Mljekarski list 7-2005

Dobitnica nagrade ''Zlatni rog''

----

, TEKUCI

Jogurt I

odsadai sa1,5%m.m.

Pripremljeni su odnajboljeg Dukatovog svježegmlijeka, a osobitejogurtnekulture dajuim blagi ugodanokus.

Bezkonzervansa i dodataka.

SRPANJ,

2005.

ISSN0351-9104

ZLAT

SADRŽAJ ZLATNIROG ______________________________

Dragi čitatelji Mljekarskog lista

_

DOBITNICANAGRADE"ZLATNIROG" Gospođa Marija Vranović dobitnica "Zlatnog roga" nagrade Hrvatske mljekarske udruge, za najveći štalski prosjek po kravi u 2004. godini _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 KRMNEKULTURE Tehnologija talijanskog ljulja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 HRANIDBA Skraćuje se proizvodni život visokomuznih krava - kako dalje?. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 7 Hranidba mliječnih krava na paši _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 10 Probavni poremećaji rane laktacije ______________ 13 VEfERINARSTVO Apsces. _________________________________ 16 Mikotoksini _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18 Q-groznica . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19 Koristi od kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena . ____________________________ 21 KOZARSTVO Rogovi u koza i njihovo nasljeđivanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 VIJESTI Loša kakvoća mlijeka kod 87 proizvođača u Požeštini _ _ _ 26 GOSPODARSTVO Proizvođača manje, mlijeka više _____ .. ______ . ____ 27 S međunarodnog skupa "World Dairy Summit" Melboume, Australija . __ . ____________________ 34 SELEKCIJAU GOVEDARSTVU Rezultati uzgojna selekcijskog rada u govedarstvu na području Koprivničko-križevačke županije ________

36

SELEKCIJAU OVČARSTVU Uzgojna selekcijski rad u ovčarstvu Hrvatske ________

39

STOČARSKE IZLOŽBE V. stoćarska izložba "Zlatar 2005."__________ . _ _ _ _ 43 V. stočarska izložba grada Velike Gorice ___________ 44

RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji ______________ OBITELJI DOM _____________________________

i - - - - - -~

47

50

proizvođača:

Adresa: Broj krava: Količina mlijeka isporučena

mljekari (litara):

................ ..

Klasa isporučenog mlijeka: ......... .

Datum predaje obrasca i potpis: ....... .

-

-

-

-

-

-X-

Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održane 17. lipnja u Vrbovcu, dodijeljena je nagrada «Zlatni rog», proizvođaču mlijeka, za najveći štalski prosjek mlijeka po kravi u 2004. godini, proizvedenog za tržište. Ove godine nagrada je pripala gospođi Mariji Vranović, iz Gardinovca, koja je udovoljila svim kriterijima natječaja i redovito, tijekom 12 mjeseci, uredno popunjavala kupone objavljivane u Mljekarskom listu.

Zaključak Skupštine je da HMU natjecanje za dodjelu «Zlatnog roga» provodi i dalje, na način da se traženi podatci budu dostavljani od lipnja 2005. do svibnja 2006. godine. Podatke za lipanj/2005. potrebno je poslati tijekom SRPNJA o.g. i na kraju podatke za svibanj /2006., poslati tijekom LIPNJA iduće godine.

Kriteriji natječaja ostaju isti, ali podsjetimo: - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», a nagrada će biti uručena u lipnju iduće godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO

- - - - - - - - - - - -><=-- - - - - - - - - - - -.'K=- - - - - - - - - - - - -~

Ime i prezime

I 1 -

I ROG

- - - - - - - - - - - -X-

- - - - - - - - - - - -X-

- - - - -,

, Napomena: : Popunjeni obrazac s ····· ············· ········ ···· ···· ···· ······i podatcima za mjesec LIPANJ dostaviti tijekom srpnja o.g., na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000 ~ Zagreb. Informacije ,I na broj tel: - - - - - - - - - - _ -X- - - - - ..! 01/4833 349 □

Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Br1ak, dr. se. Stjapan Feldhofer, doc. dr. se. Zoran Grgić, dipl. ing. Amalija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun

Kostalić, mr. se. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak, Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Nada Ćičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265,

Ime 01/4833-349, e-mail: hmu@hmu.hr, www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I tisak:"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka

DOBITNICA

NAGRADE

"ZLATNI

,

ROG"

GOSPOĐA MARIJAVRANOVIC

DOBITNICA''ZLATNOGROGA''

nagrade Hrvatske mljekarske udruge, za najveći štalski prosjek po kravi u 2004. godini Poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo gospođe

I

Mr. se. GoranKiš

I Marije nagrade za

Vranović ovogodišnje

dobitnice "Zlatnog roga" prosjek po kravi u 2004. godini koju dodjeljuje Hrvatska mljekarska udruga nalazi se u mjestu Gardinovec u Međimurskoj županiji.

Obiteljsko gospodarstvo ima 37 grla od kojih je 16 mliječnih krava u laktaciji, a ostala grla su junice i podmladak. Obitelj obrađuje sveukupno 5 ha vlastite i 45 ha zemlje u zakupu, uz posjedovanje sve potrebne mehanizacije za pripremu voluminozne krme. Na gospodarstvu, osim gospođe Marije, žive i rade njezin suprug Đuro te majka i sinovi s obiteljima.

Gospođa Vranović govedarskom se proizvodnjom bavi od 1996. godine kada se obitelj odlučila za ozbiljniju proizvodnju mlijeka uvozom deset bređih junica iz Nizozemske. Problem ograničenosti i nemogućnosti kupnje kao ni obrade više zemlje, obitelj Vranović je ponukalo na odluku da taj problem prevladaju slijedeći svjetske trendove u proizvodnji mlijeka, odnosno postizanjem maksimalne,------------------------------, proizvodnje kravi.

mlijeka

najveći štalski

dući su i u 2003. godini

imali isporučenih oko 122 000 litara mlijeka s prosječnom proizvodnjom od 8 700 litara mlijeka ekstra kvalitete po kravi.

Sve proizvedeno mlijeko Vranovići isporučuju ''Vindiji" d.d. Varaždin.

Sav ženski podmladak Vranovići ostavljaju za vlastiti remont stada, pa grla iz njihova vlastitog uzgoja postižu najbolje proizvodne rezultate. U prilog ovome govori i činjenica daje grlo «Lana» na stočarskoj izložbi održanoj 10.06.

2005. u Nedelišću izabrano za šampionsko grlo Izložbe s proizvodnjom od oko 11 500 litara mlijeka u 2004. godini.

po

Mliječno stado sastoji se od holstein-friesian pasmine krava prosječne mliječnosti 8 675,20 litara po grlu, uz godišnju proizvodnju od 117 086 litara mlijeka E klase, čime je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gospođe Vranović i zaslužilo nagradu HMU "Zlatni rog" za 2004. godinu. Ovako visoka proizvodnja mlijeka trend je na gospodar-~--------------------------~ stvu gospođe Vranović buPredstavnici"Vindije"d.d.- Varaždin i obiteljVranović 'Komisija za izbor dobitnika nagrade «Zlatni rog• uzimala je u obzir samo gospodarstva koja su uredno popunjavala kupone s traženim podatcima, objavljenim u Mljekarskom listu tijekom 2004., te udovoljila traženim kriterijima iz natječaja.

:.!

Mljekarski l~t 07/2005.

DOBITNICA

NAGRADE

"ZLATNI

ROG"

Postizanje ovako visoke proizvodnje kvalitetnog mlijeka, uz vrhunsku genetiku, moguće je jedino pravilnim smještajem i držanjem krava, uravnoteženom hranidbom te pravilnim postupkom mužnje, čime se postiže i ekstra kvaliteta mlijeka.

Hranidba njihovih visokoproduktivnih krava organizirana je na temelju vlastitih iskustava i uz pomoć savjetodavnih tijela ·HZPSS, HSC, proizvođača stočne hrane i dodataka hrani, te stručnjaka Zavoda za hranidbu domaćih životinja s Gospođa Marija Vranović ovogodišnja je dobitnicanagrade"Zlatni rog" Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hranidba ovih visokoproizvodnih grla temelji se na najnovijim saznanjima u hranidbi mliječnih krava što znači da su u obroku ovih životinja uključena krmiva koja sadrže bypass izvore energije i proteina čijom je primjenom ovakva visoka proizvodnja jedino i moguća.

Najnovija saznanja o proizvodnji mlijeka gospođa Vranović stekla je tijekom mnogobrojnih edukacija i stručnih putovanja u zemlji i inozemstvu. Osim rada na vlastitom gospodarstvu, goObiteljskogospodarstvoVranović spođa Vranovićje i istaknuta članica Udruge hrvatskih uzgajivača holstein goveda, te predsjednica podružnice Udruge za sjeverozapadnu Hrvatsku.

Daljnji planovi obitelji Vranović ovise samo o mogućnostima kupnje vlastite zemlje ili dugoročnog najma državne zemlje bez kojih bilo kakve investicije u ovu proizvodnju nisu moguće.

Stoga, ponovno upućujemo apel mjerodavnima da s ovakvim uzornim proizvođačima daju šansu Hrvatskoj u utrci za naše mlijeko na zajedničkom europskom tržištu.

M{jekarski list 07/2005.

TEHNOLOGIJATALIJANSKOG LJULJA

I Mr. se. Srećko Ladišić I

U vakoj tehnologiji imaš dt•a načina. Isprauan ili dobar, odnosno neispravan ili loš. I u jednom i u drt1gom načinu imamo gotovo i tu količinu rada, i tu zem(ju, meharii• zaciju, stoku, ulaga,ua. Jedino rezultati rada nisu i ti.

Čime se mjeri rezultat rada?

Količinom zarađenog

novca! Količinom i kvalitetom proizvoda, litrama mlijeka, količi­ nom novostvorene vrijednosti.

Cilj svakog rada i svakog posla je zaraditi što više novca, odnosno što veću plaću. I u proizvodnji mlijeka radiš za plaću. Kada odbiješ troškove proizvodnje, ostaje ti bruto plaća. Kada platiš socijalno i mirovinsko osiguranje i eventualno porez ostaje ti neto plaća. Eto, i to ti je tehnologija talijanskog ljulja.

Kako na livadi zaraditi što veću plaću? Što, zar ne znaš? O čemu moraš voditi računa i na što trebaš obratiti pažnju? Čemu dati prioritet?

Vrijeme za proizvodnju krme na travnjacima dijelimo u 3 dijela. Što ti vrijedi za talijanski ljulj, to ti vrijedi i za engleski ljulj i TDS i DTS. - Proljeće, najbolje vrijeme: travanj, svibanj, lipanj - 3 otkosa.

- Ljeto, najlošije vrijeme: srpanj, kolovoz - 1 do 2 otkosa.

- Jesen, dobro vrijeme: rujan, listopad i ponekad studeni - 2 do 3 otkosa.

LOŠIJI NAČIN Slika 1. prikazuje Milana Savić, Prkos, općina Rasinja.

Pogreške koje je učinio Milan i s kojima je smanjio svoju proizvodnju mlijeka u 2005. godini.

Talijanski ljulj, prvi otkos 12. svibnja. Visina trave 90 cm. Trava je prerasla i kvaliteta krme je pala sa 100 na 60 %. Trava je ušla u generativnu fazu i fazu formiranja klasa i otvrdnjavanja stabljike.

Sadržaj bjelančevina, energije, minerala i vitamina naglo pada.

Proljeće - najbolje vrijeme za proizvodnju krme na travnjacima jer je najviše vlage u tlu i zraku, najviše sunca, najduži dani, najveća proizvodnja.

1. Najbolji način - 3 otkosa == najviše mlijeka i najviše novca 100 %.

2. Lošiji način - 2 otkosa ==60 % mlijeka i 60 % novca.

3. Najlošiji način - 1 otkos ==40 % mlijeka i 40 % novca.

Idemo još jednom: 1000 kuna, 600 kuna, 400 kuna ili 10 000 ili 6 000 ili 4 000. Nije isto. A količina zemlje, mehanizacija i broj krava - isti.

Jedan vidi, drugi malo slabije vidi, a treći baš ništa ne vidi. Prvi je zadovoljan, drugi malo manje, a treći, ma najbolje da se okane trave, krava i proizvodnje mlijeka. Nema te premije i poticaja koji mogu nadoknaditi gubitke loše organizacije i loše tehnologije.

Najgora situacija nastane, kada ovaj treći od 40 % - koji gleda, a ništa ne vidi - dođe na ideju da uzme kredit kako bi kupio holštajnske junice, koje kada se otele daju 30 do 40 litara mlijeka.

Ima, nažalost, ovoga i kod većih gazda.

Slika 1.

/11/jekarskžlist 07/2005.

KRMNE

KULTURE

Kvaliteta sirovine za proizvodnju mlijeka naglo pada. Smanjuje se moguć­ nost veće proizvodnje mlijeka i rastu troškovi proizvodnje mlijeka.

Pogrešno!

Najprije siješ kukuruz, a zatim kosiš travnjake i livade.

Ispravno! Najprije pokosiš sve travnjake, a zatim siješ kukuruz za silažu.

Na slici 2. druga pogreška!

Kvaliteta pokošene krme se vidi. Treba li još kakav komentar? Ili vidiš ili ne vidiš!

Slika 3. - treća pogreška! Visina košnje. Preniska košnja. Obrijano do zemlje. Ovo je vrlo opasna tehnološka pogreška. Trava ponovno počne rasti tek nakon 8 do 10 dana. S početkom porasta odmah ulazi u generativnu fazu i drastično se smanjuje lisna masa. Zbog ove greške smanjuje se broj otkosa i ukupna količina voluminozne mase u toj godini.

Ispravno! Visina košnje najmanje 6 do 10 cm.

Teren ti nije idealno ravan.

Slika 4. snimljena je na istoj parceli 6. lipnja.

Nakon 24 dana i nakon svega 18 dana porasta.

Trava Je zbilja odlična Mljekarski list 07/2005.

Slika 2.

Slika 3.

Slika 4.

5

biljka, a talijanski ljulj posebno. Visina trave 60 cm. Dnevno više od 3 cm.

Od toga na klas otpada gotovo 30 cm. Stabljika je postala tvrda i visoka 30 cm. Stabljika dobiva funkciju nošenja klasa i zbog toga mora brzo otvrdnuti. Količina lisne mase smanjena je gotovo 50%. Kvaliteta proizvedene sirovine za preradu u mlijeko znatno je smanjena.

Slika 5.

Slika 5. - bez moga komentara. Gledaš i vidiš. Što ja tu imam još reći?

Desno tije klas.

NAJBOLJI NAČIN Slika 6. prikazuje OPG Zlatka Panić, Koprivnica.

Zasijano preko 30 jutara talijanskog ljulja. Snimljeno 27. travnja. Visina trave 50 do 60 cm. Prvi otkos skinut29. travnja.

Drugi otkos skinut 30.

Slika 6. svibnja. Treći otkos S. lipnja u punom porastu.

Gledaj, čitaj i zapamti! Nemoj da bude «gledaš, vidiš i opet ne vidiš» .

Nisam ovo napisao tek tako da napišem ili nekoga povrijedim. Ali 30. svibnja u Hrvatskoj još nije bio pokošen prvi otkos na 80 % travnjaka i livada. Najveća šteta je umjesto 100 %, samo 40 %, pa kosi i spremaj sijeno slamu.

Sjetvena struktura i proizvodnja sirovine za preradu u mlijeko.

Samo trava+ lucerna + kukuruz za silažu. Najjednostavnije i najefikasnije.

Ishrana krava voluminoznom krmom Zelena masa i sjenaža do 60 % + 30 % kukuruzne silaže + 10 % sijena.

Najjeftinija i najbolja voluminozna sirovina za proizvodnju mlijeka! O 6

)

M{jekarski list 07/2005.

HRANIDBA

■

Dr. se. StjepanFeldhofer

Visoka proizvodnja mlijeka može biti primarno usmjerenje u proizvodnji krava, ali ne smije biti u suprotnosti s reprodukcijom i zdrav'ljem krava, jer to skraćuje proizvodno vrijeme u životu krava.

Visoka muznost i metabolizam krava U davna vremena imali smo domaće krave koje su živjele, proizvodile mlijeko i davale telad tijekom 7 do 8 godina života. To su bile krave koje su davale 2 500 do 4 500 litara mlijeka godišnje, a uz dobru hranidbu i uredno držanje redovito su se pripuštale i telile. Teškoće su se javljale najčešće u uzgojima s većim brojem krava zbog loših uvjeta držanja, loše higijene i zaraznih bolesti koje su u to vrijeme vladale.

Zdravstveni uvjeti, tehnologija držanja i hranidbe postupno su se poboljšavali, a stočarska proizvodnja mlijeka i mesa dobila je ekonomsku osnovu, što je bio poticaj za selekciju (odabir) visokoproduktivnih grla i za povećanje stočarske proizvodnje.

Neke pasmine krava posebice se ističu u visokoj proizvodnji mlijeka, a neke za proizvodnju mesa. Kod nas su prevladavale kombinirane pasmine goveda koje su zadovoljavale naše potrebe za mlijekom i mesom, i vrlo dobro se prilagođavale različitim ekološkim i tehnološkim uvjetima. Od tih pasmina do danas su se održale simentalska, smeđa i siva pasmina goveda, koje su selekcijom i križanjem dobile suvremena obilježja, moguć­ nost visoke proizvodnje mlijeka i veće količine vrlo kvalitetnog mesa.

Posljednjih godina vrlo intenzivno uvozimo krave specijalizirane pasmine za visoku mliječnost, crno šarene holštajn-frizijske pasmine čija kvaliteta mesa značajno zaostaje.

To su krave koje su genetski usmjerene na Mljekarski list 07/2005.

visoku proizvodnju mlijeka, pa daju mnogo mlijeka i u promijenjenim nepovoljnim uvjetima na račun drugih funkcija u organizmu kao što su plodnost, otpornost organizma na različite bolesti, a posebice na bolesti izmjene tvari (metaboličke bolesti) i trajnost života u proizvodnji.

Visoka proizvodnja mlijeka može biti primarno usmjerenje u proizvodnji krava, ali u pravilu ne smije biti u suprotnosti s reprodukcijom i zdravljem krava i ne smije značajno skraćivati životnu dob krava u proizvodnji. Najkraći je život krava visoke muznosti kao što su crno šarene holštajnfrizijske pasmine, a s povećanjem muznosti posljednjih godina značajno se skraćuje i u simentalskih pasmina, što je posljedica uzgoja i selekcije krava primarno na visoku mliječnost.

Visoka muznost krava često je u suprotnosti s dobrom reprodukcijom i zdravljem krava, tako da visoka muznost nije uvijek i gospodarski opravdana. Krave visoke muznosti troše mnogo hranjivih tvari za sintezu mlijeka, mliječne masti, bjelančevina i laktoze. Stoga moraju dobivati krmiva koja sadrže sve hranjive tvari kao: energetska krmiva (ugljikohidrate, škrob i šećere), bjelančevine (posebice esencijalne aminokiseline), a pored ovih glavnih sastojaka određenu vrstu i količinu sirove vlaknine (celuloze), minerale, vitamine i slične mikrosastojke (mineralno vitaminske dodatke).

Slično je i vrlo značajno kod krava u reprodukciji, koje nakon oplodnje jajeta 7

(ovuluma) moraju izgraditi i nositi u maternici

plod teleta težine do 40 kg. Zbog toga se u visokoj gravidnosti mijenjaju hormonalni odnosi u organizmu krava, krvotok se usmjerava u većoj količini u genitalne organe, a smanjuje mliječnost krava.

To se posebice teško očituje u krava koje uz gravidnost genetski održavaju visoku muznost, pa moraju trošiti hranjive sastojke za razvoj teleta i za proizvodnju mlijeka. Stoga je priroda u većini slučajeva uredila tako da se, zbog nedostatka nekih hranjivih tvari u organizmu, u tom razdoblju smanjuje proizvodnja mlijeka, ili u protivnom, onemogući kravama da ispravno donesu na svijet novi plod i novi život, da se odgađa ili uskraćuje oplodnja (koncepcija), prekida razvoj ploda (gravidnost) i dovodi do pobačaja ili rađanja slabe teladi.

Ako su krave genetski usmjerene na visoku muznost, ako imaju veliki proizvodni potencijal za mlijeko koje donosi veću novčanu dobit (profit), mnogi stočari ustrajavaju na visokoj muznosti krava bez obzira što se smanjuje plodnost i reprodukcija.

Treba biti svjestan da je priroda i tu postavila granice, pa krave visoke muznosti češće obolijevaju zbog smanjene otpornosti, bolesti izmjene tvari (metaboličkih bolesti), ketoze, indigestije, bolesti vimena i genitalnih organa, omašćenja i degeneracije jetre, bolesti papaka, zglobova i dr. To povećava troškove veterinarskih intervencija, skraćuje tijek eksploatacije krava u proizvodnji i dovodi do bržeg izlučivanja krava iz uzgoja (škartiranje).

Dakle, krave visoke muznosti nisu uvijek gospodarski isplative, jer uz visoke troškove često ostaju u eksploataciji samo 2 do 3 laktacije.

U tako kratkom razdoblju jedva se dostigne genetski najviša muznost, a zbog slabije plodnosti teško se dobiva dovoljan broj kvalitetne ženske teladi za obnovu ili povećanje stada (remont).

Brzo izlučivanje krava iz uzgoja prisiljava stočare na intenzivniji uzgoj rasplodnih junica, a 8

zbog nedostatka teladi za obnovu stada preostaje samo uvoz gravidnih junica. To je međutim najskuplje ulaganje u govedarskoj proizvodnji, koje se može vratiti tek poslije dvije do dvije i pol godine, tj. poslije teljenja junice i početkom laktacije. Međutim, opet ne potpuno ako eksploatacija traje samo sljedeće 2 do 3 laktacije.

Visoka muznost krava uvjetno je povezana preko vegetativno - živčanog i hormonalnog sustava s plodnosti i reprodukcijom, zdravljem, a s tim u vezi i sa životnom dobi krava u proizvodnji. U većini slučajeva može se djelomice na to utjecati u granicama fizioloških mogućnosti, dobrom tehnologijom i pravilnim držanjem krava, a osobito odgovarajućom hranidbom i krmnim obrocima.

Teškoće u hranidbi, s obzirom na potrebe organizma, nastaju često u onih krava koje daju preko 35 - 40 litara mlijeka/dan u dužem razdoblju laktacije.

Razlog je ograničen kapacitet buraga, zbog čega krave ne mogu uzimati dovoljnu količinu osnovnih voluminoznih krmiva, pa treba davati veću količinu krepkih krmiva (koncentrata) u dobro uravnoteženim krmnim obrocima, a tu se često griješi.

Trava i zelena krmiva su najbolja, ali nepotpuna krmiva za visoku muznost i plodnost krava Holštajn-frizijske krave imaju veći kapacitet buraga nego simentalske, smeđe i druge slične pasmine. Holštajn-frizijske krave su stoga vrlo dobre za pašu i hranidbu vlažnim i zelenim krmivima, imaju i pasminsku prednost za visoku proizvodnju mlijeka. Krave muznosti oko 40 litara mlijeka/dan moraju jesti preko 23 - 24 kg suhe tvari krmiva dnevno (3,5-4,0 % težine tjelesne mase), a to je rijetko moguće postići kod drugih pasmina naših krava.

Trava i zelena krmiva su najisplativija i prirodno najbolja krmiva za hranidbu muznih krava. S obzirom da krmni obroci s travom i zelenim krmivima sadrže dovoljno lako topljivih i probavljivih dušičnih spojeva (sirovih bjelančevina) uz dovoljno energije, krave mogu u buragu Mljekarski liYt 07/2005.

proizvesti prosječno oko 2 000 grama pa i više mikrobnih bjelančevina koje imaju prosječnu probavljivost oko 70 %.

Mikrobne bjelančevine, prema tome, mogu zadovoljavati krave koje u osnovnoj proizvodnji daju oko 20 litara mlijeka. Za višu proizvodnju mlijeka krave moraju dobivati još i bjelančevine iz ostalih krmiva ili s dodatkom odgovarajućih potpunih krmnih smjesa koje sadrže veći postotak u buragu stabilnih bjelančevina sposobnih za

Trava

Sadrli

Suhe Sirovih Energije kg tvari f-b-je-la_n,,...~ •.,........,vl...,.akn_i,....ne--.-m-a-sti:-1.

-:cN=E=-T -t--C-:::-a----rP::---t-:H:-:.j:-. r.M:-:-J;---,

NEL u 1 kg/ g

210

31

57

17

1,8

0,5 0,18

1,170

D 60 kg/

12 600

I 860

3 420

I 020

108

30

70,200

g Probav. suhe tvari/ g Mikrobnih SP NPN spojeva

g*'

10,8

10080 1 512

558

•1. Mikrobnih bjelančevina= 150 gna kg probavljive suhe tvari u buragu •2. 30% NPN od ukupnih bjelančevina = 558 g NPN - ek.v.199 g ureje (100 g ureje = 280 g ekv. sirovih bjelančevina)

fermentativnu razgradnju i resorpciju u crijevu. Posebice treba pripaziti na prisutnost zaštićene aminokiseline metionin, koja je limitirajuća esencijalna aminokiselina u hranidbi krava visoke muznosti.

Trava i zelena krmiva osobito odgovaraju buragovim mikroorganizmima, jer sadrže lako topljive i u buragu probavljive sirove bjelančevine od kojih je prosječno oko 30 % u obliku spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva), budući da njih vrlo dobro iskorištavaju buragovi mikroorganizmi za sintezu mikrobnih bjelančevina.

Problemi mogu nastati u krava koje dobivaju veliku količinu trave i zelenih krmiva, posebice mlade proljetne trave koja sadrži i više od 30 % sirovih bjelančevina u obliku nitrata i spojevanebjelančevinastogdušika.

Primjerice, u 60 kg svježe trave nalazi se prosječno oko 550 g sirovih bjelančevina u obliku NPN spojeva. To je velika količina NPN spojeva (ekvivalent 199 g ureje - na sreću sporije razgradnje u buragu !) koji opterećuju buragove mikroorganizme, a poslije apsorpcije i jetru, mogu izazivati kataralne promjene na sluznicama, posebice genitalnih organa i vimena, nepovoljno utjecati na plodnost krava, pojavu većeg broja somatskih stanica i većeg postotka urejeumlijeku.

Stoga nikako ne treba kravama davati više od 50 do 60 kg trave, odnosno 11 do 12 kg suhe tvari dnevno. (Tablica 1)

Neke vrste trava u nekim vegetativnim razdobljima ne sadrži dovoljno energije (svega 0,857 H.j. ili 5,571 MJ NEL / u kg suhe tvari), što može uzrokovati manjak energije u osnovnim krmnim obrocima krava, smanjen intenzitet sinteze mikrobnih bjelančevina, povećanu resorpciju i nepovoljno djelovanje spojeva nebjelančevinastog dušika u organizmu krava i sl. Stoga se u većem broju očituju pojave jalovosti, upale vimena i drugo. Krave češće obolijevaju od metaboličkih bolesti (ketoze), a zbog oslabljene otpornosti organizma i od drugih bolesti.

Nadalje, krave visoke muznosti izlučuju iz organizma velike količine minerala i vitamina koje treba dopunjavati hranom. Trava sadrži mnogo kalcija (1,8 g/kg), a malo fosfora (0,5 g/kg), natrija, magnezija i nekih mikrominerala.

Fosfor je posebice značajan za dobru plodnost i mora se u većoj količini nalaziti u dopunskim krmnim smjesama i mineralno vitaminskim dodatcima. Poremećaji u metabolizmu minerala često su uzrok ležanju krava prije i poslije poroda (paraplegije).

Od mikrominerala veoma su značajni kobalt i selen kojih često nedostaje u krmivima, a koncentracija varira ovisno o klimatskim promjenama, padalinama, kvaliteti tla i gnojidbi.

Krave visoke muznosti moraju također dobivati veću količinu vitamina. U

krmivima nalaze se vitamini pretežito u obliku provitamina (A i D) koji krave iskorištavaju kao vitamin tek pod djelovanjem sunca (na paši).

Stoga je dobro u dnevnim krmnim obrocima kravama davati punu količinu potrebnih vitamina i to: vitamina A 80 000 - 120 000 i.j., vitamina D 15 000 50 000 i.j. i vitamina E 300 1 000 mg koje, posebice moraju dobivati krave držane u štali i hranjene suhim ili siliranim krmivima, odnosno krave u zasušenju pred teljenje i u puerperiju poslije teljenja Kravama visoke muznosti treba dodati u obrok i 3 000 6 000 mg niacina dnevno. Niacinje vitamin koji potiče metabolizam krava i povoljno utječe na sprječavanje ketoze.

Dobrom tehnologijom držanja, pravilnom hranidbom i davanjem odgovarajućih krmiva treba nastojati održati optimalan reproduktivni

ciklus krava. Prvo gonjenje (estrus) i dobru oplodnju (koncepcija) trebalo bi postići tijekom 50 do 90 dana poslije teljenja, odnosno poželjan je razmak između teljenja 380 do 400 dana.

Valja pripaziti da krmni obroci ne sadrže preveliku količinu nebjelančevinastog dušika i amonijevih spojeva, alkaloida, pesticida, teških metala, mikotoksina i drugih toksičnih tvari, jako kiselu silažu s mnogo octene i maslačne kiseline, loša, pokvarena i pljesniva krmiva. Sve to utječe na žlijezde s unutarnjom sekrecijom, hormonalni i metabolički sustav, uzrokuje bolesne promjene na genitalnim organima, ciste i poremećaje funkcije jajnika, slabiji postotak oplodnje, rano uginuće ploda (embrija), pobačaje i druge organske i funkcionalne promjene što treba spriječiti. ■ V

HRANIDBA MLIJECNIH KRAVA NA PAŠII I Mrsc~ranKiš

Hranidba visokoproduKorist koju s hranidbenog stajališta predstavlja paša, ktivnih mliječnih krava višestruka je. Paša je visoko proteinska voluminozna nikada nije bila lak posao i krma s malo vlakana, visoke je probavljivosti čime uvijek je predstavljala stastvara izazov u sastavljanju odgovarajućeg izbalansinovit izazov za stručnjake i ranog obroka za mliječne krave. proizvođače mlijeka.

Promjena sistema hranidbe od tradicionalnog na pašni sistem, donosi neke nove odnosno nema gubitaka uslijed loše košnje, sušenja, sjeckanja, baliranja ili loše fermentaizazove u našu proizvodnju.

Dobro organizirana i vođena paša bolje je cije.

Uz sve pozitivne činitelje koji govore u kvalitete nego bilo koje voluminozno krmivo korist paše, niz je i izazova - kako najbolje koje smo konzervirali i spremili za hranidbu. hraniti mliječne krave: Razlog tome proizlazi iz činjenice da dobru pašu • Višak proteina, Trave i djetelina u kombinaciji koristimo u vegetativnim fazama dozrelosti mogu imati udio visoko razgradivog proteina biljaka, kada su one najbolje kvalitete i hranjive više od 20%, naročito u rano proljeće, dok vrijednosti. Paša, kao svježa krma, u prednosti je visoko produktivne krave trebaju u obroku 16 u odnosu na ostalu voluminoznu krmu jer nema do 17% proteina. Kako životinji dati dovoljno svih onih negativnih učinaka na krmu koje nerazgradivogproteina za podmirenje potreba imamo prilikom postupaka pri spremanju krme, M(jekarski hsl 07/2005.

~======================== HRANIDBA

krava, a da pritom ne povećamo ukupni udio proteina u obroku čime bi izazvali niz poremećaja uzrokovanih viškom proteina.

• U gliikohidrati. vlakna i nevlaknasti ugljikohidrati. Paša obično ima vrlo malo vlakana čime može uzrokovati smanjenje postotka mliječne masti u mlijeku. lako je paša visoko probavljiva i bogata energijom, nevlaknasti ugljikohidrati rijetko prelaze udio od 25%. Ove nevlaknaste ugljikohidrate u paši dominantno predstavlja šećer kojije i sam vrlo razgradivu buragu. Ove činjenice potvrđuju nedostatak ukupne energije u obroku i potrebu za korištenjem drugog oblika ugljikohidrata.

• Koja dopunska krmiva dati kravama? Koju kombinaciju žitarica i/ili voluminoza dati kravama u štali kako bi održali ili čak povećali proizvodnju, najveći je izazov za proizvođače mlijeka.

Gdje početi?

Obrok mliječnim kravama na paši sastavlja se na pašnjaku, a ne u štali. To znači da paša treba sačinjavati glavninu ukupno konzumiranih krmiva, pa obrok sastavljamo s obzirom na količinu i kvalitetu popasene krme. Da bi dobili najbolje rezultate trebamo: • periodički uzimati uzorke i sezonski analizirati kvalitetu paše, odnosno znati promjene kvalitete pašnjaka od proljeća do jeseni ili svaki put kada se vremenske prilike značajnije promijene.

• uzorke paše treba uzimati tako da se simulira kako krava jede. Biljke na paši biramo na način kako smo vidjeli krave, odnosnu cijelom površinom dostupnog pašnjaka. Budući da svježa paša sadrži 80 do 85% vlage, moramo uzeti dosta uzorka kako bi ga bilo dovoljno za laboratorijske analize nakon pripreme i sušenja. Nakon što skupimo uzorak potrebno ga je što prije pohraniti na hladno, čime sprječavamo promjene u hranjivoj vrijednosti paše uzrokovane nastavljenom fotosintezom i respiracijom biljaka.

• trebamo utvrditi količinu dostupne krme na

Mljekarski li<;t07/2005.

paši kako bismo bili sigurni da krava ima dovoljno krme za visoku konzumaciju.

Ukoliko krava ima na raspolaganju dovoljno paše ona će je pojesti koliko god može, odnosno istraživanja pokazuju da krave bez dodatne krme mogu pojesti od 16 do 19 kg ST paše.

Mogućnosti hranidbe krava na paši Hranidba mliječnih goveda na paši ovisi o dostupnosti i kvaliteti krme, paši, dodatnim krmivima, cijeni krme, i dr. Dva su osnovna principa hranidbe krava na paši: 1. Žitaricama Žitarice u prosjeku nemaju VISe od 14% proteina. Proizvođači mlijeka dodaju žitarice s najviše 9 do 10% proteina, pa taj segment predstavlja najveće uštede hranidbe krava na paši. Dodane žitarice bogate škrobom, najčešće su kukuruz uz manji udio ostalih energetskih

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail:

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

nedggro@hi.htnet hr

9()BLES

Oprema za staje: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

Surge.,

=- BROUVVERS =-EQUIPMENT

11

PROIZVODNJA MLIJEKA (KGNADAN)

>36 32

I

I

PROLJEĆE

I~~

JESEN KG

Ž:M

KG

I 7-8 I 1:41:4- 1:5 I 10-11 9-10

1:3

9

1:3,5

7-8

1:4

5-6

1:4,5

4-5

1:5

3-4

9

I

I

27

5-6

23

4-5

<18

3-4

7-8 I 1:5-1:6 I 4,5-5,5 I 1:6-1:7 I 3,5-4,5 1:5

I

• Ž:M - žitarice u obroku u odnosu na proizvodnju mlijeka

I

I

Dodavanje žitarica mijenja se 1:4 - 1:5 ovisno o godiš1:4 - 1:5 njem dobu i raziproizvodnje ni 1:5 <Tablica 1). Pre1:4 -1:5 poruke iz tablice 1:6-1:7 1 bazirane su na paši dobre kvalitete. Ukoliko je paša lošije kvalitete, potrebno je dodavati više žitarica, odnosno manje ako je paša odlične kvalitete i sastoji se od trava i leguminoza. S dodavanjem žitarica u obroku moramo biti pažljivi kao bi izbjegli moguće probleme uzrokovane prekomjernim udjelom žitarica, odnosno kako bi izbjegli acidozu. Žitarice treba dodavati nekoliko puta na dan, i to na početku i kraju mužnje ili u malim količinama na paši.

I~

I I I I

I

I

2. Žitarice i voluminozna krma Proizvođači koji imaju mikser-prikolice i krave hrane potpuno izmiješanim obrokom najčešće sastavljaju obrok od žitarica i voluminozne krme izmiješanih zajedno koji nemaju mikser-prikolice voluminozni dio obroka mogu davati kravama iz nekog vanjskog hranidbenog stola ili individualno u staji. Moramo paziti da kravama ne dajemo previše dodatne voluminozne krme. Ako kravama dodajemo više od 7 odnosno 12

HRANIDBA

kg svježe voluminozne krme, primijetit ćemo značajnije manju konzumaciju krme s paše.

Kako paša predstavlja našu najjeftiniju hranu za krave, a njenom kon-zumacijom smanjujemo korištenje dodatnih, skupih izvora proteina, postizanje visoke konzumacije paše naš je primarni zadatak.

Kukuruzna silaža predstavlja dobro dodatno krmiva za krave na paši. Visok sadržaj nevlaknastih ugljikohidrata (škroba i šećera) osigurava dovoljno energije za proizvodnju mlijeka i održavanje dobre tjelesne kondicije.

Osim toga, silaža cijele biljke kukuruza sadrži i vlakna čime pridonosi održavanju željene razine mliječne masti. Dodavanje sijena i sjenaže značajno pridonosi udjelu vlakana u obrok, no siromašna su nevlakn~stim ugljikohidratima.

4. Moramo pratiti sezonske, odnosno vremenske promjene i kvalitetu paše kako bi životinja uvijek imala dobar obrok, pa i maksimalnu proizvodnju.

Savjeti za hranidbu krava na paši 1. Hranidba krava na paši s udjelom proteina u obroku većim od potrebnog, gotovo uvijek vodi do pogoršanja tjelesne kondicije i slabe reprodukcije, jer krava tada koristi energiju kako bi iz organizma eliminirala ureju koja se formira iz unesenog viška proteina. Praćenje razine prekomjerne hranidbe proteinima moguće je preko sadržaja ureje u mlijeku.

Sadržaj ureje u mlijeku veći od 16 mg/dl

5. Trebamo obratiti pozornost na svaku promjenu koja se odnosi na naše krave. Svaka promjena u proizvodnji mlijeka, konzumaciji, ponašanju, izgledu fecesa, reprodukciji i tjelesnoj kondiciji zahtijeva promjene u vođenju mliječnog stada. Ukoliko sami ne možemo odrediti o kakvom se poremećaju radi, moramo odmah potražiti pomoć stručnjaka kako ne bi bilo prekasno i kako ne bismo imali bilo kakve gubitke vezane uz našu proizvodnju. O

signalizira da smo pretjerali s udjelom proteina u obroku.

2. Obrok mora sadržavati 38 do 40% nevlaknastih ugljikohidrata (škrob i šećeri). Ovaj udio energetskih izvora u obroku omogućava učinkovito iskorištenje lako probavljivih proteina iz paše.

3. Kako bi konzumacija paše bila maksimalna, pašu ćemo organizirati kada biljke budu visine 15 do 20 cm. Korištenje paše starijih, viših biljaka smanjit će konzumaciju, pa i proizvodnju, budući da je takva paša slabije ješnosti i kvalitete.

,

PROBAVNIPOREMECAJIR LAKTACIJE ...

I Ivanković I _______________ Doc.dr. se. Ante

Osobit probavni sustav goveda efikasno ugrađuje biljne tvari ugrađujući u vlastiti organizam.

U složenom želudcu mikroorganizmi razgrađuju i .._ iskorištavaju biljni materijal .

Mikroorganizmi buraga razlažu biljna vlakna, bjelančevine i masti u jednostavnije oblike koje stijenka buraga može upiti preko buragovih resica (papila) i predati ih krvotoku.

Osim toga mikroorganizmi oplemenjuju biljne bjelančevine, stvaraju određene vitamine i druge korisne tvari. Mikroorganizmi buraga stvaraju

Mljekarski li.st 07/2005.

octenu kiselinu (55 do 70%), a u manjoj mjeri propionsku (15 do 30%) i maslačnu kiselinu (5 do 15%). U buragu se može naći 2,5 do 3,51 octene kiseline, 0,8 do 1,51 propionske kiseline i do 0,81 maslačne kiseline. Glavni dio nastale octene kiseline (50 do 70 %) ugrađuje se vimenu u mliječnu mast. Propionska kiselina transfor-

13

HRANIDBA

::::==============~===~

mira se u jetri u glukozu koja služi za osnovni metabolizam, rast ili se u vimenu pretvara u laktozu. Maslačna kiselina služi kao energetski izvor te za sintezu mliječne masti.

Kako bi razgradnja u buragu pravilno funkcionirala, potrebni su određeni preduvjeti.

Nužno je održavati optimalnu kiselost buragovog sadržaja radi održavanja funkcije mikroorganizama. Poželjno je da kiselost (pH) buragovog sadržaja bude između 6,0 do 6,3, premda se tolerira i raspon od 5,5 do 6,8.

Mikroorganizmi odgovorni za razgradnju vlakana (celuloze) bolje funkcioniraju pri kiselosti od 6,0 do 6,8, dok oni koji razgrađuju jednostavnije šećere traže nižu kiselost (od 5,5 do 6,0). Stoga, radi optimalnog funkcioniranja svih mikroorganizama, kiselost buragovog sadržaja treba zadržavati oko 6,0. Ne treba smetnuti s uma da kiselost buraga u znatnoj mjeri ovisi o hranidbi krava (odnos voluminozne i krepke komponente obroka, forma obroka, udio vlage u obroku, metoda hranidbe i drugo).

Pravilnom hranidbom neki se poremećaji mogu spriječiti.

Najčešći

poremećaji

probavnog sustava mliječnih krava su acidoza buraga, dislokacija sirišta i nadam. Acidoza buraga i dislokacija sirišta najčešće se javljaju nakon teljenja, uglavnom tijekom prve laktacijske faze.

Acidoza buraga najčešće se javlja u početnoj laktacijskoj fazi visokomliječnih krava (od prvog do dvadesetog dana laktacije), osobito ako nije bilo primjerenog postupka tijekom suhostaja.

Acidoza buragajavlja se i u krava u razdoblju od 45 do 120 dana laktacije, ukoliko im obrok nije dobro izbalansiran, izmiješan ili pravilno raspoređen.

Najčešći

izravni povod acidoze buraga je davanje znatnih količina visokoenergetskih krepkih krmiva (koncentrata) kojima se nastoji brzo doseći maksimalan laktacijski potencijal.

Ukoliko tijekom suhostaja nije stimuliran rast resica buragove stijenke (papila), početkom laktacije resice nisu pripremljene i razvijene za upijanje većih količina nižih masnih kiselina 14

koje su produkt razgradnje krme. Acidozi buraga doprinosi i nepripremljenost mikroorganizama buraga na energetsku koncentraciju obroka koju iziskuje visoka dnevna mliječnost. Nedostatno uzimanje suhe tvari iz obroka početkom laktacije, uslijed gubitka apetita krave, također može izazvati acidozu buraga. To se najčešće javlja zbogi lošeg managementa tijekom suhostaja, odnosno zadnjih tjedana prije teljenja.

Ukoliko obrok sadrži manje vlakana (voluminoze) a više lakoprobavljivih ugljikohidrata (koncentrata), udio octene kiseline pada ispod 50% a udio propionske kiseline raste iznad 30%. Pad razine octene kiseline dovodi do pada mliječne masti u mlijeku i promjene njegova odnosa naspram mliječnih bjelančevina, što može biti indikator acidoze buraga. Ukoliko je sadržaj mliječnih bjelančevina u individualnom uzorku veći od udjela mliječne masti za 0,4% ili više, s pravom sumnjamo u acidozu buraga.

Acidoza buraga oštećuje i buragove resice, katkada ih i potpuno uništava, blokirajući mehanizam apsorpcije masnih kiselina što dovodi i do gubitka apetita krava, odnosno pada konzumiranja suhe tvari obroka. Hrapavost ili valovitost rožine papka također može ukazivati na prikrivenu acidozu buraga, budući da poremećaj narušava normalnu sintezu rožine papka.

Promatranjem krava tijekom hranjenja i odmora mogu se uočiti neki znakovi acidoze buraga. Tako pad potrošnje suhe tvari može biti razlog i acidoze buraga. Krmiva u obroku treba uvijek mijenjati postupno, radi prilagodbe organizma i mikroorganizama buraga na krmiva. Poželjno je nadzirati sadržaj mliječne masti i mliječnih bjelančevina, posebice krava sklonih poremećaju. Poželjno je, također, kontrolirati tjelesnu kondiciju krava, premršavih ili predebelih, sklonih različitim metaboličkim i probavnim poremećajima.

Pokazatelj moguće pojave acidoze buraga je i duljina vremena uzimanja krme i preživanja.

Mljeka,ski list 07/2005.

HRANIDBA

Konzistencija balege indikator je udjela vlakana, odnosno proteina u obroku, što neizravno ukazuje na (ne)ispravnost obroka i opasnost od pojave acidoze. Sprječavanje pojave acidoze buraga moguće je kontrolom obroka i kvalitete krmiva koja ga čine. Osobitu pozornost treba posvetiti unosu krepkih krmiva (koncentrata) prije teljenja, i to ne više od 3 kg koncentrata na dan. Nakon teljenja treba ograničiti dnevno povećanje količine koncentrata u obroku na 0,5 kg/dan, upravo radi izbjegavanja probavnih i funkcionalnih poremećaja. Uključivanje u obrok ili povećanje udjela voluminoznih (dužih, nesjeckanih) krmiva također doprinosi sprječavanju acidoze buraga.

Dobra izmiješanost krmiva u obroku i onemogućavanje njihova odabira umanjuje probavne i metaboličke poremećaje krava.

Dislokacija (premještaj) sirišta događa se kod 5% mliječnih krava, uglavnom u tjednu prije teljenja, odnosno do trećeg tjedna nakon teljenja (90%). Većinom se radi o ljevostranoj dislokaciji (premiještanju sirišta s donje desne strane trbuha na lijevu stranu), a samo u 10 % slučajeva radi se o desnostranoj koja zapravo predstavlja uvijanje sirišta. Nakon uvrtanja sirište ostaje bez dotoka krvi, kisika i hranjiva radi čega je desnostrana znatno opasnija od ljevostrane dislokacije sirišta.

Razlog premiještanja sirišta prilično je nejasan, no uočenaje sprega nekih faktora s tom pojavom. Češće se javlja u krava visoke laktacijske proizvodnje, u krava od četvrte do sedme godine, osobito tijekom prvog mjeseca laktacije. Uočeno je da se premiještanje sirišta češće javlja u krava sklonih ketozi. Obrok koji izaziva stvaranje većih količina plinova pogoduje pojavi premiještanja sirišta. Nedostatak kalcija također pogoduje nastanku premiještanja sirišta, budući da nedostatak Ca u organizmu smanjuje tonus (napetost) buraga i učestalost njegovih kontrakcija.

Znakovi premiještanja sirišta prilično su jasni. Krava s poremećajem odbija jesti hranu ili jede vrlo male količine. Ljevostrano premiMljekarski list 07/2005.

ještanje uočljivo je na lijevoj strani trbuha. Ketoza je česta prateća pojava premiještanja.

Pipanjem se može utvrditi opuštena stijenka sirišta s tekućinom i plinovima u njemu. Balega krave s poremećajem je suha i gnjecava.

Kada se premiještanje sirišta već dogodi, jedna od izglednih mogućnosti za pomoć kravi je operacija. Često se navodi da ljevostranom premiještanju sirišta može pomoći i valjanje krave na leđima (više puta s desne na lijevu stranu). No ukoliko krava nije osobito proizvodno i genetski vrijedna preporučuje se njeno izlučenje.

Najdjelotvornije sprječavanje premiještanja sirišta, ali i acidoze buraga, usklađivanje je managementa, osobito određenog reda hranidbe. Važno je pažljivo i postupno povećavati količinu energije (koncentrata) u obroku neposredno prije teljenja kao i tijekom nekoliko prvih tjedana po teljenju. Preporuka je da se kravama u suhostaju koncentrat u obrok daje u trećem tjednu prije teljenja, postupno povećavajući danu dnevnu količinu do 3 kg/dan neposredno prije teljenja. Nakon teljenja dnevno povećanje koncentrata ne smije prijeći 0,5 kg/dan. Ukoliko su krave u laktaciju ušle predebele, nužno je uskratiti određenu količinu krme kako bi uskladili kondiciju s poželjnom.

Probava u buragu ustaljuje se davanjem voluminozne duže krme (minimalno 2 kg/dan).

Mjerama kojima suzbijamo pojavu ketoze 1 sindroma zamašćene jetre, sprječavamo i premiještanje sirišta i acidoze buraga.

Nadam je također jedan od neinfekcioznih probavnih poremećaja, uglavnom uvjetovan naglom razgradnjom krme, u prvom redu leguminoza i mlade trave, koji sadrže mali udio sirovih vlakana a puno probavljivih bjelančevina i ugljikohidrata. Pri razgradnji ovih krmiva stvara se pjenušavo vrenje u buragu i kapuri, šire se probavni organi vršeći pritisak na ostale organske sustave. Nadam, ukoliko se pravodobno ne intervenira, dovodi do uginuća krave.

Znakovi nadama krave jasno su uočljivi, osobito na lijevoj strani trbuha životinje, uz zamjetna 15

HRANIDBA========================= ubrzano i plitko disanje, često uriniranje 1 baleganje.

Nadam mliječnih krava sprJecava se kontrolom hranidbe, postupnim prijelazima na nova krmiva u obroku, većom pozornosti pri korištenju pašnjaka, micanjem prevelikih količina leguminoza iz obroka, te uključivanjem

u obrok određene količine kvalitetnog sijena.

Nadam se može spriječiti i dodavanjem krmivima određenih ulja s dugolančanim masnim kiselinama (sojino, suncokretovo).

Postoje određeni preparati i lijekovi s izravnim učinkom, no njihova primjena treba biti pod kontrolom stručne osobe. O

VETERINAR

APSCES Mr. se. Antun Kostelić

Apsces (lat. abscessus) je nakup(janje gnoja u novostvorenoj šup(jini, a uzrok gnojenja su piogene bakterije.

Apscesi se jav(jaju kod svih domaćih životinja, neovisno o kategoriji i namjeni.

Nastaju kao posljedica infekcije rane poslije uboda, udaraca, ugriza itd. Također, u organizmu životinja mogu nastati kao posljedica širenja bakterija (npr. Arcanobacterium pyogenes) krvlju ili limfom. Vrlo često ih susrećemo u uzgojima koza gdje nastaju kao posljedica udaranja rogovima, ugriza, uboda iglom itd.

Apscesi se javljaju i u pašno držanih životinja kao posljedica uboda oštrim predmetima kao npr. trnjem. U tom slučaju apscese nalazimo na glavi životinja.

U početnom stadiju apsces je temperirana, bolna i ograničena oteklina, kasnije znakovi upale nestaju ali ostaje oteklina u kojoj opipavamo nazočnost tekućine (gnoja). Sigurnu dijagnozu postavljamo punkcijom, odnosno ispuštanjem sadržaja pomoću igle.

LIJEČENJE. U slučaju da je apsces oštro ograničen od okoline, potrebno ga je isprazniti. Često se apsces sam otvara i pritom dolazi do curenja gnoja. Ako je došlo do otvaranja u gornjim dijelovima, pražnjenje gnoja je otežana pa nakon zatvaranja rane dolazi do ponovnog nakupljaaja gnoja. Stoga je potrebno otvoriti apsces na najnižem mjestu. Rez ćemo načiniti tek

16

ako smo sigurni da se radi o apscesu, a ne o npr. hematomu odnosno nakupljanju krvi u novostvorenoj šupljini. Mjesto koje ćemo zarezati poželjno je ošišati i dezinficirati, rezat ćemo zatim sterilnim skalpelom u najnižoj točki apscesa, te istisnuti gnoj u posebnu posudu, a ne na pod. Nakon uklanjanja gnoja potrebno je u ranu ubrizgati vodikov peroksid, a potom jod. U otvor rane stavimo gazu umočenu u jod (dren) kako bi spriječili prerano zatvaranje rane i ponovno nakupljanje gnoja. Uklonjeni gnoj treba neškodljivo ukloniti jer se u njemu nalaze uzročnici gnojenja (bakterije) koji mogu prijeći na druge životinje u uzgoju. Svakako je poželjno da uzgajivači potraže savjet i pomoć veterinara,

Apsces na bedrukoze Mljekarski li<Jt07/2005.

Najpovoljnijaponuda- besplatnadostava.Proyjeritef

VETERINARSTVO kako se ne bi javile dodatne komplikacije.

PREVENTIVA. Uzgajivač mora spriječiti ozljeđivanje životinja oštrim predmetima.

Uklanjanje rogova ima višestruku korist u uzgojima goveda, a osobito koza. U intenzivnom načinu držanja koza, a pogotovo ako nisu puštane na pašu ili u ispuste, vrlo često dolazi do udaranja rogovima što rezultira pojavom apscesa.

Veoma griješe uzgajivači koji drže u istom odjeljku rogate i bezrožne koze, pa se rogate Apsces na daljnjojčeljusti koze zbog dosade (i agresivnosti) rješavaju viška energije udarajući bezrožne koze. Udaranjem rogovima koze mogu usmrtiti drugu kozu ili joj probosti razne dijelove tijela (oko, vime itd.). Uzgajivači moraju sustavno uklanjati rogove i to najbolje mlađim kategorijama namijenjenim za rasplod (telad, jarad) jer je tada uklanjanje jednostavnije, manje bolno i jeftinije. Pored odrožavanja, uzgajivači moraju ukloniti sve oštre predmete u staji i ispustima na koje se životinje mogu ubosti (čavli, žica, itd.). ■

MIKOTOKSINI

'----I

_Neviio_Zdolec_,dr.ve_t.med._

Prvi je, naravno, su štetne tvari vrlo jake toksičnosti, a supstrat, a to je, između Mikotoksini stvaraju ih različite vrste plijesni. Plijesni su vrlo rasproostalog i hrana za živostranjene u okolišu, pa ih nalazimo gotovo posvuda: u tinje i ljude. Ostali uvjeti rasta su povoljna tempezem/Ji, vodi, zraku, čovjeku, životinjama i biljkama. Za ratura (25-35°C), donjihov rast i razvoj, te produkciju toksina, nuini su i odrevoljna količina vlage te đeni pogodovni uvjeti. prisutnost kisika. Tijekom pripreme i skladištenja hrane za životinje toksina, a za neke mikotoksine svojstvena je i (npr. žitarice, silaža) mogući su i neki propusti kancerogenost, tj. uzrok su pojave tumora u kojima se pospješuje razvoj plijesni, što povećava različitim tkivima i organima kako životinja, rizik za zdravlje životinja u smislu stvaranja tako i ljudi. mikotoksina i pojave mikotoksikoza, odnosno Do danas je otkriven velik broj različitih oboljenja životinja uzrokovanih djelovanjem mikotoksina, među njima aflatoksini, zemikotoksina. aralenon, ergot, ohratoksin i drugi. Najveći Simptomi mikotoksikoza nisu specifični, javnozdravstveni značaj imaju aflatoksini koji npr. životinje slabije uzimaju hranu, smanjuje im preko životinjskih proizvoda (posebno mlijeka i se mliječnost, pojavljuje se jalovost, pobačaji te mliječnih proizvoda) završavaju u organizmu slabljenje imunološkog statusa i povećanje čovjeka. Aflatoksine stvaraju plijesni Asperprijemljivosti na druge uzročnike bolesti. Tkivo gillus fiavus i Aspergillus parasiticus. Poznata jetre najviše je pogođeno djelovanjem miko- su 4 tipa i podtipa aflatoksina, a njihovi toksični

18

Mljekarski hst 07/2005.

~~=====================~ učinci utvrđeni su kod različitih vrsta

životinja i ljudi. Najveću opasnost zasigurno predstavlja aflatoksin Bl koji je izrazito hepatotoksičan (oštećenja jetre) i kancerogen. Muzne životinje hranjene hranom u kojoj su se u pogodovnim uvjetima razmnožile navedene plijesni i proizvele aflatoksin Bl, izlučuju mlijekom dio toksične supstance u obliku metabolita aflatoksina Ml. Bitno je naglasiti da se preradom kontaminiranog mlijeka u proizvode poput sireva višestruko povećava količina mikotoksina u njima, budući su vezani uz proteine mlijeka.

Zbog svega navedenog propisane su najviše dopuštene količine aflatoksina u mlijeku i mliječnim proizvodima, kao i u hrani za životinje. Hrvatski propisi usklađeni su s onima u Europskoj uniji, pa najviša dopuštena količina aflatoksina u mlijeku i mliječnim proizvodima iznosi 0,05 µg/kg. Kao i za ostale štetne tvari, i za mikotoksine vrijedi ista zakonska odredba kojom su mlijeko i proizvodi s količinom

VETERINARSTVO

mikotoksina većom od dopuštene zdravstveno neispravni te ih treba neškodljivo ukloniti.

Mikotoksini se, slično pesticidima i teškim kovinama, provlače kroz cijeli lanac poljoprivredne proizvodnje, od samih poljoprivrednih kultura preko životinja i njihovih proizvoda, pa sve do zadnje karike - čovjeka. Ta činjenica nameće zaključak o neophodnom provođenju dobre proizvođačke prakse počevši od poljoprivrednih površina (priprema hrane za životinje), preko poljoprivrednih gospodarstava (skladištenje hrane za životinje, hranidba, mužnja), pa do prerađivačke industrije. To ujedno i znači da proizvodnja mlijeka bez ostataka štetnih mikotoksina znači i zaštitu zdravlja ljudi, započinje već pravilnom pripremom i skladištenjem hrane za životinje! Sprječa­ vanjem mikotoksikoza u muznih životinja, a time i pojave mikotoksina u mlijeku, osim zdravlja stada izravno čuvamo i zdravlje potrošača. ■

Mlijekom i mliječnim proizvodima može se sa životinja na ljude prenijeti i oua, po mnogočemu specifična bolest.

Q-groznica opisana je još tridesetih godina prošlog sto(jeća, a redovito se pojavljivala u NevijaZdolec,dr. ver.med. ljudi specifičnih zanimanja i u posebnim okolTako je bolest dobivala i različi- ..._ nostima. te nazive, primjerice _______________________ ..,. klaoničkagroz-

nica (obolijevalo klaoničko osoblje), balkanska gripa, talijanska groznica (obolijevali vojnici tijekom drugog svjetskog rata) itd. Naime, izvor uzročnika bolesti (rikecija Coxiella burnetti) predstavljaju brojni divlji i domaći sisavci, ptice, člankonošci (pr. krpelji), a velika otpornost uzročnika uvjetuje i njegov dugotrajan opstanak u okolišu. Na čovjeka se prenosi dodirom, udisanjem prašine zagađene fecesom krpelja ili životinjskim izlučevinama koje sadrže uzročnika, ali i alimentarnim putem. Među namirnicama životinjskog podrijetla mlijeko i mliječni proizvodi imaju najveći značaj u prijenosu ove bolesti sa životinja na ljude.

U današnjim uvjetima gospodarenja životiMljekarski li.st 07/2005.

njama najznačajniji rezervoari infekcije za čovje­ ka su ovce, koze i goveda. Zanimljivo je da se u njih Q-groznica rijetko očituje klinički, dakle najčešće nema nikakvih simptoma, osim pobačaja i jalovosti. Ipak, jednom inficirana životinja dugotrajno izlučuje uzročnika u vanjsku sredinu, pa time predstavlja i trajan izvor infekcije čovjeka. Za razliku od životinja, u akutnom obliku bolesti ljudi pojavljuje se vrućica (povišena tjelesna temperatura i do 2 tjedna), groznica te simptomi od strane dišnog sustava.

Liječenje se uspješno provodi upotrebom antibiotika tetraciklina. Budući daje Q-groznica profesionalna bolest (najčešće obolijevaju veterinari, mljekari, stočari, klaonički radnici itd.), 19

•

rASS100X

u

>I I t7. 11.IŠT

ZA \"E„KOZ

VELIČINE: - od 100 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 • 12000 litara horinzontalne izvedbe

J-_rA& Po,,lonia Jedinica l'ROIZVOD:--IJA Kolodvor.,ka 1 , -19240 O!mj" S111hica

,,efon 385te (0)49

286 O 1O

385t""l"to (,0)49

287 900

286 030

385 <0~~9

287 368

385 <o\'}{9

38g~m9a 33a 332

=======================~ nužne su mjere opreza pri dodiru s potencijalnim izvorima zaraze. To se ponajprije odnosi na higijenu porođaja, klaoničku obradu, higijenu mužnje i postupanje s mlijekom nakon mužnje.

Mlijekom inficiranih životinja uzročnik Qgroznice dugotrajno se izlučuje, čak i do dvije godine. Nakon infekcije, slično kao i kod bruceloze, rikecija najviše i najčešće perzistira u tkivu vimena i maternice. To su ujedno i najhitniji organi životinje preko kojih se obilno izluč:tije u vanjsku sredinu, dakle mlijekom te tijekom poroda (kojije često bez komplikacija i vidljivih znakova bolesti ploda ili rodilje) ili tijekom pobačaja.

VETERINARSTVO

Kao i kod drugih zoonoza, najsigurniji način sprječavanja pojave i prijenosa uzročnika sa životi-

nja na ljude je provođenje dijagnostičkih pretraga (serološke) u svrhu pronalaženja inficiranih životinja te njihova uklanjanja iz uzgoja. Naime, liječe­ nje serološki pozitivnih grla zakonom je zabranjena, pa je jedina učinkovita mjera klanje bolesnih životinja pod strogim nadzorom i posebnim uvjetima. Njihovo meso uvjetno je upotrebljivo za prehranu ljudi, a uvjet je kuhanje odnosno sterilizacija mesa. Mlijeko bolesnih životinja neupotrebljivo je, a mlijeko životinja koje potječu iz uzgoja u kojem je utvrđena Q-groznica uvjetno je upotrebljivo, tj. mora se toplinski obraditi. O

KORISTIODKONTINUIRANO __ _ PROVJERAVANJAZDRAVSTVE STANJA VIMENA I -I Dr.sc.BrankoUhlik -

Koristi od kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena su mnogostruke. To su, između ostalog: - mogućnost ranog otkrivanja, a time i djelotvornijeg suzbijanja prikrivenih upala vimena, - povećanje proizvodnje mlijeka s postojećim fondom muznih krava i poboljšanje kakvoće mlijeka; - sigurnija opskrba mljekara/prerađivača mlijeka kvalitetnom sirovinom; - smanjenje gubitaka koji se pripisuju prikrivenim upalama vimena; - mogućnost postupnog smanjivanja uvoza mlijeka; - veće angažiranje veterinara/veterinarskih službi u utvrđivanju uzroka i liječenju prikrivenih upala vimena; - podizanje razine obrazovanja proizvođača mlijeka na obiteljskim gospodarstvima samoedukacijom (bolje razumijevanje pojave, otkrivanja i suzbijanja mastitičnih oboljenja, stječe se praksom i korištenjem relevantnih brošura i uputa).

Prema podatcima iznesenim na Savjetovanju uzgajivača goveda u Bizovačkim toplicama, Mljekarski list 07/2005.

(krajem 2004.) najnovija istraživanja provedena na nekim velikim farmama u RH pokazala su da je samo 65,7-77,3% istraženih uzoraka mlijeka sadržavalo do 400 000 somatskih stanica/mL (S. Kalit: "Kontrola kakvoće svježeg mlijeka europska i hrvatska iskustva"). U susjednoj Sloveniji, koja je 01.05.2004. godine postala punopravna članica EU, 92,19% mlijeka otkupljenog 2003. godine sadržavalo je do 400 000 somatskih stanica/mL, a što se tiče mikrobiološke kvalitete mlijeka u razredu do 100 000 mikroorganizama /mL bilo je 97,6% proizvođača mlijeka. Već iz ovih nekoliko podataka vidi se da našim proizvođačima mlijeka predstoji još dosta posla (a vremena je malo), ako u pogledu kakvoće mlijeka žele dostići europske standarde i (barem većina njih) opstati na zahtjevnom europskom tržištu.

JOŠ O PRIMJENI MASTITIS TESTA Osnovna namjena mastitis testa je otkrivanje povećanog broja somatskih stanica u mlijeku iz pojedinih četvrti vimena, ali se upotrebljava i za testiranje skupnog mlijeka iz čitavog vimena, eventualno i skupnog mlijeka od 21

VETERINARSTVO

više krava.

Testiranje skupnog mlijeka iz čitavog vimena prikladno je za brzo provjeravanje zdravstvenog stanja vimena pojedinih krava u većem stadu i prilikom kupnje krave.

Testiranjem skupnog mlijeka od više krava, negativan rezultat testa nije dokaz da ni jedna krava iz te skupine ne daje mlijeko s povećanim brojem somatskih stanica (vidi također I. DIO "Gubitci od prikrivenih upala vimena"). Međutim, ako skupno mlijeko od više krava daje mastitis testom makar i sumnjivu reakciju, to je siguran znak da barem jedna (vjerojatnije više njih) daje mlijeko sa znatnije povećanim brojem somatskih stanica.

Testiranje skupnog mlijeka od više krava može poslužiti za brzu provjeru mlijeka prilikom preuzimanja na otkupnim stanicama koje držimo prvom kritičkom kontrolnom točkom u procesu kontrole kvalitete mlijeka (Hazard Analysis Critical Control Point, HACCP).

Educirani sakupljač mlijeka može prilikom preuzimanja brzo provjeriti sadrži li skupno mlijeko nekog proizvođača somatske stanice u dokazivoj količini; ako uzorak tog mlijeka daje sumnjivu ili čak slabo pozitivnu reakciju, sabirač mlijeka može upozoriti vlasnika da jedna ili više krava, vjerojatno, daju mlijeko sa znatnije povećanim brojem somatskih stanica. Za brzo provjeravanje skupnog mlijeka na otkupnim stanicama vrlo je praktičan tzv. monotestator, plastična šalica na podužoj dršci kojom se uzima i na kojoj se testira uzorak skupnog mlijeka.

Takav monotestator može korisno poslužiti i proizvođačima mlijeka za brzo provjeravanje uzoraka skupnog mlijeka iz čitavog vimena pojedinih krava.

Provjeravanje zdravstvenog stanja vimena mastitis testom ovisi, kao što je već spomenuto, o pojavi i količini somatskih stanica u svježe izmuzenom mlijeku te o mjerama koje se s time u vezi poduzimaju; smjernice se mogu naći u praktičnom priručniku namijenjenom proizvodjačima mlijeka na seoskim gospodarstvima.

Svaki proizvođač mlijeka, koji upotrebljava mastitis test za provjeravanje zdravstvenog stanja vimena svojih krava, mora znati sljedeće: pozitivna reakcija ukazuje samo na 22

poremećaj

u vimenu, odnosno na upalu vimena, ali ne i na uzrok tog poremećaja!

Stoga, ako se mastitis testom u mlijeku otkrije prisutnost znatnije količine somatskih stanica, treba zatražiti savjet/pomoć veterinara koji treba utvrditi uzrok poremećaja, jer o uzroku ovisi koje mjere treba poduzeti. Samovoljno liječenje oboljele krave, isključivo na osnovu pozitivnog mastitis testa, može samo produžiti liječenje i znatno povećati troškove.

ZAKLJUČAK Od svih gubitaka koji se pripisuju prikrivenim upalama vimena oko 70% otpada na smanjenu proizvodnju mlijeka, a ostatak na gubitke zbog slabije kakvoće ili neupotrebljivosti mlijeka i na troškove otkrivanja i liječenja oboljelih krava. lako prikrivene upale vimena ni do danas nisu iskorijenjene, u mnogim stočarski razvijenijim zemljama raznim mjerama znatno su smanjeni gubitci, što ih uzrokuje to oboljenje.

Budući da prikrivene upale vimena mogu biti dugo vremena neprimjetne jer su im uzroci različiti a oboljenje se može pojaviti bilo kada tijekom razdoblja aktivne laktacije, zdravstveno stanje vimena treba provjeravati kontinuirano, kroz čitavo to razdoblje, jer se tako smanjuje mogućnost previda početka oboljenja.

Postoji samo jedan način na koji se provjeravanje zdravstvenog stanja vimena može provoditi kontinuirano, a to je, da taj posao obavljaju sami proizvođači mlijeka, za što postoje svi preduvjeti.

U ovom prikazu dan je pregled i opisan značaj mogućih gubitaka od prikrivenih upala vimena, izneseni argumenti u prilog kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena mastitis testom, analizirani troškovi i ukazano je na korist prihvaćanja takve prakse, kako za proizvođače mlijeka tako i za društvo u cjelini.

Kontinuiranim provjeravanjem zdravstvenog stanja vimena moguće je i s postojećim fondom muznih krava, za relativno kratko vrijeme, unaprijediti aktualnu proizvodnju mlijeka i prilagoditi je europskim standardima što bi trebalo postići svakako još prije priključenja Hrvatske Europskoj uniji. O

Ml/ekarski list 07/2005.

KOZARSTVO

ROGOVI U KOZA I NJIHOVO NASLJEĐIVANJE! Poznata je činjenica da svi izvorni oblici koza - u Europi je najpoznatiji i najzastupljeniji ibex, ili divlja koza europskog kopna, u nas poznata pod nazivom - kozorog, imaju

Profdr.sc.BoroMioč

I

Budući da se često susrećem s upitima

vezanim uz pojavu rogova i njihovo nasljeđivanje, odnosno problematikom pojave rogova i nasljeđivanja spola, namjera ovog član­ ka je razjasniti problem postojanosti rogova u koza i njihovu povezanost s nasljeđivanjem spola i pojavom određenih nasljednih mana.

duge, robusne i vrlo raz- '-----------------------------vijene rogove. Upravo su ti rogovi, kao traženi ojarenog jareta, u pravilu je to muško jare, lovački trofej, bili jednim od razloga gotovo najčešće samac veće porodne mase. Pojava potpunog istrebljenja određenih populacija rogova i njihov rast osobito su izraženi u muške divljih koza u svijetu. Od divljih predaka rogove jaradi. Stoga valja pričekati barem mjesec dana je naslijedila većina današnjih, suvremenih za donošenje suda o tome ima li jare rogove ili ne. pasmina koza u svijetu. Ti rogovi mogu biti Također, tek nakon što rogovi izrastu, treba prići različitog oblika i dužine. Međutim, suvremeni njihovu odstranjivanju, tzv. obezrožavanju (o uzgajatelji koza, osobito oni koji se profesionalno kojem smo pisali u prošlom broju) ili dehobave proizvodnjom kozjeg mlijeka, često žele rnizaciji. U početku su rogovi nježniji, labavi i imati koze bez rogova jer su šute koze mirnije, klimavi, kasnije se fiksiraju, učvrčćuju i očvrsnu, manje zaigrane i manje ratoborne, manje se tua za 5-6 mjeseci mogu biti dugi 10 do 15 ku, troše manje hrane za uzdržne potrebe, manje centimetara, ovisno uglavnom o pasmini i spolu se međusobno ozljeđuju, a samim tim su i jareta. Rogovi koza trobridni su, u presjeku proizvodno isplativije. Stoga, da bi uzgajivači trokutasti.

Koze najčešće imaju dva roga selekcijom mogli formirati šuta stada koza homonimnog tipa: desni rog raste formirajući moraju dobro poznavati fenomen pojave i spiralu u desno, a lijevi rog formira spiralu u nasljeđivanja rogova. Istovremeno nepoznavalijevo. Međutim, mogu se susresti muška i njem navedene problematike i forsiranje željene ženska grla koza koja imaju heteronimne šutosti u stadu može dovesti do nesagledivih rogove: desni rog zavija se u lijevo a lijevi u desno, posljedica. što je slučaj u capre falconeri. U koza se može Koze mogu imati rogove, ali mogu biti i bez dogoditi i pojava više rogova, odnosno njih, pa se kaže da su šute, ili bezroge. Tek polikeratije, kada umjesto 2 imaju 3, 4 ili 6 ojareno jare nema rogove, ali ih dobiva vrlo brzo rogova. Često se mogu uočiti koze s nakon prvog tjedna života, rjeđe između trećeg i deformiranim, nepravilnim rogovima. Međutim, četvrtog tjedna. Tako se rogovi u alpina jaradi takvi rogovi nastaju kao posljedica nepravilnog pojavljuju do 28. dana života, a muška jarad i obezrožavanja i nisu genetske naravi. jarad veće porodne mase dobiva ih prije. Većina Važno je znati da se šutost ili bezrogost starijih i iskusnijih uzgajatelja koza vjerojatno je koza nasljeđuje dominantno pod utjecajem bila u mogućnosti vidjeti male roščiće u tek autosomnog gena P (od engleske riječi polled, što Mljekarski list 07/2005.

23

KOZARSTVO bez rogova), pa se kod pojave rogova duktivnih posljedica. U populaci-jama koza u kojima se vrši selekcija na šutost dolazi do pojave razlikuju dva fenotipa i tri genotipa: hermafroditizma, te viška muških i manjka Homozigotni genotip PP ženskih grla.,., Pojava interseksualnosti najvjeHeterozigotni genotip Pp koji uvjetuje rojatnije je posljedica toga što nositelj šutosti šutost, dok je pojava rogova pod utjecajem recesivnog gena p, ali samo kada se nalazi u autosomni dominantni gen P ima recesivan utjecaj na formiranje muškosti. Pokusnim homozigotnom stanju (pp). parenjem šutihjarčeva (PP) s bezrogim kozama, Dakle, navedeno uzgajateljima ide u prilog za koje se pretpostavljalo da fenotip odgovara jer se šutost nasljeđuje dominantno, te će šute koze davati šuto potomstvo. Međutim, već smo genotipu P, dobiveno je potomstvo u kojemje bilo 50 % muške jaradi, 25 % ženske jaradi i 25 % naveli da šute koze mogu imati dva genotipa hermafrodita (tablica 1.). Dakle, u praksi kozari različita i po vanjštini. Tako se koze ijarčevi gena PP fenotipski razlikuju od onih koje imaju gen moraju biti oprezni u selekciji koza na šutost.

Pp. Te fenotipske razlike kozari mogu uočiti Dokazano je da u slučajevima kad je barem jedan od roditelja rogat neće biti nikakvih problema s promatranjem koštanih kvrga na lubanji. U PP nasljeđivanjem spola i dobiveno potomstvo bit će mužjaka kvrge su zaobljene i dobro odvojene jedna od druge, za razliku od Pp jarčeva u kojih zdravo (neće biti dvospolaca). Ako stado čine su kvrge u obliku dva Tablica1: Frekvencijaspolovadobivenihparenjemroditeljarazličitih zrna graha i formiraju genotipova,s obziromna rogove slovo V okrenuto naprijed. Navedene razlike izPRAKTIČNO, OMJER OTAC MAJKA TEORIJSKI među dva navedena tipa SPOLOVA mogu se uočiti u jaradi 50% ženke, 50% muški, svi bez rogova, Šuti homozigot(PP) l s rogovima(pp) već u dobi od tri mjeseca, svi bez rogovai plodni heterozigoti(Pp) ali je daleko sigurnije u 25% ženke, 25% muški, svi bez rogova jaradi s navršenih 5 do 6 bez rogova,plodni 2 bez rogova (Pp) -50% heterozigoti(Pp) mjeseci. Dakle, ako se za 25% sterilnihženki -50%homozigoti(PP) rasplod ostavljaju mu25% sterilnihmužjaka ška i ženska grla bez ro25% ž.; 25% m. gova, onda je dobro u toj -50% s rogovima(pp) Šuti heterozigot(Pp) 3 s rogovima(pp) 25% ž.; 25% m. dobi (ili najkasnije prije -50%bez rogova (Pp) Svi plodni prvog pripusta), pogle12.5%m.; 12.5%ž., svi dati glavu i provjeriti iz25% s rogovima(pp) plodni raženost koštanih kvrga na tjemenu. Rogate živo75% bez rogova,od 25% m.; 25% ž., svi 4 bez rogova (Pp) tinje su agresivnije, pa kojihje 50% plodni mnogi uzgajivači u prakheterozigoti(Pp), a 25% 12.5%m. (dio sterilan) si vrše selekciju koza na homozigoti(PP) 12.5%ž. šutost. Međutim, to riRogati (pp) 5 s rogovima(pp) l 00% rogati (pp) 50% m.; 50% ž. jetko prođe bez određe­ 6 bez rogova (Pp) Isto kao pod 3 Kao pod 3 nih nepoželjnih reproznači

24

Mljekarski list 07/2005.

Komplet četaka za čišćenje muznih uređaja (za sitnu stoku)

Brzakreditnarješenja ili financiranje zaproširenje gospodarske djelatnosti?

KREDITI za one koji žele

brže STATUSNII Izrađujemo i četke za održavanje

procesne opreme po skici, uzorku ili posebnom zahtjevu. Kontaktirajte nas na navedene brojeve telefona radi dodatnih informacija.

EN ISO 9001 :2000

RS!!!~dE!i;s~ Hrvatska, OsUek3 l 000, ulica Jablanova 23

Tel. 031/297-301, 297-199 Fax 031/297-277

e-mail: prodaja@niveta.hr http://www.niveta.hr

REVOLVING •v vise FARMER dugoročnije HBOR-a Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu) Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po računu u visini prosječnog priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska bank■ kavaniifii POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKIJJENTELU:

Bjelovar,F. Suplla11, tel: 043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

KOZARSTVO

rogate i šute koze, poželjan je rogati jarac jer je tada stopostotna sigurnost da će dobiveno potomstvo biti zdravo.

Za šutost bez posljedica u nasljeđivanju spola jarac mora biti šuti homozigot (PP), što se uočava po dobro izraženim i odvojenim kvrgama naglavi.

U dvospolnih koza mogu se zamijetiti različite deformacije na spolnim organima, kao što su: 1. vanjština koze je normalna, ali vulva joj je slabo istaknuta; 2. vulva neznatno okruglasta sa slabo istaknutim otvorom; 3. vulva građena tako da izgledom podsjeća na glans penis mužjaka;

4. hypospadia, tj. djelomična ili potpuna otvorenost ventralne strane penisa kroz koju se stalno cijedi urin; 5. kozasjednorožnommaternicomi testisima; 6. koza s normalnom maternicom, ali i s testisima i malim sjemenim vrećicama; 7. kriptorhizam - eksterijer životinje je muški, normalno razvijen penis, testisi i scrotum, ali jedan od dva testisa zadržao se u trbušnoj šupljini.

U selekciji bezrogih životinja nemoguće je postići plodne homozigotne bezroge linije. Uz to selekcija na šutost negativno se odražava na plodnost i proizvodnju mlijeka. Koze s rogovima daleko bolje reagiraju na selekciju od bezrogih i za40%.

VIJESTI

LOŠA KAKVOĆA MLIJEKA KOD 87 PROIZVOĐAČA U POŽEŠTINI I

!van

Fadljević

I Teme(jem kontrole i nalaza nezavisnoga laboratorija u Križevcima, utvrđeno je da od početka ove godine čak 87 proizvođača mlijeka na podrui'ju Požeštine ne zadovo(java niti minimalnu higijensku ispravnost mlijeka.

Ova pojava nezadovoljavajuće kakvoće mlijeka u pravilu je utvrđena u starijim obiteljskim gospodarstvima koja posjeduju ..._______________________ mali broj muznih krava. U isto vrijeme, veći proizvođači mlijeka lakše se i sve bolje prilagođavaju europskim standardima, ali i zahtjevima domaćega tržišta. Stoga je sve češća pojava da stariji stočari s malim brojem muznih krava (2-3) i ne predaju mlijeko mljekarama, a u konačnici prodaju krave. Ovakva obiteljska gospodarstva, osim navedenih problema, ne mogu ostvariti državni poticaj, a nekvalitetno mlijeko ne može postići optimalnu, isplativu cijenu.

Budući da je utvrđena prevelika količina mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku, to mlijeko ne zadovoljava osnovne, minimalne

26

__.

standarde za konzumnu potrošnju. Točno je utvrđeno koliko u pojedinoj klasi MOŽE (smije!) biti mikroorganizama po mililitru mlijeka. Tako u ekstra klasi broj mikroorganizama mora biti ispod pedeset tisuća po mililitru, u prvoj klasi do sto tisuća, u drugoj do četiristo tisuća, a u trećoj više od četiristo tisuća mikroorganizama po mililitru. U konačnici će u hrvatskom stočarstvu o/p/stati samo veći i veliki proizvođači mlijeka koji se mogu i žele prilagoditi suvremenoj proizvodnji mlijeka. Bez obzira na bremenitu situaciju u hrvatskom agraru, od proizvodnje mlijeka može se dobro živjeti! ■ Mljekarski list 07/2005.

GOSPODARSTVO

I Dr. se. PetarBosnić

LIJIIA

Kod poljoprivrednih proizvođača te stručne i ostale javnosti javljaju se mnoge dileme i pitanja oko postojeće situacije u proizvodnji i na tržištu kravljeg mlijeka. Domaća proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava potrebe zbog čega godišnje uvozimo oko 20% od potrebnih količina mlijeka i prerađevina.

Tijekom svibnja ove godine, nakon više od dvadeset godina, dio proizvođača ne može prodati mlijeko te izražavaju nezadovoljstvo javnim simboličnim i demonstrativnim prolijevanjem mlijeka.

Mjere agrarne politike doprinose stanju ove problematike i ujedno stvaraju uvjete za razvoj i perspektivu u proizvodnji kravljeg mlijeka.

Svrha agrarne politike je postizanje što veće proizvodnje mlijeka kao osnovice za veću mliječnu kvotu u pregovorima s Europskom unijom. Stoga je potrebno analizirati i odgovoriti na određena pitanja kako bi objektivnije sagledali ove procese u restrukturiranju proizvođača mlijeka.

Postojeći problemi i aktualno stanje tržišta ne dovodi u pitanje globalne procese razvoja proizvodnje mlijeka, kao ni obiteljska gospodarstava koja će proizvodnjom i razvojnom orijentacijom opstati u uvjetima tržnog gospodarstva.

Mjere agrarne politike u mljekarstvu.

Svrha agrarne reforme je osposobiti proizvodni sustav privatnog sektora da bude sposoban preko tržišta izložiti se međunarodnoj konkurenciji. Procesi restrukturiranja postojećih poljoprivrednih proizvođača teški su i složeni, a odvijaju se istovremeno kroz smanjivanje malih poljoprivrednih proizvođača, te investiranje u razvoj dijela proizvođača radi povećanja njihovih proizvodnih kapaciteta i poslovne efikasnosti.

Sredstvima Državnog proračuna dugo je potican razvoj proizvodnje kravljeg mlijeka.

Tada nisu postojali uvjeti za ostvarivanje premija u odnosu na minimalnu količinu otkupljenog mlijeka, broj mliječnih krava, kao i higijensku kvalitetu mlijeka. Nakon Domovinskog rata mjere agrarne politike pozitivno su

djelovale na konsolidaciju u govedarstvu i proizvodnji mlijeka, ali ne i dovoljno u odnosu na procese intenzivnijeg razvoja i na osposobljavanje obiteljskih gospodarstva s većim proizvodnim kapacitetima. U tom vremenu nije postajao problem prodaje i otkupa mlijeka jer za mljekare nije postojala zakonska obveza primjene pravne regulative o kvaliteti mlijeka u otkupu kao ni primjene propisa o cijenama.

U agrarnom sustavu mnogih asocijacija i udruga proizvođača mlijeka dominiralo je mišljene da će biti otkupljena svaka litra ponuđenog mlijeka i da ne može doći do pune primjene mjera agrarne politike i djelovanja tržišta u području mljekarstva sve dotle dok postoji tako veliki deficit u domaćoj proizvodnji mlijeka.

Nadležni državni organi realno su ocijenili složenost stanja u proizvodnji mlijeka i odgodili punu primjenu propisanih agrarnih mjera, te odredili prijelazno razdoblje za njihovu provedbu.

- Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 102/2000.) nije se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2001. god. U međuvremenu je izgrađen i osposobljen Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, tako je puna provedba Pravilnika zaopčela početkom 2003. godine.

- Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i šumarstvu ("Narodne novine" broj 87/2002.) stupio je na snagu 1. siječnja 2003. god.

Naknadno su izmijenjene neke odredbe i uvjeti ostvarivanja novčanih poticaja za minimalnu poticanu količinu od 6 000 litara mlijeka i 4 mliječne krave. Ova količina mlijeka i broj krava u 2005. god., bit će uvjet za

Foam

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

ZA ZAŠTITU I ODRžAVANJE SISA U ODLIĆNOM ZDRAVWU

Veloucicl

TIJEKOM CIJELE GODINE

•

•

• Veloucidje emulzijau oblikuopne temeljena na jodu. Sačinjava je hidratantnolipidna opna savršeno vidljiva na sisama, a koja osiguravadjelotvornuzaštitu sisnog kanala između mužnji.

• Zahvaljujući tako naprednoj formulaciji, Veloucid osiguravastabilno prijanjanjena svim temperaturama,omogućujući potpuno prekrivanjesisa cijelom duljinom i bez bilo kakvogkapanja.

• Zahvaljujući vrlo bogatomstanjuagenatau kožii osobitou sadržajumasti,Veloucidodržava kožusisau savršenomzdravljukrozcijelu godinu.To osiguravaoptimalnuzaštitutijekom hladnogvremenaili dok su kravena ispaši.

• Veloucidemulzijavlažii obogaćuje površinski sloj epidermisa,poboljšavajući gipkosti savitljivost.To pomažekod uklanjanjafizikalnihi mikrobnihnečistoća sa sisa,pa se tako puno lakšečiste prijemužnje.

• Veloucidse koristiekonomično. Zbogtakvih odličnih, nekapajućih svojstava. cijeliproizvod

ostajena sisamai ne kapapo podu.

PRIMJENA Nerazrljeđen, uranjanjem, samonakonmužnje.

Emulzijaje tehnološkirazvijenau Ecolabu, proizišlaIz Iskustvadoblv nog u kozm tlćkoj lndu trlji !to o lguravatri neophodn dodatneprednostiproizvoda: • pojačava strukturnu vlažno t si e • nadomlje§taprirodneag nsekoji daju vlažnostsisi • stvaraJedanefektzatvaranjas r ulaclJom znojenjavanj kog loja pldermo

ECOI'\B' !i Ecolabd.o.o.

Za\lr1nlca 17 • HR-10000Z'.ag'eb• Tel. 01 8321 eoo• FIIJC OI 8321833 • www.eccl .oo,n

GOSPODARSTVO

ostvarivanje premije za komercijalna gospodarstva u 2006. god.

Primjena uredbe o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 156/2002.) započela je 1. siječnja 2003. god.

- Novčani poticaji za mlijeko u otkupu nisu mijenjani niti smanjivani tako da svi proizvođači mlijeka novčane poticaje koriste u punim iznosima.

- U 2004. god. izvršene su određene korekcije i smanjivanje novčanih poticaja za proizvodnju stočne hrane kao i za uzgojne kategorije goveda.

Mljekarska industrija i otkup mlijeka.

Mljekare ne otkupljuju određene količine mlijeka od malih proizvođača s obrazloženjem da su troškovi otkupa na područjima ovih proizvođača visoki i da kvaliteta mlijeka ne zadovoljava međunarodne standarde prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka.

U vremenu dugogodišnjeg deficita mlijeka kontinuirano je iz uvoza pokrivan manjak domaće proizvodnje. Mljekare su bile glavni uvoznici, a pretežno su uvozile sirovo mlijeko koje je korišteno kao sirovina za daljnju doradu i proizvodnju različitih mliječnih prerađevina.

Ovaj uvoz nije uzrokovao poremećaje na tržištu, niti je došlo u pitanje preuzimanje i otkup mlijeka domaće proizvodnje.

Procesima globalizacije i restrukturiranja gospodarstva, Hrvatska je kao članica Svjetske

trgovinske organizacije (WTO) potpisala mnoge ugovore o međunarodnoj trgovini kao i Protokol - 7 o liberalizaciji trgovinske razmjene sa zemljama članicama Europske unije. U govori o vanjskoj trgovini daju Hrvatskoj mogućnost za povećanje izvoza svojih proizvoda na vanjska tržišta, uz uvjet da su naši proizvodi konkurentni cijenama i kvalitetom.

Zbog liberalizacije uvoza i carinske politike mijenja se struktura uvoznika mlijeka i mliječnih prerađevina. Mljekarska industrija nije više kao nekada pretežan uvoznik, već su to trgovačke tvrtke i trgovački lanci. Trgovački lanci u uvozu sudjeluju sa 65% njegove vrijednosti, a mljekarska industrija sa 30% vrijednosti, dok su 5% uvoznici ostale prerađivačke prehrambene industrije. Promjene uvoznika donijele su promjene u strukturi uvoza mlijeka i mliječnih prozvoda, te se sada umjesto sirovog mlijeka uvoze pretežno gotovi mliječni proizvodi, većinom različite vrste sireva.

Sirevi iz uvoza visokim subvencijama i niskom uvoznom cijenom nelojalno konkuriraju proizvodnji naših sireva. U domaćoj proizvodnji sireva, troškovi mlijeka jednaki su cijenama uvoznih sireva. Uslijed navedenog pogoršava·se položaj mljekarske industrije, smanjuje se godišnja prerada i gubi mogućnost plasmana određenih količina proizvoda.

Većina industrijskih mljekara u Hrvatskoj nema organiziranu prodaju već proizvode

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikro.kreditni program DEMOS

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

•Za krave •Za poljoprivredu • Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

MartinaGambona 4

• FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZAREAUZACIJA

S. I A. Radića 5

Karloval'

Dvor

te!: 047- 615-827 ili 615-828

tel: 044-871-317

P. Preradovića 6 Pakrac

Drniš

Kralja Zvonimira 2 tel: 022-888-038

te!: 034-412-055

WWWdemos-skz. hr

.ll(iekarski ftst o-;:!005

GOSPODARSTVO

Tijekom 2003. god. u otkupu mlijeka bilo je plasiraju preko trgovačkih lanaca. Trgovački uključeno ukupno 58 815 proizvođača, od toga lanci diktiraju uvjete prodaje što također remeti odnose na tržištu i otežava plasman domaćih je 45 000 proizvođača koji su tijekom cijele godine isporučivali mlijeko. U 2004. broj proizvođača proizvoda. mlijeka u otkupu smanjio se za 8 001 proizvoLiberalizacija trgovine poljoprivrednođa~a, pa je ukupno 50 814 gospodarstava ispoprehrambenim proizvodima, pa tako i mlijeka i ručivalo mlijeko, od kojih 27 842 konstantno. mliječnih proizvoda, utječe preko mljekarske industrije i na domaću proizvodnju i na ~---------------------~ otkup mlijeka. U prilagodbi tržnoj konOtkur mlijeka manii ode, 000 lit. I 2003., ?.u04.I kurenciji u ovakvim utjetima slobodnog ooooo tržišta mljekare, zbog navedenih 40000 razloga, poduzimaju mjere racionalizacije poslovanja, pa tako i djelomičnu 20 000 restrikciju otkupa mlijeka domaće 7,2 7,45 proizvodnje. o Dnevna Obiteljska gospodarstva-proizUkupno Gospodartsva Godišnja gospodarstva <6 000 Iii. isporuka lit.

Isporuka1lt vođači mlijeka. U početku provedbe _ ■ 2004 _ 02003 nove agrarne politike proizvođači su L-------'==================::::'.,__ _____ _J U 2004. god. bilo je 27 021 (53,18%) malih diferencirani na komercijalne i ostale manje proizvođača mlijeka čija je godišnja isporuka proizvođače koji, po broju grla i kapacitetima zemljišta, ne mogu ispuniti utjete o obujmu mlijeka bila manja od 6 000 litara. Prema drugim poslovanja i o proizvodnji minimalnih količina proizvođačima, ova se kategorija proizvođača kontinuirano smanjuje i u 2004. god. bilo ih je određenog poljoprivrednog proizvoda. Sada je ukupno 448 532 poljoprivrednih domaćinstava u 7 089 manje u odnosu na 2003. god. Prosječna Registru obiteljskih poljoprivrednih gospo- godišnja isporuka mlijeka jednog ovakvog darstava, u statusu komercijalnih upisana oko obiteljskog gospodarstva iznosi 2 725 litara, a prosječna dnevna isporuka svega 7,45 litara.

140 000 proizvođača.

Zbog nerazvijene ekstenzivnosti proizvodnje Goveda posjeduje 85 930 domaćinstava od njihov položaj i uloga u otkupu mlijeka postaju kojih 77 039 muzne krave. U govedarstvu je sve manje značajni, jer su u ukupnom godišnjem nepovoljna struktura poljoprivrednih kućan­ otkupu mlijeka zastupljeni sa 13,82%, a najstava u odnosu na zemljišne površine i broj brojniji su po broju gospodarstava ( 53, 18%). muznih krava. Od ukupnog broja gospodarstava Povećani otkup mlijeka u prvoj polovini ove s posjedom od O,10-3,00 hektara zemljišta i do tri godine (za više od 10%) odnosi se na srednja i krave je 59 018 kućanstava ili 76,61 %. Obzirom veća obiteljska gospodarstva. Kontinuirani pad na minimalne proizvodne kapacitete, veći dio otkupa mlijeka od nerazvijenih proizvođača nije ovih gospodarstava nema uvjete za daljnji razvoj izazivao tržne poremećaje. Radi uvoza sireva i i povećanje proizvodnje, pa će se ova proizvodnja nastale nelojalne konkurencije na domaćem tržipostepeno gasiti. štu, mljekarska industrija odustaje od otkupa mlijeka upravo od ove kategorije proizvođača.

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG) održalo je veći broj Poljoprivredna gospodarstva Godina sastanaka s Udrugama proizvođača mlijeka i s Stalna Povremena Ukupno ud~gom mljekarske industrije "Croatiastočar" isporuka isporuka u svezi novonastale situacije u otkupu mlijeka.

2003.

45000 13818 58818 . 2004.

Najaktualnije je odustajanje otkupa mlijeka na 27842 22972 50814 području Slavonije, što se objašnjava činjenicom Razlika2004./2003. -17158 +9157 -8 001 .Uljekarski list 07/2005.

31

ODABIR V ZEMLJI PORIJEKl

/Austrjja, Njemačka, Nlzozems ili u karanteni prodavate!

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir I dogo 098/651-570 091 /7955-444 ---

__

_

--

- -.

;------.,~

i"T

-

; .. ,.. ., - - I.· ~t:..l.r_l

• _J

______

I

-

---=~

-

=

•

-_

-~-~

GOSPODARSTVO da mljekara u Osijeku nema uspostavljene cjelovite kooperantske poslovne odnose kao veći dio drugih mljekara u Hrvatskoj. N aglašeno je da su ovi problemi posljedica istovremenog djelovanja veće proizvodnje i sezonskog porasta otkupa mlijeka, nezadovoljavajuće kvalitete sirovog mlijeka (III. klasa cca 20% količina mlijeka) kao i zbog na tržištu subvencioniranih sireva 1zuvoza.

Na porast otkupa mlijeka pozitivno su utjecale mjere agrarne politike (cijene, novčani poticaji) u sektoru mljekarstva, kao i dugoročna orjentacija na povećanje i razvoj proizvodnje mlijeka kroz aktivnosti u provedbi Programa razvoja govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

U nastaloj tržnoj situaciji, mljekarska industrija - zbog značajnih zaliha proizvoda i u uvjetima visoke nabavne cijene mlijeka - nije u mogućnosti poslovati po postojećim uvjetima, pa se iznalaze rješenja u racionalizaciji otkupa mlijeka kao i u promjeni poslovne politike u odnosu na korekcije tvorničkih premija. Na položaj mljekara utječe i gubitak dijela izvozhog tržišta u Bosni i Hercegovini. Pored toga, najavljuje se da će prema propisima o

ambalažnom otpadu poslovanje mljekarske industrije opterećivati nove takse na PVC i staklenu ambalažu.

MPŠVG ocjenjuje da se mljekarska industrija, zbog onoga što nije ekonomski opravdano, ne može dovesti u položaj da radi s gubitkom.

Obzirom da u ovom razdoblju, u odnosu na 2004. god., nema porasta uvoza sireva, a ne postoji pravna osnova za donošenje mjera za suzbijanje antidampinškoguvoza.

Podržava se postojeća orjentacija razvoja proizvodnje mlijeka u svrhu postizanja što veće mliječne kvote. MPŠVG će preko Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu financijski podržati edukaciju obiteljskih gospodarstava radi poboljšanja higijene mužnje i kvalitete mlijeka.

Problemi oko trenutačnih viškova mlijeka javljali su se i u drugim tranzicijskim zemljama, a država intervenira na tržište tako da preuzima viškove mlijeka. Vladi Republike Hrvatske bit će predloženo da donesu interventne mjere i da mljekarska industrija, uz određenu nadoknadu, preuzme sve viškove mlijeka i preradi ih u maslac i mliječni prah.

Definicije suše vrlo su različite. Meteorolog kao manjak oborina u odnosu na prosječnu višegodišnju količinu oborine u nekom vremenskom razdoblju. Agrometeorolog sušu definira kao nedostatak vode koji utječe na nepovratne fiziološke promjene u biljci i tlu pa je upravo ta definicija poljodjelcu i najprihvatljivija.

Kako spriječiti eventualne posljedice suše, nije nam tako lako napisati, jer je više načina sprječavanja. Najsigurniji način sprječavanja ili ublažavanja posljedica suše je - navodnavanje.

Sistem za navodnjavanje ratarskih kultura posjeduje zanemariv broj poljodjelaca, dok ih veći broj proizvođača povrtlarskih kultura u intenzivnoj proizvodnji posjeduje. Kako se danas u Hrvatskoj navodnjava samo 0,81% ukupnih obradivih površina, suša se u nekim dijelovima Hrvatske s pravom svake godine proglašava elementarnom nepogodom. O će sušu definirati

''Suša'' Poznato nam je da je srpanj najtopliji mjesec u godini, da tijekom mjeseca srpnja padne najmanje oborina pa poljodjelci uglavnom strahuju od pojave suše. Razmišljajući o štetama koje nastaju kao posljedica suše mora se istaknuti da su štete danas mnogo veće nego prije dvadesetak godina, a razlog je što su uložena sredstva u bilo koju granu poljodjelske proizvodnje mnogo veća.

Suša ne poznaje granice. Ona pogađa i siromašne i bogate poljodjelce. Njena je pojava neočekivana i rizična, prekid fizioloških aktivnosti biljaka dovodi do katastrofe, tj. do elementarne nepogode. Posljedice suše nekih poljoprivrednih kultura katastrofalne su, dok se kod nekih kultura i ne primjećuju.

Mljekarski list 07/2005.

33

GOSPODARSTVO

~ -

~~

Doc. dr. se. Zoran Grgić; Branka Sakić, dipl. ing. -------------------poljoprivrednicima - člano­ vima, da svojim glasovima izravno utječu na organizaciju.

U svrhu poboljšanja konkurentnosti i profitabilnosti Australske mljekarske industrije, nova organizacija uključivanjem i povezivanjem svojih aktivnosti ostvaruje veću vrijednost od ulaganja plaćenih poreznih obveza. Zajedno s poljoprivrednicima, poreznim obveznicima, organizacija prima odgovarajuća sredstva iz istraživačkih i razvojnih državnih fondova.

"Mljekarstvo Australije" ulaže u razvojnoistraživačke aktivnosti kako bi poboljšali konkurentnost u proizvodnom i prerađivačkom sektoru industrije.

Organizacija surađuje s industrijskim grupama, kao što su Vijeće mljekarske industrije Australije i uprave za poslove trgovine (kao što su liberalizacija trgovine), kako bi stvorila uvjete za rast izvoznog tržišta.

Obrazovanjem potrošača 1 zdravstvenih stručnjaka o prehrambenim i zdravstvenim

U Melbournuje krqjem 2004. godine odrian I. skup među­ narodne asocijacije "International Dairy Forum". Na skupu su obrađfoane teme iz područja agrarne politike, managemenata i marketinga, tehrwlogije p1"oizvodnje i prerade mlijeka, te zdravstvene ispravnosti mlijeka i mliječnih proizvoda.

U nekoliko brojeva Mljekarskog lista namjeravam, uz pomoć mladih kolega sa Zavoda za upravu poljoprivrednog gospodarstva, objaviti neke od korisnih i zanimljivih informacija o proizvodnji mlijeka i mljekarstvu s ovoga skupa. U ovom tekstu je prijevod koji pokazuje strukturu i organizaciju mljekarske industrije u Australiji. Neka načela organizacije mogla bi se vrlo vjerojatno uspješno primijeniti i u našim uvjetima.

STRUKTURA I ORGANIZACIJA MLJEKARSKE INDUSTRIJE U AUSTRALIJI Australska industrija mlijeka je vrlo kompleksna, uključuje primarnu proizvodnju, preradu i marketing. Zbog toga postoje brojna tijela koja predstavljaju različite sektore i osiguravaju povoljno okružje za Upravljanje razvojem zajedničko djelovanje industrije. i distribucijom 21% Mljekarstvo Australije Proizvodne inovacije "Mljekarstvo Australije" je 20% Tehnički dio 4% uslužna organizacija u vlasništvu industrije. Osnovana je 1. srpnja 2003. kao zamjena za Udrugu mljekara Australije i Nacionalni Istraživačko-razvojne marketing 14% operacije 2% Mljekarsku udrugu za istraživanje i razvoj. "Mljekarstvo Australije" je organizacija ograničena jamstvom, a djeluje u sklaIstraživanje i du s Ustavom organizacije. Odinovacije u govorna je svojim članovima, poljoprivredi 20% Komunikacije i dostavljanje poreznim obveznicima koji su informacija 6% odlučili biti članovi, i vrhovnim tijelima industrije.

Slika 1: Ulaganjapoljoprivrednikau "MljekarstvoAustralije'~ Nova organizacija osigurava proračun troškova2004./05.

------

34

Mljekarski list 07/2005.

GOSPODARSTVO Proizvodni sektor Poljoprivrcdno-političlo sektor Uslužni sektor vrijednostima mliječnih proizvoda, «Mljekarstvo Australije» povećava potrošnju mliječnih proizvoda u Poljoprivrednici Članovi A svojoj zemlji. grupe Konačno, "Mljekarstvo Australije" osigurava informacije, rješava pitanja okoliša i zajednice i olakšava Proizvodni Dr"aivne savjetovanje i komunikaciju u sektor poljoprivredne industriji. organizacije Udruga Vijeće mljekarske industrije mljekara Australije Australije Vijeće mljekarske industrije Australije vrhovno je političko tijelo mljekarske industrije. Ono usklaSavez Udruženje mlj ekarskih mljekara đuje politiku industrije i predstavlja prerađivača Australije Australije sve industrijske sektore u nacionalnim i internacionalnim pitanjima.

Vijeće Vijeće predstavlja poljopriČl anovi B mljekarske grupe industrije vrednike, proizvođače i prerađivače Australije mlijeka, preko svojih sastavnih organizacija: - Udruženje mljekara Australije Slika 2: Organizacijamljekarskeindustrijeu Australiji - Savez mljekarskih prerađivača Australije - Tasmanijska organizacija uzgajivača goveda i Vijeće ·ujedinjuje ove organizacije kako bi mljekara, mljekarska vijeće stvorilo zajednički stav o pitanjima koja se tiču - Ujedinjeni mljekari Viktorije mljekarske industrije.

- Zapadnoaustralski poljoprivredni Savez, Savez mljekarskih prerađivača Australije mljekarski dio.

Savez rnljekarskih prerađivača Australije Državne organizacije za sigurnost hrane nacionalna je organizacija koja predstavlja inteSvaka država ima organizaciju koja prorese prerađivača i trgovaca mliječnim proizvjerava da li pojedinačni proizvođači mlijeka i vodima. Primarna joj je svrha da promovira farmi poštuju interese svojih članova i općenito, mliječne proizvođači s mljekarskih industrije pred državnim i saveznim vladama, te standarde za kvalitetu hrane. ostalim sektorima u zajednici.

Australski Odbor za standarde u mljekarstvu, s predstavnicima iz svake državne organiUdruženje mljekara Australije zacije za sigurnost hrane, osigurava nacionalni Udruženje mljekara Australije osigurava nacionalnu prezentaciju mljekara i djeluje kao pristup tematici o sigurnosti prehrane mliječnim odbor za mliječne proizvode pri Savezu poljo- proizvodima. Odbor je odgovoran za nadzor nad Organizacijom za analizu mlijeka. privrednika.

INDUSTRIJSKE PRISTOJBE Udruženje obuhvaća 6 mljekarskih orga"Mljekarstvo Australije" su osnovali poljoprinizacija kao članica, po jednu iz svake države: vrednici, porezni obveznici, kojima je određen - Poljoprivredna organizacija Novog Južnog iznos poreza prema sadržaju masti i proteina u Walesa, mljekarska udruga cjelokupno proizvedenom mlijeku u Australiji.

- Organizacija mljekara Queensland Australska Vlada usklađuje proračun za - Južnoaus-tralska mljekarska udruga istraživačko-razvojne aktivnosti koji je određen 1-----1

I

Mljekarski li.st 07/2005.

35

GOSPODARSTVO

prema dogovorenom principu.

Australski mljekari također doprinose financiranju «Veterinara Australije», kao što to čine poljoprivrednici u svim ostalim stočarskim proizvodnjama. «Veterinari Australije» neprofitnaje javna organizacija ograničena jamstvom. Članovi uključuju Australsku - državnu i teritorijalnu Vladu, ključne proizvođače i zainteresirane grupe. Svrha ove organizacije je olakšati partnerstvo između vlade i stočarske industrije, te stvoriti nacionalni pristup sustavu veterinarstva. Veterinarski porez je doprinos mljekarske industrije programu « Veterinara Australije».

Kao dio Programa strukturnog usklađivanja mljekarstva, porez usklađivanja mljekarstva je nametnut domaćoj prodaji proizvoda koji se prodaju kao mliječni napitci od 8. srpnja 2000.

Porez je određen u visini 11~ po litri i predviđa se njegovo trajanje do kraja desetljeća.

Prosječna vrijednostporezana mlijekoza

2004./2005. (rt/ kg) Mliječna mast

Veterinarstvo Mljekarstvo

0,037 2 605

Proteini o 088 6 350

Usklađivanje

mlijeka**

I Mlijeko (ić/ I)* I 0.004 I

0,317

I

11.000

• Bazirano na prosječnom sastavu mlijeka iz 2003./04. (4,10% mliječne masti i 3,31% proteina) „Oporezovani mliječni napitci u prodaji :J

SELEKCIJA

U GOVEDARSTVU

REZULTATI UZGOJNO SELEKCIJSKO RADA UGOVEDARSTVU NAPODRUCJ KOPRIVNIČKO•KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE V

Na području Županije koprivničko - križevačke stanje provedbe uzgoj no selekcijskog rada u govedarstvu najbolje možemo predočiti kretanjem brojnog stanja krava na obiteljskim gospodarstvima u posljednjih pet godina. ~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"---------•

LiiljanaHusinec,dipl. ing.

Broj uzgajatelja obzirom na veličinu stada evidentiran na kraju 2004. godine na području Koprivničko - križevačke županije, prikazanje u sljedećoj tablici:

Kretanjeukupnogbrojakrava i krava pod selekcijskimobuhvatom Godina

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

Krave pod uzgojno Ukupan broj selekcijskim obuhvatom Kontrola Kontrola Plotkinja Krava mliiečnosti rasploda 34 568 28 691 5 620 7 809 37 504 31 128 5 463 9 112 5 484 10 611 38 797 32 202 6 383 37 449 31 083 14 490 38 989 32 351 11475 14401

Udio krava pod selekcijskim obuhvatom Ukupan % broi 13429 4681 14 575 46 82 16 095 49 98 20 873 67,15 25 876 79 99

Iz tablice je vidljiv znatan porast broja krava pod kontrolom mlijeka tijekom 2004. godine, koji u odnosu na 2003. godinu iznosi čak 79, 7%.

To je velikim djelom uvjetovano uvođenjem B kontrole mlijeka na gospodarstvima pod selekcijskim obuhvatom.

36

%

% 3,42

Brojno stanje krava simentalske i holstein friesian pasmine pod selekcijskim obuhvatom evidentiran o na kraju 2004. godine, prikazano je u sljedećoj tablici: Brojnostanje krava simentalskei holsteinfriesian pasmine Kontrola mliječnosti

Kontrola rasploda

Sveukupno

Br. krava Br. Br. Br. AT BT uzg. krava uzg. metoda metoda Simentalska 1166 6 948 2 756 2 746 13 578 3 912 Holstein I 536 219 823 106 47 153 Pasmina

Br.

uzg.

friesian

Br. krava 23 282 2 578

Mljekarski list 07/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA

ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE. (098)358■532

SELEKCIJA

U GOVEDARSTVU

Kad se govori o uspješnosti uzgojno selekcijskog rada u prilog tome govori i podatak o broju najkvalitetnijih matičnih krava - bikovskih majki simentalske pasmine. Na području Koprivničko križevačke županije na kraju 2004. godine, zabilježenaje 91 bikovska majka simentalske pasmine. Te krave predstavljaju sam genetski i proizvodni vrh simentalske populacije krava i osnova su za kvalitetno provođenje selekcije. Od ukupno 368 bikovskih majki simentalske pasmine registriranih krajem 2004. god., na području cijele Hrvatske 24, 7%, nalazilo se na području navedene županije.

Kontrola mliječnosti - bitan sastavni dio provođenja uzgojna selekcijskih mjera, provedena na ukupno 11475 krava na obiteljskim gospodarstvima - rezultirala je određenim brojem laktacijskih zaključaka. Na temelju podataka o kontrolama mlijeka i pripadajućim analizama kakvoće na području Koprivničko - križevačke županija na kraju 2004. godine za simentalsku i holstein friesian pasminu evidentirana je 5 O19 ukupno zaključenih laktacija, od čega je 4 758 standardnih.

Proizvodnja mlijeka izražena u standardnim laktacijama za simentalsku i holstein friesian pasminu na obiteljskim gospodarstvima za proteklu 2004. godinu, danaje u sljedećoj tablici.

Laktaciiska proizi·odnjamlijeka izraženau standardnimlaktaciiama Godina

Broj laktacija 4 096 662

Pasmina Simentalska

2004.

HF

Mlijeko kg 4160 5 533

Mast kg 177 224

Mast

Bjelančevine

Bjelančevine

%

kg 140 180

3,37 3 25

4,26 4,07

%

Udjelkrava f'Ogrupama l'roiz\'Odn;emlijek·a do 3 000 Broj kg krava Br. %

Pasmina

3 0013 5013 500 4 000 Br. % Br. %

Simentalska 4 309 786 18,2 585 13,5 721 16,7 HF 710 144 20 3 147 207 179 25 2

4 0014 500 Br. %

4 5015 0015 000 5 500 Br. % Br. %

752 17,4 593 13,7 389 132 18,4 68 95 31

5 501- više od 6 000 6000 kg Br. % Br. %

9,0 259 6,0 224 4,3 8 1,1 1

51 0,1

Prosječna dob krava 17rema laktacijamapo ,,asminama

~asmina Simentalska HF

1. Laktacija broj g./mj.

1 164 2/3 299 2/2

Broj krava 4309 710

2. Laktacija g./mj. broj 834 3/3 165 3/5

3. Laktaciia g./mj. broj 4/4 609 4/7 109

4. laktacija g./mj. broj 1 702 7/3 137 6/9

Pro. starost g./mj.

4/9 3/9

Trajanje servisnog razdoblja po pasminama Broj krava

Pasmina Simentalska

lHF

3 932 632

Trajanje servis perioda od 66- 100 od 101 - 120 do 65 dana od 121-150 d. preko 150 d. d. d.

Prosj.

Broj Broj % Broj Broj % % % Broj % 907 23,06 1 164 29,60 458 11,64 499 12,69 904 22,99 117 14,71 129 20,41 73 11,55 75 93 11,86 262 4145 155

«Na;»krave simentalskepasmine 11ai'Odručju Koprivničko križevačke županije u 2004.godini Red. br.

Životni broj krave

Ime krave

Uzgajivać

Rb. lakt.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

HR 0006042001 HR 0006014340 HR 0006021918 HR 0006025482 HR 0006042012 HR 0021024 724

LILI SANA BILA *GILDA STEFI HEIDI

FRANJO KOVAČEVIC IVAN CAREVIC IVAN IMBRISIC IVANCAREVIC FRANJO KOVAČEVIC MLADEN HORVAT

3.

5.

5.

3.

3.

5.

Proizvodnja u standardnoj laktaciji 305 dana 9 676 - 4 07 - 3,45 8 848-3,96-3,17 8 792 - 4 56 - 3,52 8 676 - 4,65 - 3,64 8 656-3,55-3 18 8 296 - 3,99 - 3,24

Otac RADIUS DONES SEDAN HANTER ROBINSON ROXAN

Mljekarski list 07/2005.

SELEKCIJA

U GOVEDARSTVU

*Šampionka XI. stočarske izložbe "Gudovac 2003."

GILDA ŽB 0006025482 (Otac: HANTER) Proizvodnja: 3/3 7611-4,45339-3, 71-282 Max. lakt: III. 86764,654043,6-316 Uzgajivač:

Ivan Carević, Cepidlak

Na kraju 2004. godine na području Koprivničko - križe-

vačke

županije zabilježeno je 5 965 proizvođača kravljeg mli~------------------------~ jeka koji su u toj godini ukupno proizveli 78 891428 kg mlijeka, što iznosi 14, 15% od ukupno proizvedene količine mlijeka.

Za proizvedeno kravlje mlijeko, proizvođačima s područja te županije isplaćena je premija u ukupnom iznosu od 55,319.542,22 kn.

U SLKM-u je analiziran određen broj selekcijskih uzoraka kravljeg mlijeka. Pregled po stočarskim službama dat je u sljedećoj tablici: BrCJ<111,ii1zir.m1h ,eh·ko/sblz 11:::N" ,1 J..·rai·l1!!.,.!.

111ii;d:a 1 li 00-t. :l,c'di111 Na području poticanja govedarske Stočarska Kemijska Somatske proizvodnje Koprivničko - križevačke služba analiza stanice županije obrađeni su zahtjevi za razne vrste poticaja iz područja govedarstva sveukupno Koprivnica 19 527 19 822 za pravne i fizičke osobe kako slijedi: Đurđevac 21 312 21 643 • izvorne i zaštićene pasmine 3 zahtjeva za Sv. I. Žabno 11875 12 209 57 grla Križevci 17 088 17 094 • program poticanja konvencionalne proizvodnje: • uzgoj ženske teladi 1 737 zahtjeva za 5 015 grla - mliječne krave 4 535 zahtjeva za 28 843 grla • tov junadi 108 zahtjeva za 9 503 grla - sustav krava - tele 1 zahtjev za 26 grla • matična grla 11183 zahtjeva za 5 328 grla ■ 1

SELEKCIJA

U OVČARSTVU

UZGOJNOSELEKCIJSKIRADU OVCARSTVUHRVATSKE V

Mr.sc.ZdravkoBaral

Istovremeno, date su smjernice u okviru kojih se uzgojno selekcijski rad u ovčarstvu odvija i tijekom 2005. godine.

M{jelw.rski!i<;t 07/2005.

a nedavnom predstav(janju godišnjeg izvješća Hrvatskog stočar kog centra o provedbi uzgojno elekcij kog rada, a i o drugim poslovima koje prouodi Hrvatski stočar ki centar, pred tav'(jena je i prot eclba uzgojno selekcij ·kog rada u Republici Hrvatskoj.

.'J9

iDugogoclišnja tradicija prodajf' steonih junica proi:xodačžrna. n1ljekaran1a

i trgo1,cin1adiljeni si,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike,

kupite junice direktno od proizl'odača!

<!Juditekorak ispred! fnl'estirajte u bolju budućnost!

lnter-Ag

d.oA

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6 I 70 696, 091 6170 636

SELEKCIJA

Broj ovaca u Republici Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj uzgaja se oko 600 000 ovaca, a Hrvatski stočarski centar je temeljem zahtjeva za ostvarivanjem državne novčane potpore za držanje rasplodnih ovaca tijekom 2004. godine evidentirao ukupno 509 939 grla kod 9 097 uzgajivača, pri čemu su evidentirana samo stada s minimalno 20 odraslih grla, što je u 2004. godini bio minimalno potreban broj grla da bi uzgajivač ostvario potporu. U 5 priobalnih županija (Zadarska, Šibenska-kninska, Splitskodalmatinska, Primorsko-goranska i Ličko-senj­ ska županija) evidentirano je ukupno 316 053 ovce ili 61,98% od ukupnog broja evidentiranih ovaca. U pasminskom sastavu na ovim prostorima dominiraju različite izvorne pasmine ovaca (creska ovca, rapska, ovca, krčka ovca, paška ovca, lička pramenka, dalmatinska pramenka).

U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske dominiraju inozemne pasmine, među kojima je najzastupljenija njemačka merino ovca (merinolandschaD. Najveći broj ovaca u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske registriran je u Osječko-baranjskoj županiji (48 341 grlo ili 9,48% od ukupnog broja).

Naglašeno je kako je upravo u tijeku zaprimanje i obrada zahtjeva za novčanom potporom za držanje rasplodnih ovaca i ovnova za 2005. godinu, te kako je u ovoj godini potrebno uzgajati najmanje 25 odraslih grla za ostvarivanje državne novčane potpore.

Uzgojno selekcijski rad u ovčarstvu Među najvažnijim događajima u provedbi uzgojno selekcijskog rada tijekom 2004. godine istaknuto je dobivanje prava na korištenje posebnog I CAR-ovog pečata, namijenjenog organizacijama koje se u provođenju mjera kontrola proizvodnosti, obrade dobivenih rezultata, testiranja grla, kao i izračuna uzgojnih vrijednosti pridržavaju postupaka koje je propisao ICAR (International Committe for Animal Recording - Međunarodni odbor za praćenje proizvodnosti domaćih životinja). U članstvu su registrirane organizacije iz više od 60 država sa svih kontinenata.

U Republici Hrvatskoj uzgojno selekcijski rad provodi se u populaciji od 30 250 uzgojno valjanih ovaca, kod 338 uzgajivača i 15 pasmina.

Najznačajnije djelatnosti u okviru provedbe Mljekorski list 07/2005.

U OVČARSTVU

«Programa uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj», temeljnog dokumenta u organizaciji i provedbi uzgojno selekcijskog rada u ovčarstvu, odnose se na kontrolu proizvodnih osobina: kontrola reproduktivnih osobina u svim stadima s uzgojno valjanim ovcama, kontrola mliječnosti 2 000 ovaca i provedba performance testa odabrane muške janjadi u feeld uvjetima.

U pasminskom sastavu uzgojno valjanih ovaca dominira njemačka merino ovca - merinolandschaf s 8 917 grla (29,48% od ukupne uzgojno valjane populacije ovaca, 76 uzgajivača).

Druga po zastupljenosti pasmina unutar uzgojno valjane populacije je lička pramenka (4 798 grla, 35 uzgajivača). Raste broj uzgojno valjanih grla i drugih hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Sustavan rad na zaštiti najugroženijih hrvatskih izvornih pasmina dubrovačka ruda, istarska pramenka i cigaja odražava se kroz povećavanje broja matičnih grla, iako je dubrovačka ruda i dalje u kategoriji izuzetno ugroženih pasmina (251 grlo, 16 uzgajivača).

Povećan je i broj uzgojno valjanih grla paške ovce, iako je jasno da broj grla uključenih u kontrolu mliječnosti treba i dalje povećavati, a što je neophodno za kvalitetnu provedbu uzgojnog programa. Broj matičnih grla creske ovce upućuje kako bi idućih godina trebalo intenzivnije raditi na umatičavanju ove populacije.

Kontrola proizvodnih osobina Pri kontroli reproduktivnih osobina najviše vrijednosti za veličinu legla utvrđene su za romanovsku ovcu (1,45), a za najbrojniju uzgojno valjanu populaciju (merinolandschaD 1,15janjadi u leglu.

Tijekom 2004. godine ukupno je u performance testu pozitivno ocijenjena 130 ovnova u 9 pasmina. Prosječni dnevni prirast do dobi od 105 dana za odabranu mušku janjad merinolandschaf pasmine iznosio je 325 grama, sa završnom težinom od 38,60 kg.

Kontrola mliječnosti ovaca provodila se za 3 pasmine: istarska pramenka, paška ovca, istočnofrizijska ovca. Sveukupno je izračunata laktacijska proizvodnja za 1 944 ovce. Istaknuto je kako su uputstva za kontrolu mliječnosti ovaca u potpunosti prilagođena propisima Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja (ICAR). Kontrola 41

U OVČARSTVU

SELEKCIJA

mliječnosti provodila

se AT metodom, a svakih 30 dana kontrolira se naizmjenično jutarnja ili

večernja mužnja.

U grafikonima 1. i 2. predstavljeni su rezultati kontrola mliječnosti za tri pasmine kod kojih se provodila kontrola mliječnosti.

Grafikon 1: Brojzaključenih laktacija,dužina laktacija i prosječna proizvodnjamlijekarazličitih pasmina ovaca 800~----~-------------------------------, 700

□ lstočnofrizijska

600

□ Istarska

■ Paška

500 400 300 163 145 145

200 100 Brojzaključenih laktacija

Dužinalaktacije(dana)

Razdoblje mužnje(dana) Ukupnaproizvodnja mlijeka Mlijeko(kg)u razdoblju (kg) mužnje

Grafikon2: Sadržaj (%) i količine (kg) masti i bjelančevina u mlijeku različitih pasmina ovaca 12,00

I □ lstočnofrizijska D Istarska ■ Paška I

10,47 10,30 10,00 8,00 8,00 5,99

5,84 6,03

6,00

5,01

4,00 2,00 0,00 Mast(%)

Mast (kg)

Laktacijska proizvodnja izračunata je na da je izračunata proizvodnja mlijeka u čitavoj laktaciji, i posebno za razdoblje mužnje.

Količina mlijeka u razdoblju mužnje izračunata je za razdoblje od datuma odbića do datuma zasušenja uvažavajući mjesečne kontrole mliječnosti. Ukupna količina mlijeka izračunata je na način da se količini mlijeka u muznom razdoblju pridodala količina mlijeka proizvedena (posisana) u razdoblju od janjenja do datuma odbića. način

42

Bjelančevine (%)

Bjelančevine (kg)

Količina mlijeka u tom početnom razdoblju,

koje predstavlja razdoblje sisanja, izračunata je na način da je broj dana razdoblja sisanja pomnožen s količinom mlijeka utvrđenom u prvoj kontroli. Ostali pokazatelji, sadržaj (%) i količina (kg) mliječne masti i bjelančevina odnose se na razdoblje mužnje.

N aglašeno je također, kako su tijekom prošle a i ove godine u Upisnik uzgajivača uzgojna valjanih životinja upisivani novi uzgajivači. Pri upisu novih uzgajivača vrijedeći kriteriji i ove Mljekarski list 07/2005.

SELEKCIJA

godine postavljeni su na način da je pri upisu neku od inozemnih pasmina, odobravan upis samo onim uzgajivačima koji su nova stada formirali kupovinom matičnog rasplodnog podmladka (dvije poznate generacije) iz uzgojno valjane populacije ovaca.

Istovremeno, radi povećavanja uzgojno valjane populacije i dalje je u tijeku upis stada u kojima uzgajivača koji uzgajaju

U OVČARSTVU

se uzgajaju hrvatske izvorne pasmine ovaca, bez podrijetla.

Istaknuto je kako su tijekom 2004. započete, a u 2005. godini nastavljene aktivnosti na uvođenju procjene uzgojnih vrijednosti ovaca, čime će svakako biti osiguran značajniji selekcijski napredak i značajnije poboljšanje proizvodnih osobina. :J ograničenja po pitanju

STOČARSKE IZLOŽBE V

V

Y.STOCARSKA IILOIBA~¼s_naB_u ll%LATAR 2005.''

•------------------• Dana 04. 06. 2005. godine održana je V. stočarska izložba Krapinsko-zagorske županije pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, a u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra i drugih.

2. Božidar Hanžek, Zlatar, za prvotelku simentalske pasmine RESKA Žb. 02017845 (O: Horfred 7183) oteljenu 24.12.'02., koja je u prvoj kontroli proizvela 11,7 kg mlijeka, s 3, 1% m.m. i 4,0% bjelančevina.

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija goveda s ukupno 19 grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra (koje je uručila pomoćnica ravnatelja dr. sc: Maja Dražić) te brojnim novčanim i naturalnim nagradama od sponzora Izložbe.

Prvonagrađeni su :

1. Zlatko Kuharić, Lobor, zajunicu simentalske pasmine STELA Žb 02018377 (O: Bristol 7287),

oteljenu 14.04.'03., čija je majka u I. laktaciji proizvela 6 051 kg mlijeka, s 4,8% m.m. i 3,6% bj.

M~ekarski list 07/2005.

3. Vjekoslav Prepolec, Budinščina, za kravu simentalske pasmine ŠEVA Žb.02006843 (O: Pirgo 7165), oteljenu 28.08.'99., kojaje max. mliječnost imala u I. laktaciji od 5 400 kg mlijeka, s 4,3% m.m. i 3,3% bjelančevina.

43

STOČARSKE

IZLOŽBE~===========

4. Nevenka Mladić, Zlatar, za prvotelku holstein-friesian pasmine, VINTIJE Žb.

2100641082 (O: NL 176739427), oteljenu 18. 01.

'03., koja je u prvoj kontroli proizvela 20,8 kg mlijeka, s 3,3% m.m. i 3,0% bjelančevina.

5. Branko Horvatinčić, G. Stubica, za kravu holstein-friesian pasmine TIKA Žb.22000889 (O: Luk 304), oteljenu 28.04.'01., koja je u I. laktaciji proizvela 10 546 kg mlijeka, s 4,3 m.m. i 3,5 bjelančevina.

Božidaru Domitran iz Zlatara uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra za šampionsko grlo izložbe CIFRAŽb.04012409.

Krava je oteljena 31.05.'98., a max. mliječnost imala je u II. laktaciji, 6 618 kg mlijeka, s 4,1 %

VELIKE

GORICE

I ¼sna Bulić, dipl. ing. I ~Da_n_a_o_4 __-l-ip-,,,.,-_a_2_00_4-.-~-od--ine--od-rza_v_n_a_J __ e_v.___ s_t_oc_v a-rs_k_a---,

izložba Grada Velike Gorice pod pokrovite'(jstvom Na Izložbi je predstavGradskog poglavarstva i Grada Velike Gorice, a u ljeno šest kolekcija goveda s organizaciji: Hrvatskog 11/očarskog centra, selekcijske ukupno 26 grla i održana aukslužbe Zagrebačkog prstena, uzgojne organizacije V. cijska prodaja steonih junica.

Gorica, Gradskog poglavarsva Grada Velike Gorice i Sva prvonagrađena izlo- Upravnog odjela za po'(joprivredu. žbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra (koje je uručio voditelj područne selekcijske službe Velike Gorice dr. vet. med. Radovan N emet), te brojnim novčanim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su: 1.lvan Špišić, Pisarovina, za simentalsku steonu junicu RUMENKA Žb 17084274, oteljenu

44

Mljekarski list 07/2005.

Tradiciiu i povierenie g

•

zavis "· idobro z

@VETERINA

d.o.o.

Sv■ton.delj,ko 2, Kalinovica,10~36 RokovPotok,HRVATSKA, telefon:01/33 88 888, t•lefoks:01/33 88 600 •·mali: inloOveterir,a.hr, www.veterino.hr

STOČARSKE

IZLOŽBE=============

17.08.'03., čija je majka maksimalnu mliječnost imala u trećoj laktaciji sa 7 458 kg mlijeka

2.Stjepan lvak, Veleševac, za simentalsku prvotelku iz domaćeg uzgoja JULKA Žb.

17077403 oteljenu 19.02.'02., koja je u drugoj kontroli proizvela 16 kg mlijeka.

4. lvan Špišić, Pisarovina, za prvotelku holstein-friesian pasmine, SIENTIJE Žb.

3100521525 oteljenu 03.003.'02., koja je u trećoj kontroli proizvela 34 kg mlijeka.

5. Milivoj Stanković, Veleševec, za kravu holstein - friesian pasmine ALKA Žb.36002456, oteljenu 02.02.'0l., kojaje max. mliječnost imala u drugoj laktaciji 85 77 7 kg mlijeka.

3.Mladen Koljenić, Ribnica, za kravu simentalske pasmine domaćeg uzgoja CVETA Žb. 17005380, oteljenu 16.01.'96., koja je max. mliječnost imala u šestoj laktaciji sa 6 396 kg mlijeka. lvan Špišić, Pisarovina, za šampionsko grlo izložbe FIOLA Žb.17046638, oteljena 22.10.'99., kojaje max. mliječnost imala u drugoj laktaciji od 6 866 kg mlijeka sa 4,4 % mliječne masti i 3,5 % proteina. Šampionsko zvono uručio je mr. se. Krunoslav Hrvačić član Poglavarstva Grada Velike Gorice.

Mladenu Koljenić iz Ribnice uručena je zahvalnica za izloženu kravu iz kategorije 46

Mljekarski list 07/2005.

·•

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

bikovskih majki GIZDAVA Žb.

04012620, oteljenu 31.05.'98„ koja je max. mliječnost imala u drugoj laktaciji od 5 781kgmlijeka.

Na izložbi je organizirana 1 aukcijska prodaja steonih junica koju je Grad Velika Gorica sufinancirao s 50%. Od ukupno 24 steone junice prodana je sedamnaest junica po prosječnoj cijeni od 10.353,00 kune. ■

AGRONOMA proizvesti što kvalitetnije mlijeko sa što manje somatskih stanica i sa što manje mikroorganizama ili bakterija u mlijeku. I ovo je sastavni dio tehnologije, rada, te cijene rada i cijene mlijeka. Danas je to i pitanje mogućnosti prodaje mlijeka, isporuke mlijeka mljekarama. Ako je

MLIJEKO RASTE NAPOLJU,

A MUZE U STAJI

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za srpanj: Kak.o iz treće klase mlijeka u prvu i E klasu U ovoj rubrici uglavnom se bavimo proizvodnjom voluminozne sirovine (voluminozne krme) za proizvodnju mlijeka i svime što je uz to vezano, pa sve do mužnje mlijeka u stf:lji.

Kako proizvesti što veću količinu mlijeka? Kako proizvesti kvalitetnije mlijeko sa što više proteina ili bjelančevina i sa što više mliječne masti? To je jedno pitanje. Drugo pitanje je kako

M(jekMski li,st 07/2005.

mlijeko E i prve klase, još nisam čuo daje otkup takvog mlijeka bio upitan. Uz probleme otkupa mlijeka loše kvalitete, javlja se i pojam lošeg proizvođača mlijeka.

Tko je loš proizvođač mlijeka?

Loši proizvođači mlijeka su oni koji su stalno u trećoj i drugoj klasi, obzirom na broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku krava.

Spadaju li u loše proizvođače mlijeka oni koji u mlijeko dolijevaju vodu kako bi povećali količinu tekućine koju pokušavaju prodati mljekari?

Mlijeko u koje je dodana voda, više nije mlijeko nego nekakva tekućina, mješavina vode i mlijeka! Ne, takvi, sigurno uopće ne spadaju u proizvođače mlijeka. Takvi u drugim zemljama ne dobivaju zabranu na 15 dana. Takvi dobivaju zabranu za cijeli život i tu nema više razgovora.

Problem loših proizvođača, onih koji su stalno u drugoj i trećoj klasi, nije samo problem mljekare.

To je i problem proizvođača koji su stalno u E i I. klasi. Na sabiralištu postoji samo jedan laktofriz u koji se ulijeva jedno i drugo mlijeko. Loši proizvođači mlijeka moraju shvatiti da su došla

vremena kada se u isti laktofriz ne može ulijevati E te prva i druga a kamoli treća klasa.

Problem proizvodnje mlijeka u drugoj i trećoj klasi, obzirom na broj somatskih stanica i mikroorganizama, na prvom mjestu je problem mogućnosti prodaje takvog nevaljalog mlijeka. Što s takvim mlijekom, a i cijenom takvog mlijeka? Analize mlijeka u Centralnom laboratoriju i u laboratorijima mljekara služe za određivanje kvalitete normalnog zdravog mlijeka. Sve ostalo mlijeko izvan standarda E i I. klase definitivno nije normalno i zdravo mlijeko.

Najprije razjasnimo pojam normalnog i zdravog mlijeka. Reci, je li normalno mlijeko u koje je dolivena voda i u kojem se nalaze antibiotici od liječenja krave i kojekakve nečistoće? Nije stvar u tome što će netko prevariti i podvaliti mljekari.

Bi li svojoj djeci dao da piju takvo mlijeko?

Postoje neke zapovijedi, a ima ih 10 kojih se treba pridržavati. Unutar tih 10 zapovijedi za svakoga od nas se može reći je li normalan ili nije. Sjeti se zapovijedi:» Ne čini drugome ono što ne želiš

Zdravo mlijeko. Što to znači zdravo mlijeko? Koje je mlijeko zdravo, a koje nije?

Zdravo je ono mlijeko koje svježe pomuzeno možemo piti ti, ja i naša djeca. To je zdravo mlijeko! Znaš li uopće što je to 1 mililitar? Jedna žlica kojom uzimaš mlijeko ili juhu ima točno 10 mililitara. Pazi sada! U jednom mililitru imaš milijun somatskih stanica i od 1 pa čak do 9 milijuna mikroorganizama. Koliko ih imaš onda u jednoj žlici. To ne znaš? Pa ako ne znaš pomnoži 1 x 10. Sjedni za stol, nalij si takvo mlijeko u tanjur i uzmi žlicu. Gledat ćeš u tu žlicu i tanjur s mlijekom znajući što je u njemu. Hoćeš li ga jesti? Sam ćeš sebi zabraniti predaju takvog mlijeka mljekari. Ako imaš imalo savjesti, nećeš raspravljati o tome kakvo je i nećeš ga ,,uvaliti» mljekari da mljekara dalje s njim radi

što zna.

Sasvim je normalno da nekvalitetno mlijeko ne možeš pomiješati sa zdravim i pokvariti sve ostalo mlijeko u laktofrizu. Zabranit će ti isporuku mlijeka!

Somatske stanice i mikroorganizmi su normalni sastojci zdravoga mlijeka, ali samo do određene količine ili broja. Postoji određena tolerancija povećanog broja do količine koja ne smeta tehnološkim procesima proizvodnje mliječnih proizvoda i njihovoj kvaliteti. Sve što je iznad toleriranih ili dopuštenih količina ukazuje da pomuzeno mlijeko nije zdravo, ili da se počelo kvariti od momenta mužnje do njegova ulijevanja u laktofriz.

Trebaš pomoć? Najviše si možeš pomoći sam! Ustvari, tvoje krave trebaju pomoć, a ne ti. , Ako imaš i malu temperaturu, odmah kukaš i ideš doktoru. Svako vime iz kojeg se muze mlijeko s povišenim brojem somatskih stanica i mikroorganizama bolesno je vime, a iz bolesnog vimena muze se bolesno mlijeko. Svako bolesno stanje traži intervenciju, liječenje i otklanjanje uzroka bolesnog stanja. Što prvo trebaš učiniti? Najprije se posa ·etuj sa svojim veterinarom. Sigurno je da sve krave u štali nisu bolesne. N ajprUe utvrdite koje su krave zdrave, a koje bolesne. O tome obaYijesti svoju mljekaru. Svakako treba napraviti analizu pojedinačnih uzoraka kako bi od zdravih krava i dalje mogao predavati mlijeko. Zna i, nakon mužnje ne miješaj mlijeko zdravih krava s mlijekom bolesnih krava. Kod krave bolesnog vimena možeš imati problem sa samo jednom četvrti, a tri ostale mogu biti potpuno zdrave.

Bitno je da se o zdravlju mlijeka ponajprije sam brineš. U Mljekarskom listu broj 6 na devetoj stranici lijepo sve piše i navedeni su primjeri kako to dobri proizvođači rade. A trebali bismo više isticati rad dobrih proizvođača mlijeka.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Drugo, treba čitati Mljekarski list! Često puta - Ako u štali neka krava ima mastitis, onda krpe kada mi se pojedinci žale na drugu i treću klasu poslije svake mužnje iskuhaj. Zato je najbolja mlijeka, na Centralni laboratorij i mljekaru, na rola papira. Znam da košta, ali na tome nećeš cijenu mlijeka, znam priupitati «čitaju li Mljeuštedjeti. Ne briši istom krpom zdravo i karski list». «Ne, nemam ti ja za to vremena», bolesno vime. Kod bilo kakvog pranja, osim najčešći je odgovor. Kako ovi što imaju više krava pranja vimena, najprije ide hladna, pa tek onda i stalno su u E i I. klasi, vele da čitaju Mljekarski topla ili vruća voda. Sve su ovo sitnice koje ti list, a neke savjete i po dva puta. Kako oni imaju mogu zagorčati život, ali se isplate. O svemu vremena? ostalome drugi su već toliko toga napisali, a ako Evo nekoliko savjeta što možeš sam prenisi do sada pročitao ili ti nešto konkretno nije ventivno učiniti: jasno, piši redakciji Mljekarskog lista i traži - Štala mora biti ožbukana. konkretan odgovor i savjet.

- Štalu moraš krečiti 2 puta godišnje.

A sada najvažnije u cijeloj priči. Kako - Prozori štale moraju biti čisti, a kao i vrata jednim potezom smanjiti 50 % problema vezanih stalno otvoreni. uz mastitis i zdravlje krava, mlijeko, gonjenje i - Prilikom liječenja vimena štalu moraš oplodnju krava, teljenje krava, a i za nekoliko početkom liječenja i završetkom liječenja litara dnevno povećati proizvodnju mlijeka? očistiti i dezinficirati. Možeš kupiti sredstvo za Kako? Pusti krave van iz tijesne i zagušljive dezinfekciju, a ako nemaš novca, upotrijebi modru galicu ili obično vapno. O tome se štale! Pusti krave van, na zrak i sunce da se mogu prošetati i da mogu vani jesti i ležati. Na pravi svakako posavjetuj sa svojim veterinarom. ispust za krave !!! Deset puta će ti se isplatiti!!!

- Stelju ili nastor mijenjaj svaki dan, a rešetke Ostavi krave i preko noći vani u ispustu!!! Krave peri dva puta dnevno (ujutro i naveče).

- Kravama papke čisti dva puta godišnje - u štalu neka idu samo na mužnju. Ako su krave vani, u ispustu od proljeća do zime i snijega, imat korekcija papaka. U zapuštenim papcima ćeš 50% problema manje i s kravama i s mlijeskrivaju se zločesti mikroorganizmi ili štetne bakterije koje kroz otvor na sisi ulaze u sisu i kom. I veterinarskih troškova za 50 % manje!!!

U sljedećem broju ćemo pokazati 6 do 8 VIme. ispusta krava i reći što o tome kažu oni farmeri - Prije mužnje nakon pranja vimena, vime briši papirnim maramicama. koji ispust prakticiraju u držanju krava i - Prva četiri mlaza iz svake sise pomuzi u proizvodnji mlijeka. posebnu kantu. Nemoj da ti padne na pamet da U Centralnom laboratoriju kompjuteri odreto izmuzeš na pod pod kravu. Ako kravi mlijeko đuju i broje svima jednako. Problem je jedino ako nakon analize mlijeka u roku od 48 sati ne dobicuri iz sise prije mužnje muzi je 3 puta dnevno; ješ informaciju da s mlijekom nešto nije u redu. ako daje manje od 20 litara, izluči je za klanje.

Kako riješiti problem somatskih stanica i - Ako je povišen broj somatskih stanica, a imaš muzni uređaj, odmah zovi servisera radi mikroorganizama, odnosno bakterija?

O servisa i kontrole aparata. somatskim stanicama i mikroorganizmima ili - Ako upotrebljavaš krpe za brisanje vimena i bakterijama još u sljedećem broju. Sastavni je to sisa prilikom mužnje, pa i ručnik u koji brišeš dio našeg znanja i naše kulture kao proizvođača ruke, moraš ih svakodnevno iskuhati. ali i potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda.

Mljelwrski list 07/2005.

49

rezidbu. Tlo plitko prekopavati kako bi KALENDARRADOVA zelenu se isparavanje i vlaga. spriječilo sačuvala Posađene cijepove njegovati, a posebno paziti

D rl?c -~ntuct~ dipl. ing

na uklanjanje brandusa ..

U voćnjaku brati ljetne vrste voća, i provoditi malčiranje. Neke voćne vrste možemo okulirati. I dalje provoditi zelenu rezidbu.

U povrtnjaku povrće je "žedno" i treba ga sve više zalijevati. Pripremati tlo za sjetvu i sadnju povrća. Povrće zaštititi prema stanju i napadima nametnika. Prekopati tlo nakon obranih kultura. Okopavati, plijeviti i prihranjivati povrće, što se redovito čini nakon zalijevanja ili kiše. Sijati: ciklu, grah mahunar, mrkvu, peršin, kupus, kelj, cvjetaču, salatu, radič, endiviju, poriluk, podzemnu korabu, rotkvu, korabicu, a saditi kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetaču, brokulu, salatu, korabicu, radič i poriluk.

U vrtu je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže gnojiti i okulirati. Lukovičasto bilje sada je zrelo, pa lukovice treba vaditi iz zemlje.

Narodne uzrečice za srpanj Hladan srpanj sve ljeto rashladi. Srpanj močvaran, svačemu je kvaran. Ilijina kiša ne nosi berićeta. Ako je na Ilinje kiše, bit će je i više. Kad jako rodi žir, bukvica i ljeska, bit će jake zime i mnogo kiše. O

U polju treba obaviti žetvu u što zbog količine i kvalitete prinosa kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Obradu, gnojidbu i uređenje tla obavljamo "dok je još kombajn na njivi", radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom. U isto vrijeme sadimo postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu a to je: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola. Srpanj je mjesec kada se izvode kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, lumizacije i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata, uređenja tla na oslobođe­ nim površinama. Nakon žetve uzimati uzorke tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljati prve pripreme za sjetvu uljane repice.

U vinogradu provoditi stalnu zaštitu prema uputama antiperonosporne službe, rezati mladice, a krajem mjeseca obaviti i kraćem roku

ZA VAŠ VRT

LJETNI SAVJETI

Ruže Vrtnim ružama potrebna je stalna pa-.: žnja i njega. Do kraja srpnja prihranjivati .:;ih otopinom mineralnog gnojiva. Nakon toga, nikakvo gnojenje nije dopušteno jer mladi izboji moraju prije zime dobro odrvenjeti i preživjeti zimu.

Ocvale cvjetove redovito treba uklanjati, prije no što latice počnu same otpadati.

Eventualne otpale latice treba pokupiti, jer moguća je pojava pepelnice koja ugrožava ruže čak i iduće godine.

Ako na ružama primijetite lisne uši, nemojte ih odmah tretirati kemijskim sredstvima, možda će ih uništiti ptice i korisne bubamare. Ptice će, osim toga, uništiti i druge štetne kukce, pa im negdje u vrtu postavite pojilište.

Kao

--

50

Svaki, pa i najmanji vrt radilište je u kojem radovi nikada ne prestaju.

Svaka bi"(jka živo je biće koje ovisi o našoj brizi i njezi, pa u predstojećim vrućim danima nikako ne smijete zaboraviti na njih.

i...-----------------preventivnu mjeru protiv us1Ju među ruže posadite koju kadificu i dragoljub. Lišće dragoljuba sadrži tvar koja privlači štetnike.

Osim toga dragoljub možete saditi i u povrtnjaku, između graha, krastavaca i cvjetače.

Kadifica djeluje suprotno, ne privlači kukce, već ih tjera. Međutim, lišće kadifice rado jedu puževi.

Da biste se obranili od puževa, najbolje je oko biljaka posuti piljevinu.

Od grane do grma Želite li od grane ruže uzgojiti novu biljku?

Ml:iekwski list 07/2005.

ZA VAŠ VRT

Nije teško kao što se u početku misli.

Od ruže koju želite uzgojiti uzmite cvijet sa stapkom dugom oko 20 cm i barem 3 para listova. Donji par uklonite i utaknite stapku u lonac napunjem finim supstratom. Prije toga reznicu možete umočiti u hormon koji će pospješiti ukorjenjavanje. Reznicu pokrijte staklenkom ili plastičnom folijom, pa sve skupa smjestite na sjenovito mjesto u vrtu. Supstrat u loncu stalno mora biti vlažan. Kada se pojave novi listovi, skinite zaštitni pokrov. U jesen mladu biljku možete presaditi na stalno mjesto u vrtu uz obvezno nagrtanje kako se ne bi smrznula.

Prije puta Prije no što spremite opremu za plažu, pregledajte vrt. Želite li da vas dočeka cvatući vrt, prije odlaska na ljetovanje morate mu posvetiti jedan dan. Prije svega potrebno je oplijeviti korov. Nakon toga vrt treba dobro zaliti.

Ukoliko imate mogućnosti, tlo u vrtu dobro je prekriti slojem treseta pa zatim zaliti. Lišće ukrasnog grmlja i drveća tijekom ljeta ispari mnogo vlage, zato ukrasnim grmovima i drveću ukonite stare i prekobrojne izboje. Cvatućim trajnicama odrežite što više cvjetova. Rezanjem cvjetova sprječava se biljka u stvaranju nepotrebnog sjemena. Čim trajnica počne stvarati sjeme, cvatnja znatno slabi.

S DANICOM PO HRVATSKOJ

Što se sobnog bilja tiče, najbolje bi bilo zamoliti prijatelja ili susjeda da pripazi na njih.

Ako nemate odgovarajuću osobu, morate se drugačije snaći. Biljke složite na hrpu na sjenovitom dijelu balkona ili u najsvježijoj prostoriji u stanu.

Pogodnaje svijetla kupaonica, ako nije okrenuta prema suncu. Takvu prostoriju blago zasjenite da ispari manje vlage. Moguće je lonce s biljkama ukopati u veći lonac koji se napuni tresetom i dobro zaliti. Na dno većeg lonca staviti sloj šljunka debljine 5 do 10 cm, na koji dolazi manji lonac pa tek tada puniti tresetom. U veće lonce možete postaviti preokrenutu plastičnu bocu s rupom na čepu kroz koju provucite vrpcu pamučne tkanine. Ili, lonce postavite u kadu, odvod začepite i napunite manjom količinom vode.

,---.-REB (Danica,1906.)

DarkoKantoci,dipl.ing

Tada je to bila kurija Sjeverno uz biskupski grad stoji nadbiskupsko kanonika Franje Filipovića, sjemenište. Zagrepčani tu zgradu zovu "crna škola", koji je vodeći jednom hrvatsku vojsku na Turke, prešao na tur- jer je uz nju vezana tužna uspomena iz 16. sto(jeća. sku stranu i se. Izdajni- ..________________________ _. poturčio

ka su bijesni građani namazali crnom bojom, a njegova je slika javno spaljena na kaptolskom trgu. Iza sjemeništa i biskupskog dvora nalazi se vrlo lijep vrt, osnovan od kardinala Haulika.

Nasred Kaptolskog trga stoji kip Bogorodice, umjetničko djelo bečkog kipara Fernkorna. Tuje do 1880. godine stajala stara kanonička kurija, Mljekarski list 07/2005.

gdje su se kanonici okupljali na vijećanje. S jedne i s druge strane Kaptola redaju se danas kanoničke kurije. Prve kurije dao je sazidati kanonicima već 1227. godine biskup Stjepan II Babonić. Na zapadnoj strani diže se samostan Franjevaca s obnovljenom gotskom crkvom sv.

Franje. Opatovina i Dolac zapremaju zapadni dio

51

S DANICOM

PO HRVATSKOJ

Kaptola. Tu se danas još lako može vidjeti kakvih 200 - 300 godina stara kućica, stisnuta, niska.

Posred toga dijela diže se župna crkva sv. Marije.

Tu su imali Cistercite svoj samostan. Njihovi su se podanici naselili na Dolcu u malim drvenim kolibama.

Kada su poslije u 16. stoljeću Cistercite pobjegli iz Zagreba u strahu pred Turcima, bude sv. Marija učinjena župnom crkvom, namjesto razrušene crkve sv. Emerika. Na zapadnoj strani spuštao se kaptolski zid do današnjeg Potoka.

Ondje su, na mjestu današnje Skalinske ulice stajala vrata. Još u prvoj polovici 19. stoljeća Skalinskom su ulicom vodile široke stube, s jedne i s druge strane bile su smještene trgovine, onda je to bila najživlja i jedina trgovačka ulica na Kaptolu. Preko potoka, koji su sada premjestili, vodio je jedan veći most, zvali su ga "pisani most", a na tom su se mjestu događale vječite borbe između Kaptolaca i građana.

Kasnija predaja dala je tom mjestu ime "Krvavi most".

Na sjever Kaptola pruža se Nova ves, u kojoj se zadržalo mnogo starinskih kuća iz davnih vremena. Tuje gradska ubožnica i crkva sv. Ivana.

Taje Nova ili kako suje prije zvali Lepa ves naseljena kaptolskim podanicima već godine 1344.

Iza biskupskog grada, pružao se do prije 40 godina veliki biskupski ribnjak, a od njega ide na istok Vlaška ulica. Tu su ulicu naselili Talijani (Vlah), koji su bili zaposleni kod gradnje stolne crkve. Oni su sagradili ondje svoju župnu crkvu sv. Antuna padovanskoga, koja je kasnije napuštena, a na njezinom mjestu sagradiše današnju župnu crkvu sv. Petra. Biskup Stjepan Babonić dao je stanovnicima Vlaške ulice posebne povlastice i poseban sud: ta su prava stanovnici zadržali sve do godine 1848. Na kraju ulice stoji stara topnička vojarna i vojnička bolnica. Vlaška se ulica nastavlja krasnim drvoredom sve do perivoja Maksimira. Podno biskupskog grada stoji nadbiskupsko sirotište sa starom kapelom sv.

Martina. Kod ove je kapelice nekada stajao stari samostan Dominikanaca, poslije napušten. _J INFORMATIZACIJA

Računalna tehnologija iznenađujućom brzinom priprema računalne medije i usavršava ih što konkurenciju stavlja u zapećak i donosi ogromne profite prvima na tržištu.

Sami mediji uvijek su u službi kvalitetne pohrane podataka radi trajnosti istih, što ne uspijeva baš uvijek u računalnoj industriji. Sjetimo se samo disketa, džepnih pločica koje su ljudi raznašali od računala do računala i hvalili se s 1,44 MB kapaciteta. Nakon njih došli su CD-i i užasnuli puk sa 670 MB, a potom i DVO-i sa 4, 7 GB memorijskogprostora. Ima togajoš!

Sve je započelo formiranjem tvrdog diska (Hard disc - HD) koji je ugrađen u kućišta raču­ nala s namjerom spremanja podataka na stog rotirajućih diskova koji su, slažući se jedan na drugi činili zavidne kapacitete za pohranu najrazličitijih stvari. Preko glave diska podatci su čita­ ni ili pospremani po potrebi korisnika. Primje-

52

rice PC - 486 računala imala su 8 MB, a današnji Pentiumi raspolažu s GB vrijednostima, pa se na tržištu mogu pronaći HD 60 GB, 80 GB, 120 GB i dalje. Kako sve softverske programe računalo nema gdje spremiti, tvrdi disk uz njihovu pohranu pohranjuje i podosta podataka rađenih u nekome od softverskih programa pa se ti podatci iz sigurnosnih razloga znaju premještati na pokretne medije i micati s tvrdog diska. Pri tome ostaju praznine pa je nužno povremeno napraviti optimiranje tvrdoga diska defragmentacijom DISK DEFRAGMENTER), tj. zbijanjem praznih mjesta na disku i povećavanjem kapaciteta istoga.

Mljekw-ski li.st 07/2005.

INFORMATIZACIJA

i i i

Kakva je potreba korisnika rag~ ::=:= :L··-~·•·U·•·l2·•·ll·•·"•l•K·•· 3 čunalnih medija na selu? Naizgled d ~ a. ... ,.. lI nikakva, međutim sjetimo se bezbroj $~---■-~--------~ _4, bilježnica, papira, fascikla, torbi i sl. ,:) • _j „1 W U njima nam stoje važni podaci, ,,._.lrhnNtlo:;n i .j~~ što :lJ J.pml'Daoatrbfhl..Su:uncbJt_uYiJek. ) potpisi, plaćeni računi, važeći ugoI! taiisbh, iioneu,plJCHbaiuV:IJek.U .wrm,i;....,,..,w.. loEic1ltoJttUIJudi.rumlahod :! WOrd'N vori i sve to skupa nam, najčešće li -IH - mtmortJ o pro1toralm1iogu~Jt l(J i) mtwdo1d11lu,(Rwddise-BD)koj1se11~.,•oukut1fta smeta ili ih gubimo. Računalni medi· podualr.ana 1to,:1otanJutlhdu.konkop1u K jedu acilttt upolnnu st•1n Preko gl1w<e disk.apodac1 su ~bt Prm.j,:riccPC su 8 MB,• ji (diskete, CD-i, stickovi, DVD-i} u u Vl'lJCdnosLma. aa trfiJN mop HD 60 GB, i =~~ o ,n sof\wnb- proenim: učualo i,i:ma Jpr"t"aub,mcb duk stanju su trajno riješiti problem •~...... bh:~=J~~=J:t:b;:~=:e~~o~=s~lhfr;:;u , di1b Pn tome Osta.Jupnuunt p•Je nubo povremeno .ft.191'H1ta optlmir&njctTrdop. dub spremanja navedenoga i pri tom j ddragme11.tx1jomtj J:b1jillljemprumh mjcm. na disk.u, kapac:iktautop.

PROGRAMS- ACCF.sSORIES uštedjeti prostor. Isto tako možemo •I ih umnožiti u bezbroj kopijajednake ______ --.!. trajnosti i vrijednosti. Cjenovna vrijednost jednoga CD-a i DVD-a danas je gotovo izjednačena i kreće se 1 Disketni pogon (FLOPY DISC) danas od 1 do 10 kuna, a na njih pohranjujete, , raspolaže s 3,5 "disketama, 1,44 MB kapaciteta primjerice, desetke knjiga materijala ili cjelo1 koje su nesigurna spremišta podataka, ali su večernje filmove !■ ~ praktični prijenosni mediji. Situacija se danas mijenja u korist memorijskih stikova koji preko USB priključka direktno na računalo prihvaćaju sadržaje do 512 MB i poput privjeska za ključeve nose podatke (datoteke ...) sa računala na računalo. Trajniji prijenosni mediji počivaju na CDROM pogonima (RW) koji za iste potrebe na CD-e pospremaju do 700 MB podataka (tekst, slike, glazba, video i sl.), te puno sigurnije i gotovo trajno čuvaju sadržaje na kojima se mukotrpno radi. Kako je proizvodnja medija poprilično ubrzana slojevi kojima su presvučeni CD-i ili DVD-i Disketa 3.5'(1,44 MB) CD (700 MB) u dlsketnom pogonu ponekad su nekvalitetni pa je time u CD-RW pogonu (FLOPYOISC) narušena njihova sposobnost prihvaćanja i čuvanja podataka. Za DVD-e mora postojati DVD-ROM pogon jer struktura DVD-a IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA ima više slojeva na disku, a time i više kapaciteta 10. 07.

20. 07.

31. 07.

(4,7 GB) što se danas već i povećava. Magnetne vrpce (npr. kazete) vezane su uz jedinice za OSIJEK5,05 20,36 5,13 20,29 5,25 20,17 sigurnosnu pohranu i koriste ih veliki sistemi (banke, elektoprivreda i sl.), a i nisu toliko ZAGREB 5,13 20,49 5,22 20,42 5,34 20,30 interesantne običnim korisnicima.

·•

·e._•12• ■ Il~•-- ■ !i•F-Eil1.tO• !

ti]~

•

A<li..Ekd:

.:) P"GlllkleaW.-m

•

CKIMl:a-

_:::,~OJdtotfuTcdia

> ■ COIMWldPrmp:

MC.llhito.SubIUSE

~

~

.::) ~~Prn:n,,l

o

.::) bt\cl

'.

4ii1Adc:ibt~U •

-Offn_,_

O.Clwn.,p

_

Ncup«I

NM:-.đ~Tr..-J.ward

PM

~T-

Pro,;r-~'Mtn

•

-~

tl'mllt[;qD'lf

MiimdlJIID& IIMooadtb:11

TNM'ldowl)I>

_) \IM,b,,ii~

■ l'laclfd't~~

, -4----

I

•

U.ont1Jihđoili1ucd-11ufasouhpm;

l"kro9d'I~

11ooidt"'9d

11aluč1

·

oaja.dičlhph

1

◄ 86ničuu?a unaf1

kari1nilt&.

G].

pa ft

PfODIIČI

IOJt

povtćavaii,iem

~~

,

Lo00ltDr_..~

...

Jlljekarski List 07/2005.

5."-J

y

TIPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene y

y

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grac

Tel.:01/28 82 811,Fax: 28 82 48~

E-mail:gumex-eko@inet.h

KOPRIVA .t

Kopriva (Urlica dloica L.Jje neugodan korov~ ali i biljka koju su stari Grci koristili u prehrani i liječenju. Latinski naziv joj dolazi od riječi urere . što znači peći, a daje taj naziv opravdan mogli smo se i sami više puta uvjeriti.

U literaturi se spominje da su rimski vojnici sami sebe mlatili koprivom da se ne bi smrznuli u oštroj britanskoj zimi, a kasnije se šibanje koprivom spominjalo kao način liječenja reume. Prije otkrića konoplje, kopriva je korištena za :~ tkanje platna kojima su Egipćani omatali ~ mumije, a pomorci pleli brodsku užad. Čak ..___ _, se u jednoj Andersenovoj bajci navodi kako je princeza tkala odjeću od koprive za labudove. U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje, koji također žari i pali. Otuda vjerojatno i ona narodna "Neće grom u koprive".

Poznato je da su u nekim krajevima seljaci stavljali koprivu u ognjište kada se približavalo nevrijeme da "grom ne udari u kuću".

Ljekovitost koprive Kopriva je prirodni izvor vitamina i minerala.

Sadrži željezo, sumpor, kalcij, magnezij, natrij, mineralne soli, mravlju, octenu, maslačnu i kremičnu kiselinu, vitamin A, vitamin Ci druge aktivne tvari.

U ljekovite svrhe koristi se čitava biljka: list, korijen i sjeme. List beremo tijekom čitave godine. Obično biljku pokosimo pa zatim u rukavicama list odstranimo sa stabljike i sušimo na prozračnom mjestu, zaštićenom od direktnog sunčevog svjetla. Sjeme skupljati u kolovozu i rujnu, a korijen kopati u rano proljeće ili kasnu jesen. Dobro oprati, osušiti i usitniti, tj. samljeti. Ispravno osušen list i korijen možemo nabaviti u svakoj ljekarni ili biljnoj drogeriji.

Pripravljanje čaja od lista 1 čajnu žlicu suhog, usitnjenog lista preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5 minuta. Piti 3 šalice svježe priprem.ljenog čaja tijekom dana. Čaj koristiti kod otežanog mokrenja, upale bubrega i mjehura, reumatskih tegoba, gihta, žućnih i jetrenih tegoba, povišenog šećera u krvi, slabokrvnosti te čira na želucu i dvanaesniku. Čisti tijelo od štetnih tvari, pomaže kod nesanice i loše cirkulacije. Koprive možete miješati i s drugim ljekovitim biljkama za određenu tegobu.

Tako je npr. kod šećerne bolesti dobro koristiti čajnu mješavinu od lista koprive, korijena maslačka, lista borovnice i ljusaka graha, Pripravljanje čaja od korijena 1-2 čajne žlice suhog, samljevenog korijena ~ ~

staviti u 2,5 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i kuhati još minutu, dvije. Nakon 10 min. stajanja čaj procijediti i piti 2-3 šalice nezaslađenog čaja tijekom dana. Čaj posebno preporučivati pri tegobama s prostatom, povećanja prostate i otežanogmokrenja .

Koristit mogu i kapi od korijena koprive koje možete i sami pripremiti na sljedeći način: 20 grama suhog, mljevenog korijena preliti s 100 mL (1 decilitar) 70% -tnog alkohola i ostaviti stajati 3 tjedna uz povremeno protresanje. Nakon toga tekućinu procijediti i uzimati triput dnevno po 20 kapi u malo vode. Nekada su kapi uzimali na kocki šećera, no kako znamo da šećer nije zdrav, bolje koristiti vodu.

Izvana čaj od korijena koristi za ispiranje vlasišta s prhuti i povećanog ispadanja kose. U tu se svrhu 50 grama suhog, samljevenog korijena stavi preko noći u lL hladne vode. Ujutro se prokuha 10 minuta i ostavi ohladiti. Procijediti i koristi za masažu vlasišta. Čaj čuvati u hladnjaku, a prije upotrebe zagrijati na ugodnu temperaturu.

Kopriva u kuhinji Jela od koprive sve češće nude u restoranima kao vrhunsku gastronomsku poslasticu. Koristiti vršne dijelove mladih biljaka, brane od ožujka do svibnja, od njih pripremiti juhe, umake, namaze, sokove, štrudle, palačinke itd. N a.ijednostavniji i najčešći način je pripremati koprivu kao špinat.

Dobartek! ■

VAŠ LIJEČNIK

Dr. Ivo Belan

,-,

Hrana kao lijek privlačna je U medicinskom svijetu pojavljuje se jedna nova ideja. Ako podešavamo našu znanost 1iutraceuticales, koja proučava ljekovite prehranu kako bi kontrolirali učinke hrane.

Na temelju brojnih istraživanja tjelesnu težinu ili postigli maksiznanst1.'enici vjeruju da će prehrana prilagođena malnu korist treninzima i sportindividualnim potrebama osigurati konzumiranje skim natjecanjima, zašto ne pokušati iskoristiti i prehranu u liječe­ svih potrebnih hranjivih sa.stojaka. nju ili sprječavanju bolesti? Na primjer, ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti bio određenih vrsta hrane samo ako je hrana izrazito prisutan rak dojke, mogli bi biti konzumirana u svojem prirodnom obliku, a po »propisani» proizvodi od soje i ribe bogate ome- drugima koncentrat hrane mora se formirati u ga-3 masnim kiselinama, jer se drži da i jedno i obliku tablete. Liječnica Barbara Howard, drugo smanjuje rizik od raka dojke. Vjeruje se da direktorica Medlantic istraživačkog instituta, likopen u rajčicama smanjuje rizik od raka kaže:»Ako smo našli da neki sastavni dio u prostate, pa se muškarcima preporučuje određenom voću ili povrću smanjuje metastaze konzumiranje rajčica i proizvoda od rajčica. tumora, ondaje djelotvornije uzimati ga u obliku Povrće općenito može smanjiti taj rizik. tablete, kapsule, sirupa, itd. Međutim, dok je za Linda Van Horn, profesor preventivne službeno odobrenje za primjenu lijeka potrebno medicine na sveučilištu North western u dosta vremena, hrana je na dohvat ruke, u prvoj Chicagu, kaže:»Još za ovu generaciju kreirat trgovini na uglu ulice.» ćemo individualnu prehranu temeljenu na Znanstvenici vjeruju da postoje snažni profilu osobnih rizika. Stojimo na početku kemijski spojevi u: borovnicama, rajčicama, potpuno nove ere u medicini.» slatkom krumpiru, kelju, soji. zelenom ćaju, U japanki, koje se hrane tradicionalnom ribljem ulju, čokoladi, crnom vinu, soku od japanskom ishranom bogatom omega-3 brusnice, jogurtu, koji mogu pomoći u prevenciji masnoćama i proizvodima od soje, relativno je bolesti kao što su rak, srčana oboljenja, zdravrjeđi rak dojke. Međutim, kada se japanke stveni problemi povezani s visokom starošću itd. presele u Ameriku i konzumiraju zapadnjačku Po nekim starijim istraživanjima te namirnice hranu, već nakon prve generacije rak dojke je mogu također sniziti razine kolesterola, s·rnanjiti čest kao u amerikanki. U centru za rak u Los povišeni krvni tlak, neutralizirati agens,- koji Angelesu u tijeku su opsežna ispitivanja na pridonose pojavi raka, olakšati menopauzalne velikom broju žena koje su preživjele rak dojke. simptome i i poboljšati imunološke sposobnosti One u svojoj prehrani koriste veće količine organizma. ribljeg ulja, soje, zelenog lisnatog povrća, Biljna hrana sadrži kategoriju spojeva prokulice, karfiola i mrkve. poznatih pod nazivom fitokemijski spojevi koji Svrha ispitivanja je utvrditi mogu li te jačaju obrambene snage organizma i, vjerojatno, namirnice spriječiti ponovno javljanje raka smanjuju rizik od raka, srčanih bolesti, makudojke. Već nakon tri mjeseca konzumacije takve larne degeneracije u oku itd. Takvi se spojevi hrane značajne su promjene u sastavu masnog nalaze u tamnozelenom, žutom i crvenom tkiva u dojkama (gdje žive stanice raka) što povrću i voću (rajčica, borovnica, itd.). ukazuje na činjenicu da hrana zaista može Premda će konačne zdravstvene dokaze za poboljšati zdravlje i smanjiti rizi obolijevanja od još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko raka. vrijeme pričekati, već danas se zna da će dokazi Drukčiji pogled opravdati ono što su naši roditelji stalno Po nekim stručnjacima ljekoviti su učinci govorili:»Jedi voća i povrća!» ■ ,l/f;i>/wrski list 07/2005.

1enno1og11a KOJa aa1e v1se1

2005

A DUPONT

COMPANY

PIONEER® Izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER.PIONEERSJEME d.o.o., Čuli nećka c. 2b/2, 10040ZAGREB,Tel.: 01 2958 000, http://wwwpioneer.co A ouPoN,

c,,MPANv

r.vZast1tni znak registriran 111 p11m1on1onu drzavama sv11ctaod strane PIONEER H1 - Brod International

Ine .. Des Mrnnes. lowa U

~-------------------------------------------------~

Vindija danas proizvodi tridesetak različitih sireva i jedini je proizvodać u regiji koji proizvodi sireve s plemenitom plijesni. CAPRILO, Vindijin meki sir od kozjega mlijeka s bijelom plemenitom plijesni dobitnik je SREBRNE MEDALJE, a CAPRO BLUE, meki sir od kozjega mlijeka s plavom plijesni osvajač je BRONČANE MEDALJE na Svjetskom ocjenjivanju sireva "WORLD CHEESE AWARDS" u Londonu.

~)~~~!!t~ ~\

't'in&iJ~