Mljekarski list 4-2005

Hivatsl<a kvall C:

"

•••

štetno djelovanje antibakterijskih tvari, kemoterapeutika i njihovih zaostataka u hrani-mlijeku može se ispoljavati u obliku različitih nus pojava, a naročito ako se kontinuirano konzumiraju.

Ono se ispoljava u obliku različitih alergija, različitih toksičnih efekata i otpornosti - rezistencije na bakterije.

• U tehnološkom procesu prerade antibiotici se ne uništavaju • Zaostaci ostalih štetnih tvari mogu se akumulirati u mliječnim proizvodima • lnhibiraju rast mliječno kiselih bakterija i otežavaju fermentacijske procese, ili ih posve onemogućuju • Ako se nalaze u mlijeku proizvodnja se prekida tijekom prerade ili se totalno neuspjela proizvodnja uništava • Kvaliteta proizvoda je upitna, a proizvod se najčešće uništava.

KAKO ŠTETNE TVARI DOLAZE U MLIJEKO? • Najčešće kao posljedica liječenja mastitisa proizvodnih životinja i nepoštivanja karence za pojedine antibiotike, njihovi zaostaci mogu se naći i u mlijeku!

• Sredstva za pranje (detergenti) i sredstva za dezinfekciju (dezinficijensi) nepažnjom i nestručnom uporabom mogu dospjeti u mlijeko.

NE DOZVOLITEDA SE NAĐU U VAŠEMMLIJEKU! • Vodite računa o preventivi mastitisa, da do liječenja ne dođe ili da liječenja bude što manje.

• Ako se životinje već moraju liječiti, poštujte uputu veterinara, poštujte karencu i ne isporučujte mlijeko liječenih životinja.

• Pri korištenju detergenata, dezinficijenasa i sličnih preparata koristite upute proizvođača, a pribor, opremu i posude dobro isperite čistom vodom.

KONTROLA MLIJEKA NA SADRŽAJ ŠTETNIH TVARI RADI SE U SREDIŠNJEM LABARATORIJU ZA KONTROLU MLIJEKA U KRIŽEVCIMA I DRŽAVNIM MONITORINGOM OD STRANE VETERINARSKOG INSTITUTA

-(Jj)~~~~ ~~WJJXJ~welm~

~~~@~ ~------·-·--------·------_,._a-....,

w:: ZA KVALITETU I SIGURNOST HRANE TJ. MLIJEKA ODGOVORNI SMO SVI: I.PROIZVOĐAČI MLIJEKA 2.VETERINARSKE SLUŽBE 3.PRERAĐIVAČI MLIJEKA 4.HSC-SLKM I DRUGE INSTITUCIJE

Ana Dakić i Krešimir Kuterovac

A U KORIST POTROŠAČA MLIJEKA, JER TO SMO SVI!

~~ Upozoravaju se proizvođači mlijeka da STROGO paze prilikom liječenja krava na VRIJEME IZLUĆIVANJA {karenca) ANTIBIOTIKA. NAJSTROŽE SE ZABRANJUJE isporuka mlijeka porijeklom od liječenih krava za vrijeme trajanja karence, bez obzira da li se liječi jedna četvrt ili cijelo vime ili je liječenje krave opće. Obavezno je pitati veterinara koliko dugo se ne smije predavati mlijeko liječene krave.

Preporučamo dase radi sigurnosti isporuke mlijeka propisano vrijeme karence poveća za jedan dan.

Uzorci Vašeg mlijeka vak

nevno (uključujući nedjelje i praznike) se ispituju na prisustvo antibiotika.

Nalaz antibiotika u mlijeku ima za posljedicu NOVČANU KAZNUod strane nadležnog suca za prekršaje i naknadu ukupne količine uništenog mlijeka mljekari.

N

-i

z

TRAVANJ

SADRŽAJ

ISSN0351-9104

KRMNE KULTURE Talijanski ljulj __________________________ 2 Sjetva kukuruza ________________________ 4

GOSPODARSTVO SAPARO - prilika za razvoj ruralnog prostora i poljoprivrede RH ___- - - - - - - - - - - 33 Položaj sektora mljekarstva prema politici EU. _____________________________36 ŠTETNE TVARI U MLIJEKU Pesticidi u mlijeku i mliječnim proizvodima _39

HRANIDBA Košnja, sušenje i spremanje voluminoznih krmiva i njihov značaj u hranidbi mliječnih krava ___ ______________________________ 7 Puferi u hranidbi mliječnih krava . _________12 Tjelesna kondicija krava kao korektor hranidbe ______________________________14

REPRODUKCIJA Novi bikovi simentalske pasmine u Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o .. __42

VETERINARSTVO Upala vimena koza _____________________ 21

RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _______44

KOZARSTVO Hranidba jaradi nakon odbića ____________ 23

REPORTAŽA Fiera agricola - Verona __________________48

HRVATSKISTOČARSKI CENTAR Struktura proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj __ 27 Ponuda sjemena za proljetnu sjetvu 2005. godine ________________________________ 31

OBAVIJEST Izgradnja i adaptacija govedarskih staja (tehnološko-tehnički normativi) ___________49 OBITEW I DOM _______________ ___________50

Naslovnica: Sjetva kukuruza (foto: Svečnjak)

[MPRESSUM Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. lng ArneliJQŠipak, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostel1ć, dipl.

ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehn~ka urednica: ing. Mirna Božlčevlć, Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednltlvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265,

fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička prlpnlma I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 pnmjeraka

KRMNE

KULTURE

TAL1·J ANSKI LJULJ Talijanski ljulj ili mnogocvjetni ljulj je jedna od vrlo cijenjenih višegodišnjih vrsta u svijetu, a i kod nas, zbog visoke produkcije i kvalitete. U prirodnoj flori se javlja samo na plodnim i dobro gnojenim livadama, na ivicama puteva i čest je u vrtovima.

i._______________________

Biološke osobine i uvjeti uzgoja Među višegodišnjim travama talijanski ljulj najkraće traje, samo 2-3 godine. Niče za 10-12 dana, nakon čega se razvije brzo formirajući kratak rahli bus. U povoljnim uvjetima može cvjetati već za 45-60 dana po nicanju. Obzirom na jari tip razvoja u narednim otkosima također formira masu generativnih izboja. U proljeće počinje rano rasti, razvija se brzo pa klasa, zavisno o uvjetima i sorti, od početka do sredine svibnja. Sjeme sazrijeva od sredine lipnja do početka srpnja. Vrlo je prodoran i vrlo dobro se regenerira nakon košnje. U osobito povoljnim uvjetima može dati čak 5-6 otkosa godišnje.

Talijanski ljulj je trava blagog podneblja. Naime, ~--------------------------;--,

_.

l...---1

_Mr.se_.Darko_Uher~

najbolje uspijeva u uvjetima vlažne i tople klime s blagim zimama. Slabo podnosi oštre zime, golomrazice, dugi snježni pokrivač, kao i proljetne mrazeve. Najbolje se razvija na dubokim, rastresitim, umjereno vlažnim tlima, pH 6-7. Teška,

vlažna tla, tla visokog nivoa podzemne vode, kao i suha tla - nisu pogodna za uzgajanje talijanskog ljulja, jer u takvim uvjetima brzo propada. Isto tako ne podnosi plavljenje i potapanje, ali vrlo dobro reagira na navodnjavanje budući da sušu također ne podnosi.

Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i produktivnost talijanskog ljulja Talijanski ljulj se može iskorištavati na različite načine. No, to je ipak vrsta pogodna za košnju, jer se masa može koristiti za spremanje sijena, silaže ili za hranidbu u zeleno. Za spremanje sijena i za ishranu stoke zelenom masom, talijanski ljulj bi trebalo kositi od kraja vlatanja do početka klasanja. Za spremanje silaže talijanski ljulj se može kositi u fazi punog klasanja do pred cvatnju, radi većeg sadržaja suhe tvari, a i stoga što se sadržaj sirove celuloze ne povećava sa starošću kao kod drugih vrsta. Talijanski! ljulj ne podnosi trajno gaženje ni dugotrajno ispasivanje.

Razlog tome je u malom udjelu kratkih, dobro olistalih izboja. Obzirom daje kratkotrajan, on ne može biti osnova travnjaka namijenjen dugotrajnom

2

W:fekarski list 04/2005.

KRMNE KULTURE doseći

22-25 t/ha. Za ostvarivanje visokih prinosa talijanskom ljulju su neophodne velike količine hranjiva, prvenstveno dušika. Mir je srednje rana sorta talijanskog ljulj a.

Otporna je na zimu i hrđu. Koristi se za zelenu krmu, sjenažu i sijeno. B-9 je srednje kasna sorta. Traje dvije godine i godišnje daje 60-80 t/ha zelene mase. Tetraflorum je tetraploidna sorta koja dobro podnosi oštre zimske uvjete. Tetraflorum daje visoke i stabilne prinose u prvoj i drugoj godini korištenja. Ima snažno razvijen korjenov sistem i odlična je predkultura za ostale biljke jer ostavlja u tlu puno organske mase.

Barmultra je sorta bujnog rasta, brzo se regenerira nakon košnje i osobito otporna na bolesti. Vrlo dobro reagira na intenzivno gnojenje dušikom. Lolita je sorta visoke proizvodne mogućnosti, velikih prinosa. Kao tetraploidna sorta stvara, također, puno podzemne organske mase i tako obogaćuje tlo humusom.O

pašnom načinu korištenja. Ipak, jer počinje rano s porastom, a tijekom ljeta se dobro regenerira, u nekim zemljama travnjaci s talijanskim ljuljem se koriste za ispašu povremeno tj. kraće vrijeme.

Inače, talijanski ljulj se najčešće uzgaja u smjesi sa crvenom djetelinom kojoj odgovara, kako po trajnosti te uvjetima klime i tla, tako i po agresivnosti i brzini regeneracije. U smjesi se sije na osnovici 20-25 kg/ha sjemena, na dubinu 1,52,0 cm. Talijanski ljulj spada među,--------------~-;,.~-;,~~-;.~~---~;:~;:::;;:..;.· najkvalitetnije vrste pa ga stoka rado jede. Za razliku od dobrog dijela visokoproduktivnih vrsta (klupčasta oštrica, vlasnjača livadna, trstikasta vlasulja, mačji repak), sa stadijima razvoja u talijanskom ljulju sporije se povećava sadržaj sirove celuloze i sporije opada probavljivost. Pa ipak, masa talijanskog ljuljaje hranjivija u ranim fazama razvoja. Zahvaljujući vrlo dobroj sposobnosti regeneracije, talijanski ljulj tijekom vegetacije može dati veći broj otkosa (3-6) i vrlo visoke prinose suhe tvari, koji mogu Mljekarski list 04/2005.

KRMNE KULTURE

SJETVAKUKURUZA[Doc.dr.sc.ZlatkoSvečnjak I Osim klijavosti, čistoće i Sjetva kukuruza jedan je od najvažnijih zahvata ostalih oznaka kvalitete, u tehnologiji proizvodnje kukuruza o kojoj ovisi sjeme kukuruza treba biti prinos. Prerana ili prekasna, prerijetka ili preujednačena po obliku, krupgusta, preplitka ili preduboka lfietva može rezulnoći i težini, odnosno treba tirati znatno nižim prinosima. biti kalibrirano. Kalibrirano sjeme jednoličnije niče i daje niknutom kukuruzu (nicanje nekad može nausjev ujednačenog porasta i razvoja, što rezultira stupiti prije 1. svibnja). No, ni najranije zasijan višim prinosima.

Kada se koriste stare kukuruz ne može do sredine svibnja doći u fazu 6 mehaničke sijačice (slika 1), kalibrirana sjeme je neophodno za preciznost sjetve, tj. ujednačeniji listova kada mraz potpuno uništava kukuruz. raspored posijanih zrna, i kasnije biljaka, u Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz početkom svibnja, bit će oštećeni samo prvi listići a ne i sjetvenim redovima. cijela biljka kukuruza. Poslije kasnih mrazeva Optimalni rok sjetve kukuruza obično slijedi sunčano i toplije vrijeme, oštećeni Kukuruz je toploljubiva kultura pa se može kukuruz brzo se oporavlja, izlaze novi listovi i uz sijati u proljeće kad se tlo zagrije do one najniže neznatan zastoj nastavlja rasti. Prinos takvog temperature na kojoj sjeme počinje klijati (oko kukuruza nije manji od kasno sijanog koji u 10°C) i kada prođe opasnost od češće pojave vrijeme pojave mrazevajoš nije niknuo. kasnih mrazeva. Lagana pjeskovita tla suhlja su, Sjetva kukuruza nakon optimalnog roka brže se u proljeće zagrijavaju i na njima sjetva Kukuruz se može sijati i poslije najpovoljnimože započeti ranije nego na teškim, glinastim, hladnijim tlima. U našim glavnim područjima jeg roka za sjetvu, tj. iza početka svibnja pa sve proizvodnje kukuruza sjetva započinje u do početka srpnja, ali su prinosi sve niži. Takva zakašnjela sjetva (slika 2) uobičajena je u različito vrijeme, zavisno o godini, i to od početka poplavnim područjima u dolinama nekih rijeka do kraja travnja mjeseca; najčešće između 10. ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i i 25. travnja. Sjetva do 5. svibnja u pravilu daje neuređenim tlima. Nadalje, naknadna sjetva najviše prinose, a kasnijom sjetvom (u svibnju do moguća je nakon skidanja ozimih krmnih početka lipnja) smanjuje se prinos kukuruza. međuusjeva, te u zapadnijim vlažnijim Dobro je ako kukuruz nikne za 10 do 12 krajevima nakon žetve ozimih žitarica kao (ili manje) dana nakon izvršene sjetve, jer postrna sjetva vrlo ranih hibrida i za će u tom slučaju, uz normalnu kvalitetu proizvodnju silaže. U našim istočnim krajevima, upotrijebljenog sjemene (klijavost 93% ili više), bez navodnjavanja, naknadna sjetva u većini. izniknuti gotovo sva klijava zrna. Međutim, godina nijeuspješna. klijanje dugo traje i nicanje nastupa za 15 do 20 U zakašnjelim, naknadnim i postrnim (ili više) dana ako su nakon sjetve temperature rokovima sjetve smanjuje se broj dana aktivne oko l0°C. U tom slučaju dobra kvaliteta vegetacije kukuruza. Zato se u kasnijoj sjetvi sjemena presudnaje za dobro nicanje. moraju sijati sve raniji hibridi. Tako npr. u U nekim godinama mraz tijekom svibnja istočnoj Slavoniji sjetvom 1. lipnja mogu sigurno uzrokuje štete rano zasijanom i ranije dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300; Mljekarski list 04/2005.

KRMNE KULTURE opskrba vodom), gustoća sklopa za jedan te isti hibrid treba biti veća i bliža drugom broju u tablici 1. Obratno, na slabijim tlima, posebno laganim, suhim, pjeskovitim, i u suhljem klimatu, te slabom ili nikakvom gnojidbom dušikom, gustoća sklopa za isti hibrid treba biti manja ili bliža prvom broju u tablici 1.

Tablica1: Gustoća sklopahibridakukuruza različitih vegetacijskih skupina dozrijevanja*

Slika 1: Pripremamehaničke sijačice za sjetvukukuruza (foto:Svečnjak) 10. lipnja skupine 200; 20. lipnja skupine 100, a sjetvom 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 10 godina, dok u ostalim godinama neće dozoriti prije prvih jesenskih mrazeva.

Norma sjetve Što je hibrid raniji treba ga gušće sijati, a što je kasniji rjeđe (tablica 1). Tako se gustoća sklopa u berbi može kretati od 70-90 000 biljaka/ha najranijih hibrida grupe 100, a 40-55 000 biljaka na hektar vrlo kasnih hibrida grupe 700 koji se mogu sijati u istočnoj Slavoniji i Baranji. Nadalje, u povoljnijim uvjetima uzgoja kukuruza (plodnije tlo, bolja agrotehnika i

Slika 2: Sjetva kukuruza u zakašnjelim rokovima (foto:Svečnjak) Mljekarski list 04/2005.

Vegetacijska skupina Gustoća sklopa u berbi hibrida kukuruza (biljaka na hektar) 100 od 70 do 90 tisuća od 65 do 80 tisuća 200 i 300 400 i 500 od 50 do 70 tisuća od 40 do 55 tisuća 600 i 700 ~ Ako se kukuruz proizvodiza silažu ctj'elebiljke,gustoće

sklopa trebajubiti 10 do 15%veće

Slika 3: Jako prorijeđen usjevkukuruzazbognapada žičnjaka nakonpreoravanjalivade (foto:Svečnjak) 5

KRMNE KULTURE Sva posijana zrna ne izniknu, jer neka od njih nisu klijava ili ne mogu probiti grudu zemlje i izaći van. Nadalje, neka zrna ili izašle klice uništi bolest ili štetnici, i pored zaštite fungicidima i insekticidima, a neke biljke nakon nicanja mogu biti uništene nepažljivom kultivacijom ili štetnikom. I u najpovoljnijim uvjetima za nicanje dobro dorađenog hibridnog sjemena izgubi se oko 10% od zasijanih zrna, a u prosječnim uvjetima i 15 do 20%. To znači da za planiranu gustoću sklopa u berbi treba povećati gustoću sjetve za očekivane gubitke od 10-20% (tablica 2).

duboko da to iznosi 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno 10 do 12 cm na laganim pjeskovitim tlima. Dublja sjetva odgađa pojavu nicanja i to po prilici 1 dan za svako povećanje dubine sjetve za 2,5 cm. Ako su temperature niske, zakašnjenje nicanja dubljom sjetvom još je veće.

Važnost zaštite sjemena od bolesti i napada zemljišnih štetnika Sjeme i mladu klicu kukuruza u tlu, u periodu sjetva - nicanje, napadaju brojni mikroorganizmi 1 štetnici, što može značajno prorijediti usjev i time smanjiti potencijalne prinose kukuTablica2: Potrebnirazmaci izmeduposijanihzrna u sjetvenimredovima za različite gustoće sjetve i konačne gustoće sklopa ruza. U nas kupljena sjeme kukuruza mora obvezatno biti Konačna gustoća sklopa Razmak sjetvenih redova Gustoća sjetve (biliaka na hektar) 70cm 75 cm 80cm zaštićeno fungicidima, što (broj zasijanih uz20% uz 10% zrna na hektar) razmak između posijanih zrna u redu (cm) predstavlja učinkovit način 1!1Jbitaka l!llbitaka 32 000 40 000 35,7 33,3 31,3 36 000 zaštite sjemena od bolesti u 45 000 29,6 27,8 40 500 36000 31,7 tlu.

Međutim, osim mikroorga45 000 28,6 26,7 40000 50 000 25 O 26 O 44000 55 000 24,2 22,7 49 500 nizama, velike štete kukuruzu 22,2 20,8 54 000 48 000 60 000 23 8 mogu činiti i štetnici u zemlji, a 220 20 5 19,2 58 500 52 000 65 000 20,4 70 000 19,1 17,9 63 000 56 000 na prvom su mjestu žičnjaci.

19 O 17,8 16,7 67 500 60 000 75 000 Ako ih ima puno, žičnjaci 15,6 64 000 80 000 17 9 16 7 72000 15,7 85 000 16 8 14,7 76 500 68 000 mogu potpuno uništiti usjev 90 000 15,9 14 8 13,9 81 000 72 000 kukuruza u nicanju kojega 13,2 95 000 15,0 14,0 85 500 76 000 100 000 143 13,3 12 5 80000 90000 onda treba presijati. Najveće 105 000 13,6 12 7 11,9 94 500 84 000 i gotovo redovne štete od 13 O 114 99 000 110 000 12,1 88 000 žičnjaka očekuju se na parDubina sjetve celama zasijanim kukuruzom nakon luceDubina sjetve kukuruza ovisi o tlu, rišta, djetelišta ili travnjaka (slika 3). Stoga temperaturi i vlažnosti tla, što je povezano i s se preporuča zaštita odgovarajućim zemljišnim rokovima sjetve. Na srednje teškim ilovastim insekticidima.

Odgovarajućim insekticidom tlima, u sredini najpovoljnijeg roka sjetve i uz može se tretirati čitava parcela ako je prethodno dovoljnu vlažnost površinskog sloja tla, dubina utvrđena velika brojnost žičnjaka. Najbolji i ekosjetve od 4 do 5 cm najbolja je za brzo i dobro loški prihvatljiviji način je stavljanje insekticida klijanje i nicanje. U ranoj sjetvi, kada su tempeu trake istodobno sa sjetvom, ako je na sijači­ rature oko najnižih za klijanje i kada se sjetveni cama oprema i za takvu primjenu. Zaštita od sloj sporo isušuje, sjetva može biti plića, tj. žičnjaka može se obaviti i tretiranjem sjemena, a 2,5 do 3 cm. U suhom tlu, što je čest slučaj u taj način zaštite je uspješan samo ako su žičnjaci zakašnjelim rokovima sjetve u svibnju ili na parceli malobrojni. Za tretiranje sjemena kasnije, dubina sjetve je veća i sjeme treba mogu koristiti ona zaštitna sredstva koja ujedno položiti u vlažan sloj tla, čak ako treba i toliko štite i od ptica (vrana, fazana i dr. ) . ■ 6

Mljekarski li<;t04/200.5.

HRANIDBA

KOŠNJA,SUŠENJEISPREMANJE VOLUMINOZNIH KRMIVAI NJIHOV ZNAČAJ UHRANIDBI MLIJEČNIH KRAVA Bez dobre i zdrave voluminozne krme nemoguća je proizvodnja mlijeka dobre kvalitete, niti održivosti proizvodnih i reproduktivnih sposobnosti muzara.

Najvažnija voluminozna krmiva su: lucerna, slatki sirak, pšenica skinuta u voštanoj zriobi, talijanski i engleski ljulj, mješavine raznih djetelinsko travnih smjesa i slama.

U pripremi voluminoznih krmiva mora se voditi računa o sljedećim fazama: • košnja • sušenje • siliranje • uskladištenje Skidanje ili košnja voluminozne krme vrši se u najoptimalnijem periodu rasta biljke, kada sadrži najveće količine organizmu dostupnih djelatnih tvari (bjelančevina, celuloze, minerala i vitamina).

Lucernu treba kositi neposredno prije cvjetanja, zatim svakih 28 dana, ako su klimatski uvjeti povoljni, a pšenicu u mliječno voštanoj zriobi.

Prirodno sušenje na njivi najednostavnijije i najjeftiniji način sušenja, dok za lucernu, slatki sirak i pšenicu, jer su stabljike predebele, treba mnogo više vremena čime gubi kvalitetu.

Skupljanjem uroto-bale (oko 20% relativne vlage) dolazi do raznih fermentativnih procesa koji smanjuju hranidbenu vrijednost i omogućuju razvoj plijesni.

Drugi način sušenja, osobito lucerne, vrši se dehidracijom na temperaturi od 130°C. Razvojem tehnologija povećavaju se i zahtjevi za što većom kvalitetom voluminozne krme. 1984. god. u sjevernom dijelu Italije M{jekarski list 04/2005.

GermanaBrajković, dr. vet. med.

(okolica Padove) počinje sušenje voluminozne krme u dvije etape.

Slika 1. prikazuje prva postrojenja koja su bila samo natkrivena zbog čega je voluminozna krma gubila mnogo energije, pa se radi uštede energije prešlo na zatvoreni sistem sušenja.

Prva postrojenja za dosušivanje voluminozne krme građena su na principu maksimalnog iskorištenja dizelskog motora radi proizvodnje toplotne energije i za pogon ventilatora. Taj

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail:

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

nedagro@hi.htnet hr Oprema za staje:

9()BLES DAIRIES

Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica

Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

Surge

'7

HRANIDBA racionalnijeg iskorištenja energije.

Veličina postrojenja ovisi o veličini gospodarstva (površini i broju grla), a najčešće je to 8-56 mjesta za rato-bale.

Ventilira se: lucerna, pšenica u voštanoj zriobi, stočni sirak, razne travne smjese, a može se koristiti i za dosušivanje kukuruza u klipu i drugih kultura (npr. raznog ljekovitog bilja).

Prva etapa sušenja je na njivi gdje se relativna vlažnost mase spusti Slika 1: Sušenjevoluminoznekrme na otvorenom do 35-40 %; sušenje obično traje 1-2 pionirski posao imao je i negativnih strana.

Prisutnost ispušnih plinova negativno je dana. Nakon toga skupljenu i baliranu masu u rato-balama treba odvesti na dosušivanje utjecala na ješnost voluminozne krme, a drugi ventiliranjem na temperaturi do 48 °C. negativni faktor bila je visoka vlaga zraka Vrijeme ventiliranja traje od 8-36 sati osobito noću, a i visoka cijena dizel goriva.

U ovih 30 godina sistem ventiliranja ostao je zavisno o stupnju vlažnosti početkom ventiliranja. skoro isti uz male promjene.

Slika 2 - u zatvorenom sistemu ugrijani zrak Izvor topline ne zavisi o pogonu ventilatora, jer se za toplinu najčešće koristi plin, a za pogon cirkulira više puta i samo se dogrijava, odnosno ventilatora električna energija. prevlažni zrak automatski se ispušta iz prostora Objekti su u većini slučajeva zatvoreni zbog za ventiliranje (slika 3). nastavak na str. 12. -+

Slika 3: Slika 2. i 3.: Sušenjevoluminoznekrme u zatvorenomprostoru JJ·ljekarskilist 04/200.5.

UPOTPUNITE SVOJU BIBLIOTEKUVRIJEDNIM STRUČNIM KNJIGAMA, U I.ZDANJUHRVATSKEMUEKARSKE UDRUGE

KOZARSTVO prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. Vesna Pavić

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno će upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu. Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo usvajanje znanja iz područja kozarstva.

Djelo je namijenjeno prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima­ studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

---------CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

MLIJEKO oc1,.,.

• a1,rr-.

prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Rupić

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema svrstavaju ovo vrijedno cijelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranimfotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logično povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih pod poglavlja, u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svake dobro napisane knjige.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN

GOVEDARSTVO prof. dr. se. Zvonimir Uremović

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge nedavno je tiskana knjiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira Uremović, koja je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima - studentima, a biti će i vrlo korisno štivo stručnjacima u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.

U knjizi je ukazano na ograničavajuće čimbenike boljegiskorištavanja postojeće nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i načini postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema veće i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa.

Opisane su različite tehnologije hranidbe i načini držanja svih kategorija goveda i postupci koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani načini i!premanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može postići veća proizvodnja mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i načini postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoj ovisi ne samo prodajna cijena već i mogućnost prerade i izvoza mlijeka na tržište Europe.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršiti naadresu: HRVATSKA MWEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/3,ZAGREB• Tel./Fax: 01/4833 349;e-mail: hmu@hmu.h

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb•

Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

VELIKA

PROLJETNA

PROMOTIVNA

AKCIJA

JEDNOSTAVNO NANOŠENJE PJENE

BRISANJE PAPIROM ZA VIME

VIME JE ČISTO, DEZINFICIRANO ISUHO

SUHE RUKE

SUHO VIME

ČISTO I

'.l

Ovim kuponom naručujem: (označite križićem X u kvadratu) _J Oxy foam besplatni promotivni uzorak (1kg)* _J Oxy foam čašicu za nanošenje pjene po promotivnoj cijeni od 50 kn·

*na isporuke se obračunavaju troškovi poštarine - plaćanje pouzećem 1. Ime i prezime: 2. Ulica i kućni broj: 3. Poštanski broj i mjesto_: _______ ... __ __ 4. Telefon: __ _ --- --· ----- ------

··-----·------- ----

5. Broj krava na gospodarstvu~ _ _ _ 6. Kooperant mljekare_:____ _____________

_ ______________ _

(podatke od broja 1-4 OBAVEZNOispunite ŠTAMPANIMslovima)

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: DALBO d.o.o.; Varaždinska 27k, 42205 Vidovec ili na fax. 042 209 240 Za eventualne dodatne informacije se možete obratiti na mob. 098 859 623

ECOLAB~:

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

HRANIDBA

Prednosti sušenja voluminoznih krmiva u dvije etape: - voluminozna krma ostaje mnogo kraće na njivi (kišni dani osobito u proljeće i jesen) njive su 1-2 dana nakon košnje slobodne omogućuje košnju u najoptimalnijem periodu smanjuju se gubitci pri mehaničkoj manipulaciji s masom (kod većeg sušenja na njivi sve su veći gubitci najkvalitetnijih dijelova biljke - list l sprječava fermentativne procese (konačni proizvod osušen na 12 - 14 % relativne vlage), sprječava bakterijska zagađivanje, a pri toj relativnoj vlazi mogućnost za razvoj plijesni je svedena na minimum. To je neobično važno glede zdravstvenog stanja muzara (smanjeni su mastitisi, endometritisi, sterilitet).

Sljedeća

hranidbenih

tablica prikazuje odnose između vrijednosti ventilirane lucerne i

hranidbenih cerne.

vrijednosti prirodno

sušene lu-

vrijednosti Hranidbene vrijednosti Hranidbene ventilirane luceme prirodnoosušenelucerne % 8,83 10 Vlažnost % 91,17 90 Suhetvari Ukupnihbjelančevina 16,2 % 21,77 Ušteđenih bjelančevina % 1,17 Probavljivih bjelančevina % 14,74 10,5 % 24,79 28 Celuloze Hranidbenih jedinicamlijeka HJ 0,77 0,60 Hranidbenih bodovapoRFV 100 138 % 0,34 0,30 Fosfora Kalcija 1,25 % 1,31 Kalija % 2,86 2,80 Magnezija % 0,28 0,26

Uzevši u obzir hranidbene vrijednosti, ovako pripremljene ventilirane lucerne mogu se pripremiti i izbalansirati obroci za krave visoke proizvodnje (preko 10 000 litara mlijeka u laktaciji).

Ventiliranje je sigurno najbolji način spremanja lucerne i jedina alternativa prirodnom sušenju na njivi, osobito kada će konačnim proizvodom biti hranjene krave čije je mlijeko namijenjena preradi.Ili

PUFERIU HRANIDBIMLIJEČNIH

KRAVA

I Mr. se. Goran Kiš I

Puferi su spojevi koji u vodenoj otopini pomažu održavanje stalnog pH. Oni se odupiru promjenama pH buraga u slučaju hranidbe krava obrokom u kojemu je mnogo žitarica (>30%), malo voluminozne krme, mnogo sitno tdeckane i fermentirane krme (silaža).

Potrebe za puferiu hranidbi mliječnih krava podmiruju se: sekrecijom sline, koja se stvara prilikom žvakanja hrane i glavni je pufer buraga, pufernim kapacitetom krmiva, te kiselošću samih krmiva i njihovim kiselim potencijalom.

Oni se najviše koriste za održavanje kiselosti u buragu, koja teži promjenama, ako životinje bogato hranimo zrnjevljem - žitaricama. Puferi su vrlo dobro istraženi i korišteni u hranidbi mliječnih krava. Termin puferi primjenjujemo i kad mislimo na neke spojeve kao što su bikarbonati, karbonati, hidroksidi i oksidi. rajućim tvarima

12

Pufere dodajemo u hranu krava: • ako obrok sadrži više od 60% ST obroka iz silaže kukuruzne biljke.

• ako se krave hrane prevlažnim (>50% vlage) silažama ili tropom, te vlažnim (>30% vlage) zrnom.

• ako po jednom hranjenju dobivaju 3 i više kg koncentrata, osobito fino mljevenog.

Dodavanje pufera sprječava acidoze i njima izazvana odbijanje hrane, promjenljivo uzimanje hrane (kada krava ionako malo jede), nižu Mljekarski list 04/2005.

HRANIDBA proizvodnju mlijeka i nižu masnoću (sindroma niske masnoće mlijeka). Pri pH ispod 6 opada i mikrobna sinteza proteina i aktivnost celulolitičkih bakterija što daje manje aminokiselina i acetata za sintezu mliječne masti.

Kod mliječnih krava tri su osnovna pojma vezana s puferiranjem kiselog obroka ili kiselina proizvedenih fermentacijom u buragu. Oni uključuju:

• pufere koji dolaze sa slinom, • puferni kapacitet pojedene krme i • puferi dodani u obrok.

Puferna sposobnost životinje Krave proizvedu 10 do 32 litre sline po kg ST krme, s prosjekom od oko 18 I/kg ST pojedene krme. Proizvodnja sline znatno je viša kada krava jede voluminoznu krmu negoli kada jede koncentrat. Činitelji važni za sekreciju sline su sadržaj suhe tvari (ST) krmiva, konzumacija i veličina čestica voluminozne krme. Slina koju proizvede govedo sadrži 125 miliekvivalenata (meq)/1 bikarbonata i ima pH 8,4. Kiselost (pH) buragaje od 5,5 do 7,0 što znači daje značaj sline u postizanju poželjnog pH buraga vrlo velik.

Mikrobiološka fermentacija koncentrata u buragu, te hranidba silažama stvara kiselinu i snižava njegov pH. Te kiseline moraju biti neutralizirane ili puferirane slinom životinje da bi pH buraga bio između vrijednosti pH 5,5 i 7.

Krave koje jedu 20 kg ST krme mogu svojom slinom proizvesti ekvivalent od 3 418 do 3 617 g na dan natrijevog bikarbonata (soda bikarbona), što zavisi o udjelu voluminozne krme u obroku (Tablica 1).

Voluminozna krma igra važnu ulogu u potrebnog životinji. U slučaju da je krava hranjena obrokom s 70:30 odnosom koncentrat:voluminoze, u obrok moramo dodati 0,5 % sode bikarbone da bi puferni kapacitet bio isti kao da krava jede obrok omjera krmiva 50:50.

To znači, da o načinu na koji hranimo svoje mliječne krave zavisi dodavanje pufera u obrok krava. količini pufera

Puferni kapacitet krmiva Puferni kapacitet krmiva moguće je definirati kao stupanj do kojeg se krmiva mogu opirati promjenama pH. Krmiva višeg pufernog kapaciteta duže će se opirati promjenama buražnog pH. Leguminoze imaju viši puferni kapacitet od trava ili silaže ječma. Budući da su krmiva različitih vrijednosti pufernog kapaciteta, različite su i potrebe za puferima, različito hranjenih životinja. Zbog toga je moguće da životinje hranjene silažom ječma bolje reagiraju na dodane pufere u obroku, nego krave hranjene sijenom ili silažom lucerne.

Sadržaj proteina, pepela, te natrija i kalija dobar su indikator pufernog kapaciteta voluminozne krme. Puferni kapacitet raste s vrijednostima navedenih tvari u krmi.

Puferi dodani u obrok Kada uvjeti proizvodnje visoJ{.oproizvodnih krava, nalažu hranidbu velikim količinama koncentrata, puferom je potrebno nadoknaditi manjak prirodnog puf era iz sline životinje.

Hranidba malim količinama vlakana Zbog nestašica visokokvalitetne voluminozne krme, mliječne krave vrlo često hranimo žitaricama da bi bile podmirirene energetske Tablica 1: Procjenautjecaja voluminoznekrme u potrebe. Povećanjem udjela žitarica u obroku obrokuna lučenje sli_n~kod 11!:~{~_čnih krava opada pH buraga, odnos acetata:propionata u ----1 Voluminozna krma, % ST buragu, te postotak mliječne masti. Preživanje i ·--obroka -sekrecija sline, također su smanjeni zbog '-----------_J ____ ...lQ___-- 5~J ___ -~ smanjene konzumacije vlakana. Smanjena ;_Konzumacija ST, kg/ftan_J _ ... 20 _I_ 20 j _ ~~ _' sekrecija sline, uzrokovana neodgovarajućim 1..J:.~enje ~l~ne,litara/dan ~ . __12_L__ 2~ _ _ ?]j___ vlaknima u obroku, može biti nadoknađena Slinovni NaHCO 3 , g!.dan__J _3 066 I ___2982/ _? 98~_ dodavanjem pufera u obrok radi povećanja , Ukupni ekvivalent : 3 617 3 418 prirodne sposobnosti puferiranja krava. U -~C~sfd~ _________ J ___ _ . obroku koji sadrži malo vlakana, dodavanjem NaHCO, natrijev hidrogen karbonat (soda bikarbona) pufera postiže se povećanje pH buraga. Utjecaj 1

I~

Izvor: Erdman]. Dairy Sci. 71:3246 (1988.).

Mlfekarski li,st 04/2005.

13

dodavanja najkorisniji hranjenja,

pufera na pH buraga bio bi 4 do 9 sati nakon početnog kada je pH buraga najniži.

Preporučeni raspon kiselosti buraga za maksimalnu probavu celuloze iznosi 6,4 do 6,8.

Kada je pH buraga 6,5; 40% neutralnih detergent vlakana (NDV) bit će probavljena.

Kako pH pada na 5,5, probava se smanjuje za 20%, odnosno pri pH buraga 5 ne očekujemo više probavu NDV-a.

Smanjenjem udjela kiselih detergent vlakana (KDV) u obroku za jednu postotnu jedinicu smanjuje se pH buraga za 0,06 jedinica.

Kada je pH buraga ispod 6,3, smanjenje pH buraga uzrokuje smanjenje probave KDV-a za 3,6 jedinice za svako smanjenje od 0,1 jedinice pH, te može smanjiti i konzumaciju hrane. Da bi pH buraga bio zadovoljavajući i da ne bi došlo do pada mliječne masti u mlijeku, preporuča se podmirivanje potreba za vlaknima na minimum od 19% KDV-a obroka. Kada je udio KDV-a u obroku ispod 14%, postotak mliječne masti u mlijeku poraste za 0,145 % za svako povećanje KDV u obroku za 1%.

Zaključak

siromašan voluminoznom krmom, te zbog neutraliziranja prekomjerne kiselosti buraga uzrokovane fermentacijom škrobnih žitarica.

Idealno je ako se pufer oslobađa za vrijeme najveće tvorbe kiselina u buragu ili treba osigurati stalno otpuštanje i djelovanje da bi bio izbjegnut iznenadni porast buražne kiselosti, odnosno pad pH. Ješnost pufera poseban je problem jer su oni u pravilu neukusni, što treba uzeti u obzir prilikom njihova dodavanja u obrok. Ovaj problem nije izražen ukoliko dodajemo u obrok pufer pripremljen kao TMR (kompletno izmiješani obrok) ili ih miješamo sa silažama u obroku. Zbog visokog energetskog obroka, kojim hranimo krave u ranoj laktaciji, obično se puf eri dodaju u ovoj fazi. O

Tablica 2: Preporučene puferirajuće tvari za mliječne krave

,--- _Jufer ____ -~J __~- kra_\j---__~ <!a~ 1 _

_

I I Natri"ev seskvikarbonat I I Natrijev bikarbonat

Natrijev karbonat __ . Natrijev bentonit

1

Magnezij oksid Kalij karbonat

I

0,115 - 0,225

____J__ 0,115 - 0,454 _J

i Kalcij karbonat

Najvažniji razlog zbog kojega treba dodati pufer u obrok mliječnih krava jest nadoknađi­ vanje smanjenog lučenja sline onda kada je obrok

j_

0,115 - 0,22_5_j 0,115 - 0,225

_O, --~

115 - O,180

J

0,045 - 0,090 _j I _0,300 - 0,400 _J

TJELESNA KONDICIJA KRAVA KAOKOREKTOR HRANIDBE Doc.dr. se. Ante lvanković

Kondicija krave odgovor je organizma na fiziološko stanje, hranidbu i druge utjecaje okoliša. Fiziološko stanje podrazumijeva steonost, stadij laktacije ili razvoj, ukoliko se radi o mladim grlima.

Razumljiv je lagani pad kondicije krava u periodu neposredno nakon teljenja budući da, radi visoke proizvodnje mlijeka i prilagodbe probavnog sustava, krave ne mogu obrokom unijeti dovoljno energije za pokrivanje uzdržnih i proizvodnih potreba, pa organizam manjkove ublažava mobiliziranjem potkožnih 14

naslaga masnog tkiva. Kada se stabilizira unos krme, probava i proizvodnja mlijeka, uspostavlja se ravnoteža unosa i utroška energije pa se u drugoj polovini laktacije i u suhostaju obnavljaju ranije utrošene rezerve pripremajući se Mije/carski L~t 04/2005.

HRANIDBA

za novi proizvodni ciklus. Krave ostvaruju optimalnu proizvodnju mlijeka ako u laktaciju uđu dobre tjelesne kondicije, primjerene tekućim i predstojećim fazama proizvodnog ciklusa. Poželjna kondicija krava osobita je za svaki stadij proizvodnog ciklusa i dinamična se mijenja, zbog čega je treba redovito kontrolirati te sukladno zapažanjima poduzimati mjere za usklađivanje s odgovarajućim vrijednostima.

Uočene redovite promjene kondicije krava uklopljene su u metodu koja uzgajivačima diljem svijeta pomaže u korigiranju energetskog sadržaja obroka, održavanju optimalne kondicije i reduciranju pojave metaboličkih i reproduktivnih smetnji. Temeljna metoda procjene kondicije krava je procjena potkožnih naslaga masnog tkiva. Ova je metoda iz USA ubrzo proširena i na druge zemlje jer uzgajivači tako uz minimalan utrošak vremena mogu znatno popraviti proizvodne rezultate.

Metodom procjene tjelesne kondicije ili BCS-om (engl.

Body Condition Scoring) subjektivna se procjenjuje količina potkožnih naslaga masnog tkiva na osam točaka tijela, a sukladno procjeni dodjeljuje se ocjena od 1 do 5. ~--------------------------,

Metodu BSC treba primjenjivati redovito i stručno. Budući da ne predstavlja opterećenje ni osjetni utrošak vremena, poželjno ju je uskladiti s drugim pretragama za korektnu procjenu.

Procjenjivanje kondicije tijekom suhostaja valja vršiti svaka četiri tjedna, a tijekom laktacije svaka 3 do 6 tjedna, zavisno o fazi laktacije.

Povoljni momenti za ocjenu kondicije krava su: suhostaj (kontrola vimena), teljenje (pomoć i pretrage), rana laktacija (reproduktivna kontrola, inseminacija), srednja laktacija (kontrole gravidnosti) i kasna laktacija (njega papaka). Procjena kondicije može se provoditi kao prateća kontrola uz kontrolu mliječnosti. U nemogućnosti redovite mjesečne kontrole, procjenu treba provesti najmanje pet puta tijekom proizvodnog ciklusa: teljenje, rana laktacija, srednja laktacija, kasna laktacija i suhostaj.

Procjena tjelesne kondicije krava vrši se vizualno i opipom određenih točki stražnjeg dijela tijela (prikaz 1). Prilikom procjene pažnja se obraća na svih osam točaka budući da površna procjena jedne ili dvije točke lako dovodi do krivih zaključaka. Pri procjenjivanju krava treba stajati na čvrstoj i ravnoj

Prikaz: Točke na kojimase procjenjujekondicijakrava M(jekarski li.st 04/2005.

podlozi, uz dobro osvjetljenje.

Loše osvjetljenje često uvjetuje nekorektne procjene. Procjena kondicije krave traje od 10 do 15 sekundi. Prilikom procjene treba zanemariti pasminu, veličinu okvira, stadij laktacije, razinu proizvodnje mlijeka, zdravlje i druge utjecaje, kako bi procjena bila što korektnija. Kondicijsku ocjenu 1 dobivaju izrazito mršave krave, dok ocjenu 5 dobivaju izrazito debele (zamašćene) krave (tablica 1). Budući da procjenjenu kondicijsku vrijednost nije uvijek moguće zaokružiti na cijeli broj,

15

HRANIDBA

zaokružuje se na na 0,25 bodova ili dodavanjem + i - oznake cijelim brojevima.

tjelesnoj masi od 56 kg. U drugih pasmina odnos kondicijske ocjene i tjelesne mase nešto je drugačiji, sukladno veličini okvira, tipu i drugim Tablica1: Svojstvabodovnihkondicijskihocjena pasminskim osobitostima. krava BCS metodom Optimalna tjelesna kondicija krave u suhoOpis ocjene tielesne kondicije krave OCJENA staju ocjenjuje se vrijednošću 3,50, premda su Dodjeljuje se iznimno mršavoj kravi (kost i koža). Kosti zdjelice su jako dopuštene granice kondicijske ocjene od 3,25 do izražene. Rebreni izdanci slabinskih 3, 75 (prikaz 3). Umjereni kondicijski ekstremi kralježaka jako strše. Poprečni profil 1 zdjelice je izražen i nepopunjen. Na suhostaja (3,0-3,25 i 3, 75-4,00) nisu problemakukovima i slabinama nema masnih tični ukoliko se hranidba tijekom rane laktacije naslaga. Sapi su duboko upale. Repna prilagodi postojećoj kondiciji. Tijekom suhostaja jamica je duboka. kondicijska procjena može se korigirati za vrijedDodjeljuje se mršavoj kravi kod koje su sjedne kvrge, bočne kvrge kao i rebreni nost od 0,50. Ako su krave koje uđu u suhostaj izdanci slabinskih kralježaka lagano nešto lošije kondicije trebaju je poboljšati, a 2 prevučeni slojem potkožne masti. zamašćena grla tijekom suhostaja trebaju izguSlabine su uočljivo udubljene. Kosti zdjelice ne strše iako. biti dio masnih naslaga. U praksi je česta pojava Dodjeljuje se kravi prosječne tjelesne da pogrješnom hranidbom krajem laktacije i kondicije. Područje zdjelice, sjedne i 3 tijekom suhostaja krave unose ili previše ili nebočne kvrge te slabinski dio leđa su popunjeni, na pritisak meki. dovoljno energije, pa ili prekomjerno ili nedoDodjeljuje se kravi koja je naizgled statno prikupljaju masno tkivo, a posljedica je okrugla i debela. Pojedine rebrene teško teljenje i metabolički poremećaji poput ke4 izdanke slabinskih kralježaka jedva možemo napipati. toze, zamašćenje jetre, mastitis, smanjena plodDodjeljuje se potpuno zamašćenoj kravi. nost i drugo. Krave zamašćene kondicije često Repna jamica je potpuno ispunjena imaju smetnje u inovulaciji maternice nakon pomasnim tkivom. Rebrene izdanke 5 roda, produžen imje servis period, a češći su proslabinskih kralježaka ne možemo napipati. blemi zdravlje vimena i povrede papaka. Zamašćena kondicija utječe na produženje servis periJedna bodovna kondicijska ocjena (BCS) oda i povećanje troškova inseminacije za 15-20%. uzrasle holstein-friesian krave odgovara Optimalna tjelesna kondicija krave pri teljenju treba 1 2 3 4 5 odgovarati vrijednosti ocjene 3,50. Krava takve kondicije nije zamašćena ali ima dovoljno tjelesnih rezervi za nesmetan početak laktacije.

Krave koje se tele a imaju kondicijsku ocjenu veću od 4,0 slabijeg su apetita, uzimaju manje obroke i brzo gube kondiciju. Krave koje su pred teljenje ocijenjene iznad 4,50 često obolijevaju od Prikaz 2: Dodjelabodovnihkondicijskihocjenakrava

~ ~~-n~TI ~ll

16

M{jekarski list 04/2005.

SgmaTest® TJEDNA KONTROLA SVJEŽE IZMUZENOG MLIJEKA NA SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA OMOGUĆUJE VEĆI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA I UMANJUJE GUBITKE OD PRIKRIVENIH UPALA VIMENA (MASTITISA) NEOPHODNI MLJEKARSKI ALAT ZA PROVJERU HIGIJENSKE KAKVOĆE SVJEŽE IZMUZENOG MLIJEKA JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

ro;-armd.o.o.

ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr ČLAN HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

SOMATEST MOŽETE NABAVITI KOD VETERINARSKIH UEKARNI, POLJOAPOTEKA I MUEKARA, OBJAVUENIH NA SLIJEDEĆOJ STRANI

SG>maTest® SOMATEST KOMPLETE ILI BOČICE ZA TESTIRANJE MOŽETE NABAVITI NA SLIJEDEĆIM PRODAJNIM MJESTIMA: Kooperanti LURE d.d., narudžbom na tel.: Zagreb:01/2392

Bjelovar: 043/272 25

304

272

Ličko Lešće: 053/787

Kooperanti KRIŽEVAČKE MUEKARE, u mljekari Kooperanti Mljekare KA-MILK Križevci, u mljekari Kooperanti LUDBREŠKE MUEKARE «A. BOHNEC», u mljekari Kooperanti Mljekare STARO PETROVO SELO, u mljekari Kooperanti MALE MUEKARE VALPOVO, u mljekari Kooperanti MINI MUEKARA VERONIKA, Desinić, u mljekari Kooperanti SIRANE RUNOLIST, Krasno, u mljekari Kooperanti SIRANE RUNOVIĆI, Runovići, u mljekari ILI U VETERINARSKIM

I POUOPRIVREDNIM

ZAGREBAČKA A.B.M. GRAMINEA, Križ AGRO-ZDENČINA, Donja Zdenčina JAKŠINIĆ, Vrbovec, Dubrava POWOCENTAR, Dubrava, Vrbovec V. S. JASTREBARSKO, Jastrebarsko V. S. SV. IVAN ZELINA, Sv. I. Zelina OSJEČKO-BARANJSKA AGRAR, Selnica Đakovačka AGRODOM, Osijek, Bizovac, Koška, Kneževi vinogradi, Lug, Livana ARTUS-AGRO, Đakovo KRUNA P. Z., Satnica Đakovačka OSATINA P. Z., Semeljci VETFARM, Valpova V. A. MARTES, Josipovac Punitovački

UEKARNAMA

PO ŽUPANIJAMA

GALIVET, Prelog NOVAK TERRA, Nedelišće, Mala Subotica POWOCENTAR, Goričan V. S. ČAKOVEC, Čakovec VARAŽDINSKA POWOCENTAR, Vel. Bukovec, Ludbreg, Varaždin, Sv. Đurđ, Sračinec, Ljubeščica

POWODOM, Ivanec STOČAR, Varaždin, Petrijanec, Breznički Hum, Varaždinske Toplice V. A. MLIJEČNI PUT, Vrbanovec V. S. VARAŽDIN, Varaždin BJELOVARSKO-BILOGORSKA A.B.M. GRAMINEA, Bjelovar, Prgomelje, Grubišno Polje, Veliki Zdenci, Vel. Trnovitica, Vel. Grđevac, Vel. Trojstvo, Predavac, Dežanovac, Daruvar DIKA COMMERCE, Grubišno Polje HERBA, Bjelovar JAKŠINIĆ, lvanska, Predavac, Bjelovar, Bulinac, Grubišno Polje OPZ HERCEGOVČANKA, Hercegovac, Končanica, Daruvarski Brestovac, Nova Ploščica, Ladislav POWOCENTAR, Bjelovar, Galovac, lvanska VETCO, Daruvar ZDENKA, Prehrambena Industrija, Veliki Zdenci, Veliki Grđevac, lvanovo Selo V. S. MAJCAN, Bjelovar

1il(M!~iM8•!:i;l@i=iM#Jt!·

AGRODOM, titar LANDIA, Tordinci, Antin, Mlaka, Korođ, Palača, Ada, Laslovo, Pačetin, Vršadin, Ostrovo i Markušica VIROVITIČKO-PODRAVSKA A.B.M. GRAMINEA, Slatina, Stari Gradac BRAZDA, Virovitica DRAŠKO, Pitomača V. S. SLATINA, Slatina POŽEŠKO-SLAVONSKA POWANA, Požega V. S. POŽEGA, Požega, Pleternica, Velika i Čaglin

BRODSKO-POSAVSKA AGRODOM, Velika Kopanica. Gornja Vrba, Oprisavci, Garčin, Brodski Stupnik, Slavonski Kobaš, Vrpolje, Bebrina ŽAKIĆ COMMERCE, Nova Gradiška

i

,"l:Mfo!•l;~-M

CAKOVEC, Vet. stanica, Čakovec

KARLOVAČKA KORDUN, Slunj, Rakovica i Cetingrad SIMSI, Draganić V. S. OGULIN, Ogulin

SISAČKO-MOSLAVAČKA A.B.M. GRAMINEA, Repušnica

AGROCENTAR PETRINJA, Petrinja AGRODOM, Lipovljani, Novska AGROPROMET, Sisak, Novo Pračno, Galdovo AGRO-SIMPA, Sisak, Petrinja, Sunja, Komarevo, Topusko, Vojnić V. A. GLINA, Glina KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA A.B.M. GRAMINEA, Novigrad Podravski, Koprivnica, Virje, Hlebine, Vel. Trnovitica, Đurđevac, Ferdinandovac, Sv. Petar Orehovec, Molve AGRO-RASINJA, Rasinja, Kuzminec, Vel. Poganac JAKŠINIĆ, Sv. lvan Žabno, Sokolovac, Cepidlak, Križevci, Orehovec, Koprivnica, Gola POWOCENTAR, Križevci, Sv. I. Žabno, Sv. Petar Orehovec, Vukovec, Voj. Kloštar, Fodrovec, Vel. Raven, Gregurovec, Trema V. S. ĐURĐEVAC, Đurđevac V. S. NOVA, Koprivnica KRAPINSKO-ZAGORSKA KRAPINA P. Z., Krapina, Radoboj, Đurmanec

V. S. PREGRADA, Pregrada PRIMORSKO-GORANSKA V. S. VET-NOVA, Vrbovska

LIČKO-SENJSKA AGRO-MILKA, Ličko Lešće, Otočac VELEBITSKA DEGENIJA P.Z., Senj SPLITSKO-DALMATINSKA V. A. SINJ, Sinj ZADARSKA V. A. ANIMALIA, Zadar

UKOLIKO NISTE U BLIZINI NAVEDENIH PRODAJNIH MJESTA, MOŽETE SVE NAŠE PROIZVODE NARUČITI POUZEĆEM POZIVOM NA BROJ 091/5178-281

HRANIDBA zamašćenja jetre i metaboličkih poremećaja.

Ukoliko su u laktaciji ocijenjene kondicijskom ocjenom manjom od 3,00, teško postižu optimalnu proizvodnju i ne dosežu mogući laktacijski vrh.

U prvoj trećini laktacije krave ne bi smjele izgubiti više od O,75 bodovne kondicijske ocjene, odnosno vrijednost treba zadržati od 2,75 do 3,25. Ako izgube više od 1,0 bod kondicijske ocjene, sklone su metaboličkim i reproduktivnim poremećajima. Iznimno visoko proizvodne krave u prvoj trećini laktacije izgube do 1,50 bod, no ranije trebaju biti pripremljene kako kondicijski ne bi pale ispod ocjene 2,50. Izraziti pad kondicije očekivan tijekom prva 4 tjedna laktacije uravnotežuje se unosom i utroškom energije, a nakon 12-og tjedna laktacije tjelesna kondicija opet počinje rasti. Brzina "topljenja" masnih naslaga u prvom redu zavisi o dnevnoj proizvodnji, kvaliteti krme i uzimanju obroka.

Ukoliko vrijednost kondicije u prvoj fazi laktacije padne ispod 2,50 ili naraste iznad 3,50 boda treba provjeriti unos hrane i kvalitetu obroka, te poduzeti mjere za otklanjanje poremećaja.

Tijekom druge trećine laktacije kondicijska ocjena stagnira ili lagano raste u rasponu od 2, 75 do 3,25. U ovoj fazi višak unesene energije u krava počinje se deponirati kao rezerva masnog TELJENJE

4,00ci GI

u

'S 3,75ci C ~

ni C GI

> o "C o

m

: I trećina laktacije

i ···· ..

3,00ci

li trećina laktacije

Ili trećina laktacije

poremećaji.

I

eesgranica

}•.90rnja I

3,50ci

'u' 3,25ci o ni C

I

~

w

,cn

::-

o

W

tkiva za sljedeću laktaciju. Mlada grla, osim za obnavljanje naslaga masnog tkiva i proizvodnju mlijeka, energiju troše i za vlastiti razvoj.

Ukoliko ocjena u ovoj fazi prijeđe 3,50 ili padne ispod 2,50 boda, hranidbu treba preispitati i korigirati, te ukloniti uzroke poremećaja.

Tijekom dvije posljednje trećine laktacije dolazi do stabilizacije unosa i utroška energije i pojave određenog viška koji se počinje deponirati u potkožne masne naslage. U posljednjoj trećini laktacije, uz pad mliječnosti, rezerve se brže obnavljaju. Poželjno je da krava do suhostaja opet postigne kondicijsku ocjenu 3,50 i na toj razini treba se zadržati do teljenja.

Na loše kondicijska stanje krava, osim loše hranidbe, djeluje neprimjeren komfor staje, loša mikroklima, metabolički poremećaji, invazija parazita, loša njega grla, stres i drugi činitelji koji umanjuju uzimanje krme i funkcionalnost probave. Neumjerena hranidba dovodi do stvaranja preobilnih masnih naslaga, zbog kojih su česti reproduktivni i metabolički poremećaji, pad proizvodnje i direktni ekonomski gubitci.

Neracionalna preobilna hranidba neopravdano poskupljuje proizvodnju i umanjuje njenu dohodovnost. Loša krma i količinski neodgovarajući obrok uvjetuju pad kondicije, zbog čega pada proizvodnja mlijeka, pada imunitet a javljaju se metaboTEWENJE I lički i reproduktivni I •••••• ······~

••••••• ./)

I

••••••

•..,.,

••••••

······~ ··········· ........................ ······· ..• ......., Optimalna BCS ,,• p··•· granica ,••••• I

••

••••

1•••

••••

1 ••••

I

1 I I

2,75ci

I

1

•.

••

••.........

"'''!.••••• •••••••••••••••••••••••• 1 Donja ees granica

••••

•••••••

I

1 I

I I I

2,50ci 300

O

30

60

90

120 150 180 210 240 270 300

DANI LAKTACIJE

Prikaz 3: Kretanjekondiciji krave tijekomproizvodnogciklusa Mljekarski li,st 04/2005.

O

Sustavnim praće­ njem kondicije krava, pojedinačno i na nivou stada, možemo znatno povećati učin­ kovitost proizvodnje, povećati proizvodnju mlijeka, prevenirati metaboličke poremećaje, te popraviti reproduktivni status stada.O

19

'

.

NOVOST!!!

BESPLATNA DOSTAVA SVIH STROJEVA DOKUPCA! -

-;-~~•~·~

~ POUZD

---------

............

Prednjiutovarivaaza svetraktore,Tanjurače, Rotodrljače Rasipači umj.gnoiiva.Cisterne1.a gnoj.,Prskalice, Vitla

Kompletnaponudavrhunske.kvalitete.Provjerite!

VETERINARSTVO

UPALAVIMENA KOZAI Mr.sc.AntunKo5ielić I Muzač mora znati prepoznati upalu vimena kako bi pravovremena pozvao veterinara.

---~~~-

Upale vimena mogu nanijeti velike štete proizvodnji kozjeg mlijeka. Pravovremenim j otkrivanjem smanjujemo troškove liječenja i gubitke na mlijeku.

Uzročnici upale vimena

Kod koza, kao i kod krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. Najveći broj ulazi preko sisnog kanala, međutim u vime mogu ući i preko kože (ozljede), zatim krvlju i limfom.

Upalu može izazvati mužnja neispravnim muznim uređajem kao i gruba ručna mužnja.

Posljedice upale vimena koza su sljedeće: 1. upale vimena drastično smanjuju količinu proizvedenog mlijeka, 2. liječenje je skupa, a rezultat je često upitan jer može doći do gubitka polovice ili cijelog VImena, 3. mlijeko oboljelog vimena promijenjenog je sastava, nije pogodno za prehranu ljudi a posebno djece, 4. može doći do trajnog smanjenja lučenja mlijeka u pojedinim polovicama, 5. upala vimena može narušiti opće zdravstveno stanje koze, 6. zbog upotrebe antibiotika u liječenju, mlijeko nije za preradu određeno vrijeme nakon ozdravljenja vimena, ovisno o vrsti upotrijebljenog antibiotika (karenca).

Mljekarski l~t 04/2005.

U zračnici upala vimena su bakterije, mikoplazme i virusi. Upala vimena koza najčešće se javlja kao zasebna bolest, međutim može biti i posljedica neke druge bolesti (npr. bruceloze, listerioze). Uzročnici se nalaze u okolini koze ili na samoj koži vimena te uslijed pogodovnih činite­ lja, kao što su npr. loša higijena mužnje ili smještaj, ulaze u vime i dovode do upale.

Muzač rukama može prenijeti uzročnika upale s bolesnog vimena na zdravo.

Vrlo često se upala vimena, kod stajski držanih koza, javlja kao posljedica međusobnog udaranja (uboda) rogovima pa nastaju rane na vimenu preko kojih dolazi do infekcije vimena.

Oblici upale vimena Prema tijeku upale vimena možemo podijeliti na akutne i kronične. Akutne upale vimena razvijaju se u kratkom vremenskom razdoblju i nije ih teško klinički prepoznati.

Kronična upala vimena razvija se u dužem vremenskom periodu i teže se dijagnosticira.

Kako prepoznati upalu vimena?

Akutnu upalu vimena nije teško prepoznati: - koža na vimenu može biti crvene (ljubičasto plave) boje - vime je otečena - tvrdo na dodir - javlja se bolnost - vime je temperirano (toplo) što utvrđujemo poleđinom dlana i usporedbom dviju polovica; upaljena polovica ima višu temperaturu - iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja ili krvi, ili sadržaj siraste konzistencije.

Ispitivanje temperiranosti vimena Kod akutne upale vimena može doći do poremećaja općeg zdravstvenog stanja: tjelesna 21

VETERINARSTVO

temperatura je povišena, apetit slab, prestaje preživanje a može doći i do proljeva.

Kroničnu upalu vimena teže je dijagnosticirati jer često nema vidljivih promjena na vimenu i mlijeku. Jedan od simptoma je smanjeno lučenja mlijeka u pojedinoj polovici ili cijelom vimenu, značajno povećan broj somatskih stanica, te asimetrično vime - posljedica upale jedne polovice. Dijagnosticiramo je brojanjem somatskih stanica i (obvezno) bakteriološkom pretragom mlijeka.

Mastitis test koza Ovo je uobičajena metoda za dijagnosticiranje kronične upale vimena krava, međutim kod koza je situacija znatno drugačija. Vime krava je upaljeno ako je broj somatskih stanica veći od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. Zagrebački) daje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica veći od 300 000, što znači daje vime upaljeno.

Kod koza još nije utvrđen točan broj somatskih stanica koji bi upućivao na upaljeno vime. Taj broj je različit u pojedinim državama, pa pojedini stručnjaci drže daje vime upaljeno ako je u kozjem mlijeku više od 500 000 somatskih stanica dok drugi drže da je vime upaljeno tek kada je taj broj veći od 1 000 000. U oba slučaja mastitis test daje pozitivnu reakciju (!), samo je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi da, npr. u uzgoju pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu a da ni jedna nema upalu vimena.

Naravno, ako je mastitis test negativan možemo tvrditi da nije prisutna kronična upala

22

vimena. Jedino kada bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno veći od jedan milijun, i da je značajno promijenjen kemijski sastav mlijeka, mogli bismo sumnjati na upalu vimena. Pravu dijagnozu možemo postaviti samo nakon bakteriološke pretrage mlijeka. Ako se iz uzorka mlijeka izolira (poznata) bakterija, ili više njih koje dovode do upale vimena, tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali.

Liječenje upala vimena Liječenje smije provoditi samo veterinar.

Mnogi proizvođači sami nabavljaju antibiotike za liječenje upale vimena koza, a najčešće ih nestručno primjenjuju. Uvjereni su da svaka mast podjednako djeluje, bez obzira na proizvođača i namjenu, međutim jako griješe.

Ne bi se proizvodilo desetke vrsta antibiotika kada bi svi jednako i na sve vrste bakterija djelovali. Uzgajivači koza često koriste antibiotike koji uopće ne djeluju na uzročnika upale vimena što značajno produžuje i poskupljuje liječenje, a vime i dalje propada.

Jedna od posljedica nepravilnog korištenja antibiotskih masti za liječenje upala vimena pojava je rezistencije (otpornosti) bakterija, pa pojedine skupine lijekova više uopće ne djeluju na neke bakterije.

Ovisno o mogućnostima, najbolje je napraviti bakteriološku pretragu mlijeka ili antibiogram, kako bi odredili antiobiotik koji najučinkovitije djeluje na uzročnika.

Preventiva je najjeftinija Kao i kod drugih bolesti, preventiva upale vimena bit će uvijekjeftinija od liječenja.

Osnovno pravilo je da su koze u dobroj kondiciji i smještene na čistoj i suhoj stelji.

Mužnja mora biti higijenska, uz dobru tehniku i ispravan muzni uređaj koji nakon svake mužnje mora biti opran i spremljen u čistu prostoriju, te redovito servisiran.

Muzač redovito mora kontrolirati zdravlje vimena prije mužnje, a svaku sumnjivu kozu mora odvojiti te pozvati veterinara. U slučaju da je upala vimena prisutna, bolesnu kozu muzemo posljednju i to po mogućnosti ručno, a ako je muzemo strojem moramo ga temeljito oprati i dezinficirati. O Mljekarski list 04/2005.

======================= HRANIDBA JARADI NAKON , OD BICA Odbićeje vrlo važna

I

Mioč

Prof.dr. se. Boro

faza u uzgojujaradi, a predstavlja prijelaz s hranidbe mlijekom i mliječnim krmivima na hranidbu čvrstim krmivima (sijeno, krepka krmiva, .,,p_a_š_a_,_b_r_s_t._ .._J_.__________________ __.

I

Treba naglasiti da odbiće nije odvajanje jaradi od majke, nego prijelaz s mliječne hranidbe na hranidbu drugim (čvrstim) krmivima. Jare se od koze majke može odvojiti u svakom trenutku (i odmah nakonjarenja), to nije fiziološki uvjetovano nego uglavnom zavisi o svrsi proizvodnje i tehnologiji uzgoja. Međutim, za razliku od odvajanja odbiće je fiziološki uvjetovano i jarad se može odbiti tek kada za to postigne određene fiziološke preduvjete. Odbiće je stresna razdoblje u životu jaradi paje popraćeno smanjivanjem ili potpunom stagnacijom prirasta, ili čak gubljenjem tjelesne mase. Negativan utjecaj odbića na dnevni prirast i sastav trupa jaradi izravno djeluje na buduće osobine ženske jaradi tijekom njihova proizvodnog i reproduktivnog života. Trajanje i jačina stresa izazvanog odbićem zavisi o dobi i tjelesnoj masijaradi u vrijeme odbićakao i načinu hranidbe prije odbića te tehnici i načinu provedbe odbića. S odbićemjarad se, kao i drugi preživači, mora prilagoditi hranidbi bogatoj sirovim vlaknima, ali siromašnijoj lipidima i jednostavnim ugljikohidratima. Metabolizam se mora modificirati u smjeru sinteze glukoze putem glukoneogeneze, primarno iz produkata razgradnje hrane u buragu.

Mljekarski list 04/2005.

Odbiće jaradi može se provesti postupno i naglo (odjednom). Postupnim od.bićem, koje je pogodno za mlađu jarad, tijekom nekoliko dana smanjuje se količina konzumiranog mlijeka a povećava količina čvrstih krmiva; tako se smanjuju posljedice stresa. Naglo od.biće (odjednom) preporučuje se za stariju jarad već naviknutu nakonzumaciju čvrstih krmiva. Nakon naglog odbića smanjuje se konzumiranje suhe tvari obroka (čak za 30% manje nego u tjednu prije odbića). Također, naglo odbiće može uzrokovati izostanak kompenzacijskog rasta muške jaradi. Dakle, naglo odbiće nije preporučivo za jarad koja će biti ostavljena za rasplod, odnosno za obnovu ili proširenje stada, te kasniju proizvodnju mlijeka. Uzgajivač tehnološkim postupcima ne može izbjeći stres odbića koji je izražen zastojem rasta, ali svakako može utjecati na njegovo smanjenje, ponajprije vodeći računa o hranidbenoj pripremijaradi za odbiće, dobi i tjelesnoj masi pri odbiću, te o načinu odbića.

Kao janjad i telad, tako i jarad što je mlađa, prilikom odbića sve više smanjuje konzumaciju suhe tvari jer je stres odbića izraženiji što se očituje stagnacijom rasta. Istraživanja su pokazala da odbićejaradi u dobi od 3 tjedna uzrokuje stagnaciju prirasta minimalno kroz 1 tjedan, dok odbiće u dobi od 7 do 8 tjedana dovodi do znatno manjeg zastoja u prirastu. Štoviše, istraživanja provedena najaradi i janjadi pokazuju da stres pri odbiću više ovisi o tjelesnoj masi životinje u vrijeme odbića negoli o dobi, što se vidi iz podataka u tablici 2. Dakle, tjelesna masa je bolji kriterij za odluku o trenutku odbića negoli dob jareta, jer se nerijetko dogodi da je jare nerazvijenije od očekivanog uzrasta za njegovu dob. Ne preporučuje se odbijati jarad lakšu od 10 kg tjelesne mase jer je dokazano da se u jaradi odbijene između 7 i 8,5 kg smanjuje prirast za 1200 g, odnosno 44 grama dnevno, dok u jaradi odbijene s 10 kg smanjenja

23

KOZARSTVO

prirasta gotovo i nema. Jarad odbijena u dobi nadomjestak) i krepkih krmiva nego jaradi od šest tjedana uspijeva nadoknaditi stagnaciju hranjene samo mliječnim krmivima. prirasta nakon odbića i doseći tjelesnu masu kao i Preporučene minimalne tjelesne mase jarad odbijena u kasnijoj dobi (7 - 8 tjedana) što se jaradi i količine konzumirane hrane pri može protumačiti pojavom kompenzacijskog odbićusu: rasta koji je, nažalost, teže ostvariv u prerano - tjelesna masajaradi pri odbiću 2,5 puta veća od odbijene jaradi. porodne mase Istraživanja su pokazala da se jarad može bez - konzumacija čvrstih krmiva najmanje 30 g dnevno problema odbiti već u dobi od 3 - 4 tjedna, ali im konzumacija ženske jaradi 7,0 kg suhe tvari porodna masa u vrijeme odbića mora biti uvećana mlijeka, a muške 8,6 kg suhe tvari iz mlijeka, za 2,5 puta i daje prije odbića dnevno jela 30 do 50 odnosno konzumacija krepkih krmiva 10 g grama čvrstih krmiva. Kasno odbiće, u dobi od dnevno po M 0•75 • 4 - 6 mjeseci, znači neznatno poboljšanje u Kad je bilo koji od navedenih kriterija proizvodnjijaradi u usporedbi s onom odbiispunjen, bitno će biti reduciran stres uzrokovan jenom ranije. Međutim, ovaj način odbića odbićem.

Stres uzrokovan odbićem manji je u ekonomski je potpuno neisplativ u sustavu proizvodnje mlijeka, zato ga i ne preporuču­ ženske nego u muške jaradi što se pripisuje većim tjelesnim pričuvama masti te bržoj prilagodbi na jemo. Za uspjeh odbića vrlo je važna hranidba jaradi prije odbića. Dokazano je, da se jaradi koja je hranidbene promjene. Međutim, nakon prilaprije odbića konzumirala više mlijeka i/ili godbe na čvrsti obrok, muška jarad ostvaruje veće priraste (kompenzacijski rast). mliječnih krmiva, zbog stresa nakon odbića, Anatomske i fiziološke promjene smanjuje prirast. Stogaje potrebno, u fazi mlijeprobavnog sustava čne hranidbe, privikavati jarad na čvrstu Najvažniju anatomsku promjenu u probavhranu (sijeno, paša, brst i krepka krmiva), nom sustavu jaradi nakon odbića predstavlja jer je unos odgovarajućih proteina iz čvrstih krmirazvoj predželudaca: buraga, knjižavca i kapure. va vrlo važan za uspješno odbiće jaradi. KonzumaIzmeđu 2. i 8. tjedna nakon odbića, masa buraga i cija čvrstih krmiva prije odbića ne utječe na kapure povećava se brže od ukupne tjelesne mase podmirenje njihovih hranidbenih potreba jer se one podmiruju uglavnom iz mlijeka. Međutim, jareta. Povećanje mase buraga odmah nakon potrošnja čvrstih krmiva važna je za fiziološke naglog odbića veće je što je težina jareta pri procese u probavnom sustavu jaradi jer potiče odbiću veća pa su i veće mogućnosti konzumacije čvrstih krmiva (posebno voluminoznih), a «stres» slinjenje, žvakanje i preživanje te tako inicira odbića manji. Stoga, razvoj buraga i kapure probavne procese u buragu. Tijekom mliječne hranakon odbića zavisi o tjelesnoj masi jareta u nidbe, unos čvrstih krmiva je neznatan i gotovo ne vrijeme odbića. Tijekom prva dva tjedna nakon postoji tijekom prva četiri tjedna života. Dakako, ,----"---..,.-;,~-:..-:..-~----- ---~-..;:--..,,-..:::.:::~;; unos čvrstih krmiva rapidno se povećava ako je jarad hranjena ograničenim količinama mlijeka.

Postoje i drugi razlozi zbog kojih jarad, u razdoblju mliječne hranidbe, treba privikavati na čvrsta krmiva. Drži se da su bolje tovne osobine alpinajaradi (tjelesna masa i masa trupa) hranjene ograničenom količinom mlijeka (1 kg/dan) uz dodatak koncentrata, nego jaradi hranjene samo mlijekom (po volji). Također se ostvaruju veći prosječni dnevni prirasti jaradi hranjene kombinacijom mliječnih (mlijeko, mliječni ._______________________

...

-----------_-_--_-_-_-~--... ......

___j

24

Mljekarski li_st04/2005.

u

I

Z I

E

....... . __.

I

VELIČINE: - od 100 - 2000 litoro vertikalne izvedbe - od 2000 - 12000 litara horinzontolne Izvedbe

JrAssinox Po,,l-0\na jedinica PROIZVOD~JA Kolodvorika 7 • 49240 Donja Srubica

co,49286 O1O Jss co\~9 286 030 385

Js5

l6~49 287 900

385

co~°'9 287 368

Ja~1ffi9a 338 332

KOZARSTVO Tablica1: Osobineranoodbijenejaradi hranjene smjesamas različitim udjelimakukuruza i ječma Niski sadržaj

Smjesa

8

Visok sadržaj kukuruza 8

Srednji sadržaj kukuruza 6

11,5

11,5

11,4

16,3

17,2

16,9

178

211

204

15,2

16,9

16,0

kukuruza

Broi životinja Početna težina (ki!)

Završna težina (ki.!)

Prosječni

dnevni prirast (e/dan) Unos hrane {kc,-)

odbića masa sirišta se također povećava, ali manje

nego masa predželudaca, dok se masa tankog crijeva naglo smanjuje u odnosu na ukupnu masu crijeva. Razvoj probavnih organa prije svega zavisi o tjelesnoj masi životinje pri odbiću.

Odbiće negativno utječe i na određene klaoničke pokazatelje. Tako je randman klanja rano odbijene jarad.i znatno niži u odnosu na sisajuću jarad, što se objašnjava naglim povećanjem probavnog trakta.

Hranidba i rast jarad.i nakon odbića Kvaliteta čvrstih krmiva korištenih u hranidbijaradi neposredno nakon odbića uvelike zavisi o dobi odbića. Zbog slabih mogućnosti unosa suhe tvari krme nakon odbića, preporučuje se konzumacija čvrstih krmiva s visokim sadržajem proteina (24% u ST krme) i to tijekom prva 2 tjedna nakon odbićazarano odbijenujarad (5-6 tjedana).

Rast jaradi nakon odbića povezan je s dobi jedinke, razinom i načinom hranidbe, tjelesnom masom majke, veličinom legla, pasminom, sezonom jarenja i sl. Kako će jarad biti hranjena nakon odbića zavisi o tome je li riječ o jarad.i namijenjenoj uzgoju (rasplodni podmlatak) ili o jaradi namijenjenoj prodaji (jarad za klanje). Prirast će varirati zavisno o razini unosa suhe tvari i energije u obroku. Općenito, poželjanje maksimalan prirast jaradi namijenjene tržištu pa što životinja brže

Tablica2: Utjecajodbića ženskejaradi na dnevni prirast Početna Odbiće

tjelesna masa (kg)

Završna tjelesna masa (kg)

Dnevni prirast nakon 180 dana (g)

Udio životinja mase>30kg

Rano

10,0

25,9

98

(22/42) 52%

Kasno

9,4

30,3

137

(21/28) 77%

26

postigne odgovarajuću tjelesnu masu, mz1 Je dnevni utrošak hrane, odnosno veća je ekonomska isplativost uzgoja. Obrok jaradi namijenjene klanju mora biti energetski sadržajniji od onoga za rasplodnu jarad. Hranidba jaradi za rasplod trebala bi se temeljiti na razvoju buraga i kapacitetu konzumacije hrane, dok bi prirast trebao biti u drugom planu. Izbjegavanje previsokog prirasta mlade ženske jaradi namijenjene rasplodu može negativno djelovati na buduće proizvodne rezultate, osobito u proizvodnji mlijeka. Da bi ženska jarad namijenjena uzgoju postigla tjelesnu masu spolno zrele jedinke, treba doseći oko 60% tjelesne mase odrasle koze što kod, primjerice, mliječnih pasmina koza iznosi 30 - 35 kg. Da bi bio postignut takav rast, prosječni dnevni prirast jaradi treba biti iznad 120 grama tijekom prvih pet mjeseci, a zatim malo manji da bi sa 7 - 8 mjeseci jarad bila teška oko 30 kg.

Kasno odbijena jarad prva je dosegla tjelesnu masu od 30 kg, s prosječnim dnevnim prirastom od 137 grama u 180 dana hranidbe nakon odbića odnosno u dobi od 8 mjeseci (vrijeme nakon odbifu + razdoblje mliječne hranidbe = ukupno 8 mjeseci). Rano odbijenajarad u istomje razdoblju (180 dana) dosegla tjelesnu masu od 25,9 kg, s prosječnim dnevnim prirastom od 98 grama.

Tjelesnu masu spolno zrelih jedinki rano odbijena jarad postigla je u dobi od 9 mjeseci. Prirast tijekom prva 3 mjeseca bio je sličan u objema skupinama; kasnije se bitno razlikovao, jer je kasnije odbijenajarad brže dosegla 30 kg, odnosno tjelesnu masu spolno zrelih jedinki. Udio proteina u krepkim krmivima znatno utječe na prirast životinje. Stoga, nakon odbićajarad treba hraniti smjesom žitarica sa 16% sirovih proteina. Kod ranog odbića preporučljiv je i dalje visok sadržaj proteina (19%) u obroku, budući da mlada jarad ne može unositi veću količinu suhe tvari hrane. Kako životinje rastu i napreduju, udio proteina u koncentratu treba biti manji. Tip proteina također utječe na prirast.

Hranidba ribljim brašnom daje najbolje rezultate nakon odbića, zatim hranidba sojinim krmivima.

Ureja u obroku može uspješno zamijeniti dio sojinih proteina ukoliko udio ureje ne prijeđe 2,25%. Ureja može loše utjecati na ukusnost obroka, ali je vrlo važno da je količina energije u smjesi dovoljna, odnosno da je obrok energetski i proteinski izbalansiran. ■ Mljekarski list 04/2005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

-G

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

STRUKTURA PROIZVODNJE MLIJEKA U HRVATSKOJ ----• KrešimirKuterova( dipl. ing.

U proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj sudjeluju gospodarstva različitih struktura proizvodnje.

Ukupno je u 2004. godini na «tržište»* kravlje mlijeko isporučivalo 50 814 gospodarstava s ukupnom proizvodnjom od 532 841845 litara mlijeka.

U isporuci ovčjeg mlijeka sudjelovalo je 356 gospodarstava koja su proizvela ukupno 1 536 287 litara mlijeka.

Isporukom kozjeg mlijeka bavilo se 299 gospodarstava koja su proizvela ukupno 3 290 159 litara mlijeka. * registrirano mlijeko koje su otkupile mljekare direktno ili preko otkupljivača

Isporuka mlijeka odvija se na sabirnim mjestima i pojedinačnim gospodarstvima, u pravilu opremljenim rashladnim uređajima. Postoji i manji dio pokretnih sabirnih mjesta.

Struktura isporučitelja mlijeka premagodišnjojproizvodnjimlijeka i brojuproizvođača 2003/2004.

2003.

Količinski

razred (lit./ god.)

2003.

%ukupnog Broj broja predana količina proizvođača proizvođača mlijeka (litara)

2003.

2004.

2004.

%ukupne predane količine

mlijeka 2003.

Broj proizvođača

<6000 6 000-10000 10000-20000 20 000-30000 30 000-40000 40 000-50000 50 000-60000 60 000-70 000 70 000-80000 80 000-90000 90 000100000 >=100000

34110 10452 9262 2 613 1 043 478 270 176 114 65

58,00% 17,77% 15,75% 4,44% 1,77% 0,81% 0,46% 0,30% 0,19% 0,11%

89697226 80 893593 128039 150 63 187158 35 804354 21317382 14722069 11374516 8 473267 5 499956

17,08% 15,41% 24,39% 12,03% 6,82% 4,06% 2,80% 2,17% 1,61% 1,05%

27021 9115 9 045 2 813 1195 617 319 194 122 78

41

0,07%

3 888231

0,74%

65

191

032%

62 131867

11,83%

230

Ukupno:

58 815

100,00%

525028769

100,00% 50 814

>= 50 000

857

1,46%

106089906

20,21%

1 008

%ukupnog broja proizvođača

2004.

Predana količina

mlijeka (litara)

% ukupne predane količine

mlijeka

53,18% 73637779 17,94% 71 033 152 17,80% 125479635 5,54% 68 075642 2,35% 41027440 1,21% 27 410705 0,63% 17417293 0,38% 12496064 0,24% 9 148461 0,15% 6 600046

2004.

13,82% 13,33% 23,55% 12,78% 7,70% 5,14% 3,27% 2,35% 1,72% 1,24%

0,13%

6 149098

1,15%

0,45%

74 366530

13,96%

100,00% 532841845 100,00% 1,98% 126177492

23,68%

• Ukupno otkupljena količina mlijeka je 532 841 845 litara što je 1,46 % više u odnosu na 2003. godinu.

• Prva polovica godine bila je nešto lošija u proizvodnji gledano usporedno s 2003. god., a u drugoj polovici godine proizvodnja je porasla kada je i ostvareno ovo povećanje proizvodnje.

Mljekarski li,st 0LJ/2005.

27

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR=================~ Struktura

proizvodnje

mlijeka prema broju proizvođača i razredima

proizvodnje

C)

o

a_20,00% :J

~

:J

*

10,00% 0,00%

< 6 000

6 000-10 000

L __■_20_03_.

Struktura

proizvodnje

10 000-20 000 20 000-30 000 30 000-40 000 40 000-50 000

> 50 000

Količinski razred

___

_

mlijeka prema

■ 2004.

isporučenim količinama mlijeka

po gospodarstvu

30,00% ctl

~

:~

25,00%

E ctl 20,00% C:

i§

o 15,00% ~

.c

·2 10,00% a. :J

~

:J

*

5,00% 0,00%

< 6 000

6 000-10 000

10 000-20 000 20 000-30 000 30 000-40 000 40 000-50 000

> 50 000

Količinski razred

■ 2003.

■ 2004.

Struktura proizvođača mlijeka u 2004. god. se značajno promijenila. Broj malih proizvođača mlijeka (manje od 6 000 litara) pao je, a zamjetan je i pad broja proizvođača koji proizvode od 6 000 do 10 000 litara mlijeka godišnje.

Ukupno je broj proizvođača mlijeka koji isporučuju mlijeko bio manji za 13,6 %. Broj proizvođača mlijeka koji proizvode više od 20 000 litara godišnje je u porastu što govori o velikom restrukturiranju u segmentu proizvodnje mlijeka.

Ako gledamo količine isporučenog mlijeka po gospodarstvu možemo zaključiti da je u značajnom padu količina mlijeka koju su proizvele manje farme, dok su veće farme nadomjestile ovaj gubitak povećanjem proizvodnje.

M{jekarski list 04/2005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Broj proizvođača mlijeka pao je za 13,6 % a otkupljeno je 1,46 % više mlijeka - što su pozitivni trendovi u proizvodnji.

Usporedba broja isporučitelja mlijeka u 2003. i 2004. godini u nižim količinskim razredima Struktura proizvođača prema predanoj kollčlnl mlijeka u 2003. godini 70,00% ,------------------------------------------,

50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00%

< 6 000

6 000-10 000

10 000-20 000 20 000-30 000 30 000-40 000 40 000-50 000

> 50 000

Količinski razred

•

2003.

.2004

.

• Analizirajući proizvođače mlijeka s manje od 6 000 litara mlijeka godišnje vidljiv je njihov pad u broju i količini proizvedenog mlijeka u odnosu na 2003. godinu.

• Najviše je najmanjih gospodarstava koja se prestaju baviti ovom proizvodnjom.

Do 3 000 litara godišnje proizvodnje pad broja proizvođača je izrazito veliki u odnosu na 2003. godinu.

• Unatoč tome količine proizvedenog mlijeka ove skupine proizvođača i dalje su za naše prilike dosta značajne. To je proizvodnja od 73 637 779 litara mlijeka koja čini 13,82 % ukupnih otkupljenih količina mlijeka.

Kretanje broja analiziranih isporučitelja mlijeka u SLKM u RH za 2003. i 2004. godinu 48 000 46559

46795

46652

46588

46 000

,B ~ 44 000 o > N

·e42 000

-+--2003.

-a 2004.

41956

C.

"o'

...

..0

39274

40 000

39629

~21

38 000

1

2

3

4

5

6 mjesec

7

8

9

10

11

12

Pad broja proizvođača vidljiv je i iz broja analiziranih proizvođača po mjesecima. Tako je u 41 514 proizvođača a u prosincu 38 721 proizvođača, što je pad za 7 % u toku godine. Ovaj pad je manji od pada ukupnog broja proizvođača zbog toga što svi proizvođači nisu kontinuirano isporučivali mlijeko na tržište. siječnju analizirano

M{jekarski list 0412005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Pr01qečna proizvedena

količina mlijeka

po proizvođaču za 2003. i 2004. godinu

l

1200,00 1100,00 1000,00

CII

E

...

CII

=

-+-- 2003. ,

900,00

-a-2004.

:,

CII

C

800,00

~

700,00

:§

-----

------

600,00 2

3

4

5

7 6 mjesec

8

10

9

11

12

Odraz pada broja proizvođača mlijeka i povećane prodaje je u prosječnom povećanju prodaje mlijeka po gospodarstvu koje je sa 892 litre /gospodarstvu naraslo na 1 048 litara što je povećanje od 17,5 % u odnosu na 2003. godinu.

Struktura proizvodnje

mlijeka po županijama

Prosječan

u 2003. i 2004. g.

Prosječan

broj

Ukupna

broj

Ukupna

Odnos

Odnos broja

Udio u ukupnoj

Udio u ukupnoj

proizvođača

količina

proizvođača

količlna

količina

proizvođača

količini

količini

Županija

2003. god.

2003.

2004. god,

2004. god.

2003.-2004.

2003.-2004.

u 2004. god.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA DUBROVACKO-NERElVANSKA ŽUPANIJA

5 508

57.447.821

4.958

54.988.273

-4,47%

-11,08%

u 2003.aod.

10,94%

6

51 554

9

63 831

19,23%

29,41%

0,01%

0,02%

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

1 009 185 91 2528 1 901 1 697 1 595 2 131 1494 3 088

5 250 681 2 391 75f 4 208 38E 54 122 931 31 371 97€ 16 732 745 13.455.385 23117 450 23 123 686 27 387 872

818 157 62 2445 1 901 1 529 1 369 1 947 1 320 2 637

4 835 021 2941540 6 104 045 57 048 426 36 376 664 17 019 582 13 277 841 23 026 906 22 478 926 25 600 197

-8,60% 18,69% 31,06%

1,00% 0,46% 0,80%

1,94% 0,37% 0,15%

1,69% -1,34% -0,39% -2,87% -6,98%

-23,31% -17,60% -48,04% -3,37% -0,04% -10,95% -16,49% -9,47% -13,11% -17,07%

6 918

84 901 957

6464

85 513 888

0,72%

3 207 3 294

31400775 28 816 468

2 995 2 933

32 803 110 29 240 163

4,28% 1,45%

6430

79 347 069

5 965

78 891 428

1 996 337 532

13 715 16, 3 362 151 8 671 794

1 499 277 483

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ZADARSKA tUPANIJA OSJEČKO-BARANJSKA tUPANIJA

Vl.lKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA ~IROVITIČKO-PODRAVSKA tUPANIJA

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA MEĐIMURSKA tUPANIJA

VARAžDINSKA tUPANIJA BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA SISAČKO-MOSLAVAČKA 1UPANIJA KARLOVAČKA tUPANIJA KOPRIVNIČKO-KRl1EVAČKA

tUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA ISTARSKA ŽUPANIJA

11,76%

10,30%

5,80%

5,97% 3,19% 2,56% 4,40% 4,40% 5,21%

4,51% 3,63% 3,25% 4,62% 3,13% 6,26%

-7,03%

16,16%

15,33%

-7,10% -12,32%

5,98% 5,49%

7,10% 6,96%

-0,58%

-7,80%

15,11%

14,15%

14 949 963 2420450 8 435 609

8,26% -38,91% -2,80%

-33,15% -21,56% -10,16%

2,61% 0,64% 1,65%

3,55% 0,66% 1,15%

3,13%

5,68%

5,13% 13,76%

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

2 546

16 420 353

2.394

16 820263

2,38%

-6,37%

UKUPNO

46491

525 297 971

42161

532 836 126

1,41%

-10,27%

U proizvodnji mlijeka u proteklom razdoblju događaju se velike promjene. Struktura proizvodnje i kvaliteta mijenjaju se u pozitivnim smjerovima. Ono što je po pitanju količina proizvedenog mlijeka značajno, je da unatoč padu broja proizvođača rastu količine isporučenog mlijeka na tržište. U svakom slučaju zbog sveukupnog značaja svake otku.p]jene litre mlijeka za KVOTE RH u pristupu EU ne smijemo se odricati niti malih proizvođača mlijeka jer oni svojim količinama ( 14%)podižu kvotu mlijeka. ■ 30

Mfjekarski /i,;t 04/2005.

=================HRVATSKI

STOČARSKI CENTAR

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR ZAGREB, tel. - 01/3903-111; 01/3903-103; fax-01/3903-191; OLJOPRIVREDNO DOBRO Šašinovečki Lug b.b., tel./fax: 01/2042-015; 2015-518

PONUDA SJEMENA ZA PROLJETNU SJETVU 2005. GODINE 1. JARI JEČAM-TROJANAC - sorta stabilnog uroda, vrlo otporan na bolesti.

Prosječne visine

75 cm. Količina sjemena za sjetvu ovisi o masi 1000 zrna (200-220 kg/ha ili 120-135 kg/kj). Ne podnosi kisela tla.

2.

JARA ZOB - ŠAMPIONKA - sorta bijele do žute boje zrna, stabilnog uroda. Već je više godina na našim oranicama, jer se odlikuje izvanrednom kvalitetom. Uz vrlo mala ulaganja i na tlima lošije kvalitete daje dobre rezultate. Količina sjemena potrebna za sjetvu kreće se od 120-150 kg/ha ili 75- 90 kg/kj. Zob je kultura koja je osjetljiva na prekomjernu i neizbalansiranu gnojidbu, pa uz pretjeranu gnojidbu dušikom poliježe.

3.

JARI STOČNI GRAŠAK-TIMO- sorta koja se koristi za ishranu kao zelena, osušena ili krma.

Može se koristiti u smjesi s jarom zobi ili nekom drugom strninom koja daje puno zelene mase.

Norma sjetve ovisi o krupnoći sjemena, a kreće se od 160-190 k/ha ili 100-120 kg/kj. Treba ga sijati što je moguće ranije u proljeće. Sijati se može pšeničnom sijačicom bez zatvaranja redova, a vrlo je važno da sjeme ne ostaje na površini nego da bude uneseno u tlo.

- ZEKON - sorta koja je u ishrani stoke pogodnija za korištenje kao zrno, mada se može koristiti kao zelena krma. Optimalni rok sjetve je do treće dekade ožujka, norma sjetve je 160-200 kg/ha ili 100-120 kg/kj.

4.

5.

SOJA - MARIJA- najranija sorta do sada priznata u Hrvatskoj. Vrlo pogodna, u područjima s dovoljno vlage, za postrnu sjetvu ali i za sjetvu soje kao glavne kulture u područjima gdje rano ujesen treba sijati sljedeću kulturu.

- SIVKA- sorta pripada ranijoj grupi zrenja, ima dobre urode, može se rano žeti što je važno zbog pripreme tla za jesenjsku sjetvu. Može se sijati bez ikakvih problema u zapadnom dijelu Hrvatske. U pokusu na "Belju" 2004. godine bilaje najrodnija u svojoj grupi zriobe.

- RATARKA (S 0990) - pripada grupi srednje ranih sorti, može se sijati i u zapadnom i u istočnom dijelu Hrvatske, a daje dobre rezultate.

- SLAVONKA- zbog dužine vegetacije sorta pogodna za istočni dio Hrvatske, gdje se već više godina sije i daje vrlo dobre urode.

- GORDANA - vrlo stabilna sorta odlične rodnosti. Zbog dužine vegetacije preporuča se za srednji i istočni dio Hrvatske.

LUCERNA - OS 88 - sorta Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, daje visoke prinose kvalitetne krme (sjeme proizvedeno na površinama Poljoprivrednog dobra Šašinovec). ■

Mljelwrski list 04/200.5.

31

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

GOSPODARSTVO

~~ ~ ~ ---~~ -

Dražen Blašković, dipl. ing. i doc. dr. Zoran Grgić-

PRILIKA ZA MLJEKARSKU PROIZVODNJU Zagrebačka županija organizi-

18. veljače 2005. godine rala je radionicu u kojoj je predstavljen SAPARD fond Pretpristuni fondovi Europske unije. Svrha tog fondaje potpora održivoj poljoEuropske unije privredi i razvoj seoskih područja u skladu sa stanU procesu pripreme dardima EU. budućih članica zajednici za pri.._ ___________________________ • stup Europskoj Pred više od 150 sudionika - predstavnika gradova i općina, brojnih institucija i poljoprivrednih udruga predstavljen je program ruralnog razvoja Zagrebačke županije kojeg je izradioAgronomskifakultet,a očemujegovorio dr. se. Josip Juračak, voditelj projekta.

Posebno su bila zanimljiva iskustva Republike Slovenije o institucionalnom okviru korištenja sredstava EU o čemu su govorili Sonja Bukovec iz Agencije Republike Slovenije za poljoprivredu i razvoj poduzetništva. Marija Krušič iz Poduzetničkog centra Krško, Robert Kaše iz općine Sevnica, te posebno Slavica Grobelnik poljoprivredna savjetnica i korisnica SAPARD sredstava - izazvali su zanimanje praktičnim primjerima kako slovenski poljoprivrednik koristi sredstva EU, ali i gradovi i općine u Sloveniji.

Marijan Brčić Kostić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva govorio je O programima Republike Hrvatske na ruralnom razvoju, a pročelnik Županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo naglasio je da je ovo početak zajedničkih aktivnosti koje _ u narednom vremenu zajedno s udrugama, poduzetničkim centrima, gradovima i općinama te Regionalnom razvojnom agencijom - treba intenzivirati.

Važno je napomenuti da su od deset država koje su ostvarile ulazak u EU, 01. svibnja 2004. godine samo neke uspješno iskoristile omogućena sredstva u visokom postotku (npr.

Slovenija), dok su neke povukle relativno male svote od onoga što imje bilo na raspolaganju.

M/jekarski list 04/2005.

od 1989 _godine formiranoje nekoliko fondova za · ·· Om· se k oris · t e za pomoc, u procesu t ranz1c1Je. financiranje prilagodbe zemalja pristupnica društveno-gospodarskim i infrastrukturnim t • EU đ •· • 1· SAP'AnD K ao sus aVIma , a me u nJ1maJe pretpristupni fond SAPARD je ustanovljen Uredbom Europskog vijeća u lipnju 1999. godine.

= .

Temeljna namjena programa je priprema zemalja pristupnica Europskoj uniji za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u području razvoja seoskog prostora. Pripremama za prihvaćanje i distribuciju sredstava iz SAPARD programa, osim izravne financijske koristi, zemlje pristupnice stječu iskustva koja ih .

• k •• · · · · · zpp pripremaJu asmJOJ primJem mJera namijenjenih punopravnim članicama EU. Temeljni ciljevi SAPARD programa su sljedeći:

•uspostava sustava potpore održive poljoprivrede i razvoja seoskih područja prema st a nd ardima EU, • rješavanje problema dugotrajne prilagodbe poljoprivrede i seoskih područja, • pomoć uvođenju acquis communautaire (pravno nasljeđe EU) u svezi ZPP i na nju vezanih politika.

Europska unija predložila je 15 mjera koje semoguf"'inanciratiizsredstavaSAPARD-a: • ulaganjaupoljoprivrednagospodarstva • poboljšanje tehnologije prerade i marketinga poljoprivrednihiribarskihproizvoda • veterinarska i fitosanitarna kontrola, kakvoća hrane i zaštita potrošača

33

GOSPODARSTVO • promocija proizvodne tehnologije koja štiti okoliš i čuva seosku baštinu • diverzifikacija gospodarskih aktivnosti i razvoj zamjenskih izvora dohotka • usluge potpore i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima • osnivanje udruženja proizvođača • obnova sela i očuvanje seoskog nasljeđa • poboljšanje i preparcelacija zemljišta • obnova katastra • stručno obučavanje • poboljšanje infrastrukture na seoskom području

• upravljanje vodnim resursima za poljoprivredu • projekti u šumarstvu, investicije u privatna šumarska imanja, prerada i marketing šumarskih proizvoda • tehnička pomoć (studije, nadzor, informiranje, javne objave) Koje će mjere biti financirane u pojedinoj državi, zavisi o nacionalnom programu ruralnog razvoja kojeg mora odobriti i Europska komisija.

Pri tome EU može financirati najviše 50% troškova pojedine mjere, osim za tehničku pomoć gdje udjel može biti i 100%. Ako se radi o potpori mjerama koje provode profitabilne tvrtke, ukupni udjel javnih sredstava može biti najviše 50% ukupnog troška, od čega sredstva SAPARDa mogu iznositi najviše 75%, a preostalih 25% osigurava država. Ukoliko zadovolji potreb~ ne uvjete, Hrvatska će moći koristiti sredstva iz ovog programa tijekom 2006. godine, u ukupnom iznosu od 25 mil. eura.

Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva u dosadašnjem radu na Nacionalnom programu za SAPARD, odabralo je tri mjere. Ovdje ćemo navesti samo mjere koje mogu koristiti proizvođači mlijeka.

1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva • ulaganje u izgradnju i adaptaciju gospodarskih objekata, štala • ulaganje u opremu • ulaganje u opremu za izgnojavanje, tankove za čuvanje stajskog gnoja, uključujući specijalizirana sredstva transporta, ako su dio projekta • prva kupnja rasplodne stoke radi poboljšanja 34

uzgojnih kvaliteta 2. Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda • investicije u izgradnju i/ili adaptaciju mljekara i/ili opremanje i modernizaciju mljekara • ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju klaonica i/ili opremanje klaonica • ulaganje u pogon za zbrinjavanje i/ili sakupljanje otpada animalnog podrijetla 3. Ruralna infrastruktura • ovo je mjera koju može koristiti javna uprava, a odnosi se na poboljšanje infrastrukture na ruralnom području.

Preduvjeti za implementaciju SAPARD programa Sredstva iz SAPARD programa dostupna su državi pristupnici samo ako udovolji stroge zakonske, organizacijske i nadzorne uvjete.

Odgovarajućim uredbama država pristupnica mora definirati sljedeće: • fond i način raspolaganja sredstvima iz SAPARD-a, • instituciju zaduženu za provedbu programa (raspisivanje natječaja, ugovaranje projekata, nadzor provođenja programa, plaćanje), • nadzorno tijelo za provedbu programa (nadzorni odbor ili slično nezavisno tijelo).

Provedbu programa vodi institucija (akreditirana od Europske komisije) određena za provedbu programa od strane države pristupnice.

Obično je ova institucija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a nakon što završi razdoblje SAPARDA i država postane punopravnom članicom EU, ova institucija preuzima implementaciju mjera strukturne politike i politike ruralnograzvoja EU. Izradom nacionalnog programa za SAPARD koji se temelji na prethodnim nacionalnim razvojnim programima (strategijama razvoja, planu regionalnog razvoja i sl.) i njegovim prihvaćanjem na nacionalnoj razini, učinjen je prvi korak. Program provjerava Europska komisija. Konačna inačica predstavlja dokument usuglašen između pojedine države i Europske komisije, jer se njegovom provedbom udružuju sredstva obiju razina.

Mljekarski list 04/2005.

GOSPODARSTVO Krajnji korisnici sredstava iz SAPARD-a mogu biti seljačka gospodarstva, poslovni subjekti, nevladine organizacije, profesionalne udruge, zadruge i jedinice lokalne samouprave, što zavisi o odabranim mjerama i kriterijima za financiranje.

Treba reći, da je u većini država primjena SAPARD-a bila na nižoj razini od očekivane.

Predviđena sredstva nisu iskorištena zbog složenosti prijave za potporu i zbog nedovoljnog interesa potencijalnih korisnika. Vjerojatno je tome razlog njihova nedovoljna informiranost i opća nepripremljenost za korištenje javnih fondova ovakve vrste i na ovakav način.

Iz Ministarstva upozoravaju da bi potencijalni korisnici trebali već sada početi planiranje projekta (kupovina zemljišta, projektna dokumentacija, poslovni plan) kako bi bili spremni do početka 2006. godine prijaviti se na natječaj u Ministarstvu (ako do tada agencija pri Ministarstvu dobije akreditaciju od EU). Dakako, to znači da treba osigurati sredstva potrebna za provedbu projekta u 100%-tnom iznosu. Projektnom dokumentacijom mora se dokazati da je projekt profitabilan i da neće propasti. Provedbu projekta kontrolira odjel u Ministarstvu, a tri mjeseca nakon podnošenja dokaza da su ispunjene sve stavke iz ugovora, iz sredstava SAPARDA povlači se 50% od cjelokupnog iznosa investicije, tj. 100% ako se radi o mjeri pod točkom 3 (razvoj ruralne infrastrukure).

Projekt predložen za SAPARD, ne može korisiti neki drugi model sufinanciranja (npr. model kapital-

nih ulaganja). Vidljivo je da do ulaska u EU imamo puno posla i da nije lako ni jednostavno pripremiti se za iskorištenje dostupnih sredstava, ali je ovaj način rada svojevrsna priprema na pravila igre u EU. Što prije naučimo raditi po europskim pravilima, prije ćemo uskladiti i modernizirati našu poljoprivredu i ruralne krajeve.

Primjer financiranja mljekarske proizvodnje iz SAPARD programa Od primjera korištenja ovog programa u mljekarskoj proizvodnji zemalja korisnica može se izdvojiti Projekt cjelovite izgradnje i opremanja 100 mliječnih farmi u Bugarskoj, s proizvodnjom bioplina, hranidbenim centrom, mljekarom i klaonicom.

Opis projekta: 1. 100 novih obiteljskih farmi krava sa zatvorenim ciklusom, postojeće je samo gospodar-sko dvorište i neodgovarajući stari objekti.

2. Kapacitet farmi bit će 20 grla, od toga 15 muznih (u laktaciji?).

3. Od svakog grla se očekuje proizvodnja od 8 tona mlijeka godišnje.

4. Na svakoj farmi će biti staklenik (250-500 m 2).

5. Za cijeli projekt od 100 farmi bit će ustrojen feeding centar (pogon peletirane hrane za krave), jedna mljekara ijedna klaonica.

6. Kapacitet feeding centra bit će 150 tona/dan kompletne peletirane hrane.

7. Kapacitet mljekare je 15 tona mlijeka dnevno.

8. Kapacitet klaonice je 50 životinja dnevno. O

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikrokreditniprogram DEMOS

•KREDITI: •Za krave •Za poljoprivredu •Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti • FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA • BRZA REALIZACIJA

Mije/carskili.st 04/2005.

Za sve detaljnije informacije

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA Martina Gambona 4

S. I A. Radića 5

Karlovac

Dvor

te!: 047- 615-827 ili 615-828

te!: 044-871-317

P. Preradovića 6

Kralja Zvonimira 2

Drniš

Pakrac

tel: 022-888-038

te!: 034-412-055

www.demos-skz hr

35

GOSPODARSTVO

POLOŽAJ SEKTORA MLJEKARSTV I BrankaŠakić,dipl.ing.

I PREMA POLITICI EU Predavanje je održao pred- Dana 18. 02. 2005. održan je stručni skup u sjednik organizacije 'Veepro Holl- organizaciji Ministarstva po(joprivrede, šumarstva i and", gospodin Jan Venneman. Na vodnoga gospodarstva, Hrvatskog stočarskog centra i predavanju je prikazana situacija Nizozemskog Veleposlanstva, s temom: Politika EU u u EU danas i u prošlosti, kako bi odnosu na sektor m(jekarstva. lakše razumjeli promjene koje nas .._ _______________________ _. čekaju i prilagodili se novonastaloj

situaciji.

Pri osnivanju EU bila su dva glavna cilja: opskrbiti europske građane dovoljnom količi­ nom hrane i omogućiti poljoprivrednim proizvođačima pristojan prihod. Novcem iz EU proračuna financiranje razvoj farmi; mnogi. poljoprivredni proizvođači iskoristili su taj novac. Ovaje politika bila vrlo poticajna. Tada je cijena mlijeka bila visoka i stabilna, a osigurao juje: - Interventni otkup maslaca i obranog mlijeka u prahu. EU je svake godine utvrđivala ciljnu cijenu mlijeka. Ukoliko je ciljna cijena pala ispod utvrđene, Vlada je otkupljivala mlijeko i tako smanjenjem količine na tržištu utjecala na povećanje cijene.

- Izvozne potpore. EU je nadoknađivala razliku između svjetske cijene izvoznih proizvoda i cijene tih proizvoda na domaćem tržištu. Na taj način je povećavala konkurentnost svojih proizvoda na svjetskom tržištu.

- Uvozne barijere, tzv. prelevmani, kao zaštita od jeftinog uvoza. Na uvezenu robu, osim carine(% od vrijednosti robe), plaćanje dodatni iznos (€/kg), a na taj način onemogućena je pojava jeftinih stranih proizvoda na domaćem tržištu.

U ovakvoj EU politici javio se problem viškova. Zbog interventnog otkupa stvorene su velike zalihe, a njihovo čuvanje plaćali su porezni obveznici. S vremenom je dio zaliha prodano na stranom tržištu po vrlo niskoj cijeni, a razliku su opet plaćali porezni obveznici. Kao moguće rješenje uveden je sustav mliječnih kvota koji od 1984. godine dobro funkcionira.

36

Politika EU od osnutka je pod stalnim pritiskom unutarnjih i vanjskih činitelja.

Unutarnji činitelji su porezni obveznici koji ne prihvaćaju činjenicu da 50% proračuna ide za poljoprivredu, i to 20% kroz potpore: 10% izvozne potpore, 10% potpora na unutrašnjem tržištu kroz posebne programe (mlijeko za školsku djecu, posebni maslac za pekarsku industriju, itd.). Vanjski činitelj je WTO (Svjetska trgovinska organizacija), jer EU izvoznim potporama stavlja svoje proizvode na otvoreno svjetsko tržište po povoljnijim cijenama, a istovremeno je prelevmanima relativno zatvorena za proizvode ostatka svijeta.

Odi učeno je da se provedu promjene i to: 1. smanjenjem interventnih cijena. Za maslac su cijene pale za 20% u 3 godine, a za obrano mlijeko u prahu za 15%, 2. ograničenjem količine, 3. smanjenjem izvoznih potpora. Za početak je dogovorena smanjenje za 36%, ali će se postepeno potpuno ukinuti.

Pozitivna strana ovih promjena je uvođenje direktnih plaćanja. U studenom 2004. bila je prva isplata proizvođačima mlijeka, a iznosila je malo više od O,1 €/kg mlijeka. Isplaćeni iznos vezan je uz kvotu određenog proizvođača.

Predviđa se da će krajem 2005. godine iznositi više od 0,2 €/kg mlijeka, a u 2006. godini oko 0,3 €/kg mlijeka. 2007. godina je posljednja godina u kojoj je povezano direktno plaćanje uz kvote, a u starim članicama EU odvajanje će se dogoditi i ranije. U novim članicama EU direktno plaćanje M(jekarski list 04/2005.

<lJugogodišnja lradicija proda;e steonih juni<:a proizi,odačima, niljekarama i trgoi,cirnadiljem si:iijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. Preskočite posrednike,

kupite junice direktno od proizi,odača!

</Juditekorak ispred!

Jni,estirajte u bolju budućnost!

lnter- Ago d.o.o.

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

GOSPODARSTVO

nije povezano s proizvodnjom (kg), već s površinom (ha). Kada Hrvatska ude u EU, također će postojati direktna plaćanja po površini, a pitanje iznosa zavisi o uspješnosti naših pregovarača.

Povoljna politika EU pogodovala je rastu broja mliječnih krava. Nizozemska, Austrija i Poljska imaju više mliječnih krava nego Hrvatska, ali manje farmi s mliječnim govedima.

kvota mlijeka je: mlijeko za preradu i mlijeko za direktnu prodaju s farme. U Nizozemskoj mliječna kvota iznosi 11, 1 milijuna tona, u Sloveniji 0,6 milijuna tona, a za Hrvatsku bi kvotu trebalo odrediti na nivou proizvodnje 2005. godine. Neke nove članice EU mogu mijenjati (povećavati) svoje kvote na razini proizvodnje u 2006. godini. Te zemlje nastoje povećati kvotu mlijeka za preradu.

Tablica 1:Mliječne kvoteu Europsko/ uniji

Grafikon 1: Broj111/ijecnih krava Broj krava

3500000

~-------------------

Država

3000 000 2 500 ODO

i

Austriia

2 000 000

Niemačka

;[

1500000

ltaliia Nizozemska

.,

1 ODO000

Mađarska

Poliska Slovenija 2000.

2001.

2002.

2003.

Kvota, milijuna tona

2,8 27,9 10,5 11, 1 1,9 8,9 0,6

2004.

U Nizozemskoj postoji privatni laboratorij za kontrolu kvalitete U::::=======================::tl mlijeka a kontroliraju ga Udruženje Broj farmi mliječnih goveda u Nizozemskoj prerađivača, Organizacija za kontrolu mliječno­ stalno se smanjuje, a povećava se broj grla po sti i Savez proizvođača. Laboratorij je pod konfarmi, kao posljedica politike EU u mliječnom trolom Vlade te mora zadovoljiti zakonsku regusektoru. Do uvođenja kvota broj krava u lativu Ministarstva poljoprivrede i Odbora za Nizozemskoj je rastao a otada opada; a razlog je, mliječne proizvode. Korištenje laboratorija nije obvezno, ali ga koriste sve mljekare i sve organivjerojatno veća proizvodnja mlijeka po kravi. zacije koje se bave uzgojem mliječnih goveda zbog dobre opremljenoGrafihw 2: PrC1iZ\'Od111a ml,jektlp km111 sti. U Nizozemskoj nema sabirališta Proizvodnja mlijeka po kravi mlijeka, jer sve farme imaju tanko8000 ~-ve.

Mlijeko 11iz kanti 11 mljekare su 7000 prestale uzimati prije više od 10 go6000 I dina. Sve proizvedeno mlijeko ide j 5000 ::::: i 4000 direktno s farme u mljekaru, svaki "' 3000 dan ili svaka 2 dana, a svaki put 2 000 uzimaju uzorke i šalju u laboratorij 1 000 na analizu. Rezultate analize šalju o 2000.

2001.

2002.

2003.

2004. tvornici i na temelju njih se plaća Godine proizvođačima. Kontrola na farmije / -+-- Hrvatska ----- Austrija __..._ Nizozemska -- Poljska ---4---- Slovenija svaka 4 tjedna, a uzorke uzima I tehničar i to prilikom jutarnje i večernje mužnje. Rezultati analiziranog mlijeka Prosječna kvota za mlijeko po farmi iznosi iz laboratorija se šalju proizvođaču i organizaciji 4 72 340 kg, što je više od 7 500 kg/kravi. Ukupna

I -+--

Godine

Hrvatska

---

Austrija __.,__ Nizozemska -,lf-

j

7

~

:

38

Poljska ---4---- Slovenija

:

..

Ml:fekarskilist 04/2005.

GOSPODARSTVO

za selekciju. U EU cijena mlijeka usko je vezana uz kvalitetu, a sustav kontrole mlijeka jednak je kao u Hrvatskoj. U izračunavanju cijene mlijeka značajna je količina mliječne masti i bjelančevina. Cijena je veća za bjelančevine nego za mliječnu mast, a voda ima negativnu ocijenu pa cijena mlijeka znatno varira. Mlijeko bolje kvalitete je skuplje i obrnuto, pa novac ostaje u istom sektoru, samo se raspoređuje prema kvaliteti. Pad cijene mlijeka posljedica je politike EU, ali djelomično i tržišta.

U Nizozemskoj su poljoprivrednici svjesni situacije u kojoj se nalaze; dugoročno - prihode trebaju stvoriti na vlastitom posjedu a ne živjeti od poticaja, a kratkoročno direktno plaćanje im je kompenzacija za smanjenu cijenu mlijeka. U Poljskoj je cijena ŠTETNE

TVARI

mlijeka bila vrlo niska (ispod 0,2 €/kg mlijeka) i ulaskom u EU je porasla, a porasle su i cijene goveđeg mesa i podmlatka. Zbog ulaska u EU otvoreno im je novo, šire tržište, a započela su i prva plaćanja po ha. U Hrvatskoj je cijena mlijeka visoka, viša od cijene u Nizozemskoj i možda najviša u EU, a razlog su djelomično poticaji, a djelomično uvoz. Predviđa se da će se cijena u budućnosti sigurno smanjiti.

U ovom prijelaznom razdoblju treba iskoristiti poticaje i visoke cijene za investiranje u proizvodnju (nove staje, izmuzišta, nova grla).

Godinama je proizvodnja mlijeka po kravi povećavana, pa sada za 305 dana iznosi više od 8 400 kg. Predviđa se da će ovaj porast biti sporiji jer se mijenja svrha uzgoja a to je dužina života goveda,plodnostizdravlje. ■

U MLIJEKU

PESTICIDI U MLIJEKU I MLIJECNIM PROIZVODIMA Pesticidi su učinkoviti u suzbijanju štetnika, ali i narušavanju zdravlja životinja i ljudi ukoliko se nepravilno primjenjuju.

Pesticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoda i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka.

Osim u zaštiti bilja upotrebljavaju se i za uništavanje insekata i drugih organizama -~ ·;;: koji prenose uzročnike zaraznih bolesti na ~ ljude i životinje te raznih molestanata i parazita kod ljudi i životinja.

U pesticide ubrajamo insekticide, rodenticide, herbicide, fungicide i limacide. Zajedničko im je da su to ustvari otrovi različite namjene i toksičnosti. Uporaba pojedinih pesticida bilaje u prošlosti toliko opsežna i nepromišljena da se njihovi škodljivi razgradni produkti mogu i danas pronaći u okolišu, pa i u životinjskim tkivima i organima (masno tkivo, jetra, bubreg, mozak) te proizvodima (mlijeko, jaja, med itd.).

N ajučestalije su se koristili klororganski pesticidi koji su vrlo postojani u biološkim sredinama, pa su se nakupljali u prehrambenom lancu.

Najvažniji predstavnici ove skupine su DDT, Mljekarski list 04/2005.

endrin, dieldrin, aldrin, lindan, heptaklor, HCH, klordan i mnogi drugi. U Republici Hrvatskoj primjena organoklornih pesticida je zabranjena već duži niz godina, ali se unatoč tome njihovi ostatci mogu pronaći u okolišu, životinjama, a i ljudima.

U mlijeku i mliječnim proizvodima najčešće se od svih pesticida mogu naći insekticidi, skupina pesticida namijenjena suzbijanju insekata i ektoparazita. Naime, primjenom insekticida u zaštiti bilja uvijek je prisutna i mogućnost zaostajanja tih tvari na biljkama koje se kasnije koriste u hranidbi životinja. U organizmu životinje insekticidi najčešće ispoljavaju toksično djelovanje putem kroničnih promjena koje sustavno slabe obrambene snage pa životinje postaju sve neotpornije spram drugih uzročnika bolesti.

Pored navedenog bitno je naglasiti da se insekticidi izlučuju mlijekom pa konačno konzumiranjem takvog mlijeka završe u organizmu čovjeka. Mliječna mast sastojak je mlijeka za koji se vežu insekticidi, pa se veće količine tih štetnih tvari mogu pronaći u

39

un--

,,

n ,

'CE w·, 'Z '

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austrjja, Njemačka, Nlzozems ili u karanteni prodavatefj

KREDITIRAN

8RZ4I JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE - odabir i dogo 098/651-570 091/7955-444 -

--

-

-

-

-

-

-

-

--~-

-

~

-

-

_ _!

-

-

-__

I

--

- -

-

-

-

-

-

,I

ŠTETNE mliječnim proizvodima

sa većim udjelom masti (maslac, masni sirevi). U cilju sprječavanja zaostajanja insekticida i drugih pesticida na poljoprivrednim površinama i kulturama treba se pridržavati uputa proizvođača o načinu primjene, doziranju i posebno vremenu koje treba proći od primjene pesticida do hranidbe životinja tretiranim krmivima.

Osim u zaštiti bilja, insekticidi su našli svoje mjesto i u veterinarskoj medicini gdje se koriste za suzbijanje ektoparazita na životinjama, te različitih insekata prenosioca uzročnika zaraznih i nametničkih bolesti. Pojedini ektoparazitici se nakon primjene na muznim životinjama mogu resorbirati i izlučivati mlijekom. Neki se insekticidi i ne smiju koristiti na životinjama čije se mlijeko koristi u prehrani ljudi (pr. Gamacid T-50, aktivna tvar lindan; zabranjen od 2001. godine). S druge strane ipak se većina dostupnih preparata ne resorbira niti izlučuje mlijekom, ali ih treba pravilno primjenjivati te spriječiti moguće onečišćenje neposredne okoline životinje, hrane i vode za životinje, muznogpriborai dr.

Najviše dopuštene količine ostataka pesticida u mlijeku Ostatci pesticida u kravljem mlijeku izražavaju se na ukupnu masu mlijeka (Tablica 1), a u mlijeku drugih životinja na osnovi sadržaja masti. U mliječnim proizvodima s više od 2% masti ostatci se pesticida izražavaju na sadržaj masti, (najveća dopuštena količina 25 puta je veća od navedenih u tablici za mlijeko), a u mliječnim proizvodima s manje od 2% masti na ukupnu masu proizvoda.

Tablica1: Najviše dopuštenekoličine nekih pesticida u mlijeku GENERIĆKI NAZIV

NAJVISE DOPUŠTENE KOLIĆINE

NAMJENA PESTICIDA

Ima/kal

aldrin amitraz DDT i metaboliti diklorvos dikvat endrin heksaklorbenzen HCH lindan heptaklor

Mljekarski li,st 04/2005.

O 006 0,5 0,04 0,01 0,01 0,001 O 01 0,002 0,008 0,004

insekticid insekticid insekticid insekticid herbicid insekticid fungicid insekticid insekticid insekticid

TVARI U MLIJEKU

U tablici 1 su prikazane su najviše dopuštene količine ostataka samo nekih, «najzvučnijih» pesticida.

U Pravilniku o količinama pesticida, toksina, metala i histamina i sličnih tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o drugim uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe (NN broj 45/98.) naveden je poveći popis pesticida, a za mlijeko i mliječne proizvode su navedene najviše dopuštene količine ostataka za ukupno 91 pesticid. Štetnost pesticida Korisnost pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i javnom zdravstvu je neupitna, ali ipak treba imati u vidu da su to potencijalno opasne tvari koje mogu poremetiti ekološku ravnotežu te u krajnjoj liniji i ugroziti život ljudi, divljih i domaćih životinja. Primjena već spomenutih ekološki najneprihvatljivijih klororganskih pesticida u zaštiti bilja i životinja je napuštena u zemljama EU i Hrvatskoj sedamdesetih godina. Masovno su se koristili za suzbijanje štetnika u tlu i na biljkama, a budući da su teško razgradivi spojevi, dugo su zaostajali u okolišu. U životinjskim tkivima i proizvodima bili su konstantno prisutni u nedopuštenim količinama, čime je izravno bilo ugroženo i zdravlje ljudi.

Općenito, pesticidi mogu izazvati akutna otrovanja životinja i ljudi ukoliko se u organizam unesu u većim količinama. Akutna otrovanja divljih životinja, posebice ptica nisu rijetka pojava, a posljedica su nepravilne primjene pesticida, i neodgovornog odlaganja pesticidne ambalaže gdje god se stigne. U domaćinstvima su također vrlo česta otrovanja domaćih životinja pesticidima za suzbijanje glodavaca (rodenticidi), uslijed nepravilnog postavljanja otrova na mjesta koja su dostupna životinjama kojima otrov nije namijenjen.

Može se ipak reći da su kronični oblici pesticidnih otrovanja daleko značajniji od sporadičnih akutnih otrovanja. Oni nastaju dugoročnim unosom manjih količina pesticida onečišćenom hranom, vodom ili zrakom, a očituju se degenerativnim, atrofičnim, nekrotičnim i drugim promjenama u različitim tkivima i organima čime nastaju i kompleksnije i dugoročnije štete u smislu poveća­ ne osjetljivosti životinja na stres i bolesti, reprodukcijskih poremećaja te smanjenja proizvodnje mlijeka.O 41

~NOVI

Mu

8_,IKOVI SIMENTALSKE PASMINE U CENTARU ZAREPRODUKCIJU STOCARSTVU HRVATSKE d.o.o.[ Mr. se. JvankaMajić-Balić l

NAGAN K-656 HB 7662 ( REXON-REX) VISINA GREBENA: 154 CM: TEŽINA: 1185 KG

Bik Nagan oteljen je 07.11.1996. u rezultati testova na osobine mliječnosti i tovnosti su Njemačkoj;

sljedeći:

Uzgojna

vrijednost

za osobine

mliječnosti MW:109

Uzgojna vrijednost za osobine tovnnosti FW:99 Ukupna uzgojna vrijednost GZW: 112 U testu na osobine mliječnosti dobio je .______________________ __, +895 za kilograme mlijeka, +40 za kg i + O,04 za% mliječne masti + 36 za kg i 0,07 za% proteina.

Majka ovog bika- Dixi 9833 ostvarilaje u 5. maksimalnoj laktaciji f

% Broj lakt.

Kg mlijeka

mi". masti

--

-Kg masti

,t-----,---;----,,-.,..,..---t--,--,,,-,------t

5

10__ 1!?~

--

4,33

_ 4~_

. 3,48 -··

358 _

Bik je izrazito dobrog zdravstvenog stanja, specijalist za vime, visoke ocjene za dugovječnost.

Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi 31,00 kn + PDV SINEK K 657 HB 7663 SPIRO-STRESS VISINA GREBENA: 150 CM· TEŽINA: 1130 KG 1~~;;;::::::;:;;;;;;~;;::::;_:;;:;~~,:;;~.,~r.""-;---------:~ Bik Sinek oteljen je 22.08.1998. u Njemačkoj, dvostruko je testiran a rezultati su sljedeći: Uzgojna vrijednost za osobine mliječnosti MW:106 Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti FW: 115 Ukupna uzgojna vrijednost GZW: 108 U testu na osobine mliječnosti dobio je + 678 za kg mlijeka, +34 za kg i +0,11 za% mliječne masti, +28 za kg i +0,07%zaproteine.

U testu na osobine tovnosti dobio je + 36, +O, 15 + 2,9 0,42 Majka ovog bikaje Barbara594581 uzgojena u Njemačkoj, a u 3. maksimalnoj laktaciji ostvarilaje: K mli"eka 7 180

% mi'. masti 4,07

I K masti

K

?92 --~-'---

Bik ima visoku ukupnu uzgojnu vrijednost, skladnu građu, dobro zdravlje i odličnu kakvoću sperme, izvanredne ocjene za okvir, fundament.

Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi 31,00 kn + PDV 42

Mljekarski fi,st 04/2005.

REPRODUKCIJA ŠTIT K- 658 HB 7664 (STEGO-STEG) VISINA GREBENA: 159 CM: TEŽINA: 1125 KG

Bik Štit je oteljen 26.10.1998. u Njemačkoj, dvostruko je testiran a rezultati su: Uzgojna vrijednost za osobine mliječnosti MW: 118 Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti FW: 81 Ukupna uzgojna vrijednost GZW:113 FIT: 105 U testu na osobine mliječnosti sljedeći su rezultati: +938 za kilograme mlijeka, +39 za kg mliječne masti i +32 za kilograme c__ _____________________ proteina, -0,01.

Majka ovog bikaje Uta 64 772, uzgojena u Njemačkoj, a u trećoj maksimalnoj laktaciji ostvarilaje: _J

K mli'eka 9 358

% mr. masti K masti K ··-_ 4, 19 _._ __ 3_93_--"'--___;;_:....:....;_ _ _.__----'---"-_~

Bik je u odličnoj kondiciji, dobrog zdravlja i blage naravi, visoke ocjene za mliječnost, vime i dugovječnost.

Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi: 31,00 kn+PDV SAMO K-659 HB 7665 (SAMU RAi - STEG) VISINA GREBENA: 156 CM: TEŽINA: 1145 KG

Bik Samo oteljen je 14.01.1999. 1 u ovoj grupi a rezultati testiranja su sljedeći: Uzgojna vrijednost za osobine mliječnosti MW:103 Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti FW: 109 Ukupna uzgojna vrijednost) GZW:109 Rezultati testa na osobine mliječnosti: +933 zakgmlijeka +35 zakgi-0,06za % mlj. masti, +30 za kg i -0,04 za% proteina.

Majka Gabi 700606, oteljena 20.09.1996. uzgojena u Njemačkoj najmlađi je

'------------------------' ostvarilaje u 3. max. laktaciji sljedeće rezultate: K mli'eka 8 557

% mr. masti 3,45

K masti 295

%

Ovaj bik se ističe odličnom kondicijom, čvrstim nogama, dobrim fundamentom i dobrom naravi.

Najbolje ocjenjen za vime, dubinu vimena, fundament i okvir.

Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi 44,64 kn + PDV 0 M(jekarski l~t 04/2005.

43

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

moto za travanj: MLIJEKO RASTE NAPOLJU, Tko još nijeNašsvladao suvremenu tehnologiju

/A~~QD~lf~O

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Hrvatska ne može bez svojih farmera !

Očito je travanj dobio ime po travi, a tko svoju travu ne pokosi u travnju, taj cijelu godinu za mlijeko dobiva manje novca. Proizvodnja mlijeka u toj godini bit će manja. Na polju će biti proizvedeno mnogo manje bjelanče­ vina i energije za proizvodnju mlijeka. Tko ne čita Mljekarski list i ne prati što pišemo, ili ne razmišlja o onome što je pročitao pa to i ne pokušava provesti u praksi proizvodnje mlijeka, taj će teško postati dobar ili još bolji farmer. Ako ti nešto nije jasno, postavljaj pitanja da ti možemo na njih odgovoriti. Ako nečim nisi zadovoljan, piši otvoreno o tome. Moramo razviti komunikaciju o prijenosu znanja u praksu, o suvremenoj organizaciji OPG-a i suvremenoj tehnologiji, kao i rješavanju nejasnoća i nesporazuma. Došla su druga vremena! Hrvatska treba ući u jednu veliku državu i postati sastavni dio velikog otvorenog tržišta. EU stvaraju oni koji znaju, koji hoće imati i imaju novaca, a žele imati još više. Za to im je potrebno novo otvoreno tržište. O pravilima, forme radi, predlažu zajedničke dogovore, a u stvarnosti pravila su unaprijed određena. Onaj koji zna i ima, i onaj koji ne zna i nema, u prosjeku znaju i imaju jednako. U cijeloj pričije «bitno» da onaj koji nema, barem misli da zna. Jedan ima plaću 2 000 drugi 10 000 eura. Onaj koji ima 44

travnjaštva i spremanja sjenaže, taj nije farmer. Travanj - prva košnja prvi otkos.

2 000 u prosjeku «ima» 6 000 eura ili kuna. Štalski prosjek u proizvodnji mlijeka - da, ali bez krava ispod 23 litre dnevno u vrhu laktacije. Nema prosjeka između dobre i loše krave.

Drugo, ušli smo u vrijeme hiperprodukcije poljoprivrednih proizvoda koji iz dana u dan postaju sve jeftiniji. Ne tako davno s područja Hrvatske nestali su konji, konjske zaprege i konjski plugovi, nestale su krave koje su vukle kola i koje su orale, nestale su vršalice i kosci.

Eto, primakla su se vremena kada će nestati seljaci, seljački ustroj OPG-a i seljačka tehnologija.

Promjene na Zapadu išle su vrlo brzo.

Razvoj tehnologije još brže. Znanstvena otkrića i spoznaje, te njihova primjena u proizvodnji novih proizvoda i tehnologija, dovele su do toga da se u proizvodnji mlijeka, trava sa 10 hektara spremi u silos za 3 sata, da se 60 krava pomuze za malo više od 1 sata, da krave idu na kompjutorske hranilice, da krave muze robot, da krava dnevno proizvede 50 do 60 litara mlijeka.

Dok pišem ovu rubriku iz broja u broj, uvijek razmišljam kako potaknuti što više proizvođača mlijeka na što brže promjene. Kako vas potaknuti da počnete razmišljati o onome što ne valja. Što treba mijenjati, kako vas potaknuti da počnete pisati, analizirati, računati. Naprosto, treba se što prije pripremati za EU i za dobivanje što veće kvote u proizvodnji mlijeka. Kada jednom dobiješ kvotu nema više mogućnosti povećavanja proizvodnje bez kupovanja tuđe kvote.

Da ne ispadne kako ja stalno tupim po nekakvoj suvremenoj organizaciji OPG-a, suvremenoj tehnologiji i farmerskoj proizvodnji.

Pazi malo! Od Portugala do Irske i Finske ta pitanja su odavno sredili i doveli u red. Na kojoj osnovi to možemo i mi? Osnova je samo jedna.

Pogledaj i razmisli!

10 krava - godišnje isporučeno 35 000 litara mlijeka.

10 krava - godišnje isporučeno 45 000 litara mlijeka.

Mljekarski li.st 04/2005.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

10 krava - godišnje isporučeno 50 000 litara mijenjati i organizaciju i tehnologiju je mlijeka.

KVOTA. Pazi!!! Kvota je kapital, novčana 10 krava - godišnje isporučeno 55 000 litara vrijednost. Svaka litra mlijeka u kvoti je mlijeka. jedna dionica. Za priznatu kvotu dobit ćeš 10 krava - godišnje isporučeno 60 000 litara ispravu, vrijednosni papir. Danas već jedmlijeka. na litra kvote vrijedi 1 do 1,5 euro. Unutar 10 krava - godišnje isporučeno 70 000 litara EU s kvotama se trguje. Kada budeš danas mlijeka. sutra išao u penziju, moći ćeš prodati svoju Eto, to tije suvremena organizacija OPG-a i kvotu. Seljačke penzije su tako i tako male, a primjena suvremene tehnologije, suvremenog prodajom kvote osigurat ćeš si kakvu takvu menadžmenta mliječne farme na malom otpremninu. Neki su u Hrvatskoj sebi udijelili milijunske otpremnine, bez obzira što su usput posjedu; eto, to tije selekcija, to tije travnjaštvo, uspjeli likvidirati toliko firmi, poduzeća i sjenaža, sjetvena struktura, gnojidba, rana košnja trave, gnojidba KAN-om iza svakog zadruga i ugasiti preko 750 000 radnih mjesta. U Lici vele, «uj, o vuk magare» ili «nikome ništa». otkosa, košnja trave svaka 3 do 4 tjedna, kukuruzna silaža, omjer sjenaža 70%, kukuruzDarko Imbrišić, farmer iz Kozarevca, općina na silaža 30 %.

Kloštar Podravski, bio je početkom veljače u Njemačkoj i Francuskoj. Reče mi, tamo je čuo da Dva gospodarstva svako sa po 10 krava. farmeri iz Nizozemske i Austrije kupuju u Litvi Jedan godišnje isporučio 35 000, a drugi kvote od malih proizvođača mlijeka i to od onih 70 000 litara mlijeka. Uzmimo cijenu mlijeka po 2,5 kune pa ti to iznosi 35 000 x 2,5 = 87 500 koji su dobili kvotu do 5 000 litara mlijeka godišnje. I da se 1 litra kvote plaća 1 do 1,5 euro. ili 70 000 x 2,5 = 175 000 kuna. Ijedan i drugi Ako je ova informacija točna, bilo bi dobro daje još ste hranili i muzli po 10 krava i imate gotovo netko potvrdi, a ako nije točna daje demantira. jednako zemlje i mehanizacije.

Ako je ovo točno, naši pregovarači s EU Znaš kako mi jednom prilikom reče Martin morali bi o ovome voditi strogo računa i Rain iz Gornjeg Maslarca, općina Sokolovac a dogovoriti da se s hrvatskim kvotama ponajprije Martin se inače bavi tovom svinja i junadi, no može trgovati u Hrvatskoj. Ako netko svoju isto vrijedi i za proizvodnju mlijeka: « Srećko, ja kvotu ne može prodati na hrvatskom tržištu, tek ti uzimam da meni od bruto prometa ostane tada bi je mogao ponuditi na tržište izvan čistoga 10 %. Prije sam imao godišnji bruto Hrvatske. promet 100 000 kuna, a 10 % od toga tije 10 000 Tko nema u glavi, taj nema ni u džepu. kuna. Svake godine sam povećavao proizvodnju.

Nisam ja to izmislio, to je rekao narod, a narod Sada mije godišnji bruto promet zna sve. Ako netko nešto zna u selu i ako mu 1000 000 kuna. I opet mi ostane samo 10%. dobro ide, onda gledaj njega. Možda on malo više 10 % od 1000 OOOje100 000 kuna». čita Mljekarski list.

Eto, to ti je osnova na kojoj posluju seljak i Tako su ti i nas prije 20 godina gledali kada farmer. Seljaku 10 % = 10 000 kuna, farmeru smo travu počeli kositi početkom svibnja. I reče selo, reče narod: «Ala, ovi nisu baš puno 10 % = 100 000 kuna.

Pazi dalje! Ako nisam u pravu, u sljedećem pametni.» Mnogi dobivaju Mljekarski list i ne broju Mljekarskog lista slobodno napiši zašto i u čitaju ga. Drže ga po strani. A kako ćeš nešto znati ako ništa nisi pročitao i nisi ništa naučio. I čemu nisam u pravu, zbog čega tako ne može biti i daj svoj prijedlog, iznesi svoja praktična kada vidiš, opet ne vidiš. To tije naša proizvodnja iskustva. Sve što mi nije jasno, ja pitam i seljake i mlijeka i naša košnja trave. Što smo naučili u farmere za mišljenje. Pitam vas! Tada to prošlih 20 godina i što je pokazala praksa?

Nekada sam pričao priču «Kosi travu kada analiziram, uspoređujem i vidim je li to uopće moguće i zašto jednome ide, a drugome ne ide. jabuka počne cvjetati». Sada pričam drugu priču: Osnovna stvar radi koje morate vrlo brzo «Kosi travu kada cvjeta divlja trešnja i lista

Mljekarski list 04/2005.

--15

Nlkole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: lnfo@elektrotehnlka.hr www.elektrotehnlka.hr

ELEKTRO IEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Tip RBC 1500 - 6000 lit

Tip RBV 100 - 300 lit

Tip RBK 1200 - 2000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem što znači da za 2 mužnje ohlade 1/2 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za kraće od 1 sat i 20 minuta s +35°C na +4°C, a za 4 mužnje ohlade 1/4 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za kraće od 1 sat i 15 minuta s +35°C na +4°C. Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedene adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

Tip RBH 300 - 1600 lit

Kvalitetne rasplodne steone junice iz Njemačke!

Govorimo hrvatskijavite nam se radi individualne ponude!

Iskoristite prednosti najveće svjetske

populacije umatičenih goveda

iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zaveden o: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agrlbusiness INTERBOVES GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.lnterboves.com

Germany • d-87452 altusriad • diapolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65

IZVANREDNA

STOKA

ŠIROM

SVIJETA

GmbH Germany

e-mail: info@interboves.com

Tradiciiu i povierenie g adimogo inama

Pelana

Počrtna kr nasmjesa zateta

zauzgoj zdrave i ae,reane t~lad

uzusted1vek

@vnERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko2, Kolinovico,10436 RokovPotok,HRVATSKA, telefon: 01 /33 88 888, t,lefoks: 01 /33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

bazga». Travanj, svibanj, lipanj = prvi, drugi, treći otkos. Kosi travu što mlađu. Kosi travu što ranije. Ako bilo koja trava preraste 40 cm, već je prestarila. Pazi proljeće je vrijeme kada trava dnevno raste od 1 do 3 cm. Ovo je vrijeme kada ratuješ s prognozom vremena i hvataš svoja 3 do 4 dana bez kiše. Bolje tije pokosilti travu visoku 35 cm, a ne za 10 dana visoku 50 cm. Za tih 10 dana već raste novi otkos. Tvoja trka za 3 otkosa započinje u travnju i završava krajem lipnja.

Pazi!!! Ako je trava mala a počne klasati, nemaš što pokositi. A trava klasa. Ti si pogriješio! Reci u čemu. Ako ne znaš, čekaj Mljekarski list za lipanj i srpanj. Pokosi to što je naraslo. Znaš, kako se primiče ljeto sve je veća utrka između farmera i trave. Trava hoće u klas, a farmer ne smije dopustiti da trava oklasa. Već za 14 dana klas je vani. Ništa, kosi! Postoji samo jedan način da travu prevariš i da 10 dana kasnije počne tjerati klas. Kada se primiče jaka suša, pa trava osjeti da joj je život ugrožen, tada će oklasati i za 8 dana. Pokušat će te nadmudriti.

Uz svu priču - umjetno osjemenjivanje, besplatno umjetno osjemenjivanje, selekcija, aukcijske prodaje junica, uvoz junica, bikova, sperme, premije, poticaje i - većina ostade na 2 500 do 4 500 litara po kravi godišnje. Pustih li priča! Kada bi barem netko izračunao koliko je

na to potrošeno novca, truda i muke, a rezultati «nikud, nikarn».

Takva ti je seljačka tehnologija koja nikada neće postati farmerska. Ne da se ništa promijeniti ??? Nije tako!!! Da drugi nisu mijenjali, bili bi u istoj situaciji kao i mi !

Razvoja i napretka nema bez promjene, pa makar i pod «mus», moraš, inače si propao. U Hrvatskoj propadoše poduzeća i 750 000 radnih mjesta. Zahvaljujući «stručnjacima» koji nisu imali viziju napretka i razvoja. Radnici su za to najmanje krivi. A tako je i sa seljacima. Koliko li će u Hrvatskoj propasti seljaka - proizvođača mlijeka, s proizvodnjom od 2 500 do 4 500 litara mlijeka po kravi! Nemojte to dopustiti!

Normalno da ne možeš pokositi travu ako nije narasla, ali ako je narasla pokosi je još dok je u fazi lista. A da bi trava rasla, trebaš je gnojiti.

Veli struka, da na 1 kg čistoga dušika ( N ) u 6 otkosa možeš proizvesti do 50 kg suhe tvari (ST).

200 kg dušika (N) x 50 kg suhe (ST) = 10 000 kg suhe tvari ( ST) /ha. 1 kg suhe tvari (ST) = 1 litra mlijeka.

Dakle, tko još nije svladao suvremenu tehnologiju travnjaštva i spremanje sjenaže, taj nije farmer. A Hrvatska ne može bez svojih farmera!

Zato, ako ti nešto nije jasno - pitaj !

Ako imaš prijedlog iznesi ga! ■ REPORTAŽA

FIERA AGRICOLA■VERONA AntunKo5 felić,dr.vet.med.

Pored poljoprivrednih proPočetkom ožujka u Veroni je održan tradicionalni izvoda na sajmu su prikazane Ovogodišnji sajam bio je talijanske pasmine ovaca, koza, sajam poljoprivrede. posvećen proizvodima talijanskih po(joprivrednika svinja, goveda, konja i peradi.

Posebna pažnja posvećena a najviše pažnje posvećeno je siru i suhomesnatim je govedima pa su bile izložene proizvodima. krave, junad i telad iz Italije, Izložba je imala i natjecateljski karakter pa Francuske, Njemačke, Švicarske i Austrije. su sva grla ocijenjena, a podijeljene su brojne Bilo je najviše krava holštajnske pasmine nagrade i priznanja. Zanimljivo je bilo vidjeti čija je proizvodnja mlijekana na zavidnoj razini, ali se uočava i značajan napredak u mliječnosti i koliko truda uzgajivači ulažu u izgled krava prije ocjenjivanja: sve krave na izložbi bile su ošišane, smeđeg alpskog goveda.

______________ ......

.._

nastavak na str. 50

M(jekarski list Qq/2005.

Dr. se. !van Katalinić i suradnici Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu izdao je brošuru "Izgradnja i adaptacija govedarskih staja" nastalu zbog potreba investitoIZGRADNJAI ADAPTACIJA ra "Programa razGOVI;DARSKl/.jSTAJA vitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj", " projektnih biroa, agronomskih stručnjaka, veterinara i drugih. Napisali su je poljoprivredni savjetnici i znanstvenici s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dr. se. Alen Džidić i prof. dr. se. Mladen Knežević), obrađu­ jući napose tehnološko-tehničke normative za gradnju novih govedarskih staja poluotvorenog tipa (tzv. hladne staje s vanjskom klimom).

U brošuri su po poglavljima obrađeni tipovi staja, konstrukcija staja, ventilacija, smještaj podmladka, ležište, hranilište, pojilice, izmuzišta i ispusti. Za lakše planiranje budućim investitorima obrađen je plan potreba površina i silo snaga prostora za spremanje krme te potrebe za poljoprivrednom mehanizacijom prema broju muznih krava. Posebno je opisana staja za sustav krava-tele, a u dodatnom prilogu priložene su skice poluotvorenih staja za muzne krave.

Brošuru po cijeni od 30,00 kn možete nabaviti u svim našim županijskim uredima.

Za sve informacije možete se obratiti u naš središnji ured, Ured ravnatelja, u Zagrebu, Kačićeva 9/111, tel.: 01/4882-700 ili 01/4882704. ■

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmer krediti za proširenje gospodarskih d. elatnosti Rok otplat QI uz kamate Statusni krediti proizvođačima mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate 12- 36 mjeseci s kamatom od mfm Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)

Vašavaraždinska bankalulwma& '.ARZA POLJOPllIVREDNU KLIJENTELU

ovar,F. Supllao, te):043/241222

..

.

.

počešljane i poprskane

lakom koji daje poseban sjaj dlaci Gošje samo nedostajao parfem).

Darko Kantoct~ dipl. ing U polju je najveći posao sjetva glavnih proljetnih kultura. Početkom mjeseca treba sijati crvenu djetelinu, travno-djetelinske smjese, lucernu, suncokret, soju, grah i saditi krumpir.

U drugoj polovici mjeseca sjetva kukuruza, prvo ranijeg hibrida, zatim kasnijeg. Ozime usjeve do kraja busanja potrebno je zaštititi od korova, a u vlatanju od širokolisnih korova. Pri tome treba strogo paziti na izbor herbicida.

U vinogradu valja dovršiti poslove koji nisu obavljeni prošli mjesec. Početkom mjeseca saditi cjepove u već pripremljene jame uz dodatak stajskog i mineralnog gnoja. Ako je loza porasla, krajem mjeseca trebaje plijeviti i obaviti prvo prskanje.

50

Pored stočarskog dijela, posjetitelje su interesirali tradicionalni talijanski sirevi te suhomesnati proizvodi koje su mogli degustirati. Osim ukusa sira ili suhomesnatih proizvoda, proizvođači su posvetili pozornost i izgledu proizvoda. Hrvatski posjetitelji su konstatirali da je naš pršut značajno ukusniji od talijanskog, a bilo bi zanimljivo vidjeti i mišljenje Talijana o slavonskom kulinu.

Za hrvatske proizvode, maslinovo ulje i vino, posjetitelji sajma bili su vrlo zainteresirani, kao i za turistička odredišta na našoj obali. ■

Kada su u voćnjaku obavljeni svi proljetni radovi, tlo moramo obraditi i po potrebi gnojiti.

Krajem mjeseca možemo ukloniti zaštitu od zečeva i započeti uobičajenu proljetnu zaštitu.

U povrtnjaku «kaliti» presadnice prije nego ih presadimo na stalno mjesto. Posijano i zasađeno povrće zahtijeva redovitu njegu.

Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Provest potrebne postupke zaštite. Obaviti prihranu povrća. Na otvorenome ćemo sijati ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, peršin, rajčicu, papriku, patlidžan, tikvice, korabicu, rotkvu, rotkvicu, špinat, kupus, kelj, poriluk i salatu, a saditi papriku, rajčicu, patlidžan, krumpir, kelj, cvjetaču, salatu i korabicu.

U vrtu je vrijeme za sijanje trava. Stare travnjake prvi puta kositi, nakon čega ih treba zaliti i prihrani ti.

Narodne izreke za travanj: Ako je travanj vlažan, onda je i valjan.

Suh travanj, zla godina.

Svaka kap đurđevske kiše vrijedi dukat.

Iza mokra travnja ide suh lipanj. ■ Jlfjekarski li,st 04/2005.

SOBNO

AFRIČKA LJUBIČICA

BILJE

DarkoKantoc;d;pUng

Afričku ljubičicu

otkrio je 1890.

J Ova (jupka sobna bi(jka cvate gotovo cijele godine Walter von Saint Paul Illaire u godine no intenzivno u jesen i rano pro(jeće. planinama Usambara u Africi. Sjeme Toliko je omi(jena da u svijetu, osobito u SAD, je poslao u Njemačku i ondje su postoje klubovi (jubite"/ja afričke (jubičice. uzgojeni prvi primjerci u Europi.

Botaničar H. Wendland nazvao je svjetla, ali ne izravno sunce. Od jačine bitnijaje biljku Saintpaulia u spomen i čast čovjeku koji ju duljina trajanja svjetla, pa se afrička ljubičica je otkrio. Uz to ime dodao je još i ionantha, što može uzgajati i uz umjetnu rasvjetu. Zimi je znači slična ljubičici. Botanički pripada porodici moguće pospješiti rast osvjetljavanjem popodne i ramondija ili Gesneriacea i nije srodna s navečer, a u vrijeme mirovanja svjetlo se može domaćom ljubičicom. Neki je zovu i japanska ograničiti na minimum. ljubičica, što je posve krivo.

Kako uzgajati afričku ljubičicu Sve sorte na tržištu su hibridi. U glavnom Kod uzoja je najvažnije redovito zalijevanje potječu od prvootkrivene Saintpaulie ionanthe mekom i mlakom vodom tijekom cijele godine. križane s kasnije otkrivenim vrstama, najčešće To znači da je potrebno koristiti kišnicu, a ako sa Saintpauliom confusom. vam je kišnica nedostupna vodu jednostavno Sorte afričkih ljubičica koje se uzgajaju kao prokuhajte. Korijenova bala između dva zalijesobne biljke u pravilu imaju osnovnu lisnu ·vanja mora se osušiti a u podlošku se nikada ne rozetu. Listovi su smješteni na kratkim smije zadržavati voda, jer će korijen uslijed mesnatim peteljkama, okrugli su, narezanog ili stalne vlage trunuti i biljka će uginuti. Zbog naboranog ruba, pokriveni okomitim dlačicama osjetljivosti lišća preporučuje se zalijevanje jednake dužine. Postoje sorte sjedećih listova, upravo u podložak, a nakon sat vremena višak odnosno, bez peteljke. Listovi su svijetlo do vode treba odliti tako da lončić stoji u suhom tamnozelene boje, a donja strana je kod većine podlošku. sorti tamnocrvena.

Afrička ljubičica ima dva kraća perioda Cvijetovi su jednostavni ili puni. Uzgojene mirovanja. Jedno je ljeti kada se temperatura su brojne sorte koje se razlikuju po boji cvijeta. digne iznad 25°C, a drugo je zimi. Periodi Tako postoje sorte bijelih, ljubičastocrvenih, mirovanja mogu se produžiti ili skratiti, zavisi ružičastih, ljubičastoplavih i plavih cvjetova, a želimo li glavnu sezonu cvatnje ljeti ili zimi. U ima i dvobojnih, npr. bijela s ljubičastim rubom. vrijeme mirovanja zalijevati je treba s manje Cvjjet u sredini ima žute prašnike. Sorte s punim vode a prihranjivanje se obustavlja. cvjetovima ne stvaraju sjeme.

Osim vlage u zemlji, afričkoj ljubičici Kako afrička ljubičica potječe iz tropskih potrebna je i visoka zračna vlaga. Kako se krajeva, treba biti na temperaturi od barem prskanje lišća ne preporučuje, vlagu treba 16°C, a ukoliko želimo da biljke zaista lijepo osigurati tako da lončić bude na preokre-nutom cvatu i rastu, preporučuje se i viša temperatura. podlošku koji stoji u drugom podlošku punom To je jedna od rijetkih biljaka koja podnosi noćne vode. Na taj način voda neprestano isparava u temperature više nego danju. blizini biljke, a pri tome lonac s biljkom nije u U stambenom prostoru najbolje će uspijekontaktu s vodom i ne postoji opasnost od vati na prozorskoj dasci, no ne smije biti izložetruljenja korijena. Afrička ljubičica osobito na jakom podnevnom suncu. Najbolje rješenje je dobro uspijeva u prostorijama s više zračne istočni prozor. Sve u svemu, treba joj mnogo vlage, tj. kuhinji ili kupaonici.

M(jekarski list 04/2005.

51

TIPOVI ŠTALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene V

V

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/2882 811,Fax:28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

SOBNO

Želite li da vaša afrička ljubičica bujno raste i obilno cvate, potrebno ju je prihranjivati otopinom gnojiva za cvatuće biljke u kojem nema vapna.

Kako afrička ljubičica ima plitko i široko korijenje, bolje uspijeva u plitkoj zdjelici nego u dubokom loncu. Svake godine, nakon glavne

BILJE

proljetne cvatnje, trebaje presaditi u humusnu i propusnu zemlju.

Najbolja je mješavina smjesa treseta i lisnjače u jednakim omjerima uz dodatak pijeska.

Razmnožavanje Afrička ljubičica razmnožava se dijeljenjem starih biljaka i lisnim reznicama, najbolje u proljeće.

Postupak razmnožavanja lisnim reznicamaje sljedeći: odrežite list s oko 5 cm lisne peteljke. List stavite u čašu s vodom. Vode u čaši treba biti uvijek jednako. Nakon šest tjedana trebala bi se razviti mlada biljka s korijenjem. Kada je mlada biljka dovoljno velika, odvojite je od lista-majke i posadite u cvjetni lonac.

Kod starijih biljki s puno listova moguće je odstraniti vanjske listove i cvatove kada cvjetići na njima počnu venuti. Jako guste stare biljke mogu se podijeliti i u vrijeme koje nije predviđeno za razmnožavanje. O voćaka.No, iako se tog dana minimalna

temperatura zraka na 5 cm od tla u Križevcima spustila i do -5°C,štete su bile vrlo male. Možda upravo zbog toga snijega štete nisu bile veće.

Obično pojava snijega, kiše i niskih temperatura zraka u travnju ne traje dugo, pa ratari imaju dovoljno lijepog vremena za sjetvu kukuruza.O

agrometeorologjj_a _ Mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

"Snijeg i u travnju" Travanj nije samo drugi proljetni mjesec, nego i mjesec kada počinje toplija polovica godine. A toplija polovica godine počinje kada srednje dnevne temperature zraka narastu do vrijednosti prosječne godišnje temperature zraka.

Primjerice, za Zagreb prosječna godišnja temperatura zraka iz11osi 10,5 °C. Dakle, u Zagrebu obično 12. travnja počinje a 18. listopada završava topla polovica godine.

Ovog je mjeseca vrijeme vrlo promjenljivo, pa s pravom govorimo kako je travanj najčudljiviji mjesec u godini. Prisjetimo se, 16. travnja 1997. godine snijeg je prekrio pupove

Mljekarski li~t 04/2005.

,-,

,-... ......

J1 ..,._ 1"',

~~ ~

Snijeg na pupovimavoćke (foto:D. Kaučić)

53

INFORMATIZACIJA

~ IZRADA -,~ TABLICE I..)

Pišući

tekst primjećujete kako razna izvješća postaju suhoparna, bezbroj rečenica stoji nepotrebno i na koncu malo tko čita brojčane podatke u nizu, omeđene bezbrojnim zarezima.

Primjerice, prikupljate mlijeko na selu i odlučite razveseliti dobavljače mjesečnim izvješćima o količinama, stanju mlijeka, vremenu donošenja i odnošenja i sl. Služeći se isključivo tekstom izvješće bi moglo izgledati ovako: 1.3.2005. - 16 litara 3,9 % - 8,20 sati ispravno 2.3.2005. - 14 litara 3,4 % - 8,05 sati ispravno 3.3.2005. - 19 litara 3, 7 % - 8,35 sati ispravno Naravno, podatci su čitljivi no mogu izgledati praktičnije u tabličnoj formi gdje ujedno dobijamo i na brzini unosa i lakoći eventualnih promjena podataka ovako: Mato lvandić, Bulinci nadnevak

količina (litre]

1.3.2005 2.3.2005 3.3.2005

16

stanje mlijeka

820

ispravno

14

34

805

ispravno

19

37 !Primio;

8 35

isoravno

Da bi postigli takav uradak potrebito je otvoriti program za izrađivanje tablica : STARTPROGRAMS-MICROSOFT-EXCEL ili shortcut istoimenom sličicom na DESKTOP-u računala.

Aktiviranjem dobijate ovu radnu površinu: t.:!t.!1t 1u•,.,11 I •• "I

fiA

ww,i:-:c E

C

e 1

54

d

!A .,

• 10

(A<iol

A11

A

B

C

o

r:

OžUJak

Ukupna prodaJa·

Anliza prodaie

Ana

Dana Dano Goran

SiječanJ

333333 152~69 185265 201235 11~256 124858 1115316

A.·

~

Pros)e~ P<o<1a1•

Vaijača

135847 162583 157952 174583 185375 125821 942111

189745 186575 128695 135854 125865 148523 915257

~

658925 501527 471912 511672 429446 399202 2972684

I• 1

Sve ono što smo naučili koristiti u MS Wordu možemo primjeniti i u MS Excelu, pod uvjetom _,j!!J,_!!J da ne očekujemo literarnu lepršavost programa flCXl,.

• jer tablice nikako ne spadaju u pjesnički alat korisnika. Radna knjiga ili BOOK ima svoje radne listove koji se daju preimenovati na način da strelicom miša stignemo na LIST 1 (SHEET 1) kliknemo desnim gumbom miša i izaberemo opciju PREIMENUJ (RENAME) te otipkamo na primjeru vidljiv tekst Analiza. Svaki radni list može imati svoju tablicu, svoje zasebno ime i što je poprilično korisno, tablice se mogu kopirati iz jednog lista u drugi što čini veliku uštedu u radu zasjenjenje tablice - COPY • otvaranje - LIST 2 zasjenjenje polja - PASTE fll[i]l:J

'Mpl)rtl

-

5

1~~ ~ . lme1 ~zime

masnoće(% l vrijeme donosa

3,9

Označeno radno polje (A 1) može se popunjavati brojevima, tekstom i sl., te se uređivati gore označenim sličicama na način zasjenjivanja unesenog sadržaja u polje. Strelicama s tipkovnice prelazimo od polja do polja te popunjavamo ista podacima. Svako polje ima svoju točno određenu poziciju označenu stupcem i redom (npr. D 19 ili I 16). Polje unosa FORMULA BAR započinje znakom = i unutar njega možemo umetati različite matematičke formule za zbrajanje vrijednosti u stupcu ili redu ( SUM ), srednje vrijednosti (AVERAG E) i sl.

F

MljPkarski list 04/200.5.

INFORMATIZACIJA

Viši stadij rada omogućava nam i izradu grafova na osnovi izrađene tablice. Najbolje je koristiti gotove obrasce čarobnjaka, (CHART WIZARD) koji svojim koracima postepeno oblikuju željeni dijagram: količina {litre) Rad u izradi tablica može biti zabavan, istraži20 18 vački. Hrvatska inačica olakšava služenje pro16 ,_ gramom MS Excel, te kroz Pomoć na liniji 14 12 izbornika možemo s lakoćom savladati i najveći 10 · I □ količina (litre) I 8 ,-problem, a to je strah od novoga.

6 Kroz slijedeće tekstove ciljano ćemo se 4 2 zadržavati na najkorisnijim stvarima u radu sa

-

II-

I-

I-

I-

--

-

I-

-I-

o

1.3.2005

2.3.2005

3.3.2005

računalom.

O

VAŠ LIJEČNIK

MALO ZABAVNO MEDICINSKI KVIZ • MALO KORISNO Evo jedne male provjere znanja o zdravlju. Zamislite da ste u televizijskoj emisiji KVIZ. Spojite ugodno s korisnim.

Pitanja 1. Pregled

mokraće je

najbolja metoda utvrđivanja šećerne bolesti?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 2. Kad se kod djeteta jednom povećaju tonzile (mandule, krajnici), onda je vjerojatno da će takve i ostati?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 3. Osobe oboljele od šećerne bolesti (dijebetesa) moraju izbjegavati sve šećere (ugljikohidrate)?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 4. Kapljice za nos smijemo upotrebljavati samo kratko vrijeme?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 5. Vitamini A i D, za razliku od vitamina C, potencijalno su opasni, jer se njihove prekomjerne količine talože u tjelesnom masnom tkivu?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 6. Više od 10 kg dobivenih u vrijeme trudnoće prihvatljiva je tjelesna težina?

M(jekarski [i,t 04/2005.

___ Pogrješna ___ _ 7. Većina anemija odraslih kojima manjka željeza, uzrokovana je gubitkom krvi a ne prehranom u kojoj nema dovoljno željeza?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 8. Dizanje utegaje loše za srce?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 9. Proteini (bjelančevine) imaju jedinstvena svojstva koja, za razliku od masti i ugljikohidrata, pomažu gubitku tjelesne težine?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 10. Čak i manje količine alkoholnih pića mogu uzrokovati oštećenja normalnih jetrenih stanica?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 11. Pokazlo se sasvimjasno da Aspirin sprječava srčani infarkt?

Točno ____ Pogrješna ___ _ 12. Lijekovi protiv kašlja nekim osobama mogu uzrokovati probleme?

Točno ____ Pogrješna ___ _ Odgovori 1. Pogrješno - Pregled mokraće, u cilju otkrivanja šećerne bolesti, manje je pouzdan u usporedbi s pregledom krvi koje se obavi Točno

55

-

,....

VAŠ LIJEČNIK

,-,

dva sata nakon uzimanja obroka hrane.

Dijabetes se ne može nikada isključiti samo na osnovi pregleda mokraće.

2. Pogrješno -Tonzile se normalno povećavaju i dosežu maksimalnu veličinu u dobi između treće i šeste godine (kada za laika mogu izgledati alarmantno velike), nakon čega se počinju postupno smanjivati.

3. Pogrješno - Dok se osobama s dijabetesom obično savjetuje da izbjegavaju rafinirane šećere, kompleksni ugljikohidrati (kruh, krumpir itd.) trebaju predstavljati 40 do 50 posto prehrane osobama oboljelim od šećerne bolesti.

4. Točno - Mnoge kapljice za nos sadrže supstance koje sužavaju krvne žile i koje, nakon dužeg vremena, mogu izazvati suprotan učinak, tj. odebljanje nosne sluznice što je još veći problem.

5. Točno - Vitamini A i D su topljivi u mastima, što znači da njihova prekomjerna količina može biti uskladištena u organizmu, dovodeći do toksičnih reakcija. Vitamini Bi C su topljivi u vodi, što znači da se njihova prekomjerna količina obično izluči mokraćom.

6.

Točno - Novi standardi

za dobivanje tjelesne težine za vrijeme trudnoće (postavljeni od Američkog udruženja opstetičara i ginekologa) sugeriraju da uobičajen porast težine treba biti između 1 i 13 kilograma. Nastojanje nekih žena da za vrijeme trudnoće ostanu još mršavije i vitkije drži se nesmotrenim.

7. Točno - Gubitak krvi u žena uglavnom je posljedica menstrualnog kvarenja. Kada se radi o anemiji muškaraca zbog manjka željeza (ili žena kod kojih menstrualna krvarenje nije logična objašnjenje), onda valja pretpostaviti da je uzrokovano krvarenjem iz probavnog sustava, sve dok se ne dokaže drugo.

56

8. Pogrješno. - Dizanje utega može biti opasno za osobe s poznatim ili skrivenim srčanim oboljenjem, ali ne i za zdravu mladu osobu koja i obično diže utege ilije uključena u neke druge oblike tjelovježbe za razvoj mišića.

Međutim, takva vrsta tjelesnog vježbanja ne pripada onim športskim aktivnostima koje poboljšavaju srčano-plućnu kondiciju.

9. Pogrješno - Starija teorija je ukazivala da kalorije od proteina sagorijevaju brže od kalorija koje potječu od masti ili ugljikohidrata. Danas se smatra da to nije istina.

Kalorija je kalorija ...

10.Pogrješno - Dok čaj i svega nekoliko pića dnevno može uzrokovati povećanje količine masti u jetrenim stanicama, nema čvrstih dokaza da to vodi permanentnom povećanju jetre kao što je ciroza.

11.Pogrješno - Upotreba lijekova koji sprječa­ vaju zgrušavanje krv (Aspirin je jedan od takvih) u kritičnim područjima, intenzivno se ispituje. Do danas nema konačnog odgovora da li Aspirin može spriječiti srčani infarkt, međutim postoje dobri dokazi da on može pomoći u sprječavanju moždanog udara u muškaraca koji su prethodno već imali upozoravajuće simptome takvog udara.

12. Točno - Skoro da ste mogli i bez poteškoća pogoditi odgovor na ovo pitanje,jer izgleda da je uvijek nešto opasno, barem kod nekih ljudi.

Smisao ovog pitanja je da se istakne kako je kašalj obično važan dio nastojanja samog organizma da se riješi oboljenja dišnog sustava- pa prigušivati ili odstranjivati takav kašalj može biti nepovoljno i opasno za razvoj bolesti.O

mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 04.

20. 04.

30. 04.

OSIJEK 5,07 18,25 4,49 18,39 4,33 18,51 ZAGREB 5,17 18,37 4,59 18,51 4,42 19,04 Mljekarski list 04/2005.

I

Y ii K i

i

I

I

2005

A DUPONT

COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER.PIONEERSJEMEd.o.o., Čulinečka c. 2b/2. 10040ZAGREB,Tei.: 01 2958 000, http-//www.pioneer.co A ouPoNr coMPA"'"

® Zast1tn1znak registriran 111 pr1mjen1en u drzavama sv1Jeta od strane: PIONEER H1• Sred lnternat1ona1Ine., Des Mo1nes,lowa, u