e b) Organofosforni spojevi c) Kemijski elementi d) Mikotoksini e)Boje f)Drugo U mlijeku je obvezno određivanje prisutnosti i količine antibakterijskih tvari, antihelmintika, nesteroidnih protuupalnih lijekova, organoklornih spojeva, organofosfornih spojeva, kemijskih elemenata, mikotoksina i tvari čija je upotreba u veterinarskoj medicini zabranjena (vučja stopa i pripravci (Aristolochia spp), kloramfenikol, kloroform, klorpromazin, kolhicin, dapson, dimetridazol, metronidazol, nitrofurani uključujući furazolidon i ronidazol). Uzorci se uzimaju samo od sirovog mlijeka, i to 1 uzorak na 15 000 tona godišnje proizvodnje mlijeka, a najmanje 300 uzoraka godišnje. Ostatci veterinarskih lijekova predstavljaju najznačajniji problem pa se 70% uzoraka pregledava na njihove ostatke, a u svakom uzorku određuje se ukupno 4 tvari iz najmanje 3 skupine (zabranjene tvari, antibakterijske tvari, antihelmintici, nesteroidni protuupalni lijekovi). Osim toga, 15% uzoraka pregledava se na ostatke drugih tvari i zagađi­ vača okoliša (organoklorni i organofosforni spojevi, mikotoksini i kemijski elementi), dok se preostalih 15% uzoraka pregledava na ostatke određenih tvari sukladno stanju na terenu. ■

štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikrokreditni program DEMOS

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije

•Za krave •Za poljoprivredu •Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

Martina Gambona 4

• FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

26

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA Karlovac tel: 047- 615-827 ili 615-828

P. Preradovića 6 Pakrac tel: 034-412-055

S. I A. Radića 5 Dvor tel: 044-871-317 Kralja Zvonimira 2 Drniš tel: 022-888-038

www.demos-skz.hr

A/ljekarski list 09/2005.

TOPLINSKI

STRES

U GOVEDA

KAKO UMANJITI UČINAK

TOPLINSKOG SIRESI U ■LUEČNIH GOVEDA? MiroslavKovač, dipl. ing.

Visoke temperature (preko 25-30 °Ci preko) uz visok postotak vlage u zraku (50- 90%) uzrokuju stres u mliječnih (intenzivno - proizvodnih) životinja.

Takav stres nazivamo «toplinski stres».

Stres je izraženiji u goveda tamnije boje kože.

Toplinski stres uzrokuje: • Pad proizvodnje do 50% (zavisno o temperaturi i visini vlažnosti i uvjetima u štali) • Smanjen apetit (životinje nevoljko uzimaju hranu) • Pretjerano znojenje • Telad manje težine, teška teljenja i metaboličke probleme nakon teljenja • Smanjenu plodnost (uspješnost oplodnje tijekom «toplinskog stresa» kreće se od 10-20%) • Opću iscrpljenost organizma i mogućnost pojave bolesti (acidoza i mastitis), te pobačaje. Određene bolesti, kao posljedica toplinskog stresa, mogu se pojaviti nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.

• Mogućaje i smrt kondicijski slabije životinje Posebno su ugrožene visoko mliječno proizvodne životinje kakvih je u našu zemlju, u posljednje vrijeme, uvezen veliki broj. Tim više je potreban oprez zbog nastalih vremenskih prilika (slučaj je to gotovo svakog ljeta).

Preporučamo da uzgajivači goveda i proizvođači mlijeka osobitu pažnju obrate vremenskim prilikama i uvjetima držanja krava muzara, ali i ostalih kategorija goveda.

Uz visoke temperature i visok postotak vlage u zraku i neadekvatan smještaj i hranidba dodatno mogu prouzročiti velike gospodarske štete na obiteljskim gospodarstvima.

Ukoliko postojeći vremenski uvjeti potraju duže, učinite slijedeće: 1.) VODA ZA PIĆE - Potrebne su veće količine hladne i čiste vode dostupne svim životinjama za napajanje, u svakom trenutku.

Potrebe za vodom tijekom «toplinskog stresa» povećavaju se za 50% (ne Mljekarski hst 09/2005.

samo zbog dehidracije životinje, već i zbog potrebe za hlađenjem). a. Po mogućnosti životinje napajati vani pod nadstrešnicom (prirodnom ili izgrađenom)

b. Životinje napajati nakon mužnje c. Dodati vode suhom dijelu obroka 2.) DRŽANJE ŽIVOTINJA - Potrebno im je omogućiti kretanje, a time i hlađenje u kontaktu s hladnim i vlažnim površinama (obratiti pažnju da nisu blatne ili onečišćene). a. Smanjiti broj grla u prenapučenim štalama (posebice u štalama na vezu) b. Izgradnja jeftinih i funkcionalnih nadstrešnica s ispustima. Po potrebi improvizirati nadstrešnice c. Otvoriti što više otvora na krovovima.

Po potrebi bušiti otvore na pločama («plafonima») štala i izvesti vlažan i topao zrak cijevima iznad površine krova d. Po potrebi ugraditi ventilatore i na taj način umjetno provjetravati štalu e. Ne stvarati propuh u štalama 3.) HLAĐENJE ŽIVOTINJA - Ukoliko nam uvjeti dopuštaju, životinje možemo hladiti tako da ih škropimo (močimo) vodom, s tim da pazimo (koliko god je moguće više) da voda ne odlazi na vime (sise). a. ffiađenje na ovaj način možemo obaviti izvan štale prskajući životinje mlazom (raspršenim) vode u trajanju od 5 do 10 minuta jednom do dva puta na sat (ili rjeđe, već prema postojećim vremenskim prilikama i broju životinja) b. Životinje treba hladiti već od jutarnjih sati 27

TOPLINSKI

STRES

U GOVEDA

~

c. Postoje i usavršeni sustavi za ugradnju u štale da bi tijekom hranidbe krava i učestalo prskali krave sitnim kapljicama vode 4.) HRANIDBA - Zbog smanjenog apetita u vrijeme toplinskog stresa muzne krave značajno smanjuju proizvodnju, ali postaju i manje otporne na bolesti. Pri hranidbi u to vrijeme potrebno je voditi računa o sljedećem:

a. Hraniti životinje obilnijim obrokom u ranim jutarnjim satima ili navečer.

Tijekom dana davati manje količine.

Zadržati konstantnost vremena hranjenja b. U vrijeme toplinskog stresa životinjama je potrebno nuditi obrok: I. s manje strukturnih vlakana (teže probavljiviji - lošu i slabije probavljivu krmu izbaciti iz obroka) II. energetski sadržajniji obrok lakše probavljiviji (više koncentriranog dijela obroka, ali biti oprezan ako ga već dobivaju u maksimalnim količinama)

III. obrok je, po mogućnosti, dobro temeljiti na kukuruznoj silaži Iv. zbog obilnog znojenja i češćeg uriniranja izlučuje se više minerala, pa je potrebno obratiti pažnju na minerale poput: kalija (povećati za 1,5% od suhe tvari obroka), natrija (povećati za 0,45% od suhe tvari obroka) i magnezija (povećati za 0,35% od suhe tvari obroka) V. životinje hraniti u hladu 5.) ZAŠTITA OD MUHA - Muhe u vrijeme «toplinskog stresa» uzrokuju dodatni stres, zato treba: a. ukloniti iz štale gnoj i prljavštine, vlažne ostatke krme, trulo sijeno, nekontrolirano istjecanje vode b. dopustiti životinjama da se grupiraju u sjeni (hladu). Na taj način se same, prirodnim putem brane od muha ■ 28

Brzakreditnarješenja ilifinanciranje za proširenje gospodarske djelatnosti?

KR

DITI

za one koji žele

brže STATUSNII REVOLVING • v.

vise FARMER dugoročnije HBOR-a Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu) Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po računu u visini prosječnog priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska

POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Supila11, tel:043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

IZ UDRUGE

SIMENTALSKOG

BIK

GOVEDA

POŽEŠTINE

ll1irosla,·Kovač, dipl.ing.

SIMENTALSKIHBIKOVAIZ EUROPEU POŽEŠTINI Udruga uzgajatefja simentalskog goveda Požeštine, uz studenom 2004. godine, a za razdoblje od 2005. do organizacijsku i stručnu pomoć Hrvatskog zavoda za poljo2010. godine. Svrha je privrednu savjetodavnu službu - Odsjek Poieško-slavonske podići genetski kapacitet županije i financijsku potporu USAID-a, nedavno (01. 06. populacije simentalskog 2005.), nakon 6 mjeseci priprema dobila je mogućnost korigoveda u Požeštini za štenja bikovskog tdemena elitnih bikova simentalske pasmiproizvodnju mlijeka i mesa, ali pri tomepasmine zadržati ikomne_________________________ iz Austrije. .._ _. biniranost sve

UZGOJ NA PRVOM MJESTU

dobre karakteristike koju simentalsko govedo ima, a koje se mogu koristiti u našim uvjetima tržišta, pristupačnosti poljoprivrednog zemljišta (time i proizvodnje kvalitetne krme), razine znanja i mogućnosti pojedinih obiteljskih gospodarstava.

Znači, osnovni cilj nam je kvaliteta uzgoja, a potom i podupiranje obiteljskih gospodarstava kako bi bili svojevrsni repro-centri kod kojih će zainteresirani iz Udruge, Hrvatske, ali i inozemstva, moći nabaviti kvalitetni uzgojni podmladak. To je ujedno i jedan od načina da zaštitimo simentalsko govedo koje to zavrjeđuje, a u zadnje vrijeme je neopravdano izostavljano u programima razvoja, na što smo upućivali i opet upućujemo.

Ovom aktivnošću Udruge, a uz pomoć HZPSSOdsjek Požeško-slavonske županije dokazali smo da naša suradnja s Europom traje.

Veterinarske stanice podijelile su 2. lipnja 2005. godine članovima Udruge sjeme za osjemenjivanje plotkinja, a informirani smo da su obavljeni prvi pripusti plotkinja.

Radi se o simentalskim bikovima RUMBI i DIONISU visoke uzgojne vrijednosti za meso, ali i za sastav mlijeka, osobine fitnesa, produktivnog života, oblika, mišićavosti te formata. Kćeri ovih bikova visokih su karakteristika i čistoće vimena, muznosti i broja somatskih stanica u mlijeku.

Prema podatcima koje smo imali prilikom odabira bikova ukupna uzgojna vrijednost bika Rumbe je iznosila 131, a Dionisa 130. Kako se u Austriji podatci o uzgojnim vrijednostima korigiraju kvartalno, moguće je da su ovog trenutka i uzgojne vrijednosti bikova korigirane.

Također smo prilikom na- r------------------------bave sjemena nabavili i određen broj doza bikovskog sjemena holstein-frisien pasmine i dali onim članovima Udruge koji uzgajaju holstein-frisien pasminu. U ovom slučaju radi se o biku HAS (elitnom biku) iz Centra za razvoj stočarstva u Osijeku.

Nabava sjemena tako kvalitetnih karakteristika proizlazi iz Strategije rada Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine koja je prihvaćena na skupštini u mjesecu

M{jekarskifut 09/2005.

29

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

POKRETANJE PERFOMANCE TESTA U PROIZVODNIM (FIELD) UVJETIMA Stanica za testiranje proizvodnih svojstava goveda performance test u Varaždinu osnovana je 1975. godine nakon donošenja Programa gojidbene izgradnje u govedarstvu Hrvatske (Zagreb, 1973.).

LjiljanaHusinec,dipl. ing.

obavljanja performance testa u sadašnjim je okolnostima jedino raspoloživo rJesenje za nastavak provedbe gojidbenog Njena temeljna zadaća bila je proizvodnja programa i kao takvo je već pokrenuto na novih što boljih generacija bikova za korištenje umjetnog osjemenjivanja krava na području nekoliko obiteljskih gospodarstava na području više stočarskih službi.

RH kako bi se sustavno poboljšavala genetska osnova za mlijeko i meso našeg simentalca.

Samom pokretanju performance testa na Prestala je s radom zaključno 31. 12. 2004. novi način, i u novim uvjetima, prethodile su godine i s tim datumom zaprimljena je zadnja određene predradnje. Hrvatski stočarski centar pozitivno ocijenjena muška telad koja će oformio je radnu grupu koja je radila na završiti test tijekom 2005. godine. kreiranju Uputa o provedbi performance testa Budući je stanica prestala s radom iz bikova u proizvodnim uvjetima (field test) u objektivnih razloga, javila se potreba za kojima je propisan način uzgoja, odabira i provođenjem tog dijela uzgojnog programa na testiranja životinja, te uloga pojedinih drugi način. Prema Programu gojidbenog sudionika kako bi bila osigurana proizvodnja stvaranja goveda u Hrvatskoj (Zagreb 1991.) zdravih i reproduktivna sposobnih životinja pored staničnog performance testa predviđeno namijenjenih rasplodu. U realizaciji provedbe je njegovo obavljanje i na obiteljskim farmama ovog testa sudjeluju: Hrvatski stočarski centar u proizvodnim (field) uvjetima. Takav način kao koordinator provedbe, centri za umjetno ~------------------------------. osjemenjivanje kao potencijalni kupci testiranih bikova, te uzgajivači koji mogu biti fizičke i pravne osobe kod kojih se provodi testiranje a koji udovoljavaju uvjetima za provedbu testa propisane Uputama.

Muška telad za testiranje i nadalje se rađa usmjerenom oplodnjom bikovskih majki s bikovskim očevima. Ovdje treba napomenuti da će u vrlo skoro vrijeme biti revizija postojećih bikov~--------------------------~ skih majki od kojih će, na Mladi bikovi iz staničnog performancetesta 30

M(jekarski list 09/2005.

SELEKCIJA

osnovu znatno povišenih proizvodnih kriterija biti odabran određen broj izrazito nadprosječnih krava (150 do 200 krava) za sljedeći krug usmjerene oplodnje koji bi trebao započeti u periodu rujan - listopad ove godine. Ukoliko nakon revizije ne ostane dovoljno krava, potreban broj bit će nadomješten odabirom novih bikovskih majki na osnovu novih kriterija.

Da bi fizička ili pravna osoba mogla na svojoj farmi provoditi testiranje, ne treba nužno biti uzgajivač takve teladi, tj. držatelj bikovskih majki, a isto tako držatelji bikovskih majki, mogu, ali nisu obvezni zadržati u svom stadu muško tele iz uzgojnog programa u testu.

U slučaju da uzgajivač koji ima bikovske majke, a nema uvjete ili ne želi test na svom gospodarstvu, dužan je tele, pozitivno ocijenjena za test, ponuditi na prodaju preko stočarske službe pravnim ili fizičkim osobama koje kupuju telad za test. Prodajnu cijenu dogovaraju uzgajivač i kupac. Ako do starosti teleta 90 dana ne bude zainteresiranog kupca, može ga ponuditi na prodaju nekom drugom. Prodaja pozitivno ocijenjenog teleta može se obaviti neposredno nakon ocjene ako postoji druga fizička ili pravna osoba koja će ga otkupiti za test.

Prijava i ocjena teladi Stočarska služba određenog područja mora novooteljeno muško tele iz uzgojnog programa prijaviti HSC-u. Nakon primanja podatka informacija se prosljeđuje svim centrima za umjetno osjemenjivanje. Tele staro od 30 do 50 dana pregleda i ocjenjuje stručna komisija: predstavnika HSC-a (voditelj područne stočarske službe), predstavnik centra za umjetno osjemenjivanje (koji to područje opskrbljuje sjemenom bikova), a u komisiji je i predstavnik uzgajivača. Ukoliko je tele pozitivno ocijenjena za test, predstavnik centra za umjetno osjemenjivanje vadi krv teletu (i njegovoj majci ako je potrebno) radi utvrđivanja DNA - genetskog koda kojim se potvrđuje roditeljstvo. Prema dogovoru postignutom između HSC-a i centara za umjetno osjemenjivanje, troškove vađenja krvi i slanja na pretragu snose centri za umjetno osjemenjivanje, dok trošak pretrage snosiHSC. Mljekarski list 09/2005.

I REPRODUKCIJA

Ukoliko rodovnik nije potvrđen, tele ne može biti uključeno u test, što se u praksi još nije dogodilo.

Nakon ocjene teletu je potrebno dati antihelmintike i vitamine u dogovoru s veterinarskom službom.

Hrvatski stočarski centar i fizička ili pravna osoba kod koje će biti obavljen test sklapaju poseban ugovor o provedbi testiranja.

Razdoblje od ocjene teleta do završetka testa dijeli se na pripremni period i period testa.

Pripremni period za test je razdoblje nakon ocjene teleta do 120. dana starosti teleta.

Hranidba i držanje u tom periodu trebaju biti prilagođeni tako da se tele do dobi od dva mjeseca razvije u dobrog preživača. Znači, treba mu što ranije postepeno smanjivati mlijeko i pojačavati prihranu kvalitetnom smjesom i sijenom.

Hranidba od rođenja teleta do kraja testa treba biti umjerena i prilagođena kako bi se pokazao njegov genetski potencijal za rast i razvoj. Da se testirana grlo ne bi utovilo, treba ga hraniti izbalansiranim obrokom i omogućiti mu dovoljno kretanja u ispustu. Bik mora biti zdrav, dobre rasplodne kondicije, dugog proizvodnog vijeka i zadovoljavajućih reprodukcijskih karakteristika.

Telad se može držati pojedinačno ili grupno, ako ih je više u testu. Predviđen je slobodni način držanja u boksu kojeg treba redovito čistiti, mora biti dovoljno prostran (2,5 do 3 m podne površine po teletu do starosti teleta 2 do 6 mjeseci) te da ima ispust. Ukoliko je u ovom periodu telad smještena u zatvorenom prostoru bez mogućnosti ispusta, potrebno je teladi osigurati dovoljno prostran boks i povoljne mikroklimatske uvjete u staji: prozračnost, svjetlost, temperatura i relativna vlažnost zraka.

Performance field test započinje u dobi teleta 120 dana i traje do 365. dana. Tijekom testa obvezna su dva vaganja i izmjere grla u testu. Prvo je na samom početku testa u dobi teleta od 120 dana, a drugo na kraju testa u dobi od 365 dana. Vaganje osigurava vlasnik nastavak na str. 33--+

31

U ■ IMll'il ■

I

11.Jt. •o ODI

O\{

IZMUZIŠTA .1 Z 'I llRt::O J

ST.\JE PO

t;L

R0\10

ORU 1

VELIČINE: - od 100 • 2000 lltorovertikalneIzvedbe - od 2000 • 12000 litara horin:u>ntalne izvedbe

Po,lm na 1cdin11,.iPROIZVOl>'IIJA Kolo1hor•l..1 ~, -l'l~-10 Donja Smhirn

Jo)49 286 O 1O 38!, ,0)49 286 030 385

•

385 (0)98

385 <0)49

287 900

385 10)49

287 36~

338 332

SELEKCIJA

grla u testu, a izmjeru obavljaju djelatnici stočarskih službi koji prilikom redovitog dolaska na kontrolu mlijeka prate i razvoj grla u testu. U slučaju izrazitog zaostajanja u rastu i razvoju testiranog grla uslijed raznih razloga, predlažu grlo za izlučenje iz testa. Vlasnik ga može dalje klasično toviti i prodati u klaonicu kao tovno grlo.

U fazi testa potrebno je osigurati 3 - 4,5 m podne površine po grlu u testu, poželjan je tvrd pod, a ispust bi trebao biti dva puta veći od zatvorenog dijela. Sveukupno bi po jednom grlu trebalo osigurati 6 do 9 m 2 ukupne podne površine. Držanje grla u testu može biti grupno, sve do mjesec dana prije kraja testa kad ih treba držati pojedinačno.

Tijekom testa nije predviđena korekcija papaka, kako bi se osigurala prirodna selekcija na zdravi fundament. Bičićima se u dobi iznad 10 mjeseci stavlja nosna karika (o trošku vlasnika).

Do godine dana starosti grla, prema Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, za tekuću godinu obvezna je tuberkulinizacija grla koja ne predstavlja trošak za vlasnika, jer troškove snosi država.

Ocjena i prodaja bikova. Nakon testa obavljenog kod fizičke ili pravne osobe čije je grlo u testu, ranije navedeno povjerenstvo ocjenjuje mlade bikove koji su stari najviše 15 mjeseci. Ocjena bika temelji se na podatku o ostvarenom dnevnom prirastu u testu, životnom dnevnom prirastu, ocjeni vanjštine (okvir, mišićavost, oblik), uzgojnim vrijednostima roditelja na osobine mliječnosti, tova i kakvoće mesa.

Povjerenstvo svrstava bikove u tri moguće kategorije: za umjetno osjemenjivanje, za prirodni pripust i za izlučenje. Prateći sva grla u testu, djelatnici stočarskih službi pravovremeno uočavaju tzv. minus varijante koje na vrijeme izlučuju iz testa.

Prodaju bikova namijenjenih za rasplod, nakon obavljenog ocjenjivanja, organizira HSC u suradnji sa centrima za umjetno osjemenjivanje i predstavnikom uzgajivača.

Osnovna prodajna cijena utvrđuje se na Mljekarski hst 09/2005.

I REPRODUKCIJA

bazi težine bika i dnevne tržne cijene tovnog grla na tom području. Za grla koja kupe centri za u.o. osnovna cijena uvećava se za 50%, a za grla koja će biti korištena u prirodnom pripustu za 30%. Treba naglasiti, da kupac i prodavač sami prilikom kupoprodaje dogovaraju cijenu.

Prilikom prodaje bika prodavač mora od veterinarske službe na svom području dobiti dokumentaciju, a prema Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti. Ovu će dokumentaciju, na dan isporuke bika, predati kupcu.

Reproduktivne osobine bikova kupac ispituje u razdoblju od tri mjeseca nakon prodaje bika. Ukoliko kupac utvrdi da bik nije sposoban za rasplod, dužan je u istom roku napraviti pismenu prijavu HSC-u. HSC imenuje posebnu komisiju koja utvrđuje stvarno stanje, i ukoliko grlo nije sposobno za rasplod izlučuje ga iz rasploda.

Svaka fizička ili pravna osoba kod koje je obav]jen performance field test nakon obavljene ocjene bikova ostvaruje i važeću novčanu potporu. Potpora se ostvaruje u trenutno važećem iznosu od 3.900 kn po biku, za svakog bika koji je namijenjen za korištenje u rasplodu putem umjetnog osjemenjivanja ili prirodnog pripusta. Ne ostvaruje se jedino u slučaju izlučenja bikova (u tijeku testa ili na komisijskoj ocjeni). Važno je naglasiti da potpora nije uvjetovana prodajom bikova.

Obavljanje performance testa u novim uvjetima tek je započelo i kao takvo nosi sa sobom dosta nejasnoća. Za većinu uzgajivača to je nešto s čim se prvi puta susreću, i zbog čega su dosta oprezni.

Svrha ovog članka je uputiti sve zainteresirane u postupak provedbe ovog testa, kojega u daljnjem radu treba usavršavati.

Ako uzgajivači budu zainteresirani za obavljanje perfomance testa, doprinijeli bi sveukupnim nastojanjima u održanju domaćeg uzgojnog programa.

I uzgajivači bi, dakle, bili utemeljitelji uzgoja kvalitetne rasplodne stoke u proizvodnim (FIELD) uvjetima. O 33

GOSPODARSTVO~======== ~~ 13. lipnja je 300-tinjak proizvođača mlijeka u okviru nekoliko strukovnih udruga održalo prosvjed upozorenja ispred resornog ministarstva s najavom moguće blokade hrvatskih prometnica, ukoliko država ne udovolji zahtjevu seljaka.

Prof dr. se. Zoran Grgić --• Osnovni razlozi prosvjeda su najava da će mljekare otkupljivati samo najkvalitetnije mlijeko od domaćih proizvođača, te da će se za 30-40% smanjiti ukupni iznosi poticaja za ratarstvo i stočarstvo. Istovremeno se, navodno, uvozi nekvalitetno svježe mlijeko i mlijeko u prahu, za koje se kao zemlje podrijetla navode Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora. Seljaci prosvjeduju da će ih ovakva „neprincipijelna" konkurencija i najava smanjenja poticaja dovesti do propasti. Pogotovo su ugroženi oni koji su digli skupe kredite za podizanje farmi, a sada ih otplaćuju. Spominju se tisuće gospodarstava pred bankrotom, desetci tisuća Hrvata pred raseljavanjem. Navode se riječi ministra kako će od 140 tisuća obiteljskih gospodarstava ulazak u EU „preživjeti" tek njih 20 tisuća. Neki to nazivaju i eutanazijom hrvatskog seljaka.

Dogodio se i „višak" sirovog mlijeka na tržištu, za kojeg je najavljen interventni otkup oko 15 milijuna litara mlijeka subvencioniranjem mljekarama oko 22 milijuna kuna.

Seljaci pretpostavljaju da će se za isti iznos smanjiti iznosi poticaja koji su trebali završiti kod njih. Što se događa? Kao i obično, niti je „vrag" tako crn, niti je krivnja samo na jednoj strani.

Jednostavno, dolazi vrijeme kad se razrješavaju stvari koje su proteklih godina odgađane tako što su se problemi „gurali pod tepih". Već sam nekoliko puta napisao to na stranicama Mljekarskog lista. Takva politika odgađanja nečega što neumitno dolazi, dovest će samo do jačeg i bolnijeg pada i otrježnjenja kad naravno bude prekasno za bilo kakvo popravljanje stanja.

Mljekarama „puca film" zbog nekvalitetnog mlijeka i previsokih troškova sabiranja mlijeka od velikog broja malih i međusobno udaljenih· proizvođača. Kad se spominju troškovi od 20-40 lipa po litri takvog mlijeka, jasno je kako je takvo --•

34

stanje

dugoročno

nemoguće.

Isto tako, proizvođači mlijeka koji imaju nisku proizvodnju po grlu i mali broj krava, nisu zadovoljni ni s cijenama koje su 20-30% više od istih u međunarodnom okruženju. Činjenica je kako naša mljekarska proizvodnja nije na učinkovit način odgovorila značajnim ulaganjima u govedarstvo posljednjih 7-8 godina, kada se u ovu granu sustavno prelijevalo oko trećine državnih poticaja i naknada. Radi se o, preračunata u današnjim iznosima, oko 500 milijuna kuna na godinu.

Naslijeđena loša struktura proizvođača i Domovinski rat nikako ne mogu više biti opravdanje što proizvodnja mlijeka nije značajnije porasla i što nam bilance mlijeka i goveđeg mesa nisu uravnotežene i stabilne na dulji rok.

Držim da je stručno organizacijski i materijalno učinjeno previše propusta u prethodnih 7-8 godina. Tako se sada nalazimo u prilično slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast, koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u međunarodne tržne tijekove. Isto tako, previše je vremena izgubljeno u odgađanju provedbe značajnijih promjena u sustavu poticanja proizvodnje, tako da danas gotovo i nema vremena za detaljnije ispitivanje rizika i učinkovitosti bilo koje mjere koja bi se primijenila kao zadnja mogućnost hvatanja priključka sa zemljama EU tržišta prema kojem ćemo se uskoro morati ravnati i u proizvodnji i u prometu mliječnih proizvoda.

Osnovni okviri gospodarskih uvjeta u EU za naše proizvođače mlijeka: 1. utvrđivanje proizvodnih kvota - u MPŠVG se očekuje kvota od 734 milijuna litara, objektivno se može očekivati 85% ili 620 milijuna Mljekarski li,st 09/2005.

GOSPODARSTVO 2. prosječna cijena mlijeka u otkupu je 0,20 do 0,22 eura po litri (danas je oko 0,33 eura po litri) 3. promjena sustava poticaja (ne više po litri mlijeka) s upola manjim proračunskim sredstvima.

Više puta je na stranicama ovog lista, u rubrici Gospodarstvo, spominjan uski okvir gospodarskih uvjeta u koji će se morati uklopiti naši proizvođači prilikom ulaska Hrvatske u međunarodne integracije, prije svega EU. Hrvatska proizvodnja će biti ograničena kvotama koje se temelje na prosjecima domaće proizvodnje i prometa mlijeka (tako bi se uz statističke podatke o otkupu mlijeka mogla uračunati i izravna prodaja). Prema nekim podatcima računamo s preko 730 milijuna litara, no kako se u pregovorima nismo pokazali uspješni, ni statistika nam nije dosljedna, a EU zemljama pristupnicama obično odobrava kvote od 75% od ukupne proizvodnje, pa je realno očekivanje niže kvote.

Velik problem većini proizvođača predstavljat će značajno smanjenje proizvođačko prodajne cijene u uvjetima EU. Manja kompenzacija te cijene bit će kroz naknade za držanje muznih grla ili po jedinici površine. Naime, prema uvjetima EU pretpostavljeno je dvostruko smanjenje proračunskih sredstava za potporu.

Može se očekivati kako će u komercijalnoj proizvodnji opstati manji broj proizvođača, ali i on će morati značajno povećati postojeću proizvodnju. Neke se procjene kreću na razini 25-30 tisuća gospodarstava, što je 35-40% više od sadašnjeg broja uzgajivača muznih krava.

Proizvođači mlijeka trebaju računati s otkupnim cijenama od nekih 2,40-2,50 kuna, od kojih će možda 20-30 lipa biti potrebno izdvojiti za uslugu prijevoza sirovog mlijeka do m(jekare.

Takav primjer već imamo u susjednoj Sloveniji, o čemuje također već prije dvije godine pisano u rubrici Gospodarstvo Mljekarskog lista.

I nema druge mogućnosti -jedino što se sa stajališta proizvođača može učiniti je povećati proizvodnju i kvalitetu proizvedenog mlijeka. Kad to učine, bar im se ništa ne Ml:fekarski list 09/2005.

može prigovoriti da nisu odradili svoj dio.

Tada je na strani resornih ministarstava da urede svoj dio uvjeta u kojem funkcionira cjelokupni mljekarski sustav (proizvodnja, otkup, prerada, uvoz i izvoz). Dakle, nije problem ako uvozimo mlijeko i mliječne prerađevine. Problem je ako to radimo bez jasnog cilja i smisla i pod uvjetom da nam cilj nije punjenje džepova jednih na račun drugih.

Naime, ako se mi odlučimo kao društvo na stalni uvoz „kvalitetnog" mlijeka - u redu. Neka naši proizvođači „uzgajaju" na pašnjacima golf terene umjesto krava. Kao agronomi dolazit ćemo tamo igrati golf. Samo, pri uvozu mlijeka i mlječnih prerađevina treba naplatiti carinu iz koje će se jedan dio novca davati seljacima da održavaju golf terene kad nam domaće proizvodnje ne treba. Crni humor naravno, jer domaću proizvodnju ubuduće nećemo moći, zbog ugovora s EU, u punoj mjeri štititi od uvoza.

Dva su osnovna propusta učinjena u posljednjih 7-8 godina.

Prvo, značajnije ulaganje u obnovu stočnog fonda nakon 1996. i 1997. godine kada je počeo značajniji uvoz steonih junica rezultiralo je doduše kratkotrajnim porastom proizvodnje mlijeka, ali su se uskoro počeli pokazivati porazni rezultati puke zamjene stočnog fonda, a onda i njenog smanjenja. Što se dogodilo? Putem „povlaštenih" kredita većem broju uzgajivača nije se hitnije promijenila struktura proizvođača. Gospodarstva koja su prosječno imala oko 3 muzna grla, povećavala su osnovno stado na maksimalno dvostruko, što je nedovoljno za punu profitabilnost i razvojnu sposobnost obiteljskog gospodarstva kao temelja proizvodnje mlijeka u nas. Isto tako, veci se broj gospodarstava tek preko kredita uključio u proizvodnju mlijeka, sa stadom od oko 5 muznih grla. Već nakon dvije godine broj steonih junica i muznih krava u Hrvatskoj se smanjio za preko 20 tisuća grla, unatoč - po procjenama - gotovo 50 tisuća uvezenih grla i stimuliranja domaćeg uzgoja junica. Jedan dio proizvođača već je s prvim ratama kredita prodavao jedno po jedno grlo iz staje. Drugi dio je 35

GOSPODARSTVO

samo zamijenio svoja „stara" grla novima i s prvim znacima većih poticaja u ratarstvu ili drugim granama stočarstva, preusmjerio je svoju proizvodnju.

Tako nakon 2000. godine imamo stagnaciju broja muznih grla, a govori se o uspjehu porasta otkupa. O čemu se radi? U to vrijeme se povoljnim otkupnim cijenama i poticajima za predano mlijeko značajno povećao udio otkupa u ukupnoj proizvodnji. Dakle, gospodarstva su u manjoj mjeri drugim tržnim kanalima predavala mlijeko ili ga trošila naturalno, jer je proizvođačko­ prodajna cijena mlijeka bila vrlo povoljna. No, daljnje jače smanjenje broja muzenih krava u 2003. godini prema preliminarnim podatcima dovelo je do pada i proizvodnje i otkupa mlijeka.

Drugi propust se odnosi na neodgovarajuće mjere državne potpore razvoju konkurentnosti i povećanju proizvodnih kapaciteta domaćih proizvođača.

Izravne mjere potpore obuhvaćene poticajima za predano mlijeko i povlaštenim kreditima omogućuju u našim uvjetima relativno dohodovnu proizvodnju i opstojnost obiteljskog gospodarstva i s malim brojem muznih grla u stadu (6-8).

Svako povećanje broja muznih grla u osnovnom stadu zahtijeva unaprjeđenje tehnologije i stručnu odgovornost, a povećava materijalni rizik poslovanja. Zato većina gospodarstava posluje relativno dobro u našim uvjetima s manjim osnovnim stadom, iako ni izdaleka ne ostvaruje zadovoljavajuće iskorištenje tehnološkog potencijala osnovnog stada u govedarstvu.

To jasno pokazuje nepromijenjena struktura proizvođača s više od dvije trećine gospodarstava koja posjeduju manje od 5 grla u osnovnom stadu, te niski tehnološki pokazatelji proizvodnje prirast i mliječnost po grlu.

Poslovni sustavi u mliječnom govedarstvu s 20,30 ili više muznih grla osiguravaju u našim uvjetima stalnu i stabilnu profitabilnost, ali zahtijevaju dosljedno provođenje tehnoloških zahtjeva i visoka ulaganja. Danas je vrlo malo proizvođača u nas (manje od 1 000 prema dostupnim podatcima u 2003. godini) na toj razini.

36

Predugo odgađanje značajnije promjene u našem govedarstvu dovelo je do toga da smo sada pred izborom vrlo uskog raspona - djelovati odmah, odgovorno i učinkovito kako bi imali kritičnu masu proizvođača i proizvodnju koja će ublažiti „udar" skorog otvaranja EU tržišta ili prepustiti se kao do sada nesustavnoj i neselektivnoj potpori i brizi oko mliječnog govedarstva prepuštajući se selekciji koju će otvoreno tržište donijeti samo po sebi. U ovom drugom slučaju, često zaboravljamo da međunarodno okruženje već dugo godina sustavno potpomaže to otvoreno tržište različitim mehanizmima potpore, s naglaskom na ovo sustavno.

To znači, ili ćemo u nevjerojatno kratkom vremenu značajno povećati proizvodne kapacitete (broj grla u osnovnom stadu) i promijeniti strukturu proizvođača (povećati prosječni broj grla po gospodarstvu) s istovremenim povećanjem stupnja iskorištenja kapaciteta, što bi nam donijelo potrebne količine mlijeka i mesa, te konkurentnog i razvojno sposobnog proizvođača.

Naravno, svježi primjeri iz prakse potvrđuju da imamo i dobrih proizvođača i stručnjaka koji mogu nositi razvoj govedarstva u nas. Do sada se radilo o pojedinačnim primjerima koji su na pravi način iskoristili proteklih „sedam godina debelih krava". Pitanje je jesmo li u stanju i mogućnosti ustrojiti stručni okvir i sustav proizvodnje na razini grane, a ne pojedinca, koji će u punoj mjeri povući brzi i učinkoviti razvoj mljekarske proizvodnje u nas. Pritom, s opravdanim oprezom pretpostavljam da ćemo razvoj morati osigurati u uvjetima „ograničene izdašnosti", da ne kažem u uvjetima „sedam godina mršavih krava".

Nesumnjivo je da se radi o velikom poslovnom izazovu postavljenom pred cijelu struku. Pitanje je jesu li za tako brzu promjenu spremni akteri državne politike, sami proizvođači, odnosno kritična masa proizvođača mlijeka, kao i nositelji državne potpore proizvođačima - savjetodavna služba, stočarski i veterinarski centri, znanstveno-nastavne institucije i drugi. O

Ml.fekarski list 09/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

GOSPODARSTVO~========

SUSTAVI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARENJA Branka Šaki~ dipl. ing.

Poljoprivrednici i industrija Primjer iz Australije su suočeni sa zahtjevima Kao i kod nas, u Australiji je također proizvodnja potrošača (udovoljavanje mlijeka suočena sa stalnim povećavanjem nesigurnosti i željama potrošača) i očeki­ su svjesni što je razlog vanjima tržišta i zajednice rizika. I država i poljoprivrednici tome ukidanje ograničenja koja sprječavaju monopol (dobrobit životinja, prijateljski odnos prema oko- (poticaji i subvencije), niže cijene robe, ovisnost o izvoznom lišu, sigurnost hrane, kon- tri ištu, fluktuacija dolara i suša zadnjih godina. kuriranj e za prirodne resurse, korištenje vode, zagađenje, ...). U ovim otežava posao poljoprivrednicima. Supermarpromjenama poljoprivrednici su suočeni sa stal- keti zahtijevaju nisku cijenu, visoku i stalnu kvalitetu, dovoljnu količinu, ... nim kompliciranjem poljoprivrednih operacija na gospodarstvu i raznolikošću izbora. Postaju Djelovanje u tako nesigurnom okruženju nesigurni i postavljaju si brojna pitanja: koji zahtijeva od proizvođača mlijeka poslovne sustav poljoprivrednog gospodarenja koristiti, sposobnosti i spremnost da prihvate rizik. Od jesu li taj sustav sami razvili u skladu s poljoprivrednika se zahtijeva sposobnost potražnjom tržišta ili se sustav razvio slučajno upravljanja, inovativnost i prilagodljivost. Često dodavanjem svake godine nečega novog se ističe mišljenje da se poljoprivrednici boje postojećem sustavu, trebaju li povećati nivo nove tehnologije i promjena, ali to baš i nije proizvodnje (više mlijeka po ha) ili pojačati potpuno točno. Poljoprivrednici će lako prihvahranidbu svojih krava (više mlijeka po kravi), titi novu tehnologiju ukoliko im ona osigurava trebaju li proširiti svoje gospodarstvo ili isplatiti veću vrijednost robe kao naknadu za uloženi dugove, trebaju li musti jednom dnevno, i napor, ali nova tehnologija je i veliki izazov za mnoga druga pitanja. U Australiji se većina poljoprivrednike. Prilagodba novim tehnoloproizvedenog mlijeka prodaje preko supermargijama u postojećem sustavu poljoprivrednog keta koji diktiraju određene uvjete, pa to još više gospodarenja je ključna u ovakvoj situaciji, prije .-------------------------------, nego prihvaćanje tih tehnoioTablica1: Prodajamlijeka u Australiji u milijunima litara gija. u Australiji su brojni istraživači i savjetnici obvezni Prodaja mlijeka istraživati postojeće sustave Supermarketi; 1112 poljoprivrednog gospodarenja, 1200 razvijati ih i proširivati, a sve zato da pomognu poljoprivred1000 nicima u svladavanju ovih Ostalo; 849 <U izazova. Ovakav pristup uzi....

800 <U :t:: ma u obzir sve aspekte polja·c privrednog poslovanja, uklju:::J 600 ·~ čujući proizvodnju, profitabil~ nost, ljude i održivost. Ono što 400 je svima dobro poznato je činjenica da ne postoji jedan 200 Izvoz; 86 idealni sustav poljoprivrednog I gospodarenja, već treba stalno o Izvor:DairyAustra/ia razvijati nove ideje i oruđa

'-------------------------'-------'

.')IJ

M(jekarski list 09/2005 .

======================== kako bi pomogli poljoprivrednicima da otkriju koji je sustav poljoprivrednog gospodarenja najbolji za njegove uvjete. Potrebno je stalno ocjenjivati ovaj pristup, kako djeluje i kako utječe na istraživače i savjetnike, ali i na poljoprivrednike. U Australiji se svake godine održavaju radionice na kojima se razmatra utjecaj tih sustava, njihove prednosti i mane, te odgovaraju li postojećim uvjetima proizvodnje.

Na tim se radionicama raspravlja sa sudionicima kako bi shvatili da je istraž~vački posao povezan s poljoprivrednicima. Organiziraju i posjete gospodarstvima kako bi poljoprivrednici vidjeli neke nove tehnologije i sustave gospodarenja. Na ovim radionicama, između ostalih, dominiraju dvije teme: prva je da kontrola i ocjenjivanje trebaju postati rutina u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom kako bi odluke donosili na temelju informacija.

Ova tema uključuje jednostavna svakodnevna

GOSPODARSTVO

pitanja (npr. Kako napreduju krave? Kojom brzinom rastu usjevi ovaj tjedan?) i kompliciranija pitanja (Ako su krmiva po ovoj cijeni, koliko mlijeka treba proizvesti da bi poslovanje bilo profitabilna?). Za poljoprivrednike je važno da poznaju svaki dio svoje proizvodnje, te da znaju koji dio treba unaprijediti da bi poslovanje bilo profitabilnije. Ako ne znaju na kojem su nivou trenutno, poljoprivrednici ne mogu znati u kojem se smjeru trebaju dalje razvijati. Druga se tema bavi pitanjem - što sve utječe na zaradu (npr. koje su odluke, a da rezultiraju zaradom ili gubitkom, prikladne za postojeći sustav poljoprivrednog gospodarenja?).

Poljoprivrednici bi na svoje imanje trebali dovesti različite savjetnike ili druge poljoprivrednike (kojima vjeruju i koje poštuju) da pogledaju kako rade. Tko zna, možda će neko postavljeno pitanje pomoći da riješe postojeće probleme. ■ STOČARSKE IZLOŽBE

V

I. IZLOZBA ISTARSKE OVCE

Svetv·nčenat,

U Svetvinčentu, u istarskoj županiji, 1O. 07. 2005. održana je prva izložba istarske ovce. Izložbu su organizirali Udruga uzgajivača istarske ovce „Istrijanka" i Hrvatski stočarski I Mr. se. Zdravka I centar u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, dok su pokrovitelji ove izložbe bili Ministarstvo poljoprivrede, Izložba koja je odr- šumarstva i vodnoga gospodarstva i Istarska županija. Žana u popodnevno-vedoc. dr. se. Drago Kompan: Zaštita istarske černjem terminu imala je svoj uvodni jutarnji dio. Naime, udruga „Istrijanka" za uzgajivače ovce u Sloveniji). Tijekom ovih izlaganja iznesen je podatak o uzgoju 2 240 grla istarske ovaca organizirala je više edukativnih predavaovce, te da je čitava populacija obuhvaćena nja nakon kojih je slijedila interesantna rasuzgojna selekcijskim radom kojeg provodi prava (prof. dr. se. Boro Mioč: Istarska ovca; mr. se. Zdravka Barać: Uloga Hrvatskog stočarskog centra u očuvanju i zaštiti istarske ovce; prof. dr. se. Krešimir Mikulec: Osnovna obilježja, proizvodnja i perspektiva autohtone istarske ovce; prof. dr. se. Dubravka Samaržija: Zaštita autohtonih sireva; doc. dr. se. Samir Kalit: Pogreške u proizvodnji sira; prof. dr. se. Željko Mikulec: Potrebe ovaca za hranjivim tvarima; dr. se. Danka Hajsig: Najvažnije bolesti muznih ovaca 1 njihovo sprječavanje;

10. o~.20 s.

Barać

nasrava/ena str. 41-

Mljekarski list 09/2005.

39

<iJugogodišnja tradicija proda;e steonih junica

prob n,đačfrna, rnljekarcuna i trgocd1 na diljen1 sr:-ijl-'ta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizr>odača!

<Budite korak ispred! lnr>estirajte u bolju budućnost!

lnter- Ago c1.o.o.

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

STOČARSKE IZLOŽBE

Hrvatski stočarski centar. Djelatnici Centra kontroliraju rasplodnu proizvodnju, te tako s jedne strane utvrđuju osobine plodnosti, a s druge onemogućavaju upliv drugih genotipova u populaciju istarske ovce. N aglašeno je kako je tijekom prošle godine utvrđena godišnja proizvodnja mlijeka od 199,35 kg u laktaciji koja je u prosjeku trajala 187 dana. Mlijeko istarskih ovaca u prosjeku je sadržavalo 7,23% mliječne masti i 5,84% proteina.

Na prvoj izložbi istarske ovce predstavljena su ukupno 74 grla, od čega 23 ovna, 36 ovaca i 15 šilježica. Povjerenstvo za ocjenu izloženih grla predvodio je prof. dr. se. Boro Mioč. Birali su po 3 najljepša ovna, 3 najljepše ovce i 3 najbolje šilježice, kao i šampionsko grlo izložbe. Šampionom izložbe proglašen je ovan uzgajivača Marijana Kutića iz Svetvinčenta.

Istovremeno - uz 1. izložbu istarske ovce gosp. Milan Antolović, pročelnik Odjela za poljoprivredu u Istarskoj županiji dodijelio je priznanja nagrađenim proizvođačima mliječnih proizvoda čiji su proizvodi ocijenjivani na 10.

Nagrađeni proizvođači mliječnih proizvoda: Proizvođač

Medalja Vrsta proizvoda Marino Percan Ovčja skuta zlatna Živana Miklaušić Polutvrdi kozji dimljeni sir zlatna Ovčja skuta Mariian Kutić zlatna Vedran Macano Ovčja skuta zlatna Peršić Ermene Đildo Ovčja skuta zlatna Živana Miklaušić Polutvrdi kozji sir zlatna Ovčja skuta AntonBilić zlatna Radošević Miro Ovčiaskuta zlatna Ovčja skuta Franko Cetina srebrna Božidarka Brščić Ovčja skuta srebrna Dejan Kožljan Ovčja skuta srebrna Đani Rogović Ovčja skuta brončana Branko Zlatić Kozja skuta brončana Božidarka Brščić Ovčji sir brončana Istarsko mlijeko 3.2% Riječka mljekara brončana m.m. 1/11 RumacJosip Ovčja skuta brončana Krav!ii sir u maslinovom uli u brončana AJZTola=a MajdaBulić Ovčja skuta brončana Istarsko mlijeko l.6%m.m.

Riječka mljekara brončana 1/11 Riječka mliekara Jo~rt vanilija 180g brončana Branko Zlatić Ovčja skuta brončana Voćni jogurt jagoda s Riječka mljekara brončana krupnim kom. voća Jogurtni desert banana Riiečka m!iekara brončana Ovčji sir Miro Radošević brončana Ovčji sir Ervin Radeško brončana

ocjenjivanju sireva, skute, mlijeka i mliječnih proizvoda, a koje je ocjenjivala povjerenstvo pod predsjedavanjem prof. dr. se. Jasmine Havranek. Povjerenstvo je ocijenilo ukupno 57 proizvoda, a dodijeljeno je 8 zlatnih medalja, 3 srebrne i 14 brončanih.

Nagrađeni uzgajivači za izložena Uzgajivač šampiona

Detalj s izložbe istarske ovce Ml.fekarskil~t 09/2005.

grla:

izložbe:

Marijan Kutić, Bibići, Svetvinčenat Uzgajivač ovnova 1. nagrada: Anton Ribarić, Ližnjan 2. nagrada: Jordan Peršić, Krančići 3. nagrada: Marija Kolić, Barban Uzgajivač ovaca 1. nagrada: Marino Percan, Krnica 2. nagrada: Anton Ribarić, Ližnjan 3. nagrada: Ermene Đildo Peršić, Krančići Uzgajivač šilježica 1. nagrada: Lino Capolicchio, Galižana 2. nagrada: Dejan Kožljan, Barban 3. nagrada: Noel Šuran, Lindar O

41

REPORTAŽA

&DOSTAJELIJEKA! Razgovor: Dragutin Dukić, m{jekar, vijećnik Skupštine član Odbora se"/jačkih udruga Slavonije i Baranje

Požeško-slavonske

županije,

I !van

Fadljević

M.L. - Zašto se u hrvatskoj javnosti i pojedinim jeka promijene. Prosvjedi nisu ._______ medijima stvara dojam da Hrvatska ima viška samo mjerilo nezadovoljstva seljaka, ali su dokaz mlijeka? da u hrvatskom agraru nešto ne štima. Stočari su D.D. - U Hrvatskoj se već 3-4 godine na umjetni nezadovoljni i jadni, pa ne znam na koji se drugi način stvara dojam viška mlijeka kako bi uvozni način boriti za svoja prava. Pitam Vas, a i vaše mešetari ostvarili ekstra profit uvozom mlijeka u čitateljstvo, da nije bilo prosvjeda tko bi uopće prahu, te osiromašili hrvatsko selo i proizvođače znao za probleme hrvatskih mljekara, ali i o mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i uvoznom lobiju? vodnoga gospodarstva na pogrješan je način rješaM.L. - Kakvo je, po Vašem mišljenju, rješenje ove valo mliječnu problematiku, jer nije subvencionikonfuzne situacije na tržištu mlijeka ? ralo i stimuliralo hrvatskog seljaka da proširi svoje D.D. - Hrvatska vlada i Ministarstvo poljoprivrede imanje , i poveća stočni fond. Ministarstvo je trebaju poticati proizvodnju i poboljšanje kakvoće «tjeralo vodu na mlin» velikim uvoznicima mlimlijeka na domaćim farmama. Hrvat~ki proizvojeka, a trebalo je uložiti najmanje 22 milijuna kuna đač mlijeka u stanju je proizvesti mlijeko i za u povećanje domaće proizvodnje mlijeka. izvoz. Jer glupost je govoriti o cijenama mlijeka u M.L. - Kolika je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, Europskoj uniji, a mi imamo standard Balkana. koliki je uvoz i iz kojih susjednih država?

Hrvatska ima mogućnost plasmana svojih D.D. - U Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka više od proizvoda: mlijeka, sira, mesa i drugih proizvoda.

500 milijuna litara, što je nedostatno za domaće M.L. - Jeste li zadovoljni otkupnom cijenom potrebe. Uvoz mlijeka iz susjednih država (Austrimlijeka? je, Mađarske, Rumunjske, Srbije i B i H) veći je od D.D. - Siguran sam da može i mora biti i bolja, jer domaće proizvodnje. Uvoz sira iz Argentine, Urugako je otkupna cijena mlijeka 2,45 kune premije vaja i Brazila još više otežava mljekarsku situaciju onda je to dobra cijena. Ali ako je 1,20 plus u Hrvatskoj, a to je jeftini sir biljnog podrijetla. premija, onda je to loše. Inputi su preveliki, a M.L. - «Pije li vodu priča» da na hrvatskom cijena mlijeka ostala je ista. Ako je nekada cijena mljekarskom tržištu vlada «mljekarska mafija»? jedne litre nafte bila istovjetna s cijenom litre D.D. - Apsolutno! Uvoznici mlijeka, gdje smo sada? O uvoze mlijeko u prahu, miješaju ga s mlijekom domaće proizvodnje, ali i s vodom!

Sada Vi procijenite tko to KONZORCIJ može zaraditi na vodi? Mogu zaraditi samo veliki uvoznici.

M.L. - Osobno ste poznati kao OPREMU i TEHNOLOGIJU organizator prosvjeda u Požeštini. Može li se tim prosvjedima išta riješiti?

D.D. - Volio bih da nisam poznat po prosvjedima, nego po nečem drugom. Nažalost, • BETONSKEREŠETKE,• KRMNEZABRANE, • OPREMAZA PORODILIŠTA i ČEKALIŠTA, tako mora biti. Sigurno je da • AVTOMATSKA I KOMPJUTORSKA ISHRANA, • SKREPERI,• LUKOVIi GUMEZA LEžlŠTA, se prosvjedima problemi ne • KRMILICE i POJILICE, • VENTILACIJA, • IZMUZIŠTAi LAKTOFRIZI,• TERMOPOJILICE, • PUMPE i MJEŠALICEZA GNOJEVKO,...

• BETONSKE i PLASTIČNE REŠETKE •.• mogu riješiti i postaviti na PRIPREMA IDEJNIH i GRAĐEVINSKIH PROJEKATA ZA STAJE I BIOPLINSKE CENTRALE pravo mjesto. No, prosvjedi Ulica Heroja Lacka 66, 2230 Lenart, Slovenija mogu pokrenuti puno toga da Tel.&Fax: 00386 / 2 720 70 94, GSM: 00386 / 41583775, 41748720 se problemi proizvođača mli__,J

__

Nd~o.N __

za STAJSKU

42

i FARMSKU

Mljekarski list 09/2005.

RAZMIŠLJANJE

MLIJEKO RASTE NAPOLJU,

/A~~QlJ®iJ~O •U

11!!

"C

cu

...J

o

.li::

•U

~

U)

~

c,j

I

U)

..:

~

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA , RAZMISLJAN.JA I PRI.JEDLOZI Ponovimo i naučimo još nešto o zdravstvenom stanju mlijeka.

Problem somatskih stanica uglavnom ne moramo rješavati! Danas se puno piše i govori o somatskim stanicama kao problemu vezanom za mlijeko. Somatske stanice uopće nisu problem, one samo ukazuju na određene probleme, vezane uz mikroorganizme. Broj somatskih stanica u tijelu, a time i u mlijeku naglo se povećava kod različitih povreda vimena, različitih bolesnih stanja krave, nepravilnosti u ishrani i konzumiranju pokvarene hrane, različitom stupnju laktacije.

Broj somatskih stanica se već nakon 2 sata može jako povećati. Još jednom: zašto somatske stanice nisu problem? Zato što su somatske stanice unutar fiziologije zdravog vimena sastavni dio mlijeka. Nema mlijeka u kojem nema somatskih stanica. Kontrolom mastitis testa pokušavamo otkriti je li u mlijeku povišen broj mikroorganizama i je li, eventualno, već došlo do njihova većeg razmnožavanja i početka upale vimena, na što nas upućuje zgrušavanje povećanog broja somatskih stanica. Najvažnije je redovitim kontrolama barem jednom tjedno kontrolirati je li došlo do' razmnožavanja štetnih mikroorganizama u vimenu.

Mladen Petričević mi veli: «Uvečer sam obavio kontrolu mastitis testom i nisam primijetio nikakve promjene. Ujutro su uzeti uzorci koji su nakon analize pokazali povišeni broj mikroorganizama i somatskih stanica. Pri večernjoj mužnji, prilikom pranja vimena, osjetio sam rukom na vimenu jedne krave laganu promjenu temperature. Odmah sam ponovio mastitis test.

Zgrušavanje somatskih stanica je pokazalo da su se u vimenu razmnožili mikroorganizmi i da je ~

Ml/ekarski list 09/2005.

TERENSKOG

AGRONOMA

Naš moto za rujan: Zdrava krava, zdravo vime i zdravo mlijeko.

došlo do početka upale vimena. Preko noći i tijekom dana.» Da, preko noći i tijekom dana. To ti je kao kod čovjeka: jučer zdrav, danas bolestan.

Odmah sam znao što će pokazati analiza mlijeka: prijelaz iz E u I. klasu. Kod većeg broja krava i veće količine mlijeka, pojava mastitisa u jedne krave ne učini toliku štetu, kao kod malog broja krava i male količine mlijeka. Onima koji muzu samo dvije ili tri krave, pojava mastitisa u jedne krave može srušiti kvalitetu mlijeka iz E u II. ili čak u III. klasu. Što je dalje učinio Mladen? Pomuzao je posebno kravu s mastitisom i to mlijeko odvojio. Nije mlijeko od te krave odnio u laktofriz. Pa, jutros su uzimali uzorke. Ovako postupaju savjesni i educirani proizvođači mlijeka! Mlijeko ove krave sljedećih 6 dana nije nosio u laktofriz. Tri dana problematična krava je u vime dobivala antibiotik. Ta 3 dana mlijeko je potpuno neupotrebljivo. Nakon toga još 3 dana mlijeko ove krave nije nošeno u laktofriz, sve dok se vime nije očistilo od ostataka antibiotika. S pravovremenim otkrivanjem početka bolesti vimena, najlakše je spriječiti daljnji razvoj upale i nastajanje veće štete.

Mužnja zahtijeva veliku pažljivost, koncentraciju i osjetljivost muzača. Velikom broju nepažljivih muzača ovo bi promaklo i latentni mastitis bi otkrio tek sljedeći tjedan, ako jednom tjedno vrši kontrolu, ili tek nakon analize mlijeka. U među­ vremenu bi bolest napredovala, a samim postupkom mužnje vrlo lako bi se bolest prenijela i na druge krave. Latentni ili prikriveni mastitis opasan je zbog toga što ga nepažljivi muzači pravovre~eno ne zamjećuju.

Sto je dalje učinio Mladen? Stelju je isti dan izbacio iz staje na gnojište, ležišta oprao i dezinficirao. Mladen i inače jednom tjedno pere ležišta, dezinficira ih i stavlja novu prostirku od čiste i suhe slame. Vlažna i pljesniva slama nije dobra za prostirku jer na sebi nosi sve vrste mikroorganizama, viruse, bakterije, gljivice i plijesni.

Kako pažljivo spremaš i skladištiš sijeno, isto tako postupaj i sa slamom.

Ponovimo još jednom, jer ponavljanja i pažljivosti nikad nije dosta.

- Somatske stanice ili tjelesne stanice sastoje se od 20 % epitelnih stanica sluznice mliječne cisterne i mliječnih kanala, te 80 % od leukocita.

Epitelne stanice u mlijeku su odumrle; odljuštene

43

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

stanice sluznice završile su svoj životni vijek a na tome mjestu narasle su nove stanice. Leukociti su sastavni dio krvi i limfe i ima ih više vrsta. To su slobodne tjelesne stanice koje plivaju u krvi i limfi, a ulaze i u mlijeko. Nazivamo ih još i obrambene tjelesne stanice. Jedina zadaća leukocita ili obrambenih stanica jest borba protiv različitih vrsta mikroorganizama koji su na neki način ušli u tijelo živog bića, u našem slučaju u tijelo krave. Životni vijek leukocita je manji od 24 sata ali oni se stalno stvaraju. U prirodi ima jako puno različitih virusa, bakterija, gljivica i plijesni koje razgrađuju mrtva tkiva biljnog ili životinjskog podrijetla. Zbog toga ih je Stvoritelj i stvorio. Nažalost, među njima ima i onih koji napadaju i živa tkiva. Štetnost različitih mikroorganizama očituje se ne samo u tome što razaraju žive stanice i njima hrane, nego i što proizvode i izlučuju različite opasne otrove koji truju ostale još nenapadnute stanice. Ovi otrovi ubijaju i leukocite. Među tim otrovima ima vrlo opasnih.

Ovo je još jedna opasnost koju sa sobom nose štetni mikroorganizmi. Kada se čovjek ili životinja otruju pokvarenom hranom, znači da su u tijelo uajjeli uz štetne mikroorganizme i njihove otrove. Sto se tiče bolesnog, praktično pokvarenog mlijeka III. i II. klase, i njegovoj kvaliteti kao direktne namirnice ili sirovine za proizvodnju mliječnih proizvoda, ne govori se dovoljno.

O ostatcima antibiotika sve se više govori, ali većina proizvođača mlijeka i farmera nema dovoljno ni znanja ni informacija. U tome se kriju opasnosti vezane uz ostatke antibiotika i opasnosti vezane uz nepravilnu upotrebu antibiotika, te nepoštivanje vremena koje je potrebno da se antibiotik u potpunosti izluči iz tijela i da ga više nema u mesu ili mlijeku. Iz prakse mi je poznato da mnogi proizvođači mlijeka samostalno nabavljaju različite antibiotike i sami ih primjenjuju u liječenju mastitisa.

Veli mi jedan farmer: «Redovito jednom tjedno vršim kontrolu mastitis testom. Kada zamijetim da nešto nije u redu kod neke krave, odmah dam antibiotike u problematičnu četvrt ili u sve četiri četvrti. Liječenje obavljam tijekom tri dana.

Za to vrijeme mlijeko bolesne krave ne nosim u mljekaru. Također i sljedeća tri dana pomuzeno mlijeko iz liječene četvrti ili cijelog vimena ne nosim u mljekaru.» Radi isto kao i Mladen P. Kada kao proizvođač mlijeka samostalno pokušavaš otkloniti problem povišenog broja mikroorganizama u vimenu koji ti je pokazao mastitis test, upotrebljavaš li ispravno antibiotik?

To je stvar suradnje tebe i tvog veterinara.

Svakako bi upotreba bilo kakvih lijekova s tvoje 44

strane kao farmera trebala biti pod kontrolom i u suradnji s tvojim veterinarom. Na koncu konca, i mi pijemo antibiotike bez liječnika, ali ne bez njegovoga znanja.

Bilo bi dobro kada bi netko dao informaciju kako je to u Europskoj uniji i Americi. Što tamo farmeri smiju, a što ne smiju, i za ono što smiju kakva se stručna osposobljenost i kvalifikacija traži. Danas se u svijetu za primjenu zaštitnih sredstava (vrlo jakih i opasnih otrova) u biljnoj proizvodnji traži sasvim određena stručna osposobljenost, a u nekim zemljama (Švicarska) iako zaštitna sredstva možeš kupiti samo uz priloženi recept, o količini i upotrebi vodi se stroga kontrola. Jedan mi je farmer, koji je odustao od krava i proizvodnje mlijeka, a sada se isključivo bavi proizvodnjom povrća za zagrebačko tržište, ponudio prekrasnu veliku bijelu cvjetaču (karfiol). Kada smo tom prilikom obilazili parcelu, nigdje ni jedne travke, leptira, ili kakve mrlje na biljkama. Prekrasno, pa kako ti je to uspjelo?-pitam. «Ma što znaju ovi tvoji stručnjaci.

Oni vele 2,5 deci na hektar, a ja stavim litru i pol.

Pogledaj, uopće nema problema.» I tako je poslije velika, prekrasna bijela cvjetača završila u kanti za smeće.

Samo edukacija i stroga kontrola! Ne može raditi tko što hoće i kako misli ili misli da zna. Između misliti i znati je velika razlika?

A što radiš s tim mlijekom??? Bacaš ga na gnoj? Daješ ga telićima? Daješ ga svinjama? Evo jednog problema koji nije dovoljno razjašnjen i o kojem proizvođači mlijeka nisu dovoljno educirani, hrvatski rečeno podučeni.

Riječ edukacija puno puta se upotrebljava.

Koji je njen izvor i njeno pravilno značenje? Edukacija, proizlazi od latinske riječi (educare, čitaj edukare = odgojiti), edukacija = odgoj, obrazovanje; razvijanje sposobnosti tjelesnih, umnih i moralnih.

Pridjev, edukativan, edukativna, edukativno = odgojni, obrazovni. Uh, u koliko toga sve moramo biti odgojeni i obrazovani? Riječ veli: tjelesno, umno i moralno. Ovo moralno često puta i jest najhitnije. Što s mlijekom pod antibioticima? Na gnoj?

Teladi? Svinjama? U čemu je problem oko antibiotika i zašto se oko toga diže sve veća galama?

Ma, i to su počeli kontrolirati.

Nije toliki problem u pravilnoj upotrebi antibiotika i uništavanju štetnih mikroorganizama.

Problem je u stvaranju otpornost! ili rezistenciji mikroorganizama na antibiotike. Sto mu pak sada to dođe? Samo neke komplikacije! Eto, na ova pitanje bi nam mogao odgovoriti naš veterinar mr. se. Antun Kostelić. Možda je na ovo konkre-

Ml,iekarskili.st 09/2005.

RAZMIŠLJANJE TEREN S KOG AGRONOMA tno pitanje već i odgovoreno, a ako jest, tada o tada dolazi život bića u pitanje. Najveći dio hutome treba još pisati. Stari Latini su rekli: mane i veterinarske medicine vezan je uz razliponavljanje je majka učenja. čite mikroorganizme.

Kada tijelo ne proizvodi Kako se leukociti bore protiv mikroorganidovoljno leukocita i kada dođe do trovanja zama? Tako da ih pojedu i unište. Problem je je- toksinima ili otrovima koje stvaraju i izlučuju dino kod leukocita što su kratkotrajni, žive manje mikroorganizmi, tada se intervenira lijekovima. od 24 sata i u organizmu se moraju stvarati Lijekovi su također otrovi, ali štetni samo za stalno novi leukociti. Kada je organizam napadrazličite vrste mikroorganizama. Mi ih zovemo nut od jedne vrste ili više različitih mikroorgalijekovima jer čovjeku, životinji ili biljci ne štete, nizama, ako tijelo ne stvara dovoljno leukocita, ili ne štete u velikoj mjeri. ■ INFORMATIZACIJA

OSOBNA I

DraženStević, prof

I

WEB STRANICA Poljoprivredni proizvodi namijenjeni su i tržištu, što koriste razni prekupci i ucjenjuju je~inom kupnjom i skupom prodajom.

Domaći proizvod zamjenjuju uigraniji i tržišno konkurentniji proizvodi zapadnoeuropskih zemalja, a popriličnu zaslugu ima računalna komunikacija na mreži, točnije internet.

Veliki proizvođači uređuju vlastite web stranice, nude proizvode bogato ilustriranim digitalnim fotografijama te tako približavaju proizvod potencijalnom kupcu. Špediteri rado razvoze velike količine robe, a prekupci trljaju ruke. Što učiniti? U početku treba izaći na internet preko nekoga od poslužitelja, a zatim na vlastitom računalu iskoristiti softver za izradu web stranice npr. Dreamweaver ili Frontpage.

Temelj stranice počiva na kreiranju Normal radne površine, a njen stvarni izgled na mreži provjeravamo na prozoru Preview

jednostavnim klikom. Između te dvije opcije nalazi se prozor HTML koji načinjene sadržaje automatski pretvara u HTML jezik. Sva tri prozora ne isključuju jedan drugoga i uvijek ga možemo vratiti u bilo koji od njih na new _pagel.htm radnoj površini. S lijeve strane otvorenog prozora moguće je doradivanje postojeće stranice sličicama koje povezuju različite stranice osobno urađene ili srodne na mreži. Podosta ~I.QC~~'°i1'f!WtICG'lf.-fltiml-1~1:i111:1 alata na alatnoj traki Cl • "=" '!.! 'ili !!ili•i!; .J. ,:?

-~ "'• 'JIr:;:llill!~J '6 1T ll).

Frontpage-a poznato je iz "'""" ,y...,.,.,._ .,<,,~)· ■ J li ~1•i'lll ■ A•· l=!=>I'~ □ ·'·.0..·. ostalih Microsoftovih programa (Word, Excel itd.) ..... koje svrsishodno možemo ponavljati u korištenju.

Hyperlinkovi (poveznice) su potrebni radi brže adimo li štogodna boljitku? preglednosti različitih stra••....... nica, a rade se, najčešće, na !'.!J.WilA podcrtanim riječima zasje~ njivanjem željene riječi kli~ kom na desnu tipku miša, Y.mlEm odabirom hyperlink opcije i 1/WW unosom root-a adrese npr. ~ new_ page2. htm. Aktiviranjem Prewiew prozora [1>,-;jiilf!ll .. -1 prelaskom miša po podcr~•i.~• ,ooi!l'4tt'l,'.J tanoj riječi strjelica mijenja

.~ ....... ~,

nastavak na str. 48---+

M(jekarski list 09/2005.

-15

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam

a idobro zarav~e krav

zavisoku proizvoanju, mue

Pelana®

Počdna kr nasmjesa zatelad

zauzgoj zdrave inae,redne t!lad1

uzusteau mtuek

@vETERINAdoo Svetonad.!jako2, Kolinovico,10436 RokovPotok,HRVATSKA, telefon:01 /33 88 888, telefob: 01/33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

ČETKEZA

MLJEKARSTVO

ltlUL

Komplet četaka za čišćenje muznih uređaja (za sitnu stoku)

"I

CIBUSTEC TECNOCONSERVE, MILC, MULTITECNO

FIEREDI PARMA,ITALIJA Izrađujemo i četke za održavanje

procesne opreme po skici, uzorku ili posebnom zahtjevu. Kontaktirajte nas na navedene brojeve telefona radi dodatnih informacija.

18. - 22. listopada 2005.

ATTHESAMETIMEAS:

◄ th Exhibttionand conferencesfor quality instrument, and services,tests and certification

Organization:

!iiiCARIPIVIMA & PIACENZA

EN ISO 9001 :2000

11@!3i!~t·11

KS!l!~aE!~s~

pokrovttelj

~

FEDE~~,ENTARE

Hrvatska, Osijek 3 l 000, ulica Jablanova 23

Tel. 031/297-301, 297-199 Fax 031/297-277

e-mail: prodaja@niveta.hr http://www.niveta.hr

Tecnoconserw 5 an:

.a->Ufi ~

V1<1 F. Rizzi,67/a - 43031Baganzolo, Panna- ttoly Tel.+39 05219961- Fax+39 0521996235-www.fiereparmo.tt • tecno@fiereparmo.tt

INFORMATIZACIJA

izgled (pojavljuje se ruka) i na taj način omogućuje klikom otvaranje druge stranice.

Jednostavno je umetanje sadržaja na stranicu koristeći Insert opciju na liniji izbornika a ponuđeno valja prihvatiti i urediti na radnoj površini Norma!. ~

NI

.,_

~Wl;ll't.s

Tr-,.

T~

f--ti

,-iJs1s--. ":"/ComedAda.a!

[tl·c:\ Nam< ...,9..Prinler

13.1.200513.._ 11.1.200513.00

_.Oocumentte.nd _PrcgremF1IH --'~CYO..ER -JS},ltamValum,_ _,WMJ<N;S

)bootm,

30.6.20057.12 8.1.200513041 8.1-201)512.58 JD.62005712 1KB 11.1.200512:36 DKEI 8.1.200512 ..illB 261.6121:.8 30.620056:<13

IJ~FlG.,.!M 1

•JHTHNET.lXT lOmrALGINS

1KB 30.6.20051.13 25"8 10.1.200216

25KB 11.1.200216:15 '1U1NSTALM.NS 25KB Bl.200215:15 '31NSTALP.INS

13tm><BP M .ill>.!M IJIMSOOS SYS

f !!ltfTIIOOTOO S ...

Uređena web stranica (index.html), ili njih više (akcije.htm, uspjesi.htm, prodaja.htm, ... ), prebacuje se na internet (poslužitelj preko protokola npr. FTP na način unosa bitnih podataka ( adresa, korisničko ime, lozinka, .. ).

Rad na izradi web stranice zahtijeva sustavnost i poznavanje elemenata različitih softvera za što treba vremena i dostupne literature.

Efekti izrađene stranice, jednostavne adrese na internetu (npr . www.hmu.hr) su ogromni i dostupni iz bilo kojega kuta u svijetu računala.

Vrijedi pokušati i biti ustrajan.

■

25KB 8.1.200215:15

0KB 8.1.ZĐ0512.48 0KB 8.1.200512:46 t~ 23.8.20011 ◄:

::lNTDETECT.C...

,i;:....,,

Polje za datoteke (fajlove) na mreži ( internet ) Polje datoteka (fajlova) na osobnom računalu

odlučilo u ratovima,

''Ubitačno vrijeme'' Događa nam se da kihnemo ili zakašljemo, pa kažemo: "Ovo je vrijeme postala ubitačno".

Nakon toga kihanje se nastavlja, vadimo maramice i postajemo svjesni istine kako je vrijeme stvarno katkada ubitačno.

Prisjetimo se kako i u Bibliji opširno piše o potopu kojeg je preživio N oa s nekoliko ljudi i životinja.

No, nažalost, i danas ljudi svakodnevno stradavaju od vremena. Zloglasni orkani, hurikani i tornadi ruše čitave gradove nanoseći goleme materijalne štete. Kad bismo zbrojili sve ljude koji su se zbog nevremena utopili u moru, vjerujemo da bi se brojka popela i do jednog miljuna.

No, ružno je vrijeme nekima i od koristi.

Nevjerojatno ali istinito! Neki se ljudi ružnom vremenu čak i vesele, jer je nevrijeme ponekad

-i8

a spriječilo je i revolucije.

Primjerice, zbog oluje Perzijanci nisu uspjeli osvojiti Grčku koja je uništila njihovu mornaricu, a 1588. godine španjolska flota nije uspjela u svom pohodu na Englesku. "Sire, pođi te spavati, danas neće biti nemira jer pada kiša", riječi su jednog časnika koji je smirio kralja meteorološkim izvješćem kad su revolucionari napali dvorac u Versalillesu.

Možda je upravo zbog tih iskustava izumljena umjetna kiša kojom danas policija rastjeruje mase nezadovoljnih navijača na stadionima ili demonstrante na ulicama.

Popis grijeha vremena danas je sve veći, pa upravo zato svakodnevno vojska detektiva danju i noću prati njegove ćudi i promjene, da bi otkrili njegove tajne, i pravovremena upozorili pučanstvo na sve ružno pa i lijepo što nam ono donosi. To su meteorolozi koji instrumentima na Zemlji a satelitima oko Zemlje danju i noću prate nastajanje i nestajenje ciklona i anticiklona. ■ M(jekarski list 09/2005.

S DANICOM

PO HRVATSKOJ

ZAGREB(Danica,1906.)

Darko~ntoci,dipl.ing

Nadomak gradu, tek Zapadnije gradski zid išao u početku usporedno s današnjom nekoliko koraka od Mesni- Demetrovom ulicom, a onda s Visokom. Ovdje je završavao čke ulice, prostire se gradkrećući s visine na istok u dolinu prema Mesničkoj ulici gdje ski perivoj Tuškanec.

Rijetko koji grad ima u su stajala Mesnička vrata i gdje završavajužni zid spuštajući svojoj neposrednoj blizini se u dolinu s kapucinskog tornja. Mesnička su vrata stajala negdje pokraj današnjeg ulaza u Tuškanec. takav prekrasan, starom hrastovom šumom obra!Uptol stao perivoj. Ondje gdje je nekad žuborio potok pokraj stoljetnih hrastova i bukava tu se danas križaju puteljci. Tu je mirni Sofijin put, nazvan po ženi bana Jelačića čiji su dvori smješteni u Demetrovoj ulici i gledaju na Sofijin put. Iznad Tuškanca, na brdu je Josipovac, pred trideset godina bio je tamo samostan opatica Magdalenki, a danas je prepun gospodskih vila i dvorova. Na vrhu brdašca starinska je kapela sv. Roka.

Ondje, gdje se danas za lijepih zimskih noći sakuplja svijet na sjajne zabave i plesove, u građan­ skoj Streljani, nekada je stajao samo pusti znak gradske pravice, stajala su vješala. Tu su bili vješani ili na kolo udareni gradski lopovi ili skitalice, kojima su već odsjekli oba uha zbog lopovština. Tu su na smrt sudilijadne, nedužne vještice.

Današnja Duga ulica, nekad zvana Nemška ili Šoštarska ves, po njemačkim postolarima koji ondje stanovaše, vodi ravno na Jelačićev trg, ili na Harmicu, kako su taj trg do 1850. zvali. Na sjevernoj strani J elačićevog trga ulazi se na Kaptol. To je valjda najstariji dio grada. Nekada je Kaptol bio ograđen drvenom ogradom, a poslije ga opasaše kamenim zidom, o čemu i Kaptol - nekoć i danas danas svjedoči ulica Pod zidom. Turska provala godine 1469. prisililaje biskupa i kanonike da se prema današnjem Ribnjaku. čvrstim zidom opkole, a kralj Matija Korvin zaU sredini Kaptola je lijepi biskupski grad, povijedio je 1476. da utvrde učvrste. danas sijelo nadbiskupa zagrebačkoga, okružen Do godine 1851. imao je Kaptol četvora zidom na kojem se koči sedam velikih oblih kula. vrata: jedna su vodila u Novu veste su stajala do Biskupskije grad utvrđen početkom 16. stoljeća, pred trideset godina na mjestu gdje je danas kad je kardinal Toma Bakač dao 16 000 dukata kaptolska škola, kraj kapele sv. Dismasa. Druga za tu svrhu, te se po njemu još i danas srednja su vrata bila na južnoj strani i zvala su se kula pred stolnom crkvom zove Bakačev toranj.

Bakačeva vrata, uz današnju Bakačevu ulicu.

Pred tom je kulom u 15. stoljeću stajala župna Treća su vrata stajala na stubama što vode sa crkva sv. Emerika koju je biskup Luka, dozvoDolca, a četvrta u Skalinskoj ulici. Od kula lom pape Julija II., srušio kadaje trebalo utvrditi kaptolskih sačuvana je do danas samo jedna, kraj dvor. Župa je prenesena u crkvu sv. Marije, koju crkve sv. Marije, a zovu je Patačićevim tornjem. su redovnici cisterciti ostavili od straha pred Svakako je morao postojati ijedan izlaz na istok Turcima. ■ W:fekarski list 09/2005.

y

TIPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene y

y

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grac

Tel.:01/28 82 811,Fax: 28 82 48~

E-mail:gumex-eko@inet.h

ELEKTRO

IEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Tip RBV 100 - 300 lit

Tip RBC 1500 - 6000 lit

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Tip RBK 1200 - 2000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim 1/2 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za kraće od 1 sat i 20 minuta s +35°C na +4°C, a za 4 mužnje ohlade 1/4 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za kraće od 1 sat i 15 minuta s +35°C na +4°C. hlađenjem što znači da za 2 mužnje ohlade

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedene adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

Tip RBH 300 - 1600 lit

VAŠ VRT

SADNJALUKOVICA TULIPANA Darkc K,.mtoci d1;,;, m

Tulipan je podrijetlom iz planinskih krajeva Male Azije, no raste i u.pod1·ui;jima umjerene klime. Za tulipan je svojstvena lukovica, koja služi vegetativrn,m razmnoiava,v11.

Za cvjećarstvo su najsljedeće vrste tulipana: Tu.lipa clusiana, poznata u Sredozemlju. Počeli su je uzgajati oko 1607. god.

Stabljika je visoka oko 40 cm. Unutarnja strana latica je bijeloružičasta, a vanjska bijela ili tamnocrvena. Cvate u travnju.

Tu.lipa fosteriana ima velike cvjetove plamenocrvene boje na stabljici visine oko 20 cm. Služi kao roditelj za dobivanje novih vrsta hibrida skupine "Darwin".

Tu.lipa greigii ima listove tamnih mrlja i stabljiku visoku oko 25 cm. Cvijet je široko otvoren, a promjer mu može iznositi i _12cm.

Crvenonarančaste je boje s malim crnim značajnije

Mljekarski liYt 09/2005.

51

VAŠ VRT

pjegama na unutrašnjoj strani latica.

Tu.lipa kaufmaniana je vrsta koja cvate već u ožujku na samo 1Ocm visokim stabljikama.

Cvjetovi oblikom i bojom slični cvjetovima lokvanja.

Tu.lipa praestans ima 3 - 5 stabijika visine do 25 cm i 3 - 5 cvjetova sa širokom krunicom crvenonarančaste boje.

Tu.lipa turkestanica je patuljasta vrsta visoka 10-15 cm, s više stabljika, a svaka stabljika nosi 6-7 cvjetova zvjezdastog oblika, bijele je boje sa žutim mrljama. Cvate u ožujku.

Tu.lipa tubergeniana cvate u drugoj polovici travnja. Cvjetovi su crveni, s crnim pjegama.

Danas postoji više od 5 000 sorti tulipana.

Glede toga teško ih je klasificirati i sve opisati.

Osnovni ključ za klasifikaciju je vrijeme cvatnje.

Postoje rane sorte koje cvatu do 15. travnja, srednje između 15. i 30. travnja i kasne koje cvatu u svibnju.

Za vrijeme jednogodišnjeg rasta tulipana razlikujemo dvije važne etape: vegetaciju i mirovanje. Početak vegetacije nastupa u jesen, 20 - 30 dana nakon sadnje lukovice. Kraj vegetacije započinje ljeti kada se listovi počinju sušiti 30 dana nakon cvatnje. Kod tulipana razlikujemo i dva usporedna procesa razvoja, razvoj nadzemnih i razvoj podzemnih organa.

Razvoj tulipana možemo podijeliti na pet etapa.

Prva se naziva ljetno mirovanje i počinje 30 dana nakon cvatnje, a završava sađenjem lukovice (od 1. do 15. listopada). Druga etapa je vrijeme od sađenja lukovice do izbijanja lisnog vrška iznad površine tla u ožujku. Treća etapa traje od pojave lisnog vrška do izbijanja cvjetnog pupoljka krajem ožujka. Četvrta etapa počinje izdvajanjem cvjetnog pupoljka iz lisnog omotača i završava u doba cvatnje. Peta etapa traje od cvatnje do sušenja listova.

Za rast i razvoj tulipana temperatura je odlučujući činitelj. Najpovoljnija temperatura za oživljavanje lukovice je 5 - 7°C, a 13°C predstavlja maksimum. Veća odstupanja uzrokuju anomalije na korijenu. Lisni vršak izbija kad je tempe52

ratura tla 3-4°C na dubini 5 - 10 cm. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj nadzemnih dijelova biljke iznosi 12 - 16°C. Idealna temperatura za visoki prinos lukovicaje 15 - 17°C. Uz temperaturu i vlaga je važan činitelj rasta i razvoja. Tulipani zahtijevaju veliku količinu vode u proljeće, kada se razvijaju listovi, i u doba cvatnje. Zbog nedostatka vode slabo raste i slabo se razvijaju lukovice. Potrebe za vodom prestaju kad se listovi počinju sušiti. Uz vodu, tulipanima je tijekom rasta potrebna i zračna vlaga. Stoga se pri uzgoju preporučuje zalijevanje umjetnom kišom. Tulipani traže i mnogo sunčeva svjetla.

Ako nema dovoljno svjetla, biljke gube svježinu i čvrstinu, te kasnije cvatu. Tlo na kojem se uzgajaju tulipani mora biti lako, rastresito, plodno i toplo. Najbolja su pjeskovita i pjeskovito-glinasta tla.

Ukoliko se netko odluči za uzgoj tulipana, najbolje rezultate postići će na ravnom tlu. Uz to zemlja mora biti propusna, neutralne do slabo lužnate reakcije. Zemlju valja krajem kolovoza poorati do 30 cm dubine. U rujnu je potrebno tlo obraditi tanjuračom i drljačom. Prije sadnje lukovica, zemlji se dodaje mineralno gnojivo, i to 300 kg/ha superfosfata i 100 kg/ha kalijeva fosfata. Na površinama većim od 1 ha sadnja se obavlja u redove. Razmak između redova iznosi 20 cm, a razmak između svakoga četvrtog reda 50 cm. Razmak između lukovica u redu je 10 - 12 cm. Na manjim površinama preporučuje se uzgoj na gredicama širine 120 cm i razmakom između gredica od 30 - 40 cm. Dubina sadnje lukovica je 8 - 12 cm. Lukovice koje sadimo moraju biti 3 i više centimetara promjera, zdrave, cijele i čvrste. Prije sadnje lukovice uronimo u fungicidne otopine, i to: ORTOCID 50 0,5% - 45 min., BENLATE 0,06%- 30 min., ENOVIT M 0,05%- 30 min.

Nakon tretiranja lukovice valja osušiti i saditi. Najpogodnije vrijeme za sadnju je razdoblje između 10. rujna i 20. listopada.

Važno je da od sadnje do prvih mrazeva prođe barem mjesec dana, za koje će se vrijeme lukovice dobro ožiliti. Nakon sadnje dobro je Mije/carskili,st 0912005.

obaviti 1-2 zalijevanja. Pri kraju studenog preporučljivo je parcelu pokriti slamom, lišćem ili folijom. U proljeće, tijekom ožujka, skidamo zaštitni pokrivač. Od ostalih radova spomenimo sljedeće: plijevljenje korova, zalijevanje i umjetna kiša te prihranjivanje mineralnim gnojivima.

Cvjetove beremo kad pupoljci dosegnu maksimalnu veličinu, dobiju svojstvenu boju i dobro su zatvoreni a beremo ih· samo ujutro.

Moramo ostaviti 2-3 lista kako bi lukovica mogla nastaviti rast. Cvjetovi se klasiraju po dužini drška i veličini cvijeta. Nakon klasiranja vežemo ih u bukete i do prodaje držimo u kutijama na temperaturi 4-6°C. S 1 ha može se ubrati

Darko Kantoci, dipl. ing U KUĆI I DVORIŠTU Zbog obilja radova u polju ne ostaje mnogo vremena za radove oko kuće i u kući. Potrebno je paziti da se tek spremljena žito ne upali.

UVOĆNJAKU U voćnjaku je također mnogo posla.

Sada dozrijeva rano jesenska voće. ~ Potrebno ga je pažljivo brati i čuvati ~ stabla od ozljeda. Ako niste obavili cijepljenje na spavajući pup, možete ga obaviti u ovom mjesecu.

U POVRTNJAKU Počinje vađenje povrća. Krumpir ćemo složiti u trapove, a od ostalog povrća ubrat ćemo količinu koju možemo odmah potrošiti.

Presadit ćemo presadnice kupusa, kelja i cvjetače, a sijati salatu, peršin, mrkvu, špinat i blitvu. Ako je dozorio luk i češnjak potrebno ga je izvaditi a jagode presaditi.

U POLJU Slobodno vrijeme treba iskoristiti za odvoženje stajskog gnojiva u polje. Vrijeme je sjetve ozime pšenice, raži i ječma. Počinje berba kukuruza, repe i krumpira.

~

c:3

q

E)

NA LIVADI Tko nije pokosio otavu, neka je pokosi Mljekarski li,st 09/2005.

380 000 - 400 000 komada cvjetova.

Kad se listovi posuše i požute, potrebno je vaditi lukovice. Izvađene lukovice suše se 2-3 tjedna, nakon toga ih treba očistiti i klasificirati.

Očišćene lukovice čuvati u kartonskim kutijama na temperaturi od 20°C do 20. kolovoza. Od tog vremena do vremena sadnje lukovice se drže na temperaturi od 9°C. Ne preporučuje se ostavljati lukovice u zemiji jer biljke izrasle iz takvih lukovica gube na kakvoći.

Spomenimo na kraju da tulipane možemo uzgajati u plasteniku, stakleniku ili na toplim gredicama. Možemo ih isto tako uzgajati i u stanu kao sobnu biljku. O što prije, kao i djetelinu, jer svako kašnjenje može uzrokovati teškoće pri spremanju.

Nakon obavljene kosidbe livadu treba podrljati i pognojiti.

U VINOGRADU Potrebno je prirediti vinsko posuđe i oruđe. Počinje berba, ali treba pričekati da grožđe dozori, jer što je grožđe zrelije vino će biti bolje. Samo zdravo i zrelo grožđe koristi se za proizvodnju vina.

NARODNE UZREČICE ZA RUJAN

Ako ne odu lastavice do Miholja, onda neće biti jake zime.

Rujanska kiša zlato je za njive, a otrov za vinograde.

Grmljavina o Jeronimu predskazuje toplu godinu.

Kakav je rujnu početak, takav mu je i svršetak.

Ako je rujan hladan bit će mnogo bolesti.

Kakvo vrijeme na Malu Gospu, ostat će tako više tjedana.

Kakav rujan, onakav će biti i ožujak. O

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 09.

20. 09.

30. 09.

1

OSIJEK5,15 20,01 5,27 19,44 5.39 19,25 ZAGREB5,25 20,13 5.37 19,56 5.50 19,36

53

,......

VIJESTI

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

~ STRUČNA PĐSJETA 'RĐIJVĐĐAČA '-i LAY• DE ZAGREBACKE ZUPANIJE

~ RQIZVOĐAČIMA LAVANDE UPRQVAN$1 I Bišćan, lvanka

dipl. ing.

Tijekom četverodnevnog pohoda Proizvođači lavande zagrebačke županije, u naši su proizvođači, te predstavnici suradnji s Agronomskim fakultetom i ZagrebaAgronomskog fakulteta i predstav- čkom županijom posjetili su proizvođače i prera-- nici tvrtki koje se bave preradom đivače lavande u francuskoj pokrajini Provansi. ljekovitog bilja, uživali u prekrasnim poljima lavande i u mediteranVozeći se cestom prema Avignonu uživali smo skoj klimi Provanse. gledajući nepregledna polja lavande. Avignon je U mjestu Cabrieres d' Avignon, na 1 100 m jedan od najčarobnijih gradova južne Frannadmorske visine, nalazi se muzej i farma za cuske. U gradu je ogromna srednjovjekovna uzgoj i destilaciju lavande. Do 19. st. stanovnici crkva i papinska palača. U vrijeme našeg "I.. su koristili lavandu s divljih nasada u ljekovite pohoda ovom gradu održavana je manifestacija 1 1 svrhe (za vlastite potrebe). Početkom 19. st. Uličnog ljetnog teatra. _ divlji nasadi zamijenjeni su hibridima pa zapo- Na putu prema Forcalquieru gledamo polja činje proizvodnja medikamenata.

Lavandu suncokreta ali i polja na kojima uzgajaju ljekouzgajaju na 40 ha površine. Berba lavande je vito bilje: majčinu dušicu, kadulju, saturneju, mehanizirana, a traje do 15.08. u godini. Desti- ružmarin, mentol, santolin ... Put nas dalje lacijom koja traje jedan sat, od 100 kg dobije se vodi u srce Provanse, u grad Monosque, gdje 500- 700 g ulja. Ostatak, tzv. lavandina slama, smo posjetili tvornicu L'OCCITANE - u kojoj koriste za gorivo. U vrijeme kada je lavanda proizvode parfeme, kozmetiku i sapune prema ručno brana, radnici su uglavnom bili Talijani. višestoljetnim receptima, a na bazi prirodnih Destilirali su je u pokretnom kotlu koji je u sastojaka ljekovitog bilja. vrijeme žetve bio iznajmljivan. «Putujuća desti- Na povratku smo pohodili Nicu, Monako i lacija» služila je i za destilaciju drugog ljekovi- Monte Carlo. Puni lijepih dojmova i miomirisa tog bilja i za destilaciju rakije. Lokalne vlasti su vratili smo se u zagrebačku županiju sa izdavale dozvole i kontrolirale destilaciju. spoznajom da bi i mi na našim prostorima Gradić Sault, kojega smo također posjetili, na mogli obnoviti tradiciju uzgoja ljekovitog bilja, najvišem je dijelu Provanse. Nazivaju ga met- otvoriti male obrte i suvenirnice koje bi bile još ropolom lavande, a pod zaštitom je UNESCO-a. jedna turistička ponuda zagrebačke županije. O Tu je lavanda u svim oblicima:/ r ------=--------------------ii cvijet, med, esencije ulja i aroma ...

Na imanju starom 700 godina, lavandu uzgaja već četvrta generacija obiteljskog gospodarstva Liardec. Demonstrirali su nam berbu lavande, a zatim smo razgledali mali rasadnik sorti lavande kojih je u Francuskoj oko 200 vrsta. Rasadnik lavande obitelj njeguje i uzgaja bez sufinanciranja države.

,

J

..

54

Mljelwrski List 09/2005.

I

OBAVIJEST

U VARAžDINU PREDSTAVLJEN RIEDERMESSE najveći i najvažnijimeđunarodni sajam poljoprivredena austrijsko-bavarskom odruč'u

4. kolovoza 2005. u Varaždinu je predstavljen Rieder Messe, najveći i najvažniji međunarodni sajam poljoprivrede na austrijsko-bavarskom području. Sajam su ovom prigodom predstavili Franz Dim, predsjednik Sajma, ing. Richard Pichler, predsjednik Austrijske udruge uzgajivača simentalskih goveda, te ing. Leo Sommergruber, glasnogovornik Sajma.

Ove se godine Rieder Messe održava od 6. do 11. rujna i kao jedini sajam takve vrste, pokriva sva područja poljoprivrede. Na Sajmu će ove godine nastupiti 2000 izlagača iz Austrije i inozemstva, a očekuje se 350 000 posjetitelja.

Na 149 000 m 2 izložbenog prostora održat će se 7 različitih sajmova i izložaba, i to EURO-AGRAR, međunarodni stručni sajam za poljoprivredne strojeve i poljoprivredni pribor, EURO-SAAT, međunarodni stručni sajam za sjemenje na kojem se predstavljaju najnovije vrste žitarica, kukuruza, krumpira, povrća itd., EURO-TIER, internacionalni stručni sajam za držanje i prehranu životinja, LJEKOVITO

BILJE

EURO-HAUS, sajam

CRNI GAVEZ Mari/a Kranjčević1 dipl. ing.

područja.

Okosnicu Sajma čini tradicionalni sajam i državna izložba simentalske pasmine goveda čiji uzgoj čini 80% ukupnog uzgoja goveda u Austriji, a tradicija uzgoja duga je 110 godina.

Prednost uzgoja ove pasmine je dvojna iskoristivost goveda, odnosno uzgoj za potrebe proizvodnje i mlijeka (visokomliječna pasmina) i mesa. U Austriji uzgoj ovih goveda (ukupno 1 7 600 uzgajivača) nadgleda i prati 11 stručnih saveza uz pomoć uzgojnog programa "Fleckvieh Austria".

Sajam će biti otvoren svakoga dana od 9,00 do 18,00 sati, a posjetitelji će u organizaciji Sajma svakodnevno do ponoći moći uživati u zabavnom programu. O

-,

...,

,

'

LIJEČI RANE0i

Kor'ijen crnog ili ljekovitog gaveza već se od srednjeg v'ijeka koristi kod pr'ijeloma kosti i rana koje teško zacjeljuju.

Gavezova mast i danas je najpoznatUi biljni pripravak za ublažavanje boli pri uganuću, iščašenju, lomovima i drugim ozljedama kod kojih nUe oštećeno tkivo.

Crni gavez (Symphytum officinale L.) je biljka iz porodice oštrolista sa sočnom, grubo dlakavom, razgranatom i šupljom stabljikom visine do 120 cm. Donji listovi su veliki, dugi do 20 cm, hrapavi, jezičastog oblika, pa ovu biljku u narodu ponekad zovu i volovski jezik.

Listovi na stabljici su smješteni naizmjenično, sjedeći su i uglavnom uskojajasti. Ljubičasti, zvonoliki cvjetovi razvijaju se u pazuhu gornjih listova, okrenuti prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Gavez ima dugi, debeli, Mljekarski Hst 09/2005.

za gradnju, stanovanje i vrt, Sanja Vlašić EURO-CONSUMA, sajam za investicije i potrošnju, izložba svinja, te izložba za izgradnju staja i poljoprivrednih objekata.

Tu treba posebno izdvojiti tradicionalno stručno savjetovanje na temu "Bilje za bio gorivo" u okviru EURO-SAAT - međunarodnog stručnog sajma za sjemenje, na kojem će sudjelovati najpoznatiji europski stručnjaci iz tog

mesnati i sočni korijen koji je izvana crne, a iznutra blijedožute boje. Korijen se zbog krhkosti vadi šiljastom lopatom jer pri svakom pokušaju izvlačenja puca. Kao i korijenje ostalih biljaka, ukoliko se koristi u ljekovite svrhe, vadi se u rano proljeće ili u kasnu jesen. Jesenje vađenje je puno praktičnije jer se biljka lakše pronađe i prepoznaje na terenu. Korijen treba 55

,-,

,.....

,,

7

...,__ ,

1

~~

l

:)

LJEKOVITO

BILJE

očistiti od zemlje, temeljito oprati i sušiti. Napola

osušen korijen treba usitniti, a zatim osušiti do kraja. Ukoliko bi ga usitnjavali dok je svjež, na presjeku bi pocrnio i izgubio ljekovitost, a ako bi ga ostavili sušiti do kraja, usitnjavanje bi - zbog tvrdoće -bilo gotovo nemoguće.

Gavez je biljka koja voli vlažna staništa (vlažne livade, jarke, obale potoka i rijeka) no ponekad se nađe i na obradivim površinama gdje iscrpljuje tlo i vrlo gaje teško iskorijeniti.

1.Jekovitost gaveza U starijoj literaturi preporučuju čaj od korijena gaveza u liječenju bronhitisa, astme, kašlja, čira na želucu i dvanaesniku, bijelog pranja i reumatskih tegoba. Prema knjizi "Zdravlje iz Božje ljekarne", poznate bilinarke Marije Treben, za liječenje čira na želucu i dvanaesniku posebno se preporuča mješavina korijena gaveza, cvijeta nevena i nadzemnog dijela oputine.

Pripravljanje čaja 2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena preliti s 2,5 dl kipuće vode, procijediti nakon dvadesetak minuta i piti dvije šalice čaja tijekom dana.

Iako mnogi travari i dalje preporučuju pijenje pripravaka od gaveza, istraživanja provedena u Australiji i J apanu pokazala su da u

korijenu gaveza postoji jedan spoj koji u većim Zbog toga je u nekim zemljama zabranjeno korištenje gaveza za unutarnju upotrebu.

To ne umanjuje vrijednost vanjske uporabe pripravaka gaveza. Najčešće koristite mast koju možete nabaviti u svakoj ljekarni i biljnoj drogeriji ilije pripremite sami.

Pripravljanje masti U 100 grama svinjske masti pržite oko 100 grama sitno nasjeckanog ili naribanog korijena gaveza tako da nastane kaša. Ohladite na pogodnu temperaturu i procijedite kroz lanenu krpu ili cjedilo u odgovarajuću ambalažu. Čuvati na hladnom mjestu.

Koristite za ozljede kod kojih nije oštećena koža, pri uganuću, iščašenju, podljevu, modricama, i kod kožnih akni, bolesti mišića, zglobova, hemoroida. Rane nemojte mazati, nego samo vanjski rub.

U narodnoj medicini se za lomove ponekad koriste oblozi od gavezovog korijena kuhanog u mlijeku.

U kozmetičkoj industriji gavez sve više koriste u kremama za regeneraciju umorne, oštećene i izborane kože te u uljima i losionima za njegu isušene i ispucane kože lica ruku i nogu. količinama oštećuje jetru.

VAŠ LIJEČNIK

IŠETNJA "PODGASOMIII Premda već svatko zna da alkohol i upravljanje motornim vozilom predstavlja opasnu kombinaciju, još uvijek je previše onih koji uporno nastoje to saznati na opasan način. Tako je s vozačima, ali što je s pijanim pješacima?

Istraživači iz Belfasta (Sjeverna Irska) utvrdili su da takvi pješaci mogu izazvati velike i neugodne probleme. Oni su izmjerili koncentraciju alkohola u krvi 50 pješaka ozlijeđe­ nih u prometnim nesrećama. Tjedan dana nakon svake od tih prometnih nezgoda, u isto doba kada se desila i nezgoda istraživači su na

56

Dr.IvoBelan 1]

istom mjestu događaja od prve osobe na koju su naišli (istog spola i približno istih godina starosti kao i ona koja je bila ozlijeđena) zatražili da puše u test-balon za otkrivanje alkohola u krvi.

Uspoređujući te dvije grupe, istraživači su naišli da je alkoholom intoksiciran pješak imao 3,5 veću vjerojatnosti da će biti ozlijeđen u prometu nego trijezan pješak. Čak i s nižim koncentracijama alkohola u krvi, rizik je još uvijek bio 1,5 puta veći. Osim toga, oni koji piju imali su teže i ozbiljnije povrede nego trijezne žrtve. O

M!JekarskiLi,st09/2005.

enno1og1Ja KOJI daJeVISB!"

2005

@ PIONEER„ A DUPONT

COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za rlFIKAT

sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER PIONEERSJEMEd.o.o. Čulinečka c. 2b/2, 10040 ZAGREB.Tel.: 01 2958 000, http://www.p1oneer.com A ouPoNT

CoMPANY

® Zaštitni znak registriran ili pnmJenjen u drzavama svijeta od strane PIONEER H1 - Brect lnt,;rnat1onal. Ine U8S Mr,ine, lr,118 USA

~------------------------------------------------._

Vindija danas proizvodi tridesetak različitih sireva i jedini je proizvođač u regijikojiproizvodi sireves plemenitom plijesni. CAPRILO, Vindijin meki sir od kozjegamlijeka s bijelomplemenitom plijesni dobitnik je SREBRNEMEDALJE, a CAPROBLUE, meki sir od kozjegamlijeka s plavom plijesni osvajačje BRONČANE MEDALJE na Svjetskom ocjenjivanjusireva "WORLD CHEESEAWARDS" u Londonu.

...,,,,,f

,._-1~LITE"?'.

1'tnNJa

#-----------------------------------------------