Mljekarski list 12-2005

V

RIJEC UREDNIKA Listajući «Mljekarski

list» prisjećamo se svih korisnih

tekstova, savjeta, značajnih događanja, informacija i priloga zabilježenih na 672 stranice pisanog teksta kroz dvanaest brojeva tiskanih u 2005. godini.

Osjećamo potrebu da se u ovogodišnjem posljednjem broju - koji se upravo nalazi pred Vama -

vjernim čitateljima našeg popularnog mjesečnika, osvrnemo na najznačajnije događaje, promjene i okolnosti koje su obilježile ovu, po mnogo čemu burnu godinu te neminovno utjecale na položaj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, a samim time i na položaj proizvođača mlijeka. Želja nam je da se prisjetimo važnijih zbivanja vezanih za opće stanje u gospodarstvu koja su direktno ili indirektno utjecala i na proizvodnju mlijeka te ulogu «Mljekarskog lista» u ovom važnom segmentu mljekarstva, a time i ulogu Hrvatske mljekarske udruge u širem smislu. Stoga će i uređivačka politika Mljekarskog lista u narednom razdoblju biti više usmjerena na praćenje rezultata pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju prvenstveno iz područja poljoprivrede, s naglaskom na govedarstvo i proizvodnju mlijeka.

Gospodarstvo Unatoč mnogobrojnim problemima u gospodarstvu, od kojih je zasigurno najbolniji - velika stopa nezaposlenosti, Hrvatska se izgradnjom autocesta sve više i prometno otvara prema Europi. Ova godina bit će zabilježena i kao godina u kojoj je donesena povijesna odluka o početku pristupnih pregovora za stjecanje stalnog članstva u Europskoj uniji. Takvom odlukom Hrvatska je ocijenjena kao politički stabilna, a za investitore gospodarski sigurna zemlja. Naši pregovarači su realni, stoga iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije najavljuju veoma složene i teške pregovore. Danas su i seoska domaćinstva sve više prisiljena razmišljati na način primjeren procesima agrarnih promjena, uz neminovno napuštanje tradicionalne mješovite poljoprivredne proizvodnje, uz sve češće opredjeljenje za specijaliziranu proizvodnju. Smatramo važnim istaknuti da je tijekom ove godine povećan uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda za oko 10% uz istovremeni rast izvoza, čak iznad 30%. Rastao je i uvoz goveđeg i svinjskog mesa, dok je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednosna na razini prošle 2004. godine. I dalje se nastavlja uvoz subvencioniranih 'jeftinih" sireva koji negativno utječu na domaće tržište u smislu da pored ostalih problema, mljekarska industrija pokazuje manji interes za otkupom mlijeka iz domaće proizvodnje, što se vrlo negativno reflektira na položaj naših proizvođača mlijeka. Iz svega navedenog proizlazi zaključak da se u novom europskom okruženju i tržnoj konkurenciji mnoga obiteljska gospodarstva - proizvođači mlijeka, nažalost neće moći održati.

Proizvodnja mlijeka Opće je poznato, da je do ove godine svaka proizvedena litra mlijeka imala kupca i otkupom bila

prodana mljekarskoj industriji. Ključna promjena u mljekarstvu Hrvatske je u činjenici da malim proizvođačima više nije osiguran plasman mlijeka. Razlog tome je što mnogi od njih ne udovoljavaju uvjetima kvalitete, zadane Pravilnikom o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka, ili zato što uvoz mliječnih proizvoda, posebno sireva, smanjuje mogućnost domaćoj mljekarskoj industriji veći plasman na našem tržištu. Ove godine viškove mlijeka od cca 20 milijuna litara riješilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva interventnim otkupom preko mljekara koje su ga

Mljekarski list 12/2005.

1

RIJEČ UREDNIKA

preradile u mliječni prah ili maslac. Unatoč tome domaća proizvodnja mlijeka je i dalje deficitarna s uvozom od cca 20% godišnjih potreba za mlijeko i mliječne prerađevine.

I dalje se nastavlja kontinuirana kontrola kvalitete otkupljenog mlijeka kroz sustav rada Središnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka Križevci (SLKM). Ovi se podaci o mjesečnim i godišnjim otkupljenim količinama mlijeka i službeno koriste, jer je do sada ove podatke registrirao Državni zavod za statistiku. Prema podacima SLKM može se procijeniti da će otkup mlijeka u 2005. biti povećan za 12% i iznositi cca 600 milijuna litara kravljeg mlijeka. Povećanje otkupa mlijeka prati pad broja proizvođača tako da će se njihov broj smanjiti za 4 000 u odnosu na prošlu 2004. godinu. proizvođače mlijeka od posebnog značaja je pitanje kvalitete mlijeka prema kojoj se vrši obračun otkupne cijene kao i sredstava novčanih poticaja. Osim fizikalno kemijske kvalitete, svakako je najvažnija higijenska ispravnost mlijeka i to u odnosu na broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama. Mnogim proizvođačima lošija higijenska kvaliteta mlijeka smanjuje cijenu a neki od njih ne mogu naći kupca za svoje mlijeko. U ovom segmentu proizvodnje postignut je značajan napredak. U prilog tome govori činjenica da je 23,31% mlijeka u 2003. godini bilo Ekstra klase, 34,40% mlijeka Ekstra klase bilo je u 2004. godini, a procjenjuje se da će u 2005. god. u ovoj klasi biti 46% otkupljenog mlijeka. Trend smanjenja mlijeka III. klase svakako je ohrabrujuća činjenica kako za proizvođače mlijeka, tako i za hrvatsko mljekarstvo općenito.

Tradicionalna proizvodnja

za

Šir~vnost često pogrešno sagledava složenost problema i budućnost proizvodnje mlijeka, jer se nerijetka vezano za ulazak Hrvatske u Europsku uniju aktualiziraju manje važna pitanja, kao npr. zabrana i ograničenje tradicionalnog klanja svinja, proizvodnja kulena te prodaja svježeg sira i vrhnja na gradskim tržnicama. Stav nadležnih organa neće biti zabrane proizvodnje i prodaje vrhnja i svježeg sira na tržnicama, uz uvjet da proizvođači prethodno udovolje propisanim tehničkim i zdravstveno-sanitarnim uvjetima. kvalitetu svakog prehrambenog proizvoda (pa tako i vrhnja i svježeg sira) odgovorni su proizvođači koji se moraju pridržavati propisanih uvjeta (Upisnik i odobrenje objekata, kvaliteta proizvoda, deklaracija-označavanje, kontrola kvalitete, uvjeti čuvanja).

U navednim zakonskim odredbama je i odgovor na pitanje: hoće li se proizvođači uopće odlučivati na preradu mlijeka i prodaju svježeg sira i vrhnja na tržnicama. Dakle, ništa se ne zabranjuje već se reguliraju određena područja proizvodnje hrane. Europska unija globalno podržava ovakve vrste proizvodnje koji su na razini lokalnog tradicijskog proizvoda, a na čemu se i gradi načelo zajedništva različitosti u Uniji.

za

Operativni program razvoja govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj Ovaj dugo očekivan Program (kojeg je Vlada prihvatila 8. srpnja 2004. godine), počeo je davati prve rezultate. U međuvremenu su obavljane različite pripreme i to: osiguranje povoljnih investicijskih kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), rješenja za snošenje 50% troškova za garanciju na kredit od strane države preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), kao i osiguranje povrata dijela kredita kroz kapitalna ulaganja. Za njegovu provedbu Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je republičko povjerenstvo, a županije svoja povjerenstva.

Provedbom Programa u segmentu proizvodnje kravljeg mlijeka, adaptacijom i izgradnjom novih farmi većih kapaciteta, očekuje se smanjenje deficita u domaćoj proizvodnji mlijeka i stjecanje povoljnijeg položaja u pregovorima s Europskom unijom u odnosu na mliječnu kvotu.

2

Mljekmski l~t 12/2005.

Tijekom ove godine započela je dinamična aktivnost realizacije Programa, pa je do sada Republičko povjerenstvo prihvatilo 156 investicijskih projekata za izgradnju mliječnih farmi različitih kapaciteta, od kojih su neke završene i započele proizvodnju. Obzirom da su to prve izgrađene farme iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje RH, navodimo neke od njih: - Obiteljsko gospodarstvo Njari, Gornje Predrijevo kapacitet 50 krava, otkup mlijeka vrši Lura d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Stojanović, Babina Greda kapacitet 80 krava, otkup vrši Lura d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Čelik, Veliki Grđevac kapacitet 70 muznih krava, otkup vrši Ledo d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Kovažik, štefanje farma od 38 muznih krava, otkup vrši Ledo d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Spahić, Novska kapacitet 40 krava, otkup vrši Lura d.d.

- U kategoriji velikih mliječnih farmi ove je godine u proizvodnju puštena i Farma Ivankovo Poljoprivredna zadruga Osatina. Vlasnik je gospodin Mirko Ervačić, a farma s kapacitetom od 1 200 mliječnih krava zasigurno je najsuvremenija farma mliječnih krava u ovom dijelu Europe. Sve proizvedene količine mlijeka Ekstra klase s ove farme preuzima "Vindija" d.d. Varaždin.

Mljekarski list u 2006. godini Vjerujemo da smo i u proteklom razdoblju u Mljekarskom listu „ prvenstveno aktivnošću svojih suradnika - autora članaka iz različitih podruČja proizvodnje kravljeg, ovqeg i kozjeg mlijeka barem donekle doprinjeli boljoj informiranosti i edukaciji naših čitatelja - proizvođača mlijeka. Svjesni činjenice da su zbog intenzivnih gospodarskih promjena u poljoprivredi obveze i zadaci Mljekarskog lista sve složeniji, želimo svojim članovima i čitateljima osigurati pravovremene informacije i korisne savjete prvenstveno u mljekarskoj proizvodnji. U tu svrhu spremni smo prilagođavati, pa čak i mijenjati koncepciju lista, ovisno o prilikama i potrebama naših čitatelja. Poseban naglasak i dalje ćemo u našim tekstovima dati izgradnji novih i adaptaciji postojećih mliječnih farmi, tehnologiji proizvodnje i menadžmenta farmi, zdravlju stada; pratiti procese i rezultate pregovora s Europskom unijom, pratiti tržište stoke, te nezaobilaznu kvalitetu mlijeka. Želja nam je da ubuduće uspostavimo još bolju suradnju s Vama, dragi čitatelji, te putem Vaših pitanja i sugestija i vi budete sudionici uređivačke koncepcije Mljekarskog lista u 2006. godini.

Urednički odbor Mljekarskog

lista sa stručnim suradnicima I

autorima, Upravni odbor I djelatnici Hrvatske mljekarske udruge svim čitateljima Mljekarskog lista žele sretan Božlć I uspješnu Novu 2006. godinu Vera Volarić, dipl. ing. predsjednica Hrvatske mljekarske udruge

(1ar,v{I dr; ~,

Mljekarski list 12/2005.

3

ISSN 0351-9104

SADRŽAJ

• GODINA

41 • PROSINAC

2005.

NA S LOV

I C A: Još jedna farma iz "Operativnog programa razvitka govedarskeproizvodnje u RepubliciHrvatskoj"(Foto:M. Petrović)

RIJEČ UREDNIKA Riječ urednika ______ __ __ ___ ___ __ ________ 1

AKTUALNO Novi osvrt na aktualnosti domaćeg mljekarstva ____________________________ 5

KONTROLAMLIJEČNOSTI Čemu služi kontrola mliječnosti __ __ _____ __ _ 8 Kako se provodi kontrola mliječnosti u RH ___ 13 SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Analiza provedbe performance testa unutar provedbe programa gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj __ __ ___ _ ____ _ __ ___ ____ 16 HRANIDBA Hranidba i reprodukcija mliječnih krava energija ___ _ _ _____ _____ ___ ___ _ __ ______ _ 19 PISMAĆITATEWA Pismo čitatelja i odgovor. _________________ 23 STANDARDIZA OPG Standardi za obiteljska poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji mlijeka _________ 25 OBRADATLA Površinska obrada tla - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 28 IZ OBITELJSKOGGOSPODARS1VA SPAHIĆ Otvorena nova, suvremena farma muznih krava ___________________________ 30

ZDRAVLJESTADA Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na farmama za proizvodnju kravljeg mlijeka ____ 32 VETERINARSTVO Tuberkuloza goveda _____________________ 33 Suzbijanje parazita mliječnih koza i ovaca ___ 38 OVĆARS1VO

Gravidnost ovaca _______________________ 34

RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA

TRŽIŠTESTOKE Tržište stoke ____ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 43 CroSim Godišnja izborna skupština Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda "CroSim" ________ __ _______________ _____ 46 IZ HSC-a II. savjetovanje uzgajivača goveda u RH . ____ 48

PRODAJAINSTRUMENATA Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomski fakultet Zagreb ____ 47

OBITELJI DOM __________________________51 DAN POLJA Centralni Pioneer Dan polja - Križevci ______ 55 ZLATNI

ROG

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog'': - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju iduće godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

Mlijeko raste na polju, a muze u staji ________ 39 UREDNIŠTVO t - - - - - -::li<:- - - - - - - - - - - - -><=-- - - - - - - - - - - -~ - - - - - - - - - - - -~ - - - - -, , , Napomena: : Popunjeni obrazac s Ime i prezime proizvođača:.......... .................................................................. .

X ~ podatcima za mjesec I Adresa: ............................................................................................................................................ . : studeni dostaviti tiBroj krava:............................ ................... ..................... ................................ .......................... : jekom prosinca o.g., : na adresu: Hrvatska Količina mlijeka isporučena mljekarska udruga mljekari (litara):... .................................................... . (za nagradu «Zlatni Klasa isporučenog mlijeka: .......................................................................... . rog» Ilica 31/3, 10000 I X Datum predaje obrasca i potpis:.... ..................... .............................. .................... ~ Zagreb. Informacije : , na broj tel: I I ,______ ~___________ -'X- ___________ ~ ___________ -X- ____ -' O1/4833 349 U Umnlčld odbor: dr. se. Petar Bosnić. Juraj Ćlčmak. dipl. ing .• mr. se. Ana Dakić • prof. dr. se. Zoran Grgić. dr. se. lvan Jakopović, Darko Kantoci, dipl. ing .• mr. se. Goran

Kiš. mr. se. Antun Kostellć. mr. se. Srećko Ladlšić, prof. dr. se. Boro Mioč, Amelija Šipek. dipl. lng .• mr. se. lgor Štoković. mr. se. Darl<o Uher V.d. glavnog I odgovornog urednika: Vera Volarić, dipl. ing .• Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević. Lektorica:Nada Ćičmak. prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb. UpravaI umnl6tvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265. fax: 01/4875-848. e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr.

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596. Cllena: 6.00 kn. GnlllcSkapriprema I llaak: 'Hlad", Pluska. Nikole Halpera1

[K]@~ ®©~

~ ~ffi

@X§)~@~®[kJJ~~

&~:;_;;-/; ____ ~:ć

samo dojačeg i bolnijegpada i otrježnjenja kad, naravno, bude prekasno za bilo kakvo popravljanje stanja. Vrlo je iztjesno da će proizvođačko­ prodaj ne cijene mlijeka pasti ispod sadašnje razine.

I točno je da će u tržnom nadmetanju na ovakav način poslovanja ostati možda 20-ak tisuća proizvođača mlijeka, no priča se tu ne završava. Ili barem ne bi smjela završiti.

Mljekarama koje danas posluju na potpuno ekonomskim osnovama nije u interesu otkupljivati „sve što je bijelo". Nekvalitetno mlijeko i previsoki troškovi sabiranja mlijeka od velikog broja malih i međusobno udaljenih proizvođača nisu im prihvatljivi i sve više odustaju od toga.

Kad se spominju troškovi od 20-40 lipa po litri takvog mlijeka, jasno je kako je takvo stanje dugoročno nemoguće. Isto tako, proizvođači mlijeka s niskom proizvodnjom po grlu i malim brojem krava nisu zadovoljni ni cijenama koje su 20-30% više od istih u međunarodnom okruženju.

Znači, potpuno su nekonkuretni čak i kad im se omoguće "povlaštene" otkupne cijene. Izvan su tržne utakmice, ali znači li to da ih se treba riješiti? Kakva će nam tek onda biti bilanca mlijeka? Može li se naći neki ekonomski interes kako povezati te male, urediti njihovu tehnologiju proizvodnje da pogrješke i promašaji budu što manji, a onda tražiti modele kako ih subvencionirati (iako se taj pojam mora izbaciti iz javne upotrebe, bolje je reći - stimulirati) da ostanu na selu i u seoskom prostoru koji nam biva nenaseljen, a istovremeno gradovi ne nude ni zaposlenje ni stambeni prostor, ni kompletnu komunalnu infrastrukturu za kriterije suvremenog življenja.

Povodom osvrtu ovaj put su dvije, meni zanimljive, stvari koje su se dogodile prošli

U rujanskom broju Mljekarskog lista objavljenje moj prvi osvrt na aktualnosti domaćeg mljekarstva. Radilo se o članku napisanom 13.06. kada je 300-tinjak proizvođača mlijeka, u okviru nekoliko strukovnih udruga, održalo prosvjed upozorenja ispred resornog ministarstva s najavom moguće blokade hrvatskih prometnica ukoliko država ne udovolji zahtjevu seljaka.

Osnovni razlog prostjeda bila je najava da će mljekare otkupljivati samo najkvalitetnije mlijeko od domaćih proizvođača, te da će se za 30-40% smanjiti ukupni iznosi poticaja za ratarstvo i stočarstvo. Istovremeno je, navodno, uvezenog nekvalitetno stježe mlijeko i mlijeko u prahu, za koje se kao zemlje podrijetla navode Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora. Seljaci su prostjedovali da će ih ovakva „neprincipijelna" konkurencija i najava smanjenja poticaja dovesti do propasti. Pogotovo su ugroženi oni koji su digli skupe kredite za podizanje farmi, a sada ih otplaćuju. Spominjane su tisuće gospodarstava pred bankrotom, desetci tisuća Hrvata pred raseljavanjem. Navodile se riječi ministra kako će od 140 tisuća obiteljskih gospodarstava ulazak u EU „prežitjeti" tek njih 20 tisuća. Neki su to nazivali i eutanazijom hrvatskog seljaka.

Dogodio se i „višak" sirovog mlijeka na tržištu, za kojeg je najavljen interventni otkup oko 15 milijuna litara mlijeka subvencioniranjem mljekarama oko 22 milijuna kuna.

Seljaci su pretpostavaljali da će se za isti iznos smanjiti iznosi poticaja koji su trebali završiti kod njih. Što se dogodilo? Jednostavno, dolazi vrijeme kad se razrješavaju stvari koje su proteklih godina odgađane tako što su problemi „gurani pod tepih". Već sam to nekoliko puta napisao na stranicama Mljekarskog lista. Takva politika odgađanja nečega što neumitno dolazi, dovest će Mlfekarski list 12/2005.

s

AKTUALNO

tjedan (14.-19. studeni). Jedno je izvješće s uloženog novca i rada potrebno je kvaliteno poljoprivredne emisije na televiziji, a drugo je gospodariti s 30, 50 ili više krava na farmi. Kad se rasprava sa Savjetovanja uzgajivača goveda tome doda da proizvođači ne postižu zadovoljavajuću muznost kak.o bi poslovali rentaodržanogu Vinkovcima u organizaciji HSC-a.

Na državnoj televiziji kao i obično, kako to bilno, i da neke mljekare ne mogu opstati u ide s vremena na vrijeme, crna kronika stanja u postojećim tržnim uvjetima ili moraju značajno mljekarstvu s obiteljskih gospodarstava u smanjiti svoje otkupno područje kako bi Brodsko-posavskoj županiji. Ljudi su podigli racionalizirali nabavu mlijeka, krug "nesreća" kredite prije nekoliko godina, kad se sve činilo koji se obrušio na neke naše proizvođače polako se zatvorio. idealnim za mljekarstvo.

Zatim su došle "zločeste" laboratorijske pretrage i prema rtjima Nažalost, pomoći izvana nenia i neće biti, nema više visokih otkupnih cijena, nema više određene otkupne cijene mlijeka, koje često nisu išle na ruku uobičajenoj tehnologiji seljačkih besplatnog sabiranja mlijeka od svake kravice. gospodarstava. Kako nesreća nikad ne ide sama, Svako od gospodarstava najprije mora odraditi pridodane su i promjene, pa i izuzimanja nekih dobro svoj dio posla u proizvodnji mlijeka. otkupnih mjesta. Neki seljaci moraju sami voziti Kvalitetno držanje grla, hranidba, higijena, mlijeko do udaljenih mjesta otkupa. Računica visoka muznost i kvaliteta mlijeka. Kad se to nikakva. napravi, s pravom se može tražiti da resorno ministarstvo učini više u izravnoj pomoći ili Što reći na to? Činjenica je da su takva usmjeravanju drugih službi, pa i poslovnih pravila igre. Određena su puno prije, ali ih neki subjekata, prema unapređenju gospodarskog nisu shvaćali ozbiljno. Sad su tu gdje jesu.

Najgore za sve nas koji se na bilo koji način položaja proizvođača mlijeka. Ovako, treba bavimo mljekarskom proizvodnjom je da se priznati dobar dio krivice za slab prihod, ostvare najave o prodaji tek nabavljenog stada ili odnosno gubitke određene i malom količinom i slabom kakvoćom mlijeka. potpunom napuštanju proizvodnje mlijeka.

Kaže se, kad krave jednom odu iz gospodarstva, Na II. savjetovanju uzgajivača goveda u nikad se više ne vraćaju. Gospodarstvo organizaciji Hrvatskog stočarskog centra bilo je definitivno napušta uzgoj krava i proizvodnju dosta riječi o položaju i stanju malih proizvođača. mlijeka. O općenitim razlozima koji su doveli do Jedna naša tvrtka ponudila je program otkupa ovakve situacije u domaćoj proizvodnji već sam teladi od malih proizvođača, nešto što se izgubilo više puta pisao u rubrici Gospodarstvo s vremenom tržnog poslovanja u nas. Naime, Mljekarskog lista. Može se ponoviti kak.o nikad nekad su Hrvatsku prekrivale poljoprivredne nismo imali sustavno poticanje mljekarstva koje zadruge i kooperacije. Gotovo 4 000 takvih bi stvorilo veći broj proizvođača koji mogu subjekata doslovce je otkupljivalo jedno po jedno potpuno, ili gotovo potpuno, ravnopravno tele od svakog uzgajivača, a zatim kooperakonkurirati inozemnim proizvođačima i tivnom proizvodnjom tovilo telad u manjim ili proizvodnji koja već sada značajno utječe na većim tovilištima obiteljskih gospodarstava. domaću mljekarsku proizvodnju i promet Takav otkup teladi je, naravno, važan i za mljekarskih proizvoda. Dobra otkupna cijena i proizvodnju mlijeka. Proizvođači mlijeka ne državni poticaji, kreditiranje nabave stada i "troše se" na držanje teladi, nego se krave čim moderniziranja proizvodnje, zajamčen otkup, prije usmjeravaju na davanje veće količine izuzimanje mlijeka i proizvođača mlijeka iz .mlijeka. Pritom nije zanemariv ni ekstra prihod sustava PDV-a .. .i slično, doveli su do toga da je dobiven prodajom teleta. S ovom praksom se bolje bilo ostati - bez suvišnih rizika - na 5-10 prestalo jer, naravno, nije bila jeftina, a za krava, nego ići u povećanje proizvodnje. Već je razliku od današnjih uvjeta, tada nitko nije poznato, za punu uposlenost i efikasnost previše vodio brigu o troškovima takvog

6

Mljekarski liYt 12/2005.

AKTUALNO

sabiranja teladi. Program otkupa po načinu "tele po tele" ne čini mi se lošim, samo sam sumnjičav je li to ponuđeno samo sada kad su nestale rezerve teladi iz uvoza, i hoće li to biti hvalevrijedna trajna poslovna orijentacija.

Drugi je primjer jedne veterinarske stanice u široj okolici Zagreba. I oni predlažu Program proizvodnje telećeg i junećeg mesa radi gospodarskog i socijalnog zbrinjavanja dijela manjih seljačkih gospodarstava.

Uzgoj i proizvodnju u EU deficitarne junetine, pogotovo mlade, namjeravaju povećati angažiranjem više od 50% naših uzgajivača krava koji imaju gotove kapacitete za 2-5 krava. U promijenjenom sustavu poticaja bilo bi stimulirano držanje krava, posebno onih koje otele i othrane tele do najmanje 4 mjeseca i mase od najmanje 210 kg.

Poticaji bi davali i za uzgoj ženskih grla nakon 1. teljenja, te za tovnujunad iznad 300 kg. Tako se računa na uposlenosti gospodarsko zbrinjavanje 18-20 tisuća malih uzgajivača, te uzgoj 5-7 tisuća

junica za reprodukciju i 37-53 tisuće tovne teladi godišnje. Projekt je sigurno izvediv na užem području s kojeg dolazi ovaj prijedlog, a pitanje je ima li i dovoljno volje i sredstava da se ovako nešto podupre na razini cijele Hrvatske ili barem njenog ruralnog i brdsko-planinskog dijela za kojeg postoje preduvjeti: tradicija i uvjeti proizvodnje, neiskorištene površine, mala nezbrinuta gospodarstva, postojeći sustavi potpore, te modeli EU potpore.

U svakom slučaju, vrlo je važno naći neko rješenje za poslovni opstanak malih proizvođača, a da se pritom oslobodi što više kvalitetnih poljoprivrednih površina za "velike" tržne proizvođače. Pitanje je samo, jesmo li sami u stanju pomiriti ove dvije krajnosti da opstoje i posluju na što bolji način. Ili će se obistiniti prognoza predstavnika jedne udruge uzgajivača da to nismo u stanju, nego da trebamo preživjeti do ulaska u EU, koja se kao takva pokazala kao puno bolji upravitelj i selom i poljoprivredom. ■

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Uređaj za automatsko pranje

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa uređajem za automatsko pranje i doziranje deterđenata, te procesorskom kontrolom hlađenja visoke učinkovitosti.

Uređaj za automatsko

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

pranje i

doziranje deterđenata kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

www.elektrotehnika.hr Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljekmski li<;t12/2005.

7

KONTROLA

MLIJEČNOSTI

@8GYJQD @~QD~D ~@~~@~ uiJ~DJJ 8©~@@710I Peiaković I Damir

dipl. ing.

Kontrola ml(ječnosti je zasigurno najvažniji i -najzahtjevniji posao koji se obavija u svrhu unapređenja proizvodnje mlijeka uopće. Ipak, kod nas joj je iskoristivost izuzetno mala, poneki nažalost čak dovode u pitanje i njezinu svrhu.

dima koja jesu u kontroli mliječno­ sti, a koju kod nas provodi Hrvatski stočarski centar (HSC). Kontrola mliječnosti (ili bolje reći proizvodnosti) temelj je uzgojno-selekcijskog rada u govedarstvu Dužnost nam je svima zajedno kontrolu uopće već više od jednoga stoljeća. Danas, k mliječnosti učiniti traženom i cijenjenom. Tada tome, kontrola mliječnosti još puno veće ćemo tek moći računati na ozbiljno napredoznačenje ima kao najvažniji izvor informacija za vanje, kako u uzgoju i selekciji, tako još više i u pravilno vođenje (menadžment) stada. Dakle, menadžmentu u proizvodnji mlijeka. kontrola mliječnosti potrebna je radi uzgajivača, Za one koji još uvijek brkaju pojmove, pod proizvođača mlijeka i oni od nje moraju imati kontrolom mliječnosti podrazumijeva se izravnu korist. Oni su dakle naručitelji toga mjesečno mjerenje količine mlijeka svake posla koji, kao što svi znamo, i nije tako mali. krave, uzimanje uzoraka i analiza mlijeka Naime, ogroman trud, vrijeme i novac ulaže se svake krave i prikupljanje drugih važnih upravo u prikupljanje, analize i obradu podataka podataka o kravama, naravno, samo u sta- dobivenih kontrolom mliječnosti, na kojoj kod nas radi veliki broj djelatnika HSC-a.

Te vrijedne (i skupe) informacije treba iskoristiti na valjani način. Korištenje rezultata kontrole mliječnosti nezamjenjivo je u dva usko povezana područja: uzgojna-selekcijski rad i unapređenje menadžmenta - upravljanja stadom.

Korištenje rezultata kontrole mliječnosti u uzgojno-selekcijskom radu Da bi kontrola mliječnosti imala puni učinak u genetskom unapređenju goveda, moraju biti ispunjene temeljne pretpostavke, a to je precizno, savjesno, nepristrano prikupljanje svih potrebnih (bitnih) podataka, kvalitetna obrada, prezentacija i dostava Količinom i kakvoćom m!tj'ekamože se valjanoupravljati samo na podataka do uzgajivača i dovoljan broj temelju pouzdanih informacijadobivenih kontrolommliječnosti Mljekarski list 12/2005.

KONTROLA

MLIJEČNOSTI

Tablica'I: Usporedbarezultatakontrolemliječnosti holsceinkrava (crniHF), u nama -:::animljivim zemljama te dviju krava s naše top liste, s obziromna sastav mlijeka i njegovuvrijednostpo našim kriterijima plaćanja

Zemlja

Broj HF krava u kontroli mliječnosti

SAD Kanada ltaliia Nizozemska Nlemačka

Austriia Mađarska

Slovenija Hrvatska MELISA TIKA

4 071 232 689 217 1 100 543 638 000 2 049 263 25771 203 000 23 813 21 245 Usnoredba HR 0039004146 HR 0022000889

Prosječna

proizvodnja mlijeka (kg u 305 dana)

Protein %

obračunu

(kn)

9 942 3,64 305 9 721 3,68 3,21 8592 3 71 332 8403 4,33 3,43 8222 419 3 42 8 082 417 3,26 7 885 3 73 3 20 6858 4,09 3 26 6039 325 390 dviiu krava s naše holstein - too liste: 1. Me/isa 11 385 3 38 329 'I 10 547 4,27 3,52 I

krava (i stada) u kontroli mliječnosti. Bez organiziranog, aktivnog sudjelovanja uzgajivača u osmišljavanju, provedbi, (samo) kontroli i unapređenju cijelog tog sustava, nemoguće je zadovoljiti navedene pretpostavke.

Inače, kontrola mliječnosti je samo temelj na koji tek treba nadograditi čitav niz postupaka i ustrajnog, konstantnog stručnog i znanstvenog, dobro organiziranog rada da bi se u očekivanoj mjeri ostvarila ona stara, ''jednostavna" postavka o selekciji (genetskom poboljšanju): "...odabrati najbolje od najboljega." To izgledajednostavno, ali praksa pokazuje da nije nimalo lako odabrati najbolje. Kvalitetna provedba kontrole mliječnosti omogućuje organiziranom sustavu uzgajivača, stručnjaka i znanstvenika donošenje najboljih odluka u uzgoju, a sve se može svesti na dvije najvažnije stvari: • Procjena uzgojnih vrijednosti svake krave i bika za sve važne osobine (to vidimo na uvoznim pedigreimajunica- ako tražimo - no, uvoznike to obično ne zanima) • Korištenje bikova na osnovu uzgojnih vrijednosti (nakon kvalitetnog testiranja) = ciljano sparivanje (izbor bikova prema postavljenom uzgojnom cilju).

Jll/ekarski list 12/2()05.

Mast %

Cijena takve litre mlijeka po našem

273 2 81 2,87 313 3,09 3 01 2 83 2 98 2 91 i 12. Tika 2,74 316

Vrijednost mlijeka prosječne

krave (kn) 27120 27335 24665 26295 25370 24315 22278 20437 17 561 31 194 33306 ---·

Uz kontrolu mliječnosti u užem smislu (količina i sastav mlijeka), za protjene uzgojnih vrijednosti neophodno je kvalitetno prikupljati i obrađivati informacije i o: - reprodukciji, izlučenjima, prometu (ulazu i izlazu iz stada) - težini teljenja - protoku mlijeka i temperamentu Uz to je neophodno obuhvatiti što veći dio populacije ocjenom eksterijera ili tipa (linear scoring), a kod simentalca testirati bikove na tovne i mesne karakteristike.

J{orištenje rezultata kontrole mliječnosti u svakodnevnom menadžmentu Da bi se kontrola mliječnosti mogla valjano koristiti za bolje upravljanje stadom, uz već navedeno, potrebno je ispuniti još dvije odlučujuće pretpostavke. To je dostava rezultata do uzgajivača u što kraćem roku nakon kontrole - najviše 10 dana - te prikladna prezentacija (ispis) rezultata. Taj ispis mora sadržavati sve potrebne informacije i to u formi koja će omogućiti lako snalaženje i uzgajivačima i onima koji im pomažu (savjetuju) u donošenju odluka na temelju tih važnih informacija (primjer u tablicama 2.1. i 2.2.). Mnogi uzgajivači (ili 9

KONTROLA

MLIJEČNOSTI

T.z ,l,c,· 7 .1. PtiHtjL · Ji1e,l 1111esr:.L110E; 1rikt1-::.a ··ezul,111 ~ ·,u r~'ie1111i,.-tnos1i ~,s11ovni pohr.:are'11 ,,roiz,·oJnjfu ~"''· t, Datum kontrole 21./4./'99.

A43x mužnja 46muznih 15 suhih Dnevna proizvodnja

Šifra i ime farme Metoda kontrole: Broj krava: Grupe

Datum obrade 28./4./'99.

Mužnjapoč.

06,10 16,30 21,40 kraj 07,40 17,50 22,50 305-dana proizvodnla

I Porb. laktacije

"' ~

~

bi)

·-., o

iil !~ ~]i

i

~ li

-®

~

3,45 347 3,43

27 11 23

3 85 3,59 4,20 4.45

3,10 3.15 343 3,64

4,18

3,45

19 9 18

170 193 173

32,9 35 2 37,5

408 4,27 422

<60dana 61 - 120 dana l21-180dana > 180 dana

5 6 8 27

31 91 152 233

462 44,2 37.2 30 5

Farma Ukupno

46

175

35,2 1618

c.

CI -

j"'

.s

~

Po fazi laktacije Prvotelke Dru!lotelke Ostale krave

~

.s:

~

s

'$.

~

.,

.s., o

bi)

i

'.§

JA-;; "' ~

:s-.§

one == =2'> ..........

8

";!:.~

.s: s

.s: o.

9 984 11216 li 538

3 88 4,03 413

3,39 3 51 3,43

387 452 477

339 393 395

105 101 94

6 6 8 41

11374 li 786 10 892 10 542

3,79 3,66 413 4,08

3,42 3,27 3,45 3,45

431 431 450 430

389 385 376 364

101 107 99 99

61

10792

4,01

3,43

433

370

100

~

T.1/Jlicu2 ~:P,·,m;er,fijeJ.z1111esec.11og 11 rikaza re-::.ulti1tt1 k·cmrolcmliiečnosti - roiedittatnirezultmi !...·rava - usporedbaJ'C' tri l:rave11t1dt'lit: ri1zličitc farme Dnevna proizvodnja KRAVA

k2mllleka

Ime - br. ogrlice Životni broj

f i

'$.

34,8

4,72

I

t

•

Salma23 NL 188682272

36

Syeije3 NL 108304675 Debby30 NL 108304707

30

GeesJeM NL 173342006 Wllma89 NL 184442898 Geeeje99

27

32

29,5 30,6

-;:

•e

5,00 3,66

i 1! ..

C.

'$.

3,80 3,89 3,62

Sl.§ -;.,~

Jš

i-=„a !"11

15 134 217

'5'

31,0

S,34

3,64

85

.. ~

.!!

FARMAJ 10.11.1998.

2.02 1 10.10.1998.

402 3 J0.12.1998.

07.10.1998.

2,09

2S

24,1

4,00

3,52

19

23

21,1

4,03

3,12

25

njihova djeca, rodbina, prijatelji, savjetnici) služe se računalom pa je potrebno omogućiti pristup rezultatima kontrole mliječnosti i putem interneta. Bez zadovoljenja dviju navedenih pretpostavki, kontrola mliječnosti nema gotovo nikakve praktične vrijednosti za uzgajivače u svakodnevnom menadžmentu stada. No, u praktičnom upravljanju stadom, posebice u hranidbi krava, rezultati kontrole

1

16.09.1998.

1 15.01.1999.

I 2..07 2.04

Proizvodnja u laktaciji/ 305-dn proizvodnja

v .!!•.. !i"!J .: !!

-e... .. = e

403 3 FARMAl

NL 184442944

10

datum teljenja

•

"CI

5 867 10393 7452 193 10241 4 510 132 8798

162

170

191 71

5134 8844 5012 7607 1389 5937

-e• l!...,., e• i .a~ =-., ..... . it„ !i .......... li:

~

4,92 4..70

4,68 4.80 3,77 376 4,93 4.9& 4,02

C. JI ..,_

3,53 3,62 3,79 1M

3.51 3,68

4,27

3,37 347 3,36 342 3,17

07

3.43

4.03

289 488 349 492 170 331 253 439 202 307 59 253

C.

207 377 282 394 158 324

173 307 168 260 44 203

)26+ 111

74-

121+ lil

77-

mliječnosti dragocjeni

su.kao i, primjerice, krvna slika u dijagnosticiranju bolesti.

Precizno i racionalna vođenje hranidbe mliječnih krava (posebno visokomliječnih) danas je gotovo nezamisliva bez rezultata mjesečne kontrole mliječnosti. Oni - uz redovito ocjenjivanje tjelesne kondicije svih krava, praćenje stanja balege te drugih pokazatelja zdravstvenog stanja krava (a po potrebi i ciljane pretrage mokraće i Mljekarski list 12/2005.

~=~• ========~=======MLIJEČNOST KO NT ROLA

I

temeljno polazište po Jako je važno da je ispis rezultata kontrole kojemu se krave hrane u različitim stadijima mliječnosti pregledan i da sadrži sve potrebne proizvodnog ciklusa. podatke: lako prepoznavanje svake krave u konU Slovenijije nedavno objavljen vrlo ko-ristan troli (ime krave, ŽB i broj ogrlice ako ga krave praktični priručnik za naprednije proizvo-đače imaju) te redni broj i stadij laktacije (broj dana od mlijeka i sve stručnjake koji se bave problemateljenja do kontrole). To je važno da bi se pažnja tikom hranidbe mliječnih krava (Pri-ručnik za uzgajivača, i eventualno onoga koji ga savjetuje, vođenje hranidbe krava uz pomoć rezultata usmjerila na bitne informacije i rješavanje problekontrole mliječnosti, izdavač Kmetijski inštitut ma, a ne na „dešifriranje" koje je koja krava, Slovenije, 2004.). Toplo preporučam ozbiljnijim koliko je prošlo od teljenja i slične nebitne stvari. uzgajivačima i stručnjacima da ga prouče.

U kontroli mliječnosti uzgajivači moraju makNajvažnije informacije koje nam trebaju za simalno aktivno sudjelovati jer nema drugog nači­ bolje upravljanje stadom mliječnih krava su: na da dođu do navedenih vrlo vrijednih infor• ostvarena, i po mogućnosti očekivana, količina macija. Ako imje stalo da dobiju ove informacije (a mlijeka na dan kontrole moralo bi im biti jako važno), onda moraju uložiti i • sadržaj i međusobni odnos masti i proteina u truda i vremena za prikupljanje svih potrebnih mlijeku uz sadržaj ureje u mlijeku (čiju analizu podataka. Kontrolor ne smije otići iz staje, a da treba posebno tražiti i platiti) pokazuje kakva nije zapisao primjerice kakva su bila sva teljenja je hranidba i što treba poduzeti da bi je pobolj(po težini) od zadnje kontrole ili da nije zapisao šali imena i brojeve ogrlica (ako postoje) svih novo• sadržaj laktoze u mlijeku - prilično je stalan, oteljenih junica i krava. Ako se uzgajivači aktivsmanjenje upućuje na pojavu mastitisa no i korektno postave, onda imaju pravo tražiti • broj somatskih stanica svake krave koja je u sve potrebne informacije u prikladnom obliku i laktaciji. na vrijeme. Naravno, ta cijela priča mora imati i To su temeljne informacije na temelju kojih se svoju cijenu. No, cijena je praktički zanemariva u mora reagirati odmah i zato je nužno da stignu odnosu na vrijednost koju te informacije potencido uzgajivača u što kraćem roku nakon kontrojalno imaju. Inače, cijena kontrole mliječnosti u le. Uz to, uzgajivačima je vrlo korisno i sljedeće: · zemljama s kojima se moramo uspoređivati iznosi • ekonomska vrijednost proizvodnje svake krave u prosjeku vrijednost od 50-80 kg mlijeka po kravi u usporedbi s ostalim kravama u stadu (lakgodišnje. Korist od kontrole mliječnosti mora biti, tacijska vrijednost LV) dobivena na osnovu i jest, barem nekoliko puta veća od njezine cijene. ostvarene i očekivane proizvodnje, uvažavaTo se jasno pokazuje, primjerice, već samo na jući ekonomsku vrijednost masti i proteina te razlikama u cijeni mlijeka različitog sadržaja sve utjecaje koji otežavaju jednostavnu masti i proteina (primjeri u tablici 1). Po našoj usporedbu krava (dob, redni broj laktacije, formuli plaćanja mlijeka vrlo je atraktivno imati sezonu, ...); prosjek stadaje uvijek 100 • usporedba stada sa stadima ostalih uzgajivača mlijeko s 4,3% masti i barem 3,4% proteina. No, kako ćemo uopće znati koja krava ima ka(i ekonomski) kvo mlijeko - pa onda i što se mora poduzeti • izvješća i planovi reprodukcije u hranidbi te s kojim bikom koju kravu osje• plan izlučenja te preporuke korištenja bikova • plan kvota (to nas očekuje i izuzetno je bitno), i meniti da bi povećavali vrijednost mlijeka ako ne cijenimo kontrolu mliječnosti?! ■ sl. krvi)

- predstavljaju

Jfljekarski list 12/2005.

11

ur~

VRBOVEC, E. de Piennesa bb tel.: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-035

e-mail: jurval@jurval.hr, · t: www.jurval.hr

TRAKn 'ERVNI Dl

Najpovoljnija ponuda- besplatna dostava.Provjerite!

KONTROLA

MLIJEČNOSTI

kontrolno razdoblje je 2933 dana. Kontrolor naizmjenično uzima mlijeko za analizu: u jednom mjesecu ujutro, a drugog mjeseca navečer. Kod A4 metode dvije su kontrole u kontrolnom danu: pola bočice Kontrolu mliječnosti kod nas provode uzorka mlijeka ujutro a pola navečer. Kontrolno djelatnici Hrvatskog stočarskog centra razdoblje je 29-33 dana.

(HSC) koji je punopravni član ICAR-a Tijekom 2004. godine došlo je do značajnijeg (International Committee for Animal porasta broja krava čije se mlijeko kontrolira recording). Od 2004. godine HSC ima zbog uvođenja B metode. Na taj su način stvoreni pravo korištenja službenog ICAR-ovog preduvjeti zajoš djelotvorniji uzgojno-selekcijski pečata na svim dokumentima i ispisima rad. Samo u stadima uključenim u kontrolu koje izdaje. Time ICAR potvđuje da HSC mliječnosti moguće je ostvariti značajniji pomak provodi kontrolu proizvodnosti po u proizvodnji. Prosječna proizvodnja krava međunarodno prihvaćenim metodama i normauključenih u kontrolu mliječnosti u 2004. godini ma u uvjetimajedinstvenog sustava označavanja iznosila je 4 870 kg mlijeka, sa 4,02% mliječne životinja. masti (195 kg) i 3,32% bjelančevina (161 kg). IzNa obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj, vor podataka: Godišnje izvješće HCS-2004. Prema dugi niz godina kontrolira se mliječnost po AT podatcima MPŠVG (Operativni program razvoja metodi, a na velikim farmama po A4 metodi. A govedarske proizvodnje u RH) prosječna proizmetoda označava da kontrolu koju vrše vodnja mlijeka na nivou Hrvatske iznosi 2 600 kontrolori ovlaštene institucije, tj. HSC-a, dok kg/kravi. Iz ovogajejasno vidljivo daje prosječna metoda B označava da kontrolu mliječnosti vrši proizvodnja krava uključenih u kontrolu mlijefarmer u suradnji s ovlaštenom institucijom. AT čnosti za 2 300 kg viša od prosjeka populacije. metodom vrši se kontrola jednom mjesečno, a Pored namjene za potrebe uzgojno-selekcijskog rada, vrijedni podatci Tablica .f: Pregledbrojakrava u kontrolimlijeka od 2000.-2004. koji su prikupljeni tijekom Godina Pod uzgojno U kontroli Obiteljska Velike farme kontrole mliječnosti mogu mliječnosti gospodarstva selekcijskim biti od neprocjenjive koristi radom Broj Broj % % % Broi za kvalitetnu organizaciju 2000.

92 898 42 634 45,90 35 493 38,21 7 141 7,69 2001.

98 841 42 092 42,59 35 207 35,62 6 885 6,97 poslova vezanih uz proizvod2002.

108 524 43 360 39,96 36 785 33,90 6 575 6,06 nju mlijeka na obiteljskim 2003.

139 959 46 754 33,40 40 623 29,02 6 131 4,38 gospodarstvima i velikim 2004.

165 852 77 777 46,89 71 076 42,85 6 701 4,04 farmama. Naime, podatci

Kontrola mliječnosti u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju. S provedbom kontrole započelo se 01.01.1930. godine, unutar udruga uzgajivača koje su sačinjavale Savez marvogojskih udruga. Svrha provedbe kontrole mliječnosti bila je jednaka kao i danas: dobivanje pouzdanih i kvalitetnih podataka na temelju kojih će se provoditi uspješan uzgojnoselekcijski rad.

*Izvor podataka: Godišnja izvješća HSC-a (2000.-2004.)

Ml.fekarski list 12/2005.

13

KONTROLA

MLIJEČNOSTI

dobiveni prilikom kontrole mlječnosti (količina mlijeka i njegov sastav) mogu u značajnoj mjeri pomoći pri organiziranju hranidbe krava te ukazati na moguće probleme zdravstvenog stanja vimena.

HSC nakon obavljene kontrole mlijeka u najkraćem mogućem roku dostavlja podatke farmerima o analiziranim uzorcima mlijeka.

Ovdje treba imati u vidu činjenicu daje potrebno određeno vrijeme za skupljanje uzoraka, njihovu dopremu (hladna linija) u SLKM u Križevcima, analiziranje uzoraka, te dostavu podataka farmerima. Zbog velikog broja proizvođača, malih stada i informatičke neopremljenosti većine proizvođača mlijeka, podatke je najčešće moguće dostaviti samo putem kontrolnog asistenta prilikom njeSlika 1: Izgled ispisa s rezultatimakontrolemliječnosti gova sljedećeg dolaska na farmu. Ukoliko bi HRVATSKI STOČARSKI CĐffAR farmeri bili informatički ~~ lol.0131103-111 _.,__hr opremljeni i educirani, DNEVNI IZVJEŠTAJ KONTROLE MUJEĆNOSTI ovakve bi podatke bilo moguće dostaviti putem 20 T-.-1 -AT HRVAlSKI ~CENTAR .......... , "KOPECKI" OBRT 73 elektroničke pošte što KonlrolU 800129 .,_...., INllUS1lllJSKA 11 1 I 44322 UP<M.JAIII značajno pojeftinjuje i NCflMAI.NO VEČER ubrzava čitav proces.

Daum lopa: 10.11.2005.

DatlJm k-: 07.10.2006.

Također, postoji mogu,HR:0003001979 ćnost da farmeri netom 06 13 4.SI 4.08 • 9.19 1.11 HR 00030030ll7 247""' 1HR0023()()0352 06 03 3.37 4.12 • 1.22 2B 1nakon analize preuzmu HR 0023CWJ1648 214 14.30<WI) 4.88 4.18 4.14 • 8.88 272_, 1.11 05 07 24 --33 ___ Uffl'O.., 05 06 180 14.!IQ>o~) 4.511 3.79 4.00 • 148to>) 1.20 ' HR 000300eS64 podatke za svoje stado u 38 40'A,,u,) 06 02 3.88 2.83 4.32 • 7.70 1.30 28 • HR 0023001TT4 ESMERAI.OA 171-

---

-

-

21--

2

7U 34.5l!t:M.22) 4.12

8.2G

<1

8.3lj

7 HROIJOS01()e()6 SAMAHTA

22HR0()()3024g30

01 03

z, HR 8IOOOIIU720 "' HR 00Z3008248 GONClo'I

01 02 01 01

4.42 -4.14* 9.D5 3.78 4.37 • 8.72 3.88 ...51 8.94 4..42 4.22 • 9.22 76 ~~, 2.73 2.96 4.4(1 • 8.03 14 31.34 4.15 3.404.51 8.52 275 20.~.9) 2.97 3.44 4.58 11.70 241 21.113121"'14.58 3.83 <1.34• 8.58 216 21.43o,l.7') 4.SO 3.1<3 4.54 9.03 1fl8 34.21<><M) 3.71 3.!59 4.5'5 8.76 186 2224121.7'1 4.42 3.80 4.53 8.113 186 21.8f;22.1S) <1.03 3.ea ,.eo 6.111 188 22.24(>4.53)4.41 4.00 4.-44 • 9.01 4.24 3.82 4."9 • 8.91 137 25.0134 1-4.~1&.a2) 4.8-4 3.79 U1 8.93 87 23.7-.,., 8.48 3.58 3.12 4.71 38 18.2Q1,... ) 3.88 2.1<3 4.72 11.34 9 24.83 6.26 3.01 4.28. 8.09

' HR00030030G7

LOTOS

06

1 HR00030136113 SILVIJA o HR 0023003131 El..ZA. ,o HR 00030183!5eSRNA 11 HR Ul23003299 12 tfl. 0003020M7 1atfi 00:2900e397 14 tfl CICl030222J t5 tR 2100SZM41 JESIKA HR DOOaoZ2721

„

11 HR0100822311

18 t-fi 2100822328

1•~"00030:23825 ,o HR 0003023828

" HR 00030Z!948

1 HR 0003007508 AN<ICA

08 08 06

04 03

01 10 01 06 01 08 01 07 01 07 01 07 01 08 01 D5 01 05

231 14.98:17.32) 5.48 21n 11.~ua, 4.42 22B 2891!3'."') 3.88 120 18.0Q:zs.14) 5.19

s.\U\DIN

04 02

• HR0003014791 NA

s.\U\DIN

02

DIRK

ll2

TIN<A

• HR00030188011 • HR0003020447 •

SKOK)

HIMANG 011100032IICI

oe

• HR 0D23001TT4 ESIEIW.DA

GIJL DIRK

04

19

8,880.7

30 .......

1.17

215 ____ ...........

29

0.94 1.17 0.112 1.22 0.88 1.25 1.11 1.03 1.16 1.11 1.10 1.10 127 1.15 124

312!<11

5140rao,

21111

1123-

rn,,..., 17~

13-) 23(1>)

:se,,, ~tu)

38219"t) 20 170

2.(fl

34 22 25

., _,

•----

20 11..-:a.o 31 28 ~W.allNAT 28 n.aa1126 __,,..aa.\T 38 --NAT

25 ·~--26

29 ---28

23 25

...... ,..,_ .,,_ 368

....,

<1.44

211.ea.ar asa.o e.M8 ◄.41 30'1.t s.tO Jlf.1

311

._..

4.00

MU

SJl4 211.1

"JI11 71»7 4.415 11111 a.M

~

0.194 ◄.11 2154.Aa.a 2nS

e.m .....a aot.A 3.64 241.a

... ,,. ...

211

3.815 ao., 1.,31118.41 4e1.6 3.81 327.3 ,.., ....,_3'S1 7.2185.11..., !MJI 215S.D 141 152.0 ..-,oe 01 ....,,.. 315,1 ~u ua 221.0 12 ,.,._ 354.D 3.17 212.2 1,474 421 m.e 111 3l5.3 01 ..,_ 294 6UI ...,_

7 t-A oooeo237'115

• HR00230027'9S!ITEF!CA

1.23

41""' 248{147)

13 05.112005

- -----...

2 ~ 0003014524 ULI • HR0003018847

14

04 03 02 02 02 02 01

03

.....

--........

--.._.._

JI)

373

7JIID 1.08 211.0 5.27 211.&

322

7,114 a.GO

244

4,771 4.00

212.8

....

S.17 lll.O

ae.o .a.aoa:u

8M1

s.1:2a.o

1ts.e

4, 17'0 4.08 1•.2

UB

3.48

111.1

228.S

,.., •,.

a.a 27M 3.12 aa..11 3,7& 19'1.S

područnoj

stočarskoj

službi HSC-a. Zbog brzine dostave podataka na farmu, ova je mogućnost izuzetno zanimljiva, no stoji činjenica daje potrebno uložiti dodatno vrijeme, a i novac (troškovi prijevoza). No, sve bi to bilo opravdano pravodobnim reagiranjem na temelju rezultata kontrole mliječnosti. Pravodobno korigiranje hranidbe i provjera zdravstvenog statusa vimena znatno bi pridonijeli profitabilnijoj proizvodnji.

Navedeni ispis pruža dragocjene podatke koje je potrebno pravilno i potpuno protumačiti. Tu je neophodno sudjelovanje stručnih institucija M{jekarski list 12/2005.

KONTROLA

koje prate proizvodnju mlijeka na našim farmama (HSC, HZPSS). Na taj način se potpomaže i usmjerava ova proizvodnja, a sve u svrhu dobrobiti životinja i isplativosti same proizvodnje. Na temelju analize uzoraka mlijeka, posebice iz omjera između masti i bjelančevina (Index mast/bjelančevine) te sadržaja ureje u mlijeku, moguće je ustanoviti probleme vezane uz proizvodnju mlijeka. Normalan index mast/bjelančevine (1MB) treba se kretati između 1,1 i 1,5. Promjene u omjeru masti i proteina nastaju, prije svega, poradi neodgovarajuće hranidbe, bolesti ili neodgovarajućih odnosa u okolini. 1MB veći od 1,5 najčešće je posljedica prekomjernog crpljenja tjelesnih rezervi u prvoj fazi laktacije. Ovako visok 1MB znači da su krave, s obzirom na genetske predispozicije, loše opskrbljene energijom i metaboličkim proteinima. Visok 1MB neposredno nakon teljenja upućuje na moguće zdravstvene probleme krave. Ni premali omjer između masti i proteina (manje od 1,1) nije dobar, jer je najčešće posljedica hranidbe prevelikim količinama koncentriranih krmiva. Posljedice ovakvog indeksa su: acidoza buraga, smanjena sposobnost konzumacije krmiva te oboljenja papaka. I u jednom i u drugom slučaju kakvoća sirovog mlijeka je bitno manja nego u optimalnom omjeru masti i bjelančevina.

Sadržaj ureje u mlijeku vrlo je vrijedan podatak koji nam pomaže pri posrednoj ocjeni opskrbljenosti mikroorganizama buraga dušikovim spojevima. Dovoljno amonijaka u buragu prvi je preduvjet za djelotvornu probavu ugljikohidrata i sintezu mikrobnih proteina. Sadržaj amonijaka u buragovu soku ovisi o količini bjelančevina u obroku i njihovoj razgradljivosti.

Također, na sadržaj amonijaka u buragu utječe i energija koja je dostupna u buragu. Amonijak se oslobađa pri razgradnji bjelančevina u buragu, ali ga mikroorganizmi radi nedostatka energije, ili iz bilo kojih drugih razloga, ne mogu koristiti za svoj razvoj, pa on prelazi u glavni krvotok te se u jetri pretvori u ureju. Ureja se uglavnom izlučuje s urinom, a manjim dijelom putem

Mljekarski li.st 12/2005.

MLIJEČNOSTI

mlijeka. Sadržaj ureje u mlijeku, u našim uvjetima, trebao bi biti od 15 do 30 mg na 100 mL mlijeka. Premali sadržaj ureje u mlijeku je pokazatelj nedovoljnog sadržaja amonijaka u buragovu soku. Posredno nam ukazuje na probleme koji se javljaju, neprikladni uvjeti za razvoj mikroorganizama buraga: smanjena probavljivost organskih tvari, prije svega celuloze, usporava se probava krmiva u buragu - smanjuje se konzumacija krmiva. Mliječnost krava se smanjuje a sadržaj masti, bjelančevina i laktoze u mlijeku pada. Velik sadržaj ureje u mlijeku pokazatelj je pak prevelikog sadržaja amonijaka u buragovu soku. Problemi su vezani uz upotrebu značajnog dijela energije za izlučenje dušika iz organizma putem metabolizma amonijaka u ureju koji opterećuje jetru, a česte su i smetnje u reprodukciji. Vrlo je indikativna veza između sadržaja ureje u mlijeku i plodnosti. Utvrđeno je, da je osjemenjivanje bilo najuspješnije u krava čijem je mlijeku bilo približno 25 mg ureje na 100 mLmlijeka.

Pored ovih podataka dragocjeni su i ostali podatci s ispisa kontrole mliječnosti: dnevna količina mlijeka (DKM), sadržaj mliječne masti, bjelančevina, suhe tvari bez masti (stbm), broja somatskih stanica (BSS) i laktoze. Drži se da mlijeko koje sadrži manje od 4,5% laktoze potječe iz vimena koje je zahvaćeno upalnim procesima.

Ispis još sadrži podatke o stajskoj količini mlijeka u kontrolnom danu, zaključenim i obrađenim laktacijama u kontrolnom razdoblju, kao i prosječnu proizvodnju stada u zadnjih godinu dana (standardne laktacije-305 dana).

Naravno, kontrola mliječnosti ne nudi sve odgovore na probleme koji se pojavljuju tijekom proizvodnje mlijeka, ali može znatno pripomoći njihovom rješavanju. Uz aktivno sudjelovanje stručnjaka moguće je riješiti navedene probleme, a sve radi veće profitabilnosti proizvodnje. HSC nastavlja s razvojem vlastitog software koji će omogućiti izradu dodatnih ispisa iz područja kontrole proizvodnosti, radi pružanja novih informacija koje će pripomoći našim farmerima. ■

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

ANALIZA PROVEDBE PERFORIANC TEST QD~@Kf Rru~m[Q)[Đ[3 ~~ @@k000[D8~~

wmw B~~®Đ

~~cĐB @@m[ĐB (l[)

LjiljanaHusinec,dipl. ing.

postojanje jer je doprinijela unapređenju govedarske proizvodnje izgradnjom proizvodnih kapaciteta simentalca za meso i mlijeko.

Unutar proteklih trideset godina na snazi su bila dva uzgojna programa. Jedanje definiran 1973. godine Test je završilo 1 517 mladih bikova koje je i po njegovim postavkama radilo se sve do 1992. komisijski ocijenilo Povjerenstvo za ocjenu i godine kada je zaživio Program gojidbenog stvanamjenu bikova kroz 142 formirane grupe ranja goveda u Hrvatskoj definiran 1991. godine. mladih bikova. Po obavljenim komisijskim U tablici 1 dana je analiza performance testa koji ocjenama 497 bikova namijenjenih za umjetno čini temelj toga drugog, još uvijek važećega osjemenjivanje (32% od ukupno ocijenjenih) uzgojnogprograma. preuzeli su na korištenje centri za umjetno Bikovske majke predstavljaju sam vrh osjemenjivanje. Bikovi su po završenom testu u genetske izgradnje i proizvodnosti simentalske 365 dana ostvarili nadprosječne rezultate: pros- populacije goveda. Kroz cijeli navedeni period ječno ostvarena tjelesna težina od 598 kg i birane su prema kriterijima definiranim unutar prosječni dnevni prirast od 1 690 gr. Stanica je važećeg Programa gojidbenog stvaranja goveda temeljem postignutih rezultata opravdala svoje u Hrvatskoj. Ti kriteriji razrađeni su u Naputku za odabir bikovskih majki preTabltca 1: Kretan;ebro1nogstan1abtkovskthma1ktpo ma kojemu su krave birane po stočarskim službama u perioduod 1993.- 2004. god. podrijetlu, proizvodnim osobinama (količina i sastav mlijeBroi bikovskih maiki ,no, Stočarska 1nno 1nno 1nnn ,nnn 2001 ,nn, 21\1\d ,nn, 1995. 1nn< 109$ ka), reproduktivnim osobinaslužba Knu:1usmierene oclodnie ma i eksterijeru. Naputak je u 20.

21.

23.

24.

25.

22.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

--Vrbovec 69 75 84 77 59 61 57 51 46 38 34 26 par navrata mijenjan u dijelu Blelovar 52 66 72 63 53 50 43 43 44 45 43 29 koji se odnosi na kriterij odaKoDrivnica 32 55 52 44 63 58 35 31 29 23 26 25 Sv. I. žabno 42 17 33 44 39 37 34 35 32 35 29 24 bira temeljem proizvodnih osoĐurđevac 41 45 29 41 32 44 36 56 58 40 33 31 bina. Vršeno je određeno usklaČakovec 14 li 21 16 16 18 23 25 22 23 21 22 Sl. Brod đivanje minimalnih traženih 5 li 4 3 3 12 9 14 21 22 28 20 Daruvar 15 3 19 17 19 19 29 34 40 39 36 33 vrijednosti u odnosu na prosjek VrroVltica 4 2 6 I 16 29 34 6 36 33 28 31 populacije.

Križevci 4 4 14 13 17 16 12 8 li Varaždin 1 5 8 9 15 23 28 24 25 16 Broj bikovskih majki u Sisak 3 3 8 12 14 12 15 14 13 navedenom periodu kretao se V.Gorica 8 13 13 19 17 19 16 Sv. I. Zelina 9 2 4 9 9 li li od najmanje 229 krava u 1993.

Požega 2 4 7 5 6 7 5 godini do najviše 456 krava u 5 8 7 10 li 9 j Kraoina O.Miholjac 9 12 22 16 18 22 2001. godini. Prosječan broj Vmkovci 9 10 8 9 13 15 bikovskih majki za navedeni Karlovac 2 2 4 7 9 Ukuono: period je 361 krava po godini, 324 332 229 338 303 334 381 435 456 419 414 368

Ove godine navršilo se 30 godina neprekinutog rada na provedbi Programa gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj. Svrha Programa je proizvodnja novih generacija rasplodnjaka simentalske pasmine goveda. Tijekom tog perioda u stanicu je sveukupno zaprim(jeno 1 746 teladi dobivenih usnuerenom oplodnjom bikovskih majki s bikovskim očevima.

r

.

. .

. .

. ..

I

16

My'ekarski list 12/2005.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

je prosječna proizvodnja od 6 035 kg mlijeka s 4,02% mliječne masti i 3,42% bjelančevina.

Bikovski očevi odabirani su svake godine s posebnom pažnjom budući se genetski napredak najbrže ostvaruje upravo selekcijskim putem otac - sin. Velik dio bikovskih očeva po ukupno procijenjenoj genetskoj vrijednosti nalazio se Tablica2: Laktacijskaproizvodniabikovskihmajki među prvih deset na top listama stranih uzgoja. u periodu1999.do 2004. J?.Od. Za potrebe provedbe gojidbenog programa koriM. Br. Br.ukup.

Mlijeko M.mast M.mast M.bjel. bjel. stand.

Godina šteni su uglavnom strani bikovi nabavljani uvo% kg lakt. % kg kg lakt. zom DSS-a uglavnom iz Njemačke i Austrije, te 194 1999.

308 292 5 798 233 4,02 3,34 jedan bik iz Švicarske (Aelpler).

5 684 2000.

506 481 224 3,95 195 3,43 Za bikovske očeve, u periodu provedbe 2001.

457 5 853 232 201 3,44 439 3,97 uzgojnog programa, korištena su ukupno 72 2002.

474 452 6 238 216 3,46 256 4,1 strana i dva elitna bika iz domaćeg uzgoja: Matas HB 7019 i Pero HB 7131, korišteni u 26.

2003.

6 374 392 366 260 4,08 218 3,42 krugu usmjerene oplodnje. U 27. krugu korišten 348 213 2004.

336 6263 253 4,04 3,41 je još jedan elitni bik iz domaćeg uzgoja, bik Prosjek: 414 394 6035 243 4,02 206 3,42 Horfred HB 7183, koji je u našu zemlju uvezen iz Njemačke još kao Tablica3: Kretanjeliro/amuske teladirreuzete u performancetestnu stanicuu mladi netestirani f'Uiodu 1993.- 2004.god. bik. Bikovski očevi Krug usmj.

Ukupno Godina tijekom oolodnle 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. oo kruou: korišteni 16 18 16 provedbe gojidbe19.

36 39 75 nog programa u na20.

13 51 64 vedenom razdoblju 21 22 44 3 69 22.

22 46 68 imali su izrazito po23.

32 43 1 76 zitivnu uzgojnu vri24.

18 44 1 63 jednost za količinu 25.

49 59 9 1 26.

4 46 mlijeka, kg mliječ­ 42 27.

57 1 81 23 ne masti i kg bje28.

63 55 8 lančevina. Kod oda29.

10 45 55 bira bikovskih oče­ 30.

15 15 Ukupno po va, osim uzgojnih Qodini 52 73 61 54 52 66 81 54 65 60 750 66 66 vrijednosti na sve osobine mliječno­ Tablica4: ,Vamienaleorište111a /tikovai2 performancettsta II reriodu 1-l93.- 200,,.1,od. sti, gledalo se i na Umietno osiem. Prirodni orioust lzlučenia Ukuono oreuzeto u centre za u.o. što pozitivniju uzGodina Broi % Broi % Brol Broi % % BroJ % od namjene gojnu vrijednost za 1993.

9 33 8 50 9 100 00 18 66 16 100 osobine mesnato16 1994.

15 93,75 33 28 57 5 49 10 100 sti, fitnesa i ekste1995.

18 28 55 5 51 77,77 35 100 14 10 27 1996.

15 55,55 rijera kako bi taj 34 49 8 69 39 12 100 29 1997.

55,17 25 16 46 9 63 40 14 100 izuzetni genom pre1998.

21 24 12 57 12 50 00 42 37 21 100 nijeli na buduće ge20 16 80,00 1999.

27 8 36 49 15 55 100 neracije bikova na2000.

17 21 44 39 48 6 82,35 13 100 14 mijenjene korište2001.

27 23 6 56 15 65,22 41 48 11 100 27 nju u rasplodu ši2002.

16 59,26 47 31 58 53 100 2003.

26 31 60 3 13 50 00 43 52 100 5 roke populacije kra32 2004.

12 37,50 25 44 57 56 100 va.

što je u potpunosti zadovoljavalo proizvodnju potrebnog broja muške teladi za stanični performance test.

Laktacijska proizvodnja mlijeka bikovskih majki kretala se od 5 684 kgu 2000. god. do 6 263 kgu 2004. god. U proteklih šest godina ostvarena

I

Mljekarski list 12/2005.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

-

U tablici 3 vidljiv je dosta ujednačen Tablica5: Bikovisa završenimperformancetestompreuzetiu centreza u.o. trend zaprimanja muške teladi u testnu Broj preuzetih stanicu. U navedenom razdoblju (prosjebikova po centrima za u.o. Ukupno Prosj.dnev. Prosječni čno po godini) ulazila su 62 teleta, što je u Godina CRSH Osijek Sl. Brod bikova prirast indeks potpunosti zadovoljavalo potrebe testne 166,63 1993.

9 9 1 647 1994. o 2 15 l 713 157,52 3 stanice i gojidbenogprograma.

1995.

3 160,06 I 14 1 660 U tablici 4 prikazana je namjena ko15 1996.

5 1 667 168,91 rištenja bikova u navedenom periodu.

177,52 1997.

2 16 1 719 3 1 Prema Programu gojidbenog stvaranja 1998.

8 4 12 172,90 1 709 178,67 16 1725 1999.

1 1 4 goveda u simentalskoj populaciji nakon 22 1 745 180,50 2000.

5 14 završetka perf ormance testa bilo je 2 15 I 751 177,88 2001.

3 predviđeno odabrati 30% najboljih biko2002.

1 1 634 179,72 1 4 16 va koje će preuzeti centri za u.o. i dalje 2003.

2 2 13 1 656 19000 9 185,11 2004.

8 12 1 716 2 2 reproduktivno testirati. Iz prikazanih Ukuppodataka vidljivo je variranje broja 40 167 1695 16 24 174,62 no preuzetih bikova u odnosu na ukupno namijenjene bikove za u.o. Raspon renim prosječnim indeksom od 174,62 ukazuje variranjaje od 37,50 do 100%. na izuzetan genetski potencijal simentalskih Podatci iz tablice 5 ukazuju na vrijednosti bikova za meso, a u skladu je s postavkama uzgojrasplodnjaka preuzetih u centre za u.o. Njihov nog programa prema kojemu se uzgoj simentalske prosječni ostvareni dnevni prirast u perforpasmine goveda temelji na istovremenoj selekciji mance testu iznosio je 1 695 g. i zajedno s ostva- namlijekoimesouomjeru 45: 55. ■ HRANIDBA

Reprodukcija je složen pojam koji uključuje gospodarenje, hranidbu, stres, bolesti, okolišne i vremenske uvjete, toksine, te ostale čimbenike od kojih svaki pojedinačno, ili svi zajedno, u međusobnom djelovanju utječu na njenu djelotvornost.

U ovom članku objasnit ćemo kako hranidba može djelovati na reprodukciju da bi mogli sastaviti bolji obrok i hraniti životinje radi poboljšanja reprodukcije našeg stada.

Hranidbene potrebe za reprodukciju su relativno male Česta su pogrešna mišljenja da neke hranjive tvari, ukoliko ih treba u malim količinama, nisu značajne i osobito važne u hranidbi mliječnih krava. Istina je sljedeća: ako su potrebe za hranjivom tvari male, ta mala količina je neophodna i prijeko potrebna za metabolizam životinje kako bi ona mogla visoko i bez poremećaja proizvoditi mlijeko, odnosno dati potomstvo.

Mljekarski list 12/2005.

Mr. se. GoranKiš

Hranidbene potrebe za reprodukciju su relativno male u usporedbi s potrebama koje kravama trebaju za proizvodnju mlijeka.

Pa ipak, ukoliko su pojedine hranjive tvari potrebne za reprodukciju, one trebaju biti u potpunosti podmirene. Ne možemo pretpostaviti da će neka biološka funkcija, kao što je reprodukcija, biti uspješna ako nam nedostaje bilo koja od bitnih hranjivih tvari. Prilikom iskorištavanja hranjivih tvari, organizam može dati prednost drugim potrebama prije podmirenja potreba za reprodukciju. U tom slučaju može biti važno osigurati više hranjivih tvari nego ih je potrebno

19

Vugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvođačima, mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizi,odača!

<Budite korak ispred! lnr>estirajteu bolju budućnost!

o d.o.o.

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

HRANIDBA

za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka ka.ko bi se mogla namiriti hranjiva i za reproduktivne potrebe. Vođenje odgovarajućeg hranidbenog programa na farmi neophodno je da bi se podmirile hranidbene potrebe krava za reprodukciju.

Reproduktivne potrebe uključuju energiju, proteine, vitamine i minerale Mnoge od hranjivih tvari potrebnih za proizvodnju mlijeka potrebne su i za optimalnu reprodukciju krava. Posebne, uvećane potrebe za vitaminima i mineralima mogu biti podmirene jednostavno njihovim dodavanjem u obrok. Proteini su nešto drugačiji pa s dodavanjem proteina u obrok moramo biti pažljivi kako u količini ukupnih sirovih bjelančevina, tako i u razgradljivim i nerazgradljivim frakcijama proteina koji moraju biti pažljivo izbalansirani. Sljedeća osobitost proteina je i ta da se njegovim uveća­ nim unosom u organizam, više nego njegovim manjkom, smanjuje djelotvornost reprodukcije.

Pa ipak, manjak proteina ili neuravnoteženost aminokiselina u obroku krava negativno utječe na reprodukciju. Potrebe za energijom drže se osnovnim problemom loše reprodukcije. Visoko produktivnim mliječnim kravama manjka energija u vrijeme rane laktacije. Podmirenje dovoljnih količina energije, kako bi se izbjegao pad tjelesne kondicije i poduprla optimalna reproduktivna djelotvornost, ogroman je izazov kod držanja visoko produktivnih mliječnih krava. To znači, da moramo pokušati podmiriti energetske potrebe pravilno vođenom hranidbom kako bi postigli što bolju reprodukciju visoko proizvodnih krava.

Manjak energije S današnjom visokom razinom proizvodnje mlijeka, misleći na ozbiljnu, intenzivnu proizvodnju, vrlo je teško podmiriti potrebe krava za energijom u ranoj laktaciji. Kako se proizvodnja mlijeka u posljednjih 30 godina povećavala, tako se stupanj koncepcije smanjivao od koncepcije iznad 55% na sadašnjih 40 do 45%. Ovaj pad u stupnju koncepcije primarno je povezan s negativnim odnosom unosa energije u ranoj laktaciji krava. Čak i s prosječnom proizvodnjom mlijeka, u prvih nekoliko tjedana laktacije krave mogu gubiti na tjelesnoj masi. Gubitak tjelesne mase životinja rezultat je pokretanja tjelesnih masti kako bi se podmirile potrebe za energijom u proizvodnji

Ml/ekarski List 12/2005.

mlijeka. Taj pad tjelesne mase krava čini ih pothranjenima, i one gladuju. Jasno je da krave koje gube na tjelesnoj masi imaju manji stupanj koncepcije od onih koje masu dobivaju. Prirodne zakonitosti u ovom slučaju nalažu kako nema smisla da krave koje gladuju postanu gravidne.

Krave koje gube na težini i kod kojih se javlja gladovanje, primaju prirodni hormonalni signal iz organizma koji zaustavlja normalnu reprodukciju. To znači da manjak energije postavlja životinju u takvo stanje koje sprječava prirodne procese i vjerojatnost da životinja postane gravidna ako gladuje.

Kada u ranoj laktaciji ne mogu biti osigurane dovoljne količine energije kako bi izbjegli gubitak tjelesne mase, vođenjem hranidbe učinimo što slabijim takve hormonalne signale koji djeluju antagonistički na reprodukciju. U tom je slučaju važno i sastavljanje obroka kao i načini hranjenja životinja. Način na koji hranimo krave, kada i kakvu krmu dajemo životinjama može potaknuti krave na povećanu konzumaciju, odnosno tim poticanjem se povećava koncentracija energije u obroku.

Energetska hranidba Konzumacija energije može se povećati krmivima više koncentracije energije, ili povećanjem konzumacije suhe tvari obroka.

Povećanje koncentracije energije može se postići korištenjem energetskih krmiva (žitarica), dodavanjem masnoća u obrok ili hranidbom visoko kvalitetnom voluminoznom krmom.

Kada u obroku povećavamo koncentraciju energije dodavanjem koncentriranih krmiva, vrlo je važno i zadovoljavanje potreba za vlaknima. Nedostatak vlakana može biti gori od nedostatka energije. Vlakna su potrebna da bi osigurala normalnu buražnu fermentaciju i zadovoljavajuću kiselost buraga (pH), kako bi se izbjegle acidoze, proizvelo mlijeko s dovoljno mliječne masti, spriječio laminitis. Krave koje imaju probleme s nogama i papcima, također su sklone reproduktivnim poremećajima. Minimalne količine vlakana potrebne u obroku, ograničavaju količinu koncentrata koju možemo ponuditi životinjama.

Masnoće se mogu dodavati u obrok s ograničenjem od oko 6 do 7%ukupnih masnoća u suhoj tvari obroka. Masnoće imaju dvostruko više energije nego škrob (glavni izvor energije u 21

HRANIDBA žitaricama), te ga dijelom mogu zamjenjivati kako bi se povećala koncentracija energije u obroku. Nažalost, masnoće često uzrokuju smanjenje konzumacije ili rezultiraju poveća­ njem proizvodnje mlijeka bez utjecaja na povećanje mase životinja. Izvori masti moraju biti izabrani kako bi se smanjio loš utjecaj na konzumaciju i probavljivost obroka. S druge pak strane, masti osiguravaju prekursore za stvaranje spolnih hormona, osobito progesterona čija se razina u krvi povećava i osigurava bolju reprodukciju.

Kvalitetnu voluminoznu krmu trebalo bi davati kravama u ranoj laktaciji, jer takva krma osigurava energiju i vlakna, te manje utječe na smanjenu konzumaciju u tom periodu proizvodnje nego nekvalitetna krma. Bitno je sastavljanje obroka bogatijeg energijom i način hranidbe, kako bi stimulirali konzumaciju.

Hranidba kvalitetnom voluminoznom krmom najvažnija je za povećanu konzumaciju takvog energetskog obroka.

Povećanjem konzumacije suhe tvari u obroku za 1 kg, povećava se konzumacija energije slično kao da smo u obroku povećali udio žitarica za 10% u odnosu na voluminoznu krmu ili kao da smo dodali 4% masnoća. Povećanje konzumacije može se postići nizom čimbenika uključenih u kompletno vođenje farmom. Važni čimbenici u vođenju farme su kvaliteta krmiva, njihovaješnost, uravnoteženost kationa i aniona obroka, konstantnost obroka (bez čestih pronrjena sastava obroka), dobra izmiješanost obroka ili krmnih smjesa, izbjegavanje gubitaka u kvaliteti silaža, čišćenje hranidbenog stola od ostataka krme, dostupnost dovoljnih količina čiste vode, razina hranjivih tvari u obroku, te hranidba krava u fazi suhostaja.

Energija obroka krava u suhostaju Tjelesna kondicija svojstvo je povezano s djelotvornošću reprodukcije.

Poboljšanje tjelesne kondicije, neposredno prije početka laktacije, može negativno utjecati uslijed debljanja krava koje tada manje jedu, te su više podložne metaboličkim poremećajima. Krave koje su slabe kondicije na početku laktacije, proizvode manje mlijeka, podložne su visokom riziku od metaboličkih poremećaja i slabe su reprodukcije.

Znači, nepoželjne su krave i slabe, ali i predobre kondicije (debele krave). Krave koje su početkom 22

laktacije osrednje kondicije - najpoželjnije su.

Na skali od 1-5, željena tjelesna kondicija je 3,5 bodova. (Mljekarski list, br. 2/2003. g.).

O načinu hranjenja mliječnih krava tijekom suhostaja ovisit će, kasnije, proizvodnja mlijeka, konzumacija krme, pojava bolesti, te djelotvornost reprodukcije. Način hranidbe radi povećanja konzumacije suhe tvari ili konzumacije energije u vrijeme posljednja dva tjedna suhostaja, može spriječiti gubitak težine u poče­ tku laktacije, te tako i razinu zamašćenostijetre.

Visoka razina masti jetre povezana je s metaboličkim poremećajima i slabom reprodukcijom.

Većina krava ima problema s masnomjetrom dva do tri tjedna prije laktacije. Konzumacija se smanjuje i krave pokreću tjelesne masti kako bi podmirile uzdržne potrebe i potrebe za graviditet. Ova pojava se može spriječiti obrokom s više energije ili sastavljanjem obroka koji stimulira povećanje konzumacije.

Krave u suhostaju trebalo bi podijeliti u dvije grupe: na krave u početku suhostaja i one koje su pred teljenjem. U krave pred teljenjem trebalo bi uključiti i krave, te junice unutar prva tri tjedna laktacije.

Obrok i konzumacija energije te grupe krava trebala bi biti takva da se spriječi gubitak tjelesne mase krava. Energetske potrebe obroka podmiruju 73% ukupnih probavljivih hranjivih tvari ili oko O,73 NEL, jer kako se krava bliži teljenju, konzumacija se smanjuje. U tom se slučaju logičnim rješenjem čini povećanje udjela žitarica u obroku. Korištenje vlaknastih nusproizvoda prerađivačke industrije može biti od pomoći kako bi se održala visoka konzumacija obroka. Neki stručnjaci preporučuju, da krave ograničene konzumacije i one koje jedu manje prije teljenja, trebala stimulirati da više jedu nakon teljenja. No za ovakvo mišljenje još je premalo potvrde u praksi. Masnoće se također mogu dodavati u obrok krava u suhostaju radi povećanja koncentracije energije, kako bi krave podmirile energetske potrebe i u vrijeme smanjene konzumacije krme. U nekim slučajevima dodavanje masnoća u obrok suhih krava uzrokuje bolju konzumaciju nakon teljenja, te su od pomoći u podmirenju energetskih potreba krava u ranoj laktaciji. ■ Mljekarski list 12/2005.

Poštovano ~

Uredništvo

Imam nekoliko pitanja, a uvjeren sam da ćete mi odgovoriti i pomoći.

No najprije osnovni podatci o našem gospodarstvu.

BsMA ČITATELJA

pripremiti dovoljno sjenaže od talijanskog ]ju]ja istočnog graška.

N ase krave tesko ostaJu steone, neke godinu dana poslije teljenja nisu steone) pa postavljam pitanje: U čemu griješimo: -je li previše mlijeka po kravi -je li problem u ishrani -ilijesmjesaodSANAloša - bi li bilo bolje da radimo sami smjesu (koji je najbolji recept za smjesu) - da li bi trebalo dati silažu na analizu (gdje i kako?)

-je li u osjemenjivanu ili sjemenu.

Odgovor veterinara na naše probleme je da krave daju previše mlijeka i da ishrana nije izbalansirana. Međutim krave se kontroliraju redovito i sjajnicimaje sve u redu.

Također moram reći da su pojedine krave smanjile količinu mlijeka, a ishrana je ostala ista, a one i dalje nisu steone.

Molim vas za pomoć.

U naprijed hvala.

S poštovanjem, Vjekoslav Tuković V

Veličina gospodarstva:

- 15 muznih krava s tendencijom na 20 - 10 krava holštajn pasmine (crni) - 5 krava simentalske pasmine Način držanja: - krave su veći dio godine vani na pašnjaku, osim zimi.

Količina predanog mlijeka dnevno: - od 200 do 250 litara. Pojedine krave daju između 30 i 50 litara na dan.

Ishrana krava: - pašnjak - kukuruzna silaža (stabljika) - smjesaSANO-3kgnaobrok - kukuruz, raž, zob- šrotano u količini od 2 kgna obrok - vitaminsko mineralni dodatak SANO - jedna velika žlica na obrok - sijeno Jednom mjesečno dodatno dajemo i ADE3 vitamin i kalcij u injekcijama.

Sljedeće godine planiramo pripremiti dovoljno kukuruzne silaže za cijelu godinu, a također

IODGOVOR NA PISMO Na pitanja ću vam odgovoriti redoslijedom kako ste ih postavili uz obavijest da ćete seriju članaka o utjecaju hranidbe na reprodukciju moći čitati u narednim brojevima Mljekarskog lista. Prije svega, odgovor na prvo pitanje je da krave ni u kojem slučaju ne daju previše mlijeka. Krave daju onoliko mlijeka za koliku proizvodnju mlijeka imaju genetski potencijal. Visoki potencijal za proizvodnjom mlijeka u takvom se slučaju mora pratiti i odgovarajućim managementom proizvodnje mlijeka, odnosno adekvatnim držanjem krava: mnogo svjetla, zraka, da kravama nije vruće (u ljetnim mjesecima), bez stresova, a poželjno bi bilo i da se krave kreću. Hranidba, kao jedan od segmenata Mljekarski list 12/2005.

V

Mr. se. GoranKiš

upravljanja farmom, mora biti u skladu s visokom proizvodnjom, tj. osigurati životinji sve hranjive tvari u onim količinama i odnosima kako bi je što prije postigli, te što duže održali visokom, a bez ikakvih posljedica po zdravlje i reprodukciju. Općenito se treba riješiti mišljenja da visokoproduktivne krave ne mogu biti reproduktivno dobre i proizvoditi mlijeko dugi niz godina.

Prema vašem opisu u obroku ima dosta ugljikohidrata kao izvora energije, no nije poznata i kvaliteta te volum.inozne krme. Jedan od važnih pokazatelja pravilne hranidbe je i kondicija krava. Ukoliko je kondicija slaba, dodajte energetskih krmiva ili više silaže kukuruza, no poznavajući prilike u našoj zemlji

pothranjenost krava je rjeđa pojava od predebelosti. Uz pretpostavku da su krmiva srednje kvalitete, a krave dobre kondicije, u obrok bi trebalo dodati i nešto proteina. Svakako preporučamo krave hraniti prema fazi laktacije, odnosno obratite više pozornosti na krave u tranziciji pa će postići visoku proizvodnju i dobru reprodukciju.

Krmna smjesa SANO koju koristite u ishrani krava ne bi trebala biti loša, odnosno treba odgovarati svim osobinama deklariranim na deklaraciji. Budući da ne znam o kojoj se krmnoj smjesi konkretno radi, ne mogu Vam dati precizan savjet za primjenu. No u svakom slučaju držite se točnih propisanih uputa proizvođača, te se za bilo kakva pitanje u vezi SANO smjese ili odabira smjesa obratite proizvođaču, od kojeg ćete bez sumnje, dobiti sve potrebne savjete.

Proizvodnja krmne smjese na vlastitom gospodarstvu može biti isplativa ukoliko posjedujete vlastita krmiva kao komponente tih smjesa. Problem nastaje u dodavanju Premiksa ili drugih specifična krmiva koja ne proizvodite (by-pass proteina, masti, i sl.) do kojih možete teže doći i koja su malom kupcu preskupa.

Najbolji recept za krmnu smjesu je onaj koji se prilagođava svakoj pojedinoj fazi proizvodnje, odnosno prati kvalitetu i sastav voluminozne krme s kojom čini obrok mliječnih krava.

Silaža kukuruza izvrsno je krmivo za hranidbu mliječnih krava. Kvalitetu silaže možete i sami procijeniti. Ukoliko je ugodna mirisa i nije pokvarena i pljesniva, trebala bi biti dobra i Vašim kravama. Sljedeći problem su plijesni koje katkada nisu vidljive, no one svojim toksinima loše utječu na zdravlje krava, pa uzrokuju i reproduktivne poremećaje popraćene ponekad i prekidima gravidnosti, odnosno abortusima.

Hranjivu vrijednost silaže možete dati na analizu u Zavodu za hranidbu domaćih životinja, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, dok se za mikrobiološku ispravnost obratite Veterinarskom institutu.

Uzorak uzmite s više mjesta u silosu kako bi bio prosječan i predstavljao cjelokupnu silažu, no

morate ga držati u hladnjaku ili duboko zamrznutog da se ne bi promijenio uslijed naknadne fermentacije.

Problem u osjemenjivanju može biti ukoliko detekcija tjeranja nije precizna ili se krava ne osjemeni u propisanom roku. Problemi s kvalitetom sjemena mogu biti i subjektivne prirode, pa je bez ostalih pojedinosti teško dati objektivno mišljenje o njima. Činjenica je međutim, da je ovaj segment vrlo značajan i njegove posljedice izravno utječu na cjelokupnu djelotvornost reprodukcije stada. Kako bi nestale dvojbe o problemima s osjemenjivanjem, najjednostavnije je usporediti osjemenjivanje susjednih krava ili krava drugih farmera kod kojih Vaš veterinar obavlja osjemenjivanje.

Ukoliko oni nemaju sličnih problema, uzrok loše reprodukcije treba tražiti u nekom drugom, ranije opisanom, razlogu. ■

Ned agro d.o.o., Mekug:inskacesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail:

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

-()9

nedggro@hihtnet.hr

LES

Oprema za staje: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

=- BROU\NERS

'$Urge

=-EQUIPMENT

ROY~

Mljekarski list 12/2005.

STANDARDI

ZA OPG

0UBm0B000 f!i!J0Q0u[3M0GsB ~QlG~[IB ~0~B QO[;fil~00~0 illY]J[3~ Srećko Ladišić Mr. se.

Svaki farmer - proizvođač mlijeka treba imati potvrdu - svjedodžbu o završenom tečaju iz osnova poznavanja suvremene farmerske organizacije OPG-a (mliječne farme) i poznavanja osnove suvremene tehnologije u proizvodnji: • gospodarenje sa tlom • sjetvena struktura • proizvodnja i spremanje voluminozne krme • ishrana krava i junica • držanje i uzgoj • selekcija • mužnja • mastitis • korekcija papaka 1. Omjer između poljoprivrednih povrsma 1 broja krava na području Republike Hrvatske = 0,57 ha ili O,75 ha ili 1 ha. Ovaj omjer nije jednak za sva područja u Hrvatskoj, tako npr. taj omjer u Podravini i Lici ne može biti isti.

2. Proizvodnju mlijeka po kravi od 5 000 do 7 000 litara godišnje ili 23 do 30 litara dnevno u vrhu laktacije uopće nije teško postići.

3. Zemljište - kemijske analize tla: opskrbljenost tla sa 16 do 18 mg za jednogodišnje, a za višegodišnje kulture s 25 do 27 mg fosfora i kalija + kalcifikacija + 200 do 250 kg čistog dušika po ha godišnje. Bez podizanja plodnosti tla, poboljšavanja strukture tla kalcifikacijom i bez povećavanja dušika do količina koje ne ugrožavaju ekologiju tla i podzemne vode, ne možemo ostvariti suvremenu tehnologiju bilo koje proizvodnje koja je vezana uz gospodarenje zemljištem.

4. Po 1 ha travnjaka treba postići minimalnu proizvodnju od 6 do 12 tona suhe tvari (ST), ovisno o određenom regionalnom području.

Mljekarski list 12/2005.

Travnjaku ranoproljeće za košnju- 20. travnja

Travnjak u kasnu jesen za košnju - 22. studeni

Pašnjak za krave - OPG Nikole Severović 25

STANDARDI

ZA OPG

5. Sjetvena struktura; 70% površina pod travama i lucernom + 30 % površina pod kukuruzom za silažu. Na 30 % površina pod kukuruzom za silažu u nizinskim regijama moguće su i 2 žetve. Predusjev silažnom kukuruzu mora biti talijanski ljulj ili neka ozima krmna smjesa.

6. Farmer kupuje gotove smjese za (ili pojedine komponente) muzne krave ili slaže sam smjesu ili pak proizvodi pojedine komponente ako ima dovoljno velik posjed. U Hrvatskoj nažalost, mali broj OPG-a ima velik posjed.

7. Na gospodarstvu se drže samo krave ijunice.

Muška telad, prevedena na mliječnu zamjenicu prodaje se s 2 do 3 tjedna starosti.

8. Svaka staja, ukoliko je moguće, mora imati ispust za krave od proljeća do kasne jeseni.

9. Svaka farma mora imati betonirana gnojište za tekući i kruti gnoj kapaciteta prema normamaEU. 10. Svaka farma mora imati betonske silose ili betonske podloge za siliranje krme ili odlaganje rolo-bala.

11. Svaka farma koja ima trenč-silose treba imati izuzimač za silažu.

12. Mliječne farme koje nisu uključene u strojne prstenove moraju imati standardizirani minimum mehanizacije.

Za stočarstvo općenito, važno je: a) proizvodnja za podmirivanje potreba nacionalnog tržišta b) proizvodnja za plasman na izvozno tržište

Ispust za krave od početka travnjado studenog- OPG DamirMarkešić

Silosi,najboljibetonskitrenč silosiod2 - 4 baterije- OPG StavkoPresek

Higijena staje, krava i muzne opreme- OPG PeroMahovltć :..6

Staja sa slobodnimdržanjemkrava, što većeg kapaciteta i štojerinije izrade Mfjekarski li.st 12/2005.

~~~=~=~STANDARDI

ZA OPG

Vlastiti uzgojjunica i selekcijaprvotelkii drugote!ki od 23 - 35 litara mlijeka- OPG Mladen Petričević

Vašafannaje Vašživot...

Investirajte • U SVOJU budućnost.

Betoniranagnojištes lagunomza osokuOPG StjepanBistrović Razvoj bilo koje grane stočarstva moguć je jedino suvremeno organiziranim OPG i primjenom suvremene tehnologije.

Suvremeni menadžment pojedinih proizvodnji i tehnologija zahtijeva specijalizaciju OPG po pojedinim granama stočarstva, ili farmerski ustroj gospodarstva te standardizirati transfer znanja i informacija koje će stručni savjetnici davati proizvođačima, odnosno farmerima.

Seljački ustroj OPG s proizvodnjom svega i svačega, s više različitih stočarskih tehnologijanapuštenje svuda u svijetu. Na otvorenom EU i svjetskom tržištu opstaju samo visoko-specijalizirane farme. ■ Mljekarski list 12/2005.

Farmerkreditiza proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9()%.

Efektivnakamatna stopa za ročnost kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.

HBOR-KREDm do 12 godina do 2 godine počeka.

Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

bankaimwm&

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Supllau, tel:043/241222 gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

27

OBRADA TLA~================

POYRilNS OBRADA ~-----------------------7

prirodnim travnjacima nastaju promjene I Mr. se.DarkoUher I Na utjecajem m,wgih Utjecajem travnog činitelja.

značajne

pokrivača

Zbijanje tla potencira i osobito se mijenjaju osobine tla, a time i uvjeti za život trava i gaženje stoke i kretanje drugih biljaka, nakupljaju se organske tvari, tlo se zbija pa mehanizacije po travnjase smanjuje pritjecanje zraka u tlo. cima. U zbijenom tlu slabi su mikrobiološki i biokemijski procesi. Pri redu na niske trave i mahunarke, dok na visoke slabijem prozračivanju, nedostatku kisika u tlu, trave, čiji se bus nalazi dublje u tlu, ne utječe pojačava se proces denitrifikacije (gubljenje negativno. Drljanje ovim drljačama primjenjuje dušika), pa se stvaraju za biljke štetne tvari se ako su na travnjacima visoke trave i ako se vrši (amonijak, nitriti, sumporovodik, kiseli spojevi nadosijavanje travnjaka. Na travnjake povoljno željeza, metan, aldehidi i druge tvari). Zbog utječe drljanje lakšim drljačama s kraćim ovoga u travnom pokrivaču nastaju velike zubcima i to ako se izvodi kasnije u proljeće promjene, osobito se smanjuje udjel kvalitetnijih (poslije prvog otkosa) i u drugoj polovici ljeta trava i mahunarki, a opada prinos i kakvoća kada je travama potrebno više kisika za travnjaka. formiranje novih izboja za sljedeći ciklus U svrhu popravljanja životnih uvjeta za vegetacije. Prednosti drljanja su slijedeće: uspijevanje produktivnijih i kvalitetnijih trava i • Prozračivanje guste i niske tratine sastavljene mahunarki na prirodnim travnjacima, pored uglavnom od niskih i puzavih travnih vrsta s drugih agrotehničkih mjera, primjenjuje se i podzemnim i nadzemnim vriježama. Prozrači­ obrađivanje. Ova mjera ima povoljniji učinak na vanje omogućava bolji pristup zraka korijenju onim prirodnim travnjacima koji su u boljem te time pojačava nabusavanje trava. U gustoj proizvodnom stanju. Površinsko obrađivanje niskoj tratini se razvijaju plijesni (Fusarium travnjaka izvodi se: drljanjem, frezanjem, nivale) a jači pristup kisika u tratini sprječava tanjuranjem i drugim mjerama obrade, a njihov razvoj. njihovom primjenom postiže se rastresanje • Na gustoj tratini otežana je prodiranje minepovršinskog sloja tla, poboljšava aeracija, ralnih gnojiva ako se dodaju u proljeće, stoga omogućava bolje upijanje vode, uklanjaju se ili se drljanjem omogućuje njihovo prodiranje u miješaju biljni ostatci s tlom i ubrzava njihovo tlo. razlaganje, uništavaju se krtičnjaci, gnojiva se • Kod gustih livadnih tratina nakupljaju se i bolje unose u tlo, podstiču se mikrobiološki, veće količine suhe organske tvari a prozrabiokemijski i drugi procesi u tlu i pojačava se čivanje omogućuje njihovu bržu razgradnju s busanje trava, osobito onih koje grade rastresite ciljem oslobađanja hranjivih tvari. busenove.

• Drljanjem ujedno uništavamo krtičnjake i ravDrljanje namo livadnu površinu te time omogućujemo Ova agrotehnička mjera može biti i korisna i lakšu i mehaniziranu košnju. štetna za travnjake, ovisno kako i kada se Frezanje primjenjuje. Drljanje negativno utječe ako se Frezanje ima višestruku namjenu u uzgoju izvodi teškim drljačama s dugim i oštrim kultura. Vrlo je učinkovito pri privođenju zupcima i rano u proljeće. Štetno djeluje u prvom prirodnih travnjaka kulturi, ali i za obradu 2

M{jekarskiList 12/2005.

OBRADA

travnjaka i djetelišta, kao i unošenje u tlo siderata, rezidua kultura i miješanje gnojiva. U mnogo slučajeva može zamijeniti sva druga oruđa u predsjetvenoj pripremi tla. Pri frezanju mogu nastati i neki neželjeni učinci, npr. prekomjerno usitnjavanje tla, širenje rizomnih korova kao posljedica njihova usitnjavanja te zbijanje tla na granici frezanja.

Tanjuranje O učincima tanjuranja kao mjeri površinskog obrađivanja travnjaka postoje kao i za drljanje, različita mišljenja, od pozitivnog do negativnog. I tanjuranje utječe povoljno na razvoj visokih trava, osobito onih koje imaju rastresiti bus. Što se tiče načina primjene i vremena izvođenja, tanjuranje je slično frezanju i drljanju. Najveći je učinak tanjuranja na prirodnim travnjacima ako se izvodi zajedno s nadosijavanjem.

Valjanje Za popravljanje aeracije tla pod travnjacima, u posljednje vrijeme sve se više koriste zupčasti, ježasti valjci sa srednje dugim i oštrim zupcima.

Valjanje travnjaka glatkim valjcima izvodi se pri nadosijavanju, zatim ranije u proljeće, ako su bile jače golomrazice, i više-manje na svim travnjacima koji su na lakšim pjeskovitim tlima.

Nadosijavanje travnjaka Ovom agrotehničkom mjerom uglavnom se popravljaju prirodni travnjaci, u prvom redu radi povećanja prinosa i poboljšanja kakvoće travne mase. Međutim, nadosijavanje ima i širi značaj za popravljanje degradiranih travnjaka, posebno pašnjaka u brdskom i planinskom području radi zaštite tla od erozije i poboljšanja životne sredine. Nadosijavanje se može izvesti u sljedećim slučajevima:

• kada je travni pokrivač prorijeđen u većem stupnju na određenoj površini, uslijed nepovoljnih prirodnih uvjeta i lošeg korištenja • kada je travni pokrivač potpuno uništen na određenim površinama utjecajem prirodnih činitelja i djelovanjem čovjeka.

Nadosijavanjeje sjetva tj. usijavanje travnih Mljekarski list 12/2005.

TLA

i travnodjetelinskih smjesa u postojeću tratinu, kada je travnjak.jače prorijeđen ili na određenim mjestima potpuno uništen. Prorjeđivanje travnjaka je češće u brdskom i planinskom području na slabijim, plićim i erodiranim tlima i u sušim i toplijim klimatskim uvjetima. Prorjeđivanje travnjaka u znatnoj mjeri uzrokuje i nepravilno iskorištavanje ispašom, nedovoljna njega, posebno gnojidba. lako se gnojidbom i boljim iskorištavanjem mogu u znatnoj mjeri popraviti degradirani i prorijeđeni travnjaci, još je bolje nadosijavanje, a osobito nadosijavanje i gnojidba. N adosijavanjem se popravlja floristički sastav travnjaka, potenciraju bolje trave a potiskuju lošije i korovske biljke, povećava se gustoća travnog pokrivača, a posebno njegova produktivnost i kakvoća, uspješnije se štiti tlo od erozije. Za nadosijavanje se koriste polusložene i složene travne i travno-djetelinske smjese pogodnih vrsta trava i mahunarki za određene agroekološke uvjete i namjenu travnjaka. Nadosijavanje je učinkovitije ako se tlo površinski obrađuje, osobito nakon frezanja i tanjuranja. Sjeme se može razbacati po površini ručno ili sijačicama.

Nadosijavanje se izvodi u proljeće, u brdskom području u ožujku i u travnju a u planinskom u drugoj polovici travnja i u svibnju. Po potrebi nadosijavanje se može obaviti i ranije u jesen, a u vlažnijim uvjetima i na višim položajima i tijekom ljeta. Nakon zasijavanja površinu tla treba odmah dobro povaljati. N adosijavanje bi trebalo pratiti gnojenje travnjaka mineralnim NPK gnojivima sa 70-90 kg/ha pojedinačnih čistih hranjiva. Povoljan učinak ima i prinrjena organskih gnojiva pri usijavanju travnjaka.

Količina sjemena za nadosijavanje ovisi o stupnju prorijeđenosti travnjaka i osobinama vrsta trava i snrjesa, a iznosi kod prorijeđenog travnjaka 15-30 kg/ha, kod nadosijavanja travnjaka s više praznih mjesta 30-40 kg/ha sjemena. Nadosijane travnjake valja iskorištavati pažljivo da se ne bi oštetile mlade usijane trave i mahunarke. Na ovim površinama ne treba vršiti ispašu u prvoj godini, a kositi treba kasnije, kada biljke više narastu. ■ 29

IZ OBITELJSKOG

GOSPODARSTVA

SPAHIĆ

@W ~ ~[m~~

QD~~DW ~W &

Željko Gregori~dipl. ing.

Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Spahić iz Novske Nedavno

Ponosna i zadovoljna danas je cijela peteročlana obitelj Spahić, a kako i ne bi kad je ova

stvo

Spahić,

Luri d.d. preko 11O 000 litara mlijeka.

Uvjeti u kojima je započela proizvodnja '95. godine mijenjali su se iz godine u godinu ulaganjem u objekte, opremu, mehanizaciju i stado, a proizvodnja mlijeka je rasla i u 2004. godini dosegla količinu od 132 000 litara mlijeka Ekstra klase.

smo bili sudionici otvorenja još jedne farme mliječnih krava iz «Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj». Tim povodom nalazimo se u obiteljskom gospodarstvu Stjepana Spahić, općina Novska.

isporučuje

uzorna farma - netom puštena u pogon - kruna njihovog teškog ali upornog desetogodišnjeg rada. Da je za uspješan posao u mljekarskoj proizvodnji, uz osigurana financijska sredstva, potrebna i velika ljubav za taj posao, uvjerio se i gospodin Stipa, kako ga zovu prijatelji, upustivši se u proizvodnju mlijeka. Ljubav prema stoci naslijedio je od svojih roditelja, a u dohodovnost iz proizvodnje mlijeka uvjerio se i sam, što mu je svakako bio dodatni poticaj da nastavi i dalje Nova staja obiteljiSpahić (foto:M. Petrović) ulagati u ovu djelatnost.

U ozbiljne mljekarske vode obitelj Spahić ulazi 1995. godine kada uz pomoć i potporu mljekare "Dukat" nabavlja deset kvalitetnih junica iz Njemačke. Uspješni poče­ tak proizvodnje mlijeka pokazao se već prve godine kada je gospodarstvo isporučilo prvih 30 000 litara mlijeka visoke kvalitete. Već tada se moglo naslutiti da će ovo biti uzorna mljekarska obitelj. Primjenjujući znanje koje su supružnici Spahić stekli u Poljoprivrednoj školi u Križevcima, dopunjavajući ga novim spoznajama koje su im prenosili stručnjacimljekare,gospodarstvoje

iz godine u godinu raslo i razvijalo se. Rezultat je bio više nego dobar; 2000. godine obiteljsko gospodar30

Unutrašnjoststaje - kapacitet40 muznihkrava (foto:M. Petrović) M/jekcuski list 12/2005.

IZ OBITELJSKOG

GOSPODARSTVA

SPAHIĆ

Za daljnje povećanje proizvodnje mlijeka, poboljšanje uvjeta rada, prilagođavajući se standardima Europske unije, gospodarstvo se moralo odlučiti na novi iskorak. Gradnja nove moderne farme sa suvremenom muznom opremom bila je jedina alternativa razvoja gospodarstva, garancija konkurentnosti i kvalitete, a time i sigurnosti za buduća vremena.

Početkom 2005. godine započelo se s pripremama: prikupljanjem dokumentacije, ishođenjem dozvola, osiguranjem financijskih sredstava, odabirom dobavljača i ko-

aktera ovog projekta, od same obitelji Spahić kao nositelja investicije, izvođača radova - firme "Unimont", dobavljača opreme - firme DeLaval, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te LURE d.d., kao koordinatora.

Sredstva za izgradnju i opremanje farme u visini 2,3 milijuna kuna osigurana su iz Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje preko HBOR-a, a stručnu, logističku, a dijelom i financijsku potporu gospodarstvu je pružila LURA d.d. iz Zagreba. Danas obiteljsko gospodarstvo Spahić raspolaže s moderno opremljenom farmom kapaciteta 40 muznih krava, suvremenom opremom za mužnju te potrebnom mehanizacijom za opsluživanje farme i pripremu načno počet­ hrane na 35 hektara obradivih površina. Pored kom gradnje. novog objekta u funkciji su i dosadašnji Danas, za ma- proizvodni objekti, tako da je puni kapacitet, s nje od godinu kojim gospodarstvo raspolaže čak 70 krava, s dana gospoplaniranom proizvodnjom od preko 350 000 darstvo obite- litara mlijeka godišnje. lji Spahić s poOsigurano tržište za proizvedeno mlijeko, nosom može kroz ugovor na 12 godina, obitelj Spahić našla je pokazati reu LURI d.d., dugogodišnjem partneru, čija je zultat dobre Uz blagoslovvelečasnog kako stručna tako i financijska pomoć uvelike partnerske proizvodnjamožepočeti doprinjela lakšem ostvarenju ovog projekta. suradnje svih Nova farma i za obitelj Spahić - iskusne proizvođače, predstavlja novi izazov kojeg će, vjerujemo, uz veliku ljubav, stečeno znanje i dokazanu upornost s lakoćom savladati.

Stoga, upućujemo čestitke ovoj svake hvale vrijednoj obitelji na njihovom trudu i zalaganju kojeg su pokazali u proizvodnji mlijeka kao i svima koji su im pomagali na njihovom putu do ostvarenja životnog cilja.

I na kraju, koristimo prigodu da u ovo predblagdansko vrijeme zaželimo gospodinu Stjepanu Spahić i njegovoj obitelji sretLURA d.d. - uvijekje spremnapodržatiperspektivna ne i blagoslovljene božićne obiteljskagospodarstva(foto:M. Petrović} i novogodišnje blagdane. ■

Mljekarski li.t 12/2005.

31

ZDRAVLJE

STADA

Mr. se.IgorŠtoković

NAFARMAMA ZA PROIZVODNJU KRAVLJEG MLIJEKA Program zdravlja stada i upravljanja proizvodnjom (ZSUP) zahtijeva od veterinara šire znanje, a nerijetko i suradnju sa stručnjacima iz drugih područja. ZSUP se odvija kroz redovite potdete farmi planirane utvrđe­ nim protokolima. Tako veterinari ne dolaze isk(jučivo na poziv vlasnika liječiti bolesne životinje, već sami vode brigu za stado i farmu u cjelini.

Svrha je povećati prihode i/ili smanjiti troškove proizvodnje, pri čemu se održavanje zdravlja i proizvodni rezultati promatraju ponajprije sa gledišta ekonomičnosti.

Proizvođači mlijeka koriste usluge različitih stručnjaka. Najčešće su to djelatnici savjetodavne i selekcijske službe, zatim veterinari i specijalisti različitih ustanova ili komercijalnih tvrtki, primjerice iz područja hranidbe, odnosno reprodukcije životinja. Zadaće svih navedenih stručnjaka moraju biti međusobno usklađene pri čemu je važno istaknuti da se ovakvim konceptom veterinarske usluge znatno proširuju u odnosu na tradicionalnu praksu.

Ciljevi programa zdravlja stada Program ZSUP usmjeren je na maksimalno iskorištenje genetskog potencijala pojedinih životinja i stada u cjelini, te usklađivanje upravljanja farmom u skladu s njezinim specifično­ stima.

U užem smislu program smo podijelili na: 1. Održavanje zdravstvenog stanja stada (preventiva bolesti i kontrola reprodukcije) 2. Poboljšanje proizvodnje stada unapređivanjem vođenja farme 32

3. Poštivanje načela dobrobiti životinja i zaštite okoliša, radi uspostavljanja načela tzv. održive proizvodnje mlijeka 4. Osiguranje kvalitetnih proizvoda 5. Ostvarenje unosne proizvodnje.

Sastavnice SZUP-a Okosnicu programa čine stočar, veterinar i pažljivo razrađen sustav njihove međusobne komunikacije i razmjene informacija. Da bi program bio uspješan, svaka od navedenih sastavnica mora imati određene odlike.

A) Stočar Da bi program uopće mogao zaživjeti, presudno je pomno odabrati one farme koje će biti uključene u program na određenom području.

Zato stočar mora biti: a) osoba od ugleda u lokalnoj zajednici b) uspješan stočar čija farma uspješno posluje

Mljekarski list 12/2005.

ZDRAVLJE

c) osoba otvorena za nove spoznaje sa svijesti o značenju prikupljanja podataka o proizvodnji i njihovoj analizi d) proizvođač racionalno financijski opterećen i koji će izbjegavati pretjerane rizike.

Uspostavljanje programa odvija se u dvije faze. U prvoj fazi bitno je privoliti stočara na suradnju, s tim da mu se u početku može ponuditi i manji dio programa, npr. poboljšanje kvalitete mlijeka ili briga o zdravlju vimena. U drugoj fazi važno je povjerenje stočara i njegova volja za dalje sudjelovanje u programu. Kako bi se navedeno postiglo, provedba programa bi se trebala osnivati na: - poštivanju plana posjeta s predviđenim vremenom za raspravu o aktualnim problemima i rješenjima - na jednostavnom i jeftinom načinu prikupljanja podataka - kratkoj obradi podataka, uz obvezno priopćavanje rezultata vlasniku - stupnjevanoj analizi podataka koja omogućava rano otkrivanje odstupanja od zacrtanih smjernica - na brzom uključivanju i primjeni rezultata u proizvodni proces - na laganom širenju mreže farmi potencijalnih sudionika u programu

STADA

- uspostavi sustava komunikacije među stočarima koja s jedne strane omogućuje povjerljivost podataka o jednoj farmi, a s druge strane razmjenu onih podataka koji mogu biti od zajedničkog interesa - osigurati da su svi koji su vezani uz farmu uključeni u program.

B) Veterinar sa specifičnim znanjem i vještinama: a) specijalist za pojedinu vrstu životinja i granu proizvodnje - koji je dodatno ovladao znanjima o ekonomici proizvodnje, kliničkoj epidemiologiji, prehrani, smještaju i odnosu prema okolini, reprodukciji, kontroli zaraznih bolesti i koji poznaje tržište b) sposobnost rješavanja konkretnih problema - prepoznavanje, obrada, analiza i prijenos rezultata stočaru c) radnaračunalu.

C) Sustav informacija i podataka a) mogućnost točne i sigurne identifikacije životinja -pouzdano obilježavanje b) jednostavnost korištenja i razumijevanja c) svrsishodni podatci d) sustav mora biti takav da se prikupljeni podatci mogu što prije prezentirati stočaru e) veterinar mora imati kopiju svakog izvješća koje je dao stočaru. ■

===============~-~ -~ -~ -~ -~ -~ _=_=_=_=_=_=-~-~_=_=

TUBERKUlOZ;~ 60 ,ero~ VE TE RI N ARS TV O

Mr. se.Antun Kostelić

bolest može izazvati i u ovaca, koza, konja, svinja, pasa, mačaka i čovjeka. Uzročnik je vrlo otporan te dugo preživljava u okolini, npr. u stajskom gnoju može preživjeti 176 dana. Međutim, na djelovanje većine dezinficijensa uzročnik nije otporan. Širenje bolesti. Na širenje bolesti u uzgoju najviše utječu izlučevine iz inficirane životinje kao što su balega i sadržaj izbačen kašljem. Životinja se inficira udisanjem zagađenog zraka ili konzumacijom zagađene vode ili hrane. Važno je naglasiti da do infekcije može doći i sitnim kanalom za vrijeme mužnje ili zbog zagađene stelje. Životinje i ljudi obolijevaju nakon što su

Tuberkuloza goveda je bolest rašire-na di(jem svijeta.

Najčešće obolijevaju goveda visoke proizvodnje mlijeka.

Važno je istaknuti, da od tuberkuloze obolijevaju mnoge domaće i div(je životinje, a također i čovjek (zoonoza).

Bolest karakterizira stvaranje čvorića (tuberkula) na organima životinja i čovjeka.

Tuberkuloza može nanijeti velike štete u uzgojima mliječnih goveda zbog smanjenja mliječnosti i prirasta, zatim zabrane prometa klaoničkih životinja. Primjenom tuberkulinizacije omogućeno je rano otkrivanje i uklanjanje inficiranih životinja, čime je pojava bolesti proteklih desetljeća u Hrvatskoj svedena na minimum.

Uzročnik bolesti.

Bolest u goveda uzrokuje bakterija Myco-bacterium bovis koja M{jekarski list 12/2005.

VETERINARSTVO

duži vremenski period izloženi uzročniku bolesti (infekciji). Čovjek se inficira konzumiranjem mlijeka ili mesa zaraženih životinja.

Znakovi bolesti. Vrijeme od ulaska bakterije u organizam životinja do pojave prvih znakova bolesti dosta je varijabilno, tako da se ono kreće od nekoliko dana pa sve do nekoliko godina. Vidljivi znakovi bolesti uočavaju se nakon dužeg vremenskog razdoblja: životinja se brže umara, sluznice postaju anemične (blijede), koža postaje suha, a dlaka nakostriješena i bez sjaja. Daljnji znakovi bolesti ovise o organskom sustavu koji je zahvaćen bolešću, pa se tako kod plućnog oblika bolesti javlja u početku suh kašalj koji kasnije postaje vlažan. Životinja iskašljava sluzav i gnojni sadržaj koji često proguta. U slučaju da je bolešću zahvaćen probavni sustav javlja se proljev koji se

izmjenjuje sa začepom, a u balegi se može uočiti sluz ili ugrušci krvi. Tuberkuloza vimena razvija se polagano pri čemu nastaju čvorići koji nisu bolni na dodir. Razvojem većeg broja čvorića, koji dovode do poremećaja cirkulacije krvi, u žljezdanom dijelu dolazi do atrofije, a oblik oboljele četvrti postaje nepravilan.

Pored navedenih organa i organskih sustava tuberkulozom mogu biti zahvaćeni spolni organi, zatim jetra, zglobovi, bubrezi itd.

Dijagnoza bolesti. Bolest je teško prepoznati na temelju kliničkih znakova. Sumnju možemo postaviti tek u slučaju da životinja mršavi iako ima dobru hranidbu i apetit, ili da je došlo do povećanja svih opipljivih limfnih čvorova. Bolest se sa sigurnošću može dokazati izdvajanjem i prepoznavanjem uzročnika u balegi.

Danas je uobičajena (zakonom propisana) metoda za utvrđivrutje tubekuloze-tuberkulinizacija, koja omogućava brzo otkrivanje sumnjivih i oboljelih životinja.

Preventiva bolesti. U suzbijanju bolesti najsigurnija metoda je sustavna provedba tuberkulinizacije na svim govedima. U slučaju pozitivne reakcije govedo treba neškodljivo ukloniti, a okolinu u kojoj je životinja boravila temeljito dezinficirati, npr. pripravcima koji imaju najmanje 4% aktivnog klora. ■ OVČARSTVO

@W&@& I

Prof dr. se.

BoroMioč

V ovo vrijeme, odnosno krajem jeseni i početkom zime, većina ovaca u Hrvatskoj (koje se ponajprije koriste za proizvodnju n lijeka) je gravidna. U pojedinim područjima (otok Pag, Istra ...) ovce se ranije pripuštaju negoli u kontinentalnim područjima Hruatske, pa su sada visokogravidne.

Upravo u to vrijeme ovčari u proizvodnji mlijeka i sira imaju najmanje posla, te koriste 34

vrijeme analizirajući prošlu i pripremajući se za sljedeću godinu-sezonu. Mnogi tada vrše određene korekcije i nadogradnju, popravke na ovčarmc1ma, izmuzištima i siranama (proširenja, izgradnja boksova i jasala, pojilica,

M!jekarski list 12/2005.

ispusta i sl.), odnosno pripremaju se kako bi što spremniji dočekali početak nove laktacije, proizvodnje mlijeka i sira, koja počinje janjenjem.

Gravidnost ovaca počinje oplodnjom, odnosno spajanjem muške i ženske spolne stanice. U praksi je to dan nakon parenja ili osjemenjivanja. Oplođenima se drže ovce koje se ponovo ne tjeraju, iako u praksi to nije apsolutno siguran pokazatelj. U prvim tjednima nakon oplodnje, na ovci nema nikakvih vanjskih znakova u izgledu i ponašanju po kojima bi ovčar mogao zaključiti da je gravidna. Iskusnijim ovčarima i onima koji vode evidenciju pripusta, nakon što se ovca nije ponovo tjerala u drugom ciklusu (15 do 19 dana nakon pripusta), to je pouzdan pokazatelj da je ostala gravidna i da može planirati njeno janjenje. Gravidnost u ovaca, slično kao u koza, prosječno traje oko 150 dana, odnosno u granicama od 140 do 160 dana.

Mnogi drže da je trajanje gravidnosti uglavnom uvjetovano genotipom, odnosno pasminom.

Međutim, razlike u prosječnom trajanju gravidnosti između pojedinih pasmina ili genotipova nisu toliko velike i najčešće iznose 2 do 5 dana. Općenito, trajanje gravidnosti plodnijih pasmina kraće je u odnosu na manje plodne pasmine. Dakle romanovska, istočno­ frizijska, finska i druge visokoplodne pasmine nose kraće vrijeme od nekih manje plodnih pasmina, npr. naše pramenke, istarske ovce, paške ovce i dr. Nažalost, ne raspolažemo pouzdanim znanstvenim podatcima o trajanju gravidnosti naših pasmina ovaca (to tek treba utvrditi), za razliku od različitih mliječnih, mesnih i vunskih inozemnih pasmina. Stoga smo u tablici 1 naveli podatke trajanja gravidnosti nekih pasmina ovaca u svijetu, bez obzira da li se koriste za proizvodnju mlijeka, mesa ili vune. S obzirom da gravidnost ranozrelih pasmina traje nešto kraće u odnosu na kasnozrele, s pravom se može očekivati da će se - naprimjer istočnofri­ zijska ovca koja je ranozrela i uz to visokoplodna - ojanjiti prije od npr. istarske, paške ovce ili travničke pramenke (kasnozrele i manje plodnosti) koje su pripuštene isti dan. Mnogi drže da najkraću gravidnost ima romanovska ovca (ranozrelaje i visoke plodnosti) koja nosi znatno kraće od pet mjeseci, odnosno u prosjeku od 144 M{jekarski list 12/2005.

do 146 dana, ili u granicama od 139 do 149 dana, što je znatno kraće negoli u drugih pasmina.

I abltc t. Tmjm11eravid11 ·r, 11t'iulrf'll mm owicti 11. vijnu Pasmina

Trajanje gravidnosti.

dana Barbados Kembridž Čios

Merino Dorper Finska ovca Konia merino Romanovska

151 146 149 151,6 147 142-145 152,7 144-146

Ako se brojne znanstvene spoznaje trajanja gravidnosti različitih pasmina ovaca u istim i različitim uvjetima želi sažeti u nekoliko najvažnijih zaključaka, može se iznijeti sljedeće: 1. Gravidnost mesnih pasmina ovaca (soutdaun, safolk, hemšir, dorzet horn) nešto je kraća i krećeseod144do 147 dana; 2. Gravidnost finorunih pasmina ovaca (merino, rambuje) traje dulje i u prosjeku iznosi od 149 do151dan; 3. Trajanje gravidnosti dugovunih križanih pasmina, odnosno križanaca između dviju navedenih skupina ovaca (kolumbija, koridal npr.), između dviju je navedenih skupina (od 147 do 149dana).

Dob ovce, također, utječe na duljinu trajanja gravidnosti, pa starije ovce bez obzira na pasminu nose 2 do 3 dana dulje od mlađih. Dakle, najdulje nose šilježice i mlađe ovce kojima je to prva gravidnost. Gravidnost plodnijih ovaca je 35 dana kraća od onih s jednim janjetom. Gravidnost finskih ovaca, koje su uz romanovsku ovcu najplodnije pasmine ovaca u svijetu, s jednim, dvoje, troje, četvero i petero janjadi, u prosjeku traje 145,4, 144,3, 143,3, 142,7 i 142,5 dana.

Na trajanje gravidnosti utječe također i spol fetusa odnosno janjeta, pa je gravidnost ovaca s muškim janjetom za 1 do 2 dana dulja od one sa ženskim janjetom. Tijekom gravidnosti treba voditi računa o hranidbi ovaca, jer obrok treba zadovoljiti hranidbene potrebe ovce i fetusa.

Dokazana je da gravidnost slabije hranjenih ovaca trsje dulje. Ako su ovce količinski ili 35

prosječno dnevno prirasta

kvalitativno tijekom gravidnosti pothranjene, osobito posljednjih osam tjedana, tada će se janjiti 1 do 3 dana kasnije u odnosu na dostatno i kvalitetno hrandene gravidne ovce. Ovcama se tijekom gravidnosti tjelesna masa poveća za 7 do 15 kg ovisno, prije svega, o genotipu ili pasmini, broju i spolu fetusa te hranidbi. U početku gravidnosti fetus raste vrlo polagano te je nakon tri mjeseca težak svega 685 g ili 13,36%, dok se u posljednja dva mjeseca odvija preostalih 86,64% prirasta. Iz tog razloga vrlo je teško u prvim mjesecima po vanjštini ovce i njenom ponašanju (veličina trbuha, mirnoća, lijeganje) zamijetiti da je gravidna. Mjesec dana nakon oplodnje, fetus ovce dug je svega oko 1 cm, s tri mjeseca 16 cm, a pred kraj gravidnosti 40-45 cm. Da bi uzgajivači znali postupati s ovcama tijekom gravidnosti, osobito pravilno ih hraniti, važno je da poznaju razvitak fetusa tijekom gravidnosti što je prikazano u tablici 2.

Ti1/Jlicu7 : Rust fetusa u 111arem1et ove~tiiekom (!,r(h 1d,wst1 '--1

Dan gravidnosti 2S 3S 44

55 64 72 84 96 105 128 Janjenje

Masa fetusa, g

-

2 8 36 88 190 41S 960 1 57S 2 810 3 700

%u odnosu na porodnu masu

-

o.os 0,21 0,98 2,38 5,0S 11,18 25,9S 42,S7 7S,9S 100,00

Pred kraj gravidnosti, odnosno u četvrtom mjesecu intrauterinog života janjeta, fetus

40 do 45 g, dok je u petom mjesecu prirast fetusa za oko tri puta veći i iznosi od 120 do 150 grama dnevno. U toj fazi hranidbene potrebe ovaca za energijom povećane su za oko 40%, potrebe za bjelančevinama za oko 40 do 50%, a potreba za kalcijem i fosforom povećane su čak za 100%.

Ovcama koje nose blizance navedene hranidbene potrebe za energijom i bjelančevinama za 100% veće su negoli neoplođenim ovcama. Tek kad je ovca u posljednjoj fazi gravidnosti, ovčar može zamijetiti da je gravidna. Povećan joj je trbuh (što je posebno izraženo u ovaca s više fetusa), češće liježe i mokri, količinski manje jede voluminozna krmiva, počinje nalijevati pa su sise i vime povećani. Mlađe ovce (šilježice i dvizice) počinju prije nalijevati od starijih i po vimenu se može ranije zamijetiti gravidnost. U posljednja dva mjeseca gravidnosti ovcama, radi visokih hranidbenih potreba, a uslijed manjeg kapaciteta konzumacije hrane, treba davati najfinije sijeno visoke hranjive vrijednosti, uz dodatno prihranjivanje krepkim krmivima u količini od 200 do 500 g dnevno, ovisno o pasmini, tjelesnoj masi, kondiciji, broju fetusa i dr.

Kada se ovcama tijekom gravidnosti, uz sijeno i pašu, daje i 150 do 300 g krepkih krmiva, a u posljednjih 4-6 tjedana 340 do 450 g, povećava se plodnost za 25 do 35%, radi većeg udjela blizanaca, smanjenja jalovosti i gubitaka pri janjenju. Kvalitetna hranidba ovaca tijekom graviditeta, osobito u posljednjoj trećini važnaje: a) zbog stimulativnog porasta i razvoja fetusa, što se očituje većom porodnom masom i živahnošću janjadi, b) zbog poticajnog razvoja mliječne žlijezde, što će rezultirati boljom sekrecijom mlijeka i većom količinom proizvedenog mlijeka, c) sprječava se pojava ketoze i gubitaka zbog insuficijentne hranidbe ugljikohidratima.

Navedeno je to važnije u visokoplodnih i visokomliječnih ovaca, kao i u ovaca koje proizvode velike količine vune visoke kakvoće. ■ Mljekarski list 12/2005.

VISOKOKVA MUJECNE STEO JUNICE,SVIH PASM V

IZUl(OZ4

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austrjja, Njemačka, Nlzozem iliu karanteni prodavate

KREOITIRAN

BRZAI JEDNOSTAV LINIJA

INFORMACIJE -odabir i dog 098/651-570 091 /7955,444

SUZBIJANJE PARAZITA MLIJEČNIH KOZAI OVACA U odnosu na štete nastale zbog zaraznih bolesti goveda, ovaca i koza, štete od parazita su za 4-5 puta veće, jer za uništavanje parazita nema zaštitnog cjepiva. Djelovanje parazita ovisi o utjecaju okoline, odnosno načinu uzgoja, klimatskim prilikama, dobi i broju životinja u stadu. Štetno djelovanje uvjetovano je: 1. brojem parazita na nosiocu (invazija često uzrokuje uginuće životinje) 2. zdravljem koza i ovaca (zdrave životinje bolje podnose parazite) 3. kondicijom 4. dobi (mlađe životinje teže podnose invazije) 5. općom otpornošću organizma U intenzivnoj proizvodnji kozjeg i ovčjeg mlijeka parazitarne bolesti mogu nanijeti velike štete koje se očituju padom mliječnosti, mršavljenjem, a nerijetko i uginućem. Paraziti često stvaraju uvjete za izbijanje drugih bolesti, kao npr. zbog invazije plućnim vlascima dolazi do upale pluća.

Kako i čime protiv parazita?

Osnovni preduvjet za uspješno suzbijanje parazitarnih bolesti koza i ovaca je kvalitetna

Koze na pašnjaku 3

I Mr. se.Antun Kostelić I

hranidba, smještaj i provođenje dehelmintizacije, odnosno suzbijanje parazita.

Intenzivna proizvodnja kozjeg i ovčjeg mlijeka najzastupljenijaje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U većini se uzgoja koze i ovce drže u stajama i ispustima, dok je manji broj na pašnjacima. Ako su na pašnjacima, potrebno je svaka tri mjeseca napraviti koprološku pretragu kako bi utvrdili koja vrsta i koliki broj parazita ugrožava zdravlje životinja. Na temelju rezultata koprološke pretrage uzgajivaču će biti savjetovano da li je potrebno dati sredstva (i koja) za suzbijanje parazita.

U intezivnoj proizvodnji mlijeka, kada su ovce i koze isključivo u staji, tretiramo ih u suhostaju. lako su na tržištu mnoga sredstva za suzbijanje parazita, uzgajivači rijetko traže savjet veterinarskog stručnjaka, pa sami nabavljaju lijekove koji su često neučinkoviti, preskupi ili se teže primjenjuju. Pogrešno je mišljenje da ubrizgavanje antiparazitika iglom (u mišić ili pod kožu) bolje djeluje od onih koja se daju na usta kao tekućina ili tablete. Injekcionom primjenom sredstava (iglom) uzgajivači često daju lijek na pogrešan način i na pogrešnom mjestu. Tipičan primjer je da lijek koji treba dati pod kožu apliciraju duboko u mišić. Rezultat takve pogrešne aplikacije je pojava apscesa, odnosno stvaranje gnojnih rana na tim mjestima. Druga pogreška je korištenje preparata koje je ZABRANJENO davati mliječnim životinjama (Dectomax). Davanje antiparazitika na usta jednostavnije je, pogotovo ako se koriste sredstva u obliku tekućine koja djeluju i na velik broj parazita. Najbolje je koristiti poseban aplikator (drenč pištolj) jer je lako Mljekarski list 12/2005.

VETERINARSTVO

namjestiti potrebnu dozu, a osim toga u vrlo kratkom vremenu možemo tretirati velik broj životinja. Cijev pištolja ne smijemo staviti preduboko u usta (ždrijelo) kako ne bi lijek aplicirali u dušnik, što može biti pogubno za životinju. Također, lijek ne smijemo davati ako se životinja glasa, nego pričekamo da završi s meketanjem, odnosno blejanjem.

Nakon tretiranja, koze i ovce balegom izbacuju parazite tijekom 3-7 dana, ovisno o stupnju invazije i vrsti korištenog sredstva, a da paraziti izbačeni balegom ne bi ponovo ušli u usta koze ili ovce, potrebno je uklanjati balegu 3-7 dana nakon tretiranja.

Na kraju preporučamo uzgajivačima, da potraže savjet veterinara koji će odrediti odgovarajuće sredstvo i način aplikacije. Prije RAZMIŠLJANJE

Davanjeantiparazitikadrenč pištoljem svake primjene potrebno je temeljito pročitati upute o korištenju lijeka (doza, način i vrijeme aplikacije ..). ■

TEREN S KOG AGRONOMA

proizvodnju mlijeka na 200, 300, 400 litara

MLIJEKORASTENA POLJU dnevno. Da li je «improvizirajte izmuzište» krivi

A MUZE U STAJI

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za prosinac: Gledaj 10 godina unaprijed!

U ovoj rubrici u Mljekarskom listu broj 10 napisao sam: Povećajte broj krava. Napravite najobičnije nadstrešnice od drvenih stupova i dasaka. Improvizirajte izmuzište i povećajte Mljekarski list 12/2005.

i nestručan naputak, kako su to neki komentirali? Svaki prilog, kada pišem za ovu rubriku, pročitam najmanje 3 do 5 puta, da vidim je li mi nešto promaklo što se može krivo protumačiti. Kod nas se puno toga krivo tumači i krivo shvaća. Jedino što je utješno, u poljoprivredu se svi razumiju! Nažalost, ima i onih koji baš ne vide daleko. Stoga baš i nije najpametnije ukazivati na neke nelogičnosti i nestruč­ nosti. Treba biti vrhunska stručnost, a to što je proizvodnja takva kakva je, ma daj mani to, pusti neka ide kako ide. Uvijek su za to krivi neki drugi, a ne mi.

Ako nekome nešto nije jasno, uvijek može direktno pitati: «Što si pod time mislio» ili u sljedećem broju M]jekarskog lista postaviti pitanje i tražiti odgovor ili istovremeno ponuditi svoj konkretan prijedlog ili svoje konkretno rješenje već dokazana u praksi. I tako je «improvizirajte izmuzište» protumačeno kao, nestručno izražavanje i upućivanje na nestručna rješenja u mužnji krava, u ova naša moderna i suvremena vremena govedar-

39

V

TIPOVI STALA: -otvorene -poluotvorene -zatvorene V

V

LEZISTAZA: -slamu -gumu -madrace Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/28 82 811,Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

OPREMA ZA FARME

GUfflEX

========~~===

RAZMIŠLJANJE

stva i proizvodnje mlijeka. Što zapravo znači riječ improvizacija?

Dobra klima, puno rijeka i velike mogućno­ sti navodnjavanja, dobra zemlja, vrijedni ljudi, vrhunska struka, nema što nema. Stalan kontinuirani razvoj i povećavanje proizvodnje i produktivnosti rada iz godine u godinu. I sada ti tu pišeš o nekakvim «improvizacijama izmuzišta». A izmuzišta na tržištu ima kakvih samo poželjeti možeš. Nema toga što nam naši uvoznici sve ne mogu ponuditi. I roto lak.tor ako treba. Bitno gaje bilo uvesti i prodati, pa makar nikad ne bio montiran i stavljen u funkciju. Ta naši seljaci su i to kadri kupiti i otplatiti! Dobro uložen novac uvijek stvara novi novac. Kada u selu ima 50 krava i 10 rolo balirki, i to je dobro uložen novac. Čovječe, toga nema ni u Irskoj, a kamo li u Danskoj! To tije suvremena tehnologija, a ne nekakve «improvizacije».

Jedno od značenja improvizacije = privremeno rješenje. Da li je površno shvaćen i komentiran izraz «improvizirajte izmuzište»? Ili ga je trebalo shvatiti kao prijedlog privremenog rješenja u skladu s ekonomsko privrednim mogućnostima nekih OPG-a. Riječ komentirati proizlazi iz riječi komentar koja proizlazi iz latinske riječi commentarius = objašnjenje ili tumačenje nekog teksta; komentirati = objašnjavati, tumačiti, izricati svoje mišljenje o nečemu. Najbolje je kada je to učinjeno u pisanom obliku i istovremeno ponuđen vlastiti prijedlog ili drugo rješenje.

Koliko danas u Hrvatskoj ima sređenih OPGa koja mogu ući u suvremenu farmersku proizvodnju mlijeka? Koji su to standardi i koje su to veličine? Suvremena tehnologija! Razvoj!

Nema razvoja bez kontinuiranog razvoja!

Nema suvremene tehnologije koja ne dolazi na mjesto do jučer postojeće suvremene tehnologije. Nema napretka bez okrupnjavanja posjeda i okrupnjavanja proizvod.nog stada ili povećavanja proizvodnje unutar postojećeg stada!

Nema suvremene organizacije proizvodnje koja ne smjenjuje do jučer važeću suvremenu organizaciju proizvodnje i primjenu do jučer suvremene tehnologije. Nema napretka bez kontinuiteta! Nema ništa preko noći. A ako ima, onda to stravično puno košta, a dugoročni Mljekarski list 12/2005.

TEREN S KOG AGRONOMA

rezultati su upitni. Uvozne junice, visoka genetika i visoka tehnologija, 8 000 do 10 000 do 11 000 litara godišnje po kravi, to se traži!

Nasadiš tu visoku tehnologiju, na tehnologiju 2 500 do 4 500 litara godišnje po kravi, tehnologiju, koja počiva na bolesnom i gladnom tlu, starome sijenu i kukuruznoj silaži. I što se dobije? Tu ti sigurno ne treba improvizirano izmuzište. Uz najbolju genetiku kupuješ i najbolju tehnologiju i ne pitaš što košta. Ne pita ni trgovac. Ta ima kredita! Vidio sam ovu situaciju na jednoj našoj novootvorenoj farmi za 40 krava. Holštajnke prvotelke u punoj laktaciji iscrpile gotovo sve rezerve i hodaju po staji ljuljajući se, malo ulijevo, malo udesno. Mila majko, nema im spasa! Te ne spasi ni najsuvremenije izmuzište. Te će postići američko­ izraelski koeficijent teljenja od 1,8. Što sam mislio pod «improvizirajte izmuzište» i mužnju krava. Da li je investicija u skupo moderno izmuzište uvijek na prvome mjestu? Da - trebala bi biti na prvome mjestu. Izmuzište je centralni dio svake staje!

Ponekad u praksi to može izgledati i drugačije. Stvar je to prioriteta. Ni meni to dugo nije bilo jasno. Farmer na moj nagovor napravi «lauf staju» s 27 ležišta, i sve prateće prostorije zajedno s izmuzištem. Postavi keramičke pločice i stane. I to izmuzište stoji 5 godina prazno. Veli farmer: «Polako, doći će i to na red.» Mislim si ja, može dobiti kredit i može kredit vraćati, zašto onda ne investirati u izmuzište. Iz Nizozemske je dopremljeno 27 bređih junica - crni holštajn. Ono - ogledna farma, a nema instalirano izmuzište.

Ma kakva ogledna farma! Pet godina muzu krave na rešetkama u staji. Ne usudim se više nikoga voditi na tu «oglednu farmu».

Danas mislim drugačije. Farmer je bio u pravu. Danas ponovno vodim i trebam voditi neke nove igrače na tu farmu, da ljudi objasne ljudima kako su 5 godina muzli krave na rešetkama u staji, a mogu uzeti kredit i napraviti «lauf staju» i kupiti uvozne junice, izbetonirati silose, a «improvizirati izmuzište» i mužnju.

Opet će reći stručnjak «Pa ovaj opet lupeta».

Velika je razlika između lupetati i pravilno procijeniti ekonomsko-financijsku momentalnu 41

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

situaciju i proizvodne mogućnosti pojedinog OPGa i napraviti ispravnu procjenu za sljedećih 5 do 10 gudina. Neka dobrostojeća OPG s dovoljno velikim posjedom i dovoljno velikom proizvodnjom + vlastita financijska sredstva, mogu odmah ući u veći kredit i u kompletnu potpuno novu opremu staje. Tu ne treba nikakvih improvizacija = privremenih rješenja. U našoj praksi imamo dobrih primjera gdje je kontinuirani razvoj unatrag 10, 15 i više godina. Ali tamo gdje toga nije bilo, a ljudi bi sada htjeli preko noći postati farmeri, tu se u najvećem broju slučajeva mora ići postepeno.

Vratimo se našemu farmeru! U vrijeme ulaska u program razvoja uz pomoć kredita, farmer je imao samo 13 jutara vlastite zemlje + 30 jutara u zakupu. Pet godina krave su muzli na rešetkama u staji. Na zidu vakum pumpa + dvije kante za mužnju. Svako jutro i svaku večer prije mužnje rešetke su oprane minivošom i dvije po dvije krave su vezane za hranidbenu pregradu i tu su u jednom uglu staje muzli. I tako 5 godina, bez izmuzišta. Izmuzište je složeno tek šestu godinu. I tako je prošlo 8 godina. U tih 8 godina nam.uzio se puno toga. Od novokup)jene zemlje, novog «štajera» od 110 KS, novih strojeva, natkrivenih silosa, prekrasne kuće lijepo uređene i namještene, do dva nova automobila. Mjesečno se počelo s nekih 27 000 kuna, kada su se sve junice otelile, i danas se doguralo do nekih 60 000 kuna

mjesečno za mlijeko.

Iz godine u godinu mijenjala se sjetvena struktura. Sve više ljuljeva i lucerne, a kukuruza samo za silažu. Omjer 70 % površina pod travom i lucernom + 30 % površina pod silažnim kukuruzom + još na tih 30 % površina nakon kukuruza, talijanski ljulj za 2 do 3 otkosa.

Kada je prije 8 godina započela sva ta priča, veli mi farmer: «Nemam dovoljno zemlje.» Pa bit će zemlje na prodaju. «Teško, ovdje ti nitko ne prodaje zemlju.» Polako, biti će zemlje na prodaju - odgovaram. Znaš što, ti u trgovini i u birtiji reci da tko god prodaje zemlju na ponuđenu cijenu ti ćeš dati još gore 500 DM (nakon marki bilo je to 500 eura). I farmer je malo po malo počeo kupovati zemlju. Pitam tako neki dan farmera, a koliko danas ima svoje zemlje. «Preko 50 jutara.» Bravo! Lako je kupovati zemlju kada za mlijeko svaki mjesec dolazi toliki novac. Još uvijek ne pitaj za cijenu zemlje, samo kupuj. Imaš krave i proizvodnju mlijeka, uvijek možeš ponuditi veću cijenu od drugih. Okrupnjavanje posjeda danas je strateško pitanje budućnosti svakog OPG-a u Hrvatskoj u proizvodnji mlijeka.

Da li je odmah pametnije uložiti novac u novo skupo izmuzište ili «improvizirati izmuzište» i mužnju, a sav raspoloživi novac ulagati u kupnju zemlje, okrupnjavanje posjeda i okućnice?

I nakon 5 godina mužnje krava u 2 kante, farmer ponovno improvizira i kupuje polovno

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS Mikrokreditni program

•KRED(Tl:

Za sve detaljnije informacije

•7..a krave

Martina <Jambona4 Karlovac 1el:047- li15-S27 ili 615-82R

5. I A. Radica 5 Dvor te!: 044-871-3\'1

P. Preradovića 6

Kralja Zvonimira.:!

Pakrac tel: 034-412-055

te!: 022-888-03M

• Za poljoprivredu •Za o,·ce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Senamjenski krediti • F/,EKSIBIL'\'E GARA!VCIJE • POJEDNOSTAJ 'LJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALJZAClTA

42

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

Omi§

,1·1111:demns-sk::.hr

M{jekarskilist 12/2005.

RAZMIŠLJANJE

izmuzište u Njemačkoj. Sada u staji ima 33 krave + bređe i mlade junice. Staju može proširiti i moji savjeti unatrag 3 godine su da staju treba proširiti za još 20 krava. Od ove godine, 2005., moj savjet je - najmanje 65 do 80 krava. Tada će, vjerujem, doći i novo izmuzište. Dugo vremena mije trebalo da shvatim kako je farmer imao sasvim određenu viziju svojih prioriteta, bez obzira što se cijela familija daleko više mučila s mužnjom krava.

Oni su viziju razvoja svoga OPG-a realizirali.

Imati viziju 10 godina unaprijed.

Da, do 10 godina unaprijed! Koliko ti sin ima godina? Koliko, 15 godina. A, tvoj? Moj 20. A, tvoj? Moj 25. Koliko će ti mladi ljudi imati godina za 10 godina? Prvi 25, drugi 30, treći 35 godina. A koliko će zemlje biti na raspolaganju za sljedećih 10 godina? Koliko će staračkih domaćinstava izumrijeti? Koliko će novih domaćinstava postati staračka i nemoćna? Koliko će malih OPG ekonomski propasti? Tko će preuzeti svu tu zemlju i tko ćeje obrađivati?

TRŽIŠTE

TERENSKOG

AGRONOMA

Jedno od rješenjaje formiranje prstenova mljekara. Treba snimiti sva OPG na užem području pojedinih mljekara i vidjeti koje su to mogućnosti razvoja obzirom na raspoložive poljoprivredne površine. Struktura obitelji, struktura posjeda: vlastita zemlja + zakup, veličina okućnice, mogućnosti okrupnjavanja posjeda i okućnica, struktura postojećeg stada.

Za svako OPG treba predložitiprogram mogućeg razvoja, a mljekare trebaju ponuditi svoje dugogodišnje potrebe na mlijeku, pa čak i ponuditi ugovore za 10 godina i više unaprijed. Mlijeko će se uvijek proizvoditi i otkupljivati.

Mlijeko proizvedeno u blizini mljekara unutar prstenova farmi na udaljenosti do 100 kilometara uvijek će imati najniže transportne troškove.

Na scenu sada trebaju izići Udrue:e i Savezi uze:aiivača krava ·i proizvođača mlijP.ka.

Uz minimalnu investiciju, improviziraj izmuzište - uradi sam i učini si mužnju ugodnim mliječnih farmi oko velikih

poslom! ■

STOKE

~□00 @lr@~

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

Prosječna

Cijena teladi u RH. - najviša u ovoj godini Uobičajenoje da nakon turističke sezone potražnja za teladi na domaćem tržištu pada. Thje pravilo koje je karakteristično i za ovu godinu. Nakon turističke sezone, odnosno u pos(jednja dva mjeseca bi(jeii se slabija potražnja, a sukladno tome i pad cijena. No, ponuda je i da(je manja od potražnje tako da su cijene i dalje najvik u posljednjih osam godina.

cijena simentalske teladi na u 46. tjednu iznosila je 23,55 kn/kg ŽV. Na području Dalmacije, Istre i Primorja cijena teladi bilaje od 24 do 26 kn/kg, a na području kontinentalne Hrvatske od 21 do 25 kn/kg, ovisno o kvaliteti, ali i potražnji, odnosno prisutnosti trgovaca iz Dalmacije na sajmu.

Telad holstein pasmine (80 -160 kg) trženaje u tjednu do 13. studenog po cijeni od 18 do 23 kn/kg. U odnosu na cijene dva tjedna ranije, otkupne cijene teladi holstein pasmine u 46. tjednu bile se u prosjeku više za četiri posto, dok su u odnosu na prošlu godinu cijene bile više za prosječnih 9,53 posto. domaćem tržištu

Ml:fekarskilist 12/200.5.

EU tržište teladi Cijena teladi na tržištu Europske unije tijekom proteklog tjedna (46. tj) porasla je u odnosu na cijene tjedna ranije za 3,3 posto i iznosila je 184,2 eura po grlu. U Njemačkoj je proizvođačka cijena teladi holstein pasmine starosti do 14 dana i težine do 75 kg porasla s prosječnih 124 na 130 eura/komadu. Simentalska muška telad trženaje po prosječnoj cijeni od 4,37 eura/kg, telad smeđeg goveda po cijeni od 2,32 eura/kg a telad crvenog goveda po prosječno cijeni od 143 eura/kom. U Nizozemskoj je prosječna otkupna cijena muške teladi u tjednu do 03.11.2005. godine iznosila 190,6 eura/kom, u 43

TRŽIŠTE

STOKE

Francuskoj 183,2 eura/kom, u Italiji 179,4 eura/kom i Španjolskoj 232 eura/kom za telad starosti od 8 do 21 dana.

Bez većih promjena na tržištu junadiuRH Otkupne cijene junadi u 46. tjednu, uobičajene su cijene junadi za hrvatsko tržište u ovom razdoblju godine. Prosječna cijena bikova simentalaca na stočnim sajmovima i otkupu u navedenom tjednu iznosila je 13,53 kn/kg.

Ovisno o kakvoći otkupna cijena simentalskih bikova iznosila je od 13 do 15 kn/kg. Većih promjena cijena u odnosu na cijene od prije dva tjedna nije bilo. Tijekom 46. tjedna, uz osrednju potražnju, nismo bilježili ni značajno veću ponudu. Otkupne cijene tovnih junica simentalske pasmine bile su 11 do 13,50 kn/kg, ne bilježimo značajnije razlike u odnosu na cijene od prije dva tjedna ali niti u odnosu na prošlu godinu. Otkupne cijene junadi holstein pasmine u navedenom tjednu iznosile su od 10 do 13 kn/kg. Do kraja studenog ne očekuje se osjetnija promjena na tržištu. Ponuda će uglavnom biti nešto veća od potražnje, a cijene se ne bi trebale značajnije mijenjati barem ne do kraja studenog.

EU tržište junećeg mesa Na tržištu Europske unije nastavljenje rast cijena junećih trupova. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase (muška junad do 24. mjeseca starosti) u tjednu do 06.11.2005. godine iznosila je 291,31 eura/lO0kg. Rast cijena, s tjednim oscilacijama, bilježimo od 15.09.2005. godi~e pa do danas. Potražnja junećeg mesa je dobra, a ponuda zadovoljava trenutnu potražnju. Na blagi rast cijena utjecala je i zabrana uvoza vrlo konkurentne brazilske govedine. Zbog pojave bolesti slinavke i šapa u pokrajini Mato Grasso do Sul, Europska unija zabranila je uvoz govedine iz Brazila. U tjednu do 06. studenog najniže otkupne cijene evidentirane su u Poljskoj, 223,98 eura/lO0kg, Belgiji 239,34 eura/lOOkg, Švedskoj 247,16 eura/lO0kg, Slovačkoj 247,66 eura/100 kg te Češkoj 251,59 eura, dok su najviše cijene junećih 44

;;,. trupova R3 klase evidentirane u Grčkoj 368 eura/l0Okg te Španjolskoj 306,50 eura/l00kg.

Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u tjednu do 06. studenog 2005. godine viša je za 8,05 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najviši rast cijena u odnosu na prošlu godinu bilježimo u Poljskoj 16,48 %, Slovačkoj 16,09 %, Belgiji 15, 14 % te Španjolskoj 14,10 %.

Cijene rasplodnih junica na aukcijama u RH Tijekom ove godine (do 17. studenog 2005. godine) održane su tri aukcije rasplodnih junica u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra. Na aukciji u Bjelovaru prodano je 60 rasplodnih junica po prosječnoj cijeni od 10.634,00 kune dok su se cijene ovisno o kvaliteti grla kretale od minimalnih 9.300 kuna do 12.400 kuna. Na aukciji u Molvama prodano je gotovo jednak broj junica (58 komada), po prosječnoj cijeni od 9.989,66 kuna s minimalnom cijenom od 8.100 kuna te do maksimalnih 12.000 kuna. U Gudovcu su na aukciji prodana 32 komada grla po prosječnoj cijeni od 10.665,63 kune. Najniža

Brazilski izvoznici goveđeg mesa bilježe značajnije gubitke Pojava slinavke i šapa u Brazilu prouzročila je velike gubitke brazilskim izvoznicima. U listopadu je B1·azil izvezao goveđeg mesa u vrijednosti od 154 milijuna dolara I SADl. što je 23 post-0 maaje nego mjesec dana ranije, priopćilo. je Agra Europe Londou. Najveći pad izvoza ostvaren je u izvozu prema EU. Izv z je u listopadu pao na 38.8 mil\juna dolara (SADI. U prošloj godini u istom mje ·ecu ostvaren je izvoz u vrijednosti od (i6,2 milijuna dolara. U medu vremenu je 48 država uvelo zabranu uvoza goveđeg mesa iz Brazila nakon što se u regiji Mato Grasso do Sul pojavila linavka i šap. I u reg\1i Parana otkrivenje jedan slu ·, ali još nije službeno po vrdeno da se 1·adio slinavi.eji šapu. (Izvor: Agroonline-; obrada TISUP >

Mljekarski fut 12/2005.

TRŽIŠTE

Tablica I: Cijena steonihjunicaprodanih11t1aulecijsNmprodajama11 vrganizacijiHSC-a (2004.g.)

Sajam Bjelovar Molve Gudovac

Hrva•~"a

-

---

-

Datum održavanja

Broj junica

18.03.2005.

12.08.2005.

04.09.2005.

2004.

60 58 32 150

-·------

Prosjećna cijena

steonih junica (kn/kom)

Minimalna cijena Maksimalna cijena steonih junica steonih junica (kn/kom) (kn/kom)

10.53400 9.989,66 10.665 63 11.172.18

- ·--

Izvor: HSC, obrada TISUP

9.300,00 8.100 00 8.000 00 8.00000

12.400,00 12.000,00 13.400 00 14.400,00

-.

_,

Tablica2: Cijenesteonihsimentaiskihjunica prodanihna aukcijskim prodajamau organizacijiHSC-a (2001.-20011. g.)

Datum održavania

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Prosječna cijena

Broj junica

772 218 150 155 150

steonih Junica (kn/kom)

Minimalna cijena steonih junica (kn/kom)

Maksimalna cijena steonih junica (kn/kom)

10.084,69 11.104,36 11.13867 11.172,18 10.351,60

7.700,00 9.100 00 8.00000 8.000 00 8.000,00

12.20000 14.60000 13.50000 14,400.00 13.400,00

Izvor: HSC, obrada TISUP

H RVA

if

I~ ~

T S KA /CROATIA/ cl]ene /prlces/(kn/kg) 2 O O4. god. i

I

D•lm11e/J11.

Istr• I Kom/nenr.lna HRVATSKA _ Prlmor~ HIVIIU'!_e_ prosjek

'

živa stoka Alv„stockl

-

raspon cltena

,Ro-

POMUDA-

(CIJ!Nl!l

•lffllAl!luA

tele slmental 180<160 kal-calf ~ tele holstaln {80<160kal-calf ~ llunlca slmental (za klanlel-helfer llunlca holstaln Iza klanlel-helfer ~ bik slmental 1>450kal-vouna buli ~ ;;:::, bik holstaJn 1<450 kal-vouna buli bik holstaln 1300<450 kol-voung buli ~ krava slmental (za klanJek:ow ~ odolak (25-35 kg)-suckllng pJg ~ svlnla (80-120 kal-Dio ~ LI krmača (za klanlel-sow . ~ LI lanlad-lambs ~ r--, ovca Iza klanlel-sheec r-, Ilare-kld aoat

~a

uro o_J_"Z> ~ ~

~ ~ ~ ~ ~ ~ ~

Ki~ ~

"'I"'

24,00

-

14,00

-

I ma,- I 26,00

-

16.00

7 00 9,00

15,00 12,00

24.00 17.00

2400 7.00

34,00 10,00

-

-

izlicitirana cijena u Gudovcu bila je 8.000,00 a najviša 13.400 kuna po grlu. Gledajući ostvarene prosječne cijene u posljednje četiri godine, najniža je ostvarena u ovoj godini i iznosila je 10.351,60 kuna, dok su u razdoblju od 2001. godine do 2005. godine prosječne cijene junica na aukcijama uvijek bile iznad 11.000 kuna, odnosno od 11.104,00 do 11.172,00 kuna.

20 O 5.(lod.

i

ras""" cllena mln

21 00 18 00 11,00 10.00 12.00 13 00 13 00 4.00 10 00 9,00 5,00 17,00 8,00 22.00

I

'

STOKE

m°'

25 00 23,00 13 50 10,00 15,00 13 00 13,00 9.00 17 00 14,00 10.00 22,00 9 00 23 00

...

/avenme/ ~.

razlita 411.lj.2005., 44.tl. 2005.

%

07.-13.11.

23,55 20,81 12,01 10,00 13,53 13.00 13,00 6,93 13.36 11,49 7,58 22,26 8,26 ?? 50

I pro•.,." : HRVATSKA

laverag..-

razllka '411.tj.2005.godJ 411.11.2004.god.

I ...~.

..

-0,13 4.68 -1.72 -4.76 0.30

21.40 19,00 12.68 10,00 13,47

10.05

4.00 -4.15 -1.55 1.85 5.42 -2.02

11 50 6,54 12,19 11,97 7,75 21 89 8,20

13.04 5.96 9.60 -4.01 -2.19 1.69 0.73

o.ss

9.53 -5.28

0.00 0.45

•14.88

Tržište krava za klanje u RH Uz osrednju ponudu ni potražnja krava za klanje u R3 klase (bikoviod 12 Jo 24-mj}(euro/100kg) CIJen,1 ,,u/Jk..au"l6 razl;/,.8(J9ti tjednu do 13. studenog o.g. nije bila velika. Prosječna euro 10Qk,1 ~.DoOo.112000 ~- DoOt; 11.2000 tlrz.-....,, 11, Do 07 11.2004.

06.11.2005. //J. Do ::C 10 2000 cijena krava za klanje nije se osjetnije razlikovala od nno Bolllill Z39:l<I 1514 ICe,ia 251~ -ll.113 12 21 cijena u natrag par mjeseci. Mogli bismo reći da na tom D-1nsll.i1 29157 1.62 0-7l t-Jiamacka 28640 O.li 225 dijelu tržišta nema većih promjena i cijene su uglavnom 3686!; 1 ()() Gr~!a 000 :D,w ISnaniolska l.l7 14.10 od 4 do 10 kn/kg ŽV ovisno o kakvoći. Mlađe krave Francuska moo l-"" 532 255,.. l~ trska 414 simentalske pasmine za klanje prodane su od 7 do 10 ltalt~ 324.m 12 87 '"" 155[8 1 g7 LalVlia 19.!19 kn/kg ŽV dok su starije uglavnom do 5 kn/kg ŽV.Slične L1J.11tmbu,o 28910 -3.21 3 51 nm Maha 344 75 71P cijene očekujemo i do kraja godine. ,~ 274& R26 tJizozem,~a Aus.tn'• 'E752 Osrednja ponuda i potražnjajanjadi u RH Pol•tk.i -0.n1 22396 16 48 Portuoal 1,03 1203 31300 Tijekom prve polovice studenog o.g. potražnja i Sloven,la 28451 11 30 U$ 247,66 117 1600 prodaja janjadi je dobra. Cijena kontinentalne janjadi F1n,~a 3:1371 7 07 .O.O! IS„doka 24716 12 73 .0.79 uglavnom je od 18 do 24 kn/kg, ovisno o težini dok je v,lh B11t•n1I• 25224 1.71 17~ 29131 EU 1.31 9.05 dalmatinska janjad i do 34 kn/kg. ■ Prosiečne otkupnecijeneiunećih trupova

Q_,n

~

<R

Slovačka

M/jekarski li.st 12/2005.

45

CroSim

&OIDUitJJJA IJZBOR1NA SttUPŠTUtJJA IHJR1VAT.SKG6 SAVEZAlUJZtUJIJVAČA SUNIJENJTAllSKO& &OVEDA''1Cr·0Sij1n Nakon osnivanja Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda 03. lipnja 2001. god. u Sv. lvanu Žabnu, čime je obnovljena tradicija organiziranja uzgajivača u pasminska udruženja i po tome četiri godišnjeg rada, u Vrbovcu je 06. studenog 2005. god odriana prva Izborna skupština "CroSim "-a.

MiroslavKovač, dipl. ing.

kojima se ustrojstvo Saveza harmonizira sa sličnim Savezima u zemljama našeg okruženja u kojimaje organiziran uzgoj simentalskog goveda. Udruge koje su os.. novale Hrvatski savez uzgaJ1vača simentalskoggoveda (2001.) su:

Uz nazočnost 38 delagata "CroSim"-a iz 9 udruga osnivačica Saveza, na skupštini su bili i - Udruga uzgajate)ja simentalskog govegosti iz inozemstva i to: iz Slovenije gospoda da Vrbovec, Udruga uzgajivača simenBračko, Štuhec, Janžeković i Špur iz Saveza talskog goveda Požeštine, Udruga uzgaudruga uzgajivača simentalske pasmine, među jate)ja simentalskog goveda Sv. lvan Žakojimaje bio i potpredsjednik Europskog saveza bno, Stočarska udruga Križevci, Udruga uzgajivača simentalskog goveda gosp. Marjan uzgajivača simentalskog goveda KalniŠpur te direktor institucije "Genetic Austria" čkog Prigorja, Udruga uzgajivača sigosp. dr. Martin Mayer. Nemogućnost dolaska na mentalskog goveda Međimurje, Udruga skupštinu pismeno je ispričao gosp. Richard uzgajivača simentalskog goveda Otok Pichler - predsjednik Europskog ud.ruženja Ivanić, Udruga uzgajivača simentalskog simentalskog goveda i poslovni tajnik Austrijgoveda Bjelovar, Udruga uzgajate)ja skogudruženja simentalskog goveda. simentalskog goveda Varaždin, a novoOd domaćih gostiju ističemo predstavnike primljene članice Saveza (2005.) su: Hrvatskog stočarskog centra na čelu s ravnateMarvogojska udruga Ferdinandovac, Hrljem, gosp. Franjom Poljakom, predstavnik Centra za razvoj stočarstva iz Osijeka gosp. Dražen Gregurić, predstavnik Reprodukcijskog centra iz Varaždina gosp.

Vladimir N azansky, gđa. Vera Volarić iz Hrvatske mljekarske udruge, gosp. Josip Vinceković predsjednik Udruge uzgajivača holstein goveda, gosp. Stjepan Ban iz Agrokora, gosp. Zlatko Dominiković bivši ministar poljoprivrede i šumarstva.

Dnevni red Skupštine bio je radnog karaktera: izbor novog vodstva za sljedeće četverogodiš­ nje razdoblje, i donošenje određe­ nih izmjena u STATUTU Saveza '-------------------------~ SudioniciSkupštine CroSima 46

Ml/ekarski li3t 12/2005.

CroSim

vatska stočarska udruga Gola, Stočarsko ratarska udruga Toplica iz Končanice.

Skupštinu su svojom nazočnošću uveličali i predstavnici stočarskih udruga iz Virja i Novog Virja, međutim nisu se izjasnili za članstvo u Savezu, već su izrazili želju za prijemom nakon izbornih skupština unutar svojih Udruga.

Na skupštini je za predsjednika Saveza izabran dosadašnji predsjednik gosp. Slavko Jambrišak, ing. agr. iz Udruge u Vrbovcu, a za potpredsjednika gosp. Mato Kovačević iz Udruge u Požeštini. U tajništvo Saveza izabrani su mr. se. Miljenko Ernoić, iz Udruge u Varaždinu, za poslovnog tajnika, i dipl. ing. agr.

Miroslav Kovač, iz Udruge u Požeštini, za stručnog tajnika. Uz navedene, u Izvršni odbor Saveza izabrani su predsjednici ostalih Udruga članica, a to su sljedeće gospoda: Josip Burek (Vrbovec), Ivan Carević (Sv. lvan Žabno), Krunoslav Sučić (Križevci), Ivan Valaško (Kalničko Prigorje), August Cirkvenčić (Međi­ murje), Ivica Hajdina (Otok Ivanić), Mirko Žabjačan (Bjelovar), Vladimir Kučko {Varaždin), Antun Maletić (Ferdinadovac), Franjo Rac (Gola), Zdenko Popovački (Končanica).

U Nadzorni odbor izabrani su gospoda: Dragutin Vurajić (Varaždin) - predsjednik, Duško Rajaković (Bjelovar), Franjo Kovačević (Ferdinandovac).

Sjedište Saveza uzgajivača simentalskog goveda je u Vrbovcu, a sve funkcije u Savezu su na temelju dobrovoljnosti.

U okviru Skupštine predstavljenoje izvješće predsjednika o dosadašnjem radu CroSim-a sa svim ostvarenim rezultatima, ali i poteškoćama koje su pratile prošlo četverogodišnje razdoblje.

Izneseni su i strateški ciljevi rada CroSim-a: • Oplemeniti postojeći kapital vezan uz simentalsku pasminu .

• Identificirati se u zajednici kao partner u domeni pasmine (posla-struke).

• Izboriti se za sve specifičnosti koje grla simentalske pasmine zajedno sa svojim uzgajivačima (vlasnicima) zavrjeđuju u zajednici.

• Utjecati na donošenje odluka (Zakona i sl.) i kreiranje budućnosti.

• Uvrštenje predstavnika Udruga/Saveza u donošenje Zakona (Pravilnika).

Ml:fekarski list 12/2005.

• Iskustvena pomoć u donošenju operativnih programa.

• Provedba uzgojno- selekcijskog rada.

• Pregovori i zastupanje uzgajivača simentalskog goveda unutar i izvan Hrvatske .

• Organiziranje izložbi, aukcija, savjetovanja, okruglih stolova i sl.

• Izdavanje vlastitih časopisa.

Nakon Skupštine razvila se rasprava s prijedlozima. A dok ovo pišemo, neki od prijedloga su konkretizirani. Prije svega s Hrvatkom mljekarskom udrugom, oko pružene mogućnosti za informiranje članica CroSim-a i njihovih članova putem Mljekarskog lista, na čemu se zahvaljujemo.

Obavještavamo sve uzgajivače simentalskog goveda u Hrvatskoj o ovom važnom događaju, nudimo mogućnost suradnje i tražimo podršku u vremenu koje nije osobito naklonjena simentalcu kao najboljoj kombiniranoj pasmini goveda u svijetu, kako je to istakao potpredsjednik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda u svojoj raspravi, gosp. Marjan Špur. S time se u potpunosti slažemo.

Zahvaljujući se svima koji su nam do sada pomogli na bilo koji način i želeći svim uzgajivači­ ma goveda (bez obzira na pasminu) bolje dane, pozivamo sve zainteresirane da nam se jave. ■ Agronomski fakultet Sveućlllita u Zagrebu zavod za mljekarstvo - Referentni laboratorij obJavliu}e

PRODAJU

sljedećih instrumenata

ANALITIĆKA VAGA Tehtnlca Železnlki Tip 2615 Max 200g Vagaje ispravna.

Postoji mogućnost servisiranja

CENTRIFUGA ZA BUTIROMETRE GERBER

za 36 butlrometara Centrifugaje samostojeća.

Ispravnaje.

Postoji mogućnost servisiranja Sve dOdatne lnformaciJeo instrumentima i cijenama mogu se dobiti u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo Agronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, SvelMimunska 25

tel: 01/ 2393-848; fax: 01/ 2393-988

47

IZ HSC-a

selekciju i razvoj govedarstva i konjogojstva mr. se.

Marko Ćepon: Primjena zakonodastva EU u govedarstvu Slovenije prof. dr. se.

Zoran Grgić: Granice rentabilnosti proizvodnje mlijeka kod različitih proizvodnih sustava dr. se. Ante Ivanković: Genotip kao Organizatori Savjetovanja bili su Hrvatski osnovica rentabilne govedarske proizvodnje stočarski centar uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodar- prof. dr. se. M. Knežević: Tehnološko-tehničke stva i Vukovarsko-srijemske županije, a uz gene- osnove sustava krava tele dr. se. Ivan Jakopović: Ćimbenici koji određuju izbor sustava proizvodralno sponzorstvo poduzeća Meggle-Osijek d.d .. nje goveđeg mesa Krešimir Kuterovac, dipl. ing.: Na savjetovanju je održano ukupno Organizacija i tehnologija proizvodnje mesa dvanaest predavanja iz područja zakonske regulative, hranidbe, zdravlja životinja i prof. dr. se. Sonja Jovanovac: Osvrt na rezultate provedbe gojidbenog programa u govedarstvu unapređenja proizvodnje kvalitete mlijeka i mesa. Predavači su bili istaknuti stručnjaci s Hrvatske prof. dr. se. Pavo Caput: Koncept novih uzgojnih programa u govedarstvu Hrvatske Agronomskog fakulteta, Poljoprivrednog prof. dr. se. Marijan Cergolj: Saznanja potrebna fakulteta Osijek, Veterinarskog instituta, Biotehniške fakultete Univerze v Ljubljani. Gost za rukovođenje farmom mliječnih krava u svrhu na Savjetovanju bio je i g. Richard Pichler, poboljšanja kvalitete mlijeka mr. se. Ante Kostelić: Zaštita zdravlja u suhostaju prof. dr. se. predsjednik Europskog saveza uzgajatelja simentalskog goveda. Na savjetovanju su svoj Matija Domaćinović: Važnost metaboličke ravrad predstavile i udruge CroSim, UHUH i Baby noteže hranjivih tvari u obrocima mliiječnih Beef. U sklopu Savjetovanja održan je i okrugli krava Richard Pichler, ing.: Pravom strategijom stol o rezultatima provedbe gojidbenog pro- do razvoja mliječnog gospodarstva. ■ grama u govedarstvu RH i konceptu ~--------------------novih uzgojnih programa kojim su se željele dobiti što jasnije smjernice budućeg programa.

U potaknutoj raspravi je zaključeno da je postojeći gojidbeni program postigao svoj cilj, ali da ga je u skladu s novim vremenom potrebno doraditi. U izradi novog uzgojnog programa trebaju sudjelovati svi sudionici provedbe, a također je potrebno jasno definirati odgovornost svakog sudionika u uzgojnom programu, ali i nositelje programa.

Na savjetovanju su bila održana sljedeća predavanja: Vesna Bulić, dipl. ing.: Prikaz rada Odjela za uzgoj,

U Vinkovcima je 17. i 18. studenoga 2005. godine uz prisustvo brojnih uzgajivača (260) i stručnjaka održanoje li. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj s temom: Razvoj proizvodnih sustava u govedarskoj proizvodnji. Savjetovanje je otvorio g. Stjepan Mikolčić, pomoć­ nik ministra MPŠVG-a.

Mljekarski li,st 12/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA

ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

studeni i zečeva. Planiramo novu proizvodnju i

.~~~~~~~~~~~~~=~=====~============-:::=.:. nabavljamo potreban materijal.

U u jesen voćnjaku

voćke

posađene

zagrćemo kako

U polju, u skladu s vremenskim prilikama dovršiti zimsko oranje uz gnojidbu stajskim gnojem. Ranije sijane ozime kulture koje su razvile više od četiri lista ili su izbusale potrebno je prihrani ti. Ako na oranici stoji voda, trebaje ispustiti. Napravite plan sjetve za iduću godinu i počnite nabavom sjemena, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. Pripremite mehanizaciju za prezimljavanje.

U vinogradu obaviti rigolanje, pripremiti kolje i popraviti armaturu. Čokote očistiti, a mlade zagrnuti i zaštiti od

bi korijen zaštitili od smrzavanja. Obaviti prihranjivanje i urediti krošnje.

Postavite kućice i hranu za ptice.

U povrtnjaku obaviti gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. Duboko obraditi tlo.

Sakupiti bioenergetski materijal i čuvati do vremena kada ćemo ga upotrijebiti. Prekontrolirajte vrtni alat i po potrebi ga popravite ili zamijenite novim. U mediteranskom dijelu zemlje sijati bob i grašak, pikirati rajčicu u zaštićenom prostoru, sijati rani kupus i kelj u zaštićeni prostor.

Vrt očistiti i spremiti vrtni alat. Nezasađene površine na koje ćemo saditi u veljači pokriti lišćem, travom ili kompostom. O

površini tla. Eto, upravo je to razlog što ovih agrometeorologija dana toliko spominje duboka obrada tla. f\.lr.sc..I se

)J'i!Žl'll

Krn1cic. čtgro1rn•1t·orolog

Duboko izoranim tlom spriječit ćemo otjecanje vode, pa će i opasnost od erozije tla biti vrlo mala.

Voćari i vinogradari već sad, odnosno prije pojave snijega, moraju zaštiti debla voćaka i jednogodišnje lozne cjepove omotavši ih pletenom žicom, kukuruzovinom ili nečim sličnim, ali nikako ne plastičnom folijom. No, iako je nekada davno zečeva bilo mnogo više nego danas, zapamtimo da i jedan zec u vinogradu može načiniti nenadoknadivu štetu. ■

"Dobro i lošeodsnijega" Da li će i koliko biti snijega ove zime, teško je znati. No, jedno je sigurno, a to je da se snijeg u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske tijekom zime na tlu zadrži prosječno 22 dana pa je i taj podatak vrijedno zapamtiti kad razmišljamo o zimskoj obradi tla, a i o prezimljavanju pšenice i ječma. Naime, pretjerano dugo zadržavanje snijega na oranicama, gdje pšenica i ječam prolaze kroz fazu jarovizacije, nije dobro.

Spomenute ratarske kulture požute ili postanu svijetlo zelene boje zbog nedostatka sunčeve svjetlosti. Proces fotosinteze nije moguć.

No, pahuljicama snijega se ratari, koji su radove na vrijeme obavili, ipak donekle vesele jer im je poznato da biljke snijeg štiti od niske temperature zraka. Vlastitim smo mjerenjima utvrdili daje tlo ispod snijega (visine 18 cm bilol toplije čak za 13 °C od tla na kojem nema snijeg--d. Snijeg je i dobar izvor vode. Naime, laganim topljenjem snijega voda dolazi i do najdubljih slojeva tla pa nema otjecanja vode po

Tradiciiu i povierenie g adi o godinam

zavisoku proizvodnju. mue

iaobro zdrav~e krav

Palana

Počrlna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inaeredne t{lad

uzustea mlue

@vnERI

NA doo.

Sveton.deliaka2, Kalinovico,10"436RcikovPotok,HRVATSKA, l•lefon: 01 /33 88 888, telefaka:01/33 88 600 •·mali: infoOveterina.hr, www.~alerina.hr

-,

DarkoKantoci, dipl. ing. lak.o dan sv. KatariSam početak božićnih blagdana različito se shvaća u ne (25.11.) po svojim tranarodu.

Najčešće se početkom ovoga kruga svečanosti smatra dicijskim obilježjima ne ulazi u božićni krug obi- dan sv. Luc-ije (13.12.), a sasvim rijetko i dan sv. Nikole (6.12.), što ovisi o regionalnim posebnostima pojedinih područja. čaja, u nekim krajevima BiH na taj dan prestaju Početak božićnog razdoblja prepoznaje se po običajima gasve veće obiteljske svet- tanja o vremenu i određenom slijedu dana, te prvim darivakovine, prije svega svad- njima, neovisno o danu uz koji se vezuje. be. Sv. Kata zabranjuje igranje, pjevanje, sijela i prela i svako bučno veselje, pa otuda potječu i leglo se! Živi i zdravi bili!" Kad položaj sve ovo pojedine izreke vezane uz taj dan: Sveta Kata izgovori, još sjedi na mjestu, a mora paziti da zatvara vrata - sv. Kata zavezuje - o sv. Kati nijednu riječ ne ispusti. Svi ukućani odgovaraju: "Živi zdrav i ti bijo!" Tada gazda donese kobasicu zaveze, zavezanije. kojom okiti kapu položaju, a žene ga pospu Tim danom započinju pripreme za Božić, a u Donjoj Hercegovini pjevaju se posebne pjesme kukuruzom i daruju mu suhe šljive, jabuke i koje izražavaju radost zbog dolazećih božićnih orahe. Položaj može biti i muško i žensko, no narod ne voli da bude žensko jer će se onda čitave blagdana. iduće godine sjekire kvariti.

U BiH ponekad se i Bezgrešno začeće (8.12.)

I u okolici Zagreba na sv. Barbaru obilazi označava danom "od kog valja mislit' na Božić". položajek u selu Kašini, u Markuševcu barbaDan sv. Nikole u našim krajevima predstavlja mlađi sloj običaja bez čvršćeg uporišta u roši, a u drugim mjestima čestitari koji po narodnoj tradiciji. Taj dan vezanje u prvom redu dolasku u kuću trebaju čvrsto sjesti na stolicu ili za građansku sredinu koja je prije seoskih bila na na pod govoreći pritom: "Da bi vam tak. trdo udaru stranim utjecajima. Glavna obilježja niko- kvočke sedile kak' mi".

U nekim dijelovima južne Dalmacije (Peljelinjskih običaja su sljedeća: obilazak. sv. Nikole s palicom i vraga (krampusa) sa šibom, lancima i košarom s namjerom da dobru djecu nagrade, a zločestu kazne ili se pak po skrivečki dobroj djeci daju darovi u prozor ili u cipele, dok su zločestoj djeci namijenjene šibe.

Neki predbožićni običaji vezuju se i na dan sv. Barbare (4.12.), iako su folklorna obilježja običaja na taj dan regionalno ograničena, analogna nekim običajima koji su drugdje vezani uz dan sv. Lucije ili koji drugi dan tog razdoblja.

U pojedinim sjevernijim krajevima, ponegdje u Slavoniji, npr. već na sv. Barbaru počinju pravi božićni ophodi.

Na sv. Barbaru u svaku kuću već ranim jutrom dolazi netko iz susjedstva da bude toj kući položaj. Čim položaj uđe u sobu, sjedne brže bolje na zemlju pored peći i kaže: "Fajen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Hodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, jagnjilo se, macilo se i

52

Ml:fekarskilist 12/2005.

OBIČAJI

šac, Konavli) na Varin dan od više vrsta žitarica priprema se varica koju svatko mora kušati i blagosloviti. Svi oko ognjišta žele znati s koje će strane vara provreti, jer s koje strane vara provri, sude o sutrašnjem vremenu. Ako provri s istočne strane, sutra će puhati istočni vjetar, šilok. Ako pak provri sa sjeverne, sutra će bura.

No, najzanimljivije je znati o rodu godine. Ako vara rodi od mora, rodit će more pa će te godine LJEKOVITO

biti dosta ribe, a ako od polja, rodit će polje.

U većini hrvatskih krajeva najznačajniji je dan sv. Lucije (13.12.) koji se drži početkom božićnog ciklusa običaja. Na taj dan javljaju se mnogi važni elementi običaja vezani uz početak godine i različita gatanja o narednoj godini.

Oso}fi.tosu raširena gatanja u 12 dana od sv.

Lucije do Božića i to u mnogim krajevima Hrvatske, no o tome za godinu dana. ■

BILJE

Marija Kranjčević, dipl. ing.

BOŽIĆNI UKRAS I LIJEK Bijela imela (Viscum album L.) je zimzeleni Kako iz drveta na kojem živi crpi vodu i grmić kuglastog oblika kojega najčešće mineralne tvari, ponekad se tako razmnoži nalazimo na listopadnom drveću s mekim da izaziva slabljenje i propadanje čitavog drvom, kao što sujabuka, krušk~ lipa, breza drveta. U voćnjacima se najčešće uklanja i vrba. rezanjem napadnutih grana. Uoči božičnih blagdana beru se velike količine imele i Pripravljanje čaja: tradicionalno koriste za ukrašavanje domova i Ćaj od imele pripravlja se hladnim izloga. Imela je dvodomna biljka, tj. postoje postupkom, za razliku od većine ostalih čajeva grmići samo sa ženskim ili samo s muškim koji se dobivaju prelijevanjem kipućom vodom. cvjetovima, pa se upavo u ovo vrijeme na "ženskim" biljkama nalaze bijeli kuglasti plodovi Dvije jušne žlice suhih, usitnjenih listova ili grančica do trećeg koljenca preliju se uvečer s s dosta ljepljivog soka, a podsjećaju na bisere. pola litre hladne vode. Ujutro se čaj procijedi i Latinsko ime biljke Viscum u prijevodu znači pije tijekom dana u gutljajima, između obroka. lijepak, a potječe iz davnih vrE!mena kad su Imela se koristi kod srčanih tegoba, povišeRimljani od bobica izrađivali lijepak kojim su lovili ptice. Najveći ljubitelji imelinih plodova su nog krvnog tlaka, šumova u ušima, glavobolja s vrtoglavicom, ateroskleroze tj. ovapnjenja krvptice, osobito drozdovi, koji je putem izmeta dalje rasprostranjuju.

Imela je ljekovita biljka velikog potencijala.

Od kasne jeseni do ranog proljeća beru se kožasti listovi ili vršne grančice do trećeg koljenca, iako je zbog praktičnosti jednostavnije skinuti cijeli grmić. Kako biljka crpi određene tvari iz svog domaćina, drži se da i njena ljekovitost donekle ovisi o stablu na kojem raste, pa se tako najčešće koristi ona s jabuke ili hrasta, a nikako imela koja raste na vrbi. Plodovi (tj. Bobice) su poluotrovni, osobito oni s hrasta, pa se nikako ne smiju naći u sirovini koja će se koristiti za ljekovite pripravke.

Velike količine imele beru se za preradu u farmaceutskoj industriji, a u domaćinstvima se najčešće pripravlja čaj, ponekad kapljice i vino.

Mljekarski list 12/2005.

53

LJEKOVITO

BILJE

nih žila, masnoće u krvi, upalnih bolesti zglobova itd. Zadnjih desetljeća posebnu pažnju znanstvenika zaokuplja njeno imunostimulirajuće djelovanje, tj. jačanje obrambenih sposobnosti organizma i pomoć kod kanceroznih oboljenja, no takve se terapije mogu provoditi samo uz suglasnost i pod nadzorom liječnika.

Vino s imelom 5 jušnih žlica usitnjene imele preliti litrom kvalitetnog bijelog vina i močiti desetak dana uz povremeno miješanje ili protresanje. Nakon toga vino ocijediti i piti 3 puta dnevno po jednu veliku žlicu prije jela. ■

VAŠ LIJEČNIK

BLISKOST I LJUBAV IMAJU SNAGU LIJEKA

Tradicionalni rizični faktori- povišen kolesterol, visok krvni tlak, dob, genetske karakteristike, pušenje, šećerna bolest, debljina, nekretanje - objašnjavaju tek oko polovicu slučajeva srčanih oboDr. IvoBelan ! ljenja. Druga polovica razloga zbog kojih ljudi obole od srčanih Mogućnost i spo- bolesti još je uv(jek prilično nepoznata. Jedan od rizičnih faktora sobnost intime s ne- kqji sve više privlači painju stručnjaka i koji pridonosi stresu, a kim, drži se ključem ovaj opet pqjavi srčanog oboijenja, otdećaJje usamijenosti.

~ I

emocionalnog zdravlja, a time i zdravlja srca. Sve je više znanstvenih dokaza da izolacija, usamljenost i prigušivanje osjećaja često vode prema bolesti, dok intimnost, bliskost i podrška okoline može biti faktor zaliječenja. Tijekom dviju studija (6 900 muškarca i žena koji žive blizu San Francisca ·i 13 300 osoba koje žive u Sjevernoj Kareliji - Finska) ispitanici su bili praćeni od 5 do 9 godina istraživanja. Oni koji su bili društveno izolirani, koji su živjeli osamljeno, dvostruko do trostruko im je povećan rizik od smrti, bilo od srčanog oboljenja ili zbog drugih uzroka, u usporedbi s onima koji su održavali normalne kontakte, koji su se družili, imali prijatelje itd.

Ovi rezultati bili su neovisni od drugih srčanih rizičnih faktora, kao što su razine kolesterola u krvi, krvni tlak, genetski faktori itd. Slični rezultati dobiveni praćenjem 2 059 osoba u gradu Evansu (SAD) gdje je najveća smrtnost utvrđena u onih starijih ljudi koji su imali najmanje socijalnih kontakata.

Sve što olakšava čovjekovu osamljenost • može biti lijek Biti član kluba ili neke crkvene zajednice značajno je smanjilo rizik prijevremene smrti i značajno je zaštitilo ljude od srčanih bolesti, čak kad su imali i visok krvni tlak. Istraživanja i drugih znanstvenika pokazala su slične 54

rezultate. Utvrđeno je da ljudi koji žive sami češće obolijevaju od srčanih oboljenja nego oni kojima bilo tko pravi društvo, pa makar to bila i neka biljka, kućni ljubimac ili zlatna ribica, jer vjerojatno i to smanjuje opasnu osamljenost, izoliranost.

Izvještaj objavljen u časopisu «Science» kaže da je «društvena izoliranost isto toliko značajna za učestalost smrtnosti kao i pušenje, povišeni krvni tlak, nedostatak fizičke aktivnosti i ostali rizični faktori. Kada sebe vidimo kao izoliranu osamljenu osobu - odvojenu od svijeta, umjesto kao dio tog svijeta tada smo skloni osjećati kronični stres. Kronični stres, pak, može dovesti do srčanog oboljenja, bilo putem izravnih učinaka na srce, bilo zbog samouništavajućeg načina ponašanja, koji iz tog rezultira. Sve što pomaže svladati ili promijeniti ovu izolaciju, može biti lijek. ■

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 12.

20. 12.

31. 12.

OSIJEK7,12 16,04 7,18 16.067,22 16,12 ZAGREB 7.23 16,15 7,30 16,16 7.33 16.23 Ml/ekmski l~t 12/2005.

DAN POLJA

--·---------

Marko ]ukić, dipl. ing.

Na otvaranju Dana polja, Marko Jukić direktor tvrtke Pioneer sjeme d.o.o. napomenuo je da Pioneer ulazi u dvanaestu godinu direktnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Kad je prije 12 godina Pioneer započinjao s prvom direktnom prodajom hibrida kukuruza u Hrvatskoj većina farmera nije ni čula za Pioneer. Svako u bilo kojem kraju Lijepe Naše vrlo dobro zna što je Pioneer i što Pioneer znači. A oni, koji od poljoprivrede žive, trebali bi sijati Pioneer hibride kukuruza i suncokreta. U najnaprednijim poljoprivrednim zemljama svijeta, Pioneer drži visoko učešće u prodaji sjemena kukuruza, soje i suncokreta.

Npr. u SAD-u, na oko 30 ,----------------------------, milijuna hektara zasijanih kukuruzom, više od 40% oranica zasijanih kukuruzom zasijana je Pioneer hibridima kukuruza. Na oko 15-ak milijuna hektara, u Europi je oko 33% oranica zasijano Pioneer hibridima kukuruza.

Zahvaljujući najboljem sortimentu, visokoj kvaliteti sjemena, servisu i edukaciji koju besplatno daje svojim korisnicima, Pioneer se sve više širi i na ostala .1-fljekarskili.st 12/2005.

.

--•-

-

-------

------,

21. 1O. 2005. godine održanje tradicionalni Dan po(ja Pioneer hibrida kukuruza na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Skupuje nazočilo gotovo 500 potqetite(ja iz Hrvatske te gosti iz Slovenije, Slouačke, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore. tržišta svijeta. Danas Pioneer, osim u SAD i Eu~opi, djeluje i u Aziji, Africi i dalekoj Australiji.

U Hrvatskoj Pioneer hibride kukuruza siju na više od trećine ukupnih oranica zasijanih kukuruzom. U ovih proteklih 12 godina svima je postala jasno da su Pioneer hibridi najrodniji, da imaju čvrstu stabljiku koja se ne lomi, da su odlični u sušnim i u vlažnim godinama, da je zrno izvrsne kvalitete, da ujesen brže otpuštaju vlagu iz zrna, što uz mnoge druge prednosti u konačni­ ci znači manje troškove sušenja ali i veći profit.

'--------------=============== .i5

DAN POLJA

~======----------------~

Pioneer se bavi 1 proizvodnjom i prodajom mikrobioloških dodataka - inokulanata za siliranje kukuruza i trava. I na ovom području, zahvaljujući visokokvalitetnom proizvodu, iz godine u godinu Pioneer bilježi rast u prodaji.

Prije 2 godine Pioneer je postao vlasnik dorade sjemena u Osijeku. Tako su stvoreni preduvjeti da visoka kvaliteta sjemena bude još bolja. Pioneer neprekidno radi na modernizaciji dorade kako bi proces dorade bio brži, a sjeme koje isporu-čujemo što je moguće više kvalitete. U skoroj budućnosti planira se povećanje proizvodnje sjemenskog kukuruza za domaće potrebe, ali i za izvoz, prije svega u zemlje centralne Europe, a zatim i u ostale zemlje Europe i svijeta.

U Hrvatskoj Pioneer zapošljava 30-ak stalno uposlenih radnika, 20-ak promotora, te 70-ak osoba koje su zaposlene tijekom sezone dorade.

Kroz sjemenski program indirektno je zaposlena četrdesetak proizvođača sjemena, prijevoznici, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstva itd. Na taj način Pioneer indirektno otvara nova radna mjesta, radnicima omogućava zaradu, a znatno doprinosi razvoju lokalne zajednice i Hrvatske u cijelosti.

U tijeku je testiranje četvrte generacije Pioneer hibrida kukuruza i planiramo 2007. hrvatskom tržištu ponuditi nekoliko novih hibrida koji će biti još bolji pa će poljodjelci ostvarivatijoš veće prinose.

Prednost ranih Pioneer hibrida kukuruza • Zbog ranijeg branja - nakon njih ostane dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu tla i sjetvu ozime kulture u optimalnom roku (ječam, pšenica) • Ozimiječam ili pšenica posijana u optimalnom roku dat će sljedeće godine bolji prinos nego ona sijana kasno po blatu i zbijenom tlu • Ranija priprema tla za ozimu kulturu odvija se po suhom vremenu te se tako tlo ne sabija i ne kvari mu se struktura • Raniji hibridi ranije cvatu te se u većini godina bolje odupiru ljetnoj suši ("pobjegnu suši") • Raniji hibridi imaju manji sadržaj vlage zrna u berbi, pa su manji troškovi sušenja zrna • Ranije pohrani suhi klip bolje se i lakše čuva od kvarenja • Što je zrno suhlje, manja je mogućnost razvoja gljiva i mikotoksina štetnih u ishrani stoke.

Pioneer svojim partnerima i kupcima zaista daje "tehnologiju koja daje više!"

Jl[/ekorski li.si 1:22005.

TehnologiJa KoJa daJe vise!

@ 2005 PIONEER„ A DUPONT

COMPANY

PIONEER®Izvodi svoje pokuse u

skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za CERTIFIKAT

sistem kvalitetnog menadžmenta

o I•

TET. Legenda 1z brego11 ac:uwftlno mlijeko

i acidofilno mlijeko llghJ ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. lzraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što znači? To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim n.utrientima i ima dodatnu specifičnu fiziološku vrijednost - pozitivno utječe na zdravlje. Specifične komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali ...

Riječ

probiotik potječe od grčke riječi "pro biosn što znači za život.

Želite li balans?

Uzmite acidofilnomlijeko ili acidofilnomlijeko light svaki dan!

Legenda '.zbregov kefir l kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko tisuća godina. Podrijetlom je s Kavkaza čiji su stanovnici poznati po svojoj vitalnost! i dugovječnosti. Mnogi taj "fenomenn pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života. feste li znali - kako neutaje kefir?

Kefir je proizveden pomoću kefi.me kulture koja previre ntlijekc.1 u fermentirani mliječni proizvod pri nliim temperaturama pri čemu se producira i manja količina plina koji laga„o uzdigne poklopac, a proiz~'Odudaje osvježujući reski okus i pjenastu strukturu.

Riječ kefir u prijevodu

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan način!

Rano jutro, mirisni "bregi~ svjef podojeno mlijeko u zemljanoj posut. čeka večer kada će se na stolu nać' nevjerojatno fino, mirisno, ukusno osvježavajuće kiselo mlijeko - oktjepljujući obrok. Taj prizor stoljećima je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov'; a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim potrošačima iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov

Jeditezdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko light i okusite dasak nostalgije'z bregov!

s turskoga

znači "osiećati se dobro":

Zašto se i Vi ne biste tako osjećali?!

Živjeli, uz mliječni šampanjac kefir i kefir light!!

V:,