Mljekarski list 8-2005

ab

ra

Prirodno lijepa ab kulturahranivašuljepotu,čuva vitkosti pružajedinstvenužitak punomokusuvoća. ab kultura je izvanredanizvorvrijednihnutrijenal za očuvanje ljepotei sadržizanemarivudio od svegao,1% mliječn mastištoje čini iznimnoniskokaloričnom. Jednabočica ab kulturaobiluj visokovrijednimproteinimai podmiruje20 % dnevnihpotrebaz proteinimate čak 60%dnevnihpotrebaza kalcijen

s· ·~ . I

Pln

OPTICOMPLEX je specifičan i originalanaktivnisastojakzahvaljujući kojer je ab kulturadrugačija od ostalihmliječnih napitaka.Sačinjen je o "vitaminaljepole" - vitaminaB skupine,kalcija porijeklomiz mlijeka te kultu, i - Lactobacil/us Acidophilusi BilidobocteriumLongun

u·

> an iri .j . <!"

VitaminiB kompleksavažnisu tijekomprovođenja redukcijskedijetej< igrajuključnu uloguu izmjenitvari u organizmu.Također, nezaobilaz, su nutrijenti u očuvanju lijepe i zdravekože,kosei noktiju čiji izgled zdravljezasigurnone želite u9rozititijekom provođenja dijet, . , · ;. ključan Jeza dobivanjeenergijeiz hran, VI neophodan je za održavanje dobravida,kože,kostii nokat. v, , . važanje za pravilnufunkcijuimunoi mišićnog sustav, V uključen je u procesformiranjakrvnihzrnacai ugradnJ željez,

o

alc

Kalcijporijeklomiz mlije1nihproizvodau brojnimistraživanjima poka21 seu1inkovitimpomoćnikom u olaklavanjugubilkaljelesnemase.TakođE kalcij igravažnuuloguu cijelomnizutjelesnihprocesa,a najvažnija. izgradnjačvrstih kos·

Č . • •~n l, I Korisnebakterije(Loctobocil/us ocidophillusi Bifidobocterium/ongun uneseneputemfermentiranihmliječnih proizvodapotiskujurastštetn bakterijau našimcrijevimai takopospješujuzdravljeprobavnogsustav Dobraprobavatemeljje uspjeharedukcijske dijetei detoksikacije, a tirr i lijepe i zdravekožekojazrafi svježinor u J u f" o\ ! '" ,m 1 ,rj: 11lj, Bezbrojputa ponovljenaizreka•ljepota dolaziiznulra•uvelikese odno upravona hranukoju unosimou svoj organizam.Brižnoodabrar namirnicei obilje tekutine preduvjetsu zdravljai ljepotesvakežen Usvajanje životnogstilapravilneprehrane,redovitetjelovježbei ravnote: duhai lijela esencijalnisuza IJepotui zdravlj ab kulturapraktičan je i hranjivnapitakkoji se možekonzumiratik, dio doručka, kaozdravmeđuobrok te kaolaganivečernji obro

Izaberiteizmeđu postojetihokusabreskve,jagode,šumskogvol Ivanilije,Ili kušajteneštonovo.ab kulturalimetas ekstraktom alt verekojahranikoluiznutraI čini je mekom,glatkomi elastično~ I zato,zaboravitena nepotrebnaodrlcanj, probuditesvojuprirodnu ljepotui uiivajt,

KOLOVOZ,

2005.

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ ZLATNIROG ______________________________

_

KRMNE KULTURE Crvena djetelina __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Jesu li bale skupe?_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 Silosi - sjenaža i silaža _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6 HRANIDBA Hranidba rasplodnih junica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8 Kvaliteta sijena. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _______________ . 10 Čimbenici koji utječu na sadržaj ureje u mlijeku __ . __ 22 VETERINARSTVO Zarazni ektim . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I I Priprema krava za izložbe _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I 3 Dezinfekcijom do mlijeka visoke kakvoće. _________ 15 OVČARSTVO I KOZARSTVO Priprema ovaca i koza za pripust ___________ .. __ 16 GOSPODARSTVO Anketa polaznika specijalističkog studija mljekarske proizvodnje holstein pasmina _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30 IZ MINISTARSTVAPOWOPRIVREDE Potpisivanje ugovora o subvencioniranju troškova otkupa svježeg, sirovog mlijeka od 01.07.2005. god.

23 Uredba o tržnom redu za pšenicu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 Uz pojavu salmoneloze. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 VIJESTI IZ HMU Održana godišnja skupština HMU . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 24 VIJESTI U stočarstvu vrijedi samo zakon velikih brojeva . _ . _ _ 34 USAID donirao nabavu sjemena simentalskih bikova _ 34 STOČARSKE IZLOŽBE Četvrta izložba rapske ovce __ ... ___________ . . 35 5. izložba paške ovce i paškog sira __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38 I. izložba stoke i prehrambenih proizvoda _____ .. _ 39 VIII. međužupanijska stočarska izložba "Slavonski Brod 2005." __ . __________ ... __________ .. _ 41 VI. stočarska izložba Međimurske županije "Nedelišće 2005.". ____________ . __________ . _ 43 RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji ____ - - _ - - _ . . 44 OBITEW I DOM _ .. _____ - - - - - .. __ . __ - - - - __ . _ 47

' - - - - - -><=-- - - - - - - - - - - -::><::- - - - - - - - - - - -~

,

ROG

Dragi čitatelji Mljekarskoglista Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održane 17. lipnja u Vrbovcu, dodijeljena je nagrada «Zlatni rog», proizvođaču mlijeka, za najveći štalski prosjek mlijeka po kravi u 2004. godini, proizvedenog za tržište. Ove godine nagrada je pripala gospođi Mariji Vranović, iz Gardinovca Zaključak Skupštine je da HMU natjecanje za dodjelu «Zlatnog roga» provodi i dalje Kriteriji natječaja su; - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci - isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», a nagrada će biti uručena u lipnju iduće godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO NASLOVNICA Detalj s otoka Paga - područje Republike Hrvatske gdje je ovčarstvo u stalnom usponu (Foto: Z. Barać) - - - - - - - - - - - -x- - - - - -,

, Napomena: : Popunjeni obrazac s proizvođača: ·--·····................ "~ podatcima za mjesec ' Adresa:.. ...................... ....................... ................. SRPANJ dostaviti tijekom kolovoza o.g., Broj krava: ... na adresu: Hrvatska Količina mlijeka isporučena mljekarska udruga mljekari (litara}: ......................... . (za nagradu «Zlatni I Klasa isporučenog mlijeka: ... .................................................. .

I rog» Ilica 31/3, 10000 Datum predaje obrasca i potpis: .. ..................... ~ Zagreb. Informacije xI , na broj tel: :______ -:X- ___________ -><-__________ _ -:X- ___________ -:X- _____ : 01/4833 349 0

: , Ime i prezime X

Urednički odbor: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. se. Stjepan Feldhofer, prof. dr. se. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoei, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičevlć,

Lektorica: Nada Člćmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka

KRMNE KULTURE

Mr. se. Darko Uher

Crvena djetelina je iza lucerne najvažnija višegodišnja krmna mahunarka na oranicama. U povoljnim prilikama daje 3 do 4 otkosa vrlo kvalitetne krme. Toje vrlo produktivna kultura u prinosima zelene mase i suhe tvari po jedinici površine.

golo tlo ili u nadusjev u drugoj polovici kolovoza ako ima oborina. Kasnoljetna sjetva ima niz prednosti nad proljetnom; opasnost od korova je manja a iduće godine dat će veću i sigurnu proizvodnju zelene mase i suhe tvari.

Crvena djetelina se sije ručno ili sijačicama, ili u redove na razmak 10-15 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5-2,5 cm u povoljnim, a 2-3 cm u sušnim uvjetima. Sjeme prije sjetve treba inokulirati posebnim sojevima Rhizobium bakterija. U čistoj sjetvi sije se od 20 do 25 kg/ha sjemena. Ako se sije u optimalnom roku i povoljnim uvjetima specijalnim sijačicama, količina sjemena može se smanjiti za trećinu. Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom. Gnojidba tla za crvenu djetelinu ovisi o visini proizvodnje koju želimo postići, o zalihama hranjiva u tlu te sijemo li čisti usjev ili smjesu. Gnojidbom treba

Koristi se za hranidbu stoke u zelenom stanju, suši za sijeno i brašno (koncentrat), a u smjesi s travama može se silirati. Koristi se i za zelenu gnojidbu.

Crvena djetelina dobro uspijeva i u nizinskom i u brdskom pojasu i to na svježim do vlažnim, srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije. Podnosi teška zbijena tla, više oborina i hladnije uvjete negoli lucerna. Ne podnosi visoke temperature, ljetne suše, ni visoku podzemnu vodu. Najbolji predusjev za crvenu djetelinu su okopavine gnojene stajskim gnojem. Mahunarke nisu dobar predusjev za crvenu djetelinu. Zbog umornosti tla vraća se na istu površinu tek nakon 3-5 godina. Ako je bila sijana u smjesi s travama, vraća se 1-2 godine ranije.

Agrotehnika proizvod.nje Osnovna obrada izvodi se na dubini od 30 do 35 cm. Tlo za sjetvu treba biti slegnuto i vrlo dobro pripremljeno (usitnjeno i poravnano).

Crvena djetelina u čistoj kulturi ili u smjesama sije se u proljeće (ožujak, početak travnja) u Crvenadjetelinau cvatnji (Foto:D. Uher) 2

Mljekarski list 08/2005.

KRMNE KULTURE usjevu osigurati dovoljno pristupačnih biljnih hranjiva za čitavu godinu. Tlo za crvenu djetelinu može se gnojiti i na zalihu. U godini punog korištenja, crvenoj djetelini i njenim smjesama potrebno je 80-120 kg/ha P 2 0 5 i 120160 kg/ha ~O, ovisno o plodnosti tla i visini proizvodnje. Dušika 20-40 kg, dodajemo samo sa sjetvom. Ako u smjesi prevladavaju trave, tada se za svaki otkos može pognojiti s još 20 do 30 kg/ha dušika (KAN-a). Gnojidba dušikom omogućuje bujni rast trava koje mogu potisnuti crvenu djetelinu. Nakon sjetve crvena djetelina (kao i većina sitnozrnih krmnih mahunarki) sporo se razvija, pa u kasnom roku sjetve (u proljeće) mogu je prerasti korovi. Korove suzbijamo visokom košnjom ili herbicidima. Crvena djetelina ne smije ući u zimu veća od 8 do 10 cm. Nakon sjetve prvi otkos se skida u punoj cvatnji. U godinama punog korištenja usjev se skida u punom pupanju pa do pune cvatnje, ovisno o namjeni i vremenskim prilikama. Kada se usjev počne prorjeđivati, može se nadosijati talijanskim ljuljem i na taj način produžiti korištenje za još jednu godinu. N adosijavanje je najbolje izvršiti u kasno ljeto, nakon skidanja drugog otkosa.

Danas su u nas najviše proširene uvozne sorte: Reichersberger i Marino te Poljanka, Viola, Živa, Diana, Marino, Nike, Rajah. Od domaćih sorti u proizvodnji su zastupljene Croatia i Nada (poliploidna).

Sjeme se proizvodi na posebnim parcelama u širokorednoj sjetvi, i sjetvi u kućice u prvom i drugom otkosu. Može se koristiti i prorijeđeni usjev u drugoj ili trećoj godini korištenja, u drugom ili trećem otkosu. Zreli sjemenski usjev se skida jednofazno kombajnom ili dvofazno (košnja, vršidba) uz gubitke. Najmanji su gubitci ako se usjev tretira Reglonom 1-21/ha, a nakon 56 dana kombajnira. Prinosi sjemena variraju od 50-500 kg/ha. ■ Mljekarski li3t 08/2005.

Brzakreditnarješenjaili financiranje zaproširenje gospodarske djelatnosti?

KREDITI za one koji žele

brže STATUSNII REVOLVING

više FARMER dugoročnije HBOR-a Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu) Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po računu u visini prosječnog priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska banka

■DICil

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Sopilau, tel: 043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

3

KRMNE KULTURE

JESULI BALESKUPE?DamirPejaković,dipl.ing.

Za većinu naših proizvo- Spremanje sjenaže u plastične bale poprimilo je u baliranje je prakHrvatskoj široke razmjere. Svaki ozbiljniji proizvotički jedina mogućnost proizvodnje kvalitetnije krme, dokje đač mlijeka koristi ili barem ozbiljno razmišlja o spreza veća gospodarstva sprema- manju sjenaže u bale. A jesu li bale skupe? nje u silose puno prikladnije i jeftinije. stranicama možete čitati o sudanskoj travi, sirJe li spremanje sjenaže u bale za neko gospo- ku, pasjoj travi i sličnim krmnim kulturama. To darstvo financijski opravdano, ovisi ponajprije o naprosto ne ide skupa; ,,američke krave i sudanbroju krava i razini proizvodnje mlijeka u stadu. ska trava". Mora se znati kome su preporuke Naši su proizvođači mlijeka često u nedo- namijenjene, jer nije svejedno koje bi krave umici kad je riječ o proizvodnji voluminozne trebale koristiti preporučenu krmu. Jesu li to krme, jer se preporuke struke veoma razlikuju. one koje jedući idealan obrok ne mogu proizvesti Donekle je to i razumljivo jer su u Hrvatskoj izu- 25 litara mlijeka na dan u vrhu laktacije (a zetno različiti uvjeti za proizvodnju krme (klima takvih ima puno) ili one koje će, bez obzira kako i tlo), a velik je i raspon razine proizvodnje se hrane, u početku laktacije proizvoditi i preko mlijeka. Mnogi se proizvođači bave isključivo 40 litara mlijeka na dan (mnoge i preko 50, samo ekstenzivnom proizvodnjom (ispod 3 000 litara je pitanje kako će se dalje provesti). mlijeka po kravi godišnje), glavnina proizvođača Proizvođači mlijeka koji sjenažu spremaju u je na razini 3 000 - 5 000 litara, a oni specijali- plastične bale uglavnom su svjesni da u intenzivzirani su uglavnom iznad toga. No, sve je veći nu proizvodnju moraju puno ulagati, ali imaju broj onih koji dostižu europsku razinu proizvodkrave čijom će proizvodnjom moći otplaćivati nje (sa simentalskim i smeđim kravama iznad investicije. Zato ne dolazi u obzir krma lošije 6 000 litara, a holstein kravama i mnogo više od kvalitete, jer krma itekako utječe na rentabil7 500 litara). Pri nabavi rasplodnihjunica gotovo nost i opstanak gospodarstva u najzahtjevnijoj svi uzgajivači traže grla što većeg potencijala za poljoprivrednoj grani. Kvalitetnim kravama proizvodnju mlijeka. Bikovi holstein pasmine treba pripremiti samo najbolju krmu. Na primjeprenose potencijal izrazito velikih količina mlije- ru dvije stvarne bale (iz prakse je, nije izmišljeka na nove generacije krava, paje njihovo sjeme no) vidi se kolike su razlike u kvaliteti proizvodza umjetno osjemenjivanje .------------------------------, najviše traženo.

Preporuke za proizvodnju voluminozne krme vrlo su rijetko ciljano upućene pojedinim skupinama proizvođača. U glavnom su općenite. To ljude zbunjuje, jer primjerice na stranicama Mljekarskog lista možete istovremeno čitati o najboljim američkim bikovima čije sjeme nude u Hrvatskoj i čije će kćeri proizvoditi već kao prvotelke mahom iznad 40 litara mlijeka u vrhu laktacije, a na sljedećim Ovako kvalitetnu krmu zasigurnose isplati sprematiu plastične bale đača mlijeka

~-----------------------------'

-I

Mije/carskiList 08/2005.

nje krme čak i na ponajboljim gospodarstvima.

Radi se o balama napravljenim od sirovine iz koje se proizvodi najveća količina mlijeka u intenzivnoj proizvodnji (kod nas i u razvijenijim zemljama našeg okruženja). To su trave talijanski i engleski ljulj, koje uz lucernu i, naravno, kukuruznu silažu, čine temelj proizvodnje krme u razvijenom svijetu s kojim se možemo i moramo

1. bala - napravljena je od prvog otkosa talijanskog ljulja u fazi klasanja. Zakasnilo se s košnjom jer je u vrijeme kada je trebalo kositi (14 dana ranije) parcela bila prevlažna i nije bilo moguće ući u nju. Bala je napravljena lošijom balirkom i bez noževa.

2. bala - napravljena je od prvog otkosa engleskog ljulja u fazi vlatanja. Košnja je obavljena 2 dana kasnije od prethodne, no trava je bila u idealnoj fazi za košnju. Radi se, naime, o kasnijim sortama engleskog ljulja koje dospijevaju za košnju znatno kasnije od talijanskog ljulja. Bala je napravljena vrhunskom balirkom s noževima.

Cijena prešanja i uvijanja i 1. i 2. bale iznosila je 100 kn/bali. Bale su izvagane, a uzorci sjenaže analizirani u laboratoriju.

Iz rezultata su vidljivi različiti rezultati u hranidbi visokoproizvodnih krava, a svaka od ovih dviju balakoštalaje 100 kn.

Na našim obiteljskim gospodarstvima susrećemo još drastičnije primjere. Baliraju sve i svašta. U ovom primjeru čakje i krma iz 1. bale bolja od dobrog dijela krme koju baliraju. Odgovor na pitanje -jesu li bale skupe, svaki će proizvođač sam naći. Ovaj primjer možda će nekima pomoći u razmišljanjima. Pored kvalitetno obavljenog prešanja i omatanja bala, za financijsku opravdanost spremanja sjenaže u bale još je važniji materijal u kojeg ćemo sjenažu spremiti. Kvalitetnu krmu zasigurno se itekako isplati sačuvati bilo kojom metodom, pa tako i baliranjem. Krmu upitne (nezadovoljavajuće) kvalitete nije dobro spremiti u plastičnu foliju. Većina proizvođača mlijeka ne bi si smjela priuštiti takav luksuz žele li opstati u ovom poslu: ■

1. BALA- 100 kn

2. BALA - 100 kn

550 kg = 220 kg suhe tvari ! ST 1 = O.45 knikg ST 10% sirovih proteina. 5.0 MJ energije =22 kg SP, 1100 MJ Nel = ekvivalent 50 kg sojine sačme 10 krava jede 2 dana 5 lit./kravi na dan UKUPNO: = 100 lit. mlijeka

750 kg= 300 kg suhe tvari !ST) = 0,33 kn/kg ST 18<%sirovih proteina, 6,0 MJ energije = 54 kg SP, 1800 MJ Nel = ekvivalent 120 kg sojine sačme 10 krava jede 2 dana 16 lit. tMJl, 22 lit. (SPl/kravi na dan UKUPNO: = 320 lit. mlijeka (po energiji• = 440 lit. mlijeka (po proteinima)

uspoređivati.

M{jekarskilist 08/2()().5.

I

KRMNE KULTURE V

V

SILOSI· SJENAZA I SILAZA I

Mr. se.

Srećko Ladišić

Siliranje trave, kukuruza i ostalih krmnih kultura sastavnije dio suvremene tehnologije u spremanju i očuvanju što većih količina voluminozne krme za proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mlijeka zahtijeva usko specijalizirane farme, a sama proizvodnja ima više potpuno odvojenih tehnologija.

Unutar OPG-a ili FARME za proizvodnju mlijeka imamo dvije cjeline: 1. gospodarsko dvorište i 2. poljoprivredne površine za proizvodnju krme.

I jednu i drugu cjelinu treba što jednostavnije organizirati po sasvim određenim STANDARDIMA. Premalo se bavimo i premalo smo do

sada pisali o suvremenoj organizaciji OPG-a ili FARME za proizvodnju mlijeka. Najprije treba uspostaviti određeni standard organizacije posjeda, a tek poslije možemo razgovarati o različitim tehnologijama u proizvodnji mlijeka.

Iz godine u godinu u Hrvatskoj imamo sve više OPG-a koja se opredjeljuju za proizvodnju mlijeka i koja usvajaju suvremenu organizaciju i suvremenu tehnologiju. Tek kada su ove dvije postavke usvojene i realizirane, tek tadaje moguć daljnji razvoj i povećanje proizvodnje mlijeka.

Standard organizacije gospodarskog dvorišta: 1. Staja, 2. Betonsko gnojište, 3.

Silos, silosi ili prostor za siliranje voluminozne krme ili odlaganje rolo bala, 4. Silos ili spremišta za krepku krmu, 5. Skladište za sijeno i slamu, Slika 1: OPG Darka Jmbrišića, Kozarevac 6. Ispust za krave i junice, 7.

Nadstrešnica za strojeve.

Uobičajeno i jednostavno, ali u ovoj podjeli kriju se mnogi propusti na mnogim gospodarstvima. U daljnjim nastavcima obrađivati ćemo dio po dio.

Da bismo stvorili i imali bilo što, potrebno je raditi i zaraditi novac.

Smisao cjelokupne proizvodnje mlijeka je kako proizvesti što više mlijeka i zaraditi što više novca. Neki vele da se sve vrti oko love, a reci koji posao se ne vrti oko love. Bilo koji posao da odaberemo moramo raditi.

Za veću količinu mlijeka i njegovu bolju kvalitetu dobije se više novca.

Slika 2: OPG IviceJmbrišića, Kozarevac

6

Mljekarski list 08/2005.

KRMNE KULTURE Silosi su u proizvodnji mlijeka vrlo važna stavka. Sastavni su dio organizacije posjeda i tehnologije proizvodnje. U ovom prilogu prikazat ćemo nekoliko silosa i mogućnosti siliranja, kao nastavak i nadopunu tehnologije talijanskog ljulja. Isto vrijedi za siliranje bilo koje voluminozne krme. U postupku slaganja voluminozne mase u silos ili hrpu na betonskoj podlozi ili na samoj zemlji važna su dva momenta. Gaženje ili zbijanje mase da se istisne što više zraka, te zatvaranje silosa da se onemogući pristup zraka.

Zašto na svakom OPG-u na kojem se proizvodi mlijeko treba biti barem jedan silos? Kakva je funkcija silosa u proizvodnji mlijeka? Čemu uopće služi silos i čemu uopće silirati travu i kukuruz? Ovo su pitanja za one koji imaju mogućnosti povećati proizvodnju mlijeka, a još nemaju nitijedan silos.

Siliranje voluminozne mase i silosi omogućavaju, prvenstveno pravovremenu košnju travnjaka i proizvodnju velikih količina kvalitetne voluminozne krme, te njeno jeftino spremanje i očuvanje. U travnju, svibnju i lipnju skinuti 3, a početkom srpnja i četvrti otkos, ne bi bilo moguće bez siliranja i silosa.

Silos je sastavni dio STANDARDA svakog gospodarskog dvorišta s najmanje 5 i više krava u proizvodnji mlijeka + uzgoj junica.

Slika 1: OPG Darka lmbrišića, Kozarevac - Sjenaža talijanskog ljulja na goloj zemlji. Kod siliranja na «goloj zemlji», ne stavljaj na zemlju foliju.

Slika 2: OPG Ivice lmbrišića, Kozarevac - Sjenaža talijanskog ljulja sa 30 jutara na goloj zemlji.

Prvi, drugi, treći, četvrti, peti, otkos. Hrpa iza hrpe. Može i hrpa do hrpe, ovisno o terenu. Najprije sjenaža i silaža na zemlji, zatim sve

Mije/carski list 08/2005.

Slika 3: OPG Damira Markešića, Hudovljani

Slika 4: Isti silos - OPG Markešić

Slika 5: OPG Krune Viška, Jagnjedovac

-.

KRMNE KULTURE veći broj

krava i junica, i sve više mlijeka. Najbolji način da dođeš do što veće kvote.

Slika 3: OPG Damira Markešića, Hudovljani - Silos ukopan u zemlju, radi nagnutog terena. U ovaj silos u jesen Damir silira kukuruz, a u proljeće talijanski ljulj.

Slika 4: Isti silos - Sjenaža talijanskog ljulja i silaža kukuruza uvijek su prve kvalitete. Kod formiranja silosa, stavljaš dva najlona. Na dno silosa ne dolazi najlon, ali mora biti do zemlje na bočnim stranicama. Kada je silos pun, preklopiš najlon preko najlona Slika 6: OPG Zlatka Panića, Koprivnica i prigrneš zemlju.

Slika 5: OPG Krune Viška, Jagnjedovac - Sjenaža prvog otkosa talijanskog ljulja, isto na goloj zemlji. Ovako složiti silo hrpu već je prava umjetnost.

Slika 6: OPG Zlatka Panića, Koprivnica - Betonirani silosi. Sjenaža talijanskog ljulja. Nećemo komentirati. lnoga Mljekarskog lista je prvenstveno edukacija proizvođača mlijeka, teoretskim znanjima i praktičnim iskustvima hrvatskih farmera, na hrvatskom farmerskom putu proizvodnje mlijeka.

HRANIDBA

HRANIDBA RASPLODNIH JUNICA Dr. se. StjepanFeldhofer

Pravilna hranidba u vrijeme razvoja junica vrlo je značajna s obzirom na zdravlje i dobre proizvodne po obnosti.

Telad, predviđena za rasplod i da(je držanje treba poslije kolostruma (gruiialineJ, već u razdoblju napajanja, dobivati ograničenu količinu mlijeka a također treba nastojati da se dopunskim prihranjivanjem "to prije nauči na uhu ltranukakobi eštoprijerazvila upreiivača.

Rasplodne junice ne smiju imati previše intenzivan prirast tjelesne mase, ne smiju se previše udebljati i suviše rano spolno dozrijevati. Obilna i energetski jaka krmiva (žitarice) mogu uzrokovati omašćivanje jajnika i hormonalne poremećaje, pojačano ili tiho gonjenje (estrusl, ciste na jajnicima, smetnje u plodnosti i reprodukciji.

U slučaju ranog gonjenja i ranog pripusta još nedovoljno razvijenih junica može doći do teških telenja i do težih posljedica po kasniju plodnost i mliječnost životinja.

I slaba hranidba junica također može uzrokovati zdravstvene i reproduktivne smet-

nje. Slabe junice često rađaju telad manje tjelesne težine i životne sposobnosti, a imaju i slabije proizvodne sposobnosti.

Najintenzivniji je razvoj junica u dobi do 6 mjeseci. Prirast tjelesne mase u tom razdoblju treba prosječno iznositi oko 800 g/dan. Junicama simentalske (i smeđe) pasmine, koje su sklonije debljanju, treba poslije 6 mjeseci starosti davati restriktivniju prehranu s krmivima slabije energetske hranidbene vrijednosti, tako da se prirast smanji na oko 700 g/dan, a nakon 13 tfljrkar.ki h t O _orr.

HRANIDBA

mjeseci ne treba biti veći od 600 g/dan.

Junice crno šarene holstein pasmine mogu imati intenzivniji prirast tjelesne mase kroz čita­ vo hranidbena razdoblje s prosječnim prirastom 800 g/dan. Krmni obroci junica moraju biti uvijek dobro uravnoteženi, s tim da uz dobra osnovna i energetska krmiva dobivaju dovoljno bjelančevinastih krmiva i mineralno vitaminskih dodataka.

Junice u razvoju moraju dobivati osnovne krmne obroke koji razvijaju i povećavaju volumen buragova sadržaja, posebice zelena krmiva (travu, pašu), manju količinu silaže (30 do 40 % suhe tvari ukupnog krmnog obroka), te kvalitetno sijeno. Uzgoj rasplodnih junica najuspješniji je na paši, jer se junice mogu po volji kretati izložene utjecaju sunca, klime i okoliša, što jača tjelesnu kondiciju i prirodnu otpornost junica.

(Tablica 3 c. i d.)

U staji i ispustima junice treba držati na čistoj prostirci slame koju će junice pomalo uzimati i za hranu, ili im treba u krmnim obrocima davati dnevno oko 1,0 kg usitnjene zobene iliječmene slame, mljevene suncokretove ili sojine ljuske, odnosno u krmnim smjesama mljevenog kukuruznog klipa. To pomaže razvoju buraga i probavnog sustava preživača.

Kontrola tjelesne težine može biti pokazatelj pravilne hranidbe junica. Junice u dobi od 12 mjeseci moraju imati polovicu svoje konačne težine (oko 350 kg), u vrijeme pripusta (obično s 15 do 18 mjeseci) otprilike oko 2/3 tjelesne težine odrasle junice, a u dobi telenja oko 80 do 85 % potpunog uzrasta. U suvremenim uzgojima, ovisno o pasmini, junice se obično tele u dobi 24 do 26 mjeseci (crno šarene holstein pasmine) ili 26 do 30 mjeseci (simentalske i smeđe pasmine).

Rasplodnimjunicama treba davati, ovisno o intenzitetu rasta i prirasta tjelesne težine, oko 1,0 do 2,0 kg/dan potpune krmne smjese, a u visokoj gravidnosti, 3 do 4 tjedna prije teljenja količinu krmne smjese treba povećati na 3,0 do 4,0 kg/dan. (Tablica 1, 2 i 3.) Potrebno je pripaziti na rano nalijevanje vimena !

Krmni obroci junica u prvoj godini moraju s postupnim smanjivanjem sadržavati oko 14 do 16 Mljekarski hst 08/2005.

% sirovih bjelančevina, a energije oko 6,3 do 5, 7 MJ NEL. U drugoj godini, krajem gravidnosti hranidbene vrijednosti bjelančevina i energije treba povećavati.

Nekoliko tjedana prije telenja valja im davati potpune krmne smjese koje su po sastavu jednake onima koje će dobivati kao krave poslije telenja. Na taj će se način probavni sustav i mikroorganizmi u buragu prilagoditi na krmiva za visoku muznost poslije telenja. Stoga je dobro

Tablica 1: Dopunska smjesaza hranidbujunica Sirovine % Kukuruz 18,5 Sojina sačma 50,0 Suncokretova sačma 15,0 Fosfonal 4,5 Vapnenac 7,0 2,5 Sol VAM premiks 2,5 100,0 Ukupno

Sadrži Suhe tvari Sirovih bielančevina Sirove vlaknine Kalciia Fosfora Ener.e.etskehranidbene vrijednosti u ki!. H.i.

MJNEL

% 90,0 30 95 6,34 2,68 1.30 0,969 5.986

Tablica2: Potpunakrmna smjesaza junice uz dodavanjedopunskekrmnesmjese Sirovine Kukuruz. prekrupa Ječam prekrupa Dopunska krmna smjesa 30 % SP Ukuono

% 45 20 35 100

Sadrži Suhe tvari Sir. bjelančevina

%

Sir. vlaknine Kalcija Fosfora Energetske hranidbene vrijednosti u kg H.j.

4,47 O 95 0,61

87,40 16 00

MJNEL

1,165 7,312

Tablica3: Krmni obrocijunica uz hranidbus1/enom i travom Osnovna krmiva Sirovine Sijeno ke Trava kJ:t Potpuna krmna smiesa I 6-17% SP kg Sadrži: kg Suhe tvari Sir. bjelančevina g g Sir. vlaknine g Kalcija g Fosfora Energetske hranidbene H.j. vrijednosti MJNEL

a)* 11

Sijeno hl** 11

2

4

2

4

11,2 1200 3 411 90,5 32 O

12,94 1 520 3 501 109,5 44 2

11.16 1 355 2 793 70 5 31 6

12 90 1 675 2 883 89 5 43 8

7,50 55,390

9 83 70,014

9 92 65,016

12 25 79,640

cl* 2 35

Trava d)** 2 35

*prva polovica gravidnosti (30 dana zasušenja prije telenja) • • druga polovica gravidnosti (14 dana prije telenja)

9

HRANIDBA

Tablica4: Potpunakrmna smjesaza junice i muzne krave Priielaznorazdoblie - uz travu i zelena krmiva Sirovine Kukuruz Ječam

Sojina sačma (44% SP) Suncokretova sačma (33% SP) Fosfonal ll8% P) Vaonenac Sol Mineralno vitaminslci VAM MK premiks Ukupno

Sadrži Suhe tvari Sirovih bielančevina

%

54 8 15,0 18,0

Sirove vlaknine

4,73

8,0

Sirove masti

2,51

I5 I7 0,5

Kalciia Fosfora

O 69 0,63

%

0,5 100,0

87,33 17 20

Energetske hranidbene vrijednosti u kg MJNEL H.j.

7,436 1,184

da se visokogravidne junice drže nekoliko tjedana prije telenja s drugim starijim zasušenim gravidnim kravama i tako privikavaju na uvjete držanja i hranidbe za razdoblje muznosti.

Dopunsku krmnu smjesu (Tablica 1) treba izmiješati sa žitaricama i načiniti potpunu krmnu smjesu (Tablica 2) koje će junice dobivati uz osnovne krmne obroke sa sijenom (Tablica 3 pod a. i b.), odnosno travom (Tablica 3 pod c. i d.)

Potpuna krmna smjesa za junice prikazana je u Tablici 4. Ovu smjesu dobivaju također i krave poslije teljenja, u uvodu za mliječnost. O

KVALITETASIJENAI

Mr.sc.GoranKiš

No, ni kvalitetna volumiBudući da sijeno sadrži hranjive tvari, valja nozna krmiva ne podmiruju u jednakoj mjeri hranidbene po- posvetiti osobitu pozornost kvaliteti sijena i kvaliteti krme, pa će troškovi za nabavu trebe npr. paradnih konja i mli- ostale voluminozne koncentrata biti minimalni. ječnih krava.

Zato prilikom procjene hranjive vrijednosti voluminozne krme, trebamo nije pokošeno i spremljeno pod takvim uvjetima, imati na umu hranidbene potrebe životinja. ono može izgubiti svoje hranjive tvari i popljesniviti, što značajno smanjuje kvalitetu Činitelji koji utječu na kvalitetu sijena sijena.

Stadij rasta biljke u vrijeme košnje glavni je Korovi imaju slabu hranidbenu vrijednost, a činitelj procjene kvalitete voluminozne krme. neke su vrste otrovne. Visoko kvalitetna sijena Rano, u sezoni rasta, biljke su u vegetativnoj fazi su s kultiviranih livada pa su bez korova ili samo kada rastu listovi bogati šećerom, škrobom, u tninimalnim količinama.

Balirke mogu sa proteinom i mineralima. Kako sezona rasta sijenom pokupiti zalutale strane predmete odmiče, biljke ulaze u reproduktivnu fazu (smeće ili polomljene dijelove mehanizacije), a karakterističnu po produženju stabljika biljki i visoko kvalitetno sijeno mora biti bez ikakvih razvoju cvjetova sa sjemenkama. Ovakve starije stranih predmeta koji su opasni po zdravlje biljke imaju (izraženo u suhoj tvari) viši udio životinje. vlakana, a manji udio ostalih hranjivih tvari. Što Kvaliteta sijena varira ovisno o vrsti biljke je veći sadržaj vlakana u sijenu, ono je manje od koje se sprema. Klupčasta oštrica zrelost probavljivo i životinja će ga manje pojesti. Sijeno dostiže vrlo rano, pa prvi otkos može biti prestar najbolje kvalitete ima visok udio lista i mali udio i grub u odnosu na idealni otkos ostalih vrsta stabljike s cvjetovima. trava.

Mačji repak i stoklasa taj stadij zrelosti Kvaliteta sijena ovisit će i o načinu košnje, dostignu kasnije, pa ih treba kositi u pravom manipulaciji i transportu, te spremanju stadiju zrelosti.

Kako je porast stabljike i cvjeta (skladištenju) sijena. Idealno bi bilo da se većine trava u drugom i ostalim otkosima mali, sačuvaju hranjive tvari. Zato pokošene biljke treba sušiti za suha, sunčana vremena i što je od njih se uglavnom mogu dobiti vrlo kvalitetna brže moguće. Kada je sijeno na odgovarajućoj sijena.

Zbog grube i debele stabljike leguminoze se vlazi (od 15 do 18%) treba ga pokupiti s livade i suše teže od trava, pa ako je sijeno leguminoza spremiti na suho i prozračno mjesto. Ako sijeno 10

Ml:fekarski Hst 08/2005.

I

HRANIDBA

Tablica 1: Stadiji rasta i kem1/skisastav trava (u ST) Sastav,% ST Stadij rasta

Udio lista Sirovi protein

NOV, vlakna

>50

>18

<55

40-50

13-18

Trave 1. prije klasanja

dugo na livadi radi sušenja 1stabljike, list će presušiti i trusiti se sa stabljike.

To smanjuje kvalitetu sijena, budući da otpali listovi nisu u bali ili stogu sijena.

Procjena kvalitete sijena Pri nabavi sijena njegovu 2. rano klasanje 55-60 kvalitetu procjenjujemo vizualno: 30-40 8-12 61-65 3. puno klasanje • stadij zrelosti - starost, visoko 20-30 <8 >65 I 4. nakon klasanja kvalitetno sijeno ima visok udio Leguminoze lista s malo ili ništa stabljike i cvjetova t. prije cvatnje 40-50 >19 <40 • stanje sijena - kvalitetno sijeno 2. početak cvatnje 35-45 17-19 40-46 samo se malo praši i sadrži vrlo 3. sredina cvatnje 25-40 13-16 47-51 malo plijesni <30 <13 >51 4. puni cvat • boja i miris - kvalitetno sijeno uglavnom ima svijetlozelenu boju i sladak, svjež miris.

Tablica2: Prosječna hranjivavrt/ednostvoluminoznekrme (u ST) Smeđa boja, pojava gubitka pigmenta ili pak ustajao, pljeSijeno Sijeno trava DTS - sjenaža DTS-paša sniv miris znače lošu kvaliJucerne tetu sijena Sirovi protein, 11 21 15 19 • strani predmeti - sijeno mora o/o biti bez stranih predmeta 52 NDV,% 63 38 56 (smeća, grančica, lišća drveća, metalnih dijelova mehaniPE,MJ/kg 10,52 10,52 10,52 10,52 zacije) i bez korova. Kada na4,98 6,83 5,85 6,61 NEL,MJ/kg bavljamo sijeno moramo provjeriti sadrži li i neke otrovne biljke.

Vizualno možemo prepoznati loše sijeno, ali ne i njegovu hranjivu vrijednost. Zato ga treba analizirati u laboratoriju, a troškove analize treba platiti prodavač. O VETERINARSTVO

~======================~

ZARAZNIEKTIM Bolest je naJcesce blage

naravi, poput sekundarnih infekcija. Pored koza, od zaraznog ektima obolijevaju i ovce.

UZROČNIK BOLESTI. Bolest uzrokuje virus koji vrlo dugo preživljava u ~ ....: okolini, tako da na sobnoj temperaturi ~ ostaje infektivan do 16 godina(!). Sunčevo svjetlo mu smanjuje infektivnost, dok ga većina dezinficijensa uspješno uništava. ŠIRENJE BOLESTI. Glavni izvor zaraze su međutim može doći do komplikacija

Mljekarski li,st 08/2005.

U nekoliko uzgoja koza na području Zagorja i Međimurja pojavila se bolest zarazni ektim. Bolest karakterizira stvaranje krasti na usnama, jeziku, nepcu, zglobovima, vimenu, spolnim organima, vjeđama i vrhu repa. oboljele životinje. Širenje bolesti na nekom virusa na odjeći, obući (obilazak drugih farmi) ili opremi koja se koristi u stajama. Najčešće obolijevaju mlađe, slabo hranjene i od drugih bolesti oboljele životinje. Bolest se može pojaviti i u uzgojima u području je često posljedica prenošenja

11

VETERINARSTVO

Zarazni ektim koza

kojima su koze kvalitetno smještene i hranjene.

Infekciji pogoduju sitne rane na koži. Jarad se inficira sišući koze s promjenama na vimenu i obrnuto, ako koze siše oboljela jarad može doći do infekcije kože vimena.

ZNAKOVI BOLESTI. Nakon ulaska virusa u kožu prvi simptomi se uočavaju već za 4-5 dana. Bolest karakteriziraju mjehurići i kraste koji se prvo uočavaju u kutovima usana a mogu se naći i oko očiju, vimenu i kruni papka.

Kraste mogu otežavati uzimanje hrane, osobito kod jaradi, pa dolazi do zaostajanja u rastu. Nakon 10-14 dana kraste otpadnu, a koža poprima normalan izgled. U slučaju sekundarnih infekcija (bakterije) može doći do gnojenja rana. Promjene se mogu javiti i na vimenu, zglobovima, spolnim organima i papcima, pa može doći do sekundarnih infekcija.

Nakon ozdravljenja koze su imune na bolest 9 do 12 mjeseci.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest nije teško prepoznati na temelju promjena na usnama i na temelju epizootioloških podataka (prisutnost bolesti na nekom području).

LIJEČENJE. Prije liječenja je potrebno svaku oboljelu ili sumnjivu životinju odvojiti od stada. Liječenju moramo pristupiti odmah.

Kraste je potrebno premazivati otopinom jada i glicerina (omjerl:4) više puta dnevno. Otpale

12

kraste je potrebno spaliti. U slučaju krvarenja, rane je potrebno premazati ili poprskati antibiotikom.

PREVENTIVA. U slučaju pojave bolesti na nekom području potrebno je strogo zabraniti pristup farmi i životinjama. Bolesne životinje moramo odmah odvojiti od stada, a staju i opremu temeljito dezinficirati.

Moramo sprječiti sisanje inficirane jaradi jer mogu prenijeti infekciju na vime koza.

Stelju je potrebno spalitijer virus u povoljnim uvjetima može dugo vremena preživjeti.

Prvo muzemo zdrave koze a zatim oboljele, sisne čaške je potrebno dezinficirati nakon mužnje svake koze. Muznu opremu je

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr

Visokokvalitetne nizozemske steone

junice holštajnfrizijske pasmine

-()BLES

Oprema za staje: DAIRIE Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Foli"e i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

=- BROUVVERS

=-EQUIPMENT

)

Mljekarski list 08/2005.

potrebno nakon svake mužnje temeljito oprati i dezinficirati. Životinje se mogu i vakcinirati (metoda skarifikacije).

OBOLJENJE LJUDI. Obolijevaju ljudi koji su u kontaktu s oboljelim životinjama (uzgajivači, agronomi, veterinari). Promjene se javljaju lokalno na rukama i licu u obliku kvržica i mjehurića, a može doći i do gnojenja rana. Tijekom bolesti može se javiti i povišena tjelesna temperatura. O

Mr. se. Antun Kostelić

Početkom

u Gudovcu pored Bjelovara održava se najveća stočarska priredba u Hrvatskoj. Na izložbi se prikazuju najkvalitetnija grla goveda, ovaca, koza, svinja i konja. U najvećem broju su izlo-žena mliječna goveda, dok su mesne pasmine zastup-ljene tek s nekoliko grla.

Na sajmu će biti ocjenjivane krave ijunice, ajedan od faktora ocjenjivanja je i vanjski izgled (konstitucija, građa) životinja.

Iz godine u godinu pojedini uzgajivači izlažu goveda koja nisu odgovarajuće pripremljena za izložbe. Tako su često izložene prljave i neuredne životinje kojima nemar vlasnika nagrđuje vanjski izgled. Balegu sa stražnjeg kraja životinje samo površno uklone ili uklanjanjem počupaju dlaku na nogama i bedrima

ružno izgleda. ~-----------------------~

Mljekarski list 08/2005.

pa životinja

rujna

Kravu treba pravovremeno pripremiti za izložbu Osnovno je pravilo da životinje koje idu na izložbu treba pravovremeno pripremiti, a ne prije utovara na kamion ili na samoj izložbi.

Balegu s krave ili junice, najlakše ćemo skinuti ako životinju operemo, jer struganjem osim balege čupamo i dlaku. Ljeti, bez ikakvog straha za zdravlje životinje možemo mlazom vode temeljito oprati kravu i lakše ukloniti osušenu balegu koja omekša u kontaktu s vodom.

Prilikom pranja možemo koristiti i šampon koji poslije nanošenja valja temeljito ukloniti. Osim pranja, životinju je potrebno dobro istimariti česalom i četkom kako bi uklonili dlaku i prljavštinu nakupljenu na koži a koja nije uklonjena pranjem. Životinju treba prati izvan staje za sunčanih dana tako da se nakon pranja što prije osuši i tek onda vratiti u staju.

Pored dlačnog pokrova, nije potrebno napominjati da sva

13

VETERINARSTVO

goveda na izložbi moraju imati uređene papke. Šišanje krava Na izložbama goveda širom Europe uobičajnoje krave ili junice ošišati prije izlaganja. To rade posebno školovani frizeri za krave koji pored šišanja krave češljaju posebnim češljevima i prskaju dlaku sprejevima da bi bila što urednija i sjajnija. Šišanjem se postiže ljepši izgled dlačnog pokrova, a time i građa životinje dolazi do izražaja. Kravama se prije izložbe dlaka na cijelom tijelu skraćuje električnim škarama koje su prilagođene debljini, dužini i gustoći dlaka.

Dlake treba temeljito ukloniti i s vimena kako bi građa i oblik došli do punog izražaja.

Pored vimena i trupa i rep je potrebno ošišati do kičice, a kičicu oprati, skratiti i počešljati.

Krave je potrebno šetati Prilikom ocjenjivanja krave su pred komisijom ili u dvorani za ocjenjivanje često nemirne, što vlasniku pričinja probleme.

Kako bi ih umirili, vlasnici nerijetka tuku kravu (pred gledateljstvom) po gubici ili po butovima koristeći gumene ili drvene štapove.

To je za svaku osudu i takve uzgajivače treba isključiti s izložbe!

Dovođenjem krave ili junice na izložbu, 14

vlasnik mora znati da ona može biti nemirna, što ne znači daje mora tući kako bije umiro.

Izložba kakva god bila, neovisno o lokaciji, velik je stres za životinju. Godinama ta životinja boravi u miru staje ili pašnjaka, naviknuta jedino na muzača i onoga tko je hrani. Osim što je promjenila okolinu, krava je u cjelodnevnoj buci i glasovima nepoznatih ljudi, pa životinja može biti nervozna prilikom izvođenja.

Poseban problem su krave i junice koje nikada nisu bile izvan staje ili su cijeli život na vezu. Kako netko može očekivati da će takva životinja biti mirna i poslušna kada treba hodati u novoj okolini punoj ljudi, buke i drugih životinja?

Svaki vlasnik, osim «uljepšavanja», 7-14 dana prije izložbe kravu mora navikavati na hod na povodcu. Dovoljno ju je jednom dnevno prošetati nekoliko krugova po dvorištu držeći je za povodac (štrik) ili za ular, dakle izdresirati je za izložbu kako bi tamo došla pripremljena. Bez obzira na ćud, neke životinje će biti nemirne ali, ponavljamo, ne smijemo ih nikako tući, nego uz malo znanja i strpljenja umiriti.

Na kraju ćemo podsjetiti da izgled krave govori, neovisno o proizvodnosti, o njezinom vlasniku i brizi za blago. O M(jekarski li.st 08/2005.

VETERINARSTVO

DEZINFEKCIJOMDO MLIJEKA VISOKE KAKVOĆE I I NevijoZdolec,dr.vet.med.

Međutim, mikrobna

konmlijeka je uvijek Poznato je daje mlijeko idealan supstrat za razvoj mikroorganizama koji umanjuju higijensku kakvoću mlijeka moguća, što je i najvažniji za prehranu ljudi. razlog loše kakvoće mlijeka, a ili ga čine potpuno neupotrebljivim time i manje otkupne cijene. Neposredno nakon mužnje u normalnim okolnostima Iako su golom oku nevidljivi, ti (zdravo vime, higijenska mužnja) u mlijeku je prisutan zanemarivo mali broj mikroorganizama. isti mikroorganizmi stvaraju brojne probleme kako proizvođačima, tako i prerađivačima mlijeka. Na organizama koji su preživjeli fazu čišćenja i sreću, različitim postupcima to možemo sprijepranja. Pri tome je bitno da dezinfekcija čiti. nedovoljno opranih površina nema svrhe, budući Mlijeko se kontaminira (zagađuje) na više da nečistoća i ostatci mlijeka zaštićuju mikronačina, tijekom mužnje ili nakon mužnje. Prvije organizme od djelovanja dezinfekcijskih sredprimarna kontaminacija preko oboljelog vimena stava. To znači da su čišćenje i pranje s jedne i (mastitis). Takva kontaminacija sprječava se dezinfekcija s druge, dva komplementarna i sustavnom kontrolom zdravlja vimena, tj. prenerazdvojna procesa. Čišćenje i pranje bez gledom prvih mlazeva mlijeka na crnoj podlozi. dezinfekcije ne može dati zadovoljavajuće reSvaka sumnjiva reakcija upućuje na svojevrsne zultate, kao ni dezinfekcija bez čišćenja i pranja. promjene u vimenu i sekretu vimena, što je dovoPrema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog ljan znak da se mlijeko te muzare ne sakuplja s mlijeka (NN 122/2000.) u ekstra klasu ulazi mlijekom zdravih muzara. Naravno, svaka pore- mlijeko s manje od 50 000 mikroorganizama u mećena sekrecija iziskuje i zdravstveni pregled mililitru. Da bi se to postiglo, uz brigu o zdravlju životinje te izvjesnu terapiju. Drugi način kontaživotinje (uvjeti držanja, hranidba, zdravstveni minacije mlijeka je preko nečista vimena i sisa nadzor), a time i vimena, važno je spriječiti što se lako sprječava provođenjem higijenskih naknadnu kontaminaciju mlijeka (okoliš, ruke, načela u uzgoju. Osim toga, najučinkovitiji način vime, sise, stroj za mužnju, posude za mlijeko, eliminiranja mogućnosti opsežne kontaminacije laktofriz itd.), a postupci čišćenja, pranja i mikroorganizmima je pranje, sušenje i dezindezinfekcije upravo su u funkciji proizvodnje fekcija vimena i sisa. Ne treba zaboraviti i na mlijeka visoke kakvoće. vlastitu higijenu, pa ista pravila vrijede i za ruke Dezinfekcija u proizvodnji mlijeka, a i muzača. Pored navedenog, najčešća mjesta općenito u animalnoj proizvodnji vrlo je značajna konta-minacije mlijeka su muzna oprema i zbog učinkovitog uništavanja nepoželjnih pribor, pa je obvezno redovito čišćenje, pranje i mikroorganizama, posebice onih patogenih koji dezinfekcija svih površina opreme s kojima ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi. Bitno je mlijeko dolazi u izravan dodir . naglasiti, da su različiti mikroorganizmi i različite osjetljivosti ili otpornosti prema Postupcima čišćenja i pranja uklanja se pojedinim dezinficijensima, pa i o tome treba nečistoća s vimena, kao i ostatci mlijeka s muzne opreme čime se značajno smanjuje broj prisutnih voditi računa. Općenito, izbor dezinficijensa mikroorganizama a povećava učinkovitost ovisi o nekoliko čimbenika, ponajviše o mjestu primjene (npr. koža, posude za mlijeko), te dezinfekcije. Nakon sušenja opranih površina, vrstama i oblicima (pr. spore) prisutnih sve površine s kojima mlijeko dolazi u dodir potrebno je dezinficirati radi uništavanja mikromikroorganizama. Da bi neki dezinficijens uopće taminacija

Mljekarski list 08/2005.

15

VETERINARSTVO

mogli koristiti u sanitaciji muzne opreme ili vimena, moraju biti zadovoljeni i posebni uvjeti: • da su neškodljivi za ljude i životinje, a pogubni po mikroorganizme u što nižim koncentracijama, • da ne ugrožavaju okoliš, • da ne djeluju korozivno, • da su neutralnog mirisa, • da ne zaostaju u životinjskim proizvodima (rezidui u mlijeku).

Osim toga, za uspješno uklanjanje mikroorganizama (sprječavanjem rasta ili potpunim uništenjem), tj. za djelotvornost izabranog dezinfekcijskog sredstva važan je i stupanj čistoće (zagađenja) tretiranih površina (prethodno čiš­ ćenje i pranje ili primjena sredstava koja imaju istodobno i detergentsku i dezinfekcijsku komponentu), a i vrijeme kontakta mikroorganizama s dezinficijensom. Na tržištu su mnogobrojna sredstva za pranje i dezinfekciju ili

njihove kombinacije namijenjene sanitaciji u mljekarskoj proizvodnji. Neovisno o izboru preparata i načinu djelovanja, ukoliko se pravilno koriste (upute proizvođača), njihova primjena je u svakom slučaju bolja od nikakve. Tu opet postoji i sušta suprotnost, tj. da se sanitacijska sredstva mogu pretvoriti iz korisnih u štetne tvari. Dok s jedne strane pridonose poboljšanju higijenske kakvoće mlijeka u smislu smanjivanja opsega kontaminacije mikroorganizmima, s druge strane mogu uslijed grešaka u primjeni (neispiranje) završiti u mlijeku i time mlijeko učiniti neupotrebljivim za ljudsku prehranu.

Ostatci detergenata i dezinficijenasa mijenjaju senzorska (organoleptička) svojstva mlijeka (miris, boja, okus), a mogu utjecati i na preradbenu vrijednost mlijeka. Zato se, prije primjene pojedinog preparata, treba obvezno informirati o pravilnom načinu primjene kako ne bi došlo do navedenih problema. O OVČARSTVO I KOZARSTVO

PRIPREMA OVACA I KOZA ZA PRIPUST I

Mioč

Pro{ dr. se. Boro

I

Ovih dana svjedoci smo brojnih novinskih članaka o pripremama naših vrhunskih športaša prije različitih natjecanja. Na tim pripremama oni se nastoje što bolje fizički i psihički pripremiti da bi bili što bolji, postigli vrhunske rezultate, zabili što više golova ili koševa, brže plivali ili trčali, više i dalje skočili, itd.

Dakle, o tim pripremama ovise njihovi rezultati. I u proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka, rezultati proizvodnje: (broj janjadi i jaradi, njihova živahnost i porodna masa, količina i kemijski sastav proizvedenog mlijeka, zdravlje životinje), uveliko ovise o njihovoj pripremi prije pripusta. Srpanj i kolovoz mjeseci su u kojima većina naših ovčara i kozara, koji se bave proizvodrijom mlijeka, stada polako zasušuju i počinju s pripremom grla za pripust.

Poznato je da je jesen vrijeme ne samo sjetve o kojoj se toliko govori i piše (ponajviše o tome hoće li i kada biti isplaćeni poticaji), nego i pripusta ovaca i koza za proizvodnju mlijeka.

Reprodukcija ovaca i koza, odnosno njezina uspješnost temelj je proizvodnje mlijeka i mesa.

Reprodukcijski rezultat pod izravnim je

16

utjecajem

genotipa i vanjskih (negenetskih) te njihovih međuodnosa. Svaka ovčarska i kozarska proizvodnja počinje pripustom. Bez pripusta, a nakon toga janjenja i jarenja nema proizvodnje ni mlijeka ni mesa.

Stoga se reprodukcijskim osobinama ovaca i koza, pripremi životinja za pripust te organizaciji i provedbi pripusta mora posvetiti najveća moguća pozornost. Poznavanje procesa reprodukcije vrlo je bitno u svakom gospodarenju, u svakoj stočarskoj proizvodnji, bez obzira na proizvodni cilj, tehnologiju i veličinu stada. Uzgajivačima ovaca i koza u interesu je prvi put mladu ovcu ili kozu pripustiti što ranije i što dulje ju u rasplodu koristiti. Međutim, pri čimbenika

M(jekanki list 08/2005.

=Jm-,ra1 ~,

VRBOVEC, E. de Piennesa bb e-mail:

jurval(w.jurval.hr.

!i! tel.: 0l/2791-822. 2791-990. fax: 01/2792-035 intemet: www.jurval.hr GENERALNI UVOZNIK TRAKTORI REZERVNI 01JELov1 P/A MINSK TRACTOR WORKS :JJII~ SERVIS

a.BELARus·

Najpovoljnija ponuda- besplatna dostava.Provjerite!

OVĆARSTVOIKOZARSTVO

tome treba imati na umu da mlada životinja mora biti, pored spolne zrelosti, i tjelesno spremna za dodatno opterećenje. Pri organizaciji pripusta od presudne je važnosti pravilan odabir roditeljskih parova, osobito odabir muškog rasplodnjaka (ovna, jarca) koji daje veliki broj potomaka. Prije početka pripusta treba izlučiti (škartirati) sva grla koja, iz bilo kojih razloga, nisu za pripust.

Vrijeme pripusta uvjetovano je, uglavnom, proizvodnim ciljem, tehnologijom uzgoja i genetskim potencijalom stada, odnosno svake jedinke. Pred pripust potrebno je prosuditi fizičku (tjelesnu) kondiciju svakog grla pojedinačno i sva grla lošije kondicije pojačanom hranidbom pripremiti za pripust.

Nije poželjno pojačano hraniti debela i predebela grla, jer se to negativno odražava na postotak koncepcije.

Spolna zrelost i prvi pripust U suvremenoj proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka, mesa, vune i vlakna mladu ovcu i kozu (šilježicu, jaricu) treba pripustiti što ranije, kako bi počela proizvoditi, odnosno donositi određenu dobit. Upravo je u tome jedna od prednosti mliječnih ovaca i koza u usporedbi s kravama, naime ne treba dugo čekati od janjenja do prvog pripusta i proizvodnje. Dob grla pri prvom pripustu izuzetno je važna jer je izravno povezana s ukupnom učinkovitosti ovce i koze u proizvodnji mesa i mlijeka. Naravno, mlada životinja za prvi pripust mora biti fiziološki i tjelesno spremna. Ovce i koze najintenzivnije rastu u prvoj godini života kada dostignu 2/3 završne tjelesne mase (u boljim hranidbenim uvjetima i više). Stoga se mlada grla, osobito ranozrelih pasmina, prvi put mogu pripustiti već u dobi između 6 i 9 mjeseci (istočno frizijska ovca, sanska, alpska i srnasta koza). Jasno, preduvjet je da su pored spolne (fiziološke) postigle i fizičku (tjelesnu) zrelost. Pojava spolnog nagona uvjetovana je aktivnošću hipofize koja utječe na razvoj i aktivnost spolnih organa. Kasnozrele pasmine ovaca i koza prvi put se pripuštaju nakon navršene prve godine života, u dobi od 14. do 24. mjeseca. Na pojavu

18

puberteta (spolne zrelosti) najznačajniji utjecaj ima genotip ili pasmina, zatim hranidba, tjelesna razvijenost i fotoperiod. Neki smatraju dajanjad ojanjena ranije (početkom godine) spolno dozrijeva ranije od janjadi ojanjene kasnije (kraj proljeća, početak ljeta). Ukoliko se mlada grla oplode prije navedenog vremena, to će se negativno odraziti na njihov daljnji tjelesni razvoj (velik dio hranjivih tvari utroši za podmirenje hranjivih potreba fetusa) i ukupnu proizvodnju. Takve ovce i koze (osobito u lošijim hranidbenim uvjetima), zakržljaju, daju sitnije i avitalnije potomstvo, a proizvodnja mlijeka niža je od očekivane. U našim uvjetima prvi pripust obično je u godinijanjeaja (jarenja) ili u sljedećoj godini, ovisno o tehnologiji uzgoja, proizvodnom cilju (meso, mlijeko ...), genotipu, itd. U tablici 1 navedene su dobi pojave puberteta nekih pasmina ovaca. Praktična preporuka uzgajateljima je da odluku o prvom pripustu šilježice i jarice donose pojedinačnom procjenom tjelesne razvijenosti svakog pojedinog grla, te da je tjelesna razvijenost bolji kriterij od same dobi grla. Šilježice i jarice rođene krajem i početkom godine preporučujem pripustiti posljednje u stadu, i to krajem sezone pripusta (od listopada do prosinca), a one rođene kasnije (od ožujka do travnja) pripustiti prve u sljedećoj sezoni (od srpnja do rujna).

S razvojem sekundarnih spolnih oznaka u mlade muške janjadi i jaradi počinje se javljati i interes za grla suprotnog spola. Pojava interesa i puberteta ovisi o pasmini, hranidbi, sezoni janjenja i jarenja, zdravlju, itd. U muške ranozrelejanjadi pubertet se javlja vrlo rano, već u dobi između 3 i 5 mjeseci. U praksi se često javlja problem pravilnih kriterija i prosudbe spolne spremnosti mladih ovnića i jarčića. Za navedenu odluku kriterij je najčešće dob, spolni interes, razvijenost testisa itd. U mlade muške janjadi i jaradi vrlo je važan razvoj testisa koji je osobito intenzivan u prvim mjesecima života. U većine pasmina koza, iako postoje velike razlike među pasminama, pubertet se javlja u ranoj dobi. U ranozrelih pasmina pubertet se javlja

Mljekarsk; fi,st 08/2005.

===================ovčARSTVOIKOZARSTVO između 4. i 8. mjeseca

života, a u kasnozrelih koza koje danas uzgajaju u Europi su ranozrele. Koze su spolno zrele u dobi između 6 i 8 mjeseci. U toj dobi se u ejakulatima mladih jarčeva nalaze živi i normalno razvijeni spermatozoidi. U našim uvjetima glavnina ženske alpina, sanske i smaste jarad.i ojarene u razdoblju od prosinca do veljače može se pripustiti u godinijarenja, a onu ojarenu kasnije treba pripustiti prvu u sljedećoj pripusnoj sezoni.

Priprema ovaca i koza za pripust Ohranidbi ovaca i koza, ovnova i jarčeva, prije i u vrijeme pripusta uvelike ovise rezultati pripusta. Kvantitativno i kvalitativno izbalansiran obrok tijekom cijele godine, a osobito uoči pripusta i za vrijeme pripusta ženskih grla (ovaca i koza) rezultira izraženijim znakovima tjeranja (smanjen broj tihih gonjenja), povećanje broj ovuliranihjajnih stanica, povećanje stupanj koncepcije, smanjena je smrtnost embrija, a dobiveno potomstvo je zdravije, živahnije i veće porodne mase. U lošijim hranidbenim uvjetima u muških grla smanjuje se količina ejakulata, gustoća sperme i pokretljivost spermatozoida, a povećava se smrtnost spermatozoida i broj abnormalnih spermatozoida.

Navedeno se negativno odražava na oplođenost ovaca.

Nedostatak vitamina A i nekih minerala (npr. cinka) negativno se odražava na tijek spermatogeneze i na kakvoću sperme, a samim tim i na plodnost ovaca. Na količinu i kvalitetu sperme negativno utječu različite bolesti, osobito bolesti spolnih organa. Visoka vanjska temperatura također se negativno odražava na količinu i kakvoću sperme.

Kada i kako pripremiti ovce i koze za pripust?

Nažalost, i danas brojni naši ovčari i kozari ne poduzimaju nikakve zahvate, prvenstveno hranidbene, kako bi svoje životinje što bolje pripremili za pripust. Međutim, i oni su sigurno imali prigodu uvjeriti se da je za vlažnijeg kraja ljeta i početka jeseni bilo više paše što je rezultiralo većim brojem janjadi ijaradi. S druge između 1. i 4. godine. Većina pasmina

Mljekarski list 08/2005.

strane neki uzgajatelji smatraju da se ovce i koze za pripust pripremaju samo koncentratom, ponajviše kukuruzom, i naravno, u tome griješe.

Hranidba jest najvažniji paragenetski čimbenik koji utječe na reprodukcijske osobine ovaca i koza. Zadovoljavajućom hranidbom tijekom cijele godine ne samo da se dobiva veći broj janjadi ili jarad.i, nego se i skraćuje vanpripusna sezona, što je osobito važno u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka jer je početak laktacije ujednačen. Da bi dobili što bolje rezultate pripusta (kraće trajanje pripusta, izraženiji znaci tjeranja, manji postotak preganjanja, dobra plodnost i zadovoljavajuća vitalnost dobivenog potomstva) potrebno je prije pripusta ovce i ovnove, koze i jarčeve za pripust pripremiti. Prije pripusta treba izvršiti pregled cijelog stada i iz rasploda izlučiti sva starija i ostala (škart) grla koja iz bilo kojih razloga nisu za pripust (bolesna, manje proizvodnosti, itd.). S hranidbenim pripremama trebalo bi započeti 2-4 tjedna prije pripusta. Hranidbenom pripremom osigurava se intenzivnije mrkanje, ovce i koze ovulirat će veći broj jajnih stanica, pripust će trajati kraće i povećat će se plodnost stada za oko 20%. Međutim, prije početka hranidbene pripreme - «flushinga» potrebno je provesti ocjenjivanje tjelesne kondicije svih rasplodnih grla, što se provodi opipom križa i provjerom razvijenosti leđnih mišića i nakupinom potkožne masnoće. Preporučuje se pojačana hranidba samo za grla lošije tjelesne kondicije (ocjena od 02,5). Predebela fizička kondicija nije poželjna, kao ni premršava. Ako su ovce i/ili koze prije pripusta debele (ocjena 4,5 do 5) ne samo da ih ne

Tablica 1: Utjecajrazineobrokana količinu i kakvoću spermete proizvodneosobine dobivenejan;adi Razina obroka Potpuni Nepotpuni Količina spermeu ejakulatu,cmJ 2,9 1,8 % oplodenihovaca nakon 1. pripusta 74 54 126 112 Broi dobiveneianiadiod 100ovaca 3.8 42 Porodnamasa ianiadi kll Masa janjadipri odbiću, kg 26,5 27,7 Osobina

19

TETJ ., r./6 _-- .

, 'CESVIH IZWOZ4

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austrfia, Njemačka, Nizozems iliukaranteni prodavatef

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAV LINIJA

INFORMACIJE - odabir i dogo 098/651-570 091 /7955-444

======~===~========ovčARSTVOIKOZARSTVO treba dodatno hraniti, nego im obrok mora biti kvantitativno i kvalitativno manji da bi ih doveli u rasplodnu kondiciju.

Prije pripusta vrši se odabir, odnosno iz daljnjeg rasploda isključuju se sva grla koja iz bilo kojeg razloga nisu za daljnji rasplod (bez zubi, bolesna, smanjene proizvodnosti, eksterijernih mana i nedostataka itd.).

I kod pripreme ovaca i koza za pripust treba imati u vidu činjenicu da su preživači i da princip hranidbe ostaje isti, samo treba provjeriti količine i kakvoću. Dakle, s pojačanom hranidbom poželjno je započeti 2-4 tjedna prije pripusta (ovisno o kondiciji grla) prvenstveno obilnom i kvalitetnijom ispašom, zelenom pokošenom masom, ili drugim voluminoznim krmivima uz dodatak krepke krme.

Prije pripusne sezone potrebno je sva rasplodna grla tretirati protiv vanjskih i unutarnjih parazita te vitaminizirati.

Priprema ovnova i jarčeva za pripust Dobar rasplodni ovan i jarac mora biti tipičan predstavnik pasmine, mora biti dobre tjelesne razvijenosti, u rasplodnoj kondiciji, treba biti snažan, živahan, s dobro izraženim sekundarnim spolnim odlikama. Međutim, živahnost ovna - jarca, njegova želja za skakanjem (libidom) na ovcu - kozu u vrijeme mrkanja ne mora biti siguran pokazatelj proizvodnje dovoljnih količina sperme zadovoljavajuće kvalitete.

Dokazana je da i sterilan ovan (jarac) ima izražen spolni nagon i može lučiti spermu.

Dobra kondicija i izdržljivost rasplodnjaka vrlo su važni čimbenici uspješne oplodnje ovaca i koza u prirodnom načinu parenja, kakav je kod nas. Prije svake pripusne sezone poželjno je izvršiti analizu sperme. Pomoću mikroskopa utvrđuje se gustoća sperme, oblik i pokretljivost spermatozoida.

Brža metoda prosudbe kakvoće sperme je utvrđivanjem stupnja kiselosti (pH). Izrazito kisela reakcija sperme ukazuje na veliku fertilnost spermatozoida, a alkalna upućuje na sterilnost ovna ili jarca. Na količinu i kakvoću

Mljekarski list 08/2005.

sperme, pored pasmine i individualnih osobina čimbenici, osobito hranidba i klimatske prilike. U mladih ovnića i jarčića treba provjeriti jesu li se testisi iz trbušne šupljine spustili u mošnju.

Znanstveno je dokazana da fertilne osobine ovna i jarca nisu jednako izražene tijekom cijele godine. Za razliku od hladnijeg vremena koje pogoduje kakvoći sperme, previsoke vanjske temperature negativno se odražavaju na kakvoću sperme, odnosno može doći do spermalne degeneracije, što znači da kod ovnova tijekom ljeta i izrazito visokih ljetnih temperatura može doći do privremenog steriliteta. Previsoke temperature, vrućine i sparine dovode do fiziološkog stresa koji se odražava na reprodukcijsku sposobnost, stvaranjem nepovoljnog endokrinog balansa te uslijed snižavanja metaboličke aktivnosti i smanjenog apetita mužjaka. Stoga se u toplijim područjima preporučuje ošišati ovnove prije početka pripusta. Hranidbena jarčeve i ovnove treba pripremati na sličan način kao i ovce dovoljnom količinom proteinskih voluminoznih krmiva, paše, zelene pokošene mase, stočne mrkve, graška ili nekog drugog krmiva.

Ako se rasplodnjaci drže odvojeno od ovaca i koza, zatvoreni u boksu, poželjno im je osigurati dovoljno prostora za kretanje radi fizičke kondicije. U slučajevima nabave muških rasplodnjaka iz drugih stada, potrebno je to učiniti ranije, prije početka pripusta, tako da se rasplodnjacima ostavi dovoljno vremena za prilagodbu na nove uvjete. Prije uvođenja rasplodnjaka iz novog stada treba provjeriti njegovo zdravstveno stanje kako u stado ne bi bila unesena neka zarazna bolest (zarazna šepavost, bruceloza, itd.). Uz to, bez obzira na veličinu stada, treba osigurati jednog pričuvnog muškog rasplodnjaka da se u određenim slučajevima (bolest, ugibanje, sterilnost, fizička iscrpljenost) ne dogodi da stado ili dio stada ostane neoplođeno što je velika šteta.

U takvim slučajevima nemajarenja i janjenja, a samim tim nema ni laktacije niti proizvodnje mlijeka. O utječu i vanjski

21

UREJA U MLIJEKU

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SADRŽAJ UREJE U MLIJEKU Sadržaj ureje u mlijeku krava precizno odražava sadržaj ureje u krvi krava, te stoga služi kao veoma praktiPraćenjem sadržaja ureje u čan parametar praćenja unosa sirovih bjelančevina i mlijeku smanjuju se troškovi hra- energije obrokom, odnosno kao provjera djelotvornosti nidbe i potencijalno prekomjerno iskorištavanja dušika (N) iz hrane. izlučivanje dušika u okoliš.

Ureja se smatra normalnim sastojkom ureje u mlijeku nego Holstein. mlijeka. Normalne vrijednosti sadržaja ureje u Tjelesna masa goveda. Krave veće mlijeku se kreću od 10 do 15 mg/dl (12 do 18 tjelesne mase imaju niži sadržaj ureje, dok manje mg/dl). Koncentracija ureje u mlijeku povezana krave imaju viši sadržaj ureje u mlijeku. Manje je s razinom konzumacije sirovih bjelančevina Jersey krave imaju višu koncentraciju ureje u krme, količinom u buragu razgradivih i nerazkrvi, nego veće Holstein krave. gradivih (bypass) bjelančevina, kao i odnosom Proizvodnja mlijeka. U stadima s energije i bjelančevina u obroku, a u negativnoj visokom prosječnom laktacijskom proizvodnjom vezi sa sadržajem lako probavljivih ugljiko- mlijeka utvrđenje značajno viši prosječni sadržaj hidrata (škrob, šećeri) u obroku krava. ureje u mlijeku, što se može objasniti visokom Kontrola sadržaja ureje u mlijeku može razinom sirovih bjelančevina u obroku visoko imati važnu ulogu u optimiziranju hranidbe proizvodnih mliječnih krava. krava na mliječnoj farmi, jer: Kemijski sastav mlijeka. Odnos količine 1. prekomjerni unos sirovih bjelančevina može bjelančevina i mliječne masti te sadržaja ureje u negativno utjecati na reprodukciju (uspješnomlijeku negativan je, odnosno s povećanjem st koncepcije smanjena za 15-20%) i proizvodkoličine bjelančevina i mliječne masti smanjuje nju mlijeka; se koncentracija ureje u mlijeku.

2. prevelika konzumacija sirovih bjelančevina Broj somatskih stanica. S povećanjem povećava potrebe krava na energiji; broja somatskih stanica u mlijeku koncentracija 3. proteinski dodatci u hranidbi krava su vrlo ureje se smanjuje. U mlijeku iz četvrti vimena skupi; oboljelog od masti tisa smanjuje se sadržaj ureje u 4. prekomjerno izlučivanje dušika negativno mlijeku i do 2, 7 mg/dl. utječe na okoliš.

Redoslijed laktacije. Krave drugog ili U svrhu pravilnog normiranja i sastavljanja višeg reda laktacije imaju viši sadržaj ureje u obroka za mliječne krave na temelju podataka o mlijeku nego prvotelke. koncentraciji ureje u mlijeku, potrebno je uzeti u Stadij laktacije. Kretanje sadržaja ureje u obzir i ostale čimbenike sadržaja ureje u kravmlijeku uglavnom prati krivulju laktacije, ljem mlijeku. Osim hranidbe, na koncentraciju odnosno sadržaj ureje u mlijeku dostiže svoju ureje u mlijeku utječe nekoliko drugih proiz- najvišu vrijednost upravo u vrijeme postizanja vodnih i ekoloških (nehranidbenih) čimbenika. vrha laktacijske proizvodnje mlijeka (grafikon).

Pasmina. Prema američkim istraživaSezona. U krava držanih na paši sadržaj njima, pasmina Jersey ima viši prosječni sadržaj ureje u mlijeku najniži je tijekom ljetnih mjeseci ZvonimirPrpić, dipl. ing.

22

Mljekarski li.st 08/2005.

~==============================UREJA

U MLIJEKU

Grafikon 1: Koncentracijaurejeu mlijeku i proizvodnja mlijeka s obziromna stadij laktac1/e

:si16.U 16.5 r: I ::;;~?;;!~~~.:::-::-------~ e_15.5

budući da svježa paša sadrži visok postotak

'10.0 3~.0

gi

3o.o

~ 15.0

i

25.0 20.0 ~

f14.5 :s 14.0

15.0 ;_.

CQ

¾1~..'i

10.0

~ 13.0

S.O O.O

12.5 ~------------------30

90

150

21 O

270

330

390

425

Laktacija dana

-.-

IZ MINISTARSTVA

Ureja ---

Mlijeko

vrlo probavljivih bjelančevina i energije.

Mužnja. Koncentracija ureje u mlijeku viša je u mlijeku večernje, nego u mlijeku jutarnje mužnje. Naime, sadržaj ureje u mlijeku najveći je upravo kada su krave hranjene unutar 5 do 6 sati prije uzimanja uzoraka mlijeka, odnosno sadržaj ureje počinje opadati s povećanjem intervala između hranjenja i mužnje. O

POLJOPRIVREDE

POTPISIMANJ& UGOVĐRA 8 S:UBVENCIĐNIRANUU TROŠKOVA OTKUPA SVJEŽEG, SIROVOG MLIJEKA· 01.07.2005.

GODINE

U govor će potpisati ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković te predstavnici 31 mljekare, koje su se uključile u otkup.

Ugovorom se otkupljivači - mljekare obvezuju otkupiti sve ponuđene količine svježeg, sirovog mlijeka na svom otkupnom području, a po potrebi i na ostalim područjima u periodu do 31. kolovoza 2005. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva će isplatiti otkupljivačima iznos subvencije nakon podnesenog zahtjeva uz priloženu dokumentaciju o provedenom otkupu.

Mljekare koje će mlijeko preraditi u maslac ili mlijeko u prahu subvencionirati će se s 1,5 kn/I. Za ovakav otkup uključeno je 9 mljekara. Mljekare koje će mlijeko preraditi u druge mliječne proizvode subvencionirati će se s 1 kn/1. Otkup po ovim uvjetima obavljat će ,, C'\, 22 mljekare. O ~

,UREDBA OTRŽNOM UZPOJAIU \fj REDU ZAPŠENICU SALMĐNElOZE (08,07 ,2005,)Na sjednici Vlade RH 08.

07. donesena je Uredba o tržnom redu za pšenicu, kojom je utvrđena zajamčena cijena od 0,75 kn/kg po kojoj će država sve što se do 01. rujna ne proda, otkupiti po toj cijeni.

Također, ~redbom je utvrđena i minimalna cijena od 0,92 kn/kg. To je cijena po kojoj će otkupljivači pšenicu otkupljivati od seljaka. Svi otkupljivači koji će pšenicu otkupljivati po ovoj cijeni, dobiti će potporu od ~ržave u iznosu od O,10 kg/kn.O Mljelwrski list 08/2005.

17 07 2005

1 1 poljoprivrede, 1 Ministarstvo šumarstva i vodnoga gospodarstva kontinuirano provodi kontrolu zdravstvenog stanja kako životinja tako i njihovih proizvoda. Naročito se važnost pridaje nadzoru nad bolestima zajedničkim ljudima i životinjama-zoonozama.

U tom pogledu donose se godišnje naredbe o mjerama zaštite zdravlja životinja kojom se između ostaloga provode rigorozne mjere kontrole i na salmonelozne infekcije. Mjerama su obuhvaćene sve životinje, osobito perad u proizvodnji konzumnihjaja i mesa.

23

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Svi objekti u kojima se proizvode jaja i meso peradi pod permanentnim su nadzorom i vlasnici su dužni pridržavati se propisanih mjera u svojim uzgojima.

Za razliku od prethodnih godina kada je broj salmoneloznih infekcija u jatima peradi bio u porastu, osobito u ljetnim mjesecima, podatci za prvih 6 mjeseci ove godine pokazuju da infekcija salmonelom nije bilo ni ujednom većem uzgoju.

Stoga osobito valja obratiti pozornost na proizvode, prije svega konzumna jaja i meso

peradi koji potječu iz nepoznatih uzgoja i nisu prošli redovitu zdravstvenu kontrolu, a koji se nerijetko nude nelegalnim načinima prodaje.

Kako bi se spriječile pojave infekcije salmonelom potrebno je istaknuti nužnost nabave hrane životinjskog podrijetla isključivo iz legalnih izvora. Također je uputno kod pripravljanja termički ju dobro obraditi (kuhanje, pečenje), te prikladno čuvati, poglavito u ljetnim mjesecima kada su neki proizvodi izloženi većem riziku razvoja infekcije. O VIJESTI

IZ HMU

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA HMU I

Bosnić

Dr. se. Petar

vodstvo Udruge I Novo Na redovitoj Godišnjoj skupštini 17. lipnja 2005. god. u

Dosadašnji predsjednik gos- Vrbovcu članovi i dekgati članica Hrvatske mljekarske podin Juraj Čičmak dipl. ing. ra- udruge jednoglasno su izabrali gđu. Veru Volarić dipl. zriješenje ove dužnosti radi umi- ing., dugogodišnju djelatnicu Udruge, za novu predsjedrovljenja. Natječajni i .._nicu. predlaganje kandidatapostupak za ________________________ _ čelno

mjesto U druge proveden je temeljem odluke Skupštine HMU od 17. prosinca 2004. održane u Mariji Bistrici.

U nekim drugim okolnostima ove promjene smatrale bi se uobičajenim kadrovskim promjenama da dosadašnji predsjednik gosp. Juraj Čičmak nije bio na čelu HMU punih osamnaest godina i to u značajnom vremenu za Hrvatsku: u razdoblju bivše Jugoslavije, Domovinskog rata i stvaranja hrvatske samostalnosti i države.

Ujedno, ovo je razdoblje strukturnih procesa i privatizicije gospodarstva, velikih promjena u poljoprivrednom sektoru te uspostave tržišnih odnosa, što je utjecalo i na položaj mljekarske industrije, a time i na prilagodbu djelovanja HMU u novim uvjetima.

Na Skupštini je, uz ostalo, prihvaćena nova oznaka-simbol Udruge. Umjesto postojeće oznake zvona, sada logotip predstavlja kapljica mlijeka na nježnoj bijeloj podlozi koja asocirana specifičnu i prepoznatljivu boju svježeg mlijeka.

U promjenama Statuta za doprinos razvoja mljekarstva i HMU uvedeno je počasno članstvo i za prvog počasnog člana imenovan je gospodin 24

Juraj Čičmak, dosadašnji predsjednik.

Proteklo razdoblje u mljekarstvu Posljedice rata posebno su negativno utjecale na poljoprivredu, govedarstvo i proizvodnju mlijeka. U tom je vremenu smanjena ukupna govedarska proizvodnja kao i proizvodnja mlijeka u kojoj dominiraju proizvođači mlijeka s 1-3 krave. Domaća proizvodnja mlijeka je deficitarna, ne zadovoljava potrebe mlijeka i mliječnih proizvoda, pa se godišnje uvozi i do 30% od potrebnih količina mlijeka. U poljoprivredi su u tijeku agrarne reforme i procesi stvaranja tržne konkurentne poljoprivrede kao i prilagodba prema modelima agrara Europske unije.

Uspješno su privatizirane - mljekare u sustavu Lura d.d. (Dukat, Sirela i Mljekara Zadar) kao i Vindija Varaždin. Još uvijek su u problemima i velikom gubitcima ostale mljekare srednjih kapaciteta, osim Belja koje je sada u sastavu Agrokora i Županjske mljekare u okviru Vindije Varaždin. Po prvi puta se u Hrvatskoj u poslovnom mljekarskom sektoru javlja strani kapital kroz poznatu firmu Meggle koja je u sastavu IPK Osijek. Dio mljekara postigao je velik napredak Mljekarski Hst 08/2005.

o

oa

ECOIAB~!

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb•

Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

VIJESTI

IZ HMU

kroz investiranje u funkcionalnu tehnološku opremu i u marketinškom pogledu kreiranja poznatih proizvodnih marki mliječnih proizvoda.

U početnoj fazi privatizacije aktualna politika potiče privatne poduzetničke inicijative i osnivanje malih lokalnih mljekara i obrtničkih mljekarskih pogona kojih sada ima oko 25 uz postojećih 20 većih i srednjih mljekara. Uz trenutačne probleme viškova mlijeka u otkupu, dio mljekara neće se uspjeti održati u oštrim uvjetima tržne konkurencije. Sada je hrvatsko tržište agrarnih i prehrambenih proizvoda pod utjecajem liberalizacije vanjsko trgovačkog režima i velikih trgovačkih lanaca koji postaju glavni uvoznici velikih količina jeftinih subvencioniranih mliječnih proizvoda i to sireva, mliječ­ nog praha i maslaca.

Uglavnom, svi su se dijelovi mljekarstva u Hrvatskoj (primarna proizvodnja, tržište i otkup, mljekarska industrija te domaće tržište s uvozom i izvozom) značajno izmijenili, a tranzicijski procesi još uvijek traju.

Organizacija Udruge. Do 1992. god Udruga je djelovala kao Udruženje mljekarskih radnika RH i tada je, uz ostale djelatnosti, izdavan časopis Mljekastvo vrlo visoke znanstvene i stručne razine i to kao jugoslavensko izdanje s najkompetentnijim članovima u Uredništvu.

Nakon toga dolazi do organizacijskih promjena sukladno pravnom i političkom sustavu nove Hrvatske države i od 1992. godine djeluje kao Hrvatsko mljekarsko društvo, a od 1998. kao Hrvatska mljekarska udruga (HMU).

Struktura članstva je komplementarna prema širokoj mljekarskoj djelatnosti, ima 300 pojedinačnih članova, 21 stručnu i znanstvenu instituciju, 18 mljekara većih proizvodnih kapaciteta te 8 članica proizvođača mljekarske opreme i repromaterijala.

Veoma je značajna uloga i rad Upravnog odbora od 7 članova koji predstavljaju veće mljekarske organizacije i značajnije institucije: predsjednik prof. dr. se. Neven Antunac Agronomski fakultet, Zagreb, Nada Božić, dipl. ing. Belje d.d., Davor Jurčević, dipl. ing. Lura

26

d.d., Željko Ljubić, dr. vet. med. Vindija d.d., Tomislav Kitonić, dipl. ing. Ledo d.d., mr. se. lnga Kesner Koren Lura d.d. - dopredsjednica, Suzana Smiljanić, dipl. ing. KIM Karlovačka mljekara d.d.

U svrhu popularizacije U druge, plaćanja godišnje članarine oslobođeni su studenti fakulteta i Veleučilišta stočarskog i mljekarskog usmjerenja i umirovljenici.

Aktivnosti Udruge Obzirom da su članice Udruge upoznate s njezinom djelatnošću, ipak ćemo radi stručne javnosti, proizvođača mlijeka i mnogih suradnika i poslovnih partnera navesti najznačajnija područja rada i uspjehe koje je ostvarila HMU, a s kojima će se identificirati i gosp. Juraj Čičmak dugodišnji predsjednik.

Izdavačka djelatnost.

Kroz U drugu u publicističku aktivnost uključeno je 18 sveučilišnih profesora, 26 doktora znanosti, 29 magistara znanosti te velik broj afirmiranih stručnjaka praktičara, specijalista iz različitih područja mljekarstva.

HMU je uvijek aktivno angažirala najaktulnije eksperte iz ovog područja, pa se sada može govoriti o velikom broju novih mladih autora koji, kao nova generacija, aktivno sudjeluju u radu U druge i autori su radova iz mnogih područja mljekarstva.

Od posebnog je značaja izdavačka djelatnost na uređivanju znanstvenog i stručnog časopisa Mljekarstvo čije izdavanje materijalno podržava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i koje je najavilo mogućnost financiranja jednog znanstvenog novaka (6 godina) na zadatcima urednika Mljekarstva.

Stručno i edukativno izdanje Mijekarski list ima dugu tradiciju i veoma je aktualan njegov sadašnji profil koji su prihvatili čitatelji i to pretežno obiteljska gospodarstva - proizvođači mlijeka. Zapažena su i druga povremena edukativna popularna posebna izdanja o tehnogiji proizvodnje, ishrani, kvaliteti i higijeni mužnje mlijeka.

Udruga izdaje knjige kao posebna tematska autorska djela od kojih su najznačajnija:

Mije/carskilist 08/2005.

VIJESTI

Konzumno i fermentirano mlijeko (prof. dr. se.

Ante Petričić), Uzgoj i hranidba koza (dr. se.

Stjepan Feldhofer, dr. se. Stjepan Banožić, prof. dr. se. Neven Antunac), Mikrobne kulture u proizvodnji mliječnih proizvoda (dr. se. Ljerka Kršev), Organizacija prestrukturiranja i razvoja poljoprivrede (dr. se. Josip Kolić), Mlijeko i mliječni proizvodi (prof. dr. se. Silvija Miletić), Kontrola i ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih prozvoda (prof. dr. se. Dimitrije Sabadoš), Hranidba goveda (dr. se. Stjepan Feldhofer), Mlijeko - biokemija, mikrobiologija i tehnologija (prof. dr. se. Ljubica Tratnik), Kozarstvo (prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. Vesna Pavić), Mlijeko od farme do mljekare (prof. dr. se.

Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Rupić), Govedarstvo (prof. dr. se. Zvonimir Uremović).

Preko Mljekarskog lista sveobuhvatno je praćena reforma u mljekarstvu kroz sustav novčanih poticaja za mlijeko, način formiranja i obračuna cijena prema kvaliteti sirovog mlijeka.

Za hrvatsko mljekarstvo od povijesnog značaja je osnivanje Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima u sastavu Hrvatskog stočarskog centra. Laboratorij je stavljen u funkciju početkom 2003. god. i od tada se primjenjuju tržišni uvjeti prodaje-otkupa mlijeka prema međunarodnim kriterijima i propisima Europske unije.

Znanstveni i stručni skupovi. Mljekarska udruga tradicionalno u kontinuitetu svake dvije godine organizira Hrvatski mljekarski simpozij s međunarodnim sudjelovanjem. Mljekarski simpozij te prezentirani radovi predstavljaju kronologiju stanja i razvoja svjetske i hrvatske znanosti i struke u mljekarstvu. Prezentirani radovi iz područja tehnologije i prerade mlijeka značajno su doprinijeli transformaciji i osuvremenjavanju mljekarske industrije.

Značajna aktivnost usmjerena je na stručna izlaganja i rasprave na mnogima skupovima gdje su dominirale mnoge aktualne teme o proizvodnji krme, hranidbi krava, o zdravlju krava, higijeni mužnje, dijagnostici i prevenciji mastitisa, kvaliteti mlijeka (osobito higijenskoj ispravnosti mlijeka), o zabranjenim sastojcima i antibioticima u mlijeku, značaju selekcije u mliječnom govedarstMljekarski lil;t 08/200.5.

IZ HMU

vu, o usklađivanju pravne regulative s legislativom Europske unije, kao i o nekim drugim temama.

Ostale aktivnosti Udruga je iz svoje djelatnosti razvila i izvršila mnoge druge aktivnosti kojima uspostavlja kontakt ne samo s članicama, već i sa širom javnosti. Tijekom Domovinskog rata organizirana je uspješna akcija "Litra mlijeka za prognano dijete" namijenjena za financijsku pomoć prognanoj djeci. Zbog ove pomoći prognanoj djeci, Vlada Republike HrvatskeUred za prognanike i izbjeglice Udruzi je dala priznanje sa sljedećom porukom: " Na taj ste način pomogli tisuće ugroženih i osnažili vjeru Hrvatske u pobjedu humanosti razuma i slobode" Druga humanitarna akcija organizirana je za Vukovar pod sloganom "Litra mlijeka za obnovu Vukovara" i to za obnovu Dječjeg kutića «Željka». Poziv za akciju pomoći sadržavao je poznatu fotografiju protjerane djevojčice iz Vukovara - Željke Jurić. Vrtić je obnovljen 1998. god. uz prilog sredstava iz ove akcije (680.486,00 kuna) čemu su najviše doprinijeli proizvođači mlijeka.

Za ovu iznimno humanitarnu akciju Udruga je primila Zahvalnicu grada Vukovara s poznatim tekstom Siniše Glavaševića - PRIČA O GRADU. Udruga je podržala osnivanje obrazovnog programa za mljekarske tehničare u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima kao i izgradnju mljekarskog praktikuma. Ujedno, dodijeljene su dvije stipendije učenicima koji su sada polaznici četvrtog razreda. Na području Hrvatske, za potrebe strukovnih poljoprivrednih i veterinarskih škola, HMU donira literaturu o proizvodnji i preradi mlijeka.

Posljednje dvije godine HMU dodjeljuje nagradu "Zlatni rog" najboljem proizvođaču mlijeka koji je tijekom godine po kravi imao najveći štalski prosjek proizvodnje mlijeka. Za ovu nagradu mogu se kandidirati proizvođači s najmanje deset mliječnih krava, da su krave pod selekcijskom kontrolom, da mlijeko prodaju mljekarama i da je kvaliteta mlijeka u Ekstra :27

VIJESTIIZH~U

klasi. Dobitnik priznaja "Zlatni rog" za 2004. god. je obiteljsko gospodarstvo Marije Vranović iz Gardinovca u Međi­ murju, kooperant je Vindije Varaždin, a sa šesnaest mliječnih krava holstein frisien pasmine ostvarila je štalsku proizvodnju od 8 700 litara mlijeka/ kravi.

U suradnji s Agronomskim fakultetom i sa stručnjacima specijalistima člano­ vima U druge organiziran je istraživački projekt (VIP projekt Ministarstva poljoprivrede) na temu: "Tehnološko unaprjeđenje prizvodnje mlijeka u OPG".

Svrha projekta je postavljanje, pro. . . G d'V . k HMU 17 b vođenje i praćenje proizvodnje krme, 5ud1ontc1 o 1sn1es upstme u v r ovcu - · opt·1maln"h · h rana sas t av1uanJe 1 ob ro k a 1· 1s krava kao i analiza svih drugih tehnoloških, proizvodnih i ekonomskih proizvodnih faktora.

Ova će istraživanja dati odgovor na mnoga aktualna pitanja i to o perspektivi proizvodnje mlijeka na farmama srednjeg kapaciteta kao i o rentabilnosti proizvodnje u uvjetima vraćanja kredita za izgradnju farme.

SuradnjaHMU Od značajnijih institucija HMU intenzivnije surađuje s Agronomskim, Veterinarskim i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim stočarskim centrom i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Tradicionalno se uspješno surađuje sa stručnja­ cima iz Slovenije i Bosne i Hercegovine: Biotehnološkim fakultetom Ljubljana i Poljoprivrednim fakultetom Sarajevo, a s afirmiranim ekspertima uspostavljenaje međunarodna suradnja.

Na kraju možemo navesti da je Hrvatska mljekarska udruga dugodišnjim djelovanjem u različitim složenim gospodarskim i političkim razdobljima uspjela održati kontinuitet svojih aktivnosti i opstati kao značajna strukovna organizacija u području mljekarstva u Hrvatskoj i na uspostavljanju međunarodne suradnje. Udruga je dala značajan doprinos u povezivanju znanosti i proizvodne prakse te na popularizaciji značaja mlijeka u prehrani stanovništva, a posebno djece predškolskog uzrasta, osobito obilježavanjem Programa školskog mlijeka (29. rujna) i Svjetskog dana mlijeka (1. lipnja) u svojim glasilima.

Predsjednici gospođi Veri Volarić koja je na izboru dobila punu podršku članstva želimo uspjeh na novoj dužnosti, a od dosadašnjeg predsjednika gospodina Jurja Čičmaka očekujemo da sa svojim bogatim stručnim Dosadašnjipredsjednikgospodin]uraj Čičmak iskustvom i dalje surađuje s HMU. ■ i novoizabranapredsjednicagospođa Vera Volarić v.

.\fljl!karsla li I IJ 20().~

UPOTPUNITI SVOJU BIBLIOTEKUVRIJED I STR C I KNJIGAMA, U IZDANJU HRVATSKEMUEKARSKE UDRUGE Prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. Vesna Pavić

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno će upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu. Knjigaje sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo usvajanje znanja iz područja kozarstva.

Djelo je namUenjeno prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima­ studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

---------CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

MLIJEKO o11"-••

• -, •• ,...

prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Rupić

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logično povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglav]ja, u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svake dobro napisane knjige.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN

GOVEDARSTVO prof. dr. se. Zvonimir Uremović

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge tiskana je knjiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira Uremović, koja je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima - studentima, a korisno je štivo stručnjacima u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.

U knjizije ukazano na ograničavajuće čimbenike boljegiskorištavanja postojeće nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i načini postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema veće i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa.

Opisane su različite tehnologije hranidbe i načini držanja svih kategorija goveda i postupci koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani načini spremanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može postići veća proizvodnja mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i načini postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoj ovisi ne samo prodajna cijena već i mogućnost prerade i izvoza mlijeka na triil.te Europe.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršiti naadresu: HRVATSKA MWEKARSKA UDRUGA 31/3,ZAGREB • Tel./Fax: 01/4833 349;e-mail: hmu@hmu 1 ILICA

GOSPODARSTVO

~

~

Prof dr. se. Zoran Grgi( Branka Šakić, dipl. ing. --------•

-

U okviru predavanja koje je organiziralo Visoko gospodarsko učilište iz Križevaca tijekom lipnja 2005. godine zanimalo nas je što uzgajivači holstein goveda, polaznici specijalističkog studija mljekarske proizvodnje, misle o svojoj tekućoj i budućoj proizvodnji, edukaciji i općenito eko- da mogu kritički ocijeniti i gospodarske prilike i mjere problematici mljekarske proizvodnje . .._nomskoj __________________________ _. državne podrške i edukaRadi se o samo 8 polaznika, pa se teško može govoriti o reprezenatativnom uzorku, ali možemo komentirati i ocijeniti neke stavove proizvođača koji vrlo vjerojatno vrijede za cijelu populaciju ovih specijaliziranih proizvođača mlijeka. Naime, pretpostavljamo da uzgajivači holstein goveda ponajprije misle na ekstra dohodak od iskorištenja genetskog potencijala visoke muznosti ove pasmine.

Od 8 polaznika 2 su žene, a prosječna dob ispitanika je 35 godina (od 24 do 44). Relativno mladi proizvođači u našim prilikama. Skloni unaprjeđenju svoje proizvodnje edukacijom, ali i dovoljno iskusni u praksi (bave se proizvodnjom mlijeka prosječno 9 godina ili od 3 do 30 godina) 1,60 1,40 ;----------------------!

1,20

-E 1,00 cn

0,83

o 0,80

Q,

111

.c 0,60

0,44

0,44

0,44

0,43

0,40 0,20 0,00 -'-'~'-----,----'----'--~--'----'------'--'--r-------'----'----'------''----J'-----L---'-2

3

4

5

6

Gospodarstva

Grafikon 1: Korištenepovršinepo grlu !JO

ciju u mljekarstvu. Dva anketirana se stalno bave proizvodnjom mlijeka, tri ispitanika bila su zaposlena izvan poljoprivede, a ostali su u područje proizvodnje mlijeka «došli» iz proizvodnje krumpira i tova junadi. Jedno gospodarstvo se proizvodnjom mlijeka bavi dulje od 30 godina, a ostali su u ovoj proizvodnji puno kraće.

U domaćinstvuje prosječno 3, 7 članova (od 3 do 6), od togaje radno aktivnih od 1/2 do 3/4. Broj članova domaćinstva nije povezan s brojem krava u gospodarstvu.

Gospodarstva koriste od 12 do 30 ha poljoprivrednih površina (oranice, livade i pašnjaci) ili od 0,43 do 1,44 ha po grlu. Od toga je od 6,6 do čak 83,3 % korištenih površina u zakupu. Posebno je važno istaći da gospodarstva koja imaju veći 1,44 broj grla i koriste relativno niže površine po grlu istovremeno nemaju dovoljno svog zemljišta, nego koriste površine u zakupu.

Dodatni problem u mogućem povećanju stupnja korišteaja kapaciteta čine male i međusobno udaljene parcele.

Od 9 do 36 grla (krave i junice) u gospodarstvima muzenih krava je od 4 do 18. Proizvodnja mlijeka 7 8 se u 6 gospodarstava kreće od 5 do gotovo 8 tisuća litara, što se može držati relativno dobrim proiz-

Ml.fek.arskili,,;t 08/2005.

~=====================~

GOSPODARSTVO

Gotovo sva gospodarstva ostvaruju E klasu mlijeka, osim jednoga koje 35 postiže I. i II. klasu mlijeka.

30 Za većinu gospodarstava možemo 25 reći da financijski "dobro žive" od 20 proizvodnje mlijeka, no radi se o, u 15 našim uvjetima, iznadprosječnim 9 10 primjerima proizvođača.

5 Na sadašnju kvalitetu (klasu) o mlijeka, prema mišljenju proizvođača, 2 4 6 7 8 3 5 najviše utječe: nova staja, higijena I Muzena grla □ Ukupno grla I mužnje i promjena načina hranidbe.

Moguće unaprjeđenje vlastite proizGrafikon2: Broj muzenih krava i grla ukupno po gospodarstvu vodnje mlijeka vide u sljedećim 40

36

36

L----------==========------_J

vodnim rezultatima za holstein goveda u nas. Dva gospodarstva 250 000 imaju vrlo slabe rezultate po 25 ooo-E muznoj kravi. Nažalost, anketom ~ 200.000 1---"""--'~:c-------------.1-----"'~-----120 ooo nisu obuhvaćeni razlozi tako slabe c.

1'11 !!l 150.000 15 000 ~ muznosti (1 500 i 3 500 litara po ci kravi). U praksi smo najčešće rno.ooo 10 ooo~ sretali primjere nekorištenja svih ~ 50.000 5 ooo ~ muznih krava tijekom godine zbog bolesti, neuspješnog osjemenji2 4 6 7 8 3 5 vanja i slično. U gospodarstvima s ---+- Prihod po gospodarstvu - • - Prihod po kravi najmanjom zabilježenom muznošću razlog može biti i kvaliteta Grafikon 3: Prihodipo kravi i gospodarstvu mlijeka, koja je najslabija od svih činiteljima (rangirano po većem broju odgovora): anketiranih gospodarstava (I. i II. klasa).

1 =više korištenia sienaže Tijekom 2004. godine po gospodarstvu u 2 =bolia hranidba govedarskoj proizvodnji ostvareni su prihodi od 3 =izmuzište 41,30 do 243,37tisućakunailiod 7.688 do 23.165 4 =kvalitetan oomladak kuna po muzenom grlu. Proračun prihoda od 5 =edukaciia proizvodnje mlijeka temelji se na sljedećim 6 = hiQiiena podatcima: Sa sadašnjom isplaćenom cijenom mlijeka (u Cijena mlijeka: prosjeku 2,35 kn za litru, plus poticaji) zadovoljan je samo jedan proizvođač. Ostali su nezaEkstra: 2,35 kn/litra dovoljni ili čak vrlo nezadovoljni. Na predaI. klasa: 2,15 kn/litra vanju sam ih pitao, što misle o činjenici da II. klasa: 1,90 kn/litra će proizvođačko prodajna cijena mlijeka Poticaj za mlijeko: 0,65 kn/litra realno pasti ispod 2,50 kn za E klasu i to sa Poticaj za ostavljenu ž.telad: 1200 kn svim poticajima za mlijeko, i da će vrlo Poticaj za držanje krava: 500 kn vjerojatno iz te cijene proizvođači sami

i

i

!

L------=================---__J

M!jekarski list 08/2005.

31

•

17...I

X

u

L

VELIČINE: • od 100 • 2000 litara vertikalne izvedbe • od 2000 • 12000 litara horinzuntalne izvedbe

Pu,l,l\na 1,-Jin,,a PROll\'OD'l:JA Knlo,h 1>rsk.1•. -1•,~40 l>.,nj.1~tuh1rn

3asio)49 286 O l O 385 (0)49

"'

286 030 38~(0)98

3as<0>49 287 900 385 (0)49

338 332

287 3-68

GOSPODARSTVO plaćati troškove

sabiranja mlijeka i prijevoza do mljekare (0,15 do 0,40 kn po litri).

N ajčešćije odgovor bio - da će tada prestati s mljekarskom proizvodnjom.

e 9000

7

Iaooo -~ 7 000 -

7 900

7500 6 000

~ 6000

5 000

! 5000

5 000

5 000

.:,,(.

~ 4000

e..3000

:g-2000

~ 1 000

·e D..

o 2

3

4

5

6

Većina proizvođača ne bi mijenjala svoju proizvodnju kad bi pale cijene mlijeka i poticaja za držanje goveda. Jedno gospodarstvo bi se orijentiralo na tov goveda kad bi prodajne cijene bile povoljnije od cijena mlijeka.

Kad se ne bi bavili proizvodnjom mlijeka, ispitanici bi se bavili najčešće ratarstvom, te tovom junadi. Jedan ispi_3_5_00 tanik bi se bavio svinjogojstvom, a jedan uzgojem junica .

1 800 Na pitanje o nedostatcima sadašnje edukacije proizvođača, ispitanici su rangi., rali odgovore na sljedeći način: 7

Gospodarstvo

Grafikon4: Proizvodnjamlijeka po grlu Kad razmišljaju većina anketiranih

o

budućoj

proizvodnji,

proizvođača misli značajno

povećati sadašnje

kapacitete (na 25-30 muznih grla), dok jedan proizvođač namjerava - rasprodati sve.

Sa sadašnjom proizvodnjom proizvođači su u pravilu zadovoljni, a samo jedan ispitanik nije osobito zadovoljan sadašnjim stupnjem vlastite proizvodnje mlijeka.

Na pitanje što bi mijenjali u svojoj proizvodnji, anketirani su razloge rangirali po važnosti: 1 = muznost 2 = broi c:irla 3 = objekt 4 = oorema 5 = mehanizaciia 6 = zemliište

Od sadašnjih ogramcenja u povećanju proizvodnje ističu nedostatak zemljišta i financijskih sredstava, a zatim male stajske kapacitete i nedostatak radne snage. Ni jedan ispitanik ne drži razlogom ograničenja redovitost, odnosno neredovitost isplate mlijeka.

Na pitanje zašto se bavi mljekarskom proizvodnjom, ispitanici odgovaraju kako vole rad s blagom, kako je to najisplativije, ali i da to rade «silom prilika».

Jedan ispitanik odgovara da je mljekarska Mljekarski list 08/2005.

proizvodnja najisplativija.

8

1 = držanje krava 2 = hranidba 3 = proizvodnja voluminoznih krmiva 4 = osjemenjivanje krava 5 = obrezivanje papaka 6 = zakonska regulativa Većina je suglasna

da su sva predavanja na korisna i potrebna, ali manje korisnim ispitanici drže predavanja o zakonskoj regulativi i poticajima, te o hranidbi stoke (?).

Dok donekle možemo shvatiti da proizvođači ne žele previše slušati o kompliciranim mehanizmima agrarne politike, neshvatljvo je zašto se učenje o hranidbi stoke ne čini privlačnim. Posebice zbog toga što se zna kako racionalizacija hranidbe značajno unaprjeđuje proizvodnju mlijeka. Važno je istaći da u proizvodnoj cijeni litre mlijeka, troškovi hranidbe čine gotovo polovicu ukupnih troškova.

Gospodarstva nisu odlučna u namjeri investiranja u svoju proizvodnju. Većina na pitanje spremnosti ulaganja u razvoj odgovora s «možda», a dva ispitanika uopće ne žele ulagati u razvoj vlastite proizvodnje. Ovakvi odgovori su, možda, posljedica očekivanih pogoršanih uvjeta proizvodnje, ali i činjenice da su anketirani proizvođači u nedavnom razdoblju značajnije investirali u povećanje kapaciteta, pa nisu toliko skloni novim ulaganjima.

Većina gospodarstava nije sigurna hoće li netko naslijediti njihovu proizvodnju mlijeka, što je razumljivo jer radi se o gospodarima relativno mlađe dobi. O određeni način

33

V

U STOCARSTVU VRIJEDISAMO ZAKONVELIKIHBROJEVAIvanFadljević Polako, ali neupitno, prolazi Po(joprivredna proizvodnja hrvatskog sela sve se vrijeme tradicionalne biljne pro- više «raslojava», odnosno profilira. Što da(je, sve se izvodnje pšenice i kukuruza, jer uz više smanjuje svaštarenje, posebice u obite(jskim velike ulazne troškove nemoguće je gospodarstvima mladih po(joprivrednika. biti konkurentan i ostvariti dobit.

Svaka je poljoprivredna proizvodnja nedostatak travnjaka, pašnjaka u blizini staja za rizična, jer je polje «tvornica pod vedrim i ispust stoke, a što je zdravije i jeftinije od olujnim nebom», no sve se više mladih cjelogodišnjega držanja krava na vezu u staji. poljoprivrednika odlučuje za stočarstvo, posebice uzgoj muznih krava. I tu dolazi do Pored toga, svi su oni zaposleni, pa što ne mogu i ne stignu uraditi sami, rade članovi obitelji, raslojavanja.

Proizvođači mlijeka, starija supruge, roditelji, ali i djeca. obiteljska gospodarstva s 2 - 3 muzne krave Po riječima Zvonimira Bajića, jednoga od «ispadaju iz igre», a mlađi stočari povećavaju najmlađih stočara, prezadovoljan je proizvodbroj muznih krava, prilagođavaju se suvremenoj tehnologiji i uvjetima na tržištu mlijeka koje je njom i cijenom mlijeka. Zavisno od financijskih mogućnosti, planira nabaviti još desetak junica sve zahtjevnije. Ali i za to su potrebni preduvjeti: isključivo mliječnih pasmina. Posjeduje i jedan veće površine zemlje za biljnu proizvodnju (1 krava = 1 hektar poljoprivrednog zemljišta) i novi objekat koji želi prenamijeniti za staju. Po njegovim riječima proizvodnja mlijeka je relativno velika sredstva za početna ulaganja.

Od većih uzgajivača muznih krava u Bučju isplativa jer je prošlo vrijeme svaštarenja, ali Brodskom obišli smo nekoliko mini farmi s po treba usvojiti suvremene standarde u proizvodnji mlijeka. desetak muznih krava, a to su obiteljska gospodarstva Zvonimira Bajića, Mladena !traka, Mnoštvo je pozitivnih primjera u povećavanju Mate Kvaternika, lvana Obućine i Drage stočnoga fonda i proizvodnji mlijeka, no znamo Dukića. Svi oni slično razmišljaju o povećanju za jedno naselje u čaglinskoj općini u kojemu je stočnoga fonda, ali muče ih i slični problemi: veće opstala samo jedna krava. A, valjda seljaci muzu površine zemlje, financijska ulaganja, te mlijeko u dućanu!

USAIDDONIRAO NABAVU I lvanFadljević I SJEMENA SIMENTALSKIH BIKOVA Svrha je ovog projekta U suradnji s odsjekom Požeško-slavonske županije poboljšati kakvoću i količine Hrvatskog zavoda za po(joprivredno-savjetodavnu mlijeka muznih krava, a što je do službu, te uz financijsku potporu ACE projekta USAIDsada djelomično i učinjeno jer je a, Udruga uzgajate(ja simentalskoga goveda Požeštine 4 7 članova U druge u Varaždinu nabavila je sjeme elitnih austrijskih bikova, jednih od nabavilo kvalitetno sjeme najbo(jih u Europi. bikova. Po riječima predsjednika U druge i uzgajatelj a simentalskoga goveda Mate očekuju da će još više povećati mliječnost krava.

Kovačevića, nabavom sjemena elitnih bikova Za nabavu ovog sjemena USAID je donirao 34

Mljekarski li,st 08/2005.

VIJESTI

Udruzi 4.500 američkih dolara, s tisuću dolara pomogao je tiskanje knjižice i postera o radu Udruge, te s 2.300 dolara tiskanje knjige i brošure. No, Mato Kovačević postavlja pitanje komu će stočari prodati mlijeko kada je u Hrvatskoj stvorena umjetna nestašica mlijeka, jer na njegovu obiteljskom gospodarstvu krave proizvedu oko tisuću litara mlijeka dnevno!!! Članovi U druge, zahvaljujući ovoj donaciji STOČARSKE IZLOŽBE

V

USAID-a, plaćat će osjemenjivanje krava samo 80 kuna umjesto dosadašnjih 220 kuna. Po riječima rukovoditelja požeškog odsjeka HZPSSa Miroslava Kovača, Udruga uzgajatelja simentalskog goveda potpisala je s USAID-om međunarodni ugovor, a donacija za nabavu sjemena simentalskih bikova proizišla je iz strategije razvoja stočarstva u razdoblju od 2005. do 2010. godine. O

V

CERRTAIZt.ĐZBA RAPSKE ĐICE Rab,svibanj 2005.Hrvatski nji s udrugama

stočarski centar

tijekom 2005. godine u suraduzgajivača ovaca organizira nekoliko smotri ovaca i koza na kojima nastoji s jedne strane Mr. se. Zdravka predstaviti hrvatske izvorne pasmine ovaca i koza, kao baštine, a s druge strane Četvrta izložba rapske ov- dio nacionalne kulturne ce održana je pod pokrovitelj- dosadašnji doseg u provedbi uzgojno selekcijskog rada stvom šumarstva Ministarstvai vodnoga poljopriuovimpopulacijama. vrede, go- ..._ _______________________ _,

I

Barać

I

spodarstva i grada Raba, a u organizaciji U druge ovčara „Škraparica" s otoka Raba i Hrvatskog stočarskog centra.

Svoja grla predstavila je dvanaest uzgajivača ovaca s otoka Raba koji uzgajaju izvorni otočki

M{jekarski [i,st 08/2005.

tip ovce, na otoku udomaćenog naziva «škraparica», zbog svoje sklonosti traženja hrane zavlačenjem između stijena (škrapa). Isto tako, svoje ovčje sireve predstavila je desetak proizvođača s otoka Raba.

Kako se moglo na otvaranju Izložbe čuti od predsjednika Udruge ovčara „Škraparica", gosp.

Antona Jureše, Udruga je osnovana 17. srpnja 1999. godine i danas okuplja 127 uzgajivača ovaca. Uzgajivači - članovi Udruge uzgajaju ukupno 3 586 ovaca. Pored uobičajenih razloga udruživanja, kao što su lakša nabava stočne hrane, rješavanje problema na tržištu i drugog, svrha rada Udruge je i zaštita i očuvanje izvornog genotipa otočke „škraparice".

Gosp. Jureša istaknuo je također, kako su članovi Udruge aktivni na savjetovanjima na kojima se raspravlja o problemima u ovčarskoj proizvodnji (provedba uzgojno selekcijskih programa, preventiva i zdravstvena zaštita ovaca, tehnologija proizvodnje i prerade ovčjeg mlijeka, hranidba, držanje i njega ovaca i sl.). lstaknuoje kako je želja Udruge da se formira što veći broj matičnih stada «škraparice» jer na otoku postoje

35

STOČARSKE IZLOŽBE

optimalni uvjeti za kvalitetno ovčarenje, a prosječno je u stadu oko tridesetak grla, što omogućava sustavno praćenje svake životinje.

Hrvatski stočarski centar putem svoje područne stočarske službe u Primorsko goranskoj županiji uzgojno selekcijskim radom obuhvatio je 809 ovaca, 141 kozu i 954 krave.

Pored provedbe uzgojnih programa, stočarska služba na ovom području značajan dio svojih aktivnosti usmjerila je na obradu zahtjeva za novčanim potporama, te je tijekom 2004. godine registrirala 43 668 ovaca kod 700 uzgajivača, 743 koze kod 24 uzgajivača i 1 402 krave. Obrada zahtjeva za 2005. godinu upravo je u tijeku.

Hrvatski stočarski centar u Primorsko goranskoj županiji osobitu pozornost pridaje očuvanju i zaštiti hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Trenutačno traju aktivnosti na projektima koje Hrvatski stočarski centar provodi u suradnji sa Zavodom za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, a koje financijski potpomaže Primorsko-goranska županija: ,,Očuvanje i zaštita krčke ovce", „Očuvanje i zaštita creske ovce" i „Očuvanje i zaštita rapske ovce", pa je ova izložba bila pravo mjesto za predstavljanje navedenogprojekta.

U okviru projekta „Očuvanje i zaštita genotipa rapske ovce", Hrvatski stočarski centar i Zavod za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osnovali su Povjerenstvo radi utvrđivanja eksterijernih i

genetskih odlika rapske ovce, a radi zaštite i očuvanja njene opstojnosti. U tu svrhu Povjerenstvo je tijekom trodnevnog boravka u travnju 2005. godine na otoku Rabu u 14 stada eksterijerno, procijenilo 384 grla koja su upućivala na pasminsku pripadnost creskoj ovci. Nakon ocjene i uvida u eksterijer od 42 ovce uzeti su uzorci krvi za daljnje analize (analize proteina krvi i DNA analize) koje se obavljaju u Zavodu za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Razvoj metoda molekularne genetike utjecao je i na njihovu upotrebu u stočarstvu, jer omogućuju uvid u sastav i funkciju genotipa životinje, neovisno o njenom fiziološkom stanju, i na taj način omogućuju kvalitetnije definiranje cijele populacije. Analizom genomske i mitohondrijske DNA i utvrđivanjem polimorfizma proteina utvrđuje se genetska konstituacija željenih pasmina i sojeva, pa se na taj način utvrđuje i genetsko odstupanje u odnosu na ostale pasmine ovaca i koza. Poznavanje posebnosti autohtonih pasmina i njihova molekularna karakterizacija temelj su njihova očuvanja.

Izložba rapske „škraparice" kao i proizvodi koji su nuđeni u sklopu izložbe Ganjetina, ovčji sirevi), uz domaće zaljubljenike u ovčarstvo privukla je i veći broj turista koji se odmaraju na otoku Rabu. Na taj način mogli su stvoriti dojam i o stočarskim (ovčarskim) prilikama na otoku, a i uvjeriti se u bogatu gastronomsku ponudu domaćih ovčara. :)

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikrokreditniprogram DEMOS

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije

•Za krave •Za poljoprivredu •Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

MartinaGambona4

S. I A. Radića 5

Karlovac

Dvor

te!: 047- 615-827 ili 615-828

te!: 044-871-317

P. Preradovića 6

Kralja Zvonimira 2

• FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

36

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

Drniš

Pakrac

te!: 022-888-038

te!: 034-412-055

www.demos-skzhr

Mljekarski list 08/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA

ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNALINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

STOČARSKE IZLOŽBE

5. IZLOŽBAPAŠKEOVCE I PAŠKOGSIRA

Mr. se. Zdravko Barać

Jubilarna,

Novaqa,01.07.2005.

Izložbu su organizirali U druga uzgajivača paške ovce, Hrvatski stočarski centar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i grad Novalja u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba. Pokrovitelji ove manifestacije, koja je postala mjesto tradicionalnog okupljanja paških ovčara bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zadarska i Ličko-senjska županija i

6. po redu izlLo_ž_b_a_p_a_š_k_e_o_vc_

paškog sira okupila je znatan broj posjetitelja, kako samih uzgajivača ovaca na otoku Pagu tako i znatan broj zaljubljenika u pašku ovcu i paški sir.

--------------------1 živimo ima obvezu čuvanja tradicionalnih

vrijednosti koje smo naslijedili.

Na izložbi se predstavilo 28 obiteljskih gospodarstava u kojima se paški sir proizvodi tradicionalnim načinom «na ruke» i 12 uzgajivača matičnih stada paške ovce.

Povjerenstvo za ocjenu sireva koje je izvršilo TurističkazajednicagradaNovalje. senzornu ocjenu i kojim je predsjedavala Cilj ove manifestacije, već petu godinu za dekanica Agronomskog fakulteta iz Zagreba redom je, predstaviti rezultate u provedbi prof. dr. se. Jasmina Havranek odlučilo je kako uzgojno selekcijskog rada u populaciji paške između 28 ocijenjenih i kasnije izloženih sireva, ovce, i predstaviti obiteljska gospodarstva u 15 zaslužuje jedno od priznanja. Senzorna ocjena kojima se proizvodi paški sir tradicionalnim obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, načinom „na ruke". Manifestacija predstavlja i mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i doprinos sve izraženijim nastojanjima u okusa sira. Kvaliteta proizvoda utvrđena je Republici Hrvatskoj da se sačuvaju i na pravi temeljem postignutog broja bodova, prema 20 način vrednuju uzgoji hrvatskih izvornih bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za pasmina domaćih životinja, kao i proizvodi ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih dobiveni od tih životinja. U tim nastojanjima proizvoda". paška ovca i paški sir zavrjeđuju posebno mjesto.

Tijekom ocjenjivanja, Povjerenstvo je Izvorne pasmine domaćih životinja predstavljaju odlučilo kako 4 sira zaslužaju zlatnu plaketu, 4 i dio nacionalne kulturne baštine, predstavljaju srebrnu i 7 brončanu, tako da je više od 50% dio naše bogate povijesti, a društvo u kojem izloženih sireva zavrijedilo neko od priznanja. r,;;;;;;;;;::;;;;::============-==-------------~ Prema riječima predsjednice Povjerenstva prof. dr. Jasmine Havranek, kvaliteta ocijenjivanih sireva bila je na visokoj razini, jer pored nagrađenih sireva i ostali sirevi bili su vrlo blizu dobivanja priznanja.

Povjerenstvo za ocjenu izloženih grla predvođeno prof. dr. se. Vesnom Pavić, najboljim ovnom proglasilo je grlo u vlasništvu Ivana Kustića iz Caske, a najboljom kolekcijom ovaca grla u vlasništvu Emila Oštarića iz Kolana. Pored ocjene vanjštine u obzir su uzeti podatci o laktacijskoj proizvodnji pojedinih grla i njihovih predaka, dobivenih na temelju Članovi Povjerenstvaza senzornuocjenusireva 38

Mljekcuski list 08/2005.

kontrole mliječnosti koju provodi Hrvatski stočarski centar.

Prilikom dodjele diploma uzgajivačima najbolje ocijenjenih grla izneseno je kako Hrvatski stočarski centar provodi kontrolu mliječnosti u populaciji od 1 100 paških ovaca, te da je tijekom prošle godine utvrđena prosječna mliječnost od 148,86 kg mlijeka s prosječnim postotkom mliječne masti 8,00% i bjelančevina 6,03%. Također je naglašeno, kako je za veliki broj izloženih grla utvrđena proizvodnja od preko 200 kg mlijeka u laktaciji prosječnog trajanja 175 dana te da ova stada predstavljaju osnovu putem koje bi se uzgojnim metodama moglo utjecati na poboljšavanje mliječnih proizvodnih osobina u čitavoj populaciji paške ovce.

Tablica1: Osobinemliječnosti paške ovce I 'I

Redni broj laktacije

Količina

Ra?Aoblje mužnje Doevna proizvodnja Mast mlijeka (%) lu/dan)

Dužina razdoblja sisanja (dana)

Dužina razdoblja mužnjo (dana)

Ukupna proizvodnja mlijeka u laktaciji (kg)

posisanog mlijeka (kg)

Količina

laktacija

Dužina laktacije (dana)

36 142 131 120

175 162 173 178

28 24 29 24

147 138 144 154

125,50 142,61 171,35 156,73

21,84 21,40 30,82 22,15

103,66 121,21 140,53 134,58

175

28

147

162,69

27,40

135,29

0,92

8,14

6,12

172

27

145

148,86

24,17

122,69

0,84

8,00

6,03

Broj zaključenih

I. 2.

3.

4.

5. i više

325 Prosiek

mlijeka (kg)

0,70 0,88 0,98 0,87

8,00 7,63 7,94 7,93

Bjelančevine

(%)

6,03 5,86 606 6,02

Nakon svečanog otvaranja izložbe i dodjele priznanja proizvođačima najbolje ocijenjenih sireva i izložbenih grla, posjetitelji ove manifestacije uživali su u degustaciji izloženih sireva.

NAGRAĐENI PROIZVOĐAČI ZA KVALITETU PAŠKOG SIRA:

Zlatna plaketa:

Srebrna plaketa:

Brončana plaketa:

Zvonko Kustić (Kustići) Ivan Kustić (Caska) Domagoj Prtorić (Mandre) Marija Gligora (Kolan)

Katica Prtorić (Kolan) Marija Čemeljić (Kolan) Robert Čemeljić (Mandre) Perica Paladina (Kolan)

Ivica Oliverić (Kolan) Emil Oštarić (Kolan) Ivica Paladina (Kolan) Josip Ropuš (Novalja) Robert Badurina (Jakišnica Gager) Ankica Pernjak (Kolan) Sandra Prtorić (Kolan)

1.IZlĐIBA S!ĐKE I9RENMMBEN

U Kijevu je 18. 06. 2005. održana prva izložba stoke i PRĐIZVĐĐt po(joprivrednih proizvoda u organizaciji po(joprivred-

Kij8VO, lipanj2005. ne zadruge „Kijevo", Hrvatskog stočarskog centra i Hrvatskog zavoda za po(joprivrednu savjetodavnu I Mr. se. ZdravkoBarać I.._s.lu•z•"b_u_. _____________________ ..

Pokrovitelji ove manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šibensko-kninska županija i Općina Kijevo.

Mije/carski list 08/2005.

U stočarskom dijelu ove izložbe predstavljene su kolekcije ovaca i koza s područja općina Kijevo, Civljane, Biskupija, Knin, Ervenik i Kistanje. Predstavljeno je 10 kolekcija ovaca

39

.

.

RUPERTKLING.ER Ges.m.b.H. 3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizi,odačima, mljekararna i trgo-i,cima diljem. si,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proiz1'odača!

<Budite korak ispred! lnriestirajte u bolju budućnost!

lnter- Ago c1.o.o.

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

STOČARSKE IZLOŽBE

pasmine dalmatinska pramenka, 8 kolekcija hrvatske šarene koze i 1 kolekcija hrvatske bijele koze. Hrvatski stočarski centar značajan dio svojih aktivnosti usmjerava na očuvanje i zaštitu hrvatskih izvornih pasmina domaćih životinja, a kako se na prostoru južne Hrvatske uzgaja značajan broj izvornih pasmina ovaca i koza, u posljednje vrijeme nastoji se nizom lokalnih smotri

široj javnosti predstaviti ovi uzgoji.

Povjerenstvo za ocjenu izloženih ovaca i koza odlučilo je da se u ovčar­ skom dijelu izložbe najboljim proglasi ovan uzgajivača Milivoja Šimprage, dok je najboljom proglašena kolekcija ovaca u vlasništvu uzgajivača Radovana Prijića.

U kozarskom dijelu izložbe titulu za najboljeg jarca osvojila je uzgajivačica Branka Bunčić, a najboljom kolekcijom koza proglašena je ona u vlasništvu Soke Đakulović.

U sklopu izložbe uzgajivači su saslušali nekoliko vrlo interesantnih i edukativnih predavanja (prof. dr. se. Miljenko Šimpraga: Predstavljanje projekta EKO-JANJE; prof. dr. se. Albert Marinculić: Preventiva parazitarnih oboljenja kod ovaca i koza).

U drugom dijelu izložbe predstavljeni su karakteristični proizvodi ovog kraja, kao što su sir iz mišine, polutvrdi ovčji i kozji sirevi, vino, maslinovo ulje, med i drugo. O

VIII.MEĐUŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA "SLAVONSKI BROD 2005."

Dana 05.06.2005. godine .-----------------------održana je VIII. Međužupa­ nijska stočarska izložba na kojoj su bila izložena grla Brodsko - posavske, Vukovarsko - srijemske i Osječko­ baranj ske županije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumar,__ _. stva, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore. Izložbaje održana u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra i dr.

_

Mljekarski li.st 08/2005.

41

STOČARSKE IZLOŽBE

kolekcija iz govedarstva s ukupno 35 grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra koje je uručio pomoćnik ravnatelja dipl. ing.

Ante Pezo, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. lvan Jazbec, Ivanovac, za junicu simentalske pasmine BONAMI Žb.1100130080 (O: Bonsai 7494), oteljenu 06.09.'03., čija je majka u III. laktaciji proizvela 6 280 kg mlijeka s 3,80% mliječne masti i 3,50% bjelančevina.

2. Tomislav Zmaić, S. Perkovci, za prvotelku ~---------------------~

simentalske pasmine BANANA Žb. 12027534 (O: Rom 7296), oteljenu 24.09.'02., koja je u drugoj kontroli proizvela 30,0 kg mlijeka s 4, 00% mliječne masti i 3,30% bjelančevina.

3. Blaž Vučinić, D. Slatinik., za kravu simentalske pasmine BEBA Žb.12020491 (O: Mason 7319), oteljenu 13.04.'01., koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji - 6 118 kg mlijeka s 4,29% mliječne masti i 3,59% bjelančevina.

4. Stanko Gašić, Beketinci, za bikovsku majku simentalske pasmine, RUŽA Žb.14009314 (O: Martini 7210), oteljenu 14.09.'98., koja je max. mliječnost imala u rv.lakta-

ciji - 7 635 kg mlijeka s 3,60% mliječne masti i 3,30% bjelančevina, 5. Stanko Gašić, Beketinci, za prvotelku holstein friesian pasmine CRVENKA Žb.2100641383 (O: 1827/NL), oteljenu 18.01.'03., koja je u prvoj kontroli proizvela 29,0 kg mlijeka s 3,70% mliječne masti i 3,50 % proteina.

Slavici Križanović, Brčino, uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra za šampionsko grlo izložbe u kolekciji simentalske pasmine BEBA ž.b. HR 0012004878 (O: Lobi 7135). Krava ~---------------------~---------~-=----""'."------=----------~7=-i je oteljena 13.06.'97., a maksimalnu proizvodnju mlijeka imala je u rv. laktaciji - 7 998 kg mlijeka s 4,04% mliječne masti i 3,30% bjelančevina.

Borislavu Bićaniću iz Oštrog Vrha uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra, za šampionsko grlo izložbe u kolekciji holstein-friesian pasmine JOHA Žb. HR 32001923 (O: George 318). Krava je oteljena 21.12.'99., a max. mliječnost imala je u II. laktaciji - 11 109 kg mlijeka s 3,86% mliječne masti i 3,11 % bjelančevina.

42

J Mljekarski li,st 08/2005.

STOČARSKE IZLOŽBE V

V

VI.STOCARSKA IZLOZBA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE "NEDELIŠĆE 2005■" VesnaBulić,dipl.ing.

Dana 10.06.2005. godine održana je VI. stočarska izložba Međimurske županije pod pokroviteljstvom MPŠVG, Međimurske županije i Općine Nedelišće, a u organizaciji HSC, stočarske službe Čakovec, Poljoprivredno savjetodavne službe, općine N edelišće i Radea d.o.o.

Na izložbi su predstavljene četiri kolekcije iz govedarstva s ukupno 30 grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra koje je uručio pomoćnik ravnatelja dipl. ing.

Ante Pezo, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. August Cirkvenčić, Mala Subotica za prvotelku simentalske pasmine CIFRA Žb.

13013497 oteljenu 22.01.'03., koja je u prvih 100 dana proizvela 2 316 kg mlijeka.

2. Ivan Lilek, Prelog, za kravu simentalske pasmine, ŽOFA Žb. 13009126 oteljenu 22.11.'02., koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji - 4 820 kg mlijeka.

3. Miran Krnjak, Belica, za prvotelku holstein friesian pasmine JELTJE Žb. 4100656093, oteljenu 19.03.'03., koja je u prvih 100 dana proizvela 3 098 kg mlijeka.

4. Milan Miklin, Preseka, za kravu holstein M!jekarski list 08/2005.

friesian pasmine OKICA Žb.

33006263, oteljenu 14.09.'98., kojaje max. mliječnost imala u trećoj laktaciji - 1O898 kg mlijeka.

Peta kolekcija predstavljena je kao obitelj po kravi Mariji Žb.

22000545, oteljena je 04.12.96., a max. mliječnost imala je u trećoj laktaciji- 8 826 kg mlijeka.

Milanu Branović iz Kuršaneca uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra, za šampionsko grlo simentalske pasmine LANA Žb. 13010181. Krava je oteljena 23.07.'01., a max. mliječnost imala je u prvoj laktaciji 6 225 kg mlijeka.

Mariji Vranović iz Gardinovca uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra, za šampionsko grlo holstein friesian pasmine LANA Žb. 33005033. Krava je oteljena 02.12.'99., a max. mliječnost imala je u trećoj laktaciji-11316 kg mlijeka. :J

43

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

MLIJEKORASTENAPOLJU, zbog njih se povećao i broj somatskih stanica iznad dopuštene razine, ne kažemo daje mlijeko ~ (MJ~ (1[J~7[~□ bolesno. A ustvari jest bolesno.

•U

;u;

=s ca ...J

o

..llil: •U

e u rn

U)

..: :E

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za kolovoz: Higijena mlijeka stvar je kulture.

Naučimo još nešto o zdravstvenom stanju mlijeka.

Može li mlijeko biti zdravo ili bolesno ? Pa mogli bismo reći da može. Kako sada odjednom zdravo mlijeko, bolesno mlijeko ? Ma, nemoj to bolesno, ni spominjati. Za mlijeko ne kažemo da je zdravo ili bolesno. Pa ne možeš prodavati nešto bolesno. Kome još treba nekakva bolesno mlijeko. Za mlijeko kažemo da je E, I., II. i III. klase. Spominje se samo kvaliteta, a ne nikakvo zdravlje. Čim spomeneš bolesno, manje ili više ode nam trgovina. Tko će kupovati bolesno mlijeko? Pa ni bolesnu kravu nitko neće kupiti.

Najbolje je da to uopće ne spominješ i da o tome šutiš. Cijena jest manja, ali ga možeš prodati.

Vele da u namirnice spadaju mlijeko i vino.

Eto, vino je također tekućina kao i mlijeko. Za vino kažemo da je fino i zdravo. Ali za vino kažemo i da je bolesno. Kada je vino bolesno ?

Onda kada se u vinu razmnože različiti mikroorganizmi koji kvare vino. Bolesno, pokvareno vino ne možeš prodati, nitko ga ne želi kupiti. Ako u mlijeku ima tih zločestih mikroorganizama više nego što ih smije biti, a

44

I vino i mlijeko traže određenu kulturu proizvođača i potrošača. Proizvođača - na prvome mjestu da se razumiju u tehnologiju proizvodnje, na drugome mjestu je čistoća i urednost, a na trećem mjestu ako se pojave bilo kakvi problemi vezani uz bolesna stanja mlijeka i vimena da znaju što treba poduzeti. Potrošača da znaju prepoznati i cijeniti određenu kvalitetu. Čovjek nije prase da muje sve dobro. Mlijeko III. i II. klase definitivno je dobra hrana za odrasle svinje, ali ne i za ljude.

Jedan mililitar!

Ako netko ne zna što je to 1 mililitar, objasnit ćemo mu još jednom. U 1 žlici kojom jedeš juhu ima 10 mililitara, a u 1 litri 1 000 mililitara.

Koliko u jednoj litri mlijeka II. ili III. klase, onda, ima mikroorganizama - štetnih bakterija koje izazivaju upalna stanja vimena i povećani broj somatskih stanica? Ne vjerujem da ima i takvih koji imaju 4 razreda osnovne škole pa da to ne bi znali pomnožiti. Idemo još jednom. Možda ipak ima onih koji to ne znaju ili neće da znaju.

Na prosto nemaju predodžbu o tome.

600 000 štetnih bakterija u 1 mililitru.

6 000 000 ( 6 milijuna ) štetnih bakterija u 1 žlici ( = 10 mililitara) 6 000 000 000 ( 6 milijardi) u jednoj litri ( = 1 000 mililitara).

A što ako ih u 1 mililitru ima 3 milijuna, ili još koji milijun više?

3 000 000 (3 milijuna) štetnih bakterija u 1 mililitru.

30 000 000 (30 milijuna) štetnih bakterija u 1 žlici kojomjedešjuhu.

30 000 000 000 (30 milijardi) štetnih bakterija ujednoj litri. Čovječe, ovo ne smijemo ni napisati debljim slovima!

Mljekarski list 08/2005.

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

I neka mljekara sad od toga napravi toga proizvesti, kome prodati? Možda i za to ima konzumno mlijeko, jogurt ili sir, pa neka to tamo neko pametno rješenje, ili preostaje samo neki kupe i zajedno sa svojom djecom pojedu. pridržavati se higijene i liječiti bolesne krave.

Mora se sve proizvedeno mlijeko otkupiti ! Zašto jedni proizvođači mogu voditi računa o Svakako. Prva i ekstra klasa može u mljekaru, a zdravlju svojih krava, o tehničkoj ispravnosti II. i III. u tvornicu stočne hrane. muznih uređaja, i pridržavati se osnovnih Može to otkupiti i mljekara i od toga normativa čistoće i urednosti, a drugi ne. Neki napraviti konzumno mlijeko, jogurt, maslac, sir i vele higijene mlijeka. mlijeko u prahu, ali pod uvjetom da na etiketi Higijena, nije hrvatska riječ. Da vidimo što piše tko je proizveo mlijeko i koliko je u mlijeku piše u Rječniku stranih riječi. Higijena je riječ bilo štetnih bakterija koje su izazvale upale starogrčkog jezika od prije nekih 2 500 godina vimena krava, te koliko je bilo somatskih ako ne i više, ( piše se hygiainein = biti zdrav). stanica. A ako se još gore napiše, «sa primjesom Higijena - pod 1. = nauka o čuvanju zdravlja, antibiotika», to bi se moglo prodavati i u o uvjetima života koji imaju utjecaja na zdravlje, apotekama. Također bi bilo dobro da se gore i o mjerama kojima se sprječavaju bolesti, napiše koje Udruge stočara ili proizvođača - pod 2. = mjere koje osiguravaju čuvanje mlijeka ili kojeg Saveza seljaka, dotični zdravlja.

Higijenski = zdravstveni; koji se tiče zdravlja, proizvođač je član. A ~ako bi bilo da Udruge i koji vodi računa o mjetima za zdrav život; Savezi iz svog članstva isključe one proizvođače potreban za red i čistoću. koji pokušavaju prodavati mlijeko s bakterijama To znači daje higijena mlijeka vezana uz red koje izazivaju upale vimena krava i mlijeko s i čistoću. Samo malo više pažnje i truda, i sve će ostatcima antibiotika. A može li biti član neke biti u redu. S početkom rada Centralnog Udruge i onaj mangup koji mljekari pokušava laboratorija imali smo svega 13 % mlijeka E uvaliti smjesu mlijeka i vode. klase, danas već oko 60 %. Zar to nije lijepo ? Zar Mlijeko u prahu od svježeg mlijeka III. klase to nije uspjeh proizvođača mlijeka ? Bravo, za telad. Napišite to na vreći pa da vidimo kome proizvođači mlijeka koji držite do sebe i svoje to možete prodati i tko će to kupiti. Odrasla svinja, obzirom na svoj probavni trakt, to bi još i kulture. Kome je sve svejedno ? Znate za koga se mogla pojesti, ali ne vjerujem da bi proizvođači kaže da mu je sve svejedno? Što znače ovi mlijeka E i I. klase kupovali mliječnu zamjenicu s podatci: od 100 proizvođača samo njih 13 se već tada i prije u potpunosti pridržavalo higijene takvim mlijekom za svoju telad. Je li problem mlijeka. Danas već njih 60. Ostalo ih je od mlijeka III. klase pitanje naše kulture?

Definitivno izgleda - da. Ima sve više proizvođača pretpostavljenih 100 još samo 40. Znači, u II. i III. klasi ostalo je još 40 % proizvođača. Puno, koji drže do sebe, zdravlja svojih krava i zdravlja jako puno! Puno je to 40 od 100. Moramo svi mlijeka koje svakodnevno prodaju mljekarama. zajedno poraditi na tome da se pomogne i tim Lijepo reče profesorica mljekarstva Jasmina proizvođačima mlijeka. Svima kojima se može Havranek: «A o čemu se tu još ima razgovarati». pomoći, odnosno onima koji i dalje žele ostati Bilo bi jako dobro da se stručnjaci koji to znaju jave s konkretnim prijedlozima, što učiniti s proizvođači mlijeka i od prodaje mlijeka zarađivati novac neophodan za život. mlijekom III. i II. klase u kojemu su štetne Idemo se malo baciti u nauku! Vele da se bakterije, uzročnici upala vimena krava, i što od Mljekarski li,st 08/2005.

45

RAZMIŠLJANJE

TEREN

S KOG AGRONOMA

nauka nalazi u knjigama, a toliko puno knjiga ima. Mnogi vele da nemaju vremena za čitanje.

Kroz čitanje se uči. To znači da nemaju vremena za učenje. Bez učenja nema znanja i napretka.

Radi kotac kao otac i poljoprivreda Matije Gupca.

Ili bolje rečeno - kmetovska poljoprivreda. Evo, kraj je šestoga mjeseca, a «kmetovi» još nisu pokosili prvi otkos trave na svojim livadama. Baš kao i u vrijeme Matije Gupca. Oni koji imaju vremena za čitanje i učenje, ti kose već treći otkos, a mlijeko imje E ili I. klase. Farmeri! Tako je to u životu. Najbolje je kada si pomogneš sam, a sam si možeš najviše pomoći ako imaš vremena za čitanje i učenje i ako se trudiš da stalno obogaćuješ svoje znanje i povećavaš svoju kulturu.

U Americi farmeri kažu, ZNANJE I TEHNOLOGIJA= NOVAC. Bez znanja i tehnologije teško se dolazi do novca. A da nema stalnog učenja i znanja, ne bi bilo tehnologije. Još uvijek bi bili na nivou srpa, kose i motike i ručne mužnje krava. Danas u svijetu postoji preko 3 000 robota koji muzu krave i ako nešto nije u redu na mobitel zovu gazdu. Robot za vrijeme mužnje vrši kontrolu zdravlja mlijeka i vimena, odmah broji mikroorganizme i somatske stanice. Ako nešto nije u redu, robot na mobitel zove gazdu!!! Pazi ti to.

Ej, kudaje otišla ta tehnologija. Štefek, je l' dobro učiš? Kak si prošel v školi ?

Ideš u Poljoprivrednu školu? Ma kaj poljoprivrednu školu. Bu muzal krave. Traktor, samo mu daj traktor u ruke.

Kakvi li su tek izmislili traktor za Štefeka kome ne treba učenje i poljoprivredna škola, i robot koji sam muze krave i koji zove gazdu na mobitel ako ima problema s mužnjom i kvalitetom mlijeka. Štefek gleda seriju na televiziji ili je v birtiji s dečkima, pa nema vremena za čitanje Mljekarskog lista, a kamo li

46

za čitanje neke knjige.

Knjiga + učenje = znanje, a plod znanja je tehnologija koja je izrodila i traktor i robota.

Znanje + tehnologija = novac. Što to kažu knjige i naši znanstvenici. Jednu od knjiga koju kao stručni savjetnik mogu preporučiti je MLIJEKO od farme do mljekare, naših profesora Jasmine Havranek i Vlatka Rupića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Iako je napisana kao sveučilišni udžbenik za studente i stručnjake, knjiga je istovremeno razumljiva svakom proizvođaču mlijeka koji želi nešto naučiti i proširiti svoje znanje i svoju kulturu. Dio nauke o mlijeku, napisan za dobru praksu proizvodnje mlijeka. To je draž ove dobre knjige. Što su to somatske stanice? U knjizi piše.

Odljuštene epitelne stanice mliječnih kanala i leukocite nazivamo somatske (tjelesne) stanice.

SOMATSKE STANICE = EPITELNE STANICE oko 20 % + LEUKOCITI oko 80 %.

Leukociti su obrambene krvne stanice. One se bore i uništavaju mikroorganizme: bakterije, viruse i plijesni koje kroz nos i usta, zrakom, hranom ili vodom dođu u tijelo. Mikroorganizmi u tijelo krave mogu još doći kroz otvor na sisama, putem vagine, bilo koje rane na koži ili putem rana na papcima. Mikroorganizmi, bakterije stalno ulaze u vime kroz otvore na sisama. One bakterije koje se hrane samo mlijekom nisu toliko štetne. Opasne su samo one bakterije koje uz mlijeko napadaju i žive stanice tkiva vimena.

Neke su manje agresivne pa izazivaju latentne mastitise ili upalu vimena koju obično ne zamjećujemo. One jako agresivne vrlo brzo razaraju žive stanice vimena i izazivaju akutne mastitise koje vidimo kao vidljivu upalu vimena.

Uz to neki mikroorganizmi stvaraju i jako opasne otrove o čemu se obično ne govori.

Treba shvatiti da bolesno mlijeko II. i III. klase ne spada u zdravu hranu za ljude. ':J Mljekarski list 08/2005.

POVRTNJAK

ERBA · KIDAI KIKĐ r

Darko Kantocidipl. ing.

l

Špinat je biljka kratke vegetacije i Kolovoz je vrijeme berbe povrća, ubiranja plodova tehnološku zrelost dostiže za 35 do 40 kao naplate za uloženi višemjesečni trud. Zato dana, a treba ga brati kidanjem listova nije naodmet podsjetiti na sitne pojedinosti koje ako je berba dulja ili čupanjem cijele biljke. Najbolje ga je brati rano ujutro berbu mogu učinitijoš bo'/jom. ili predvečer.

Lukovicama rezati korijen i dio vlažne stabljike a Blitvi otkidati vanjske, rubne listove, a ostaviti vrat dužine oko 3 cm. Ako luk ostane u unutrašnji listovi u rozeti nesmetano se dalje tlu duže nego je potrebno, dolazi do prorastanja razvijaju. lukovica pa ihje teško čuvati.

Rajčica se ubraja u povrće čiji plodovi Češnjak (bijeli luk, česan) vaditi kada 50% dozrijevaju postupno. Zato plodove beremo čim listova polegne, a zatim postupiti isto kao s dozore, kako bi se drugi brže razvili i dozreli. lukom.:) Orjentaciono, prve plodove treba brati 60 do 80 dana nakon sadnje. Berba niskih sorti je jednokratna ili u 2 do 3 navrata.

Paprika također postupno dozrijeva, a plodove beremo u željenoj fazi, kada dostignu veličinu karakterističnu za sortu.

Prve plodove patlidžana možemo brati u srpnju, a berba traje sve do prvih mrazeva.

Beremo ga tako da peteljku ploda odsiječemo oštrim nožem.

Luk ćemo vaditi kada 60 do 70% lišća polegne. Nakon vađenja ostaviti ga se 5 do 10 dana sa suncu da se dobro prosuši i dozrije, a obično nakon toga splesti ga u vijence.

Rajčica

-

.....

,,-

...,_

,Povrće

Mljekarski list 08/2005.

Paprika

47

INFORMATIZACIJA

~ INTERNET

,NA SELU I

-,

DraženStević, prof

I

U POSLOVIMA

Većina računala danas posjeduje modemske ulaze za pristup internetu, a na tržištu su različiti paketi bržeg i sveobuhvatnijeg spajanja od ISDN-a do MA.X ADSL-a.

Bit ponuđenih paketa leži u brzini primanja i predaje sadržaja računala kao i višenamjenskoj ulozi poveznica (telefoni, računalo istovremeno u funkciji i sl.)

Temelj interneta kreće iz Amerike gdje je američka vojska dala zeleno svjetlo za korištenje nove računalne mreže koja se vrlo brzo širila svijetom i napravila poveznice kakve bi poželjele mnoge vladajuće garniture svjetskih političara.

Dapače, Svijet interneta uglavnom ismijava tromost svjetskih sustava ma iz koje sredine dolazio. Ljudi, korisnici interneta, do informacija dolaze za vrlo kratko vrijeme, ovisno o snazi vlastitoga računala, te brže ili sporije komuniciraju sa svijetom.

Selo nije tako izolirano kao nekada jer je i u našim prilikama podosta internetskog djelovanja. Seoski poslovi zahtijevaju oplemenjivanje proizvodnje pa tržište repromaterijala ne mora biti vezano uz seoske dućane ili velike trgovačke centre. Uz kvalitetne tražilice roba se pronalazi na svjetskom tržištu po povoljnijim uvjetima i načinima nabave.

Kako na Internet? U računalu pronalazimo modem klasičnom telefonskom utičnicom ili naručujemo jedan od navedenih paketa koji instaliraju stručnjaci. Preko INTERNET EXPLORERA (najčešće) izlazimo na mrežu i upisujemo adresu (http:// ili www.) Potvrdom

~--

0-·,

,AIJl"; ;•--,--,_v

... ~.-

i-•·~=~~f~~~~

. a

--..::...=::.::=:.,.,~...;~ ~-~-"";-'=,'" ~:i,JD-Zllf

... - .~,-._,

.-,.,;;_,.....,..,,_.~-........

~

..1"; .. ...---.-·--:~'.::-

.. --,

-----·---··---

e:r-:e,n---,sr:,;:rrt ---

... •.

flQ!ml.l,ZZ,-J)O

.._.....__,

:'.'li-

______

.....,, .... .-..;.a:

o"") -

~·

--=Clliliiiiil g;;g

---::::D

PR=i"w 48

Mljekarski li<;t08/2005.

I F

Komplet četaks za čišće je muznih uređaja z sitnu stoku)

etke za odriavan · e procesne reme po skici, uzorku · o boom za tjevu. Kontaktiraj.te nas na na edene brojeve telefona radi dodatnih informacija

EN ISO 9001 :2000

KSn~.e~i!!

Hrvatska, Osljek 31000, ulicaJablanova 23

Tel. 031/297-301, 297-199 Fax O.ll/297-277

e-mail: prodaJai@niveta.br http://www.nh·eta.br

IJA

E TER računalo kreće u potragu za sadržajima. Kako je adre podosta i nemoguće ih je ve zapamtiti u po lu traženja koristimo poznate ražilice (npr. www. google.com) koje pregledno pronalaze adrese prema zadanim temama. lijed traženja željenoga zadržat će na ulascima u sadržaj koje možete koristiti za vlastite potrebe, spremiti ih u mape na vojem računalu ili preu.sntjeravati na prij no ne medije (di kete, cd-i i 1. . kori tenju računala za Internet PROVIDERS (provajderi - pružatelji u luga) imaju voje uvjete poslovanja i tjenike pa ih valja dobro proučiti prije korišteltja mreže kako telefon ki računi ne bi iznenadili krajem mjeseca. Čitave su trategije k ri tenja interneta kako bi se uskladilo ugodno s korisnim, a najkorisnije je biti umjeren u prihvaća.Itju sadržaja. rijeme koj provedete na internetu ne bi trebalo prelaziti t vremena dnevno, a ponekad i manje. U posljednje vrijeme ln rnet mreža je agresivna i zna ubacivati tranice od kojih valja zaštititi. Iz takvih razloga najbolje je kontaktirati stručltjake za zaštitu vašega računala i podesiti instalacij ki softver primjeren vašim potrebama.

U istraživanju Interneta možete poželjeti i sami biti dio toga svjetskoga tržišta. U sljedećem broju pokušat ćemo pokazati kako do vlastite

Webstranice.

Izrađujemo i

R ATIZ

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam ,

emib zavisoku proizvodnju. mlijek i dobro zdravUe krav

F®p

Premiij zauspješnu. pripremu tkrar,

zastueaecu lakacuu

elana®

Počdna krmna smjesa zatelad

zauzg~ zdrave inae,redne t~lad

uzustedu mtue

@)vETERINA

d.o.o.

Sv1ton1d1lj1k0 2, Kalinovico, 10436 RokovPotok, HRVATSKA, t1l,fon: 01 /33 88 888, i,lefoks: 01 /33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

S DANICOM

PO HRVATSKOJ

Z GREB[Danica,1906.)

Da,koKantoci,dipl.ing

veličan-

• • ojafetj:r~J:~:~ i~a':~ Nasred biskupskog grada diže se danas istom mjestu, stradala je već stvena stolna crkva sv. Stjepana građena u gotskom za vladavine Andrije II. Kratko stilu. je trajao mir, jer su 1241. došli ...________________________ _ divlji Tatari i crkva je sasvim propala. Brigom biskupa Stjepana II. Babonića, crkva i utvrde su popravljene. Početkom 16. stoljeća, kada je biskup bio Ivan Tahi, protivnik kralja Ferdinanda a pristaša Ivana Zapolje, došla je španjolska vojska pod Kaptol i počela ga gađati topovima. Tom je prilikom stolna· crkva bila jako oštećena, a vjerojatno je srušen i sjeverni toranj. U 17. stoljeću na crkvi se mnogo radilo, međutim, neuki su radnici uništili mnoge starine i dragocjenosti. Prije tridesetak godina je odlučena da se katedralu treba popraviti kako bi bila kao nekada. Po nacrtima bečkog graditelja Schmidta danas je crkva posve obnovljena. Svaje od kamena, a dva vitka 106 m visoka zvonika krase njezino pročelje, pod kojim su glavna crkvena vrata. Crkva je podijeljena na tri lađe. U glavnoj je lađi oltar uz kojega je nadbiskupska stolica a iza oltara stolice za kanonike. U desnoj lađi, visoko na zidu je oklop, mač, zastava, kaciga i žezlo, dokje niže veliki nadgrobni spomenik slavnom pobjedniku, sisačkom banu Tomi Baka-ču. U lijevoj lađi su spomen-ploče biskupima i poprsje

kardinala nadbiskupa Haulika koji je zaslužan za uređenje stolne crkve i dvora, kao i za uređenje Maksimira. Prozori stolne crkve vrlo su dragocjeni: slike na staklu prikazuju prizore iz Svetog pisma i života svetaca. Ispod propovjedaonice je anđeo izrađen od mramora.

Stolice iza glavnog oltara od velike su vrijednosti zbog krasnih starinskih rezbarija.

Orgulje stolne crkve zagrebačke najveće su u državi, a nabavio ih je kardinal Haulik. Uz katedralu je prigrađena i riznica u kojoj se čuvaju dragocjene moći, bogato posuđe, vrijedni vezovi i mnoge druge stvari koje se odlikuju svojom starinom, ljepotom i vrijednošću. U južnom zvoniku visi veliko zvono sv. Trojstva, a čuje se dvadeset kilometara daleko. ■

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 08.

20. 08.

31. 08.

OSIJEK 5,39 20,01 5,52 19,44 6,05 19,25

-

ZAGREB5,49 20,13 6,02 19,56 6,16 19,36

..... l

kritičnu vrijednost

''Munja i grom'' Sijevanje i grmljenje u kolovozu znade biti vrlo često. Mnogi se od nas s pravom plaše ove pojave. A što je to munja, sijevanje, grmljenje, grom i kako nastaju?

Pri padanju kapljice vode poprimaju električni naboj. Krupnije kapljice poprimaju pozitivni, a sitnije negativni naboj. Uzlazne zračne struje odvajaju krupnije od sitnijih čestica. To je i razlog što su slojevi oblaka različitog električnog naboja. Kad razlika električnog potencijala u oblaku pređe

:llljekarski list 08/2005.

nastaje električno pražnjenje munja. Munjaje razgranata električna iskra čiji promjer iznosi i do 50 cm, a duljina je 2 do 3, a može biti i 20 km. Najčešće područje djelovanja munje je na visini od 300 do 6 000 m.

Električni napon munje iznosi i više milijuna volti, dok je trajanje kratkotrajno i iznosi od 0.01 do 2 sekunde. Električno pražnjenje je praćeno svjetlosnim i zvučnim očitovanjem sijevanjem i grmljenjem.

Grmljenje nastaje naglim stezanjem i širenjem zraka zbog njegova zagrijavanja.

Grmljenje se čuje na udaljenosti čak i do 65 km.

Ukupnost sijevanja i grmljenja nazivamo grmljavina. Ako se električno pražnjenje odvija na Zemljinoj površini, zove se grom.

51

--L

,,......

.....

Bi laje to jedna obična žena u mojem elu; mqjka, upruga, baka, i gledajući iz današnje perspektive, žena posebno velike dobrote, jednostavno • "kuma Dora "zvali suje svi koji uje poznm,ali.

Dok sam bila mala, ona je za mene bila žena koja je svašta ~ znala, kao "intelektualka" i !:i prosvjetiteljica. Bila je i dobrotvor kao -S t-.i naša "Majka Tereza".

Kako reći daje bila siromašna. Stvarno nije imala nekog materijalnog blaga, bogatstva.

Imala je malo, ali je to "malo" znala na poseban način podijeliti svima kojima je bilo potrebno.

Bila je dakle materijalno siromašna, ali duhom vrlo bogata.

Njezina je kućica bila niska i mala, sazidana od pletera i blata s dva mala prozorčića do ulice i jednim koji je gledao u dvorište. Krov kuće prekriven slamom - "ritki" od ražene slame.

Imalaje sobu i kuhinjicu iz koje se išlo na tavan i mali hodnik "ganćec" ili "granćice."

U sobi zemljani pod i strop od dasaka prsnice. Od namještaja veći krevet sa zibarom pored zida, a ispod kreveta podrivalka. Pored kreveta široka klupa s pomičnim naslonom koja je danju služila za sjedenje, a noću kao pomoćni krevet. U kutu sobe peć zidana od blata i po koji pravi glineni "pećnjak". Na toj se peći kuhalo i peklo, jer je imala ugrađenu jednu rolu za pečenje, a zimi je ta peć grijala čitavu kućicu.

Umjesto svijeće u plitkoj posudici bila je svinjska mast i flanelska krpica koju je upalila kao ''stenjek". Plamen ,,stenjka •slabo je osvjetljavao prostoriju.

Uz zid prema ulici. u sredini sobe između dva prozora, bio je grubo izrađeni drveni stol. dvije male klupice i jedan ''šamrlin" (stolac bez na iona za sjedenje).

Između peći i ulaznih vratu sobe bilaje mala "po telka". a zidovima vete like i 1·aspelo kriz, a u trećem kutu mala škrinja u kojoj čuvali no malo odjeće oju u imali. aloj zadimljenoj kuhinjici u krušoj peći pekao se najčešće kukuruzni kruh ili kakav veći komad mesa. Tu se sušilo proso, žuta ili hajdinska kaša, ili voće za zimnicu. Pored peći visio je "krušnjak" kao drvena stalaža na koji su stavljani hljepci ispečenog kruha. U malom hodniku, gančecu, ~

na gornjem otvorenom dijelu između dva stupa nalazila se drvena stalaža "zdelnak" na koju su spremali zemljane tanjure, zdele, tiganje, ranjgle, lonce i druge kućanske potrepštine.

U takvoj kućici živjela je "kuma Dora" sa svojim suprugom Francom, sinovima Mijom, Vinkom i lvanom te kćeri Katicom.

Jedini koji je radio i nešto zarađivao za svih šest članova obitelji bio je suprug Franc. Jedno vrijeme, još prije nego sam rođena, radio je kao radnik u tvornici šarafa na Danici, a kasnije u mlinu.

Kuma je bila "nadničarka". U selu je svima koji su je trebali pomagala i radila sve što je trebalo.

Radila je mnogo i u našoj kući. Kako su je moji tata, mama i baka nagrađivali, ja ne znam, ali je vrlo često dobivala mlijeko, sir, jaja pa i friško pečeni kruh. Nadam se daje njena dobrota barem od mojih bila ipak dostojno nagrađena.

Njihova kuća tražila je veliku brigu. Svakog proljeća kuma Doraje sama pravila "malter" od zemlje ilovače u koju je umijesila pljevu uz potrebni dodatak vode popravljala oštećenja na kućici. Nama djeci bilo je posebno interesantno gledati kako nogama mijesi blato, a potom golim rukama zatvara rupe na zidu a ka nije kućicu kreči vapnom.

Njihovo je dvon·te uvijek bilo za uhog vremena pometeno i či to a za vrij me kišnih d a puno blata kao i druge dvor· a u selu. U dvor'štu mali ciglom zidani bunar, "zdenec", a oko rtjegavijenac ("timnica,,) od drvenih da ka.

Pored zdenca d a mala tupića., a na njima drvena daska na kojoj ·e kanta za vodu priv zana užetom da ne bi bila stavljana dolje na ponekad blatnu zemlju. Kako je u zdenac često prodirala površinska voda kišnica, kuma bi u bunar bacila grudu živog vapna da vodu očisti od zagađenja.

Posebno mi je ostala u sjećanju ograda oko njihove kuće i dvorišta, odnosno plot ispleten od

granja i trnja koje je kuma Dara donosila u malim pušlecima na glavi a trgala ih na "gmajnu".

To je bila opće društvena imovina, gdje je bio dio zemljišta ničim zasađen. Zbog čestih poplava tu je rasla samonikla raslinje i grmlje.

U dvorištu je imala mali drveni svinjac i kokošinjac, a životinje je hranila travom - slakom ili maslačkom i drugim vrstama korova, za pajceke i kokoši.

Poslije žetve pšenice ili berbe kukuruza išla je "papirkovat" po polju ako su joj vlasnici to dopustili. Iz šume "Čanjevo" nosila je žir za pajceka, a gljive za jelo svima u kući, posebno djeci. Poznavala je puno trava koje je brala za razne čajeve, a šipak za pravljenje pekmeza.

Mojoj baki, mami i nama djeci bila je od velike pomoći. Uvijekje priskočila u pomoć kada je bilo velikih poslova u polju, vrtu, vinogradu, a najviše u kućijer smo bili prvi susjedi.

Moja baka bije uvijek nečim nagradila.

Ispred njene kućice je kapelica Svetog

Florijana zaštitnika od požara a sagrađena je prije sto i više godina. Ona ju je održavala, čuvala, uređivala, donosila cvijeće s polja i vinograda na mali oltarić u kapelici. Oko kapelice bila je ograda od drvenih letvica koju je ona pazila i popravljala. Zato joj je Sv. Florijan očuvao malu kućicu slamom pokrivenu od požara kojih je u našem selu bilo dosta.

Kumu Daru smo svi voljeli i s poštovanjem joj prilazili. Nama djeci bilaje autoritet. lako bez ijednog razreda škole i nepismena, bila je velika, dostojanstvena, moralna i nesebična žena. Nije mjerila ljude po materijalnom dobru.

Umrla je 1972. godine. Zaspala je tiho pored svoje zidane peći u sobici bez struje, vode i drugih standardnih vrijednosti. Mnogima, pa i meni, ostala su samo lijepa sjećanja na dobrotu i plemenitost jedne ne baš obične seoske žene.

Kako proći pored groba kume Dare, a ne zastati i upaliti svijeću za njenu plemenitu dušu, a u sjećanju se vratiti u djetinjstvo. ■

KALENDARRADOVA Ako je vrijeme sušno, Darko Kantoci, dipl. ing U polju se nastavlja s uređenjem tla.

Obavlja se plitko oranje strništa. Kosi se djetelina za sjemensku proiz~ vodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probiru se i uskladištuju za sjeme.

Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i ćistih trava ili djetelina. Kraj kolovoza zadnji ~ je rok košenja otava. ~ U vinogradu provoditi zaštitu od pepelnice i sive plijesni. Krajem mjeseca prikratiti mladice, a ranozrele ~ stolne sorte se odlistavaju i trebalo bi ['--1 ih mrežama zaštititi od ptica i kukaca. t:_.:::tPrema potrebi vežu se mladice, uklanjaju korovi i održava opća urednost vinograda.

U voćnjaku brati ljetne sorte voća. Obaviti zelenu rezidbu te cijepljenje na spavajući pup.

r;::\

E:J

r:::\ r;::\

voćke zalijevati V povrtnjalm je pojačan napad nametnika i potrebna.ie redovita zaštita. Sve više "E:' tlo suši i sve više treba povrće zalijevati.

Prekopati tlo poslije berbe. Sijati blitvH mrkvu. peršin, grah mahunar. radić, endiviju. spinat, poriluk. luk srebrenac, matovilac i kineski kupus. Saditi cvjetaču, kupus. kelj, kelj pupčar, brokulu, salatu, radič. endiviju, raštiku, korabicu, poriluk i ljutiku.

U vrtu orezati crnogoričnu živicu. Crnogorično drveće saditi i presađivati. Ocvale trajnice razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće saditi na otvoreno.

Narodne uzrečice za kolovoz Ako kolovoz žeže. žest će i vino. Suh kolovoz, suho vino; vodeni kolovoz, vodeno vino. Kakav kolovoz s početka, onakav je i do kraja. Što veće hrpe mravi u kolovozu nabacaju, to jaču zimu prorokuju. Bura o Gospi prorokuje zimu punu snijega. :J

•

TIPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene , -zatvorene ••

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Gra

Tel.:01/2882 811,Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.ht

NEVEN· LIJEK IZ CVJETNJAKA

MarijaKranjčević, dipl.ing.

uslijed dugotrajnog ležanja), mastopatija, upala vena, hemeroida itd.

Gotovih masti ima u ljekarnama i biljnim drogerijama, a možete ih pokušati Neven najčešće raste kao ukrasna bil,jka po pripremiti i sami. vrtovima i cvjetnjacima, a radi velike potražMast od nevena: nje sve se više uzgaja na velikim površinama.

3-4 velike žlice nevenovih "latica" i Cvatnja započinje u lipnju i traje sve do prvih jednu žlicu usitnjenih listova nevena mrazeva, a već i samo ime neven ("ne vene") kratko popržiti u 150 - 200 g svinjske ukazuje na dugotrajnu cvatnju ove biljke. masti. Maknuti s vatre i ostaviti stajati preko noći. Sljedećeg dana smjesu lagano Redovitom berbom cvjetnih glavica, koju je zagrijati i procijediti kroz gazu u odgovarajuće najbolje obavljati za jarkog sunca, biljka se posudice (najbolje staklene). Ako želite čvrću pomlađuje i produžava se vrijeme vegetacije. mast, otopite u njoj malo voska.

Sušenje se obavlja na prozračnom mjestu, Neven možemo močiti u rakiji 2-3 tjedna i zaštićenom od sunca. dobivenu tinkturu koristiti kod nategnutih Ljekovitost nevena mišića, nagnječenja i oteklina.

U ljekovite svrhe najčešće se koriste Neven u kuhinji usitnjene cvjetne glavice ili samo jezičasti Svježi cvjetovi ("latice") dodaju se salatama, • cvjetovi ( u narodu poznatiji kao "latice"). sirnim namazima i sendvičima. Jelima od riže i Pripravljanje čaja: pecivima daju poseban okus i lijepu žutu boju.

Jednu do dvije čajne žlice suhih (ili Koriste se i u ribljim i mesnim juhama te omledvostruku količinu svježih) nevenovih "latica" tima. preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i nakon Neven u kozmetici deset minuta procijediti. Piti 2-3 puta dnevno Zbog izrazito povoljnog djelovanja na kožu, šalicu svježe pripremljenog, nezaslađenog čaja. kozmetička industrija proizvodi velik broj Čaj pomaže kod želučanih i crijevnih bolesti, pripravaka na bazi nevena: krema za lice, kupki, čira na želucu i dvanaestniku, proljeva te upale šampona, ruževa itd. I vi ćete učiniti dobro svojoj debelog crijeva. Pospješuje stvaranje i izlučiva­ koži umijete liju koji put u čaju od nevena. ■ nje žuči, pročišćava krv i poboljšava izlučivanje vode. Regulira menstruaciju, pa treba piti 2-3 šalice čaja tjedan dana prije očekivane menstruacije, a preporuča se i ženama u klimakteriju.

Može koristiti za obloge i ispiranje kože i sluznice. Često je u upotrebi i nevenova mast.

Pomaže kod ispucane i oštećene kože (npr. na petama), crvenila kože nastalog uslijed prekomjernog izlaganja suncu, manjih opekotina (u kućanstvu), suhih ekcema, rana, dekubitusa (rana nastalih

VAŠ LIJEČNIK

~lffi1Jmt (ID~~rffll)J

Dr.IvoBeU>n

Što čini cigarete Dim cigareta sadrži više od 4 000 različitih kemijskih štetnim? supstanci, od kojih su mnoge štetne.

Ugljični monoksid. To Nikotin. Toje snažan i brzo djelujući kemijski spoj koji je stvarni otrovni plin kojije u može izazvati ovisnost. Nakon što se udahne cigaretni dim, relativno visokim koncentraučinci nikotina nastupaju već nakon desetak sekundi: cijama u dimu cigareta. Buubrzanje srčanog rada, povišenje krvnog tlaka, promjene dući da se vrlo lako veže za u metabolizmu i druge. krvni hemoglobin, oduzima mjesto kisiku. Zbog toga je posebno štetan u rak (pluća, ždrijela, grkljana, jednjaka, guštetrudnoći. Može pridonijeti ubrzanom stvaranju rače, mokraćnog mjehura), kronični bronhitis, naslaga masnoća na unutrašnjoj stijenki krvnih emfizem, čir na želucu i dvanaesniku, oštećena žila, njihovom začepljenju i srčanim probleplodnost. mima.

Koristi od prestanka pušenja Katran. 70 posto katrana iz cigaretnog Nakon što čovjek prestane pušiti, tjelesni dima taloži se u plućima. Poznato je da mnoge sustavi počinju se vraćati u normalu. Korist koju supstance iz tog katrana uzrokuju rak životinja. mogu osjetiti već unutar nekoliko tjedana je: Iritantne tvari u katranu mogu također oštetiti kosa, koža i dah više ne smrde na cigaretni dim, pluća, suziti dišne puteve i izazvati kašalj. slabljenje kapaciteta pluća se usporava, pa se taj Koliki je rizik od pušenja? kapacitet može približiti onome u nepušača, Za mlade ljude najveći rizik je ovisnost o poboljšava se osjet okusa i mirisa, disanje postaje učincima nikotina, to jest početak doživotne lakše, lakše se podnosi napor, smanjuje se kašalj, ovisnosti o duhanu. Pušači su izloženi većem osjećaj zadovoljstva što se prestalo s pušenjem i riziku od raznih oboljenja i ranijoj smrti nego smanjenje rizika obolijevanja od bolesti nepušači. 80 posto smrtnih slučajeva od raka povezanih s pušenjem. pluća uzrokovano je pušenjem. Rizik umiranja Prestati pušiti znači povećati šanse za duži i od koronarne srčane bolesti dva i pol puta je veći zdraviji život. Ispitivanje javnog mijenja i druga u pušača i tri i pol puta veći u teških pušača, nego istraživanja stalno pokazuju da bi se većina nepušača. pušača željela odreći cigareta i rado bi da nikad Premda su rizici obolijevanja od čitavog niza nije ni počela pušiti. Isto tako, istraživanja su bolesti slični kod muškaraca i žena, ipak su žene otkrila da su mnogi ljudi prestali pušiti bez koje puše izložene još dodatnim rizicima: posebnih teškoća i da su to uspjeli lakše nego što spontanom pobačaju i drugim tegobama u su očekivali. Oni koji su bili dobro upoznati s trudnoći, niskoj porođajnoj težini beba, tegobama koje se mogu očekivati neposredno perinatalnom mortalitetu, raku grlića maternakon odricanja od cigareta, bolje su se nosili s nice, par godina ranijoj menopauzi, srčanom i njima, razvijali su dobre strategije za njihovo moždanom udaru (ako upotrebljavaju oralnu svladavanje i bili su svjesni da su te poteškoće kontracepciju) i osteoporozi. ipak kratkotrajne.

Ovdje navodim neke od bolesti koje se mogu Odlučiti da se prestane i stvarno željeti da se pripisati pušenju: koronarna srčana bolest, uspije važni su koraci prema cilju, tj. postati ateroskleroza, oboljenje perifernih krvnih žila, nepušač. ■ .56

Mljekarski list O,S/2005.

2005

A DUPONT

COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za ITIFIKAT

sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER-PIONEERSJEMEd.o.o., Čulinečka c. 2b/2, 10040ZAGREB,Tel.: 01 2958 000, http://www.pioneer.co A ouPoNT

caMPANv

® Zast1tn1znak registriran 111 primIen1enu drzavama svI1etaod strane. PIONEER H1- Bred International Ine, Des Mrnnes. lowa. U

~--------------------------------------------------~

Vindija danas proizvodi tridesetak različitih sireva i jedini je proizvođač u regijikojiproizvodi sireves plemenitom plijesni. CAPRILO, Vi11diji11 meki sir od kozjega mlijeka s bijelomplemenitom plije.midobitnik je SREBRNEMEDALJE, a CAPRO BLUE, meki sir od kozjega mlijeka s plavom plijes11iosvajač je BRONČANE MEDALJE na Si'}et5komocjenjiva11ju sireva "WORLD CHEESEA WARDS"u Londo111t.