Mljekarski list 2-2005

ZA REPRODUKCIJ U STOČARSTVU HRVATSKE d.o.o.

LEONARDO O pedigreu, genetici, te preporuci za osjemenjivanje opširnije na str. 47. i 48.

VELJAĆ

SADRžAJ

ISSN0351-9104

KRMNE KULTURE Pšenica------------------------------3 Zob . __________________________________ 5 Tritikale _______________________________ 6 Gnojidba travnjaka _____________________ 7 HRANIDBA Rezultati analize stočne hrane _________. __ 11

Držanje, hranidba i menadžment simentalskog goveda ____________________32 KOZARSTVO Jarenje koza ___________________________33 ŠTETNE TVARI U MLIJEKU Ostatci štemih tvari u mlijeku . ____________35

Hranidba krava sijenom u zimskom i ranom proljetnom razdoblju - - - - - - - - - - - - -14

GOSPODARSTVO O isplativosti korištenja kredita u mljekarskoj proizvodnji __________________38

SUHOSTAJ MLIJEČNIH KRAVA Management suhostaja mliječnih krava ____19

PISMO ČITATEWA Poštovani dr. Grgiću _____________________44

VETERINARSTVO Pseudotuberkuloza koza i ovaca __________ 23 Čir papaka ________________. _. __________ 24 Stroj za mužnju ubija ____________________25

ODGOVOR NA PISMO ČITATEWA Poštovani gospodine Matešin _____________46

HRVATSKISTOČARSKI CENTAR Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 26 Budući izgledi proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka _____________________- - - - - - - - - - - 30

REPRODUKCIJA U STOČARSTVU Bik - Leonardo ________________. ________4 7 OBAVIJESTI Lurin projekt izgradnje osamsto suvremenih štala _______________________49 RAZMIŠWANJE TERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _______50 OBITEW I DOM ______________________. ___52

IMPRESSUM========================== Redakcijski koleglj: dr Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Bnelc,dr. Stjepan Feldholer, dr Zoran Grgoć, dipl. ing. Amelij& Šipel<, dipl. ing_ Darl<o Kantoci, mr se. Antun Kost81ić, dipl. ong Dar1<o Uher, Glavni I odgovorni

uradnlk: dipl ing. Juraj Ćlčmak, R-:

dipl. ing. Vera Volarić, Tehnltka uradnlca: ing. MirnaBoiičeYić, Lektorica: Nada Ćlčrnak, prof.

VIMnlk I lzdavać: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Upn,va I urwdnlllvo: Zagreb, llica 31~11.tel.: 01/4833-349, 4631-265, fax: 01/4833-34S, e-mall: hmu@hmu.t-.-, www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Gndlčka ~I_, "Hlad", PkJska, Nikole Hq)era 1, _, 40000 primjeraka

Prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. VesnaPavić

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno će upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao Jednoj od značajnijih grana u stočarstvu. Knjigaje sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja. itatelju je omogućeno relativno brzo usvajanje znanja iz područja kozarstva.

Djelo je namijenjeno prvenstveno budućim stočarskim stručnjacimatudl':'ntima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospoda:rskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima

koza.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

MLIJEKO od 1aawww c1omi•'-. prof. dr. se. Jasmina Havraneki prof. dr. se. Vlatko Ru111(·

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrio dobi-oodabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logična povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja. u kojim.a !:>Ut~matske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te St' mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svake dobro napisane knjige

----------

-.. ,,m, uR~~o ...,c

,,

I

l

t4'

GOVEDARSTVO ·I

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN

GOVEDARSTVO prof. dr. se. Zvonimir Uremović

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge nedavno Je tiskana kajiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira Uremović, kojaje namijel\iena prvcn•stvcno budućim stočarskim stručnjacima - studentima, a biti će i vrlo kon~no tivQ tručnjacima u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom b w. l Tknjizi je ukazana na ograničavajuće čimbenike boljeg iskorištavanJa postoJ nnsJjedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i načini postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema veće i jeftinije proizvodnje mlijeka i mef\a.

Opi!'Wlc !Ili različite tehnologije hranidbe i načini držanja svih kategorija govt:!dai po tu,PCJ uetreba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani načini spremanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može postići veca proi1.vodn,14mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i načini postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoJovii;1nP samo prodajna cijena već i mogućnost prerade i izvoza mlijeka

natržiite Europe.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršitinaadresu: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA, ILICA31/3,ZAGREB • Tel./Fax: 01/4833 349;e-mail:hmu@hmu.h

PŠENICA I

Mr. se. Darko Uher

I

Pšenica je jedna od najrasprostranjenijih i ; najvažnijih žitarica u svijetu. Koristi se I prerađena u brašno, ali i za krmu (čitav nadzemni dio) i zrno kao koncentrat. Uvjeti uzgoja protežu se od aridnih do humidnih

Na niske temperature pšenica je područja. osrednje otporna (ovisi o sorti, fazi razvoja i agrotehnici). Jake golomrazice Pšenica u pravilu ne smije dolaziti iza bez snijega neke sorte ne podnose.

Visoke temperature štetno djeluju na pšenicu u žitarica. Plodored ili plodosmjena je osnovni uvjet. Osnovna obrada tla treba biti duboka do nalijevanju i u mliječnoj zriobi (prisilna zrioba).

Pšenica zahtijeva određenu vlagu zraka i tla. 30 cm. Ako dolazi iza kulture koja ostavlja veliku Klijanje prestaje ako vlaga tla padne ispod 30%.

Više vlage potrebno je pšenici u vlatanju pa sve do mliječne zriobe. Najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima. Za razvoj joj treba 15 hranjiva. Produktivnost ovisi, uz ostala hranjiva, najviše o ishrani dušikom koji joj je osobito potreban u fazi formiranja klasa, 3 lista, te u diferenciranju klasića u klasu (vlatanje III., rv.i V. etape organogeneze), te u klasanju sve do završetka nalijevanja zrna. Dušik produžava vegetaciju. Fosfor utječe na bolje usvajanje dušika, povećava razvoj korijena, otpornost na bolesti i nepovoljne utjecaje, skraćuje vegetaciju.

Kalij je manje važan od dušika i fosfora. Ako ga nema dovoljno, pšenica je slabije otporna na nepovoljne uvjete klime, a daje i lošije zrno.

Visoka i stabilna proizvodnja može se očekivati samo ako se osigura kompleks faktora o kojima proizvodnja pšenice ovisi: sorta i poznavanje njenih osobina i zahtjeva, agroekološki faktori, pravovremena i u potpunosti izvođenje ovih agrotehničkih zahtjeva (kako ne bi bilo umanjena djelovanje agroekoloških faktora) te organizacijska ekonomski faktori.

Mljekarski list ()2/2005.

Pšenica cv. Sana u klasanju 3

KRMNE KULTURE======================= biomasu (kukuruzovina), prije oranja treba (početak vegetacije), u vlatanju (kad dobije kododati dio dušika u obliku ureje za razgradnju ljence) i pred klasanje. Količina dodanog dušika biomase. Predsjetvenom pripremom unosi se u prihrani zavisi o stanju usjeva, ekološkim prilidio ili sva fosforna i kalijeva hranjiva i priprema kama, plodnosti i sposobnosti tla da ga zadrži. površinski sloj za sjetvu. Taj sloj treba biti Pšenicu treba sijati u agrotehničkom roku usitnjen i poravnan da omogući klijanje, nicanje optimalnom za svako područje i sortu. Sjeme te ujednačen razvoj biljaka. treba biti dorađena, sortno, čisto i bez primjesa, Gnojidba za pšenicu je složen problem jer ujednačena, zdravo, dobre klijavosti i energije ovisi o čitavom nizu faktora. Prinos od 1 dt zrna s klijanja. Prije sjetve mora biti zaprašena protiv odgovarajućom slamom iznosi iz tla 2-3,4 kg bolesti. Za sjetvu treba osigurati 600- 700 dušika, 1,2-1,85 kg fosfora i 1,8-3 kg kalija. klasova/m 2 • Sorte koje slabije nabusavaju a Iskorištenje svih gnojiva nije jednako. Drži se da otporne su na polijeganje siju se sa 600-700 pšenica iskorištava: dušik 50-80%, fosfor 15- zrna/m 2 • Sorte otporne na polijeganje koje jače 20%, kalij 50-70% od dodane količine. nabusavaju siju se sa 600-650 zrna/m2, a sorte Iskorištenje hranjiva zavisi o tipu tla, vlažnosti, koje jako busaju s 500 zrna/m 2 • Na tlima manje vremenu, načinu i dubini unošenja. U raznim plodnosti sije se nešto manje sjemena. Norma uvjetima i na raznim tipovima tala treba dodati sjetve se određuje na osnovici mase 1000 zrna, hranjiva u odnosu 1:0, 6-1:0,3-0,6, što varira željenog sklopa, osobina sorte, uvjeta proizvodzavisno o uvjetima (od 60-140 kg/ha dušika, 60- nje i roka sjetve.

120 kg/ha fosfora i 60-100 kg/ha kalija).

Sijati se može u redove od 10-12 cm Pola od potrebne količine mineralnih gnoji- međurednog razmaka, a u širokorednoj sjetvi va treba unijeti u tlo u predsjetvenoj, a pola u razmak je 18-20 cm. Dubina sjetve iznosi od 3-6 osnovnoj obradi tla, te četvrtinu do petine cm, a zavisi o roku sjetve, osobinama tla i sorte, potrebnog dušika u predsjetvenoj obradi. sijačicama, pripremi tla i dr. O dubini sjetve ovisi Ostatkom dušika prihranjuje se u proljeće. nicanje, razvoj primarnog i sekundarnog Prihrana dušikom je vrlo kompleksna. Prevelika korijena, formiranje čvora busanja, te kasnije količina dušika može nanijeti usjevu velike štete: · razvoj biljke uopće. Njega usjeva sastoji se u slabo se razvija korijen (pa ne može prehraniti valjanju, drljanju, zaštiti od bolesti, štetnika, nadzemni dio), polijeganje biljke, smanjuje se korova (pesticidi) i prihranjivanju da bi se otpornost na niske temperature i bolesti. omogućilo neprekidno dovoljno potrebnih Pšenica se općenito prihranjuje na kraju zime hranjiva prema potrebama u određenim eta-

Tablica 1: Kemt/ski sastav i krmna vrijednostpšenice Probavljive surove

4

Stadij razvoja

Suha tvar%

Zelena masa Prije klasanja Sijeno u

bjelančevine

Škrobna vrijednost

U zelenoj masi

U suhoj tvari

U zelenoj masi

U suhoj tvari

16,1

1,6

9,9

9,4

58,4

mliječnoj

84,3

4,5

5,3

31,4

37,2

zriobi Zrno

86 8

9,6

11,1

76,0

87,6

pama organogeneze.

Usjev se žanje u punoj zrelosti jednofazno (kombajnom) ili dvofazna. Nakon vršidbe sjeme treba doraditi. Za krmu se koristi u čistoj kulturi ili u smjesi s mahunarkama i drugim kulturama. O

Mljekarski list 02/2005.

KRMNE KULTURE

ZOB

Zob je muev prohladnog i vlažnog podneb(ja. Ozima zob je ofdet(jiva na jače mrazeve pa izmrzne već kod -12 do l 4°C bez snijega. Jara zob podnosi -3 do -4°C. Jači mrazevi moguje lako oštetiti.

Zobi treba puno q vode. Transpiracijski ~ koeficijent iznosi 400~ 570. Voda je zobi najpotrebnija u busanju zobi slabije busaju i jače stradavaju od mraza a pa do metličanja, ali se količina vode može jaru zob na početku poljskih radova u proljeće. smanjiti dobro izbalansiranom ishranom.

Za sjetvu treba odabrati samo zdravo i krupno Visoke temperature paraliziraju rad puči već sjeme. Dubina sjetve je 3-4 cm a međuredni nakon nekoliko sati, stogaje zob u toplim i suhim razmak 12-15 cm, 400-500 zrna/m 2 što iznosi područjima nesigurna kultura.

120-160 kg za ozimu i 120-150 kg/ha zajaru zob.

Uspijeva na dubokim, strukturnim, svježim, Sortiment jare zobi na našem tržištu: Joker i vlažnijim tlima. Na pjeskovitim tlima slabo Mustang (fakultauspijeva. Na kiselim tlima uspijeva bolje od svih tivno ozimo/jare soržitarica. Može se uzgajati i na novoosvojenim te), Explorer, Slapovršinama. tinka Šampionka, Zob usvaja hranjiva bolje od pšenice, ali Haranja, Istra, Muslabije od ječma. Prinos od 3,0 t/ha zrna i ra, Kupa, Zlatna graodgovarajuća količina slame iznose iz tla 75 na (jare sorte). kg/ha dušika, 24 kg/ha fosfora i 96 kg/ha kalija.

Ako je tlo suho Razdoblje usvajanja hranjiva u vegetaciji dostaje nakon sjetve, treba ravnomjerno. Dušik valja davati ozimoj zobi u ga povaljati. Usjev startnoj gnojidbi 1/3, a dvije trećine u prihramožemo povaljati nama. Jaroj zobi potrebne su dvije trećine dušika ako ga želimo proriu predsjetvenoj obradi (zatanjurati), a jedna jediti, ili ćemo ga potrećina u prihranama. Zobi su veoma potrebni i Zrno zobi drljati da se inicira ~------------------------------. mikro elementi. Omjer NPK hranjiva za zob je 1:0,6:0,7.

Treba joj osigurati 100 kg/ha dušika, 60 kg/ha fosfora i 70 kg/ha kalija.

Zob se uzgaja u plodoredu, najbolje iza mahunarki. Loš je predusjev za ostale žitarice.

Osnovna obrada tla treba biti u jesen za ozimu i jaru zob, na dubini oko 30 cm. Predsjetvena priprema treba biti vrlo dobra a to znači tlo usitnjeno i poravnano bez depresija, osobito za ozimuzob.

Ozime sorte valja sijati u zadnjoj dekadi rujna i prvoj .__________________________ ~ dekadi listopada (kasnije sijane Zob u metličanju

~

Mljekarski list 02/2005.

5

KRMNE KULTURE busanje. Ozime forme prihranjujemo samo dušičnim gnojivima dvaput u proljeće. U prvoj prihrani potrebno je oko 40-45 kg/ha dušika, a u drugoj oko 27 kg/ha dušika ( 100 kg/ha KAN-a) u vrijeme vlatanja. Jare forme prihranjujemo samo jednom u fazi busanja s 27 kg/ha dušika (100 kg/ha KAN-a). U početku busanja do početka vlatanjajaru zob valja zaštititi od korova sljedećim herbicidima: Lontrel 418 C 4 1/ha, Lentagran plus 3 1/ha ili Basagran DP-P 2,5-3 1/ha. Zob ćemo štititi od štetnika, uglavnom od leme koja je najčešći štetnik u usjevu jare zobi, i to sljedećim sredstvima: Chromorel-D 1-1,51/ha, Karate 2,5 EC 0,2-0,31/ha, Sumialfa 5 FL 0,1-0,2 1/ha.

Budući da zob neravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, a svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Žetva jare zobi dolazi nakon žetve svih ostalih žitarica, dakle najčešće krajem mjeseca srpnja. Prinosi zrna jare zobi kreću se oko4t/ha. O

VIROVITICA• J.J. Štros~aje

• štednjaci na krutagoriva • štednjaci zacentralno grijanj • peći nakrutagoriva • kotlovizakamine, kalijeve pe • dijelovizazidanepeći Mogućnost prilagođavanja

..

PEĆI NAPILJEVINU ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja,

plastenika, staklenika, farmi i radioničkih prostora

Ovo je nova vrsta žitarica, nastala križanjem pšenice i raži. lako je tritikale (kao nova vrsta) poznata u eksperimentalnoj proizvodnji više od 130 godina, u širokoj se proizvodnji koristi dvadesetak godina.

Tritikale je gotovo intermedijarno naslijedila svojstva roditelja pšenice i raži, što znači polovična po visini uzrasta, busanja, prezimljenja, otpornosti na bolesti, po urodu, vremenu zriobe i kemijskom sastavu zrna.

Tritikale ima više bjelančevina od pšenice i drugih žitarica, osobito lizina, i to oko 20 %.

Hranidbena vrijednost tritikale za ljudsku i stočnu hranu veća je od pšenice (i zrna i zelene mase). U smjesi s jednom od mahunarki, npr. ozimim graškom, kao i raž ili pšenica, daje vrlo kvalitetnu krmu.

6

dimnihizvoda i vodovodnih priključaka prema želji kupca.

TRITIKALE I

Mr. se. Darko Uher

I

Po zahtjevima i tehnologiji manje je skromna od raži, ali skromnija od pšenice. U nas je nekoliko sorti tritikale, a poznatije su: Clercal (Klerkal) i Mizar. Obje su introducirane iz Francuske. Kao i ostale žitarice tritikale se uzgaja u plodoredu nakon mahunarki, uljarica, DTS-a. Priprema tla je ista kao i za ostale žitarice: pšenica, ječam, raž i zob.

Gnojidba zavisi o plodnosti tla, pa plodnijim tlima u osnovnoj obradi treba dodati 30 kg/ha N, 50 kg/ha P 20 5 i 60 kg/ha ~O, a prije sjetve isto toliko.Na proljeće, u fazi busanja, prihranjujemo je s 20-30 kg/ha N. Na manje plodnim tlima treba povećati količinu N:P:K od 10 do 30 posto.

Mije/carskilist 02/2005.

~======================

KRMNE KULTURE

Norma sjetve je 500-600 klijavihzrnapom2, ovisno o roku sjetve. Tritikale sijemo od 5. do 15. listopada. Potrebno je posijati 180-250 kg/ha sjemena u čistoj kulturi, a u smjesi s ozimim graškom ili ozi- ~~~~~~~~~~~~=-l mom grahoricom oko 60Zrno tritikale 90 kg/ha. U tom slučaju valja sijati 80-100 kg grahorice sitnozrne (Vicia villosa) i oko 100 kg panonske grahorice (Vicia panonica), te oko 130 do 150 kg/ha grahorice obične (Vicia sativa). Ako je u smjesi s graškom, količine sjemena i graška su 130 do 150 kg/ha. Žetvu ćemo obaviti kalendarski, 5-7 dana po skidanju pšenice, ili usjev možemo upotrebljavati za krmu u svibnju ili lipnju, te za zelenu ~-------------~ hranidbu ili silažu. O Tritikaleu klasanju

t3~0JIUIJA TVAV~JAM Korištenjem travnjaka (košnjom, ispašom ili kombinirano) iz tla se iznose velike količine bi'ljnih hranjiva, čime se tlo osiromašuje, odnosno gubi plodnost. Gnojidba travnjaka je neophodna mjera za: postizanje visokih i stabilnih prinosa, poboljšavanje kvalitete krme, povećavanje otpornosti na bolesti i klimatske stresove, promjenu florističkog sastava travnjaka itd.

Ekonomski principi nalažu da se količina gnojiva povećava sve dok je rast prinosa rentabilan. Racionalna gnojidba je primjena doza gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla, a istovremeno vodi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prirodu.

Mineralna hranjiva u tlu se nalaze u različitim oblicima: 1) otopljena < 0,2 % - izravno dostupna korijenu biljke, nalaze se u tekućoj fazi tla, 2) vezana 98 % - nalaze se u organskoj tvari, humusu, anorganskim spojevima, ugrađeni u

Mljekarski list 02/2005.

I

Dr. se.Jos;pLeto

I

mineralima (priču­ va mineralnih tvari u tlu), 3) adsorbirana 2% površinski vezana hranjiva na čestice gline i organske tvari. Jedna tona sijena iznese iz tla u prosjeku: 17 - 20 kg N; 8 - 20 kg P 20 5 ; 10 - 22 kg ~O; 6 - 10 kg CaO.

Najvažnija makrohranjiva DUŠIK (N) osigurava brzi porast biljne mase i povećava sadržaj bjelančevina, a smanjuje postotak vlaknine u krmi. 1 kg N povećava prinos sijena za 13 - 40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla. Doze N ovise o: načinu korištenja travnjaka, tipu tla (plodnosti tla), planiranom prinosu i gnojenju ostalima hranjivima. Na travnjacima sa velikim postotkom lepirnjača (djeteline) treba smanjiti količinu 7

KRMNE KULTURE apliciranog dušika na oko 40-60 kg/ha/god. N, jer su lepirnjače fiksatori N 2 iz zraka ( > 30% bijele djeteline u sastavu tratine fiksira oko 200 kg/ha/godišnje N). Kod ekstenzivnijeg korištenja travnjaka (manji broj otkosa ili turnusa napasivanja) okvirne količine N su 120-180 kg/ha/god. N, a kod intenzivnijeg korištenja potrebno je primijeniti veće količine (200300kg/ha/god. N). Puno N depresivno djeluje na djeteline u tratini.

Vrijeme primjene: najbolje prije početka proljetnog porasta, kad je tlo dobro opskrbljeno vlagom, a kiša ravnomjerno raspoređuje dušik u zonu korijenovog sustava (NPK 8:26:26 ili 7:20:30 i KAN), te poslije skidanja otkosa, odnosno turnusa napasivanja (KAN).

Ako gnojimo u jesen (rujan) koristimo NPK formulacije sa smanjenim sadržajem N. FOSFOR (P 2 0 5 ) - nezamjenjiv je kod tvorbe bjelančevina. Povoljno djeluje na širenje leguminoza i time dodatno poboljšava kvalitetu krme. Na kiselim tlima prisutna je inaktivacija fosfora (veže se s Fe i Al u biljkama nepristupačnom obliku). Naša tla su uglavnom srednjeg do lošeg nivoa opskrbljenosti ovim hranjivom. 1 kg P 20 5 povećava prinos sijena za 15 - 50 kg. Vrijeme gnojenja fosfornim gnojivima: jesen ili proljeće (što ranije). Količina: teško bez analize tla, ali kod redovitog gnojenja 50 - 70 kg/ha/god. Kod intenzivnih pašnjaka količine znatno veće (80-120 kg/ha/god.).

KALIJ (~O) - sudjeluje u tvorbi ugljikohidrata i bjelančevina, poboljšava otpornost na sušu, a pomaže i u održavanju lepirnjača u tratini. 1 kg KiOpovećava prinos sijena za 7 - 10 kg. Vrijeme primjene: jesen ili rano proljeće Količina ovisi o sastavu i plodnosti tla, željenim prinosima: orijentacijski 80 - 160 kg/ha/god. Treba napomenuti da biljke iz tla iznose velike količine K, pa je gnojidba K redovita agrotehnička mjera.

KALCIJ (Ca) ima ulogu održavanja pH tla (smanjuje kiselost), indirektno utječe na raspoloživost drugih elemenata (P,B,Fe, Mn, Zn,

8

Cu), popravlja strukturu tla itd. U biljci Ca je sastavni dio stanične stjenke. Gubi se ispiranjem iz kiselih tala ili kod oborina većih od 600-700 mm godišnje. Kalcifikacija se vrši gašenim vapnom, dolomitom, saturacijskim muljem. Na travnjacimaje najbolje kalcifikaciju izvršiti rano u proljeće, neposredno prije kretanje vegetacije, površinskom aplikacijom npr. FERTDOLOMITA (INA Kutina).

Poznavanje raspoložive količine hranjiva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane omogućuje dobru procjenu doze gnojiva. Vrijeme i način primjene, te oblik gnojiva moraju biti usklađeni sa stanjem usjeva i agroekološkim uvjetima. Kod izbora načina primjene i vrste gnojiva (element, kemijski oblik, agregatno stanje) moraju se uvažiti agronomski i ekonomski razlozi (učinkovitost) jer mineralna

gnojiva mogu biti: a) kruta, tekuća i plinovita, b) različite koncentracije i formulacije hrahjiva, c) načina apliciranja, d)ponašanja u tlu (produžnog efekta, iskorištenja, utjecaja na tlo obzirom na njegova fizikalno-kemijska svojstva itd.) i e) cijene po jedinici aktivne tvari.

Oblik gnojiva diktira način primjene: a) Tekuća gnojiva mogu se primijeniti po cijeloj površini prskalicama. b) Kruta gnojiva mogu se primijeniti korištenjem raspodjeljivača po cijeloj površini, zaorati ili unijeti u tlo kod obrade, te bez unošenja u tlo kod prihrane usjeva.

Osnovna gnojidba: koristi se kod zasnivanja travnjaka, kada se prilikom obrade, gnojivo unosi u oranični sloj. Koriste se kompleksna N-PK gnojiva s većim udjelima P i K, npr. formulacije: 7-20-30, 8-26-26 i sl. (okvirne količine oko 500 kg/ha 8:25:26 NPK).

Gnojidba u vegetaciji: u jesen (poslije predzadnjeg otkosa) i u rano proljeće koriste se N-P-K formulacije s malo N kao i kod osnovne gnojidbe, a poslije svakog otkosa ili turnusa

Mljelw.rskilist 02/2005.

OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU HIGIJENSKOM KAKVOĆOM MLIJEKA VAŠIH KRAVA I OMOGUCITE SI VISI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA! ,

V'

SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA VAŠIH KRAVA NA POVEĆANI SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM NOVOG STAJSKOG TESTA

SgmaTest® ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM UČESTALO PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA U VAŠOJ STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU ZDRAVOG MLIJEKA. Sa>maTesr - V A š No V I NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG PROIZVOĐAČA MLIJEKA. NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA VAS, PROIZVOĐAČE MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I UČINKOVITO TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO! TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

(l)armd.o.o.

ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJE MUJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr ČLAN HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

.-Iz-an-a-rud-žb-u-ok-re-ni-st-ra-nic-u -_,.---.l

SomaTest® INDIKATOR HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

PRVO REGISTRIRANO

SomaTestKOMPLET SADRŽI: er INDIKATOR

2 x 500 mi (za više od 80 pojedinačnih testiranja svih četrti vimena) er BOČICE ZA DOZIRANJE er DOZATOR(pumpica za točno doziranje , indikatora u šalice testatora); er TESTATOR(plitica s četiri salice za testiranjtt svih četvrtC vimena); er PRAKTICNI PRIRUCNIK za proizvođače mlijeka na seoskim _______J gospodarstvima Napomena: proizvođač zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela er UPUTU ZA KORIŠTENJE PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH ČETVRTI VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU BOČICA S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE BOČICE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA. r - - -~

: I 1

- - - - - - ~-

- - - - - - ~-

KUPON ZA NARUDŽBU N

~ -

-

-

-

-

-

~ -

-

SGmaTest®-a PO PROMOTIVNOJ CIJENI

arucuJem: V

- - - - - - -:>E - - - - - -

I I

•

79,80

kn*

D SGmaTest®Komplet- Cijena: ~kn+ troškovi poštarine t D SGmaTest®INDIKATOR (2 x sooml) - Cijena: ~kn+49 80 kn* troškovi poštarine 1 1

I

* promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom Ime i prezime: _________________

Adresa (ulica i kbr., mjesto): Poštanski broj i mjesto:

Telefon/mobitel: ~

(obvezno ispuniti štampanim slovima)

____________________

O

Da

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

O Ne.

(obvezno ispuniti)

(obvezno ispuniti)

----------------------

---------

1 Mlijeko dajem u otkup:

_

LJ

Naziv mljekare: _____________

_

Za dodatne informacije i eventualne nejasnoće izvolite se obratiti direktno proizvođaču na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659

:

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec - - - ><- - - - - - -¼+ - - - - - - ->< - - - - - - - ><- - - - - - ->€: - - - - -

: -

->< - - -

~===================== KUL napasivanja koristi se najčešće KAN (npr. 200250 kg/ha KAN).

Travnjake možemo gnojiti i organskim gnojivima, a najčešće se primjenjuju: Kruti stajski gnoj - najbolje kod zasnivanja travnjaka, DTS-a ili TDS, u količini 20-35 t/ha, a može se koristiti i u proljeće, prije kretanja vegetacije i u jesen. Važno je da to bude zreli stajski gnoj.

Tekući stajski gnoj (gnojovka i gnojnica): gnojovka (smjesa mokraće, balege, stelje i vode) je najpovoljnije prirodno gnojivo (dušično kalijeva) naročito u brdsko-planinskim 3 područjima. Doze 20 - 25 m /ha. Smatra se da 25 m 3 gnojovke sadrži 80-100 kg N, 25 kg P 20 5, 200 i više kg ~O i 48 kg CaO (korigirati fosfor).

Neželjene posljedice redovite i katkada preobilne gnojidbe travnjaka gnojovkom: velike količine K, pa dolazi do gubitka Ca zbog antagonizma, nedostatak Ca u krmi, širenje

kalifilnih korova (divlja mrkva, maslačak), neugodan miris, ožegotine po listovima i gušenje biljaka. Najpogodnije vrijeme za primjenu gnojnice je proljeće i ljeto, te jesen (ne na smrznuto tlo i na snijeg zbog gubitka N hlapljenjem amonijaka). Mirno, prohladna i oblačno vrijeme (pred kišu) pogoduje primjeni gnojovke, te umjereno vlažno tlo, jako sunce i vjetar ne, kao ni suho i mokro tlo. Na livadama tjedan dana nakon košnje ili pred početak vegetacije rano u proljeće, a na pašnjacima prije kretanja vegetacije i nakon završetka sezone napasivanja. Gnojnica (mokraća, voda od pranja staja i oborina, komadići stelje, te iscjedak s gnojišta) je slično gnojovki dušično-kalijevo gnojivo. Sastav: približno 98 % vode, 0,22 % N, 0,01 % P 2 0 6 , 0,45 % ~O. Količina gnojnice za gnojenje travnjaka: 10-20 tis.1/ha pa do >50 000 1/ha ovisno o sadržaju N. Najpogodnije vrijeme za primjenu gnojnice - kao kod gnojovke. ■

HRANIDBA

REZULTATIANALIZE STOČNE HRANE IMr. se. Goran Kiš

I

Kako razumijeti rezultate analize stočne hrane?

Da bi analiza stočne hrane (a i svaka druga analiza) bila točna, osnovno je pravilno uzorkovanje bilo da se radi o voluminoznoj krmi ili koncentratima.

Jednako važno je razumijevanje termina označenih na rezultatima analiza dobivenih od laboratorija i da znamo što oni znače.

Ovim člankom objasnit ćemo termine koji mogu biti na rezultatima, ovisno o laboratoriju koji vrši analize i o analizi krmiva koji tražimo.

Vlaga i sadržaj suhe tvari Suha tvar (ST) je postotak ili količina krmiva. Ona sadržava sve sastojke, uključujući protein, mast, vlakna, minerale i vitamine, ali ne i vodu.

Postotak vlage je mjera koja nam kazuje količinu vode u uzorku krmiva. Postotak vlage plus postotak ST uvijek mora biti 100. Ako znamo sadržaj vlage krme, tada možemo Mljekarski li<Jt02/2005.

izračunati i postotak

ST po formuli: ST = 100 - % vlage.

Pri sastavljanju obroka za životinje, sadržaj hranjivih tvari krmiva izračunava se na bazi ST.

Sadržaj hranjivih tvari krmiva na bazi suhe ili svježe tvari U izvješću rezultata osnovne analize krmiva, Tablica 1., vidimo daje sadržaj hranjivih tvari krmiva određen na bazi "suhe" i "svježe" tvari. Svježa tvar se odnosi na sadržaj hranjivih tvari krmiva i vlagom u njima Hranjive tvari 11

PONUDA VRIJEDI DO ISTEKA ZALIHA:

lo-Shield

o

Oxy

• 10 kg + 1 kg gratis

Foam

• 10 kg+ 1 kg gratis

o

0

o

Blu

Gard

• 5 kg + 1 kg gratis

izražene na bazi ST odnose se na količinu hranjive tvari u krmivu nakon što je sva voda sušenjem u peći uklonjena iz uzorka. Možemo preračunati sadržaj hranjivih tvari iz "svježe" u "suhu" koristeći sljedeću formulu: svježa tvar = ST x (%ST / 100).

Izražavanje hranjivih tvari u ST omogućava točniju usporedbu hranjivih tvari različitih krmiva. Na primjer, želimo usporediti sadržaj proteina sjenaže (50% ST) i sijena (80% ST). Na bazi svježe tvari sjenaža ima 8 % proteina, a sijeno 9,6 %. Tako se čini da sijeno ima više proteina od sjenaže. Ipak, ukoliko usporedimo sadržaj proteina u ST, sijeno sadrži 12 % (9,6/0,80), a sjenaža 16 % (8/0,50 = 16) proteina, odnosno životinje će pojesti više proteina po kg ST iz sjenaže nego iz sijena.

Određivanje sadržaja

vlakana Biljna krmiva su izgrađena od stanica visoko probavljivog staničnog sadržaja i vlaknaste stanične stjenke koja obavija stanicu. Vlaknasta stanična stjenka sastoji se od tri komponente: celuloze, hemiceluloze i lignina. Preživači mogu djelomično probaviti celulozne i hemicelulozne komponente zbog mikroorganizama u buragu koji cijepaju ove stanične strukture da bi dobili energiju. Lignin nije probavljiv i predstavlja ograničavajući faktor probavljivosti krmiva, ukoliko ga ono sadrži u većoj količini. Starija krma ima veći udio stabljike a manji udio lista negoli mlade biljke. Stabljika sadrži više vlakana i manje je probavljiva. Što je krmiva probavljivije, životinja dobiva više energije iz njega. U našim laboratorijima obično se utvrđuju vrijednosti vlakana kao sirova vlakna Određivanje sadržaja bjelančevina (SV), neutralna datergent vlakna (NDV) i kisela (proteina) detergent vlakna (KDV). U ovom članku ne bih Sirove bjelančevine (SB), odnosno sirovi se posebno osvrtao na vlaknastu vrijednost krme protein (SP) · mjera su ukupnog dušika u budući da su ona detaljno opisana u ML br. krmivima. Termin sirove bjelančevine koristi se 10/2004. radi toga što one uključuju dušik prisutan kao Minerali prave bjelančevine (amino kiseline) i dušik koji Većinu minerala moguće je analizirati u sadrži tvari kao što su amonijak, urea, nitrati i klasičnim laboratorijima za analizu stočne drugi spojevi. Postotak SB ne razlikuje se među hrane. Ipak, samo se kalcij (Ca), fosfor (P), kalij proteinima koji jesu ili nisu dostupni životinja(K), i magnezij (Mg) određuju rutinski, jer su ma. Proteini koji nisu dostupni životinji vezani vrlo promjenljivi u voluminoznoj krmi. Rezultati su s vlaknastim strukturama krmiva. analize minerala mogu biti izraženi u postotcima (%), gramima (g), miligramima po Tablica1: Rezultat osnovneanalize hranjivevrijednostikrmiva kilogramu (mg/kg) ili u dijelovima ,·- -- .

-------------po milijunu (ppm). : Uzorak: Lucerna - sijeno

1--·---

--

, Opis uzorka: sijeno 1. otkos

...._______

J

j !!_aga(%~ __

[_i:~__jo~_Kalcij~%)_.

I ST(%)

I __-ST

J~J

100

_SB(%) ___

1· 27,4 .. · 1

SV (%) - . ..

- ___ __J.

_KDV(%)

_

J __

_________

__ -

! _____

50,0

I Cink{ppm)

·---

1.....

0,36 . · 1

0,40. ·· 1

,_

J

_!E(MJ/kg)

9,55 ·110,~7--~

NERiT (MJ/kg) NEL(MJ/kg)

2,36

j ___ o~ .2:~

I_35,2 · _38,7 J Natrij{¾) ____ J__0,09 _ __;__ o,1o_J

J ___ I _J

-

0,25

___j

~5,5

-

J. ;

----·

I 4,94

__J_.,

j

4,83

Mljekarski hst 02/2005.

_j __1~l_1_~'.?_J

Mangan{p~~J_·

T -5,43 ·------

,__,,._____

energetske

1

i Fosfor{%)

..

Procjenjivanje

__J svježe J---;;:· vrijednosti krme Sadržaj energije u krmivima ne _ _J_____ ~_j __1.~

30,1 ... Magnezij{%)

_N1'.V(~!_ ____

------

Analiza

_j 15.-5l 17,0i Kalij(%) __j

1

j

____

! Analiza .._ -·

svježe

--·--· --····--·-jI

-----

__ 35,9 . :_·_~9:4J

I.

,_·_'

.

-· --·

1

.

....' - '

I 5,31 J _____J__ _j ___j

!

' _,

može se direktno odrediti već se mora izračunati korištenjem raznovrsnih jednadžbi. Jednadžbe za izračunavanje energetske vrijednosti krme baziraju se na kemijskom sastavu krmiva i njihove probavljivosti.

Postoje različite jednadžbe za svako pojedino krmiva i za svaku vrstu životinja. Za preživače energetske se vrijednosti najčešće izražavaju kao probavljiva 13

HRANIDBA~=======================~ energija (PE), neto energija za laktaciju (NEL) i neto energija za rast i tov (NERiT).

Probavljiva energija (PE) predstavlja količinu energije dostupne životinjama Određena je mjerenjem razlike između ukupne energije u krmi (BE) i gubitaka energije izgubljene u fecesu. Bruto ili ukupna energija je kemijska energija krmiva koja se dobije spaljivanjem uzorka krme u kalorimetru.

Neto energija za rast i tov (NERiT) je količina energije potrebne životinji za zadovoljenje potreba održavanja osnovnih fizioloških potreba i za prirast tjelesne mase.

Neto energija za laktaciju (NEL) čini količinu energije iz krmiva koja će zadovoljiti uzdržne potrebe krave, uvećane za energiju potrebnu za proizvodnju mlijeka. Ova vrijednost upotrebljava se pri sastavljanju obroka za preživače.

Ostale mjere vrijednosti krme pH je mjera stupnja kiselosti (pH manji od 7) ili lužnatosti (pH viši od 7). U krmiva se pH određuje za fermentiranu krmu, kao što je

silaža ili sjenaža. Silaža sa 60 do 75% vlage trebala bi imati vrijednost pH ispod 4,5.

Ne-strukturalni ugljikohidrati (NSU), odnosno nevlaknasti ugljikohidrati dio su biljke koji životinju opskrbljuju energijom i pohranjeni su unutar stanične stjenke biljaka.

Najčešći oblik NSU su šećeri u voluminoj krmi i škrob u žitaricama.

Relativna hranidbena vrijednost (RHV) predstavlja vrijednost koja se koristi prilikom kvalificiranja krme, a bazira se na probavljivosti i potencijalu konzumacije. Ova vrijednost bazirana je na sadržaju KDV-a i NDV-a, a upotrebljavaju se pri uspoređivanju različite krme, npr. leguminoza i trava, DTS-a i sličnih krmiva.

Ne upotrebljava se u sastavljanju obroka za životinje. Viša vrijednost RHV predstavlja bolje krmiva. Trave obično imaju manju vrijednost nego smjese ili leguminoze.

Konzumacija suhe tvari (KST) predstavlja procijenjenu količinu krme koju će životinja pojesti a određuje iz sadržaja NDV-a. O

Dr. se. Stjepan Feldhof er

u zimskom i ranom pro(jetnom

drugim dijelovima probavnag sustava. Uz to krmiva moraju održavati rastresitost i pH vrijednost buragova sadržaja, moraju davati podražaj za rad buraga i preživanje, sadržavati hranjive tvari koje potiču razVOJ 1 zadovoljavaju buragove mikroorganizme (lako probavljive i topljive ugljikohidrate i bje-

razdoblju često nedostaju sočna i vlažna krmiva,jer stočari nisu dobro planirali i spremili dovo(jne količine travne i kukuruzne silaže, repe, krumpira i drugih sočnih krmiva, a nemaju ni mogućnosti nabave sirovih ili suhih repinih rezanaca, pivskog tropa, melase i slično.

Stoga su prisiljeni davati kravama suha voluminozna krmiva, a u takvim prilikama sijeno je često jedino i najbolje rješenje da se daje kao osnovno krmivo.

Kravama je potrebna velika količina biljnih krmiva kako bi ispunili veliki prostor u buragu i 14

lančevine).

Buragovi mikroorganizmi žive u simbiozi s preživačima. Buragova sluznica nema žlijezde koje izlučuju enzime za razgradnju krmiva, a to Mljekarski list 02/2005.

HRANIDBA

za prez1vače obavljaju buragovi i slični c? u hranidbi krava nadopunjavati krmne mikroorganizmi uneseni krmivima u burag. S obroke prema muznosti odgovarajućim tim u vezi u buragu se kontinuirano razvija krmnim smjesama (koncentratima). biološka masa mikroorganizama koja služi Kakvoća sijena uvelike ovisi o zemljištu, preživačima u daljem tijeku probave za gnojidbi, biljnom sastavu i starosti tratine, zadovoljavanje osnovnih životnih potreba za vremenskim prilikama, tehnologiji proizvodnje, bjelančevinama i masnim kiselinama (energikosidbi, trajanju i načinu sušenja i spremanja. jom), i poboljšavaju probavljivost i iskoristivost Košnju sijena treba obaviti u optimalkrmiva. nom razdoblju, prije početka cvjetanja Hranidbena kakvoća sijena većine trava, jer starenjem trava povećava se Sijeno je tradicionalno krmivo u eks- količina sirove vlaknine, pojačava lignifikacija i tenzivnoj hranidbi krava, ali može biti i vrlo tvrdoća biljke, smanjuje probavljivost. dobro voluminozno krmiva u intenzivnoj i Gubitci hranidbene vrijednosti sijena i veći visokoj proizvodnji mlijeka. Sijeno mora biti vrlo troškovi nastaju ako gospodarstvo ne raspolaže dobre hranidbene kakvoće i probavljivosti. odgovarajućom tehnikom, ako su loši uvjeti Treba ga davati svakodnevno u krmnim sušenja, skupljanja, prijevoza i čuvanja ili loša obrocima krava, makar to bilo i u manjim tehnologija hranjenja .. Treba sprječiti veće rasipanje krmiva, plijesan i kvarenje kao i druge količinama. Povoljno djeluje na preživanje, gubitke hranjivih tvari sijena, osobito ako se dobro izlučivanje sline, pH vrijednost (kiselost), lome i gube nježniji dijelovi biljke (listići i konzistenciju i mikrobiološki sastav buragova mekani dijelovi stabljike), koji imaju najvišu sadržaja, rad buraga i peristaltiku crijeva. hranidbenu vrijednost.

Povećava masnoću i kvalitetu mlijeka.

Sušenjem na tlu gubi se oko 40 do 50 % U proizvodnji sijena veliku pozornost treba posvetiti biljnom sastavu, pravovremenoj koš- hranjive tvari trave (zbog oksidacije), a uz loše i nji, pravilnom sušenju, spremanju i čuvanju si- kišovito vrijeme još i mnogo više. Kiša ispire iz bilja lako topljive ugljikohidrate (šećere), jena. minerale i vitamine, usporava sušenje pa se Sijeno treba, kao i sva voluminozna ,---------------------_-;,-;.-;.,-;-;.~~;.-:;~---, krmiva: G" proizvoditi na vlastitom gospodarstvu, G" posebice je značajno proizvoditi sijeno djeteline, lucerne i djetelinsko travne smjese, C? proizvoditi na optimalan način s nižim materijalnim ulaganjima, G" postizati visoke prinose i dobru kakvoću, G" na odgovarajući način, pravovremeno i tehnološki dobro spremati i iskorištavati u hranidbi stoke, Ml/ekarski list 02/2005.

15

sijeno mora više puta prevrtati. Zbog vlage sijeno čno povećanje sirove vlaknine krmiva za 1% je izloženo truljenju i razvoju plijesni, a smanjuje probavljivost krmiva u krava za 0,88 %. prevrtanjem sijena pri sušenju gube se (Tablica 1.) najvredniji mekani dijelovi biljke. Stoga je Obično livadno sijeno sadrži oko 12 - 14 % dobro sijeno na vrijeme balirati i dovršiti vlage, 7 - 10 % sirovih bjelančevina, 25 - 30 % sušenje u sušarama (dehidratorima). sirove vlaknine i energetsku hranidbenu Sijeno dobro osušeno na suncu vrlo je dobar vrijednost 0,45 - 0,55 H.j./kg ili 3,440 - 4,558 MJ izvor vitamina B kompleksa, D i E vitamina, koji NEL. Sijeno sadrži dosta kalcija (0,60 - 0,65 %), povoljno utječu na muznost, plodnost i posebice ako sadrži više leguminoza, a samo O,1 reprodukciju krava. U lošim uvjetima sušenja i 0,2 % fosfora. Stoga potpune krmne smjese uz skladištenja vitamini se u većoj količini hranidbu sijenom moraju sadržavati više uništavaju, posebice vitamin A (karotin). fosfora. (Tablica 4.)

Vrlo je vrijedno ako se raspolaže s dobrim Zbog sirove vlaknine, koja u sijenu iznosi sijenom djeteline, lucerne ili djetelinsko travnih oko 25 - 30 %, znači daje probavljivost sijena oko smjesa, jer sadrže više bjelančevina i metabolički 65 - 70 % ..S tom hranidbenom vrijednosti i provrijednih minerala, naročito kalcija i magnezija. bavljivosti može se postizati niža i prosječna Sijeno obično sadrži malo fosfora. Najviše se proizvodnja mlijeka. (Tablica 2.) fosfora gubi ako se sijeno loše suši ili pri sušenju pokisne.

Tablica2: Sirevavlaknina i probavljivostkrmivapremamuznosti Unatoč prilično skupoj proizza krave oko 650 kg tjelesne težine krava vodnji, posebice ako se računaju Muznost veliki gubitci hranjivih tvari pri 25 35 40 mlijeka I/dan 5 15 20 30 10 sušenju, sijeno treba uključiti u Krmiva kg/dan 13,0 13,5 14,0 15,8 17,5 19,2 20,8 22,3 23 6 Krmiva u sustav iskorištavanja pašnih i 3,6 % tjelesne težine 2,0 2,1 2,2 2,4 2,7 3,0 3,2 3,4 zelenih površina i treba biti redoSirove vlaknine % 45,5 34,2 27,4 22,8 18,3 14,8 14,8 14,8 14,8 viti dodatak u krmnim obrocima % probavljivosti krava. Posebice je to krmivo znakrmiva 50,0 60,0 66,0 70,0 74,0 77,0 78,0 80,0 80,0 čajno u slučaju nekih oboljenja u Sijeno u visokoj proizvodnji mlijeka probavnom sustavu krava (indigestija) i drugih S većom količinom sijena u krmnim neočekivanih nepogoda u hranidbi stoke.

Ako se raspolaže i s drugim sočnim obrocima duže traje preživanje, usporava se protočnost krmiva kroz burag i smanjuje osnovnim' voluminoznim krmivima (travom, uzimanje i potrošnja hrane (do 3,0 kg suhe tvari travnom i kukuruznom silažom i sl.), treba krmiva/100 kg tjelesne težine ili 3 %). Veća računati s godišnjim potrebama sijena za muzne krave prosječno oko 3 do 5 kg/ dan /po kravi. potrošnja sijena u hranidbi krava može se postići Veća količina sijena povećava sirovu vlakninu i da se sijeno sasiječe na dužinu 5 do 10 cm i smanjuje probavljivost krmnih obroka. Prosjepoprska s malo slane vode.

Sa sijenom se Tablica 1: Probavljivostorgansketvari i krmiva u govedaovisnoo sirovojvlaknini dakle teško zadou suhoj travi voljavaju potrebe O- 5,1- 10,1- 15,1- 20,1- 25,1- 30,1- 35,1- krava za visoku Sirovevlaknineu % o 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 suhoj tvari muznost (iznad 30 Probavljivost do 35 litara mlijeorgansketvari % 90,1 87,9 83,5 79,1 74,7 70,3 65,9 61,5 57,1 ka/ dan), jer sjeno krmiva je kao osnovno Axelsson - Nehring (1972.)

16

Mljekarski list 02/2005.

GENERALNI UVOZNIK VRBOVEC, E. de tel.:

Piennl bh

01/2791-822, 2791- 90, 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.htnet.h intemet: www.iurval.hr fax:

a.BELARUS P/A MINSK

TRACTOR

WOAKS

TRAKTORI REZERVNI DIJELOVI SERVIS

NOVOST!!!

BESPLATNA DOSTAVA SVIH STROJEVA DOKUPCA Rotacione kosilice

-o;TBalirke · motači

Jošnudimo:

Prikolice kiperroe, Prikolice L1stajnjak, Utovariv~ l3 stajnjak, c· 2agooj.

HRANIDBA

krmnih obroka, dovode se u opasnost zbog oboljenja kisele indigestije. U buragu krava smanjuje se broj celulolitičkih mikroorganizama i smanjuje probavljivost celuloze.

S obzirom da se kravama mora davati velika količina krepkih krmiva (konTablica 3: Osnovni krmni obrocis većom količinom sijena centrata) dnevnu količinu i potpunom krmnom smiesom (s 18% sirovih bjelančevina) -·-- - krepkih krmiva treba podiMuznost krava litara/dan jeliti na više manjih obroka Krmiva 10 15 20 25 30 5 (veličine 2 do 3 kg). U slučaju 14 12 Sijeno kg 15 15 15 15 pojava simptoma kiselih -Potpuna krmna kg 12 I 2 4 6 9 indigestija (nadutost i prosmjesa (18% SP) ljevi) dobro je kravama daSadrži: vati dnevno u krmnim smjeg Suhe tvari 13760 14620 16340 18060 19780 20640 sama 100 do 150 g Na bikarSirovih bjelančevina 1352 1533 1897 2260 2667 3116 g bonata (sode bikarbone).

4094 Sirove vlaknine g 4569 4608 4686 4764 4579 Krmne smjese koje se 33,20 31,52 28,68 26,38 23,15 19,83 Sirove vlaknine %uST daju za veću muznost uz veću Kalcija g 112 126 141 156 162 104 količinu sijena sadrže veći g 34 41 88 101 Fosfora 55 69 postotak fosfora (koji nedo17,38 20,04 Energet. hranidbena H.j.

8,25 9,45 11,85 14,35 staje u sijenu), sadrže tostiravrijednost MJNEL 63,033 70,476 85,362 100,248 118,871 133,788 no sojino zrnje za dopunu energije i Benural S u cilju poticanja Tablica -i-:Potpuna krmna smiesa :a muzne krave uz krmne razvoja buragovih mikroorganizama obrokesa sijenom /18,17 sirovih bjelanćevinaJ lako probavljivim spojevima nebjelanSadrži % Sirovine % čevinastogdušika. (Tablica4.)

Kukuruz 46,0 Suhe tvari 86,00 U ovom sustavu hranidbe nalaze se Pšenica 10,0 Sirovih 18,17 samo suha krmiva, a za visoku proizbi elančevina 15,0 Sirove vlaknine 3,92 Stočno brašno vodnju mlijeka treba mnogo tekućine.

5,51 Suncokretovasačma (33 % SP) 7,0 Sirove masti Voda je potrebnajoš i za mnoge biološke Soia tostirana (34 % SP) 15.0 Kalciia 0,72 i fiziološke procese u organizmu. Sve Benural S (115% ekv. SP) 2,5 Fosfora 0,70 hranjive tvari koje se unose u organi(18% P) Fosfonal 1,7 Magnezija 0,20 Vapnenac 1,05 1,8 Ureja zam mogu se resorbirati i iskorištavati Sol 0,5 Energetske hranidbene u probavnom sustavu samo ako su Mineralnovitaminski premiks 0,5 vrijednosti ukg otopljene. To nedvojbeno ukazuje MJNEL 7,443 100,0 Uku1mo na potrebu krava za velikim H.j.

1,20 količinama pitke vode, koja mora Bolja pro~avljivost i hranidbena vrijednost biti uvijek kravama na raspolaganju. krmnih obroka za višu muznost može se U nedostatku tekućine smanjuje se postizati uz hranidbu s većom količinom sijena uzimanje hrane i proizvodnja mlijeka. Na samo dodavanjem potpunih krmnih smjesa što taj način zadovoljavajuća količina pitke značajno podiže cijenu proizvodnje mlijeka. Uz vode postaje kao neophodno i najjeftinije to krave s visokom muznosti, koje dobivaju «hranjivo» za krave visoke muznosti, a krmne smjese iznad 50 % od ukupne suhe tvari naročito uz hranidbu suhim krmivima.

krmivo slabe energetske hranidbene vrijednosti i - već iznad 3 do 5 litara mlijeka/dan/ po kravi - mora se kravama dodavati prema muznosti veća količina krepkih krmiva (potpunih krmnih smjesa). (Tablica 3. i 4.)

18

Mljekarski li.st 02/2005.

SUHOSTAJ

MLIJEČNIH KRAVA

MANAGEMENT SUHOSTAJA MLIJ EČN IH KRAVA I lvanković Doc. dr. se.Ante

Tijekom prve faze, koja traje trideseSuhostaj je neizostavna pripremna faza tak dana počevši od dana zasušenja tehnološkog procesa proizvodnje mlijeka. krave, događa se involucija sekretornog Fiziološki i metabolički procesi tijekom parenhima vimena (regresija sekretorsuhostajnog razdoblja osobito su izraženi u nih alveolarnih stanica). U narednoj fazi vimenu koje prolazi kroz nekoliko faza. vime se "odmara", a dužina ove faze zavisi o ukupnom trajanju suhostaja. Dvadesetak dana prije teljenja nastupa treća faza Neprimjeren odnos spram suhostaja često je tijekom koje se sekretorno staničje vimena potaknut krivim promišljanjem uzgajivača da regenerira i priprema za predstojeću laktaciju, a kravama kada ne izlučuju mlijeko treba manje prije teljenja počinje lučenje kolostruma. Ukoli- njege. Suhostaj je, međutim, glede metaboličkih ko suhostaj traje samo 50 dana, vime iz prve pre- funkcija veoma aktivno razdoblje kada krava lazi u treću fazu bez stvarnog odmora vimena. treba "odmoriti" organizam i vime, kadajoj valja Ukoliko suhos~aj traje 60 do 70 dana, istinski priskrbiti dovoljno hranjiva za intenzivan razvoj odmor vimena je 10 do 20 dana. Preporuka je, ploda i obnovu tjelesnih energetskih rezervi radi stoga, da suhostaj traje od 50 do 70 dana, uz ublažavanja neizbježne negativne hranidbene napomenu da ne smije biti kraći od 50 dana. bilance u početku laktacije. Radi toga struka Kraći suhostaj, osobito u prvima laktacijama, naglašava potrebu izuzetne brige za krave u negativno se odražava na proizvodnju mlijeka u suhostaju. Stoga ćemo se samo osvrnuti na narednim laktacijama, a to znači i na direktni neke najhitnije preporuke u organizaciji ekonomski gubitak proizvođaču. Duži suhostaj suhostaja. od preporučenog proizvodno nije opravdan Metoda zasušivanja, ukoliko nije primjebudući daje "životna proizvodnja" krave manja, rena, može se loše odraziti na daljnji tijek suhosa dolazi i do prekomjernog nakupljanja tjelesnih taja odnosno predstojeću laktaciju. U razdoblje energetskih rezervi što može prouzročiti metapoželjnog zasušenja krave ulaze s različitom boličke i reproduktivne poremećaje. razinom proizvodnje. Zasušenje se može izvesti Suhostaj je stresna razdoblje za mliječnu metodom postupnog ili metodom naglog zasukravu. Ulaskom u suhostaj prestaje mužnja, grlo šenja vimena. Radi umanjenja stresa preporuča se premiješta u novu skupinu ili dijelove staje, se naglo zasušenje, uz prethodno reduciranje dolazi do promjene sastava obroka, umanjenja ili obroka (primarno krepke komponente). Kraći isključivanja krepke komponente, a ponekad se postupak zasušenja pogoduje kravama čija je kravi prilikom za.sušenja uskraćuje čak i voda. proizvodnja pri ulasku u suhostaj niža, dok Kasna steonost stresna je sama po sebi, a zasušenju mliječnih krava s većom proizvodnjom prevelika količina stresa može, u posljednjoj fazi treba pristupiti obazrivije. Izazivanje pada gravidnosti, rezultirati čak i pobačajem. Stoga proizvodnje mlijeka prije planiranog vremena postupak za.sušenja, i odnos naspram krava u zasušenja znatno pomaže uspješnosti zasušenja i suhostaju, treba biti odmjeren kako bi stres bio smanjenju pojave naknadnog "curenja" mlijeka. što manji.

Iskustvo pokazuje da kod 40% zasušenih krava Suhostaju se, međutim, često ne pridaje dolazi do naknadnog jačeg ili slabijeg "curenja" dovoljno pažnje zbog čega su lošiji proizvodni mlijeka. Uočena je međuovisnost pojave rezultati krave u predstojećoj laktaciji. "curenja" mlijeka nakon za.sušenja s protokom

Mljekarski list 02/2005.

19

I

u

1U.

'O Obi

I IZ 1UZ1 .

ZA

Koz· .'T.-\JI•:

VELIČINE: - od 100 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 • 12000 litara horinzontalne izvedbe

Po,,JovnajL"\linicaPROIZVOD~JA Kolodrnrska 7 . -192-10Donja Srubica

286 O l O 385 (0)49 286 030 385 co)49

•

385 (0)98

287 900 385 (0)49 _287 368 38s co>49

338 332

~~=====~~===~~===~~ SUHOSTAJ MLIJEČNIH KRAVA mlijeka, odnosno o genetskoj predispoziciji.

Promjene obroka treba provoditi stupnjevito, osobito kravama koje proizvode više od 20 kg mlijeka/dan. Nagle promjene obroka visokoproizvodnim kravama mogu izazvati metaboličke poremećaje.

Tijekom uvoda u suhostaj treba provjeriti eventualnu prisutnost kliničkog ili subkliničkog mastitisa.

Krave čiji broj somatskih stanica tijekom dvije zadnje kontrole prijeđe 200 000 treba dodatno provjeriti California mastitis testom, a pozitivne četvrti treba podvrgnuti bakteriološkoj pretrazi. Time dobivamo uvid u patogenost mikroorganizama i primijenu odgovarajućih antibiotskih sredstava.

Nedvojbeno, otkrivanje mastitisa i liječenje vimena znatno je jednostavnije, učinkovitije i jeftinije tijekom suhostaja, nego nakon što krava uđe u narednu laktaciju. Postavlja se pitanje opravdanosti redovitog tretmana antibioticima svih krava koje ulaze u suhostaj ili individualnog pristupa nakon utvrđivanja nazočnosti mastitisa. Praksa je pokazala da su nove pojave mastitisa znatno češće u netretiranih krava nego kod krava čije je vime prilikom zasušenja tretirano antibiotikom.

Za zdravlje vimena osobito je važna zadnja mužnja, odnosno aplikacija antibiotika u sisni kanal. Najbolje je primijeniti standardni postupak zasušenja prema kojemu nakon potpunog (kompletnog) posljednjeg izmuzivanja vimena slijedi čišćenje sisa čistim i suhim maramicama, te dezinfekcija sisa primjerenim jodnim ili drugim sredstvom. Nakon 5 do 10 minuta potrebna je ponovna dezinfekcija sisa, a nakon njihova sušenja aplicira se antibiotska mast 5 mm duboko u sisni kanal. Potom valja vime ponovno dezinficirati. Poželjno je zadržati kravu u stojećem stavu narednih sat vremena da se zatvore sisni kanali, čime se znatno umanjuje mogućnost naknadnog prodora mikroorganizama u vime.

Nakon tretiranja vime treba nadzirati, osobito tijekom prvog tjedna zasušenja i tjedna prije teljenja. Krave u suhostaju trebaju biti čiste, suhe, u prostorno mikroklimatski

Mljekarski l~t 02/2005.

primjerenim uvjetima.

Ukoliko dođe do "curenja" mlijeka iz vimena nakon postupka aplikacije antibiotikom, osobito u prvom i drugom tjednu po zasušenju, postupak tretiranja sisne četvrti ponavlja se prema ranije navedenim uputama.

Osim o vimenu, tijekom suhostajnog razdoblja treba povesti brigu o zdravlju nogu, odnosno papaka. Upalni procesi i oštećenja papaka izazivaju također stres zbog čega krave manje jedu pa je manja i proizvodnja mlijeka.

Obrezivanje papaka i sanacija eventualnih oštećenih dijelova manje je stresno u suhostajnom razdoblju nego pri ulasku u novu laktaciju. Pravilnim nadzorom i njegom papaka umanjuje se rizik pojave patoloških stanja tijekom laktacije i gubitaka u proizvodnji.

Oštećeni papci često negativno utječu i na uspostavu reproduktivnog ciklusa nakon teljenja.

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

9()BLES

QP-rema za staje: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Foliie j mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

Surge,

:1111BRDU\NERS =--EQUIPMENT

>

ROVl

21

SUHOSTAJ

MLIJEČNIH KRAVA

Tijekom suhostaja treba kontrolirati prisustvo parazita te poduzeti mjere za njihovo uklanjanje, a pri tome koristiti se iskustvom ranijih godina (godišnje doba, management pašnjaka, kondicija grla, laboratorijske analize fecesa ili krvi, te drugo).

Hranidba krava u suhostaju veoma je važna za pravilan razvoj ploda, obnovu vimena, prikupljanje određenih energetskih rezervi, izbjegavanje metaboličkih poremećaja (ketoze, zamašćenja jetre, edema vimena, mliječne groznice) i pravodobno lučenje kolostruma.

Optimalnom hranidbom stimulira se razvoj poželjnih mikroorganizama i razvoj papila buraga preko kojih se vrši resorpcija dijela hranjiva. Hranidba krava u početnoj i srednjoj fazi suhostaja ima određene osobitosti u odnosu na hranidbu krava u zadnjoj fazi. Tijekom početne i srednje faze suhostaja obrok treba biti nešto bogatiji sirovim vlakanima, dok u zadnjem dijelu suhostaja treba povećati udio energije.

Voluminozni dio obroka bolje je zasnivati na livadnom nego leguminoznom sijenu zbog manjeg udjela kalcija čime se umanjuje rizik pojave mliječne groznice.

Ukoliko se voluminozni dio obroka zasniva na silaži ili kompletnom obroku, unos suhe tvari iz ovih krmiva treba ograničiti na 1% od tjelesne mase krave. Tijekom treće faze suhostaja, zbog pritiska ploda na probavne organe i pripreme za teljenje, krava uzima količinski manje obroke.

Tijekom ove faze obroke treba energetski pojačati, najčešće udjelom zrna, tako da neposredno prije teljenja njihov unos doseže i do 1% od tjelesne mase krave. Neposredno prije teljenja krava ne bi trebala konzumirati više od 4 kg krepke krme na dan. Osobito treba paziti na unos kalcija (Ca), budući da njegov prekomjeran unos može izazvati pojavu mliječne groznice.

Poželjno je nekoliko dana prije teljenja smanjiti unos Ca kako bi se aktivirao hormonalni sustav krave koji pospješuje apsorpciju Ca iz crijeva, i njegovu mobilizaciju iz kostiju. Magnezij (Mg) također cljeluje na pravovremenu mobilizaciju Ca. Jesenska je paša uglavnom siromašna Mg a bogatija Ca, što može izazvati pojavu mliječne groznice. Stoga tijekom jeseni mineralni 22

dodatak treba biti nešto bogatiji magnezijem. I vitamin D · pozitivno djeluje na učinkovitost resorpcije Ca iz crijeva, te se preventivno u suzbijanju mliječne groznice može injektivno aplicirati kravama.

Tijekom zadnje faze suhostaja u obroku treba biti voluminozne krme koja će biti zastupljena i u obroku krava u laktaciji, a radi prilagodbe mikroorganizama buraga. Dovoljna voluminoznost obroka prevenira pojavu dislokacije sirišta. Ne treba zanemariti pravilo postupnog uvođenja novih krmiva i povećanje količine krmiva u obrok. Udio sirovog proteina u obroku treba porasti u zadnjoj fazi suhostaja na 13 do 14%, kako bi se neometano odvijao intenzivan prirast ploda i priprema vimena za predstojeću laktaciju. Nedostatna opskrba proteinima uvjetuje mobiliziranje tjelesnih proteina i metaboličke poremećaje, što se može odraziti na umanjenje predstojeće laktacijske proizvodnje.

Prekomjeran unos proteina nije opravdan.

Ulaskom u suhostaj i tijekom suhostaja krave trebaju biti u odgovarajućoj kondiciji.

Jedna od jednostavnijih metoda praćenja i korekcije kondicije jest bodovna procjena tjelesne kondicije (engl. Body condition Scoring) kojom se osam različitih točaka na tijelu krave ocjenjuje ocjenama od 1 do 5, sukladno procjeni naslaga masnog tkiva.

Prikaz 1: Točke procjenetjelesnekondicijekrave Mljekarski list 02/2005.

================== Obzirom na kondicionu ocjenu krave u suhostaju trebaju imati vrijednosti od 3,25 do 3, 75. Grla predisponirana za veću proizvodnju trebaju tijekom suhostaja stvoriti nešto veće tjelesne rezerve kako bi bio ublažen negativan energetski balans tijekom rane laktacije. Time se pomaže dosizanje optimalne laktacijske krivulje uz minimalan stres i minimalno aktiviranje hranidbenih rezervi.

Grupiranje i izdvajanje krava u suhostaju od krava u laktaciji opravdano je i poželjno, ukoliko je izvediva. Ukoliko su smještajni uvjeti takvi da nije moguće razdvajanje u tri suhostajne skupine, poželjno je krave u suhostaju razdijeliti u dvije skupine: krave u ranom i srednjem suhostaju, a druga skupina - krave dva do četiri tjedna prije teljenja. Junice prije teljenja ne treba priključivati skupini krava u ranom i srednjem suhostaju jer režim hranidbe te grupe ne odgovara njihovim potrebama. Junice treba

SUHOSTAJ

MLIJEČNIH KRAVA

priključiti

zasušenim kravama tek u tjednima prije teljenja.

Tijekom suhostaja krave mogu biti smještene u staji ili na pašnjaku. Po~odnijije smještaj u staji jer su bolji uvjeti kontrole hranidbe.

Prostor staje za krave u suhostaju treba biti suh, čist i prostorno dostatan. Prljave krave često ukazuju na neizbalansiran obrok, slabu kvalitetu obroka, bolest ili loš komfor staje.

Loša higijena staje ili neodgovarajući management često se ogleda i neonatlanim probavnim poremećajem teladi. U stajama loših higijenskih uvjeta osobito su česti štetni mikroorganizmi, primarnoE. coli, Rotai Corona virusi, kryptosporidije, kokcidije i salmonele.

Postoji mogućnost preventivne vakcinacije zasušenih krava protiv E. coli, · Rata i Corona virusa, čime se ujedno potiče pojačana otpornost novorođene teladi preko njihove pasivne imunizacije. O

VETERINARSTVO

PSEUDOTUBERKlJLQZA KOZA I OVACA IMr. se.Antun Ko5 lelić I Pseudotuberkuloza je bolest koza i ovaca koja se javUa uglavnom pojedinačno, ali može odjednom oboUeti i veći broj životinja. PrepoznatUiva je po stvaranju apscesa (gnoja) u limfnim čvorovima. Bolest može izazvati velike gubitke u stadu.

UZROČNIK BOLESTI. Uzročnik bolesti je bakterija Corynebacterium pseudotuberculosis.

U zagađenom tlu uzročnik može preživjeti 8 mjeseci, u vuni 4 mjeseca, a u okolini životinja (stelja, staja, oprema) do 2 mjeseca. Pretpostavlja se da uzročnik najčešće preživljava u inficiranoj životinji. Uzročnik izaziva i oboljenja konja i goveda. Bolest se u stado unosi inficiranim životinjama (npr. kupljene). U organizam životinje uzročnik može ući i kroz neozljeđenu kožu, a ozljede samo pospješuju razvoj bolesti.

Uzročnik se iz oboljele životinje izlučuje iz rana gnojem i iscjetkom iz nosa i usta. Bolest ovaca javlja se zbog ozljeđivanja kože prilikom šišanja.

Mljekarski list 02/2005.

Dodirom se širi s oboljele na zdravu životinju. U koza se javlja kao posljedica ozljeđivanja kože prilikom provlačenja kroz šikare i žbunje, ali i kao poslJ·edica udaran ·aro govima.

Izvor infekcije može biti i duže vrijeme zagađena okolina (staja) i oprema u staji.

Nakon ulaska u organizam uzročnik u limfnim čvorovima (najčešće površinskim) uzrokuje pojavu apscesa, odnosno stvaranje šupljina ispunjenih gnojem. U koza su apscesi najčešće na glavi, vratu i prsima. Bolest može zahvatiti i unutarnje organe, npr. pluća, crijeva, jetru.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest prepoznajemo po povećanju jednog ili više površinskih limfnih čvorova. Apscesi najčešće pucaju i iz njih se cijedi gusti zeleni gnoj. Posljedica pojave većeg broja apscesa je opća slabost organizma životinje koja 23

VETERINARSTVO

rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosticiramo nalazom povećanih limfnih čvorova (iz kojih se može cijediti gnoj) i pretragom krvi.

LIJEČENJE. Uzročnik bolesti je u apscesu koji je obavijen čahurom, paje učinak antibiotika slab. Apscesi na površini kože mogu se odstraniti jedino kirurški. Ako je bolest blage naravi, liječenje je nepotrebno.

PREVENTIVA BOLESTI. Oboljele i na bolest sumnjive životinje potrebno je izdvojiti iz stada. Porodi, šišanje i kupiranje repova mora biti obavljena u higijenskim uvjetima. U slučaju ozljeđivanja kože prilikom šišanja potrebno je ranu namazati antibiotskom masti ili pošpricati dermosprejem. Jedna od preventivnih mjera je i uklanjanje rogova kozama kako bi se izbjeglo ozljeđivanje kože zbog udaraca i uboda. O

V

CIR PAPAKA I

Mr. se. Antun

Kostelić

Životinje s čirom na papku teže ustaju, često i dugo leže zbog čega se mogu pojaviti

I

Puni naziv ovog obo(jenja je specifični čir papka po Rusterholzu, a može uzrokovati smanjenu proizvodnju mlijeka, a ponekad i uginuće goveda.

Jav(ja se najčešće na vanjskom papku stražnje noge, a rjeđe na unutarnjem papku prednje noge.

komplikacije u vidu dekubitusa ili natiska . .._____________________ Nadalje, otežano hodaju pa i manje pasu.

Bol u papku izaziva stres pa krava luči manje mlijeka.

UZROK BOLESTI. Glavni uzroci ove bolesti su nekorigirani (neobrezani) papci, tzv. štalski papci, zatim loša higijena poda u staji, prekratka ležišta i pretvrdi pod.

Zbog nepravilnog opterećenja i trošenja papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje proizvodi rožinu papka. Na promijenjenim ..---------------------;,-;,~-,,..,-,,,,,--

_

mjestima papak se ubrzano troši pa se stvaraju uvjeti za ulazak mikroorganizama koji dovode do upalnih promjena.

ZNAKOVI BOLESTI. U početku bolesti oboljelo mjesto je crvenkasto-plavkaste boje, životinja počinje šepati ali u toj fazi bolesti šepanje teže uočavamo. Kada se proces razvije, rožina postaje podminirana i šepanje životinje je uočljivo. Nakon toga pojavljuje se čir koji je u sredini udubljen i okružen sivkasto žutom bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem curi iz čira, a rjeđe i čisti gnoj.

Važno je znati da se zbog čira mogu javiti i komplikacije, jer se upalni proces može proširiti i na tetive i na papčani zglob, ali i na kosti unutar papka.

Kod krava držanih na vezu sumnju na čir papka postavljamo ako životinja duže vrijeme drži nogu u zraku, tapka na mjestu ili otežano ustaje i liježe.

LIJEČENJE. Poželjno je da i korekciju papaka i čir «obradi» za to osposobljena osoba ili veterinar. Liječe­ nje se sastoji u obrezivanju propalog tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta, npr. katranom.

Prljav i vlažan pod staje 24

MlJekarskiHst 02/2005.

VETERINARSTVO Oboljelo mjesto trebalo bi zaštititi zaštitnim povojem. Da bi životinja brže ozdravila dobro je na zdravi papak postaviti drveni blok visine 2-4 cm i fiksirati ga posebnim ljepilom. Tako bi oboljeli papak bio odterećen.

PREVENTIVA BOLESTI. Osnovne preventivne mjere su: 1. redovita korekcija (obrezivanje) papaka 2. suh i čist pod u staji 3. dovoljno dugačko ležište

4. mekšipod 5. držanje životinja u ispustima (koralima) ili pašnjacima Specifični čir po Rusterholzu često je u našim stajama, a uzrokuje bitno smanjenu proizvodnju mlijeka. Zbog čira može doći do komplikacija koje mogu završiti uginućem životinje. Stoga je potrebno savjesno poduzeti sve preventivne mjere kako ne bi došlo do pojave ove neugodne bolesti u uzgoju goveda. li

STROJ ZA MUŽNJU UBIJA I

Mr. se. Antun

Kostelić

I

U stajama širom Hrvatske muzači zaneman.tju opasnosti zbog nepravilne upotrebe ili neispravnog stroja za mužnju.

Korištenjem neispravnog muznog uređaja može doći do strujnog udara koji trenutno može usmrtiti muzača ali i životinje u stoji.

Za muzača su najopasmJI pokretni muzni uređaji jer se napajanje električnom energijom vrši pomoću jednog ili više produžnih kablova (vidi sliku). Električni kablovi se vuku po podu staje pri čemu dolazi do njihova trošenja zbog gaženja po njima ali i zbog štetnog djelovanja mokraćevine na izolaciju kablova. Uslijed trošenja izolacije vrlo lako može doći do kontakta između kabla pod naponom i muzača. Taj dodir ne mora biti direktan nego preko vode (mokraće) koja se često nalazi na podu staje ili prilikom naslanjanja .---------------------------.

M{jekarski Hst 02/2005.

kabla na metalne dijelove u staji, npr. stojnicu, pri čemu dolazi do strujnog udara koji usmrćuje muzača ili životinje.

Drugu veliku pogrješku čine muzači kada peru pokretni muzni uređaj koristeći vodu iz crijeva pri čemu dolazi do prskanja vode i po električnim vodovima pa lako može doći do kratkog spoja, odnosno strujnogudara.

Kako bi spriječili trošenje izolacije električnog kabla ili njegov doticaj s vodom, kabel mora biti vodilicama sproveden po stropu staje.

Pokretne muzne uređaje ne smijemo prati prskanjem, nego vodu smijemo koristiti isključivo za pranje sisnih čaški, mljekovoda i kante (unutarnje pranje), a kod vanjskog pranja stroj za mužnju MORA BITI ISKLJUČEN! Svakako preporučamo korištenje nepokretnog muznog sustava jer se kabel ne vuče po podu. ■ 25

HRVATSKI

-· _G

-

STOČARSKI

CENTAR

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

Barop1kl kriterijiradaSredlllnJe1 l1bor1torij1 11 kontrolamlijekaa lepabllclBnatlkoJ prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN 1S0/IEC 17025:2000

(Nastavak

iz broja 1/2005).

112. Mjerna oprema mora pokazivati određenu točnost mjerenja - što znači slaganje između izmjerenih rezultata i prihvaćene referencijske vrijednosti, tj. postizanje istinite vrijednosti mjerene veličine.

113. Nadalje, mjerna oprema mora dati dobru ponovljivost rezultata - što podrazumijeva preciznost u uvjetima ponovljivosti, tj. u uvjetima uzastopnih ponavljanja mjerenja istog uzorka. Uvjeti ponovljivosti podrazumijevaju mogućnost dobivanja neovisnih ispitnih rezultata ispitivanjem istog uzorka u istom laboratoriju s istim analitičarem, s istom opremom u kratkom vremenskom razdoblju, što zovemo intralaboratorijskom (unutarnjom laboratorijskom) ponovljivošću rezultata.

114. Istinitost rezultata mora biti potvrđena - što znači vrlo blisko slaganje prosječne O vrijednosti dobivene velikim nizom ispitnih rezultata i prihvaćenih referencijskih ~ vrijednosti. ~ 115. Mjerna oprema mora biti što više pristrana - a to tumačimo kao postizanje što manje :J razlike između očekivanih ispitnih rezultata i prihvaćene referencijske vrijednosti.

116. Nadalje, dokumentirana je mogućnost obnovljivosti rezultata - za svaku pojedinu mjernu opremu i svaki ispitivani parametar.

To često objašnjavamo kao reproducibilnost, odnosno podudarnost mjerenja kako u intralaboratorijskim tako i u 1međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima. Govorimo o tome koliko su naši izmjereni w rezultati jednaki rezultatima drugog laboratorija i to istog ispitivanog uzorka i istih 1:J parametara, odnosno njihove različitosti. Obnovljivost rezultata tumačimo kao postizanje C:::C preciznosti rezultata pod uvjetima obnovljivosti.

:E

o z

Š::: 11 7. Suvremena oprema mora imati vlastiti softweare sistem - što podrazumijeva programe,

-cn 1w

~ o a: a.. o ~

~ 26

postupke i sve pripadajuće opise koji spadaju u sustav obrade podataka unutar analizatora.

Očekuje se da oprema ima dobro osiguran softweare, tj. oprema mora biti isporučena s kvalitetnim softweare sistemom - što omogućava praćenje i transparentna prikazivanje svih pokazatelja i svih mjera koje moraju koordinirati, realizirati, održavati i poboljšavati svojstva i značajke bitne za rad mjerne opreme. Kvaliteta softwearea podrazumijeva ukupnost svih svojstava koji mogu biti podvrgnuti prosudbi prilikom donošenja ocjene i postupka validacije softwarea.

Našim ocjeniteljima bili smo dužni dokumentirati validaciju svih softwearea kako tvorničku pri isporuci opreme laboratoriju, tako i njihovu prilagodbu u našim ispitnim uvjetima.

Mljekarski [i,t 02/2005.

HRVATSKISTOĆARSKICENTAR

118. Mjerna oprema mora imati dobro osiguran i postavljen cjelokupni hardweare sustav - što podrazumijeva sve sastavne elemente, sklopove i dijelove svakog mjernog uređaja (analizatora), koji omogućuje sinhronizirano funkcioniranje, što jednostavnije upravljanje, rukovanje, te dobru međusobnu povezanost i osiguranje stabilnog rada mjerne opreme. Drugim riječima, mora biti pravilno postavljena a konfiguracija dobro osigurana - odnosno ukupnost funkcionalnih, fizičkih karakteristka nekog softweare - hardweare sustava i njegovih funkcionalnih elemenata.

119. Laboratorij je, nadalje, morao dokumentirati i ocjenu tzv. robustnosti opreme - što podrazumijeva stupanj na kojemu neka mjerna oprema reagira na dobro razumljiv način i pri nepredviđenoj upotrebi, te tako dokazuje svoju funkcionalnost.

120. Nadalje, značajan je tzv. drift mjernog uređaja - što podrazumijeva moguću pojavu polaganih promjena koje nastupaju vremenom, a mogu se reflektirati i na vrijednosti neke mjerno tehničke značajke mjernog uređaja. Od mjerne opreme očekuje se stabilan rad i stabilno održavanje mjeriteljskih značajki u ukviru zadanih specifikacija za dotičnu opremu.

Utjecajne veličine - koje nisu predmet mjerenja - mogu utjecati na vrijednost mjerene veličine ili na vrijednost koju pokazuje mjerna oprema (analizator), mogu biti svedene na najmanju moguću mjeru ili posve eliminirane.

121. Od mjerne opreme očekuje se velika pouzdanost - što podrazumijeva kvalitetu opreme obzirom na njezino ponašanje tijekom ili nakon zadanih vremenskih perioda uz zadane uvjete primjene.

122. Obzirom na očekivane zahtjeve i kvalitetu opreme, mogućnost postizanja velikih kapaciteta i istovremenog utvrđivanja velikog broja različitih parametara, očekuje se da oprema može statistički voditi i obradu kvalitete rada - što podrazumijeva onaj dio vođenja kvalitete kod kojeg se primjenjuju statistički postupci, statistička regulacij,- ~rocesa mjerenja, te primjena statističkih metoda u svrhu postizanja nadziranja procesa mjerenja, kontrole nad rezultatima mjerenja, mogućnosti upravljanja procesima, te držanja postupaka pod statističkom kontrolom i poboljšavanja procesa.

123. Laboratorij je morao dokumentirati postupke, planove, te realizaciju održavanja mjerne opreme, učestalost kvarenja i zahtjeve same opreme za održavanje.

124. Iz svih navedenih činjenica proizlazi da suvremena mjerna oprema mora maksimalno postizati kvalitetu rada i velik kapacitet uz optimalno održavanje i što manje troškove održavanja, upravljanja i rukovanja, te obavljanja ispitivanja uzoraka mjerenja mlijeka, a definiraju se kao troškovi kvalitete rada opreme (npr. troškovi prevencije pogrješaka, troškovi materijala, rezervnih dijelova, troškovi održavanja i dr.).

Od isporučitelja opreme očekuje se isporuka kvalitetnih uputa o radu i sveobuhvatne edukacije naših zaposlenika za ispravno rukovanje i upravljanje opremom, te izdavanje certifikata o osposobljenosti, što je pri ocjenjivanju istaknuto kao vrlo važno a bilo je i temeljito dokumentirana.

Tehničku opremljenost našeg laboratorija prikazuju slike, stoga ne iznenađuje činjenica da je potrebno kontrolirati i ocjenjivati ovako velik broj mjeriteljskih značajki, kao što su akreditacijskim postupkom zahtjevane i dokumentirane.

Mb"ekarski list 02/2005.

27

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR=================

DVA ANALIZATORA ZAJEDNO ĆINE LABORATORIJSKU ANALITIKU MLI ANALIZATOR UTVRĐIVANJE KEMIJSKOG SASTAVAMLIJEKA METODOM INFRA-CRVENE SPEKTROFOTOMETRIJE MOGUĆNOSTI ANALIZATORA SU

VRLO VELIKE OSIM POKAZATELJA KVALITETE MLIJEKA KOJU PREMA PRAVILNIKU MORAMO UTVRĐIVATI, ANALIZATO MOŽE UTVRĐIVATI I DRUGE SASTOJKE MLIJEKA, A SVEUKUPNE MOGUĆNOSTI JESU : - KOLIČINA MLIJEČNE MASTI - KOLIČINA PROTEINA - KOLIČINA LAKTOZE - KOLIČINA BEZMASNE SUHE TVARI - KOLIČINA UKUPNE SUHE TVARI - KOLIČINA UREJE U MLIJEKU - KOLIČINA CITRONSKE KISELINE - TOČKU LEDIŠTA MLIJEKA

NOSAČI KUĆIŠTA U KOJEM JE SMJEŠTEN BAR-CODE ČITAČ ZA

INDENTIFIKACIJU UZORKA TERMOSTATIRANI TRANSPORTER ZA UZORKE SAMOGUČNOŠĆU ODLAGANJA ISPITANIH UZORAKA

y

JEDINICA ZA PIPETIRANJE SVAKOG POJEDINAČNOG UZORKA MLIJEKA ČIJI SASTAVNI DIO JE I AUTOMATSKA MJEŠALICA ZA UZORKE TAKO DA NAKON ZAGRIJAVANJA UZORAKA U VODENOJ KUPELJI NA 42 °CI RUČNOG MIJEŠANJA GRUPE U ŠARŽERIMA, SVAKI SE UZORAK MIJEŠA AUTOMATSKOM MJEŠALICOM PROLAZEĆI TRANSPORTEROM ANALIZATORA. KOMPLETAN PROTOČNI SUSTAV PERE SE AUTOMATSKI POSEBNIM SREDSTVIMA ZA PRANJE.

I 2

--------

MljeknrsA

STOČARSKI CENTAR

~================~HRVATSKI

OMBI SUSTAV NAJNOVIJE IZVEDBE ZA :KA, KAPACITETA 500 UZORAKA NA SAT

MONITOR ZA PRAĆENJE PROCESA, MJERITELJSKIH UVJETA I REZULTATA ISPITIVANJA UZORAKA MLIJEKA TIPKOVNICA I UPRAVLJAČKI DIO COMBI UREĐAJA PC-RAČUNALO COMBI UREĐAJA

POVEZANOG S BAZOM PODATAKA ) SREDIŠNJEG LABORATORIJA ZA ,--=...__..

MLIJEKO

~

UZORCI MLIJEKA OZNAČENI

BAR-COD NALJEPNICOM

:t

02/2005.

ANALIZATOR ZA UTVRĐIVANJE BROJA SOMATSKIH STANICA U MLIJEKU FLUORO-OPTO ELEKTRONSKOM METODOM

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

,

BUDUCIIZGLEDIPROIZVODNJE OVCJEG I KOZJEG MLIJEKA V

-

(MEĐUNARODNI SIMPOZIJ,ZARAGOZA, 28. · 30. 10. 2004.)-

I Mr. se. ZdravkaBarać I Od 28. - 30. 1 O. 2004. u Zaragozi je održan međunarodni simpozij pod nazivom „Budući izgledi u proizvodnji ovčjeg U više izlaganja i kozjeg mlijeka". Simpoziju je prisustvovalo više od 200 predstavljeno je stanje sudionika iz 36 zemalja, a organiziralo ga je vise u proizvodnji ovčjeg i međunarodnih organizacija (CIHEAM, IDF, FAO, ICAR, kozjeg mlijeka na svim EAAP, CIRVAL). kontinentima, a Francuz Jean Paul Duebeuf 23 % od ukupno proizvedene količine ovčjeg govorio je i o budućim izgledima u proizvodnji mlijeka u Svijetu. ovčjeg i kozjeg mlijeka u zemljama Europske Isto tako, u Europi se uzgaja samo oko 2,5 % unije (EU), podkrepljujući ih podatcima koji su od ukupnog broja koza, ali se proizvodi 18 % od interesantni proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj. Gosp. Duebeuf je u svom ukupne količine kozjeg mlijeka u Svijetu. Među izlaganju naglasio kako je tijekom 2002. godine u zemljama EU, Francuska prednjači u proizvodzemljama EU proizvedeno oko 4 500 tona ovčjeg nji kozjeg mlijeka kao i u proizvodnji kozjih sireva. Značajne inovacije u uzgoju koza u Frani kozjeg mlijeka. Iako je to svega 4 % od ukupno cuskoj nastale su u razdoblju između šesdesetih i proizvedenog kravljeg mlijeka u zemljama osamdesetih godina prošlog stoljeća, a svrha im članicama EU, ova proizvodnja u nekim je specijaliziranje kozarskih farmi za proizvodpodručjima predstavlja značajnu ekonomsku nju mlijeka. Promjene su se odnosile na uvođenje dobit uzgajivačima ovaca i koza.

U tablici 1. predstavljene su osnovne strojne mužnje, kontrolu reprodukcije i sinkronizaciju estrusa, primjenu umjetnog osjemenjiznačajke proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u nekim zemljama EU (veličina proizvodnji, cijene vanja, provođenje uzgojno selekcijskih programa, korištenje mliječne zamjenice, definiranje i mlijeka i sl.).

Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka u kontrola higijensko-sanitarnih mjera i dr.

Pored Francuske i još nekih regija u zemljama Europske unije mnogo je dinamičnija i Španjolskoj gdje je primjetna specijalizacija organiziranija u odnosu na ostatak Svijeta farmi u proizvodnji kozjeg mlijeka, u ostalim zahvaljujući tržištu koje je prepoznalo kvalitetu proizvoda od ovčjeg i kozjeg mlijeka. U dijelovima Mediterana (sjeverna Italija, Grčka, Portugal) i danas je kozarska proizvodnja organizacijskom smislu, ova je proizvodnja zadržala izrazito tradicionalan karakter: posljednjih tridesetak godina doživjela znatne promjene: povećana su stada, povećala se i uzgajaju se nespecijalizirane i neselektirane pasmine ponajprije za proizvodnju mesa (jaradi). intenzivirala proizvodnja uz specijalizaciju Na sjeveru Europe, u Nizozemskoj, zabiljefarmi za proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka. ženje vrlo brz rast u proizvodnji kozjeg mlijeka, Zemlje s najzapaženijom proizvodnjom u prvom redu kao odgovor proizvođača na ovčjeg i kozjeg mlijeka u EU su Francuska, Grčka, Španjolska, Italija i Cipar. U ovim se postojeće europske kvote u proizvodnji kravljeg zemljama prema podatcima FAO-a proizvodi oko mlijeka.

30

M(jekarski li.st 02/2005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Tablica1: Osobineproizvodnjeovčjeg i kozjegmlijeka u nekimzemljamaEU Francuska Proizvodnja mlijeka (mil. litara) ♦:♦ ovčje mlijeko •!• kozje mlijeko

304 520

Broj mliječnih farmi (ovčarske i kozarske) •!• ovčarske •!• kozarske

4 800 14 500

Grčka

Soaniolska

Italija

342 320

741,9 94,7

678 459

90 947 41 815

121 631

-

manje od 100

-

33 173

-

-

Nizozemska

121

Prosječna proizvodnja mlijeka

(I u laktaciji)

•!• ovce

♦:♦

koze

lacaune više od 200 Korzika manje od 100

latxca manje od 100 assa fviše od 200

100-200

alpina i sanska više od 500 Korzika manje od 100

canaria 250-500 murciana više od 500

manje od 250

manje od 250

Sardinija 0,59

0,82 0,52

800

Prosječna cijena mlijeka

(EURO)

•!• ovčje mlijeko •!• kozje mlijeko

0,85 (Korzika I, I O) 0,79 0,51 0,42

65

Broj mljekara koje otkupljuju mlijeko •!• ovčje mlijeko •!• kozje mlijeko

40 45

Broj farmi na kojima se proizvodi sir •!• ovčji sir •!• kozji sir

1 000 3 500

Situacija u ovčarskoj i kozarskoj mliječnoj industriji razlikuje se od države do države. U posljednjih 20 godina velike mljekare znatno su utjecale na restrukturiranje sveukupne slike u proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka, nastojeći mijenjati tradicionalan sustav u kojemu prevladavaju stotine malih prerađivačkih (obiteljskih) kapaciteta.

Glavni problemi s kojima se susreću velike mljekare otkupljujući ovčje i kozje mlijeko sezonski je karakter proizvodnje, što se nepovoljno odražava na iskoristivost prerađi­ vačkih kapaciteta u siranama i na (ne)mogućnost opskrbljivanja tržišta proizvodima od ovčjeg i kozjeg mlijeka tijekom cijele godine.

U Francuskoj, pored velikih prerađivačkih industrija, značajnu ulogu zadržale su obiteljske farme koje uz pridržavanje propisanih higijensko-sanitarnih mjera mogu proizvoditi sir od mlijeka proizvedenog na vlastitom obiteljskom gospodarstvu.

Mljekarski list 02/2005.

0,44

37 43

-

600

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Tržište ovčjeg i kozjeg mlijeka razlikuje se od globalnog tržišta kravljeg mlijeka koje se najvećim dijelom proizvodi za konzumaciju. I uz pokušaje širenja tržišta konzumnim kozjim mlijekom, ili jogurtom od ovčjeg i kozjeg mlijeka, gotovo sva količina ovčjeg i kozjeg mlijeka prerađuje se u sir.

Na proizvodnju ovčjih i kozjih sireva snažno utječu nacionalne ili regionalne tradicije. Više od 70 europskih sireva od ovčjeg ili kozjeg mlijeka ima potvrdu izvornosti (PDO certifikat).

Najpoznatiji sirevi s PDO certifikatom su Roquefort (21000 t godišnje), Pecorino Romana (32 000 t godišnje), Pecorino Sardo i Fiore Sardo sa Sardinije, Manchego sir iz Španjolske (4 800 t godišnje) i Feta sir iz Grčke (70 % od nacionalne proizvodnje sira).

Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka, kao i ovčjih i kozjih sireva konstantno raste. I pored toga ova je proizvodnja neprestano izložena novim izazovima a jedan od glavnih je svakako 31

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR organiziranost proizvodnje. Budućnost proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u pojedinim regijama ovisit će o mogućnosti razvoja različitih servisnih službi ovoj proizvodnji (savjetodavna tijela, istraživačke organizacije, izrada ekonomskih strategija i sl.). U mnogim regijama takve službe još nisu razvijene, a bez njih bi ova proizvodnja mogla biti marginalizirana.

Drugi bitan činitelj proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u budućnosti jest razina financijske potpore ovoj proizvodnji. Naime, poljoprivredna politika Europske unije utjecat će na visinu novčanih poticaja farmerima. Jedna od glavnih stavki o kojima će ovisiti proizvodnja

ovčjeg i kozjeg mlijeka je i razina podrške razvoju

ruralnih područja, a osobito područjima s težim uvjetima gospodarenja.

U zakl"učcima ovo si ozi"a stoji kako su budući izgledi proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka povoljni (posljednjih tridesetak godina ova je proizvodnja značajno restrukturirana specijalizacijom farmi za proizvodnju mlijeka, što je popraćeno intenziviranjem i povećavanjem proizvodnje. Budućnost ove proizvodnje će itekako ovisiti o kretanjima u poljoprivrednoj politici Europske unije (visina novčanih poticaja, potpora razvoju ruralnih područja) i društvenim zbivanjima (zainteresiranost nasljednika za preuzimanjem farmi i proizvodnje). ■

DR7ANJE, HRANIDBA I MENADŽME SJMENTALSKOG GOVEDA Grđan, Gabrijela

U organizaciji Hrvatskog stočarskog centra dana 7. i 8. prosinca 2004. godine u Đurđevcu i Babinoj Gredi održana su predavanja u organizaciji «Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda». Predstavnici «Europskog saveza» bili su predsjednik Saveza gosp.

Richard Pichler (AGOF), tajnik Saveza Georg Rohrmoser (ASR) i Christian Rechberger savjetnik u «Udruzi uzgajivača simentalskog goveda Austrije», koji pomaže u radu na obiteljskom gospodarstvu koje vodi njegov otac i brat.

.12

dipl. ing.

Tema predavanja bila je Uzgoj, hranidba i menadžment simentalskog goveda u Njemačkoj i Austriji te mogućnost prilagodbe istih na uvjete uzgoja u Hrvatskoj ..

Nakon predavanja posjetili su farmu gosp. lvana Imbrišića u Kozarevcu i farmu gosp. Ivana Vukovića u Babinoj Gredi.

Svrha ovih predavanja bila je savjetovati uzgajivače kako će poboljšati uvjete za što bolji i ekonomičniji uzgoj simentalskog goveda u Hrvatskoj. ■

Ml;ekarskilist 02;200.5

KOZARSTVO

JAV ~~J ~ 1\0ZA

._______I

Boro_Mioč_

P_rofdr._se.

Samo jarenje, kako radi koze - Upravo u ovo vrijeme, od siječnja do travnja, majke tako i radi njenejaradi, mora biti organizirano u odgovarajućim najveći broj ko:za u Hrvatskoj se jari, osobito onih namijenjenih proizvodnji mlijeka.

Jarenje uvjetima. Koze se najčešće jare same, bez teškoća i obično je pomoć predstav(ja :završetak fa:ze intrauterinog života čovjeka rijetko potrebna. (života u majčinoj utrobi) i početak :iivotajareta u Koze s više jaradi lakše se jare vanjskoj sredini. od koza s jednim porodne jaretom, mase zbog. .._ _______________________ manje _ pojedinačne

Mlade koze, koje se jare prvi put, teže se jare i bez problema prihvaćaju svoju jarad i dobre su nego starije. Budući da je jarenje jedna od majke, katkada se dogodi da pojedina grla, najvažnijih faza u uzgoju koza, bilo u proizvodnji osobito prvojarkinje, jare ne prihvate odmah. mlijeka ili mesa, uzgajivač ga mora dočekati Dobro je tada takvu kozu odvojiti od ostalih, maksimalno spreman vodeći računa o pripremi staviti je s jaretom u zasebni boks gdje će ostati koza i kozarnika za samo jarenje. Prije jarenja sve dok ga prihvati. Isto tako u pojedinačne poželjno je da nastamba (kozarnik) bude suha, boksove valja stavljati koze koje su iz bilo kojih nasteljena i dezinficirana, a da se jarenje, po razloga izgubile jare, a s namjerom da bi mogućnosti, odvija na jednom mjestu. Treba prihvatile drugo jare. Uzgajivaču je svako jare voditi računa o temperaturi u objektu, osobito bitno, stoga treba i nastojati da smrtnost jaradi imajući u vidu (kao što je već navedeno) činjenicu bude što manja. Adekvatno tome, i krajnji da se najveći broj koza u našim uvjetima jari financijski rezultat bit će bolji. zimi. Prije jarenja poželjno je odvojiti gravidne U početku je kozu koja će se jariti moguće koze odjalovih, i ako postoji mogućnost, također uočiti po nalijevanju i povećanju vimena. Vime je potrebno odvojiti visoko-gravidne koze od kasnije natekne, a na opip je tvrdo i nabreklo. koza koje će se jariti kasnije. Na taj način lakše je Treba napomenuti da se starije koze (koje su se uočiti kozu koja se počinje jariti. Prema potrebi već jarile) počinju zajarenje pripremati kasnije, treba napraviti određen broj malih poje- što se najbolje uočava po vimenu. Mlade koze, dinačnih boksova (odjeljaka) u koje se smještaju prvojarkinje, za jarenje se pripremaju ranije. koze par dana prije jarenja ili ojarene koze sa Kozaje neposredno uočijarenja nemirna, izdvaja svojim potomstvom. Na taj način koze brže i se od ostalih koza tražeći mjesto pogodno za lakše prihvaćaju jarad, smanjuju se.--------------------------, gubitci jaradi koji nastaju gnječenjem i udarcima drugih koza, a uz to je olakšano praćenje jaradi i koza - majki nakonjarenja: je li jare i koliko sisalo,je li uzimalo obje sise, kako se koza ponaša, prihvaća li jare, jede li itd.?

Odvajanje koza neposredno prije jarenja osobito je važno za mlađe koze, jer se nerijetko dogodi daje mlada koza nakon jarenja zbunjena, prestrašena i ne prepoznaje vlastitu jarad. Na ovaj način to se izbjegava pa su gubitcijaradi smanjeni. Uzgajivači koji uredno vode evidenciju pripusta, znajući prosječno trajanje gravidnosti, lako će napraviti plan jarenja te pravodobno smjestiti koze u male boksove. Iako koze redovito

Mljekarski li,st 02/2005.

33

KOZARSTVO

jarenje (svoj mirni kutak). Kopka nogama kao da Ratari žetvi pristupaju najozbiljnije, prethodno želi napraviti gnijezdo, okreće se oko sebe, pripremajući i strojeve za žetvu i ambare za primekeće, naizmjenično liježe i ustaje. hvat žitarica. Podešavaju strojeve da berba bude Jarenje počinje pojavom trudova koji bivaju što bolja, a rasip zrna što je moguće manji jer o sve jači i učestaliji. Većina koza ojari se u ležećem tome im ovisi ukupan prihod. Isto tako se položaju, no nije neobično jarenje i stojeći. priprema, organizacija i provedba jarenja Nakon otvaranja cerviksa pojavljuje se mjehur u odražava na ukupnu dohodovnost svake kojemu se naziru noge. Mjehur najčešće puca kozarske proizvodnje i mlijeka i mesa. sam (ako ne pukne treba ga probiti), jare polako Poznato je daje u uzgoju koza najviša smrtnost klizi van, uočava se dio glave (njuška), zatim jaradi, pa je utvrđena sveza između ukupne trup i stražnje noge. Normalno je jarenje i onda smrtnosti u stadu i postotka uginule tek ojarene kad jare izlazi stražnjim nogama. Većina jaradi. Neposredno nakonjarenjajarad najčešće suvremenih mliječnih pasmina koza jari više od ugiba uslijed hladnoće, neadekvatne hranidbe jednog jareta, pa nakon prvoga treba brzo tijekom intrauterinog života, a poslije zbog očekivati i drugo, a možebitno treće i četvrto gaženja i različitih bolesti. Udio uginule jaradi jare. Odmah nakonjarenja majka prihvaća jare, donekle ima veze i s pasminom, ali ne na način da njuška ga i liže te mu tako potiče vlastitu jarad jedne pasmine više ugiba od druge, nego je termoregulaciju.

Brzo nakon jarenja jare u izravnoj svezi s veličinom legla. Naime, može teturajući ustaje i traži sisu. Pola sata do sat se očekivati veća smrtnost jaradi plodnijih nakon istiskivanja plodova izlazi posteljica. Ako pasmina i to onda kada se dobiva više jaradi. se to ne dogodi, treba tražiti pomoć veterinara.

Poznato je da je jarad iz brojnijeg legla manje Koze su nakon jarenja umorne, češće i dulje porodne mase i slabije razvijena. Brojne su liježu pa ih treba pustiti na miru.Neki uzgajivači znanstvene spoznaje i potvrde značajnog odmah nakonjarenja tjeraju kozu da ustane, a to utjecaja porodne mase na smrtnost jaradi. nije dobro. Jarenje je izuzetno naporno za Neki autori navode da nakon jarenja može kozu, iscrpljuje ju, pa se nakon jarenja uginuti 24 do 3 7,5% jaradi manje porodne mase i koza mora odmoriti. N akonjarenja iscjedak iz samo 6,2 do 9% teže jaradi. Smrtnost jaradi vulve posljedica je postupnog stezanja uterusa i povezana je i sa spolom jareta, veličinom stada, istiskivanja zaostalog sadržaja koje traje 7-14 sezonomjarenja i dr. Muška jarad nakonjarenja dana. Involucija uterusa (vraćanje maternice u češće ugiba od ženske. Isto tako u nekontronormalan položaj) traje 30 do 45 dana. Iscjedak liranim uvjetima, radi znatno veće hladnoće, nakon jarenja, ako je završilo bez ~-----------------------~ problema, nema nikakvog mirisa.

Međutim, u slučajevima zaostajanja posteljice i lohija, infekcije ili upale uterusa, miris iscjetka vrlo je neugodan, smeđe je boje i gnojan.

A Upalu uterusa treba odmah liječiti jer u protivnom može doći do sterilnosti koze, tjelesne slabosti pa i uginuća.

Smrtnostjaradi C Budući da volim određene tehnološke zahvate u stočarstvu (čitaj u ovčarstvu i kozarstvu) uspoređivati sa sličnima u ratarstvu, to ću učiniti i ovom prigodom. Pravilni (fiziološki)položajploda: (A) prednji, (B) stražnji i (C) dvojci 34

Ml_jekarskilist 02/2005.

KOZARSTVO većaje smrtnostjaradi

zimi nego ljeti.

Radi što manje smrtnosti jaradi i dohodovnosti proizvodnje mlijeka i mesa, potrebno je voditi računa i o zdravlju koza (majki). Stoga koze prije pripusta treba tretirati protiv unutarnjih i vanjskih parazita, a tijekom gravidnosti i protiv enterotoksemije o čemu je pisano u Mljekarskom listu. J arenje koza mora se odvijati ŠTETNE

TVARI

u odgovarajućim mikroklimatskim uvjetima.

Prostor za jarenje treba biti suh, češće steljen (radi veće količine tekućine koja se izlučuje jarenjem), prozračan i topao.

Svako jare u prvim satima života mora dobiti kolostrum radi stjecanja pasivnog imuniteta, a opširnije o tome čitajte u sljedećem broju Mljekarskog lista. O

U MLIJEKU

OSTATCI ŠTETNIHTVARI U MLIJEKU

NevijoZdolec,dr. vet. med.

Mlijeko i mliječni proizvodi su i dalje, unatoč suvremenim načelima proizvodnje, izvori štetnih Osim patogenim mikrokoje sustavno ugrožavaju zdravlje potrošača. r' organizmima, ljudsko zdravlje je .._tvari ________________________ danas više nego ikad ugroženo različitim kemijskim tvarima čija masovna primjena u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji ipak za sobom nosi i neželjene posljedice.

Najznačajniji putevi kemijskog onečišćenja mlijeka su upotreba veterinarskih lijekova u terapijske svrhe, njihov dodatak stočnoj hrani, upotreba kemijskih sredstava u zaštiti bilja, suzbijanju nametnika, pri pranju i dezinfekciji vimena i opreme za mužnju. Najvažnije skupine kemijskih rezidua su antibiotici, antiparazitici, hormoni i hormonima slične tvari, potom poliklorirani bifenili, mikotoksini (aflatoksini), nitrozamini, teške kovine (kadmij, olovo) i pesticidi.Na prisustvo teško razgradivih tvari u okolišu industrijskog podrijetla (teške kovine, poliklorirani bifenili) ne možemo značajno utjecati, međutim savjesnim pristupom ipak se mogu spriječiti naknadna kemijska onečišćenja mlijeka.

Dopuštene količine pojedinih tvari u namirnicama regulirane su Pravilnikom o količinama pesticida, toksina, mikotoksina, metala i histamina i sličnih tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o drugim uvjetima u svezi zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće upotrebe (NN RH br. 46/94., 45/98., 11/01., 39/03.). U svrhu zaštite zdravlja potrošača, u okviru nacionalnog monitoring Ml.fekarski list 02/2005.

programa, donesen je i Pravilnik o mjerama za monitoring određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN RH br. 118/04.) koji je u potpunosti usklađen sa Smjernicom Europske unije broj 96/23/EC. Veterinarski lijekovi · Za proizvodnju mlijeka visoke kakvoće neophodno je besprijekorno zdravstveno stanje stada. Nažalost, intenzivna proizvodnja mlijeka dovodi i do čestih metaboličkih poremećaja kao i bolesti mliječne žlijezde muznih životinja.

(N e)kontrolirana primjena veterinarskih lijekova, posebice antibiotika u liječenju mastitisa, često dovodi do njihova zaostajanja u mlijeku.

Prema postojećim propisima zabranjena je za javnu potrošnju mlijeko životinja koje su liječene dopuštenim tvarima, a za koje nije protekla propisana karencija.

Pravilnom primjenom antibiotika i poštivanjem karencije mogu se izbjeći nepoželjne posljedice, poput alergijskih reakcija ljudi, pojave rezistentnih sojeva bakterija ili pak nepovoljnog utjecaja na starter-kulture u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda; Veliku odgovornost u liječenju imaju i veterinari i vlasnici životinja. Veterinar koji obavlja liječenje životinja na farmi mora pratiti 35

ŠTETNE

TVARI

U MLIJEKU

uvjete

uzgoja životinja, voditi evidenciju na farmi, bilježiti vrijeme i način primjene lijeka, oznaku liječene životinje i vrijeme trajanja karencije. Vlasnik i/ili posjednik životinje smije primjenjivati veterinarske lijekove samo pod kontrolom veterinara i voditi evidenciju koju, kao i veterinarske recepte, mora čuvati najmanje 5 godina.

Osim pravilnog primjenjivanja i poštivanja karencije dopuštenih tvari, neophodna je i kontrola prisutnosti zabranjenih tvari (koje se nikako ne smiju primjenjivati na životinjama) navedenih u Pravilniku o mjerama za monitoring određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN RH br. 118/04.).

Sustavno praćenje biorezidua Svrha plana kontrole reziduaje ispitivanje i otkrivanje razloga zaostajanja rezidua u hrani životinjskog podrijetla, pa tako i u mlijeku.

Planom monitoringa također je obuhvaćena i učestalost uzorkovanja i broj i količina uzoraka ovisno o vrsti životinje i proizvodu životinjskog podrijetla. U tom smisluje propisano da službeni uzorak mlijeka uzima ovlaštena službena osoba (ovlašteni veterinar, veterinarski inspektor) na način da se uvijek može dokazati farma s koje mlijeko potječe. Uzorci mlijeka uzimaju se na farmi iz sabirne cisterne ili u mljekari prije nego se sabirna cisterna isprazni. Osim u okviru plana, službena kontrola može se obavljati i nasumce. Pri tome je važno napomenuti da uzimanje uzoraka mlijeka za kontrolu rezidua mora biti nepredviđeno i neočekivano„ kako bi moglo biti utvrđeno pravo činjenično stanje na terenu.

Ukoliko količina rezidua odobrenih tvari prelazi maksimalno dopuštene količine, valja poduzeti sve mjere potrebne za zaštitu javnog zdravlja, što može uključivati zabranu mlijeka s farme zajavnu potrošnju na određeno vrijeme. U slučaju ponovljenog prekoračenja maksimalno dopuštene količine za rezidue, veterinarski liječenja

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmer krediti za proširenje gospodarskih djelatnosti Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 8,50% - 9,75%

Statusni krediti proizvođačima mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate 12 - 36 mjeseci

Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)

Vaša varaždinska

POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNUKUJENTELU: Bjelovar, F. Supila u, tel: 043/241222 Varaždin: 042/403-429,Ivanec: 042/784-535,Vinkovci: 032/331-622, Požega, 034/272-922,Osijek: 031/200-160,Čakovec: 040/313-345, Koprivnica: 048/621-478,Virovitica: 033/725-541, Sisak: 044/524-432

36

Ml:fekarskilist 02/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMACKA/ ili u karanteni Prodavatelja V

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

ŠTETNE TV ARI UMLIJEKU==================== inspektor će pojačano nadzirati dotični objekt u razdoblju od najmanje 6 mjeseci.

U slučaju nedopuštenog liječenja, tj. primjene zabranjenih tvari (npr. kloramfenikol) uzimaju se službeni uzorci tjelesnih tekućina od nekoliko nasumce odabranih životinja kao i uzorci hrane i vode za životinje. Ako se utvrdi da neovlaštena osoba posjeduje zabranjene tvari i proizvode, veterinarski inspektor iste stavlja pod službeni nadzor do poduzimanja odgovarajućih mjera. U slučaju potvrde nedopuštenog liječenja, tako tretirane životinje treba neškodljivo ukloniti. Također se u sljedećih 12 mjeseci provodi strogo kontroliranje farme i/ili farmi koje pripadaju istom vlasniku. Štetnost biorezidua Za razliku od mikroorganizama na koje

možemo djelovati fizikalno-kemijskim postupcima, mnoge kemijske kontaminante nije moguće ukloniti iz mlijeka. Primjerice, kemijska obrada svježeg sirovog mlijeka nije dostatna za uklanjanje nekih pesticida, antibiotika i dr., paje takvo mlijeko neupotrebljivo i higijenskije neispravno.

Kako je već rečeno, ostatci antibiotika u mlijeku mogu prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme ljudi. Nadalje, pojava rezistentnih sojeva bakterija, između ostalog, posljedica je i prisutnosti ostataka antibakterijskih tvari u mlijeku. Naravno, antibiotici u mlijeku utječu i na preradbenu vrijednost mlijeka koja je praktički nikakva, što je posljedica djelovanja antibiotika na fermentacijske mikroorganizme čime je proces fermentacije. potpuno onemogućen. ■

Doc.dr. se. Zoran Grgić U ekonomiji vrijedi opće pravilo da se pri Investicija predstav'/ja ulaganje u novu investiciji valja rukovoditi postignutom imovinu koja treba rezultirati novom, razinom tehnologije i stupnjem iskorištenja povećanom proizvodnjom, koja će opet kapaciteta, te sposobnošću investitora da na donijeti dodatnu korist investitoru. pravi način iskoristi novu investiciju unapređujući i tehnologiju i iskorištenje kapaciteta. Nova investicija treba unaprijediti i najgorem slučaju, investicija nam mora donijeti tehnologiju i kapacitet, pri čemu se ukupna veći profit nego da smo uložili sredstva u neki efikasnost imovine investitora treba povećati. investicijski fond kojih danas imamo na izboru u Pritom, tuđa sredstva (kreditna sredstva) Lijepoj našoj, a svi imaju ili barem obećavaju moraju imati veću efikasnost (mjerenu stopom velike prinosne stope. rentabilnosti) od kamatne stope na kredit.

U nas postoje primjeri govedarskih farmi Kako to izgleda s farmom mliječnih gdje su vlasnici kupovali junice po cijeni iznad 16 krava? To znači da u investiciju ne treba ići ako tisuća kuna, ulagali stotinjak tisuća eura u nismo u stanju povećati kapacitet - namuzeno objekte i opremu po kamatnim stopama iznad mlijeko po jednom grlu, te ako investicija ne 6%, ali dobra otkupna cijena s poticajima i donosi ostatak sredstava - profit veći nego da namuzenim mlijekom preko 6 tisuća litara po smo uložena sredstva uložili u neku drugu grlu, u cijelosti su opravdali investiciju. S druge proizvodnju za koju smo možda sposobniji ili strane, postoje gospodarstva koja su koristila koja je manje rizična od proizvodnje mlijeka. U povlaštene državne kredite s kamatom ispod 3%,

38

,1,,//jekarskilist 02/2005.

GOSPODARSTVO

a kupujući tek nekoliko muznih grla postali su „zarobljenici" malog osnovnog stada i niske mliječnosti. Takvima je teško pomoći, jer su prošla vremena „zelenih kredita" bez devizne klauzule.

Nažalost, dosta kredita iz te povlaštene kreditne linije uopće se ne vraća, po razmišljanju kada je država oprostila kombinatima, neka oprosti i nama. Takvo promišljanje vraća se kao bumerang novim korisnicima kreditnih linija. Ako su točne informacije koje dolaze s terena, značajno su povećani troškovi ishođenja „povlaštenih" kredita iz državnog proračuna kako ne bi u liniju ušli novopečeni poduzetnici mljekarske proizvodnje i korisnici koji i ne misle vraćati kredite. Često se zalažem za što povoljnije ishođenje kredita. Kada se ide u govedarski program s preko tisuću proizvodnih jedinica, onda se efikasnost investicije može značajno povećati.

Postoji dobra mogućnost jeftinijih tipskih farmi, te nabave muznih grla i opreme preko javnih natječaja. To su osnovne pretpostavke niže nabavne cijene koje po nekim procjenama mogu biti do 30% niže od cijena za pojedinačna ulaganja. Troškovi ishođenja (obrade) kredita, ili kako se kod nas kaže „papirologija", ne bi trebali biti veći od 1%, pa sam pomalo ogorčen na neke informacije (nadam se da nisu točne) kako su iznosi za tu namjenu u operativnom programu od 50 do 100 tisuća kuna za farmu s 40 muznih grla. Po proračunu od 1,39 milijuna kuna za farmu kapaciteta 40 muznih grla to znači od 3,6 do 7,2%. Ne želim ni pomisliti da se u operativnom dijelu išlo kao u izradi programa da oko 20% investicije pokrivaju investitori.

Tada bi ova „papirologija" bila od 4,5 do 9,0%. Malo previše! Pitanje je hoće li kod nas biti gospodara koji će reći: ,,Pa, kuda ide tele nek' ide i ular" i ući u takva kreditna rješenja ili će se potvrditi izreka da svuda u svijetu ovce šišaju samo kod nas deru. Ne bi bilo prvi puta da se sve pod parolom povoljnog rješenja za dobrobit poljoprivrede pošteno „oderu" naši proizvođači.

Dobro, živi bili pa vidjeli. Mislim, i znam, da se Mljekarski li.st 02/2005.

moglo puno sretnije riješiti osiguranje kredita.

Ovako će se problemu pronalaska preko tisuću investitora koji imaju volju, znanje, iskustvo, početnu proizvodnju, nešto kapitala i dosta zemlje za proširenje farme pridodati i još jedan spremnost plaćanja popriličnog postotka.

Nadam se samo da će svi drugi činitelji uspješnosti mljekarske proizvodnje - državni poticaji po grlu i korištenom zemljištu i funkcioniranje službe potpore proizvođačima biti na visokoj razini kada se već ne može očekivati zadržavanje sadašnje otkupne cijene mlijeka u duljem budućem razdoblju.

O ekonomici korištenja kredita već je pisano u više članaka rubrike Gospodarstvo u Mljekarskom listu. Izdvajamo samo neke: Nabavka poljoprivredne mehanizacije korištenjem "povlaštenih" kreditnih programa, 11/1998.; Mogućnost korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove govedarske proizvodnje, 8/2000.; Troškovi nabavke muzne opreme, 2/2002.; Troškovi obnove osnovnog stada u obiteljskom gospodarstvu, 5/2002.

Jedno od osnovnih pravila pri ustrojavanju suvremene mljekarske farme je da ne treba "škrtariti" pri nabavi muznih grla, suvremene opreme, strojeva, objekata i u proizvodnji mlijeka, ali ne zaboraviti načela štedljivosti i ekonomičnosti. Zašto platiti nešto što cijenom ne opravdava kvalitetu ili se u gospodarstvu ne može dovoljno iskoristi?

Postoje specijalizirane metode i postupci ocjene investicija za koje se objašnjenja mogu naći u navedenim tekstovima.

Na prvi pogled čini se zamršeno, ali nije "Sveto pismo" i relativno lako bilo tko može pohvatati konce pa sam napraviti izračun za svoje gospodarstvo i svoju investiciju. Danas više stručnih službi nudi svoje kalkulacije koje su metodološki vrlo slične.

U savjetodavnoj službi su vrlo pregledne i detaljne, tako da ne bi trebalo biti problema s izračunima za svakog proizvođača koji ozbiljno promišlja svoje poslovanje.

-19

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizi,odačima, mljekarama i trgoi,cima diljem si,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizi,odača!

<f3uditekorak ispred!

Investirajte u bolju budućnost!

lnter-Ago d.ao.

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

GOSPODARSTVO

Ekonomsko shvaćanje naših proizvođača donekle se razlikuje od metodologije koju daju ekonomski analitičari. Radi se prije svega o izuzimanju troškova amortizacije i vlastitog rada, o čemu je također bilo dosta riječi u rubrici «Gospodarstvo» u Mljekarskom listu.

Zato u ovome radu dajem prikaz osnovnog načina razmišljanja naših gospodara - proizvođača mlijeka koji vjeruju ostatku prihoda (zaradi) više nego nekim pokazateljima koje proračunavaju agroekonomisti.

Prikaz ne može biti bez „brda" brojčica, ali nadam se da pojednostavljeni proračun može napraviti svatko za svoju proizvodnju i vidjeti kako i koliko mu se isplati. Ja ovdje dajem neke svoje proračune, dileme i razmišljanja o svježoj ponudi kreditnih linija za govedarske farme.

Uzeo sam za primjer korištenja kredita farme s 20 do 40 muznih krava, jer već je poznato, zalažem se za farme koje će osigurati punu uposlenost i egzistenciju za 2 radno aktivna člana domaćinstva. Kako vjerujem da nema budućnosti za naše sadašnje proizvođače i njihove nasljednike ako nemaju pristojnu plaću za svoj rad, uračunati su i troškovi vlastitog rada. Učinkovitost i isplativost investicije mjeri se ostatkom dohotka, odnosno dobitka po plaćenim porezima i obvezama po kreditu.

Okvirna ulaganja u suvremenu farmu iznose oko 52 tisuće kuna po muznom grlu.

Pretpostavljeno je kako se ulaganje ostvaruje preko državne podrške, prosječne cijene, a ne kako kod nas zna biti - napuhane.

Tablica1: Proračun ulaganjapo grlu Opis Muzno grlo Objekt-glavni Objekti-prateći

Muzna oprema Ostala oprema Mehanizacija Zemljište UKUPNO

Mljekarski li,st 02/2005.

Mehanizaciju i zemljište moguće je u određenim uvjetima isključiti iz ukupnih ulaganja, no budući da znamo u kakvom su stanju strojevi i oprema u našim gospodarstvima, te koliko zemljišta posjeduju, onda nije nerazumno za sigurno poslovanje farme ozbiljnog kapaciteta uračunati i ove dvije stavke.

Tablica2: Proračun ukupnih ulaganja(u kunama) Vriiednostimovine Muznogrlo Objekt-glavni Objekti-prateći

Muznaoprema Ostalaoprema

20 orla 270.000 210.000 80.000 110.000 16.000

30 orla 405.000 315.000 120.000 165.000 24.000

40arla 540.000 420.000 160.000 220.000 32.000

UKUPNO

686.000

1.029.000 1.372.000

Mehanizacija Zemliište

150.000 199.648

225.000 299.471

SVEUKUPNO1.035.648

300.000 399.295

1.553.471 2.071.295

ulaganja u preporučene su od 1 do 2 milijuna kuna, s time da se osnovna ulaganja procjenjuju na 690 tisuća, te 1 i 1,4 milijuna kuna. Osnovna obilježja, odnosno normativi proizvodnje takvih farmi, dani su u tablici 3.

Ukupna

veličine farmi

Tablica3: Proizvodnai tehnološkaobilježjafarme Broi krava 20 arta 30 40 Mlijekopo grlu litara 6 000 6 000 6 000 Namuzenomlijeko litara 120000 180000 240 ODO Posišetelad, gubitci litara 3 600 5 400 7200 Prodanomlijeka litara 116400 174600 232 800 Prodanoteladi orla 8 12 16 Potrebnepovršine Kukuruzza silažu 1,14 1,71 ha 2,29 DTS-zasilažu ha 2,56 3,85 5,13 DTS-zasijeno 2,79 4,19 ha 5,58 Pašnjaci 12,00 16,00 ha 8,00 UKUPNO 14,50 21,75 29,00 ha

kuna

13.500 10.500 4.000 5.500 800 7.500 9.982 51.782

U tablici 4 prikazani su pretpostavljani iznosi ekonomskih varijabli koje određuju ekonomiku proizvodnje mlijeka na farmi. Ovi su iznosi kombinacija sadašnjih i očekivanih uvjeta, jer određena povoljnost navedenih vrijednosti može se očekivati u pristupnom razdoblju do 2007. godine a i kasnije će, nadamo se, naša država moći zadržati (kroz različite druge

41

GOSPODARSTVO poticaje) proizvođačka prodajnu cijenu mlijeka na bruto razini između 0,37 i 0,45 eura po litri.

Tablica4: Procjenafinancijskihveličina Opis Jedinica Osnovna cijena mlijeka kn/litra Cijena teladi kn Premija države kn/litra Premija mljekara kn/litra Poticaji za kravu kn/grlo Poticaji za pašnjake i livade kn/ha Poticaji za krmna bilje kn/ha

Iznos kn 2,66 1.600

o o 800 250 1.250

Pretpostavljeni su sljedeći kreditni uvjeti: kamatna stopa 3,00%, 2 godine počeka, 8 godina otplate, broj godišnjih otplata 3.

U tablici 5 prikazan je tijek računa dobiti i gubitka za farmu kapaciteta 40 muznih grla i proizvodnju mlijeka od 6,5 tisuća litara mlijeka po grlu. U prvoj godini projekta (nulta godina) predviđeno je 70%-tno ostvarenje punog prihoda. Vidljivo je da za vrijeme otplate kredita nema neto dobitka na farmi. Tek u vrijeme počeka, i po otplati kredita, ostvaruje se značajni neto dobitak.

Tablica6: Prikaz financijskihrezultataza farmu s 40 f!,ria,muznostod4 620 do 6 600 litara Akumulacija 4 620 6 000 6 500 prihoda 4.008.963 5.103.871 5.500.577 rashoda 5.347.160 5.347.160 5.347.160 bruto dobitka -1.338.197 -243.289 153.417 neto dobitka -1.503.402 -438.456 -58.393 financijskog 11.430 1.076.376 1.456.439 rezultata

6600 5.579.918 5.347.160 232.758 12.972 1.527.804

Puna efikasnost mjerena neto dobitkom je na razini od 6 600 litara po grlu, a najniži financijski rezultat akumulira se na razini od 4 620 litara. Po otplati kredita na razinama iznad 6 000 litara ostvaruje se godišnja neto dobit veća od 11 7 tisuća kuna, što osigurava punu efikasnost ulaganja i profitabilnost investitoru.

Tablica7:Financijskirezultatiza farmu s 30 muznihgrla Akumulaciia prihoda rashoda bruto dobitka neto dobitka

4650 6 ODO 6500 4.032.765 5.103.871 5.500.577 5.172.009 5.172.009 5.172.009 -1.139.244 -68.138 328.568 -1.282.185 -240.577 120.705

6600 5.579.918 5.172.009 407.909 184.586

financijskog rezultata

232.647 1.274.255 1.635.537

1.699.418

Tablica5: Tijek računa dobitii gubitka (u kunama) Godinaprojekta I 2 4 o 3 5 6 7 8 9 10 Po otplati 400.741 533.335 711.114 711.114 711.114 711.114 711.114 711.114 711.114 7]1.]14 711.114 711.114 UKUPNIPRIHOD POSLOVNI RASHODI 317.619 512.177 512.177 512.197 512.197 512.197 512.197 512.197 512.197 512.197 512.197 512.197 177.048 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 252.925 Izravnitroškovi 172.008 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 245.725 Materijal 7.200 Energija 5.040 7.200 7.200 7.200 7.200 7.200 7.200 7.200 7.200 7.200 7.200 Brutoplaće (vlastitei tuđe 140.571 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 200.816 usluge) o 58.436 58.436 58.456 58.456 58.456 58.456 58.456 58.456 58.456 58.456 58.456 Amortizacija o o o o o o o o o o o o Nemateriialni troškovi o o o 199.381 205.423 211.647 218.061 224.668 231.476 238.490 245.716 o 0(Jllatakredita 317.619 512.177 512.177 711.579 717.620 723.845 730.258 736.865 743.673 750.687 757.913 512.197 UKUPNIRASHODI 83.122 21.158 198.937 -465 -6.506 -12.731 -19.144 -25.751 -32.559 -39.573 -46.800 198.917 BRUTIODOBITAK 16.624 4.232 39.787 o o o o Porez o o o o 39.783 o o o o 51.265 45.224 38.999 32.586 25.979 19.171 12.157 4.931 Kamatena kredit 66.498 16.926 159.149 -51.730 -51.730 -51.730 -51.730 -51.730 -51.730 -51.730 -51.730 159.133 NETIO DOBITAK Financijskirezultat(bez 250.114 200.542 342.765 131.886 131.886 131.886 131.886 131.886 131.886 131.886 131.886 vlast.rada)

Prema navedenim uvjetima poslovanja na farmi od 40 muznih krava, za različite razine muznosti u razdoblju otplate kredita (10 godina) ostvaruju se akumulirani financijski rezultati prikazani u tablici 6.

42

U tablicama 7 i 8 vidljivi su financijski podatci za različite razine mliječnosti na farmi s 30 i 20 muznih krava.

Puna efikasnost mjerena neto dobitkom za 30 grla na razini je od 6 500 litara po grlu, Mljekarski li,st 02/2005.

GOSPODARSTVO

a najniži financijski rezultat akumulira se na razini od 4 650 litara. Po otplati kredita na razinama iznad 6 500 litara ostvaruje se godišnja neto dobit veća od 119 tisuća kuna, što osigurava punu efikasnost ulaganja i profitabilnost investitoru. Slična je situacija i na farmi s 20 muznih grla, s time daje po otplati kredita godišnja neto dobit oko 123 tisuće kuna na razini' od 6 600 litara.

Tablica8: Financijskirezultatiza farmu s 20 muznihgrla Akurnulaciia 4 650 6 000 6600 6 500 prihoda 2.688.510 3.402.581 3.667.051 3.719.945 rashoda 3.448.059 3.448.059 3.448.059 3.448.059 bruto dobitka -759.549 -45.479 218.992 271.886 neto dobitka -854.843 -160.438 80.426 123.015 financijskog c.E,ezultata 155.045 849.450 1.090.314 1.132.903

Može se zaključiti, da su za povoljne financijske rezultate i isplativost ulaganja u suvremenu farmu potrebne razine mliječnosti veće od 6 000 litara po grlu. Kada se računa na minimalne zadovoljavajuće količine proizvedenog mlijeka za efikasno poslovanje nakon otplate kredita, tada možemo preporučiti ulaganje u ove farme za razine muznosti preko 4 600 litara po grlu. Naravno, u vrijeme otplate kredita farme posluju na račun nepriznavanja punih troškova vlastitog rada i amortizacije, odnosno prema veličini financijskog rezultata tj. doprinosa

pokrića (gross margin).

Po otplati kredita puna efikasnost ulaganja i profit investitora mjereni godišnjim neto dobitkom iskazuje se na razini od 4 650 litara za farmu od 20 i 30 muznih grla, te 5 200 litara za farmu s 40 muznih grla.

Zanimljivo je usporediti odnose troškova kredita za različite kamatne stope. Tako se može zaključiti da tijekom 10-godišnje otplate svako postotno povećanje kamate na kredit, znači za gotovo 3 tisuće kuna po kravi veće troškove kredita. Jednostavno, ako vam netko nudi kredit po stopi od 5%, to znači da vam troškovi kamata rastu za oko 3 x 3.000 kn u odnosu na programom razvitka pretpostavljenih 2%. Ili, onako «odokativnom» metodom procijenjeno oko 1 000 litara mlijeka po grlu.

Tisuću litara je lako napisati, ali nije uvijek lako i moguće proizvesti kao što se lako napiše i još lakše uzme kroz otplatu kredita.

Nadam se da će od države podržavani krediti ostati na razinama od 2 ili 3%, pa iako se ,,troškovi obrade kredita" ili „papirologija" iskazuju u nerealnim iznosima, ukupno

Tablica9:Kunska razlika kamata ovisnoo kamatnoj stopi (iznosu kunama, veći u odnosuna 2% kamatu) 3% 6%

Gra{t'kon1: Odnosotplatnogdijela i kamata po kreditu (3% kamata) 2.500.000

..------

2.000.000

:l! 1.500.000 .si! ~ C

..!:! 1.000.000

r--..--

500.000

■ Kamate

lS.1 Otplatni dio

20 grla

Ml.fekarski list 02/2005.

30 grla

40 grla

20 arla 58.238 250.291

30 arla 87.358 375.437

40 Qrla 116.477 500.582

opterećenje

po kreditu još je značajno ispod kredita koje određuje komercijalna kamatna stopa.

I svakako, kod kreditnih linija iz državnog proračuna treba inzistirati na zakonu velikih brojeva. Veliki broj pojedinačnih ulaganja mora rezultirati u što većoj mjeri tipskim rješenjima (koja su značajno jeftinija), manjim troškovima obrade kredita i tako omogućiti manju rizičnost a veću uspješnost ulaganja. O

43

/SMO ČITATELJA

Poštovani

dr. Grgiću

Ovaj novi plan obnove govedarstva u Hrvatskoj, a kojem vi najviše odlučio pišete, to je jako veliki problem za siromašnog seljaka, veliki su krediti, velika ulaganja, u što se velika većina boji upuštati. Veliki je problem zemlja što naša država u 15 godina nije uspjela skoro ništa riješiti, a još se ne zna ni kada će ni kako, a sa 51Oha zemlje ne može se imati 50 krava.

Problem je edukacija tog seljaka, da upozna nove tehnologije, novi način držanja krava i hranidba krava, to možemo pročitati u Mljekarskom listu ili Gospodarskom listu i to je sve, nema naših stručnjaka u selo da vide kako to tamo izgleda. Veliki je problem neorganiziranost sela, nema nikakvih udruga, zadruga preko kojih bi to selo moglo lakše proizvoditi i prodavati svoje proizvode, a mi smo prepušteni sami sebi, da svaki za sebe bude proizvođač, menadžer, trgovac, tehnolog, jednostavno sve sami.

A lijepo piše u Mljekarskom listu gosp.

Ladišić, nigdje na svijetu nisu seljaci vodili nove ideje i napredak sela, nego su to vodili stručnjaci, a kod nas izgleda je sve naopako, a na kraju izgleda da smo mi sve krivi, da mi kočimo razvoj i napredak sela, a to nije istina, jer danas seljak prihvaća sve novo i napredno, samo je pitanje kakvi su uvjeti i dali se to može, jer na tom putu susrećemo jako velike, nekad i nepremostive probleme.

Dr. Grgić problemi sela su ogromni i teško rješivi u kratkom vremenu, uz najbolju volju cijelog društva i svih koji mogu tu pomoći, ići ćemo jako sporo ako nešto ne promijenimo na bolje u odnosu kako je išlo do sada.

Dr. Grgić, ima toga za napisati cijele studije, ali i ovo malo je jedan moj kratki osvrt na stanje sela kako gaja vidim.

Pozdravljam vas i želim mnogu uspjeha u vašem radu, a onda se nadam i u našem.

Čitajući MIJekarski list kroz cijelu godinu i osobito

temu o gospodarstvu i proizvodnji sam Vam napisati ovo pismo.

Neću vas kritizirati

mlijeka,

na vaš rad,jer mislim da vi svoj posao dobro radite, ali ću vam iznijeti nekoliko podataka iz života moga sela, što mislim da će i vama biti interesantna, iako kažete da dobro poznajete probleme sela. Živim u jednom dosta siromašnom moslavačkom kraju nedaleko Čazme, idealnom za bavljenje stočarstvom. Selo je imalo poslije II. svjetskog rata 170 kuća, a danas ima 61 u kojoj netko živi. Od toga 35 kuća nema niti jedne krave, 21 kuća ima potomak za budućnost. Samo jedno gospodarstvo ima izgrađenu noviju staju za oko 20 krava, a 5 gospodarstava ima od 5-10 krava i to u lošim uvjetima držanja. Ovo ostalo ima 1-3 krave i to su oni koje najviše kritizirate sa proizvodnjom do 2 500 litara mlijeka godišnje, aja vam mogu reći daje to kod nekih još i manje.

To vam je život i katastrofa sela u svakom pogledu.

Dr. Grgiću - ova gospodarstva koja najviše kritizirate sa ovih 2 500 1.mlijeka, to su vam 90 % dvoje ljudi starijih od 60 godina. Ako mi od njih očekujemo da će povisiti proizvodnju i promijeniti tehnologiju, onda smo u velikoj zabludi.

Kad je došao zakon o poticajima i trebao si ići iz 3 krave na 4 pa na 5. Oni su išli iz 4 na 3 pa na 2 i mnogi imaju sadajednu za svoje potrebe. Ovih par ljudi koji nešto rade i htjeli bi imati više, to treba samo vidjeti kako se muče, gdje drže krave, u kakvim stajama, a pomoći si ne mogu jer je financijska situacija katastrofalna.

Mnoga su neriješena pitanja sela, 45 godine prošle države ljudi su masovno napustili ovaj kraj, zemlju su uzeli kombinati, a seljaci bježali što dalje od zemlje i od krave. Ovih 15 godina nove države nije se ništa promijenilo na bolje.

44

Stjepan Matešin Mljekarski li.st 02/2005.

Tradiciiu i povierenie

s

amu idobro zdravUe ®

usvjdnu,priP! emuktkr zastueaecu la acu

PremikS za

Pelana®

Počrtna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inae, edne t{lad

uzusted eka

@vnERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko 2, Kolinov,ca, I 0436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: O1/33 88 888, talafol...· 01 /33 88 600 e·mail. infoOvetarono.hr, www.vaterino.hr

Uvijek mi je drago javljanje čitatelja našeg i Vašeg Mljekarskog lista. I pohvale i pokude.

Važno je potaknuti Vas na razmišljanje i komentare. Posebno je važno dati svoje mišljenje iz prakse, jer nerijetko se događa da stručnjaci ili - kako kolega Ladišić piše za neke - "stručnjaci", naprave baš prevelik odmak od stvarnosti, što znači da im savjeti ne dopiru do proizvodnje.

Pogled na probleme mljekarstva samo iz jednog ugla, odnosno gledišta isto je tako pogrješan.

Zato se nikome ne smije dati za pravo da bez kritike i uvažavanja misli i iskustva drugih određuje put jedne tako važne poljoprivredne proizvodnje kao što je mljekarska.

Osobno, često prolazim selima kao što je ovo Vaše koje opisujete. Čazmanski kraj je donekle sličan mome kraju u Brodskom posavlju, pa mije i zbog toga drago posjećivati ga. I uvijek se zapitam kada će doći trenutak da Zagreb neće toliko privlačiti Vaše sumještane ili će Zagrepčani zbog kvalitetnijeg života, a dobre prometne povezanosti, više ostajati ili se tu

Vaše i samo Vaše. Nitko Vam neće oduzeti pravo nad vlasništvom, ali neka ga koristi netko uspješniji koji će bolje puniti i laktofriz i državnu kasu.

Eto, tako "mali Ivica" ili kako ga već zvali zamišlja raspodjelu prirodnih bogatstava jedne države i društva. Nije tako bajno ni u razvijenim zemljama, ali moramo svi pridonositi da se što više ide u tom pravcu.

I ja mislim da treba na ekonomskoj bazi utemeljiti organiziranost malih proizvođača.

Pitanje je samo može li se naći toliko snage, volje i poštenja da funkcioniraju takve zadruge.

Držim da bi se i državi i selu isplatilo ulaganje u takve projekte. Nažalost, proizvođači često (a posebno mali) moraju biti sami i manageri i proizvođači i trgovci. U protivnom ih se previše zakida na putu od polja preko staje, pa do naplate od prodaje.

Suglasan sam s Vašim viđenjem zemljišne problematike koja je također jedan od najvećih ograničavajućih činitelja povećanja mljekarske vraćati. proizvodnje. Bojim se da je politika u najvećoj I molim Vas, ne kritiziram ja one koji su mjeri odredila put i situaciju u kojoj je naše selo i ostali s nekoliko krava i 2 500 litara mlijeka, proizvođači na selu. Zato bi politika trebala koliko se kritika odnosi na one koji su odgovorni pokazati veću odlučnost i sustavnost u što ne daju znanje i mogućnost za veću rješavanju tog problema. Nažalost, i Vi i ja mliječnost kada već ne možete imati veći broj možemo vidjeti kada se i na koliko dugo politika krava. Ako nema mlađih, nego su 90% kako Vi sjeća i sela i poljoprivrede. I tako, u ciklusima po kažete starci, nije loše da imaju samo jednu mjesec dana svake druge ili četvrte godine. kravu za svoje potrebe. Tada se zalažem za to da Mora se priznati kako se u posljednje se smanji broj korisnika poticaja za mlijeko a vrijeme drukčije priča, a i bolje se radi (sudeći poveća iznos tome manjem broju ali krupnijih prema pokazateljima broja "većih" proizvođača) proizvođača. Druga stvar je da se iz poreza na na kvaliteti mlijeka i mliječnosti. I nije bitno prihod tih krupnih, s dodatnim državnim hoćemo li biti spori na tom nekom našem putu poticajem, starijim ljudima omogući pristojna prema boljem. Važno je uskladiti korake, koliko mirovina i naknada za sve muke i patnje tijekom god oni sitni bili. Nastojim po svijetlim godina različitih "pokusa" u sustavu poticaja i primjerima određivati i svjetliju budućnost, ma naknada. Jasno, da bi bili korisnici mirovine i kako ona daleka bila. naknade, trebate svoju zemlju predati n:-, Hvala Vam za Vaš osvrt i nadam se kako ćete korištenje onom jednom u selu koji će imati ne 20 nam se češće javljati. Bit ću slobodan u proljeće nego 50 i više krava. Iz njegovoga poreza i Vas nazvati telefonom koji ste nam ostavili radi, državnog poticaja Vama bi se isplatila naknada nadam se, viđenja u Vašem selu i gospodarstvu. za zemlju i mirovina, ali s time da je zemljište Srdačan pozdrav, Zoran Grgić ■ 46

Mljekarski li,;;t02/2005.

=================~ REPRODUKCIJA

U STOČARSTVU

CENTAR ZA REPRODUKCIJU U STOČARSTVU HRVATSKE d.o.o.

Planinska 2b, 10000 Zagreb, tel.: O1/2441-411-------------

LEONARDO DT ( Comestar lee x Slocum ) VLASNIŠTVO: Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, d.o.o.

PORIJEKLO: OHG (Osnabri.ick)

134 kćeri Mlijeko kg +775

mast% +0,05

MLIJEČNI TIP

116

DUGOVJEČNOST

104

TRUP

108

REPRODUKCIJA

97

NOGE VIME

116 109

LAKOĆA TELJENJA SOMATSKE STANICE PROTOK MLIJEKA

99 109 92

110 stada mast kg +37

protein% -0,01

protein kg +25

RZG - Ukupni proizvodni indeks RZM - Zbirni indeks za proizvodna svojstva RZE - Zbirni indeks za tip i oblik

PEDIGRE: Otac ovog bikaje poznati kanadski bik COMESTAR LEE-ET vlasništvo SemexAlliance, iz linije RAIDER STURBUCK ELEVATION. Majčin otac je GLEN-TOCTIN SLOCUM, vlasništvo World Wide Sires, Ltd. (Select sires), linije CLEITUS TRADITION ELEVATION. Bik ELEVATION vlasništvo World Wide Sires, Ltd. (Select sires) nositelj je vrlo poznate linije koja daje izvrsne bikove u SAD-u i Kanadi.

I s očeve i s majčine strane uzgoj u srodstvu je relativno nizak i iznosi za COMESTAR LEE-ET 4,4 %; i 3,4 % za GLEN-TOCTIN SLOCUM-a.

Majka ovoga bikaje dala u Osnabriick testnoj stanici: u 305 dana DT 14 275 kg mlijeka; m.m. 3,58% i 511 kg; prot. 3,20% i 456 kg Centar u Osnabriick ima specifičan program provjere bikovskih majki. Svaka kandidatkinja mora drugu laktaciju provesti u njihovom Centru (na provjeri) u standardnim uvjetima držanja i hranidbe.

Takav način daje veću točnost podataka.

GENETIKA: Potomci ovog bika imat će solidno povećanje u parametrima proizvodnje mlijeka, masti i proteina, ali najbolji rezultati bit će vidljivi na tipu i obliku. Krave, kćeri ovoga bika, bit će visoke, izrazite mliječnosti, dubokog trupa, uske zdjelice, dobrih nogu, snažno vezanog prednjeg vimena i snažnog suspenzornog ligamenta, a sise će biti blizu i kratke.

PREPORUKA ZA OSJEMENJIVANJE: Ovog bika možete koristiti i za poboljšanje mliječne masti i proteina u stadu, ali ponajprije za ispravljanje tipa i oblika životinje. Telidba kćeri ovoga bika prilično je lagana, pa može osjemenjivati i junice.

Pogodan je za osjemenjivanje krava, osobito ako želimo da njihovi potomci/kćeri imaju bolju visinu, dubinu, bolju mliječnost, prednje vime, središnji ligament, a posebice bolji položaj sisa radi lakše mužnje.

Nije pogodan za životinje s izrazito uskom zdjelicom.

Mljekarski List 02/2005.

REPRODUKCIJA

U STOČARSTVU 64

88

76

100

112

124

Visina t--------Snag a Dubina trupa Mliječni karakter ,_______ _ Položaj zdjelice Širina zdjelice ,___ __ Zadnje noge-odostraga 1------~ _L__ ____ Zadnje noge-sa strane ,_______ ~ Kut nogu Skočni zglob Dubina vimena ,_________ _ Vezanost prednjeg vimena Visina zadnjeg vimena Suspenzorni ligament Smještaj sisa-prednje 1-------------, Smještaj sisa-stražnje ,_ __ Duljina sisa .______________

136

---1

___, STARBUCK

RAIDER LEE

50356B

I I COMESTAR

-

SLOCUM

I

jNADJA

ONORDLICHT 15290150OT

I LAURA 5041

1513766

BLACK

B0

BLACKSTAR

I CLETUS I

DT

•

I

Kvalitetne rasplodne steone junice iz Njemačke!

Govorimo hrvatskijavite nam se radi ,, Individualne

ponude!

Iskoristite prednosti najveće svjetske

populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedeno: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com

Germany • d-87452 altusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65

IZVANREDNA

STOKA

ŠIROM

SVIJETA

GmbH Germany

e-mail: info@interboves.com

LURIN PROJEKT IZGRADNJE OSAMSTO SUVREMENIH STALA V

Branko

Lurin projekt izgradnje suvremenih farmi za proizvodnju mlijeka pobudio je veliko zanimanje među proizvođačima mlijeka.

Izgradnja velikih farmi specijaliziranih za proizvodnju mlijeka, po visokim higijenskim standardima, priprema je domaće proizvodnje mlijeka za ulazak u Europsku uniju.

Obiteljsko gospodarstvo Branka Horvatinčića iz Gusakovca pokraj Gornje Stubice jedno je od perspektivnih gospodarstava koje se odlučilo profesionalno baviti proizvodnjom mlijeka.

Proizvodnju mlijeka u obitelji Horvatinčić započeli su Brankovi roditelji. Diplome za proizvodnju mlijeka i priznanja sa stočarskih izložbi dokaz su marljivosti ukućana i stalne suradnje sa stručnjacima. Uz pomoć Lure namjeravaju graditi novu staju za 50 krava.

"Lura nam je dogovorila i s bankama i s izvođačima radova uvjete puno povoljnije nego da smo ih sami dogovarali. Novu štalu planiramo početi graditi ovoga proljeća. Shvatili smo da što prije povećamo proizvodnju, to bolje za nas jer ulaskom u Europsku uniju dolaze kvote i želimo što prije osigurati što veću proizvodnju. Osim toga, naš sin namjerava ostati na gospodarstvu te mu na taj način stvaramo uvjete da dalje razvija obiteljsku proizvodnju. Bilo bi dobro kada bi se papirologija mogla ubrzati. Nadam se da ćemo uskoro dobiti dozvolu za· - --izgradnju štale. Bilo bi žalosno da ju ne dobijemo budući da smo jedini u općini Gornja Stubica koji namjeravaju graditi veliku farmu", kaže Branko Horvatinčić. Uz stručnu i financijsku, Lura će pružiti i svu ostalu podršku kako bi obitelj Horvatinčić izgradila novu štalu. "Angažirali smo kuće koje se profesionalno bave ishođenjem dokumentacije, projektantske biroe, koji će našim kooperantima pomoći u ishođenju svih potrebnih dozvola za izgradnju objekta, i to od građevinske pa sve do lokacijske, dakle sve što je neophodno za početak gradnje", ističe Milan Petrović, ~--------Mije/carskil~t 02/2005.

Horvatinčić: Što

prije

povećamo

proizvodnju, budućnost našeg gospodarstva je sigurnija.

rukovoditelj otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka u Luri.

Gospodarstvo Horvatinčić predaje mlijeko ekstra kvalitete, a u 2004. godini predalo je oko 150 tisuća litara mlijeka. Imaju 22 krave i dok postojeću štalu namjeravaju ostaviti za uzgoj podmlatka, u novoj štali namjeravaju uzgajati trideset visokobređih junica kako bi popunili kapacitet i ostvarili maksimalnu proizvodnju mlijeka.

800 novih štala Do 2008. godine Lura planira izgraditi oko 800 štala prosječnog kapaciteta od 40 muznih krava za što je do sada kod banaka dogovorila ukupno 50 milijuna eura. "Svojim kooperantima osiguravamo potpunu stručnu i financijsku podršku od izrade studije isplativosti, prikupljanja potrebne dokumentacije, projektiranja štale i njezine izgradnje, pribavljanja financijskih sredstava, atraktivnih ponuda najboljih dobavljača objekata i opreme do nabave junica i repromaterijala. Dogovorili smo povoljne uvjete kod četiri banke, s rokovima otplate do deset godina i grace periodom do dvije godine te izuzetno povoljnim instrumentima osiguranja. Po prvi

49

OBAVIJESTI

put, kao osiguranje za vraćanje kredita, kooperant prilaže hipoteku na novoizgrađeni objekt čija vrijednost može biti i manja od iznosa kredita. Kredit će biti otplaćivan prihodom od otkupljenog mlijeka, čime je kooperantima zagarantiran plasman proizvedene sirovine.

Kooperante također očekuje korištenje poticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

čime će smanjiti svoje kreditno Angažirali smo i četiri projektna biroa za ishođenje dokumentacije koji će nadzirati radove, što omogućuje i registraciju svakog novoizgrađenog objekta po normativima Europske unije. Krenuli smo s najboljim kooperantima koji imaju uvjete i čvrstu želju da taj projekt izvedu do kraja", kaže g. Petrović. O

gospodarstva opterećenje.

RAZMIŠLJANJE

MLIJEKORASTENA POLJU,

~ ~~ CW~IJ~O

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠL.JAN.JA I PRI.JEDLOZI Naš moto za veljaču: Seljak ili farmer! Seljačka ili farmerska proizvodnja mlijeka? Provedba operativnog plana razvoja govedarstva PROIZVODNJA MLIJEKA NA MALIM, SREDNJE VELIKIM I VELIKIM GOSPODARSTVIMA Specijaliziranje OPG-a-prijelaz sa seljačke organizacije proizvodnje svega i svačega na specijaliziranu farmersku proizvodnju.

Dobro vidimo da seljački ustroj i organizacija daju slabe rezultate u proizvodnji mlijeka, bez obzira kolika bila državna potpora.

To su takozvana mješovita gospodarstva krave ijunad i krmače i proizvodnja prasadi i tov svinja i ovaca. Na polju livade, travnjaci, najviše kukuruza za zrno, najmanje kukuruz za silažu, pa pšenica, ječam, zob. Sjetva, zaštita, vršidba, spremanje, koševi, natovari ga na ruke, istovari ga na ruke, čekićanje i prašinanje, pa kupnja soje ili supera, pa miješanje od oka ili po recepturama opet od oka pri izradi vlastite smjese. I imamo to što imamo!

50

TEREN S KOG AGRONOMA

Puno posla, puno obveza, a produktivnost slaba i nikakva, profitabilnost nikakva, čekaju se samo državni poticaji od kojih, kako vidimo, malo koristi obzirom na podizanje plodnosti tla, povećavanje proizvodnje i povećavanje profitabilnosti, a samo zbog seljačkog, a ne farmerskog ustrojstva OPG-a.

Većina ovakvih seljaka u poticajima vidi mogućnost pokrivanja lošeg poslovanja. Ovdje ne opravdavam državu koja je uvela premiju za mlijeko, a ne isplaćuje je redovito svaki mjesec.

U krivu su svi oni koji su do sada s državnim poticajima podržavali i nastojali održati mješovitu seljačku proizvodnju.

Državna potpora u bilo kojem vidu - od direktne novčane potpore pa preko Poljoprivredne savjetodavne službe, stočarskih Udruga i svega ovoga što pišemo u Mljekarskom listu mora biti u funkciji sve brže specijalizacije u proizvodnji mlijeka. Nužno je povećavanje proizvodnje mlijeka do maksimalnih mogućnosti (obzirom na veličinu pos;ieda i strukturu obitelji), okrupnjavanje posjeda i obvezno školovanje novih generacija poljoprivrednika farmera koji će proizvoditi mlijeko unutar kvota Europske unije.

Nemojte zaboraviti što je Europska unija. To je nova država s jedinstvenom valutom, s jedinstvenim tržištem i s jedinstvenim planiranjem proizvodnje mlijeka. Naš je zadatak da ponajprije od seljaka pokušamo napraviti farmere koji će se baviti proizvodnjom mlijeka.

Dobro znamo da mala farma, malog opsega proizvodnje u bilo kojoj grani stočarstva, nigdje u svijetu ne egzistira, pa će tako sve teže ekonomski egzistirati i u Hrvatskoj.

Ako podijelimo naša OPG koja se bave proizvodnjom mlijeka u 3 skupine, bit ćemo daleko efikasniji u suvremenoj organizaciji i primjeni suvremene tehnologije.

1. male farme do 10 ili 15 krava+ ženski pomladak.

Mljekarski list 02/2005.

RAZMIŠLJANJE

2. srednje farme sa 16 do 30 krava + ženski pomladak.

3. srednje velike farme sa 31 do 50 krava + ženski pomladak.

4. velike farme od 50 i više krava + ženski pomladak.

Ova podjela dalje ovisi o tri činitelja: Prvo, podjela i razvrstavanje OPG-a prvenstveno ovisi o veličini posjeda (vlastita zemlja+ zemlja u zakupu).

Kupovanje zemlje, tj. okrupnjavanje posjeda u sljedećih 5 do 10 godina otvara daljnju mogućnost povećavanja farme i proizvodnje.

Drugo, struktura obitelji: jedna, dvije, tri generacije + stručna sprema i školovanje u poljoprivrednim školama novih generacija.

Treće, veličina okućnice. Veličina okućnice

je vrlo često ograničavajući činitelj pa predlažem stvaranje nove okućnice, gospodarskog dvorišta na prvoj najbližoj dovoljno velikoj lokaciji. U praksi na dosta OPG-a ovo se pokazalo kao jedino moguće i vrlo dobro rješenje. Uzmimo za primjer OPG Zlatka i Vesne Panić koji stanuju u Koprivnici, a farma se nalazi 1 kilometar dalje u polju, ili Branko Funtek koji s obitelji živi također u Koprivnici i svaki dan putuje u Malu Rasinjicu (20 kilometara u jednom smjeru) gdje se bavi proizvodnjom mlijeka.

Suvremena tehnologija.

Jednojutro = lkrava + ženskipodmladak na području sjeverozapadne Hrvatske, a za ostala područja taj se omjer također zna ili se lako može utvrditi.

Prosječna količina godišnjih oborina 750 do 950 mililitara.

Prosječna opskrbljenost tla s minimalno 16 do 18 mg fosfora i kalija u tlu. Kalcifikacija tla sa što povoljnijom pH vrijednošću.

Godišnja potrošnja od najmanje 200 do 270 kg čistoga dušika. To po ha iznosi od 750 do 1000 kg, a po jutru 430 do 570 kg KAN-a.

Košnja travnjaka svaka 3 do maksimalno 4 tjedna.

Jedan od vrlo bitnih problema seljačke u odnosu na farmersku organizaciju OPG-a jest sjetvena struktura.

Treba napustiti proizvodnju žitarica i zrna kukuruza na malom i srednje velikom posjedu OPG-a koje se bavi proizvodnjom mlijeka. Uopće nas ne treba čuditi prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj od 2 Mljekarski li,st 02/2005.

TEREN

S KOG AGRONOMA

500 do 4 500 litara mlijeka (bikovskih majki) godišnje. Gdje su nam rezultati od obvezatnog umjetnog osjemenjivanja krava unatrag 50 godina, a tako i selekcije, te uvoza rasplodnih bikova i sperme i junica visoke mliječnosti?

Osnovna smjernica za sva OPG koja se bave proizvodnjom mlijeka· na malim i srednje velikim gospodarstvima: okaniti se proizvodnje žita i kukuruza za zrno i vlastite pripreme smjese.

Jedina ispravna sjetvena struktura i vlastita proizvodnja je:• travnjaci, DTS ili TDS • lucerna ili crvena djetelina • kukuruz zasilažu.

Kupujte gotove smjese.

Kupujte slamu ako je potrebna.

Jedno od mojih osnovnih pitanja prilikom snimanja OPG-a za upis u Registar proizvođača mlijekaje: Koliko ste sijali kukuruza? Koliko od toga za silažu, a koliko za zrno?

Kolike li gluposti: posijati 8 do 15 jutara kukuruza, a u silažu staviti 2 do 3 jutra. Ostalo u zrno, a sva voluminoza ili kukuruzovina ostala je na polju. Zbog toga krave gledaju u prazne jasle, zbog toga je niska proizvodnja mlijeka pa Hrvatska mora uvoziti.

Ovakva tehnologija je nepoznata na stočarskim farmama EU i Amerike.

Seljačka proizvodnja mlijeka.

Krave dobiju jesti ujuto i uvečer, eventualno u podne i to koliko stane u jasle. Ostalo vrijeme leda· u u razne ·asle ili k o to li' e o reče Nizozemac u on.

A naš seljak bi baš htio junice kakve je uzgojio Nizozemac, koje mogu godišnje proizvesti 9 000 do 11 000 litara mlijeka ili 40 do 50 litara dnevno u vrhu laktacije.

Ovakve junice, s ovakvim genetskim potencijalom nisu za seljačku tehnologiju. Okanite se ovakvih junica ako ne znate što je to visoka genetika i visoka tehnologija. Iza ovakvih junica i krava u seljačkoj tehnologiji ne ostaje potomstvo.

Farmerska proizvodnja mlijeka.

Krave moraju ispred sebe imati 24 sata visokokvalitetnu voluminoznu krmu i dobivati smjesu s 22 do 25 % proteina i to točno u kilu po svim fazama proizvodnje od teljenja do teljenja.

A.na hrvatskim poljima malih posjeda nepregledne količine kukuruzovine. Ujesen 51

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

i zimi, kadaje to moguće, grme kombajni berući klipove za punjenje koševa, a sada sve više po cijeli dan i noć rade sušare sušeći zrno kukuruza.

Suvremena tehnologija na visini, otvara mogućnosti plasmana na EU tržište??? !!! Što je to mala farma i kakva je njezina perspektiva u proizvodnji mlijeka?

Najmanje 10 muznih krava + ženski pomladak, a najmanje 10 do 15jutara zemlje u obradi.

Koliko je u Hrvatskoj OPG-a s 10 do 15 jutara zemlje?

S 10 krava i proizvodnjom od najmanje 5 000 I mlijeka po kravi godišnje, štojeu vrhu laktacije dnevno samo 23 litre mlijeka, još uvijek može živjeti jedna obitelj u starosnoj dobi od 50 godina na više.

Na ustrojavanju « UPISNIKA» potrošena je silna energija i puno vremena. Možemo li mi

danas na osnovu Upisnika razvrstati naša OPG po pojedinim proizvodnjama i obimu proizvodnje?

Svaka proizvodnja diktira suvremenu organizaciju OPG-a i primjenu suvremene tehnologije, profitabilnost i konkurentnost.

Da smo naše seljake prilikom upisivanja u Upisnik opredijelili za pojedine proizvodnje koje su osnova privređivanja i poslovanja njihova OPG, danas bismo znali koliko je u Hrvatskoj proizvođača mlijeka, kakvaje njihova struktura i perspektiva razvoja; koliko je tovljača junadi i koliki su njihovi kapaciteti; koliko je svinjogojaca i koliki su njihovi kapaciteti; koliko je uzgajivača ovaca, a koliko uzgajivača koza.

Sasvim određene i specijalizirane proizvodnje i tehnologije omogućavaju egzistenciju malih, srednjih i velikih farmi u EU. O INFORMATIZACIJA

KAKOPOČINJEMO RADITISA RACUNALOM? V

Dovoljno je poželjeti napisati dnevnik poslova ili aktivnosti, pa da sva blagodat računalne ponude izbije u prvi plan i da konačno računalo postane realnost.

Kako počinjemo? Računalo svojim vidljivim dijelovima danas zadovoljava standarde velikim količinama hardverskih komponenti, te dobrim dijelom besplatnim softverom koji se uglavnom oslanja na MS Windowse, slikovni operacijski sustav koji se može nadograđivati (npr. MS Office i sl.).

Hardverske komponente U pravo te sličice i prozori olakšavaju nam kretanje i elementarni rad jer uključivanjem

raču­

nala dobijemo podlogu (desktop) iz koje 52

U seoskim poslovima računalojoš uvijek nije zaživjelo, što ne znači da se elementarni poslovi seoske administracije ne obav(joju na način prikup(janja, unosa i obrade podataka na računalima.

mišem aktiviramo željene sadržaje.

Kako često nismo sami korisnici računala, dobro je na početku napraviti vlastitu mapu (folder) kako bi u nju spremili neki od načinjenih dokumenata.

Desni klik miša (na sredini zaslona) New folder upisati: MOJA MAPA Da bi pokrenuli nekakav program za pisanje, krećemo strjelicom miša s lijevoga donjega kuta zaslona na Start - Programs Accessories - WordPad i otvaramo lijevim klikom miša elementarni program za pisanje teksta. Otvaranjem WordPada nudi nam se nekoliko linija s vrha na dolje (linija naslova, linija izbornika, linija alata sličice). Osnovni način rada u stvaranju teksta je korištenje Mljekarski list 02/2005.

INFORMATIZACIJA

tipkovnice (tastature), točnije slovišta i nekih funkcijskih tipki : Enter - odlazak u novi red ili odlomak Backspace ( +--) - vraćanje nazad uz brisanje napisanoga Caps Lock- velika slova Tab - kretanje po tabulatorima Delete - brisanje s desna pokazivača (kursora) Shift + 2 (istovremeno) = navodnici Itd. Uvježbavanje rada na tipkovnici korisna je aktivnost kako bi postigli rutinu, a time i brzinu rada.

Neki važan tekst možete spremiti na način: File - Save as - Desktop i odabrati ime dokumenta (File name) npr. PRVI. Iz

WordPada izlazimo lijevim klikom na X u desnom gornjem kutu zaslona. Slijedećim otvaranjem računala pronaći ćete dokument na podlozi zaslona.

Kako zatvaramo računalo? Start - Turn off - Turn off (potvrda klikom lijevog gumba miša). Početak rada na računalu može izgledati naporan, ali vrijedi pokušati! Velika većina postupaka ima nekoliko različitih mogućnosti od kojih korisnik izabire najpovoljniju. U slijedećem nastavku pokušat ćemo raditi na elementarnom uređivanju teksta unutar dokumenta. O

VAŠ VRT

UREĐENJE VRTNOG Darko Kantoci,dipl. ing.

Zima je najpogodnije vrijeme za uređenje vrtnog alata, kako bismo mogli spremno dočekati glavnu sezonu po"ljoprivrednih radova, pro"ljeće.

Prije svega pregledajte držala na alatima. Ukoliko su dotrajala, najbolje ih je zamijeniti novima.

Ako možete, nabavite kvalitetna držala D ili T tipa. Rad takvim držalima bit će vam lakši i manje ćete umarati ruke.

Pera na lopatama i motikama nabrusite kako bi vam kopanje bilo lakše. NE\brusite kose i srpove.

Ako niste vični tom poslu, prepustite ga stručnja­ ku kako ne biste napravili više štete nego koristi.

Ako tek sada namjeravate kupiti vrtni alat, dobro razmislite što ćete kupiti. Naime, umjesto lopata i motika možete kupiti motokultivator.

No, ako imate manji komad zemlje, dobro će poslužiti ručni alat. U našim se prodavaonicama može naći kvalitetan alat različitih namjena.

Možete kupiti ručni razrahljivač tla ili ručnu vrtnu frezu i tako uštedjeti znatnu svotu novca.

Rad takvim alatom bit će nešto teži nego rad motornim strojem, no radovi u vrtu su, između ostalog, korisni za zdravlje.

Mljekarski list 02/200.5.

ALATA

Kad počnu radovi u vrtu, na ovaj način Ne zaboravite nakon svakog rada svaki komad alata oprati jakim mlazom vode. Nakon toga alat obrišite i zaštitite „ uljem ili sličnim zaštitnim sredstvom. Tako ćete produžiti vijek trajanja vrtnom alatu i izbjeći nepotrebno kupovanje novog, a samim time uštedjeti i novac. O 1' dočekat ćete ih spremni.

,... , Jaglac- vjesnikproljeća 53

"Hladne zime mogle bi nestati" Poznato je da se ukupna površina leda u smanjila za 7 %. No, alarmantan je i podatak da je prosječna temperatura posljednjih sto godina u Europi porasla za 0,95 °C. Da, u izviješću Europske agencije za okoliš navodi se kako se Europa zagrijava brže od ostalih dijelova svijeta, pa bi do 2080. godine hladne zime u Europi mogle nestati.

Snijeg na manjim visinama bit će sve

Arktičkom moru

U polju počinje prihranjivanje ozimih usjeva dušičnim gnojivima i kompleksnim gnojivima sa većim sadržajem dušika. Krajem mjeseca započinje sjetva jarih usjeva. Livade se drljaju uz prihranjivanje. Ako se na livadama nakupila voda treba je ispustiti.

Ako vremenske prilike dopuštaju u vinogradu može početi rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi propušteni radovi: kopanje jama, vađenje starih i oštećenih trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.

U voćnjaku se nastavlja sa uređivanjem voćaka. Obavlja se prihrana i zimska zaštita.

U povrtnjaku se topla klijališta pune bioenergetskim materijalom i kvalitetnom klijališnom zemljom. Povrće sijana u siječnju sada se njeguje. U zaštićenom prostoru siju se rane sorte kupusa, kelja, cvjetače, rajčice, 54

nepredvidiviji, a to znači da uskoro možemo očekivati zatvaranje brojnih skijališta u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji pa i Pirinejima.

Manje snijega tijekom zime neće veseliti poljodjelce. Naime, laganim topljenjem snijega u tlu se akumuliraju velike količine vode potrebne biljkama tijekom proljetnih pa i ljetnih mjeseci.

Toplijim zimama neće biti zadovoljni niti ratari. Prisjetimo se, samo smrzavanjem duboko izoranog tla tijekom zime, struktura tla je u proljeće mrvičasta, a time i lakša za obradu. ■

paprike, patlidžana i korabice. Na otvorenom se sije bob, cikla, grašak, luk, mrkva, peršin i rotkvica. Također na otvoreno se sadi češnjak, krumpir, rani kupus, kelj, luk kozjak i artičoke. Rajčica se sadi u zatvorenom prostoru.

U vrtu se započinje sa rezidbom živice.

Vrtni alat pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlja nije smrznuta mogu se saditi neke vrste lukovičastog cvijeća.

Narodne uzrečice: Ako se mačka u veljači sunča, u ožujku će opet za peć.

Bolje vidi u veljači gladna vuka nego u košulji čovjeka.

Matija led razbija, ako ga nema, on ga sprema.

Kakova pepelnica takova cijela korizma. Što burnija svijećnica, to ljepše proljeće. ■

mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 02.

20. 02. 28. 02.

!

OSIJEK6,52 17,06 6,37 17,216,24 17,32 ZAGREB _2,04 __~7.~~66,48 17,326,35 17,4~ Ml.fekarski list 02/2005.

MllllNI UREĐAJI QMEGA Vakuum agregati 250-2200 L /min.

Muzna kanta za krave lnox 22 L i akril 25-30 L

OSIGURANSERVISI REZERVNI DIJELOVI

GINAL G STI K OVE LE

/'

Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/28 82 811, Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

VAŠ

LIJEČNIK V

========================

MOZDANI -,

UDARI

Moždani udar je treći od vodećih uzroka smrtnosti (nakon srčanih bolesti i raka) i najčešći uzrok invalidnosti odraslih.

Premda je većina žrtava moždanog odara starije dobi, skoro jedna trećina mlađa je od 65 godina, uključujući i adolescente pa čakidjecu.

Mnogi su životi mogli biti spašeni da je ~ većina ljudi prepoznala sljedeće upozoravajuće -, simptome moždanog udara: Teškoće u govoru i razumijevanju jedno\ } stavnih rečenica.

Iznenadna slabost, utrnulost ili paraliza lica, -, ruke i noge. ~ - Iznenadno zamućenje ili gubitak vida ""'i (posebno najedno oko). ::, - Iznenadna jaka glavobolja.

- Privremena vrtoglavica ili gubitak ravnoteže.

Znanstvena istraživanja su potvrdila da rano liječenje može znatno smanjiti razarajuće posljedice moždanog udara. Osobu koja je osjetila gore navedene simptome ili samo neke od njih, treba brzo otpremiti u bolnicu.

Oko 80 posto moždanih udara uzrokovano je krvnim ugruškom koji onemogući krvnu cirkulaciju u mozgu. Ostalih 20 posto udara posljedica su krvarenja u mozgu.

Prevencije: Čak do 80 posto moždanih udara moglo bi se spriječiti lijekovima ili promjenom stila života. Razumije se, neki se rizični faktori, uključujući i osobnu ili obiteljsku povijest, ne mogu mijenjati. Muškarci su 19 posto ranjiviji od žena. Crnci su osobito rizični zbog veće vjerojatnosti visokog krvnog tlaka.

Ateroskleroza je nagomilavanje masnih naslaga na unutarnjoj stijenci arterija. Na mjestima tih naslaga arterije se suzuju i može se stvoriti krvni ugrušak, koji putem krvi može doploviti u mozak i izazvati moždani infarkt.

Oko 25 posto moždanih udara uzrokovano je djelomično blokiranim arterijama koje vode u mozak (karotide) .

J\ -

:--1-

.56

Dr. Ivo Belan ~-----------'

- skrivenizdravstvenirizik

Ispitivanja su potvrdila da su i muškarci i žene s visokim krvnim tlakom oko tri puta u većoj opasnosti od moždanog udara nego oni s normalnim tlakom. Međutim, gotovo polovica ljudi uopće na zna da ima povišen tlak krvi, a od onih koji znaju samo se polovica liječi.

Osobe s visokim tlakom mogu znatno smanjiti rizik od moždanog udara smanjenjem prekomjerne tjelesne težine, smanjenjem unosa soli u organizam, tjelovježbom i manjim konzumiranjem alkohola. Gotovo svatko s povišenim tlakom može biti uspješno liječen antihipertenzivnim lijekovima.

Nikotin u cigaretama povisuje krvni tlak.

Pušenje povećava vjerojatnost stvaranja ugruška krvi. Kao rezultat toga, ali i drugih faktora, pušači se izlažu barem dvostruko većoj vjerojatnosti nastanka moždanog udara nego nepušači. Mlade i srednjovječne žene koje puše više od 25 cigareta dnevno, imaju skoro deset puta veći rizik od udara nego nepušačice.

Nekoliko godina nakon prestanka pušenja rizik od moždanog udara pada na razinu onog kao kod nepušača.

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti, posebno žene, tri puta prije će doživjeti moždani udar nego oni bez dijabetesa.

Nizom lijekova i medicinskih zahvata može se liječiti moždani udar, a neki lijekovi još su uvijek u eksperimentalnoj fazi. ***

Moždani udar je zastrašujući događaj, a vrlo često rezultira invaliditetom (paraliza, gubitak govora, oštećena memorija). Čovjek može značajno smanjiti rizik od udara ispravljajući ili kontrolirajući rizične faktore. Ako doživite simptome moždanog udara - čak ako traju i samo nekoliko minuta odmah zatražite medicinski pregled. O Mljdwn;ki Li~t 02/2005.

Tehno1og1Ja KoJaajeVise!-.

2005

A DUPONT COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za :RTIFIKAT

sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER.PIONEERSJEMEd.o.o., Ćulinećka c. 2b/2, 10040ZAGREB,Tel.: 01 2958 000, http://www.pioneer.

A ouPoNr

CoMPANv

(S Zast1trnznak reg1stman111 pnm1en1enu drzavama s•111eta od strane

PIONEER H1- Bred lnternat,onal Ine., Des fv101nes. lowa.