Mljekarski list 11-2005

• Dobra kao

STUDENI,

2005.

ISSN0351-9104 N A S L O V N I C A : Prva farma iz "Operativnog programa

SADRŽAJ

razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj" AKTUALNO TRŽIŠTE STOKE Započeli pregovori s Europskom unijom _ _ _ _ _ 2 Tržište stoke _ _ __ _ __ _ _ _ ___ __ __ _ __ __ _ __ _ _ 34 S KAKVIMKRAVAMA U EU RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA S kakvim ćemo kravama u Europsku uniju?! __ 5 Mlijeko raste na polju, a muze u staji ________ 37 KRMNE KULTURE STOČARSKE IZLOŽBE Melioracije prirodnih travnjaka_____________ 9 2. izložba stoke Dubrovačko-neretvanske ~panije _______________________________ 42 HRANIDBA Zupanijska stočarska izložba "Požega Pokazatelji procjene hranjive vrijednosti silaže _.. 12 1863.-2005.". ___________________________ 43 UTJECAJ SMJEŠTAJA NA HRANIDBU IZ OBITEWSKOG GOSPODARSTVA ĆOLIK Utjecaj smještaja na djelotvornost hranidbe ~ovo ozračje u obiteljskom gospodarstvu mliječnih krava _________________________ 15 Colik iz Velikog Grđevca . _________________ 47 KVALITETAMLIJEKA NOVA FARMA OBITEWI NJARI Fizikalna svojstva mlijeka: Točka ledišta Farma obitelji Njari ______________________ 50 mlijeka ________________________________ 19 OBITEW I DOM __ _ __ _ _ __ ___ __ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ 52 VEI'ERINARSTVO ZLATNI ROG Enterotoksemija ovaca i janjadi. ____________ 21 Griža ili dizenterija janjadi_ _ __ _ __ ___ _ __ ___ _ 22 Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade Zdravstvena ispravnost mlijeka . __________ 23 "Zlatni rog":

SAVJETOVANJE HSC-a II. savjetovanje uzgajivača goveda __________ 22 OVČARSTVO Bravo istarski ovčari _ _ __ __ __ _ __ __ _ __ _ _ _ _ 25

SVJETSKI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA Kako je u Republici Hrvatskoj obilježen 6. svjetski dan "školskog mlijeka" ____________ 28 SAVJETOVANJE OVČARA I KOZARA "Sedmo savjetovanje uzgajivača ovaca i koza" i "Šesta izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva" __ 30 IZ "BEWA" D.D. Upravni odbor Udruge u posjeti "Belju" d.d.

Darda i Tvornici mliječnih proizvoda - Beli Manastir __________________________ I

-

-

-

-

-:><

- - - - - - - - - - -:)<

Ime i prezime

33

- - - - - - - - - - - -:)<

proizvođača:

- proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase - proizvođač mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke će tijekom godine razmatrati i procjenjivati stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti uručena u lipnju iduće godine.

Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO - - - - - - - - - - - -:)<

- - - - -,

, Napomena: : Popunjeni obrazac s ·................... ······.................................. ·...........

X podatcima za mjesec

Adresa:

studeni dostaviti ti~ jekom prosinca o.g., Broj krava: na adresu: Hrvatska Količina mlijeka isporučena mljekarska udruga mljekari (litara): .......................................................... . (za nagradu «Zlatni Klasa isporučenog mlijeka: ... rog» Ilica 31/3, 10000 Datum predaje obrasca i potpis: ..................... . ..................~ Zagreb. Informacije , na broj tel: :______ -=><:-___________ -><- ___________ -><-___________ -><- _____ : 01/4833 349 0 Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić, Juraj Čičmak. dipl. ing .• mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, dr. se. lvan Jakopović, Datko Kantoci, dipl. ing .• mr. se. Goran

Kiš, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko l.adišić, prof. dr. se. Boro Mioč. Arnelija Šipak. dipl. ing., mr. se. lgor Šloković, mr. se. Darko Uher V.d. glavnog I odgovornog urednika: Vera Volarić, dipl. ing., Tehnička urednica: ing. Mirna Božićević, Lektorica: Nada Čičmak. prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica31/III. tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, &-mali:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

MB: 3206599,

AKTUALNO

U procesima tranOdluka o pregovorima zicije i integracije HrHrvatska u c:jelini, c:jelokupni agrarni sektor te obite(jska vatske u globalne svjetgospodarstva-po(joprivredni proizvođači nalaze se pred novim ske procese, od izuzetznačajnim izazovom i promjenama koje su povezane s počet­ nogje ukupnog značaja kom pregovora za članstvo u Europsku unjju. Mljekarski list Odluka Vijeća ministaredovito će pratiti procese i rezultate pregovora pregovaračkog ra Europske unije da tima posebno iz podru4ja po(joprivrede, položaja govedarstva pristupni pregovori za te proizvodnje i tržišta mlijeka. punopravno članstvo započnu 20. listopada druge zemlje Unije. SSP određuje uvjete koji su 2005. godine. Odluka Vijeća ministara o pristuppostavljeni budućim članicama državama nim pregovorima donijeta je za Hrvatsku i Turjugoistočne Europe. Nakon završene ratifikacije sku. Međutim, u odnosu na. Tursku, Hrvatska SSP od strane svih dvadeset pet članica Unije, 1. ima drugačiju poziciju, jer smo mi po ukupnom gospodarskom, civilizacijskom, društvenom i veljače 2005. god. započinje puna primjena poznatog "Protokola - 7" koji pored ostalih sociološkom aspektu srodniji i bliži Europskoj uniji. područja regulira carine i druge uvjete vanjsko Od posebnog je značaja što je Hrvatska trgovinske razmjene industrijskih, poljoprivdobila punu podršku svih dvadeset pet članica rednih i prehrambenih proizvoda između Unije s mišljenjem da smo stabilna i sigurna Hrvatske i članica EU-25. zemlja i da sada u potpunosti surađujemo s U procesu približavanja tijekom 2003. godine odvijale su se mnoge aktivnosti paje 21.

Međunarodnim kaznenim sudom u Hagu. Veći doprinos i pozitivan pristup za početak veljače Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europkoj uniji. U srpnju je Europska komisija pregovora imale su - uz Austriju - Francuska, Italija, Njemačka, Mađarska, Ćeška, Slovenija Hrvatskoj predala Upitnik s tridest pet poglavlja kao i Velika Britanija koja je članica i pred- i 4 560 pitanja koja se odnose na političke i sjedateljica EU-25. Kada smo dobili ovo ekonomske kriterije te na područje o sposobnomeđunarodno priznanje, mijenja se i odnos naših stima preuzimanja obveza iz članstva. Metodolograđana prema našem članstvu u Europskoj gija pitanja korespondira s organizacijom i uniji te se broj pozitivno orijentiranih prema funkcioniranjem EU, zbog čega su odgovori Uniji povećao na 60%. Sada se prema Hrvatskoj veoma zahtjevni i složeni. Materijali s odgo· stvara povjerenje koje će ubrzati određene vorima na Upitnik predani su Europskoj procese reformi gospodarstva komisiji tijekom mjeseca listopada. te ubrzati ulaganje stranog kapitala.

U travnju 2004. god. Hrvatska je dobila Put do pregovora pozitivno· mišljene (avis) na zahtjev za punoU ovoj procedur1, u procesu priprema s pravno članstvo u Europsku uniju, a 18. lipnja Europskom unijom, Hrvatska je 29. listopada Hrvatska je stekla status kandidata i 17. ožujka 2001. god. potpisala Sporazum o stabilizaciji i 2005. god. određen je kao datum početka pridruživanju (SSP) koji do tada nije postajao za pregovora. Početak pregovora je odgođen zbog Mljeknn;ki /i,st I 1;:2005.

AKTUALNO

ocjene da Hrvatska ne ispunjava uvjete pune suradnje sa Sudom u Ragu. Osim uvjeta suradnje s Ragom trebalo je prethodno osigurati puna prava nacionalnim manjinama prema međuna­ rodnim standardima, povrat izbjeglica i njihove imovine i da smo zemlja zrele demokracije i vladavine prava.

Nakon dugotrajne, složene procedure, a na izvjestan način i posebnog tretmana i praćenja koje je imala Hrvatska, pregovori ipak započinju 20. listopada ove godine.

Organizacija pregovora Neovisno o tome što formalno nismo imali određen datum početka pregovora, Hrvatska je obavljala pripreme za predstojeće aktivnosti te odredila sustav organizacije pregovora i imenovala nosioce obveza. Svih 35 poglavlja pregovaranja pojedinačno su značajna i ona u sustavu pregovara djeluju jedinstvena jer se integralna ocjenjuje uspjeh pregovora.

U pregovore je uključen velik broj stručnih osoba, a određena je i organizacija službi za podršku pregovaračima. Hrvatska je za pregovore s Europskom komisijom za određena poglavlja imenovala trinaest voditelja, te trideset pet voditelja radnih skupina. Za svaku radnu skupinu osnovane su i podskupine.

Od državnih organa glavni nositelji obveza u ukupnim aktivnostima su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva a sunositelji su: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljsta, Ministarstvo mora, turizma i razvitka te Hrvatska agencija za hranu.

O poljoprivredi se pregovara kroz sljedeća pregovaračka poglavlja: 11. Poglavlje pregovora - pravne stečevine Europske unije - Poljoprivreda i ruralni razvoj.

Voditelj pregovaračke skupine je Ružica Gelo, a voditelj radne skupine prof. dr. se. Dragan Kovačević.

Mljekarski list 11/2005.

12. Poglavlje pregovora - pravne stečevine Europske unije - Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor; voditelj radne skupine dr. se. Mate Brstilo.

13. Poglavlje pregovora - pravne stečevine Europske unije - Ribarstvo: voditelj radne skupine prof. dr. se. I van Katavić.

Tajništvo za Poglavlje-Poljoprivreda i ruralni razvoj te i drugih radnih skupina iz poljoprivrede nalazi se u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i iz ovog Ministarstva za tajnika je imenovan Borna Domitrović.

Osim ovih područja pregovora koji su najdirektniji dio agrara, za poljoprivredu je 27. poglavlje značajno - Okoliš. Postoji i 28. poglavlje - Zaštita potrošača i zdravlja iz kojeg se područja dio odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj.

Položaj poljoprivrede Pregovaranja i usuglašavanja određenih pitanja iz područja POLJOPRIVREDA najteže je područje Pregovora. Ono se ne odnosi samo na Hrvatsku, već su kroz takve poteškoće prolazile i druge zemlje. Prva faza u pregovorima, a što se odnosi i na agrar, ocjena je i provjera (screening) usklađivanja naše pravne regulative s pravnom stečevinom Unije. U drugoj složenijoj fazi određuju se obveze i rokovi izvršenja za određena područja iz poljoprivrede i ruralnog razvoja. Nakon toga se ocjenjuje nivo osposobljenosti provedbe tih mnogobrojnih normativa, kriterija i pravilnika koji nam omogućavaju da se uključimo u mnoge gospodarske i druge aktivnosti s partnerima, zemljamaEU-25.

Pitanje složenosti položaja naše poljoprivrede nije u zakonodavnoj regulativi, već u stupnju razvijenosti i kapacitetima proizvodnje, jer je mali broj obiteljskih gospodarstva koja mogu ispuniti kriterije komercijalnih proizvođača i iz-ložiti se slobodnoj konkurenciji na domaćem i međunarodnom tržištu. Hrvatska sada zadovoljava potrebe proizvodnjom pšenice, kukuruza,

AKTUALNO mali je broj obiteljskih gospodarstava i proizvođača mlijeka Funkcija Poglavljepregovora- zaduženje Imenovaneosobe Ministricavanjskih poslova i koji imaju uvjete za Mr.sc.KolindaGrabar-Kitarović 1. Voditelj Državnogizaslanstva Europskihinteoraciia poslovanje na slobod2. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak Veleposlanik nom tržištu.

- Poljoprivredai ruralni razvoj Zamjenica direktora Sektora, - Ribarstvo U okviru screeninga, RužicaGela: - pregovarač, - Sigurnost hrane Hrvatskagospodarska voditelj pregovaračke skupine 3. prema redoslijedu, poljo- Veterinarstvoi fitosanitarninadzor komora - Zaštita potrošača i zdravlie privreda je u prvoj grupi Prof.dr. se. - DragoKovačević: Državnitajnik MPŠVG 4. Poljoprivredai ruralni razvoj za pregovore tako će se voditeli radne skupine - Sigurnost hrane primarno ocjenjivati niDr. se. Mate Brstilo: - voditelj Pomoćnik ministra MPŠVG 5. - Veterinarstvo radne skupine vo usklađenosti regu- Fitosanitarninadzor Prof.dr. se. lvan Katavić: lative u području veteriPomoćnik ministraMPŠVG 6. Ribarstvo voditeli radne skupine narstva, fitosanitarnih propisa, regulativa o kvaliteti i sigurnosti hrane. mesa peradi, jaja, vina i mandarina. Deficitarna je proizvodnja glavnih stočarskih Iz ovog područja agrarnog zakonodavstva visoka proizvoda i to goveđeg i svinjskog mesa te je razina harmonizacije naših propisa s regulativom Unije. Na ocjeni će biti i drugi propisi iz mlijeka. ostalih sektora poljoprivrede. U odnosu na U procesima pregovora !imitira se proizvodnja samo određenih proizvoda i to mlijeka, vina, poljoprivredu i ribarstvo, postoji niz reformskih šećera, maslinovog ulja. Odgovornost za obveza koje je u tako kratkom vremenu veoma odobrene određene proizvodne kvote nije na teško uspješno izvršiti. pregovaračima nego u tome što mi nemamo ni Ostala pitanja razvijenu proizvodnju ni dovoljnih količina O ukupnoj gospodarskoj razvijenosti ovisit poljoprivrednih proizvoda. će položaj poljoprivrede. Ocjena stanja funkciKako doći do povoljne proizvodne onalnosti tržnog natjecanja, slobode kretanja mliječne kvote od milijardu litara kravljeg kapitala, financijskih usluga, poduzetništva i inmlijeka koja bi podmirila domaću i turistidustrijske politike utječe na stanje i tijek razvoja čku potrošnju od 220 litara po stanovniku? agrara. Pregovori će biti teški i složenijer se sada U 2004. god. ostvarenaje domaća proizvodnja pregovara s dvadeset pet članica Unije, i oko od svega 663 milijuna litara mlijeka i potrošnja s pojedinih pitanja potrebni su i kompromisi. Teuvozom iznosila je oko 170 litara/stanovnik. ško je predvidjeti vrijeme završetka pregovora, Daljnji problem je pitanje stjecanja prava iako se procjenjuje da bi se u ubrzanoj i uspješnoj vlasništva članica Europske unije nad poljoprivproceduri ovi pregovori mogli završiti do kraja rednim zemljištem u Hrvatskoj. Oko ovog problema u pregovorima se postižu različita 2008. godine kako bi u članstvo unije bili rješenja, a najpovoljnija bi solucija bila da se do primljeni zajedno s Rumunjskom i Bugarskom.

Integracijom u veliki tržni, gospodarski i poliprimjene ove obveze ishodi prijelazno razdoblje. tički sustav Europske unije, Hrvatska postaje U sporedno s pregovorima kod nas će se dio globalnog svjetskog poretka. Neovisno o primjenjivati mjere agrarne reforme i restrukrazličitim stavovima i mišljenjima što guturiranje poljoprivrede koje će imati utjecaja na nivo novčanih poticaja, na promjene cijena bimo a koliko profitiramo ulaskom u Uniju (nismo u položaju Švicarske i Norveške koje nisu poljoprivrednih proizvoda i na liberalizaciju tržišta agrarnih proizvoda. članice EU), Hrvatska će ubrzati svoj razvoj Ove će mjere dugoročno dati pozitivne i u svakom slučaju imati koristi kao što su rezultate, međutim u sadašnjoj situaciji to ostvarile i nove članice Unije.O

Poglavljapregovorai pregovarački tim iz područja agrara

Mljekarski list 11/2005.

S KAKVIM KRAVAMA U EU

DamirPejaković, dipl. ing. središtu, diktirati smjer i tempo, ocjenjivati postignuto i cijeniti što je dobro, a što nije. To je tako u zemljama kojima moramo postati konkurentni, a danas nismo jer upravo od tih uzgajivača (njihovih udruženja) kupujemo na tisuće junica, tisuće doza sperme bikova pa i žive bikove. Previše vremena je nepovratno izgubljeno, no nikada ne smije biti kasno za promjene, a one su nam hitno potrebne. Dakle, uzgajivači moraju hitno i organizirano preuzeti kompletan uzgoj u svoje ruke da bi mogli opstati u proizvodnji mlijeka i mesa u uvjetima globalnog tržišta i Europske unije (toje i uvjet EU-a). Da bi to mogli, uzgajivači se moraju maksimalno angažirati, ponajviše na informiranju i educiranju, te na podizanju svijesti o važnosti uzgoja, ali i o njihovoj ulozi u organiziranom uzgoju. Postojeće udruge uzgajivača goveda dobar su temelj na kojemu treba koncentrirati sve koji mogu i moraju raditi na unapređenju uzgoja. Neki možda i ne znaju (mnogi znaju, a ponašaju se kao da ih se to ne tiče), da u Hrvatskoj postoje strukovne, pasminske udruge uzgajivača goveda: Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda (CroSim), Udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH) i Savez uzgajivača istarskog goveda (SUIG). Hitno im treba, sa svih strana, i svim raspoloživim sredstvima, pomoći da uspostave sustav uzgoja koji će moći dugoročno opstati i kojemu će pripadati svi uzgajivači i sva struka u Hrvatskoj.

Kakve krave nam trebaju?

Simentalske krave dominiraju u Hrvatskoj, što je logično jer tako je i u zemljama našeg okruženja s najsličnijim uvjetima gospodarenja (Slovenija, Austrija, Bavarska). U usporedbi s kravama u navedenim zemljama, naše simentalke evidentno zaostaju po mliječnosti (u prosjeku

Dobra krava je osnova profitabilnosti i konkurentnosti gospodarstva. S(jedeća generacija krava, koju ćete uzgojiti od otdemenjivanja svojih krava u narednim mjesecima, zasigurno će se proizvoditi u Europskoj uniji. Ne prepuštajte to slučajnom izboru!

U proizvodnji mlijeka i mesa kravajejedina koja može opravdati troškove i ulaganja, a ona su svakim danom sve veća. Neizbježna ulaganja u zemljište, mehanizaciju, objekte, opremu, repromaterijal, zdravlje i reprodukciju, kvalitetu mlijeka, . .. ne podnose niske prihode od slabe proizvodnje. U uvjetima proizvodnje većine proizvođača mlijeka u nas, ubuduće će profitabilno moći proizvoditi samo kvalitetne krave kakve imaju uzgajivači koje već godinama posjećujemo (i struka i uzgajivači) u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, ... No, do takvih se krava može doći dugotrajnim organiziranim radom, u kojemu glavnu riječ imaju uzgajivači.

Orijentacija na uvoz ne može riješiti domaće probleme i dugoročno ne donosi napredak.

Postojeći sustav ne daje dobre rezultate Zašto je kod nas velika potražnja uvoznih junica, a domaće se ne mogu prodati? Rezultat je to dosadašnjeg sustava rada u uzgoju, koji očigledno nije konkurentan. A nije ni održiv.

Glavna riječ koja se koristi posljednjih dana, a sve više ćemo je ne samo slušati nego i osjetiti, jest „konkurentnost". Kad svi zajedno postignemo stanje u kojemu domaćim junicama cijena raste a za uvoz nema interesa, onda ćemo tek moći reći da sustav funkcionira i donosi rezultate. Trenutno su rezultati poražavajući.

Glavni razlog je dugogodišnje podcjenjivanje uzgajivača od strane politike i struke. To je dovelo do potpune neorganiziranosti, što je posljedica neinformiranosti (neznanja) uzgajivača, pa onda i struke, o temelju na kojemu počiva stočarstvo - uzgoju. A uzgajivači moraju biti u .l//jekarski list i 1/2005.

5

S KAKVIM KRAVAMA U EU

min. 2 500 kg mlijeka godišnje manje). Još su ve- siske" (čistoću vimena). ći problem ostala svojstva (izuzetno bitna u proSve navedeno dovoljno govori o važnosti poizvodnji mlijeka) na kojima se godinama radi, a uzdanog testiranja bikova i korištenja bikova tek to je selekcija i testiranje bikova u navedenim na temelju testova. Bez toga nema nikakva zemljama. Na primjeru u tablici (str. 8) može se napretka, sve je prepušteno slučajnosti. Za naše vidjeti koja su sve svojstva važna njemačkim i simentalske krave prioritetno je popraviti sve austrijskim uzgajivačima i kako je presudna važ- osobine mliječnosti, a posebno vimena. To je nost testiranja bikova (pomoću kćeri). Radi se o jedino moguće postići ako uzgajivači ciljano koričuvenom biku Malfu (i njegovim sinovima), koji ste pouzdano testirane bikove izrazito pozitivne je ostavio velik trag u simentalskoj populaciji. U za navedena svojstva, kombinirajući ih pojedinaNjemačkoj i Austriji trenutno su dostupni čno s kravama i pazeći da se ostala svojstva ne rezultati za 149 testiranih Malfovih sinova. U naruše. To lijepo zvuči, ali da bi se moglo ostvariti tablici su prikazani njegovi vlastiti rezultati, a za potrebno je „preokrenuti svijet" - promijeniti usporedbu i rezultati njegovih dvaju sinova: čitav sustav. Stanje je danas takvo, da gotovo sve najboljeg Malefiza i najlošijeg Malfnera. naše krave nasumično osjemenjuju „s onim što Rezultati testova (osobine njihovih kćeri) veterinar donese u štalu", a to su uglavnom bikovi pokazuju kako je ogromna razlika između o kojima se vrlo malo ili gotovo ništa ne zna (u navedena dva Malfova sina (polubrata, oba usporedbi s podatcima iz tablice), jer se testiranje bikova u nas ne shvaća ozbiljno. Mnogi uzgajivači sinovi vrhunskih bikovskih majki). Na ranglisti po, ukupnom ekonomskom indeksu (GZW) svih simentalske junice pripuštaju pod holstein bikove bikova Njemačke i Austrije, Malefiz je 5. bik, a da bi izbjegli teška telenja!? ..., Mnogi su „prekrižali" krave s holstein bikovima jer „nisu Malfner na čak 7 926-om mjestu (od ukupno 10 611 testiranih bikova u posljednjih 20 godi- imale mlijeka"!? Smijemo li to i dalje mirno na). Od 149 testiranih Malfovih sinova, 33 bika promatrati?! su izrazito ispodprosječni (GZW 82-100), 15 je vrhunskih (GZW 120-140), 42 imaju GZW 110-120, a najviše (59) ihje prosječnih (GZW 100-110). Zanimljivo je da je testirano čak 17 bikova iz kombinacije Malf x Streitl (dakle, imaju 75% „iste krvi" - isti otac i sve majke od jednog oca), no i raspon njihovih uzgojnih vrijednosti-ogroman je (GZW 100-140).

Pored svojstava navedenih u tablici, svaki bik ima testove na pojedinačna svojstva eksterijera: okvir 5 svojstava, noge i papci - 4 29, 7 9 850 - 4,43-3,61 - do ovakvogastada ne može svojstva, vime - 10 svojse doći nasumičnim sparivanjem stava uključujući i „pri6

Mljekarski lwt 11/2005.

S KAKVIM KRAVAMA U EU

4 generacije u jednom stadu - uzgojrasplodnihbikovapočiva na ovakvimJamilijama 11 (rodovima)krava - znate li za ijednupoznatu1,familiju11 kod nas?!

Holstein-friesian pasmina krava u Hrvatsvjesni toga da bez njihova angažmana u organiskoj je mnogo manje od simentalskih, ukupno zaciji uzgoja neće biti napretka. Oni moraju biti oko 30 000 ili 15-ak % ukupnog broja krava. No, u stanjujasno definirati svoj uzgojni cilj, stati iza toga i inzistirati na provedbi uzgojnog programa problemi su slični, možda i.veći. Uvoz rasplodnih junica „cvate", testiranje bikova je vrlo „skrom- koji će im donijeti očekivane rezultate. Ako ne no", uzgajivači nemaju baš nikakav utjecaj na budu smogli snage izboriti se da se cjelokupna uvoz sperme i živih bikova za umjetno osjeme- struka i politika stavi na njihovu stranu, nema njivanje svojih krava. A razvijeni svijet, kojemu konkurentnosti. U specijaliziranoj proizvodnji mlijeka s holstein kravama bit će sve teže, za moramo postati konkurentni, ide naprijed. improvizacije je sve manje mjesta, s prosječnim Tamo uzgojnu „politiku" diktiraju uzgajivačijer ili lošijim rezultatima neće se moći uopće opstati. su ili vlasnici svega u uzgoju i/ili po tržišnom principu vrednuju ono što valja, a što ne valja - S manje od 6 000 litara godišnje, holstein krava mora propasti. Uzgajivači kod nas moraju biti se ne može ni „pokriti", a to nam je prosjek.

Osjemenjivati krave nasumično s bikovima o kojima ništa ne znamo i očekivati da će biti bolje?! Sigurno neće! Dobre stvari ne događaju se slučajno.

Koji bikovidaju ovakva vimena ?!

Mljekarski list 11/2005.

Zdravlje, plodnost, kvaliteta mlijeka, dugovječnost - to su teme o kojima uzgajivači holstein krava danas puno više raspravljaju nego o samoj količini mlijeka. Te su osobine već desetak godina izravno uključene i u selekcijske indekse prema kojima se vrednuju rasplodne životinje. No, te su osobine u genetskom smislu, pa onda i u praksi, u suprotnosti s izrazito viso7

S KAKVIM KRAVAMA U EU

kom dnevnom proizvodnjom mlijeka. Dakle, treba odabrati „nivo genetike" koji će biti prikladan uvjetima držanja i hranidbe koji se realno mogu osigurati. U holstein pasmini danas u svijetu postoje ekstremi.

U nekim uzgojima traži se i koristi genetski potencijal za min. 40 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije kod prvotelki, a kod odraslih krava min. 50 litara na dan. No, ondje je i cjelokupni sustav potpuno podređen takvoj proizvodnji. Treba li to i nama?!

Definitivno ne! U našim uvjetima takve krave donose uglavnom dobru zaradu samo veterinarima jer ih gospodari i potrebna logistika naprosto ne mogu „pratiti". Većina takvih krava ne ostavlja potomstva ni za vlastiti remont, kvaliteta mlijeka im je slaba i one brzo propadaju. Ništa nije dobro generalizirati, ali velikoj većini naših uzgajivača takve krave, tj. bikovi očevi takvih krava, ne trebaju. Ali, kakve krave, odnosno kakvi nam bikovi onda za osjemenjivanje postojećih krava danas trebaju?

Prvo i osnovno, velika bi stvar bila kad bi uzgajivači uopće imali priliku birati, jer bi se i više znalo i brinulo o bikovima čijim se sjemenom naše krave osjemenjuju.

Velika većina uzgajivača holstein krava nema nikakve informacije o tim bikovima. Ne znaju čak ni ono najosnovnije, a to je težina teljenja. Svi znamo daje slaba plodnost jedan od glavnih uzroka nezadovoljavajućih rezultata u našem

holstein uzgoju. I teška teljenja vrlo negativno utječu na plodnost krava. Dakle, teška teljenja treba svakako nastojati izbjeći. Jedan od načinaje i taj, dajunice i sitnije krave obvezno pripuštamo bikovima čije kćeri imaju pouzdano laka teljenja. Nažalost, slučajno ili ne, kćeri sva tri bika koji apsolutno dominiraju u osjemenjivanju holstein krava u nas, u posljednje vrijeme (Brahms, Leonardo i Lotto-red, živi bikovi = puno sjemena) imaju provjerena teža teljenja. Zato ni jedan nikako nije preporučljiv za osjemenjivanje junice i manje krave.

Kad znamo da kod nas gotovo sve krave osjemenjuju praktički nasumice, i da naše krave-u usporedbi s kravama iz uzgoja iz kojih ovi bikovi dolaze - nisu velike, onda je sigurno da će tu, nažalost, biti problema. Još više će problema imati uzgajivači u poboljšanju onih svojstava koja bi u našem uzgoju trebalo jako popraviti jer i onim rijetkima, koji pokušavaju birati bikove za ciljano osjemenjivanje, izbor je jako sužen. Popravljati uglavnom treba sastav mlijeka, više nego količinu (jer kod nas je bitno imati mlijeko s 4,3% masti i barem 3,4% proteina). Treba birati bikove koji pouzdano daju dugovječne kćeri, plodnije od prosjeka, otpornije na mastitis, čvršće i snažnije krave koje će opstati i u uvjetima težim od idealnih. I opet, to lijepo zvuči, alije kod nas jako teško ostvarivo.

No, ostane li tako, nema konkurentnosti. ■

::

Ime bika

.., ~t'l ~; ~ "' ::: ► I""

I""

i,,;

~

~I""

~

X

ti>

~ :,: > ~ I"" .,,

i

Godište

88

95

96

Ukupni indeks GZW

118

140

82

•;. pouzdaoo5tl

99

97

91

Indeks mUJeko MW

112

120

84

¾pouzdanosti

99

99

92

Indeks meso FW

116

128

94

% pouzdanosti

98

96

90

Indeks limes m-

103

128

97

% pouzdanosti

99

92

81

UVmiljeko kg

+305 +619 -750

Mast 0/.

+o,05 +o,01 +0,02

Mast kg

+17

Protein o/e

+0,10 +o,10 +o,11

ProteiDkg

+17

+29

-22

119

127

99

96

104

94

101

iii

89

Dugovjefoost

99

116

101

Perzistcncija

101

112

74

Plodnostbika

94

104

94

Plodnost kćeri

103

125

85

Težina telenja

103

99

117

Težina telenja kćeri

111

114

94

Mrtvo oteljena telad

103

101

116

101

112

100

Indeks oom. stanice

107

114

104

Okvir

121

114

106

Mišlčavosl

107

115

103

NogeI papci

113

108

107

Vime

109

112

103

Čistoia vimena

114

112

107

o Otacx ot.acmajke

fil I"" I""

o

!;;

X

Indeks prirast Indeks udio mesa Indeks klase mesa

Mrtvo oteljeoa t, kćeri

+27

.,, m ;,,

-31

:.1/l,iekarski list i 1;2005.

KRMNE KULTURE

----------

Mr. se.Darko Uher -

primjenjuje se u proizvodnji u čitavom svijetu.

U odnosu na zasnivanje umjetnih travnjaka, ona u određenim uvjetima ima prednost s obzirom na poboljšanje proizvodnje stočne hrane, jer se jednostavnije i lakše izvodi, može se primijeniti u različitim, pa i manje povoljnim prirodnim uvjetima, kao na većim nagibima, na manje pristupačnim površinama, a zahtijeva manja ulaganja sredstava i rada. Međutim, melioracija prirodnih travnjaka, u odnosu na zasnivanje umjetnih travnjaka, ima slabiji učinak u povećanju prinosa i poboljšavanju kvalitete travnjaka i travne mase. Pri melioraciji, poboljšanju prirodnih travnjaka, primjenjuju se odgovarajuće agrotehničke mjere zavisno o stanju travnog pokrivača, uvjeta zemljišta, materijalnih mogućnosti i načina iskorištavanja travnjaka. Od tehničkih mjera za popravljanje i unapređenje proizvodnje stočne hrane prirodnih travnjaka primjenjuje se: • odvodnjavanje • navodnjavanje Poseban značaj za melioraciju prirodnih travnjaka imaju sljedeće agrotehničke mjere: • obrada tla • uništavanje korova • nadosijavanje • gnojidba Odvodnjavanje prirodnih travnjaka Vodni režim staništa je najznačajniji ekološki činitelj za trave, a ovisi o klimatskim uvjetima, osobini tla i reljefu. Na boljim travnjacima uglavnom su zastupljene mezofitne trave koje se razvijaju pri vlažnosti tla 60-80 %, a najbolje 70-75 % od maksimalnog vodnog kapaciteta tla. Za razvoj boljih trava i mahunarki

Ekstenzivnim uzgojem i lošim iskorištavanjem travnjaka, trajnim korištenjem travne mase ispašom i košnjom (bez ili uz slabu primjenu agrotehničkih i drugih mjera) prouzročenoje osiromašenje tla u bfljnim hranjivima, devastacija travnog pokrivača te opadanje prinosa i kakvoće travne mase.

Prema raspoloživim podatcima produkcija travnjačkih površina u Hrvatskoj vrlo je niska i iznosi svega 2,35 t/ha sijena na livadama i 0,48 t/ha na pašnjacima.

Ovi su procesi utoliko izraženiji na travnjacima ukoliko su oni na lošijim tlima i u manje povoljnim klimatskim prilikama. Najvažniji uzroci lošeg stanja travnjaka u našim proizvodnim uvjetima su: • slaba primjena meliorativnih mjera, posebno agrotehničkih;

• loše iskorištavanje ispašom i košnjom te • manje povoljni, a u određenim područjima i nepovoljni prirodni uvjeti (klima, tlo) Da bi povećali proizvodnju stočne hrane na travnjacima i poboljšali njihovo iskorištavanje i zaštitu zemljišta nužno je primjenjivati određene zahvate, u prvom redu one koji povećavaju prinos i kakvoću tra'vne mase. Sve agrotehničke mjere na travnjacima moraju biti usklađene da bi bio osiguran povoljniji sastav biljnog pokrivača i rentabilnija proizvodnja stočne hrane. S obzirom na način primjene određenih zahvata na travnjacima i njihov utjecaj i učinak u proizvodnji travne mase, unapređenje proizvodnje na travnjacima može se postići na dva osnovna načina: • melioracijom, poboljšanjem prirodnih travnjaka,i • zasnivanjem novih travnjaka Melioracija prirodnih travnjaka je popravak postojećeg travnog pokrova primjenom različitih agrotehničkih mjera. Ona je vrlo značajna i Mijekarski li.st 11/2005.

9

KRMNE KULTURE

potrebno je i veće prisustvo zraka u tlu, tj. 20 % i više od ukupne zapremine tla. Brojna su istraživanja pokazala da se na močvarnim staništima uglavnom razvijaju grube, nekorisne i otrovne biljke. Močvarni travnjaci su i staništa mnogih parazita pa i uzročnika teških oboljenja stoke.

Osim močvarnih travnjaka postoje i znatne površine dolinskih travnjaka pored većih rijeka koje povremeno poplave i potapaju tlo, što nepovoljno utječe na floristički sastav, prinos i kvalitetu, ovih inače boljih travnjaka. Budući da je i primjena agrotehničkih mjera i njihovo iskorištavanje u takvim uvjetima otežano, travnjake treba zaštiti od pretjeranog vlaženja. Osnovna meliorativna mjera močvarnih i uopće vlažnijih travnjaka je reguliranje vlažnosti odvodnjavanjem suvišnih, štetnih podzemnih i površinskih voda i snižavanjem nivoa podzemnih voda sukladno potrebama trava i mikroorganizama u tlu.

Načini odvodnjavanja travnjaka isti su kao i ostalih oraničnih kultura, tj. primjenom otvorenih kanala i zatvorenih kanala-drenaža.

Jačim isušivanjem, spuštanjem nivoa podzemnih voda na veću dubinu stvara se suho, nepovoljno stanište za mezofitne trave uslijed čega opada prinos i kakvoća travne mase. Poslije odvodnje močvarnih tala nastaju promjene biljnog pokrivača močvarnih travnjaka. Najprije nestaju vrste osjetljive na smanjenje vlažnosti, a ~-----------------------~

kasnije i druge biljke higrofilne flore, a na kraju se mijenja tip travnjaka uslijed radikalnih izmjena životnih uvjeta na melioriranom tlu.

Koja će se biljna zajednica pojaviti na isušenom tlu, najviše ovisi o stupnju isušivanja tla, odnosno nivou podzemnih voda, tipu tla, osobina travnog pokrivača i o primjeni agrotehničkih mjera i načina iskorištavanja travnjaka.

Bitno je napomenuti da poslije odvodnje dolazi do poboljšanja travnog pokrivača koje traje duži niz godina, pa bi u tom sluča­ ju trebalo stari travnjak uništiti, razorati, tlo obradni i izwšni zasnivaitje umjetnih travnjaka ili zaijati druge krmne ili ratarske lmlture. Samo visokom i intenzivnom proizvodnjom. mup se isplatiti visoki trošktwi :melioraeija Mabih iala odvo4njavanjem.

Nwn,cb,javaaje prirotlnill iravnjaka Za jedinicu J>nnosa, produktivne i kvalitetne trave troše dosta vode,transpiracijski koeficijent im je vi&lk„ korjell()-Vsistem plitak, a životna aktivnost traje dugo tijekom vegetacijskog perioda. Iz dosadašnjeg iskustva može se zaključiti da su u većem dijelu naše zemlje količine oborina nedovoljne za intenzivnu proizvodnju prirodnih i sijanih travnjaka. Osim toga, kapacitet tla za vodu mnogih travnjaka je mali i to zbog nepovoljnog mehaničkog sastava te fizičkih osobina i nedovoljne dubine supstrata. Povoljna količina vodenog taloga za travnjake iznosi 3 mm dnevno, odnosno 90 mm mjesečno u vegetacijskom razdoblju. U našim klimatskim uvjetima deficit vode za travnjake iznosi prosječno u zapadnom području 150-200 mm, u centralnom području 250-300 mm i južnom, toplijem i sušem području 400-500 mm.

Potrebna voda za tonu suhe tvari varira od 300 do 1 000 m 3 • Ova se količina mijenja, a u znatnoj mjeri L---------0-d-yo_d_n-ja_v_a_n-je-ot_v_or_e_ni_·m-ka_n_a_l_om------~ ovisi o gnojidbi, posebno dušičnim 10

Mljekarski list 11/2005.

KRMNE KULTURE dnjavanjem bez gnojidbe za 3,4 t/ha, a navodnjavanjem i gnojidKultura Prinos Količina vode za 1 mm vode bom za 8,5 t/ha sijena ili za 700 %. suhe tvari navodnjavanjeu povećava prinos Upotreba prevelikih količina vode mm tiha suhe tvari u k2 18-20 200 Lucerna 20-23 utječe nepovoljno na travnjake, Kukuruzza silažu 17-18 180 15-25 uzrokuje zabarivanje tla i pojavu 22-24 Trave 220 40-55 lošijih, u znatnoj mjeri močvarnih trava i korova.

Za navodnjavanje travnjaka gnojivima. Kod negnojenih travnjaka iznosi 5403 700 m3, a intenzivno gnojenih 348-582 m vode za koriste se različiti načini a najviše površinsko tonu suhe tvari. U uvjetima bolje ishrane navodnjavanje-prelijevanjem ili potapanjem i trava primjenom gnojidbe, racionalnije se orošavanjem (umjetnom kišom). U posljednje iskorištava voda u proizvodnji travnjaka. vrijeme primjenjuje se i podzemno navodnjaTrave povoljnije reagiraju na navodnjavanje, vanje drenažom i podizanjem nivoa podzemnih bolje iskorištavaju vodu za formiranje prinosa u voda. Travnjaci se mogu navodnjavati tijekom odnosu na druge ratarske kulture, što ukazuju čitavog vegetacijskog razdoblja, ako je potrebno. podatci brojnih istraživanja (tablica).

Ako je proljeće suho, navodnjavanjem se potiče Gnojidbom bez navodnjavanja prinos se kretanje vegetacije, pojačava busanje i ubrzava povećava samo za 1,66 t/ha sijena, navoporast trava što pozitivno utječe na prinos .------------------------, travnjaka u prvom ciklusu vegetacije.

Potrebnavodaza formiranjeprinosarazličitih kultura

Najveće

Navodnjavanjekišenjem

Navodnjavanje pomoću pokretnogsistema tifon My'ekarski list 11/2005.

potrebe za navodnjavanjem travnjaka su u ljetnom razdoblju kada ima manje oborina a temperature su visoke i evapotranspiracija visoka. U ovom razdoblju potrebne su ne samo veće količine vode, već i češće navodnjavanje travnjaka.

Navodnjavanje ujesen izvodi se obično u rujnu i listopadu, ali se izvjesno vrijeme prije nastupanja mrazeva mora prekinuti.

Navodnjavanje ujesen utječe povoljno na proizvodnju travnjaka u posljednjem otkosu i omogućava bolje pripremanje trava za prezimljavanje i za razvoj u sljedećoj godini. Da bi voda za navodnjavanje bila bolje iskorištena u proizvodnji travnjaka, mora se vršiti i intenzivnija gnojidba. Tako 1 mm vode pri navodnjavanju bez gnojidbe povećava prinos suhe tvari trava 6 do 9 kg, a pri navodnjavanju orošavanjem i gnojidbom 33 do 44 kg, podzemnim navodnjavanjem i gnojidbom 39 do 58 kg. Norme hranjiva NPK koje se unose za gnojidbu travnjaka u uvjetima navodnjavanja su visoke i kreću se od 160, 240 do 300 kg/ha pojedinačnih hranjiva, ovisno o stanju travnjaka i intenziteta navodnjavanja. ■ 11

HRANIDBA

Mr. se. GoranKiš Rezultati ovih analiza pokazuju da li je tijekom procesa siliranja bila dobra, prosječna ili loša fermentacija (tablica).

Kemijska analiza Kvaliteta silaže točno se Analize proizvoda fermentacije silaže već se može odrediti kemijskim analizama. Najvažnije dugo koriste u određivanju kvalitete silaže u kemijske analize silaže koje se određuju u laboraraznim pokusima koji se provode na sveučiliš­ torijim~ trebaju uključivati određivanje; suhe tvari, kiselosti (pH), sirovog proteina, vlakna, kaltima diljem svijeta ili na velikim komercijalnim farmama. Ove analize postale su dostupne i cija i fosfora. Osim ovih analiza moguće je odrediti manjim proizvođačima kako bi na temelju njih i sadržaj ostalih hranjivih tvari u silažama.

Procjena hranjive vrijednosti silaže iz mogli procijeniti kvalitetu svojih silaža. Analize proizvoda fermentacije obično uključuju odre- rezultata dobivenih kemijskim analizama vrši se na isti način kao i za ostala voluminozna krmiva. đivanje kiselosti ili pH silaže, te mliječne, octene, Ukoliko je prilikom procesa siliranja ili kasnije propionske i maslačne kiseline. došlo do pregrijavanja siliranog materijala, probavljivost proteina i suha tvar siaže značajno se smanjuju. Ako je temperatura silaže prešla 40°C i silaža ima miris po duhanu, preporučuje se netopivi dušik (KDNN) analizirati u kiselom detergentu. Rezultati analize KDNN, koji prelaze 0,3% od ukupne ST silaže ili 15% od ukupnog dušika, pokazatelj su pregrijavanja silaže i svih posljedica koje proizlaze iz toga.

Kukuruzna silaža dobrekvalitete (primjerdobrebojei strukture)

Silaia spada u konzervirana voluminozna krmiva dnbivena iz biljnog materijala kod kojeg se fermentac;jom šećera iz biljke stvaraju kiseline koje sprječavaju kvarenje takve sočne, krme. Fermentac;jom nastaju ml;ječna, octena i propionska kiselina č;je su količine i omjeri pokazatelj pravilnog siliranja i dnbre kvalitete silaie.

12

Mljekarski list 11/2005.

lo Shield Aktivna barijera za zaštitu sisa između mužnji u ,ILI'

liti i CUVR

1;:-,1I II O SHIELD :,j, V t<.1 ,1i llr

n 1111 ~)lll

]d li

ECOU\Bl

Vlllld I "kUI ili

I

I

l

ilr

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb•

Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

HRANIDBA

Kiselost, pH silaže kao pokazatelj ranjem krme manje vlažnosti ili korištenjem kvalitete odgovarajućih sredstava prilikom siliranja Najbolji pojedinačni pokazatelj djelotvornoSilaža loše kvalitete - slabo fermentirana sti siliranja i hranjive vrijednosti silaže je kise- Boja - vrlo tamno zelena, plavo-zelena, siva ili lost ili pH. Odnos između pH i kvalitete silaže smeđa može se odrediti upotrebom niže navedenih Miris - jak miris na maslačnu kiseline, miris na parametara.

Općenito, bolji je niži pH uz amonijak, užegao miris pretpostavku da smo imali dobru mliječno­ Struktura sluzava, materijal mekan i lako se kiselinsku fermentaciju. Kiselost nam ne može odvaja od vlakana, pljesniva biti dobar pokazatelj kvalitete silaže kod silaža s Vlaga - obično iznad 72% manje od 65% vode ili s više od 35% ST. pH-preko 5,2 Vizualna procjena Uzrok - prevelika vlaga i nedovoljno šećera u Procjena kvalitete silaže vizualnom pretrabiljci gom neće omogućiti točnu informaciju o Poboljšanje - prosušivanje svježeg materijala hranjivosti silaže. Ipak, u kombinaciji s kemijna polju ili upotreba kemijskih i/ili mikrobnih skim analizama svojstva kao što je boja, miris i dodataka opći izgled silaže predstavljaju dobar pokazatelj Silaža loše kvalitete -pregrijana očekivane hranjive vrijednosti silaže.

Boja - smeđa do crna Svojstva silaža različite kvalitete Miris - prženi šećer ili duhan Silaža dobre kvalitete Struktura - suha, lako se kida i lomi, pljesniva Vlaga - obično manje od 55, ovisi o strukturi Boja - sjajna, svijetlo žuto-zelena ili zelenokrme smeđa, ovisno o materijalu iz kojeg je silirana Miris - miris na mliječnu kiselinu (miris sličan pH - nije pouzdan pokazatelj kvalitete ovakve silaže kiselom mlijeku) bez mirisa maslačne kiseline (miris sličan užeglom maslacu ili masti, gnjio) Uzrok - preniska vlaga, slabo zatvoren silos, Struktura - čvrsta, materijal mekan i teško se prevelika dužina sječke, sporo punjenje silosa odvaja od vlakana Poboljšanje - puniti silos uz dobro istiskivanje Vlaga- 60 do 70% zraka, smanjiti dužinu sječke, dobro zatvaranje pH - ispod 4,2 za mokru krmu, ispod 4,8 za silosa, siliranje nešto vlažnijeg materijala, brzo puniti i pokriti ga ukoliko se produžuje vrijeme prosušenu punjenja. ■ Silaža prosječne kvalitete Boja - žučkasto-zelena do smeđe­ Proizvodifermentacijei kvalitetasilaže zelena li Dobra li Prosječna li Loša Miris - blagi miris na maslačnu IeH silažes manjeod65%vlage li <4,8 li < 5,2 li >522 kiseline i miris na amonijak IeH silažes višeod 65%vlage li <422 li <4,5 li >4,8 Struktura - mekani materijal moIMliječna kiselina2% 3-14 li12romjenljivoli12romjenljivo li že se odvajati od vlakana. <0,2 I Maslačna kiselina,% li li 0,2-0,5 li >025 Vlaga - teži biti ispod 65% Udio od ukuenih kiselina, % I pH 4,6do5,2 !Mliječne li >60 li 40-60 li <40 Uzrok- prevelika vlaga siliranog Ioctene li < 25 li 25-40 li >40 materijala, stježi materijal bez IMaslačne li <5 li 5-10 li > 10 dovoljno šećera IAmonijačni N {%oduku12nog N)II < 10 li 10-16 li > 16 I Poboljšanje - slaba fermenI KDNN(% od ukuenogN) li < 15 li 15-30 li >30 I tacija može se popraviti sili1-1-

Jflj'ekarski lil,t 11/2005

UTJECAJ

SMJEŠTAJA

NA HRANIDBU

UJJECAJ S JEŠTAJA

DJELOTVORNOST HRANIDBE MLIJEČNIH KRAVA Dostatan i odgovarajući obrok nije jedini uvjet za postizanje željene proizvodnje. Premda je kvaliteta i kvantiteta obroka od neupitnog značaja u proizvodnji mlijeka, želimo ukazati na činjenicu da i stanje objekta i opreme utječe na djelotvornost prevođenja hranjiva iz krme u metaboličke komponente, rast ploda i sintezu mlijeka.

Odgovarajuća hranidba mliječnih krava osigurava grlima dovoljnu količinu ravnomjerno podijeljenih kvalitetnih krmiva, te okruženje koje osigurava neometano uzimanje krme.

Budući da je krma najveći trošak ugrađen u cijenu kilograma mlijeka, i da o njoj ovisi proizvodnja, potrebno je izvršiti prilagodbu okruženja radi postizanja djelotvornije hranidbe (proizvodnje). Katkada i jednostavne dopune postojećeg okruženja mogu u krava značajno potaknuti želju za uzimanjem hrane.

Radi razumijevanja problema koji nastaju pri hranidbi mliječnih krava, evo nekoliko uvodnih napomena nužnih za razumijevanje potreba. Mliječna krava 21 % vremena provede uzimajući hranu.

Ukoliko je krma stalno dostupna, uzima je u 11 do 12 obroka, a u jednom obroku pojede 1,8 do 2,5 kg suhe tvari (ST).

Nešto obilniji obrok, i to svježe krme, potrebanje kravi nakon mužnje. U proizvodnji mlijeka kravu treba stimulirati na unos odgovarajuće količi­ ne krme (ST) kako bi osigurala dovoljno hranjiva za sintezu mlijeka. Mliječna krava dnevno preživa do 14 puta, za što potroši oko 32% vremena.

Stoga treba imati udoban ležaj kako bi na miru mogla preživati, ali i odmoriti se. Krave dnevno piju vodu oko 14 puta, a na pojilici zadržavaju se u prosjeku 1,3 min. U minuti popiju do 20 L vode, pa im treba osigurati dovoljan dotok vode u pojilice. Vodu vole uzimati neposredno nakon mužnje i nakon konzumiranja obroka.

Utjecaj izvedbe staje na djelotvornost hranidbe mliječnih krava Veza smještaja i hranidbe veoma je jednostavna - loš komfor i ozljede ne potiču

Mljekarski list 11/2005.

I Doc.dr. se.Ante lvanković

J

apetit već ga snižavaju, pa zbog nedovoljnog uzimanja hrane, krma ostaje na krmnom stolu. Manja potrošnja suhe tvari nedvojbeno dovodi do pada mliječnosti, lošijih proizvodnih rezultata, reproduktivnih i metaboličkih poremećaja. Stresna situacija nekada potiče krave na žurno i preobilno uzimanje obroka, čime biva narušena acidobazna ravnoteža buraga, pa se javljaju različiti probavni i metabolički poremećaji.

Nedvojbeno je da okruženje u kome životinje borave utječe na ponašanje životinje, njene navike, no isto tako i na konzumiranje krme.

Osobito je to izraženo u situacijama kada su životinje izložene stresu. Prekomjerna napuče­ nost staje stresna je za krave, osobito što u takvim prilikama dolaze do izražaja efekti socijalne dominacije (superiornije krave "proganjaju" inferiornija grla koja u takvim uvjetima nemaju elementarne uvjete za odmor, uzimanje krme i vode, paje razumljivo što su im znatno lošiji proizvodni rezultati od stvarnih genetskih mogućnosti). Potrebno je osigurati mir svim kravama, dovoljno prostora za odmor, uzimanje vode i krme. Događa se da je ponekad u staji previše grla, a može biti najviše do 15 % i to kratkotrajno. Znano je da plan staje (dizajn objekta) i raspored sadržaja može znatno umanjiti efekt socijalne dominacije. Dobar raspored pojilica, ležišta, hodnika, boksova s automatskim hranilicama (ukoliko postoje), četki i drugog može značajno umanjiti probleme.

Dominantne krave, i ako su na vezu, mogu uznemiravati krave na susjednim vezovima.

Negativnost se dijelom može riješiti premještanjem i grupiranjem krava radi zaštite inferiornijih, kao i dogradnjom određenih pregrada.

/!i

I QMEGA

Muzna kanta za krava inox 22 L I akril 25-30 L

Vulinčeva 10, 10310 lvanrć Grad

Tel.:01/28 82 811, Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

UTJECAJ

Krmni stol i krmne zabrane također mogu značajno djelovati na uzimanje obroka. Ukoliko životinje nemaju osiguran ravnomjeran pristup krmnom stolu (uslijed prenapučenosti, loše izvedbe objekta ili drugog), socijalno inferiornija grla u nepovoljnom su položaju i često izložena uznemiravanju. Često dolaze za krmi stol tek kada dobiju prostora, pa nemaju dovoljno vremena za uzimanje kvalitetnog obroka.

Premda takva grla imaju izvrsne genetske potencijale za proizvodnju mlijeka, okruženje im ne dopušta da dosegnu tu razinu. Napominjemo da se nedostatna širina krmnog stola dijelom može nadoknaditi organizacijom hranidbe, no samo u određenoj mjeri. Treba stalno imati na umu da krave rado jedu sa čistih i glatkih krmnih površina. Ukoliko je površina krmnog stola uslijed djelovanja sline i kiselina krme oštećena (hrapava, neravna), krave će izbjegavati uzimanje krme s dna krmnog stola (do 3 cm).

Takva krma lako se kvari, a često onečišćuje i novododanu krmu, što uzrokuje smanjena

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fox: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hihtnet hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

-()BLES

Oprema za staje: DAIRI S Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

=- BROUVVERS

=-EQUIPMENT

)

M{jekarski list 11/2005.

Surge

SMJEŠTAJA

NA HRANIDBU

konzumiranje obroka. Radi navedenoga, na krmnom stolu mogu biti izvrsna krmiva, no ne ostvaruju se očekivani proizvodni učinci.

Neprimjerena izvedba sadržaja staje često uzrokuje ozljede, primarno na nogama, lopaticama sapima i leđima. To se ponajprije odnosi na funkcionalnu vezanost sadržaja, izvedbu, broj i raspored boksova, broj i širinu prolaza, izvedbu poda i drugo. Loše izveden pod staje uzrokuje često znatne probleme i ozljede nogu (papaka). I ozljede mogu uzrokovati smanjen apetit što indirektno utječe na pad proizvodnje. Određene ozljede događaju se i u najbolje uređenim stajama, no ukoliko ta učestalost dostigne 5 do 10 %, svakako treba naći razlog ozljeda i eliminirati ga.

Voda i djelotvornost hranidbe Voda je nužna za održavanje metabolizma i za proizvodnju mlijeka. Znamo da 87 % mlijeka čini voda, pa je razumljivo da zbog nedostatka vode ubrzo pada mliječnost a smanjuje se i konzumiranje obroka. Nedovoljne količine raspoložive kvalitetne vode brzo se reflektiraju na proizvodnji, a povratak na raniju proizvodnju nakon saniranja problemaje znatno duži.

Voda treba biti dostupna svakoj kravi u svako vrijeme. Količina vode potrebna mliječnim kravama ovisi najviše o konzumiranoj suhoj tvari u obroku, proizvodnji mlijeka, okolišnoj temperaturi i mineralima u krmi (ponajprije Na). Poželjna temperatura vode za napajanje treba biti od 15 do 27 °C. Jedna od formula kojom možemo izračunati potrebe za vodom (kg/dan), a uvažava navedene faktore je: kg/dan = 15,99 + 1,58 x ST (kg/d) + 0,9 x proizvodnja mlijeka (kg/d) + 0,05 x Na (g/d) + 1,2 x tjedna minimalna temperatura (°C) Tele u trećem mjesecu dnevno treba od 8 do 11 kg vode, a u petom 14 do 18 kg. Junice u dobi od 15 mjeseci trebaju 23 do 25 kg vode na dan, a starije junice oko 35 do 37 kg. Krave u suhostaju trebaju 35 do 50 kg vode dnevno. Krave u laktaciji, ovisno o proizvodnji, trebaju i do 200 kg vode/dan (pri proizvodnji mlijeka od 45 kg/dan).

Kontrola ispravnosti i dostupnosti vode treba biti svakodnevna, a problemi mogu biti različite prirode. Lošu opskrbu vodom najčešće uvjetuje nedovoljan broj pojilica, njihova loša pozicija, neprimjerena veličina pojilica, 17

UTJECAJ

SMJEŠTAJA

NA HRANIDBU

nedovoljan dotok vode i prenapučenost objekta.

Pojilice treba rasporediti na više lokacija kako dominantne krave ne bi ometale socijalno inferiornije. Česta gužva oko pojilice signalizira da nešto nije u redu. U toplijim područjima pojilice trebaju biti u sjenovitim mjestima staje, odnosno pašnjaka.

Loša kvaliteta vode također može izazvati određene probleme u opskrbi.

Neki od parametara vode o kojima treba voditi brigu navedeni su u tablici.

Najčešći problemi vode su: kiselost (niski pH), visoki sadržaj bakterija, nitrata i sulfata.

Zbog kisele vode smanjen je unos ST i mliječnosti, smanjen je udjel mliječne masti u mlijeku, dolazi do lagane acidoze i drugih metaboličkih problema. Nitrati u koncentraciji većoj od 40 ppm, toksični su. Višak Ca u vodi pogoduje pojavi mliječne groznice zbog visoke razine sulfata, smanjeno je uzimanje obroka i vode, što uzrokuje manju mliječnost.

Nedovoljna količina kvalitetne vode negativno se odražava na ulaganje u kvalitetu i kvantitetu obroka, te blokira postizanje željenih učinaka.

Mikroklima staje i djelotvornost hranidbe Mikroklima staje neposredno djeluje na djelotvornost hranidbe. Razumljivo da stres životinja, uvjetovan neprimjerenom klimom, smanjuje konzumiranje obroka odnosno smanjuje mliječnost. Što se tiče mikroklime u staji, primarno treba obratiti pozornost na temperaturu, vlagu, ventilaciju, koncentraciju štetnih plinova i drugo.

Temperatura koju treba osigurati u staji ovisi o kategoriji goveda. Termoneutralna zona (biološki optimalna temperatura) za goveda je od 4°C do 15°C, i u tom rasponu temperature krave

nemaju potrebu za zagrijavanjem ili rashlađiva­ njem. Mliječne krave ne doživljavaju toplotni stres u rasponu temperature od-10°C do 25°C. Temperature iznad 27°C dovode do toplotnog stresa.

Temperatura zraka od 28°C, uz relativnu vlažnost zraka 50%snižava mliječnost i udio mliječne masti za 13%. Poželjna relativna vlažnost zraka u stajije od 60 do 80%. Porodilište u kome su novorođena telad trebaju temperaturu okoliša od 15°C do 20°C. Starija telad dobro podnose i niže stajske temperature. Poželjna temperatura u stajama za junice je od Odo 20°C. Dobar ventilacijski sustav osigurava potrebnu izmjenu zraka u staji, bez propuha, čime umanjuje koncentraciju vlage, klica, plinova i prašine. Njime umanjujemo toplotni stres krava, osobito ljeti. Zaštita od direktnog djelovanja sunčevih zraka jedna je od osnovnih mjera, ukoliko životinje duže vrijeme borave na otvorenom prostoru. Mogu se postaviti zidovi za sjenu (visine 5 m, usmjereni sjever-jug), platnena sjenila (3,6 m iznad tla, 4,6 m 2/po kravi) ili iskoristiti stabla (brzo stradaju ukoliko su goveda stalno uz njih). U nekim područjima koristi se sustav orošavanja i ventilacije (15 minutni ciklus; 0,5 do 3 minute orošavanja + 12 do 14,5 minuta ventiliranja).

Razbijeni prozori, otvori u zidu, bale sijena, stropne grede, odškrinuta vrata, i druge nepravilnosti često narušavaju ventilacijski sustav. Miris amonijaka, paučina, mrlje vlage na greda-ma, inje i mraz zimi na zidovima i stropu ukazuju na lošu mikroklimu staje. Mjerenje brzine strujanja zraka, koncentracije vlage, plinova, prašine i klica najbolji je put usklađiva­ nja s normama. Budući da prikladni mjerni instrumenti često nisu dostupni, poželjno je učiniti redovite procjene.

Iz navedenog je jasno, da mliječnim Osnovni zahtjevi kakvoće vodeza muzne krave kravama nije dovoljno osigurati samo Svojstvo Poželjno Uzrokuje orobleme dostatnu količinu kvalitetnih krmiva pH 6,8-7,5 pH <5,5 i >8,5 kako bi hranidba (proizvodnja) bila djeOtopljeni minerali < 500ppm > 3000ppm lotvorna. Potrebno je osigurati i priSulfati 0-250 ppm > 2000ppm mjereno okruženje kako bi krava Nitrati (N02) 0-0,1 ppm >4ppm bez stresa zadovoljila svoje potre0- lOppm Nitrati (N03) > 100 ppm be, što je lakše postići ukoliko naCa 0-43 ppm > 500ppm stojimo razumjeti potrebe životinje Mg 0-29 ppm > 125 ppm i uskladiti naše postupke s njima. :J Bakterije < 200/100 mL > 1 000 000/ 100 mL

18

Mljekarskilist 11/2005.

KVALITETA

lf. \IL1EIID- ll[!J[J~\ ~---

'-"'-..,,'-"-.,,,

~

MLIJEKA

'.ii.

Pro~dr se NevenAntuna,

Razvodnjavanje je najčešći Određivanjem točke ledišta mlijeka može se utvrditi oblik patvorenja mlijeka. S kvaliteta mlijeka i naknadno dodavanje vode u mlijeko. problemom razvodnjavanja Pod pojmom patvorenja mlijeka podrazumijeva se svako mlijeka mljekare su ranijih naknadno dodavanje vode u mlijeko nakon završene godina imale velikih problema, iako je taj problem prisutan još i mužnje i oduzimanje mliječne masti iz mlijeka. dan danas. Svako naknadno dodavanje vode u mlijeko ima za posljedicu: Poznato je da točka ledišta mlijeka varira unutar smanjenje prehrambene i preradbene kvalitete prirodnih granica, što je posljedica osmotske mlijeka, povećanje transportnih troškova; ravnoteže između krvi i mlijeka. Na točku ledišta povećanje troškova energije u preradi i uzrokom mlijeka utječe nekoliko činitelja od kojih su je mikrobiološke kontaminacije mlijeka. najznačajnija vrsta mlijeka (kravlje, kozje, ovRazvodnjena mlijeko nepoželjno je u preradi tj. čje), sezona, stadij laktacije, pasmina, hranidba, proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda i mužnja Gutro-večer) i obrada mlijeka (zagrijasireva. vanje). Dodatak od 10% dodane vode u mlijeko Koliko iznosi točka ledišta mlijeka za smanjuje gustoću mlijeka za 3°L (laktodenzimetra) odnosno količinu masti za 0,35%. pojedine vrste mlijeka?

Pravilnik o kvaliteti mlijeka i mliječnih Najnižu vrijednost točke ledišta mlijeka autori proizvoda (N.N., 102/00.) propisuje da točka navode u zimskim (studeni i prosinac) a najvišu u ljetnim mjesecima (svibanj). Točka ledišta ledišta ne smije biti viša od: -0,517°C za kravlje, mlijeka smanjuje se od početka prema kraju -0,540°C za kozje i -0,560°C za ovčje mlijeko. laktacije. Pasmina u maloj ntjeri utječe na točku Općenito se može zaključiti, da je točka ledišta ledišta mlijeka, tako npr. mlijeko holstein kozjeg i ovčjeg mlijeka niža u odnosu na kravlje friesian pasmine krava ima za O,004 °C višu točku mlijeko. ledišta u odnosu na simentalsku pasminu. Viša O čemu ovisi točka ledišta mlijeka? vrijednost točke ledišta u mlijeku jutarnje Točka ledišta mlijeka u najvećoj mjeri ovisi o mužnje objašnjava se većom proizvodnjom količini otopljenih sastojaka: laktoze (50-55%), mlijeka. Ukoliko su krave hranjene obrocima citrata, fosfata, kalija, mangana (25%) i klorida neizbalansiranim u pogledu hranidbene (20%). Mlijeko s manjom količinom laktoze ima vrijednosti, točka ledišta mlijeka bit će u takvim višu točku ledišta. Svi otopljeni sastojci u mlijeku slučajevima viša (do -0,480°C). Velika povremestvaraju osmotski tlak koji je proporcionalan s na povećanja točke ledišta mlijeka javljaju se ledištem mlijeka. Svaka promjena osmotskog nakon konzumiranja velikih količina vode, zbog tlaka u tekućinama životinjskog organizma toga što su mlijeko i krv u osmotskoj ravnoteži. odražava se i na njegovu promjenu u mlijeku.

Izlaganjem mlijeka djelovanju povišenih Mliječna mast i bjelančevine prema navodima temperatura (UHT, sterilizacija), doći će do pojedinih autora, ne utječu na vrijednost točke precipitacije fosfata i povećanja točke ledišta ledišta mlijeka. mlijeka. Kada se sastav mlijeka mijenja zbog Što sve utječe na točku ledišta mlijeka? fizioloških ili patoloških uzroka (npr. kasna Točka ledišta mlijeka je relativno laktacija ili mastitis), takvo mlijeko će se ujednačena vrijednost i podložna je manjim razlikovati od sastava normalnog mlijeka, ali variranjima u odnosu na druge parametre osmotski tlak i točka ledišta ostat će relativno mlijeka. Prema literaturnim podatcima u konstantne vrijednosti. Najznačajnije promjene kravljem mlijeku varira između -0,515 do - bit će smanjenje količine laktoze i povećanje 0,550°C, ali ne bi smjela biti viša od -0,517°C. sadržaja klorida.

Mljekarski list 11/2005.

19

KVALITETA

MLIJEKA

Točka ledištakravljeg mlijekatijekomlaktacije DANI U LAKTACIJI INDIVIDUALNIHKRAVA

-0.526·;

• ··

... ""

··· · ·· · ·· VEĆERNJE K.UEKO

·.,,"',....,.,,.""

E-0.52s1!~ "" ,~ ~., -!J,';J,;;.",f;';J,ffe,,,rf' ! • • ·- • • ~

i

~

__,. ...

-'JTARN.E ...... KO

···············-·-· ..-·--•-.......................

g -0.530.~·····

.

.....l -PROS.EKVECERNJEG

-----

·····-·--·-.~----

... ______ ~

IJUTARNJEO'4.J..EKA

l

~ -0.532

-0.534.~--------

Metode

·--~

utvrđivanja razvodnjenosti

mlijeka Razvodnjenost mlijeka može se utvrditi različitim metodama, od kojih su krioskopija i refraktometrija precizne a određivanje gustoće i sadržaja suhe tvari bez masti samo orijentacione metode. Određivanje točke ledišta mlijeka termistorskim krioskopom je međunarodno priznata, referentna i precizna metoda dokazivanja naknadno dodane vode u mlijeko.

Ledište mlijeka niže je od ledišta vode. Svakim naknadnim dodavanjem vode u mlijeko, ledište će se sve više približavati ledištu vode. Dodatak od 2% vode povisuje ledište za 0,01 °C. Reagencije potrebne za izvođenje analize: Mlijeko (u svježem stanju, bez konzervansa) Pufer otopina za umjeravanje vrijednosti 0,000°c Pufer otopina za umjeravanje vrijednosti -0,557°C Pufer otopina C za umjeravanje vrijednosti -0,512°C Sve puf er otopine koje se koriste moraju biti propisanog roka valjanosti.

Pribor: Krioskop, staklene epruvete, automatska pipeta od 2 mL, nastavci za automatsku pipetu, stalak za epruvete i papirnata vata.

Postupak određivanja Prije početka rada provjeriti količi­ nu/razinu otopine za smrzavanje.

Izvršiti kalibraciju instrumenta. Provjeriti da li epruvete s uzorkom pufer otopine 0,000°C i -0,557°C odgovaraju zadanim vrijednostima. Provjeriti kalibraciju pufer otopinom -0,512°C svakih 20 mjerenja. Za analizu 1 uzorka potrebno je 2,0 mL mlijeka. Mlijeko mora biti svježe i ne smije biti konzervirano.

20

Kiselost uzorka mlijeka ne smije prelaziti 8 °SH. Vrijeme potrebno za izvođenje 1 analize iznosi oko 3 minute, ovisno o tipu instrumenta.

Rezultat (°C i % dodane vode) se očitava na displayu instrumenta. Metoda je opisana u normi: HRN EN ISO 5764: 2003:"Mlijeko Određivanje točke smrzavanja Termistorsko krioskopska metoda".

Dokazivanje o biranja mlijeka Kod značajnijeg oduzimanja mliječne masti iz mlijeka, možemo posumnjati na patvorenje ali sigurnije zaključke o patvorenju mlijeka pruža nam izračunavanje sadržaja masti u suhoj tvari mlijeka. Djelomično obiranje mlijeka ili dodavanje obranog mlijeka u mlijeko snižava sadržaj masti u mlijeku. Sadržaj masti u suhoj tvari mlijeka izračunava se prema sljedećoj formuli: ffistv

mx 100

= ----s

gdje je: m = % masti u mlijeku, a s = % suhe tvari u mlijeku.

Prema Morres-ovom prikazu mlijeko je: - sigurno obrano ako m,tviznosi manje od 20; - vrlo vjerojatno obrano ako m.tviznosi od 20 do 22,5; - vjerojatno obrano ako m.tviznosi od 22,5 - 25; - nije isključeno ako m,t)znosi od 25 do 27,5; - nije vjerojatno ako m,tviznosi više od 27,5. O

l

Krioskop,tip CryostarI (FunkeGerber) M~'ekarskilist 11/2005.

VETERINARSTVO

Uzročnik bolesti

Uzročnik bolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorija, ali pretežno u starijoj od 18 mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, koja se očituje probavnim poremećajima, bolesti jetre, živčanim znakovima i nakup'fjanjem tekućine u trbušnoj šup'fjini.

nalazi se u okolini ovaca, u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i zagađenom hranom koja sadrži klice uzročnika. Janjad koja siše inficira se PREVENTIVA BOLESTI. Suzbijanje bolepreko prljavih sisa ili pak zagađenim sti mnogo je značajnije od liječenja. Bolest mlijekom. suzbijamo pravilnom hranidbom, cijepljenjem POGODNOSTI ZA RAZVOJ BO- janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati umjerene LESTI. Bolest je povezana s prejedakoličine hrane, koju vole, kako bi se izbjegla njem mlijekom ili krmom (svježom travom, prežderavanje. Bitno je izbjeći naglu promjenu kukuruzom, pšenicom, ječmom). Obolijevaju hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe na dobru najpohlepnije ovce i janjad u stadu. Bolest se pašu ili s oskudne na obilnu prehranu. Janjad može pojaviti zbog nagle promjene hrane, npr. treba na koncentrat privikavati, postupno pri prelasku s lošjeg na bolji pašnjak. Često se tijekom 14 dana, a pri hranidbi koncentratom pojavi u proljeće izgonom ovaca na sočnu pašu, korisno je formirati skupine prema dobi i težini. a bolesti nema pri prelasku ovaca s paše na Kad prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, suhukrmu. ovcama treba u toru tijekom noći dati sijeno da se ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju ne prejedu trave. Najbolja zaštita je cijepljenje živčani poremećaji, zatim proljev i teško ovaca i janjadi vakcinom koja je trenutno na oštećenje jetre. U vrlo brzom obliku, obično tržištu. ■ ujutro nađemo mrtve životi- ..-----------------------------, nje, a da prije toga nisu očito­ vale nikakve znakove bolesti.

Kod oblika koji traje 2-3 dana tjelesna temperatura je povišena (do 41,5°C) ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se kreću i imaju grčeve, koji traju sve do uginuća. Ponekad im na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju, brzo se sruše i uginu.

Liječenje bolesti je upitno, jer je životinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrebljeni lijekovi ne stignu djelovati, pa životinja ugiba.

Mljekarski list 11/2005.

'2I

VETERINARSTVO

@WO~ DM00l6~lIID1]~& cD~B®D I

Mr. se. Antun

Kostelić

Od griže oboUjevaju pretežno posve mlada janjad u dobi I od 1 Odana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek zavr-

Ako se zarazi janjad u šava smrtno, računa se da smrtnost od nje iznosi 60-90%, dobi 2-3 tjedna, može veći broj čak i 100%. Bolest se pojav(juje sezonski, u vrijemejanjenja. životinja preboljeti zarazu. u trbuhu i životinja nemoćno leži. Tjelesna N erijetko se bolest pojavljuje u istom uzgoju. temperatura je povišena do 41°C, a smrt NAĆIN ŠIRENJA Janje se zarazi preko sise nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova uprljane zemljom ili balegom, a može se, također, bolesti. Pri lakšem tijeku bolest traje nekoliko inficirati mlijekom u kojem se nalazi uzročnik dana. U početku se javlja žućkasto-zelenkasti bolesti. Opasna su mjesta torovi i ovčarnici u proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i kojima ovce s janjadi dugo borave, isto tako i krv, a miris po truleži je veoma neugodan. Zbog pašnjaci gnojeni ovčjim gnojem. proljevajanjetuje područje oko čmara i stražnjih POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. nogujako uprljano.

Novorođena janjad je vrlo osjetljiva prema Bolest se teoretski može izliječiti, međutim, uzročniku bolesti, pa ako se zaraze, obolijevaju zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti već za 4-5 sati. Važan čimbenik za nastanak do smrti, lijekovi često puta ne mogu djelovati. bolesti je zaostajanje mlijeka u vimenu nakon PREVENTIVA BOLESTI. Od liječenja mnosisanjajanjadi. U tom mlijeku u vimenu mogu se go je značajnija preventiva bolesti. Bolest lako razmnožiti uzročnici bolesti, pa pri sljedećem suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksisanju janje s mlijekom unese u organizam semije prije kraja bređosti, tako da janjad uzročnika bolesti i vrlo brzo se razboli. Bolesti kolostrumom (mlijekom) dobivaju protutijela i pogoduje loš smještaj ovaca i janjadi u ovčarni­ bivaju zaštićena od te opasne bolesti. cima, osobito hladnoća i vlaga, zatim nedostatna Danas imamo veoma dobru vakcinu protiv prehrana ovaca tijekom bređosti, zbog čega su te bolesti, kojom samo jednim cijepljenjem janjci slabi i neotporni, prisutnost crijevnih zaštićujemo janjad i ovce od enterotoksemije parazita u ovaca te različiti meteorološki i odnosno od griže janjadi. klimatski čimbenici.

Važno je janjad držati u čistim i prozračnim ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim sluča­ ovčarnicima na suhoj stelji. Također, potrebno je jevimajanje može uginuti iznenada ili odjednom spriječiti prežderavanje janjadi mlijekom ili prestaje jesti, nije raspoloženo, očituju se bolovi koncentratom. ■ SAVJETOVANJE

HSC-a

II. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj održat će se 17. i 18. studenoga 2005. godine u Vinkovcima, Hotel Slavonija. Savjetovanje se održava u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, a pokrovitelj je Vukovarsko-srijemska županija. Generalni sponzor Savjetovanja je Meggle d.d. Predavači na Savjetovanju bit će istaknuti stručnjaci iz područja poljoprivrede RH i zemalja EU. Glavna tema ovogodišnjeg Savjetovanja je "Razvoj proizvodnih sustava u govedarskoj proizvodnji u RH", a unutar glavne teme bit će sljedeća predavanja: 1. Primjena zakonodavstva EU u govedarstvu Slovenije; 2. Pravom strategijom do razvoja mliječnog govedarstva za budućnost; 3. Granice rentabilnosti proizvodnje mlijeka kod različitih proizvodnih sustava; 4. Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje; 5. Cimbenici koji određuju izbor sustava proizvodnje goveđeg mesa; 6. Organizacija i tehnologija proizvodnje mesa goveda; 7. Saznanja potrebna za rukovođenje farmom mliječnih krava u svrhu poboljšanja kvalitete mlijeka; 8. Zaštita zdravlja krava u suhostaju; 9. Važnost metaboličke ravnoteže hranjivih tvari u obrocima mliječnih krava.

U sklopu Savjetovanja održat će se i okrugli stol s temama: • Osvrt na rezultate provedbe gojidbenog programa u govedarstvu Hrvatske • Koncept novih uzgojnih programa u govedarstvu Hrvatske. ( Za sve detalnije informacije možete se obratiti u HSC na telefon 01/3903-124 ili pogledati na stranicama www.hssc.hr. )

:22

Mije/carski hst 11;2005.

VETERINARSTVO

~~ NevijoZdolec

~~LJ

1

dr. vet. med.

Zdravstvena ispravnost hrane podrazumijeva sigurnost da hrana neće prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana u skladu s njezinom namjenom (Zakon o hrani, NN 117/03.).

U duhu navedenog zakona mlijeko je zdravstveno neispravno (štetno za zdravlje ljudi i neprikladno za ljudsku konzumaciju) u slučajevima kada: • sadrži mikroorganizme, bakterije i toksine opasne po zdravlje ljudi, npr. Salmonella spp., Listeria monocytogenes, Campylobacter spp., Clostridium spp., Coxiella burnetii, Mycobacterium bouis i dr. - koji u mlijeko dospijevaju izravno iz vimena zaražene ili bolesne životinje, te naknadnim onečićenjem iz okoliša • sadrži druge mikroorganizme iznad dopuštenih količina - posljedica izrazito nehigijenskih uvjeta u proizvodnji mlijeka, ili pak bolesti muzara • sadrži mikotoksine, histamin i druge toksine • sadrži nedopuštenu količinu ostataka veterinarskih lijekova - uslijed nestručne terapije, upotrebe zabranjenih tvari i nepoštivanja karence • sadrži ostatke pesticida - zbog hranidbe životinja hranom sa zaostalim pesticidima, primjenom pesticida na životinjama (izlučivanje mlijekom) ili u njihovu okolišu (onečišćenje mlijeka) • sadrži kovine - posljedica onečišćenja okoliša • kada je organoleptički promijenjeno (promjene boje, mirisa, okusa, konzistencije) - npr. kod nekih organskih, zaraznih i parazitarnih bolesti, ostataka deterdženata ili dezinficijensa.

Patogeni mikroorganizmi S nutritivnog gledišta mlijeko je neminovno visokovrijedna namirnica s brojnim pozitivnim učincima na zdravlje ljudi. S druge pak strane, ono ima i velik epidemiološki (npr. bakterijske infekcije i intoksikacije ljudi) i epizootiološki značaj (širenje zaraznih bolesti životinja mlijekom).

Patogeni mikroorganizmi opasni su za zdravlje ljudi jer se mlijekom lako mogu širiti, poprimajući ponekad i epidemijske razmjere ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere opreza. U većini slučajeva ljudi obolijevaju nedugo nakon konzumacije kontaminiranog mlijeka (ovisno o bakterijskom uzročniku; toksinu). Štetnost patogena očituje se njihovim izravnim djelovanjem M{jekarski list 1 J/2005.

u ljudskom organizmu, a neizravno proizvodnjom toksina ili drugih štetnih tvari u mlijeku i mliječnim proizvodima. Važno je naglasiti da je mikrobno onečišćenje moguće u bilo kojoj fazi proizvodnog procesa - od životinje do potrošača.

Najznačajniji patogeni koji se povezuju s mlijekom i mogućim oboljenjima ljudi su: Mycobacterium bouis, Brucella abortus, Brucella melitensis, Bacillus anthracis, Escherichia coli, Coxiella burnetii, Salmonella spp., Streptococcus spp., Staphylococcus aureus, Clostridium perfringens, Listeria monocytogenes, Yersinia enterocolitica.

Nadalje, mlijekom i ostalim proizvodima životinjskog podrijetla mogu se širiti i neke infekcije među životinjama. Mlijeko se kontaminira endogeno (iz organizma životinje) ili egzogeno (iz vanjske sredine), a uzročnik se prenosi vertikalno (na mladunčad sisanjem) ili horizontalno (među životinjama u uzgoju, npr. onečišćenjem opreme za mužnju, hranidbom drugih životinja kontaminiranim mlijekom).

Većina bolesti životinja prenosivih mlijekom uzrokovane su virusima: virus vakcinije, krav~ ljih boginja, bolesti Aujeszkoga, slinavke i šapa, parainfluence 3 itd. Većina virusa ne preživljava pasterizaciju mlijeka, što je važan činitelj za ocjenu zdravstvene ispravnosti mlijeka kod pojave nekih virusnih bolesti životinja. Uz virusne, mlijekom se među životinjama mogu prenositi i bakterijske bolesti poput bruceloze, tuberkuloze i epizootskog masti tisa krava.

Uz sve navedene mikroorganizme patogene za čovjeka i/ili životinje, u mlijeko mogu dospjeti i mikroorganizmi koji uzrokuju samo oboljenja ljudi. Mlijeko mogu kontaminirati bolesni ljudi kašljem, izdisajem, prljavim rukama ili nečistom vodom.

Legislativa U procjeni zdravstvene ispravnosti mlijeka s mikro biološkog aspekta potrebno je uzeti u obzir niz činitelja, poput epizootiološke i epidemiološke situacije, rezultata mikrobioloških, serolo23

rs

VALlrE V

~

sn

. ~E 'H IZ

ODABIRU ZEMLJI PORIJEK

/Austrjja,Njemačka, Nlzozems

Iliu karanteni prodavate!

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir i dogo 098/651-570 091/7955-444

VETERINARSTVO

ških i drugih pretraga, mogućnosti eventualnog osposobljavanja kontaminiranog mlijeka za javnu potrošnju itd. S obzirom na patogene mikroorganizme mlijeko nije upotrebljivo za prehranu ljudi ako potječe od muzara: 1) koje boluju ili se sumnja da boluju od tuberkuloze i muzara koje pozitivno reagiraju na tuberkulinski pokus; 2) koje su zaražene brucelama; 3) koje boluju od leptospiroze, listerioze, Qgroznice i kravljih boginja; 4) koje boluju ili se sumnja da boluju od: goveđe kuge, plućne zaraze goveda, slinavke i šapa, bedrenice, šuštavca, hemoragične septikemije, bjesnoće, inf ekciozne bulbarne paralize, ovčjih boginja, bradsota i melitokokoze ili se sumnja da su zaražene tim bolestima; 5) koje su cijepljene živim virusom bjesnoće, a nije prošlo 14 dana od dana cijepljenja; OVČARSTVO

6) koje su zaražene salmonelama ili su trajni izlučivači tih bakterija; 7) koje boluju od akutne ili kronične upale vimena, a mlijeko sadrži Streptococcus agalactiae ili Staphylococcus aureus Nadalje, mlijeko je neupotrebljivo i u slučajevima:

8) ako je kontaminirano uzročnicima zaraznih bolesti životinja iz točaka 1) do 5) 9) ako je onečišćeno uzročnicima zaraznih bolesti ljudi: Vibrio cholerae, Corynebacterium diphteriae, Streptococcus scarlatinae, enteropatogeni sojevi E. coli, Shigallae, Mycobacterium tuberculosis, Salmonella typhi i paratyphi A, B, C, virus epidemičnog hepatitisa, virus poliomyelitisa; 10) ako ne udovoljava propisanim uvjetima o mikrobiološkim standardima za namirnice. ■

I

Pro( dr. se. BoroMioč

Ne tako davU Mljekarskom listu broj 9 pročitao sam članak, kolege no, prije desetak mr. se. Zdravka Baraća o prvoj izložbi istarske ovce održanoj u godina, istarska ovca pripadala je Svetvinčentu 1O.srpnja 2005. što me, kao sudionika tih zbivanja skupini hrvatskih (predavač i član povjerenstva za oejenu izloženih grla), potakpasmina ovaca ko- nulo na iznošenje osobnih zapažanja s tih događanja i sveukupjoj je prijetio nestanih dojmova o istarskoj ovci i istarskim ovčarima. nak, dok su na drugoj strani naši susjedi Slovenci poduzeli sve da zaštite «svoju istarsku ovcu». Zahvaljujući mjerodavnima, ponajprije samim ovčarima, zatim Istarskoj županiji, relevantnim institucijama: Hrvatskom stočarskom centru, Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te svima ostalima nije samo očuvana nego je i povećan ukupan broj grla te proizvodnja mesa i mlijeka (sira). Tako se danas, prema posljednjim podatcima Hrvatskog stočarskog centra (Godišnje izvješće za 2004. godinu), u Hrvatskoj uzgaja 2240 istarskih ovaca ili oko 5% cjelokupne populacije. Dakle, ova pasmina je iz skupine ugroženih postala korner- ~-----,--------------------cijalno jedna od najvrjednijih naših Mije/carskili.st 11/2005.

OVČARSTVO

izvornih pasmina ovaca. Tablica 1: Trajanje laktacije, dojnograzdoblja te proizvodnjamlijeka istarskih ovaca Danas je sve više obiteljUkupna Duflna Duflna skih gospodarstava kojiRedni Broj Dužina dnevna proizvodnja razdoblja razdoblja poslsa.nog aamuzeoog proizvodnja broj laktacije mlijeka u mUjeka sisanja midnje mlijeka ma je uzgoj istarskih ova- laktacije laktacija (dana) mUjeka laktaciji (dana) (dana) (kj) (kg) (ka) fklf) ca, te proizvodnja mesa 41 117,99 L 178 140 168,19 50,20 0,81 38 (istarske janjetine) i mli193 149,66 0,98 2.

193 44 149 209,76 60,11 jeka na tržište plasiranog 147,11 0,98 138 187 43 144 203,51 56,39 3.

145 61,51 152,46 1,03 4.

110 190 45 213,97 u obliku istarskog sira, 5. i više 97 178 140 169,28 47,32 121,96 0,85 38 temeljna djelatnost i izvor 142,70 Prosjek 187 145 56,65 0,95 42 199,35 prihoda.

Istarska ovca ili istarska pramenka?

Tablica 2: Kemijski sastav mlijeka istarske ovce Često se može vidjeti (pročitati) i čuti, ne Redni Broj Bjelančevine Bjelančevine Mast zaključenih Mast (kg) samo· među uzgajivačima nego i u stručnim broj (kg) (o/o) (%) laktacije laktacija krugovima, da se ista pasmina navodi pod dva 41 7,04 8,25 5,72 6,79 I. različita naziva: istarska ovca ili istarska 10,82 5,83 8,80 2.

193 7,21 5,84 9,62 138 7,17 10,44 3. pramenka. To najmanje zbunjuje same ovčare 4.

110 7,42 11,33 5,99 9,23 koji znaju što uzgajaju. Međutim, u stručnim 7,01 8,77 5,74 5. i više 97 7,19 krugovima (od studenata stočarstva i veterine, 5,84 8,40 Prosjek 7,23 10,30 do relevantnih stručnjaka i Institucija) nerijetke su rasprave o različitim nazivima naših pasmina Kada bi istovremeno bile jedna uz drugu istarska domaćih životinja. S obzirom da je naših ovca i pramenka (lička, travnička, dalmatinizvornih pasmina ovaca najviše, ovce, odnosno ska ...) već na prvi pogled i laiku bi bilo jasno da se nazivi određenih pasmina, nerijetko su pred- ne radi o istim ili sličnim pasminama, barem metom stručnih ili «stručnih» rasprava. Stoga kada je riječ o njihovoj vanjštini. sam predlagao, a i danas to zastupam, te i na ovaj Po proizvodnji pramenka predstavlja ovcu način pozivam sve zainteresirane (pojedince i kombiniranih proizvodnih osobina (meso, institucije) da sredimo nazivlje naših pasmina mlijeko, vuna), s tim da svaki od navedenih različitih vrsta domaćih životinja, te da različi­ proizvoda daje u relativno malim količinama. tim nazivljima istih pasmina ne izazivamo Dakle, kad proizvodnju istarske ovce usporepomutnju naše, a i inozemne javnosti. dimo s proizvodnim odlikama neke pramenke, Na pitanje da li istarska ovca ili istarska vidjet ćemo da se i po proizvodnji značajno pramenka, odgovor je istarska ovca, što ću i razlikuju. Te razlike su toliko očite da se ne može obrazložiti: govoriti samo o drugim (boljim) uzgojnim Da bi bila priznata kao zasebna pasmina, uvjetima, nego da je to posljedica genetske svaka pasmina, između ostalog, mora imati naravi. Istarski ovčari svoju istarsku ovcu sve poznato podrijetlo, povijest nastanka i područje više selekcioniraju i usmjeravaju od kombiniuzgoja. Naša istarska ovca ispunjava sve ranog tipa ovce prema proizvodnji mlijeka. I u navedene kriterije. Točno se zna kako, kada i tome su dosta uspješni. Tako danas nisu rijetka gdje je nastala, a poznato je i područje njenog grla istarskih ovaca koja u laktaciji od 200 dana, i uzgoja. Svaka pasmina mora biti prepoznatljive više, daju preko 500 L mlijeka. vanjštine, po čemu se razlikuje od drugih pasIz godišnjeg izvješća Hrvatskog stočarskog mina i te osobine dosljedno prenositi na vlastito centra vidljivo je da je u 2004. godini utvrđena potomstvo. Upravo je istarska ovca osebujne i prosječna količina mlijeka po ovci 199, 35 L. Od vrlo prepoznatljive vanjštine po čemu je vrlo toga je čak njih 90 ili 16% ukupno dalo više od različita od drugih pasmina, pa i od pramenke.

300 L mlijeka u laktaciji, dok je 6 ovaca Količina

Količina

Prosječna

zaključenih

:26

Jlljekarski li.st i 1;2005.

OVČARSTVO

(rekorderki) u laktaciji proizvelo više od 500 L mlijeka. Stoga, uz izuzetnu i osebujnu vanjštinu, još jednom bravo za istarsku ovcu! Iz tablice 1, po prosječnom trajanju muznog razdoblja od 42 dana, može se zaključiti daje tehnologija uzgoja podređena proizvodnji mlijeka pa se janjad rano odvaja od majki. Međutim, držimo da trajanje razdoblja sisanja može biti još kraće za oko tjedan dana. Iz navedenog proizlazi, da se sustavnim selekcijskim radom, poboljšanjem uzgojno tehnoloških uvjeta primjerenim zahtjevima mliječnih životinja, uz obvezno povećanje ukupne populacije istarske ovce, ukupna proizvodnja mlijeka u laktaciji istarskih ovaca može znatno povećati.

Iz tablice 2 je vidljivo, da je, osim relativno visoke prosječne proizvodnje mlijeka po grlu (oko 200 L.), mlijeko istarskih ovaca izvrsnog kemijskog sastava i vrlo bogato suhom tvari, mašću i bjelančevinama, te je vrlo pogodno za preradu u sir.

Izložba ovaca Već dugo godina član sam brojnih povjerenstava za ocjenjivanje ovaca i koza na različitim stočarskim izložbama, a nisam se susreo s tako jakom konkurencijom izloženih grla. Cijelom Povjerenstvu (u kojemu su bila i dva predstavnika uzgajivača istarske ovce) doista je bilo teško

[i]

izabrati najbolje od najboljeg. Sama izložba bila je besprijekorno organizirana, od prostora do odjeljaka za ovce, da ukupni dojam nije uspio pokvariti ni jaki pljusak koji se spustio na Svetvinčent neposredno prije Izložbe. Izložba je bila događaj ne samo za navedeno mjesto nego i za cijelu Istarsku županiju. Ovu manifestaciju treba nastaviti i u budućnosti pokušati je organizirati kao dane istarske ovce, istarske janjetine i istarskog sira, kako bi postala sastavni dio turističke ponude toga kraja. I vjerujte mi, istarski ovčari imaju ovcu koju treba pokazati kao i njene proizvode (janjetinu i sir) kojima se ne može odoliti. Samo, na tome treba sustavno raditi! Genotipizirati pasminu, standardizirati tehnologiju i zaštititi zemljopisno podrijetlo proizvoda. I ova izložba, kao i prikazani podatci proizvodnosti te osobne spoznaje autora o vrijednosti istarske ovce dokaz su potvrde i pravog genetskog bogatstva Hrvatske u ovčarstvu. Nadama se, da su iza nas i da se neće vratiti ona vremena u ovčarstvu kada se kvalitetnim i visokovrijednim držalo samo ono što je uvezeno iz inozemstva. Naravno, osobno nemam ništa protiv inozemnih pasmina jer je svaka pasmina zastupljena u našem uzgoju blago neprocjenjive vrijednosti, ali ističem da se one, kao i njihovi uzgajivači, mogu vrednovati i procjenjivati ponajviše po proizvodnim pokazateljima. ■

Štedno-kreditnazadruga

DEMOS Mi.krokreditniprogram

DEMOS

•KREDITI: •Za krave •Za poljoprivredu • Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti • FLEKSIBILNE GARANCIJE • POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

JJ/jekarski list 1112005.

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA Martina Gambona4 Karlovac te!: 047- 615-827ili 615-828

S. I A. Radića 5 Dvor te!:044-871-317

P. Preradovića 6 Pakrac te!: 034-412-055

KraljaZvonimira2 Drniš te!: 022-888-038

www.demos-skz.hr

27

SVJETSKI

DAN ŠKOLSKOG

MLIJEKA

Iz Uredništva U suradnji sa Zavodom za m'/jekarstvo Agronomskog fakulteta «Mfekarsko lista» Sveučilišta u Zagrebu, a na inicijativu prof. dr. se. Jasmine Letak je ponajprije Havranek, Hrvatska mljekarska udruga tiskala je letak na informativno-edukativtemu: «Svjetski dan školskog mlijeka», sa svrhom da se ove nog karaktera, a trebao godine barem pritdetimo daje 28. rujna Svjetski dan školskog bi s jedne strane biti mlijeka, koji se u svijetu obi'/jeiava već šestu godinu. poticaj roditeljima i nastavnicima u školama, a s .._ __________________________ ..

Iz Vmd:ije nam stiže sljedeće: druge pak strane proizvođačima mlijeka (farmerima) i prerađivačima (mljekarama) da se U srijedu 28. 09. 2005. g. obilježen je 6. mliječni obrok obvezno uvede u škole što je u svjetski dan školskog mlijeka povodom kojeg mnogim zemljama svijeta već uobičajena praksa. je prehrambena industrija Vindija organizirala U tom smislu očekujemo da će ubuduće i državne promotivno-edukacijsku akciju i predavanje o institucije i nadležna ministarstva imati više važnosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizsluha za uvođenje mliječnog obroka u škole, jer voda za djecu i mladež u varaždinskim školama. su mnogobrojna istraživanja utvrdila izuzetno Akcija je održana u sedam osnovnih škola slabu zastupljenost mlijeka i mliječnih proiz- na području grada Varaždina. Vindijini tehvoda u prehrani mladih. nolozi posjetili su škole, održali kratka zanimLetak je tiskan u 15 000 primjeraka i do- ljiva predavanja o mlijeku i mliječnim proizvodistavljen u 23 mljekare - članice Hrvatske mlje- ma, odgovarali na pitanja učenika, a na samom karske udruge. Prema povratnim informacijama kraju druženja s djecom Vindija je pripremila mljekare su na razne načine obilježile ovaj dan. iznenađenje, tj. darove za sve učenike: VIia & Tako doznajemo da je EURO-MILK d.o.o. iz VIii teku.će voćne jogurte te rasporede sati, Beloslavca u osam osnovnih škola (Žitnjak.- balone, bojice, privjeske za ključeve, itd. U Zagreb, Luka-Sesvete, Mladost-Zagreb, Retkovec-Zagreb, VukomerecZagreb, Dr. Ante Starče­ vić-Zagreb, D. Domjanić­ Sv. Ivan Zelina, Bisag-Bisag) i đački dom-«Dvorac ..

Maruševec»-Maruševec donirao mliječni obrok, a ravnatelji škola uz pomoć LETKA o «školskom mlijeku» upoznali djecu o važnosti mlijeka u njihovoj prehrani.

Na sličan način ovaj dan obilježen je u osnovnoj školi «Ivan Nepomuk Jemeršić» u Grubišnom Polju, gdje se angažirala Mljekara «ZDENKA», Djecapomnai s punim povjerenjemslušajusvogidolaGordanaKožu/ja iz Velikih Zdenaca.

2

Mljekarski Hst 11/2005.

SVJETSKI

DAN ŠKOLSKOG

MLIJEKA

akciju se uključio i dugogodišnji Vindijin promotor, plivački as Gordan Kožu.Jj koji je posjetio škole i pričao o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svojoj prehrani koja mu umnogome pomaže u održavanju vrhunske sportske forme.

Ova Vindijina akcija usmjerena je na edukaciju i poticanje ponajprije školske djece, ali i osoba svih uzrasta, da konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, a usmjerenaje i na podizanje svijesti ujavnosti o važnosti kvalitetne prehrane u školama gdje su mliječni proizvodi neizostavni.

Dobre prehrambene navike stječu se od najranije dobi, a veliku ulogu u «prehrambenom odgoju» djece pružaju svojim dobrim primjerom, ponajprije roditelji, a zatim i škole kroz osnovno obrazovanje, pravilnom prehranom u školama i dodatnom edukacijom. Inicijator Svjetskog dana školskog mlijeka je FAO (Food and Agriculture Organization of the UN) koji tvrdi da je mlijeko visoko nutritivan i zdrav napitak za djecu, ali upozorava daje konzumacija mlijeka, pod utjecajem promotivnih aktivnosti različitih konkurentskih pića i napitak.a, u stalnom opadanju.

Zanimljiv podatak: čaša mlijeka ili jogurta zadovoljava čak 50-75% potreba za kalcijem za organizam djeteta (ovisno o dobi) te petinu potreba za bjelančevinama i stoga je važno preporučiti upravo ove proizvode u školskoj prehrani.

Vmdija je na 6. svjetski dan školskog mlijeka, djeci u 7 osnovnih škola u Varaždinu., darovala preko 4 000 voćnih jogurta .---------------------------.

L__

Vila & Vili, a kao proizvođač zdravih, sigurnih i kvalitetnih proizvoda Vindija osmišljava ovakve edukativne akcije sa željom da pruži stručne savjete, znanje i iskustvo i sudjeluje u stvaranju dobrih prehrambenih navika djece i mladeži. Stoga, stvarajmo dobre prehrambene navike: čaša mlijeka 'z bregov je čaša zdravlja!

Među prvima HMU je podržalo ''Belje"d.d.

Mljekara• Beli Manastir. Uz mliječni obrok od djeci omiljenog sirnog namaza ABC, tehnolozi mljekare održali su predavanje o važnosti mlijeka i proizvodima od mlijeka u njihovoj prehrani.

Iz KIM-a Mljekare Karlovac doznajemo: 28. rujna 2005. godine povodom Svjetskog dana školskog mlijeka, u Karlovcu je na inicijativu Hrvatske mljekarske udruge po prvi puta organizirano njegovo obilježavanje. U tri osnovne škole (Grabrik, Dubovac i Mahično) naši tehnolozi ispričali su učenicima priču o mlijeku, o njegovom sastavu, važnosti u razvoju i djelovanju na koncentraciju. To kratko predavanje upotpunili smo nagradnom igrom. Za točne odgovore podijelili smo poklon pakete. Priredili smo degustaciju na kojoj su se učenici poslužili mliječnim namazom i šalicom mlijeka. Taj dan obilježili smo i emisijom na lokalnom radiju, a u lokalnim novinama "7 dana" izašao je članak: "ŠKOLSKO MLIJEKO"u školama.

Iz Mljekare «MILS» Split: Najljepše zahvaljujemo na dostavljenim materijalima u povodu 6. svjetskog dana školskog mlijeka. lako u kratkom vremenu, trudili smo se da akciju provedemo što bolje pa smo u tu svrhu odradili sljedeće: 1. U svim školama na širem području Županije podijeljeni su informativnoedukativni materijali, a u suradnji s nastavnim osobljem održana su predavanja o važnosti mlijeka u prehrani, kada se zna da se i pračovjek prije 6 000 godina hranio kravljim mlijekom i kozjim sirom.

2. U školama gdje je organizirana školska kuhinja (nažalost u Splitu ih ima Nakon predavanjao važnostimlijeka-zajednička fotografijaza .Vlliekarslei list _______________________

U{iekarskt'list 11;2005.

_____,

29

SVJETSKI

DAN ŠKOLSKOG

MLIJEKA

samo 6) uz preda-vanje organiziran je i bogat mliječni obrok.

3. Nekoliko škola posjetilo je naše proizvodne pogone gdje su se upoznali s tehnologijom proizvodnje kao i ·mnogim drugim pojedinostima vezanim za mlijeko i mljekarstvo. Medijski informativno akcijuje popratio TV-Jadran.

Sa žaljenjem konstatiramo da određeni broj škola ne pokazuje interes za ovaj program, pa sam mišljenja da bi nadležne državne institucije s Ministarstvom obrazovanja trebale biti pokretači i nalogodavci programa "školskog mlijeka".

Za napomenuti je da se danas u školskim predvorjima nalaze automati sa slatkišima, a u dvorištima kiosci brze, najčešće nezdrave hrane.

«Radujemo se što ste pokrenuli ovaj program i vjerujemo, da će uz Vaše zalaganje, zaživjeti u praksi. Zadovoljstvo namje sudjelovati»! Bio je to odlomak iz pisma koje nam je uputila gospođa Zekulić iz Mljekare Mils-Split.

Vrlo slikovito školski dan mlijeka obilježila je osnovna škola Franje Viktora Šignjara iz Virja, gdje su u krug škole doveli kravu i djeci opisali način dobivanja mlijeka, doznajemo iz Mljekare NaturaAgro-PZ Đurđevac, kojaje ovoj školi donirala određenu količinu svježeg mlijeka. Sve pohvale ravnatelju škole g. Draženu SAVJETOVANJE

Podravec na ideji i zalaganju.

LURA d.d. u obilježavanju Svjetskog dana školskog mlijeka podržala je akciju Hrvatske m]jekarske udruge pa je uz distribuciju svojih proizvoda dijelila i letak HMU. Na taj je način letak podijeljenu 60 osnovnih škola Zagreba s oko 4 200 učenika. Ravnatelji škola, učitelji, ali i kuharice upoznali su djecu o važnosti konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda koje oni, pod robnom markom Dukat, nude đacima za dnevni obrok.

Mljekara Rijeka također je podržala akciju obilježavanja dana školskog mlijeka, podijelila promotivni letak u školama i vrtićima u svojoj županiji, sa željom da se iduće godine aktivnije uključi u ovu akciju.

Hrvatska m]jekru·ska udruga i ubuduće će pratiti sva događanja vezana za ovaj dan, spremna da uz pomoć mljekara i podršku znanstvenih i stručnih institucija već sljedeće godine organizira proslavu «Svjetskog dana školskog mlijeka»: manifestacijom na nekom od gradskih trgova; organiziranom posjetom školske djece mliječnim farmama i prerađiva­ čkim pogonima, gdje bi im uz medijsku prisutnost stručne osobe ispričale priču «o putu mlijeka od farme do m]jekare». ■

OVČARA I KOZARA

rn~[3~u'i]@ ~WdJ81J®W B]lli[3 Mr. se. ZdravkaBarać

QD~~OW&@& @W&©& O~@~rn V

i "Sestaizložbahrvatskihovčjih i kozjihsireva" „Sedmo savjetovanje U Zadru je 13. i 14. listopada 2005. u hotelu „Donat" uzgajivača ovaca i koza" i održano tradicionalno dvodnevno druženje hrvatskih uz„Šesta izložba hrvatskih gajivača ovaca i koza u organizaciji Hrvatskog stočar­ ovčjih i kozjih sireva" odrskog centra (Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva, žani su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljo- kozarstva i malih životinja) i Hrvatskog saveza uzgajiprivrede, šumarstva i vod- vača ovaca i koza koji, su kao i ranijih godina, u organisurađivali s Agronomskim fakulnoga gospodarstva te Za- zaciji manifestacije tetom iz Zagreba. darske županije.

Kao i ranijih godina, svrha ovogodišnjeg savjetovanja bila je nizom izložbe i ocjenjivanja ovčjih i kozjih sireva je s jedne strane promovirati ovu sve interesantniju stručnih predavanja utjecati na poboljšavanje proizvodnju, a s druge ukazati na pogreške koje ovčarske i kozarske proizvodnje. Namjera 30

,ll/jekarski fi,st 11/2005.

SAVJETOVANJE

se događaju u proizvodnji sira i na postupke njihova uklanjanja.

Savjetovanju je prisustvovalo vise od 150 uzgajivača ovaca i koza iz cijele Republike Hrvatske, a posjetitelji Izložbe sireva mogli su isprobati najveći dio od 130 ocijenjenih proizvoda. Šampionska plaketa Grobničkom ovčjem siru Sireve predstavljene na izložbi u Zadru ocijenilo je stručno povjerenstvo pod predsjedavanjem prof. dr. se. Jasmine Havranek 29. i 30. rujna 2005. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Povjerenstvo je obavilo senzorna ocjenjivanje 130 proizvoda, proizvedenih kod 52 proizvođača.

Od 103 proizvoda, 28 je proizvedeno od ovčjeg mlijeka, 101 od kozjeg, a 1 sir proizveden je od mješavine ovčjeg i kozjeg mlijeka. Na ocjenjivanje je ponuđen raznovrstan asortiman sireva, od svježih, mekih, polutvrdih, tvrdih, sireva s dodatcima i sireva u salamuri i ulju.

Senzorna ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, miris, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i okusa sira. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20 bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda". Prema riječima predsjednice, Povjerenstvo je bilo iznimno zadovoljno kvalitetom ocjenjenih proizvoda, s naglaskom kako je očito da svi proizvođači koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju osnovne kriterije kakvoće mlijeka koje koriste za preradu u sir. I ove godine, naglasila je prof. dr. se.

Jasmina Havranek, pojedini sirevi bili su nepotpuno deklarirani s obzirom na sadržaj masti u suhoj tvari sira i sadržaj vlage u nemasnoj tvari sira. Stoga je proizvođačima preporučila da jednom godišnje daju sir na osnovnu kemijsku analizu, kako bi mogli pravilno klasificirati sir (npr. punomasni, masni, polumasni, nemasni, odnosno tvrdi, polutvrdi, meki svježi itd.).

Tijekom ocjenjivanja Povjerenstvo je odlučilo kako 14 sireva zaslužuje zlatnu plaketu, 24 srebrnu i 17 brončanu, dok je šampionom kvalitete ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašen „Grobnički ovčji sir" proizveden na obiteljskom gospodarstvu Ratka i Jasne Maršanić iz Primorsko - goranske županije.

Jlljelwrski list 1112005.

Zlatna plakata-lampion Ratko I Jasna Maršanić Zlatna plakata lvan, Nadai ZvonimlrKustić Grgić

Aleksandar

Zdravko Korpar Radoslav Moravec OG Šlmanović Nikice I Katica 2ampera Nikice I Katica 2ampera lvan, Nadai ZvonimirKustić Biseri<a Đuri<ović Zdravko Korpar Radoslav Moravec Josip Zubović Aleksandar Grgić

Srebrna plakata Radoslav Moravec Radoslav Moravec Radoslav Moravec OPG'MAlE I KATE" Pavan MIiena I Jure Šimić Ankica I Stjepan Nucak Radoslav Moravec OPG"MAlEI KATE" Pavan OG Šimanović Nikice I Katica 2ampera Mario Kuzmanić Aleksandar

Grgić

Vesna i Mirjenko Mrakovčlć "OPG Magriž" Slavko Petrović Sanja i lvan Grčević Radoslav Moravec Radoslav Moravec Mari<o Radočaj Ljubica I lgor Toić Branka i Ivica Oliverić Vesna i Mirjenko Mrakovać "OPG Magriž" Mari<o Radočaj Mari<o Radočaj Aleksandar

Grgić

OVČARA I KOZARA

kvalitete GROBNIC::KJOVćJJ SIR TRAVANJSKI PAŠKI SIR SIRUTKA OD KOZJEG MLIJEKA SA L.JEKOVITIM BIL.JEM DIML.JENI KOZJI SIR, LJUTI NAMAZ S VLASCEM SNJEŠKO KOZJI SIR U MASLINOVOM ULJU DUGOOTOCKI KOZJI SIR, BAŠELAK, U MASL. UL.JU SVIBANJSKI PAŠKI SIR KOZJI SIR POLUTVRDJ DIMLJENI KOZJI SIR NAMAZ S BUĆOM PAŠKI SIR POLUTVRDIKOZJISIR S CRNIM VINOM, IŠARANI

KOZJI SIR U RASOLU NAMAZ S HRENOM MEKI KOZJI SIR S MJEŠ.

ZAČ:INIMA I BIBEROM KRČ:KI SJR-POLUTVRDI OVćJI SIR KUHANI POLUTVRDI SIR DIML.JENI OVČ:JI SIR POLUTVRDI KOZJI SIR KRČ:KI POLUTVRDI OVČ:JI SIR U MASLINOVOM ULJU SLAVONSKI BISER SKUTA KOZJA BRAČ:KI OVč:JI SIR POLUTVRDI KOZJI SIR S CRNIM VINOM OVč:JI POLUTVRDI SIR

OVČJI POLUTVRDI SIR

POLUTVRDI KOZJI SIR MEKANI KOZJI SIR DIML.JENI KOZJI SIR MEDITERAN OVč:JISIR

PAŠKI SIR ZRELI OVč:JI SIR POLUTVRDI KOZJI SIR PIKANT KOZJI SIR U MASL. ULJU S MIRODIJAMA I TARTUFIMA

Brončana plakata

"Batlan" d.o.o. (lvan Jukić)

POLUTVRDI SIR

Stana Peri<ović Ljubica Jurišić Josip Dujić lgor Caćić Ankica I Stjepan Nucak Ankica i Stjepan Nucak Željko Tašler

KOZJI SIR S VLASCEM I BOSILJKOM KOZJI SIR SA SL. PAPRIKOM OVČ:JI SIR KOZJA FETA "KLEČICA" "FRIZI", TVRDI ovč:JI SIR PAJDAŠ, MEKI OVČJI SIR POLUTVRDI KOZJI SIR KOZJI SIR S VLASCEM, BOSILJKOM, BIJELIM LUKOM I CRVENOM PAPRIKOM POLUTVRDI KOZJI SIR - DIMLJENI KOZJI SLANI IZ MASLINOVOG UL.JA PAŠKI SIR STAROVIRSKI ŠOKAČ:KI PIJANI SIR SIR U VINU I MASLINOVOM ULJU

Stana Peri<ović Sanja I lvan Grčević Nikola Jurjević Manja i Emil Oštarić Julije Grebene Ankica Balić Aleksandar

Grgić

Željko Tašler Aleksandar

Grgić

KOZJI SIR U MASL. ULJU S MIRODIJAMA KOZJI SIR U MASLINOVOM ULJU POLUTVRDI KOZJI DIMLJENI SIR

Stručna predavanja

i predstavljanje i udruga Tijekom Savjetovanja, više od 150 uzgajivača ovaca i koza odslušali su predavanja iz područja provedbe uzgojna selekcijskih mjera, proizvodnje i zaštite autohtonih sireva na obiteljskim gospodarstvima, preventive i liječenja ovaca i koza, hranidba ovaca i koza i dr.

Sudionici Savjetovanja prisustvovali su sljedećim predavanjima: mr. se. Zdravko uzgajivačkih saveza

31

SAVJETOVANJE

OVČARA I KOZARA~

Barać: Aktivnosti

Vašafarmaje Vašživot...

Investrrajte •

U SVOJU budućnost.

Farmerkrediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84mjeseci uz kamate 7,9()%.Efektivnakamatnastopa za ročnost kredita 84mjeseca10,26%.

Partneruvoznikza nabavkuJunica INTERAGROd.o.o. Križevci Investidjski kreditizapoljoprivrednike

Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva i kozarstva i malih životinja; prof. dr. se. Boro Mioč: Priprema ovaca za strižu, striža i postupci s vunom do transporta; prof. dr. se. Velimir Sušić~ Odabir rasplodnjaka; prof. dr. se. Dubravka Samaržija: Zaštita autohtonih sireva; doc. dr. se. Samir Kalit: Značaj razvoja kiselosti u pojedinim fazama proizvodnje sira; prof. dr. se. Neven Antunac: Značaj higijenske kvalitete mlijeka; mr. se.

Antun Kostelić: Bolesti ovaca na otocima; dr. se. Željko Cvetnić: Najvažnije bakterijske zoonoze ovaca i koza.

Izlaganjima o trenutnim aktivnostima i budućim planovima, sudionicima Savjetovanja predstavio se i Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza o kojem su govorili predsjednik Saveza gosp. Antun Jureša i potpredsjednik gosp. Stjepan Zadravec.

U vremenu predviđenom za predstavljanje uzgajivačkih saveza i udruga predstavila se i Udruga uzgajivača ovaca i koza Zagrebačke županije, o čijim je aktivnostima i planovima govorila tajnica Udruge - lvanka Bišćan, dipl. ing. Hrvatskim uzgajivačima predstavio se i gosp. Beat Kieser iz Švicarske, uzgajivač koza, koji je predstavio proizvodnju kozjeg mlijeka i kozjeg sira u svojojzemlji.

Na "Šestoj izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva" sireve je ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu: prof. dr. se. Jasmina Havranek, predsjednica; prof. dr. se. Neven Antunac, član; prof. dr. se. Dubravka Samaržija, član; doc. dr. Sa.mir Kalit, član; (Agronomski fakultet Zagreb); doc. dr. se. Bogdan Perko, član; doc. dr. se. Stanislava Gole Teger, član (Biotehniška fakulteta Ljubljana). ■

do 3-000.000,00 lm.

HBOR-KREDm do D godina do 2 godinepo&ka.

Prijevremenaisplata naknadaza mlijekokooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTAllZAPOIJOPRIVKEDNU KUJENTELU:

Bjelovar,F. SupllaD, tel: 0431'~ :m gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicama Bankeu Vašemmjestu.

Mljekarski /;,st 11/2005.

IZ "BELJA" O.O.

UPRJAVNJIJ ODBORl IHJMJU U IPOSJ@-l

i''IIEUIUJ~" aJl.~aJl-~ Dillr·<dfill U1VQ1r~m1ilciJ 1D11Jim•tm I

Iz uredništvaMljekarskoglista

1 I l}>)lr'QiJ~wco;cdia Bfi11JU U111m111 l!J

Po dolasku u Belje Članovi Upravnog odbora Hrvatske m(jekarske udruge pridružile su nam se čelne rado su se odazvali pozivu Uprave "Be(ja" d.d. Darda da osobe Agronomskog fakulposjete "Belje",gdje je istovremeno održana sjednica Upravteta Sveučilišta u Zagrebu: nog odbora Udruge. Za odličnu organizaciju putovanja i dekan fakulteta - prof. dr. cjelodnevnog boravka u Be(ju zahvalni smo Tvornici se. Jasmina Havranek i prodekan - prof. dr. se. Ves- mliječnih proizvoda - Beli Manastir, na čelu s direktorom Živkom Jalšovcem, i S(jepanu Banu, ispred Tvornice slana Pavić, koje su za vrijeme održavanja sjednice Up- doleda «Ledo» d.d. iz Zagreba. ravnog odbora razgledale pogon Mljekare i razgovarale s rukovodećim Pet farmi muznih krava diljem Baranje s osobama «Belja». Prije početka sjednice ukupno 1500 krava svakodnevno osigurava kvaUpravnog odbora Udruge održana je medijska litetno domaće mlijeko koje se prerađuje u prezentacija «Belja», iz koje doznajemo: Tvornici mliječnih proizvoda Belje. Još od 1912. godine u Belju se proizvode poznati mliječni proizvodi iznimne kvalitete, među kojima posebno mjesto zauzima ABC sir. Proizvodni asortiman mljekare Belja čine još i mliječni 1697 namaz (Vajkrem), polutvrdi sirevi (Baranjac) i topljeni sirevi (Buco).

"Belje" d.d. Darda ima tradiciju u proizvodnji ABC svježi krem sir hrane dužu od tri stoljeća. Nekad najveći domaći ABC svježi krem-sir potpuno je prirodan industrijsko - poljoprivredni kombinat, koji je u proizvod koji nastaje jedinstvenim tehnološkim Domovinskom ratu pretrpio ogromne materipostupkom od pažljivo biranog i kontroliranog jalne štete, od prvog kvartala ove godine posluje mlijeka i u svom sastavu sadrži samo mlijeko, u sastavu Agrokora, najvećeg prehrambenog koncerna u regiji. r-----------------------,

BELJE

Osnovne grane poslovanja Belja su prehrambena industrija i poljoprivredna proizvodnja.

Nova organizacijska struktura unutar prehrambene industrije definirala je 4 profitna centra (Baranjka - proizvodnja trajnih kobasica i slanina; Kokingrad - proizvodnja peradi; Mlin - proizvodnja brašna; Belje - tvornica mliječnih proizvoda), dok u sektoru poljoprivredne proizvodnje u Belju posluje 6 profitnih centara: Ratarstvo, Sjemenarstvo, Tvornica stočne hrane, Svinjogojstvo, Tovna junadi Mliječno govedarstvo.

Mljekarski li,st 11/2005.

•

P!!'!.!; ~v ~

,'J.1

IZ "BELJA"

D.D.

====================

vrhnje i sol. Njegov ugodan mliječni okus i miris, snježnobijela boja, specifična aroma i laka mazivost osigurali su mu mjesto vrhunskog proizvoda omiljenog svim generacijama potrošača.

Mliječni okus ABC-a prvo je obogaćen blagim okusom hrena, a prateći smjerove na tržištu sirnih namaza proizvedena su i četiri potpuno nova okusa. Dodatci šunke, paprike, povrća,

vlasca i hrena strogo su kontroliranog podrijetla, te se usitnjeni na sitne komadiće dodaju u ABC sir bez korištenja konzervansa.

Svi okusi ABC sira razlikuju se od ostalih sličnih sireva po bogatoj strukturi i punoći okusa. Različite boje poznatog ABC trokutića daju svakom od okusa potrebnu prepoznatljivost. ■

TRŽIŠTE

STOKE

~□00

Kontinuirani pad cijena junadi na hrvatskom tržištu, a pratimo ga unazad dvadeset i šest tjedana, bilježimo i u 42. tjednu ove godine. lako se cijene unatrag dva tjedna nisu o,uetnije mijenjale, uslijed manje potražnje te nešto veće ponude. pro,uečna cijena pala je za daljnjih 20 lipa po Krešimir]akuš, dipl.ing. I kilogramu.

~@~

I

TRŽISTE STOKE U TJEDNU DO 16.

LSTOPADA 2005. GODINE Nastavfjen pad cijenajunadi Mladi bikovi simentalske pasmine, do 24. mjeseca starosti, u navedenom su tjednu najčešće prodavani po 13,00 do 14,50 kn/kg ŽV ovisno o kvaliteti. Na području Slavonije i Baranje cijena mladih bikova bila je od 13,00 do 14,00 kn/kg, na području sjeverozapadne i središnje Hrvatske od 12,00 do 15,00 kn/kg, dok je na području jadranske Hrvatske cijena žive simentalske junadi bila do 17,00 kn/kg ŽV. Trenutne cijene žive junadi uobičajene su cijene koje pratimo u posljednjih par godina u ovom razdoblju godine. U odnosu na prošlu godinu, cijene su više samo 3,23 posto. Cijene junica uobičajeno su niže u odnosu na mušku junad. U tjednu do 16. listopada o.g. otkupne cijene junica na stočnim sajmovima i otkupu bile su od 11,00 do 13,50 kn/kg ŽV. U narednih nrjesec dana očekujemo lagani rast potražnje uz zadovoljavajuću ponudu, no cijene junadi najvjerojatnije se neće osjetnije mijenjati. Na porast potražnje junećeg mesa (možda ne odmah, u narednim mjesecima) moglo bi utjecati sve češće spominjanje opasnosti od ptičje gripe.

Europsko tržište junećeg mesa Na europskom tržištu, u tjednu do 09. listopada 2005., zaustavljen je padajući trend

otkupnih (proizvođačkih) cijena junećih trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24 mj.). Padajući trend cijena pratili smo tijekom kolovoza i rujna.

Prosječna otkupna cijena u navedenom tjednu iznosila je 285,61 euro/100 kg. U odnosu na prošlu godinu ona je viša za 6,22 posto. Najveću razliku u odnosu na prošlu godinu bilježimo u Belgiji ( + 15,19%), Poljskoj (+ 14,15%), Češkoj i Švedskoj ( + 14,52%) te Španjolskoj 13,90%.

Najniže cijene i dalje bilježimo u Latviji (172 eura/100 kg), Poljskoj 224,82 eura/100 kg te Belgiji 237,40 eura/100 kg, dok su najviše prosječne cijene evidentirane u Grčkoj 363,58 eura/100 kg i Italiji 329,29 eura/100 kg. Prema prošlogodišnjem trendu cijena, do kraja godine moguće je očekivati rast cijena i potražnje junećeg mesa, uz tjedne oscilacije. Zasigurno će na europsko tržište mesa utjecati razvoj događaja vezanih uz ptičju gripu. Sve veći strah od ptičje gripe, potrošače bi mogla usmjeriti na konzumaciju drugih vrsta mesa, a izvozne mogućnosti mogle bi porasti.

Potražnja teladi se smanjuje, ali je i dalje veća od ponude Uobičajeno veća potražnja od ponude teladi bila je karakteristična za domaće tržište i u tjednu do 16. listopada ove godine. Najviše se traži kvalitetna muška simentalska telad od 100 do 160 kg. Cijena takve teladi u navedenom Mljekarski list 11;2005.

TRŽIŠTE

STOKE

tjednu najčešće je bila od 22,00 do 25,00 kn/kg ŽV. Ženska, simental(bikoviod 12 do 24 mj) (euro/100kg) ska telad nešto je jeftinija i prodaCijena razlika u% razlika u% vana je po cijeni od 20,00 do 22,00 država euro/100kg tj. Do 09.10.2005. tj. Do 09. 1O.2005 kn/kg. Cijena teladi holstein /tj. Do 02.10.2005. ltj. Do 10.10.2004.

09.10.2005.

I -0,32 Belgija 15,19 237,40 I pasmine je od 18,00 do 21,00 kn/kg.

0,12 Češka 14,52 258,88 ! Sve je veća ponuda i teladi do l 0,00 Danska 2,99 290,40 mjesec dana starosti. Tu prednjači I ponuda 0,27 Njemačka 1,23 278,74 teladi holstein pasmine. Na 0,00 Grčka 363,18 - 1,78 europskom tržištu u tjednu do 09.

0,00 Španjolska 295,58 13,90 listopada 2005. godine, prosječna 0,00 Francuska 286,00 3,62 otkupna cijena teladi od (8 do 21 1,32 Irska - 1,61 241,69 dana starosti) iznosila je 173, 7 1,94 Italija 329,29 8,20 eura/kom i niža je za osam posto u 1,70 latvija 4,22 172,28 odnosu na cijene mjesec dana -3,89 Luxemburg - 1,73 295,27 ranije. U Nizozemskoj su otkupne #VRIJ! Mađarska 0,00 Malta 6,71 cijene takve teladi u prosjeku 344,75 -0,49 Nizozemska 263,97 4,78 148,9,8 eura/kom, u Francuskoj Austrija 0,36 3,00 293,00 179,3 euro/kom, Italiji 173,9 Poljska -0,80 14,15 224,82 eura/kom te Španjolskoj 227,9 -0,94 Portugal 8,74 304,90 eura/kom. U Njemačkoj je telad Slovenija -0,75 11,19 283,38 holstein pasmine stare preko 14 -1,66 Slovačka 13,30 242,84 dana i težine do 75 kilograma u -0,49 Finska 2,77 300,54 tjednu do 09.10.05. bila u prosjeku -0,03 švedska 255,57 14,52 po 106 eura/komadu. Otkupna cije-0,70 Velika Britanija 240,39 - 4,46 na simentalske muške teladi izno0,31 EU 6,22 285,61 sila je 4,25 eura/kg, a telad smeđeg Izvor: EU-komisija,obrada TISUP-MPŠVG goveda2,27 eura/kg.

Uobičajene cijene krava za ., 111 ;~ X. c <li klanje :i cJ!l "C' f!

111 ., 111 o 111 Cijene žive stoke ...

X. =[C: m E Ove godine cijene krava zaklau 111 ., na stočnim sajmovima i otkupu RH 111:c -., ~ o ~ Nas E X. u tjednu do 16.10.2005. nje više su u odnosu na lanjske za C: =- ec iii C :ii! :c o u kn/kg o :!!! ~ ~ a,1:l > 14,52 posto, kada smo bilježili naj., .!! o čn' e C) iii niže cijene od 1997. godine na ova"' Cijena Cijena Cijena Cijena Cijena Cijena Proizvod Tip mo. Prosječna cijena krava za klatele slmental(80<160kg)-calf 1.Min 24,00 23,00 -- 20,00 22,00 20,00 nje u 42. tjednu ove godine iznosila 25,00 26,00 27,00 2.Max 27,00 26,00 Prosjek 26,17 24,63 - 23,19 24,25 23,39 je 7,01 kn/kg ŽV.Ovisno o kvaliteti i tele holsteln(80<160kg)-calf 18,00 21,00 18,00 1.Min starosti, cijene krava u rasponu su 2.Max - 23,00 21,00 23,00 od 4,00 do 10,00 kn/kg. Mlađe, kva19,99 21,00 20,19 Prosjek litetnije krave tržene su po cijeni od junicasimental(za klanje)-heifer 1.Min 11,00 11,00 11,00 6,00 do 10,00 kn/kg, dok su ostale 13,50 13,00 13,50 2.Max Prosjek -- 12,08 11,98 12,08 krave uglavnom do 6,00 kn/kg. bik simental (>450kg)-young buli 1.Min 13,00 16,00 12,00 13,00 12,00 Ponuda i potražnja krava za klanje 15,00 14,00 17,00 2.Max 17,00 16,00 na tržištu je osrednja, a cijene se Prosjek 15,52 16,00 13,78 13,52 13,73 tijekom ove godine nisu značajnije kravasimental(za klanje)-cow 1.Min 9,00 7,00 4,00 4,00 4,00 9,00 8,00 10,00 2.Max 10,00 8,00 mijenjale. Slično stanje na tržištu 9,50 6,81 7,62 7,01 Prosjek 7,50 očekujemo do kraja ove godine. ■ Prosječne otkupnecijenejunećih trupovaR3 klase

I

I

-

Mljekarski list 11/2005.

i:,

35

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Mljekarski list. Nažalost, ima mnogih koji MLIJEKORASTENA POLJU bavi Mljekarski list primaju, a ne čitaju ga pažljivo ili ne i ne Mljekarski list /A(M)~QJJ®IJ~□ gadanas je jedini list u Hrvatskoj koji se uopće

čitaju

čuvaju.

isključivo

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠL.JAN.JA I PRI.JEDLOZI Naš moto za studeni: Još nije kasno!

- Za što nije kasno? Još uvijek nije kasno da se u postojećim uvjetima poveća broj krava, da se promijeni sjetvena struktura i poveća proizvodnja voluminozne krme te osiguraju veće kvote u proizvodnji mlijeka. Također, nije kasno da se s malim investicijama povećaju stajski kapaciteti.

Na prvome mjestu treba biti proizvodnja.

Dobra proizvodnja ne ide bez dobre organizacije OPG kao specijaliziranog gospodarstva za proizvodnju mlijeka. Dobra proizvodnja ne ide bez sasvim određenih standarda u organizaciji i opremljenosti, te bez primjene suvremene tehnologije. Što znači dobra organizacija OPG-a koje se bavi proizvodnjom mlijeka? Što znače standardi u pojedinim granama stočarstva i proizvodnjama? Što je to suvremena tehnologija u proizvodnji mlijeka?

Nekima, nažalost, ovo još uvijek nije jasno.

Svaki konkretan problem traži konkretno rješenje. Danas se ovom problematikom najviše

M!jekarski [i,st 11/2005.

bavi problemima proizvodnje mlijeka, kako suvremenom organizacijom OPG-a - mliječne farme, tako i suvremenom tehnologijom i kvalitetom mlijeka, te njegovom zdravstvenom i tehnološkom ispravnosti. Mnogima nije jasan pojam - kvaliteta mlijeka. O kvaliteti mlijeka koje nije zdravstveno i tehnološki ispravno, nema se što razgovarati. Zdravstveno i tehnološki neispravno mlijeko nema kvalitete. To ti je isto kao i pokvareno jelo. Ako znaš da je jelo pokvareno, hoćeš li ga jesti? Nećeš. I sasvim je normalno da nećeš! Bakterije, plijesni i gljivice su u pitanju. Jelo bez ovih mikroorganizama ne može se pokvariti. Jedna litra mlijeka i jedna žlica gnoja. Reče mi kroz smijeh kolega Miroslav Kovač: «Pa kako si to mogao tako napisati?

Zgadit ćeš ljudima mlijeko.» A ima li neki drugi način na koji se to može napisati, reći i objasniti onima kojima to nije jasno? Pokvareno pivo sigurno nećeš popiti. A što je pokvarilo pivo?

Neće ti pasti napamet da kuhaš ili ispečeš pokvareno jaje. A uslijed čega se jaje pokvarilo? A pokvarenom mlijeku bi trebalo određivati kvalitetu i svrstavati ga u II. i III. klasu ili raspravljati s onima koji u mlijeko ulijevaju vodu.

Svijet je to pitanje davno riješio. Zdravstveno i tehnološki neispravnom mlijeku nije mjesto u prehrambenoj industriji -u mljekari.

Mi danas imamo daleko važnije probleme.

Jedan od najvažnijih problema je kvota. Neki se zavaravaju misleći da će pitanje kvote moći rješavati pregovorima s EU. A na temelju čega?

Osnova određivanja kvote je nacionalna proizvodnja. Danas je najveći neprijatelj naše proizvodnje mlijeka loša organizacija OPG-a, te loša sjetvena struktura. A koliko toga lošega još ima?

37

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

Mnogi su putovali po svijetu, da vide kako se to tamo radi - od Austrije, Njemačke, Nizozemske, Danske, Irske, Norveške, Finske, Amerike, Izraela, Slovenije ... To je, kako se kod nas kaže «Martinu Zagreb, Martin iz Zagreba». A da, od toga ipak neke koristi ima! Iz svih tih zemalja mi po nešto uvozimo - od junica, rasplodnih bikova, sperme, mlijeka i sira. Svašta po malo, ali najmanje od dobre proizvodne prakse.

Temelj povećanja proizvodnje su programi razvoja, kako na temelju povećanja broja krava, tako i na povećanju proizvodnje po kravi. U Hrvatskoj će se broj farmera, proizvođača mlijeka, iz godine u godinu smanjivati. Sasvim je sigurno da će hrvatske mljekare uvijek otkupljivati na području Hrvatske od 750 milijuna do 1 milijarde litara mlijeka, ako dobijemo toliku kvotu. Sada

to već ovisi o kvoti koju ćemo dobiti. Ukoliko Hrvatska dobije kvotu od 750 milijuna litara mlijeka godišnje, koliko će na temelju te kvote u proizvodnji ostati mliječnih krava, a koliko OPG-a koja će se baviti proizvodnjom mlijeka?

Podijelimo li 750 000 000 litara sa 6 000 litara po kravi godišnje, dobijemo 125 000 krava. Mnogo malo! Podijelimo li 125 000 krava s nekim prosjekom od 25 krava, dobijemo svega 5 000 OPG-a specijaliziranih farmi za proizvodnju mlijeka. I ovo je malo! Moja su predviđanja ipak negdje oko 10 000 do 12 000, maksimalno do 15 000, što malih farmi od 10 do 25 krava, što srednje velikih farmi od 26 do 45 krava i velikih farmi od 46 do 60 i više. Ako ovo sve skupa pomnožite s nekom ekonomski isplativom proizvodnjom, tada bi Hrvatska trebala dobiti malo veću kvotu. U

Člankom 37. Statuta Hrvatske mljekarske udruge i člankom 17. Pravilnika o izdavačkoj

djelatnosti utvrđena je reizbornost glavnog urednika časopisa «Mljekarski list» svake četvrte godine, s mogućnošću ponovnog izbora.

Do sadaje tu vrlo odgovornu dužnost za «Mljekarski list» obavljao Juraj Čičmak, dipl. ing., kojije svojim zalaganjem u veliko pridonio kvaliteti Mljekarskog lista i njegovom redovnom izlaženju.

Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge, na sjednici održanoj 07. listopada 2005. godine, donio je odluku da se raspiše

NATJEČAJ za obavljanje poslova glavnog i odgovornog urednika časopisa Mljekarski list, s mandatom od četiri godine.

Kandidat treba ispunjavati sljedeće uvjete: - daje član Hrvatske mljekarske udruge - da ima visoku stručnu spremu - da ima najmanje pet godina radnog iskustva u mljekarskoj struci - da ima dokazanu sposobnost uređivanja stručnih glasila Za poslove glavnog urednika ne zasniva se radni odnos u Stručnoj službi U druge.

Svoje molbe kandidati šalju na adresu: Hrvatska mljekarska udruga, 10 000 Zagreb, Ilica 31/III (s naznakom: za natječaj) Molbe se primaju do O1. prosinca o. g.

Uredništvo

38

Mljekarski list 11/2005.

RAZMIŠLJANJE

ovom momentu svi proizvođači mlijeka, koji imaju imalo poduzetničkog duha, ne moraju strahovati da neće moći prodati proizvedeno mlijeko.

Kako podijeliti 5 000 do 12 000 proizvođača mlijeka između svih naših mljekara. Bilo bi dobro kada bi naše mljekare iznijele svoja predviđanja i svoje planove o broju farmera koji će za njih proizvoditi mlijeko. Velik doprinos dale bi mljekare razvoju govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj kada bi se međusobno dogovorile oko otkupnog područja u krugu od 25 do 50 kilometara, ili od 50 do 75, maksimalno do 100 kilometara. Broj krava i broj farmi svakako bi trebalo planirati na temelju raspoloživog zemljišta na predviđenom području. Ovdje bi veliku ulogu trebale odigrati udruge i savezi uzgajivača. Čemu uopće služe Udruge i kakva je njihova uloga u planiranju razvoja OPG-a njihovih članova.

Ako se na tim površinama neće proizvoditi krma - sirovina za preradu u mlijeko, što će se proizvoditi? Hoćemo li zvati Nizozemce da proizvode cvijeće ili Kineze r-----------------------------

TEREN S KOG AGRONOMA

novom sjetvenom strukturom te primjenom suvremene tehnologije, iznosi sa 5 ili 10 krava x 6 000 litara = 30 000 ili 60 000 litara mlijeka.

Osobno držim da udruge i savezi uzgajivača sada trebaju izaći s proizvodnim mogućnostima i planovima razvoja za svakog svog člana posebno. Poljoprivredni stručni savjetnici, stočari i ratari pomoći će stručnim savjetima novoj suvremenoj organizaciji OPG-a, novoj sjetvenoj strukturi, primjenjujući suvremenu tehnologiju - od gospodarenja zemljištem, do proizvodnje i spremanja visoko kvalitetne voluminozne krme i tehnološki dobre ishrane, te držanja krava i uzgojajunica. Uz Poljoprivrednu savjetodavnu službu na pomoći vam je i Mljekarski list u kojemu možete naći gotovo sve odgovore i savjete, a možete ih i zatražiti.

Vozim se u petak 7. rujna 2005. od Koprivnice preko Đurđevca, Pitomače, Virovitice i Slatine do Donjeg Miholjca i pokušavam izbrojiti na svakih 30 do 40 kilometara broj parcela pod travom, broj parcela novo zasijanih travnjaka, te

da proizvode češnjak? O ovome se još uvijek uopće ne vodi računa.

Ako će u Hrvatskoj opstati male i srednje velike farme, tada poveća­ nje proizvodnje mlijeka, kako po kravi tako i na osnovu broja krava, ima sljedeće ekonomsko značenje, obzirom na buduću manju cijenu mlijeka.

Sadašnja proizvodnja s 5 ili 10 krava x 3 500 litara = 1 7 500 ili 35 000 litara. Plan povećanja proizvodnje po kravi, novom organizacijom OPG i My'ekarski list 11/2005.

39

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

broj parcela pod lucernom. Samo nepregledne parcele kukuruza i kukuruzišta.

Na farmi koja se bavi proizvodnjom mlijeka, kukuruz ne smije zauzimati više od 30 % površina. Ostalih 70% površina mora biti pod travama i lucernom, ili pod lucernom i travama. Krava ne može pojesti više nego što može, a ono što može maksimalno pojesti mora biti izbalansirano, ukusno i lako probavljivo i što je moguće jeftinije.

Kukuruz je trebao biti spremljen u silažu najkasnije do 15. rujna, grupe 300 do 400, a parcele odmah preorane i zasijane talijanskim ljuljem kao glavnom kulturom ili kao među usjevom koji se kosi jednom u jesen, jednom ili dva puta u proljeće, te preorava i ponovno sije kukuruz. Velike li mudrosti! Nekima za ovo trebaju specijalne savjetničke vještine i savjetnički alati. Neki su stvarno postali sami sebi svrha.

Nepregledne parcele ostat će na ugaru od sada do početka svibnja 2006. godine, punih 6 do 7 mjeseci. Kukuruz za silažu ili za zrno zauzima površine od svibnja, najkasnije do polovice listopada, samo 5 do 5,5 mjeseci. I polovicom listopada još nije kasno zasijati talijanski ljulj.

Od Slatine do Donjeg Miholjca s lijeve i desne strane ceste nabrojao sam između 12 i 15 parcela pod lucernom. I čemu se mi onda čudimo, o čemu mi to, gospodo, pričamo? Trebalo bi ovo, trebalo bi ono. Trebalo bi ovako, trebalo bi onako.

Pa neka sije lucernu i talijanski ljulj tko hoće. Mi ćemo i dalje kukuruz. Pa krave daju malo mlijeka. Pa ne valja ovo, pa ne valja ono. Pa mala cijena mlijeka.

Da, malaje cijena mlijeka: 5 krava x 3 500 litara = 17 500 litara 17 500litarax2,5kuna = 43 750kuna Da, cijena mlijeka je premala. Kukuruz je loša krma za krave i loša sirovina za preradu u mlijeko.

Kukuruz je dobra krma, jako dobra krma do 30% u obroku svake krave, bilo domaćeg ili

uvezenog simentalca, bilo holštajna crnog ili crvenog, bilo sivo smeđe pasmine.

5 krava x 6 000 litara= 30 000 litara 30 000 litara x 2,5 kuna = 75 000 kuna.

Vidi, isti broj krava i ista cijena mlijeka pa ipak 75 000 kuna. Možda ove krave mogu pojesti više kukuruza. Ali kukuruz je loša sirovina za preradu u mlijeko. Ove krave su samo pojele više lucerne ili ljulj a i više soje i pivskog tropa.

Da bi 5 krava s proizvodnjom po 3 500 litara donijele prihod od 75 000 kuna cijena litre tog mlijeka trebala bi biti 4,28 kuna (4 kune i 28 lipa).

Sa 10 krava prikazjejoš slikovitiji.

10 krava x 3 500 litara = 35 000 litara 35 000 litarax 2,5 kuna= 87 500 kuna 10 krava x 6 000 litara = 60 000 litara 60 000 litara x 2,5 kuna= 150 000 kuna A koliki su troškovi? Koliko ti treba zemlje za 10 krava+ uzgoj junica? Ako to ne znaš, pitaj!

Pitaj u Sloveniji, u Austriji, u Njemačkoj, u Nizozemskoj, u Danskoj. Piši u Mljekarski list pa pitaj! Pitaj svog poljoprivrednog savjetnika.

Postavi to pitanje na sastancima udruge ili na sastancima saveza.

Pa ako na 10 krava potrošiš godišnje 75 000 kuna, još ti ostane 75 000.

Da potrošiš 100 000 kuna još ti ostane 50 000 kuna i to pri cijeni od 2,5 kune.

Radnik koji ide na posao da godišnje zaradi 50 000 kuna, mora imati mjesečnu plaću od 4 166 kuna. Nemoj držati i hraniti krave! Odi na posao!

Držati i hraniti krave, to ti i nije nekakav posao.

Vidiš da su plaće sve veće i veće, i da se svakim danom otvara sve više radnih mjesta. Posebno u kineskim dućanima i u dućanima sve po 10 kuna.

Mani krave, traktor i zemlju i cijenu mlijeka od 2,5 kune. Vidiš da ima i ljepšeg života.

Istaknut ćemo po županijama sve mliječne farme čiji su vlasnici spremni surađivati sa svojim poljoprivrednim savjetnicima, surađivati i na praktičnoj obuci ostalih proizvođača mlijeka nastavak na str.42 --+

40

Mljekarski list 11/2005.

r.fJugogodisnja tradiciia prodaje steonih junica proiz-i,odačima, 1nljekarama i trgo-i,cžmadiljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednikf:, kupite junice direktno od proizJ?odača!

<Budite korak ispred!

Investžrajte u bolju budućnost!

lnter- Ago d.o.o.

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

koji žele povećati proizvodnju, pod geslom «Ako možemo mi, mogu i ostali».

Te uvozne holštajnke od 45 do 60 litara su kao nagibni vlak. Ako nema dobrog kolosjeka i dobrog goriva i kompjuterske opreme, badava

rn~ ~

nam što smo kupili nagibne vlakove. Isto tije i sa holštajnkama; ako nema visoko kvalitetne voluminozne krme i kompjuterske ishrane, te krave ti se za čas nagnu na jednu stranu i nakon jedne ili dvije laktacije, krave više nema. ■ STOČARSKE IZLOŽBE

~m 0QD[ffi@W8~@

O~~Rm~

f6QD[;)RmlliJ~OO Barać Mr. se. Zdravka

U Grudi, u Konavlima, 20. 08. 2005., nekoliko godina od Pokrovitelji manifestaciodržavanja prve, održana je druga izložba stoke u je bili su Ministarstvo poljoDubrovačko-neretvanskoj županiji, a organizirali su je privrede, šumarstva i vodnoUdruga uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske ga gospodarstva, Dubrovačko županije i Hrvatski stočarski centar. neretvanska županija i Opći­ na Konavle.

U okviru ovog projekta, 2000. godine je kod Ovom izložbom predstavljena su osnovna 19 uzgajivača utvrđen uzgoj 116 grla ovaca i obilježja uzgoja stoke u Dubrovačko-neretvan­ ovnova u tipu dubrovačke rude. Tijekom proskoj županiji, s posebnim naglaskom na uzgoj teklih godina u stadima tih uzgajivača obavljena hrvatskih izvornih pasmina ovaca, goveda i je kontrola rasplodne proizvodnje, izbor ženskog magaraca. rasplodnog podmlatka i performance test u feeld Na izložbi se predstavilo 7 uzgajivača ovaca s uvjetima za muške rasplodnjake. Trenutno se ukupno 40 grla (pasmine dubrovačka ruda, dal- uzgaja 251 grlo ove pasmine kod 17 uzgajivača matinska pramenka, romanovska, merinošto je i dalje čini kritično ugroženom hrvatskom landschaf), 3 uzgajivača koza s 20 grla (pasmine izvornom pasminom, ali istovremeno treba burska), 2 uzgajivača krava pasmine buša s naglasiti kako se broj grla, nakon što se počeo ukupno 6 grla, 2 uzgajivača ko:aja s 5 grla i 1 provoditi sustav kontrole (i pripusta i proizvoduzgajivač magaraca s ukupno 8 grla. nih osobina), svake godine povećava.

Hrvatski stočarski centar je u Dubrovačko­ Izložba je bila prilika da se prikažu i krave neretvanskoj županiji aktivan od 1998. godine pasmine buša, koje su uključene u projekt «Fenokada je ustrojena područna stočarska služba. tipske i genetske odlike buše u Hrvatskoj», koji Poseban naglasak u radu stavljen je na očuvanje se provodi radi očuvanja ove naše izvorne pasizvornih pasmina stoke: ovaca, goveda i maga- mine goveda. Voditelj ovog projekta je prof. dr. se. raca.

Pavo Caput s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Radi očuvanja naše najugroženije pasmine Kako je naglašena tijekom Izložbe, trenutno se ovaca, dubrovačke rude, Hrvatski stočarski na području Dubrovačko-neretvanske županije, centar je u suradnji s Agronomskim fakultetom kod 6 uzgajivača, provodi kontrola rasplodne iz Zagreba pokrenuo projekt "Očuvanja i zaštite proizvodnje u populaciji od 25 grla u tipu pasmigenotipa dubrovačke rude". ne buša. ■ -J-2

.llljekarski list 11;2005.

STOČARSKE IZLOŽBE

Na Izložbi je predstav- Dana 24. rujna.• 2005. godine održana je Županijska ljeno pet kolekcija iz govestočarska izložba u Alilovcima pod pokroviteljstvom Minidarstva s ukupno 29 grla. starstva po{joprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Sva prvonagrađena županije. Izložba je održana u organiizložbena grla nagrađena Požeško-slavonske su diplomom Hrvatskog zaciji Hrvatskog stočarskog centra i Hrvatsko agronomskog društva Požega. stočarskog centra koje je ravnatelj HSC Fra- .._ _________________________ _.

uručio

njo Poljak dipl. ing. agr., te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. Blago Ivanika, G. Emovci, za junicu simentalske pasmine JADRANKA Žb.

8100713095, oteljenu 08. 03. '03., kojoj je majka u I. laktaciji proizvela 5 4 70 kg mlijeka,

2. Zlatko Bradić, Ugarci, za prvotelku simentalske pasmine JASENKA Žb. 9100079428 oteljenu 16. 07. '03., koja je u trećoj kontroli proizvela 18,4 kg mlijeka.

Mljekarski list 11/2005.

3. Antun Prskavac, Treštanovci, za kravu simentalske pasmine REBEKA Žb.0011010422, oteljenu 10.03.'01., kojaje max. mliječnost 5 752 kg mlijeka, imala u prvoj laktaciji.

4. Zlatko Ciganović, Alilovci, za prvotelku holstein pasmine, BOŽANA Žb.0031001909, oteljenu 20. 04. 03., koja je u trećoj kontroli proizvela 37,0 kg mlijeka.

-J3

STOČARSKA

IZLOŽBA============

5. Tihomir Kotrla, Golo Brdo, za kravu holstein pasmine ŠPANJOLKA Žb.0034016829, oteljenu 14. 09. '99., kojaje max. mliječnost imala u trećoj laktaciji, 7 308 kg mlijeka,

Krmek i ravnatelj HSC-a Franjo Poljak uručili su mu diplomu i zvono za šampionsko grlo Izložbe. Krava MICA Žb.0011009662, oteljena 09. 12. '00., u II. laktaciji imala je maksimalnu mliječnost. Proizvelaje 8 000 kg mlijeka. ■

Vladimir Tadijal, Tominovac 2, dobio je više nagrada, a državni tajnik MPŠVG gosp. Zdrav ko

70,00 kn

NERON

8000

w

Bjelovar • Palmotlćeva 5 Tel: 043/241-277 e-mall: neron@bj.htnet.hr www.neron-book.hr

• UŠTEDA DO 50% CIJENE STOČNE HRANE UZ ISTE PROIZVODNE

REZULTATE • KOMPLETNE KRMNE SMJESE ZA HRANIDBU

90,00 kn

-H

50,00 kn

90,00 kn Mljekarski list 11/2005.

Najpovoljnijaponuda- besplatnadostava.Provjerite!

KUĆNI SAJAM

Cjelodnevni kućni sajam Već tradicionalno - treći puta u Vrbovcu, ff.iedištu poduodržan je u petak, 21. listopada o. g. u jednom od zeća Jurval d.o.o., 21. 10. 2005. održanje kućni sajam najvećih skladišta poljopri- po(joprivrednih traktora i prik'(jučnih strojeva. ~ vredne opreme u Republici Sajam je bio dobro posjećen, od redovitih Hrvatskoj, u kojem su posjetitelji mogli kupaca koji su se već u više navrata uvjerili u razgledati velik izbor strojeva za koje je kvalitetu strojeva i usluge, ali isto tako i mnogo Jurval d.o.o. Vrbovec ekskluzivni novih posjetitelja - potencijalnih kupaca poljozastupnik za Republiku Hrvatsku. privredne mehanizacije iz ponude Jurvala.

Izdvajamo traktore MTZ-Belarus,. prikolice kiper Pronar, prednje i stražnje utovarivače i prikolice za stajnjak POL-MOT, berače kukuruza DeutzFahr, rotacione kosilice Samasz proizvedene po licenci Fahr, balirke i omotače bala Mascar, strojeve za obradu tla Unia (plugove, sjetvospremače i dr.).

·-

Sve posjetitelje Jurval je počastio vrućim kobasicama i pićem po izboru. Domaći štimung osigurali su vrbovečki tamburaši. ■

Uz mogućnost razgledavanja strojeva zainteresiranim kupcima djelatnici Jurvala su prezentirali i razne oblike financiranja uz mogućnost jednokratnog povrata PDV-a (za poljoprivrednike u sustavu PDV-a) te povrat državnih poticajnih stredstava u visini do 25% od iznosa kapitalnih ulaganja. U Jurvalu se podrazumijeva da djelatnici uz savjet pomažu i u odrađivanju kreditnog postupka.

Svim kupcima na sajmu Jurval je u suglasnosti sa proizvođačima strojeva odobrio poseban sajamski popust, te naravno besplatan prijevoz strojeva od centralnog skladišta ·do kupca.

-16

Mljekmski list 11/2005.

IZ OBITELJSKOG

GOSPODARSTVA

ČOLIK

Iz uredništvaMliekarskoglista

iz Velikog Grđevca Nedavno smo bili sudionici puštanja

rt proizvodnju

Zajedno sa suprugom Su- suvremene farme muznih krava u Velikom Grđevcu zanom (1969.), sinom Markom kod Bjelovara. Farma je u vlasništvu obite(jskog ·go(1991.), kćerkom Martinom spodarstva lvana Čolika, koje se već duže vrijeme (1992.), ocem Antunom (1939.) uspješno bavi po(joprivrednom proizvodnjom. lvan i majkom Marijom (1943.) uzgaja više od 80 grla goveda (1966.) potrebna je znanja stjecao radeći na svom gospodarstvu, pohađajući stručne i praktične tečajeve simentalske i holstein friesian Hrvatskoj i inozemstvu. pasmine te obrađuje preko 80 .._u_______________________ ha poljopriVJ"ednih površina. __ Ivanje želio nastaviti tradiciju uzgoja kvalitetnih goveda, paje gotovo sav dohodak ostvaren na gospodarstvu ulagao u kupnju zemlje, strojeva, opreme i gospodarskih objekata, ali zbog nedostatka financijskih sredstava gospodarstvo nije bilo u mogućnosti sagraditi i opremiti suvremenu staju za mliječne krave.

mastitisa i drugih poremecaJa na vimenu.

Tvornica sladoleda «Leda» osigurala im je modernu· liniju za čuvanje mlijeka od 2 500 litara s CIP sistemom za pranje i proizvodnju tople vode za pranje. Ukupna cijena farme je cca 1,500.000,00 kuna.

Sve ovo ne bi bilo moguće bez pomoći: Erste & Steiermarkische Bank, koja im je odobrila kredit od 100.000 €, te suradnje s Tvornicom sladoleda «Ledo» iz Zagreba koja otkupljuje mlijeko iz obiteljskog gospodarstva Čolik od 2002. godine, kada su proizvodili svega 2 000 do 3 000 litara mlijeka mjesečno. U 2004. godini na gospodarstvu je proizvedeno i otk:upljeno cca 129 602 litre mlijeka s 4,13 % m.m. i 3,39 % proteina, a danas, u novoj staji s 40 muznih krava u laktaciji proizvodi se cca 30 000 litara mlijeka mjesečno. U planu je povećanje broja krava do 70 grla, odnosno do punog kapaciteta staje.

Samo obiteljna okupu postižeovakve rezultate (Foto:G. Janković) Prošle godine ipak su odlučili povećati i osuvremeniti proizvodnju i napraviti bitan iskorak u smjeru razvitka govedarske proizvodnje i uopće opstanka obitelji Čolik u poljoprivrednoj proizvodnji. Rezultat takve odluke je upravo ova nova suvremena farma s novoizgrađenom lauf štalom za smještaj 70 muznih krava u laktaciji, 36 mjesta za krave u suhostaju, porodištem teladi i steonih junica. Na farmi je vrlo funkcionalna tehnološka linija izmuzišta proizvođača SAC iz Danske 2 x 5 s mjeračima mlijeka i senzorima za rano otkrivanje pojave

Mljekarski list 11/2005.

NovastajaobiteljiČolik (Foto:G.Janković)

IZ OBITELJSKOG

GOSPODARSTVA

ČOLIK

Zadovoljni su danas bili svi članovi obitelji Čolik, jer oni vrlo dobro znaju da samo složna obitelj može postići vrhunske rezultate. Vidjeli smo danas ovdje, ne bez razloga: agronome, veterinare, predstavnike Centra za reprodukciju u stočarstvu RH, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, te Hrvatskog stočarskog . centra, jer mlijeko Ekstra klase može se proizvesti samo uz puno uvažavanje struke i edukaciju u svakom segmentu proizvodnje.

Predstavnici Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije nisu krili zadovoljstvo jer su nazočili otvaranju velike i suvremene farme muznih krava u svojoj županiji koja je tradicionalno stočarska Velečasni Benkodaoje svojblagoslovregija. proizvodnjamožepočeti (Foto:G.Janković) I na kraju velečasni Benko dao je svoj blagoslov proizvodnja može početi.

Za Mljekarski list razgovarali smo s rukovoditeljem otkupa mlijeka Tvornice sladoleda «Ledo» gospodinom Stjepanom Banom. U razgovoru saznajemo koje sve preduvjete moraju ispunjavati poljoprivredna obiteljska gospodarstva da bi vodili uspješnu borbu s vrlo konkurentnim.farmerima iz Europske unije. Pri odluci i odabiru obiteljskog gospodarstva za pružanje sveopće pomoći svojim kooperantima, Tvornica sladoleda «Ledo» prvenstveno vodi računa: • Da izabere sposobnu i radno zdravu obitelj s najmanje tri radno sposobna člana domaćinstva; • Da obitelj ima prosječnu imovinsku sposobnost za Simboličnim rezanjemvrpcefarmaje puštena pokretanje ozbiljnije proizvodnje mlijeka na farmi, s u proizvodnju(Foto:G.Janković) najmanje dvadesetak grla kvalitetnog stočnog fonda za proizvodnju mlijeka; • Da imaju najmanje tridesetak hektara vlastitih obradivih zemljišnih površina na kojima siju kukuruz, ječam ili pšenicu, te da jedna trećina površina bude zasijana travno djetelinskom smjesom ili ljuljem.

Ukoliko gospodarstvo udovoljava navedenim uvjetima, «Ledo» im pomaže pri: izradi kvalitetnog investicijskog programa; dobivanju preporuke od strane Županijskog ureda za poljoprivredu i Ministarstva poljoprivrede; pripremi zahtjeva prema HBOR-u ili poslovnoj banci koja kreditira poljoprivrednu proizvodnju, te izradi tehnološkog projekta za farmu. Isto tako pruža stručnu pomoć pri izboru najpovoljnijih dobavljača opreme i izvođača građevinskih radova, nabavke kvalitetnih steonih junica za popunu kapaciteta staje radi osiguranja maksimalne proizvodnje i stvaranja urjeta za početak otplate kredita. Traži se uspostava suradnje s veterinarskom službom u preventivi i osiguranju kvalitetnog rasplodnog materijala. Mora postojati suradnja .sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu radi izrade dobrog menadžmenta hranidbe muznih krava u laktaciji i u suhostaju. Ne preporučuje se ulazak u investicije koje se ne mogu amortizirati u vremenu od 5 godina uz 1 godinu počeka. Nastoji se pripremiti gospodarstvo za stvaranje uvjeta za nastavak ulaganja za povećanje proizvodnje mlijeka kroz proširenje kapaciteta stoke. Preporučuje se obiteljskom gospodarstvu da postepeno stvara bolje uvjete za život članova obitelji s posebnom pažnjom prema djeci koja se školaju. Ako je moguće, usmjerava se djecu na postizanje obrazovanja s područja poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na smjer stočarstva i sl. Djeca moraju u ranoj fazi sazrijevanja i odrastanja dobiti osjećaj da se od takve proizvodnje, odnosno od djelatnosti kojom se bave, može sigurno živjeti.

48

Mljekarski l~t 11/2005.

IZ OBITELJSKOG Također,

vrlo je bitno da država, resorna ministarstva i drugi državni organi stvore uvjete za veću proizvodnju mlijeka na seoskim obiteljskim gospodarstvima i to na način da: • Država osigura, kroz zakonsku regulativu, sigurne i dugoročne uvjete na selu na temelju kojih se poljoprivrednik može orijentirati na jednu vrstu proizvodnje (mlijeko ili meso).

Treba utvrditi godišnju bilancu žitarica da im se osigura stabilna cijena, a sigurnom državnom rezervom osigurati, da u slučaju loših godina, ne dolazi do povećanja cijene; • Svake godine u okviru državnog proračuna osigura dovoljno stimulativnih kreditnih linija i poticaja koji mogu osigurati rentabilnu proizvodnju prosječnog proizvođača na selu.

Takvi uvjeti moraju tako dugo trajati dok se proizvođači dovoljno ne približe konkurenciji poljoprivrednih proizvođača susjednih zemalja zapada; • Utječe na društveno političke zajednice koje su ovlaštene za provođenje natječaja za prodaju državne zemlje da se pridržavaju zakonskih odredbi i pravilnika, kako bi zemlju isključivo mogli kupiti poljoprivrednici koji proizvode mlijeko i meso; • Pokrene proces okrupnjavanja zemljišta na selu, posebno od vlasnika koji već godinama ne obrađuju zemlju. Vlasnicima treba osigurati godišnju rentu za zemlju na način da se zemlja preda pod upravu državne institucije, koja će procijeniti realnu vrijednost zemlje, izvršiti komasaciju, zemlju prodati onima koji će je najbolje iskoristiti kao sredstvo za stvaranje nove vrijednosti, a novac koji se dobije uz određenu subvenciju države uložiti u kapitalne investicije koje će kroz niz godina osiguravati bivšim vlasnicima novčanu rentu za bolji život. Takva se zemlja ne treba niti prodati, već se može dati u zakup na 20 ili 50 godina, s dugogodišnjom sigurnošću zakupca da na njoj proizvodi i s pravom prvokupa ako će se ta zemlja u budućnosti prodavati. Oni vlasnici koji ne žele svoju zemlju prodati ili dati državnoj instituciji za provedbu komasacije, odnosno u zakup, trebaju platiti porez na neobrađeno zemljište. Također, hitno treba izvršiti komasaciju na područjima gdje vlasnici žele obrađivati zemlju, saditi kulture koje su profitabilne (voće ili povrće), a zbog više manjih parcela koje imaju, proizvodnja im je JJ{jekarski list 11!2005.

GOSPODARSTVA

ČOLIK

nerentabilna. Troškove izrade tih projekata i njihova realizacija moraju biti trošak države i njen doprinos razvoju sela i rješavanju većeg zapošljavanja poljoprivrednika i osiguranju njihove sigurne egzistencije; • Potiče poslovne banke da predvide povoljne kreditne linije za investicije u proizvodnju mlijeka s kamatnom stopom ne većom od 5 % i s rokom otplate od najmanje 10 godina i jednom godinom počeka; • Nakon što se napravi plan izbalansiranih količina žitarica za jednogodišnju potrebu Hrvatske, državnim premijama regulirati interes za sjetvu onih količina i onih vrsta koje su nam potrebne.

Nadalje, i danas mislim da je potrebno da Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Hrvatski stočarski centar sa svojom savjetodavnom službom, treba napraviti desetak oglednih primjeraka projekata stajskih prostora za smještaj muznih krava, krava u suhostaju, steonih junica, mlađih junica i teladi s pripadajućim prostorom za izmuzište i prostorom za smještaj laktofriza za čuvanje mlijeka, kao i za one manje farme koje neće imati izmuzišta, već samo prostor za smještaj aparata za mužnju s ~ljekarskim kantama. Isto tako, nužno je: • Da stručnjaci Savjetodavne službe izrade desetak prijedloga za menadžment hranidbe svih vrsta stoke koje ima jedna muzna farma s tabelama koje se mogu prilagođavati vrsti stočne hrane koju u određenom trenutku ima poljoprivrednik na raspolaganju; • Zaposliti veći broj poljoprivrednih stručnjaka iz područja hranidbe (agronome) i zdravlja stoke (veterinare). Ne može se očekivati napredak na tom području ako se ne osiguraju besplatni savjeti za poljoprivrednike, odnosno u ovom slučaju proizvođače mlijeka.

Samo na taj način možemo biti sigurni da će ulazak na EU tržište biti manje bolan, naglasio je Stjepan Ban na kraju našeg razgovora kojeg objavljujemo u cijelosti.

Smatramo da bi ga trebali pročitati svi kooperanti Tvornice sladoleda «Ledo» koji žele učiniti zaokret u dosadašnjem načinu proizvodnje na svojem gospodarstvu. Poučeni primjerom iz gospodarstva obitelji Ćolik, to je apsolutno moguće.

Nakon takvih hrabrih odluka, uz ispunjenje određenih uvjeta koji su u razvijenim zemljama zapada unaprijed zadani, podrška i pomoć Tvornice sladoleda «Ledo» sigurno neće izostati.

-J-9

NOVA FARMA OBITELJI

NJARI

Gornje Predrijevo

Operativni program razvoja govedarske proizvodnje R.epublike Hrvatske dao je svoj prvi «pl.od» 20. rujna 2005. godine u Virovitičko­ podravskoj iupaniji, Općini Sopje, na 1.okaciji Gornjeg Predrijeva.

Modernu farmu u funkciji proizvodnje mlijeka kapaciteta 50 muznih krava, otvorio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanko- .._----~~~~~~~~=-~=-~~~~~~~~~~ vić. Za ovu farmu iz kreditnih sredstava HBOR-a izdvojeno je, u 10 mjeseci 2,500.000,00 kn potrebnih za dovršenje objekta . . . .Ovako, uglavnom, počinju novinska izvješća o događaju najvažnijem za obitelj Njari ali i važnom za širu zajednicu u kojoj žive i rade Ana i Jozo sa sinovima Josipom i Tomislavom te nećakom Antunom. Što je sve, ustvari, skriveno iza velikih brojeva i koja je prava cijena ovog uspjeha, ne možemo znati ako se ne vratimo 30 godina unazad i ne poslušamo priču gospođe ~-------------~ Ane... ]osip i TomislavNjari ... Dvoje mladih nadničara živjeloje od žuljeva svojih ruku i dvije kravice u štali ... ali odlučni stvoriti nešto više svojojcljeci.

Posjekao Jozo stare orahe, prodala Ana sve dukate iz đerdana i za sve dobili tekjoš dvijejunice ... Ali., njihov se trud plodio ... Sinovi stasali i svaka je godina vrijednim ljudima vraćala više ... Nije se trošilo na luksuz. IBagali su svake godine pomalo u zemlju, u strojeve, u znanje o o:p.omu što su svi uložili sebe. Rezultati nisu izostajali. Do danas se to stado pretvorilo u 32 muzne krave, 20 steonih junica, 16-tero ženske teladi i dvadesetak muške u tovu.

1993. godine njihova najbolja krava ponijela je i šampionsku titulu na sajmu u Gudovcu.

2004. godine primaju priznanje Općine Sopje za najboljeg stočara .

I ministar Čobanković bioje zadovoljan .j()

Mljekarski fi,st 11/2005.

UPOTPUNITE SVOJU BIBLIOTEKUVRIJEDNIM STRUČNIM KNJIGAMA, U IZDANJU HRVATSKEMUEKARSKE UDRUGE Prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. VesnaPavić

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno će upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu. Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ćine ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja ćitatelju je omogućeno relativno brzo usvajanje znanja iz područja kozarstva.

Djelo je namijenjeno prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima­ ·tudentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

---------CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

MLIJEKO o11•a• c1o

prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Rupić

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također vrlo dobar izvor u organiztrMJU edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logično povezanih l 4 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja, u koJ1masu tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu ·tati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svake dobro napisane kn.1ige.

----------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN

GOVEDARSTVO prof. dr. se. Zvonimir Uremović

U izdanju Hrvatske m]jekarske udruge tiskana je knjiga GOVEDA prof. dr. se. Zvonimira Uremović, koja je namijenjena prvenstvenu budućim stočarskim strućnjacima - studentima, a korisno je štivo stručnjacima u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.

U knjizi je ukazana na ograničavajuće čimbenike boljeg iskori~tavanJaJ)u.t. !JPCt> nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i načini postizanja bolj,, produktivne efikasnosti bez koje nema veće i jeftinije proizvodnje mlijeka i me 1. 'lp1 ne ~u različite tehnologije hranidbe i načini držanja BVihkategorija goveda i tupo koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani naćim p nja kvalitetne voluminozn·e hrane bez koje se ne može postići veća pnm:\'odl\)a rnUjeka i mesa. Istaknuta je važnost i načini postizanja bolje kvalitete mliJckao kojoJovi i ne samo prodajna cijena već i mogućnost prerade i izvoza mlijeka nn tr1ist Euro~ '

------------

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršiti naadresu: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/3,ZAGREB • Tel./Fax: 01/4833 349;e-mail: hmu@hmu.

NOVA

FARMA

OBITELJI

NJARI

Njihov je razvojni put prolazio sve što danas treba vlasniku jedne ovakve farme sa zahtjevnim tehnološkim cjelinama. Postupno su povećavali stado mudro koristeći savjete struke dokazujući ih podizanjem kvalitete mlijeka. S ručne mužnje prešli su na strojnu te uvodili sve više standarde u higijenu mužnje. Remont stada uspješno su provodili junicama iz vlastitog uzgoja te planskim uvozom vrhunskih grla iz Nizozemske.

Proizvodnja i priprema voluminozne hrane godinama je usavršavana na vlastitim površinama i danas je garancija količini i kvaliteti mlijeka s nove farme. Za potrebe ovog broja grla trenutno obrađuju 40 jutara vlastitog zemljišta te 15 ha unajmljenog, i uz sve to moraju kupovati i do 2 000 bala sijena. Uz razumijevanje i podršku lokalne samouprave, oko dodjele zemljišta u koncesiju, i taj problem mogao bi biti uskoro riješen i omogućiti dodatno povećanje broja muznih krava i proširenje farme.

Pratit ćemo njihov budući rad, jer ako su u teškim uvjetima proizvodili tako dobro, kako će tek proizvoditi u najboljim uvjetima za životinje s najboljom mljekarskom opremom.

Di1rko K. moci dipl. ing U polju nastaviti berbu proljetnih kultura i sjetvu ozime pšenice, osobito sorti koje podnose kasniju sjetvu.

Slobodne površine nakon završetka sjetve duboko poorati i pognojiti stajskim gnojem i mineralnim gnojivima.

Brazda ostaje otvorena kako bi zemlja bolje i dublje promrznula tijekom zime i akumulirala zimsku vlagu, dragocjenu za iduću godinu, osobito u slučaju suše. U vinogradu nastaviti radove, ako vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog mjeseca. Obaviti rigolanje, ručno ili strojno, ovisno o prilikama.

Nabaviti materijal za proljetne radove. U povrtnjaku tlo pognojiti stajskim i NPK 52

Ne treba zaboraviti značaj lokalne samouprave u pomoći koju mogu pružiti ovakvim obiteljskim gospodarstvima, ali i pomoć dobrih susjeda. Konkretno, u slučaju ove farme, bilo je potrebno čak 9 suglasnosti susjeda o izgradnji na toj lokaciji. Prostornim planom zahtjevano je 90 m udaljenosti od puta te 20 m od svakog susjeda što bi do danas ostalo neizvedivo da im se nije izišlo u susret. Građevinske radove je uspješno izveo slatinski «UNIMONT», s betonskim trenč silosom tvrtke «LUČKO». Kvalitetu mužnje garantiraju De Lavalovo izmuziše te Westfalijin potpuno automatizirani laktofriz kapaciteta 2 900 litara. Sigurnog partnera u otkupu mlijeka osigurali su potpisom ugovora s LUROM kroz sve vrijeme vraćanja kredita.

Uz osiguranje farme i stoke, mirno se mogu posvetiti daljnem razvoju proizvodnje mlijeka.

Nakon svega, što reći? Treba čestitati obitelji Njari na upornosti i trudu kao i svima koji su pomogli ostvariti životni cilj ovih vrijednih ljudi.

A kada na policama vaše trgovine prepoznate proizvode «Dukata», sjetite se da su u nekima od njih i dukati gospode Ane. ■

gnoJ1V1ma,a zatim ga duboko prekopati ili plitko orati. Kontrolirati stanje povrća koje se čuva u trapovima i spremištima. Spremiti povrće za dugotrajno čuvanje. Klijališta isprazniti i raskužiti, a raskužiti i okvire i prozore.

Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Sijati bob mahunar, grašak, mrkvu, peršin, a saditi češnjak i luk (kapula). Počinje sjetva rajčice u plastenicima. U vrtu zaštititi od hladnoće lukovice koje će prezimiti vani. Okopavati ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštititi od niskih temperatura. Narodne poslovice za studeni: Grmljavina u studenome znači rodnu iduću godinu. Što više snijega o Gospi od zdravlja, to više berićeta iduće godine.

Ako o Gospi od zdravlja koje drvo procvjeta, znakje loše sljedeće godine. Mraz (slana) na kišu nosi lošu godinu, a snijeg na kišu što deblji to bolji. Ako u studenom snijeg koji dan poleži pa prođe, bolje godi njivi nego gnojivo. O JJ{jekarskili,st I 112005.

S DANICOM

ZAGREB (Danica, 1906.)

Već godine

1252. spominje se u gradskom

podgrađu "Nova villa", novo naselje, koje su po

latinskom imenu građani zvali "vilica". To je današnja Ilica. Središte tog predgrađa bila je crkva sv. Margarete sa župom, koja je postojala već godine 1334., a kada su učestale turske navale napuštena je 1501., pa je sv. Margareta postojala samo kao kapela. Početkom 19. stoljeća oko crkve bilo je napušteno groblje, a na mjestu kapele sagrađenaje grčko-istočna crkva. Ilicaje počinjala kod Harmice, današnjeg Jelačićeva trga, a protegnula se daleko na zapad.

Ime Harmica mađarskog je podrijetla, a znači "tridesetnicu", jer je ondje bila carinarnica.

Od Jelačićeva trga nastavlja se preko Kaptola Vlaška ulica, dalje nešto niže na "Zavrtnicu" vodila je Puhova ulica, današnja Jurišićeva. Na Zavrtnici su nekad bili kaptolski vrtovi, a danas Sajmište. Sajmovi su bili ponajprije na današnjem Jelačićevom trgu, onda na Zrinskom, pa na Sveučilišnom, dok ih prije godine 1891. nisu premjestili na Zavrtnicu. Jedan od najstarijih sajmova je Markov, još od 1256. za vladavine Bele IV Margaretski sajam uveo je kralj Ljudevit I. godine 1372., dok je najveći, Stjepanski sajam tek poslije uveden. Još prvih desetljeća 19. stoljeća vodile su od Ilice prema jugu samo tri veće ceste: današnja Petrinjska vodila je do kupališta u Trnju i do broda koji je

agrometeorologija

Mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

"Vrijemeu studenom" Čini nam se kako studeni nije tako hladan mjesec i kako ne zaslužuje naziv studenog mjeseca. Naime, 1963. godine u Zagrebu je izmjerena maksimalna temperatura zraka od 25,4 °C, a posljednjih trideset godina maksimalna temperatura zraka veća od 20 °C izmjerenaje tijekom devet godina.

No, ovog se mjeseca ipak ponekad zamjećuju istinski zimska razdoblja s vrlo niskim temperaturama zraka, pa je vrlo vjerojatno zbog njih ovaj mjesec dobio svoje ime.

Mljekarski li.st 11/2005.

PO HRVATSKOJ

DarkoKantoci dipl. ing.

1

ondje pod imenom "Kraljev brod" postojao već od godine 1288. Druga ulica bilaje Svilarska, danas Preradovićeva, a vodila je do gradskih vrtova.

Treća cesta, prema jugu, je Savska cesta, današnja Frankopanska ulica i Savska cesta.

Tom se cestom išlo do staroga drvenog mosta, koji je prije dvadesetak godina srušen a sazidan novi željezni most. Kuće su i u Ilici i u tim ulicama bile niske, otprilike onakve kakve se i danas viđaju na kraju Ilice. U današnjem Donjem gradu nekada su bili vrtovi i lovišta, a na mjestu današnjeg Glavnog kolodvora rastao je kukuruz i zorilo žito.

Malo po malo nestajalo je onih starinskih kućica, umjesto njih počeše dizati lijepe dvokatnice. Otvoriše i nove se ceste. Godine 1861. stigao je i prvi vlak iz Beča preko Zidanog mosta. Oko godine 1870. uvedenje rasvjetni plin, a krajem sedamdesetih godina 19. stoljeća Zagreb je dobio i vodovod. Ilica se napunila dvokatnicama i trokatnicama. Uz staru Bolnicu «Milosrdne braće» sagrađena je Palača prve hrvatske štedione i eskomptne banke. Jelačićev trg ukrasiše lijepim spomenikom banu Jelačiću.

Na mjestu gdje se nekada s Dveraca spuštalo u Ilicu dvostrukim nizom drvenih stuba, sada vozi uspinjača u Gornji grad. Petnaest ulica vodi na jug, a čitavo ih čislo prosjeca od istoka na zapad usporedno s Ilicom. ■ Prisjetimo se kako je i ne tako davne 1988. godine u Zagrebu izmjerena minimalna temperatura zraka od - 13,5 °C, a u Gospiću - 18,0 °C. Vrijedno je prisjetiti se kako je 29. studenog 1996. godine u Đakovu dva dana padao snijeg, a u poljimajejoš ostalo vrlo mnogo neubranog kukuruza. Eto, i pojava snijega ovog nas mjeseca ne bi smjela iznenaditi, pa sa zimskom obradom tla treba požuriti. Što nam znači zimska brazda za proljetnu sjetvu, ne treba posebno isticati. Zimskom brazdom tlo otvaramo te time omogućujemo i najmanjoj kiši nesmetan ulazak do najdubljih slojeva tla.

Zalihe vlage u tlu stvaraju se upravo ovog mjeseca. ■

53

....

....

,...

....

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam

zavisoku proizvodnju. mlUek

idobro zdravlje krav

p®

PremikS zauspjtlnu_prip!em tkraY,

zastueaecu lakacuu

elana®

Počdna krmna smjesa zatelad

zauzg~ zdrave inaeredne t~lad uzustedR mluek

@)vETERINA

do.o

Svetonadal1sko 2, Kolinov.ca, 10.436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon 01 /33 88 888, telefaks 01/33 88 600 e-mo,I rnloOveterino hr,

www veterino.iir

DIVLJIKESTEN • lijekza bolnevene Marija Kranjčević, dipl. ing.

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) raste kao ukrasno drvo po drvoredima i parkovima širom sv-ijeta. &tanički n"ijeni u kakvom srodstvu s pitomim kestenom (Castanea sativa) koji raste kao šumsko drvo i u č"ijim tdemenkama svakejeseni rado uživamo.

Divlji kesten cvjeta od travnja do svibnja, a bijeli cvjetovi sa žutim i ružičastim mrljama čine vrlo atraktivne uspravne grozdaste cvatove, duge i do 30 cm. Nakon cvatnje razvijaju se zeleni bodljikavi plodovi koji kasnije postaju smeđe boje. U plodovima se nalaze 1-2, iznimno 3, izrazito sjajne, kao lakirane, crvenosmeđe sjemenke.

Sjemenke skupljaju u rujnu i listopadu, kad opadaju s drveta. Nekada su korištene kao hrana za stoku, najčešće za konje, a danas služe kao sirovina za izradu masti, gelova, tonika i drugih pripravaka za liječenje bolesti krvnih žila, a najčešće proširenih vena i hemoroida. Poznati su brojni recepti o izradi pripravaka od sjemenki divljeg kestena u domaćinstvima, a ako vam je to komplicirano u ljekarnama ćete naći velik broj preparata s točno određenom količinom aktivne

Domaći recepti

1. TINKTURA: 20 zrelih, svježih kestena

narezati ili naribati i preliti litrom 70%-tnog etilnog alkohola (možete ga kupi u apoteci).

Masu povremeno promiješati, a nakon 14 dana procijediti i profiltrirati. Dobivena tekućina može se čuvati u tamnoj boci duže vrijeme. Kod bolesnih i otečenih nogu ili upaljenih vena uzmite određenu količinu tinkture, razrijedite istom količinom prokuhane i ohlađene vode i koristite kao oblog. Ne smije se stavljati na oštećenu kožu.

Tinkturu možete koristiti i tako da dva puta dnevno popijete po 20 kapi tinkture nakapane u malo vode ili čaja, što će pomoći poboljšanju cirkulacije i otklanjanju prethodno navedenih tegoba.

2. MAST: 20 grama tinkture divljeg kestena izmiješati s 50 grama rastopljene domaće svinjske masti i koristite kao mast za otečene i proširenevene.

Zanimljivo je da se i do danas u nekim zemljama zadržalo praznovjerje da naći 3 sjemenke u plodu znači sreću, te da nošenje tih sjemenki u džepu štiti od raznih bolesti, osobio od reume, gihta i bolesti krvožilnog sustava. O

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA 10. 11.

20. 11.

30. 11.

OSIJEK6,37 16,21 6,51 16,11 7,03 16,05 ZAGREB 6,49 16,31 7,02 16,22 7,14 16,16

VAŠ LIJEČNIK

-,

V

V

KAKO PREZIVJETI SRCAN1I NAPAD I

I Sve je veći broj ljudi koji doživljavaju

srčani infarkt i zato postoji nešto važno što treba znati. Rizik od smrti može se smanjiti na pola, Nažalost, mnogi ako se pacijenta uspije prevesti u bolnicu unutar prvog sata od ljudi ne učine ništa, ignorirajući sim- momenta kad olfieti prvi napad oštre boli. Neki stručnjaci vjeruju ptome ili ih protu- da se taj rizik može još više smanjiti stavljanjem tablete Aspirina (ilije progutati), dok se čeka pomoć. želucu ili smetnje kao grč u ._podjezik _____________________________ .. mače kao

Dr. Ivo Belan

mišiću.

Prema obavljenim istraživanjima, gotovo polovica onih koje je pogodio srčani udar čekaju i do dva sata prije nego zatraže medicinsku pomoć. Za vrijeme tog kritičnog vremena mnogi umru. Oni koji su dovoljno sretni da prežive, trpe nepopravljiva oštećenja na srcu. Oko 50% pacijenata koji dožive srčani infarkt umiru unutar prvoga sata od pojave simptoma, odnosno prije nego stignu u bolnicu. Bolesnik treba stići u bolnicu unutar tog prvog sata!

Zašto čekati?

Zašto mnoge žrtve srčanog udara ne kažu najbližima o svom bolu, koji se u nekim slučajevima osjeća kao da vam »slon sjedi na grudima « kako reče jedan, preživjeli, pacijent. Pacijenti koji odlažu obavijestiti o svojim tegobama, obično vjeruju da su «neranjivi», da se njima takva stvar ne može dogoditi, pogrešno tumače upozoravajuće simptome, pokušavaju se sami liječiti (npr. uzimaju nekog sredstva protiv žgaravice), ili povučeni u tišini trpe. Jednostavno, ne vjeruju da su doživjeli srčani infarkt. Nije neobično da ljudi pogriješe u interpretiranju, tj. da zamijene bolove blažeg srčanog udara za smetnje u želucu ili čak za mišićne grčeve .

Otprilike, jedna osmina svih slučajeva srčanog infarkta su tzv. «tihi infarkti», tj. oni bez nekih očitih simptoma. Ima ljudi kojima je neugodno pri pomisli da će juriti u bolnicu zbog nekakvih bolova u želucu. Međutim, nema nikakvog smisla umrijeti zbog neugodnosti. Ono što ima smisla je obratiti pozornost na neobične simptome. I, jasno, odmah zatražiti medicinsku pomoć, posebno ako je rizik od srčanog udara zbog genetske 56

predispozicije ili zbog drugih rizičnih faktora (prekomjerna tjelesna težina, visoki krvni tlak, visoke razine kolesterola u krvi, pušenje, dob preko 65 godina itd.).

Kako će te znati da ste doživjeli srčani udar?

Budući da simptomi variraju, ne možete znati. Međutim, bolje je da vam u bolnici dijagnosticiraju gastritis (upala želuca) nego da se oduži pružanje pomoći u slučaju pravog srčanog infarkta. Općenito, bol od srčanog infarkta je tupa i neugodna, trajna, ne prestaje ni nakon 10 minuta. Bolesnik može osjećati pritisak, stiskanje, težinu ili bol u grudima koja se širi u leđa, rame, vrat, ruku, pa čak i u prste. Ta bol može biti praćena znojenjem, mučninom, povraćanjem i gubitkom daha. Dok je bol koja popusti nakon uzimanja hrane ili tableta protiv želučane kiseline vjerojatno uzrokovana smetnjama u želucu ili čirom (ulkus), bol koja se pojavila za vrijeme fizičkog napora i koja popusti za vrijeme odmora obično je znak srčanoga oboljenja. Ako doživite gore spomenute simptome, odmah pozovite liječnika. Ili barem kažite nekome kako se osjećate. Ustanovljeno je da je bilo manje odlaganja odlaska u bolnicu kad je žrtva srčanog infarkta obavijestila nekoga o svojoj boli u grudima. Premda može zvučati nemoguće, lakše je kazati nego učiniti. Ipak, ako ste doživjeli srčani udar, pokušajte se opustiti dok čekate pomoć i budite mirni. Otpustite remen na hlačama, kravatu, ovratnik na košulji, jer sve to može pomoći da lakše dišete. Nekoliko puta duboko udahnite.

Premda milijuni ljudi svake godine umru od srčanog infarkta, ipak on ne mora biti ubojica. Vi možete preživjeti udar ako ne dopustite panici da vasubije. □

Ml/ekarski list 11/2005.

Tehnologija kojadajeviše!·

2005

~

PIONEER~ A DUPONT

COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u ·s,,n~,I •••• . '~!!J' skladu s međunarodno priznatim

:r•r•ii standardom kvalitete ISO 9001 za :RTIFIKAT

sistem kvalitetnog menadžmenta

Br. biljaka Vlaga u berbi/ ha zrna(%)

Hibrid

PR38F70 PR38P05 PR37H24 PR38A24 PR37M34 PR36R10 PR36B08 PR35P12

72000 74000 73000 74000 73000 76000 78000 77000

29,7 25,1 26 5 26,4 25,1 285 29,6 30,2

Prinos kg/ ha

13467 13656 14868 14168 14358 14588 14458 15036

TOMICA GOSARIĆ DONJI KRALJEVEC, MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Datum sjetve: 28.04.2005.

Datum berbe: 15.10.2005.

p IQNEER PIONEERSJEME d.o.o.. Čullnecka c. 2b/2. 10040ZAGREB.Tel.: 01 2958 000. http://www.pioneer.

A ouPoN,

coMPANY

"'

Zc1st11n1 znak reg,stnran 1hprunienJCn u drzavama svI1eta od strane PIONEER H, - Sred lnlernaHonal

Ine

Des Mo,res lo\\a

ELIK

J

T.

Legenda '.zbregov acidofilno mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane.

Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što znači? To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu specifičnu fiziološku vrijednost - pozitivno utječe na zdravlje. Specifične komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali ...

Riječ

probiotik potječe od grčke riječi "pro bios" što znači za život.

Želite li balans?

Uzmite acidofilnomlijeko ili acido.filnomlijeko light svaki dan!

I

•

Legenda '.zbregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko tisuća godina. Podrijetlom je s Kavkaza čiji su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i dugovječnosti. Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

Jeste li znali - kako nastaje kefir?

Kefir je proizveden pomoću kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani mliječni proizvod pri nižim temperaturama pri čemu se producira i manja količina plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje osvježujući reski okus i pjenastu strukturu.

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan način!

Rano jutro, mirisni "bregi'; svježe podojena mlijeko u zemljanoj posudi čeka večer kada će se na stolu naći nevjerojatno fino, mirisno, ukusno, osvježavajuće kiselo mlijeko - okrjepljujući obrok. Taj prizor stoljećima je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov'; a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim potrošačima iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov.

Jeditezdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko light i okusitedašak nostalgije'z bregovi

Riječ kefir u prijevodu s turskoga znači "osjećati se dobro': Zašto se i Vl ne biste tako osjećali?!

Živjeli, uz mliječni šampanjackefir i kefir light!!

""