Mljekarski list 10-2005

• t~ !J

•,rhwmilt~Dfr!J~ koji P'" ~"r.lU,;,;#.w,.,f_:J;;

r:;;t;t ICJHf'.VJ..\TSJ~0l

Dobra kao kruh!

LISTOPAD,

2005.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ

NASLOVNICA

- GUDOVAC

KRMNE KULTURE Značenje, vrijeme i norme sjetve ozimih smjesa graška i žitarica za proizvodnju zelene krme _ _ _ _ _ 2

STOČARSKA IZLOŽBA

HRANIDBA

OBAVIJESTI

Usporedni odnosi tehnologije hranidbe teladi u sisajućem razdoblju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 ODGOVORNA PISMOČITATELJA Svježi otpad (lom, repići) od prerađene šećerne repe u hranidbi muznih krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8

KVALITETA MLIJEKA Gustoća

2005.

Krava Alka - šampionka holstein-friesian pasmine (Foto: G. Janković)

mlijeka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 10

VETERINARSTVO Higijena i korekcija papaka koza ______________ 12 Šuga __________________________________ 14 Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na mliječnim farmama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16

MUŽNJA Potpuna i nepotpuna strojna mužnja. __________ 21

X. stočarska izložba "Molve 2005.11____________ 43 Otvoren renovirani prodajni centar Sirela _ _ _ _ _ _ 44

SAVJETOVANJA HSC-a: VII. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj i VI. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva __ - - _____ - _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 44 II. savjetovanje uzgajivača goveda u RH ________ 44

IZ POLJOPRIVREDNE ZADRUGEOSATINA Otvorena najmodernija i najveća farma muznih krava u jugoistočnoj Europi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji __________ 47 OBITELJ IDOM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 51

ZLATNI

ROG

GOSPODARSTVO

Kriteriji natječaja za dodjelu nagrade "Zlatni rog": - proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.GUDOVAC 2005.

5/2006.)

XIII.međunarodni stočarski i gospodarski - isporučeno mlijeko mora biti ekstra (E) klase sajam u Gudovcu _________________________ 27 - proizvođač mora biti evidentiran u HSC IZ UDRUGE SIMENTALSKOGGOVEDA (Središnji laboratorij u Križevcima) te u "CroSim" u povjerenstvu za ocjenu grla mljekari kojoj predaje mlijeko simentalske pasmine na sajmu u Gudovcu ______ 36 Podatke će tijekom godine razmatrati i NOVASUVREMENA FARMA procjenjivati stručno povjerenstvo za doSvečano otvorenje suvremene farme muznih djelu nagrade «Zlatni rog», koja će biti krava na obiteljskom gospodarstvu Kovažik _____ 38 uručena u lipnju iduće godine.

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU Dragi čitatelji, ukoliko udovoljavate Godišnji komisijski pregled Centra za uvjetima natječaja, ispunjavajte redovito kureprodukciju u stočarstvu RH ________________ 41 pone; možda ste upravo vi sljedeći dobitnik Uvezeno iz Njemačke duboko smrznuto ove vrijedne nagrade. sjeme elitnih bikova simentalske pasmine _______ 42 UREDNIŠTVO ' - - - - - -~ - - - - - - - - - - - -><=- - - - - - - - - - - -~ - - - - - - - - - - - -~ - - - - -, , Napomena: : Popunjeni obrazac s Ime i prezime proizvođača: .....

X podatcima za mjesec Adresa:.. .................................... . listopad dostaviti tijekom studenog o.g., Broj krava: na adresu: Hrvatska Količina mlijeka isporučena mljekarska udruga mljekari (litara): ············ ····· (za nagradu «Zlatni Klasa isporučenog mlijeka:............ rog» Ilica 31/3, 10000 X Datum predaje obrasca i potpis:.......

X Zagreb. Informacije I I 1 na broj tel: , ;_ - - - - - -eX- - - - - - - - - - - - -:X- - - - - - - - - - - - -:X- - - - - - - - - - - - -X- - - - - _: 01/4833 349 0 Novi kriteriji za novčane poticaje u poljoprivredi ___ 22 O rentabilnosti proizvodnje mlijeka - nekad i sad ___ 33 IZGRADNJA "LAUF"STAJA __________________ 25

Urednički odbor: dr. Ivo Bslan, dipl. ing. Stjepan Brtek, dr. se. Stjepan Feldhofer, prof. dr. se. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Nada Čičmak, prof. Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I Usak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka

KRMNE KULTURE

ZNAČENJE, VRIJEMEI NORME SJETVE OZIMIH SMJESA GRAŠKA I ŽITARICA ZA PROIZVODNJU ZELENE KRME Mr. se.Darko Uher Ozime smjese krmnog graška i žitarica daju vrlo visoke urode kvalitetne zelene krme. Nažalost, osim u rijetkim slučajevima, tih je smjesa zasijana vrlo malo ili upće nisu zasijane. Mogu se koristiti kao zelena krma, višak se može silirati, ili zrele smjese ovršiti za zrno (koncentrat).

Nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju u tlu 80-160 kg/ha dušika nastalog simbiotskim vezivanjem dušika iz zraka.

Vezale su ga kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška (tablica 1.). Ovaj dušik koristi naredna kultura.

Tablica 1: Vezivanjedušika pomoću mahunarki Biljka Bijela djetelina Crvena djetelina Lucema

kgN/ha 150-200 230-460 300-550

Biljka Bob Grašak Lupine

kgN/ha 150-390 105-245 100-150

proizvodnji i koristila kombinaciju krmnih kultura ozimih smjesa graška i žitarica. Nakon skidanja ovih kultura zasijan je krmni sirak, odnosno kukuruz. Takve kombinacije sijanja ozimih smjesa s kulturama naknadno zasijanim na istoj površini, mogu se koristiti više godinajer tlo neće biti umorno.

PROIZVODNJA SMJESA OZIMOG GRAŠKA I ŽITARICA I.Plodored Smjese možemo sijati iza većine kultura koje pravovremeno ostavljaju tlo slobodno za sjetvu. Najbolje predkulture su okopavine (npr. kukuruz za zrno, rani hibridi ili kukuruz za silažu,

Nakon skidanja ozimih smjesa graška i žitarica treba sijati krmni sirak, hibrid kukuruza, te razne kupusnjače za krmu tijekom ljeta i jeseni sve do jačeg zahlađenja. Kombinacijama dviju kultura (žetve) u jednoj godini proizvede se dovoljno kvalitetne voluminozne krme za ishranu jedne do tri krave muzare, a u vrlo povoljnim uvjetima čak i više po jednom hektaru. To je u posljednje četiri godine potvrđeno istraživanjima na nekoliko gospodarstava (članak u Mljekarskom listu ._________________________ _ broj 12/2003. g.) koja su Slika 1: Grašak cv.Maksimirski ozimi u smjesisa žitaricamapostiže urode primijenila agrotehniku u zelenemasepreko 70 tiha 2

Mljekwski list 10/2005.

======================= KULT krumpir, itd.) dok su žitarice i mahunarke (posebice crvena djetelina), zbog zajedničkih bolesti i štetnika, manje prikladne.

Ove smjese su odličan predusjev svim kulturama, osim pšenici i grašku.

2. Obrada tla Obrada tla za smjese žitarica i graškajednakaje obradi tla za sjetvu ozimih žitarica. To znači da predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi kvalitetno i na vrijeme mogli obaviti osnovnu obradu i pripremu tla za sjetvu, a zatim slijedi tanjuranje i Slika 2: Nove linijegraška bijelogcvijetau smjesisa žitaricamapostižu urode zelenemasečak preko 100 tiha drljanje. Najbolje je pripremu tla obaviti sjetvoTablica2: Vrijemesjetvei normesjetveza ozimesmjesegraška sa spremačem. Budući da se žitaricama radi o smjesi, agrotehniku Ozime smjese Norme sjetve bi trebalo podesiti onoj graška sa Vrijeme Način Zrna na Okvirno Okvirno Masa 1000 mz žitaricama sjetve kulturi koja je u smjesi kg/ha kg/kj zrnag. korištenja Ozimaraž + 30-80 150-300 50-130 35-45 značajnija ali i zahtjevZelena krma Ozimi grašak Prva 80-120 60-300 35-180 80-250 nija. polovica Ozima raž+ 30-70 35-45 150-250 50-110 Siliranje X. mjeseca Ozimi grašak 80-250 80-100 60-250 35-150 3.Gnojidba Tritikale+ 150-250 60-125 35-75 40-50 Trećinu P 2 Q5 i K.iOzaZelena krma Ozimi grašak 80-250 Prva 80-120 60-300 35-180 oremo, a ostatak dodamo polovica Tritikale+ 150-250 60-125 35-75 40-50 Siliranje X. mieseca Ozimi grašak 80-250 80-100 60-250 35-150 prije predsjetvene pripreOzima pšenica + 40-90 32-50 200-300 65-150 Zelena krma me tla. Za ishranu ove Ozimigrašak 80-120 60-300 35-180 80-250 smjese potrebno je: 70 do Ozima pšenica + Prva 250-300 80-150 50-90 32-50 Siliranje Ozimi grašak polovica 80-100 60-250 35-150 80-250 90 kg/ha fosfora, 80 do 120 Ozima pšenica + X. mjeseca 200-300 65-150 40-90 32-50 Zrno kg/ha kalija, a dušika 30 Ozimi grašak 60-80 50-200 31-120 80-250 Ozimazob+ 200-300 50-110 30-70 26-36 do 40 kg/ha u predsjetveZelena krma Ozimi 1trašak 60-100 50-250 30-150 80-250 noj pripremi, odnosno toOzimazob+ 250-300 65-110 40-70 26-36 Prva Siliranje liko da se usjev ishrani Ozimi grašak 60-80 50-200 30-120 80-250 polovica Ozimazob+ 250-300 65-110 40-70 26-36 kako bi kvržične bakterije X. mjeseca Zrno 80-250 Ozimi grašak 60-70 50-175 30-105 na korijenu graška započele fiksaciju dušika. dorađeno sjeme visokog postotka čistoće i 4. Sjetva klijavosti. Mahunarke, a osobito grašak, treba Za sjetvu treba upotrijebiti kvalitetno sijati dublje (6 - 8 cm) negoli pšenicu (3 do 4 cm).

Mijekarski list 10/2005.

3

KRMNE KULTURE Ako je grašak posijan plitko, uslijed mrazeva može doći do izvlačenja mladih biljčica na površinu, a posljedica je lomljenje korijena i sušenje.

Kako bi to izbjegli, treba prvo dublje posijati grašak, a zatim usijati pšenicu. Sijati valja u redove kako bi se sjeme što bolje rasporedilo i kako ne bi došlo do zasjenjivanja. Na početku roka sjetve treba sijati niže norme sjemena, a u kasnijim rokovima više (tablica 2.).

5. Njega usjeva Zbog gustog sklopa korovi se rijetko javljaju.

Usjev eventualno zakorovi kamilica, osjak i neke ozime kupusnjače ili drugi korovi koji se šire korijenom i podankom, odnosno koji se brže razvijaju. Ako se jave korovi, usjev ćemo tijekom vegetacije tretirati Basagranom (2 do 3 L/ha).

6. Korištenje smjesa graška i žitarica Kako bi vrijednost ovih smjesa (kao vrlo kvalitetne stočne hrane) došla do punog izražaja, treba odabrati pravi trenutak košnje koji ovisi o načinu iskorištavanja, o vremenu sjetve i vrsti žitarice u smjesi te potrebnoj količini i kakvoći krme.

Smjese krmnog graška i žitarica mogu se koristiti: • hranidbom u svježem stanju (zelena krma u staji) • napasivanjem, s povećanim udjelom žitarica ili trava u smjesi • siliranjem (uz veći udio žitarica u smjesi) • za sideraciju ili malč (protiv korova) • kao zrno, koncentrat (bogat proteinima 1 energijom) • eventualno i za sijeno (u povoljnim uvjetima).

Najčešće se koristi kao zelena krma i to od početka cvatnje do formiranja mahuna, što je period od 15 do 20 dana i više. Za proizvodnju sijena u suhim uvjetima koristi se samo u krajnjim slučajevima jer se list graška brže suši negoli stabljika. Opadanje lišća smanjuje prinos i hranjivu vrijednost. Grašak je bolje proizvoditi za zelenu krmu, a višak proizvedene krme treba silirati i to u fazi punog formiranja mahuna jer tada je najveća masa, sadrži najviše bjelančevina, odnosno tada je žitarica u mliječnoj zriobi. O

~=======================~

HRANIDBA

USPOREDNI ODNOSI TEHNOLOGIJ , HRANIDBE TELADIU SISAJUCEM RAZDOBLJU sisajućeg Uzgoj teladi tijekom razdoblja vrlo je strui zahtjevan posao o kojemu ovisi dalji razvoj i

čan

I

Dr. se. Stjepan Fefdhofer

1-.p-r,•o•iz•v•od-na-•sp•o•s•o•b•n•o•s•t•j•u•n•ad-i•··----------•

FIZIOLOŠKE SPECIFIČNOSTI U HRANIDBI SISAJUĆE TELADI Telad se rađa vrlo neotporna s obzirom na nepovoljne vanjske utjecaje, hranidbu i njegu, pa tijekom prvih 10 do 12 tjedana života mora imati besprijekoran smještaj (u kavezima ili boksovima) i poseban sustav hranidbe s obzirom na fiziološke specifičnosti probavnog sustava teladi.

Telad već u prvim satima (2 do 6 sati poslije teljenja) mora popiti najmanje 2 litre kolo-f

struma. Kolostrum je posebno značajno mlijeko u prvim satima i danima života teladi, jer sadrži imunoglobuline (antitijela) koji jačaju otpornost i štite mladi organizam teladi od bolesti i infekcija (pasivna imunizacija). Prvi dan kolostrum dobivaju u manjim količinama svaka 2 do 3 sata; ukupno oko 4 litre kolostruma dnevno.

Treba upozoriti, da kolostrum sadrži protutijela prema sojevima bakterija iz okoliša u kojem su krave obitavale posljednjih tjedana prije teljenja. O tome treba voditi računa ako se .llljekorski list 10/2005.

HRANIDBA telad odvaja od krava i stavlja u drugu sredinu ili udaljenije teličnjake, ili ako se u gospodarstvu javljaju neke nespecifične uzgojne bolesti. Djelotvornije zamjene za kolostrum za sadajoš nema.

U prvim danima i tjednima života teladi, cjelokupna probava prilagođena je samo uzimanju tekuće hrane - mlijeka. Mlijeko valja davati bocom ili za to određenim posudama, samo preko siski koje usporavaju istjecanje mlijeka tako da pijenje traje oko 10 do 15 minuta. Pijenje mlijeka preko siski potiče refleks zatvaranja «jednjakova žlijeba», usporava gutanje mlijeka, poboljšava izlučivanje sline i probavljivost mlijeka.

Refleksnim zatvaranjem jednjakova žlijeba mlijeko prolazi neposredno iz jednjaka u sirište, jer anatomija i funkcija predželudaca u početku još nije razvijena. Tek poslije 2 do 3 tjedna mogu se u buragu naći dijelovi čvrste hrane kojaje bila dostupna teladi. To je razlog zbog kojega se teladi ne smije davati krmna smjesa pomiješana s mlijekom, jer može uzrokovati poremećaj zatvaranja jednjakova žlijeba, nadmove i probavne smetnje (proljeve). Siske na posudama s mlijekom moraju biti u visini ramena teladi (70-75 cm od tla), a mlijeko uvijek umjereno toplo (oko 37 do 39 °C) i higijenski besprijekorno. To omogućava bolju probavljivost mlijeka i zdravlje teladi.

Za razliku od sisanja, napajanjem teladi možemo kontrolirati kvalitetu i količinu popijenog mlijeka, i stručno upravljati mužnjom krava i hranidbom teladi.

Krmna smjesa treba biti suha, po mogućnosti peletirana, a uz pravilno držanje i hranidbu, u dobi teleta 4-6 tjedana, nalaze se već u buragu značajnije količine hrane i uspostavlja se mikrobiološka aktivnost. Klasičnom prehranom teladi i dužim davanjem veće količine mlijeka (ili mliječne zamjene) usporenje razvoj predželudaca; predželuci su male zapremine, stijenkaje tanka, a papile sitne.

Za razvoj predželudaca potreban je fizički podražaj suhih krmiva koji potiče razvoj i pokretljivost mišićne stijenke buraga, kao i kemijski podražaj nižih masnih kiselina iz ugljikohidratnih krepkih krmiva koji potiče razvoj sluznice i papila buraga.

Mljekm-ski li_st10/2005.

HRANIDBA TELADI VEĆIM KOLIČINAMA SVJEŽEG PUNOMASNOG MLIJEKA Svježe punomasno kravlje mlijeko sadrži visoku količinu energije, a krmni obroci mlade teladi mlijekom su vrlo dobro prirodno izbalansirani. Prirast tjelesne težine teladi je vrlo visok (oko 1,3 do 1,5 kg/dan), a zdravlje dobro.

Klasičnom prehranom, kojom telad dobiva mlijeko gotovo do sitosti, prosječno se troši oko 8 do 12 litara mlijeka dnevno. Na taj način tele posisa ukupno velike količine mlijeka (600 do 1 000 litara), pa ima male potrebe za uzimanje dopunskih voluminoznih ili krepkih krmiva.

Međutim, to je vrlo skupa prehrana teladi i neracionalna trošenje mlijeka, osobito starije teladi u koje se mogujavljati i bolesti zbog hipovitaminoze, nedostatka vitamina i nekih minerala.

Teškoće posebice nastaju prilikom odbijanja teladi od prehrane mlijekom. Telad nenaviknuta na uzimanje suhe hrane naglo mršavi, a zbog nedostatka minerala i vitamina naglo se smanjuje otpornost i životinje često obolijevaju od različitih uzgojnih i zaraznih bolesti.

Hranidba teladi velikim količinama mlijeka odgovara samo mesarima, jer je telad dobro uhranjena, vrlo kvalitetna (i skupa) a može se naplatiti samo klanjem i prodajom kvalitetnog ali skupogmesa.

HRANIDBA TELADI OGRANIČENIM KOLIČINAMA MLIJEKA Već tijekom sisajućeg razdoblja telad treba pripremati na preživanje da bi razvojem buraga što prije mogla iskorištavati veću količinu jeftinijih suhih voluminoznih krmiva. To se postiže tehnologijom napajanja teladi ograniče­ nim količinama mlijeka, što je prvi uvjet za pravilan razvoj junica, a kasnije i za intenzivnije iskorištavanje voluminoznih krmiva u hranidbi muznih krava.

Tijekom 1. i 2. tjedna telad se napaja mlijekom tri puta dnevno. U 3. i 4. tjednu telad treba dobivati najviše do 7 litara mlijeka/dan, s tim da joj je stalno na raspolaganju posebna krmna smjesa s kvalitetnim mineralno vitaminskim dodatkom, kvalitetno mekana sijeno i čista pitka voda. Poslije 4. pa do 7. tjedna telad se napaja dva puta dnevno, količinu mli-jeka treba smanjiti na 6 i 5 litara/dan, a od 8. do 10. tjedna na samo 3, odnosno 2 litre mlijeka/dan.

5

smjesu treba teladi - zbog Tablica 1: Napajanje teladi ograničenim količinama mlijeka - mijenjati gotovo sva' Sijeno Mlijeko Krmne smjese Dob teladi kodnevno i davati uvijek stježu. (Tablica kg L/dan L/uk:upno kg/dan Tjedana ukupno li2) 4-5 28 1.

Sustavnim smanjivanjem količine (kolostrum) po mlijeka treba povećavati potrošnju 2.

42 po volji 6 volji krmne smjese, tako da će jedno tele već u 3. i 4. po volii- 0,35 4,9 7 98 " 11. tjednu trošiti prosječno oko 2 kg 6,3 5. i 6.

84 po volii- 0,45 6 " krmne smjese dnevno. Neće više dobivati po volji- 0,70 4,9 7.

5 35 " 21 DO volii- 1,40 9,8 8. mlijeko, nego samo potpunu krmnu 3 " 14 po volii- 1,60 11,2 9.

2 smjesu i sijeno koje može uzimati po volji " 12,6 10.

2 po volji- 1,80 14 " i do sitosti. Za čitavo razdoblje ukupna DO volji- 2,00 14,0 I 1. " potrošnja iznosi prosječno oko 336 litara po volji- 2,25 15,75 12. " mlijeka (s kolostrumom) i oko 80 kg Ukupno 79,45 336 " krmne smjese (Tablica 1).

Ovim sustavom smanjivanja količi­ Tablica2: Početna krmna smjesaza telad u rastu GZ-1 do 120 kg 18,1 % sirovih bjelančevina ne mlijeka, u dobi teleta od 10 - 12 tjedana, telad se postupno odbija od mlijeka Sirovine % Sadrži % 86 O Kukuruz 38,5 Suhetvari i bez većih stresova prelazi na suhu 18,1 Pšenica 15,0 Sir.bjelančevina hranu. Prirast tjelesne težine teladi Ječam 7,5 Sir.vlaknina 4,35 usklađen je s rastom, bez suvišnog debLucemadehidr.(15% SP) 3,0 Sir.masti 4,90 ljanja, a prosječan prirast je oko 900 g/ Kalcija O75 Soia tostirana (34% SP) 15,0 dan. Tako u dobi od 10 tjedana telad Soje sačma (44% SP) 16,5 Fosfora 0,66 postiže dvostruku porođajnu težinu, a u Fosfonal 1,7 Magnezija 0,17 12. tjednu tjelesna težina iznosi prosjeVapnenac 1,8 Energetskehranidbene čno oko 110 do 120 kg.

Sol 0,5 vrijednosti u kg Potpuna krmna smjesa za telad 1,194 H.j.

Vitamin.-mineral.premiks 05 MJNEL 7,502 mora sadržavati najmanje 18% sirovih Ukupno 100,0 bjelančevina, visoku energetsku hranidbenu vrijednost (iznad 1,15 H.j./kg ili 7,4 MJ poslije 4 do 5 tjedana, držati slobodno i u manjim skupinama (3 do 6 teladi). Stalno moraju imati NEL) i odgovarajući mineralno - vitaminski na raspolaganju dovoljnu količinu kvalitetnog dodatak (tablica2).

Napajanjem teladi ograničenim količinama sijena i odgovarajuće krmne smjese, a moraju imati i dovoljnu količinu pitke vode uvijek domlijeka postiže se velika ušteda u potrošnji mlijeka, omogućava brži razvoj buraga i mi- stupne teladi.

NAPAJANJE TELADI MLIJEČNOM krobiološkog sastava buragova sadržaja karaZAMJENOM kterističnog za preživače. Time je omogućena Radi boljeg iskorišćivanja stježeg sirovog ranija upotreba i bolje iskorištavanje suhih, mlijeka na tržištu, a u nekim prilikama i boljeg voluminoznih i krepkih krmiva, što je posebice zadovoljavanja hranidbenih potreba teladi, značajno u hranidbi junica za rasplod i reprodukciju, odnosno kod junadi za tov i proizvodnju posebice zbog nedostatka minerala (kalcija, mesa. fosfora), mikrominerala (kobalta, željeza, bakra) Razvoj buragovih mikroorganizama počinje i vitamina (A, D, E), upotrebljavaju se mliječne već u najranijoj dobi teladi. Mikroorganizmi zamjene ili «regenerirano mlijeko». dolaze u buragov sadržaj iz okoliša i preko suhih Mliječna zamjena mora po Pravilniku RH krmiva. Zato je osobito važna stelja od čiste (1998.) sadržavati najmanje 22% sirovih bjelanslame, hranidba sijenom i kontakt s drugim čevina i 50% obranog mlijeka u prahu. Zatim je životinjama. Stoga je dobro stariju telad, već propisan sadržaj do 6% vlage, 30% sirove masti, Krmnu

onečišćenja

6

M{jekarski li.st 10/2005.

HRANIDBA

Tablica3: Usporedniodnosihranidbenogsastava svježegsirovogm/1/ekai mliječne zamjene u razrjeđenju 125g/litra Sadržaj

Suhe tvari Sir. bjelančevina Sir. masti Sir. vlaknine Pepela Lizina

Sirovo kravlje mlii eko 2/litra 125 34 38

0,8

Mliječna zamjena

125 g /litra 125 27,5 15 - 37,5 2,5 10-12,5 2,2

Tablica4: Vrsta i količina mineralau m!t/eku krava i mliječne zamjene u razrjeđenju 125g/litra

se biološki boljom hranidbenom vrijednosti, probavljivosti i iskoristivosti, a hranidbena kvaliteta mliječne zamjene ovisi o količini, porijeklu, tehnologiji proizvodnje i kvaliteti sirovina. U mliječnoj zamjeni nalazi se više željeza, bakra i vitamina, koji često nedostaju sirovom mlijeku.

Mliječnu zamjenu treba također davati u ograničenim količinama prema dobi teladi, ovisno o hranidbenoj kvaliteti i probavljivosti zamjenice (približno prema tablici 1). Mliječna zamjena daje se teladi u razrjeđenju 12 - 14% u umjereno zagrijanoj vodi (3739 °C).

Mliječna zamjena

Nedostatke i veće potrebe nekih hranjivih tvari - uz hranidbu mliječ­ nom zamjenicom - treba također, uz Kalcii kvalitetno sijeno, dopunjavati odgovaFosfor rajućim krmnim smjesama i mineralKalii Natrij 0,75 no vitaminskim dodatcima. Na taj MaQnezii način telad postupno i ranije prelazi na Sumpor hranidbu suhim krmivima, što je Minerali u µg / litra µg/L značajno za dalje uzgojna razdoblje. I tral!ovima ovoj teladi osobito je potrebna dovoljna 10-700 500-1875 Bakar 120 količina svježe i čiste vode za piće 60 - 1000 7500 Želiezo 530 0,1-2 (posebice ljeti za velikih vrućina).

Kobalt 0,8 13 - 150 Molibden 55 MLIJEČNA ZAMJENA U TOVU 1500-7000 Cink 3600 TELADI «ZA BIJELO MESO» Mangan 10-280 50 U tehnologiji tova teladi «za 5-400 Jod 75 bijelo meso» upotrebljava se mliječna 10-350 Fluor 125 Aluminij 150 - 1000 zamjena u većoj količini i koncentraciji 600 2-70 Selen 25 (iznad 13 do 15%) radi je postizanja većeg prirasta tjelesne mase (1 200*Galler (1995.) **ovisi o proizvođaču i mineralno vitaminskom dodatku 1 400 g/dan). Treba samo paziti da ne dođe do proljeva uslijed prevelike količine suhe tvari u 2% sirove vlaknine i 10 % pepela. Kalcija treba biti do 1 %, fosfora najmanje O,7 % i natrija 0,6 %. obroku i uslijed nedovoljne količine vode. Stoga telad mora imati na raspolaganju dovoljno vode Određena je i količina željeza, bakra, vitamina A, D3 i E, te aminokiseline lizina (1, 75 %). Sve za piće, a u slučaju pojave proljeva (ili nadma) ostalo, sadržaj kao i kvaliteta sirovina koje se treba u obroku smanjiti količinu suhe tvari i dodaju za izradu mliječne zamjene, ovisi o povećati razrjeđenje otopine mliječne zamjene.

Tov teladi traje prosječno oko 100 dana, a proizvođaču zamjenice. To, naravno, prati i dnevno treba dobivati otopinu mliječne zamjene odgovarajuća cijena, osobito značajna u odnosu u količini 1/10 tjelesne težine teladi. Na kraju na kvalitetu dodanih sirovina i tržišnu cijenu tova telad teži prosječno oko 150 do 180 kg/ kom, svježeg sirovog mlijeka. a meso je odlične klaoničke kakvoće.

U 3. i 4. tablici uspoređeni su odnosi U tovu teladi prosječno se troši oko 1,3 do 1,5 hranjivih tvari svježeg sirovog mlijeka i mliječne kg mliječne zamjene za 1 kg prirasta tjelesne zamjene u razrjeđenju koja odgovara suhoj tvari mase teladi. O mlijeka (12,5 %). Svježe sirovo mlijeko odlikuje Vrsta minerala

Sadržaj u mlijeku e/litra * Odstupanja Prosiečno 0,9-1,4 1,21 0,7 - 1,2 0,95 1,0- 2,0 1,50 0,3-0,7 0,47 O 05- 0,24 0,12 0,2-0,4 0,32

M(jekarski li.st 10/2005.

125 2 / litra** Pravilnik 2/L do 1,25 najmanje 0,87

7

HRANIDBA V

SVJEZI OT PAD (LOM, REPIĆI) OD 1

PRERAĐENE ŠEĆERNE REPE U HRANIDBI

MUZNIH KRAVA!

Pitanje čitatelja: Stevo Šumiga, Bilje

Krave hranim sijenom i sjenažom lucerne, a dobivaju i oko 4 kg kukuruzne prekrupe. Prosječna muznost iznosi oko 15 litara mlijeka/dan po kravi. Molio bih upute o korištenju svježeg otpada (repića) od prerađene šećerne repe u hranidbi muznih krava, i o mogućnostima povećanja muznosti.

ODGOVARAdr. se. Stjepan Feldhofer

Svježi otpad (lom) od prerađene šećerne repe (repići) sadrži mnogo vode (samo 10 % suhe tvari), a po hranidbenoj vrijednosti može se usporediti sa sirovim repinim rezancima.

Možemo dati 15 do 20 kg svježeg otpada dnevno po kravi, najbolje uz voluminozna krmiva s više suhe tvari (sasjeckana kukuruzovina, slama, kukuruzna silaža i sl.). Svježi otpad poboljšava okus i potrošnju suhih voluminoznih krmiva i povećava muznost krava.

Zbog visokog postotka vode, može se silirati samo uz dodatak ili izmiješan sa sjeckanim suhim voluminoznim krmivima. U masi repića nalaze se krupniji komadi koje prije hranjenja treba dobro usitniti kako ne bi zaostajali u jednjaku (Opturatio oesophagi) i prouzročili gušenje krava.

S obzirom na navedena raspoloživa krmiva, predlažem osnovne krmne obroke koji sadrže oko 13,3 kg suhe tvari, prema tablici 1.

Tablica 1: Osnovna krmiva Krmiva Sijeno Sienaža dieteline Repići šećerne repe Ukuono

ke 5,0 20,0 20 O 45,0

Tablica2: Krmna smjesabr.1načinjena od 80% žitarica i 20% standardnedopunskekrmne smjese(30% SP) Sirovine

I'

Sadrži ukupno I! Suhe tvari 13300 Sirovih bielančevina 1750 Sirove vlaknine 4470 Kalciia 132 Fosfora 36 Energetske hranidbene H.j./kg 10,200 vrijednosti MJNEL 67,500

Sadrži

Kukuruz (žitarice) 800 Suhe tvari Doounska krmna smiesa 200 Sirovih bielančevina Ukuono 1000 Sirove vlakoine Kalciia Fosfora

kg/na dan

Osnovni krmni obroci sadrže mnogo djeteline (lucerna), dosta bjelančevina, mnogo 8

kalcija a malo fosfora, pa nisu dobro uravnoteženi hranidbenim tvarima. Stoga ih treba dopuniti dodatkom žitarica i vitaminskomineralnim dodatcima.

Budući da raspolažete kukuruznom prekrupom, koju možete zamijeniti s 10 do 15 % drugih žitarica, preporučam da načinite potpunu krmnu smjesu s dodatkom superkoncentrata (dopunske krmne smjese - s 30 % sirovih bjelančevina) u omjeru 80 : 20 % - za krave muznosti do 25 litara mlijeka dnevno (tablica 2 Krmna smjesa br. 1.), odnosno 75: 25 % dopunske krmne smjese (Tablica 3 - Krmna smjesa br.

2.) - za krave oko 25 do 30 i više litara mlijeka dnevno.

Energetske hranidbene Vrijednost H.j./kg MJNEL

I! /lro

868 124 36,8 5,48 30 1,226

7.805

Tablica3: Krmnasmjesabr.2 načinjena od 75%žitarica i 25%dopunskekrmnesmiese(30%SP) Sirovine

I I!

Sadrži

Kukuruz {žitarice) I 750 Suhe tvari Doounska krmna smiesa I 250 Sirovih bielančevina Ukuono I 1000 Sirove vlaknine Kalciia Fosfora Energetske hranidbene vrijednost H.j./kg MJNEL

!!/lm

870

135 407 74 3,2 1,210 7 739

Ml.fekarski list 10/2005.

HRANIDBA

Krmne smjese kraTablica4: Krmni obrocikrava ovisnoo muznosti vama treba davati uz osZa krave muznosti -15 -25 -30 L/dan do 12 -20 novne krmne obroke (tamliieka blica 1) ovisno o muzno13,3 13,3 Osnovna krmiva (suhe kg 13,3 13,3 13,3 tvari) sti (tablica 4). Dnevnu kg 1,0 2,0 4,0 Krmne smjese 1. količinu krmnih smjesa kg 6,0 9,0 Krmne smiese 2. treba podijeli na 2 do 3 Sadrži kg 21,130 Suhe tvari 14,168 15,036 16,772 18,520 manja obroka. Na taj nag Sirovih bjelančevina 1874 2965 1998 2246 2560 čin povećat će se prosjeg 4714 Sirove vlaknine 4507 4543 4617 4836 čna muznost krava,jer će g 199 137 143 154 176 Kalciia g 39 42 55 Fosfora 48 65 krave dobivati krmiva 11,426 21,090 Energetske hranidbene 12,652 15,104 17,460 H.j./kg prema proizvodnim spo75,305 83,110 98,720 113,934 134,010 vrijednost MJ sobnostima.

NEL Krmni obroci opće­ nito sadrže mnogo kalcija, a malo fosfora zbog Odnos kalcija i fosfora može se popraviti tako da velike količine djeteline (lucerne). Stoga treba osnovnim krmnim obrocima umjesto dijela sjetražiti da dopunska krmna smjesa (superkonnaže, dodamo kukuruznu silažu i na taj način centrat) sadrži samo do 2,0 % kalcija (Pravilnik smanjimo količinu kalcija, i da u krmnoj smjesi RH dopušta do 2,7% ), a fosfora iznad 1,0% 10% žitarica zamijenimo stočnim (krmnim) bra(PravilnikRH propisujenajmanje 0,7%). šnom ili posijama, što povećava količinu fosfora. ■

ELEKTRO IEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Tip RBV 100 - 300 lit

Tip RBC 1500 - 6000 lit

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: lnfo@elektrotehnika.hr

www.elektrotehnika.hr

Tip RBK 1200 - 2000 Ut

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim hlađenjem što znači da za 2 mužnje ohlade 1/2 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za kraće od 1 sat i 20 minuta s +35°C na +4°C, a za 4 mužnje ohlade 1/4 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za kraće od 1 sat i 15 minuta s +35°C na +4°C. Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedene adresu i brojeve telefona ili na Tip RBH 300 - 1600 lit

Mljekarski list 10/2005.

www.elektrotehnika.hr 9

KVALITETA

MLIJEKA

,

GUSTOCAMLIJEKA

Prof dr. se.NevenAntunac

Gustoća mlijeka je broj koji nam Definicija gustoće: pokazuje za koliko je mlijeko zagrijano na 20°C teže od iste zapremine vode Gustoća je fizikalna osobina mlijeka. Općenito zagrijane na 4°C. Gustoća predstavlja se gustoća (p) definira kao omjer mase (m) neke rezultantu količina i gustoća pojedinih tvari i volumena (V) koji ta tvar zauzima, ili sastojaka mlijeka. Gustoća vode ==1,00; matematički prikazano formulom: p=m/V mliječne masti ==0,93; proteina = 1,39; laktoze ==1,54; suhe tvari bez masti= 1,61; soli - u procjeni kvalitete mlijeka (sadržaja suhe tvari) = 2,86; suhe tvari= 1,37.

- pri automatskoj standardizaciji masti Što sve utječe na gustoću mlijeka?

- u izračunavanju drugih fizikalnih svojstava (viskozi teta) Prosječna gustoća mlijeka iznosi 1,030, a obGustoća mlijeka nije siguran pokazatelj ranog mlijeka 1,034-1,036. Obiranje mlijeka kvalitete mlijeka pa je potrebno izvršiti i druge ima za posljedicu povećanje gustoće. Obrano analize kako bismo mogli zaključiti radi li se o mlijeko ima uvijek za 3-4 °L (laktodenzimetra) "normalnom" ili patvorenom mlijeku. višu gustoću u odnosu na mlijeko, radi toga što je O čemu ovisi gustoća mlijeka? iz obranog mlijeka izdvojena mliječna mast, tj. sastojak s najnižom gustoćom. Mlijeko koje ima - fizikalnom stanju tvari - temperaturi gustoću iznad 1,034, sumnjivo je na obiranje.

Razvodnjavanjem mlijeka snižava se - pasmini životinje - stadiju laktacije gustoća mlijeka. Mlijeko koje ima gustoću nižu od 1,028, sumnjivo je na razvodnjavanje, a mli- - sastavu mlijeka (prije svega količini masti) Nakon mužnje mliječna mast se nalazi u jeko čija je gustoća niža od 1,026, sigurno je tekućem agregatnom stanju. Hlađenjem prelazi razvodnjeno. Deset (10) posto dodane vode u 3 u čvrsto agregatno stanje što ima za posljedicu da mlijeko smanjuje gustoću za 3 kg/m ili za 3°L. ista masa ima manji volumen, a to znači da je Gustoća mlijeka se povećava s povećagustoća mlijeka veća. Radi toga, gustoću mlijeka njem: treba određivati 3-5 sati nakon završene mužnje.

- količine proteina Da bi izbjegli utjecaj agregatnog stanja masti na - količine laktoze vrijednost gustoće, preporuča se određivanje gu- količine mineralnih tvari stoće na 20°C,uz prethodno zagrijavanje na 40°C. U tablici 1 prikazane su gustoće pojedinih Gustoća mlijeka različita je u mlijeku mliječnih proizvoda, ovisno o količini mliječne pojedinih pasmina: Holstein== 1,033; Jersey = masti i suhe tvari bez masti, na različitim 1,033; Brown Swiss = 1,0318 i Ayrshire == temperaturama.

1,0317. Razlike nisu velike, ali su ipak utvrđene.

U grafikonu 1 prikazana su variranja Tablica1: Gustoće pojedinihmliječnih proizvoda vrijednosti (u L) gustoće mlijeka tijekom ovisnoo količini masti i suhe tvari bez masti kalendarske godine.

Gust o ć a (kg/L) Variranja gustoće skupnog mlijeka su Mast(%) Sbm(¾) Proizvod 4,4°c 10°c 20°c 39°c znatno manja u odnosu na individualno mlijeko.

Mlijeko 4,00 1,035 1,033 1,030 1,023 8,95 To je važno zbog činjenice što se gustoća mlijeka Homog. mlijeko 3,6 8,60 1,033 1,032 1,029 1,022 koristi kao jedan od kriterija za procjenu kvali0,02 8,9 1,036 1,035 1,033 1,026 Obr.mlijeko tete mlijeka.

Vrhnje 20,00 7,2 1,021 1,018 1,012 1,000 Izražavanje gustoće Vrhnje 36,60 5,55 1,008 1,005 0,994 0,978 0 Gustoća se izražava u L (laktodenzimetra).

Značaj određivanja gustoće mlijeka: Riječ laktodenzimetar potječe od grčkih riječi: - u procjeni patvorenja mlijeka (razvodnjavanja lactis = mlijeko; densus = gustoća; metron == ili obiranja) mjeriti.

0

Mljekarski list 10/2005.

KVALITETA

Grafikon 1: Variranja vrijednosti (u L) gustoće mlijeka tijekom kalendarske godine

MLIJEKA

0

0

-

L32,4 32,3 32,2 32,1

32 31,9 31,8

- ...

- --- -- --- --1--

.._ .._

'---

'---

'---

'---

- 7 =I=:

.._

I--

I~

-'='=> >

>

I □ Gustoća

I

>

~

I X

x x

Tablica2: Vrijednostigustoće za skupno, individualno, obranomlijeko,kolostrumi sirutku Mliieko Skupno mlijeko -prosjek - rasoon Individualno - prosjek - raspon Kolostrum Obrano mlijeko - prosjek - rasoon Sirutka

Gustoća

1,030 1,028 - 1,032 1,026 - 1,034 1,012 - 1,048 1,038 - 1,04 1,032 1,031 - 1,034 1,024 - 1,026

Laktodenzimetar Laktodenzimetar je posebna vrsta areometra za određivanje gustoće mlijeka, a može se nabaviti u prodavaonicama laboratorijske opreme. Sastoji se od sljedećih dijelova: tijela, vretena, materijala za otežavanje, ljestvice (skale) i termometra. Na laktodenzimetru su obično dvije ljestvice: laktodenzimetarska koja je podijeljena u jedinice g/cm 3 ili kg/m 3 i termometarska podijeljena u stupnjeve Celzijusa (°C).

Referentna temperatura za laktodenzimetar mora biti 20°C. Vrijednost gustoće mlijeka očitava se s laktodenzimetarske ljestvice (skale).

Mjerno područje laktodenzimetarske ljestvice može biti od 1,0150 g/cm3 - 1,0400 g/cm 3 ili od 1,0200 g/cm8 -1,0400 g/cm3 • Određivanje gustoće mlijeka Određivanje gustoće zasniva se na fizikalnom -Arhimedovom zakonu, prema kojem svako tijelo koje je uronjeno u tekućinu prividno gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuti dio tekućine. Pri tome djeluje sila UZGON koja tjera vertikalno uvis svako tijelo koje je uronjeno u tekućinu.

1vfljekarskili.st 10/2005.

Potrebne reagencije Mlijeko (sobne temperature).

Potreban pribor: - laktodenzimetar - negraduirani stakleni valjak (cilindar ili menzura) od 200 do 300 mL - vodena kupelj zagrijana na temperaturu 40°C - termometar, 0-100°C Priprema uzorka Ako je mlijeko prethodno držano u hladnjaku, mora se zagrijati na 40°C, a zatim ohladiti na 20°C i tek se tada određuje gustoća.

Postupak Na unutarnju stranu čistog, suhog staklenog valjka (cilindra ili laktodezin- menzure) polagano se ulije mlijeko metar do ruba valjka (cilindra ili menzure). Suhi, čisti laktodenzimetar se uroni u valjak (cilindar ili menzuru), malo izdigne i ponovno uroni te centrira. Pritom se malo mlijeka prelije preko ruba valjka (cilindra ili menzure) koji mora stajati na vodoravnoj podlozi. Pričeka se oko 30 sekundi ?a se laktodenzimetar umiri; termometar reagira na temperaturu mlijeka. Stupnjevi laktodenzimetra se očitavaju na gornjem rubu meniska, pri če­ mu oko mora biti u visini površine mlijeka.

Zatim se očita i temperatura.

Izražavanje i ispis rezultata Vrijednost gustoće se izražava u kg/m 3 ; g/cm3 ; a izravno se očita sa laktodenzimetra (ako je temperatura mlijeka 20°C). Ako je temper~tura mlijeka ispod ili iznad 20°C, potrebno Je izvršiti korekciju za temperaturu prema sljedećoj formuli: • ispod 20°c = očitana vrijednost - (0,0002 X~ °C) • iznad20°C = očitana vrijednost+ (0,0002x~°C) Na točnost rezultata utječu: - temperatura mlijeka - prerano mjerenje - točnost laktodenzimetra -meniskus - pjena i zrak Dopušteno odstupanje kod paralelnih analiza iznosi 0,5°L. ■ 11

VETERINARSTVO

Uspješna proizvodnja kozjeg mlijeka temelji se -pored kvalitetnog genetskog potencijala, hranidbe i smještaja - na redovitoj provedbi mjera kojima štitimo zdravlje stada. Jedna od takvih mjera je održavanje higijene i korekcija papaka.

Zanimljivo je napomenuti da se kravama zapuštenih i neurednih papaka .__; smanjuje proizvodnja mlijeka "' za 5-20 (30)% ·što nije mala količina. U proizvodnji kozjeg mlijeka također se javljaju značajni gubitci kao posljedica lošeg zdravlja papaka.

Kozama koje su u staji papci se ne troše, nego brže rastu i deformiraju se. Prerasli papci lako pucaju, a kroz pukotine ulaze mikroorganizmi (bakterije) koji uzrokuju upalu papka.

Uslijed deformacije papka (škarasti, sabljasti) tetive i ligamenti su opterećeni, javlja se bol, pa se proizvodnja mlijeka smanjuje. Koze sa preraslim papcima na prednjim nogama često kleče na prednjim koljenima (karpalni zglob) što nerijetko uzrokuje upalu zgloba: Za zdravlje i rast papaka najvažnija je higijena stelje i ispusta. Ako je stelja suha i čista, papci sporije rastu i nisu podložni infekciji. lako se u odnosu na ovce zarazna šepavost javlja rjeđe, prerasli papci (uz lošu higijenu) mogu pogodovati nastanku bolesti koza. Jarčevima je potrebno korigirati papke prije pripusta kako bi lakše skakali. Kozama u zadnjoj trećini graviditeta ne treba rezati papke.

Korekcija papaka Kozama je puno lakše orezati papke negoli govedima jer nije potrebna nikakva dodatna 12

Korekcijapapaka na livadi

... i na izmuzištu oprema (stojnica, velike škare, brusilica). Dovoljne su škare za papke i sprej za slučaj krvarenja.

M(jekarski{i.st 10/2005.

VETERINARSTVO

Poželjno je rožinu papka koza korigirati (orezati) prema potrebi, a ne dva puta godišnje. Poznato je da što ih češće režemo, imamo manje posla. Puno više vremena gubimo pri korekciji znatno preraslih papaka. Za korekciju papaka najbolje je koristiti škare za papke (ne za voćke) čijije oblik prilagođen lakšem rezanju rožine. Prije korekcije koze možemo pustiti preko vlažne površine da rožina papka omekša. Papke je najlakše korigirati na izmuzištu jer su kozama glave ukliještene u jaslama. Za razliku od ovaca, koje treba oboriti prilikom korekcije na livadi, kozama ćemo samo dignuti nogu na kojoj vršimo korekciju.

Na livadi je teže korigirati papke stražnje noge jer je koza nemirna paje potrebno držati glavu ili rogove.

Pri samom rezanju uklanjamo svu suvišnu rožinu tako da vanjski rub papka bude u ravnini s tabanim dijelom.

Nepravilnipapak

Rezanjeviška rožine

U slučaju da prilikom rezanja dođe do krvarenja, uzgajivač se ne treba brinuti; dovoljno je nakon korekcije poprskati papak sprejem za papke ili za rane i smjestiti kozu na suhu i čistu površinu.

Nakon korekcije potrebno je sakupiti svu rožinu i neškodljivo je ukloniti. Ako je prilikom rezanja u blizini pas, on će pojesti svu odrezanu rožinu.

Higijenom poda i ispusta do zdravih papaka i veće proizvodnje Temeljna je preventiva u zaštiti papaka od infekcija držanje koza na suhoj i čistoj stelji i ispustima (ne u blatu). Kozama koje se više kreću (paša, ispusti, tvrdi teren) papci se brže troše pa ih je potrebno rjeđe rezati. Pored navedenoga, svaki savjestan uzgajivač redovito će (prema potrebi) rezati višak rožine a ne će čekati da rožina poprimi oblik škara ili sablje.

Važno je napomenuti, da svim kozama po ulasku

Pravilnoorezanipapak u suhostaj moramo orezati papke kako bi se lakše kretale u zadnjoj trećini graviditeta. Koze sa zdravim i normalno oblikovanim papcima lakše se kreću, konzumiraju više hrane, i proizvode više mlijeka. O

M{jekarski liYt 10/2005.

13

VETERINARSTVO V

SUGA I

Mr. se.Antun

Kostelić

Šuga je parazitarna bolest koja zahvaća kožu brojnih vrsta divljih i domaćih životinja, a također i čovjeka. Često se javlja u jesen i zimi kao posljedica loših higijenskih uvjeta u staji.

U stajama mliječnih životinja, zbog pojave svrbeža, šuga može prouzročiti pad proizvodnje mlijeka. Životinje postaju nemirne, podložne stresu koji negativno djeluje na mliječnost. Pri pojavi šuge nije dovoljna samo terapija životinja, nego i sanacija pribora, opreme i staje.

UZROČNICI BOLESTI I PUTEVI ŠIRENJA BOLESTI Najčešći uzročnici šuge su mikroskopski malene grinje iz porodice Sarcoptidae koje parazitiraju na brojnim vrstama domaćih i divljih životinja, te na čovjeku. Šuga se prenosi na veće udaljenosti prijevozom invadiranih životinja i uvođenjem novih grla u staju. Najčešće se pojavljuje zimi.

To je bolest koja se lako širi i zahvaća veći broj životinja. Pojavi bolesti pogoduju staje s većim brojem životinja. Zdrave životinje se invadiraju kontaktom sa šugavim životinjama ili predmetima koje koristimo u staji. Šuga se javlja držanjem životinja u tijesnim, vlažnim i prljavim stajama. Pogodovni činitelj je, također, loša prehrana, a s tim je u svezi smanjena opća otpornost orgamzma.

RAZVOJ PARAZITA NA ŽIVOTINJI Oplođene ženke buše tunele u površinskim slojevima kože hraneći se tkivnim tekućinama i polažućijajašca iz kojih se za 3 do 5 dana razviju ličinke s tri para nogu. Ličinke se penju na površinu kože, te u tom stadiju mogu prijeći na drugu životinju. Nakon dolaska na površinu, ličinke buše kožu i smještaju se u površinski sloj (epiderma), gdje se dalje razvijaju do odraslog parazita koji ima četiri para nogu. Nakon oplodnje ženke proširuju postojeće ili buše nove

14

tunele. Cijeli razvoj parazita traje od 17 do 21 dan.

ZNAKOVI BOLESTI GOVEDA. Šuga najčešće zahvaća glavu, vrat, korijen repa i putište, a kad se bolest ne liječi napada i kožu trupa. Bolest, također, može zahvatiti kožu vimena.

Na koži se nakon invazije parazita pojavljuje crvenilo, gnojni mjehurići i kraste, a posljedica tih promjena je opadanje dlake. U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanje kože, a na području vrata koža postaje debela i naborana. Pojavu bolesti u životinja prati jak svrbež i nemir, tako da se životinje češu o tvrde predmete (stojnica, jasle), što često dovodi do skidanja krasta i pojave manjih rana na koži koje se mogu sekundarno inficirati.

KOZE. Šuga prvo zahvaća okolinu očiju i uši pritom dolazi do pojave svrbeži i otpadanja dlaka, potom se širi na ostale dijelove tijela (vrat i trup). Životinje se češu o okolne predmete (npr. jasle). Dolazi do pada mliječnosti.

OVCE - postaju uznemirene i počinju se češati. Na mjestima zahvaćenim šugom runo je raščupano i lako otpada. Na ogoljelim mjestima javljaju se masne kraste. Životinje mršave i proizvode manje mlijeka.

DIJAGNOZA Na pojavu šuge najčešće posumnjamo tek kada uočimo da se životinje intenzivno češu, da su nemirne i da im otpada dlaka.

Bolest prepoznajemo po promjenama na koži: bezdlačna područja, perutanje, zadebljanje i naboranost kože. Dijagnozu sa sigurnošću Mljekarski list 10/2005.

VETERINARSTVO postavljmo nalazom uzročnika u strugotinama (krastama) kože s promijenjenih mjesta.

LIJEČENJE Bolesne ili sumnjive životinje moramo odmah odvojiti od ostalih da se spriječi daljnje širenje bolesti. Šugu liječimo primjenom vodenih kupki, spreja ili parenteralnom (injekcija) aplikacijom lijeka. Kupanje ili prskanje životinja provodi se isključivo za topla vremena izvan staje.

NEGUVON (triklorfon) se primjenjuje kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja, masti ili preko usta, a njime treba izvršiti i dezinsekciju pribora i staje. Vodena otopina N eguvona pokazala je dobre rezultate, stoga ju je poželjno koristiti za liječenje životinja u laktaciji.

Vrlo je učinkovit preparat širokog spektra djelovanja poznat pod nazivom IVERKTIN koji je dao dobre rezultate i protiv uzročnika šuge.

Poželjno je da vlasnici u dogovoru s veterinarom odrede način liječenja. Nije pogodan za korištenje u laktaciji (karenca).

GAMACID D je također vrlo učinkovit, a koristi se kao kupka ili za prskanje pri čemu staje moraju biti prozračne.

Kod primjene antiparazitika u suzbijanju šuge potrebno je obratiti pozornost na karencu prema uputama proizvođača.

PREVENTIVA ŠUGE Prilikom dovođenja novonabavljenih životinja u staju, treba obratiti pozornost na kožu: obraslost dlakom ili runom, postojanje crvenila, rana ili krasta na koži. Važno je održavati higijenu u staji, te provoditi redovitu sanitaciju, dezinfekciju i dezinsekciju staje i pribora kako bi spriječili pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti.

Ne koristiti opremu i pribor iz staja u kojima su boravile šugave životinje!

Staje moraju biti čiste i, što je jako važno, prozračne. Ako su strop i zidovi u staji orošeni (vlažni), prevelika je vlažnost zraka pa je M(jekarski li.st 10/2005.

potrebno otvoriti prozore ili vrata, ali ne smije biti propuh.

BOLESTI SLIČNE ŠUGI Prema kliničkoj slici šugi mogu biti slične dermatofiloza, dermatomikoza, seboreja, piodermije, malofagoza i sifunkuloza. ŠUGA ČOVJEKA Uzrokuje jak svrbež i crvenilo kože uz pojavu gnojnih mjehurića. Najčešće zahvaća kožu između prstiju, na preponama i vanjskim spolnim organima. Šuga čovjeka uzrokovana kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži učinak, jer se šugarci na koži čovjeka ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži. Bolest prolazi bez liječenja za nekoliko tjedana, a ukoliko dođe do ponovljenog kontakta sa šugarcima može doći do senzibilizacjie i pojave osipanakoži. O

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

-cr

BLES

Oprema za staje: i>AIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

=- BROU\NERS

Surge

=-EQUIPMENT

15

VETERINARSTVO

ZDRAVLJE STADAI UPRAVLJANJ PROIZVODNJOM NA MLIJECNIM FARMAMA V

I

M,. sc.lgo,

Štoković

I

Svrha niza napisa na ovu temu bila bi: predstaviti program očuvanja zdravlja stada i prednosti takvog načina razmiš(janja i postupanja stočara i veterinara.

U današnjim prilikama sve intenzivnije proizvodnje veterinar vodi računa o zdravlju čitavog stada a ne samo o zdrav(ju i dobrobiti životinja pojedinačno.

Bez pomoći veterinara, farme ne bi mogle opstati u uvjetima oštre konkurencije i u borbi za zaradu, uz istovremenu obvezu poštivanja načela dobrobiti životinja i proizvodnje kvalitetnog i higijenski ispravnog proizvoda (održiva proizvodnja).

Svrha ove pomoći je zdrava životinja, što veća proizvodnja koja neće štetiti zdravlju životinje, a sve u sklopu programa zdravlja stada i upravljanja proizvodnjom. Pregledom pojedinih bolesnih životinja veterinar utvrđuje i zdravstveno stanje životinja u stadu, a liječenje ovisi o isplativosti cijelog postupka liječenja.

Program zdravlja stada i upravljanja proizvodnjom predstavlja spoj veterinarske medicine i djelatnosti vezanih za uzgoj životinja.

Svodi se na redovite i planirane posjete farmama, a svi se postupci provode prema unaprijed utvrđenim pravilima postupanja (protokoli). Protokoli su vezani uz pojedine dijelove upravljanja gospodarstvom. Dijelovi upravljanja gospodarstvom su: proizvodnja

Slika 1: Štala za slobodnodržanjegoveda

16

hrane, hranidba životinja, briga o zdravlju životinja, razmnožavanje životinja, proizvodnja mlijeka, uzgoj podmlatka, objekti i radnici te ulaganja. Veterinar mora prikupiti informacije i podatke o farmi, analizirati dobivene podatke i na temelju dobivenih rezultata izraditi konkretan plan pomoći farmeru. Početna točka je smisao djelovanja i želje farmera: što veća proizvodnja mlijeka ili najveća zarada. Postoje zadane vrijednosti za pojedine pokazatelje proizvodnje, npr. međutelidbeno razdoblje od 400 dana u kombinaciji s manje od 20% šepavosti u godini, manje od 25% kliničkih mastitisa u godini i više od 18 kg mlijeka po kravi dnevno.

Radi se o sveobuhvatnoj brizi za stado, ali i za farmu u cjelini. Bolest, zdravlje i proizvodnju valja sagledati s pozicije ekonomično sti.

U podršci stočarima moraju se ujediniti stručnjaci različitih profila (agronomi, djelatnici savjetodavnih službi, stručnjaci za hranidbu, genetičari, veterinari, ekonomisti i drugi) kako bi uspješno vodili poslovanje farmi.

Načinjen je program zdravlja stada za više vrsta životinja. Najviše se koristi u mliječnom govedarstvu u kojemu se najdalje otišlo s razvojem samog programa.

Kod nas se u posljednje vrijeme događaju promjene u govedarstvu, tj. na farmama za proizvodnju mlijeka, ali i u drugim vidovima govedarske proizvodnje. Prije, otprilike, jednog desetljeća i u nas je započeo proces smanjenja broja farmi s istovremenim povećanjem broja plotkinja po farmi. Polagano, ali sigurno, raste broj krava specijaliziranih mliječnih pasmina, a smanjuje se udio naše najrasprostranjenije

Mljekarski list 10/2005.

u

I IZ ti 7,1 "T

Z\ 'R \'E. K07. ..

I O

E ST..\JE

L

1U „ I

ro

' R0.'.\10.JO O, 1

VELIČINE: - od 100 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 • 12000 litara horinzontalne izvedbe

J.rns_sinox K,,l,,.h ,,i,ka 7 . -1'1:-lu llt•nj~ Stuhica

-

38s°(0)49 286 o 1o 385(0~49 287 900 1 385 {0 )49286 030 385 (0)49 287 368 385 (0)98 338 332

VETERINARSTVO

pasmine goveda - simentalca. Paralelno se zbiva najvažnijeg pacijenta - konja, prema drugim još jedna promjena, a to je smanjenje broja vrstama životinja. Naime, dolazi do značajnog goveda (mliječnih krava) uz povećanje proizporasta broja drugih životinja na farmama: vodnje mlijeka po kravi. Taj proces je naglašeniji goveda u intenzivnijem sustavu držanja, svinje, u razvijenijim zapadnim zemljama sa sustavom perad i dr. Veterinari se moraju posvetiti većem kvota, ali i kod nas, što govori o genetskom broju različitih vrsta životinja, no još uvijek se napretku.

Prema podatcima Državnog njihova usluga bazira na tretiranju pojedinih zavoda za statistiku iz 2004. godine broj životinja. Treća faza predstavlja prepoznavanje krava i steonih junica pao je s 335 000 u postojanja bolesti s jedva primjetnim znacima 1995. godini na 272 000 grla 2004. godine, a (subklinički znakovi) kQje mogu uzrokovati u isto vrijeme je proizvodnja D1lijeka gubitke u proizvodnji. Posljedaja faza, koja i sada porasla s 582 na 642 milijuna litara. traje, krenula je kada su veterinari počeli U svijetu je taj proces započeo ranije, pa je redovito posjećivati farme prema utvrđenom tako na nekim farmama za proizvodnju kravljeg rasporedu, te uz pomoć prikupljenih podataka i kompjutera uočavati znakove tih jedva primlijeka i nekoliko tisuća grla. Na našim prostomjetnih problema koji su proizvodnji nanosili rima ovaj je proces krenuo nešto kasnije, a onda velike štete. agresija na Hrvatsku, pa pretvorba te niz drugih činitelja uzrokovali su nesagledive štete našem Nažalost, kod nas ni mnogi veterinari, ni mliječnom govedarstvu.

Takva je situacija stočari još nisu prepoznali vrijednost nove uzrokovala nesigurnost stočara. Događalo se da «strategije» nadzora zdravstvenog stanja su ušli u kredit za kupnju steonih junica, a neke životinja i proizvodnje. Novi uvjeti proizvodmljekare nisu isplaćivale mlijeko po nekoliko nje nameću potrebu novih oblika pružanja mjeseci. Danas je stanje stabilnije, cijena mlijeka veterinarske usluge. To isto vrijedi i za dobra, pa su stvoreni preduvjeti za povećanje druge struke koje se zajedno s veteribroja plotkinja po uzgajivaču. narima moraju reorganizirati kako bi pruNo, okrenimo se budućnosti, tj. ulasku žile odgovarajuću podršku našim stoča­ u EU koji za mliječno govedarstvo donosi: rima. ■ sustav kvota, smanjenje cijena r.-----:;:::==::;;;;:;;;:;;;;;~---=:--;;:;;;::;;;;;;;::;;::__;;;;;::;;;;.;;;;;;...i mlijeka, smanjenje potpora i drugo. U novim okolnostima opstat će samo proizvođači s većim brojem goveda, najmodernijim sustavima proizvodnje (kakvoća mlijeka) i najboljim upravljanjem proizvodnjom (management). Takve okolnosti nameću i drugačiji pristup pružanja veterinarskih usluga.

Razvojni put veterinarske usluge, prema programu zdravlja stada, ima svoju povijest. U prvoj se fazi krenulo iskorjenjivanjem zaraznih bolesti (npr. bruceloza) koje su ugrožavale i zdravlje ljudi. U sljedećoj se fazi veterinari okreću od - do tada Slika 2: Nova tehnologija(mužnja pomoću robota)

18

/'vlljekarski/;,st 10/2005.

Đxy Foa

ICOIAB ,!i

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb• Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • www.ecolab.com

.1SOKOKVA MUJECNE STEON JUNICE SVIH PASM IZ~llOZ4 V

1

ODABIRU ZEMLJI PORIJEKl

/Austrjja, Njemačka, Nlzozems Ili u karanteni prodavate!J

KREDITIRAN

BRZAI JEDNOSTAVN LINIJA

INFORMACIJE -odabir i dogo 098/651-570 091/7955-444

MUŽNJA

PĐTPU V

AI NEPOTPUNI STrRĐJNA

MUZN~i

Nepotpuna mužnja uzrokuje pojavu mastitisa ili utječe na smanjenje ukupne količine pomuzenog mlijeka u vrijeme laktacije. Prije početka strojne mužnje postoji cisternalno mUjeDr. se.Alen ko (odmah dostupno, tj. ne treba nam sekrecija mlijeka) i alveolarno mlijeko (potrebna stimulacija i sekrecija mlijeka). .. r:::=================::::::: .._ ___________________________

I

Džidić I

Rezidualno mlijeko je ono mlijeko koje uvijek ostaje u vimenu, i to u alveolama, a može se izmusti jedino pomoću injekcije hormona oksitocina.

Uobičajeno je da rezidualnog mlijeka ima od 1 do 3 kg ili 10 do 20 % od pomuzenog mlijeka. Ako vaša krava ima veću količinu rezidualnog mlijeka, to znači da je došlo do nepotpune sekrecije mlijeka. Nju obično uzrokuje loša priprema vimena za mužnju, uplašenost ili nervoza krava, natečene sise ili neadekvatna oprema zamužnju.

Također je moguće da niste pomuzli mlijeko koje je ostalo u cisterni mliječne žlijezde i to zbog toga što ste skinuli muznu jedinicu prije nego što ste pomuzli sve dostupno mlijeko, ili zbog toga što je zatvoren prolaz između cisterne mliječne žlijezde i sisne cisterne poradi ulaska sise preduboko u sisnu gumu, ili zbog neuravnoteženog položaja muzne jedinice tijekom mužnje.

Dodatni razlozi smanjenog protoka mlijeka tijekom kraja strojne mužnje su: a) nezadovoljavajući tip ili nezadovoljavajuće stanje sisne gume; b) neuravnotežen položaj sisne gume tijekom strojne mužnje uzrokovan predugim ili prekratkim mliječnim crijevom, pogrješna zakrenutom ili nepravilno poravnanom muznom jedinicom u odnosu n!l težište krave; c) premala težina muznejedinice u odnosu na korištenu sisnu gumu ili vakuum u sistemu;

Mljekarski li.st 10/2005.

d) previsoka razina vakuuma u sistemu.

Utjecaj nepotpune mužnje na pojavu mastitisa Znanstvena istraživanja pokazala su da mala količina mlijeka koja ostaje u vimenu ne utječe na pojavu mastitisa.

To nas ne iznenađuje jer je vjerojatnije da bismo snažnom masažom vimena, čime bismo omogućili ulazak zraka između sise i sine gume, daleko više pridonijeli povećanju rizika nove infekcije vimena. Isto tako, puno je vjerojatnija češća pojava mastitisa ako muzna jedinica pada tijekom strojne mužnje.

Nepotpunom mužnjom uzrokujemo smanjenje količine mlijeka tijekom laktacije za 3%, ukoliko uvijek ostane oko 0,5kg mlijeka u vimenu.

Koja količina mlijeka može ostati u vimenu kako bismo mogli reći daje mužnja bila potpuna? Ukoliko se muzna jedinica pravilno stavi na vime i podesi u odnosu na težište krave koju muzemo, tada je količina mlijeka koja ostaje u vimenu uvijek manja od 0,25 kg po kravi.

Problemi nastaju ako ostane preko 0,5kg mlijeka u vimenu.

Na koji način ćemo to ustanoviti?

Poslije svake strojne mužnje treba izmusti do kraja barem 10 krava i na temelju njihove prosječne vrijednosti utvrdit ćemo količinu mlijeka koju nismo uspjeli pomusti tijekom strojne mužnje. Ukoliko je količina mlijeka u vimenu veća od 0,5kg mlijeka, tada je prisutan neki od navedenih problema.O

21

GOSPODARSTVO V

NOVI KRITERIJI ZA NOVCANE POTICAJE U POLJOPRIVREDI I

Bosnić

Dr. se. Petar

stanje u pol,joprivredi I IakoSadašnje Hrvatska službeno nije započela predpristup-

ne pregovore s Europskom unijom, naša se pol,jopriU odnosu na Uniju, u Hrvatskoj vreda vrlo intenzivno priprema za usklađivanje je velika razlika u razvijenosti, prosvoje proizvodnje s agrarnom politikom Unije. duktivnosi i veličini posjeda te u pojedinim sektorima poljoprivrede. Promjenom privrednih proizvoda, već i novčane poticaje kako nekih uvjeta proizvodnje nastaju veoma složeni bi bili konkurentni zemljama članicama Europske problemi i posljedice. Posebno je pitanje jesu li unije.

Mjere agrarne politike obiteljska poljoprivredna gospodarstva osposoPostojeće mjere agrarne politike u području bljena da se kao komercijalni proizvođači mogu svojim agrarnim proizvodima izložiti na otvo- proizvodnje mlijeka stimulativne su i dale su određene pozitivne rezultate, ali ne u dovoljnoj renom tržištu konkurenciji agrarnih proizvoda mjeri u odnosu na velik godišnji utrošak budžetrazvijenih zemalja.

Unatoč svim državnim mjerama i poticajima skih sredstava i novčanih poticaja. razvoja poljoprivrede, restrukturiranje hrvatKarakteristična je 2005. god. jer je u skog agrarnog sektora prate mnogi aktualni i proizvodnji kravljeg mlijeka došlo do ukupnog objektivni problemi: ove godine vremenske ne- djelovanja svih mjera agrarne politike što se pogode (manja proizvodnja pšenice, duhana, odrazilo na značajan porast otkupa mlijeka. mesa, voća i drugih kultura), rast cijene goriva i Smanjuje se broj malih nekomercijalnih prodrugih energenata te raznih repromaterijala. Na izvođača mlijeka, a mljekarska industrija tržištu se stvara nelojalna konkurencija uvozom racionalizira otkup mlijeka te ne preuzima jeftinog i subvencioniranog goveđeg mesa, sireva mlijeko niže kvalitete i mlijeko od malih i iz južnoameričkih država, pa se dovodi u pitanje i udaljenijih proizvođača. izvoz domaćeg šećera na tržišta Europske unije.

Sabor Republike Hrvatske za područje poljoPoremećeni su odnosi ponude i potražnje gov~privrede, a što se odnosi i na govedarstvo i đeg mesa i kravljeg mlijeka te je država reagirala proizvodnju mlijeka, donio je sljedeće značajnije interventnim mjerama otkupa mlijeka, što je reformske propise: neuobičajeno s ekonomskog stajališta jer je u - Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva Hrvatskoj deficit goveđeg mesa i mlijeka.

Republike Hrvatske (N.N.-89/2002.)

Posljedice navedenih disproporcija u - Zakon o poljoprivredi (N.N.-66/2001.,83/2002.) poljoprivredi s jedne strane je veći pritisak - Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarproizvođača koji traže povećanje cijena agrarnih stvu i šumarstvu (N.N.-87/2002., 117/2003., proizvoda i zahtijevaju kompenzaciju po osnovi 82/2004., 12/05.) rasta određenih proizvodnih troškova, a s druge Temeljem navedenih zakona donose se razni strane izražena su mišljenja da bi trebalo sma- drugi prateći propisi koji posebno reguliraju podnjivati ne samo visoke postojeće cijene poljo- ručje poticaja proizvodnje, način i uvjete koje 22

Mije/carskili3t 10/2005.

GOSPODARSTVO

korisnici novčanih budžetskih sredstava moraju ispunjavati za određene agrarne proizvode i poljoprivrednu proizvodnju.

Novčani poticaji u govedarstvu i proizvodnji mlijeka Pravilnik o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" broj 24/2005.) regulira provedbu modela poticanja proizvodnje u poljoprivredi koji obuhvaća: zahtjeve za poticaje, način izračuna poticaja, dinamiku isplate, ali i povrat protupropisno ostvarenih sredstava za novčane poticaje. Cjelokupan model poticanja proizvodnje obuhvaća Integralni administrativni i kontrolni sustav (IAKS).

IAKS je obveza uvjetovana kriterijima Europske unije i obuhvaća računalnu bazu podataka (Upisnik, podatci o korisnicima), identifikacijski sustav za čestice poljoprivrednog zemljišta, sustav za označavanje i registraciju domaćih životinja kao i administrativnu i inspekcijsku kontrolu korisnika novčanih poticaja.

Prema ovom Pravilniku za poljoprivredna gospodarstva, korisnike novčanih poticaja, povoljni su rokovi u kojima se ostvaruju isplate novčanih poticaja za određenu poljoprivrednu proizvodnju i proizvode.

Za sve korisnike novčanih poticaja Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" broj 105 od 1. rujna 2005. god.) donosi veoma velike i značajne promjene.

Primjena ovih novih uvjeta za podnošenje i ostvarivanje novčanih poticaja započinje u 2006. godini.

Poticaji za rasplodnu stoku. Za ovu kategoriju rasplodnih goveda tj. za mliječne krave, uzgojno valjane matične krave i krave u sustavu krava - tele nisu promijenjeni uvjeti.

Zahtjevi za novčane poticaje podnose se jednom godišnje u razdoblju od 1. veljače do 15. rujna, a Mljekarski list 10/2005.

sredstva novčanih poticaja isplaćuju se do kraja veljače sljedeće godine.

Poticaji za domaću telad za tov, žensku telad za tov i tov junadi. Podnošenje zahtjeva za novčane· poticaja produžava se sa sadašnjih rokova, tj. za svako tromjesečje, na dva polugodišnja zahtjeva. Više se neće isplata sredstava obavljati četiri, već dva puta godišnje i to prema zahtjevima: za prvo polugodište do 15. rujna, a za drugo polugodište isplata će biti do kraja veljače sljedeće godine.

Poticaji za rasplodne bikove. Nakon komisijske ocjene o namjeni iskorištavanja bikova (prirodni pripust, proizvodnja sperme) zahtjev za poticaje podnosi se u roku 60 dana, a isplata novčanih poticaja treba uslijediti u roku dva mjeseca od isteka roka podnošenja zahtjeva.

Poticaji za mlijeko (kravlje, ovčje, kozje). Uslijedile su najveće promjene. Prekida se višegodišnja dobra praksa u sustavu podnošenja zahtjeva za otkupljeno mlijeko i u rokovima isplate novčanih poticaja. Prema važećem modelu, s primjenom do kraja 2005. godine, zahtjevi za otkupljene količine mlijeka podnose se mjesečno a isplata novčanih poticaja izvršava se u roku 60 dana od mjeseca u kojemje mlijeko prodano.

Do sada su temeljem mjesečnih zahtjeva za potpore za mlijeko, tijekom gospodarske godine, poljoprivrednim gospodarstvima proizvođačima mlijeka - isplaćivana sredstva novčanih poticaja deset puta, a za mlijeko iz otkupa tijekom XI. i XII. mjeseca isplata je bila u siječnju i veljači naredne godine.

Od 2006. godine zahtjevi za otkupljeno mlijeko podnose se tromjesečno, a isplata novčanih poticaja je u roku od 60 dana od isteka tromjesečja u kojem je mlijeko predanootkupljeno. U kalendarskoj godini, prema novim uvjetima, sredstva novčanih poticaja za isporučeno mlijeko proizvođači mlijeka dobivat 23

GOSPODARSTVO~======== će kroz

svega tri isplate umjesto dosadašnjih novčanih poticaja godišnje isplaćivanih deset puta. Za otkupljeno mlijeko iz četvrtog tromjesečja novčani poticaji bit će isplaćeni tijekom veljače sljedeće godine.

Zaključak

Za obiteljska gospodarstva, proizvođače mlijeka i goveđeg mesa, novčani poticaji značajan su godišnji izvor prihoda te nova produžena dinamika isplate ovih sredstava značajno pogoršava uvjete poslovanja i njihov ekonomski položaj. Kasnija naplata sredstava novčanih poticaja ugrožavaju njihovu likvidnost i raspoloživi potreban obujam obrtnih sredstava.

Trendovi ovogodišnjeg značajnog porasta otkupa mlijeka nisu pokazatelj stabiliziranog stanja u ovoj stočarskoj grani. U 2006. godini, pod utjecajem mjera agrarne politike, smanjiti će se broj proizvođača i otkup mlijeka, jer na novčane poticaje nemaju pravo proizvođači s

manje od četiri mliječne krave i oni koji tijekom prethodne godine nisu isporučili minimalnu količinu od 6 000 litara mlijeka.

Kada je proizvodnja mlijeka još uvijek deficitarna, nije primjerena restriktivna politika mjera agrarne politike, tim više što samo većom proizvodnjom kravljeg mlijeka - u pregovorima s Europskom unijom - možemo izboriti što povoljniju i veću kvotu za mlijeko.

Ovakva rješenja za novčane poticaje, kada se poticaji smanjuju i kada se pogoršavaju uvjeti isplate sredstava, ne stimuliraju potencijalne investitore na razvoj proizvodnje mlijeka i izgradnju novih objekata kao ni za realizaciju Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Pitanje je hoće li i mljekarska industrija zadržati dosadašnju poslovnu politiku isplate sredstva za otkupljeno mlijeko u rokovima od mjesec dana nakon mjesečnog obračuna mlijeka?

Tablica 1: Postojeći i novi kriteriji i rokoviza ostvarivanjenovčanih poticaja u govedarstvu Stokaproizvod Rasplodna stoka

Domaća telad

Rokovi za isplatu poticaja Podnošenje zahtjeva Do 2005.

Novo od 2006. Do 2005. god.

Novo od 2006.

Jednom Do kraja veljače Do kraja II. Jednom sljedeće godine godišnje godišnje sljedeće godine od 1.11.-15.IX. od l.II.31.VIII.

Drugi uvjeti Veterinarskapotvrda o zdravlju stada od kud potječu grla

tromjesečno

Polugodišnje Uroku I-.Vl.;VII.-XII. 2,5 mjeseca

Vlasnik teleta - do 15. IX. - kraj II. mjeseca Težinateleta do 130kg.

Ženska telad

tromjesečno

Uroku od2,5 Polugodišnje I.-VI.;VII.-XII. mjeseca

- do 15. IX. - kraj II. mjeseca

Tovjunadi

tromjesečno

Uroku do 2,5 Polugodišnje I.-VI.;VII.-XII. mjeseca

Rasplodni bikovi

60 dana od završetka testa Jednom godišnje uz

za tov

Mlijeko

24

mjesečna

60 dana od završetka testa Objekti za preradu mlijeka:

izvješća

tromjesečno

60 dana od podnošenja zahtieva U roku 60 dana od isteka mjeseca

Podatci o minimalnim količinama; uzgoj do reprodukcijskedobi

Podatci o minimalnim količinama: ocjena kvalitetena liniji klanja 60 dana od Komisijskizapisnik o podnošenja ocjeni i namjeni zahtjeva korištenjabika - Kvaliteta/Pravilnik 60 dana od isteka - Najmanje 4 krave tromjesečja - Minimalna ispruka 6 000 litara mlijeka O - do 15. IX. - kraj II. mjeseca

M!Jekarskili.st 10/2005.

IZGRADNJA

"LAUF STAJA"

REALIZACIJA OPERATIVNOG PROGRAMA RAZVOJA STOČARSTVA IZGRADNJA NOVIH STAJA• ccLAUF STAJA>> I Mr. se. SrećkoLadišić

I

«Lauf staja» = staja sa slobodnim držanjem krava. Zašto staja sa slobodnim načinom držanja krava? Zato što ovakva staja ide uz suvremenu tehnologiju koja nosi visoku produktivnost po jednoj kravi. Svaka imalo ozbiUnija investicija danas više ne ide uz godišnju proizvodnju mlijeka po kravi ispod 5 000 litara.

ne za više. Susjedno gospodarstvo također može dobiti građevinsku dozvolu za staju za 30 krava. I to ne ugrožava plan uređenja prostora i ekologiju prostora. Ali ako od ta 2 OPG samo jedno planira staju većeg Godišnja proizvodnja mlijeka po kravi i broj kapaciteta, a drugo OPG uopće ne ili je u krava su osnova planiranja bilo kakvih kategoriji OPG koje će kroz neko razdoblje investicija. Investicije do 750. 000,00 kuna ili nestati, za pojedinačnu staju većeg kapaciteta 100.000 EU mogu se planirati za proizvodnju od opet nije moguće dobiti građevinsku dozvolu.

5 000 do 6 000 litara godišnje po kravi. U vrhu i tehnološke mogućnosti laktacije ovo je svega 23 do 27 litara proizve- 4. organizacione farmera. denog mlijeka dnevno. Ovo po jednoj kravi dnevno, nosi ukupni prihod po cijeni 1 litre mlijeka od 5. proizvodne mogućnosti stada.

2,5 kuna ili 0,33 EU, 57,50 do 67,50 kuna ili 7,66 6. dobar investicijski program. Investicijski programi se ne rade tek toliko, samo da banka do 9 eura. Investicije iznad 750.000,00 (100.000 odobri kredit. Investicijski program je EU), do 2,000.000,00 kuna ili 266.666 eura izuzetno važan. On stoji ispred cjelokupnog definitivno se više ne mogu planirati s ovakvom budućeg poslovanja. proizvodnjom. Za ovakve investicije potrebna je proizvodnja od 6 000 do 7 000 litara .------------------------, godišnje po kravi ili u vrhu laktacije od 27 do 31 litrednevno.

Koji još sve činitelji određuju veličinu planirane investicije i njenu uspješnu realizaciju?

1. veličina posjeda, vlastite površine + zakup. Jedna krava + pomladak = 0,57 ha ili O,75 ili 1 ha (ovisno o području i klimi i načinu gospodarenja zemljištem).

2. veličina okućnice ili gospodarskog dvorišta.

3. prostorni planovi uređenja prostora.

Danas najveći problem u Hrvatskoj! ....._ __.

Jedno gospodar st vo može dobiti Slika 1: OPG NIKOLA SEVEROVIĆ - RadeljevoSelo,Rasinja

____________________

građevinsku dozvolu za 30 krava, ali

Mljekarski li.st 10/2005.

-

Zemljani radovi,iskop temelja i lagune20.06.2005.

25

IZGRADNJA

"LAUF STAJA"

7. glavni - izvedbeni projekt za staju i silose. (Koliko projektanata u Hrvatskoj ima licencu za projektiranje «lauf staja»? Mnogi projekti, kada bi išli na reviziju u Projektantsku komoru, ne bi dobili prolaznu ocjenu). Prije izrade projekta trebaš projektantu pribaviti sve standarde - projektnu dokumentaciju - za opremu koja će biti ugrađivana u staju. Neki su s ovim imali loša iskustva.

8. dobar šef gradilišta i dobra građevinska ekipa koja ima iskustva na ovakvim poslovima.

9. obvezan nadzor gradnje po projektu i zadanoj kvaliteti izvedbe. Najbolje da to bude projektant koji je izradio izvedbeni projekt nacrt staje i silosa.

10. Prilikom sklapanja ugovora o gradnji nemojte pristajati na ponude duže od 3 mjeseca ili 90dana.

11. Sa dobavljačima izmuzišta nastajte se pogoditi da se oprema isporuči i ugradi u roku od 30 dana po uplati iste.

Dobivanjem kvota sve će farme dobiti svoje registarske brojeve. Sve staje će morati imati uporabnu dozvolu. Svu originalnu dokumentaciju morate čuvati.

Slikovni prikaz (1-5): izgradnja «lauf staje» na OPG Nikole Severovića, Radeljevo Selo, općina Rasinja, Koprivničko - križevačka županija. Dovršenje i useljenje staje planirano je do polovice listopada 2005. O

Slika 3: Čekalište i zemljaniradovina izmuzištu 08. 08. 2005.

Slika 4: Prva laguna i otvorza mt/ešanjegnojovke 28. 08. 2005.

Slika 5: Sjevernizid je gotov,betoniranjenosećih stupova28. 08. 2005.

26

Slika 2: 06. 07 2005. - betoniranjetemeljai postavljanjeoplateza zidovelagune

Ml.fekarskilist 10/2005.

GUDOVAC 2005.

V

XIII. MEĐUNARODNI STOCARSK I GOSPODARSKI SAJAM U GUDOVCU VesnaBuli( dipl. ing.

Tradicionalni XIII. međunarodni stočarski i gospodarski sajam održan je od 02. do 04. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara.

Organizatori ovog sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarski centar, a suorganizatori Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i Obrtnička komora Bjelovarska-bilogorske županije. Županija partner bila je Sisačko moslavačka županija. Ovogodišnji sajam otvorio je predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesić.

Generalni sponzor ove izložbe bio je Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., a sponzor ishrane stoke Kušić promet d.o.o., Sv. !van Zelina. Sajam je posjetilo 53 000 posjetitelja koji su obišli oko 400 izlagača na prostoru od 230 000 m 2 • Tijekom održavanja Sajma održano je i 12 stručnih okruglih stolova iz područja govedarstva, svinjogojstva, ekološke poljoprivrede, pčelarstva. U stočarskom dijelu sajma izložena je 320 grla najkvalitetnije stoke, te više pasmina goveda iz: Bjelovarska-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke, Varaždinske i Sisačka-moslavačke županije.

Izloženo je pet kolekcija simentalske pasmine: • osam steonihjunica • jedanaest mladih krava • deset grla ostalih krava • devet krava -bikovskih majki - dva rasplodna bika (Murko K-624 HB 7537 i Ego K-650 HB 7643), vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb.

Holstein friesian pasmina predstavljenaje s tri kolekcije: • tri steone junice • osam mladih krava • pet grla ostalih krava Mljekmski list 10/2005.

Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom krava s teladi i bikom Conan HB 33 vlasništvo Agronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Slavonsko - srijemsko podolsko govedo predstavljale su dvije krave, a vlasništvo su Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb - Križevci.

Hereford pasminu predstavljala je krava s teletom i bikom, vlasništvo uzgajivača R. Džakule.

Izložene kolekcije simentalske pasmine ocijenilo je Stručno povjerenstvo za ocjenu goveda: Johan Tanzler, ing. -iz Austrije; mr. se.

Miroslav Kovač, dipl. ing.- predstavnik CROSIM i Aleksandar Kljujev, dipl. ing. - predstavnik HSC-a. Izložene kolekcije HF pasmine ocijenilo je Stručno povjerenstva za ocjenu goveda: Kess Ruyter iz Nizozemske-predstavnik Udruge hrvatskih uzgajatelja holstein goveda, doc. dr. Ante lvanković - predstavnik Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Zdenka lvkić dipl. ing. predstavnik HSC-a. Komisiji za ocjenu obje pasmine predsjedavala je Vesna Bulić, dipl. ing. - voditelj uzgojnog programa govedarstva.

Za sva prvo, drugo i treće nagrađena grla, vlasnici su - pored brojnih darova sponzora nagrađeni diplomom koju imje uručio ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. i pomoćnica mr. se. Ana Dakić, a pomoćnik ministra gosp. dr. se. Mate Brstilo, ravnatelj uprave za veterinarstvo, uručio je zvona za šampionke izložbe.

Prvonagrađena grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: • u kolekciji steonih junica, nagrada za grlo ARISA žb. 0005023765, čija je mliječnost majke u maksimalnoj Iv. laktaciji iznosila 5 615 kg mlijeka s 3,9% mliječne masti i 3,0% 27

GUDOVAC

2005.

bjelančevina.

========~

Uzgajatelj:

Dragan

Vuraić,

Breznički Hum.

• u kolekciji mladih krava- nagrada za grlo MERI žb. 0006072136, koja je u prvih sto dana proizvela 2 459 kg mlijeka s 3,9% m.m. i 3,1% proteina. Uzgajatelj: Ivan Čurdija, Sv.I. Žabno,

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte •

U SVOJU budućnost.

• u kolekciji ostalih krava grlo NINA žb.

0021061980, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6 836 kg mlijeka s 3,8% mliječne masti i 2,9% bjelančevina. Uzgajatelj: Davor Pocrnčić, V.Grđevac,

Farmerkrediti za proširenje stočnog fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivnakamatnastopa za ročnost kredita 84mjesecaro,26%.

Investicijskikreditizapoljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.

HBOR-KREDID do 12 godina do 2 godine počeka.

Prijevremenaisplatanaknadaza mlijeko kooperantimaLURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar,F. Supilau, tel: 043/24122:z gdjećete dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

28

GUDOVAC

2005.

• u kolekciji bikovskih majki - krava RAJKA žb.

0017056533, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 6 923 kg mlijeka s 3,9% mliječne masti i 3,5 % bjelančevina. Uzgajatelj: Stjepan Kruhin, Prikraj.

• u kolekciji ostalih krava - grlo ZORAN žb.

6100208241, koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 360 kg mlijeka sa 4,4 % mliječne masti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Marijan Hartman, Sv.1.Žabno

Prvonagrađena grla po kolekcijama

za

holstein friesian pasminu: • u kolekciji steonih junica - grlo GAMA žb.

2100017122, čija je mliječnost majke u maksimalnoj drugoj laktaciji iznosila 13 298 kg mlijeka s 3, 1% mliječne masti i 3, 1 % bjelančevina. Uzgajatelj: Davor Šmidt, Hercegovac,

Šampionsko grlo simentalske pasmine: kravaMAZAžb. 0017037515; maksimalnuje

• u kolekciji mladih krava - grlo JOLANDA žb.

0039011246, koja je u prvih sto dana proizvela 3 000 kg mlijeka. Uzgajatelj: Mato lmbrišak, Štefanje Mljekarski li.st 10/2005.

29

GUDOVAC

2005.

mliječnost imala

u trećoj laktaciji sa 8 731 kg mlijeka, 4,0 % mliječne masti i 3, 7 % bjelanče­ vina. Uzgajatelj: Ivan Čurdija, Sv. I. Žabno. Šampionsko grlo holstein friesian pasmine: krava ALKA žb. 0039007122, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 8 486 kg mlijeka s 3,6 % mliječne masti i 3,1 % bjelanče­ vina. Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje, o čijem će gospodarstvu biti više riječi u prilogu na str. 38i39.

U ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ministar gosp.

Petar Čobanković uručio je nagrade proizvođa­ čima za postignute rezultate u stočarskoj proizvodnji 2004. godine. Nagrada «Uspješni stočar» dodijeljena je OPG i trgovačkim društvima. U kategoriji obiteljskih gospodarstava nagradu su dobili: 1. JOSIP VINCEKOVIĆ - najveći proizvođač kravljeg mlijeka 2. ŽELJKO JAMBROŠIĆ - najveći proizvođač kozjeg mlijeka 3. IVO PRANJEŠ - najveći proizvođač ovčjeg mlijeka 4. MIRKO BILANDŽIJA - najveći proizvođač svinjskog mesa

[i]

5. JOSIP ŠIRJAN - najveći proizvođač goveđeg mesa 6. IVAN CAREVIĆ - uzgajivač s iznimnim doprinosom razvoju stočarske proizvodnje U kategoriji trgovačkih društava nagrade su dobili: 1. VETERINARSKA STANICA MERKUR najveći proizvođač svinjskog mesa 2. FINAGRA d.o.o. - najveći proizvođač goveđeg mesa 3. IPK MLIJEČNA FARMA HOLSTEIN najveći proizvođač kravljeg mlijeka.

U sklopu stočarske izložbe održana je 1 aukcijska prodaja za kojuje prijavljeno 79 grla, a prodane su 32 junice. Prosječna prodaja cijena bila je 10.780,00 kn, a najviša cijena za steonu junicu iznosilaje 13.400,00 kn.

U sklopu Sajma održan je 03. 09. 2004. g. okrugli stol pod nazivom "Utjecaj hranidbe i držanja na kvalitetu mlijeka". Sudionici su bili: mr. se. Ana Dakić, doc. dr. Ante Ivanković, prof. dr. se. Darko Grbeša; Franjo Poljak dipl. ing., ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra; Vesna Bulić, dipl. ing., voditelj uzgojnog programa za govedarstvo HSC-a. O

Štedno-kreditnazadruga

DEMOS Mikrokreditniprogram

DEMOS

•KREDITI:

Za sve detaljnije informacije

•Za krave •Za poljoprivredu •Za ovce i koze •Za malu i srednju poslovnu djelatnost •Nenamjenski krediti

MartinaGambona4 Karlovac te!: 047-615-827ili 615-828

S. I A. Radića 5 Dvor tel: 044-871-317

P.Preradovića 6 Pakrac te!: 034-412-055

KraljaZvonimira2 Drniš te!:022-888-038

• FLEKSIBILNE GARANCIJE •POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZA REALIZACIJA

30

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

www.demos-skz.hr

Mljekarski list 10/2005.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam I

itszavisoku proizvodnju. m,Ue idobro zdravlje krav

Počdna krmna smjesa zatelad

Zauzgoj zdrave inaeredne t~_la

zusteau mluek

@vnERINA

d.o.o

Sveronedel1ska 2, Kalinovko, 10436 RokovPorok, HRVATSKA, telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·moil: infoOveterinohr, www.veterino.hr

POZIV AMO VAS NA JURVALOV KUĆNI SAJAM UZ PRIGODNI PROGRAM I POPUST, 21. LISTOPADA 2005. GODINE U VRBOVCU

=aur~

VRBOVEC, E. de Piennesa bb tel.: 01/2791-822, 279)-990_, fax: 0l/~792-035

d.o.o. ~

e-mall: ·

'ERALNIZA

Jurval@Jurval.hr, t: www.jurval.hr

TRA/m RVNIDI.

Najpovoljnijaponuda- besplatnadostava.Provjeritef

GOSPODARSTVO

O r·-m)tabiJIJmJQstiJ p1r:oiJ2vco;rrJm1jj 11111Jij ~ mJe~arrJ iJSJada Kada se govori o rentabilnosti proizvodnje mlijeka vrijedi istaknuti opću zakonitost - u normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do određene granice nakon koje rentabilnost kao i ekonomičnost počinju opadati.

Prof dr. se. Zoran Grgić --Ova granica je niža u malomliječnih nego u visokomliječnih pasmina zbog odnosa uzdržnih i proizvodnih potreba grla, te odnosa stalnih i varijabilnih troškova po proizvodnom grlu. Zato se granica rentabilnosti razlikuje od gospodarstva do gospodarstva, od pasmine do pasmine, te ovisno o tehnologiji držanja grla.

Gdje se nalazi ta granica? Još početkom 60ih godina (dr. Većeslav Pavlek, Kalkulacije u stočarstvu, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1962.g.) se ustvrdilo kako je granica rentabilnosti sirnentalske pasmine i sivosmeđeg alpskog goveda iznad 4 tisuće litara mlijeka po grlu, a istočno-frizijskog iznad 6 tisuća litara po grlu.

Radi usporedbe stanja i kretanja iz područja ekonomike proizvodnje mlijeka, posebno proizvodne cijene i rentabilnosti, te činitelja koji određuju rentabilnost, uzeo sam podatke iz tog razdoblja i pretvorio ih u vrijednosti po sadašnjim cijenama.

Još prije 50 godina, i u onim uvjetima značajno viših cijena mlijeka, ekonomskom analizom zaključeno je: - Cijena proizvodnje mlijeka viša je od opravdane čak i u uvjetima intenzivne proizvodnje (veći broj krava i veća mliječnost) zbog visokih troškova posebice krmiva i režijskih troškova (dakle, neproizvodnih).

---

- Visoka proizvodnja je rentabilna, ali samo u blizini gradova gdje je veća prodajna cijena mlijeka. (Ovo danas nije moguće, ali tadaje zbog nestašice, a visoke potražnje u gradovima, te zbog manjih troškova transporta - bilo normalno.)

U proizvodnji mlijeka lako je utrživ nusproizvod stajski gnoj, čija je cijena 50-100% veća u blizini gradova gdje se uspješno prodaje za potrebe vrtlarstva. (Danas, kada se koriste druge vrste gnojiva, često se govori da je vrijednost stajskog gnoja jednaka troškovima njegova odvoženja s farme.)

Prema podatcima iz 1953. godine za prodajnu cijenu mlijeka od 3,20 kuna granica rentabilnosti je na razini od 2 800 litara mlijeka po kravi za farmu od 100 krava. U dio mlijeka se u prihodu povećava s povećanjem proizvodnje mlijeka po grlu, što je razumljivo, jer krava daje samo jedno tele i tu nema mogućnosti nekog povećanja, kao što je to slučaj s namuzenim mlijekom. Već 1960. godine granica rentabilnosti podignuta je na gotovo 4 000 litara mlijeka po kravi, a kao osnovni razlog naveden je porast cijene krmiva i drugih izravnih proizvodnje (rad, Tablica 1: Kretanje osnovnihekonomskihpokazatelja 1953.g. po jednoj troškova kravi (pretvorenou sadašnje cijene) materijal i usluge).

Opis / litara 1 200 3000 4 000 5 000 6 000 2 000 Za sigurnu rentabilnost 6.016 15.504 22.496 8.736 12.016 18.896 Prihodi kn proizvodnje takvih društvenih 8.562 12.556 14.280 15.703 9.478 11.408 Rashodi kn farmi zagovarana je stvarna -2.546 2.948 -742 608 4.616 6.793 Dobitak kn 5,33 23,48 43,26 32,32 Rentabilnost % potreba hrane za tada visoku Proizvodna cijena 4,55 3,03 2,59 2,42 2,21 3,47 proizvodnju mlijeka po kravi. kn/litra Osnovna pravila hranidbe su : Udio mlijeka u 63,83 79,89 82,56 84,67 85,35 73,26 Prihodu% - odnos uzdržne i produktivne

Mljekarski lwt 10/2005.

33

GOSPODARSTVO hrane treba biti 1:0,9 ili 1:1 i više (optimum za 4 tisuće kg godišnje) - po litri mlijeka ne smije se trošiti više od 0,5 kg škrobnih jedinica. U praksi društvenog kombinata to je izgledalo kao u tablici 2.

Za tadašnja poljoprivredna gospodarstva posebno se naglašavalo da mala muznost rezultira visokom proizvodnom cijenom litre mlijeka.

Posebice je to bilo važno za odnos uzdržnih i proizvodnih potreba, a isticalo se kako krave simentalske ili montafonske pasmine na malim obiteljskim gospodarstvima, nisu ni kapacitetom predodređene za višegodišnju proizvodnju iznad 4 tisuće kgna godinu.

Na obiteljskim je gospodarstvima situacija bila drukčija. Kao i danas u gospodarstvima s manjim brojem krava razmatrani su činitelji rentabilnosti na značajno nižoj razini mliječnosti. Od 10 odabranih gospodarstava samo su 4 poslovala s dobitkom, a kako je prosječno stado bilo manje od 10 grla, jasno je da se ne može govoriti o zadovoljavajućem poslovanju koje osigurava punu egzistenciju obitelji. lako postoji određena nepravilnost kretanja cijene koštanja sukladno povećanju proizvodnje mlijeka, može se vidjeti kako je u pravilu do razine od 2,2 tisuće litara po kravi proizvodnja u gubitku.

Ekonomska je analitika pokazala da je za gospodarstva racionalnije i rentabilnije držati manji broj visokoproizvodnih, nego veći broj niskoproizvodnih grla. Za jednu litru mlijeka po muznoj kravi (uključujući proizvedeno tele i stajski gnoj) je kod visokoproizvodnih grla potrebno manje ulaganje u staju za visokoproizvodna grla, jer su manji su troškovi amortizacije i staje i grla i opreme, manji utrošci rada, pa tako i naknade za rad. Rast troškova hranidbe potrebne za podizanje mliječnosti nije tako velik kako raste proizvodnja mlijeka i prihod od te nove proizvodnje.

Za usporedbu, može se istaknuti kako su 34

Tablica2: Struktura hranidbepo kravi za 4 460 kg mlijeka (podatciEkonomijaBelje 1957 - 1958.g.)

Oois Lucerka siieno Lucerka, zeleno Zelena smjesa Kukuruz zeleni Repino lišće Silaža Rezanci šeć. repe svježi Rezanci šeć. repe suhi Kukuruz prekrupa Mekinje Sačma soja Vitaminozna k. smjesa Krmna slama Vaonenac Sol UKUPNO

Vrijednost škrobnih kQ jedinica 210 63,0 1 750 157,5 220,0 2 750 845 76,1 243,0 2 700 44,5 445 4 805 480,5 114 67,0 273,7 334 260,5 521 49,1 70 55,5 93 802 160,4 17 17 15 473 2 150,8

-

tadašnji agroekonomisti za ocjenu konkurentnosti domaće proizvodnje mlijeka imali farme u Danskoj, Nizozemskoj i Italiji koje su u prosjeku ostvarivale proizvodnju od 3 800 do 4 400 litara po grlu. Neki su primjeri već početkom tih 60-ih godina imali stajske prosjeke od preko 6 300 litara. Može se zaključiti, da je odnos za usporedbu sličan današnjem - bili smo i ostali

Tablica3: Proizvodnjamlijeka na obiteljskim gospodarstvima1960.godine Gospodarstvo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Prosiek

Mlijeka po kravi 1 437 1 675 1 810 2 141 2 198 2 211 2 326 2 345 2 721 3 388 2 225

Ck kn/litra 5,75 4,62 4,75 3,87 3,53 3,73 5,27 4,16 3,13 3,59 4,24

Dobitak/ gubitak po kravi -2.719 -1.269 -1.606 -18 726 280 -3.278 -693 1.982 906 -845

Mljekarski li.st 10/2005.

=======================~

GOSPODARSTVO

Tablica4: Kretanjeosnovnihekonomskihpokazateljapo jednoj kravi,. 2003. godine

redu sada i gledano na kraći rok, no vrlo brzo će se pokazati ispravOpis / litara 1200 2000 3000 4000 5000 6000 nost poslovanja dijela proizvođača Prihodi 4.000 5.800 8.380 11.310 13.541 16.121 koji su u stanju relativno lako Rashodi 4.649 4.904 6.547 8.526 11.141 13.332 (kvaliteta grla, staje i opreme, Dobitak -649 896 1.833 2.784 2.400 2.789 dovoljno zemlje i radne snage, Rentabilnost% -13,97 18,28 27,99 32,66 21,54 20,92 znanje i vještine) povećati i zadrCijena koštanja 3,87 2,45 2,18 2,13 2,23 2,22 Udio mlijeka u žati svoju proizvodnju na gornjim 79,80 91,72 95,23 94,07 98,22 99,00 prihodu granicama koje su navedene u ovim tablicama. negdje na polovici dostignutog u razvijenom I ništa se značajno nije promijenilo u svijetu, bar kad govorimo o našem prosjeku, a ne preporukama, ali ni u odnosu na razvijene o boljim primjerima koje uvijek imamo.

U današnjim uvjetima samo kod većih zemlje. Jedino je upitno inzistiranje na povećanju proizvodnje mlijeka po kravi, ali s manjim tehnoloških pogrešaka može se očekivati najniža brojem grla. Činjenica je kako je za naša obiteljprodukcija s kojom su se susretali ekonomski ska gospodarstva, zbog odnosa proizvođačko­ analitičari prije 50-ak godina. prodajnih cijena mlijeka i poticaja vezanih uz Određeni dohodak se ostvaruje već na razini proizvodnju krmiva i držanje goveda, puno od 2 tisuće litara mlijeka, s time daje na razini od jednostavnije i još uvijek isplativo napuniti staju oko 4 tisuće litara dobit proizvođača potpuno relativno niskom proizvodnjom mlijeka, nego jednaka onoj od prije 50-ak godina i sada. investirati u dodatnu opremu i usvajati novu Zanimljivo je da nakon te točke još uvijek nema zasićenja dobiti u proizvodnji 1960. godine, tehnologiju hranidbe kako bi značajnije povećali odnosno ona se stalno povećava s povećanjem proizvodnju po grlu. Ovo je pogotovo upitna ako se uzme u obzir da sva predviđanja pokazuju namuzenog mlijeka, dok se u današnjim uvjetima proizvođačima "obiteljskog tipa" ne stagnaciju proizvođačko prodajnih cijena mlijeka, isplati u tolikoj mjeri ulagati u povećanje pro- a neizvjesno je kako će se s time usklađivati izvodnje koja ne donosi tako vidljive financijske poticajne mjere u mljekarstvu, govedarstvu i rezultate. cjelokupnoj poljoprivredi, pa i samom življenju O tome je već bilo riječi u tekstovima ove proizvođača mlijeka u seoskoj sredini. O rubrike. Za razliku od prijašnjih Grafikon 1: Usporedbakretanjadobitipo kravi s povećanjem vremena kad obiteljska gospodarstva proizvodnjemlijekapo grlu za razliku od kombinata nisu bila 8.000 -r--------------------~ toliko stimulirana, nego im je čak 6.000 +------------------~---! neko vrijeme i ograničavano poveća­ nje proizvodnje, danas i najbolje po- j.li: 4.000 +---------------::;,....-:=;------l o 2.000 +---------.....--'""-,,c,__ ----· stavljene poticajne mjere i krediti ne _e__________ ~ Jg mogu dati takve financijske učinke ~ 0t--~,-,..;:::_---=.-,:=-...:.--.------,----r-----t ako proizvodnja nije na značajno C 4000 5000 6000 većim razinama od sadašnjih. Zato je proizvođačima vrlo često, naizgled, -4.000 ~-------------------~ bolje bez velikih ulaganja održavati Mliječnost litara proizvodnju od nekih 4 tisuće litara Proizvodnja 1960. - • - Nova proizvodnja 2003. j mlijeka po grlu. Može se to činiti u

I-+-

Mljekarski list 10/2005.

35

IZ UDRUGE

SIMENT ALSKOG

GOVEDA

«CroSim» UPOVJERENSTVU ZAOCJEN

grlasimentalske pasmine na13.međunarodnom stočarskom, gospodarskom i obrtničkom sajmu u Gudovcu

Ove godine je po prvi puta od osnivanja Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda «CroSim» (2001. g. u Sv. lvanu Žabno) član sti i tradiciji uzgoja simentalskog gove- povjerenstva za ocjenu grla simentalske da u Hrvatskoj, ta nas činjenica tim pasmine, bio i predstavnik Saveza uzgajivača više raduje, jer držimo da je to put simentalskog goveda.

Obzirom daje to bio uobičajen način predstavljanja uzgajivača u prošlo-

kojim

uzgajivači

mogu direktno utje- ...______________________

cati na uzgoj. Svakako, to je tek detalj onoga što je potrebno učiniti u vraćanju dostojanstva uzgajivačima.

_.

nagrade za izložena grla su: - iz Udruge uzgajatelj a simentalskog goveda- Sv. Ivan Žabno: lvan Čurdija, Ivan Carević, (predsjednik Udruge), Milan Ivšak, Dragutin Beštek - iz Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Vrbovec: Stjepan Kruhin, Stjepan Latinović, Obiteljsko gospodarstvo Basrek - iz U druge uzgajatelj a simentalskog goveda Varaždin: Dragutin Vuraić (podpredsjednik «CroSim»-a) O

U povjerenstvu za ocjenu grla (u kategorijama junica, mladih krava, ostalih krava i bikovskih majki), uz ostale članove, «CroSim» je zastupao član Stručnog odbora Miroslav Kovač, dipl. ing. (ujedno je savjetnik za stočarstvo u HZPSS-Odsjek Požeška-slavonske županije i rukovoditelj Odsjeka).

Uvrštenje člana «CroSim»-a u povjerenstvo odraz je aktivnog rada udruženja (svakako prema mogućnostima koje dopušta volonterski angažman svih njegovih članova) i razumijevanja ravnatelja HSC-a, gosp. Franje Poljaka, dipl. ing.

Nadajući se još boljoj suradnji u budućnosti, prema kriterijima organizacije razvijenih govedarskih zemalja ali i prema potrebama i stanju u našoj zemlji, «CroSim» se zahvaljuje HSC-u na ukazanoj prilici i na ovaj način obavještava sve svoje članove o važnom dogaČlanovi povjerenstvas uzgajivačima i kravama pobjednicamau đaju za naš Savez. kategort/ibikovskih majki Članovi Hrvatskog saveza lijevona slici:Šampionka izložbe(kravaMAZA vlasništvogosp.Ivana Čurud1je iz lvana Žabno) uzgajivača simentalskog goveda - desnona slici:Sv. Prvonagrađena bikovska majka (krava RAJKA vlasništvogosp. Stjepana Kruhina iz Prikraja) «CroSim»-a kojima su dodijeljene

36

Mljekarski li.st 10/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (01 )2994-907 ili (098)358-532

NOVA SUVREMENAFARMA

SVEČANO OTVORENJE SUVREME

FARME MUZNIH KRAVA

lzuredništvaMljekarskoglista

na obiteljskom gospodarstvu Kovažik Puštaju u proizvodnju Već samim dolaskom u dvorište obitelji Kovažik, vidljiva je modernu farmu muznih bila radost i zadovoljstvo na licima naših mladih domaćina, krava, a na 13. međuna­ koji s roditeljima i troje djece žive u skladnom zajedništvu. A rodnom poljoprivrednom razloga za zadovoljstvo bilo je napretek. sajmu u Gudovcu su nagradu za kravuprimili Alku, ...___________________________ .. šampionsko grlo holstein friesian pasmine, koja je u prvoj laktaciji proizvela 8 486 kg mlijeka, s 3,6% mliječne masti i 3, 1% bjelančevina. Nije ovo .--------------------------,

prva nagrada koju je obitelj Kovažik dobila na Sajmu u Gudovcu. Već od 2000. godine dobivaju redovito visoke nagrade za izloženu stoku, tako da je ovogodišnja nagrada logičan slijed na razvojnom putu ove poštovanja vrijedne obitelji.

Vidljivo uzbuđen zbog svih ovih događanja posljednjih dana, gospodin Kovažik dao nam je osnovne informacije o svojem gospodarsvu kako bismo ga mogli vjerodostojno predstaviti u našem časopisu. Drago Kovažik je kooperant Tvornice sladoleda «Ledo» d.d. od 1999. godine te mjesečno isporučuje «Ledu» 22 000 do 23 000 litara mlijeka Ekstra klase.

Suvremena staja s vanjskom kliSretni, zadovoljni i mladi - supružniciKovažik (Foto:G. Janković) mom i slobodnim držanjem krava izgrađena je vlastitim sredstvima, kreditnim sredstvima iz županijskog programa za poljoprivredu, Erste & Steirmarkische banke i Tvornice sladoleda «Ledo». U stajije 38 muznih krava s pripadajućim podmlatkom (28 grlaholstein-friesian pasmine i 10 grla simentalske pasmine). U skorijoj budućnosti obitelj Kovažik planira udvostručiti proizvodnju pri čemu će Tvornica sladoleda «Ledo» zasigurno ponovno odigrati značajnu ulogu pružajući im ne samo materijalnu već i moralnu podršku koja je ovim mladim proizvoSuvremenastaja s vanjskom klimom i slobodnimdržanjem krava đačima na njihovom razvojnom putu (Foto:G. Janković)

38

Mljekarski /i,st 10/2005.

NOVA SUVREMENA FARMA prije voluminoznu krmu: kukuruz za silažu cijele stabljike, djetelinsko travne smjese za sjenažu te određenu količinu sušenog sijena s prirodnih livada, a smjesu kupuje. Za ispašu krava koristi vlastiti ograđeni pašnjak površine 8 jutara.

U obraćanju prisutnim sudionicima prilikom otvaranja farme, rukovoditelj otkupa mlijeka Tvornice sladoleda «Ledo», gospodin Stjepan Ban, naglasio je: «Samo dugoročno ciljana poljoprivredna proizvodnja, u ovom slučaju proizvodnja mlijeka, može osigurati siguran dohodak. Svi se moramo potruGospodin Stjepan Ban uručuje nagradu Dragi Kovažiku diti da našim poljoprivrednicima, koji su u ime TvornicesladoledaLedo d.d. (Foto:G. Janković) se opredijelili za proizvodnju mlijeka, itekako potrebna. Osim stručnjaka iz «Leda» pomognemo u procesu prilagođavanja uvjetima gospodarstvo je svakodnevno pod budnim okom proizvodnje koji danas vladaju u zemljama stručnjaka s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, našeg zapadnog okruženja. Moramo graditi jef Veterinarskog fakulteta, Hrvatskog stočarskog tine i funkcionalne farme, te istovremeno voditi centra, HZPSS i Centra za reprodukciju u brigu o zaduženjima prema kreditorima. Moramo stočarstvu RH. znati da je vrlo teško da jedna generacija, Da se mišljenje struke u ovom gospodarstvu praktično iz ničega, stvori uvjete proizvodnje koja itekako uvažava, vidljivo je na svakom koraku. semožemjeritiseuropskimseljakom».

Velik značaj pridaju pravilnoj i izbalansiranoj Odlazeći s ove farme i mi iz Uredništva hranidbi, reprodukciji, općoj higijeni, a napose časopisa «Mljekarski list» osjećamo zadovoljstvo higijeni mužnje, što je rezultiralo zavidnom viđenim, te ostajemo u vjeri da će ova mlada kvalitetom mlijeka Ekstra klase. S cijenom obitelj uspjeti u daljnjem širenju proizvodnje i mlijeka je gosp. Kovažik zadovoljan (prosječna tako zaokružiti svoj razvojni program, a mi im na cijena mlijeka u 2005. godini bilaje 2,45 kuna, tomputuželimopunouspjeha.

■ što uz poticaj od cca 0,70 kuna iznosi 3, 15 kuna po litri isporučenog mlijeka).

Obiteljsko gospodarstvo Kovažik obrađuje 30 jutara vlastite zemlje i 40 jutara zemlje u zakupu. Na naš upit je li zemlja u zakupu u državnom vlasništvu, odgovorili su da nije, jer u raspodjeli državnog zemljišta oni nisu ušli na listu prioriteta.

Začuđeni smo takvim postupcima nadležnih službi i smatramo da «nepravdu» treba ispraviti, jer bi nadležne službe trebale imati više sluha za razvoj mladih i perspektivnih gospodarstava.

Hranu za svoje krave gospodin U ime generalnogsponzorasajma u Gudovcu,dr. se. PeroBožić, Drago priprema na farmi i to ponajnagrađuje vlasnika šampionskoggrla (Foto:G. Janković) lvlfjekw-skilist 10/2005.

39

-

RUP'ERT KLINGERGes.m.b..H-.

3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

c/)ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizi:iodačima, mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizi,odača!

<f3uditekorak ispred!

Jnr;estžrajte u bolju budućnost!

-

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

==================~ IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU V

GODISNJIKOMISIJSKIPREGLED 00 0 U1~~~~~a~~;;~!~ćr ~~!:!!!! ~~!~~~~~~t~ :·

Povjerenstvo je izvršilo ocje- reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d. o. o., 09. i 10. lipnja nu rasplodnih grla (bikova i nera- održan redoviti godišnji pregled Centra. Ministar po(jostova), izvršilo nadzor nad obav- privrede, šumarstva i vodnogagospodarstva, imenovaoje ljenim preventivnim mjerama i stručno povjerenstvo za pregled centara za umjetno dijagnostičkim zahvatima teu .._ ________________________ . .. . • • ~k'h l d 'h l oc1Jem o u upan ra en ra .. · · ·1 k d C t O!fJeme11JWa11Je i ocJenu mus -,, rasp o ni gr a.

2004. godini.

Kod ocjene rasplodnih grla korišteni su podatci: - o uzgojnim vrijednostima rasplodnjaka prema podrijetlu, - vlastitom performance testu na rast i razvitak, uzgojne vrijednosti na osobine tovnosti i kakvoću mesa, - uzgojne vrijednosti na osobine mliječnosti - linearna ocjena eksterijera - ocjena tipa (vanjski izgled, konstitucija i okvir rasplodnjaka u odnosu na dob), - kakvoća sjemena - i plodnost rasplodnjaka ( NR%).

09. 06. 2005. godine, Stručno povjerenstvo ocijenilo je 42 bika simentalske pasmine te 3 bika holstein-friesian pasmine.

Prema gore navedenim kriterijima zbog natprosječnih vrijednosti u svim parametrima

Stručno povjerenstvo

ocijenilo je klasom ELITA bikove: 1. MAK K-57 4 HB 7394, simentalac 2. BRAHMS K-664 HB 449, holstein-friesien 3. LOTTO RED K-665 HB 450, red holstein, te 15 bikova klasom I.A, 22 bika I. klasom, 2 bika II. klasom, te 2 bika m. klasom.

Stručno povjerenstvo je utvrdilo da je zdravstveno stanje bikova zadovoljavajuće, te da su rasplodnjaci u odličnoj kondiciji.

Rad Centra u 2004. godini ocijenjen je veoma uspješnim, a značajno je povećan udio pozitivno testiranih bikova koji iznosi 40,48 %, u odnosu na 2003. godinu kada je udio pozitivno testiranih bikova iznosio 28,95 % .

10. 06. 2005. uz Stručno povjerenstvo, ugledne goste te oko 350 uzvanika održano je predvođenje bikova po skupinama: mladi perspektivni bikovi, bikovi s udjelom crvenog holštajna, uvozni bikovi, pozitivno testirani bikovi, te elitni bikovi. sljedeće rasplodne

1. MAK K 574 HB 7 94 oteljen: 06.01.1998.

Uzgajatelj: Franjo Šostarec, Đurđevac v.g.160 težina: 1 225 kg.

TIP: 5

OBLIK: 5

KLASA: ELITA

O: MOTOR 34119/03 GZW: 94 99% Ml: +1290,15 -4 -0,03 +3 MW: 101 99% Me: 91 105 102 FW: 95 96% Ex: 264 86-93-91-104 (105) ZW

TESTOVI: VR: 1. 767 + 188,9 NR% 12.808 -60,63 B-70 4,60 ME: 7 1.480 57,58 61,85 ML: 12 4093,10 3,91 158,51 105,85 98,69 97,66 102,12 RUV 103,54 100,54 105,12 106,45

Mljekarski li>t 10/2005.

M: BORKA 80 064264 Podrijetlo: Hrvatska Ml:0 8 4.853 4,05 195 3,43 163 Max: Iv. 6.446 3, 78 244 3,41 220 UV +11,16

41

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

2. BRAHMS K 664 hb 449 (Sikkema-Star-Conv LINIJA: CONVINCER X EMORY PORIJEKLO: USA

Brahms. ET)

OTELJEN: 01. 09. 2000.

Vg. 167 cm.

Težina: 1110 kg

VLASNIŠTVO: CRSH TPI 1408 PTA Milk (Ibs) 888 PTA PROTEIN (Ibs) 34 PTA PROTEIN (%) 0,03 PTA Fat (Ibs) 33 PTA Fat (%) 0,01 PTA Type 0,86 aAa 243561 . . Mlijeko Mast Mast Protein Protein Lakta c1Ja (kg) % kg % kg Majka: 3/305 13580 3,1 417 3,1 420 Očeva majka: 2/365 15295 4,0 618 3,1 475 TIP: 5 OBLIK: 5 KLASA: ELITA NAPOMENA: Izvrstan pedigree od najboljih USA linija, odličan za mlijeko, proteine, mast te vime i noge kćeri, srednjE teška teljenja.

3. LOTTO RED K 665 HB 450 LINIJA: KOERIER X MARTY RED OTELJEN: 19. 06. 1999.

PORIJEKLO: NIZOZEMSKA VLASNIŠTVO: CRSH Visina grebena: 166 cm Težina: 1 070 kg Proizvodnja: Kg mhieka + 176

mast % +0,07

protein % +0,05

kg masti +13

kg proteina +10

TIP: 5 OBLIK: 5 KLASA: ELITA NAPOMENA: Povećava kg mlijeka, povećava proteine i mliječnu mast, odlično vime kod kćeri, prosječno laka teljenja.O

Uvezeno iz Njemačke duboko smrznuto sjeme elitnih bikova simentalske pasmine IvankaMr. se.

Majić-Balić

Tijekom srpnja Centar je iz Njemačke 6. HORWEL HB 7691 uvezao 5 000 doza duboko smrznutog sjemena Svi bikovi su u Njemačkoj i Austriji elitnih bikova simentalske pasmine. Nakon pozicionirani na top listama bikova siprovedenih obvezatnih mjera karantene, sjeme mentalske pasmine s udjelom crvenog holje za prodaju. Uvezeno je sjeme bikova: štajna do 25%. Bik DIONIS bio je bikovski otac 1. DIONIS HB 7593 u 30. krugu usmjerene oplodnje bikovskih 2. WEINOLD HB 7687 majki simentalske pasmine. Bik WEINOLD je 3. ROMSEL HB 7688 2. na top listi svih Centara u Njemačkoj i 4. MORMER HB 7689 Austriji s ukupnom uzgojnom vrijednosti 143 5. ALEON HB 7690 (91 %). 0 Podatct o uzgo;ntmvn1e ·· dnosttmauvezeni'h b'k t ova, te c11ena1 dozes;emenasvakog I a u cr;enun11euracunatPDV) Ime bika:

Dionis Weinold Romsel Monner Aleon Horwel

42

HB

Oteljen

Otac

7593 29.08.97. Didi 7687 14.05.99 Weinox 7688 25.11.98. Romen 7689 29.04.00. Morror 7690 23.09.99. Strovanna 7691 30.04.00. Horwart

Očev

otac

Majčin

otac

Dirteck Moras Horwin Renold Haxpat Rom Morwel Renmer Streitl Morwel Horst Morwel

Gml

Porijeklo Njemačka Njemačka Njemačka Njemačka Njemačka Njemačka

MW

FW

u,...na

(ukupna u.zg.vrij.)

Uzgojna vrijedno6t mlijeko

vrijednost

129 143 130 119 124 124

120 138 123 115 130 119

121 110 103 106 90 108

m,,o

FIT dugo -vječnost

106 110 117 113 100 115

B

....

F

R Okvuc

mišićavost

104 106 96 121 108 111

105 83 109 90 90 114

107 114 112 111 97 110

E

ER

vime

Či,to<a vimena

113 120 113 112 121 111

106 101 103 105 107 94

Cijena (kn)

95,97 110,00 95,97 71,50 71,50 50,70

M/jekarski list 10/2005.

V

V

X.STOCARSKAIZLOZBA~ ''MOLVE2005.''

12. 08. 2005. godine, u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, održana je X. stočarska izložba i aukcijska prodaja steonihjunica.

Prodanoje 57 steonihjunica po prosječnoj cijeni od 10.000,00 kn.

Za prodaju steonih junica Županija koprivje svojim uzgajivačima kreditnu liniju s kamatom od 2%, poče­ kom od devet mjeseci i otplatom na tri godine.

Na Izložbi su predstavljene tri kolekcije iz govedarstva s ukupno četrnaest grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora Izložbe. Diplomu je uručio ravnatelj HSC-a gosp. Franjo Poljak.

3. Josip Hontić, Molve, za kravu simentalske pasPrvonagrađeni su : mine ŠIRLI žb. 06051444, oteljenu 21.01.'01., 1. Ivan Ivančan Molve, za steonu junicu simenkoja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji talske pasmine LASTA žb. 5100034539, 5 593 kg mlijeka sa 3,8% m.m. i 3,2 % proteina. oteljenu 17. 06. '03. kojoj je majka max. mlijeničko-križevačka osigurala

čnost imala u prvoj laktaciji

5 660 kg mlijeka.

2. Vlado Mičurin, Molve, za prvotelku simentalske pasmine domaćeg uzgoja CVETA žb.

06068667, oteljenu 30.07.'02., koja je u prvih dvjesto dana proizvela 4 211 kg mlijeka,

Mljekarski list 10/2005.

Župan Koprivničko-križevačke županije gosp.

Josip Friščić i ravnatelj HSC-agosp. Franjo Poljak uručili su šampionsko zvono Mati Vargiću uzgajivaču iz Molva, za grlo LJUBICA žb. 06041972, šampionsko grlo Izložbe. Oteljena je 08.07.'00., a max. mliječnost imala je u drugoj laktaciji: 4 990 kg mlijeka sa 4,8 % m.m. i 3,3% proteina.

43

OBAVIJESTI

OTVORENRENOVIRANI PRODAJNI CENTARSIRELA

12. rujna 2005. svečano je otvoren renovirani Prodajni centar Sirela u Bjelovaru na lokaciji uz samu tvornicu, Velike Sredice 11. Prodajni centar Sirela započeo je s radom 1. rujna 2005. godine nudeći potrošačima široku paletu vrhunskih mliječnih proizvoda robnih marki Sirela i Dukat, s naglaskom na sirevima, budući da je sam centar smješten u srcu «sirarskog kraja».

Uz mliječne proizvode, potrošači na policama Centra mogu naći proizvode poznatih robnih marki: Bobi, Jadro i Moto, te bezalkoholna pića i napitke robnih marki Voćko i Pepsi. Uz to nudimo veliki izbor dnevno svježeg kruha, peciva i suhomesnatih proizvoda.

Također, u potpunosti obnovljen Prodajni centar Sirela predstavlja mjesto gdje će potrošači u ugodnom ambijentu i po povoljnim cijenama moći kupovati proizvode, te ujedno naučiti više o Sirelinim sirevima kao i o kulturi konzumiranja ove vrhunske namirnice. U svakom trenutku na usluzi potrošačima bit će educirano prodajno osoblje, te brojni promotivni i edukativni materijali na info-pultu. Lurinim kooperantima Centar nudi posebnu pogodnost - mogućnost plaćanja putem obračuna otkupljenog mlijeka. O

SAVJETOVANJA

sve interesantnije

proizvodnje

među uzgaji-

vačima ovaca i koza.

Za sve detaljnije informacije možete se U organizaciji Hrobratiti u HSC na telefon 01/3903-152 ili vatskog stočarskog centra i pogledati na stranicama www.hssc.hr. O Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza održat će se 13. i 14. listopada 2005. godine u .....---------------------Zadru, (hotel Donat) VII. savjetovanje II. savjetovanje uzgajivača goveda u uzgajivača ovaca i koza u Republici Republici Hrvatskog održat će se 17. i 18.

Hrvatskoj i VI. izložba hrvatskih ovčjih i studenoga 2005. godine u Vinkovcima, Hotel kozjih sireva.

Slavonija.

Savjetovanje se održava u Pokrovitelji Savjetovanja su Ministarstvo organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, pod poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarpokroviteljstvom Vukovarsko-srijemske župastva i Zadarska županija. nije. Želja nam je da na ovom Savjetovanju nizom stručnih predavanja doprinesemo poGeneralni sponzor Savjetovanja je boljšanju ovčarske i kozarske proizvodnje.

Meggle d.o.o. - Osijek.

Kao i ranijih godina - stručnjaci s AgronomGlavna tema ovogodišnjeg Savjetovanja skog fakulteta iz Zagreba, Veterinarskog je "Razvoj proizvodnih sustava u gofakulteta i Hrvatskog veterinarskog instituta vedarskoj proizvodnji." Predavači na - pripremili su niz interesantnih i stručnih Savjetovanju bit će istaknuti stručnjaci iz predavanja. područja poljoprivrede RH i zemalja EU. U suradnji s Agronomskim fakultetom Za sve detaljnije informacije možete se Sveučilišta u Zagrebu i ove godine održat će se izložba s ocjenjivanjem sireva od ovčjeg i obratiti u HSC na telefon 01/3903-124 ili kozjeg mlijeka s namjerom unapređivanja ove, pogledati na stranicama www.hssc.hr. O

Hsc

44

■a

Mljekarski l~t 10/2005.

~~~~~~~~~~~~~~

IZ POLJOPRIVREDNE

ZADRUGE

OSATINA

OTVORENANAJMODERNIJA

I NAJVEĆA FARMAMUZNIH KRAVANAJUGOISTOKU EUROPE Farma Ivankovo sa svojim zaposlenicima i vlasnikom gosp. Mirkom Ervačić, 23. rujna o. g. imala je velikog razloga za slavlje, ponos i zadovoljstvo.

Mnogobrojni uzvanici nisu krili oduševljenje dolaskom na farmu, a pogotovo oni koji ovu farmu poznaju iz nekog drugog, prošlog vremena. Za samo nekoliko godina iz propale i zapuštene Poljoprivredne zadruge kod Ivankova izrasla je nova, moderna farma, zasigurno prva takva na jugoistoku Europe. Uspješni gospodarstvenik gosp. Ervačić, vlasnik Poljoprivredne zadruge Osatina iz Seme]jaca, odlučno je prije dvije godine krenuo u investiciju vrijednu 63 milijuna kuna.

Osim farme Ivankovo u sklopu Poljoprivredne zadruge Osatina djeluje farma goveda u Tomašancima, te farma tovne junadi u Slašćaku.

Farma lvankovo smještena je na površini od 19 hektara, sa 60 zaposlenika, gdje je sve informatizirana i automatizirano, prati se svaki detalj i ništa nije prepušteno slučaju. Trenutna struktura stada je 2 450 grla, i to: 1 200 krava holstein friesian pasmine, 600 junica, 400 teladi i 250 tovne junadi. Svako grlo opremljena je posebnim sustavom iz kojeg je u svakom trenutku vidljivo koliko krava daje mlijeka, kakveje kvalitete, kakvo je Mljekarski list 10/2005.

njezino zdravstveno stanje i kada su termini za teljenje. Prva je to farma muznih krava u Republici Hrvatskoj koja koristi izmuzište tipa

dni primJetsuvremenestaje (Foto

--15

IZ POLJOPRIVREDNE

ZADRUGE

OSATINA

rotolaktor sa 36 muznih mjesta, kapaciteta 225 krava na sat, te laktofriz kapaciteta 25 250 litara mlijeka. Cjelokupna dnevna proizvodnja mlijeka (25 000 - 27 000 litara Ekstra klase) isporučije se mljekari «Vindija» d.d. Varaždin, a godišnja proizvodnja doseže čak do 10 000 000 litara mlijeka. Na farmi se nalazi i najsuvremeniji sustav izđubrivanja i ventilacije, sjenici na površini od 2 600 m2,trenč silosi kapaciteta 10 000 tona sjenaže i silaže, te silosi kapaciteta 4 000 tona merkantilnih roba s transportnom opremom od 60 tona na sat.

U sklopu farme otvorena je i mješaona stočne hrane dnevnog kapaciteta od 100 tona, od čega se dio koristi za potrebe vlastite farme, a ostalo za organizirani tov u kooperaciji, okolne farme i tržište.

Poljoprivredna zadruga OSATINA ima svoj vlastiti vozni park i svu potrebnu mehanizaciju. Posjeduje najmodernije kombajne, traktore s raznim priključcima. Za potrebe transporta u svom posjedu ima 6 kamiona tegljača s raznim specijaliziranim prikolicama, među kojima su i cisterna za mlijeko, cisterna za stočnu hranu, te kiper prikolicu za prijevoz merkantilnih roba. Također raspolaže s 2 kombi vozila, te 5 terenskih dostavnih vozila. Čestitamo gosp. Mirku Ervačić i

svim djelatnicima farme Ivankovo na postignutim rezultatima u koje je uloženo puno znanja i truda, ali ponajprije ljubavi za ovaj posao, što je vidljivo po svakom detalju te u komunikaciji s djelatnicima ove, svakog poštovanja vrijedne farme. O

-J6

Ml.fekarski list 10/2005.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

u E klasi. Šteta što se o mlijeku III. i II. MLIJEKORASTENAPOLJU, mlijeka klase i problemima mastitisa nije daleko prije otvoreno razgovaralo i pisalo. Mi bi sve nešto A MUZE U STAJI htjeli fino, onako u rukavicama. Riješit se to će

..:

:::::E

pomalo, vremenom, a da se nitko nikome ne zamjeri. Do sada nismo otvoreno i javno govorili i pisali da je mlijeko treće i druge klase obična mješavina mlijeka i gnojnog sekreta, upalnog procesa koji se odvija u vimenu. Problem je to s kojim ratuje cijeli svijet. Konkretan problem koji se konkretno mora rješavati, i tu nema hoću neću.

Vratimo se opet Slovencima. Slovenija je 1990. godine imala 65 000 seljaka - kmetova PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, proizvođača mlijeka, a 2005. svega 11 000. Tih RAZMIŠL.JANJA I PRI.JEDLOZI 11 000 proizvođača - farmera, danas proizvodi Slovenski moto za listopad: dovoljne količine mlijeka za potrebe Slovenije, a Najprije travcu, zatim kravcu, zatim štalcu. višak mlijeka prodaju u Hrvatsku i Italiju. Da se netko ne bi našao uvrijeđen, riječ kmet u Tako reče na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge prof. dr. se. France Kervina iz Sloveniji proizlazi iz riječi kmetija, koja Ljubljane. Uz to profesor Kervina još reče: «A označava seosko gospodarstvo ili po našemu, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili pitanje higijene mlijeka, pa to je pitanje kulture».

O higijeni mlijeka i kulturi već smo pisali, a ako skraćeno OPG. Smanjivanje broja proizvođača treba pisat ćemo još. Iz ovoga možemo izvesti i mlijeka u Sloveniji u 15 godina sa 65 000 na 11 000 sasvim je normalan tijek razvoja proizjedan zaključak o mlijeku. Mlijeko treće i druge klase nije «kulturno mlijeko». U neku ruku i Je vodnje mlijeka. Ovo se događalo, i još uvijek «nekulturno» jer je zagađeno različitim kul- događa, svuda u svijetu. To je, još jednom turama štetnih mikroorganizama. ~---------------------Ove štetne mikroorganizme, koji izazivaju gnojne upale vimena i zagađuju mlijeko te uzrokuju veliku ekonomsku štetu, slobodno možemo nazvati «nekulturnim» mikroorganizmima. Svaka upala je popraćena gnojnim sekretom ili izlučevinom, odnosno mješavinom mrtvih somatskih stanica i mrtvih i živih mikroorganizama.

Neki bi to i prodavali. Gnoj i mlijeko nikako ne idu zajedno! Kao što ne idu zajedno «kulturno i nekulturno».

Ipak, moramo priznati da sve više, iz Slika 1: OPGNina i NinoSataić, Torčec1 Drnje- Nadstrešnica"laufstaje" godine u godinu, postajemo «kultur- dosadatriputaproširivana; u ljetnimuvjetima2002.5 junica1 2003.još niji». Vidi se to iz podatka o 60 % 5 junica+ 3 krave,2004.10junica1 2005.novih20junica;sada50 krava ,tlljekw-ski list 10/2005.

47

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

~-------------------~ Slika 2: U zimskim uvjetimai do minus 30 i sveje u redu.

Bitnoje da je sjevernastrana zatvorenai da nema propuha

naglašavam, normalan tijek razvoja proizvodnje mlijeka, ali samo pod jednim uvjetom, a taj je, da se istovremeno ne smanjuje broj krava, a time i proizvodnja mlijeka. Broj krava se i može smanjivati, ali proizvodnja mlijeka mora istovremeno ostati ista ili rasti. Znači, broj proizvođača mlijeka, seljaka, kmetova, farmera smanjuje se iz godine u godinu, a broj krava se ne smanjuje ili se do određene granice smanjuje. Istovremeno, proizvodnja mlijeka se ne smanjuje ili se povećava do količina koje se još uvijek mogu prodati i potrošiti. Zašto su uvedene kvote? Kvote su uvedene samo zbog toga da se ograniči proizvodnja mlijeka do onih

,----------=--=..-:..-::..-:..-=--:::.-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-::..-:..-:..-:..-:..-:..-:...~ količina koje se mogu prodati, odnosno potrošiti. Budući da je nastupilo vrijeme slobodnog tržišta, sa slobodnim uvozom i izvozom, kvotama se sada štiti nacionalnu proizvodnju, a time i nacionalnu privredu nacionalno gospodarstvo i nacionalno blagostanje. Ujedno, kvotama se ograničava i hiperprodukcija koja bi mogla narušiti slobodno tržište najrazvijenijih zemalja Europe, koje su međusobno stvorile Europsku uniju. Na proširenje Europske unije išlo se ponajprije radi proširivanja .._____________________ ___.tržišta.Kvotama se osigurava i prodor na Slika 3: OPG StjepanaČičkar, Cvetkovec,Rasinja- hangar tuđe tržište na temelju konkurentnosti. U - "laufstaja"od običnih željeznihcijevi Lici, vele, tko jači taj kvači. Pitanje konkurentnosti je pitanje znaaja i praktičnih vještina na području organizacije proizvodnje, primjeni suvremene tehnologije u proizvodnji, te u organizaciji tržišta. Mi u Hrvatskoj, na primjer, imamo izvanredno dobro organizirano tržište otkupa mlijeka.

Gotovo da nema sela u koje svakodnevno po mlijeko ne dolaze cisterne od najmanje tri mljekare. Tako se cisterne međusobno mimoilaze vozeći mlijeko u suprotnim i različitim pravcima. Neki vele, stvar je to slobodnog organiziranja otkupa, slobodnog tržišta i konkurentnosti. (Opet bih se ja .._____________________ ___,mogao nekome zamjeriti. A je I' to meni baš Slika 4: OPG NikoleJadanović - "laufstaja"od starogštaglja

+

Mljekarsk; list 10/2005.

RAZMIŠLJANJE

treba?) Ipak, pitanje transportnih troškova u otkupu mlijeka, troškova većeg broja laktofriza i sabirača, nisu tako mali. Ovo je također jedan od problema o kojemu bi neki trebali otvoreno razgovarati i što prije ga dogovorom i znanjem riješiti na obostranu korist. Veliku korist bi od ovoga imale i mljekare i proizvođači mlijeka. Sva sredstva utrošena u nepotrebne transporte mogla bi se investirati u povećanje broja krava na većem broju OPG - specijaliziranih farmi za proizvodnju mlijeka. Bio bi to velik doprinos realizaciji Operativnog plana razvoja govedarstva u Hrvatskoj.

Na zajedničkom tržištu EU o kvotama u proizvodnji mlijeka odlučivali su oni najrazvijeniji i najbogatiji. Tako i o našoj kvoti u proizvodnji mlijeka nećemo mi sami odlučivati. Pazi malo, imamo svoje nacionalno tržište i svoje nacionalne potrebe i ne možemo sami odlučiti o visini naše kvote. Baš lijepo! Da ne bismo kojim slučajem počeli proizvoditi više mlijeka nego što nam treba i nego što ga možemo sami potrošiti, te produktivnošću i kvalitetom početi konkurirati na «fol» slobodnom tržištu na području nekih drugih zemalja. Zahvaljujući nama samima, mi danas nismo konkurentni ni na vlastitom tržištu!

Vratimo se opet kvotama. Kvote još uvijek ne određuju i ne ograničavaju razvoj i povećavanje proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Zašto o tome više ne pišemo? Pola Mljekarskog lista trebali bi zauzimati članci o kvotama.

Slovenci su dobili svoju kvotu i otvorili tržište s kvotama. Jedna litra kvote mlijeka = 0,5 eura, u ostalim zemljama EU 1 do 1,5 euro. To je dodatna investicija i opterećenje za svaku kmetiju i farmu koja povećava broj krava i proizvodnju mlijeka, a to čeka i nas.

U Hrvatskoj u ovom momentu sve snage treba okrenuti podizanju proizvodnje mlijeka i borbi za dobivanje što veće kvote, kako na nacionalnoj - državnoj razini, tako i na razini svakog OPG-a koje će se i dalje baviti proizvodnjom mlijeka. jl,f/jekarski list 10/2005.

TERENSKOG

AGRONOMA

Moja poruka svima koji pažljivo čitaju Mljekarski list: najprije travu, zatim kravu, zatim što veću kvotu, pa zatim štalu. Svi koji u ovom momentu imate dovoljno svoje zemlje a možete uzeti i tuđe zemlje u zakup, kupujte junice i povećavajte broj krava. Štala je premala! Što će vam štala! Napravite najobičnije poluotvorene nadstrešnice od drvenih stupova i dasaka. Improvizirajte izmuzište i povećajte proizvodnju mlijeka na 200, 300, 400 litara dnevno. Poslije možemo razgovarati o izgradnji i investiciji u «lauf staju» određenog standarda.

Riješite se svih krava koje u vrhu laktacije dnevno ne mogu proizvesti najmanje 23 litre mlijeka. Na području Koprivničko-križevačke županije možete vidjet sve moguće modele - od malih, srednje velikih i velikih farmi. Ima dobrih primjera i po drugim županijama. Tražite pomoć HZPSS i svojih najbližih poljoprivrednih savjetnika. Jedan dobar primjer, jedan od najboljih u organizaciji OPG-a i farme u proizvodnji mlijeka, vidio sam ljetos u Istri kod Silvana Orbanića. Sada pripremam cijeli autobus dobrih proizvođača mlijeka koji žele otići i vidjeti Silvanovo gospodarstvo i razgovarati o organizaciji OPG-a i tehnologiji u daleko težim uvjetima nego što su u Podravini.

Tko ne ulaže u razvoj i povećavanje proizvodnje taj neće opstati.

U slikovnom prilogu možete vidjeti redoslijed izgradnje «lauf staje» koja zahtijeva veliku investiciju i poprilično velik vlastiti kapital, a koja će uskoro biti puštena u proizvodnju.

Ovdje možete vidjeti nekoliko improvizacija i najjeftinijih rješenja koja vam mogu omogućiti povećanje proizvodnje mlijeka.

Ne zaboravite da nakon siliranja kukuruza tijekom listopada još uvijek možete na istim parcelama posijati ljulj. Sav kukuruz je trebalo posililirati u rujnu i zasijati nove površine ljuljevima. Tako dobijete dvije glavne kulture na istoj površini: ljulj jesensko-zimsko-proljetna kultura i kukuruz proljetno-ljetna kultura. ::J 49

OBAVIJESTI

~=======================~

PREDSTAVLJENA STRATEGIJA RADA UZGAJATELJA SIMENTALSKOGA GOVEDAlvanFadljević Ovom StrategiU organizaciji Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda jom rada Udruga je Požeštine predstavljena je Strategija rada, autora irskoga strudobila smjernice za čnjaka za poljoprivredu i stočarstvo Johna Me Cormaka i vodipoboljšanje produktelja požeškog odjela HZPSS-a Miroslava Kovača. Uvodnu riječ u tivnosti na farmama i ovoj publikaciji napisao je ministar poljoprivrede, šumarstva i uzgojnih kvaliteta vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. stada u petogodišnjem razdoblju, a dugoročni planovi Udruge su izgradnja aukcijske dvorane, te smanjenje proizvodnje mlijeka na području Požeško-slavonske županije.

Sredinom prošle godine pedesetak članova Udruge imalo je u svojim stajama 515 muznih krava, oko 150 steonih junica, oko 160 grla ženske i 70 muške teladi, 6 rasplodnih i 4 7 bikova u tovu.

Obrađivali su 460 hektara vlastitoga zemljišta, te još 530 hektara u zakupu. Godišnja proizvodnja mlijeka bila je oko 2 milijuna litara, a tovom junadi godišnje su proizveli oko 40 tona mesa. Prošle godine stočni fond povećan je za oko 20 posto, a dnevna proizvodnja mlijeka povećana je na oko 12 tisuća litara.

Udruga uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine osnovanaje 2001. godine, teje od tada važan čimbenik u razvoju stočarstva ne samo na području Požeštine nego i daleko šire, jer je proizvodnja mlijeka i mesa pokretačka snaga hrvatskoga gospodarstva. Za razvoj stočarstva daleko je važnije znanje i iskustvo od neposrednih državnih financijskih potpora. Rad Udruge dobar je primjer kako razvijati stočarstvo na europskoj razini, a Strategija rada uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine izrađenaje u suradnji i uz financijsku potporu USAIDA. O

BIKOVSKE MAJKE

lvanFadljević

PREDUVJET ZAKVALITETNIJI STOČNI FOND Svrha sastanka je - zajedničkim Na sastanku ravnatelja Hrvatskog stočarskog naporima povećati broj bikovskih centra gospodina Franje Poljaka i predstavnika majki na području Požeštine, a što je Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Požepreduvjet za poboljšanje uzgoja i kvali- štine dogovorena je još bolja suradnja, te rad na tete simentalskoga goveda. Po riječima unapređenju stočarstva. predsjednika Stručnog odbora Udruge krava na jednu bikovsku majku. S obzirom daje gosp. Miroslava Kovača, temeljem analize svrha Udruge unapređenje uzgoja simentalskog Hrvatskog stočarskog centra utvrđeno je daje na goveda, U druga želi nabaviti što više bikovskih području Požeštine premalo bikovskih majki, što majki, a za što postoji veliki interes stočara, je posljedica loše populacije simentalskog članova Udruge.

Hrvatski stočarski centar goveda. U Požeštini na jednu bikovsku majku pomoći će u educiranju stočara kako bi mogli dolazi oko 1200 krava, a hrvatski prosjekje 350 50

Mljekarski hst 10/2005.

OBAVIJESTI

prepoznati i prijaviti svoju kravu za bikovsku majku. Ravnatelj HSC-a gosp. Franjo Poljak ističe da je rad Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštinejako dobar, te daje ova Udruga jedna od boljih u Hrvatskoj. Želja muje da se djelatnici HSC-a uključe u rad U druge, u Izvršni i Stručni odbor kako bi još više pomogli radu Udruge, jer Udruga će se uključiti kao suorganizator stočarske izložbe Požeško-slavonske županije koja će biti održana u organizaciji Hrvatskog stočar­ skog centra i Županijske selekcijske službe.

UREĐENJE

Po riječima predsjednika U druge uzgajatelj a simentalskoga goveda gosp. Mate Kovačevića (posjeduje farmu s više od 100 muznih krava i junica nap. I. F.), od osnivanja Udruge 2000. godine udvostručenje broj goveda, ali i proizvodnja mlijeka. No, problemi u otkupu mlijeka tijekom ove godine negativno su se odrazili i na razvoj govedarstva. Provođenjem strategije rada nastoje realizirati dioničarstvo proizvođača mlijeka, a žele oživjeti rad domaće mljekare «Zvečevo» koja je otkupljivala sve mlijeko s područja Požeštine. O

GROBOVA

Bliži se 1. studenoga, blagdan Svih svetih a potom je UREĐENJE Dušni dan. se svih umrlih i osobito za te dane Prisjećamo

uređujemo grobove,

sadimo jednogodišnje ili dvogodišnje cvijeće, a možemo zasaditi i kakvo patuljasto drvce.

Ovisi o ukusu.

GROBOVA

SADNJA Na grobovima su biljke uglavnom u žardinjeri, manjoj ili većoj. Prije sadnje biljke, potrebno je na dno žardinjere staviti dobru drenažu: sloj šljunka ili sitnijeg kamenja, a može i usitnjena C, -s.! ..... opeka ili crijep. Drenaža je vrlo bitna jer Q omogućuje istjecanje viška vode kroz otvor na žardinjeri. Na taj se način sprječava truljenje i propadanje biljaka. Na drenažni sloj dodajte zemlju sve do ruba posude.

Postupak sadnje je isti kao sadnja biljke u stanu ili vrtu.

NJEGA BILJAKA Nakon sadnje i uređenja grobnog mjesta, biljke treba njegovati. Njega se sastoji od što češćeg i redovitog plijevljenja, zalijevanja po potrebi i povremenog prihranjivanja. Poželjno je također povremeno lopaticom prekopati površinski sloj zemlje u žardinjeri kako bi korijenje biljaka dobilo malo zraka. Ocvale cvjetove treba redovito trgati kako bi biljke što duže cvale i izgledale lijepo i uredno. Budući da biljke rastu na otvorenom, prije zime prekrijte ih lutrasil folijom, suhim lišćem, granama crnogorice,jutanom vrećom i sl.

Mljekarski Li.st10/200.5.

IZBOR BILJAKA Od cvijeća su vrlo prikladne maćuhice i krizanteme tipa multiflora.

Maćuhice izgledaju prilično rustikalno i starovirski, no zapravo su uzgojene u 19. stoljeću od divlje vrste Viola tricolor. Maćuhice su jednogodišnje ili dvogodišnje cvijeće. Posadite ih krajem ljeta ili početkom jeseni, krajem rujna ili početkom listopada i cvjetat će sve do prvih mrazeva, znači i za Dan mrtvih. Cvjetat će i sljedeće godine već u proljeće i nastaviti sve do kasne jeseni. Redovito uklanjajte ocvale cvjetove, štitite biljke od puževa i ušiju, a zalijevajte ih za suha vremena. Mnogo je sorti maću­ hica, a postoje zimskocvatuće i velikocvjetne vrste. Uspijeva na suncu i u polusjeni. Naraste 15 do 20 cm, a saditi je treba na razmak 20 do 30 cm.

Krizanteme tipa inultiflora grmolikog su rasta i bogato cvatu sitnim cvjetićima bijele, žute ili crvene boje i njihovih nijansi. Početkom jeseni kupite biljku i posadite je, cvjetat će sve do prvih mrazeva. Nakon cvatnje uklonite ocvale cvjetove, a cijelu biljku možete malo prikratiti i prorijediti. Prije zime je zaštitite da ne bi ozebla.

51

, ,...

...,__

-

UREĐENJE GROBOVA~~==~==~====~===~===~~ Iduće će godine ponovno potjerati, a u proljeće odrežite koju grančicu, ukorijenite je i dobit ćete novi primjerak biljke.

Od patuljastog drveća vrlo je zanimljiva minijaturna crnogorica. Juniperus squamanta "Blue carpet" jedan je od vrlo dekorativnih noviteta među niskim formama. Spada u patuljaste forme, visine do 30 cm i širine do 150 cm. Izboji su igličasti, dugi i ravni, srebrnoplave boje. Odgovaraju mu svi položaji: sunčani i

sjenoviti, suha i vlažna tla. Vrlo je zdrava i otporna sorta, pogodna za sađenje u svim kombinacijama.

Picea glauca "Conica" jedna je od najraširenijih i najomiljenijih patuljastih formi crnogorice. Raste sporo, vrlo gusto i konusnogje oblika, visine do 1, 5 m. Iglice su svijetlozelene, a kasnije postaju plavozelene. Lijepa je u kamenjarima, žardinjerama i općenito u malim vrtovima.O

VAjVRT

~ ZASTITA BILJAKA OĐ HLADNOC -,

I

Darko Kantoci,dipl. ing

I Biljke koje nisu dovoljno otporne na niske tempe-

rature tijekom zime moraju imati zaštitni omotač.

Najosjetljivije mjesto na biljcije mjesto cijepa. Prije zaštite biljku je potrebno skratiti na visinu 50 cm od zemlje (ruže).

To je jednostavnije ako su ruže posađene u nizu na jednoj 1 gredici. Nakon toga zemlju oko ) ruže treba okapati i grm s granama nagnuti. Mjesto na kojem se nalazi cijep mora biti pokriveno rastresitom zemljom.

Tako se oko korijena oblikuje zemljani humak.

Uz nagrtanje treba dodati stajskoga gnoja ili komposta.Nagrnuti treba osobito mlade biljke.

Jaka zima s malo snijega može biti velika opasnost za zimzelene biljke. Snijeg čuva biljke od isušivanja za vrijeme vedrih zimskih dana.

Oko biljke koju želimo zaštititi zabodite grane neke crnogorice koje će zadržati snijeg. Te grane, ako nema snijega, štite biljku od jakih sunčevih zraka. Nakon jake zime grane treba maknuti da ne dođe do zastoja u daljnjem rastu i razvoju.

Vrlo dobra zaštita su jutane vreće koje štite biljku od sunca i vjetrova. Ako u vrtu imate bambus, omotajte ga jutanom vrećom, a oko korijena nagrnite staro lišće.

Ako pri zaštiti ne vodimo brigu o ventilaciji, neke će biljke pljesnivi ti zbog velike vlage. Tako SOLDANELLU, SEMPERVIVUM, OROSTACHYS, RAMONDE i neke druge GENITIAN sorte treba zaštiti samo staklenom pločom.

52

Vrste biljaka koje rastu na pjeskovitim tlima, kao što su ERICA DARLEYENCHYS, nisu otporne na niske temperature, zato ih je potrebno zaštititi rogožinom ili sličnim materijalom.

Nakon prestanka hladnog vremena zaštitu treba maknuti.

Biljku HYACINT pokrit ćemo granama zimzelenog drveća.

U zimskom razdoblju, pod utjecajem sunca i mraza, dolazi do naprezanja kore stabala.

Ponekad je naprezanje prejako pa kora popuca.

Brazgotine koje tako nastaju idealna su mjesta za pojavu raznih štetnika u proljeće. Da bismo spriječili pucanje kore, stabla treba premazati otopljenim vapnom. Bijela boja odbija sunčeve zrake pa su temperaturne razlike manje.

Uz bijeljenje osobito je važno stabla voćaka zaštititi od kunića, kojima je tijekom zime kora omiljena hrana. Zaštita može biti mehanička, omatanje stabla jutom, slamom i slično ili kemijska.

Zaštita je potrebna da bi biljka sigurno i bez gubitaka dočekala proljeće. :.J Mljekarski list 10/2005.

hladnoće. Stare i zapuštene voćnjake urediti.

Darko Kantoci/ dipl. ing ~

U polju

ćemo

slobodne površine

L.::J zasijati ozimim kulturama. Listopadje

r--:-:J mjesec obavljanja najvećih poslova, jer

S.) je potrebno preorati veće površine, t:'\.=. gnojiti stajskim i mineralnim gnojem i L..:_j po mogućnosti obaviti sjetvu do kraja mjeseca.

U vinogradu je nakon berbe osnovni i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine vinograd treba prihraniti mineralnim gnojivima koja ćemo zaorati. Kopat ćemo jame za ~ sadnju novog ili popunjavanje starog vinograda.

U voćnjaku - posaditi i prihraniti mlade voćke te · ih zaštititi od glodavaca i

©

C=:l ~

~

U povrtnjaku - razbacati stajski gnoj i rasuti mineralno gnojivo uz obradu tla za proljetnu sjetvu ili sadnju. Iz klijališta izvaditi zemlju i razgrađeni bioenergentski materijal.

Dezinficirati klijališta i klijališne prozore.

Povrće skladištiti i konzervirati za zimu.

Posijati bob, mrkvu, peršin i špinat. Posaditi češnjak, luk, salatu, radič, artičoku, luk srebrenac i kelj.

U vrtu - prekopati sve slobodne površine.

Saditi ukrasno grmlje, a orezati ono koje je posađeno u proljeće.

Narodne uzrečice za listopad: Mnogo magle u listopadu nosi zimu punu snijega. Što se list dulje drži, to se zima dalje pruži. Što ranije list opane, to ranije zima bane.

Ako pane prvi snijeg u blato, bit će zima blatna; padne li na mraz, nadat se je bogatoj godini.

Topao listopad, ledena veljača. O

poplave Žute rijeke - Kina, • 1556. god. - 830 000 ljudi stradalo je od potresa u Shansiju - Kina, • 1737. god. - 300 000 ljudi poginulo je od potresa u Calcuri, • 1970. god. - 300 000 ljudi poginulo je od ciklona u istočnom Pakistanu, • 1976. god. - 255 000 ljudi poginulo je od potresa u Tangshanu - Kina, • 1991. god. - 138 000 ljudi poginulo je od ciklona u Bangladešu, • 2003. god. - 31 000 ljudi poginulo je u potresu uBamu-Iran Činjenica je da prirodne katastrofe najviše pogađaju siromašne ljude. Republika Koreja ima najvišu stopu smrtnosti po stanovniku od posljedica katastrofa, a slijede Mozambik, Armenija, Su dan i Etiopija.

No, broj prirodnih katastrofa ne prestaje.

U razdoblju od 1900. do 1940. godine zabilježeno je stotinu katastrofa svakih deset godina. Između 1970. i 1980. godine zabilježeno je 650 katastrofa, od 1980. do 1990. bilo ih je 2000, aod 1990. do 2000. čak 2800. Žalosno je da se većina prirodnih katastrofa još uvijek ne može dugoročno predvidjeti. ■

"Prirodne katastrofe" Poplave tijekom kolovoza ove godine u istočnim dijelovima Hrvatske uzrokom su ne samo manjeg uroda ratarskih kultura, nego i brojnih šteta na obiteljskim gospodarstvima.

Uzroci poplava nisu samo velike količine oborine, nego i zapušteni odvodni kanali. Zašto je sistem kanalske mreže u Slavoniji i Baranji zapušten, teško je napamet odgovoriti. Sigurno je samo jedno, a to je da smo odjednom postali siromašni, paje održavanje kanala postalo preskupo.

I tako, dok promatramo polegnuti suncokret, truli krumpir, šećernu repu s malo šećera razmišljamo o prirodnoj katastrofi. No, prirodnaje katastrofa nešto sasvim drugo.

Prirodne katastrofe prosječno danas uzrokuju 184 smrtnih slučajeva dnevno, navodi se u izvješću koje je objavio Program UN - a za razvoj.

Do danas najsmrtonosnije prirodne katastrofe su: • 1887. god. - 1 000 000 ljudi stradalo je od

Jlljekarski li.st 10/:2()05.

.53

-

"\..

__.,__~~

00@uw ~QĐUWQD c,(]i]u@@(r@J

Muzna kanta za krave inox 22 L I akril 25-30 L

Vulinčeva 1'8, 10310 lvanić Gr'acii

Tel.:01/28 82 811, Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.h.

PLODOVITANINE• ZA PEKMEZ I LJEKOVITI CAJ Kranjčevi(

Trnina ili crni trn (Prunus spinosa L.) obično raste kao grm visine 1-3 m, a rjeđe kao manje drvo do 5 m V visine. Lako se prepoznaje po trnovitim ograncima Marija dipl. ing. zbog kojih se ponekad sadi i kao živica. Uprirodi ga najčešće nalazimo po šikarama, pašnjacima, breTrnina cvjeta u rano proljeće, žu(jcima, krčevinama, kroj puteva, osobito na supotkraj ožujka ili tijekom travnja, hom i sunčanom staništu. Dosegne starost od 40 goovisno o staništu i vremenskim dina. prilikama. Brojni sitni, bijeli cvjetovi tada gotovo potpuno prekrivaju kati 6 sati u 2 dL hladne vode, a potom zagrijati grane, dok se listovi pojavljuju nešto kasnije. do vrenja i ostaviti da odstoji još 10 minuta. Piti Sasvim mlade listove nekada su sušili i koristili 2-3 šalice čaja tijekom dana kod prethodno navekao zamjenu za duhan i ruski čaj.

U ljekovite svrhe najviše se koriste cvjetovi denih tegoba.

Suhe plodove, uz plodove šipka, list jagode, ubrani početkom cvatnje, sušeni u sjeni u što maline, metvice, cvijeta lipe itd., možemo dodati tanjem sloju, a čuvaju se u dobro zatvorenim u čajne mješavine za svakodnevno pijenje. staklenkama da ne navuku vlagu.

Marmelada od tmine: Priprema čaja od cvjetova: Pripremite: 2 kg zrelih plodova tmine, 500 g Dvije čajne žlice suhih cvjetova preliti s 2,5 šećera, 3 dL bijelog vina, 1,5 dLvode dL kipuće vode, poklopiti i procijediti poslije 5-10 Plodove tmine oprati, preliti hladnom minuta. Dnevno treba piti 2-3 šalice čaja. vodom te ostaviti da odstoje preko noći. Sljedećeg Ovako pripremljen čaj koristi kod želučanih dana plodove ocijediti, preliti mješavinom vina i grčeva, za poboljšanje probave, kod kožnih osipa, vode i kuhati ih da omekšaju. Propasirati ih, povećane prostate, kašlja i drugih bolesti dišnih umiješati šećer i kuhati oko pola sata, tj. dok se organa, a pospješuje i mršavljenje. marmelada zgusne. Vruću marmeladu uliti u Plodovi su u početku zelene i mesnate zagrijane staklenke i dobro zatvoriti. koštuničave bobe, promjera 1-1,5 cm. DozrijeU zima ti 2-3 puta dnevno 1 žlicu marmelade vaju tijekom rujna i ostaju na granama sve do za pospješenje apetita i kod želučanih tegoba vezanih uz manjak želučane kiseline. ■ proljeća. Zrele bobe su plavocme boje, brati ih valja u kasnu jesen nakon prvih mrazeva, jer tako donekle izgube svoj izrazito trpki i stežući okus. Možemo ih koristiti svježe ili osušene. Suhi plodovi služe za pripremu ukusnog i ljekovitog čaja, a svježi za preradu u pekmez, marmeladu, kompot, sok, ocat, vino, rakiju ili liker.

Plodovi sadrže sastojke koji smiruju upalu desni i sluznice usta, pospješuju izlučivanje želučane kiseline i bolji rad želuca, potiču apetit, smiruju upalu sluznice crijeva, zaustavljaju proljeve, pomažu kod tegoba s mjehurom.

Priprema čaja od plodova: Tri male žlice suhih plodova nama-

...

. . •4'. .t.

·-·

..-

,.

.

VAŠ LIJEČNIK

~ JAJA• DOBAR IZVOR HRANJIV

TVAR I

~

--., ~-----~ ~l Dr. IvoBelan

I

I

Svi strahovi koji su u vezi s hranom zadnjih godina učinili su da smo postali prilično oprezni, jer je stvorena prilična konfuzija i nepotrebna zabrinutost.

Zbog zabrinutosti u vezi kolesterola i

salmonele, neki su "ljudi počeli zazirati od jaja. Međutim, svrha je Nijedna poje- ovog članka pokazati da jaja, pod uvjetom da se s njima postupa 1--, dinačna namirpropisno i da ih se kombinira s raznovrsnom i dobro uravnoteženo nica ne može pru- prehranom, igraju korisnu ulogu u zdravoj prehrani cijele obite"/ji. žiti sve što trebamo da bismo ostali Strah od bakterija salmonele u jajima stalno 1~ zdravi. Zato moramo razumno izabrati namirje prisutan. Međutim, ako se s jajima ispravno --., nice i količine za uravnotežen u ishranu. postupa, šanse da će se netko zaraziti od jednog Jaja su dobra alternativa mesu ili ribama. jajeta zaista su vrlo male i većina ljudi i dalje l Oni su izvrstan izvor bjelančevina (jedan od uživa u jajetu na oko, kajgani ili u mekano •.,__, najjeftinijih) i bogati su vitaminima A, D, E i B kuhanomjajetu.

Razumljivo, ipak se treba držati 1--, grupe. Jaja su također bogata mineralima, nekih preporuka: ':'\ uključujući željezo. Budući da su jaja izvor .. \. ~ mnogih važnih hranjivih tvari, posebno su - Kupujte jaje od ozbiljnog prodavača (ili proizvođača), za kojega znate da jaje hranjiva i potrebna za rast djece svih dobi. transportira i uskladištava na temperaturi ~ Štojeskolesterolom? nižoj od 20 stupnjeva Znanstvena istraživanja pokazuju da Nakon kupnje stavite jaja u hladnjak i konzumiranje hrane koja sadrži velike količine smjestite ih odvojeno od druge hrane masnoće, posebno zasićenih masnoća, ima - Dovoljno dugo termički obrađujtejaja daleko veći učinak u povećanju kolesterola u krvi - Ako je na kutiji s jajima, ili na jajetu, otisnut nego što ima samo kolesterol u hrani. Kolesterol datum do kojega je najbolje potrošiti ih, je važan u formiranju tjelesnih stanica i poštujte taj rok hormona, i normalno je prisutan u krvi.

- Oprati ruke prije i poslije rukovanja s jajima Međutim, kad ga u krvi ima previše, on se - Baciti slomljena ili prljavajaja postupno taloži u stijenkama krvnih žila, - Obrok s kuhanim jajima konzumirati što je suzujući na taj način njihov lumen. Sužene prije moguće nakon kuhanja ili ga staviti u arterije usporuju krvnu cirkulaciju u srčanom hladnjak mišiću ili potpuno prekinu dovod krvi Zdravstveni stručnjaci savjetuju izbjegarezultirajući koronarnom trombozom ili vanje nekuhanih obroka koji sadrže sirova jaja. srčanim infarktom.

Neki ljudi nasljeđuju Jaja mogu biti u prehrani dojenčadi u dobi šest sklonost povećanom kolesterolu u krvi i mogu mjeseci, ali moraju biti toliko kuhana da sežubiti osjetljiviji na učinke masnoća u hrani. manjak i bjelanjak stvrdnu. Trudnice, stariji Kolesterola ima u nekim vrstama hrane, ljudi i svi oni koji su oslabljeni zbog neke kroniuključujući jaja i školjke. Što to znači za našu čne bolesti trebaju također izbjegavati nedoprehranu?

U prošlosti se razmišljala o voljno kuhanajaja. O ograničenju broja pojedinih jaja zbog toga što su

J\

bogata kolesterolom. Danas znamo da je konzumiranje zasićenih masnoća (kojih u jajima ima relativno malo) značajnije za povećanje kolesterola u krvi, nego što to čini kolesterol iz hrane. Istraživanja pokazuju da osobe koje se zdravo hrane mogu jesti jedno jaje dnevno bez straha da povisuju razinu kolesterola u svojoj krvi.

56

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 10.

20. 10.

30. 09.

OSIJEK 5,52 17,12 6,05 16,53 6,20 16,36 ZAGREB6,03 17,23 6,17 17,05 6,32 16,48 Jfyekarski li.st 10/2005.

e noouua KoJaa1e e.-

2005

@ PIONEER„ A DUPONT

COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za RTIFIKAT

~

~

sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER PIONEERSJEMEd.o.o., Ćulinecka c. 2b/2. 10040ZAGREB.Tel.: 01 2958 000. http:hvww.pioneer.c J\ '""'"N'

<'<>MPANv

,,., /,tsl1l111,11.1, r<'!Ji:,1111.m 111pnn1J<'lll1'11u W:,1v,1n1.1S\ll<'l,l od s;tr.rnc f'IONEEf~ H1 - 81,0ci lnternat,on,ll

Ine

Des Momes lo',\a iJ

I•

Legenda 'z bregov acidofil,no mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane.

Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što znači? To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu specifičnu fiziološku vrijednost - pozitivno utječe na zdravlje. Specifične komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali...

Riječ

probiotik potječe od grčke riječi "pro bios" što znači za život.

Želite li balans?

Uzmite acidofilno mlijeko ili acidofilno mlijeko light svaki dan!

Legenda 'z bregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko tisuća godina. Podrijetlom je s Kavkaza čiji su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i dugovječnosti. Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

Jeste li znali - kako nastaje kefir?

Kefir je proizveden pomoću kefi.me kulture koja previre mlijeko u fermentirani mliječni proizvod pri nižim temperaturama pri čemu se producira i manja količina plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje osvježujući reski okus i pjenastu strukturu.

Riječ kefir u prijevodu

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan način!

Rano jutro, mirisni "bregi'; svježe podojena mlijeko u zemljanoj posudi čeka večer kada će se na stolu naći nevjerojatno fino, mirisno, ukusno, osvježavajuće kiselo mlijeko - okrjepljujući obrok. Taj prizor stoljećima je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov''. a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim potrošačima iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov

Jeditezdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko lighti okusitedašak nostalgije'z bregovi

s turskoga

znači "osjećati se dobro':

Zašto se i Vi ne biste tako osjećali?!

Živjeli, uz mliječni šampanjackefir i kefir light!!

V)