Mljekarski list 6-2005

eca,yu• 1na,ya• SJenaze str. 7. •

V

, TEKUCI

Jogurt -

·--

.

1

11.IHffillW •'

.

odsadai ki#.htsa 1,5%m.m.

Pripremljeni su od najboljeg Dukatovog svježegmlijeka, a osobitejogurtnekulture dajuim blagi ugodanokus.

Bezkonzervansa i dodataka.

0500g 8e.zglutena I konzsrvtli,111

LIPANJ

SADRŽAJ

ISSN0351-9104

KRMNE KULTURE Tehnologija talijanskog ljulja __________ 2 Postrna sjetva - veće iskorištenje tla _______ 5 Natjecanje u spremanju sjenaže u plastične bale ___ _____ ______ __ _ ____ ___ __ 7

HRANIDBA Hranidba teladi "mliječnom zamjenom" ____ 8 KVALITETAMLIJEKA Organoleptička kvaliteta mlijeka __________ 13 VETERINARSTVO Antibiotici - štetne tvari? _________________ 16 Pojava bruceloze kod Imotskog ___________ 19 Njega kože mliječnih životinja __________ 21 Kako smanjiti gubitke od prikrivenih upala vimena __________________________ 22 OBAVIJEST Tečaj "Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih uređaja" __

II. ocjenjivanje sireva Zagrebačke županije __43 HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Kupovina koza za proizvodnju mlijeka - pasmina i dob _________________________2 7 Održana II. aukcija rasplodnih bikova Charolais pasmine ______________________29 Osnovan Hrvatski savez uzgajivača ovacaikoza ____________________________30 KOZARSTVO Krmiva za koze i hranidbena ponašanje koza_ 31 IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU Stvaranje profitabilne krave ______________35 GOSPODARSTVO Procesi restrukturiranja mljekarstva ________39 VIJESTI Poremećaji u otkupu

24

mlijeka u Požeštini . _ _44 Cijene stoke sustavno rastu _______________49

VIJESTI IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Drugo županijska natjecanje u šišanju ovaca _________________________________ 26

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _______46 OBITELJ I DOM __________________________49

Naslovnica: Detalj s prošlogodišnjeg natjecanja u spremanju sjenaže

MPRESSUM Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. se. Stjepan Feldhofer, doc. dr. se. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoei, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak. Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević,

Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 primjeraka

KRMNE KULTURE

TEHNOLOGIJATALIJANSKOG LJULJA Mr. se. Srećko Ladišić Tehnologiju

prilagođa-

U tehnologiji travnjaštva, u cilju povećanja proizvodnje mlijeka i mesa, postoje određeni STANDARDI kojih se treba pridržavati.

Svuda u svijetu je isto, a razlike su samo u geografskom položaju, klimatskim uvjetima i količini oborina tijekom godine.

vamo uvjetima. Tako u Podravini prvi otkos skidamo od 15. do 25. travnja, a u Lici od 10. do 25. svibnja.

Talijanski ljulj može biti u sjetvenoj strukturi na određenoj površini glavna kultura, a na površinama pod silažnim kukuruzom meduusjev.

TALIJANSKI LJULJ U SJETVENOJ STRUKTURI 1. Talijanski ljulj kao glavna kultura.

Prva godina, godina sjetve (ljeto jesen), - ujesen do 1. otkosa. Druga godina, godina punog korištenja od 4. do 7. otkosa. Treća godina, godina preoravanja - u proljeće 1. otkos.

2. Talijanski ljulj kao meduusjev.

Između dvije sjetve kukuruza za silažu, ili između neke druge kulture.

PRIPREMA ZA SJETVU Talijanski ljulj treba sijati krajem ljeta i početkom jeseni. Nikada ne sijati u proljeće.

1. S poljoprivrednim savjetnikom valja napraviti sjetvenu strukturu i planirani plodored.

Sjetvena struktura mora biti što jednostavnija, s najvećom proizvodnjom voluminozne mase za zelenu krmu, sjenažu, silažu i sijeno.

Trava i lucerna na 70 % oraničnih površina + 30 % površina zasijanih kukuruzom za silažu.

Ovisno o raspoloživim hektarima ili jutrima, ovakvom sjetvenom strukturom moguće je maksimalno povećanje broja krava. Za vlastitu proizvodnju valja nabaviti koncentrat, ili komponente koncentrata što je znatno jeftinije.

2

2. Potrebnaje: - kemijska analiza tla.

- kalcifikacija (po potrebi).

- melioracijska gnojidba prema kemijskoj analizi tla, s podiza-njem plodnosti tla sa 16 do 18 miligrama fosfora i kalija.

3. Nakon kemijske analize, a prema preporuci, nabavi: - NPK gnojiva za sjetvenu ili startnu gnojidbu, u količini od najmanje 350 do 500 kg (7 do 10 vreća) po ha; od kojih ćeš 2/3 zaorati, a 1/3 zatanjurati.

- 4 vreće KAN-a od kojih ćeš 2 vreće zatanjurati, a 2 unijeti u sjetveni sloj ( = 54 kg čistoga dušika (N) po ha).

4. Osiguraj 50 kg sjemena po ha ili 25 kgpo jutru.

5. Ako u plodoredu imaš žito, SIJ talijanski ljulj od 15. kolovoza do 15. rujna. Skidat ćeš jesenski otkos. Nakon kukuruza za silažu, krajem rujna ili početkom listopada SIJ ljulj, a gnoji ga samo s 2 vreće KAN-a. Prva košnja je tek na proljeće.

Talijanski ljulj možeš sijati sijačicom ili rastepačem.

6. Nakon sjetve parcelu nagazi traktorom, trag do traga, ili povaljaj što težim valjkom. Što je tlo jače zbijeno (da se gore može igrati nogomet), to će ljulj biti bolji i dat će veći prinos.

7. U listopadu i studenome skidaj prvi otkos, hrani krave zelenom masom ili pokošenu i provenutu masu spremi u sjenažu.

Visina košnje je od 8 do 10 cm, ovisno o ranijoj ili kasnijoj košnji.

Jl(jl.'karski list 06/200.5.

======================= KULT Travu uvijek kosi oko 12 sati i poslije, i za zeleno i za spremanje u sjenažu. Trava tada ima u sebi najviše šećera - energije.

U jesen travu za sjenažu nikada ne kosi ako je noću bilo mraza. Biljka pod mrazom potroši svu zalihu šećera potrebnog za proces siliranja. Za spremanje sjenaže u listopadu ili studenom, potrebna su barem 2 do 3 topla i sunčana dana.

8. Očekivani jesenski prinos od 25 do 10 tona zelene mase po ha, ili 3 000 do 1 200 kg suhe tvari (ST).

9. U proljeće, ljeto i jesen, u punoj godini korištenja, ljulj kosi kada je visok 40 do 50, najviše 55 cm.

Najkvalitetniju krmu dobiješ s 1 500 do 3 500 kg suhe tvari po ha. Sve iznad toga daje lošiju krmu i manje mlijeka.

Slika br.1 - KAN pripremljen za prihranu nakon svakog otkosa. Za startnu prihranu prve vreće su već utrošene. Zasijano 35 jutara travnjaka. U staji je 50 krava, a dnevna proizvodnja mlijeka 900 litara. Sjetvena struktu-

M{jekarski list 06/2005.

Slika br. 1. snimljena 14. ožujka 2005. - OPG Ivica Imbrišić - Kozarevac

Slika br. 2. snimljena 14. ožujka 2005.

Slika br. 3. snimljena 30. ožujka 2005.

3

KRMNE

KULTURE

Slika br. 4. snimljenatakoder 30. ožujka 2005.

Slika br. 5. snimljena22. travnja 2005.

Slika br. 6. snimljena22. travnja 2005.

ra: ljuljevi 70% površina + kukuruz za silažu 30% površina. Ivica kupuje gotovu smjesu.

Slika br. 2 - Snijega još ima u jarku. Lijevo je farmerska tehnologija što znači daje nakon kukuruza posijan talijanski ljulj. Desno zaostala tradicionalna seljačka tehnologija - tehnologija gladne krave.

Slika br. 3 -Talijanski ljulj s prethodne fotografije (od 14. do 30. ožujka), za samo 16 dana narastao je do 30 cm, ali na plodnom tlu i uz dobru gnojidbu.

Slika br. 4 - Pusta hrvatska polja. U sljedeća dva mjeseca što će na njima narasti? Jesu li i tvoja polja ovakva?

Loša priprema za kvote iEU. Slika br. 5 - Talijanski ljulj tehnološki zreo za prvi otkos. Suvremena f armerska tehnologija! lika br. 6 - Priprema uzorka za vaganje.

Da vidimo koliki je prinos zelene mase i suhe tvari. Što kaže vaga? Vaga kaže 30 tona zelene mase po ha. Nakon sušenja uzorka laboratorijska vaga kaže: 12 % suhe tvari. Prinos po hektaru 3 600 kg suhe tvari.Ili M(jekarski List 0612005.

~=====================~K KULT [)O~Tld~ ~J~-W, I I •VfĆt l~I\Ol?liTt~Jt TLA Mr.sc.DarkoUher

Nakon skidanja ozimih i Na principu dviju žetvi godišnje može se uzgajati ranih jarih kultura siju se niz kultura koje potpuno iskoriste tlo i veći dio postrne kulture koje služe za sunčeve energije. ljudsku prehranu, za proizvodnju zelene krme, sijeno, silažu, Danas su selekcionirane brojne sorte i zrno, kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. S tom hibridi kraće vegetacije prilagođene uzgoju na se namjenom mogu sijati mnoge kulture, ovisno o potrebama, mogućnosti i opremljenosti gospo- višim temperaturama. One u tim uvjetima daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u darstva, te o uvjetima za proizvodnju odabranih predviđeno vrijeme i mogu se koristiti kako to kultura.

Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je ne- najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura su povoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) vrlo kvalitetne, ali zbog prevelikog udjela vode u i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i osjemeni. U oranični sloj takvog preoranog tla i za popravljanje kukuruzne silaže (krmni kelj, dospije velik broj sjemenki raznih korovnih vrsta grahorica, grašak) tako da se višak proizvedene koje će nekoliko idućih godina klijati i zadavati krme silira, a ta sendvič-silaža obično je bolje velike poteškoće u zaštiti usjeva. izbalansiranog omjera hranjiva. Stoka takvu Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili u silažu radije jede i pojede veću količinu, pa se u početku srpnja pa do sjetve u proljeće iduće proizvodnji takvom silažom postižu veći učinci. godine, dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To Agrotehnika za postrne usjeve razdoblje treba iskoristiti osobito u onim Imamo li u vidu specifične okolnosti postrne područjima u kojima padne više kiše, gdje je sjetve, agrotehnika za postrne usjeve nešto je raspored ljetnih oborina ujednačeniji, pa je izmijenjena u usporedbi s usjevima u redovnom sjetva postrnih usjeva sigurnija. uzgoju. Budući da je nedovoljna količina vode Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge glavni razlog sporednog značenja postrne sjetve sorte i hibridi raznih kultura prilagođenih uzgo- u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priju u toplije doba godine, kulture kraće vegetacije, prema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti odnosno one koje se mogu u jesen duže iskoriusmjerena na što bolje čuvanje vode u tlu zbog štavati na razne načine, ovisno o potrebama i jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Teopremljenosti gospodarstva. Da bi bila proizvemeljno pravilo za postrne usjeve je da se osnovna dena što je moguće veća masa po jedinici površiobrada tla izvede u što kraćem roku i sa što mane, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje njim brojem zahvata. Što se tiče izbora oruđa, prilagođeni uvjetima za proizvodnju. U tu se najpogodnija je freza koja u jednom prohodu svrhu često siju smjese kultura i sorti razne obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako nedužine vegetacije i razne visine, koje će u mamo frezu, možemo primijeniti klasična oruđa određenim uvjetima u kratko vrijeme dati (lemešni plug, tanjurače, drljače, sjetvosprekvalitetnu krmu, a moći će se duže vrijeme i mač). Odmah nakon žetve, a najkasnije u roku upotrebljavati na predviđeni način.

24 sata, treba strnište preorati na dubinu 15 do J}f/jekarski list 06/2005.

5

KRMNE KULTURE Za hranidbu stoke (u kasnu jesen) zelenom 20 cm. Nakon oranja odmah zatvoriti brazdu i krmom mogu se sijati razne kupusnjače: krmni usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i pognojiti organskim ili mineralnim gnojivima. silažu, krmni sirak, sudanska trava uljana Budući da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna nego u rotkva-rauola, podzemna koraba, stočna mrkva, glavnoj sjetvi, i količine gnojiva za tu namjenu su soja te suncokret (tablica 1.).

Navedene kulture ćemo kositi ili će ih manje. Za većinu postrnih usjeva dovoljno je· 60napasivati (ako su selekcionirane za tu svrhu) 80 kg dušika (N), 40-60 kg kalija (~O) i isto toliko fosfora (P 2 0 5 ) po hektaru. Dodatno bi tijekom jeseni, a još bolje ovce i koze zimi u trebalo povećati količinu dušika za 25 kg/ha ako Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i ćemo slamu zaorati, odnosno ostaviti u tlu. početkom proljeća, kada te kulture daju Nakon sjetve treba površinu povaljati rebrastim valjkom, da bi osigurali vlagu u tlu. Ako je tlo najraniju i najkvalitetniju krmu.

Kupusnjače: krmni kelj, repica-petranova, valjano glatkim valjkom, treba ga vrlo plitko rotkve-rauola mogu se i silirati zajedno s podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapikukuruzom i kukuruzovinom. Ta je silaža laritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. kvalitetnija i tečnija, a stoka je rado jede. :::J Sjetvi treba obratiti posebnu pozornost. U pravilu, sije se nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a Tablica 1: Postrnikrmni meduusjevi Vriieme U zelenojmasi Urod prema našim iskustvizelene Surove Škrobna Suhe Stadij i oblik ma količina sjemena treKultura mase tvari u bjelančevine vrijednost korištenja Sjetva Korištenje tiha u¾ n¾ % bala bi biti oko 30 % veća Vegetativni Kukurnzza jer su otežani uvjeti za 20.06.porast do zelenukrmu Po potrebi 30-50 1,9-2,2 10-13 16-24 20.07. mliiečne zriobe klijanje i nicanje, što značajno

prorjeđuje

sklop. Najpogodnije vrijeme sjetve završava prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama jedan ljetni dan vegetacije postrnih usjeva vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom odgovarajućih herbicida, a zaštitu od štetnika provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida sa sjetvom.

6

Kukurnzza silažu Šećerni sirak za zelenu krmu Šećerni

sirak za silažu Sudanska trava za zelenukrmu Stočni kelj sijan ili

20.06.20.07.

20.06.20.07.

20.06.20.07.

20.06.20.07.

presađen

20.06.31.07.

PerkoPVH krmnerepice i križanci

20.06.15.08.

Uljana rotkva Podzemna koraba Stočna

mrkva Soja za zelenukrmu Suncokret

U fazi razvoja

Po potrebi 1-2 otkosa

metličania

30-40

24-28

2,2

14,0

40-50

16-24

1,5-2,2

10-11

30-40

22-24

1,9-2,0

14

30-40

22-26

1,9

14

Mliječno-

1 otkos Po potrebi 1-2 otkosa

voštanazrioba Vegetativni porastdo metličania

Po potrebi

Vegetativni porast

30-80

11-14

1,8-2,8

8-10

Po potrebi 1-2 otkosa

Vegetativni porast

30-40

9-16

2,1-2,7

6-7,7

30-60

8-14

2,2

5,7

25-55

8-14

1,9

8,3

20-40

10-19

0,8-1,5

6-8

20-55

20-26

3 5-4,7

10-13

45-50

10-16

1,3

6,7

20.06.1.08.

Po potrebi

20.06.15.07.

20.06.20.07.

Jesen zima Jesen zima

20.06.

20.06.15.07.

Mliječno-

voštanazrioba Vegetativni porast do

Po ootrebi Po potrebi

Vegetativni porast do pune cvatnie Korijen,glave i lišće kod vađenja

Korijen Formiranje mahuna Vegetativna masa

Ml/ekarski b'.st 06/2005.

KRMNE KULTURE

NATJECANJE U SPREMANJU SJENAŽE U PLASTIČNE BALE Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Visoko gospodarsko ~ učilište iz Križevaca te Srednja gospodar-s:s ska škola Križevci organiziraju ove 2005. godine jubilarno, peto po redu "Natjecanje u spremanju sjenaže u plastične -~ bale". ČŠ Natjecanje će se održati u subotu 18. lipnja u Križevcima s početkom u 10.00 sati, a započet će kratkim uvodnim predavanjem. Mjesto održavanja bit će Vježbalište Visokog gospodarskog učilišta - Ratarna. Pokrovitelji ove samostalne manifestacije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Koprivničko-križevačka županija i -~

Grad Križevci, a mnogobrojni sponzori osigurat za natjecateljske ekipe.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti kao natjecateljske ekipe, a na natjecanje će doći sa svojim strojevima, prešom (balirkom) i uvijačem.

U bilo kojem uredu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu treba ispuniti "Prijavnu listu" koja će biti proslijeđena Organizacijskom odboru natjecanja u Križevcima.

Ovo natjecanje jedino je ove vrste u svijetu, a jedinstvena po mnogočemu.

Svi koji žele prisustvovati ovom natjecanju, dodatne informacije mogu dobiti telefonski na broj (tel/fax): 048/712-491 ili e-mail: dario.zagorec@hzpss.hr će niz vrijednih nagrada

PRAVILA NATJECANJA U SPREMANJU SJENAZE V

Pravila za natjecanje kao i ocjenjivačka lista za ocjenjivanje sadrže sljedeće: svaka ekipa preša i uvija 1 (jednu) balu. Vrijeme prešanja jedne bale ograničeno je na 6 minuta kod vezanja u špagu te 5 minuta kod vezanja u mrežu.

Vrijeme uvijanja jedne bale također je ograničeno: kod upotrebe folije širine 500 mm na 3,5 minute, a kod folije 750 mm na 3 minute.

Ocjenjuje se ukupno 10 elemenata.

Prvi kriterij za ocjenjivanje je skupljanje zboja, odnosno čistoća rada. Spomenuto vrijeme prešanja uzima se kao optimalno, a svaka minuta prekoračenja nosi tri negativna boda. Kod zbijenosti bale predviđeno je ocjenjivanje svakog suca po svom viđenju.

Oblik bale kao kriterij značajno utječe na konačnu ocjenu. Kod nakrivljenih bala,

Mljekarski list 06/2005.

ukoliko je razlika između dvije strane bale (a:b) između 10 i 15 cm, dobiva se 10 negativnih bodova; ako je razlika a:b od 5-10 cm dobiva se 5 negativnih bodova, a kod razlike do 5 cm ne dobivaju se "kazneni" bodovi. Međutim, drastične razlike mogu donijeti ekipi i diskvalifikaciju.

Korištenje veziva sudačkom timu inače zadaje dosta posla pri brojanju krugova.

Naime, ako je korištenjem špage napravljeno 11,5-12,5 krugova, ne dobivaju se negativni bodovi, odnosno taj razmjer uzima se kao optimum. No svatko tko napravi manje od 11,5 krugova, dobiva 3 negativna boda po svakom krugu. Više od 12,5 napravljenih krugova također se ocjenjuje negativno no samo sa po dva boda po krugu.

Kod korištenja mreže kao veziva optimalno se računa između 2,5 i 3,5 kruga i u tom

7

KRMNE KULTURE slučaju ne dobivaju se negativni bodovi. Svaki krug za više od 3,5 kruga nosi 3 negativna, a za manje od 2,5 kruga mreže svaki krug nosi čak 5 negativnih bodova.

Uvijanje bale nadgledaju suci, i ocjenjuju sljedeće: - broj omotaja kao prvi kriterij a poželjan je broj omotaja za foliju širine 500 mm 33, dok je za foliju širine 750 mm 22. Broj omotaja veći od poželjnog kao i manji broj omotaja množi se s 3 negativna boda te se tako dobije ukupni broj "kaznenih" bodova za taj kriterij.

- za položaj folije na nosaču uvijača, ukoliko je izvan osi, sudac može dati do 10 negativnih bodova. Za vrijeme uvijanja, ako se prekorači gore spomenuta minutaža, za svakih 5 sekundi prekoračenja vremena uvijanja može se dobiti 1 negativni bod.

- istezanje folije može značajno utjecati na kvalitetu uvijanja te je stoga pri ocjenjivanju potrebno mjerenje širine folije na bali (380-420 mm za foliju širine 500 mm, te 580-620 mm kod folije 750 mm poželjne su izmjerene širine folije na bali). Izvan navedenih mjera za 1 cm manje ili više daje se 1 negativni bod.

- posljednji kriterij je opći izgled bale kojeg čine pravilan oblik, dobra zbijenost, pravilnost i ujednačenost rubova, pokrivenost folijom, zaljepljeni slojevi folije i dr.

Suci ovaj kriterij ocjenjuju po svom viđenju, od 0-10 negativnih bodova. Negativni bodovi se na koncu zbrajaju, a natjecatelji naravno trebaju skupiti što manji broj negativnih bodova. O

HRANIDBA

HRANI DBA TELADI Matovinović, ''MLIJECNOM ZAMJENOM'' Marko

dipl. ing.

V

Osim ekonomskih predPosljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je hranidba nosti postoje i drugi razlozi teladi mliječnom zamjenom u stalnom porastu jer je koji navode uzgajivače i pro- cijena pripremljene otopine, u odnosu na istu količinu izvođače mlijeka da mliječnu kravljeg mlijeka znatno niža, pa se u konačnici podiže zamjenu prihvate kao jedan ekonomičnost uzgoja teladi. od bitnih elemenata (inputa) ako se koristi mlijeko različitih krava. u proizvodnji.

• Telad često mlijekom dobiva ostatke antibiRezultati nekih nizozemskih istraživača, otika kojimaje liječen mastitis. predvođena nutricionistima i veterinarima u Dakle, i s nutricionističkog i sa zdravstvenog suradnji s farmerima, pokazala su prednosti aspekta, opravdana je upotreba mliječne upotrebe mliječne zamjene.

Razlike između svježeg kravljeg mlijeka i zamJene.

Vrlo je važna priprema otopine, kao i' njezina otopine mliječne zamjene su sljedeće: pravilna primjena, jer se tako mogu izbjeći • Mlijekom se vrlo lako mogu prenijeti razne problemi i dodatni troškovi. bolesti s krave na tele.

Telad nije dobro hraniti mliječnom zamjenom • Mlijeko, za razliku od mlije~ne zamjene, od prvog dana života, jer ni jedna mliječna sadrži vrlo malu količinu željeza. ne može zamijeniti vrijednost • Razina bjelančevina (proteina) 1 masti u zamjena mlijeku nije konstantna, ona varira, pogotovo kolostruma u prvim danima života, a nerijetka 8

Ml/ekarski list 06/2005.

SgmaTest®

NEOPHODNI MLJEKARSKIALAT ZA PROVJERUHIGIJENSKE KAKVOĆE SVJEŽEIZMUZENOG MLIJEKA

ZA PROIZVODNJUI TRGOVINUSREDSTVIMAZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJEMLIJEKA Braće Radića 24, Vrbanovec,42

232 Donji Martijanec Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr

ČLAN HRVATSKEMUEKARSKEUDRUGE

TJEDNAKONTROLA SVJEŽEIZMUZENOGMLIJEKANA SADRŽAJ SOMATSKIHSTANICAOMOGUĆUJE VEĆI DOHODAKOD PRODAJEMLIJEKA I UMANJUJEGUBITKEOD PRIKRIVENIHUPALAVIMENA(MASTITISA) SANJA BOBETIĆ, Poljanec, kooperant mljekare VINDIJA: Dojim 7 krava. Mlijeko je "E" klase. Koristim savjete stručnjaka iz Mljekarskog lista i Selekcijske službe. Od kolovoza prošle godine redovno koristim SOMA TEST,za tjednu kontrolu somatskih stanica u mlijeku. Pokazao je sve svoje dobre strane: vidljivo reagira na povećani sadržaj somatskih stanica, ima jako dobar pribor za testiranje i koristan Priručnik za proizvođače mlijeka, kojeg često iznova

L_~:====~~

~~~~~

čitam.

VLADO BLAŽEKOVIĆ, Gola, kooperant mljekare LURA: Imam 16 krava i puno sam uštedio. Prošle godine sam imao problema s Laboratorijem, nisam slušao savjete, bio sam previše pametan. Izgubio sam oko 20.000 Kn za prvih 4-5 mjeseci. Kasnije sam počeo redovno koristiti SOMA TEST.Barem jednom tjedno testiram mlijeko iz svih četvrti vimena na somatske stanice i prihvatio sam sve ono na što Laboratorij (SLKM) upućuje. Od tada sam stalno u "E" klasi.

RUŽICA TRIPLAT, Kapela Podravska, kooperant Ludbreške mljekare "A. BOHNEC": Dojim 5 krava i mlijeko je u "E" klasi. SOMA TESTkoristim od kolovoza prošle godine. Mlijeko iz svih četvrti vimena kontroliram svaki tjedan. Kada otkrijem povećani sadržaj somatskih stanica u mlijeku iz pojedinih četvrti vimena, to mlijeko izdajam zasebno i ne predajem na otkup, jer pada kvaliteta i cijena preostalog zdravog mlijeka. Ukoliko u mlijeku iz pojedine četvrti otkrijem jako povećani sadržaj somatskih stanica, zatražim savjet i pomoć veterinara.

SOMATEST MOŽETENABAVITI KOD VETERINARSKIH LJEKARNI, POUOLJEKARNI I MLJEKARA,OBJAVLJENIH NA SLIJEDEĆOJ STRANI

SgmaTest® SOMATEST KOMPLETE ILI BOČICE ZA TESTIRANJE MOŽETE NABAVITI NA SLIJEDEĆIM PRODAJNIM MJESTIMA: KOOPERANTI

MUEKARA,

LURA d.d., narudžbom na tel.: Zagreb:01/2392 MILS

d.o.o., Split, narudžbom na tel. 021/383

Mljekara

304

MINI

u mljekari

ILI U VETERINARSKIM

Ličko Lešće:

053/787

256

MLJEKARA VERONIKA,

SIRANA RUNOLIST,

Desinić, u mljekari

Krasno, u mljekari

V., Paukovec, u mljekari

I POUOPRIVREDNIM

ZAGREBAČKA A.B.M. GRAMINEA, Križ AGRO-ZDENĆINA, Donja Zdenčina AS AGRO, Cugovec, Farkaševac, Vrbovec JAKŠINIĆ, Vrbovec, Dubrava POLJOCENTAR, Dubrava, Vrbovec V. S. JASTREBARSKO, Jastrebarsko V. s. sv.(VAN ZELINA, Sv. I. Zelina OSJEĆKO-BARANJSKA AGRAR, Selnica Đakovačka AGRODOM, Osijek, Bizovac, Koška, Kneževi vinogradi, Lug, Livana ARTUS-AGRO, Đakovo KRUNA P. Z., Satnica Đakovačka OSATINA P. Z., Semeljci PAPUK, Markovac Našički VETFARM, Valpovo V. A. MARTES, Josipovac Punitovački

UEKARNAMA

PO ŽUPANIJAMA

GALIVET, Prelog NOVAK TERRA, Nedelišće, Mala Subotica POLJOCENTAR, Goričan V. S. ČAKOVEC, Ćakovec VARAŽDINSKA POLJOCENTAR, Vel. Bukovec, Ludbreg, Varaždin, Sv. Đurđ, Sračinec, Ljubeščica POLJODOM, Ivanec STOČAR, Varaždin, Petrijanec, Breznički Hum, Varaždinske Toplice V. A. MLIJEČNI PUT, Vrbanovec V. S. VARAŽDIN, Varaždin BJELOVARSKO-BILOGORSKA A.B.M. GRAMINEA, Bjelovar, Prgomelje, Grubišno Polje, Veliki Zdenci, Vel. Trnovitica, Vel. Grđevac, Vel. Trojstvo, Predavac, Dežanovac, Daruvar AHAC, Grubišno Polje, lvanovo selo, Veliki Zdenci AS AGRO, Bjelovar, Garešnica DIKA COMMERCE, Grubišno Polje HERBA, Bjelovar JAKŠINIĆ, lvanska, Predavac, Bjelovar, Bulinac, Grubišno Polje OPZ HERCEGOVĆANKA, Hercegovac, Končanica, Daruvarski Brestovac, Nova Ploščica, Ladislav POLJOCENT AR, Bjelovar, Galovac, lvanska VETCO, Daruvar ZDENKA, Prehrambena industrija, Veliki Zdenci, Veliki Grđevac, lvanovo Selo V. S. MAJCAN, Bjelovar

911t!•@,j;@t<•iM;l@l3&~1!, AGRODOM, Štitar LANDIA, Tordinci, Antin, Mlaka, Korođ, Palača, Ada, Laslovo, Pačetin, Vršadin, Ostrovo i Markušica

VIROVITIČKO-PODRAVSKA A.B.M. GRAMINEA, Slatina, Stari Gradac BRAZDA, Virovitica DRAŠKO, Pitomača V. S. SLATINA, Slatina POŽEŠKO-SLAVONSKA POLJANA, Požega V. S. POŽEGA, Požega, Pleternica, Velika iĆaglin BRODSKO-POSAVSKA AGRODOM, Velika Kopanica, Gornja Vrba, Oprisavci, Garčin, Brodski Stupnik, Slavonski Kobaš, Vrpolje, Bebrina AS AGRO, Okučani ŽAKIĆ COMMERCE, Nova Gradiška

;,14,]lt,(1);~1:f

ĆAKOVEC, Vet. stanica, Ćakovec

272

SIRANA RUNOVIĆI, Runovići, u mljekari

STARO PETROVO SELO, u mljekari

MUEKARA VODOPIJEVEC

Bjelovar:043/272

MALA MUEKARA VALPOVO, u mljekari

u mljekari

LUDBREŠKA MLJEKARA «A. BOHNEC»,

KOD SVOJIH MUEKARA:

822 sirovinska služba

KA-MILK Križevci, u mljekari

KRIŽEVAČKA MUEKARA, Mljekara

NARUDŽBOM

KARLOVAČKA KORDUN, Slunj, Rakovica i Cetingrad SIMSI, Draganić V. S. OGULIN, Ogulin

SISAČKO-MOSLAVAČKA A.B.M. GRAMINEA, Repušnica ABUNDAN, Velika Ludina

AGROCENTAR PETRINJA, Petrinja AGRODOM, Lipovljani, Novska AGROPROMET, Sisak, Novo Pračno, Galdovo AGRO-SIMPA, Sisak, Petrinja, Sunja, Komarevo, Topusko, Vojnić AS AGRO, Kutina, Novska BIO-ZRIN, Hrv. Dubica, Hrv. Kostajnica, Dvor KLAS PROMET, Kutina, Stupovača ŠEGEDIN, Kutina V. A. GLINA, Glina KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAĆKA A.B.M. GRAMINEA, Novigrad Podravski, Koprivnica, Virje, Hlebine, Vel. Trnovitica, Đurđevac, Ferdinandovac, Sv. Petar Orehovec, Molve AGRO-RASINJA, Rasinja, Kuzminec, Vel. Poganac JAKŠINIĆ, Sv. lvan Žabno, Sokolovac, Cepidlak, Križevci, Orehovec, Koprivnica, Gola POLJOCENTAR, Križevci, Sv. I. Žabno, Sv. Petar Orehovec, Vukovec, Voj. Kloštar, Fodrovec, Vel. Raven, Gregurovec, Trema V, S. ĐURĐEVAC, Đurđevac V. S. NOVA, Koprivnica

KRAPINSKO-ZAGORSKA KRAPINA P. Z., Krapina, Radoboj, Đurmanec

V. S. PREGRADA, Pregrada PRIMORSKO-GORANSKA V. S. VET-NOVA, Vrbovsko LIČKO-SENJSKA AGRO-MILKA, Ličko Lešće, Otočac VELEBITSKA DEGENIJA P.Z., Senj

SPLITSKO-DALMATINSKA V. A. SINJ, Sinj ZADARSKA V. A. ANIMALIA, Zadar

UKOLIKO NISTE U BLIZINI NAVEDENIH PRODAJNIH MJESTA, SOMATEST MOŽETE NARUČITI POUZEĆEM POZIVOM NA BROJ 091/5178-281

HRANIDBA se upravo to radi.

Optimalno vrijeme za prelazak teladi na mliječnu zamjenu je period od 2 - 3 tjedna starosti.

Priprema i hranjenje mliječnom zamjenom Istraživanja pokazuju da ljudi često koriste hladnu vodu za pripremu mliječne zamjene ili pak hrane telad rashlađenom otopinom, a ne zna se dovoljno o nedostatcima i posljedicama koje nosi takav način hranjenja.

Način prehrane teladi Pokušat ćemo zato prioto iinom mliječne zamjene kazati kako je iznimno I mlijekom važno da je temperatura mliječne zamjene oko 37 - 40°C, što u konačnici donosi i bolju iskoristivost, ali i ekonomičnost primjene mliječne zamjene.

Nedostatci hranjenja teladi pothlađe­ nom mliječnom zamjenom: • Topivost svih elemenata u mliječnoj zamjenije smanjena.

• Smanjuje se topivost masti. Temperatura topivosti masti u mliječnoj zamjeni iznosi između 35°C i 45°C. Niže temperature vode za pripremu otopine nepotpuno otapaju masti, zbog čega je smanjena probavljivost masti te se javlja rizik od proljeva.

• Ako je temperatura mliječne zamjene niža, telad troši dosta energije da bi je sama zagrijala (tjelesnom temperaturom), što znači da će ostati manje energije za rast.

• Telad sama smanjuje unos mliječne zamjene, jer: - je okus nepotpuno otopljene mliječne zamjene lošiji, - zbog probavnih smetnji ne osjeća se dobro i gubi apetit.

• Istraživanja su također pokazala, da se teladi hranjenoj hladnom otopinom smanjuje izlučivanje kiseline u sirištu, smanjuje se probavljivost proteina i masti, što može

-

I

Mljekarski b~·t 06/200.5.

izazvati proljev i smanjeni prirast, a može doći i do gubitka tjelesne mase.

S ekonomskog stajališta činjenice govore sljedeće: Za pripremu 1 1 otopine mliječne zamjene potrebno je od 100 do 125 g praha mliječne zamjene, dakle cijena 1 1 otopine mliječne zamjene iznosi cca. 1 do 1,4 kn.

Otkupna cijena mlijeka iznosi cca. 3 kn.

Zbog svega gore navedenog možemo zaključiti da Količina

I

Potrebna količina praha mliječne zamiene (g) Od 100 do125

I

-

O)

Cijena (cca.u kn) Od I do 1,4 3

je primjena mliječne zamjene, ako se pravilno upotrebljava, opravdana s nutricionističkog i zdravstvenog, a posebice s ekonomskog aspekta. O

Ned agro d.o.o., Mekušanskacesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail:

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

nedagro@hi htnet hr

V

BLES

Oprema za staje: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

Surge

=illlll BROU\NERS ::.IIIIEGUIPMENT

J~u:kL~ki 11

ZA ZAšTITU I ODFIŽAVANJE SISA U ODLIĆNOM ZDRAVWU TIJEKOM CIJELE GODINE

•

•

• Veloucidje emulzijau obliku opne temeljena na jadu. Sačinjava je hidratantnolipidna opna savršeno vidljiva na sisama, a koja osiguravadjelotvornuzaštitu sisnog kanala između mužnji.

• Zahvaijujucitako naprednoj formulaciji.

Veloucid osigurava stabilno prijanj8nje na svim temperaturama,ornogućujuci potpuno prekrivanjesisa cijelom duljinom i bez bilo kakvogkapanja.

• Zahvaljujući vrlo bogatornstanjuagenatau kožii osobitou sadržajumosti.Wloucidodr ava kožu sisa u savršenomzdrnvljukroz cijelll godinu.To osiguravaoptimalnu,:ustitutij ·kom hladnogvremenaili dok su kmven~1ispaši.

• Veloucidemulzijavl112i i bogac:l 1j· r vr!in$kl sloj pidennisa.poboljš,vnju,i , lpl st I ',avitljlvost.To p01110·, kod ukl-nj nJ. n,ik.1l11l11 i rnikrotmil1 nocistoca sa ~,isitpa R tn"o pun.1 lnkšecisteprijen11ni .

• Veloucic! so kor1E{II -1-.o

odliOnih, ,

5v

osi•i i 11u'

ko1

li ,

PRIMJENA N ll đ 11,u, 111· nJarn. u1m n k )11

lg l<i .ivuI)

10

vn ur

ijl

·

m11!tnj•

U

11'.'lA ~1

I

l1L~. .

ti J<oJ

f\O 11dne

d ci trio r · ti Jfli • trLJI1111r1u na t ,ie,i;i • n J]rlrofln0 :1gri11WJoji dRj11 1l1.1iflt1:Jt - h,,I

• ,t•1;1rr1 jAdflll nfelt ;mtvflru1i

znqjn j

ECOIABi

rr,q1dAiJom

v 1J9J<:oq ;~lnjnAJJiClflrmn

d.o.o.

zavrtnica 17 • H

10000

• J . 01 63:.?1elXJ• rax 01 6'.f,/1f:)3'.;) • www cdat;.c.om

KVALITETA

MLIJEKA

ORGANOLEPTIČKA KVALITETA MLIJEKA I Pro{ dr. se. Neven Antunac I

Organoleptička kvaliteta sirovog mlijeka ima značajan utjecaj na kvalitetu mliječnih proizvoda.

Najčešće promjene organoleptičkih osobina mlijeka su promjene: okusa, mirisa, boje, konzistencije i izgleda.

Pod promjenama mlijeka podrazumijevamo sva odstupanja od normalnih osobina mlijeka.

Kemijski sastav mlijeka u značajnoj mjeri utječe na osobine mlijeka. Najčešći uzroci promjena sastava i osobina mlijeka su poremećaji u sekreciji uslijed oboljenja mliječne žlijezde, liječenja, raznih fizioloških stanja (početak laktacije, estrus), hranidbe, djelovanja mikroorganizama, držanja mlijeka u nepropisnim uvjetima. Važno je utvrditi uzrok promjena normalnih osobina mlijeka.

OKUS MLIJEKA Okus svježeg mlijeka blago je kiselkast. Na okus mlijeka značajno utječe hrana kojom se hrane muzne životinje. Uz jednaku hranidbu, pojedina grla iz istog stada mogu proizvesti mlijeko različitog okusa i mirisa. Promjene okusa mogu nastati uslijed: - Stadija laktacije: kolostrum i mlijeko pri kraju laktacije ima slankasti okus radi povećanog sadržaja soli. Mlijeko koje sadrži kolostrum ima povišeni sadržaj albumina i globulina, povišenu kiselost, izmijenjeni sastav. Pri zagrijavanju se zgrušava te se ne može prerađivati. Pri kraju laktacije mlijeko može poprimiti i gorak okus.

- Hrane: pojedine biljne vrste (crveni i bijeli luk, pelin, uljana repica, grahorica, kelj, stočna repa, silaža loše kvalitete, užegnuta i pokvarena hrana, lucerna, pljesnivo sijeno, silaža i dr.) i korovi (ljutić, bršljan, divlja repica, hajdučka trava) daju gorak okus mlijeku.

- Bolesti: piroplazmoza, mastitis, oboljenja probavnog trakta. Mlijeko životinja oboljelih od mastitisa ima slani okus radi smanjenog sadržaja laktoze a povećane koncentracije soli (NaCl).

- Lijekova koji se izlučuju mlijekom.

- Izlaganja mlijeka sunčevoj svjetlosti ili UV zrakama: već nakon 30 minuta dolazi do razgradnje mliječne masti i pojave gorkog okusa mlijeka.

Postupci s mlijekom (prelijevanje, mućkanje, izlaganje povišenoj temperaturi mlijeka) imaju za posljedicu

Mljekarski list 06/2005.

pojavu užegnutogokusa.

- Prisutnosti pojedinih vrsta mikroorganizama: skupina proteolitičkih bakterija (Bacillus subtilis, Bacillus mesentericus, Bacillus cereus, Bacillus mycoides; Aerobacter aerogenes, bakterije iz roda Pseudomonas), kvasaca, uzrokuju gorak okus. Escherichia coli; Aerobacter aerogenes i Bacterium alcaligenes uzrokuju neugodan okus i miris.

- Držanja mlijeka u posudama od nepropisnog materijala: razno metalna posuđe daje mlijeku oštar okus koji pali. Aluminij može izazvati promjene okusa dok bakar katalizira oksidaciju mliječne masti.

- Djelovanja enzima: lipaze daju mlijeku užegnuti okus. Starija grla i ona koja se često tjeraju mogu dati mlijeko užegnutog okusa.

Pri procjeni okusa sirovog mlijeka treba istaknuti da ono može sadržavati razne patogene mikroorganizme pa nije dozvoljeno «kušanje» sirovog mlijeka. Najčešće promjene okusa mlijeka su: kiseo, slan, gorak, užegnut, bljutav, «po hrani», sapunast. U cilju sprječavanja pojave pogrešaka mlijeka, hrana sa oštrim okusom i mirisom mora se davati u ograničenim količinama u hranidbi muznih grla.

MIRIS MLIJEKA Gotovo sve mikrobiološke promjene mlijeka imaju za posljedicu promjenu mirisa. Miris mlijeka je karakterističan za svaku životinjsku vrstu. Razlike mirisa mlijeka su toliko izražene da se može utvrditi da li se radi o kravljem, ovčjem ili kozjem mlijeku. Izvorni miris mlijeka ovisi od pojedinih sastojaka mlijeka. Procjena mirisa mlijeka provodi se podizanjem poklopca posude u kojoj se mlijeko nalazi. Miris se može bolje procijeniti ako se mlijeko promješa mješalicom. Također, mlijeko se može i zagrijati (do 50°C) u poklopljenoj posudi a potom podizanjem poklopca procijeniti miris. Mlijeko vrlo lako poprima mirise iz vanjske sredine ili organizma životinje. Osobina mlijeka da prima i zadržava sve mirise iz okoline javlja se zbog toga

13

KVALITETA

MLIJEKA

što mliječna mast kao i druge tekuće masti otapaju i zadržavaju te mirise. Pri samoj mužnji nastaje pjena na površini mlijeka pa se time i povećava površina koja dolazi u dodir sa zrakom.

U slijed toga mlijeko može apsorbirati veću količinu mirisa iz okoline. Promjene mirisa mogu biti posljedica: - Bolesti: gangrenozni i gnojni mastitis, bolesti probavnog trakta, uzrokuju miris po truleži, - Nehigijenskih uvjeta u staji: mokraća i gnoj.

Treba obratiti veliku pozornost na čišćenje i dezinfekcijustaje, posuda i pribora.

- Hranidbe: lišće stočne i šećerne repe, anis, crni i bijeli luk, razne mirodije, užegnuta uljana sačma.

- Mikroorganizama: Pseudomonas fiuorescens; Corynebacterium bovis; kvasci, mogu dati mlijeku užegnut miris. Užegnuti miris (i okus) mlijeka javlja se zbog povećanog sadržaja lipaze u mlijeku. Pri oboljenju vimena, estrusu i poremećajima u sekreciji mlijeka povećava se sadržaj lipaze u mlijeku pa dolazi i do promjena okusa i mirisa mlijeka. Razni postupci s mlijekom (prelijevanje, prepumpavanje, miješanje, izlaganje svjetlu i povišenoj temperaturi, stvaranje pjene) pojačavaju djelovanje lipaza i intenziviraju nastajanje užegnutog mirisa i okusa. Bakterije iz roda Pseudomonas mogu uzrokovati neugodan miris po ribi koji nastaje uslijed stvaranja metilamina. Truležni miris mlijeka javlja se kao posljedica razvoja truležnih bakterija.

Mlijeko treba odmah nakon završene mužnje iznijeti iz staje i prenijeti u čistu prostoriju gdje se mlijeko hladi. Stajski miris kao i miris isparavanja kože goveda, može se odstraniti držanjem životinja u čistim, provjetrenim stajama, dužim boravkom životinja na paši itd. Strani miris mlijeka može biti posljedica udisanja nečistog stajskog zraka. Izvjesni mirisi resorbiraju se preko pluća u krv a zatim u mlijeko. Ako se krave drže u zatvorenim stajama sa slabom ventilacijom, mlijeko može imati izražen miris na stajski zrak. Strani miris od hrane može doći u mlijeko prije mužnje preko krave ili nakon mužnje adsorpcijom iz zraka.

BOJA MLIJEKA Boja mlijeka je blijedo žuta. Variranje intenziteta žute boje ovisi od sastava mlijeka.

Procjena boje mlijeka provodi se ulijevanjem mlijeka u staklenu, bezbojnu posudu. Pri tome treba utvrditi da li na dnu posude ima taloga.

14

Promjenu boje mlijeka uglavnom uzrokuju bakterije. Boja mlijeka je bijela do žućkasta, ovisno o sadržaju mliječne masti. Bijela boja mlijeka potječe od emulgiranih masnih globula i suspendiranih bjelančevina koje odbijaju svjetlost.

Obrano mlijeko u odnosu na punomasno mlijeko ima boju koja postaje više plavkasta. Ako mlijeku oduzmemo i kazein (pomoću sirila ili kiseline), boja će biti žutozelenkasta. Najčešće promjene boje mlijeka su uslijed oboljenja, prisutnosti određenih vrsta mikroorganizama ili hranidbe (uzimanja određenih biljaka u hrani): - Žućkasta boja - neposredno nakon teljenja, kolostrum ima normalno žućkastu boju, koja može biti i rezultat hranidbe krava većim količinama zelene hrane koja sadrži više karotina. Ponekad se žućkasta boja mlijeka pripisuje visokom sadržaju mliječne masti u mlijeku. Promijenjena boja mlijeka može biti posljedica nekih oboljenja kao npr. slinavka i šap, antraks (žućkasta); mastitis (žućkasto­ smeđa) ili piroplazmoza (žućkasta-crvena).

Pojedine vrste bakterija sa žutim pigmentom mogu također promijeniti boju mlijeka (npr.

Pseudomonas fiuorescens; Sarcina lutea; Brevibacterium fiavum.

- Plavkasta boja - rezultat je hranidbe krava određenim biljnim vrstama kao npr. djetelina, heljda, poljski rastavić. Bakterija Bacillus cyanogenes uzrokuje plavkastu boju mlijeka, koje je normalno i nije zgrušana. Pasterizacijom se uništava. Izvor je voda. Mlijeko se može davati životinjama a nije preporučljivo za ljudsku prehranu. Pri dodavanju vode, mlijeko poprima plavkastu boju jer postaje vodenasto.

- Crvenkasta boja - može se javiti uslijed primjesa krvi pri ozljedama vimena (sisa), kod upala vimena, neposredno nakon telenja.

Krvarenje može nastati uslijed oštećenja epitela mliječne cisterne i mliječnih kanalića (gruba mužnja; udarci; ozljede, itd). Mlijeko poprima crvenkastu boju na površini u obliku crvenih pjega, stajanjem se izdvaja crveni talog a kuhanjem se mlijeko zgrušava.

U slučaju oboljenja od antraksa i piroplazmoze, mogu se primjetiti i tragovi krvi u mlijeku. Neke bakterije kao npr. Corynebacterium erythrogenes, Bacterium prodigiosum, Micrococcus rubens, Sarcina rubra, daju M!/ekarski li.st 06/2005.

KVALITETA

mlijeku crvenkastu boju. Uzročnici se uništavaju pasterizacijom a pojedine bakterije i zgrušavaju mlijeko (Brevibacterium erythrogenes). Mlijeko se može davati životinjama za prehranu.

Sprječavanje promjena boje mlijeka uzrokovanih prisutnošću mikroorganizmima, provodi se temeljitim pranjem i dezinfekcijom mljekarskog pribora i opreme.

Promjene uzrokovane neodgovarajućom hranidbom ili oboljenjem životinja, sprječavaju se izbjegavanjem hrane koja uzrokuje promjene boje i izdvajanjem bolesnih krava. Ozljede vimena i sisa treba liječiti; paziti na pulzacije, podtlak pri mužnji. Sisne čaške ne ostavljati pre dugo na sisama. Mlijeko ne miješati s ostalim mlijekom.

KONZISTENCIJA MLIJEKA Sluzavo mlijeko je pogreška konzistencije mlijeka. Mlijeko ima gustu konzistenciju sa sluzavim izgledom i izraženom ljepljivošću.

Sluzavo mlijeko ima izmijenjen okus. Može se pojaviti uz blago povećanje kiselosti ili stvaranje sapunastog okusa (Coli-aerogenes; Alcaligenes; Streptococcus cremoris i druge vrste bakterija koje se razvijaju pri nižim temperaturama. Radi toga se sluzavo mlijeko najčešće javlja pri temperaturi mlijeka oko 13°C. Mlijeko ima neprijatan okus i Čovjek Coliforms Salmone/la Enterococcus Staphylococcus

mlrIS.

Slatko zgrušavanje mlijeka je pogreška konzistencije i okusa mlijeka.

U slijed razgradnje proteina javlja se gorak okus mlijeka.

Slatko zgrušavanje mlijeka uzrokuju mikroorganizmi koji imaju sposobnost stvaranja proteolitičkih enzima.

Za razliku od kiselog zgrušavanja mlijeka ovdje se zgrušavanje odvija bez promjene reakcije mlijeka ili uz pojavu alkalne reakcije. U zračnici

ove promjene su: Bacillus subtilis; Bacillus cereus; Bacillus mycoides; Bacillus coagulans; Bacillus calidolactis. Pored sporogenih i neke asporogene bakterije mogu izazvati slatko zgrušavanje mlijeka (iz roda Proteus, neki mikrokoki). Streptococcus liquefaciens, kvasci i plijesni mogu uzrokovati slatko zgrušavanje mlijeka.

Mlijeko koje vrije uzrokuju bakterije Escherichia coli i Aerobacter aerogenes, koje stvaraju puno C0 2 te kvasci. Mlijeko se prepoznaje po mjehurićima, specifičnom mirisu po gnoju, pjeni uslijed stvaranja C0 2 • Promjena se sprječava higijenskom mužnjom.

Mlijeko starodojnih krava ima slan a ponekad i užegao okus radi povećanog sadržaja lipaza. Mliječni proizvodi od takvog mlijeka su loše kvalitete i kratkog roka trajnosti.

Mlijeko koje se ne siri - uzrok je u niskoj koncentraciji kalcija. Neosjetljivost mlijeka na dodatak sirila može biti posljedica oboljenja mliječne žlijezde (mastitisa) ili nespecifičnih kataralnih upala mliječne žlijezde.

S obzirom da veliki dio promjena organoleptičkih osobina mlijeka uzrokuju mikroorganizmi, na slici 1 prikazani su najčešći izvori kontaminacije mlijeka. ::.J

Zrak Streptococci Micrococci Coryneforms Bacillus Yeasts and moulds

ć

MLIJEKA

(Izvor: Encyclopedia ofDairy Science, 2003.)

Unutarnji dio vimena Streptococcus Micrococcus Corynebacterium

Fecesi Escherichia coli Staphylococcus Listeria Mycobacterium Salmonella

Voda

___r_ Coliforms -.

Pseudomonas Coryneforms Alcaligenes

oi 0

(Jo(P Ooo o

Clostridium Listeria Bacillus Lactic acid bacteria

Stelja Uređaj za mužnju Clostridium Micrococcus Bacillus Streptococci Pseudomonas Klebsiella Bacillus Mycobacterium Coliforms Yeasts and moulds

i sisa Micrococcus Staphylococcus Enterococcus Baci/lus

Slika 1: Najčešći izvori kontaminacijemh/eka M{jekarski list 06/2005.

15

VETERINARSTVO V

ANTIBIOTICI· STETNETVARI? Nevijo Zdolec1 dr.vet.med.

Otkriće

antibiotika zasigurno je jedan od najvažnijih događaja u povijesti medicine kojim je započelo razdoblje borbe čovjeka protiv bakterijskih uzročnika bolesti. Početak ere antibiotika veže se uz 1928. godinu i Alexandra Fleminga, britanskog znanstvenika koji je uočio neobičnu pojavu na hranjivoj podlozi s poraslim stafilokokima.

Naime, na podlozi su porasle i plijesni, što nije bilo neobično zbog kontaminacije, ali je neobično bilo to da su u blizini plijesni stafilokoki bili uništeni! Fleming je zaključio da ta plijesan (Penicillium notatum) proizvodi neku antibakterijsku tvar nazvavši je penicilin. To važno otkriće nadograđeno je 1939. godine kada su Florey i Chain uspjeli proizvesti dovoljne količine penicilina za klinička ispitivanja. Rezultati su bili obećavajući - penicilin je vraćao u život već otpisane bolesnike.

Proizvodnja penicilina, a kasnije i drugih antibiotika, prerasla je u masovnu proizvodnju, budući da su bili nezamjenjivi u liječenju brojnih bolesti. Ne samo da su se masovno proizvodili, već su se i masovno primjenjivali, a često i bezrazložno u «liječenju» bolesti koje i nisu bile uzrokovane bakterijama. Propisivanje «čudo­ tvornog lijeka» u svim mogućim situacijama, nepoznavanje stvarnog uzročnika bolesti, nepravilno doziranje, neprimjereno trajanje terapije i slične nepravilnosti dovele su i do vrlo brzog pada euforije. Naime, nedugo nakon uvođenja penicilina u kliničku praksu uočena je i njegova nedjelotvornost' prema do tada penicilinosjetljivim uzročnicima. Pojava je nazvana rezistencijom, tj. sposobnosti mikroorganizama da izbjegne pogubno djelovanje antibiotika.

Kako to obično biva u živom svijetu, i pojedini sojevi mikroorganizama su stvorili različite obrambene mehanizme (stečena rezistencija) prema štetnom agensu. Time su se istraživanja još više intenzivirala i usmjerila ka pronalaženju i sintetiziranju još učinkovitijih antimikrobnih pripravaka.

Antibiotici u veterinarskoj medicini Zaštita zdravlja životinja kao dio veterinarstva podrazumijeva između ostalog i uporabu antibiotika u terapijske svrhe. Istovremeno, veterinarstvo obuhvaća i osiguravanje zdrav16

stveno ispravnih i neškodljivih proizvoda životinjskog podrijetla, što u ovom slučaju znači sustavnu kontrolu i nadzor nad prometom i primjenom antibiotika, te praćenje njihovih štetnih ostataka u mesu, mlijeku, medu, jajima, ribi i drugim namirnicama životinjskog podrijetla.

Postavlja se pitanje učinkovitosti kontrole nad uzgajivačima životinja, koji se «igraju doktora» i često na svoju ruku pokušavaju izbjeći «skupe veterinare». Međutim, pri tome nisu svjesni da će sami sebi nanijeti još veće troškove i štetu budući da će neminovno nakon određenog vremena uslijediti i posljedice nestručnog rada. Što se tiče antibiotika, paradoksalno je govoriti o kontroli i nadzoru nad prometom lijekova, kad pojedine ljekarne uz široku paletu pripravaka za ljude, slučajno ispod pulta imaju i sve moguće antibiotike namijenjene uporabi u veterini. Time je i omogućeno korištenje antibiotika neovlaštenim osobama koji ih nemilice apliciraju životinjama, jer su tobože čuli «iz pouzdanih izvora» da je baš taj antibiotik pravi izbor za njihovu bolesnu životinju!? Preporučamo da bi životinju ipak trebalo pregledati, postaviti sumnju na određenu bolest, uzeti materijal za dijagnostičke pretrage, potvrditi ili odbaciti dijagnozu i, ako je uistinu indicirano, i primijeniti antibiotik.

Razlozi za nužan oprez u terapiji životinja antibioticima upravo su identični navedenima u uvodnom dijelu koji se odnose na svojevremeno nekontroliranu primjenu antibiotika u humanoj medicini. Međutim, posljedice nestručne primjene antibiotika na životinjama neće se odraziti škodljivo samo na životinje, već i na ljude.

Problemi koji pri tome nastaju su dvojaki: 1. gospodarski - umjesto poboljšanja zdravlja i

Ml/ekw·ski li,t 06/200.5.

Najpovoljnija ponuda- besplatnadostava.Provjerite!

VETERINARSTVO vraćanja proizvodnih

sposobnosti životinja na poželjnu razinu, nastaje upravo suprotan učinak - uzrokje u krivoj terapiji, pogrešnom izboru antibiotika (ili nije ni bio potreban), krivoj dozi, trajanju terapije itd. Na to se nadovezuju i gubitci koji nastaju zbog zdravstvene neispravnosti proizvoda koji potječu od antibioticima tretiranih životinja (mlijeko, meso i dr.). Izravne štete mogu nastati i mljekarskim industrijama ukoliko se kontaminirano mlijeko uvede u pogon, a očituju se uništenjem mikroorganizama koji sudjeluju u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda.

2. javnozdravstveni - budući da su neki mikroorganizmi uzročnici bolesti i kod ljudi i kod životinja, pojava rezistencije mikroorganizama štetiti će i jednima i drugima. To ujedno znači da davajući antibiotike «na slijepo» životinjama, možemo očekivati da će nekad djelotvoran antibiotik prema izvjesnom zajedničkom uzročniku postati nedjelotvoran. Nadalje, jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema predstavljaju ostatci antibiotika u proizvodima životinjskog podrijetla. Što se tiče mlijeka koje se otkupljuje za javnu potrošnju, kontrola je učinkovita pa se i izbjegnu neželjene posljedice po zdravlje ljudi, međutim treba imati na umu da dio proizvođača mlijeko koristi i za potrebe domaćinstva, pa i u ishrani životinja. Ukoliko su koristili antibiotike, a nisu se pridržavali karence te konzumirali takvo mlijeko ili mliječne proizvode od takvog mlijeka, mogu očekivati i zdravstvene poteškoće. Ne treba zaboraviti da se antibiotici iz mlijeka ne mogu ukloniti prokuhavanjem.

Problematika reziduaje postala u posljednje vrijeme sve aktualnija, pa su i proizvođači i potrošači mlijeka sve informiraniji o načinima kontaminacije mlijeka, izlučivanju antibiotika i drugih veterinarskih pripravaka mlijekom, važnosti karence i štetnih ostataka biološki djelatnih tvari u mlijeku.

Rezidui antibiotika određuju se kontinuirano u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka Križevcima, te u okviru Nacionalnog monitoringprograma rezidua pri Veterinarskom

institutu u Zagrebu. Rezultati analiza idu u prilog sve ozbiljnijoj proizvodnji mlijeka pa su pozitivni uzorci na rezidue antibiotika sve rjeđa pojava. Ukoliko se taj trend nastavi, bit će to znak da antibiotici nisu dospjeli u krive ruke, pa će i odgovor na pitanje iz naslova biti niječan.

MLIJEKOM PRENOSIVE BOLESTILISTERIOZA Listerioza ljudi alimentarna je infekcija uzrokovana bakterijom Listeria monocytogenes.

Uzročnik bolesti pokazuje osebujna svojstva poput velike otpornosti u, za mnoge bakterije pogubnim uvjetima. Tako, primjerice, preživljava smrzavanje i pasterizaciju, razmnožava se na temperaturama hlađenja, opstaje u kiseloj i alkalnoj sredini, pri niskoj aktivnosti vode i povećanim količinama soli. U svezi s navedenim, moguće je i njezino preživljavanje i razmnožavanje u različitim vrstama hrane i različitim uvjetima uskladištenja hrane. L. monocytogenes je mikroorganizam trajno prisutan u okolišu, a izdvojenje iz mlijeka, mesa i njihovih proizvoda, ribe, gotovihjela te povrća.

Listerioza životinja se često dovodi u vezu s ishranom nekvalitetnom pokvarenom silažom (pH >5). Bolest kod životinja može se razviti u nekoliko oblika: kao septikemija (čest je smrtni ishod kod mladunčadi), gastroenteritis, meningoencefalitis ili pobačaj. Uzročnik se iz bolesne životinje izlučuje u okoliš koji tako postaje trajnim izvorom infekcije za druge životinje i ljude, ali i izvorom naknadne kontaminacije mlijeka.

Osim izravnim kontaktom, bolest se sa životinja na čovjeka prenosi preko kontaminirane hrane. Dug je put od farme do stola, a budući je L. monocytogenes vrlo proširena i otporna bakterija, kontaminacija je moguća u svim fazama proizvodnje, a i tijekom pripreme hrane. Kako je već rečeno, mlijeko i mliječni proizvodi značajan su izvor uzročnika listerioze, pa su do sada opisane i pojave oboljenja ljudi (nažalost i sa smrtnim ishodom) nakon konzumiranja kontaminiranih sireva i pasteriziranog mlijeka. Bitno je naglasiti da su u ljudskoj populaciji posebno ugrožene trudnice (pobačaj), novorođenčad, djeca, starije osobe i ljudi oslabljenog imunološkog sustava. Inače L. M(/ekurski list ()(~, '.!005.

monocytogenes u mlijeko može dospjeti na dva načina:

1. iz oboljele životinje izravno preko vimena (listeriozni mastitis, septikemija) 2. naknadnom kontaminacijom iz okoliša (kontaminirana stelja, vime, oprema za mužnju, mljekare).

Listeria monocytogenes zbog svoje otpornosti i opstanka u različitim ekstremnim uvjetima može predstavljati trajan rizik po zdravlje ljudi.

U primarnoj proizvodnji mlijeka poštivanje higijenskih načela uzgoja i posebno higijenskih načela mužnje uvelike pridonose smanjenju rizika tj. mogućnosti kontaminacije mlijeka uzročnikom listerioze, ali i drugim patogenim mikroorganizmima. U slučaju sumnje na listeriozu kod životinja (pobačaji, simptomi od strane živčanog sustava i dr.) potrebno je poduzeti sve moguće mjere kako bi se spriječio prijenos uzročnika na druge životinje i ljude. Uz to je i povećana mogućnost kontaminacije mlijeka ostalih životinja iz uzgoja što još više naglašava

važnost higijenske mužnje te postupaka s mlijekom nakon mužnje.

Sprječavanje pojave i širenja listerioze sa životinja na ljude preko mlijeka i mliječnih proizvoda nikako ne počinje niti završava samo higijenskom mužnjom - osim toga, bitno je osigurati i primjerene uvjete držanja i hranidbe životinja (posebno pripreme i skladištenja silaže), kao i higijensko postupanje s mlijekom nakon mužnje.

Ovo potonje je posebno važno jer je mogućnost kontaminacije uzročnikom listerioze uvijek moguća. To se odnosi i na prostorije i muznu opremu, posude i dr. u seoskom domaćinstvu, ali i na sabirna mjesta, prijevozna sredstva te prerađiva­ čka postrojenja.

Prema veterinarsko-sanitarnim propisima proizvodi listeriozne životinje (između ostalih i mlijeko) proglašavaju se zdravstveno neispravnima i neupotrebljivima za prehranu ljudi. S tim u vezi se i zabranjuje klanje listerioznih životinja, a mlijeko se neškodljivo uklanja. ■ IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

POJAVA IRUCELOZE KOD IIOTSKOG

Na obiteljskom gospodarstvu J. K. u mjestu Vinjani Gornji kod Imotskog dijagnosticirana je bruceloza kod 14 životinja (8 ovaca i 6 janjadi) za koje je naređena mjera neškodljivog uklanjanja eutanazija.Navedene životinje vlasnik je ilegalno uvezao s područja Posušja u Bosni i Hercegovini.

Protiv vlasnika je pokrenuta prekršajna prijava za nelegalan uvoz za što je predviđena novčana kazna do 11 000 kuna. Na imanju istog vlasnika biti će provedeno dijagnostičko ispitivanje 41 ovce, koje je vlasnik posjedovao od ranije, radi utvrđivanja zdravstvenog stanja na brucelozu. Utvrdi li se dijagnostičkim nalazom prisutnost bruceloze kod životinja iz vlastitog uzgoja biti će naređena mjera dijagnosticiranja za sve ovce i koze na širem području Imotskog.

Napominjemo daje bruceloza zoonoza - bolest zajednička životinjama i ljudima. Kod ovaca i koza uzročnik bolesti je Brucella melitensis tako da se bolest često naziva i melitokokoza. Kod životinja uzrokuje reprodukcijske smetnje u obliku pobačaja dok drugih vidljivih simptoma uglavnom nema. Kod čovjeka bolest je poznata pod nazivom malteška ili sredozemna groznica te je raširena u gotovo svim zemljama Mediterana. Ljudi se mogu zaraziti u kontaktu s inficiranim životinjama i to najčešće kod pomaganja pri porođaju. Sirovo odnosno neprokuhano mlijeko i svježi mliječni proizvodi podrijetlom od bolesnih ovaca i koza mogu također biti izvor infekcije za ljude. Rizik od infekcije najveći je u dvorištima gdje zajednički borave ljudi i životinje, te najčešće obolijevaju oni ljudi čija je profesija vezana za uzgoj ovaca i koza (veterinari, klaoničari, vlasnici životinja).

Otkrivanje ovoga slučaja rezultat je pojačanog veterinarskog nadzora prometa životinja u Republici Hrvatskoj, poglavito u pograničnim područjima. Jednako tako, u tijeku je i pojačani nadzor nad ilegalnim klanjem životinja i stavljanjem mesa u promet.

Podsjećamo čitatelje daje o navedenoh problematici objavljen članak u MI. listu br. 5/2005. str 1516, pod nazivom "Mlijekom prenosive bolesti - tuberkuloza i bruceloza", čiji je autor Nevijo Zdolec, dr. vet. med., s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, stalni suradnik Mljekarskog lista. ■ Mljekarski b~·t 06/2005.

19

Jrnssinox I

I 17,

z ~R.-\Vf.. KOZE. I ()\ l.'

O IO'IORO

VELIČINE: • od I 00 • 2000 lituro vertikalne Izvedbe - od 2000 12000 litoro horinzontolne Izvedbe

I J:~."""" ... ,,, ..,,.,, f\,•11 h.nh

-11(•~1• fJ,.,1nJa.,1uh1"..

286 o1o 38~) (0)49 28 7 900 38~ (0)-4Y 286 030 J85 lOl,49 287 368 38~ (0)98 338 332 J85 (0)49

•

1 ..

VETERINARSTVO

~JJ~@&~@~~ lliJ[sDJJ~~~DW ~DW®mJ~ I

Mr. se. Antun

Kostelić

I IProizvođači mlijeka premalo pažnje posvećuju njezi kože

mliječnih životinja.

Koža štiti organizam od vanjskih Znanstveno je dokazano utjecaja, odnosno od naglih promjena temperature, da su životinje kojima je vremenskih nepogoda, mehaničkih povreda, te aktivno redovito održavana higijena sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje). kože otpornije na pojedine bolesti, pogotovo zarazne i KAKO NJEGOVATI KOŽU? parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju Potrebno je jednom tjedno sve krave hranu, a samim time proizvode i više mlijeka. temeljito iščetkati metalnom četkom (česalom), Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni a zatim finom četkom. Koze je dovoljno iščetkati kože štalski držanih goveda i koza. četkom. Četkanjem se uklanjaju odumrle ŠTO NEGATIVNO DJELUJE NA stanice, otpala dlaka i nečistoće koje sprječavaju ZDRAVLJE KOŽE? "disanje" kože.

Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i Važno je napomenuti da je potrebno balega zatvaraju pore na koži, a dlake zadržavaju iščetkati cijeli dlačni pokrov a ne samo jedan dio. nečistoću. Na taj način ometa se fiziološka Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Jedna od metoda je i šišanje dlačnog pokrova, jer funkcija, a nečistoća pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama.

Na skraćivanjem dlaka koža mliječnih krava bolje diše. U zapadnim zemljama je uobičajeno šišanje zdravlje kože veoma utječe hranidba i mikrokrava prije izložbe. klimatski uvjeti u staji, ponajprije vlaga. Poznato Velik problem predstavlja balega u koju je da se pojedine parazitarne i gljivične bolesti životinje često legnu a zasušena balega javljaju u stajama s visokim postotkom vlage u zraku. Često je u našim stajama, posebno zimi, onečišćuje kožu. Za toplijeg vremena posebno u relativna vlažnost zraka viša od 90%(!!!). Tako proljeće i ljeto, balegu treba prati vodom. Staja tada mora biti otvorena kako bi se životinje što visok postotak vlage, osim na kožu, štetno prije osušile, ali ne smije biti propuh. djeluje i na opće zdravstveno stanje organizma.

Držanje životinja na pašnjacima i ispustima, pored svih prednosti u odnosu na štalski način držanja, pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Životinje držane izvan staje izložene su djelovanju sunčevih zraka, vjetru i kiši, pa je njihova koža otpornija odnosno čišća i zdravija nego u onih štalski držanih.

Kod životinja koje borave izvan staje, u pojedinim područjima Hrvatske, a posebno u proljeće, dolazi do invazija krpelja. Stoga, nakon svakog povratka s paše treba temeljito pregledati dlačni pokrov, a posebno na "skrivenim" dijelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno češu. Krpelji se hrane krvlju, pritom mogu unijeti u organizam životinje brojne uzročnike zaraznih i parazitarnih bolesti. :.J Otpala dlaka krava uklonjena česafom

Mljekarski list 06/2005.

21

VETERINARSTVO

KAKO SMANJITI GUBITKE OD P KRIVENIH UPALA VIMENA Dr. se. Branko Uhlik

Od svih mastitičnih oboljenja oko 96% otpada na prikrivene upale vimena, najčešće i najskuplje oboljenje muznih krava.

Ovo oboljenje nema vanjskih znakova po kojima bi se moglo prepoznati, pa mjesecima može biti neprimjetno.

Budući da uzroci oboljenja mogu biti vrlo različiti, otežano je njegovo otkrivanje. Glavne posljedice prikrivenih upala vimena su postupno smanjivanje količine mlijeka i njegova sve lošija kakvoća.

Jedini predznak/znak prikrivene upale vimena je izlučivanje povećanog broja somatskih stanica u mlijeku; što je broj tih stanica veći, jači je i upalni proces u vimenu. Stoga je za suzbijanje prikrivenih upala vimena važno što ranije otkriti povećani broj somatskih stanica u mlijeku kako bi se na vrijeme mogle poduzeti odgovarajuće mjere liječenja.

U ovom prikazu osvrnut ćemo se ukratko na prirodu, značaj i približnu procjenu mogućih gubitaka od prikrivenih upala vimena i ukazati na način kako se ti gubitci ipak mogu znatno smanjiti.

GUBITCI ZBOG PRIKRIVENIH UPALA VIMENA Posljedica prikrivenih upala vimena su gubitci zbog:: - smanjene proizvodnje mlijeka - loše higijenske kakvoće mlijeka - neupotrebljivosti mlijeka, ranog izdvajanja oboljelih krava i troškovi liječenja.

U SAD su izračunali da od ukupnih gubitaka, koji se pripisuju prikrivenim upalama vimena, oko 70% otpada na smanjenu proizvodnju mlijeka. Oboljela krava daje i do 2530% mlijeka manje nego zdrava, a ovisno o prirodi, jačini i trajanju oboljenja. S obzirom na prilike u hrvatskom stočarstvu čini se realnim pretpostaviti da će krava s prikrivenom upalom vimena davati barem 10-15% manje mlijeka nego što bi davala da je zdrava. To znači, da bi npr. krava s prikrivenom upalom vimena koja inače dnevno daje recimo 9 litara mlijeka, davala 1-1,6 litara mlijeka više da je zdrava, odnosno

22

mjesečno 30-48 litara

više. Vrijednosti navedene ovim pnmJerom samo su procjene mogućeg gubitka zbog smanjene proizvodnje mlijeka, a gubitci bi mogli biti i veći, ovisno o jačini i trajanju oboljenja. Nije teško izračunati koliki je mogući godišnji gubitak mlijeka u stadu krava ili koza u kojemu nekoliko njih (što u većim stadima nije rijetko) boluje od prikrivene upale vimena.

Slaba higijenska kakvoća mlijeka, zbog povećanog broja somatskih stanica i raznih mikroorganizama, također je uzrok znatnih gubitaka. Pri otkupu osnovna cijena mlijeka (OCM) izračunava se na temelju sadržaja (%) mliječne masti i bjelančevina. Tako dobivena vrijednost množi se s faktorom korekcije vrijednosti za mlijeko standardne kakvoće, a taj broj ovisi o broju somatskih stanica i o broju mikroorganizama u jednom mililitru (mL) mlijeka. U tablici 1 prikazani su faktori korekcija s obzirom na klasu mlijeka i na broj somatskih stanica i mikroorganizama u 1 mL mlijeka.

Mlijeko zdrave krave također sadrži promjenljiv broj somatskih stanica, ali njihov broj nije veći od približno 200 000 s.s./mL. Ako skupno mlijeko od nekoliko krava sadrži, recimo, 400 000 s.s/mL što je najviša dopustiva koncentracija u mlijeku E klase i I. klase, onda jedna ili više njih daju mlijeko koje sadrži povećan broj somatskih stanica.

Međutim, ako skupno mlijeko od više krava sadrži znatno više od 400 000 s.s./mL, onda je sigurno da neke krave iz tog stada daju mlijeko znatno povećanog broja somatskih stanica.

Naravno, ako se takvo mlijeko pom1Jesa s mlijekom zdravih krava, dobiva se skupno

j\;J/:fekarski: {i,t 06/200.5.

VETERINARSTVO slučajevima liječenja krava antibiotiTablica 1: Faktori korekcija vrijednostimlijeka standardne cima čija prisutnost u mlijeku (čak i u kakvoće s obziromna klasu mlijeka i na broj tragovima) može upropastiti preradu u somatskih stanica i mikroorganizamau 1 mL mlijeka proizvode koji se dobivaju fermentaciBROJ SOMATSKIH BROJ KLASA FAKTOR jom, u prvom redu sireve.

MIKROORGANIZAMA STANICA MLIJEKA NA KOJI NAČIN SMANJITI najviše 400 000 najviše 80 00 1, 15 E GUBITKE OD PRIKRIVENIH najviše 400 000 najviše 100 000 1,00 I. UPALA VIMENA najviše 600 000 najviše 400 000 0,95 li. više od 400 000 više od 600 000 0,90 Ili. Već je istaknuto da uzroci prikrivenih upala vimena mogu biti vrlo mlijeko s prihvatljivom količinom somatskih različiti, da oboljenje može biti dugo vremena stanica, ali ostaje činjenica da neke krave iz te neprimjetno, a gubitci su veći što upala traje skupine boluju od prikrivene upale vimena, a to dulje vrijeme. Prema tome, poremećaje u vimenu između ostalog znači da daju i manje mlijeka. treba otkriti što ranije, a to je moguće samo na Stoga, ako skupno mlijeko od više krava jedan način: da se zdravstveno stanje vimena sadrži više od 400 000 s.s./mL (broj somatskih svake krave provjerava mastitis testom stanica utvrđuje se u kontrolnom laboratoriju za kontinuirano, cijelo razdoblje aktivne laktacije, provjeru kakvoće mlijeka), proizvođač mlijeka što isključuje mogućnost previda početka trebao bi (u vlastitom interesu) mastitis testom oboljenja. Kontinuirano provjeravati zdravstveprovjeravati zdravstveno stanje vimena svake no stanje vimena svake krave, na svakoj farmi ili krave. Iako se tim testom ne može utvrditi broj obiteljskom gospodarstvu moraju sami prosomatskih stanica u mlijeku, jasno pozitivna izvođači mlijeka. Za to postoje barem tri dobra reakcija siguran je znak prikrivene upale razloga: vimena, odnosno pojedinih četvrti vimena kao i Prvo: bilo bi fizički, vremenski i organizaznak loše kakvoće mlijeka. S druge strane, cijski, praktički, nemoguće da veterinari sami negativna reakcija mlijeka iz pojedinih četvrti provjeravaju zdravstveno stanje vimena svake vimena ili skupnim mlijekom iz cijelog vimena krave na svojem području, čitavo razdoblje potvrđuje da je mlijeko - barem što se tiče aktivne laktacije. somatskih stanica - dobre kakvoće.

Drugo: svaki proizvođač mlijeka osobno je Što se tiče kakvoće mlijeka s obzirom na najviše zainteresiran da mu krave daju što više sadržaj mikroorganizama, već je spomenuto da mlijeka dobre kakvoće. Stoga će se sam najviše faktor korekcije vrijednosti mlijeka standardne truditi da što ranije otkrije znakove poremećaja kakvoće ovisi i o broju mikroorganizama u 1 mL u vimenu kako bi na vrijeme mogao, prema mlijeka. Na sadržaj mikroorganizama u mlijeku savjetu i uz pomoć veterinara/agronoma, može se utjecati samo higijenskim mjerama poduzeti potrebne mjere. držanja i mužnje krava.

Treće: mastitis test kojim se provjerava Znatni gubtci u proizvodnji mlijeka nastaju i zdravstveno stanje vimena vrlo je jednostavan i zbog neupotrebljivosti mlijeka. Mlijeko postaje njegovo izvođenje ne zahtijeva posebno stručno neupotrebljivo za hranu i preradu ako sadrži predznanje, pa se njime može koristiti svaki vrlo veliki broj somatskih stanica (daje jako proizvođač mlijeka. Iskustvo je pokazalo da se pozitivnu reakciju na mastitis test) i za vrijeme vještina procjenjivanja rezultata testa uz pomoć trajanja karence lijeka. Što se tiče karence, tj. postojećih uputa stječe vrlo brzo. Prema dosaroka do kojeg se mlijeko oboljele krave liječene dašnjim informacijama veći broj proizvođača medikamentima ne smije upotrebljavati, treba mlijeka već primjenjuje takvu praksu i postiže posebno istaknuti da se proizvođač mlijeka mora vrlo dobre rezultate. strogo pridržavati uputa veterinara. U protivTroškovi kontinuiranog provjeravanja nom takvo mlijeko ne samo da može prouzročiti zdravstvenog stanja vimena mastitis testom vrlo velike štete u njegovoj preradi, već može gotovo su zanemarivi, osobito ako se usporede s škoditi i ljudskom zdravlju. To vrijedi osobito u

1vf{jekarski list 06/2005.

2.3

VETERINARSTVO

postignutom koristi. Analizom tih troškova utvrđeno je, daje cijena jednokratnog testiranja svih četvrti jednog vimena manja od 1 kn. Tako, ako je krava testirana 3-4 puta mjesečno (što nije uvijek potrebno), trošak po kravi iznosi 3-4 kn mjesečno.

Danas se u Hrvatskoj proizvodi kompletna oprema za izvođenje mastitis testa namijenjena

upravo individualnim proizvođačima mlijeka.

Oprema se sastoji od nepotrošnog i potrošnog dijela. N epotrošni dio sastoji se od testatora, dozatora, praktičnog priručnika s uputama, originalnim fotografijama i detaljnim opisom reakcija, a potrošni dio su reagens za otkrivanje somatskih stanica i obrasci za evidenciju koji se nabavljaju prema potrebi. O OBAVIJEST

V

TECAJ HIGIJENA PROIZVODNJE MLIJEKAI KONTROLAISPRAVNOSTI MU Z NI H UREĐAJ AII Ču/jak, Džidić 11

Luka

dipl. ing. i dr. se.Alen

Tečaj je održan

od 05. do Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u 07. travnja 2005. u Vrbovcu a suradnji sa Zavodom za mljekarstvo Agronomskog fakulsudjelovali su djelatnici teta Sveučilišta u Zagrebu, te tvrtkama Westfalia Surge HZPSS-a: Anđelka Pejako- Croatia d.o.o. i DeLaval d.o.o., organizirao je tečaj za vić (Zagrebačka županija), djelatnike HZPSS-a pod nazivom "Higijena proizvodnje Dragutin Kasteljan (Krapi- mlijeka i kontrola ispravnosti muznih uređaja". nsko-zagorska županija), Slavka Jelinić i Mato Nikolić (Brodsko-posavska nosti muznih uređaja, te mjernim instrumentima županija), Tatjana Oršolić i Nada Matić (Vuko- mogu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarvarsko-srijemska županija), mr. se. Ana Grgas stvima obavljati kontrolu ispravnosti muznih (Zadarska županija), Vladimir Dolmač (Ličko­ uređaja. HZPSS ima šest kompleta mjernih uređaja za mjerenje ispravnosti rada pulzatora i senjska županija) i Predrag Janeš (Primorskomjerenje kapaciteta pumpe za proizvodnju goranska županija). vakuuma, dva su kupljena sredstvima HZPSS-a, a Svrha tečaja je educirati djelatnike (uglavčetiri sredstvima županija (Varaždinske, Krapinnom stočarske specijalnosti) o problematici sko-zagorske, Zagrebačke i Vukovarsko-srijemhigijene mužnje i kontrole ispravnosti muznih ske). Tečaj je započeo teoretskim dijelom, pa je uređaja. prof. dr. se. Dubravka Samaržija sa Zavoda za Nakon intenzivne trodnevne edukacije i polaganja ispita, svi su djelatnici dobili "Uvje- mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u renje" o uspješno završenom praktičnom i Zagrebu održala predavanje o «Mikrobiologiji siteoretskom programu, koji je dodijelio Zavod za rovog mlijeka», a dr. se. Alen Džidić (s istog fakulmljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveuči-lišta teta) održao predavanje o «Kontroli ispravnosti muznih uređaja». Drugi dan Tomaž Mišić, dipl. u Zagrebu. ing. predstavio je tvrtku «DeLaval» d.o.o. i održao Osim navedenih djelatnika, polaganju ispita predavanje o dimenzioniranju muznih sistema i o pristupio je kolega Žarko Mule iz Primorskogoranske županije koji je prošao tečaj 2000. DeLaval multifunkcionalnom testeru VPR 100 za godine. U službi su 23 djelatnika osposobljena za kontrolu rada pulzatora, te provjeru razine vakuuma u sistemu za strojnu mužnju. U problematiku higijene mužnje i kontrole isprav-

24

M(jPkarski list 06/2005.

poslijepodnevnim satima polaznici tečaja posjetili su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tumpak, u mjestu Poljana kod Vrbovca, koje ima muznu opremu tvrtke DeLaval. Svaki je djelatnik pojedinačno obavio mjerenje kapaciteta pumpe za proizvodnju vakuuma i izmjerio broj i omjer pulzacija pulzatora. Treći dan tečaja, tvrtku "WestfaliaSurge" d.o.o. predstavio je Josip Zdravko Nanut, dipl. ing. i održao predavanje na temu «Mjerenje kapaciteta vakuum pumpe i ispravnosti rada pulzatora». Nakon teoretskog dijela edukacije, svi polaznici tečaja posjetili su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kovažik (u mjestu Laminac kod Štefanja) koje ima muznu opremu tvrtke WestfaliaSurge. Svi su polaznici tečaja mjerili kapacitet pumpe i provjeravali ispravnost rada pulzatora po ISO standardima. Na kraju ovog tečaja navedeni djelatnici polagali su ispit, a ispitivač je bio dr. se. Alen Džidić sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta. Tečaj je bio izvrsno organiziran. U kratko vrijeme dobili smo mnogo informacija, a što je najvažnije osposobljeni smo za rad na terenu u važnom segmentu poljoprivredne proizvodnje - proizvodnji mlijeka. Pozivamo sve proizvođače mlijeka da se odazovu ovom programu kako bi kvaliteta mlijeka koje proizvode na svom gospodarstvu bila i ostala na visokoj razini.

Ovaj tečaj došao je u pravo vrijeme i radna grupa zaista će imati što raditi. O

Brzakreditnarješenja ilifinanciranje zaproširenje gospodarske djelatnosti?

KREDITI za one koji žele

brže STATUSNII REVOLVING vise FARMER dugoročnije HBOR-a •v

Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu) Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po računu u visini prosječnog priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Supila11, tel: 043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

VIJESTI

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DRUGOŽUPANIJSKO I IvankaBišćan,d,p!.ing. I NATJECANJE U SISANJUOVACA V

V

Natjecanje je održano u subotu 7.

Pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije svibnja 2005. godine u Kostanjevcu, Udruga uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke općina Žumberak.

Suorganizatori županije organizirala je DRUGO ŽUPANIJnatjecanja su: Upravi odjel za poljoSKO NATJECANJE U ŠIŠANJU OVACA. privredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Hrvatski stočarski centar i Općina Žumberak. Glavni sponzor natjecanja je Princip. Diplomu za najljepše ošišanu ovcu Gumex-eko iz Ivanić Grada. Ocjenjivački sud osvojio je Robert Tkalec, a najboljim šišačem radio je u sastavu: predsjednik - Mirka Devčić ovaca Zagrebačke županije proglašen je Mario (Gumex-eko), članovi - Danijel Mule (HSC), Šlogar.

Antun Kostelić (Agronomski fakultet), Stjepan S obzirom da raste zanimanje za ovu Vuković (U druga uzgajivača koza i ovaca). proizvodnju, a i probleme vezane za zbrinjavanje U druga uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke ovčje vune koja predstavlja veliki problem županije donijela je Pravilnik županijskog uzgajivačima ovaca, predsjednik Udruge uzgajinatjecanja u šišanju ovaca, izrađeni su ocjenji- vača ovaca i koza Zagrebačke županije, Stjepan vački listići s nagradnim i kaznenim bodovima, a Vuković smatra, da je ovakva manifestacija rezultat se dobiva zbrajanjem vremena brzine korisna jer su prisustvovali i otkupljivači vune šišanja ovaca i kaznenih bodova. Od dobivenog firme Vuna-promet iz Ivankova, a obavljeni su i zbroja oduzeti su nagradni bodovi i pobijedio je razgovori o organizaciji sabirnih mjesta za otkup natjecatelj s najmanjim brojem bodova. vune.

Natjecalo se u dvije kategorije i to šišanje Ovom prigodom održana je i Osnivačka električnim škarama i šišanje ručnim škarama. skupština »Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i U prvoj kategoriji šišanja električnim ška- koza«. ■ rama sudjelovalo je šest .------------------------------, natjecatelja. Diplomu za prvo mjesto osvojio je Vuk Mihael iz Bjelovarskabilogorske županije, za drugo mjesto diplomu je V osvojio Mario Šlogar iz Zagrebačke županije i Sp. Gorica 56 b, 2327 Rače, Slovenija diplomu za treće mjesto 00 386 2/609-50-50, 00 386 2/608-35-71 osvojio je Robret Tkalec iz Zagrebačke županije.

U kategoriji šišanja ručnim • Betonske rešetke • Crpke i mješalice • Projektiranje štala • lzmuzišta FULLWOOD škarama diplomu za prvo • Samohvatajuće krmne pregrade • Rashladni uređaji, mjesto osvojio je Ermin • Lukovi za ležišta mljekovodi Bašić, drugo mjesto osvojio • Mekana ležišta i podloge • Štalska oprema za svinje je Ivica Princip, a treće mjesto osvojio je Josip TRAŽIMO SURADNIKE ZA HRVATSKO TRŽIŠTE

Kancler sistemcr-'~ ~-~

STALSKA OPREMA

26

Mljekarski li~~l 06/2005.

KUPOVINAKOZA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA■ PASMINAI DOBMr. se.ZdravkoBarać U Republici Hrvatskoj i dalje postoji interes za pokretanjem kozarske proizvodnje radi proizvodnje mlijeka, bilo da se radi o uzgajivačima koza koji se s proizvodnje mesa preusmjeravaju na proizvodnju mlijeka, ili o potpuno novim uzgajivačima koza, odnosno stočarima početni­ cima. Osim toga, preusmjeravanje jednog dijela proizvođača kravljeg mlijeka na proizvodnju kozjeg mlijeka uobičajeno je u zemljama Europske unije. Upravo iz tog razloga, u nekim zemljama (npr. u Nizozemskoj), kako se moglo čuti na međunarodnom simpoziju o mliječnosti ovaca i koza održanom potkraj prošle godine u Zaragozi, značajan je porast proizvodnje kozjeg mlijeka. Uvođenjem proizvodnih kvota, a i nemogućnošću značajnijeg povećavanja vlastite proizvodnje, može se očekivati da će se neki uzgajivac1 krava u Republici Hrvatskoj preusmjeriti na proizvodnju kozjeg mlijeka.

Općenito, pokretanjem kozarske proizvodnje, radi proizvodnje mlijeka, najčešća su pitanja: Koju pasminu uzgajati? Koja grla kupiti za početak proizvodnje - mlada ili odrasla? U daljnjem tekstu ponudit ćemo - moguće odgovore na ova pitanja.

Od oko 80 000 koza u Hrvatskoj, oko 13 000 su čistokrvna grla mliječnih pasmina, uglavnom francu-ske alpine, a manjim dijelom sanske i srnaste pasmine.

Francuska alpina potječe iz švicarskofrancus-kih Alpa, a u Hrvatsku je po prvi put u većem broju uvezena 1982. godine. Predstavlja najzastupljeniju i najmlječniju pasminu koza u Francuskoj, a inače su je dosta izvozili u zemlje Sredozemlja. Tjelesna masa odraslih ženskih grla trebala bi biti od 50-80 kg,jarčeva od 80-100 kg. Koze su dobre plodnosti. Plodnost prvojarki obično iznosi 130%, a sa zrelošću se povećava i obično je veličina legla veća od 1,5 jareta.

Sanska koza je porijeklom iz doline rijeke Sanne u Švicarskoj odakle su je zbog dobrih M(jekar.ski list 06/:2005.

proizvodnih osobina izvozili u cijeli svijet, uglavnom radi oplemenjivanja domaćih pasmina koza. Koze su prosječno teške oko 70 kg, a jarčevi oko 90 kg. Prosječna plodnost je 190-200%.

Njemačka srnasta koza dobro podnosi uzgoj i u nizinskim i u visinskim predjelima, a dobro podnosi i hladnoću i vrućinu. Vrlo je plodna, dugovječna i visoke mliječnosti.

Sve tri pasmine u Republici Hrvatskoj iskazuju dobre proizvodne osobine, a najveći broj matičnih stada ovih pasmina uzgajaju u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko­ križevačkoj županiji. I u južnom, mediteranskom dijelu Hrvatske, uzgoj francuske alpine i srnaste koze iskazuje dobre proizvodne rezultate.

U grafikonima 1. i 2. prikazane su osobine mliječnosti spomenutih pasmina koza, koje je utvrdio Hrvatski stočarski centar kontrolama mliječnosti u Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine.

Prilikom kupovine grla za uzgoj potrebno je voditi računa o dobi životinja, kao i proizvodnim rezultatima grla ili njihovih predaka.

Rasplodne jarice predstavljaju izvrsnu osnovu za početak kozarske proizvodnje. Pri kupnji jarica treba imati na umu kako sujarice neiskusne majke te zahtijevaju više pozornosti u prvoj sezonijarenja. Kozarsku proizvodnju treba temeljiti na kupnjijarica. Naime kupnjomjarica kupuje se životinja koja je na samom početku svog proizvodnog vijeka, pa uz dobru organizaciju (sve dok koza živi) uzgajivač može imati osiguran i značajan dohodak. U Republici Hrvatskoj svake sezone sve je veći broj kvalitetnih uzgojno valjanih jarica. Naime, u Hrvatskoj je gotovo 8 000 koza - majki pasmine francuska alpina, oko 1 000 čistokrv­ nih grla sanske pasmine i oko ~00 čisto­ krvnih grla srnaste pasmine. Cistokrvna grla ovih pasmina predstavljaju idealnu osnovu za daljnje povećavanje populacije koza u Hrvatskoj, budući da se uglavnom radi o 27

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR kvalitetnim grlima Grafikon 1: Prosječne vrt/ednostilaktacijskeproizvodnjerazličitih pasmina dobrih proizvodnih 4000 ~---------D Francuskaalpina ■ Srnasta ■ sanska osobina. Hrvatski 3.636 stočarski centar 3 500 provodi kontrolu mliječnosti u popu3000 laciji oko 4 000 koza pa se iz rodovnika 2 500 kupovinom jarica ove populacije može 2 000 saznati proizvodnja mlijeka koza-majki i 1 500 baka jarica koje ku- 1 000 pujete.

500 Koze stare 2-4 259 254 242 208 222 197 196 60 godine također preporučamo novim Brojzaključenih laktacija Dužinalaktacije (dana) Razdoblje mužnje(dana) Ukupnaproizvodnja Mlijekou razdoblju uzgajivačima, bumužnje(kg) mlijeka(kg) dući da proizvodni vijek ovih koza može trajati još nekoliko Grafikon2: Količine masti i bjelančevina u mlijeku različitih pasmina koza godina nakon kupoD Francuskaalpina ■ sanska ■ Srnasta vine. Međutim, uz- 25•00 gojno valjane koze 20,16 ove dobi obično 20,00 prodaju kao cijelo stado, pa pri kupovini cijelog stada 15,00 treba obratiti pozornost na razlog prodaje (možda zdrav10,00 stveni ili nezadovoljavajuća proizvod5,00 nja). Prilikom kupovine treba od prodavatelj a zatražiti da sve koze zatvori Bjelančevine (kg) Mast(kg) Bjelančevine(%) Mast(%) ---kako bi svako grlo '-----moglo biti temeljito pregledano: pregledom zubi najduže jednu-dvije godine, i ovu činjenicu provjeriti dob koza, vime mora biti mekano, svakako treba uključiti u formiranje cijene ovih savitljivo, bez ikakvih kvržica, čvorova, ili koza. Kupovina koza ove dobi preporuča se izbočina (nepravilnosti). Sve koze moraju imati samo pod uvjetom da su grla prilikom dvije funkcionalne sise. Više puta u praksi je kupovine zdrava, u dobroj kondiciji i potvrđeno da prekasno spoznamo kako smo uključena u provedbu uzgojnog programa kupili tuđe probleme. Stoga je najbolje da osoba iz čega se može provjeriti dob i saznati koja kupuje koze, a ne posjeduje potrebita dotadašnja proizvodnja. Naime, problem znanja, zatraži pomoć od onoga tko ima i isku- kupovine grla ove dobi nastaje određivanjem stva i znanja kako bi odabrala grla za kupovinu. dobi ocjenjujući zube, osobito ako životinje ne pripadaju uzgojno valjanoj populaciji. Ako koze Koze u dobi 5 i 6 godina- uz dobru hranidnisu uključene u provedbu uzgojnog programa, bu i držanje mogu biti u dobroj kondiciji i mogu iskazivati zadovoljavajuću proizvodnju još pa se pouzdano ne zna datum njihova rođenja, .l/(jekorski Lt:,tOfJl:l00.3.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR nema pouzdanog nacma da se sa sigurnošću može utvrditi da li je koza stara 5, 6 ili 9 godina.

Naime, nakon 4. godine, kada se formira i četvrti par trajnih sjekutića, počinje njihovo trošenje, a intenzitet trošenja ovisi ponajprije o hranidbi (konzumacijom grubljih krmiva zubi se brže troše i ispadaju).

Koze stare 7 i 8 godina - su prilično stare koze, pa kupovina ovih koza predstavlja značajan rizik. Veći postotak ovih koza može uginuti i prije negoli uzgajivač ostvari neku korist od njih. Koze ove dobi, normalno, prilično su jeftinije, za što postoji i dobar razlog. Koze su produktivne do oko 7 godina starosti, a izrazito mali broj ostaje produktivan i nakon 8 godina, pa zato za uzgoj koza nije dobro kupovati grla ove dobi.

Nakon svega iznesenog može se zaključiti, da u Hrvatskoj postoji mogućnost kupovine grla iz triju različitih mliječnih pasmina dobrih proiz-

vodnih rezultata i od kojih je pasmina francuska alpina najzastupljenija. Za početak proizvodnje (kao i za proširivanje stada) preporuča se kupovinajarica iz uzgojno valjane populacije obuhvaćene uzgojno selekcijskim radom i provođenjem kontrole mliječno­ sti, što znači saznanje o proizvodnosti predaka. Veći broj kvalitetnih uzgojno valjanih jarica dostupan je na tržištu već od mjeseca lipnja, a informacije o uzgajivačima čija su stada uključena u provedbu uzgojnog programa mogu se dobiti u Hrvatskom stočarskom centru Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva, kozarstva i malih životinja ili u udrugama uzgajivača koza u Varaždinskoj (,,Udruga uzgajivača matičnih stada ovaca i koza") i Međimurskoj (,,Regionalna udruga uzgajivača ovaca i koza") županiji, u koje je učlanjen veći broj uzgajivača čija su stada uključena u kontrolu mliječnosti. S ovim stadima mogu se nabaviti i jarčevi koji su pozitivno testirani u perf ormance testu. O

ODRžANA li~ AUK IJA RASPLODNIH BIKOVACHAROLAISPASMINE GoranPerčulija dipl. ing.

Organizatori aukcije U RH po drugi puta 04. svibnja 2005. godine u Centru za su bili Agronomski travnjaštvo na obroncima Sljemena uz prisutnost stručne fakultet Sveučilišta u javnosti i proizvođača goveda, održana je aukcijska prodaja Zagrebu i Hrvatski stobikova Charolais pasmine. čarski centar. Od ukupno ponuđenih 6 bikova prodano je svih šest, a početna cijena bila je 10.500,00 kn.

Najveću cijenu od 12.400,00 kn je postigao bik MB 6100037063.

Charolais pasmina goveda koristi se za sustav «krava tele«, odnosno za namjensku proizvodnju teladi za proizvodnju goveđeg mesa.

Ova pasmina goveda je nastala u Francuskoj. Odlikuje se velikim potencijalom Bik -MB 6100037063s najvišompostignutom za rast i dobrom konverzijom cijenomna aukciji bikova Charolaispasmine tffjekarski h~I 061200:'i.

29

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR hrane. Danas je to najzastupljenija mesna pasmina u Francuskoj ijedna od vodećih mesnih pasmina u svijetu.

Selekcija Charolais pasmine goveda je započela prije više od jednog stoljeća. Kao rezultat kontinuiranog selekcijskog rada, od 1864. godine održavaju se specijalizirane izložbe Charolais goveda i natjecanja diljem Francuske.

Danas je Charolais pasmina goveda udomaćena u više od 70 zemalja i to u različitim klimatskim uvjetima i na različitim nadmorskim visinama. Ova se pasmina osim uzgoja u čistoj krvi koristi u poboljšanju kvalitete autohtonih pasmina i stvaranju novih križanaca.

Prvo rasplodno stado Charolais pasmine goveda uvezeno je u Hrvatsku 1994. godine.

Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doniralo ga je Ministarstvo poljoprivrede Francuske. Agronomski fakultet u Centru za travnjaštvo proizvodi rasplodne bikove u cilju širenja sustava «krava-tele» kao i Charolais

pasmine u Hrvatskoj.

Charolais može doseći svoje potencijale za proizvodnju mesa u uvjetima skromnije hranidbe voluminoznom krmom prosječne kvalitete.

Ovu pasminu karakterizira izuzetno efikasno pretvaranje voluminozne krme u meso. Zahvaljujući čvrstoj konstituciji i blagom temperamentu, Charolais goveda se mogu prilagoditi različitim sistemima držanja, kako ekstenzivnim tako i intenzivnim.

Obzirom na dobru plodnost (postotak bređo­ sti 92%), pojavu bližnjenja (postotak oteljenih blizanaca 4%), Charolais krave mogu bez poteškoća datijedno tele godišnje.

Ova aukcija postigla je svoj cilj, jer osim uspješne prodaje bila je i mjesto razmjene iskustava u proizvodnji između proizvođača, ali i razgovora sa stručnjacima koji su proizvođačima odgovorili na njihove upite. Organizatori su najavili da će se aukcija održati i sljedeće godine sredinom svibnja. ■

OSNOVAN HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAČA OVACA I KOZA

U Kostanjevcu u Zagrebačkoj županiji, 07. svibnja 2005., gdje se istog dana održavalo Drugo županijsko natjecanje u šišanju ovaca, održana je osnivačka I Mr. se.Zdravka I skupština Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, Za predsjednika Saveza iza- kojoj su prisustvovali predstavnici deset udruga bran je Anton Jureša, inače ovaca i koza. predsjednik Udruge „Škra-i .._uzgajivača _______________________ __.

Barać

ovčara

parica" s otoka Raba, a za dopredsjednika Stjepan Zadravec, predsjednik Regionalne udrugeuzgajivačaovacaikozaOporovec.

Osim Antona Jureše i Stjepana Zadravca u Upravni odbor Saveza izabrani su: Dubravko Pernjak (Udruga uzgajivača paške ovce), Ivica Marić (Udruga uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske županije), Stjepan Vuković (Udruga uzgajivača ovaca i koza Zagrebačke županije), Julije Grebene (Udruga uzgajivača ovaca i koza Vukovarsko-srijemske 30

županije), Krešo Šalamun (Udruga uzgajivača matičnih stada ovaca i koza Varaždinske županije), Božidar Majhen (Stočarska udruga Bjelovar), Klara Šćuka (Udruga uzgajivača ovaca i koza Brodsko-posavske županije) i Antun Paparić (Udruga uzgajivačaovacaLopar).

UNadzorniodborSavezaizabranisuMarija Gligora (Udruga uzgajivača paške ovce Kolan), Miroljub Muškinja (Stočarska udruga Bjelovar) i Radoslav Moravec (Udruga uzgajivača matičnih stada ovaca i koza Varaždinske županije). ■ M(.jekarski h,t 06/:2()05.

KOZARSTVO

IRIIIYA ZAKOZE I HRANIDIEN PONAiANJE KOZA BoroMioč Prof dr. se.

Hrana i hranidba, neosporno su najvažniji negenetski čimbenici koji uvjetuju količinu i kakvoću dobivenog proizvoda (mlijeka, mesa ...) te izravno utječu na ekonomičnost proizvodnje.

Da bi uzgajivači mogli organizirati kvalitetnu i učinkovitu hranidbu, moraju znati hranidbene afinitete koza i njihove hranidbene navike. U usporedbi s drugim preživačima, koze su veći gurmani jer u jednom danu mogu pojesti više hrane negoli goveda i ovce. Koza dnevno pojede obrok koji je 6,5 do 11% njezine tjelesne mase, dok goveda i ovce pojedu 2,5 do 3,0% hrane u odnosu na njihovu tjelesnu masu. Visokomliječne pasmine koza mogu konzumirati i do dva puta više hrane po jedinici tjelesne mase u odnosu na mliječne krave. U usporedbi s kravama i ovcama, koze razgrađuju hranu znatno brže. Brzina razgradnje suhe tvari paše iznosi u koza 8,9%/h, u ovaca 7,3%/h, a u goveda 5,3%/h. To znači da se hrana najdulje zadržava u probavnom sustavu goveda (oko 35 sati), zatim u ovaca (26 sati), a najkraće u koza, oko 26 sati.

Neto učinkovitost iskoristivosti metaboličke energije za uzdržne potrebe i proizvodnju iznose oko 70% (slično kao u krava). Koze, uz veću konzumaciju hrane, imaju i veću proizvodnju mlijeka po jedinici tjelesne mase. Veća konzumacija hrane i veća proizvodnja mlijeka u odnosu na tjelesnu masu posljedica su većeg metaboličkog stupnja koza u odnosu na njihovu tjelesnu razvijenost.

Koze su energične, okretne, radoznale i prave su umjetnice u pronalaženju hrane. Kao i u ostalih preživača, najveći dio njihova godišnjeg obroka čine različita voluminozna krmiva: paša, sijeno, sjenaža, silaža, slama, lisnik i različite drvenaste vrste koje koze brste. Uz to, po vrsti i količini pojedene hrane, te osobinama proizvoda koze su «najekološkije» među domaćim životinjama. Krepka krmiva dobivaju najčešće samo određene kategorije Garad, jarčevi) ili u određenim fiziološkim fazama (pripust, posljednja faza gravidnosti, početak laktacije). Međutim, u 1Hljekarski li,st 06/2005.

intenzivnoj proizvodnji, maksimalno iskorištenje genetskog potencijala moguće je samo uz potpuno izbalansiran obrok, koji se radi stalnim dodavanjem krepkih krmiva. Dokazana je da su koze manje izbirljive, ali i one biraju između pojedinih vrsta krmiva, a unutar određene biljne vrste prvo jedu njene ukusnije dijelove, cvijet i list, a tek onda stabljiku. Poznato je da goveda u svojoj hranidbi koriste 17, ovce 20, a koze čak 90 biljnih vrsta, te ih drže ne baš previše izbirljivom vrstom u podmirenju hranidbenih potreba. U suhim zonama, na tlima oskudne vegetacije, u krševitim područjima, koze najčešće jedu trave lošeg botaničkog sastava te grmlje i makiju. Koze vole češće promjene strukture obroka, pa valja dnevne obroke balansirati raznovrsnim krmivima da bi se održao dobar apetit, visoka konzumacija i zadovoljavajuća proizvodnja. Pri proizvodnji voluminozne hrane treba voditi računa o tome da kozama sva krmiva nisu jednako draga. U grubo se krmne kulture, prema preferenciji koza, mogu podijeliti u tri skupine.

Prvoj skupini pripadaju: lucerna, crvena djetelina, talijanski ljulj, klupčasta oštrica, grahorica i zob, mješavina sirka i različitih hibrida sudanske trave. Drugu skupinu čine postrne kulture za zelenu hranidbu, zatim sijeno, silaža, grašak i zob. U trećoj su skupini lisičji i mačji repak, kupus, repa i suncokret. Koze, dakle, najradije jedu obrok lucerne i/ili djeteline. To je povoljno ne samo radi hranidbene vrijednosti krmiva nego i zbog činje­ nice da navedena krmiva koze mogu dobivati na različite načine: kao paša, u obliku zelene pokošene mase, kao sijeno, sjenaža, te u obliku silaže.

Paša je najprirodnija i najjeftinija hrana za koze. Upravo te činjenice treba maksimalno koristiti u proizvodnji kozjeg mlijeka. Prirodni pašnjaci, zakorovljene površine i pustopoljine 31

ODABIR lJ ZEMLJI PORIJEKl

/Austrjja,Njemačka, Nlzozems

iliu karanteni prodavate!J

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir i dogo 098/651-570 091/7955-444 ;o-----

-

--

-

~

•

•

.

-

-

-

-

"li

-

~

,-

--

'

-

I -

-

- -

KOZARSTVO

obrasle različitim biljnim vrstama dobar su izvor hranjivih tvari za koze, koje jedine među domaćim životinjama znatan dio hranidbenih potreba mogu zadovoljiti brstom grmlja, drače i kupine, šiblja i drugog različitog niskog raslinja.

Mekano lišće i plodovi grmlja često sadrže preko 20% bjelančevina, bogati su vitaminima i mineralnim tvarima, te sadrže više energije nego neka krepka krmiva (npr. zob). Čest nedostatak takvog raslinja su „obrambene tvorevine" i sekundarni metaboliti koji odbijaju životinju.

Koze rado brste, jedu travu, kreću se i traže hranu na strmim, grubim i stjenovitim površinama, radije pasu na rubovima negoli u sredini pašnjaka i prvo pasu vrhove, a zatim donje dijelove biljke. Koze su sklone istraživanju i ispitivanju hrane. Vrlo su radoznale. Kada su iz staje puštene na pašnjak one će prvo obići i „snimiti teren", a tek onda početi pasti pozorno birajući (gdje je to moguće) pojedine biljke, odnosno dijelove biljke. Treba znati da koze na pašnjaku pojedu 20 do 30% manje krme nego da im je ona pokošena i ponuđena svježa u staji.

Koza često ostavi i preko 60% ponuđene joj hrane. Koze najviše jedu početkom laktacije (3,0 do 3,3 kg ST/dan), a znatno manje krajem laktacije (1, 7 do 2,0 kg ST/dan). Poželjna visina trave na pašnjaku za koze je između 8 i 12 cm.

Zajedničko napasivanje koza, ovaca i goveda pridonosi maksimalnom korištenju pašnjaka, a uz to se potiče biljna raznolikost.

Na kvalitetnijim pašnjacima do izražaja dolazi sposobnost koza da odaberu ili odbiju pojedine biljne vrste ili dijelove biljke.

Sijeno je najbolje krmivo za koze osobito u proizvodnji mlijeka za sir. Koze ga rado jedu, radije nego siliranu krmu. Visokomliječne koze, krajem gravidnosti i početkom laktacije valja hraniti najkvalitetnijim sijenom koje sadrži puno lista, najbolje od leguminoza. Koze rado jedu aromatična, mekana sijena prirodnih planinskih pašnjaka. Koze odbacuju staro, pljesnivo, užeglo i prljavo sijeno.

Silažaje drugo konzervirano krmivo koje se koristi u hranidbi mliječnih koza, kod nas doduše manje, dok se npr. u Francuskoj koze silažom hrane vrlo često. Kvalitetno pripremljena silaža kukuruza, cijelih biljaka M/jPkarsk( list 06/2005.

žitarica, trava i lucerne kvalitetno su krmivo za hranidbu koza. Međutim, u hranidbi koza silažom, osobito kukuruznom, treba biti posebno oprezan i davati im samo silažu najbolje kakvoće i besprijekorne higijenske ispravnosti.

Nepravilno pripremljena silaža može dovesti do pojave listerioze. Uz to može doći do pojave acidoze, prejedanja škrobom, pneumonije.

Mlade koze (jarad i šilježad) ne preporučuje se hraniti silažom, jer može izazvati probavne smetnje i proljeve.

Kupusnjače (kelj i kupus) su vrlo ukusne i koze ih vrlo rado jedu. Međutim, u hranidbi koza navedenim krmivima treba biti oprezan jer njihov udio u suhoj tvari obroka ne smije biti veći od 30% jer može biti uzrokom smanjene apsorpcije joda (gušavost) i pucanje eritrocita što dovodi do anemije. Nadalje, prevelik udio kupusnjača može biti uzrokom nepoželjnog mirisa mlijeka (po ribi). Kupusnjače je najbolje dati kozama nakon mužnje.

Osim vrste krmiva, treba voditi računa i o pripremi i formi u kojoj se daje kozama, pa je bolje sitnije ili sjeckano sijeno s više lista, a manje stabljike, dok je krepka krmiva potrebno usitniti (razbiti) a ne davati ih u prirodnom obliku.

Ponašanje koza za vrijeme hranjenja U usporedbi s drugim preživačima, hranidbene navike i ponašanje koza za vrijeme hranjenja znatno su složeniji. Poznato je da koze dnevno troše više vremena na hranjenje negoli ovce. Uz to koze, u usporedbi s ovcama, hraneći se rasipaju znatno više hrane, osobito voluminozne. Koliko će vremena koza utrošiti za hranjenje najviše ovisi o vrsti, kakvoći i ukusnosti krmiva. Što je krmivo grublje i lošije kakvoće, loše konzervirano, to će ga koza dulje njuškati i jesti. Tako koze najviše vremena utroše u konzumaciji dugih, grubih voluminoznih krmiva, pa konzumacija dugog sijena traje 6 do 7 sati, sjeckanog sijena 5 sati, a peletiranog sijena oko 2,5 sata, dok konzumacija kukuruzne silaže prosječno traje 3,3 sata.

Budući daje konzumacija najintenzivnija odmah nakon davanja obroka preporučuju se češća hranjenja tijekom dana. Kozama je potreban veći broj obroka nego ovcama ali je trajanje uzimanja obroka kraće (tablica 1).

KOZARSTVO

Tablica 1: Komparativni prikaz konzumac1/eu koza i ovaca TRAJANJE KONZUMACIJE TIJEKOM DANA

VRSTA

BROJ DNEVNIH OBROKA

Cijeli obrok, min.

Sijeno,%

Koze Ovce

9,2 5,4

39,0 67,8

22,6 20,7

Ponašanje koza zajaslama i valovom Poznato je da su koze vrlo živahne i pokretne, radoznale i spretne u snalaženju i traženju hrane. Jedu gotovo sve tipove raslinja, a najviše vole grmlje i šiblje. Ponašanje koza pri uzimanju hrane iz jasala odvija se u tri faze: 1. faza ispitivanja ponuđenog krmiva, 2. faza intenzivne konzumacije, 3. faza izabiranja, kada životinja uzima pojedine dijelove biljke, prestaje učestalo piti vodu, liže mineralne blokete, jede svježu prostirku, a sve zbog balansiranja.

Koza često, prije nego što počne jesti, ponuđenu hranu njuška, a zatim počinje jesti uzimajući najprije dijelove biljke koje radije jede (lišće i mekše dijelove stabljike). Stoga koze utroše mnogo više vremena na hranjenje negoli ovce. Isto tako, razbacivanje voluminozne hrane mnogo je veće i kreće se od 5-35%, a ostatak je često i 50% od ponuđene količine voluminozne krme. Sastav ostataka često je sasvim drukčiji od sastava ponuđenog obroka. Odbačeni dio obroka čine većinom dijelovi stabljike, dok je količina lista neznatna. Količina pojedenog i odbačenog obroka prvenstveno ovisi. o vrsti krmiva i kakvoći krme. Što je kakvoća ponuđenog sijena lošija, to je veća razlika između hranjive vrijednosti konzumiranog i ponuđenog obroka.

To znači: što je sijeno lošije, mora ga se kozama više ponuditi da bi se održala normalna konzumacija. Koze su vrlo osjetljive na loše konzerviranu hranu (silažu i sjenažu). One odbijaju krepka krmiva koja sadrže oksidiranu mast, repičinu sačmu, ureju ili visoke doze mineralnih tvari. Ti problemi postaju akutni u visokoj fazi laktacije i u posljednjoj trećini gravidnosti. Ako se kozama daju dva ista obroka (u 7 i 14 sati), konzumacija u popodnevnom obroku znatno je veća nego u jutarnjem obroku. I okoliš (vrijeme, temperatura, položaj pašnjaka i dr.) imaju utjecaja na količinu konzumacije.

84

Porastom temperature razina konzumacije pada, a koze potpuno prestaju jesti pri temperaturi od 40°C. Međutim, padom temperature ispod 20°C raste konzumacije sve do ekstremno niskih temperatura, kada koze prestaju jesti. Na temperaturi između 20 i 0°C povećava se razina konzumacije hrane, a smanjuje potrošnja vode. Također se povećava broj preživanja, kao i njihovo ukupno trajanje.

Koze uglavnom preživaju noću. Sam akt preživanja traje nešto dulje nego u ovaca, odnosno u prosjeku 63 sekunde, a u ovaca 52 sekunde. Trajanje preživanja pod malim je utjecajem vrste krmiva, a kada koze jedu peletiranu hranu preživanje je znatno kraće.

Temperatura zraka utječe, kako na trajanje preživanja, tako i na intenzitet žvakanja.

Prosječni broj žvakanja na temperaturi zraka od 40°C iznosi oko 90 u jednoj minuti, da bi se smanjenjem temperature na 20°C broj žvakanja smanjio na 73 u prosjeku. Najveća frekvencija žvakanja utvrđena je na temperaturi zraka između5i 10°C (ll0puta).

Ponašanje koza na pašnjaku Općenito, koze drže lošim korisnicima pašnjaka, kako prirodnih tako i umjetnih, i u tome dosta zaostaju za ovcama i govedima. Zbog različitog načina uzimanja hrane, ovce i koze selektivnije su u odabiru obroka nego goveda, pa kozji selektivni obrok sadrži 16-22% celuloze u suhoj tvari paše, ovčji 21-25%, a goveđi 32-36%, što je potvrda veće izbirljivosti koza u odnosu na druge preživače. Pašne životinje prisiljene su boriti se s problemom kako ostvariti stalnu opskrbu hranjivim tvarima iz njihovog ekstremno varijabilnog i različitog sadržaja u paši. Poznato je da su preživači «koncentratori», tj. da u uvjetima dovoljne dostupnosti odabiru biljke i dijelove biljke višeg sadržaja hranjivih tvari. Kao i pri jaslama, koza se na pašnjaku ponaša vrlo selektivno, oprezno birajući pojedine vrste trava, a u odabranim vrstama prvo konzumira list i cvijet, a tek onda stabljiku.

Odabir biljke nije određen njezinom građom i prinosom, nego hranjivom vrijednošću. Ovce i goveda pašne su životinje koje preferiraju biljne vrste visoke do 30 cm, za razliku od koza koje su brstači i jedu biljne vrste iznad navedene visine, pa sve do 2 m. Za razliku od ovce, koza može stati l'vf{jekarskiList 06/2005.

KOZARSTVO

na zadnje noge i dokučiti lišće i cvjetove ovcama nedokučive. Sklonost koze prema brstu povezuje se i s većom tolerancijom na razinu tanina u biljkama, u odnosu na ovce i goveda. Pretpostavka je da tanin na sebe vezuje mucin kojeg luče pljuvačne žlijezde koze. Istraživanja su pokazala da je koza prvenstveno brstač jer najveći dio vremena provedenog na pašnjaku (53%) iskoristi brsteći različite drvenaste vrste, 38% vremena koze pasu, a ostatak utroše na dnevne aktivnosti i dodatno prihranjivanje (tablica 2).

Tablica2: Usporedbaponašanja koza, ovaca i krava na pašnjaku Prosječno kretanje, km

Hranidbene aktivnosti, % Pasenje Brstenje Miješano Dodaci Ukupno

Koze

Ovce

Krave

9

6

5

38 53

80

76

10

8

6

7

14

3 100

3 100

100

2

Na pašnjaku s 80% djeteline i 20% trava, ovce 70% vremena pasu djetelinu, a koze samo 59%. Za razliku od ovaca, kozama je ukusniji hrast oštrik (Quercus cocifera) nego Trifolium hirtum - djetelina. Koze su vrlo učinkovite u iskorištavanju vegetacije brdsko-planinskih područja, gdje dominiraju različite drvenaste IZ CENTRA

I

vrste i grmlje. U tim područjima koza konzumira velik broj različitih biljnih vrsta s tim da je izbirljiva kako pri izboru vrste, tako i pojedinih dijelova biljke unutar vrste, no postoje znatne razlike ovisno o području i godišnjem dobu, odnosno fazi vegetacije. Koze najradije jedu biljne vrste s većim udjelom lista, cvijeta i sjemena, odnosno bjelančevina i topljivih ugljikohidrata, a manje stabljike, odnosno vlakana. Sposobnost prilagodbe koza izuzetno je visoka. One opstaju i razmnožavaju se i u najsurovijim uvjetima bez dovoljno hrane i gdje nema padalina i izvora pitke vode. U takvim uvjetima preživjet će uz postojanje barem jedne sočne biljne vrste. Koze najbolje iskorištavaju raspoloživu zelenu biomasu mediteranskih pašnjačko-šumskih zajednica. U usporedbi s ostalim preživačima, koze bolje probavljaju organsku tvar, bjelančevine i vlakninu. Na taj način mogu vrlo učinkovito iskoristiti nizak sadržaj bjelančevina i visok sadržaj vlaknine u različitim voluminoznim krmivima. Koze se ne hrane samo brstom, iako je takvo mišljenje dosta uvriježena. Smatra se da, u uvjetima gdje koza može slobodno birati, godišnji obrok koze čine: 60% različite grmolike vrste, 30% trave i zeljanice 10%. U određenim uvjetima udio trava u obroku može se povećati i do 80%, dok zeljanice vrlo rijetko participiraju više od 20% u obroku koza. [J

ZA REPRODUKCIJU

STVARANJE PROFITABILNEKRAVE

]osipDaud,dr.vet.med.

□

Pregled analiza podataka Holstein Asocijacije Kako bi najbolje iskoristili genetski potencijal životinja radi što većeg profita, SAD-a i ponude holstein sjemena iz SAD-a u postoji nekoliko indeksa na osnovu kojih Hrvatskoj možemo uspoređivati genetske vrijednosti bikova i odabrati najprofitabilnijeg bika za plaćaju po količini proizvedenog sira ili ako na sparivanje s životinjama iz vlastitog stada. farmi sami prave sir.

Svrha indeksa Net Merit $ (NM$) ili NET Fluid Merit $ (FM$), PROFIT OD PROFIT u $ maksimalno je iskorištavanje PREDAJE TEKUĆEG MLIJEKA u $ najbolji je genetskog potencijala radi stvaranja profita. izbor za one farmere kojima mlijeko plaćaju po Rezultat je izražen u dolarima. litri. Taj navedeni indeks stavlja više naglaska na Cheese Merit $ (CM$), PROFIT od SIRA u$ kilograme mlijeka i vjerojatno je najpogodniji za najbolji je izbor za one farmere kojima mlijeko većinu hrvatskih farmera. Naša preporuka je da kl/jekarski list 06/2005.

35

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

svaki farmer za sebe pretpostavi kretanje cijene mlijeka u sljedećih 5 godina, te na osnovu toga izabere najbolji Merit indeks po kojemu će birati bikove za U.O. TPI (Total Production index) = Ukupni proizvodni indeks, glavni je indeks Holstein Asocijacije SAD-a za rangiranje bikova. % teških teljenja (% DBH - Difficult Births in Heifers) označava postotak teških teljenja ako se neki bik pripušta na junicu. Prosječan broj teških teljenja junica osjemenjenih u SAD-u testiranim bikovima je 8,3 %. DBH 13% i više su izrazito teška teljenja, a ispod 6% su izrazito laka teljenja. % teških teljenja kod kćeri - lakoća teljenja kćeri praćenog bika. Dugovječnost je u visokoj korelaciji s tipom i oblikom, a posebice s parametrima vimena. To je rano predviđanje duljine života kćeri praćenog bika. Skupni indeksi tipa i oblika povezuju informacije nekoliko vezanih svojstava u jedan numerički broj: VIME: vezanost prednjeg vimena, visina stražnjeg vimena, širina stražnjeg vimena, dubina vimena, izraženost središnjeg ligamenta i položaj prednjih sisa.

Tablica 1: Usporedbaizmeđu četiri indeksa:TPL NM$, CM$, FM$ s izraženomtežinom svojstava SVOJSTVO

TPI

NM$ CM$

FM$

MLIJEKO MAST PROTEIN

0% 0% -10% 24% 18% 22% 18% 22% 36% 33% 36% 9% DUGOVJEČNOST 11% 11% 9% 11% SOMATSKESTANICE -5% ·9% -7% -9% VIME 10% 7% 6% 7% NOGE 5% 4% 3% 4% KONFORMACIJA 0% -3% -2% -3% PLODNOST 0% 7% 5% 7% % TEŠKATELJENJA 0% -2% -2% -2% % TEŠKATELJENJAKOD KCERI 0% -2% -2% -2% TIP 15% 0% 0% 0%

KONFORMACIJA: visina, snaga, dubina trupa, širina zdjelice. NOGE: stražnje noge (pogled sa strane), stražnje noge (pogled odostraga), kut nogu i ocjena nogu. MLIJEČNI TIP: Mliječni karakter, snaga. % inbreedinga - Postotak uzgoja u srodstvu određen je povezanošću predaka u pedigreu životinja. Poželjniji je što manji postotak uzgoja u srodstvu unutar svakoga stada, a prava kontrola većih stada gotovo je nemoguća bez kompjutera.

7HO06417 0-MAN O-BEE MANFRED JUSTICE-ET*TV*TL MANFRED X ELTON

VLASNIK: WORLD WIDE SIRES (SELECT SIRES), ZASTUPNIK ZA HRVATSKU: Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., Planinska 2b, 10 000 Zagreb tel. 01/2441-411 Prvi bik po TPI listi SAD-a; najprofitabilniji bik, #1 NM$, #1 CM$, #1 FM$; najlakša teljenja u SAD-u, #6 za kg proteina, #7 za kg masti, bikovski otac. PEDIGREE: Otac ovog bika je Manfred iz linije MANFRED-CUBBY-BOVA,asmajčinestraneje ELTON-BELL-IVANHOESTAR. GENETIKA: Kćeri ovog bika imaju visoku proizvodnju mlijeka s puno masti i proteina. Noge su im ravne s izvrsnim papcima. Životinje su visoke i snažne, ali nešto slabijeg mliječnog karaktera.

PREPORUKA ZA OSJEMENJIVANJE. Ovo je najprofitabilniji bik na svijetu jer njegove kćeri proizvode više mlijeka, proteina i masti. Junice osjemenjene sjemenom ovog bika imat će najlakše teljenje u SAD-u.

TPI

1994

TIP

0,6

Mlijeko (lbs)

1147

Vime

0,5

Protein (lbs)

59

Noge

1,8

3

Teška teljenja %

Protein%

0,09

Konformacija

1,2

(kod kćeri)

Mast (lbs)

88

Mliječni tip

-O

Somatske stanice

2,71

Pouzdanost %

89

Net Merit $

750

Mast%

:36

Teška teljenja %

0,17

6

Pouzdanost %

94

FM$

664

Br. Kćeri/stada

225/113

CM$

797

1vf(jekarski!1:~t06/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

TIP Visina Snaga Dubina trupa Mliječni tip Položaj zdjelice Širina zdjelice Stražnje noge sa strane Stražnje noge straga Kut papaka Noge- ukupno Prednje Vime Visina zadnjeg vimena Širina zadnjeg vimena · Središnji ligament Dubina vimena Položaj sisa Dužina sisa

0,62 1,3 1,52 0,87 -1 ,28 1,3 0,25 -2,29 1,64 2,32 1,54 1 0,39 0,3 -0,98 0,64 0,88 0,68

Cijena jedne doze sjemena (bez PDV-a): 360,00 kn -3

1H05588 RICH J SOOSA-ET MANFRED X BELLWOOD VLASNIK: CRI, USA Ovo je drugi bik SAD-a po TPI listi i #1 po kilogramima mlijeka, #30 za kg proteina. U Hrvatskoj i svijetu upotrebljava se kao bikovski otac.

TPI

1759

TIP

1.2

Mlijeko (lbs)

2471

Vime

1.03

50

Noge

0.63

Konformacija

1.03

(kod kćeri)

Mliječni tip

1.26

Somatske stanice

2.95

Net Merit $

498

Protein (lbs) Protein%

-0.09

Mast (lbs)

53

Mast%

-0.13

Pouzdanost %

83

Teška teljenja %

7

Teška teljenja %

7

Pouzdanost %

86

FM$

581

Br. Kćeri/stada

65/49

CM$

453

-1

TIP 1.2 Visina 1.1 Snaga 1 Dubinatrupa 0.8 Mliječni tip 0.9 Položajzdjelice 0.4 Širinazdjelice 1.1 Stražnjenogesa strane 1.2 Stražnjenogestraga 0.1 Kutpapaka 0.3 Noge-ukupno 1.3 PrednjeVime 1.1 Visinazadnjegvimena 0.9 Širinazadnjegvimena 1.1 Središnjiligament 1.3 Dubinavimena 0.9 Položajsisa 1.2 Dužinasisa 1.1

Cijena jedne doze sjemena (bez PDV-a): 300,00 kn

PEDIGREE: Otac ovog bika je Manfred iz linije MANFRED-CUBBY BOVA. S majčine strane je poznata linija BELLWOOD-MELWOOD. % uzgoja u srodstvu = 4, 1% GENETIKA: Kćeri ovog bika odlikovat će se visokom proizvodnjom mlijeka i dugovječnošću, bit će visoke, lijepog i širokog vimena i dobrog mliječnog tipa. Njegovi potomci bit će izrazito profitabilni po Merit $ indeksu.

PREPORUKA ZA OSJEMENIVANJE. Ovo je prvi bik u izboru za osjemenjivanje u stadima u kojima će krave povećati količinu mlijeka u laktofrizu. Nijedan od parametara tipa i oblika nije ekstreman pa se stoga bik može, bez bojazni, upotrebljavati na široj populaciji. Životinje osjemenjene sjemenom ovoga bika imaju laka teljenja paje pogodan za osjemenjivanjejunica.

Zastupnik za Hrvatsku Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., Planinska 2b, 10000 Zagreb, tel: 01 /2441-411

:ll!Ji'karski list 06!:l00.3.

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

. . SAD -a u H rvatsk OJ T.a bl'1ca2:A naInaponu dE hoIstem s;emena1z i.i"

lJ.J

<J

~

#I,Q

o

"" IME DUTCH BOY TASKER OMAN TREDWAY SOSA BLITZ SANCHO BRAHMS

~ :::, :::; 1562 1567 1147 851 2471 2429 1975 888

(f)

o z

<{

,Q

N

-

#-

I-

I-

o

<{

<{

o

:::,

(f)

n_

:a:

99 90 94 88 86 99 89 84

35 2 88 67 53 30 36 33

(f)

:::; -0.08 -0.2 0.17 0.13 -0.13 -0.21 -0.13

o

~

o

-z

#-

I-

o CI'.

I-

o CI'.

n_

n_

;::

48 22 59 41 50 18 27 34

0.01 -0.09 0.09 0.06 -0.09 -0.19 -0.12 0.03

-0.09 0.62 0.62 0.88 1.2 2.25 0.55 0.86

,Q

ui n_

#-

<{

z ui

lJ.J

::;,

> -0.97 0.94 0.49 -0.36 1.03 1.86 0.37 1.11

w

:a: CI'. ou..

(f)

z

z<{

;:: ,o

z

:,<'.

o

~ :::, :::;

-0.47 0.62 1.8 0.62 0.63 1.36 2.04 0.77

0.49 0.55 1.19 0.44 1.03 2.23 -1.08 -0.19

0.79 0.4 -0.34 1.72 1.26 2.22 0.14 0.24

C9

o

z

I-

n_

o

"" ~

zlJ.J :J lJ.J

zw :J lJ.J

:c 52 >U)

>U)

I-

I-

I-

I-

:c 52

n_

#-

#-

-

99 87 89 85 83 97 86 82

8 7 3 6 7 9 6 11

7 9 6 6 7 7 7 10

245 153 750 431 498 202 262 211

o N

:::,

o

w

w

,,,

z

<.)

248 106 797 460 453 100 202 224

:::;

:::;

-

<{

z

~

:::; u..

ii: I-

o

241 239 664 377 581 392 374 185

1358 1302 1994 1615 1759 1513 1409 1408

54.00 59.00 360.00 155.00 300.00 300.00 59.00 44.60

■

GOSPODARSTVO

PROCESI RESTRUKTURIRA MLJEKARSTVA Na tržištu su poremećeni odnosi ponude i potražnje kravljeg mlijeka, pa mljekarska :~ Obiteljska gospodarstva, proizvođači industrija ne preuzima od proizvođača i'S mlijeka, ne mogu prihvatiti ovakvo stanje određene količine mlijeka. i na iskazuju svoje.._ ____________________ • ~

~

različite

~

načine

nezadovoljstvo. Kako objasniti činjenicu da je domaća proizvodnja mlijeka <-..i "' deficitarna i da se godišnje stalno uvozi ..: Q oko 20% količina mlijeka, a dio količine mlijeka nema plasmana? Pored navedenog, u Hrvatskoj je godišnja potrošnja mlijeka i mliječnih prerađevina znatno manja u odnosu na srednje i razvijene zemlje i iznosi 170 lit. mlijeka i prerađevina po glavi stanovništva. Do sada su od proizvođača otkupljivane sve ponuđene količine mlijeka, čak je među mljekarama postojala i određena konkurencija za podjelu otkupnog područja i interes za što većom nabavom mlijeka domaće proizvodnje.

Agrarna reforma u mljekarstvu U Hrvatskoj se, u poljoprivrednom sektoru, provodi agrarna reforma prema modelima poljoprivredne politike Europske unije i proizvođači su diferencirani na tržno konkurentne i one druge manje, nekomercijalne proizvođače čija proizvodnja ima samoopskrbni karakter. Osnovne značajke agrarne politike su stvaranje konkurentne primarne poljoprivredne proizvodnje i tranzicija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u veće komercijalne proizvođače koji će se svojom proizvodnjom, ~

M(jekarski h,t 06 1:!00S.

kvalitetom i cijenama proizvoda moći izložiti otvorenom tržištu agrarnih proizvoda. U ovoj fazi tranzicije poljoprivrede istovremeno djeluju mjere agrarne politike, otvaranje domaćeg tržišta konkurentskim odnosima te liberalizacija uvoza agrarnih i prehrambenih proizvoda.

U ovakvu konkurentsku tržnu utakmicu može se uključiti i opstati samo manji dio razvijenih poljoprivrednih proizvođača mlijeka.

Postojeće mjere agrarne politike u području proizvodnje mlijeka su stimulativne i dale su određene pozitivne rezultate, ali ne u onolikoj mjeri koliko je velik godišnji utrošak budžetskih sredstava i novčanih poticaja. Veliki dio proizvođača novčane je poticaje koristio za rješavanje socijalnih problema, a ne za poticanje razvoja proizvodnje mlijeka.

Proizvodnja mlijeka Prema vlasništvu, 91,30% krava posjeduju obiteljska gospodarstva na kojima je produktivnost u proizvodnji mlijeka manja u odnosu na farme poslovnih subjekata. Primarna proizvodnja kravljeg mlijeka je nerazvijena i niskoproduktivna. Od 85 930 poljoprivrednih kućanstava koja posjeduju goveda, 77 039 drže muzne krave.

Prosječna veličina obiteljskog gospodarstva

89

©ugogodi.~nja tradicija prodaje steonih junica proizJ:Jodačima, mljekarania i trgoJ:Jcima džljen1svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizr;odača!

<lJuditekorak ispred!

f nvestirajte u bolju budućnost!

lnte -

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

GOSPODARSTVO

iznosi 2,8 ha obradivog zemljišta, a proizvođači imaju prosječno 2,9 krava. Većih proizvođača (s jedanaest i više krava) svega je 1 436 i oni su konkurentni u našim tržnim uvjetima a ostvaruju zadovoljavajuće financijske poslovne rezultate. U 2003. god. ukupno je proizvedeno 642 mil. litara mlijeka s prosječnom proizvodnjom od 2 700 litara/ muzna krava.

Kvaliteta mlijeka Za proizvođače kvaliteta mlijeka je od posebnog financijskog značaja, a mljekarama kvaliteta mlijeka - prema europskim standardima - omogućava izvoz mliječnih proizvoda na međunarodna tržišta. Aktualna kvaliteta mlijeka u Hrvatskoj podjednakaje kao u drugim tranzicijskim zemljama u prvim godinama primjene međunarodnih standarda kvalitete.

Hrvatska kvalitetom mlijeka znatno zaostaje prema zemljama razvijenog agrara. Od svih količina mlijeka isporučenih mljekarama u EU15 - 93, 75 % mlijeka je Ekstra + I. klase, a od komercijalnih prodanih količina mlijeka ove kvalitete u Hrvatskoj je 39,00% mlijeka (2003. god.- 34,47%).

Pojedinačno po klasama u 2004. god. mlijeko je bilo sljedeće kvalitete: Ekstra klasa 34,40% (2003. god.- 23,21 %), I. klasa-4,60% (2003.god.

- 11,26 %), II. klasa 22,20% (2003. god. - 26,29 %) i III. klasa 38,80% (2003. god. - 39,23 %).

Kvaliteta mlijeka Ekstra klase povećana je u 2004. godini s 23,21 % na 34,40%.

Organizacija otkupa Cijelokupan sustav otkupa mlijeka veoma je kompleksan, organizacijski i troškovno skup i prilagođen ekstenzivnoj mliječnoj govedarskoj proizvodnji.Na jednom sabirnom mjestu mlijeko predaje velik broj proizvođača mlijeka, pa osim troškova sabiranja i čuvanja mlijeka problem je održavanje i kontrola kvalitete mlijeka, posebno higijenske ispravnosti mlijeka. Na 5 092 otkupna mjesta-stanica vrši se otkup mlijeka, a samo 1 019 proizvođača ima vlastiti laktofriz i veću godišnju proizvodnju mlijeka.

Smanjuje se broj otkupnih mjesta s više od petnaest proizvođača, pa ihje 2003. bilo 1 712, a u 2004. god. ovaj je broj smanjen na 1 016 otkupnih mjesta. Prosječne mjesečne isporuke mlijeka po jednom proizvođaču kreću se od 785,9 litara do 1 043 litre kravljeg mlijeka.

Myekarski list 06/2005.

Troškovi otkupa Nepovoljna struktura proizvodnje kravljeg mlijeka odražava se na neracionalan i skup otkup, te na nabavu mlijeka. Iz navedenih razloga mljekarska industrija ne može organizirati otkup mlijeka prema ekonomskim kriterijima kao što je to u razvijenim zemljama tržnog gospodarstva.

U sustav nabave mlijeka, mljekare i drugi otkupljivači ulažu velika sredstva za izgradnju i opremanje otkupnih-sabirnih mjesta za transport mlijeka te participiraju u troškovima analize kvalitete mlijeka kao i drugim troškovima stručnih službi.

Troškovi nabave mlijeka u Hrvatskoj nisu usporedivi s troškovima u zemljama razvijenog govedarstva i proizvodnje mlijeka. U zemljama EU-15 troškovi nabave mlijeka kreću se prosječno 7% od nabavne cijene. U Hrvatskoj se, ovisno o lociranosti mljekara i koncentracije proizvodnje mlijeka, troškovi nabave mlijeka kreću u rasponu od 20% od nabavne cijene mlijeka i prosječno iznose 0,35 kn/litra. Troškovi otkupa rastu i po osnovi ispunjavanja vrlo zahtjevnih higijensko sanitarnih mjera i uvjeta koje je postavila Europska unija.

Kada bude postignuta viša razina razvijenosti proizvodnje kravljeg mlijeka, bit će manji broj otkupnih stanica, otvorit će se procesi racionalizacije otkupa, a time i manjih troškova nabave mlijeka.

Otkup mlijeka U statističkom praćenju otkupa mlijeka u Državnom zavodu za statistitiku postoje određene neusklađenosti, pa se koriste podatci otkupa Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci. Prema ovim podatcima, u 2003. god. otkupljeno je 525 mil. litara, a u 2004. god. 533 mil. litara mlijeka s prosjekom otkupa od 2 244 litre/muzna krava. Tržnost kravljeg mlijeka nešto se poboljšava, pa se od godišnje proizvodnje kroz otkup proda oko 80% od proizvedenih količina kravljeg mlijeka.

Struktura proizvođača mlijeka U proizvodnji i otkupu mlijeka prisutne su velike promjene. Značajno je smanjen broj proizvođača koji godišnje isporučuju manje mlijeka, a u grupi srednjih i većih proizvođača proizvodnja mlijeka se stabilizira i raste. U razdoblju od dvije godine radikalno je smanjen broj malih proizvođača mlijeka s godišnjom 41

GOSPODARSTVO isporukom mlijeka manjom od 6 000 litara. U 2003. bilo je 34 110 proizvođača i njihov je broj u 2004.

Odnosi brojaproizvođača i otkupa mlijeka2003. - 2004. god.

Proizvođači

Razred lit. godišnje <6 000 Ukupno <6 000 6 001-10000 10 001-50 000 50 001-100 000 >100 001 Ukupno <6 001 Sveukupno

2003. god.

Broj 34 110 34110 10 452 13 396 666 191

24 705 58 815

% 58,00 58,00 17,77 22,78 1, 13 0,32 42,00 100,00

Isporuka mliieka

Broj 27 021 27 021 9 115 13 670 778 230 23 793 50 814

% 53,18 53,18 17,94 26,90 1,53 0,45 46,82 100,00

god. smanjen na 27 021 proizvođača. U isporuci mlijeka mali proizvođači zastupljeni su s 53, 18%, dok je njihovo učešće u godišnjem otkupu svega 13,82% od godišnjih količina mlijeka.

U sustavu otkupa mlijeka najbrojnijaje ova kategorija malih proizvođača mlijeka i njihova dnevna isporuka mlijeka iznosi svega 7,5 litara, a godišnja prosječna prodaja mlijeka iznosi 2 725 litara.

Cijene i novčani poticaji Nivo otkupnih cijena kravljeg mlijeka u Hrvatskoj viši je od cijena mlijeka u Europskoj uniji. U Hrvatskoj prosječna proizvođačka prodajna cijena mlijeka iznosi 0,379 €/litra a u Uniji do 0,32€/kgmlijeka.

Proizvodna ciiena mliieka. V našim uvjetima za pozitivno poslovanje proizvođači mlijeka moraju godišnje prodati određenu količinu mlijeka po jednoj kravi koja garantira prag rentabilnosti. Godišnjom prodajom od 5 000 litara mlijeka po kravi proizvodna cijena mlijeka (varijabilni +fiksni troškovi) kreće se do 2, 70 kn/litra.

Prosječna proizvođačka prodaina cižena mlijeka - fcco sabirna mjesto iznosi 2,846 kn/lit ili 0,3794 €/lit.; 1 eur 7,5 kuna.; (mljekara 2,066 kn/lit. + državnipoticaji0,78kn/lit.).

Ukupna realizaciia proizvođača za prodana mliieko iznosi 3,246 kn/lit.; (mljekara 2,066 kn/lit., novčani poticaj za mlijeko O,78 kn/lit. + ostali novčani poticaji: uzgojni poticaji i krmna bilje 0,40 kn/lit.).

Nabavna ciiena mliieka za mliekare - fcco mliekara kod prosječnih troškova otkupa (sabiranja + transport mlijeka) od 0,30 kn./lit iznosi 2,366 kn/lit mlijeka.

42

2004. god.

2003. god.

2004. god.

Litara 89 697 226 89 697 226 80 893 593 248 348 044 43 958 039 62 131 867 435 331 543 525 028 769

% 17,08 17,08 15,41 47,30 8,37 11,84 82,92 100,00

Litara 73 637 779 73 637 779 71 033 152 261 993 422 51 810 962 74 366 520 459 204 056 532 841 845

% 13,82 13,82 13,33 49,17 €9,72 13,96 86,18 100,00

Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda Pod utjecajem djelovanja liberalizacije režima vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, nastaju promjene na tržištu u strukturi uvoza proizvoda kao i samih uvoznika. Došlo je do promjene u strukturi uvoza i pada udjela uvoza svježeg mlijeka kojeg uvoze mljekare radi prerade, a istovremeno raste uvoz gotovih mliječnih prerađevina, posebno sireva. Na našem tržištu uvoz subvencioniranih mliječnih proizvoda po veoma niskim cijenama (sir, maslac, mliječni prah) stvara nelojalnu konkurenciju koju domaća mljekarska industrija ne može izdržati.

Već nekoliko godina mijenja se struktura uvoznika i sada su pretežni uvoznici trgovačke tvrtke s učešćem u uvozu od 60%. Mljekarska industrija u uvozu sudjeluje s 35% vrijednosti uvoza, a ostali uvoznici (prerađivačka industrija) s 5%. Na domaćem tržištu sve su više zastupljeni trgovački lanci koji prodaju uvezene mliječne proizvode, pa mljekarska industrija gubi dio tržišta i mogućnost plasmana svojih proizvoda tako da u određenoj mjeri smanjuju otkup domaćeg mlijeka.

U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2004. god. nema većih promjena u vrijednosti uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, pa i dalje više uvoze gotove mliječne proizvode.

Zaključak Isključivanje malih proizvođača iz sustava otkupa mlijeka odvijao se pod ujecajem djelovanja agrarnih mjera i pravne regulative, i to posebno novih propisa o kvaliteti mlijeka, o načinu obračuna cijena u otkupu, a i zbog toga što su za mljekare veći troškovi otkupa mlijeka

Ml_jekarskili.st 06/2005.

GOSPODARSTVO

od malih proizvođača. Prema agrarnoj politici ovi su proizvođači kategorizirani u nekomercijalna domaćinstva i sada ne mogu ostvarivati novčane premije za rasplod i za proizvodnju stočne hrane, a u 2006. godini bit će izvan sustava novčanih poticaja u otkupu mlijeka.

Zbog nemogućnosti prodaje mlijeka, ovi će proizvođači napustiti govedarstvo kao djelatnost. To će negativno utjecati ne samo na bilancu mlijeka, već i na povećanje deficita goveđeg mesa zbog manjeg broja krava i smanjene proizvodnje teladi pretežno simentalske pasmine.

Tijekom 2004. god. mali proizvođači mlijeka isporučili su 73 mil. litara i ukoliko se i dalje ova kategorija proizvođača bude smanjivala, još će se više povećavati deficit kravljeg mlijeka. Poveća­ njem svoje proizvodnje ostali proizvođači ne mogu kompenzirati ovu razliku u količinama mlijeka.

Ukoliko se mjerama agrarne politike ne bude utjecalo na uravnoteženje odnosa pri uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, u godišnjoj bilanci potrošnje i dalje će se povećavati udio uvezenog VIJESTI

mlijeka, pogoršavat će se položaj mljekarske industrije te smanjiti godišnji otkup i prerada mlijeka. Pod utjecajem ovake situacije mljekarska industrija će smanjivati otkup mlijeka iz domaće proizvodnje.

Za Hrvatsku je specifičan problem pitanje otkupnih cijena mlijeka koje su sada više za 18,44% od cijena u Uniji. Zbog specifičnih proizvodnih i drugih gospodarskih uvjeta i u drugim tranzicijskim zemljama, postoje razlike u otkupnim cijenama kravljeg mlijeka. Radi razvoja domaće proizvodnje mlijeka i postizanja što veće samodostatnosti, kod nas se (za određeno razdoblje) ne bi trebala značajnije mijenjati politika cijena i novčanih poticaja.

U ovakvim tržišnim promjenama ne postoji rizik za obiteljska gospodarstva srednjih i većih proizvodnih kapaciteta, kao i za ona koja se uključuju u razvojne investicijske projekte povećanja proizvodnje mlijeka. Racionalnijom proizvodnjom, povećanim količinama mlijeka, višom kvalitetom mlijeka postaju konkurentni na tržišnoj utakmicu. :.J

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

li. OCJENJIVANJE SIREVA ZAGREBACKE ZUPANIJE V

I

Ivanka

Bišćan, dipl. ing.

V

I

Pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije gradJastrebarsko i Udruga uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke županije organizirali su «II. ocjenjivanje sireva Zagrebačke županije».

Ocjenjivanje je održano 16. svibnja 2005. godine na OPG Krešimira Režek, Plešivica 39, Jastrebarsko. Sireve je ocjenilo stručno povjerenstvo u sastavu: predsjednica: prof. dr. se. Jasmina Havranek, članovi: prof. dr. se. Dubravka Samaržija, prof. dr. se. Neven Antunac, doc. dr. se. Slavica Gole Teger, doc. dr. se. Bogdan Perko, doc. dr. se. Samir Kalit, stručni koordinator Zrinka Kuliš, dipl. ing., pomoćnik koordinatora Ružica Gagić, dipl. ing.

Mljekarski list 06/2005.

43

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

VIJESTI R.BR. ŠIFRA

IME

PREZIME

ADRESA

POŠTA MJESTO

TELEFON

TIP SIRA

Bod.

Med.

1

25

Obiteljsko gospodarstvoLončar

Bedenica62

- dimljenipo/utvrdikravlji 10381 Bedenica 01/2064-231 ~r (bedenički dimljeni)

19,50

ZLATO

2

24

Euro-milk. d.o.o.

Beloslavec17g

• masni,polutvrdi, 10381 Bedenica 01/2064-190sušen[.dimljenikravljisir DranecŽUtl'ani'.<lhi marka

19,25

ZLATO

3

16

AgropometSIM

Školska18

10314

19,25

ZLATO

1

Krtž

01/2824-560

I

-svježi sir

~~~:

,

8

Goran

Torta

DonjiMarinkovac11

10293 Dubravica 0112125-800 -n~~~!;::

19,00

SREBRO

31

Štefica

Pogaćić

BrankaMasnjaka36

10269

, 01/3393-755- pi>utvrdikravlJidimljeni

18.75

SHtHHU

3

1, Sania I lvan

Grćevlć

Gradec PokUDSKI1i

polutvrdi kozjisir 10451 Ptsarovrna 01/6278-054 • dimljeni

18./~

~KtHKU

Luka

I

- masnipolutvrdisušeni 01/3393"431 dimljenisir Dragec I žu~ani;skamarka

18,5

SREBRO

18,50

SREBRO

i 10310 DugoSelo 01/2757-105 • polutvrdikozjisir

35

šimun-rrrilkd.o.o.

Pođurn!ek 3

10269

5

21

Marijan

Ladašić

Stankovo1b

st'~barsk 01/6294-129 10450 1J•

4

Luka

- dimljenikozji

1

28

Božica

Damjanović

Meglinećki put 15

18,00

BRONCA

2

4

2eljko

Malinarić

Zabrđe 18

10345

Gradec

01n875-468

- polutvrdikozjisir

18,00

BRONCA

3

32

Štefica

Pogačić

BrankaMasnjaka36

10269

Luka

01/3393-755

- polutvrdikraviji nedimreni

18,00

BRONCA

4

14 SanjaI lvan

Grčrvlć

GradecPokupski12

10451 Pisarovina 0116278-054 -polutvrdikozijisir

18,00

BRONCA

5

5

Goran

Torta

DonjiMarinkovac11

10293 Dubravica 01/2725-808

6

10

Goran

Torta

DonjiMatinkovac11

10293 Oubravica 01/2725-808

7

18

AleksandarGrgić (Ambijentpartc)

I Dominičev odvojak6, Budenec

- polutvrdikuhani, diml'enikoz"isir - simi namazod kuhanilomliieka

Sesvete 0911570-9333 - svježikozjisir

10360

8

15

AgroporretSIM

Školska18

10314

Križ

9

36

Šimun-mi!kd.o.o.

Pođunđek 3

10269

I Luka

01/2824-560 - polutvrdikravljisir 01/3393-431

- bijelimasnisir (Slani Roko!

18,00

BRONCA

18,00

BRONCA

18,00

BRONCA

18,00

BRONCA

17,75

BRONCA

~ffi8~8C~DD OD ~[;)QD

nn l□YQ'ć2JrtrTifllo ~ ~~ uUw

Stručno p ovjerenstvo ocjenilo je uku pno 36 mliječnih proizvoda od čega: 13 sireva od krav ljeg mlijeka, 21 sir od kozje g mlijeka, jedan sir od mješ ovitog mlijeka (kozje-krav lje) i jedan jogurt od kozjeg mlijeka.

Organolept ička kvaliteta proizvoda procijenjena je na osnovu 20-bodovnog sustava u sklad u s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda".

Od 36. o cijenjenih mliječnih pro izvoda dodijeljene su: 3 zlatne, 5 srebrnih i 11 brončanih diploma. :..J VIJESTI

~OJkD8~

bučka

U nekoliko naselja kod Požege, mljekara «BIZ» prestala je otkupljivati mlijeko od 32 ma-nja i veća proizvođača mlijeka. To je izazvalo konsternaciju i zabri. !van Fad!jević . nutost proizvođača mlijeka, no s konstatacijom da «mliječna mafi,ja» stvara nestašicu mlijeka u HrvatNaime, po riječima vlasnika skoj ipak se ne bismo složili. mljekare «BIZ» iz Buka Bože Bošnjaka, još od početka ove đači nemaju komu prodati mlijeko prve klase. U godine oni imaju probleme s viškom mlijeka jer cijeloj ovoj situaciji najviše su bili pogođeni veći više ne uspijevaju prodati vlastiti sir, a za otkup viškova mlijeka nemaju novaca. Problem je u proizvođači mlijeka: Zlatko Samarđija koji ima 20 muznih krava, Hrvoje Petrović iz Trenkova nekontroliranom uvozu jeftinog sira iz Argenkoji ima u staji 32 krave i junice, te oni koji su tine, pa «BIZ»više ne može otkupljivati mlijeko podigli zajmove za izgradnju staja i kupnju na ovom dijelu Požeštine. muznih krava.

Stočari, od kojih je mljekara «BIZ» prestala Na inicijativu člana Odbora seljačkih preuzimati mlijeko, obratili su se za pomoć Udruudruga Slavonije i Baranje Drage Dukića, nezazi stočara Požeška-slavonske županije. Okupili dovoljni stočari na kratko su blokirali županijsu se na obiteljskom gospodarstvu Zlatka Sasku cestu između Pleternice i Slavonskog Broda, marđije, u naselju Šeovci kod Požege, a skupu je kod naselja Frkljevci. U međuvremenu je gradonazočio i požeški gradonačelnik Zdrav ko Ronko. načelnik Ronko poduzeo «vatrogasne mjere», pa Predsjednik Udruge stočara Franjo Odobaje dogovoren otkup mlijeka s mljekarom «Sirko» šić smatra da je sve ovo posljedica nekontroiz Čakovca. U tijeku su pregovori o otkupu liranog uvoza mlijeka. Dok Hrvatska uvozi iz mlijeka s mljekarom iz Starog Petrovog Sela. ::J Mađarske mlijeko treće klase, hrvatski proizvo-

I

44

I

Ml/ekarski li.st 06/200.5.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam

Premi~ zavisotu proizvod,Vu. mlue

iaobro zaavue krav

Palana

aa

Pocetna krmna smje telad

t~ta

zauzgoj zdrave' napredne uzuftedu mi Uka

@)VETERINA

d.o.o.

Sv•lon,dtlj,ko2, Kolinovico,l0A36 RokovPotok,HRVATSKA, t1l1fon.01/33 88 888, t1l1fok,:01/33 88 600 1•1T1oil: infoOv1t1rino.hr www.v11t1rlno,hr 1

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA će

će

sve to na kraju biti dobro. Da, sigurno na MLIJEKO RASTE NAPOLJU,kraju biti dobro, posebno kada dobijemo kvote i

A MUZE U STAJI •C.,

ii!?

-c C'O ...J

o

.X

•C.,

~

U)

(,)

rn

..: :::E

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za lipanj: Krajem lipnja kosi se treći i drugi otkos trave.

Kako proizvesti velike količine krme? Kako proizvesti kvalitetnu krmu? Ovo su dva vrlo važna pitanja u proizvodnji mlijeka. Idemo najprije razjasniti prvo pitanje. Što mu to znači proizvesti velike količine krme ili dovoljno krme? Postoje li tu kakvi standardi. U svijetu postoje. Postoji li i u Hrvatskoj, a ako postoje, da li ih se pridržavamo? Budući da Hrvatska uvozi mlijeko i nema dovoljno rasplodne i tovne stoke, očito ti standardi ne postoje, a ako postoje također je očito da ih se ne pridržavamo. U čemu je problem, pa Hrvatska uvozi mlijeko, rasplodnu i tovnu stoku te meso. Ako sam dobro razumio, u Plodovima zemlje u nedjelju 1. svibnja rekoše da je samo u prva dva mjeseca u Hrvatsku uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 9 milijuna dolara. Možda sam ipak krivo čuo. Ali, nazvat ću Vlatka Grgurića da to još jednom provjerim. Ima li taj naš uvoz kakve veze s proizvodnjom velikih, ili bolje rečeno, dovoljnih količina krme na našim poljima? Ima li to kakve veze i s kvalitetom proizvedene krme? I količina i kvaliteta temelj su proizvodnje mlijeka i mesa. Ima li to kakve veze s našim znanjem i našom pameću? Kada spomeneš naše znanje i našu pamet, neki se odmah uzrujaju i rasrde. Ma pusti krmu i uvoz, pusti propast, ali nemoj dovoditi u pitanje znanje i pamet, jer su jako osjetljivi i jako tanki. Kažu,

kada nas zabetoniraju. Očito će biti dobro onda kada više ne budemo trebali uvoziti mlijeko, meso, rasplodnu i tovnu stoku. Pitanje je kada će to biti, kada će doći i taj dan? Kada ćemo i mi imati takozvanu razvijenu samodostatnu poljoprivredu? Za jednu godinu, deset godina, ili tek onda kada budemo unutar EU. Hrvatska sigurno više neće uvoziti mlijeko, meso, rasplodnu i tovnu stoku kada dobijemo EU kvote i kada uđemo u EU. Tada, u toj velikoj državi s jedinstvenim tržištem i jedinstvenom valutom, više neće biti uvoza ni izvoza. Sada imamo uvoz različitih poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti, barem tako vele, od 1,5 milijardi dolara. Taj uvoz - izvoz je za sada vrlo nezgodna stvar. Uvozimo proizvode koje sami možemo proizvesti, a izvozimo dolare (1,5 milijardi) koje ne proizvodimo. A još nezgodnija stvar je to što te dolare moramo posuđivati i na njih plaćati kamate. Pa tako iz godine u godinu. Opet neki vele, da smo iz godine u godinu sve više dužni i dužni. A onaj tko je dužan, da bi vratio dug (ako nije zaradio novac kojim može vratiti to što je dužan), na kraju mora sam prodati i zemlju i kuću,ili muje prodaju oni kojimaje dužan. A ako ostaneš bez zemlje i kuće, a k tome i bez posla, kamo onda? Neki još uvijek misle da se može posuditi novac, odnosno uzeti kredit, novce potrošiti, ili loše investirati i na kraju napraviti zahtjev za otpis kredita i duga. Ima i takvih, daleko im kuća! Ipak, bolje je raditi i proizvoditi da bi mogao zaraditi, imati svoju zemlju i svoju kuću, vratiti kredit s kamatama i da ti još ostane.

Kako su i ova rubrika, a i cijeli naš Mljekarski list posvećeni našem govedarstvu proizvodnji mlijeka, a uz proizvodnju mlijeka ide i proizvodnja goveđeg mesa, moramo stalno raditi na tome kako više i bolje proizvesti što više mlijeka i mesa. Sada smo došli do početka, do proizvodnje velikih količina kvalitetne krme. Da bi mogao proizvesti velike količine kvalitetne krme, moraš voditi računa o plodnosti tla.

Plodnost tla i standarde vezane uz plodnost tla i cjelokupnu daljnju proizvodnju moraš poštivati.

Ako se ne pridržavaš tih standarda, loše ti se piše. Farmeri u EU i Americi prisiljeni su poštivati standarde koje nameće suvremena tehnologija, tržište i konkurencija. Vidiš li daje u _1141/ekarski list 06/200:i.

=============~

RAZMIŠLJANJE

toj EU i toj Americi sve manje i manje farmera. A ono, kao imaju sve neke velike poticaje i subvencije.

Ako se farmer ne pridržava tehnoloških i organizacionih standarda, za čas farma ode na bubanj.

Vratimo se standardima plodnosti tla i proizvodnji krme. Što najprije trebaš učiniti? Na prvome mjestu trebaš odnijeti uzorke zemlje na kemijsku analizu. Tek nakon kemijske analize tla možemo dalje razgovarati. Što su pokazale kemijske analize tla na području Koprivničko­ križevačke županije? Kiselo i slabo plodno tlo.

Kalcija nedostaje na tone. Sadržaj fosfora (P) i kalija (K) ispod minimalnog standarda. Pazi, ove oznake tako pišem jer tako piše i na vrećama mineralnog gnojiva (NPK). Tamo gdje ovih hranjiva i ima, slabo su iskoristiva radi nedostatka kalcija (C) u tlu koji regulira kiselost tla i strukturu tla. Dobro prouči sljedeću tablicu, a zatim s njom usporedi kemijske analize svojih parcela. Imaš li kemijske analize svojih parcela?

Nemaš! Da, nemaš! Puno ti je dati 200 kuna za jednu kemijsku analizu, a to što godišnje izgubiš 2 000 do 10 000 kuna po hektaru, to ti nije puno.

Pogledaj dobro tablicu, pa ćemo nastaviti dalje.

-

~

KEMIJSKEANALIZE TLA SADRŽAJ HRANJIVAU TLU FOSFOR mg/100 g

KALIJ mg/100 g

tla

tla

KOZAREVAC

15, 8

21,4

KOZAREVAC

16,9

25,1

NOVAČKA

13.6

6,6

7.5 13,6 NOVACKA MOLVE I 10,3 ,_ MOLVE ,..._ 4,8 84 SJGETEC 5,5 LADISLAV 85 REPAS FERDINANDOVAC 2,5 4,9 HUDOVLJANI

42 5,7 3,0 ----1,7 10 O 10,6 12,9 7,5 14,9

BREGI

15,7

23,4

BREGI

11,8

16,5

BREGI

17,7

20,0

IVANEC

8,8

10,3

DUGA RIJEKA

12,5

JAGNJEDOVAC

4,3

6.8

PLAVŠINAC

5,6

5,3

LOKACIJA

NOVAČKA

I

SAMO NA 14 ha TREBA 96 000 kg = 10 VAGONA Koliko treba za cijelu Koprivničko­ križevačku županiju, a koliko za cijelu Hrvatsku? STANJE TLA. KISELO I SLABO PLODNO. KALCIJA NEDOSTAJE NA TONE. Ove kemijske analize su odavno napravljene.

M{jckarski list 06/2005.

AGRONOMA

Kalcifikaciju su napravili samo farmeri. Pogledaj naprijed rubriku u slikama o krmnom bilju. Pazi da se ne nađeš među onima za koje sam napisao: « U čemu je problem? Gledaš, vidiš i opet ne vidiš». Pokušaj vidjeti i učini onako kako su to drugi učinili, oni čije krave dnevno daju od 25 do 35 i 40 litara. Višestruko će ti se isplatiti. U sljedećem broju ćemo objavitijoš neke analize. U sklopu naše Hrvatske mljekarske udruge i našega Mljekarskog lista upravo radimo na programu kako povećati proizvodnju krme na vlastitom posjedu, odnosno OPG-u. Realizaciju ovoga projekta možemo zahvaliti uredništvu Mljekarskog lista i predsjedniku i našemu šefu Jurju Čičmaku koji odlazi u zasluženu mirovinu, a koji će i dalje biti na čelu grupe stručnjaka koji rade na ovom programu. Pogledaj sada tablicu i sadržaj hranjiva u tlu.

Količina hranjiva zadovoljava, a iskoristivost slaba uslijed kiselosti tla i loše strukture tla, a samo zbog nedostatka kalcija (Ca) u tlu. I nema

KEMIJSKE

I ,,

ANAL IZE T LA POTREBE NAKALCIJU KALCIJA ISKORISTIVOST LOKACIJA TREBA HRANIVAIZ kg/ha TLA KOZAREVAC 6 000 SLABA 4 500 .

KOZAREVAC SLABA NOVAČKA 5 000 SLABA NOVAČKA 7 000 SLABA MOLVE SLABA 8 000 LADISLAV 10 000 SLABA HUDOVLJANI 6 500 SLABA BREGI 11 000 SLABA BREGI 5 500 SLABA BREGI 8 000 SLABA IVANEC 6 500 SLABA DUGA RIJEKA 5 500 SLABA JAGNJEDOVAC 5 000 SLABA PLAVŠINAC 7 500 SLABA

TERENSKOG

SADRZAJ KALIJA FOSFORA ZADOVOLJAVA ISKORISTIVOST SLABA ZADOVOLJAVA ISKORISTIVOST SLABA NE ZADOVOLJAVA NE NE NE NE NE NE NE NE NE ZADOVOLJAVA ISKORISTIVOST SLABA

-

MOZEPROČI

I

I

25,2

ISKORISTIVOST SLABA ZADOVOLJAVA ISKORISTIVOST SLABA NE MOZE PRO<'!

ISKORISTIVOST SLABA NE NE ZADOVOLJAVA

47

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

SAD, napravljenaje 1821. godine, a 1980. godine utrošili su 3 milijuna i 200 tisuća vagona, materijala za kalcifikaciju tla. Najprije kalcifikacija tla, pa tek poslije otvoreno EU i svjetsko tržište. c.=l

dovoljno krme, i nema dovoljno kvalitetne krme!

I normalno da na kraju ne valja ni krava, ni junica! U auto se ne tanka voda.

PRVA KALCIFIKACIJA TLA U AMERICI VIJESTI

U posljednje vrijeme cijene stoke na sajmovima, u odnosu na donedavno stanje, sustavno rastu. Teško je kazati je li to posljedica uvoza mesa ili /pre/maloga stočnog fonda u obiteljskim gospodarstvima hrvatskih stočara.

Ivan Fadijević

od najstarijih i možda najvećih sajmova u ovom dijelu Slavonije zasigurno je stočni sajam u Pleternici. Održava se svake srijede, a prve srijede u mjesecu održava se tzv. mjesečni stočni sajam. Godinama su na ovom sajmu najveći i najbolji kupci (teladi, junadi, odojaka i tovljenika) mesari i prekupci s područja Dalmacije. Oni, ustvari, diktiraju i utvrđuju otkupne cijene! Često se događa da stočari s područja Požeštine, ali i brodske Posavine telad i svinje prodaju i prije ulaska u sajam, na cesti. Očito su ponuda i potražnja Jedan

stočnih

najbolji barometar cijena stoke žive vage, a koje su u posljednje vrijeme u uzlaznoj putanji.

Stoga smo polovicom mjeseca svibnja posjetili stočni sajam u Pleternici, a koji je smješten uz glavnu prometnicu, neposredno na ulazu u grad. Već na prvi pogled uočili smo uobičajenu sajamsku vrevu, no ponuda teladi i svinja nije bila baš velika. Cijena teladi bila je do 27, a odojaka 20 kuna po kilogramu. Zdravstveno stanje stoke na sajmu kontroliraju veterinari Veterinarske stanice iz Pleternice.

INFORMATIZACIJA

ODABIR VAŽNIH DOKUMENAT I

Dražen

Stević, pro{

I Postoje situacije

Posao je to koji moramo najčešće ponoviti, a rezultati su obično manji od željenoga. Računala nemaju tih briga. Sve naše poslove spremna su

_,..,~

....'.l..,._

••--bJ"'d!~fitu,p_.,

__

kada nismo u mogućnosti podsjetiti se gdje nam se nalaze važni dokumenti, pa pri tome traženju stvaramo nemir sebi i okolini.

Papiri su svuda oko nas i nerijetka zagubimo nešto značajno.

"_...._

.,,.._..t,,•oh,la>hplll~,WU.olio-•un-""'-

.,_

.. ,>...., .. p<,1,na,1, ~....,.,..,,,_..,bn< __ ,,,,,,.

@.>-

~!'l<>l:o~--"'l"•i..,_,..,,..,.,UIII~ .... tNj ... 'm1,:,. .....,.,..,.... __

.,_

~-~

@,'.J>-;

J-(111""~

.!]r1 .. ,,,...,.

"'"" l'"'fl'll'7\!!!~

-di,.,,...,oo~.oo...,wc i!) fo,~""'·•""'1-M,o,,..-(: ► t.,,

·-(oP°'>'J

i.--· ,.,,...,.,,....

fj

_

: :~:::~ .......~.._ ...~1 ~p..,,..,

.,~ .,~

•ii-

_,_I 1

.,t1~~J;;.

...

·.t·~·=

M(jekarski List 06/2005.

-·

I•

: ..:u ■.

"'

pohraniti na željena mjesto, a čak nam u pronalaženju istih pomažu kroz različite opcije.

Aktiviranjem START - DOCUMENTS pronalazimo datoteke koje smo ne tako davno koristili na računalu, a prema nazivu aktiviramo ih lijevim gumbom miša, ne razmišljajući gdje smo ih pospremili. To će računalo učiniti za nas. U koliko smo davno radili na dokumentu i nemamo ga u pregledniku DOCUMENT, ostaje nam mogućnost aktiviranja SEARCH - FILES OR FOLDERS ALL FILES OR FOLDERS čiji prozor nudi unos naziva dokumenta i automatsko traženje

49

INFORMATIZACIJA računalo.

--..

Ostaje Vam mogućnost otvaranja i provjere željenoga sadržaja.

Prozor (WINDOW) tražilice najčešće aktiviramo za pretraživanje tvrdog diska (HARD DISC) npr. : C, gdje u polju pretraživanja u konačnici imamo izlistane datoteke koje otvaramo po želji i potrebi. Sa medijima (disketa, CD i sl. ) nešto je lakše jer podataka na njima ima znatno manje te je dovoljno aktivirati MY COMPUTER i odabrati željeni medij (npr. 3.5 floppy (A:) i sl.) s time da smo prije toga umetnuli disketu u predviđeni dio računala.

Kako je pravilo da dokumente na kojima radimo označavamo različitim nazivima, korisno je načiniti mape jednostavnoga nazivlja te u njih pospremiti tematski srodne dokumente.

Primjerice u mljekarstvu može biti podosta tablica prikupljanja mlijeka pa mape mogu imati imena po mjesecima ili prezimenima dobavljača.

Tako se na gore navedeni način može za kratko vrijeme pronaći željeni dokument (tablica, tekst, slika i sl.). Datoteke (fajlovi) koje se izlistavaju u polju pretraživanja nose različite nastavke (ekstenzije) npr., .doc, .txt, .bmp, .jpg, .xls, ovisno u kojem programu su stvarani i pohranjeni na

Kako se ponašaju mediji i što sve rade za nas pokušat ćemo upoznati u sljedećem broju. :l

l

-'!'!"'!'..'!'~.R""lls

~:,

... ~_,

0

--•.........

,

~unos fraze ili dijela imena • i dokumenta ~

I(?

~

j

start pretraživanja

~·

, □ Ol!-41} I"

!t ~-, I

,-;1

lll

lltt7m

11131 Cdl

--

·----------~

&·r,l;·A,•!!r"";:!•lli. ~

•

"Tuča i umjetno

djelovanje na vrijeme" Poljodjelci odavno žele vrijeme prilagoditi svojim potrebama. N ailaskom nevremena nekoć su se oglašavala crkvena zvona, a prasak mužara, pa i topova, odzvanjao je selom. No, jesu li crkvena zvona i pucanje mužara samo upozoravala na dolazak nevremena ili su ljudi stvarno mislili da će time spriječiti dolazak jakog vjetra, grmljavine pa i tuče - nije nam poznato.

Jedno je sigurno, a to je da su ljudi u panici, a svjesni posljedica nevremena, tražili načine kako 50

da zaštite svoju imovinu. Šezdesetih godina 20. stoljeća započela su prva znanstvena istraživanja raspršivanja magle, djelovanja na ciklone pa i sprječavanja padanja tuče. Danas je u Hrvatskoj već dobro razvijen sistem organizirane obrane od tuče. U funkciji su meteorološki radari na Sljemenu, Bilogori, Tremi, Gradištu i u Osijeku.

Protugradne rakete ispaljuju točno u oblake gdje se stvaraju jezgre leda. Njihov je domet i do 8 km, a u svojim glavama nose i po 400 grama reagensa.

Djelovanjem na oblake nastoji se promijeniti veličina kapljica, odnosno kristalića od kojih je sastavljen oblak. Želja nam je da velik broj sitnih

lldl.Jekarskilist 06/2005.

==~===~~~~~~~~======= kapljica i kristalića prijeđe u manji broj krupnijih čestica, jer samo tako mogu ispasti iz oblaka, pa s pravom govorimo kako se oblak raspada. Ispadanjem iz oblaka spomenute čestice na putu do tla ispare ili kao oborina padaju na tlo.

Vrlo efikasno uklanjanje magle provodi se na aerodromima i to na dva načina: zasijavanjem magle ledotvornim jezgrama iz generatora na tlu, ili se turbogeneratorima u sloj magle ubacuje velika količina zagrijanog plina koji nastaje izgaranjem butana ili propana.

Eto, to su samo neki od načina umjetnog djelovanja na vrijeme, a jesu li njime baš svi zadovoljni, treba razmisliti. Naime, umjetnim izazivanjem padanja oborina zadovoljni bi bili samo neki poljodjelci, dok bi usjevi ostalih poljodjelaca istovremeno trpjeli od suše. Među­ narodnim konvencijama umjetno djelovanje na vrijeme u principu se zabranjuje, jer bi se time vrlo lako moglo dogoditi da i mnogi izvori pitke vode presuše, a o posljedicama bolje da i ne razmišljamo. Nešto slično je i sa srebrnim

Darko Kantoci dipl. ing 1

U polju Nastavlja se međuredna obrada kukuruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje do sada nisu prihranjene ili su slabijeg rasta.

Sredinom lipnja sijemo heljdu, hibridni kukuruz FAO grupe 100, 200 i 300, i druge kulture kraće vegetacije, krumpiri grah.

U prvoj dekadi lipnja kosimo grahoricu, crvenu djetelinu, drugi put kosimo lucernu. Početak lipnja u svim krajevima povoljan je za košnju livada, jer trava cvate pa će sijeno biti kvalitetnije. U drugoj i trećoj dekadi obavit ćemo žetvu ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice, te prvu postrnu sjetvu kukuruza, krumpira, heljde i soje.

Mljekarsk,: list 06/2005.

AGROMETEOROLOGIJA

jodidom kojim se zasijavaju oblaci u kojima se stvaraju jezgre leda. Naime, pokušajmo razmisliti gdje i kome u vodu pa i na naše poljoprivredne kulture pada spomenuti srebrni jodid iz protugradnih raketa. U javnosti se o tome bar za sada ne govori. No, valja se zamisliti nad podatkom da se u Hrvatskoj prosječno ispali oko 10 pa i 14 tisuća protugradnih raketa s 400 grama srebrnog jodida u svakoj od raketi. O utjecaju srebrnog jodida na njihove oranice poljodjelci gotovo ništa i ne znaju. S druge pak strane u posljednje smo vrijeme svjedoci sve većeg pritiska na proizvodnju samozvane ekološki zdrave hrane, pa čak i pod cijenu nekorištenja umjetnih gnojiva. ::J

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 06.

20. 06.

30. 06.

OSIJEK14,53 20,35 4,53 20,39 4,56 20,40 'I

ZAGREB/_ 5,03_20,4715,02 20,52[5,06 20,52

Uvinogradu U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu i poslova je mnogo. Prije cvatnje treba ga oplijeviti, obaviti zaštitu od peronospore i pepelnice, te sive truleži. Nakon cvatnje nastavlja se zaštita i prihrana dušičnim gnojivima.

Uvoćnjaku

Zaštitit ćemo voćke, osim onih čije ćemo plodove uskoro brati. Ovo je vrijeme za zelenu rezidbu i berbu ranih sorti.

U povrtnjaku Priprema za sjetvu i sadnju povrća, rajčica, krumpira, luka, češnjaka, mahuna.

Korov ćemo plijeviti a povrće češće zalijevati.

Tlo nakon berbe prekopati, a na prazne gredice zasijati ciklu, mahune, mrkvu, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetaču, salatu, korabicu, rotkvu, poriluk i endiviju. Posadit ćemo cvjetaču, kupus, kelj, kelj pupčar, papriku, patlidžan, salatu i poriluk.

Uvrtu Provoditi zaštitu protiv korova i raznih štetnika.O

51

HRANANEKADI DANASl~z_lataK_ovač__.

Mi znamo danas mnogo

Svako ljudsko pokoljenje

zna više nego oni prije njega.

više od onih koji su živjeli prije Mnoga pozitivna iskustva ranijih pokoljenja 100 godina, a generacije 100 prihvaćaju se od sadašnjih i nastavljaju dopunjena godina poslije nas, znat će no.vim iskustvima i tako se generacijama prikuplja mnogo više nego mi danas. sve veće znanje.

To je posebno izraženo u tehničkim znanjima koja danas su naši privrijedili tijekom godine: grah, već djeca u vrtićima usvajaju, ali je tako i u krumpir zelje i repa, zatim žitarice i kaše, meso, običnom svakodnevnom životu vezanom uz jaja, sir i mlijeko. prehranu.

Ljudi su se nekad zdravije hranili i dulje su Kao što nema života bez zraka i vode, nema živjeli, iako nisu imali uvjete koje mi danas života ni bez hrane. imamo.

Možda je tome razlog što su mnogo više Sjećanje na život na selu moga djetinjstva fizički radili bez pomoći mnogih strojeva, a nije vezana su, pored ostalog, i uz "bakinu kuhinju" bilo ni tako mnogo stresnih situacija kao danas koja je itekako dobro čuvala naše zdravlje i pa su živjeli mirnije i ležernije. odrastanje. Moja baka nije imala hladnjak za Što se najčešće jelo zimi? Poslije božićnih i spremanje hrane, ni hladnjak za duboko novogodišnjih blagdana, za koje se pripremalo smrzavanje i spremanje zaliha za zimu. Prvi mnogo toga ("ima svega kak na Božić") prešlo se uvjet za to bila je električna struja koju je moje na svakidašnje jelo: grah, zelje, repu, krumpir, selo dobilo kada sam imala oko 15 godina. Zalihe razne kaše i žitarice. hrane za zimu spremane su na razne načine: Uz svako takvo jelo uz koje najčešće nije bilo neke u «špajzu» da budu bliže, neke u podrum, mesa, bio je kolač. Te su kolače zvali prosti na tavan, u hambar a neke su zakapane u "trap" u kolači: mazanice, zlevanke, cicvare, pogačice i vrtu. Osnovna hrana bila je uglavnom ona koju slično.

VAŠ LIJEČNIK

OSTEOPOROZA · TIHAEPIDEMIJA Dr. Ivo Belan

I Iskrivljenje

kičme,

slomljeni kukovi, lomovi zapešća ... česte su pojave u kasnijoj dobi života. Tako, Zašto su tako česti prijelona primjer, zna se da 25 posto žena starijih od 60 mi kostiju starijih ljudi? godina ima kompresivne frakture kičmenog stupa Premda su slabašne kosti i uzrokovane osteoporozom.

I

česte frakture problemi starijih ljudi, posebno žena, proces koji oslabljuje kosti započinje ustvari mnogo ranije, još u srednjim godinama života. Kosti stječu snagu na osnovi svoje strukture, koja se sastoji od fleksibilnih proteinskih vlakana i tvrdih kristala kalcijeva fosfata.

Tijekom života kosti doživljavaju promjene, jer im stanice malo dodaju i malo oduzimaju. Do oko 35. godine povećava se masa i čvrstoća kostiju, a zatim

vrlo postupno više nestaje koštane mase nego što se stvara. Taj se gubitak javlja u oba spola, međutim, ipak brže u žena. Bez obzira na dob, žena ima lakše kosti nego muškarac iste težine. U prvih 5 do 6 godina nakon prestanka menstruacije žena brže gubi koštanu supstancu, pa su sklonije prijelomima u starijoj dobi. Čest gubitak koštane mase zove se osteoporoza (poroznost, šupljikavost nastavak sa str. 56

52

Jfyekarski hst 06/2005.

TIPOVI ŠTALA: -otvorene -pol uotvorene -zatvorene r~~' ...,

y

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/2882 811,Fax: 28 82 482 E-mail:gumex-eko@inet.hr

VAŠ VRT

O::dJ ~V~ D ~ ~ sandučićima L=J

na ogradama, balkonima i prozorima.

Kadifica cvate lijepim, toplim ljetnim bojama od Darko Kantoci, dipl. ing.

I limun žute do bakrenosmeđe. To je vrlo skro~na . . biljka koja cvate do kasne jeseni. Ima ih niskih i . Mnogi su u travnju posijali ljetnice, cvijeće visokih, pa ih kupujte kod pouzdanih uzgajivača. koJe u jednoj godini nikne, cvate, daje sjeme i Niske kadifice vrlo se dobro kombiniraju s ~vene. Još nije kasno da posadite sadnice ljetnica. mirisnom kunicom za obrube. Kadulja cvate Cak je bolje saditi ih kasnije nego ih izložiti c:;vjetnim klasovima crvene boje, iako ima i bijelih. opasnosti od mrazeva.

Zarko crvena boja dobro se uklapa u svaku cvjetnu Kako odabrati ljetnice?

Prije svega ~ed~cu s ljetnicama. To je jedna od najviših razmislite gdje ćete ih posaditi i imaju li neku lJetmca, naraste do 40 cm, pa je treba saditi iza posebnu namjenu, npr. da cvjetnom zavjesom mirisne kunice ili begonija. Traži vrlo mnogo obrube povrtnjak, da ožive sivu fasadu zgrade i sl. sunca dok u sjeni slabo cvate. Begonija ima Ovisno o tome, provjerite koliko je ljetnica visoka i mnogo vrsta, a ovdje govorimo o ljetnici koja cvate gusta, koja je boja cvijeta i kakav joj položaj sitnim cvjetićima okruženima mesnatim lišćem. odgovara.

Kada kupujete sadnice ljetnica Niskog je rasta, oko 10 cm. Podnosi i neredovito provjerite njihov opći izgled. Svaka mora imati zalijevanje. Lobelija je niska puzava biljka. Ima korijenovu balu s grumenom zemlje koja se čvrsto sitne cvjetiće plave boje i obilno cvate. Raste na drži. Mora imati razvijenu stabljiku, dosta zelenog svim položajima, ali je treba redovito zalijevati. lišća i poneki cvijet kako biste bili sigurni u boju.

Dragoljub je biljka vrlo pogodna za balkone i Nemojte kupovati izdužene i blijede sadnice iako teras~. Podnosi i sjenovite položaje, ali je osjetljiv vas uvjeravaju da će se oporaviti. Kada ih do~esete na VJetar. Cijela je biljka dekorativna. Lijepi kući, što prije ih posadite i dobro zalijte. Iako su dečko stidljivo skriva cvijeće ispod lišća i pogodan ljetnice skromne i otporne, sadite ih predvečer. je za prozore ili balkone. Rast mu je uspravan Ljetnice će obilno cvasti cijelo ljeto ako im ~vijet j_e j~~nostruki ili puni, raznih boja: osigurate dovoljno svjetla, vode i hranjiva. To znači JednoboJan 1h šaren, a najčešće ružičast. Neven da svaka biljka mora imati prostora za razvoj. u neumorno cvate sve do kasne jeseni. Cvijet je žarke s~ibnjuje dovoljno zalijevati ih jednom do dva puta žute ili narančaste boje, a može biti jednostavan ili tJe~n?, ~o ljeti će to biti svakodnevni posao. pun, ponekad tako raskošan da sliči cvijetu Pocmte 1h odmah prihranjivati nekim folijarnim krizanteme. ~oji"."om koje možete nabaviti u svakoj cvjećarni Prkos je biljka igličastih listova i cvjetova 1h polJoapoteci. Najčešće sadimo petunije, kadifice, različitih boja koji se ujutro otvaraju i uvečer kadulje, mirisnu kunicu, begonije lobelije zatvaraju. Sam se zasijava. O dragoljub, neven, prkos... r---:::::'::::===='====----=-----------------Petunija ima u cijelom spektru ?oja,jednobojnih ili višebojnih, s Jednostrukim ili punim cvjeto- 1 vima. Uzgajaju se na svjetlim položajima. Rast im je bujan i nepravilan, a najviše dolaze do izražaja u balkonskim sandučićima, na prozorima i ogradama. Trebaju mnogo vode i uz redovito prihranjivanje obilno cvatu. Svaki ocvali cvijet potrebno je ukloniti ako želite da stalno cvatu. Mirisna kunica sušta je suprotnost petuniji.

Raste u zbijenim niskim grmićima koji su pokriveni sitnim cvjetićima, najčešće plave boje, ali ima i ružičastih i bijelih. Zbog ovakvog rasta treba je saditi kao obrub gredica, u kamenjaru i

I

~

-------------=-==============

LISTBREZE

Obična breza (Betula pendula Roth.) toliko je poznato drva da poseban opis nije potreban. Breze rastu svuda = ZATEGOBE= oko nas i upravo je sada vrijeme za branje lista koji -~ MOKRAĆNOG SUSTAVAnam tijekom godine može umnogome koristiti u otklanjanju brojnih zdravstvenih tegoba.

Važno je znati da se list treba brati u ekološki čistim područjima, daleko od gradskih kipuće vode, poklopiti i nakon 10 minuta središta, tvorničkih dimnjaka, velikih procijediti i piti 2-3 šalice nezaslađenog čaja prometnica i drugih zagađivača. Ubrani tijekom dana, između obroka. list suši se na suhom i zračnom prostoru Čaj pospješuje izlučivanje tekućine iz zaštićenom od direktnog sunčevog organizma, otklanja mokraćnu kiselinu, pomaže svjetla, na čistom tavanskom prostoru. kod upale mjehura i prostate, bubrežnog pijeska Za sušenje se mogu koristiti mreže ili pak i kamenaca u bubregu, reumatičnih tegoba i list u tankom sloju ili plahte, nikako ne novinski gihta. Preporučuje se bolesnicima od šećerne papir. Ako je ispravno sušen, zadrži svoju bolesti, kao i za čišćenje krvih kod različitih prirodnu boju i mrvi se među prstima. Osušeni kožnih oboljenja, a može se dadatno koristiti i u list valja čuvati u višeslojnim papirnatim obliku obloga ili kupke. vrećama ili kartonskim kutijama na suhim i List breze sastavni je dio brojnih čajnih zračnim mjestima, a manje količine u dobro mješavina za mršavljenje i otklanjanje celulita.■ zatvorenim staklenkama ili običnim papirnatim vrećicama.

U ljekovite svrhe list se najčešće koristi kao čajni oparak.

Pripravljanje čaja Čajnu žlicu usitnjenog lista preliti s 2,5 dl

- za poboljšanje cirkulacije

..... ",

- ublažavanje reumatskih tegoba

~S'KA)- bolji rad jetre i ~~SA I

ltlP,,: e(,(hlA '

,,._,/Md I

I

gušterače

- smanjenje tegoba mokraćnih puteva - uklanjanje mučnine, grčeva i nadutosti u želucu i crijevima

li__J

- uklanjanje umora i glavobolje

Potražite u najbližoj ljekarni ili naručite na tel. 01/4660-407 ili 01/4650-329 Cijena kod narudžbe 57,95 kn + troškovi poštarine EKOHERBALIA d.o.o. i Prirodoslovno društvo "LJEKOVITA BILJKA" Zagreb, u suradnji

U kostima se smanjuje količina bjelančevina i količina kalcija. Pravi uzrok bolesti nije poznat. U stvari, vjerojatno se radi o nekoliko uzročnih faktora. Pojavi osteoporoze mogu pridonijeti: neodgovarajuće kolićine kalcija i vitamina D u prehrani, hormonalne promjene u organizmu, nedostatna fizička aktivnost i moguće smanjena izlaganje sunčevom svjetlu. Nakon što se desetljećima gubi koštana masa, prijelomi kostiju mogu se vrlo lako dogoditi. Najčešće strada jedan ili više kralježaka, koji se tada pomaknu prema naprijed. Ako bude zahvaćen znatan dio kičmenog stupa, nastat će iskrivljenja ili grbe kralježnice.

Bol u leđima također može postati problem.

Prijelomi kostiju zapešća (često «zarađeni» padom) druge su najčešće frakture. Treći po učestalosti, ali i po komplikacijama, prijelomi su kuka.

Kako pomoći osobama s krhkim kostima?

Važno je znati da proces koji dovodi do fraktura započinje obično 30 do 40 godina prije negoli se desi prvi prijelom. Nemoguće je preko noći promijeniti stanje koje se razvijalo desetljećima.

Primjenjuje se nekoliko metoda za jačanje abnormalno slabih kostiju, ali nijedna od njih nije idealna, osobito ako je liječenje započelo kasno: Estrogen (ženski spolni hormon) se često daje starijim ženama koje imaju osteoporozu. Ova terapija koristi samo nekim ženama. S obzirom da estrogen može imati i nepoželjne učinke, treba ga davati samo kada je jasno da povećava koštanu masu. Dadatci kalcija i vitamina D, kada se propisno primjenjuju, mogu usporiti gubitak koštane supstance, ali ne pomažu stvaranju nove koštane mase. Fluor, u relativno velikim dozama, «popunjava» kosti. Ali ta nova kost nije normalna u svojoj strukturi pa nije sigurno je li ona otpornija na prijelome. S obzirom da fluor može imati ozbiljne nuspojave, bolesnike treba brižljivo pratiti. Kalcitocin i bifosfonati su kemijski spojevi koji se također primjenjuju.

Rezultati sa bifosfonatima posebno ohrabruju. kostiju).

Što se može učiniti u sprječavanju poroznosti kostiju? Što možemo učiniti sami? Odrasle osobe trebaju odgovarajuću dozu kalcija. Nakon dobi od 35 do 40 godina mnogi ljudi ne resorbiraju kalcij tako dobro kao kad su bili mlađi paje za odraslu osobu preporučljiva dnevna količina 800 miligrama, što je u redu za zdravu mlađu osobu. Među­ tim, od srednje dobi pa nadalje, možda će količina od 1 500 miligrama biti korisnija. Kalcija uglavnom ima u mlijeku i drugim mliječnim proizvodima. Prokulica, kupus, kelj i drugo zeleno povrće bogat su izvor kalcija i zato trebaju biti mnogo biše zastupljeni u našoj prehrani. Međutim, sama prehrana starijim ženama možda ne pruža dovoljno kalcija, dodatci kalcija u obliku farmaceutskog pripravka mogu biti korisni. Vitamin D pomaže u resorpciji i raspoređivanju kalcija u čitavom organizmu, a nalazi se u mlijeku, «vitaminski pojačanim» žitnim pahuljicama, kao i u ribljem ulju. Izlaganje suncu omogućava tijelu da stvara svoj vlastiti vitamin D. Premda je prekomjerna doza vitamina D opasna, zbog dugotrajnog nedostatka kosti slabe. Konačno, redovita tjelovježba je veoma bitna. Kosti koje se ne upotrebljavaju, automatski slabe. Dnevno hodanje, makar i kratkotrajno, može pomoći sprječavanju tog stanja. Što liječnik može učiniti? Osteoporoza je «tiha» bolest u većem dijelu svog tijeka. Ona pokazuje simptome u kasnom stadiju, kada već počnu frakture. Što se ranije započne s liječenjem pacijent će imati više koristi od terapije. Liječnik je onaj koji prepoznaje rane znakove, procjenjuje problem i započinje liječenje.

Gubitak koštane mase često se uočava na rendgenskim slikama napravljenim zbog nekog drugog razloga. Ako se tada nalaz zanemari, može biti izgubljena važna prilika.

Iako nema apsolutnog izlječenja osteoporoze, liječenje započeto dovoljno rano (recimo u 50-im ili 60-tim godinama života može usporiti napredovanje bolesti i spriječiti kasnije prijelome kostiju. ■

Tehnologija kojadajeviše!'~·

2005

~

PIONEER„ A OUPONT

COMPANY

st•r

skladu s međunarodno priznatim

ITIFIKAT

sistem kvalitetnog menadžmenta

PIONEER® izvodi svoje pokuse u

standardom kvalitete ISO 9001 za

1ft IU

@ PIONE

p IQNEER,,PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2, 10040 ZAGREB,Tel.: 01 2958000, http://www.p1oneer.co A ouPoN•

coMPANv

® Zaštitni znak registriran 111pnmienien u državama svqeta od strane PIONEER H1 - Bred International Ine., Des Moines, lowa, U

I

FlllSaG

svježemlijeko

uz svježe mlijeko •