Mljekarski list 5-2005

~rvatslca kvall ••

"

Ili •

Dalisteikada,kadakupujetehranupomislilikolikoje radauloženou stvaranje gotovogproizvoda.

Kadauzmete čašu mlijekapomislite li kolikoje vremenapotrebno da se mlijekoproizvede, preradii dođe doVas?

UzSvjetski dan mlijeka

E, pa podsjetimo se svegana Svjetskidanmlijeka.

A zašto i mlijekoima svoj dan?Zahvaljujući istraživanjima i novimlaboratorijskim tehnikamao njemuznamo punoviše.Mlijekoje sastavnidiozdravihdijeta.Danasje dobropoznatanjegovaulogau rastudjece,očuvanju kostiju odraslihali i značajan doprinosB vitaminau organizmu.Folati,piridoksin,riboflorini 812pomažumetabolizmu homocisteina a ovajpakimavelikiznačaj u vaskularnoj zaštiti.Ulogakalcijamlijekaznačajna je i u reguliranju krvnog tlaka.Sastavmasnihkiselinai vitaminatopivihu mastiigrajuznačajnu uloguu zdravstvenoj zaštiti.Organskimliječni proizvodipokazalisu veću količinu konjugirane linolenskekiseline(CLA),linolenskekiseline(LNS),L - tokoferata,i B-karotena,od onihproizvedenih na uobičajen način.

Informacijama o uvođenju mliječnih proizvodau odnosuna ljudskozdravlJe, danomicenas«bombardiraju».

Zbog togaje važnodati sažetui jasnuinformaciju, a onase možetemeljemdosadašnjih istraživanja potvrditi,kakomlijeko pomažeu prevenciji: - Osteoporoze - Hipertenzije - mnogestudijeukazuj "'a3, višemliječnih proizvodauprehraniimapozitivnuuloguu smanjenju l<f\riog tlaka - Rakdebelogcrijeva,moždasvakiizvorkalcijamote, at/ _1eca1, alisigurno je davisokiunoskalcijamlijekailimliječnih proizvoda smanjuje rizikodoboljenja rakadebelogcn1eva - PMS(predmenstrualni sindrom)možeseumanjitiunosommlijekai mliječnih proizvoda - Bubrežni kamenci-višemliječnog kalcija-manjirizikodkamenca Debljina.osobekoježelepostići «zdravutežinu»uspješnije će topostići akouzkalorijski reduclfanu prehranuunose visokekoličine mliječnog kalcija - Tipli diabetes, obožavatelji mlijekasumanjesklonirazvijanju staračkog diabetesa - Rakdojke- ženekojepijumlijekoi to čine od djetinjstva ima1umalešanseoboljetiod karcinomadojke(Autr.J. DairyTechnol.

58,2993,p. 144).

Jošse necijenidovoljnospoznajadamliječna mastsadržibrojne antikancerogene agensekao: ✓ konjugiranu linolenskukiselinu ✓ sfingomielin i drugesfingolipide ✓ maslačnu kiselinu ✓ 13-metilkaprinsku kiselinu ✓ B- karoteni vitaminA ✓ vitaminD ✓ kolesterol

I etozaštomlijekoimasvojdan !!

Akakvaje budućnost mlijekai mliječnih proizvoda?

Nafarmisupet ključnih, budućih zbivanja usljedećih 50godina,a tosu: - mogućnost uzgojapotpomognuto biotehnologijom - porastiće utvrđivanje djelotvornosti mlijekakaorobe - potencijalno koštanjeuodnosunaefektstaklenika -daljnjerazvijanje specijalnih mlijeka - potencijalna cijena(trošak)kontrolnih programa za određene bolestiživotinja Mliječni proizvodisu važnedjelatnekomponente u pogledu hranidbenih vrijednosti,okusai teksture.Nastavitće se trendza tradicionalnim, visokokvalitetnim mliječnim proizvodima.

Daljeće se poštivatitrend«sigurnehrane»kao i produženog «vremena trajanja» proizvoda bez kompromisa prema senzornim osobinama, uznezaobilazno poštivanje zahtjevapotrošača.

Kalij

Vitamin VitaminA a. ___

_!__

Cink _____

---.::!._.,..._,_,.

__

__

Pantotenskakiselina--'---~.c I Blotln Selen ------~

Jod -------=-~a Magnezij -----'~,-:....,1(.::: Vitamin 8 12 ----.:.....,,---------,-Nlacln

-------=-'--~•

Rlboflavln -------

Željezo ___

____.:. __

Folna kiselina ___ Vitamin C -------'--Fosf~

Prof.dr.sc.JasminaHavranek

----_:c.._----~

~

......:s._,...c= -.:...;:a..;

KRMNE KULTURE

KRMNI

S I RAK

I._______Mr_. se.Da_rkoU_her ___.

Prispijevaju za upotrebu u drugoj Hibridi krmnog sirka vrlo se dobro uklapaju polovici ljeta, ovisno o roku sjetve i u slijed proizvodnje kvalitetne krme na oborinama, jer zbog suše ima malo obiteljskim gospodarstvima.

Oni se mogu zelene krme za ishranu stoke. Koriste se sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih za zelenu krmu izravno s polja sve do kultura ili strnih žitarica. mraza u jesen i to u više otkosa, dok se viškovi prozvedene krme siliraju. Zelena masa krmnog sirka koristi se tijekom ljeta Tablica1: Krmna vrijednostkrmnogsirka kada su manje povoljni uvjeti za rast Suhe Probavljive Škrobna zelene tvari u bjelančevine vrijednost djetelina i trava (usljed nedovoljne količine Vrijemesjetve Prinosi mase u tiha u% % u% oborina), a zadovoljavaju potrebe životinja Glavni usjev za 60-120 1,2-1,6 8-12 14-20 kvalitetnom krmom. Po jedinici površine zelenuknnu Glavni usjev za proizvede se više kvalitetne krme tijekom 40-70 24-32 1,0-1,6 14-16,5 silažu vegetacijeske sezone.

Naknadni Značenje krmnog sirka

Krmni sirak se može koristiti za stočnu hranu na više načina: kao svježa zelena krma, košnjom odnosno napasivanjem ili siliranjem. Osim toga, biljku je moguće dehidrirati i preraditi u biljno brašno. Kao zelena krma koristi se košnjom za ishranu

usjev za zelenu knnu Naknadni usiev za silažu Postrni usjev za zelenu knnu Postrni usjev za silažu

60-100

14-20

1,2-1,6

8-12

40-60

24-30

1,0-1,6

14-16

30-60

14-18

1,3-1,6

8-11

30-50

22-28

1,0-1,6

10-15

(Štafa i sur.,Poljoprivredni savjetnik1985.g.)

Slika 1: Krmni sirak u toku vegetacije(Foto:D. Uher)

stoke u stajama, ili napasivanjem na polju. Za zelenu krmu i silažu sije se kao naknadni krmni usjev (20. travnja - 20. lipnja) ili postrni krmni međuusjev (20. lipnja- 20. srpnja). U naknadnoj sjetvi, za oba načina korištenja, skidaju se 2-3 otkosa. Za silažu, stadij upotrebe je mliječno voštana zrioba, a za ishranu zelenom krmom kosi se u vegetativnom porastu do punog metličanja, kada je biljka visoka 80-180 cm, pa i više. Prinosi zelene mase su 60-100 t/ha i više, a za silažu 40-60 t/ha, kao što je vidljivo iz tablice 1.

U postrnoj sjetvi skida se manji broj otkosa (1-2 zelene mase ili 1 otkos za silažu), a dobivaju se i niži prinosi (30-60 t/ha zelene mase ili 30-50 t/ha mase za siliranje, tablica 1.) ovisno o oborinama i gnojidbi.

PREDNOSTI I NEDOSTATCI KRMNOG SIRKA Prednosti krmnog sirka Sirak ima izvjesne prednosti u odnosu na Jlljelwrski ti'st 05:,!0U.5.

KRMNE KULTURE

kukuruz: • bolje podnosi sušu, ima niži transpiracijski koeficijent i dobro razvijen korijen velike moći usvajanja hranjiva • novi kultivari se vrlo dobro obnavljaju iz čvora busanja (slika 2.) i nakon košnje dajući 2-3 (pa i 4) otkosa zelene krme tijekom vegetacije, ako se pravovremena kose i ako je osigurana voda i gnojidba dušičnim gnojivima • stoka nove kultivare rado jede, a budući da u zelenoj masi Slika 3: Krmni sirak oštećen od mraza (Foto:D. Uher) imaju manji udio durina nema opasnosti od Nedostatcikrmnogsirka trovanja • stare sorte sadrže alkaloid durin • može se uzgajati na tlima koja su granična za • nema domaćih kultivara, pa se sjeme mora uzgoj kukuruza uvoziti • novi hibridi sirka i sudanske trave daju vrlo Stare uvezene sorte u mladom stadiju visoke urode zelene mase i hranjiva, a za razvoja sadržavale su puno cijanovodične kisezelenu krmu (košnja, napasivanje) i siliranje line (HCN) u alkaloidu durin, a osobito zelena mogu se koristiti od sredine srpnja pa do jačih masa sorte Beefbuilder visine 5 do 10 cm. Pri mrazeva ujesen visini stabljike 50 cm udio HCN je smanjen 10 • krmni sirak nema rizome, pa nema opasnosti puta, dok pri visini 150 cm nije utvrđena od zakorovljenja tla cijanovodična kiselina. Nakon 3 sata stajanja u pokošenoj masi znatno se smanjuje udio HCN. Novi kultivari imaju dva do· tri puta manji udio durina u masi negoli stare sorte, pa pri visini usjeva od 100 cm nema opasnosti od trovanja, što potvrđuju podatci u praksi.

Sirak ne podnosi niske temperature i strada već na temperaturi od -2°C (slika3.)

Slika 2: Sposobnostregeneracijekrmnogsirka nakon skidanja otkosa (Foto:D. Uher) Hl/ekarski list 05„2005.

3

KRMNE KULTURE

Uvjeti uzgoja sirka Kao kultura kratkog dana i toplih krajeva, krmnom sirku je potrebna toplina i svjetlo.

Visoke temperature u periodu sjetve-busanja negativno utječu na razvoj, dok u kasnijim fazama sirak bez posljedica podnosi temperature čak od 40-45 °C. Sjeme klije i niče na 10-12 °C (biološki minimum). Kratkotrajni i slabi mrazevi (-2°C) uništavaju biljku. Optimalne temperature za rast i razvoj su od 27-30°C , a minimalne 12°C ovisno o hibridu. Povoljni uvjeti za uzgoj su u područjima prosječnih, srpanjskih temperatura od 21°C i bezmraznog razdoblja od 130 dana. Potrebna suma (zbroj) temperatura za krmni sirak je 3800°C, a za proizvodnju zrna 3500°C ali ovise o hibridu. Izuzetno je otporan na sušu u tlu i u zraku, zahvaljujući anatomskim i fiziološkim prilagodbama tijekom evoludje.

Sirak ima sposobnost zaustavljanja rasta pri dugotrajnom nedostatku vode. Kada se vodni režim poboljša, biološki procesi rasta i razvoja se nastavljaju. Transpiracijski koeficijent za cijelu vegetaciju je oko 230 1 vode za tvorbu 1 kg suhe tvari. Za tako ekonomičnu potrošnju vode dovoljno je 350-400 mm kiše tijek.om vegetacije.

Prema dužini vegetacijskog perioda hibridi krmnog sir.ka svrstavaju se u vegetacijske grupe: rani hibridi 90-115 dana, srednje rane 115-130 dana i kasne 130-145 dana. U našim agroekološkim uvjetima dobro uspijevaju srednje rani hibridi. U sušnim uvjetima srednje rani hibridi niču za 10-15 dana, busaju nakon 25-30 dana, vlataju nakon 40-50 dana i metličaju 55-65 dana nakon sjetve. Sirak ne zahtijeva mnogo od tla Najbolji rezultati postižu se na plodnim, lakšim tlima, ali uz odgovarajuću agrotehniku zadovoljavajući su prinosi i na težim tlima Od tla sirak manje zahtijeva negoli kukuruz i uspjeva na svim tipovima od suhih i pjeskovitih do teških ogoljelih tala. Zahtijeva i mnogo manje vlage negoli kukuruz, i upravo zbog toga se preporuča sjetva sir ka kao postrni ljetno jesenski usjev.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRMNOG SIRKA I.Plodored Krmni sirak je biljka koja iscrpljuje tlo iznoseći znatne količine lako pristupačnih hranjiva. Zbog toga u plodoredu treba obratiti pozornost na gnojidbu sljedeće kulture nakon skidanja sirka, jer bi moglo doći do smanjenja prinosa te kulture.

Svaki predusjev koji ostavlja tlo čistim od korova dobar je predusjev za krmni sirak. Za visoke prinose dobarpredusjev za sirak su: • mahunarke • kupusnjače • žitarice 2. Obrada tla Osnovna obrada tla ovisi o predkulturi.

Osnovno oranje treba izvesti u jesenskom periodu na dubinu 25-30 cm a zajedno s oranjem, ako je moguće, obaviti i osnovnu gnojidbu. Rano u proljeće treba pristupiti dopunskoj obradi tla, tj. zatvoriti brazdu da bi se spriječio gubitak vode, te kvalitetno pripremilo tlo za sjetvu. Pred sjetvu treba ostvariti mrvičastu strukturu Ua s „tvrdom posteljicom i mekim pokrivačem" za zrno. Najpraktičnije oruđe je sjetvospremač s dubinom rada do dubine sjetve. Ako se sije kao naknadni usjev, osnovne obrade se izvode za predusjev, a nakon skidanja predusjeva slijedi plitka obrada tla i predsjetvena priprema.

3.Gnojidba Najsigurnija, najtočnija i najTacionalnija gnojidba određuje se nakon analize tla.

Za visoke urode na srednje plodnim tlima gnojidbom bi trebalo osigurati: N 120-180 kg/ha P 80-100 kg/ha K 100-160 kg/ha Pravila gnojidbe: • oranjem zaorati gnojiva s većim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7:20:30) te jednim dijelom dušika (ureja).

• predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s Hljekurski Hst 0.5/200.5.

izbalansiranim sadržajem svih hraniva (npr.

NPK15:15:15) • prihrana u fazi 3-4 lista KAN-om iza svakog otkosa.

Od prihrane do upotrebe (košnje ili napasivanja) treba proći najmanje oko 20 dana.

Pri gnojidbi treba voditi računa i o sadržaju mikroelemenata u tlu, posebno cinka, bakra i molibdena.

4. Sjetva Krmni sirak se sije krajem travnja ili početkom svibnja, te tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Sirak se može uzgajati kao: • glavni usjev • naknadni usjev i kao • postrni usjev Sjetva sirka kao naknadnog usjeva je tijekom svibnja ili u lipnju, ovisno o skidanju predusjeva, a kao postrnog sjetva se obavlja nakon skidanja strnih žitarica ili uljane repice.

Norma sjetve iznosi 30-33 kg/lm ili 17-19 kg/k.j.

Dubina sjetve je 3-6 cm. Međuredni razmak je 50-60 cm, a u redu 1-2 cm. Sije se žitnim, ali i ostalim sijačicama kojima je moguće posijati predviđenu količinu sjemena i ostvariti

predviđeni sklop te dubinu

sjetve. Sjeme sirka se može sijati izravno posebnim sijačicama.

5.Njega Zbog sporog početnog porasta, sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (Radazin, Gesaprim i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu. Dušičnim gnojivima prihranjuje se u razdoblju ubrzanog porasta i nakon skidanja prvog otkosa.

6. Korištenje krmnog sir ka Nakon nicanja sirak za košnju dospijeva za 40-50 dana, ovisno o uvjetima i agrotehnici.

• Najbolje gaje kositi pri visini 100-120 cm. Ako se kosi kada je visok 80-120 cm, sljedeći otkos dolazi za korištenje nakon 30 dana te može dati i 3-5 otkosa godišnje (slika 4.). Ti otkosi sadrže prosječno 12-16% suhe tvari, 1,2-1,6% probavljivih bjelančevina i 8-10% škrobne vrijednosti.

• Ako se pusti rasti do 150 cm, dobiju se 2 otkosa i prinos mase 60-100 t/ha, ovisno o gnojidbi. Ti otkosi sadrže 16-22% suhe tvari, 1,2% probavljivih bjelančevina, 10-14 % škrobne vrijednosti.

• Za napasivanje je najbolji pri visini 60-80 cm.

Ranije napasivanje nije preporučljivo jer može doći do trovanja stoke nitratima, osobito ako je obilnije prihranjivan KAN-om. Stoka pase sirak na površinama određenim za podmirenje obročnih potreba.

• Silirani sirak se također koristi u hranidbi stoke.

Sirak se za zelenu masu može kositi sve do početka metličanja, a višak možemo silirati. O Slika 4: Usjevkrmnogsirka pri različitim fazama korištenja(Foto:D. Uher)

MyekOiski l1$t 05/2005.

5

V

POTPUNOIZMIJESANI OBROK U HRANIDBIMLIJECNIHKRAVA V

I Mr. se. Goran Kiš I Potpuno izmiješani

obrok (PIO) ili poznatiji na engleskom jeziku kao TMR (Total Mixed Ratio) može se definirati kao postupak vaganja i miješanja svih krmiva u potpuni obrok koji mora osiguravati pravilnu hranidbu, odnosno da bi se podmirile sve potrebe mliječnih krava.

Svaki pojedini zalogaj obroka sadrži sve potrebne hranjive tvari (energiju, proteine, minerale i vitamine) potrebne mliječnoj kravi.

hranidbom svojih goveda. Ova kontrola hranidbe očituje se kroz sljedeće činjenice.

Tablica 1: Hranjiva vrijednostpotpunoizmješanog • Sve žitarice, proteinski, mineralni i vitaminski obroka (PIO) za tri proizvodnegrupe dodatci temeljito su izmiješani. Ova izmimliječnih krava težine 600 kg ( 100 % ST) ješanost pridonosi i tome da krave ne mogu ...

-··---1 1r--birati pojedina krmiva iz obroka.

L___ Razina proizvodn~e-____ • Potpuno izmiješana krmiva u kombinaciji s l_~is~j~ednja j~~ podjelom stada na krave prema fazama Proizvodnja mlijeka (kgld) i > 35 ! 25 - 35 J < 25 _J laktacije, omogućuju veću fleksibilnost u Konzumacije suhe tvari (kgld) i 20,0 18,0 J 15,5 I hranidbi, točnim količinama hranjivih tvari 1 (energije, proteina, i sl.). Tu mislimo na što NEL (MJ/kg) _· ..__J 7,20 . I 6,83 preciznije zadovoljavanje hranidbenih potreba KDV (%) . j 19,0 i krava za svaku pojedinu fazu laktacije i razinu i I NDV (%) _____ _J_ 25,0 28,0 : _ 28,0_ proizvodnje . . Protein(%). _ ~- _18,0_J_ 17,0 _j_J5,0 • Smjese žitarica mogu se slobodnije davati _Kalcij(%) . ______ __j ___0,8 ;__ 0,7 0,5 grupama visoko proizvodnih krava bez bojazni I I ' I, Fosfor(%) ------·· od prekomjernog hranjenja krava u kasnoj I__ 0,5 0,4 -·"0,4 __j laktaciji ili nisko produktivnih životinja i njiPrednosti potpuno izmiješanog obroka hovog debljanja, te se time postiže bolje Primjenom potpuno izmiješanog obroka iskorištavanje krmiva. proizvođači mlijeka imaju bolju kontrolu nad Mane potpuno izmiješanog obroka • Krave bi trebale biti grupirane prema fazama laktacije i razini proizvodnje.

Grupno držanje krava nije izvediva u malim stadima (manje od 50 krava), te ovisi i o kapacitetu miksera ili mikser prikolice. Ukoliko krave nisu grupirane prema proizvodnji može doći do pojave prekomjernog debljanja krava u kasnoj fazi laktacije.

• Potreba za posebnom opremom.

Oprema za miješanje treba imati Slika 1: Izgled dobropripremljenogpotpuno izmiješanogobroka

J

1

_

_ _______

I~':~ ~-J.-~.~--J

J J __ J

1

6

Mljekarski li.st 05/2005.

HRANIDBA

kapacitet da dobro izmiješa sva krmiva u obroku. Mikser, po mogućnosti mobilni, mora biti opremljen vagom da se precizno može izvagati svaka pojedina komponenta obroka.

Kako grupirati krave prema razini proizvodnje?

Broj grupa • Minimalno moramo oformiti dvije, ali preferiramo držanje krava u tri grupe prema razini proizvodnje.

• Krave u suhostaju treba držati odvojeno od stada u laktaciji.

• U malim stadima gdje držanje krava u tri ili čak dvije grupe nije moguće, kompjuterske hranilice za koncentrate, mogu teoretski osigurati odvojenu hranidbu po razinama proizvodnje. Žitarice možemo dodati i u izmuzištu, i tako omogućiti stvaranje grupa, no ova praksa sve više gubi na popularnosti.

Premiještanje krava • Bolje je premiještanje malih grupa krava, nego svake pojedinačno.

• Učestalost premiještanja krava u mjesečnim intervalima biti će dovoljno, dok bi premiještanje trebali provoditi prema hormonalnom statusu krava ili nekom sličnom testu graviditeta.

• Pri premiještanju krava trebamo se povoditi individualnim prosudbama za svaku pojedinačnu kravu, zasnovanu na našem znanju o fazi laktacije, fizičkoj kondiciji, razini proizvodnje, gravidnosti, temperaturi, starosti, i sl.

• Krave jedu veći broj manjih obroka kroz dan, čime se postiže veća konzumacija hrane i njezino bolje iskorištenje krmiva, posebno ureje.

• Neke krave mogu imati probavne smetnje i odbijajujelo.

Nepotrebna hranidba koncentratom u izmuzištu • Troškovi konstrukcije izmuzišta i održavanje opreme za hranjenje su smanjeni.

• Krave su mirnije i manje se guraju za vrijeme mužnje.

• Manje je prašine od hrane u izmuzištu.

• Kretanje krava kroz izmuzišteje brže jer nema krava koje zaostaju kako bi pojele svoj koncentrirani dodatak.

• Moguća je mužnja više krava po čovjeku na sat Mljekarski list 05/2005.

jer radnik ne troši svoje vrijeme na podjelu koncentrata.

• Potrebno je manje rada za hranjenje krava.

Oprema korištena za hranidbu mliječnih krava može se koristiti i za suhe krave, junice i telad.

Obroci • Sastavljamo obrok za svaku grupu pojedinačno, koristeći podatke o prosječnoj proizvodnji, veličini i mliječnoj masti za svaku grupu.

• Ukoliko koristimo i kompjuterske hranilice, obrok sastavljamo bez hranjive vrijednosti krme koju krave dobiju individualno iz hranilice.

• Obrok se na hranidbenom stolu drži cijelo vrijeme i krava ga može jesti cijeli dan, po volji.

Ovo je naročito važno za visoko proizvodne grupe krava, kojima pristup hranidbenom stolu može biti ograničen zbog prostora, te ne mogu sve jesti odjednom.

• Mijenjamo formulaciju obroka svaki puta kada

Ned agro d.o.o., Mekušonska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

~

BLES

Oprema za staie: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Foliie i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

Surge

§;I ~~~1'-!~I;~~ ROVA

I

7

HRANIDBA

se pojave promjene u sastavu i Tablica2: Usporedbapogodnostinačina hranidbeza mlifečne krave kvaliteti krme koju koristimo. i - - Pojedinačno hranjenje I Potpuno izmiješani obrok : ____ J____ ---Trebali bi odrediti hranjivu sam~ ~-dv~olumino~~ knniva~~e~oliko -~olumin~~~ ~~v_a___ vrijednost krme barem jednom mjesečno, pa i češće ukoliko se '. -samo zasuhakoncentratna krmuizhorizontalnih silosa J ona mijenja i upitnogje sastava. : - zažitarice vlastite proizvodnje visoko vlažna krmiva _____ _J • Ušteda troškova za hranu i bolja kondicija krava za narednu -"faane, manje cd30kma Šbre nuli~• ma,idbenom ru,~ laktacijuje moguća ako značajno ' -zažitarice vlastite proizvodnje smanjimo udio koncentarta za velike farl1!e ~ višeod50hava---_ -- - _j nisko produktivne i krave u suhostaju. Ovo smanjenje predstavljajednu od faza proizvodnje može biti dovoljno za niskoproduktivne krave gdje troškove za hranu možemo smanjiti. tijekom zimskog perioda.

• Svakoj grupi krava treba osigurati dovoljne Zaključak količine kvalitetne vode.

• Potpuno izmiješani obrok predstavlja točne • Silaža se ne smije nasjeckati presitno. Prekoličine svih voluminoznih i koncentratnih poruča se sjeckanje silaže na veličinu čestica 1 krmiva, te dodataka izmiješanih zajedno i dol,5cm. ponuđenih kao jedno krmiva.

• Ukoliko sijeno dajemo posebno, ono se treba • Način hranidbe potpunim obrokom može davati kravama odvojeno od potpunog obroka, smanjiti rad i uštedjeti na ukupnim na posebnom dijelu hranidbenog stola ili u troškovima hrane. jaslama. Kod ovakvog posebnog davanja • Neobično je važno održavati obrok istog sastasijena, trebamo točno znati količinu koju va iz dana u dan, dok sve veće promjene sapojede krava na dan da bi preračunali potrebni stava obroka moramo provoditi postupno. sastav krme za potpuni obrok, umanjen za • Rano uočavanje svih problema ovakvog načina vrijednost sijena. hranidbe, moguće je praćenjem količine mliUčestalost hranjenja jeka nakon svake mužnje.

• Hranidba dva ili više puta na dan potiče krave • Analize krme su neophodne, te trebamo tražiti dajedu češće i više. Hranjenje jednom dnevno analizu osnovnog sastava, što predstavlja: ~--=------------~---..,,-.,,.-----------.-;.,-.-.---1"11-.,.7 suhu tvar, sirovi proteini, vlakna (KDV i NDV) kalcij i fosfor.

• Potpuno izmiješani obrok farmeri mogu koristiti učinkovito, ali on nije nadomjestak ostalim poslovima za dobro upravljanje farmom. Zapravo, intenzitet poslova oko upravljanja farmom može se i povećati.

Vještina upravljanja i sposobnost farmera od presudnog su značenja za uspješnost i funkcionalnost ovakvog nači­ na hranidbe mliječnih krava.O Slika 2: Hranidba krava mikserprikolicom

J

r--

I knn'.~-

_J

J-

pro,""'

-- .--- --------- J~

8

Mljeka.rski list 05/2005.

SGi>maTest®

NEOPHODNI MLJEKARSKIALAT ZA PROVJERUHIGIJENSKE KAKVOĆE SVJEŽEIZMUZENOG MLIJEKA

ZA PROIZVODNJUI TRGOVINUSREDSTVIMAZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJEMLIJEKA Braće Radića 24, Vrbanovec,42

232 Donji Martijanec Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr

ČLAN HRVATSKEMUEKARSKEUDRUGE

TJEDNAKONTROLA SVJEŽEIZMUZENOG MLIJEKANA SADRŽAJ SOMATSKIHSTANICAOMOGUĆUJE VEĆI DOHODAKOD PRODAJEMLIJEKA I UMANJUJEGUBITKEOD PRIKRIVENIHUPALAVIMENA(MASTITISA) 1

SANJA BOBETIĆ, Poljanec, kooperant mljekare VINDIJA: Dojim 7 krava. Mlijeko je "E" klase. Koristim savjete stručnjaka iz Mljekarskog lista i Selekcijske službe. Od kolovoza prošle godine redovno koristim SOMA TEST,za tjednu kontrolu somatskih stanica u mlijeku. Pokazao je sve svoje dobre strane: vidljivo reagira na povećani sadržaj somatskih stanica, ima jako dobar pribor za testiranje i koristan Priručnik za proizvođače mlijeka, kojeg često iznova čitam.

VLADO BLAŽEKOVIĆ, Gola, kooperant mljekare LURA: Imam 16 krava i puno sam uštedio. Prošle godine sam imao problema s Laboratorijem, nisam slušao savjete, bio sam previše pametan. Izgubio sam oko 20.000 Kn za prvih 4-5 mjeseci. Kasnije sam počeo redovno koristiti SOMA TEST. Barem jednom tjedno testiram mlijeko iz svih četvrti vimena na somatske stanice i prihvatio sam sve ono na što Laboratorij (SLKM) upućuje. Od tada sam stalno u "E" klasi.

RUŽICA TRIPLAT, Kapela Podravska, kooperant Ludbreške mljekare "A. BOHNEC": Dojim 5 krava i mlijeko je u "E" klasi. SOMA TESTkoristim od kolovoza prošle godine. Mlijeko iz svih četvrti vimena kontroliram svaki tjedan. Kada otkrijem povećani sadržaj somatskih stanica u mlijeku iz pojedinih četvrti vimena, to mlijeko izdajam zasebno i ne predajem na otkup, jer pada kvaliteta i cijena preostalog zdravog mlijeka. Ukoliko u mlijeku iz pojedine četvrti otkrijem jako povećani sadržaj somatskih stanica, zatražim savjet i pomoć veterinara.

SOMATEST MOŽETE NABAVITI KOD VETERINARSKIH UEKARNI, POUOUEKARNI I MUEKARA, OBJAVUENIH NA SLIJEDEĆOJ STRANI

SgmaTest® SOMATEST KOMPLETE ILI BOČICE ZA TESTIRANJE MOŽETE NABAVITI NA SLIJEDEĆIM PRODAJNIM MJESTIMA: KOOPERANTI

MUEKARA,

LURA d.d., narudžbom na tel.: Zagreb:01/2392 d.o.o., Split, narudžbom na tel. 021/383

MILS

Mljekara

u mljekari

LUDBREŠKA MUEKARA

«A. BOHNEC»,

MUEKARA

304

ILI U VETERINARSKIM

u mljekari

I POUOPRIVREDNIM

OSJEČKO-BARANJSKA AGRAR, Selnica Đakovačka AGRODOM, Osijek, Bizovac, Koška, Kneževi vinogradi, Lug, Livana ARTUS-AGRO, Đakovo KRUNA P. Z., Satnica Đakovačka OSATINA P. Z., Semeljci PAPUK, Markovac Našički VETFARM, Valpovo V. A. MARTES, Josipovac Punitovački

MUEKARA VERONIKA,

256

SIRANA RUNOLIST,

Desinić, u mljekari

Krasno, u mljekari

SIRANA RUNOVIĆI, Runovići, u mljekari

UEKARNAMA

PO ŽUPANIJAMA

• GALIVET, Prelog "NOVAK TERRA, Nedelišće, Mala Subotica POLJOCENTAR, Goričan V. S. ĆAKOVEC, Čakovec VARAŽDINSKA POLJOCENTAR, Vel. Bukovec, Ludbreg, Varaždin, Sv. Đurđ, Sračinec, Ljubeščica POLJODOM, Ivanec STOČAR, Varaždin, Petrijanec, Breznički Hum, Varaždinske Toplice V. A. MLIJEČNI PUT, Vrbanovec V. S. VARAŽDIN, Varaždin BJELOVARSKO-BILOGORSKA A.B.M. GRAMINEA, Bjelovar, Prgomelje, Grubišno PolJe, Veliki Zdenci, Vel. Trnovitica, Vel. Grđevac, Vel. Trojstvo, Predavac, Dežanovac, Daruvar AHAC, Grubišno Polje, lvanovo selo, Veliki Zdenci AS AGRO, Bjelovar, Garešnica DIKA COMMERCE, Grubišno Polje HERBA, Bjelovar JAKŠINIĆ, lvanska, Predavac, Bjelovar, Bulinac, Grubišno Polje OPZ HERCEGOVČANKA, Hercegovac, Končanica, Daruvarski Brestovac, Nova Ploščica, Ladislav POLJOCENTAR, Bjelovar, Galovac, lvanska VETCO, Daruvar ZDENKA, Prehrambena industrija, Veliki Zdenci, Veliki Grđevac, lvanovo Selo V. S. MAJCAN, Bjelovar

N8•Sf ·Ml:J•J1;l@IM@!-

1

AGRODOM, titar LANDIA, Tordinci, Antin, Mlaka, Korođ, Palača, Ada, Laslovo, Pačetin, Vršadin, Ostrovo i Markušica

VIROVITIČKO-PODRAVSKA A.B.M. GRAMINEA, Slatina. Stari Gradac BRAZDA, Virovitica DRAŠKO, Pitomača V. S. SLATINA, Slatina

POŽEŠKO-SLAVONSKA POLJANA, Požega V. S. POŽEGA, Požega, Pleternica, Velika i Čaglin BRODSKO-POSAVSKA AGRODOM, Velika Kopanica, Gornja Vrba, Oprisavci, Garčin, Brodski Stupnik, Slavonski Kobaš, Vrpolje, Bebrina AS AGRO, Okučani ŽAKIĆ COMMERCE, Nova Gradiška

ĆAKOVEC, Vet. stanica, Čakovec

Ličko Lešće: 053/787

V., Paukovec, u mljekari

ZAGREBAČKA A.B.M. GRAMINEA, Križ AGRO-ZDENĆINA, Donja Zdenčina AS AGRO, C ugovec, Farkaševac, Vrbovec JAKŠINIĆ, Vrbovec, Dubrava POLJOCENTAR, Dubrava, Vrbovec V. S. JASTREBARSKO, Jastrebarsko V. S. SV. IVAN ZELINA, Sv. I. Zelina

MEĐIMURSKA

272

MALA MUEKARA VALPOVO, u mljekari MINI

STARO PETROVO SELO, u mljekari VODOPIJEVEC

Bjelovar:043/272

822 sirovinska služba

KA-MILK Križevci, u mljekari

KRIŽEVAČKA MUEKARA, Mljekara

NARUDŽBOM KOD SVOJIH MUEKARA:

KARLOVAČKA KORDUN, Slunj, Rakovica i Cetingrad SIMSI, Draganić V. S. OGULIN, Ogulin

SISAČKO-MOSLAVAČKA A.B.M. GRAMINEA, Repušnica ABUNDAN, Velika Ludina

AGROCENTAR PETRINJA, Petrinja AGRODOM, Lipovljani, Novska AGROPROMET, Sisak, Novo Pračno, Galdovo AGRO-SIMPA, Sisak, Petrinja, Sunja, Komarevo, Topusko, Vojnić AS AGRO, Kutina, Novska BIO-ZRIN, Hrv. Dubica, Hrv. Kostajnica, Dvor KLAS PROMET, Kutina, Stupovača ŠEGEDIN, Kutina V. A. GLINA, Glina

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA A.B.M. GRAMINEA, Novigrad Podravski, Koprivnica, Virje, Hlebine, Vel. Trnovitica, Đurđevac, Ferdinandovac, Sv. Petar Orehovec, Molve AGRO-RASINJA, Rasinja, Kuzminec, Vel. Poganac JAKŠINIĆ, Sv. lvan Žabno, Sokolovac, Cepidlak, Križevci, Orehovec, Koprivnica, Gola POLJOCENTAR, Križevci, Sv. I. Žabno, Sv. Petar Orehovec, Vukovec, Voj. Kloštar, Fodrovec, Vel. Raven, Gregurovec, Trema V. S. ĐURĐEVAC, Đurđevac V. S. NOVA, Koprivnica KRAPINSKO-ZAGORSKA KRAPINA P. Z., Krapina, Radoboj, Đurmanec

V. S. PREGRADA, Pregrada PRIMORSKO-GORANSKA V. s. VET-NOVA, Vfbovsko

LIČKO-SENJSKA AGRO-MILKA, Ličko Lešće, Otočac VELEBITSKA DEGENIJA P.Z., Senj SPLITSKO-DALMATINSKA V. A. SINJ, Slnj ZADARSKA V. A. ANIMALIA, Zadar

UKOLIKO NISTE U BLIZINI NAVEDENIH PRODAJNIH MJESTA, SOMATEST MOŽETE NARUČITI POUZEĆEM POZIVOM NA BROJ 091/5178-281

HRANIDBA

OPTIMALNA HRANIDBA U VISOKOJ PROIZVODNJI MLIJEKA I

Dr. se. Stjepan Feldhofer

I

Krave visoke proizvodnje mlijeka, koje su često tehnološki izolirane od prirode i podređene isključivo brizi čovjeka, trebaju uvijek dobivati osnovna krmiva dobre topljivosti, razgradivosti i iskoristivosti za mikrobnu sintezu u buragu.

Radi proizvodnje veće količine mlijeka, životinjama treba u krmne obroke davati i veću količinu kvalitetnih krmiva stabilnih od razgradnje u buragu koja će, uz dobru protočnost digesta kroz burag, imati i optimalnu sposobnost fermentativne razgradnje i resorpcije u crijevu.

Proizvodnja mlijeka značajan je gospodarski interes, ne toliko radi povećanja broja krava, nego više poradi stajskog i individualnog povećanja muznosti koja u nekim gospodarstvima već prelazi 7 000 do 10 000 litara mlijeka godišnje, a nekih krava i mnogo više.

Visoku muznost mora pratiti odgovarajuća tehnologija držanja i hranidbe krava. Krave moraju imati ugodan smještaj i ne smiju biti izložene jačim stresnim podražajima, jer krave visoke muznosti imaju vrlo osjetljiv živčano hormonalni sustav. Tehnologija držanja i mužnje krava dostigla je vrlo visoku razinu, ali zbog visokih novčanih ulaganja nije uvijek na odgovarajući način dostupna svim gospodarima.

Vrlo je značajna i hranidba krava. Krave visoke muznosti gube iz organizma velike količine hranjivih tvari koje se moraju svakodnevno obnavljati krmivima u dobro izbalansiranim krmnim obrocima, i to količinski prema razini muznosti a moraju sadržavati sve potrebne proteine, energetske i mineralnovitaminske tvari. Sva ta krmiva moraju biti tipična i prilagođena specifičnostima anatomske građe i probavnog sustava biljojeda (preživača).

Nepravilna hranidba visokomuznih krava može uzrokovati mnoga organska i metabolička oboljenja: indigestiju, ketozu, omašćenja i degeneraciju jetre, bolesti bubrega, spongioznu encefalopatiju (BSE - «bolesti ludih krava»), slabiju plodnost i smetnje u reprodukciji, Mljekarski hst 05/2005.

puerperalne bolesti, izmještanje sirišta nakon telenja, oboljenja papaka (pododermatitis) 1 druge bolesti krava visoke muznosti.

POTROŠNJA KRMNA U HRANIDBI KRAVA VISOKE MUZNOSTI Hranidba krava temelji se u prvom redu na probavi krmiva u buragu i buragovim mikroorganizmima preko kojih krave dobivaju hlapive masne kiseline za energetske potrebe, a razmnožavanjem buragovih mikroorganizama i sintezom mikrobnih proteina zadovoljavaju osnovne potrebe za bjelančevinama i energijom.

Krmiva u hranidbi krava moraju optimalno služiti u prvom redu buragovim mikroorganizmima (osnovna krmiva - za zadovoljavanje fizioloških potreba krava). U tu svrhu krave moraju dobivati odgovarajuću količinu suhe tvari krmiva i sirovu vlakninu koje potiču rad buraga, održavaju rastresitost i pH vrijednost buragova sadržaja, dobivaju potrebnu energiju, spojeve dušika i druge hranjive tvari za mikrobnu sintezu u buragu.

Nadalje, ukupna krmiva koja krave dobivaju za visoku proizvodnju mlijeka moraju zadovoljavati sve potrebe krava kako bi bile dobrog zdravlja, reprodukcije i proizvodnje mlijeka, moraju sadržavati dovoljnu količinu i kvalitetu bjelančevina, energije, minerala, vitamina i sličnih hranjivih tvari - proizvodna krmiva. To su vrlo veliki zahtjevi koje treba ispunjavati uzgajajući krave za suvremenu proizvodnju mlijeka.

Uzimanje hrane i tek životinja Dobro uzimanje hrane i tek životinja prvi je uvjet da životinja dobije sva hranjiva potrebna za 11

VELIKA

PROLJETNA

PROMOTIVNA

AKCIJA

JEDNOSTAVNA I PRAKTIĆNA PRI

JEDNOSTAVNO NANOŠENJE PJENE

BRISANJE PAPIROM ZA VIME

ČISTOI SUHO

SUHE RUKE

VIME

Ovim kuponom narućujem: (označite križićem X u kvadratu)

_J Oxy foam besplatni promotivni uzorak (1kg)* _J Oxy foam čašicu za nanošenje pjene po promotivnoj cijeni od 50 kn• *na isporuke se obračunavaju troškovi poštarine - plaćanje pouzećem 1. Ime i prezime: 2. Ulica i kućni broj: 3. Poštanski broj i mjesto: 4. Telefon: 5. Broj krava na gospodarstvu: 6. Kooperant mljekare: (podatke od broja 1-4 OBAVEZNO ispunite ŠTAMPANIM slovima)

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: DALBO d.o.o.; Varaždinska 27k, 42205 Vidovec ili na fax. 042 209 240 Za eventualne dodatne informacije se možete obratiti na mob. 098 859 623

Ecolabd.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

HRANIDBA zdravlje i proizvodnju. Uzimanje i potrošnja hrane ovisi o: - genetskoj i pasminskoj građi i proizvodnim sposobnostima životinja, - temperaturi tijela i okoliša, - okusu, kemijskoj i biološkoj kvaliteti krmiva koji potiču na uzimanje većih količina krmiva, - probavljivosti i iskoristivosti krmiva, a posebice brzini ispražnjavanja digesta iz buraga. Želja i interes životinje za uzimanjem potrebne hrane, ukazuje daje životinja zdrava i dobrih pro~zvodnih sposobnosti. Poznavanjem hranidbenih potreba te utjecajem na tek i na uzimanje hrane, iskorištavaju se sve proizvodne mogućnosti životinja, čuva zdravlje i reprodukcija i na najbolji način koriste se sve raspoložive količine krmiva potrebnog za postizanje boljeg gospodarskog učinka. Životinja osjeća glad uslijed nedostatka energije i drugih hranidbenih sastojaka potrebnih za život. Taj osnovni nagon povezan je s nekim genetskim i pasminskim osobinama, živčanim, vegetativnim i hormonalnim podražajima, posebice istaknutim u krava visoke proizvodnje mlijeka koje osjećaju potrebu za većim količinama hrane.

Krave moraju imati dobro razvijeni burag i buragove mikroorganizme, i moraju biti sposobne da uzimaju dnevno preko 3,0 - 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva/ 100kg tjelesne mase (3,0- 3,5 4,0 % tjelesne mase).

Buragov volumen može se povećati ako su životinje već kao junad na paši gdje se više kreću, i ako dobivaju veću količinu voluminoznih krmiva.

Da bi životinje rado uzimale krmiva, dobro je da krmni obroci sadrže odgovarajuću svježinu i vlagu koja olakšava žvakanje, preživanje, fermentativnu razgradnju i resorpciju krmiva. Uvijek na raspolaganju moraju imati dovoljno svježe pitke vode.

Krave više jedu na odgovarajući način usitnjena ili peletirana sočna krmiva s manje sirove vlaknine a bolje probavljivosti. Krmiva ne smiju biti zaprašivana, moraju biti higijenska, bez stranih primjesa, bakterija i plijesni.

Mljekarski /i,st 05/2005.

Veća kiselost buragova sadržaja smanjuje uzimanje hrane. Zato krmiva ne smiju sadržavati mnogo kiseline ni stvarati veću kiselost buragova sadržaja, kao primjerice jako kisela silaža, veća količina krepkih krmiva i sl. (kisele indigestije) (kemostatičko djelovanje).

Veći postotak ureje i amonijaka u hrani, odnosno u buragovu sadržaju, može biti uzrok slabijem uzimanju hrane ili čak odbijanju hrane.

Stoga je u hranidbi važno uskladiti bjelančevine s energetskim hranjivima, a ureju davati uz postupno privikavanje, kontinuirano u manjim količinama, tehnološki obrađenu s usporenim oslobađanjem amonijaka («vezanu ureju»).

Kravama visoke muznosti treba osigurati slobodan pristup hrani koja mora biti dobro tehnološki pripremljena; omogućiti im prosječno 12 do 13 sati dnevno nesmetane hranidbe, s dovoljnom količinom svježe pitke vode.

Loš tek i ostavljanje neiskorištenih krmiva upozorava na bolesna stanja, fiziološke i metaboličke poremećaje, nepovoljne uvjete držanja i tehnologije hranidbe, lošu, pokvarenu i pljesnivu hranu i sl.

OPTIMALNA MUZNOST ZAVISI O KOLIČINI I KAKVOĆI KRMIVA Krave visoke muznosti moraju dobivati veću količinu krmiva lakše probavljivosti i bolje hranidbene vrijednosti. Krmiva moraju brže prolaziti kroz burag, ali održavati stabilnu količinu i vrstu buragovih mikroorganizama i stvarati veću količinu masnih kiselina za visoku proizvodnju mlijeka. (vidi Mljekarski list broj 3/2005.) Čini se da je optimalna muznost krava u našim uvjetima držanja i hranidbe oko 30 - 35 litara mlijeka/dan, odnosno prosječna muznost 7 000 do 9 000 litara mlijeka godišnje.

Visoka muznost preko 40 litara mlijeka/ dan, osobito u prvim mjesecima laktacije poslije teljenja, može se održavati samo iskorištavanjem zaliha iz organizma i djelomičnom razgradnjom vlastite tjelesne mase zbog čega krave mršave a javljaju se i razna metabolička oboljenja.

Proizvodne granice krava na gospodarstvu i pojedinačno u krava zavise naj-

13

HRANIDBA

Tablica 1:Potrebekrmivaza visoku muznostkrava Muznost iznad 40 litara mlijeka/dan nalazi (650 kg tjelesnetežine) u suhojtvari se na granici preko koje samo pojedine krave Za mogu kraće razdoblje sačuvati i održavati zdravDnevni krmni obrok - krmiva Krmiva kg muznost lje, fiziološke i metaboličke sposobnosti, i to ako osnovna krepka omjer ukupno za 100 kg za litru mogu dnevno trošiti oko 3,5 do 4,0 kg suhe tvari I /dan kg/dan kg/ dan kg /dan tjel.mase mlijeka* % 25 litara 12,2 krmiva na 100 kg tjelesne mase (3,5 od 4,0 %), a 7,0 64: 36 19,2 3,0 0,77 30 litara 11,8 9,0 56: 44 32 20,8 0,69 krmni obroci moraju u suhoj tvari dnevno sadr35 litara 11,8 10,5 53: 47 0,64 22,3 3,4 žavati najmanje 40 - 50 % krepkih krmiva (kon40 litara 11.8 11,8 50: 50 23,6 36 O59 centrata). (Tablica 1.)

• Uključene i uzdržne potrebe Krmni obroci moraju sadržavati najmanje Tablica2: Energetskehranidbenepotrebeprema 1,0 do 1,1 H.j./kg suhe tvari krmiva ili oko 7,184 muznostikrava (650 kg) u suhojtvari MJ NEL s ukupno oko 2 850 probavljivih sirovih Za litru Krmiva Za Ukupno dnevno bjelančevina dnevno. (Tablica 2. i 3.). Stoga je mlijeka* -prosječno muznost ozbiljno pitanje kako uz tako visoku muznost i MJ 1 kg/H.j.H.j. MJNEL H.j.

L/dan MJNEL velike potrebe organizma za hranjivima, saču­ NEL vati uzgojnu vrijednost, životnu sposobnost, 25 litara 17,85 123,05 0,71 4,922 0,93 - 6,409 trajnost proizvodrtje tijekom više laktacija, dobro 30 litara 20,25 138,55 0,68 4,618 0,97 - 6,661 zdravlje, kvalitetu mlijeka i reprodukciju krava.

35 litara 22,65 154,05 0,65 4,401 1,01 - 6,908 A sve to želimo postići.

Krmni obroci za visokomliječne krave 40 litara 25,05 169,55 0,63 4,239 1,06 - 7,184 moraju sadržavati kvalitetna osnovna volumi• Uključene uzdržne potrebe nozna krmiva (sočna i iznad 50 % suhe tvari). Energetska hranidbena vrijednost Tablica3: Potrebebjelančevina u krmnim obrocimaprema osnovnih krmnih obroka za visoku u suhoj tvari muznostikrava (650 kg) proizvodnju mlijeka mora iznositi Za Ukupno bjelančevina Probavljivih u buragu bielančevina* muznost /dan stabilnih** najmanje oko 1,0 H.j./kg suhe tvari ili oko za I ukgST Sirovih g Probavljivih g L/dan % 6,500 MJ NEL. mlijeka/g krmiva/g Za najvišu muznost krava potrebni su 25 litara 2681 1877 75 98 35 30 litara 3136 2195 73 105 35 uravnoteženi krmni obroci: osnovna 35 litara 3590 2513 72 112 40 voluminozna krmiva s minimalnim 40 litara 4042 71 2830 120 40 dodatkom krepkih krmiva (koncentrata), ' Uključene uzdržne potrebe uz najmanje 16 - 17 % sirove vlaknine u * • Krmna smjesa s 19% sirovih bjelančevina ukupnim krmnim obrocima. većim dijelom o genetskim sposobnostima Krepka krmiva (krmne smjese - koncentrati) (selekciji), tehnologiji hranidbe, količini i moraju također imati visoku energetsku kakvoći krmiva i dobro uravnoteženim krhranidbenu vrijednost i moraju iznositi mnim obrocima za svaku.kravu.posebice. prosječno najmanje 1,15 H.j./kg suhe tvari ili Krave visoke muznosti osobito su ugrožene 7,500 MJ NEL. ako imaju genetski učvršćen metabolički sustav Dodavanjem krepkih krmiva u obliku potza visoku proizvodnju mlijeka i često nastavljaju s visokim lučenjem mlijeka i u pro- punih krmnih smjesa (koncentrata) valja dodatno zadovoljavati sve hranidbene potrebe krava mijenjenim nepovoljnim hranidbenim uvjetima, energijom, proteinima, mineralima, vitaminima ali na račun drugih metaboličkih procesa i drugim hranjivim tvarima ovisno o potrebama (kemijskog sastava i kvalitete mlijeka, plodnosti krava tijekom gravidnosti i visoke proizvodnje krava i sl.) što na kraju dovodi krave u bolesno mlijeka.O stanje.

14

Mljekarski Hst 05/2005.

MLIJEKOMPRENOSIVE BOLESTI

•TUBERKULOZA I BRUCELOZ Nevijo Zdolec, dr. vet. med.

Namirnicama

I prenositi

životinjskog podrijetla zarazne bolesti i (judima (zoonoze).

različite

mogu se zajedničke

životinjama Nezaobilazan čimbenik u otkrivanju, suzbijanju i iskorjenjivanju zoonozaje provođenje kontrole i nadzora u izlučuje iskašljanim sadržajem, kod tuberkuloze probavnog sustava - izmetom, tuberkuloze proizvodnji i prometu životinja i životinjskih mokraćnog sustava - mokraćom, tuberkuloze proizvoda, čime se i postiže krajnji cilj - zaštita vimena - mlijekom itd. U vime uzročnik ulazi i zdravlja ljudi.

Tuberkuloza kroz mliječni kanal iz kontaminirane sredine Tuberkuloza je jedna od najvažnijih (stelja). Mlijeko se može kontaminirati i bakterijskih bolesti koja se može prenositi naknadno tijekom mužnje preko nečista vimena, mlijekom sa životinja na čovjeka. Pri tome je kontaminirane stelje i izmeta, a također i preko važno naglasiti da rizik za ljudsko zdravlje tuberkuloznih ljudi. predstavlja sirovo, toplinski neobrađeno mlijeko Najvažnija mjera sprječavanja pojave i i mliječni proizvodi od nepasteriziranog mlijeka, širenja tuberkuloze među životinjama, a time i budući da uzročnik ne preživljava pasterizaciju. onemogućavanja prijenosa na ljude, je Od tuberkuloze mogu oboljeti sve vrste tuberkulinizacija.

To je alergološka metoda sisavaca i ptica, a uzročnici su Mycobacterium temeljena na sposobnosti bakterija da bovis, Mycobacterium avium i Mycobacterium senzibiliziraju organizam koji u ponovnom tuberculosis. Uzročnik goveđe tuberkuloze (M. kontaktu s istim mikroorganizmom alergijski bovis) ima najveće epizootiološko i epidemioloodreagira. U ovom slučaju nakon intrakutane (u ško značenje, jer osim u goveda, može izazvati kožu) primjene tuberkulina na osnovi bolesti kod čovjeka, svinja, ovaca, koza, psa, intenziteta reakcije i značajki otekline, proglamačaka, konja i divljih životinja. Iz zaražene šavamo životinju slobodnom od tuberkuloze, životinje izlučuje se tjelesnim izlučevinama u sumnjivom ili pozitivnom na tuberkulozu. vanjsku sredinu gdje opstaje vrlo dugo (tablica).

Mlijeko tuberkuloznih krava neupotrebljivo je Kod otvorene tuberkuloze pluća uzročnik se za ljudsku prehranu, kao i mlijeko koje je naknadno kontaminirano uzročnicima tuberTablica:Preživljenjeuzročnika tuberkulozeu kuloze. Mlijeko zdravih muzara (s negativnom različitim uvjetima tuberkulinskom reakcijom), koje potječu iz OKOLIS PREZIVLJENJE uzgoja u kojima je utvrđena tuberkuloza ili se U izmetu na livadi 2 dana lsunčanol sumnja na tuberkulozu, uvjetno je upotrebljivo, 2 mjeseca U izmetu na livadi tj. mora se pasterizirati ili sterilizirati nakon (oblačno) U osušenoi olućnoi sluzi 126 dana čega se proglašava upotrebljivim za prehranu U zakooanim oraanima 167 dana 11-15 mjeseci ljudi.

U otoadnoi vodi U kiselom mliieku i stepki 2 tjedna Sve tuberkulozne životinje moraju se U mekom siru 305 dana Mljekarski li<Jt05/2005.

15

VETERINARSTVO privesti klanju čime se uklanja izvor zaraze.

Zahvaljujući toj radikalnoj mjeri tuberkuloza goveda je svedena na pojedinačne slučajeve ili je čak iskorijenjena, pa je time smanjen i rizik za zdravlje ljudi.

Bruceloza Mlijeko i mliječni proizvodi bruceloznih životinja predstavljaju značajan izvor infekcije za ljude. Bruceloza, posebno melitokokoza (bruceloza ovaca i koza) opasna je zoonoza koja najviše ugrožava zaposlenike u klaonicama, mljekarama, kožarskoj industriji te veterinare (pomaganje pri porodu, pobačaj). Na to se nadovezuje i dugotrajno izlučivanje uzročnika mlijekom, pa se rizična skupina ljudi bitno povećava.

Uzročnik bruceloze goveda je Brucella abortus za koju je svojstvena sklonost prema tkivu posteljice, plodnim vodama i plodu gdje stvara patološke promjene koje rezultiraju pobačajem u zadnjoj trećini graviditeta. Pri tome se izlučuju velike količine uzročnika u okolinu, pa se povećava i mogućnost širenja zaraze na druge životinje i ljude. Osim toga, kontaminirani okoliš postaje izvorom naknadnog onečišćenja mlijeka. Pored navedenog brucela se i izravno izlučuje mlijekom zaražene životinje, a to može trajati i godinama.

Kod negravidnih inficiranih krava brucela se lokalizira u vimenu, dok nastupom graviditeta prelazi na gravidnu maternicu. Na samom vimenu nema vidljivih znakova bolesti, ali mlijeko je stalan izvor zaraze za telad i ljude.

Kao i kod tuberkuloze, najučinkovitija mjera sprječavanja širenja bruceloze goveda je provođenje dijagnostičkih pretraga. U tu svrhu se koristi prstenasti mliječni pokus (PMP) kao orijentacijska dijagnostička metoda kojom se u skupnom uzorku mlijeka utvrđuje prisutnost brucela protutijela. Pouzdanije su pretrage seruma aglutinacijom, reakcijom vezanja komplementa ili ELISA-om. Inače je godišnjom

16

Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti propisano obvezno serološko pretraživanje krvi 20 % krava u uzgojima brojnijim od 10 grla, kao i krv junica prije ulaska u laktaciju. Također je neophodno prije uvođenja novih grla u uzgoje obaviti navedene pretrage radi zaštite i očuvanja zdravlja stada.

Mlijeko je neupotrebljivo za prehranu ljudi ako potječe od muzara koje su zaražene brucelama, dok je mlijeko zdravih muzara iz uzgoja u kojem je utvrđena bruceloza uvjetno upotrebljivo, što znači da se mora pasterizirati ili sterilizirati.

Danas bruceloza goveda u većini razvijenih zemalja, pa i kod nas, ne predstavlja ozbiljan problem budući se u kontroli bruceloze primjenjuje načelo «otkrij i ukloni», tj. pozitivna grla se privode klanju. Prema postojećim propisima meso bruceloznih goveda je upotrebljivo bez ograničenja, dok su vime i testisi higijenski neispravni.

S druge strane, bruceloza ovaca i koza uzrokovana s Brucella melitensis predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno u zemljama mediteranskog pojasa. Prevladavajući simptom kod ovaca i koza je, iako ne i nužno, pobačaj u zadnjih 2 mjeseca graviditeta. Mlijekom se brucela također izlučuje tijekom cijele laktacije, pa i u sljedećim laktacijama. Ljudi se mogu zaraziti kontaktom s inficiranom životinjom kod pobačaja, klanja bolesnih životinja, rukovanja kontaminiranim mlijekom, a posebno konzumiranjem kontaminiranog mlijeka. Zabrinjavajući je podatak da je smrtnost ljudi zaraženih s Brucella melitensis 2-10 %.

Jedini učinkoviti način suzbijanja melitokokoze i sprečavanja oboljenja ljudi je eutanaziranje i neškodljivo uklanjanje životinja u kojih je potvrđena B. melitensis, kao i životinja koje su bile izložene uzročniku. O

Mljekarski list 05/2005.

Najpovoljnijaponuda- besplatnadostava.Provjerite!

VETERINARSTVO

KRPELJIVOST I

Mr. se.Antun

Kostelić

I

Krpeljivost je posljedica invazije krpelja na životinje. K,pelji se zadržavaju u šumama, šikarama, grmlju i niskom raslinju na pašnjacima.

naborima plahtice, na vimenu i na korijenu repa.

Grebanjem o tvrde predmete životinje često pokušavaju skinuti krpelje pa dolazi i do pojave rana na koži koje često krvare. .----■ -li-- .- _.-"-"'!-:1-r!6..--;~iii■ --~;;~.;::;~;:.:;~;;;:;::~;;;;;.~ Na invazije krpelja posebno su 31 osjetljive mlađe životinje koje zbog krpeljivosti mogu i uginuti.

Suzbijanje krpelja. U prirodi krpelje možemo suzbiti spaljivanjem terena na kojima se oni nalaze, međutim to je u praksi najčešće neprimjenjivo. Jedna od boljih metoda je uništavanje krpelja na samoj životinji.

Krpelje je najbolje ukloniti rukom i to nakon povratka životinja s paše. U slučaju da je krpelj s rilom duboko zabodenu kožu, potrebno gaje omamiti eterom ili uljem kako bi ga lakše cijelog ._______________________ __, uklonili.

Invazija se najčešće javlja u proljeće i jesen.

Invazijama krpelja su izložene sve domaće životinje (goveda, ovce, koze, konji, psi itd.), a najviše one držane na paši .

Ženke sišu krv od 8-1 7 dana, a na životinji se mogu zadržati i duže. Nakon sisanja i oplodnje, ženka krpelja polaže jajašca (2 000-18 000) na

Jedna od metoda je kupanje životinja u akaricidima, što je prilično skupo, pa se rijetko koristi.

~-Riiiiiiia __r

~-i~-1~-!~-)~~-,~-!~-;-,-,-

skrovito mjesto i ugiba. ~11::-i-j~~~§-~-~-iŠtete od krpelja su r; višestruke: 1. izazivaju nemir životinja, 2. bušenjem oštećuju kožu, 3. sišukrv, 4. njihova slina djeluje toksično (otrovno) lokalno i na središnji živčani sustav, 5. prenose brojne zarazne i parazitarne bolesti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja Krpelje pronalazimo na skrivenim mjestima na tijelu životinje: iza rogova, u .____________________________

18

ji)

_-s_l!t_•~-~li?'ti-ii,

_J

Mljekarski list 05/2005.

KOZARSTVO

OZNAČAVANJE,OBEZROŽAVANJE

IKASTRACIJA JARADI I Profdr.sc.BoroMioč I

Stvarno, jarad je toliProljeće je, koze su ojarene,jarad veselo i bezbrižno skako zaigrana, vesela, bezkuće uživajući u toliko željenim zrakama ranojutarnjeg brižna, kao mala djeca. Ne sunca. Zainteresirano prate svaki pokret gospodara, nebez razloga na engleskom strpljivo iščekujući zveckanje zrnja žitarica u kanti i vajeziku jare ima isti naziv lovu. O, kako to samo jedu i opet se igraju, skaču i prekao dijete: kid. Želja mi je skačujedno preko drugog. ovim člankom ukazati na važnost i nužnost određenih zootehničkih zahvata koje kozari trebaju takvom načinu označavanja jaradi treba paziti uraditi baš u to vrijeme bezbrižnosti, nestašnosti da su brojevi dovoljno veliki i čitljivi, da se boja i zaigranosti jaradi, odnosno u prvim tjednima teško briše, te da boju treba prilagoditi boji nakonjarenja. površine, odnosno boji koze tako da bude čitljiva. a) Označavanjejaradi Najčešći način označavanja koza, kao i drugih životinja, jest ušnim markicama ili Svaki ozbiljan uzgajatelj koza mora voditi Za trajno označavanje jaradi evidenciju, zapisivati sve najvažnije što se tetoviranjem. događa u njegovu stadu: datume pripusta i najsigurnijim se drži tetoviranje; broj se utiskuje jarenja, veličinu legla, spol jaradi, porodnu u predio uha, ili s unutarnje strane repa. Utiskivanje broja tetovirnim kliještama u uho osobito masu, voditi evidenciju o proizvodnji i zdravlju životinja, a sve to je neophodno za provedbu je vidno na kozama nepigmentiranih i dužih kvalitetne selekcije koja jamči napredak u ušiju. Brojevi utisnuti tetoviranjem na pigmentiproizvodnji mlijeka i mesa. Pri označavanju rana uha teže se očitavaju pa se pri označavanju životinja treba imati u vidu da ono bude trajno i takvih koza preporučuje crvena, a ne crna pasta. da se brojevi što lakše mogu očitati. U većini Označavanje jaradi i koza ušnim markicama zemalja označavanje životinja zakonom je regu- jeftino je, jednostavno i brzo, a takvi se brojevi lirano pa ga treba provoditi u skladu s njim. Jako lakše očitavaju. Međutim, problem označavanja je bitno da jare što prije nakon jarenja, odnosno ušnim markicama je u tome što se nerijetka dok je još uz majku, dobije broj. Taj prvi broj dogodi da markica ispadne. Može doći i do rasijenajčešće je privremeni i stavlja se jaretu u obliku canja uha, što je osobito slučaj u pašnih koza, što privjeska oko vrata, obično odmah nakon jareje za životinju bolno, a naizgled je ružno. Ranije nja. Najjednostavniji način takvog označa­ su koze označavane bušenjem uha pomoću specijalnih kliješta. No, radi dobrobiti i estetskih vanja jaradi jest da plastične ili metalne markice s utisnutim brojevima stavljamo na razloga, takav se način označavanja koza više ne provodi. U posljednje vrijeme, u državama remenčić ili vrpcu, a vrpcujaretu oko vrata. članicama Europske unije, obvezno je Vrpca, konop ili remenčić ne smiju biti previše označavanje koza i ovaca bolusima. Na ovaj zategnuti da se jare ne bi ugušilo, ali ne smiju biti ni previše labavi da ne bi pao s glave, osobito u način životinji se kroz jednjak aplicira bolus u jaradi bez roščića. Nije rijedak slučaj, osobito u burag. Bolus nesmetana ostaje u buragu sve dok nekim europskim zemljama, privremenog je životinja živa. Ovakav način označavanja označavanjajaradi ispisom broja na bokujaradi je siguran, trajan, beskrvan i bezbolan. (najčešće na slabinska-trbušnom dijelu). Pri Njegov nedostatak je što je skuplji jer zahtijeva Mljekarski l~t 05/2005.

19

~rnss1nox

PO

VEUĆINE: - od l 00 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 - 12000 litara horinzontolne Izvedbe

PO$lornaJ.:dmKaPROIZVODNJA Ko~oruJ 7 • -N:?40 Oonja Srubica

286 o 1o 385(0)49287 900 385 (0\49 286 030 385 (0~49 287 368 38~ (0)98 338 332 385 (0)49

KOZARSTVO

nekoliko centimetara. Jare u dobi od oko pola godine ima rogove duge od 12 do 15 cm, nerijetko i više. Ako se uzgajivači odluče za fizičko uklanjanje rogova, preporu-čuje se da to učine što ranije, tj. u prvim danima (tjednima) života, tj. čim se rogovi pojave. Uklanjanje rogovajaradi provodi se na nekoliko načina. Najčešći način obezrožavanjaje spaljivanjem (kauterizacijom), za što se koristi električni termokauter, pa i obično usijano željezo. Najprije se rog odsječe, a zatim se mjesto spali. Treba napomenuti da je to za jarad dosta bolna, pa jarad jako cvili, ali ako se odlučite za to onda u tom trenutku ne smijete biti osjećajni i sentimentalni i proces morate završiti do kraja, jer u protivnom će biti samo gore. Ako rogovi nisu adekvatno (u potpunosti) odstranjeni, narast će ponovo, ali nepravilno. Manje je važno što su takvi rogovi nestabilni, nepravilni i na izgled ružni, važnija je činjenica da su često na dodir vrlo bolni. Uklanjanje rogova kemijskim putem, npr. dušičnom kiselinom manje je bolna, ali dulje traje. Za uklanjanje rogova mogu se koristiti i određena kaustična sredstva (paste). Odmah nakon spaljivanja, spaljena mjesta treba premazati nekom zaštitnom kremom (pelidol ili vazelin). Neki uzgajivači rogove mlade jaradi

posebne čitače čija je trenutna cijena oko 500 EURA/komad. b) Obezrožavanjejaradi Mnogi, osobito neiskusni kozari, ne znaju da rogovi koza nemaju samo estetsku ulogu.

Poznata je činjenica da je pojava rogova na kozi nasljedna osobina, povezana i s nasljeđivanjem spola. Stoga se ne preporučuje selekcija koza na šutostjer se homozigotno šutim kozama, osobito jarčevima, pripisuje neplodnost i pojava dvospolnosti-hermafroditizma.

Budući da su rogate životinje agresivnije, neki uzgajivači - da bi smanjili mogućnosti među-----------------------­ sobnih borbi i ozljeđivanja koza - ne žele u stadu imati koze s rogovima.

Nasuprot tome, neki uzgajivači drže da su rogovi prirodno obilježje koze, da su rogate koze ljepše, pa ne mogu zamisliti kozu bez rogova.

Rogovi se pojavljuju u prva dva tjedna života mlade jaradi, a najkasnije do kraja prvog mjeseca.

U pojedinim slučajevima, osobito u muške i pri porodu razvijenije jaradi, jare se jari s rogovima.

Rogovi brzo rastu, osobito u muške jaradi, i s mjesec dana dugi su Mljekarski li.st 05/2005.

21

KOZARSTVO starijoj dobi. U posljednje vrijeme u svijetu je sve učestaliji uzgoj koza iz hobija (kućni ljubimci) bilo za igru djeci ili za korištenje u zapregama kada su poželjna muška grla jer su jača i robusnija, ali ih kastriraju da budu mirnija i da nemaju izražen miris, osobito u sezoni parenja. Za kastriranje jaradi koriste se iste metode kao i u drugih vrsta životinja. Krvnom kastracijom uklanjaju se testisi, a beskrvnom kastracijom gnječi se spolni tračak sjemenovoda posebnim kliještima, ili stavljanjem specijalnih gumica-prstenova.

Odrasle jarčeve treba kastrirati najmanje 2 mjeseca prije klanja. Ako kastraciju provode sami uzgajatelji, onda svakako preporučujem primjenu jednog načina beskrvne metode. Najjednostavniji i najlakši način je pomoću odgovarajućih kliješta stavljanjem gumenih prstenova na mošnju. Prije stavljanja prstena obvezno treba provjeriti jesu li oba jaja u mošnji. Tek kada se uvjerite da su oba jaja u mošnji, možete provesti navedeni zahvat. U početku to je bolno, jare skače, trese se i lupa nogama, okreće se i mekeće. Međutim, vrlo brzo dolazi do utrnuća što je vidljivo po normalnom ponašanju jareta. Nakon stavljanja gumenih prstenova, prsten stišće tkivo, sprječava cirkulaciju a s vremenom dolazi do nekroze i odbacivanja mošnje s jajima. O

uklanjaju stavljanjem gumenih prstenova, slično kupiranju repova u janjadi te kastraciji muške jaradi i janjadi. Usporedo s uklanjanjem rogova pojedini uzgajivači, radi uklanjanja intenzivnog mirisa, spaljuju žlijezde koje izlučuju sekret intenzivnog mirisa. Budući da je aktivnost tih žlijezda povezana s aktivnošću muškog spolnog hormona testosterona, postojanje intenzivnog neugodnog mirisa osobito je izraženo u vrijeme tjeranja. Iza svakog roga (1-2 cm) nalazi se po jedna takva žlijezda. Treba naglasiti da se te žlijezde na istom mjestu nalaze i u šutih grla. c) Kastracijamuškejaradi Iako to kod nas nije čest slučaj, u nekim zemljama obvezno provode kastriranje nerasplodne muške jaradi, koju nakon toga tove i po završetku tova kolju. Kastracija je .------;;■■~i;r;::.-----------~ uklanjanje testisa ili prekidanje njihove daljnje funkcije; provodi se u životinja mlađe dobi, a i starijih grla koje uzgajivači više ne žele koristiti u rasplodu.

Postoje brojni znanstveni dokazi da kastrirana muška jarad ima veće prosječne dnevne priraste negoli nekastrirana, da brže postiže klaoničku masu, da ima bolju iskoristivost trupa, veći randman te veći udio potkožne i unutar mišićne masnoće (što je osobito važno u nas gdje je naglašena navika pečenja mlade jaradi na ražnju). Meso kastriranih grla ima manje izražen miris negoli meso nekastriranih grla, osobito zaklanih u 22

Mljelwrski list 05/2005.

EKOLOŠKA

POLJOPRIVREDA

EKOLOŠKAPOLJOPRIVREDA !

Nažalost,još se u mnogim, posebice u nerazvijenim zemfJama i zem(jama u tranziciji pitanje proizvodnje hrane, odnosno Poljoprivredna pro- pofJoprivredna proizvodnja, ne razmatra globalno, sa svim izvodnja koja o tim či­ konzekvencama i činiocima koje ta proizvodnja uvjetl.4.ie po njenicama vodi računa , život (judi pa u krajnjoj liniji i po opstanak života na zem1Ji. u Europi se sada najčešće naziva «ekološka», «organsko-biološka» ili «bio dinamična» vodnju tada dobivena hrana podmiruje potrebe poljoprivreda, dok se u Americi obično naziva samo 5 ljudi. Stoga proizvodnja hrane za «organska», odnosno «snošljiva» (sustainable) stoku ne smije biti «konkurent» hrani za čo­ poljoprivreda. Nažalost, ta se poljoprivreda vjeka, već se ona treba odvijati na površinajčešće shvaća samo kao neka tehnološka nama koje se u proizvodnji hrane ne mogu alternativa sadašnje «konvencionalne» poljo- drugačije koristiti. Stočarska proizvodnja na privrede koja može, očito samo marginalna, djelo- oranicama treba biti samo sredstvo da se proizvodni potencijali oranica mogu potpuno iskorivati na problematiku osiguranja hrane u Svijetu. stiti. O tome treba posebno voditi računa u našim Očito je da tzv. «zelena revolucija», koja je utjetima gdje oko 45% poljoprivrednih površina pedesetih godina prošlog stoljeća bila nada za zauzimaju prirodni travnjaci. rješavanje problema gladi u Svijetu, nije ispunila Danas je u svijetu prihvaćen osnovni sustav očekivanja, jer se neishranjenost i umiranje od alternativne poljoprivrede i organizirano se širi gladi u Svijetu nije čak ni smanjilo, a kamoli iskroz IFOAM (Internacionalna Federacija za korijenila. Dapače, industrijaliziranom i sve više kemiziranom proizvodnjom povećani Organski Poljoprivredni Pokret) smatra ekološka poljoprivreda. prirodi, da bi se održali na istoj razini, zahtiTaj se sustav poljoprivredne proizvodnje jevaju stalno povećano korištenje agrokenajpravilnije može definirati kao: Sustav mikalija (pesticida, herbicida mineralnih zatvorenog gos:eodarenja včiji su osnovni čimbenici gnojiva i dr.). Tako «začarani krug» ne samo što TLO-BILJKA-COVJEK-ZNOTINJA-TLO. zahtijeva sve veće subvencioniranje poljopriEkološka poljoprivreda sve je više privredne proizvodnje, već i opasno utječe na zdravlje hvaćena i širi se zato što: potrošača takvih namirnica, posebno djece, te • Sve veća ulaganja (input) svih vrsta energije i zagađuje okoliš, osobito njegove bitne čimbenike materijala u otvorene sustave dosadašnje induza opstanak života na Zemlji -tlo i vodu. strijske poljoprivrede u dogledno vrijeme više Stoga rješavanje problema hrane u svijetu neće biti moguće. Nije moguće u nedogled zahtijeva drugačiji, globalan pristup koji iziskuje i stalno, često neopravdano, trošiti ogranipromjene nekih naših dosadašnjih stavova i čena neobnovljiva prirodna bogatstva, jer navika. to neminovno uzrokuje ekonomsku, enerSve se više potvrđuje stajalište da pitanje gladi getsku i ekološku krizu, koja je već na u svijetu nije utjetovano nedostatkom površina za pomolu. proizvodnju hrane, već njezinom raspodjelom i • Zato što su otvoreni sustavi dosadašnje indunačinom potrošnje. strijske poljoprivredne proizvodnje izvorište neiskorištenih sekundarnih sirovina, većinom Ne može se rješavati pitanje proizvodnje raspršenih u prirodi kao neželjeni «otpad», te hrane samo intenziviranjem proizvodnje na tako postaju veliki zagađivač okoliša. Ćak i površinama najprikladnijim za oraničnu prvobitne sirovine, mineralna gnojiva i druge proizvodnju, pogotovo kada se zna da na pr. agrokemikalije, hidraulična ulja, sintetički žitarice proizvedene na jednom hektaru oranice stimulatori proizvodnje, lijekovi i mnoga druga podmiruju energetske potrebe hrane za 15 ljudi, a sredstva razaraju ne samo organizme i pojedine kada te žitarice iskoristimo za stočarsku proizProf dr. se.fan Čižek

I

I

Mljekarski li.st 05/2005.

23

EKOLOŠKA

POLJOPRIVREDA

Potreba razvoja ekološke poljoprivrede pripadnike životnog okoliša, već i prirodne u nas može se najkraće ovako sažeti: ekosustave, često bez stvarne mogućnosti • Ekološka poljoprivreda utječe na očuvanje priobnavljanja od tako nastalih šteta. rodnih resursa, osobito podzemne pitke vode kao • Zato što pitanje gladovanja i umiranja od gladi na i onih drugih, osobito neobnovljivih. našoj planeti nije pitanje nedostatka površina i • Ekološka poljoprivreda, kao suprotnost induproizvoda fotosinteze, već je to socijalno, socistrijskoj poljoprivredi, utječe na prepoznatljiv, ološko i ekonomsko pitanje nepravedne raspoosebujan, kulturan krajolik kao što su u nas djele i nedovoljne prerade - iskorištenja, često još primjerice: Gorski kotar, Zagorje, Žumberak, povećano ogromnim gubitcima.

Lika ili Mediteranska područje, posebice otoci, • Zato što je proizvodnja hrane kemiziranim proizšto i s turističkog stajališta ima posebno značenje vodnim sustavom potpomognuta neracionalnim i tako opet povezuje poljoprivredu i turizam. hranidbenim navikama, uzrokom barem • Ekološka poljoprivreda značajno utječe na razpolovice naših zdravstvenih problema, a voj, pa i na demografska stanje sela, što je posebdijelom i smrtnih slučajeva. no važno kod nas, jer na našim seljačkim gospo• Zato što tražimo druge racionalne puteve, gdje darstvima i u mnogim selima prevladava starapoljoprivreda predstavlja sastavni dio prirode i čka pučanstvo.

Raznolikost proizvodnje i moguokoliša, s kojima ne «ratujemo» već želimo ćnosti ostvarivanja dodatnih prihoda ne samo da ostvariti trajni razvoj. može razvijati i zadovoljiti osobne sklonosti vodi• Zato što je sve izraženija uvjerenost da je telja gospodarstva, već i svakog, pa i najstarijeg ekološka poljoprivreda najbolji čuvar okoliša, a odnosno najmlađeg člana gospodarstva. dugoročno i vrlo ekonomična.

• Ekološka poljoprivreda, s gledišta zdravlja i rad• Zato što se, naposljetku, ne radi samo o našem nih sposobnosti našeg pučanstva, osobito najzdravlju, boljitku i napretku, već i o dobrobiti mlađeg, ima poseban značaj. Ne može se zanenašili potomaka i opstanka budućih naramariti činjenica daje prema američkim poštaja, stanovnika ove planete-Zemlje. datcima preko 40% svih bolesti uzrokovano Zasad najveće rezerve, glede svrsishodnosti ostatcima pesticida u hrani. Tu je posebno širenja ekološke poljoprivrede, proizlaze iz značajan podatak da djeca do 5. godine života uvriježenog mišljenja da ekološka proizvodnja nakupe 35% od ukupne količine rezidua uzročni­ ne može doseći visoke prinose ravne onima ka bolesti (osobito raka) koje se nakupe tijekom koji se postižu u kemiziranoj poljoprivredi. čitavog života. Proizvodnja ekoloških namirnica Toje mišljenje već mnogim znanstveno utvrđenim značajna je ne samo na našem domaćem tržištu i rezultatima opovrgnuto. Pokazalo se da značajnu turističkoj ponudi, već i u izvozu. ulogu pri tome ima duljina ekološkog gospodare• Ekološka poljoprivreda vrlo je značajna i u obnonja na nekom gospodarstvu, tj. što se duže ekolovi naših sela razrušenih agresorskim ratom. Ne ški gospodari, prinosi su sve veći. traži skupa ulaganja kao industrijalizirana poljoEkološka poljoprivreda u obnovi Hrvatske ima privreda, a u redovitoj proizvodnji je znatno posebno značenje ponajprije stoga što se naš jeftinija i ekonomičnija. U konvencionalnoj budući razvoj i blagostanje temelji na razvoju turiproizvodnji preko 50% troškova otpada na vanjzma i obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. S ska ulaganja, poglavito na agrokemikalije. tog gledišta Hrvatska ima mnoge usporedne Stoga, osmišljeni razvoj ekološke poljoprivrede prednosti u odnosu na druge zemlje. Mnoga naša u nas, a to je postojeći Savez «BIOS» koji je već od područja ostala su na sreću pošteđena od prevelike 1992. godine član IFOAM-a ima puno opravdanje industrijalizacije poljoprivrede (Kombinati su za- jer se takvim korištenjem svih naših poljopriuzimali samo oko 20% naših poljoprivrednih vrednih potencijala mogu pokriti sve naše potrepovršina), a ratna pustošenja u mnogim su podru- be hrane, a višak proizvodnje može biti za izvoz, čjima na više godina obustavila proizvodnju, pa se pogotovo kada za takvu proizvodnju nema kvota bez poteškoća odmah može prijeći na pa to može biti naš doprinos u podmirivanju ekološko gospodarenje. Ta su područja po- potreba namirnica koje se u razvijenim zemljama sebno pogodna za ekološku proizvodnju sve više traže, ili općenito u rješavanju problema hrane i drugih proizvoda. hrane i održivog razvoja na Zemlji. O 24

Mljekarski list 05/2005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

-e

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

KVALITETA KRAVLJEG ■LIJEKA ------------------

Krešimir Kuterovac, dipl.ing.

Analiza kvalitete mlijeka kako za proizvođače mlijeka, tako i za mljekare bitan su dio Sustava kontrole kvalitete mlijeka. Na osnovu analiza određuje se cijena mlijeka i udovoljava standardima koji su propisani Pravilnikom, a koje mora zadovoljiti svo isporučeno mlijeko na tržište.

Za 2004. godinu rezultati analiza su sljedeći: Kemijska kvaliteta mlijeka svih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj je na vrlo visokoj razini.

Prosječna obračunata kvaliteta mlijeka za isplatu je: 4,006% mliječne masti i 3,397% bjelančevina.

Stvarna utvrđena kvaliteta mlijeka nešto je viša od obračunate i vidljiva je iz sljedećeg grafikona.

Grafikon 1: Prosječna kemt/ska kvaliteta m!t/ekau 2003. i 2004. god. izračunata na temeljusukladnih analiza isporučitelja mlijeka 4,50 4 014,12 4,07 3,98 4 00 4,13 4,15 4,13 4,15 4,12 4,08 4,05 4 01 3 98 3 93 3 93 3,99 4,11 4,06 4,14 ' 3,96 3,94 3,87 3,86 ' ' ' • •

4,00 3,50 3,00 2,50 ~ o

2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

1

2

Mjesec

2003.

-+-Fat

3

4

5

6

7

8

9

10 11 12

2004.

Pro

Da bi vidjeli potencijal proizvodnje mlijeka na gospodarstvima gledajući kvalitetu, dobro je usporediti ove vrijednosti s rezultatima analiza mlijeka krava pod kontrolom mliječnosti. U 2004. godini pod kontrolom mliječnosti nalazilo se 77 777 krava, a njihova prosječna kvaliteta mlijeka bila je viša od stvarne kvalitete svih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj.

Ml:fekarski/i,st 05/2005.

:25

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Graft·kon2: Prosječna kvaliteta mlijeka krava pod kontrolommlijeka po mjesecima 10,00 8,86

8,81

8,75

9,00

8,80

8,79

.

8,72

8,74

,_

..

4 57

4,61

..

8,69

8 58

a.so

8,60

4,52

4,50

8,68

8 56

.,

.

.

8,67 .,

8,00

-8

7,00

Ili

'tJ

6,00

.!!!,

,1 ,;.-:i

·.::: 5,00 >

4,00

I-

4 57

,1 ,;.,i

4,60

4 60

4,61

4,57

152

• • • • •;;; ♦ : : : • * • • l

3,00 · -3,59-3,59--3,57-3,51-3,51-3,44~8

4,42-4,45-

I

3,36

3,30

3,31

3,39

3.48-3,47-3,54-

8 7 mjesec

9

10

11

12

2,00

3

2

4

6

5

t_Em_._m_.___

13

14

b_1_el_. _-4__ la_k_t_. _----++__ sttml]_b_m__,

Ako promatramo kemijsku kvalitetu mlijeka u protekle dvije godine možemo zaključiti da se trendovi što se tiče mliječne masti i bjelančevina kreću na istoj razini, pri čemu je vidljiv i značajan utjecaj sezone na kvalitetu mlijeka. U ljetnim mjesecima kvaliteta mlijeka je slabija dokje tijekom zimskog perioda kvaliteta najbolja.

Uspoređujući našu kvalitetu mlijeka s kvalitetom susjednih zemalja, možemo zaključiti daje vrlo visoke razine, te se može uspoređivati i s najrazvijenijim stočarskim zemljama.

Broj somatskih stanica vrlo važan je parametar kvalitete mlijeka koji nam je indikator stanja zdravlja vimena proizvodnih životinja. U proteklom razdoblju kao novi parametar kvalitete mlijeka primorao je proizvođače mlijeka da povećaju pozornost na problematiku mastitisa što je dalo pozitivne rezultate. · Grafikon 3: Rasporedpo razredimana osnovubrojasomatskih stanica u mlijeku i isporučenih količina mlijeka

broj som. stanica:

<400.000

1------.J---1---+-+---+--i---,

50%

i----+---+--+--+--+-t-----+---<1----+-----+--

40%

i----+-----+--+---+•-l---+----+--<l----+---i---+---+--

-a- 400.000 600.000

l--+-+--t---+--1-----+-~-

-A-

30% i----+---t--1---+----+-

>600.000

1------1--<---t--l---+---+-----•t---t---+-+--+---+---+ 22,81% 22,43%

.

'

'

20%

11t%1t:1~2!!!!.11~%~1;t;2~.2s~ 1_31::o,bl¾.a:!:12~,41:1o/o 8,IF.!1:l2.0 1o% +-11 ll:t:~:...J...+a,f-llH-1~~--#l~~~:'lb4-tal.: 11~11jr,33°(' r,79t. tlf-2't.+-r·_43-'%-.J---+-'--+j9,68L ' ' ' 9,81~.28%

rt

0%

1

2

3

4

5

6

2003.

26

01.::1,

7

8

9

10

11 12

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11 12

2004.

Mljekarskt'list 05/2005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Iz grafikona 3 vidljivo je daje prosječna kvaliteta mlijeka gledano na broj somatskih stanica bolja nego je bila u 2003. godini. Na kraju godine u mlijeku s manje od 400 000 somatskih stanica bilo je 78,38 % proizvođača mlijeka; od 400 000 do 600 000 somatskih stanica bilo je 8,28 % proizvođača, a više od 600 000 imalo je 13,34 % proizvođača. Smanjivanje broja somatskih stanicaje stalni trend kod naših proizvođača mlijeka i očekujemo da će se u budućem razdoblju nastavljati.

Broj mikroorganizama u mlijeku također je novi parametar kvalitete mlijeka, a u protekle dvije godine bio je glavni razlog lošijih klasa mlijeka .

Graft·kon4: Rasporedpo razredimana osnovubrojamikroorganizamau mlijeku i isporučenih količina mlijeka 80,00% 70,00%

~----------------------

60,00%

broj mikroorganizama:

50,00%

< 80

__J

40,00% 30,00% 20,00%

---

80- 100

-A-

100 - 400

~ > 400

10,00%

":>

'\

2003.

"

mjesec

":>

'\

2004.

""

Iz ovoga grafikona vidljivo je daje početna kakvoća mlijeka bila vrlo loša, ali se je kroz period od dvije godine vidljivo poboljšala. Proizvođači su vrlo brzo shvatili daje cijena mlijeka koja se dobije za isporučenu E klasu mlijeka vrijedna ulaganja kako bi se ona i postigla. Na kraju 2004. godine bilo je 45 % količina mlijeka s manje od 80 000 mikroorganizama i 30% količina s više od 400 000 • mikroorganizama.

Klase mlijeka određuju se na osnovi prosječnog broja somatskih stanica i na osnovi prosječnog broja mikroorganizama u mlijeku i to uzimajući u obzir posljednja dva mjeseca za mikroorganizme i tri mjeseca za somatske stanice na osnovi geometrijske sredine.

I grafikon 5. pokazuje pozitivan trend popravljanja kvalitete kao i prethodna dva. Iz prikazanih podataka vidljivo je da se od početka primjene novog Pravilnika i ciljne cijene mlijeka kvaliteta mlijeka kontinuirano popravlja. Ovaj napredak u samo dvije godine pokazatelj je da naši proizvođači mogu i znaju proizvoditi mlijeko prema novim standardima kvalitete. Novim investicijama te daljnjim edukacijama naših proizvođača očekujemo nastavak ovoga trenda i u sljedećih nekoliko godina rješavanje u potpunosti pitanje kvalitete mlijeka prema broju mikroorganizama i somatskih stanica.

Prikazani podaci su vrlo zanimljivi za svakog pojedinog proizvođača mlijeka koji na osnovu njih može usporediti svoju kvalitetu mlijeka s kvalitetom mlijeka svih proizvođača. Ukoliko niste zadovoljni s kvalitetom, preporučamo vam da provjerite sve kritične točke u proizvodnji, te da Mljekarski list 05/2005.

27

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Grafikon5: Rasporedpo klasama mlijekana osnovuukupnih otkupljenihkoličina mlijekau 2003. godini 50,00% -,---,--,----,----,--,----,----,----,---,-----,----,--.---,------,---,---,.--, 45,00%

35,00% klasa mlijeka:

+E

25,00%

-.-11 ~ 111

15,00%

0,00% +----+----'-~....,_

"

__

.__________

__,__,....._-+---'----1----+--+---'--------I

'\

"

mjesec 2003.

2004.

ukoliko ne možete riješiti problem potražite savjet stručnjaka agronoma i veterinara na vašem terenu.O

Yi. s~~~, PR<;1B'LeM~.A:Llw.lirli& MLIJ:ii4A PĐSrJ'l©JI RJEŠ·liNJli PR,@.N~E>Jffi& SA. I PR@l~~&1IDlffiE.ML!JJE~© EIISfliRA ~Allil'iEffUE

iTOČWirl: IZLOŽl3t I iMOffit

Ult)ffi. 601)1~1 Mr. se. ZdravkoBara<'

Kao i ranijih godina, Hrvatski stočarski centar će tijekom 2005. godine nizom stočarskih izložbi i smotri predstaviti dosege u uzgoju i selekciji stoke. Sveukupno se planira održati 21 stočarska izložba ili smotra, a najznačajnije okupljanje stočara svakako predstavlja trodnevna izložba u sklopu velikog međunarodnog stočarskog, gospodarskog i obrtničkog sajma u Gudovcu pored Bjelovara na kojoj će se predstaviti najkvalitetniji uzgoji stoke iz cijele Hrvatske. ■ 2b

Rab (ovce i koze) Benkovac (ovce, koze, magarci) Zlatar Slavonski Brod Velika Gorica

28. svibnja 2005.

04. lionia 2005.

04. lionia 2005.

04. - 05. lipnia 2005.

04. lionia 2005.

Nedelišće 10. - 12. lipnja 2005.

11. lipnja 2005.

Babina Greda 12. lipnja 2005.

Vrbovec Kijevo (ovce i koze) 18. lipnja 2005.

Vinica 18. lipnja 2005.

Sv. Ivan Zabno 26. lionia 2005. Đurđevac 01. sronia 2005.

Novalia {ovce) 01. sronia 2005.

Sanvićent (istarska ovca) 10. sronia 2005.

Sunia (konji) 16. - 17. sronia2005.

Gažul - otok Brač (ovce, koze, konii mairarci) 31. sronia2005.

Slano (ovce, koze, maf!arci) 02. kolovoza 2005.

Molve 12. kolovoza 2005.

Gudovac - Bielovar 02. - 04. ruina 2005.

19. rujna 2005.

Podravske Sesvete Drenovci 02. listopada 2005.

Mljekarski list 05/2005.

HRVATSKISTOĆARSKICENTAR

IZLOŽBAHRVATSKIHSIREVAI VINA U BECU V

U prostoru palače Eschenbach u Beču, 11. 04.

2006., u organizaciji Veleposlanstava Republike Hrvatske u Republici Austriji, HrvatskoMr. se. Zdravko austrijskog društva prijateljstva, AustrijskoU organiziranju izložbe sireva pomo- hrvatskog društva prijateljstva i Agronomgao je i Hrvatski stočarski centar, Odjel za skog fakulteta Sveučilišta u ~grebu, odriana uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva, kozar- je izložba hrvatskih sireva i hrvatskih vina.

I

Barać

I

stva i malih životinja.

Na izložbi sireva predstavljeni su uglavnom ovčji i kozji sirevi onih proizvođača koji su prijašnjih godina dobivali priznanja na orjenjivanjima sireva koje su organizirali Agronomski fakultet i Hrvatski stočarski centar. Na izložbi sireva predstavljena je 60 različitih proizvoda hrvatskih proizvođača. Osim proizvođača obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s bogatom paletom proizvoda predstavili su se i veliki industrijski proizvođači.

Prilikom otvaranja izložbe velikom broju nazočnih posjetitelja obratio se veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji prof. dr. se. Zoran Jašić koji je istaknuo važnost takvih i sličnih predstavljana· Republike Hrvatske u svijetu jer Hrvatska ima što ponuditi kada su u ..-----------------------------,

L------------------------~ Mljekarski Li,st05/2005.

pitanju autohtoni prehrambeni proizvodi, i uopće u gastronomiji. Dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. se. Jasmina Havranek inače idejni nositelj ovog događanja- naglasila je, također prilikom otvaranja izložbe, kako je na izložbi predstavljan samo jedan dio bogate palete sirarskih proizvoda, te kako je posljednjih godina uložena izuzetno puno rada i sredstava za poboljšanje kvalitete mlijeka, a onda i sireva i drugih mliječnih proizvoda na hrvatskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a što već sada donosi vidne uspjehe i rezultate.

Nakon otvaranja izložbe posjetitelji su degustirali izložene sireve i vino a u odabiru im je pomogao katalog izloženih proizvoda sa svim potrebnim informacijama (proizvođač, adresa i područje - regija proizvodnje, kratak opis proizvodne tehnologije). Katalog je za ovu priliku osmislila i uredila prof. dr. se. Dubravka Samaržija.

O proizvodnji vina u Republici Hrvatskoj govorio je prof. dr. se. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uz Izložbu sireva i vina, u prostoru palače Eschenbach, svoj ovogodišnji program ponude predstavile su Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Zagreba

29

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Izlagači hrvatskihsirevana izložbiu Beču: PROIZVOĐAC

Ivica Oliverić Ivan Kustić Emil Oštarić Dubravko Pemjak AlenkoDabo Doma~oj Prtorić Robert Cemeliić

ADRESA Figurica ll, 23251Kolan Caska 6. 52291 Novalia Suprahini dvori 11, 23251Kolan Stanić 29, 2325 lKolan Škopljanska 2, 53291 Novalja Ribarska 15, Mandre, 23251 Kolan Ribarska 20, Mandre, 23251 Kolan

Obiteljsko gospodarstvo Šimanović

Lipovačka 101, 33514 Ćačinci

Mirjenko Mrakovčić

19. travnja 9, Komić

lvana Blažinović

J. Predavca 41 10370 Dugo Selo

Božica Damjanović

Neglenički put

Mirjana Grgošić

Prozorska 40, Prozorje, 10370 Dugo Selo

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ladašić

Stankovo lb, 10450 Jastrebarsko

Sanja i Ivan Grčević

Gradec Pokupski 12, 10451 Pisarovina

Obiteljsko poljoprivredno gosoodarstvo Malinarić

Zabrđe 18, 10345 Gradec

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Torta

D. Marinkovac 11, 10342 Dubrava

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Radočaj

Batnog 179, 47222 Cetingrad

lgor Ćačić

Vitunj 52, 47300 Ogulin

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Moravec

Florijana Bobića 8, 42206 Petrijanec

Ambient Park

Dominićev odvojak

15, 10370 Dugo Selo

6, 10360 Sesvete

Ankica Nucak

Batina Donia 58a, 49282 Koniščina

Julije Grebene

Križnog puta 52, 32221 Nuštar

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lončar

Bedenica 62, 10381 Bedenica

Vindija d.d. Varaždin

Međimurska 6,

Paška sirana d.d.

Sirena - mala sirana d.o.o.

Splitska b.b. 23250 Pag Figurica 19 23251 Kolan

Agrolaguna d.d. Poreč

Mate Vlašića 34, 52440 Poreč

Sirana Runolist - Tomaić Commerce d.o.o.

Krasno, 53274 Krasno polje

Mljekara „Šimun - Milk"

Pođunđek 3, 10296 Luka

Mljekara „Euro - Milk" d.o.o.

Belosavec 17, l 03 81 Bedenica

42000 Varaždin

NAZI\' PROIZVODA Paški sir Paški sir Paški sir Paški sir Paški sir Paški sir Paški sir 1. Kozji sir „Snješko" 2. Kozji sir „Slavonski biser" 1. Krčki ovčji sir ,,Magriž", 2. Krčki ovčji sir „Magriž" u maslinovu uliu Dimlieni polutvrdi kozii sir 1. Polutvrdi dimljeni kozji sir 2. Polutvrdi kozji sir I. Martinski sir 2. Martinski dimljeni sir I. Dimljeni polutvrdi kozji sir 2. Kozji sir s plijesni 1. Dimljeni polutvrdi kozji sir 2. Polutvrdi kozji sir 1. Svježi kozji sir 2. Dimlieni kozii sir 1. Trimag 2. Torta 3. Gilja 4. Loptice od skute 5. Dim!ieni kozii sir Barbara 1. Kozji sir „Mediteran" 2. Kozji sir ,,Pikant" 3. Polutvrdi kozji sir I. Kozji škripavac 2.Kravlii oolutvrdi sir 1. Sirni narnaz s bučinim uljem 2. Sirni namaz s hrenom 3. Sirni namaz s vlascem 4. Kozji dimljeni sir 5. Kozii polutvrdi sir 1. Polutvrdi kozji sir 2. Polutvrdi kozji sir u maslinovom ulju Polutvrdi ovčii sir I. Sokački tvrdunac 2.Karakačanskiskakutanac

l. Bedenički sir 2. Bedenički dimljeni sir 1. Ovidur 2. Capron 3. Caprodur 4. Caproblu 5. Caprilo Paški sir Paški sir 1. Istarski ovčji sir - bioproizvod 2. Istarski ovčji sir u maslinovom ulju 3. Istarski kravlji sir u maslinovom ulju 4. Istarski kravlji sir Krasnarski sir I. Kravlji sir „Dragec" 2. Dimlieni kravlji sir .nrallec" 1. Kravlji sir ,,Dragec" 2. Dimlieni kravlii sir ,,Dra11:ec"

•

.'llljekarskili,st 05/2005.

======================~

STATISTIKAI OTKUPKRAVLJEG MLIJEKA Budući

I

Bosnić

Dr. se. Petar

I

da domaća proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj ne zadovoljava ukupne godišnje potrebe i potrošnju, uvozimo više od 20% potrebnih količina mlijeka i mliječnih proizvoda. Procesi razvoja proizvodnje mlijeka ne odvijaju se očekivanom dinamikom, iako su postignuti određeni pozitivni rezultati.

Stanje u proizvodnji mlijeka Strukturne promjene u mliječnom govedarstvu ukazuju da pored pada broja krava raste produktivnost i proizvodnja mlijeka, kvaliteta, kao i otkup mlijeka.

U sustavu primarne agrarne proizvodnje, govedarstvo i proizvodnja mlijeka od velikog su gospodarskog značaja, a posebno za prehrambenu mljekarsku industriju. Proizvodnja mlijeka u agrarnoj reformi razvojno je povoljno tretirana zbog intenziviranja procesa tranzicije i približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Interes je Hrvatske da postigne što veći stupanj dostatne proizvodnje mlijeka a time i povoljnije uvjete za veću proizvodnu mliječnu kvotu koju bi prihvatila i priznala Europska unija.

U zakonodavnom dijelu, u primjeni su propisi o kvaliteti kravljeg sirovog mlijeka harmonizirani s međunarodnim standardima i EU. Ujedno su doneseni propisi o ciljanim cijenama kravljeg sirovog mlijeka i o novčanim poticajima.

Sada je povoljno gospodarsko okruženje koje stimulira proizvođače mlijeka na investiranje i razvoj (novčani poticaji za mlijeko, zadovoljavajuće otkupne cijene mlijeka, Program razvoja govedarstva Republike Hrvatske). Ovo omogućava ubrzanje procesa restrukturiranja postojećih malih nerazvijenih proizvođača u tržne komercijalne konkurentne proizvođače mlijeka. U sastavu Hrvatskog stočarskog centra stavljen je u funkciju Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima (SKLM). Za sve proizvođače mlijeka, korisnike novčanih poticaja, od 2003. god. Laboratorij u Križevcima obavlja analize kvalitete sirovog mlijeka iz M(jekarski list 05/2005.

otkupa. Na temelju utvrđene mjesečne kvalitete mljekare, kao kupci mlijeka, obračunavaju otkupne cijene za svako obiteljsko gospodarstvo.

Mliječne kvote Jedan od temelja u sustavu zajedničke agrarne politike Europske unije određivanje je proizvodnih kvota u poljoprivredi kojima se regulira i ograničava proizvodnja glavnih poljoprivrednih proizvoda. Propisivanjem proizvodnih kvota regulira se agrarno tržište i odnosi ponude· i potražnje agrarnih i prehrambenih proizvoda. Zemljama članicama EU proizvodne kvote za mlijeko uvedene su 1984. god., a njima se određuju dopuštene nacionalne godišnje količine mlijeka kao i pojedinačne mliječne kvote za farmere. Proizvođači mlijeka moraju se pridržavati odobrenih mliječnih kvota, a ako ih prekorače bit će primijenjene financijske sankcije.

EU-15 dugoročno je riješila pitanje proizvodnje mlijeka i mliječnih kvota, a one će se do 2008. god. minimalno povećavati i to s postojećih 117,49 mlrd. na 120,33 mlrd. litara mlijeka.

Novim članicama Unije odobrene su godišnje mliječne kvote u iznosu od 18,23 mlrd. litara mlijeka.

U odnosu na procese intenzivnih aktivnosti za stjecanje statusa Hrvatske kao stalne članice u Europskoj uniji, za nas je vrlo aktualno pitanje mliječnih kvota. Ako Hrvatska postane članica Unije 2008./2009. god., mogla bi na osnovu ostvarene proizvodnje i otkupa mlijeka izboriti pravo na mliječnu kvotu od 971 milijuna litara.

Godišnjom potrošnjom mlijeka i mliječnih proizvoda od 220 lit. mlijeka po stanovniku 31

- - ll- -

-

~'

'CE- 'H- S ,z

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austrjja,Njemačka, Nizozems iliu karanteni prodavate!

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir i dogo 098/651-570 0917955-444

GOSPODARSTVO (uključena

i turistička potrošnja) dostatnost mlijeka iz domaće proizvodnje iznosila bi 92% od ukupne količine. Iz navedenih razloga od izuzetnog su značaja podatci o stvarnim proizvedenim količinama mlijeka kao i podatci o tržnom otkupljenom mlijeku.

Statistička izvješća o otkupu mlijeka Navedeni pokrenuti razvojni ciklusi i mjere agrarne reforme utjecali su na određeno povećanje produktivnosti u proizvodnji mlijeka a time i na povećani otkup mlijeka. Prema svojoj metodologiji prikupljanja podataka Državni zavod za statistiku (DZS) u mjesečnim i godišnjim izvješćima ne iskazuje sve otkupljene količine mlijeka. U praćenju tržišta kravljeg mlijeka DZS statistički prati mljekare i otkupljivače mlijeka većih i srednjih poslovnih kapaciteta, s više od deset zaposlenih, a što je po njihovim kriterijima na razini 90% točnosti.

Izvješćima PO-TRG-31 i PO-TRG-33 (Nomenklatura poljoprivrednih ribarskih proizvoda s metodološkim uputama za mjesečna izvješća o otkupu i prodaji proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva "Narodne novine" broj 85/1998. prikupljaju se podatci i o otkupu kravljeg mlijeka na razini poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata.

Izvješća ispunjavanju poslovni subjekti koji se bave otkupom mlijeka od obiteljskih gospodarstava, odnosno i subjekti koji se bave prodajom mlijeka iz vlastite proizvodnje a koji imaju više od deset zaposlenika.

Status Hrvatskog stočarskog centra Vlada Republike Hrvatske osnivač je Hrvatskog stočarskog centra (HSC) iz čega i proističe njegov pravni status kao državne organizacije. Njegova djelatnost kao specijalizirane ustanove je "unapređivanje stočarske proizvodnje i biljnih kultivara". Osnovni poslovi i zadatci odnose se na provedbu uzgojna selekcijskog rada i genetskog unapređivanja domaćih životinja, ispitivanje kakvoće stočar­ skih proizvoda, razvoj stočarske proizvodnje, Mljekarski list 05/2005.

priprema dokumentacije i podnošenje zahtjeva za ostvarivanje novčanih poticaja u sto-čarstvu te obilježavanje i vođenje evidencije obilježenih životinja u Republici Hrvatskoj. Iz područja mljekarstva HSC ima posebne obveze 1 ovlaštenja koja su od posebnog stručnog 1 upravno-administrativnogznačaja.

1. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva 1 vodnoga gospodarstva Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 102/2000.) ovlastilo je Laboratorij u Križevcima da ispituje kvalitetu sirovog mlijeka.

2. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka (SLKM) Križevci dobio je ovlasnicu (DZMNNSO br. 106/104 od 22. rujna 2004. god.) kojom je riješeno da Laboratorij u Križevcima ispunjava propisane norme rada a koji su usaglašeni sa standardima EU. 3. Prema propisima o novčanim poticajima ovlašten je da za proizvođače mlijeka, a na temelju mjesečnih rezultata analiza mlijeka, priprema dokumentaciju i podnosi zahtjeve te obavlja i administrativnu kontrolu novčanih poticaja (Pravilnik o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje - "Narodne novine"broj 24/2005.).

4. Temeljem navedenih ovlaštenja i obveza koje izvršava HSC i Laboratorij u Križevcima, i prema podatcima o kvaliteti mlijeka, obraču­ navaju se otkupne cijene za mlijeko (Uredba o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka "Narodne novine" broj 156/2002 .).

Sve organizacije koje se bave otkupom mlijeka imaju obvezu da mjesečno HSC dostavljaju izvješća o otkupljenim količinama mlijeka pojedinačno za svako poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo. Preko objekata za preradu mlijeka upisanih u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka, podatke o otkupu mlijeka dostavljaju organizacije koje se bave samo otkupom i prodajom mlijeka i nisu upisane u ovaj Upisnik.

33

GOSPODARSTVO

Za cijelu Hrvatsku Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka i Hrvatski stočarski centar ima cjelovite podatke o mjesečnim i godišnjim količi­ nama otkupljenog mlijeka prema otkupljenim količinama mlijeka od strane pravnih osoba ovlaštenih rerađivača mli ·eka kao i dru · organizacija koje se bave samo otkupom mlijeka a nisu upisane u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka u Ministarstvu poljoprivrede. šumarstva i vodno a os darstva.

Razlike u godišnjem otkupu mlijeka Otkada je stavljen u funkciju Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, za 2003. i 2004. god. na nivou Hrvatske postoje sveobuhvatni podatci o ukupno otkupljenim količinama mlijeka. U 2003. god. Državni zavod za statistiku iskazao je otkup mlijeka od 4 72.610 mil. litara, a Hrvatski stočarski centar otkup od 519,273 mil. litara. Razlika u otkupu je 46 663 000 litara kravljeg sirovog mlijeka. Razlika u količini otkupa kravljeg mlijeka u 2004. god. još je više povećana i iskazan je manji otkup od 85 150 mil. litara mlijeka (otkup DZS - 447,692 mil. lit.; otkup HSC-532,841 mil. litara mlijeka).

Zbog postojeće metodologije Državnog zavoda za statistiku praćen je otkup mlijeka ali izvještajna ne obuhvaća organizacije koje se bave otkupom mlijeka a imaju manje od deset zaposlenih djelatnika.

DZS ne obuhvaća mjesečni i godišnji registrirani otkup svih organizacija koje se bave otkupom mlijeka, a iskazane količine mlijeka ne odgovaraju stvarnom prometu-otkupu kravljeg mlijeka.

Prema postojećoj regulativi o novčanim poticajima, u sustav otkupa mlijeka uključene su dvije grupe organizacija i to mljekarske organizacije koje otkupljuju i prerađuju mlijeko (Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka) i organizacije čija je djelatnost samo otkup i prodaja sirovog mlijeka.

U Hrvatskoj se otkupom mlijeka bavi ukupno 69 različitih pravnih subjekata, od kojih su 42 mljekare i 27 organizacija koje isključivo otkupljuju mlijeko a pretežno su pravno osnovane kao poljoprivredne zadruge. Hrvatski stočarski centar kroz funkciju Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci registrira sve količine mlijeka iz otkupa za sve organizacije, bez obzira na pravni status i broj zaposlenih.

Zaključak

Statističko praćenje i izvješćivanje o trendovima u poljoprivrednoj proizvodnji kao i na tržištu agrarnih i prehrambenih proizvoda od posebnog su društvenog značaja i interesa. Na temelju ovih podataka i trendova gospodarska politika intervenira u poljoprivredi donoseći određena zakonska rješenja.

U pretpristupnom razdoblju, Europska unija za svaku zemlju kandidata određuje kvote za kravlje mlijeko i stoga je za Hrvatsku od posebnog značaja da se ovi podatci o otkupu sirovog kravljeg mlijeka godišnje iskazuju za sve količine. Referentne količine mlijeka, koje ulaze u mliječne kvote, one su tržne količine mlijeka koje se isporučuju za preradu mljekarama.

Po osnovi navedene problematike i razlika u količinama mlijeka u Otkup kravljegsirovogm/1/eka(različiti izvoripodataka) otkupu uspostavljeni su kontakti izOtkup mlijeka Otkup mlijeka Proizvodnja Državni zavod Hrvatski stočarski među Državnog zavoda za statistiRazlika za statistiku DZS centar HSC mlijeka ku i Hrvatskog stočarskog centra u otkupu ooo lit.

Tržnost 000!it.

Ukupno Ukupno Tržnost koji će na razini nadležnih i ovlašteGod. DZS mlijeka 000 lit.

000 lit. mlijeka% % nih institucija, uz podršku Mini1990. 889 000 342 273 38,49 starstva poljoprivrede, šumarstva i 2000. 587 634 380 000 64,62 vodnoga gospodarstva, donijeti 2001. 634 519 409 329 64,51 odgovarajuća rješenja sukladno 2002. 674 767 444 350 65,85 2003. 641 986 472 610 519 273 80,88 -46 663 73 62 potojećoj praksi u otkupu kravljeg 532 841 -85 150 2004.

447 692 mlijeka. O

34

Mljekarski Hst 05/2005.

V

ULAGANJE UOBUCAVANJE KADROV

• PREDUVJET UČINKOVITIJEG KORIŠTENJA KREDITAZA GRADNJU Na visinu i ekonomičnost proizvodnJe mlijeka i uzgoja MLIJEČNIH FARMI Prof dr. se. Zvonimir Uremović Čimbenici koji utječu na proizvodnJu mlijeka

podmlatka utječu vanJski čimbenici (način hranidbe i drianJa krava i podmlatka, njega, higijena, mikroklima, vrsta opreme, načini spremanJa voluminozne hrarie, uvjeti kreditiranJa itd.).

Među važnije vanjske čimbenike ubrajamo stručnost uzgajatelja,

i

a stječe je obrazovanjem

(educiranjem) na različite načine. Što su vanjski čimbenici optimalniji (na proizvodnju mlijeka utječu sa 70 do 80%, a s 20 do 30% utječu nasljedni faktori), ostvarena proizvodnja bit će bliža razini proizvodnje mlijeka koju određuje nasljedna osnova (ona određuje plafon proizvodnje mlijeka).

U posljednje vrijeme sve je više u tisku oglasa različitih banaka (Varaždinska banka «Kovanica», HBOR područni ured Osijek) o kreditiranju ulaganja u izgradnju novih mliječnih farmi u Hrvatskoj.

U svezi s time, potrebno je podsjetiti na potrebnu stručnost investitora - uzgajatelja i važnost kadrova bez kojih se ne može ostvariti planirani cilj zacrtan u investicionom programu za novu mliječnu farmu.

Način rada

u postojećim

mliječnim farmama

Veći dio proizvođača mlijeka u Hrvatskoj danas radi na osnovu empirije (iskustva) onako kako su radili «njihovi stari». Na malobrojnim novim farmama primjenjuju novija tehnološka rješenja u proizvodnji mlijeka. Ograničavajući čimbenik empirijske proizvodnje mlijeka je i veličina farme, koja iznosi oko 3 krave. U takvoj farmi nije moguće primjenjivati suvremeniji tehnološki proces u proizvodnji mlijeka, selekciju, zdravstvenu zaštitu, odgovarajuću mehanizaciju itd., što rezultira vrlo niskom produktivnosti rada u proizvodnji mlijeka.

U novim farmama veličine 10, 20, 30, 40 i više krava moguće je i potrebno primjenjivati suvremeni management, jer se u troškove proizvodnje moraju ukalkulirati amortizacija nastambi, krava, opreme, osobni dohodak i

Mljekarski list 05/2005.

doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, visoke kamate za kredite itd. Zbog toga proizvodnja mlijeka mora biti veća, suvremenija i financijski uspješnija u odnosu na malu farmu u kojoj se ovakvi troškovi ne računaju.

Isplativost ulaganja u novu mliječnu farmu Ulaganje u novu mliječnu farmu (Grgić, Mljekarski list 2., 2005.) iznosi 52 000 kn po muznom grlu (nastamba, muzno grlo, muzna oprema, ostala oprema i mehanizacija, zemljište). Ukupno ulaganje u mliječnu farmu veličine 20 do 40 krava iznosi 1 do 2 milijuna kuna. Prema autoru, povoljni financijski rezultati i isplativost ulaganja u suvremenu farmu kapaciteta 20 krava postižu se godišnjom razinom mliječnosti iznad 6 000 kg mlijeka po kravi (sadašnja godišnja proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj iznosi oko 3 000 kg). Dvostruko veća proizvodnja mlijeka po kravi ne može se postići primjenom dosadašnjeg načina spremanja krme, načina hranidbe i držanja krava u neodgovarajućim uvjetima.

Za takvu proizvodnju mlijeka nije dovoljno imati volju, iskustvo, zemlju, kredit, već i odgovarajuće znanje koje je potrebno za razumijevanje i primjenu novijih tehnologija hranidbe po fazama proizvodnje mlijeka i podmlatka, načina držanja, novijih načina spremanja u (dovoljnim količinama) kvalitetne voluminozne hrane, odgovarajućeg preveniranja bolesti svih kategorija goveda na farmi i drugo.

Važnost kadrova u proizvodnji mlijeka Zbog navedenih razloga, u proizvodnji mlijeka osobito su značajni kadrovi. Pod kadrovima podrazumijevamo stručnjaka - nositelja managementa u farmi i izvršitelje (što je u manjim farmama ista osoba) koji odabiru i 35

GOSPODARSTVO provode tehnološki proces, nacm hranidbe i držanja, zdravstvenu preventivu i tehničke zahvate u farmi: mužnju, pripust, izgnojavanje liječenje itd. ' Kadrovima na farmi, na unapređenju proizvodnje mlijeka, trebaju pomagati stručnjaci Savjetodavne službe, veterinarskih stanica i ostalih institucija. Samo se na taj način mogu postići najbolji rezultati u proizvodnji mlijeka.

Bez izgradnje novih farmi, nema novog managementa i boljih rezultata u proizvodnji mlijeka, reprodukciji krava i junica, bolje higijene i profitabilnije proizvodnje mlijeka.

Vlasnik buduće farme mora zajedno s projektantom farme odabrati najefikasniji način držanja i tehnološki proces u farmi, što je glavna pretpostavka za ostvarivanje ciljeva zacrtanih u investicionom programu. Vrlo često se događa da investitor (farmer) zbog neznanja prihvaća tehnološki projekt zajedno s nedostatcima koje nije znao prepoznati. Takvi nedostatci (nepoznavanje potrebnih uvjeta za planiranu pasminu, neusklađenost smještajnog prostora po fazama proizvodnje i kategorijama goveda na farmi krivo odabrani tehnološki proces po fazam~ proizvodnje ili način držanja, neodgovarajući pod i način izgnojavanja, loše odabrana lokacija farme (neocjedito tlo u depresiji), loši padovi dna kanalizacije ili na površinama za odmor krava itd.). Takvi nedostatci prate farmera tijekom eksploatacije farme. Kasnije se rješavaju često polovičnim rješenjima uz koja se ne može iskoristiti planirani kapacitet farme. Često puta zbog takvih propusta farma je promašena investicija, jer se ostvaruje niža proizvodnja mlijeka od planirane.

Napredak iziskuje promjene Bez napretka u govedarstvu ne možemo postići potrebnu kvotu u proizvodnji mlijeka prije ulaska u EU. Ne možemo proizvesti dovoljno mlijeka za potrebe stanovništva. Prema jednom engleskom ekonomistu: «Napredak iziskuje promjene». Promjene u nas mogu se postići izgradnjom novih mliječnih farmi. Za promjene su potrebni poduzetnici i one se moraju brzo provesti. Koncentrirati se treba na to kamo želimo doći, a ne gdje smo bili,jer optere-

36

ćivanjem prošlim iskustvima ili ponavljanjem pogrješaka možemo izgubiti puno dragocjena vremena. Iskustva su nam potrebna da iz njih izvučemo pouke i da dalje s optimizmom nastavimo put prema postavljenom cilju.

Načini educiranja

uzgajatelja u proizvodnji mlijeka Promjene se mogu postići samo ako su uzgajatelji obrazovani, a nova saznanja mogu steći na više načina: - pohađanjem tečajeva (predavanja) u organizaciji županija, Zadružnog saveza, poljoprivrednih učilišta, veterinarskih stanica itd.

- putem sredstava javnog informiranja (Tv, radio emisije), - putem stručnih časopisa i tjednika (Mljekarski list, Gospodarski list), - posjetom, ilijoš bolje, boravkom na već uhodanim farmama i na taj način upoznavanjem s tehnologijom i opremom koja će biti ugrađena u novu vlastitu farmu.

Na navedene načine uzgajatelji se mogu upoznati s najnovijim dostignućima u proizvodnji mlijeka u nas i u svijetu.

Vrlo važnu ulogu u educiranju farmera imaju priručnici i knjige iz područja proizvodnje mlijeka i uzgoja rasplodnog podmlatka. Takva literatura treba biti napisana na stručan, jasan i razumljiv način.

Jedna od tih knjiga je «Govedarstvo» koju je nedavno izdala Hrvatska mljekarska udruga.

Ona ima svoju cijenu kao i ostala literatura koja se kao trošak brzo vraća boljim rezultatima u proizvodnji. Premajednom američkom agroekonomistu: «Investicija u znanje plaća najbolje kamate».

U knjizi je ukazano na stvarno stanje u govedarstvu u Hrvatskoj, koje je daleko od zadovoljavajućeg. Naglašeni su ograničavajući čimbenici boljeg korištenja postojeće genetske osnovice za mliječnost. Knjiga je napisana za one koji ne znaju, ali i za one koji znaju da se podsjete što treba činiti u unapređenju govedarstva u Hrvatskoj.

Istaknute su mjere i načini postizanja boljih rezultata u razmnožavanju goveda bez kojih

Mljekarski ll$t 05/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE - ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

GOSPODARSTVO

nema veće i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa.

Opisane su u praksi provjerene tehnologije hranidbe i načini držanja pojedinih kategorija goveda i postupci za uspješan uzgoj i proizvodnju teladi, junica i tovne junadi. Iscrpno su opisani nači­ ni spremanja kvalitetne voluminozne hrane (različitih vrsta sijena, silaže i sjenaža), bez kojih se ne može postići veća proizvodnja mlijeka i mesa.

Istaknuta je važnost i načini ostvarivanja bolje kvalitete mlijeka od koje ne ovisi samo prodajna cijena, već i mogućnost prerade i izvoza na zahtjevna tržišta Europe.

Ako znamo da je za ostvarivanje povoljnih financijskih rezultata i isplativosti ulaganja u suvremenu mliječnu farmu potrebno postići godišnju proizvodnju mlijeka po kravi iznad 6000 kg, nužno se nameće potreba primjene novih tehnologija hranidbe i držanja krava u novoizgrađenim farmama.

U protivnom se može dovesti u pitanje opravdanost ulaganja i pravovremena vraćanje kredita.

Načina da se to izbjegne, ima više. Neki od njih navedeni su u ovome članku, samo ih treba prihvatiti i odmah primijeniti. ■

Emerik Valigner,dipl. ing. opreme sustava za mužnju, posebice na farmama s manjim brojem krava vrlo je bitno.

Zadnjih desetak godina primjetna je težnja gradnje prevelikih i preopremljenih izmuzišta pa i mljekovodnih sustava za mužnju. Pri investiranju, farmeri tek ponekad razmišljaju o poveća­ nim građevinskim troškovima zbog izbora prevelikog izmuzišta, povećanim troškovima za elektroinstalacije, zbog izbora preopremljenog sustava za mužnju, jače crpke za podtlak, jačih protočnih grijača za pranje mljekovoda (5 do 15 kW).

Ne razmišljaju o povećanim troškovima za kvalitetno uzemljenje okvira stajališta u staji, boksova u izmuzištu i ostalih metalnih dijelova, koji iziskuju prekomjernu elektroniku u sustavu zamužnju.

Posljedice neadekvatnog uzemljenja su: "jalove struje" po površinama metalne opreme, koje uzrokuju koroziju na opremi, permanentni stres krava pa time i povećanja broja somatskih stanica u namuzenom mlijeku, te upalu vimena mastitis.

Kod investiranja farmeri rijetko kada razmi-

U zemljama gdje je proizvodnja mlijeka usitnjena na malim-miješanim i obiteljskim gospodarstvima, izbor tehnike za muinju, njeno korištenje, održavanje, servisiranje i opskrba rezervnim dijelovima, od velikog je ekonomskog značaja.

Povećanje broja grla u osnovnom stadu ne prati adekvatna mehanizacija osnovnih, teških stajskih radova: hranidbe krava, izđubrivanja staja i osobito mužnje.

Gradimo prevelika i preopremljena izmuzišta, sa suviše tehničkih i elektronskih finesa, koja su, obzirom na trend padanja otkupne cijene mlijeka, sve teže isplativa.

Vrijednost kapitala seljačkog gospodarstva (proizvodne površine, osnovno stado, poljoprivredna mehanizacija, oprema ... ) i radno mjesto seljaka - farmera, je izvanredno visoka.

Možemo slobodno reći, da je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jedno od najskupljih djelatnih mjesta!

Za osiguranje učinkovitosti korištenja uloženih sredstava a time pojeftinjenja proizvodnje mlijeka, pravilan izbor tehnike i

.llljekarski list 05/2005.

TEHNIKA

šljaju o povećanim troškovima montaže, održavanja opreme, servisiranja i pričuvnih dijelova (4 do 7 % od nabavne cijene godišnje) koje moramo imati pri ruci jer muzemo i petkom i svetkom 365 dana godišnje - dva puta dnevno.

Padanje otkupnih cijena mlijeka, nepromišljene investicije mlijeko još i poskupljuju!

Rentabilna mužnja krije se, prije svega, u dobroj muznosti krava!

Većina muzača može je maksimalno iskoristiti dobrom stimulacijom vimena prije stavljanja opreme, kontrolnim zahvatima izmuzivanja i skidanjem sisnog sklopa.

Prilikom određivanja broja sisnih sklopova revnosan muzač zapaža mnoge pojedinosti ako ima dovoljno vremena.

Nepravilnosti u radu i kvarove sustava za mužnju lako uočava, moguće upale ili ozljede vimena pravovremena otkriva, sprječava ih i/ili otklanja.

Važnost učinkovitosti izmuzišta - broj pomuzenih krava na sat, najčešće precjenjujemo, a pripremne radove, radove spremanja i čišćenja izmuzišta, kao i radove na održavanju i servisiranju sustava za mužnju, uz podatak o "propusnosti", najčešće ignoriramo.

Za predimenzionirana izmuzišta važi da što je manje stado više je nepotrebnih poslova.

Velika ulaganja se moraju isplatiti. Uštedu vremena treba unovčiti ili pretvoriti u višu kakvoću življenja.

Veličinu izmuzišta moramo prilagoditi veličini stada.

Danas često upotrijebljene

MUŽNJE

veličine izmuzišta: 2 x 4 RK (48 krava/h) ili 2 x 3 ATD (51 krava/h) rentabilne su tek u stadu s više od 50 krava u laktaciji.

Za stada do 50 krava u laktaciji primjerena su izmuzišta: 2 x 3 RK (38 krava/h) i 2 x 2 ATD (35 krava/h). Kod odlučivanja moramo svakako raz-misliti i o mnogo višim cijenamaATD! Držimo da je, na primjer, automatsko skidanje sisnih sklopova i ostala automatika samo dodatak i nije rješenje za poboljšanje mužnje, osobito kod manjih stada jer je kvalitetna ručna kontrola izmuzenosti vimena važnija od brzine skidanja sisnog sklopa.

Automatsko skidanje doći će u obzir nakon poboljšanja automatike za izmuzivanje, što se djelomično već primjenjuje pri robotiziranoj mužnji velikih stada krava.

Danas, i u narednih nekoliko godina, pri izboru sustava za mužnju bit će najvažnije osigurati maksimalnu zaštitu vimena, postizanje vrhunske kakvoće mlijeka, olakšanje ali i efikasnost rada uz točne kalkulacije cijena glede upo-trebe opreme.

Robotizacija mužnje zasada je još preskupa. Često preopremljena izmuzišta, tehnološki i elektronski su zastarjela. Zato moramo, koristeći ne preskupu opremu, u narednih nekoliko godina priskrbiti sredstva za povećanje i genetski napredak stada, pričekati razvoj i prihvatljive cijene automatske mužnje, da ne bi prenagljeno plaćali previsoke školarine. li

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikrokreditni program DEMOS

•KREDITI:

•Za krave •Za poljoprivredu • Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti • FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA • BRZA REALIZACIJA

Mljekarski l~t 05/2005.

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA Martina Gambona 4 Karlovac

S. I A. Radića 5 Dvor

te!: 047- 615-827 ili 615-828

tel: 044-871-317

P.Preradovića 6 Pakrac

Kralja Zvonimira 2 Drnlš

te!: 034-412-055

-'-'-'-'==""'-"='-'-'-

te!: 022-888-038

WWIB demos-skz. hr

39

1

Dugvgodisnja tradicija prodaj(-J!il~o11ihjunica proiz1'odačima. mljekarama i trgor>ciniadiljem si')ijflta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizi,odača!

<Budite korak ispred!

Jni,estirajte u bolju budućnost!

lnter- Ago d.o.o.

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

naprosto ne smiješ zakasniti s košnjom. Ovu MLIJEKO RASTE NAPOLJU,travu treba kositi prije ljuljeva. Ako s košnjom

/A~~M~IJ~O

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za svibanj: Pazi da ti trava ne preraste.

Krajem travnja i početkom svibnja prvi otkos već je u sjenaži. Krajem svibnja treba pokositi i drugi otkos i spremiti ga u sjenažu.

Ako već spremaš sijeno, spremaj od trećeg otkosa u lipnju. Ove godine bilo je snijega u Podravini i na području sjeverozapadne Hrvatske sve do 10. travnja. Svi travnjaci koji su jesenas bili dobro pripremljeni ispod snijega su izašli zeleni. Prva mjerenja porasta talijanskog ljulja obavio sam 30. i 31. ožujka te 1. travnja. Visina trave iznosila je od 20 do 30 cm. Znači, bez obzira na dugu zimu prve otkose moći ćemo skidati već od 20. do 25. travnja. Mlijeko raste na livadi ..., gledaj kako trava raste i mjeri mlijeko metrom.

Svaki proces proizvodnje ima svoje stavke ili faze. Ovaj naš moto bio bi DRUGA STAVKA ili druga faza u proizvodnji mlijeka. Pravovremena je košnja, ako je visina trave engleskog ili talijanskog ljulja od 35 do najviše 50 cm. Košnja prvog otkosa i ponovo košnja drugog otkosa slijedi za 21 do najduže 30 dana. Vodi računa da se tehnologije engleskog i talijanskog ljulja razlikuju. Razlika je bitna u pripremi zemljišta prije sjetve, a poslije u brzini i visini porasta.

Pazi, talijanski ljulj spada u visoke trave, a engleski ljulj u niske trave. Tehnologija klupčaste oštrice još je kompliciranija jer, Mljekarski Hst 05/2005.

ljuljeva i zakasniš tjedan dana, oni neće toliko izgubiti na kvaliteti koliko klupčasta oštrica. Tri trave, 3 tehnologije, i nikada ih ne kombiniraju zajedničkoj smjesi.

Nemoj zaboraviti PRVO I OSNOVNO PRAVILO: NAJPRIJE KOSI TRAVU I SPREMI SJENAŽU. Kada je sva trava u silosu ili u rolo balama, TEK TADA POČIMAŠ SJETVU KUKURUZA ZA SILAŽU. Poslije sjetve kukuruza dolazi košnja lucerne.

Kako još brže možeš povećati proizvodnju mlijeka? SRUŠI KOŠ ZA KUKURUZ. Sruši ga još prije sjetve kukuruza. To će te prisiliti da sav posijani kukuruz spremiš na jesen u silažu. Kamo ću s tolikom silažom? Nemaš dovoljno krava, a u štali nema više mjesta. Imaš PROGRAM RAZVOJA GOVEDARSTVA, a i novaca za sada ima. Ima i drugih kredita. Sada je još uvijek vrijeme kada možeš pod povoljnijim uvjetima investirati u proizvodnju mlijeka.

KADA DOBIJEŠ KVOTU, više nikada nećeš imati ovako povoljne uvjete. SRUŠI KOŠ ZA KUKURUZ! Sij kukuruz za silažu do najviše grupe 400. U jesen ćeš moći ranije spremiti silažu a SVE PARCELE NA KOJIMA JE BIO KUKURUZ, ZASIJATI TALIJANSKIM ILI ENGLESKIM LJULJEM. Talijanski ljulj, ili neku od smjesa profesora Štafe, posijat ćeš kao međuusjev na one parcele na kojima ćeš u proljeće posijati POTREBNU KOLIČINU KUKURUZNE SILAŽE. U proljeće skidaš prvi i, eventualno, drugi otkos talijana ili Štafinu smjesu, i siješ kukuruz. Pazi, profesor Štafa bio je moj profesor i još uvijek je aktivni profesor.

Sve njegove smjese su izvanredno dobre.

Proizvodnja mlijeka na osnovi Štafinih smjesa i mojih ljuljeva ide samo u farmerskoj tehnologiji.

PROBLEM PROPASTI HRVATSKOG GOVEDARSTVA ponajprije leži u PROBLEMU SJETVENE STRUKTURE, a problem je to zaostale seljačke «tehnologije» koja se još uvijek podržava svim mogućim poticajima - od besplatnog umjetnog osjemenjivanja, preko poticaja po jedinici površine, litri mlijeka, kravi i junici. Svi ovi problemi proizlaze iz toga što hrvatska struka nije izgradila JEDINSTVENI STANDARD ORGANIZACIJE I TEHNOLO41

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

GIJE KOJE MORA ZADOVOLJITI SVAKO OPG KOJE SE BAVI PROIZVODNJOM MLIJEKA, a računa na državne poticaje i državnu potporu. Za ovo je isključivi krivac STRUKA. Struka se potvrđuje u proizvodnji. A kakva je naša proizvodnja mlijeka ? Zašto naše junice nisu tako dobre kao one iz uvoza i zašto ih nemamo toliko da nam ne treba uvoz tuđih junica? Ili, ako već uvozimo tuđe junice, zašto i mi ne izvozimo naše junice, našu kvalitetu?

Uzmite «politiku» takozvanog besplatnog umjetnog osjemenjivanja kao mjeru poticanja razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka. Čime je ona određena i uvjetovana. I na OPG-u s 5 krava struka i praksa su potvrdile daje moguće proizvesti 25 000 i 30 000 litara mlijeka. Koliko ih ima koji koriste «besplatno» umjetno osjemenjivanje, a s 10 krava su predali 17 000 ili 25 000 litara mlijeka i tako već 10 godina. Ista je stvar i s ostalim «poticajima» koji i dalje «potiču održavanje» zaostale seljačke organizacije OPG-a i zaostale «tehnologije». A uvoz iz godine u godinu sve veći i veći.

U proizvodnji mlijeka uvijek najprije moraš proizvesti i na vrijeme spremiti dobru sirovinu koju će krave preraditi u mlijeko. Neki vele da krava proizvodi mlijeko. Tvrdnja je poprilično točna. Kako i od čega krava proizvodi mlijeko?

Zašto jedna krava proizvede dnevno više, a druga manje mlijeka?

Kao da krava nije krava. I ta je tvrdnja poprilično točna, ali je činjenica da jedna krava proizvede više, a druga proizvede manje mlijeka. Što se to zbiva u tim kravama da jedne dnevno proizvode do 10, druge od 10 do 20, treće od 20 do 30, četvrte od 30 do 40, pete od 40 do 50, šeste od 50 do 60 litara mlijeka. Neki vele da ima i nekakvih krava koje dnevno mogu proizvesti i više od 60 litara 42

mlijeka. «To mora daje prava krava, krava i pol,

ta je sigurno iz Amerike, tamo su i kompjuter izmislili, kako ne bi takvu kravu», veli mali Ivica.

Mali Ivica je pametan dečko, sve pomaže u štali, dobro uči i sada kada završi osmi razred upisat će srednju Gospodarsku (poljoprivrednu) školu u Križevcima. Kod malog Štef eka situacija je sasvim drugačija. Neće u štalu, a i slabo uči. U školu ide još dok mora. Ali ipak Štefek se priprema za život. Podučava ga striček Nikola. «Štefek, koliko imate krava? Jednu - odgovara Štefek. A, koliko ta krava proizvede najviše mlijeka? Najviše? Pa, poslije telenja da 9 litri.

Dobraje ta naša krava». «Akamo s tolikim mlijekom?» « Pa 3 litre potrošimo doma, a 15 litri odnesemo na mlekaru.» Vidiš ti maloga mudraca, ima dobru tehnologiju, i dobru školu.

Krava od 9 litri i krava od 40 litara. E, a koliko ta tek pojede? Ovo je dobro pitanje. Koliko krava pojede i to što pojede, koliko se to brzo probavi i razgradi, da bi se u vime moglo nacijediti 40, 50, 60 litara mlijeka u 24 sata. Tu ne pali tehnologija sijeno-slama.

Baš su te krave nešto čudne. Jedne sad daju manje, druge više, a treće još više mlijeka. U Podravini vele «krava se čez zube doji». O da, tu tvrdnju možemo prihvatiti. Pitanje je sada što to kravi treba doći pod zube da bi proizvela više ili

Ml:fekarski list 05/2005.

RAZMIŠLJANJE

manje mlijeka. Mlada zelena trava, oklasala ili ocvjetala stara trava, sjenaža od mlade još ne oklasale trave, sjenaža od stare oklasale ili ocvjetale trave, sijeno od mlade trave, sijeno od stare oklasale ili ocvjetale trave, sijeno-slama. Je li svejedno kada i u kojoj fazi porasta i razvoja kosiš travu? Osam dana prije ili osam dana kasnije. Kada trava sadrži najviše hranjivih tvari, kada je najukusnija i kada se najbrže probavlja. Reći ćeš -«a kiša». Da, kiša je često velik problem. Neki uvijek stignu na vrijeme pokositi i spremiti, a drugima je padala kiša, pa čekaju početak ljeta da bi išli kositi i spremiti sijeno-slamu. To mu dođe kao Nikolina i Štefekova "tehnologija». Tko još nije svladao suvremenu tehnologiju travnjaštva i spremanja sjenaže, taj nije farmer. Travanj - prva košnja prviotkos.

Hrvatska ne može bez svojih farmera !

U proizvodnji mlijeka plodnost tla moramo staviti na prvo mjesto. Najprije plodnost tla, onda trava, pa tek onda mlijeko.

Slabo plodno tlo = malo trave = malo mlijeka.

Nešto za izvoz? Ne, za izvoz nema

TERENSKOG

AGRONOMA

neke druge vizije i neki drugi programi.

Koliko puta i koliko dugo neke stvari treba ponavljati? Onoliko dok i zadnji učenik u razredu ne nauči sve lekcije. Ocjene od 3 do 5.

Jedinica nosi propast, a za dvojku kažemo: tko zna - zna, tko ne zna - 2. Onoliko puta dok i posljednji seljak u hrvatskoj proizvodnji mlijeka ne postane farmer. Nikoga ne treba eliminirati, ali se međusobno trebamo tući uvjeravanjima i argumentima sve do promjene. Oni koji ne prihvaćaju nužnost promjene odlaze prije ili poslije. Samo što je štetu teško nadoknaditi.

Normalno da ne možeš pokositi travu ako nije narasla, ali ako je narasla treba je pokositi još dok je u fazi lista. Trava ne smije ni početi vlatati, a kamo li klasati. Zašto je taj prvi otkos u travnju tako važan? U Lici i Gorskom Kotaru travu sigurno neće kositi u travnju. Njihov mjesec je svibanj. Zato su proizvođači mlijeka u tim područjima u težoj situaciji nego oni u Istri, Dalmaciji, sjevera-zapadnoj Hrvatskoj i Slavoniji, i ostalim područjima. Samo ako je jako duga zima i jako hladno proljeće trava neće narasti za košnju do kraja travnja ili do sredine svibnja. O

ničega!!!

Koju ocjenu sada dati hrvatskom stočarstvu, proizvodnji mlijeka, rasplodnim junicama i goveđem mesu? Koju ocjenu od 1 do 5, na osnovu podmirenja nacionalnih potreba i izvoza.

Izvoza? Čega? Izvoz deviza za teliće iz Rumunjske!

Vele da je Nizozemska malo veća od pola Hrvatske i da ima oko 16 milijuna stanovnika.

Godišnji izvoz različitih poljoprivrednih proizvoda preko 30 milijardi američkih dolara. Koliko to oni imaju travnjaka? Gdje li oni samo proizvedu toliku krmu da nahrane sve te svoje krave, junice i bikove, da proizvedu toliko mlijeka i mesa za tih svojih 16 milijuna stanovnika. I još k tome imaju junica za izvoz u Hrvatsku!!! Kada dođeš u Nizozemsku, a ono trava, trava i opet trava, a na travi 2 milijuna krava i junica!!!

Uvoze li oni teliće iz Rumunjske? Šteta što neki hrvatski stručnjaci svoje vizije i programe razvoja nisu izvezli u Nizozemsku ili ulrsku.

Dobra vizija i dobra STRATEGIJA bila bi Hrvatska sa 400 000 krava. Kao da Hrvatska već nije imala i više od 400 000 krava. Ali na snazi su M(jekarski Hst 05/2005.

...,~PROMDESTd.o.o.

OTKUPUUJEMO: CRNO TELAD

-1:J!)3!•)

DO 120 Kg teiine Plaćanie odmah u.zpriiaw .za tov .za mogućnost ostvarivania poticaia

Safmlina Tol: ++385

241b, I 0380 Sv. IYan Zellna, Croatia

(0)48 711-267 // Fax: ++385 (0)48 270°528 GSM: ++385 (0)98 245-043 ••-li: lnfo@promded.hr M.L 0912433

//

43

VIJESTI

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE V

SUBVENCIJEU STOCARSKOJ PROIZVODNJI U ZAGREBAČKOJ ZUPANIJI Zagrebačka županija

će poljopri-

V

Ivanka Bišćan, dipl. ing. vrednim gospodarstvima, na svom području subvencionirati sljedeće vrste proizvodnji: prebivalište na području Žumberka a imaju stoku ili pčelinje zajednice, za koju traže 1. izrada dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju postojećih mliječnih farmi i subvenciju na području Žumberka, uvećavaju se za 50%, dok se za umjetno osjemenjivanje krava farmi proizvodnog sustava krava-tele plotkinja subvencija uvećava za 100%.

2. umjetno osjemenjivanje krava plotkinja Područje Žumberka obuhvaća sljedeća 3. premiju osiguranja rasplodne stoke naselja: 4. uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, Grad Jastrebarsko: Goljak, Grabarak, kozaijaraca Gračac Slavetićki, Jurjevčani, Lanišće, Orešje 5. uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradi upisanih u središnji popis Okićko, Paljugi, Špigeljski Breg, Tihočaj, Kupeč Dol, Plešivica, Prilipje, Vlaškovec, Vranov Dol, kojega vodi Hrvatski stočarski centar Pavkovići, Višoševići, Zaheri.

6. uzgoj i držanje pčelinjih zajednica Općina Klinča Selo: Gonjeva, Novo Selo Korisnici županijske subvencije su Okićka, Poljanica Okićka, Gornja Purgarija. poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik Općina Krašić: Begovo Brdo Žumberačko, poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne Čučići, Čunkova Draga, Konjarić Vrh, Medven uprave u Zagrebačkoj županiji koja imaju: Draga, Pećno, Prvinci, Posinki, Rude Pribićke, - prebivalište, odnosno sjedište na području Staničići Žumberački, Vranjak Žumberački, Zagrebačke županije, Goljak, Barovka, Kuprezova Goric, Radina - poljoprivredne površine, Gorica, Jezerine, Grubači, Stići, Đurići.

- stoku, Općina Žumberak: Cernik, Donji Oštre, - poljoprivrednu proizvodnju za koju traže sub- Drašći Vrh, Glušinja, Gornji Oštre, Grgetići, venciju na području Zagrebačke županije i/ili Grič, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, susjednih županija i Grada Zagreba (KrapinKalje, Kordići, Žumberački Kostanjevac, Kolići, sko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-kri­ Kupčina Žumberačka, Markušići, Mrzio Polje, ževačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačka­ Žumberačko Petričko Selo, Plavci, Radinovo moslavačka i Karlovačka županija).

Brdo, Reštovo Žumberačko, Sopote, Sošice, Najviši ukupni godišnji iznos županijske Stari Grad Žumberački, Stupe, Tomaševci, subvencije koju jedan korisnik može ostvariti Tupčina, Veliki Vrh, Visoće, Višći Vrh, Vlašić iznosi 100.000,00 kuna. Najviši iznos pojedi- Brdo, Vukovo Brdo, Žamarija, Željezno načne subvencije u poljoprivredi za tekuću Žumberačko, Žumbera, Badovinci, Duralije. godinu po jednom poljoprivrednom gospodarGrad Sam.obor: Beder, Braslovje, Bratelj, stvu iznosi 50.000,00 kuna, a za uzgoj i držanje Breganica, Brezovac Žumberački, Budinjak, autohtonih pasmina konja i svinja najviši iznos Bukovje Podvrško, Cerovica, Dane, Draganje je 80.000,00 kuna.

Selo, Dragonoš, Golubići, Gornja Vas, Grdanjci, Županijska subvencija za isto grlo stoke ili Jarušje, Javorek, Klake, Konšica, Kostanjevec istu jedinicu proizvodnje može se ostvariti samo Podvrški, Kotari, Kravljak, Mali Lipovac, Manja jednom godišnje.

Vas, Noršić Selo, Novo Selo Zumberačko, Svi iznosi subvencija za poljoprivredna Osredek Žumberački, Osunja, Poklek, Prekrižje gospodarstva koja imaju sjedište, odnosno Plešivičko, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani 44

Ml:fekarskili.st 05/2005.

®

~pra~r~

Premi~ za

Pelana®

Počrtna umna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inae,redne t~lad

uzusteau tvka

@VETERINA

d.o.o

Svetoned.!jska2, Kolinovko,10<436RokovPotok,HRVATSKA, telefon:01/33 88 888, tefefoks;01 /33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

VIJESTI

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Dol, Slapnica, Smerovišće, Stojdraga, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Veliki Lipovac, Višnjevac Podvrški, Vratnik Samoborski, Rud, Podgrađe Podokićko, Domovići, Gorički.

Subvencija premije osiguranja rasplodne stoke odobrit će se onom poljoprivrednom gospodarstvu koje ima zaključenu policu osiguranja za tekuću godinu od rizika bolesti životinja i plaćenu premiju osiguranja za tekuću godinu prema zaključenoj polici osiguranja. Županija će odobriti subvenciju se odobrava u visini 25%-tnog iznosa od uplaćene premije za tekuću godinu, a zahtjevi za subvenciju se podnose do 30. studenoga za tekuću godinu na Obrascu ZŽ 1.4.

Subvencija premije osiguranja rasplodne stoke može se korisnicima isplatiti i putem osiguravatelja što se utvrđuje posebnim ugovorom Zagrebačke županije s osiguravateljem.

Subvencija za uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca odobrit će se onom poljoprivrednom gospodarstvu koje u tekućoj godini uzgaja i drži najmanje 20 rasplodnih grla ovaca ili 20 grla rasplodnih koza.

Za svakih 10 grla koje uzgaja, poljoprivredno gospodarstvo mora imati najmanje 1,00 ha vlastitih ili zakupljenih ukupnih poljoprivrednih površina.

Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 60,00 kuna po rasplodnom grlu, a zahtjevi za subvenciju se podnose do 31. kolovoza za tekuću godinu na Obrascu ZŽ 3.2.

Subvencija za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju postojećih mliječnih farmi i farmi proizvodnog sustava krava-tele odobrit će se poljoprivrednim gospodarstvima koja su s bankom odnosno financijskom institucijom zaključila ugovor o kreditu.

Subvencionira se izrada sljedeće dokumentacije: poslovni plan ili investicijska studija, te projekti i dokumentacija potrebna za izdavanje građevinske dozvole.

Subvencija se dodjeljuje u 50% iznosu ukupnih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu od 10.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu. Zahtjevi za subvenciju se 46

podnose do 30. studenoga za tekuću godinu na Obrascu ZŽ 3.4.

Subvencija za umjetno osjemenjivanje krava plotkinja provodi se putem gradova i općina u Zagrebačkoj županiji za tekuću godinu na način: subvencija se dodjeljuje u iznosu od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi plotkinji. Davaoci usluge umjetnog osjemenjivanja krava plotkinja koji su sklopili ugovore s gradovima/općinama dužni su cijenu umjetnog osjemenjivanja umanjiti za iznos od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi osim za područje Žumberka za koje se cijena umanjuje za 100,00kn.

Zahtjev se podnosi na adresu: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Ulica grada Vukovara 72N, 10000 ZAGREB s naznakom "Zahtjev za županijsku subvenciju za ... (navesti vrstu proizvodnje)".

Za subvenciju u stočarskoj proizvodnji: 3.1.uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, 3.2. uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza ijaraca i 3.3. uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradi upisanih u središnji popis kojega vodi Hrvatski stočarski centar, a zahtjev se podnosi Hrvatskom stočarskom centru, službi za Zagrebačku županiju (u Svetom Ivanu Zelini, Velikoj Gorici i Vrbovcu).

Natječaj je otvoren za subvencije za uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca te za uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradi do 31. kolovoza 2005., a za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju postojećih mliječnih farmi i farmi proizvodnog sustava krava-tele i premiju osiguranja rasplodne stoke do 30. studenoga 2005. godine.

Sve informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, na broju telefona 6009-42 7, 6009-420 radnim danom, isključivo od 9do 12 sati.

Podrobnije o Subvencijama kao i obrasce Zahtjeva možete dobiti na web stranici Zagrebačke županije; www.zagrebacka-zupanija.hr. ■ Mljekarsk1:li.st 0.5/2005.

STUDIJSKO

PUTOVANJE

STUDIJSKO PUTOVANJE POLJOPRIVREDNIH lvankaBišćan, PROIZVOĐAČA U FRANCUSKU dipl. ing.

Osim članova Udruga, na izložbu Udruga kozara i ovčara Zagrebačke županije su putovali predstavnici Hrvatskog stočarskog centra, Obrtničke komore, u suradnji s Udrugom uzgajivača svinja u veterinarske službe i Hrvatskog zavoda Zagrebačkoj županiji, a pod pokroviteljstvom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Županije, organizirala je studijsko putovanje Svrha puta je posjeta poljoprivrednom sajmu u Parizu» Sima 2005.» (od poljoprivrednih proizvođača u Francusku.

25.02. - 02.03.2005.), najvećem među­ narodnom poljoprivrednom sajmu Europi. holstein - frisian pasmine. Staja je novoizgrađe­ Sajam Sima i Sija je sajam opreme i sajam na, potpuno otvorena (tzv. hladni uzgoj), ima pupoljoprivrede. Na sajmu opreme su se vidjela ni pod, duboka ležišta sa slamom i izmuzištem rješenja za navodnjavanje, grijanje i hlađenje, 2 x 8 side by side. Dnevna proizvodnja je 3 800 smještaj stoke, te najnovija dostignuća u 4 000 litara mlijeka. Primio nas je predstavnik proizvodnji traktora, kombajna i raznih pri- firme PIGNAGONOLI IMPIANTI s.r.l. koja se bavi konstruiranjem i izgradnjom takvih farmi. ključnih strojeva. Na sajmu poljoprivrede mogli 2). Sirana «La Fruitiere» u mjestu su se vidjeti poljoprivredni proizvodi, razne vrste stoke koja je prošla izložbe, ocjenjivanja i MontSaleve aukciju. Uz izložena grla krava, ovaca i koza Sirana je u Francuskoj, blizu švicarske moglo se kušati i kupiti sireve proizvedene od granice u pokrajini Gornja Savoja u kojoj se mlijeka ovih grla. proizvodi kvalitetan i poznati sir REBLOCHON Predstavljena su (i degustirana) razna pića DE SAVOIE. Pokrajinaje poznata po proizvodnji još tridesetak vrsta sireva. i jela iz niza zemalja. Na sajmu su se predstavili instituti, proizvođači, obrtnici, francuski uzgajiProizvodnja sira Reblochon počelaje u 13. vači i ostali poljoprivrednici. Sudjelovalo je više stoljeću. Danas ga proizvode u modernim od 800 izlagača iz 7 zemalja ..-----------------------------, i zabilježeno 186 000 posjetitelja.

Osim posjete Sajmu organizirane su posjete i razgledavanje farmi, sirana, vinskih podruma pa su naši poljoprivredni proizvođači upoznati s načinom rada i proizvodnje, a napose obliSp. Gorica 56 b, Rače kom udruživanja francus00 386 02/609-50-50, 00 386 02/608-35-71 kih poljoprivrednika.

1). Farma mliječnih krava «Aziende Agri• Betonske rešetke • Crpke i mješalice cole Riunite Fornoni» • Projektiranje štala • lzmuzišta FULLWOOD • Samohvatajuće krmne pregrade Ova talijanska farma • Rashladni uređaji, • Lukovi za ležišta nalazi se u blizini Milana, mljekovodi • Mekana ležišta i podloge pokrajina Veneto. Kapaci• Štalska oprema za svinje __, teta je 200 mliječnih krava ..__

@~@

,,~

ŠTALSKA OPREMA KANCLER SISTEM

_________________________

Ml.fekczrski[u;t 05/2005.

47

pogonima izgrađenim 1996. godine. Sirana je u vlasništvu četiri najveća proizvođača mlijeka koji su se udružili u proizvodnji i plasmanu ove poznate marke sira. Ostali proizvođači, (njih šezdesetak), kooperanti su te sirane a udružuju se tako daje jedna farma u vlasništvu nekoliko poljoprivrednika.

Udružuju se radi izuzetno visokih cijena poljoprivrednog zemljišta.

Prosječna veličina gospodarstva je 30 krava i to pasmine Montbeliard i Abondance.

Za sir su napravili branding, tako da je sir robna marka s kvalitetom i kontroliranim porijeklom i proizvode ga po visokim standardima. Taj sistem kvalitete zove se AOC - Appelation d Origine Controle koji je dobiven 1958. godine što je omogućilo plasman njihova proizvoda kroz trgovačke lance diljem Francuske i svijeta, a naravno, imaju svoju prodavaonicu u sklopu sirane.

Neki od kooperanata proizvode ovaj sir u vlastitim siranama po istoj recepturi, a na tome siru je zelena oznaka. Sir proizveden u sirani La Frutiere ima crvenu oznaku, ali im je ambalaža istovjetna etiketi «Reblochon de SavoieAOC».

Postupak proizvodnje sira započinje grijanjem mlijeka na (34 °C) u koje se stavlja sirilo. Za sir težine 700 grama potrebne su 4 litre mlijeka. Priprema sira za zrenje traje 4 dana, a zrenje jedan mjesec. Kade za sirenje su kapaciteta 3 200 litara, a imaju ih 4. Dnevno prerađuju 25 000 - 30 000 litara mlijeka, a godišnje proizvedu nekoliko stotina tisuća kilograma ovog poznatog sira. Cijena 450 gr. sira je 4 €.

Brzakreditnarješenja ilifinanciranje zaproširenje gospodarske djelatnosti?

KREDITI

za one koji žele brže STATUSNII REVOLVING . .., vise FARMER dugoročnije HBOR-a Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (u-tog u mjesecu) Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po računu u visini prosječnog priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska bankaliavaniifii POSLOVNI CENTAR.ZA POLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Supllan, tel:043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

STUDIJSKO

Premda imaju svoj interni laboratorij u kojem svakodnevno vrše analizu kvalitete i higijenske ispravnosti mlijeka, podvrgnuti su vrlo strogim kemijskim i bakteriološkim kontrolama 3 puta mjesečno od strane državnog laboratorija, a mlijeko od kojega proizvode sir ne smije sadržavati više od 100 000 mikroorganizama u 1 mililitru mlijeka.

Ukoliko kontrola utvrdi tragove antibiotika i drugih nedopuštenih rezidua, mlijeko uništavaju, a proizvođača strogo sankcioniraju.

3). Farma «La Farme de Follon>> u vlasništvu Pascala Tomasona.

Farma ima 80 muznih krava i 80 junica pasmine Montbeliard, prosječne godišnje proizvodnje 6 000 litara mlijeka. Tove 300 svinja za vlastitu proizvodnju i prodaju suhomesnatih proizvoda.

Ovo je najveća farma u pokrajini sa 130 hektara zemlje. Sve žitarice za ishranu stoke kupuju, a voluminoznu krmu proizvode sami.

Junice drže ljeti na pašnjacima u planinama.

Prije petnaestak godina poljoprivrednici su se počeli udruživati kako bi mogli plasirati svoje proizvode (mlijeko, meso, sir) u velike trgovačke lance. Proizvodi moraju biti vrlo kvalitetni.

Ovo gospodarstvo proizvodi sir marke TOMME DE SAVOIE. Za vlastitu proizvodnju sira koriste količinu mlijeka koju dobiju u jednom danu, a preostalih šest dana predaju mlijeko u siranu La Fruitiere.

Ovaj sir zrije 2 mjeseca na 13°C i 95% vlage.

Za jedan kilogram sira potrebno je 10 litara mlijeka. Kako ga proizvode u vlastitoj sirani njihov sir ima zelenu oznaku AOC-a.

U sklopu farme imaju sušionu mesnih prerađevina, zrionicu sireva i prodavaonicu vlastitih sireva, suhomesnatih proizvoda i svježeg mesa.

Njihovu farmu godišnje posjeti oko 3 500 školske djece koja, iz raznih dijelova pokrajine, dolaze na edukaciju.

Ova farma je primjer zaokruženog procesa proizvodnje, prerade i prodaje na poljoprivrednom gospodarstvu.

Dio proizvoda kao udruženi farmeri-proizvođači prodaju velikim trgovačkim lancima.

Mljekarski list 05/2005.

PUTOVANJE

4). Farma M. Denis Feneon - La Bouzole

AZE Na farmi se bave uzgojem i prodajom goveda, ovaca i koza pasmine Charollais (mesne pasmine). U tovu imaju 135 ovaca, 95 krava i 21 O junadi.

Uzgoj je po sistemu krava-tele.

Organizirani su kao dioničko društvo uzgajivača goveda, ovaca i koza tipa Charollaisa, a 186 farmi udruženo je u Savez udruga «Charollais foons internationnal- SFI».

Budući da pokrivaju 40% potreba ovaca u Francuskoj, dobivaju poticaj od države (preračunato u kune) 200 000 kn po farmi.

Poticaj se odnosi na goveda i poljoprivredne površine. Po ovci, državni poticaj iznosi 120 kn.

Prije 45 godina počeli su s uzgojem ovaca, i danas izvoze ovce u 34 zemlje (osim Australije i Novog Zelanda). Osim što izvoze živu stoku, bave se i izvozom sperme za umjetno osjemenjivanje i izvozom embrija za embriotransfer.

Janjad u dobi između 100 i 120 dana, teške oko 30-35 kg žive vage ili 17-20 kg mesa, kolju isključivo u klaonicama.

Kooperacija s prerađivačima za plasman mesa vrlo je razvijena.

5). Posjet hospice Strasburg (pučka bolnica u Strazburu) Od 1395. godine u Strasburgu postoji tzv.

Pučka bolnica ispod koje se nalazi veliki vinski podrum. Podrum je prvotna bio pivnica, a od 1721. godine vinski podrum. U pučkoj bolnici su liječeni bolesnici koji nisu bili u mogućnosti platiti troškove liječenja pa su svoje vinograde poslije smrti ostavljali bolnici. Na taj način bolnica je došla u posjed većih površina vinograda a donirane su i znatne količine vina pa je uređen vinski podrum. Vino su davali bolesnicima za poboljšanje krvne slike.

Zanimljivo je da se u podrumu vino nalazi u ovalnim (jajolikim) bačvama u kojima je nekada bilo pivo.

Posebna zanimljivost podruma je bačva koja je s prednje strane okrugla a sa stražnjejajolika.

U posebnom dijelu podruma nalazi se bačva u kojoj čuvaju vino iz 14 72. godine. Bačva je otvarana tri puta tijekom svih godina, i to za posebne prigode, a predstavlja atrakciju podruma.I 49

INFORMATIZACIJA~=============:::=::::::=:::=:::=~

SIGURNO SPREMANJE PODATAKA Dražen Stević, prof.

I

Koliko puta vam se dogodilo da radite uzalud nekakav posao?

Praznina koja ostaje nakon takvoga posla neizmjerna je, a počesto se upitate čemu sve to? I u radu s računalima događa se da predvidite poneku aktivnost koja može odnijeti u nepovrat sve učinjeno, točnije izbrisati višesatni trud u stvaranju različitih podataka.

u tim trenucima veliki je stres i nevjerica zbog onoga što nam se dogodilo ili se dogada.

Kako se pozabaviti spremanjem podataka? Sigurnost podataka valja nam biti na prvom mjestu, pa stoga dok radimo na nekakvom dokumentu (tekst, slika, tablica, i sl.) nije zgorega prekinuti s istim, odabrati mjesto spremanja i kliknuti na sličicu SAVE (SPREMI).

Polje imena

pakete

koji uvijek ne podržavaju

baš sve

ponuđeno.

Problemi koji nastaju pri spremanju najče­ šće su posljedica neispravnih medija (mehanička oštećenja ili popunjenost kapaciteta), a ponekad i brzopletosti onoga tko radi na računalu.

Sigurnosno rješenje pri spremanju može se načiniti aktiviranjem vremenika samospremanja računala na način FILE - SAVE AS - TOOLS SAVE - OPTIONS, te klizačem podešavanje na slici vidljivoga vremenika u minutama.

Vremenik spremanja

• ---

• 12 •

•

n

.i

•·• •·!·• •" '•

• ·••'•~a

a, oa

S

r li ~ • ,.,

'""

:li •

,

-r-

-

r-1,1111:-

P ►..-­

r1••n""'~r~..i,.;,,..,...,...,...

r ,....,,. .•,. ~,... ,.

r-ll(o,I.,.,,,,.,,..,...., .--.~ ..,.~,.__,.,.m,_.,,.~--

r•--•---n-Fl!IIN<I- ...

r~---·•

,;;;!, °:::7~~,... j....,c •.,:_=--'c-·,.,,..,;..:::'-t ~

Prozor koji se otvara na sredini zaslona nudi nam opcije mjesta spremanja (polje SAVE IN) te ime i tip dokumenta (polja FILE NAME i SAVE ASTYPE).

Mjesto spremanja dokumenta podijeljena je na sva dostupna mjesta unutar računala od kojih su najinteresantnije različite disk jedinice (C:, A:, D:) izvanjskih ili unutarnjih memorijskih mjesta gdje se pomoću medija (diskete, cd-i, dvdi, stickovi i sl.) lako i jednostavno čuvaju ili sele iz jednoga računala u drugo.

Ime dokumenta je najlakše označiti,odrediti i na koncu unijeti u za to predviđeno polje, dok kod odabira tipa dokumenta valja biti oprezan jer različita računala imaju i različite softverske 50

1..-~•>l1'l

Ukoliko već uređujete vlastite tekstove u ste biti kreatori vlastitih mapa (FOLDER) na različitim mjestima, imenovati ih te spremiti na odabrana mjesto. U tim pravilno spremljenim mapama vaši dokumenti «žive«, kreiraju se i dorađuju po potrebi ili zaštićuju.

U sljedećem nastavku pokušat ćemo ~ objasniti kako napraviti kvalitetan odabir dokumenata, jer su mape značajan čimbenik uspješnosti.:) mogućnosti

LJ

Mljekarski list 05/2005.

DarkoKantoci,dipl. ing.

Uz to, treba pričekati da krenu prvi izboji, da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli, a koji odumrli od hladnoće.

Želite li da vam ruže obilno i redovito cvatu, treba na vrijeme obavijati sve poslove tijekom godine.

Počinje se radovima u pro"/jeće, s kojima ne treba žuriti, već treba pričekati da se tlo dovo"/jno ocijedi i prođe opasnost odjačih pro"/jetnih mrazeva.

Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe, i kad je sve granje uklonjeno s gredica, treba obaviti gnojidbu. Od naših ruža očekujemo zdrav ijak rast uz obilno cvjetanje po mogućnosti cijelo ljeto. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo, odnosno gnojimo. I same ruže govore o svom stanju. Ako su zdrave i snažne, tada ste ih obilno i pravilno gnojili. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana.

Dobro je dodati kombinirano organsko i mineralno gnojivo. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentirani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po m 2 • Mineralni gnoj treba biti bez klora jer on izrazito šteti ružama.

Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Ako je to učinjeno, u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama i grabljama. Gredice koje nisu u jesen obrađene u proljeće treba obraditi prikladnim alatom. Širi se prostori mogu obraditi vilama, jer se običnom štihačom previše oštećuje korijenje.

Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. U primorskim područjima

bolje je sadnju obavljati u jesen, ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. Pri kupnji sadnica treba paziti na kvalitetu, stoga ih valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira njihovo zdravstveno stanje. U trgovinama često prodaju sadnice (s lijepim sličicama i uputama), prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Na izgled je sve u redu, ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja, pa se na kraju ovakve sadnice slabo primaju. U velikim rasadnicima sadnice su zimi u rashlađenim prostorijama na temperaturi od O do 1° C uz 98% zračne vlage. U manjim rasadnicima sadnice su zatrapljenje u klijalištima ili u polju.

Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom, svakako prije sadnje treba prikratiti, i korijen i nadzemne izboje. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm, a slabije izboje nešto kraće. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti.

Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se vrećica oprezno razveže ili potrga i ukloni. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla.

r mr. se. DraženKaučić, agrometeorolog IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 05.

20. 05.

31. 05.

I

OSIJEK 5,16 20,06 5,04 20,1814,56 20,28 i

ZAGREB5,26 20,19 5,14 20,30 5,05 20.41] Mije/carski list 05/2005.

51

Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Kod jesenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. Kad pupavi bubre i izboji počnu izlaziti, biljke treba odgrnuti. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Ruže posađene u proljeće u slučaju suše treba zalijevati prema potrebi. Prignojiti se može tek onda kada porast bude malo jači.

Rezom do ljepote Kada govorimo o obrezivanju ruža, teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se obrezuju. Općenito možemo reći da treba rezati na visinu od 30-60 cm. Rez mora biti obavijen ukoso, barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se na pup ne bi slijevala voda. Zadnji pup mora biti okrenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja

grma. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice, kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur, no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana.

Obrezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu, a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma.

Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Florbunde režemo kao i čajevke, no rastu nešto gušće pa ih rezidbom prorjeđujemo. Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo, dok grmolike ruže prikraćujemo na visinu oko 70 cm a rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. O

POVRTNJAK -~ Tlo u povrtnjaku pripremit ćemo za sjetvu ili sadnju, a okapati i plijeviti gredice gdje povrtne kulture već rastu.

Presadnice u klijalištima treba njegovati.

Povrće izniknula proteklih mjeseci treba štititi i čistiti od korova, a najbolje je korove odrezati što dublje u zemlji. Isto tako je važno da se izvadi što više žila korova kako bi se sprječilo njegovo širenje. Korov nemojte bacati već ga kompostirajte, a ako je korov osjemenjen spalite ga. Sada je pogodno vrijeme da prebacite kompostnu hrpu da gornji sloj komposta bude na dnu, a donji na vrhu hrpe. Iako na tržištu nude različite ubrzivače kompostiranja, njihova upotreba nije nužna jer je dovoljno koristiti vapno ili gnojnicu.

CVIJEĆE I UKRASNO GRMLJE Na pripremljene gredice sijat ćemo ljetno cvijeće. Gusto iznikle biljke potrebno je prorijediti. Na stalno mjesto u vrtu dobro je posijati različak, noćnu frajlu, dragoljub, ciniju i neke druge vrste. Posadit ćemo i ljetno cvijeće proizvedeno u rasadniku.

U svibnjuje potrebno odrezati ocvale cvjetne glavice lukovičastog cvijeća kako se bez potrebe ne bi stvaralo sjeme i tako slabila lukovica.

Cvjetnu glavicu odrežemo nekoliko centimetara

ispod cvijeta. Kada se listovi lukovičastog cvijeća osuše, lukovice ćemo izvaditi iz zemlje.

Ukrasnom grmlju potrebno je odrezati cvjetne grane kako bi iduće godine cvatnja bila bujnija.

Svibanj je mjesec kada sadimo lukovice osjetljive na hladnoću: gomoljaste begonije i gladiole.

TRAVNJACI Travnjak treba kositi svakih 7 do 10 dana.

Ravnomjernim i čestim košenjem uspješno ćemo suzbiti korov na starim travnjacima. Važno je odrediti visinu reza. Travnjake do ljeta valja kositi na 2,5 do 3,5 cm visine. Nove travnjake prihranjivati uz istovremeno uništavanje korova nekim kemijskim sredstvom. Ako je travnjak prorijeđen, potrebno ga je podsijati ili oštećena mjesta zatravniti busenjem.

BALKONSKO I SOBNO BILJE Većina sobnog bilja može se iznijeti na otvoren (balkon, terasu ili vrt). Lonce s gomoljastim begonijama i ciklamama valja smjestiti na polusjenovito mjesto i zaštititi od vjetra. Prilikom zalijevanja lončanica izbjegavajte polijevanje po listovima kako biste izbjegli pojavu gljivičnih bolesti.

Njega sobnog bilja sada se sastoji od redovitog zalijevanja i prihranjivanja. Biljke koje cvatu ne premještajte kako ne bi odbacile cvjetne pupove ili cvjetove. O

l

52

M~ekarski li.st 05/2005.

KALENDARRADOVA Darko Km,toci. dipl. ing U polju nastavljamo sjetvu kukuruza. Ozime žitarice posljednji put tretiramo protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju koristiti u toj fazi razvoja. Jare žitarice tretirat ćemo do kraja busanja protiv uskolisnih korova. Započinje zaštita ozimih žitarica.

U vinograduje loza u punom porastu i kada prođe opasnost od mrazeva trebaje plijeviti. Kod toga pazimo koje ćemo mladice ostaviti za iduću godinu, bez obzira jesu li ili nisu rodne. Na čokotima jako oštećenim od zime ostavljat ćemo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih ćemo iduće godine oblikovati trs. Narasle mladice zavezat ćemo uz armaturu. Vinograd treba tretirati protiv peronospore.

U voćnjaku voćke cvatu, pajejedini posao okopavanje tla ispod voćaka i prihranjivanje.

U povrtnjaku sve vrste povrća moramo zaštititi od bolesti i štetnika, okapati ga, prihraniti i plijeviti korov. Tlo pripremiti za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno, potrebno je ujutro zalijevati povrće, osobito nakon sjetve ili sadnje. Sijat ćemo se ciklu, mrkvu, peršin, kupus, kelj pupčar, cvjetaču, korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i salatu, a saditi rajčicu, patlidžan, celer, salatu i poriluk.

U vrtu ćemo okapati tlo uz ukrasno bilje i razrahliti zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Nakon opasnosti od mraza, saditi ljetno bilje.

Narodne izreke za svibanj: Kišan svibanj nosi berićet na sve usjeve.

Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek je berićetna godina.

Sušan svibanj, gladna godina.

U svibnju prepelica fućka jer će hrane u jesen biti.

Hladan svibanj sira i vina daje. O

agrometeorologija odlaziti u atmosferu, a i obrnuto pa u tlu dolazi

Mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

"Filip popija, Sofija dopija" Uobičajeno je da tijekom svibnja u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske kiša u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku i Slavonskom Brodu prosječno pada tijekom 13 dana. Dakle, kiša koja se očekuje ovog mjeseca vrlo je česta, ali ne i obilna.

Pojava mraza i ovog je mjeseca moguća.

Podsjetit ćemo vas daje 1955. godine u Zagrebu pojave mraza bilo 23. svibnja. pojava mraza i tuče u ovom mjesecu, Pojave su na koje vrlo malo možemo utjecati. Ne preostaje nam ništa drugo, nego da živimo u nadi kako do spomenutih pojava neće doći. Uostalom, kad bi razmišljali o štetama koje donose mraz, tuča pa i suša, nitko se nebi bavio poljodjelstvom.

I pojava pokorice ovog je mjeseca vrlo česta.

Pokorica nastaje kad kapi kiše udaranjem u tlo razbiju čestice tla, rasprše koloide, masu tla zamulje, a zatim se tako zamuljeno tlo osuši.

Usljed pokorice plinovi više ne mogu iz tla

do porasta koncentracije ugljičnog dioksida.

Dakle, kako u tlo više ne može ulaziti kisik, klijanje sjemena u takvim je uvjetima vrlo teško, nicanje neujednačeno, a sklop niknulih biljaka vrlo rijedak.

Ovog mjeseca možemo uživati i u "vrućim danima". Naime, 12. svibnja 1968. godine u Slavonskom Brodu je izmjerena 35°C, a u Osijeku čak i 36°C. Spomenuti su dani rijetkost, no ako do njih dođe ne trebamo se iznenaditi, a i ne pretjerano veseliti. Ovog su mjeseca još uvijek moguća zamjetna zahlađenja. Zračne struje sa sjevera u naše krajeve donose vrlo hladan zrak polarnog podrijetla, pa nije rijetkost kad i u svibnju može pasti još pokoja pahuljica snijega. Šteta od snijega nema.

"Filip popija, Softja dopija", kaže nam jedna od pučkih izreka. I stvarno, 3. svibnja na blagdan sv. Filipa i 15. svibnja na blagdan sv.

Sofi.je mraz nanosi voćarima i vinogradarima ogromne štete. Dakle, veselimo se ovog mjeseca obilju sunca i topline, ali ipak neka nam u mislima bude moguća pojava mraza. O

BALKONSKO

CVIJEĆE

IALION•o CVUEĆE

'---1

D_arkoK_antoci, d_ipl.ing_.

Osim spomenutih biljaka molako je ovo česta tema, na većini balkona nalažemo saditi Ageratum houstonianum i Begonia semperfiorens za zimo uglavnom uobičajene biljke: petunije, sunčane položaje. Na sjenovitim pelargonije, fuksije i Begonije. Nešto su rjeđe položajima možemo saditi gomoljaste begonije, niske kane (50 cm), lobeUJe, astre, kadulje, kalceolarije i vodenike. pijetlovu krijestu, Cuphea ignea, Grenchen" vrlo je •cijenjena u švicarskim hotelima.

Dianthus chinensis, Iresine herbstii, Pilea microphilla. U polusjeni možemo uzgajati sporiš i Stavljajuje na prozore, balkone 1terase u sanduče i . korita. List ima tamni rub.

Mimulus hybrida.

U Dalmaciji je česta starll i otporna sorta .

Vrlo često na balkonima vidimo puzajuće P. peltatum (puzajuća) "Amethyst" svijetloljubipelargonije, obično jednostrukih cvjetove sorte , ''Ville de Paris" u ružičastoj i crvenoj boji. Manje je časte boje cvata. Kako joj odgovara klima, vrlo brzo poznata sorta "Luisenhof'' cvjetova cinober boje, raste pa puzave grane narastu oko metar duljine. Česte su sorte "lrene", "Dark Red Irene" i "Rubin". istog oblika cvijeta a na listu imaju tamniju kružnu šaru. Ovo nije puzajuća pelargonija već se ubraja u Nešto je rjeđa sorta "Paul Gotz", 15 cm širokog zonale (stojeće). Posebno je zanimljiva sorta jednostavnog cvata, boje rubina. Želimo li na prozoru doista lijepe pelargonije, "Schone von Grenchen". To je križanac između "Pierre Crocy" i nepoznatog partnera. Zahvaljujući tada ćemo saditi P.peltatum (puzajuću) "Dresdener dunkle Amethyst" i P. zonale (stojeću) "Paul Gotz" intenzivnoj crvenoj boji, koristi se za postizanje koje svojim izgledom čine vrlo lijepu sliku. jakih efekata, jer je uočljiva s velike udaljenosti.

Slična je i P.zonale "Moulin rouge" ali je osjetljiva Pri uzgoju pelargonija primjenjuje se hormon na jako podnevno sunce, a cvat poblijedi kao i kod koji usporava njezin nagli razvoj. Najpoznatiji je "Ville de Paris". Spomenuta "Schone von cycocel (chlorchlorineclorid) koji se upotrebljava u ~---------------------"---konce nt raciji 0,15 do 0,5%. Ovim

V

IPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene .., ..,

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/28 82 811,Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

·

OJ;>l_lEMA~ ZA _FA.RME. - -

GUME~.

BALKONSKO

CVIJEĆE

sredstvom treba prskati mlade zakorije-njene reznice. Uspjeh je vidljiv za oko mjesec dana, a rast je usporen oko 3 mjeseca, nakon čega biljke ponovno treba prskati. Učinak je trojak: listovi su tamnije boje, biljka izgleda bogatije i ljepše cvate.

Potrebno je napomenuti da ovaj preparat vjerojatno nećete naći na domaćem tržištu, no ako imate mogućnost nabaviti ga u inozemstvu, svakako ga nabavite.

Druga biljka česta na balkonima je petunija koju uzgajamo kao jednogodišnju. Uz normalno rastuće petunije postoje puzajuće i viseće petunije. Prve treba saditi u pozadinu, a druge u prednji plan zbog visećeg oblika. Obično se kombiniraju sorte bijele i ružičaste boje cvata, te crvene i ljubičaste. Petunije možemo uzgajati na sunčanom položaju; noću ugodno mirišu. Sorte s bijelim cvjetovima često posjećuju noćni leptiri.

Najčešće su sorte: "Happines", "Early Apple", "Malibu" i "Astro". Kombinacije su mnogobrojne, najčešće bijela i tamnoljubičasta.

Na balkonu najčešće uzgajamo zajedno nekoliko vrsta biljaka. Npr., u sandučić duljine 1 m i širine 15 cm možemo posaditi tri petunije "Pendula Alba", tri viseće pelargonije "Lachskonigin", dvije žute papučice i dva ljubičasta heliotropiuma. Petunije i pelargonije zasadit ćemo

,.....,

s prednje strane, a ostale naizmjenično straga. Želimo li biljku sa crvenim cvijetom, posadit ćemo kadulju (Salviasplendes "Rakete").

Na polusjenovitom mjestu ili na zapadnom balkonu naprijed ćemo saditi zvončiće (Campanula isophylla "Mayii") bijele i plave boje, a u pozadini Impatiens walleriana i Coleus hybride. Na duljinu od 1 mmožemoposaditi osam biljaka (4x2).

Na sjevernom balkonu u prednji dio sandučića zasadit ćemo viseću fuksiju "Marinka", a iza njih visoke fuksije. Umjesto visećih fuksija možemo posaditi Cuphea ignea, ali i gomoljaste begonije uspravnog ili visećeg rasta, sobni jaglac a uz rubove Asparagus densiflora "Sprengeri", Senecio mikanoides ili bršljan "Baltica", "Hibernica" ili "Sagittaefolia".

U vrtovima priobalja uzgoj je prikladna ivančica (Chrysantemum frutescens) koja cvate od ljeta do kasne zime.Jasno, zimi je treba premjestiti u sobu. Prikladna je za balkone, osobito ako joj često otkidamo vrhove kako bi grm bio gušći. Najbolje juje posaditi u kombinaciji s drugim biljkama, pelargonijamai astrama.

Izbor biljki zaista je velik. Vrlo rijetko sadimo šeboj, kraljevski karanfil, verbenu, lantanu i lobeliju, iako djeluju vrlo efektno u većim skupinama. O

SVI BAN.

SADRŽAJ

ISSN0351-9104

KRMNEKULTURE

Krmni.sirak ______________________________

2

HRANIDBA Potpuno izmješani obrok u hranidbi mliječnih krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ 6 Optimalna hranidba u visokoj proizvodnji mlijeka __ • _ I I

Izložba hrvatskih sireva i vina __________________

29

GOSPODARS1VO Statistika i otkup kravljeg mlijeka _______________ Ulaganje u obučavanje kadrova - preduvjet učinkovitijeg korištenja kredita za gradnju mliječnih farmi ___________________________

31

35

TEHNIKAMUŽNJE

VETERINARSTVO Mlijekom prenosive bolesti - tuberkuloza i bruceloza _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15 Krpeljivost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I 8

Koju tehniku mužnje primjeniti na rastućim gospodarstvima za proizvodnju mlijeka ___________

RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _____________

KOZARS1VO Označavanje, obezrožavanje

i kastracija jaradi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19 EKOLOŠKA POWOPRIVREDA Ekološka poljoprivreda ______________________

23

HRVATSKI STOčARsKI CENTAR

Kvaliteta kravljeg mlijeka _____________________ Stočarske izložbe i smotre u 2005. godini __________

25 28

38 41

VIJESTIIZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE . Subvencije u stočarskoj proizvodnji u Zagrebačkoj županiji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 44

STUDIJSKOPUTOVANJE Studijsko putovanje poljoprivrednih proizvođača u Francusku _______________________________

47

OBITEW I DOM ________ . ____________________

so

IMPRESSUM Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Bnek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl.

ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak, Redaktortca: dipl. lng. Vera Volarić, Tehnlćka urednica: lng. Mirna Božičević, Laktorlca: Nada Ćlčmak, prof. Vlasnik I lzdavać: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica 31~11,tel.: 01/4833-349, 4831-265,

fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafttka pripremaI tiaak: "Hlad", Pluska, Nikole

Halpera1, Naklada: 40000 primjeraka

1enno1og11a KoJa aaJe vtser

2005

A OUPONT COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta

p 10NEER.PIONEERSJEMEd.o o., Ćulinećka c 2b/2, 10040ZAGREB.Tel.: 012958000. htrp'//www.pioneer.co A o~PoNT CoMPANv

'i,, Zast1trnznak -eg:s1nran11!pwn,en,en u drzavama svI;eta 'JOstrane. PI0r-JEERH; • 81ed lnte'11at:v1al :riG Oes Moines lowa, US

vježemlijeko

...~~Ll~~1:.,

'

'

uz svježe mlijeko

· -·