Mljekarski list 1-2005

"Proizvodnja mlijeka - dragocjene bijele hrane, temelji se na prenošenju tradicije, običaja i ljubavi prema toj plemenitoj djelatnosti, na mlade generacije".

Naš je cilj osigurati kvalitetnu i sigurnu hranu, danas i za buduće generacije!!

HSC-SLKM

Za svaki zdravi

SIJEČANJ, 2005

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ

ROG

ZLATNIROG_________ - __ - __________ - - _ - - - _ I KRMNE KULTURE Podjela krmnih kultura ___ _ __ _ __ _ __ _ __ _ __ __ 2 Ječam _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3 HRANIDBA Hranidba ovaca silažom kukuruza ___________ 7 Mikrobiološka nečistoća hrane - gljivice, plijesni i bakterije _______________ . ____ . . 8 Ureja u mlijeku i hranidba krava ____________ 16

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarskeudruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište

GOSPODARSTVO Pretpostavke financijskog uspjeha suvremene farme mliječnih krava _________ 22 HRVATSKISTOĆARSKI CENTAR Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 . ___ . ___ .. __ 26 Prvo savjetovanje uzgajivača goveda u RH __. 30 KOZARSTVO Gravidnost koza ________ ... _ .. ___ . ____ ... 32

KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111.

VEfERINARSTVO Ležišta za mliječna goveda ___ . _ . __________ 34 Listerioza. __ .. ____ . __ .. _ . _______ . ____ . __ 35 OBAVIJESTI "Revolucionarna" staja za mliječna goveda ____ 36 Lurin projekt na obiteljskom gospodarstvu željka Piškorića iz Markovca Križevačkog _. __ 39 Vijesti iz Zagrebačke županije ____________ . __ 42 Euro Tier 2004 - Hannover _________________ 43 RAZMIŠLJANJE TERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _________ 46 OBITELJ I DOM _____ . _____________ . _______ so I

- - - - -~

. - - - - - - - - - - -:}<

Ime i prezime Adresa:__

- - - - - - - - - - - -),<

- - - - - - - - - - - -:)<

- - - - -,

, Napomena: I , Popunjeni obrazac s X podatcima za mjesec PROSINAC dostaviti tijekom siječnja o.g Za eventualna dodatna objašnjenja izvolite nazvati Hrvat-

proizvođača: __....

................... .

Broj krava: Količina mlijeka isporučena

mljekari (litara): . .................. ........ ..... . .................... .....................

Klasa isporučenog mlijeka:..................... . ............ .....

X Datum predaje obrasca i potpis:..... . : I

·- - - - - - ~-

- - - - - - - - - - -><

.................. ................... .....................

X sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.

- - - - - - - - - - -><

- - - - - - - - - - -><

'O

- - - - _1

-=

Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Amelija Šipak, dipl. ing. Darl<o Kanloci, mr. se. Mtun Kostelić, dipl. ing. Darko

Uhel', Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, R-

dipl. ing. Ve<aVolarić. Tehnltka urednica: lng. Mirna BožičeyJć, l..ak1orlca:prof. Katl!rina-Zrinka Čičmak

Vlaanlk I Izdavač: Hovatska mljekarska udruga, Zagreb, UpravaI urednlitvo: Zagreb, !lica 3MII, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mall: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Clfena:5,00 kn,~

p,tpr..... I_,

"Hlad", Pluska, Nikole Halpera1,

43000 primjeraka

KRMNE KULTURE

PODJELA KRMNIH KULTUR (Nastavak

iz broja 12/2004).

OZIMI KRMNI USJEVI

One daju dobru krmu, Uproljeće čitav niz kultura dospijeva za korištenje visoke urode i prinose, u vrlo različito vrijeme. To omogućuje upotrebu u koriste se uglavnom kao neprekinutom slijedu, uglavnom prije 4ietelina i zelena krma, a neke se mogu travnjaka zajedno s prvim otkosom, te nakon skidanja prvog, a prije ili za vrijeme skidanja i silirati (žitarice i smjese s drugog otkosa rvetelina. povećanim udjelom žitarica) te sušiti za sijeno (smjese Lišće je u rozeti na dugim peteljkama, mahunarki i žitarica te landsberška naborano i narovašeno, a na stabljici je sjedeće. smjesa).

KRMNE REPICE I OGRŠTICE Krmne repice i ogrštice prispijevaju za korištenje najranije u proljeće.

Budući da prispjevaju prve za košnju (ili za napasivanje) u kontinentalnim područjima, one su upravo idealne za uvođenje u ishranu zelenom krmom u proljeće, u onim područjima i na onim tlima gdje je moguća njihova upotreba, već sredinom travnja, a na Mediteranu još i ranije, ovisno o vremenskim uvjetima. One imaju velik dnevni prirast mase i pri manje povoljnim uvjetima daju kvalitetnu lako probavljivu krmu s malo suhe tvari, bogatu bjelančevinama, vitaminima i karotinom. Botanički pripadaju rodu kupusnjača (Brassica L.) porodici krstašica (Brassicaceae). Odlikuju se dobro razvijenim korijenovim sustavom koji prodire duboko u tlo, ima veliku usisnu moć uzimanja hranjiva i iz teže topivih oblika. Vrlo dobro prožima oranični sloj, a glavni ga korijen drenira prodirući u dublje slojeve.

Biljke su dugog dana. Noviji kultivari manje su osjetljivi na zimu, ali ne podnose suvišnu vodu u tlu.

Slika 1 i 2: Krmna repicau cvatnji nastavak na str. 6 --+

Mljekarskili<;t01/2005.

KRMNE KULTURE

JEČAM

I

Mr. se. Darko Uher

!

Ječamjejedna od najstarijih kultura. Ima velik pojas prirodne rasprostranjenosti.

Dobro uspijeva kako u brdskim tako i u planinskim uvjetima. Podnosi i manje povoljne uvjete negoli pšenica i zob, odnosno na nepovo(jne uvjete brzo se prilagođava.

Postoje ozime i jare forme.

Ozime forme jaroviziraju za 30 do 40 dana, a jare za 5 do 20 dana. Vegetacija jarih formi u našim uvjetima je 80 do 120 dana, a ozimih 240 do 260 dana.

Klija na temperaturi od 1 do 3°C. U povoljnim uvjetima niče za 5 do 7 dana. Jari ječam vlata za 25 do 30 dana nakon nicanja, a klasa za 30 do 50 dana. U čvoru busanja podnosi niske temperature i do -10 (-12)°C, a kraće zahlađenje i do -20°C. Visoke temperature bolje podnosi od pšenice i zobi, od kojih je manje osjetljiv na toplotni udar. Ječam ekonomično troši vlagu. Jari ječam je na početku razvoja korijena i u fazi nalijevanja zrna osjetljiv na sušu. Nisku relativnu vlagu podnosi bolje od zobi. Što se tla tiče ima velike zahtjeve zbog slabije razvijenog korijenovog sustava i kratke vegetacije. Ne odgovaraju mu kisela i zamočvarena tla.

Slika 2: Zrnoječma Najbolja tla za ječam su ilovasta, strukturna tla, bogato opskrbljena hranjivima, reakcije pH 6,5 do 7,2.

Osnovna obrada tla za ječam provodi se u jesen. Predsjetvenom pripremom tlo treba dobro poravnati da voda ne bi stagnirala.

Ječam jako dobro usvaja hranjiva. Dušik bolje usvaja ako ga dodajemo u kombinaciji s fosforom i kalijem. Prinos od 5,0 t zrna/ha i odgovarajuća slama iznosi iz tla oko 120 kg dušika/ha, 75 kg fosfora i oko 150 kg kalija.

Fosfor, kalij i dio dušika unose se u tlo u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi tla.

Ozimi ječam valja prihraniti dušikom radi poboljšanja krmne vrijednosti mase i zrna, te prinosa ukupno. Ranijom prihranom povećava se busanje i vegetativna masa, a smanjuje apsolutna masa zrna. U prihranu treba dodati 70 do 90 kg/ha dušika i to u vrijeme busanja. U vlatanju i klasanju prihrana se ne preporučuje jer ječam lako poliježe.

Ječam brzo klije. Ako je rano zasijan, jarovizira već u jesen zbog čega mu se smanjuje otpornost na niske temperature, osobito ako je počela diferencijacija konusa rasta. Optimalan rok sjetve ozimog ječma je prva polovica listopada (kao i kod ozime pšenice).

Slika 1: Klas ječma Ml,iekarski list 01 20<l.5.

Norma sjetve za oziTablica1: Krmna vrijednost;ečma me forme je 140 do 210 U suhoj tvari kg/ha. Optimalan sklop Stadij-oblik Suhatvar u% Probavljive za ozime forme je 400 do Škrobna krme zelene mase 450 klijavih zrna po m 2 • sirove MJ/NEL vrijednost Optimalna dubina bjelančevine sjetve je 3 do 4 cm.

Početak 17,0 15,5 68,1 6,89 Treba ga sijati žitnim klasanja sijačicama na što gušći Puna cvatnja 23,0 12,2 54,2 5,49 međuredni razmak.

Voštanazrioba 30,0 4,8 Stoka može ječam Silaža 30,0 5,4 50,4 5,1 pasti i tijekom vegetaZrno 88,0 9,1 79,0 8,0 cije. Za zelenu krmu dobro ga je kositi od završetka vlatanja pa do kulturi ili pak kao nosač u smjesama s punog klasanja. Za silažu se koristi u početku mahunarkama. Ražena slama koristi se za voštane zriobe, a za zrno (koncentrat) u punoj izradu raznih predmeta, ali najviše za stelju. zriobi. Silirati se može i vlažno zrno u voštanoj Zrno raži koristi se i u ishrani stoke kao zriobi. Vrijeme i način upotrebe te prinosi i koncentrat. Raž ima dobro razvijen korijenov krmna vrijednost prikazani su u tablici 1. sustav kojim crpi hranjiva bolje od ostalih žitarica. Stabljika podijeljena na nodije i internodije, brzo ogrubi. Naraste 110 do 180 cm RAŽ visoko zbog čega lako poliježe, osobito diplodni Značenje raži je manje u odnosu na pšenicu i kultivari. Lišćejekrupno. Klasjedug6 do 12 cm, ječam. Koristi se kao brašno za kruh, a zelena masa u vlatanju (napasivanjem) i klasanju ima osje, ali ima populacija i bez osja. U klasiću (košnjom) za zelenu krmu ili za silažu u čistoj su dva cvijeta koji se često ne oplode (krezubost).

Zrno je bez pljevica, različite krupnoće, ovisno jesu li diplodne ili tetraploidne forme.

Klije na temperaturi od 1 do 2°C. Izboji su crvenkastoljubiča­ ste boje. Busa u jesen. Čvor busanja je bliže površini u odnosu na čvor busanja ostalih žitarica. Vlata u proljeće, ranije od ostalih žitarica (40 do 50 dana nakon kretanja vegetacije). Cvate 10 do 15 dana. Oprašuje se vjetL-------------------------------' rom.

Slika 3: Raž u klasanju -I

Ml_jekarskilist 01/2005.

u odnosu na tlo i rezerve hranjiva u tlu paje zbog toga često prva kultura na novoosvojenim tlima.

Tehnologija. Uzgaja se u plodoredu, ali u ekstremnim uvjetima može čak i u monokulturi.

Dolazi iza okopavina i mahunarki. Dobar je predusjev za većinu kultura.

Obrada tla je ista kao i za ostale žitarice (25 do 30 cm), ali raž traži slegnutije tlo. Lakša i pjeskovita tla za raž treba orati na dubinu od 20 do22cm.

Fosforna i kalijeva gnojiva, pri osnovnoj obradi tla ili predsjetvenoj pripremi; treba dodati kao i za ostale žitarice. Na dobro opskrbljenim Slika 4: Zrno raži tlima fosforom i kalijem često je dovoljna samo Raž je kultura umjerenog i hladnog obilna gnojidba stajnjakom. Dušika je u podneblja. Od svih žitarica najbolje podnosi predsjetvenoj pripremi tla dovoljno do 30 kg/ha i zimu. Ako je dobro razvijena, podnosi hladnoću to radi pospješenja busanja ujesen. U kretanju od -25°C pa čak i -30°C ali bez snijega. Pod vegetacije prihranjuje se dušičnim gnojivima (30 dubokim snijegom, ako dugo traje, može biti do 50 kg/ha dušika), a u vlatanju istom količinom oštećena jer se zbog intenzivnijeg disanja iscrpi (za zelenu krmu koriste se gornje količine). pa može biti napadnuta od sniježne plijesni.

Raž valja sijati ranije ujesen kako bi završio U klasanju traži umjerene temperature (15 proces busanja krajem rujna ili početkom do 17°C). Visoke temperature i suša uvjetuju sterilnost (krezubost). Općenito, raž je na sušu i listopada, ovisno o području). U čistoj kulturi sije se 350 do 400 zrna/m2, a u smjesama 100 do 250 nepovoljne temperature otpornija od ostalih zrna/m 2 , ovisno o uvjetima, vremenu upotrebe, žitarica. kakvoći i prinosu koji želimo postići.

Tlo. Od svih žitarica najmanje je zahtjevna Od sekundarne obraTablica2: Urodizelene mase i krmna vrijednostraži de tla primjenjuje se valjanje,akojesuho,a % suhe U suhoi tvari Stadij od mjera njege pritiha zelene tvari u Probavljive razvoja i Škrobna hranjivanje dušikom i zelenoj mase surove datum košnje vrijednost MJ/NEL mast bjelančevine zaštita od korova (či­ A. Zelena masa sti usjev). Ako je svrha Puno proizvodnje zelena vlatanje 17,0 11,2 7,08 70,0 masa u čistoj kulturi 21.04. ili smjesama s mahuPočetak narkama, herbicide klasanja 41,3 21,7 9,8 70,5 6,96 ne treba primjenjivati.

28.04.

Za zelenu krmu Nalijevanje 45,3 23,9 8,4 62,5 6,17 koristi se krajem vlazrna 14.05. tanja pa do početka B. silaža 1,7 20,0 9,1 0,90 klasanja (vidi tablicu C. suho zrno 87,0 7,7 77,4 8,25 2.).

Mljekarski list 01/2005.

5

(nastavak sa str. 2)

U repica produžena plojka djelomično a u ogrštica gotovo potpuno obuhvaća stabljiku. Prema vrhu stabljike lišće je sve manje.

Stabljika je u početku ispunjena, kasnije odrveni, uspravna je, podijeljena na nodije, u gornjem dijelu grana. Vršno nosi veliki broj cvjetova.Naraste 100 pa čak i do 200 cm visoko.

Cvijet je karakterističan za porodicu krstašica. Fakultativna su samooplodne, ali je stranooplodnja moguća i unutar roda, tako da danas ima jako puno križanaca vrlo dobrih gospodarskih osobina. Plod je komuška s manjim ili većim brojem sjemenki.

Sjeme je manje ili više okruglo, tamne do mrke boje, sjajno ili manje sjajno. Ogrštice imaju uglavnom sjajnije i sitnije sjeme od repica. Masa 1000 sjemenki najčešće varira od 3 - 6 grama. Sjeme iz vršnih komuški je sitnije.

Ogrštice i repice nemaju posebnih zahtjeva prema tipu tla. Najbolje uspijevaju na plodnim, prozračnim, gnojenim, težim tlima koja su dobro drenirana, neutralne do slabo kisele reakcije.

Mogu doći iza svih kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo, pa se može izvršiti kvalitetna duboka obrada. Predsjetvena priprema treba biti na slegnu tom tlu.

U osnovnoj obradi unose se u tlo osnovna hranjiva (dvije trećine i stajnjak), a u predsjetvenoj pripremi jedna trećina. Najčešće se unosi 40-50 kg N, 100-130 kg P 2 O6 , 120-160 kg obuhvaća stabljiku,

razmak 20 do 30 cm.

Zaštita od štetnika je vrlo znaca.Jna jer nakon sjetve velike štete može načiniti buhač ' kasnije repičine ose listarice, a u proljeće sjajnik, pipe i dr. Budući da se repica i ogrštice za krmu koriste u vegetativnom stadiju razvoja u proljeće uglavnom nije potrebna zaštita od štetnika. Od mjera njege, u kretanju vegetacije usjevi se prihranjuju dušičnim gnojivima.

Količina dodanog dušika u proljeće kao i broj prihrana ovisi o potrebama na krmi, stanju usjeva i kakvoći krme koju želimo postići.

Ogrštice i repice se koriste u vegetativnom porastu pa do cvatnje, neke čak i u cvatnji (Perko PVH). Repice i ogrštice daju vrlo visoke prinose zelene mase (30-60 tiha i više). One su vrlo dobar predusjev za većinu kultura jer ostavljaju tlo vrlo rano i u vrlo dobrom stanju. O

VIROVITICA• J.J. Štros~ajer

• štednjaci na krutagoriva • štednjaci zacentralno grijanj • peći nakrutagoriva • kotlovi zakamine, kalijeve pe • dijelovi zazidane peći Mogućnost prilagođavanja

dimnihizvoda i vodovodnih priključaka prema željikupca.

~0/ha.

U predsjetvenoj pripremi mogu se unijeti i neki herbicidi u tlo (Treflan, Devrinol i dr.).

Većina herbicida primjenjuje se nakon sjetve, ali prije nicanja (Butisan, Mezoranil, i dr.).

Sjetva ozimih ogrštica i repica je u drugoj po-lavici kolovoza i u prvoj polovici rujna.

Vrijeme sjetve ovisi o uvjetima i području. U Mediteranu može biti čak i kasnija. Sije se 5 do 8 (10) kg/ha sjemena, na dubinu 2 do 4 cm, na

6

' I

PEĆI NAPILJEVINU ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanjeprostorija, objekata i kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, fannii radioniCkih prostora

Mljekarski list 01/2005.

HRANIDBA

~CC IMr. se. Goran Kiš

U UCQ U Kukuruzna silaža je visoko energetsko, nisko proteinsko fermentirano krmivo pogodno za hranidbu ovaca.

Silaia kukuruza sastoji se od cijele biljke kukuruza, obično skinute s polja kada je sadržaj vlage u biljci oko 65%. .._ ________________________

Silaža kukuruza u hranidbi ovaca Silaža cijele biljke kukuruza može se koristiti u svim stadijima laktacije, pod uvjetom da obrok sadrži sve potrebne dodatke i daje organizacija hranidbe odgovara_.

Na primjer, ovca tjelesne juća.

Do 50% suhe tvari silaže cijele biljke mase 70-80 kg za podmirenje uzdržnih potreba može pojesti 2-3 kg kukuruzne silaže dnevno. kukuruza predstavlja zrno. Silaža kukuruza Ovce u laktaciji takvom restriktivnom hranidfermentira vrlo dobro zbog visokog sadržaja bom mogu biti gladne, pa trebamo osigurati šećera, a dobro se silira u svim tipovima silosa.

Kao i sa svim ostalim silažama u hranidbi ovaca istovremenu hranidbu ovaca. moramo posebnu pozornost obratiti na pojavu Za vrijeme stvaranja priplodne kondicije "flushinga" i rasploda, konzumacija može porasti listerioze koju izaziva u tlu prisutna bakterija Listerija. Prilikom hranidbe ovaca silažom do 4,5 kg na dan, čime će biti zadovoljene energetske potrebe u ovom stadiju proizvodnje. moramo se pridržavati sljedećih naputaka: • izbjegavati pljesnivu, smrznutu i pokvarenu U vrijeme ranog graviditeta hranidba silažu; Tablica1: Hran1ivavrijednostsilažecijelebiljke • silažu davati postupno, a ne odjednom svim kukuruza za ovce . ovcama u isto vrijeme; !--···HRANJIVA T~AR ·-· ~ažen~u % s~h_etvari (S_~j • osigurati dovoljne količine kvalitetne vode; Suha tvar (ST) j 35,0 I ·-· -···-"•-·-------· • izbjegavati prenapučenost objekta ili '---! Sirovi protein (SP) __ 8,40 ~ držanje ovaca u vlažnim uvjetima; i Sirova vlakna (SV) I 22,0 • završiti program vakcinacije i čišćenja od Kiselija detergent vlakna (KDV) - . J_-.25 _ _ j parazita ovaca prije početka perioda Neutralna detergent vlakna (NDV) J 47 ! hranidbe silažom; I.. ________ -------------·.

Sirove masti (SM) I 3,80 • slijediti pravilnu proceduru sanitacije i ' - ---·-·· ---·---- --izolacije prilikom zamjene grla ili bolesti I Probavljiva energija za ovce (PEo) _ _I 13,I O(~J/k.g)__ __, životinja : Metabolička energija za ovce (MEo) j 11,35 (MJ/k.g) _j ' . ··-· -- I . -. • - • . i Prema tablici 1 valja primijetiti da je 1 Neto energija za održavanje (NeO) I 6,40 (MJ/k.g) I .. . . . silaža kukuruza siromašna proteinom i ;__~eto energij_a~a_ktacije (~e_L] _ !·_ _ 6,30 (MJ/k.g) J kalcijem pa pri sastavljanju obroka za ovce ; Neto energija za rast (NeR) j 4,00 (MJ/k.g) I zahtijeva više dodataka s vitaminima D i E ! K~cij (Ca)_ .... ____ ___ 0,20 I nego za druge vrste domaćih životinja. Uz ove r Fosfor (P)_ _ ____ _j ___ _?,22 ___ _J vitamine posebno je važno obratiti pozornost j Magnezij (Mg) !1-·--·--------' O,19 . ,, ______ na makro i mikro elemente, osobito na selen i I Kalij (K) _____ _______ J 1,10 sumpor.

_J J__ _

I

~

J-· _ _

Mljekarski lwt 01/2005.

7

kukuruznom silažom slična je hranidbi za uzdržne potrebe, odnosno 2 do 3 kg na dan, dok posebnu pozornost moramo obratiti energetskim potrebama u kasnijim fazama gravidnosti.

Da bi se zadovoljile sve energetske potrebe kasno bređih ovaca, potrebno je u obrok dodavati i žitarice. Za vrijeme laktacije potreba ovaca za energijom su najveće. Kukuruzna silaža još uvijek može biti korištena, ali je neophodno točno izračunavanje energetskih potreba i vrednovanje hranjive vrijednosti pojedenog obroka. Prvih 30 do 40 dana laktacije ovce mogu dnevno jesti i 5 do 7 kg silaže kukuruzne biljke, ovisno o tome koliko janjaca imaju.

Silaža kukuruza u hranidbi janjadi U proizvodnji janjadi ekonomski je opravdan obrok od silaže cijele biljke kukuruza kao krmiva potrebnog za rast i razvoj janjadi.

Potrebno je utvrditi troškove i dohodovnost proizvodnje janjadi u sistemu s minimalnim količinama voluminozne krme i mnogo žitarica, te s druge strane hranidbu silažom kukuruza s dodatcima. U slučaju hranidbe silažom, moramo

obratiti pozornost na sljedeće: • kukuruz ujednačene kvalitete, fino sjeckan, s većim udjelom zrna; • pažljivo treba procijeniti proteinsku kvalitetu i količinu proteina u obroku, te razmisliti o uvođenju ureje u obrok, no samo janjadi 35 kg tjelesne mase; • da bi povećali konzumaciju, janjad moramo hraniti kukuruznom silažom 2 do 3 puta na dan. Janjad želi svježu krmu i rado jede u grupi. Potrebno im je dosta prostora, minimalno 25 do 30 cm po janjetu; • moramo procijeniti utjecaj kukuruzne silaže na kategoriju i željenu završnu težinujanjadi; • janjad hranjena silažom proizvest će više gnoja, nego janjad hranjena zrnjevljem; • janjad težine od 20 do 45 kg, trebala bi pojesti 1 do 2 kg silaže kukuruza na dan; • kao i sva ostala fermentirana krmiva, silažu kukuruza treba dodavati u obrok postupno, te pratiti razinu vlage. (Janjad, možda neće moći pojesti potrebnu količinu obroka da bi postigla željeni prirast). _]

MIKROBIOLOŠKANEČISTOĆA HRANE-GLJIVICE, PLIJESNI I BAKTERIJE I

Dr. se. Stjepan Feldhofer

I

Razmnožavanju mikroorganizama pogoduje visoka vlažnost zraka i temperatura okoliša, loše i dugotrajno skladištenje krmiva, zgnječenost i oštećenje stanica tkiva i strukture krmiva.

« Čistoća je pola zdrav(ja « U prirodnim uvjetima nalaze se na svim krmivima različiti mikroorganizmi više ili manje štetni ili korisni za bi'/jke i životinje. Posebice su značajni mikroorganizmi na bi(jnim, voluminoznim, loše čuvanim i vlažnim krmivima (vlažnosti iznad 13-14 %) na kojima se u povo(jnim uvjetima brzo razmnožavaju.

GLJIVICE (KVASCI) Gljivice su različite vrste jednostavnih mikroorganizama koje se nalaze u zemlji, vodi, zraku i parazitiraju na biljkama i životinjama.

Nalaze se, dakle, na biljkama, koži i sluznicama životinja, posebice u ustima, dijelovima probavnog, genitalnog i mokraćnog sustava.

Veće nakupine gljivica razvijaju se na nastavak na str. 11-+

8

Mljekarski list 01/2005.

OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU HIGIJENSKOM KAKVOĆOM MLIJEKA VAŠIH KRAVA I OMOGUĆITE SI VIŠI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA! SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA VAŠIH KRAVA NA POVEĆANI SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM NOVOG STAJSKOG TESTA

SgmaTest® ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM UČESTALO PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA U VAŠOJ STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU ZDRAVOG MLIJEKA.

SG>ma Test' -

VA š

NoVI

NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG PROIZVOĐAČA MLIJEKA. NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA VAS, PROIZVOĐAČE MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I UČINKOVITO TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO! TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr ČLAN HRVATSKe MUEKARSKE UDRUGe

_-+_l

~Iz-a-na-ru-džb_u_ok-re-ni_str_a-nic_u

Soma Test® D HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

PRVO REGISTRIRANO

SomaTest9KOMPLET SADRŽI: er INDIKATOR

2 x 500 mi (za više od 80 pojedinačnih testiranja svih četrti vimena) er BOČICE ZA DOZIRANJE er DOZATOR(pumpica za točno doziranje indikatora u šalice testatora); er TESTATOR(plitica s četiri salice za testiranj~ svih četvrti.., vimena); er PRAKTICNI PRIRUCNIK za proizvođače mlijeka na seoskim gospodarstvima er UPUTU ZA KORIŠTENJE

Napomena: proizvođač zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela

PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH ČETVRTI VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU BOČICA S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE BOČICE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA. r -

-

->E

-

-

-

-

-

-

><- - - - - - -

-ll-<- -

-

-

-

-

-

->E

-

-

-

-

-

-

~ -

-

-

-

-

-

-ll-<- -

I

-

KUPON ZA NARUDŽBU SomaTest®-aPO PROMOTIVNOJ CIJENI

:

:

N arucu1em: 1

I

V

•

O SomaTest® Komplet- Cijena: ~kn+79,80 kn*troškovi poštarine t O SomaTest® INDIKATOR (2 x S00ml)- Cijena: ~kn+49 80 kn*troškovi poštarine 1 1

* promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju

poštom

Ime i prezime: _________________

_

(obvezno ispuniti štampanim slovima)

Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ Poštanski broj i mjesto: _____________________

Telefon/mobitel:

__________

~ 1 Mlijeko dajem u otkup:

O

Da

1

(obvezno ispuniti) _

1

(obvezno ispuniti)

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

□ Ne.

;

LJ

Naziv mljekare: _____________

_

Za dodatne informacije i eventualne nejasnoće izvolite se obratiti direktno proizvođaču na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659

: -

-

-

:!,<-

-

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec - - -¼+ - - - - - - -:::,..i;: - - - - - - - ><- - - - - - ->< - - - - - -

1

: ->E: -

-

-

oštećenim tkivima

zbog jačih infekcija, ili zbog oslabljene otpornosti organizma uzrokovane stresom, traumatskim podražajima, nepravilnom hranidbom, nedostatkom minerala, vitamina i sl. Često izazivaju različita specifična oboljenja kao što su: aspergiloza, aktinomikoza, trihofitija, kandidijaza (Candida albicans) i dr.

Tijekom metaboličkih procesa gljivice stvaraju štetne tvari (toksine) koje nepovoljno djeluju na imuni sustav, smanjuju obrambene sposobnosti organizma i omogućavaju infekcije drugim mikroorganizmima (imunosupresivno djelovanje). Neke vrste i sojevi gljivica mogu biti korisne jer služe proizvodnji antibiotika, vitamina, enzima, pigmenata, alkaloida, glikozida, alkohola, nekih prehrambenih i drugih proizvoda.

Općenito, gljivice (kvasci) razgrađuju ugljikohidrate, celulozu, škrob i šećere u ugljičnu kiselinu i vodu, stvaraju plinove, posebice ugljični dioksid (CO2 ) i alkohol. Na taj način, djelovanjem gljivica (vrenjem u prisutnosti zraka) gubi se veći dio organske tvari, smanjuje hranidbena vrijednost krmiva i stvaraju uvjeti za razvoj i djelovanje drugih mikroorganizama.

To se očituje jačim zagrijavanjem, kvarenjem i truljenjem organske tvari krmiva.

Veća količina gljivica kvasca koja se nalazi u provreloj hrani može izazvati nadutost i slabije uzimanje hrane, a ako su uz gljivice prisutni drugi mikroorganizmi i raspadnute tvari krmiva, mogu izazvati mnoga teža probavna i alergična oboljenja.

Kod goveda, u anaerobnim uvjetima buraga, čiste kulture kvasaca Saccharomyces i Candida utilis u hranidbi su posebno značajne.

Kvasci se, općenito, vrlo brzo razmnožavaju pupanjem blastospora i prodiru u lignificiranu strukturu biljnih stanica. Na taj način omogućavaju bakterijama (celulolitičkim i amilolitičkim mikroorganizmima), kao i probavnim sokovima, lakši pristup u unutrašnjost

biljnih stanica gdje razgrađuju ugljikohidrate, celulozu, škrob i šećere te značajno utječu na bolje iskorištavanje energetskih tvari, posebice iz grubih celuloznih krmiva.

Kvasci zatim utječu na pH vrijednost buragova sadržaja, potiču razvoj i sinergijski* djeluju s buragovim i drugim mikroorganizmima probavnog sustava. Stoga su neke čiste kulture kvasaca (Saccharomyces i Candida) u stočnoj hrani korisne jer djeluju kao probiotici, osobito kod mladih životinja i nepreživača, ukoliko su poremećeni normalni odnosi mikroorganizama u buragu i drugim dijelovima crijeva. Žive gljivice kvasaca, ako se daju u stočnoj hrani, teže su probavljive zbog čvrste stanične stijenke. Većinom prolaze neoštećene kroz želudac i dolaze u crijevo, gdje se također razmnožavaju i očituju probiotičko djelovanje usporavajući razvoj i aktivnost stafilokoka i drugih nepoželjnih mikroorganizama.

U tu svrhu industrijski se proizvode kvasci vrste Saccharomyces, kao sekundarni proizvodi proizvodnje šećera (na podlozi melase), ili pivarski kvasac iz proizvodnje piva. Mogu se dobivati i razmnožavanjem gljivica na drugim podlogama koje sadrže šećerne tvari (žitarice).

Za stočnu hranu industrijski se proizvode i kvasci gljivice Candida utilis (Torula), a za podlogu se upotrebljavaju različite tvari kao primjerice celuloza iz proizvodnje papira.

Candida je manje ukusan kvasac pa ga je dobro davati pomiješanog s ukusnijim krmivima.

Suhi industrijski dobiveni kvasci sadrže visoki postotak biološki kvalitetnih bjelančevina (44- 55 %). Sadrže mnogo lizina (3,10-3,80 %), a malo metionina i cistina (ukupno oko 1,5 %). Od minerala sadrže mnogo dobro iskoristivog fosfora (1,4 - 1,7 %), a malo kalcija (0,2 - 0,3 %).

Vrlo dobar je i sadržaj vitamina B kompleksa (osim vitamina B12), a nema vitamina A, D, E, K iC. * grč. syn=s, sa; ergon=cljelo «suradnja» nekoliko organa ili mišića u izvedbi nekog pokreta

Mljekarski List 01/2005.

ili neke radnje

11

PONUDA VRIJEDI DO ISTEKA ZALIHA: (,

lo-Shield

o

Oxy

• 10 kg + 1 kg gratis

Foam

• 10 kg+ 1 kg gratis

o

0

o

Blu Gard

• 5 kg + 1 kg gratis

HRANIDBA

PLIJESNI Plijesni su posebna vrsta gljivica koje se u prirodi nalaze na biljkama, sjemenkama i organskom otpadu. U povoljnim uvjetima, uz prisutnost zraka, vlage i topline brzo se razmnožavaju, a posebice na oštećenim i zgnječenim krmivima.

Zaraženost plijesnima ne mora biti uvijek vidljiva,jer spore plijesni često prolaze kroz sitna vanjska oštećenja biljke i prodiru u unutrašnjost.

Povoljni uvjeti za razvoj plijesni su preko 13-14% vlage u sirovinama, relativna vlaga zraka iznad 80 - 85 % i temperatura oko 20 -25 °C. Plijesni su vrlo raširene, razgrađuju organsku tvar i smanjuju hranidbenu vrijednost krmiva. Hrana onečišćena plijesnima postaje manje sipka, zgrudana, neukusna i neugodnog mirisa. Ovisno o vrsti plijesni, u povoljnim uvjetima razmnožavanja često se stvaraju otrovni metaboliti (mikotoksini) vrlo štetni za zdravlje ljudi i životinja. Toksičnost plijesni razvija se već tijekom 1 do 2 dana, a najčešće za 7 do 10 dana (mikotoksikoze).

Jednom stvoreni mikotoksini teško se razgrađuju tako da i poslije termičke obrade, nakon što se unište plijesni, toksini ostaju i dalje sačuvani u krmivima.

Toksični metaboliti plijesni uzrokuju velike štete i gubitke u stočarskoj proizvodnji, a rezidui u mlijeku, mesu i njihovim prerađevinama sve više postaju značajna opasnost za zdravlje i opću imunogenu otpornost ljudi.

Kad govorimo o plijesnima obično mislimo na njihovu štetnost, iako treba reći da neke plijesni imaju i korisnu primjenu. Plijesni djeluju štetno na bilje u vegetaciji, na uskladištene žitarice i drugu raznovrsnu hranu, a mogu se ovisno o mjestu izvornog nastajanja i širenja svrstati u: plijesni polja - plijesni uskladištenja - plijesni uznapredovala kvarenja.

Pojave plijesni često su povezane uz određena područja (distrikte), tehnologiju sjetve i obrade, a razvijaju se pod utjecajem vremenskih

Mljekarski fi,st 01/2005.

prilika kao što su: rane i dugotrajne kiše, poplave, rani nastupi zime, nepotpuno dozrijevanje, visoka vlažnost i oštećenja pri ubiranju uroda i sl. Postoji mogućnost zaraze plijesnima preko strojeva za ubiranje i transport, a osobito ako su krmiva zgnječena, mehanički oštećena ili pokisla prilikom berbe i transporta.

Vrlo intenzivno razvijaju se plijesni ako su krmiva nedovoljno osušena i spremljena u topla, loše provjetravana i nečista skladišta, u skladištima i silosima toplinski slabo izoliranim i jednostrano izloženim sunčanom zračenju. U takvim uvjetima dolazi do većeg nakupljanja vlage i topline u pojedinim dijelovima skladišta i silosa, do jačeg zagrijavanja i migracije vlage u masi krmiva, što pogoduje i razvoju plijesni.

Nalaz spora plijesni još ne govori o toksičnosti, iako upozorava na krmiva lošijeg okusa i slabije hranidbene kvalitete, mogu uzrokovati slabije uzimanje hrane, lakše probavne smetnje i neka alergična oboljenja. Tek nalaz njihovih metabolita (mikotoksina) potvrđuje toksičnost hrane koja može uzrokovati oboljenja.

Stoga pri sumnji treba izvršiti odgovarajuće biokemijske pretrage krmiva, mlijeka ili mokraće oboljelih životinja.

Bolesti izazvane mikotoksinima gotovo su uvijek u svezi s hranom, a u organizam životinja ulaze preko probavnog i dišnog sustava. Bolest se očituje promjenama na sluznicama probavnih, dišnih, mokraćnih i spolnih organa, bolestima bubrega, jetre i drugih organa, živčanim i spolnim poremećajima.

Otrovanja mikotoksinima javljaju se u svih životinja i čovjeka, a simptomi i težina oboljenja ovise o vrsti, dobi i otpornosti organizma, vrsti i količini toksina. Za razliku od drugih životinja, preživači su otporniji na prisutnost nekih vrsta plijesni i toksina u stočnoj hrani zahvaljujući djelovanju buragovih mikroorganizama. Osobito su teška otrovanja mladih životinja, pogotovo ako djeluju toksini više vrsta plijesni.

13

HRANIDBA

Životinje se najčešće otru.ju pljesnivim žitaricama, sjemenkama uljarica i njihovim produktima prerade, loše sušenim i nepravilno spremljenim sijenom, kukuruzovinom, slamom i sl., loše siliranim i konzerviranim krmivima.

BAKTERIJE Bakterije su većinom bezbojni, sitni jednostanični mikroorganizmi koji se u povoljnim uvjetima također vrlo brzo razmnožavaju. Neke vrste razgrađuju bjelančevine i druge organske tvari do amonijaka i drugih toksičnih spojeva, a prisustvom zraka izazivaju truljenje, promjenu mirisa i okusa, što utječe na slabije uzimanje hrane pa i obolijevanje životinja.

Ovisno o vrsti i patogenosti, bakterije izazivaju specifična i nespecifična oboljenja bilja i životinja. Životinje se zaraze neposrednim kontaktom i izlučevinama bolesnih životinja, ozljedama kože i sluznica, steljom, zrakom (prašina i kapljična infekcija) ili onečišćenom hranom i vodom. Pojava bolesti ovisi o otpornosti organizma koja može biti genetska i za života stečena, a uvjetovanaje i držanjem i prehranom životinja.

Od značajnijih specifičnih bolesti kojih se uzročnici zaraze prenose, uz ostalo, i onečišćenom hranom i vodom, odnosno preko probavnog sustava. U goveda se javljaju bolesti: bedrenica (antraks), bruceloza (zarazni pobačaj), leptospiroza, listereloza, pastereloza, salmoneloza, slinavka i šap, tuberkuloza. Izvori zaraze koji onečišćavaju hranu i vodu obično su oboljele životinje i ljudi, ili kliconoše, njihove izlučevine i lešine.

Osim ovih mikroorganizama, koji uzrokuju specifične zarazne bolesti često većih razmjera, s većim materijalnim štetama i uginućima, u prirodi su posvuda raširene i fakultativno (promjenjivo) patogene bakterije (i virusi), koje u nekim promijenjenim uvjetima izazivaju oboljenja ljudi i životinja. To su uvjetno patogene bakterije vrste: E. coli, stafilokoka, streptokoka, Bacilus sp. i dr.

14

S obzirom na zdravlje i hranidbu, te stanje u probavnom sustavu osobito u mladih životinja, najveće teškoće uzrokuju vrste bakterija Salmonela i enteropatogene bakterije E. coli, Klebsiella sp., Proteus sp., Clostridium sp., Bacilus sp. U slučaju jačih infekcija hranom i onečišćenim predmetima, . u nekim uvjetima oslabljene otpornosti organizma ove bakterije sa svojim enterotoksinima uzrokuju povećanu sekreciju, motoriku i slabiju resorpciju u probavnom sustavu životinja, što se očituje općim simptomima bolesti (septikemijom) i proljevom životinja (enteritisi).

Tako oboljele životinje obično obitavaju u nečistim, lošim higijenskim uvjetima, u nečistom okolišu, u skupini većeg broja životinja na malom i ograničenom prostoru, nepravilno i loše hranjene. Često se može ustanoviti da mlade životinje nisu dobivale dovoljno kolostruma, da je bilo pogrješki u sisanju i napajanju mlijekom, dobivale su onečišćenu i loše temperiranu vodu i sl. Bakteriološke pretrage najčešće pokazuju velik broj sojeva bakterija E. Coli, a i druge enteropatogene bakterije. Dakle, radi se o mješovitim infekcijama, među kojima mogu biti viru.si i slični mikroorganizmi.

Za pojavu oboljenja značajne su i BIOCENOZE (zajednice bakterija u probavnom sustavu). Naime, u probavnom sustavu životinja nalaze se mnogi sojevi različitih bakterija kao normalni stanovnici koji žive u zajednici, tzv. biocenozi, trajno vezani za sluznicu crijeva, a čuvaju životni prostor za kojega se bore s pridošlim stranim patogenim i nepatogenim mikroorganizmima. Na taj način imaju zaštitnu ulogu i djeluju na održavanje imunog statusa domaćina.

Najveće zajednice mikroorganizama nalaze se u buragu odraslih preživača. One su neprekidno pod utjecajem hranidbene i higijenske kvalitete krmiva. To su pretežito bakterije mliječno kiselog, octenog i maslačnog vrenja

Mljekarski fi,st 01/2005.

HRANIDBA

koje se nalaze na krmivima, a u buragu se razvijaju, razgrađuju ugljikohidrate hrane, stvaraju kratkolančane masne kiseline, utječu na pH vrijednost i kiselost buragova sadržaja i sudjeluju u probavi preživača.

Osim ovih bakterija, u buragu se nalaze i različite proteolitičke i ureolitičke bakterije koje razgrađuju bjelančevine i mnoge dušične spojeve do aminokiselina i amonijaka. Od ovih elemenata i kratkolančanih masnih kiselina sintetiziraju se mikrobne bjelančevine, reproduciraju buragovi mikroorganizmi i stvaraju specifične energetske i bjelančevinaste tvari koje služe za zadovoljavanje hranidbenih potreba preživača.

S obzirom na mikrobne zajednice i sustav probave krmiva u buragu, preživači ne podnose u hranidbi jača strana onečišćenja, nagle i česte promjene vrste i kvalitete krmiva, jer za njihovu razgradnju potreban je odgovarajući razvoj specifičnih mikroorganizama i izvjesno vrijeme privikavanja na promijenjenu hranu. U protivnom dolazi do probavnih poremećaja, zastoja u radu buraga, intoksikacija i proljeva.

Neke vrste bakterija sudjeluju u konzerviranju i siliranju krmiva i s tom hranom ulaze u probavni sustav životinja. To su pretežita anaerobne bakterije koje su i normalni stanovnici buragova sadržaja. Posebice su značajne bakterije mliječno kiselog vrenja, koje razgrađuju šećere i slične spojeva ugljikohidrata stvarajući mliječnu kiselinu, manje octenu, konzerviraju i sprječavaju kvarenje krmiva, utječu na okus, uzimanje i probavljivost krmiva.

Onečišćenost krmiva različitim vrstama mikroorganizama značajno djeluju na zdravlje svih vrsta životinja, a posebice mladih životinja i sisančadi. Naseljavanje bakterija u probavnom sustavu teladi uslijedi već 8 sati poslije poroda.

Prve bakterije (laktobacile i streptokoke) u telad ulaze preko majke sisanjem i lizanjem, a zatim iz okoliša u kojem telad živi (kaveza, stelje, posuda za napajanje i hranjenje ili od druge teladi).

Mijekarski list 01/2005.

Pri tome može doći do zaraze i drugim patogenim bakterijama, najčešće toksogenim bakterijama E. Coli, koje mogu uzrokovati proljeve pa i uginuća teladi. Stoga je vrlo značajna čistoća smještaja i predmeta s kojima životinje dolaze u dodir, način držanja i redovito održavanje čistoće životinja. Životinje, općenito, treba čuvati od naglih klimatskih i drugih nepovoljnih vanjskih podražaja, a dobrom hranom i vodom za piće, odgovarajućim mineralno vitaminskim dodatcima i dobro uravnoteženim krmnim obrocima (ovisno o intenzitetu proizvodnje) treba jačati prirodnu otpornost organizma.

Dakle, «čistoća je pola zdravlja«, a u suvremenim uvjetima intenzivne proizvodnje, čuvanjem od stresnih podražaja, dobrom hranidbom i uravnoteženim krmnim obrocima, treba održavati u potpunosti dobro zdravlje i život životinja. U

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, .

Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hihtnet.hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

-(r BLES

Oprema za staje: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

=- BROU\NERS

Surge

::.IIIIEQUIPMENT

ROV.

I

15

HRANIDBA

UREJAU MLIJEKUI HRANIDBA

KRAVA

Veći sadržaj

Dr. se. Stfepan Feldhofer

ureje u mlijeku često je pokazate(j prevelike količine bjelančevina u krmnim obrocima krava. Zbog razgradnje veće količine bjelančevina u buragu, stvara se više amonijaka i dušičnih spojeva koji se dijelom ugrađuju u mikrobne bjela~evine buragovih mikroorganizama iu većoj količini resorbiraju u krv te izlučuju mlijekom.

To upozorava da treba smanjiti količinu bjelanče­ vina ili da nema dovoljno energije u krmnim obrocima.

Količina ureje u mlijeku ipak je složeniji problem. Krave moraju prema muznosti dobivati određenu količinu i kvalitetu krmiva, što se odnosi i na bjelančevine u krmnim obrocima. Ako krave u krmnim obrocima ne dobivaju dovoljno bjelančevina, smanjuje se probavljivost i uzimanje hrane a time se smanjuje proizvodnja mlijeka. Istina, s manjim sadržajem ureje, što također nije poželjno.

Krave moraju dobivati dovoljno krmiva, jer je to uvjet za dobru plodnost i proizvodnju mlijeka.

Krmiva moraju sadržavati odgovarajuću količinu i kvalitetu bjelančevina i energije. Postoji, dakle, uska fiziološka povezanost između potreba energije i bjelančevina u hrani, a posebice uravnoteženog odnosa dušika i energije u buragu. Pri tom se ureja u mlijeku obično nalazi između 15 30 mg/ 100 mL mlijeka - prosječno oko 21 mg/100 mL mlijeka.

FIZIOLOŠKI SUSTAV NASTAJANJA I ZNAČAJ UREJE U ORGANIZMU KRAVA Većini buragovih mikroorganizama (bakterija, nekih vrsta cilijata, kvasaca i gljivica) potreban je za život i reprodukciju amonijak, zatim jednostavni dušični spojevi i lako topljive i razgradive bjelančevine. Stoga su ureja i amonijak, glavni topljivi dušični sastojci buragova sadržaja značajni za buragove mikroorganizme.

Amonijak i drugi jednostavni dušični spojevi stvaraju se u buragu fermentativnom mi-

16

krobnom razgradnjom bjelančevina hrane preko peptida i slobodnih aminokiselina, odnosno iz ureje, nitrata i sličnih spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva) slobodnom hidrolizom i djelovanjem fermenta ureaze.

Amonijak se u buragu veže na kratkolančane masne kiseline i služi buragovim mikroorganizmima za sintezu mikrobnih bjelanče­ vina. To znači da krmni obroci krava, uz lako probavljive bjelančevine i amonijak, moraju sadržavati i dovoljnu količinu lako topljivih i probavljivih ugljikohidrata (škroba i šećera pšenice, ječma, melase i dr.) za dobivanje kratkolančanih masnih kiselina, koje vezane s amonijakom čine prirodan izvor za stvaranje specifičnih nutritivnih bjelančevina (mikrobnih bjelančevina) u buragu krava.

Dobivene mikrobne bjelančevine u buragu sadrže vrijedne esencijalne aminokiseline pa su goveda u izvjesnoj mjeri, za razliku od drugih životinja s jednodijelnim želucem, manje ovisna o količini i kvaliteti bjelančevina primljenih hranom. Međutim, treba reći da se amonijak bez dovoljno energetskih tvari slabo iskorištava za mikrobnu sintezu u buragu i više se resorbira u krv.

Dio amonijaka koji se resorbirao u krv dolazi u jetru gdje se reaminacijom može vezati s kratkolančanim masnim kiselinama i pretvara se u neke aminokiseline, a ostali za organizam toksični amonijak pretvara se u netoksičnu ureju. Tako dobivena ureja zatim ulazi u krv i izlučuje se slinom, mokraćom i mlijekom.

Mljekarski l~t 01/2005.

Sretna i uspješna 2005. godina

lur~m~ VRBOVEC, E. de Piennesa bb tel.:

0l/2791-822, 2791-990, 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.htnet.hr, intemet: www.jurval.hr fax:

GENERALNI UVOZNIK

a.BELARUS ~-,/A MINSK TRACTOR

WORKS

TRAKTORI REZERVNI DIJELOVI SERVIS

Jošnudimo: Prikolice kipericc, Prikolice 1.astajnjak, Utovarivaa 1.astajnjak 1 S e trojcve zaobradu zemlje.

HRANIDBA

Ureja iz krvi može ponovo difuzijom kroz buragovu stijenku doći u burag. U većoj količini izlučuje se slinom, pa i tako ponovo ulazi u probavni sustav goveda. To je vrlo značajno u hranidbi goveda,jer na taj način amonijak i ureja služe kao pokretna rezerva dušika za sintezu mikrobnih bjelančevina i neprestano kruži smjerom: burag- krv- jetra - krv - slina - burag.

Preživači su na taj način manje ovisni o svakodnevnom dobivanju točno određenih količina bjelančevina i esencijalnih aminokiselina u hrani (što je, naprotiv, vrlo značajno u hranidbi peradi, pa i drugih životinja s jednostavnim želucima).

Ureja se iz krvi izlučuje još mokraćom i mlijekom. Međutim, zbog tako složenih procesa u organizmu krava dolazi do značajno većih ili ma-njih odstupanja količine ureje i drugih spojeva nebjelančevinastog dušika u mlijeku (prosječno oko 5 % od ukupnih bjelančevina mlijeka), što ovisi o količini amonijaka u buragu, iskorištavanju u organizmu krava i izlučivanju mokraćom.

Količina amonijačnih spojeva i ureje u mlijeku, dakle, ovisi o količini energije i bjelančevina u krmivima, a još više o kvaliteti i razgradivosti bjelančevina u buragu, brzini prolaza digesta iz buraga u niže dijelove probavnog sustava, brzini hidrolize i dezaminacije dušičnih spojeva, aktivnosti buragovih mikroorganizama i intenzitetu sinteze mikrobnih bjelanče­ vina, apsorpciji amonijaka u krv i izluči­

vanjumokraćom.

Prema tome, mikrobiološku aktivnost u buragu, koja je temeljna osobina u hranidbi preživača, treba u osnovi održavati određenom količinom sočnih krmiva koja sadrže lako topljive i probavljive sirove bjelančevine i dovoljno ugljikohidrata i šećera. To se posebice odnosi na hranidbu travom, travnom i kukuruznom silažom i općenito zelenim voluminoznim krmivima koja su oko 75 do 80 % razgradiva u buragu.

Ureja

(Benural

S) i lako topljivi spojevi nebjelančevinastog dušika (NPN spojevi) u buragu su gotovo potpuno podložni hidrolizi i mikrobnoj razgradnji do amonijaka, a u određenoj količini služe buragovim mikroorganizmima kao kvalitetna zamjena za lako probavljive bjelančevine u hrani. Naravno, uz to je potrebno da krmni obroci sadrže dovoljno energetskih tvari, škroba, šećera i nekih minerala (kobalta, sumpora i dr.) potrebnih za mikrobnu sintezu bjelančevina i reprodukciju buragovih mikroorganizama.

Mikrobnim bjelančevinama iz buraga mogu se zadovoljavati uzdržne potrebe krava i niža proizvodnja mlijeka (12 do 15 litara/dan). Za višu muznost krave moraju dobivati i krmne obroke koji sadrže u buragu teže razgradive i stabilnije bjelančevine (soju, suncokretovu ili repičinu sačmu, kukuruzni gluten i sl.) i ugljikohidrate (repine rezance, kukuruzni škrob i sl.) koji većim dijelom prolaze kroz burag, proteolitički i amilolitički se razgrađuju u crijevu, a ne povećavaju značajnije količinu ureje i NPN spojeve u mlijeku.

Krave visoke muznosti često dobivaju neuravnotežene krmne obroke, osobito ako dobivaju veliku količinu u buragu lako probavljivih i razgradivih bjelančevina i nedovoljno energije. Nedostatak energije vrlo je čest u krava poslije teljenja, na početku laktacije i zbog hranidbe većom količinom trave i zelenih krmiva. Veća količina ureje u mlijeku stoga je češća u krava visoke muznosti (iznad standardno prosječnih 21 mg/100 mL).

To treba imati na umu pri sastavljanju krmnih obroka. Kravama treba ograničiti količinu lako topljivih i u buragu lako probavljivih sirovih bjelančevina (posebice NPN spojeve - samo za uzdržne potrebe i do 15 litara mlijeka/dan), a davati dovoljno energetskih tvari (ugljikohidrata škroba i šećera). Količina ureje u mlijeku visokomuznih krava smanjuje se

,l/1:fekcu-ski list 01:2005.

======================~~ dodavanjem u krmne obroke kukuruzne silaže , suhih i melasiranih repinih rezanaca, mljevenih žitarica - posebice kukuruza, a za veće potrebe bjelančevina treba, prema muznosti, dodavati: tostirano sojino zrno, sojinu sačmu i slična bjelančevinasta krmiva u buragu teže probavljiva.

Resorpcija amonijaka u krv smanjuje se, također, ako krave dobivaju veću količinu hrane koja ubrzava prolaz digesta kroz burag. Tako se skraćuje vrijeme razgradnje krmiva u buragu, održava optimalnu pH vrijednost buragova sadržaja, a time smanjuje resorpcija amonijaka u krv.

U nekim istraživanjima navodi se da postoje razlike izlučivanja ureje mlijekom ovisno i o pasminama krava.

VEĆA KOLIČINA UREJE U MLIJEKUuz HRANIDBU TRAVOM I ZELENIM

KRMIVIMA Veća količina ureje u mlijeku često se javlja u

proljetnom razdoblju, ako se krave hrane većom količinom trave i zelenih krmiva. Trava, a posebice mlada proljetna trava, vrlo je probavljiva u buragu (80 - 85 %) i sadrži veću količinu sirovih bjelančevina s većim postotkom «nezrelih bjelančevina», nitrata, amonijaka i drugih NPN spojeva (oko 45 - 50 % od ukupnih sirovih bjelančevina).

Tijekom vegetacije povećava se količina pravih bjelančevina u travi, od 50 % na 85 % ukupnih sirovih bjelančevina. Trava u ukupnoj vegetaciji sadrži prosječno oko 65,5% pravih bjelančevina. Odnosno, prosječno 1/3 od ukupnih sirovih bjelančevina trave su slobodne an1mokiseline, nitrati i drugi spojevi nebjelančevinastog dušika.

Bjelančevine trave i zelenih krmiva dakle ' ' lako su topljive i razgradive u buragu, a samo je oko 15 do 20 % stabilno od razgradnje u buragu.

Stoga se uz hranidbu travom i zelenim krmivima oslobađaju u buragu goveda velike količine amonijaka, što je vrlo povoljno za mikrobiološku

.'llljekarski Hst OJ,200.5.

HRANIDBA

i sintezu mikrobnih bjelančevina. to zahtijeva veću prisutnost energetskih sirovina u krmnim obrocima i dodavanje lako topljivih i probavljivih ugljikohidrata (škroba i šećera), jer trava i zelena krmiva same ne sadrže dovoljno energije za veću sintezu mikrobnih bjelančevina.

S obzirom da u sustavu hranidbe travom i zelenim krmivima najčešće nedostaje energije, a u suvišku stvoreni amonijak i slični dušični spojevi ne mogu se u potpunosti preraditi u mikrobne bjelančevine, u većoj količini se resorbiraju u krv. To može uzrokovati otrovanja krava (intoksikacije), upale maternice i jajnika, smetnje u plodnosti, oštećenja jetre, ketoze, bolesti bubrega i pojave veće količine ureje i NPN spojeva u mlijeku.

Međutim, ako se uz travu i veću količinu u buragu lako razgradivih zelenih krmiva dodaju kao energetska krmiva i lako probavljive i razgradive žitarice (brašna bijelih žitarica) može doći do vrlo burne mikrobne aktivnosti u buragu, a vrlo često i do jakih nadmova (meteorizma, timpanije) krava.

Stoga naglašavamo da uz hranidbu travom i zelenim krmivima, zbog viška lako probavljivih sirovih bjelančevina i nedostatka energije, u krmne obroke treba dodavati krepka krmiva s više energetskih sirovina (krupnije samljevene žitarice . posebice kukuruzna prekru.pa), a ureju i NPN spojeve ne treba posebno dodavati jer u tim uvjetima mogu biti štetni.

Ovisno o količini amonijaka i energije u buragu odrasle krave stvara se oko 1,5 do 2,0 kg mikrobnih bjelančevina ili oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kg suhe tvari buragova sadržaja.

Po tom računu, ako krava jede oko 60 kg svježe trave, ukupno oko 12 do 13 kg suhe tvari krmiva/dan, može uz dovoljno energije u buragu proizvesti dnevno oko 1,8 do 2,0 kg mikrobnih aktivnost

Međutim,

bjelančevina.

Ako 60 kg trave sadrži oko 25 do 30 g sirovih bjelančevina u kg svježe mase i prosječno oko

19

• rnss1oox u

11..J

I IZ

ZA

z„ JE PO Z! I

E

VELIĆINE: - od I 00 - 2000 litaro vertikalne Izvedbe - od 2000 - 12000 litara horinzontalne izvedbe

Po.loma Jeddl~a PROIZVOO:-ZJA

Kolt„lwr-ka '.1• .J9240 llfinja Sn1bica

286 o1o 385 (0)49 287 900 385 (0~49 286 030 385 (0)49 287 368 38š'~0)98 338 332 385 (0)49

35% spojeva nebjelančevinastog dušika, krava dobiva oko 1500 - 1800 g lako probavljivih sirovih bjelančevina od kojih je prosječno oko 525 630 g bjelančevina iz NPN spojeva, što može biti optimalno za mikroorganizme u buragu.

Međutim, treba upozoriti da krave mogu dobiti oko 20 a najviše 30 g ureje ili oko 56 - 85 g sirovih bjelančevina iz spojeva nebjelančevi­ nastog dušika na 100 kg tjelesne mase. To za krave težine 650 kg iznosi oko 364 - 552 g ekvivalent sirovih bjelančevina iz NPN spojeva. Znači, da 60 kg svježe zelene trave dnevno (oko 12 - 13 kg suhe tvari) sadrži spojeve nebjelančevinastog dušika iznad fiziološkog optimuma te može značajno utjecati na povećanje amonijaka u krvi i ureje u mlijeku i vrlo nepovoljno djelovati na zdravlje i plodnost krava. Svježu zelenu travu treba stoga kravama ograničiti na najviše 10 do 11 kg suhe tvari/ dnevno.

Uspoređeno s travom, kukuruzna biljka s klipom, kukuruzna silaža i silirano svježe zrno kukuruza sadrže manje bjelančevina i više energije, imaju manju razgradivost u buragu i u većem postotku fermentativno se razgrađuju u crijevu. Na taj način kukuruz i kukuruzna silaža vrlo dobro nadopunjavaju energijom i bjelančevinama krmne obroke od trave i travne silaže, posebice kravama visoke muznosti, omogućavaju veću potrošnju i bolje iskorištavanje svježih voluminoznih krmiva, a ujedno vrlo dobro utječu na smanjenje ureje u krvi 1 u mlijeku krava.

Kukuruz i kukuruzna silaža mogu biti također vrlo dobra krmiva kravama u uvodu za mliječnost i u razdoblju poslije teljenja u kojemu krave ne dobivaju dovoljno energije hranom, a za podmirenje potreba visoke muznosti troše energetske zalihe iz vlastitog organizma.

Za visoku proizvodnju mlijeka treba uvijek, uz osnovna krmiva s većom količinom lako topljivih i probavljivih bjelančevina, dodavati u obrok odgovarajuću količinu bjelančevina s kvalitetnim

Mljekarski list 01/2005.

aminokiselinama koje su stabilnije u buragu. (30 do 40 % od ukupnih bjelančevina). To moraju biti bjelančevine biljnog porijekla kao što su: tostirana soja, sojina sačma i ljuska, kukuruzni gluten i sl.

Nešto nižu stabilnost u buragu. imaju bjelančevine suncokretove i repičine sačme.

Od energetskih krmiva valja dodati u obrok kvalitetnu kukuruznu silažu, krupnije samljeveno zrnje žitarica, posebice kukuruznu prekrupu (koja se u buragu. sporije razgrađuje), suhe repine rezance i sl.

Pred nama je razdoblje u kojem obično prevladavaju osnovna voluminozna krmiva s kukuruznom silažom, uz veći dodatak suhih voluminoznih krmiva (sijeno) i manje sjenaža.

Dodaju se i krmne smjese koje sadrže kvalitetnije, u buragu stabilnije bjelančevine.

Stoga se u tom razdoblju češće može očekivati mlijeko s manje ureje.

Međutim, ne treba do sljedećeg razdoblja vegetacije i hranidbe zelenim krmivima zaboraviti sve naprijed rečeno o značaju hranidbe i iskorištavanju zelenih krmiva u metabolizmu krava s obzirom na zdravlje, proizvodnju i reprodukciju, a s tim u vezi i o uzrocima pojava veće ili manje količine amonijaka i ureje u buragu, krvi pa i u mlijeku krava.

Ureja u mlijeku je, dakle, na izvjestan način pokazatelj uravnoteženosti krmnih obroka i upozorava na odnose bjelančevina i energije u buragu, te na metaboličko stanje u organizmu krava. Međutim, s obzirom na brojne čimbenike značajne u resorpciji i izmjeni tvari, iskorištavanju bjelančevina, energije, amonijaka i uree u organizmu krava, količina ureje u mlijeku krava, često i uz dobro uravnotežene krmne obroke, značajno varira ( ± 20 do 30 % ) od teoretski prosječno optimalne vrijednosti koja iznosi 21 mg ureje/ 100 mL mlijeka.

21

GOSPODARSTVO

Doc.dr. se. Zoran Grgić -------------------------povezivanje 15-30 proizvođača u različitim Kad se govori o suvremenoj mljekarskoj vidovima poslovnih udruženja tvrtke, zadruge. proizvodnji u našim obiteljskim gospodarstvima s punom ekonomskom uspješnosti misli se Pritom se ne misli na povezivanje svih ili većine poslovnih funkcija, nego na djelomičnu nabavu najčešće na okvirne pretpostavke: inputa, rasplodne stoke i opreme, te plasman - osnovno stado s više od 35 muznih grla, - razina mliječnosti iznad 4,5 tisuća litara kod mlijeka i drugih proizvoda.

Okvirna ulaganja u farmu muznih krava simentalca i iznad 6,5 tisuća kod holstein kapaciteta 35 muznih grla, prema marketinškim goveda, - tehnološki i oganizacijski dobro izgrađene i podatcima iz domaćih stručnih časopisa i s interneta, danas iznose oko 160 tisuća€. Ovakva opremljene staje, ponuda „ključ u ruke" garantira dosljedno - dobro organizirana proizvodnja vlastite stočne poštivanje suvremene tehnologije bez, kod nas hrane, tako uobičajenih, improvizacija. Jasno da su u - dobra organizacija rada.

Samo ovako „grubo" nabrojana obilježja cijenu uključeni svi troškovi izgradnje i opremanja farme, konzalting (savjetodavne mljekarske farme daju, u uvjetima otkupne cijene mlijeka usporedive u odnosu na usluge puštanjem farme u puni rad) ali i profit ponuđača. U praksi to znači 20-30% višu cijenu okruženje, s dobrom muznošću i primjerenim od one koju imaju gospodarstva kada se odluče utrošcima rada: na samostalno zasnivanje farme. Kako se u - visoku ekonomičnost, proizvodnost i rentaponudi „ključ u ruke" objedinjuju ponude više bilnost, ponuđača, a ponude se sastavljaju za više farmi, - isplativost projekta potpuno novog ustrojavanja proizvodnje ili udvostručenja postojećih moguće je postizanje i značajno niže cijene u odnosu na pojedinačne upite. Na samom kapaciteta, investitoru - gospodarstvuje da se odluči za neku - punu konkurentnost očekivanim proizvodnim od varijanti. uvjetima u budućem poslovanju.

Osobno, najčešće predlažem investitorima Promatrajući međunarodno okruženje (EU) da se odluče za jeftiniju varijantu koja im ipak danas se puna iskoristivost tehnološkog potenmora garantirati visoku i stabilnu kvalitetu i cijala grla i suvremene tehnike, te ekonomska količinu proizvedenog mlijeka u nizu od nekoliko isplativost postiže na: - veličini farme 90-130 grla, te 100-150 ha godina. U slučaju punog konzaltinga zalažem se za dosljedno poštivanje ugovora od strane površine, ponuđača. To znači, kad već nudite zasnivanje - mliječnosti iznad 6 tisuća litara, farme po cijeni od 4,5-5,5 tisuća € po stajnom - vlastitom proizvodnjom stočne hrane, mjestu, i kad govorite o 7 ili 8 tisuća litara - potpunom mehaniziranošću u proizvodnji mlijeka po ponuđenom grlu, onda se pobrinite stočne hrane, održavanju staje i mužnji.

U našim uvjetima preko 90% proizvođača pratiti ulagača u prvih nekoliko godina poslovanja da on zaista i postigne ciljanu nema uvjete ni za 30-40% navedenih kapaciteta, pa se u praksi često računa na poslovno proizvodnju i tako otplati visoka ulaganja. Inače,

22

Ml.fekarski list 01/2005.

mrtvo slovo na papiru neće donijeti ništa dobra ni proizvođaču ni mljekarstvu kao važnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preko mljekarske industrije važnoj gospodarskoj grani Republike Hrvatske, a dugoročno neće biti isplativo ni ovakvim ponuđačima farmi „ključ u ruke".

Nažalost, imali smo dosta slučajeva gdje su se preko leđa proizvođača ulagača prebili svi promašaji u zasnivanju farme, te želje za brzim i velikim profitom ponuđača. Često se, posljednjih 6-7 godina, u tim prostorima gubila i relativno dobra osnova visoke proizvođačko-prodajne cijene mlijeka i ukupnih državnih subvencija u govedarstvu.

Kako izgleda jedan jednostavni proračun financijske opravdanosti ulaganja u suvremenu farmu prikazano je u nastavku teksta.

Ukupna ulaganja ili vrijednost farme je oko 1,88 milijuna kuna. Bez kupnje zemljišta, za koje se pretpostavlja da ih gospodarstva već posjeduju, ulaganja su oko 1,53 milijuna kuna.

Tablica 1: Struktura ulaganjau farmu Opis imovine Muzno grlo Objekt-glavni Objekti-prateći

Muzna oprema Ostala oprema Mehanizacija Zemljište UKUPNO

Iznos kuna 490.000 385.000 175.000 227.500 31.500 225.000 349.383

Udio% 26,02 20,44 9,29 12,08 1,67 11,95 18,55

1.883.383

100,00

Graft·kon1: Struktura ulaganjapo muznomgrlu

č

Zemljište 9-982 ---------Mehanizacija~ 6.429

~...

~-

· ,,,.,,.,. . _,,,.,,.,. _,,,.,,.,.

·~~

Ostalaoprema~,v· 900

.

Muznaoprema S, 500

Objekti-prateći 5.000

Mljekarski list 01/2005.

Muzno grlo 14.000

_ Objekt-glavni 11.000

Ukupna su ulaganja po muznom grlu bez zemljišta oko 43,8 tisuća kuna, a sa zemljištem oko 53,8 tisuća kuna.

Kako je vrlo malo gospodarstava koja mogu iz vlastitog poslovanja financirati ovakvu investiciju, predviđeno je da 70% investicije u suvremenu farmu čine sredstva kredita, a 30% bila bi vlastita ulaganja. Proračunati su kreditni uvjeti i obveze po kreditu sukladno prosječnim kreditnim uvjetima u nas. Pritom se ravnalo prema tzv. ,,povlaštenim" kreditima iz različitih izvora državnog proračuna u poticanju razvoja govedarstva, a ne čisto komercijalnim kreditima na domaćem tržištu, gdje su kreditni uvjeti nepovoljniji.

Tabl,ca 2: Proračun kredita za imovinu (bez zemljišta)

Kamatnastopa Godišneotplate Iznoskredita Ukupnaobveza Prosječna otplata(godišnje)

5%

10 1.073.800 kn 1.185.755 kn 144.840kn

Kreditne obveze po kupnji poljoprivrednog zemljišta proračunate su prema kreditnoj liniji MPŠVG, s vrlo povoljnim rokom otplate i kamatnom stopom.

Tablica3: Proračun kreditaza zemljište

Kamatnastopa Godinepočeka Godineotplate Broiqodišniihotplata Iznoskredita Prosiečna otplata(qodišnie)

3% 3 20 3 349.383kn 28.071kn

Tehnološko-proizvodna obilježja farme proračunata su prema prosječnim rezultatima u suvremenoj proizvodnji mlijeka zemalja EU, koja se dosljednim poštivanjem tehnoloških zahtjeva relativno lako mogu provesti i u našim uvjetima.

23

GOSPODARSTVO

Tablica4: Tehnološkoproizvodnaobilježjafarme Broj krava Proizvodnja mlijeka po Qrlu Namuženo mlijeka Posiae telad, gubitci Prodana mlijeka Osnovna cijena Premija država Premija mljekara Poticaji za kravu Poticaji za pašnjake i livade Poticaji za krmna bilje Prodaja teladi Cijena teladi Vrijednost prodaje

35 5.500 192.500 5.775 186.725 2,45 0,75 0,00 800 250 1.250,00 15,00 2.400,00 36.000,00

Grla Litara Litara Litara Litara kn/litra kn/litra kn/litra kn/qrlo kn/ha kn/ha Grla Kuna Kuna

Ukupne potrebe za zemljištem su nešto veće od 35 ha, pri čemu 14 ha čine pašnjaci, a nešto manje od 12 ha su oranice.

Tablica5: Potrebnepovršineza farmu Oranice Livade

11,79 9,37

34 27

Pašnjaci

14,00

40

UKUPNO

35,17

100

U strukturi zasijanih površina farme (21,17 ha) najveći udio čine djetelinsko travne smjese za sijeno i sjenažu (9,4 ha ili 44%), a zatim slijede površine pod kukuruzom za zrno i silažu (5,6 ha ili 26 % zasijanih površina), te zob (1,9 ha ili 21 % zasijanih površina).

Grafikon 2: Struktura zasijanih površina (uha)

DTS:.~;ijeno&I_-_

----------

Kukuruz-zrno 3,65

~ ~ ~Pšenica

DTS-za sjenažu

Kukuruz za silažu 2,00

0,79

4,49 Ječam 0,99

24

Gr = Nt / (cp-pt), gdje su Gr-granica rentabilnosti, Nt-ukupni nepromjenjivi troškovi proizvodnje mlijeka, epprodajna cijena litre mlijeka, pt-promjenjivi troškovi po litri mlijeka.

FT

%

uha

Razina proizvodnje od 5,5 tisuća litara i prodaja 5,33 tisuće litara mlijeka po grlu osigurava dostatni dohodak za rentabilnu proizvodnju zasnovane farme. Prag rentabilnosti predstavlja točku na kojoj je dohodak proizvođača jednak O (nula). Iznad te gornje točke pokrića gospodarstvo ostvaruje određeni dohodak, ali je moguć i gubitak. U cijenu su uključeni troškovi financiranja, tj. kreditiranja nabave osnovne imovine.

Granica rentabilnosti poslovanja gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji računa se prema sljedećoj jednadžbi:

Cp vt Litara mliieka Mlijeka po Qrlu

282.278,47 3,64 2,16

191.411 79 5.468,91

Ukupni nepromjenjivi troškovi gospodarstva u proizvodnji mlijeka su 282.278,4 7 kn.

Bruto prodajna cijena mlijeka je 3,64 kn/litra.

Ova je cijena dobivena kada su prodajnoj cijeni pridodani poticaji za ostavljenu telad i korištena zemljište, te raspoređeni po litri proizvedenog mlijeka. Promjenjivi troškovi po litri su 2,16 kn.

Uvrštavajući navedene vrijednosti za ispitivana gospodarstvo dobivena je granica rentabilnosti od 5.468,91 litara po grlu ili 191.411, 79 litara na farmi.

Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka ispitivane farme, bez predviđenih poticaja, uz proizvođačka-prodajnu cijenu od 3,20 kuna na razini je od 6.557,59 litara mlijeka po muznom grlu, odnosno na razini od 229.515,63 litara ukupno prodanog mlijeka na farmi.

Prema navedenom može se zaključiti, da se u zasnivanje farme predloženog kapaciteta

M(jekarski list 01/2005.

~=====================~GOSPODARSTVO danas mogu uključiti samo proizvođači koji su već spremni za tehnologiju proizvodnje više nego dvostruko veće od državnog prosjeka, a u pogoršanim uvjetima poslovanja (bez poticaja) trebaju biti spremni za razine proizvodnje u razvijenim EU zemljama.

Pojedinačni rezultati,

koje imamo u nekim primjerima, pokazuju da to nije neizvedivo. Na žalost, potrebno je da se poklopi više činitelja na relaciji proizvođač-službe državne potporelokalna zajednica-mljekara-dobavljači, što kod nas nije čest slučaj. ■

NOVA IZD NJA

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge tiskana je i nedavno promovirana knjiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira Uremović, redovitog profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Knjiga se sastoji od 16 logičnim slijedom povezanih poglavlja: 1. Govedarstvo; 2. Podrijetlo i pasmine goveda; 3. Razmnožavanje goveda; 4. Bređost krava; 5.

Građa vimena; 6. Probavni sustav preživača; 7. Krmiva u hranidbi goveda; 8. Čimbenici o kojima ovisi proizvodnja mlijeka; 9. Laktacija; 10. Fiziološkoprehrambene karakteristike krava; 11. Sustavi držanja krava; 12. Uzgoj teladi; 13. Sustavi hranidbe teladi; 14.

Uzgoj junica; 15. Tov goveda; 16. Neke bolesti krava i teladi.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočar­ skim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz govedarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži, grafikoni i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstveno-stručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja.

U knjizi je ukazana na ograničavajuće čimbenike boljeg iskorištavanja postojeće nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i načini postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema veće i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa. Opisane su različite tehnologije hranidbe i načini držanja svih kategorija goveda i postupci koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani načini spremanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može postići veća proizvodnja mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i načini postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoj ovisi ne samo prodajna cijena već i mogućnost prerade i izvoza mlijeka na tržište Europe.

Cijena knjige iznosi 200,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/111, ZAGREB Tel./Fax: 01/4833 349; e-mail: hmu@hmu.hr

Alljekar.~ki list Of 2005.

:15

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

Baro,,klkriterijinda SređllaJ11 laboratorija 11 kontrolaIIIIJeka a 11,abllclBnat1koj prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000

(Nastavak

iz broja 12/2004).

Validanja metoda 88. Ocjeniteljima u akreditacijskom postupku, dokumentirani su i postupci validacija analitičkih metoda ( iako su metode normirane) u uvjetima SLKM-a s našim analitičarima, u našim prostorima i na našem ispitnom materijalu.

89. Validacija metoda podrazumijeva: "dokumentirani prikaz niza dokaza koji upućuju na veliku vjerojatnost da metoda primjenjena u našim uvjetima dosljedno daje rezultate unutar prethodno utvrđenih specifikacija".

To je zapravo postupak pomoću kojeg se propisanim postupcima, laboratorijskim ispitivanjem i testiranjem utvrđuje da djelotvornost naših metoda odgovara zahtjevima naših laboratorijska ispitivanja.

Potvrđuje se da ispitivanjem i prikupljanjem objektivnih dokaza ocjenjujemo ispunjenje zahtjeva za predviđenu upotrebu tj. dokazujemo daje analitička metoda prikladna za obavljanje ispitivanja iz našegpodručjarada.

Validaciju metoda nalaže i logika posla, profesionalna odgovornost analitičara i nadasve provođenje dobre laboratorijske prakse koja ima posebno značenje u radu svakog laboratorija.

Težnja svakog našeg analitičara je da vrijednosti dobivene analitičkim metodama budu točne, precizno utvrđene i pouzdane tj. da rezultati ispitivanja daju stvarnu sliku ispitivanog uzorka.

Slika o tome što se u analitci postiže, dobiva se obavljanjem validacije metoda, drugih važnih postupaka, pribora, opreme, ali i ocjene zaposlenika koji iste postupke obavljaju.

o ::.:: w -,

-:E -I

o z

1w 1-

-I

~I--

U)

w

~ o a:

-

a.

e ~

26

Procjena mjerne nesigurnosti 90. Laboratorij je dokumentirao postupak mjerne nesigurnosti za sve vrste laboratorijskih ispitivanja koja obavlja. Što je mjerna nesigurnost?

Metrologijaje znanost koja se bavi proučavanjem svih vrsta mjerenja, mjernih čimbenika i utjecaja na mjerne rezultate. Poznato je da nema savršenog mjerenja, da izvori pogrješaka mogu biti različiti i pri svakom mjerenju drugačiji. Svaki analitičar koji se bavi utvrđivanjem mjeriteljskih uvjeta i mjerenjem određenih parametara nastoji postići što bolju točnost, tj. što manja odstupanja od stvarnih vrijednosti.

Stoga je u tehničkom smislu, pojmu mjerna nesigurnost dano i određeno značenje." «Mjerna nesigurnost» ukazuje na raspon u kojemu se s određenom vjerojatnošću i na određenoj razini povjerenja nalazi stvarna vrijednost izmjerenog rezultata". Mjernu pogrješku nazivaju: standardna pogrješka, standardno odstupanje i još nizom naziva istog značenja.

Mljelwrski list 01/2005.

HRVATSKISTOČARSKICENTAF

Potrebno je reći da mjerna nesigurnost ne upućuje na sumnju u valjanost mjerenja. Naprotiv! Poz11avanjemjerne nesigurnosti povećava povjerenje u ispravnost mjernog rezultata.

Vrlo je važno da za određena područja laboratorijskih ispitivanja i kod primjene određenih metoda ' 1 ~~!~~it!ti! i~uGratorijima, pa i u međunarodnim razmjerima, postoji isti pristup utvrđivanju mjerne nesigurnosti jer je tako moguće provoditi usporedbu rezultata, tumačenje rezultata i njihovu upotrebljivost u određenoj struci tj. najčešće govorimo da smo reproducibilni u međulaboratorijskoj kontroli.

Pri ocjeni mjerne nesigurnosti određen je stupanj strogosti, vodi se računa o granicama vrijednosti koje omogućuje ispitna metoda i korištena instrumentalna tehnika, tj. vodi se računa o glavnim izvorima i svim sastojnicama mjerne nesigurnosti, kao što su: referentni uzorci, radni postupci, reagensi, kvalificiranost analitičara i uvježbanost, korištena metoda, oprema, okolišni čimbenici, kvaliteta uzoraka i priprema za analitiku, i niz drugih čimbenika.

Upravljanje laboratorijskim podatcima 91. Laboratorij je dokumentirao postupke i način sustavne provjere svih procesnih čimbenika i konačnih rezultata laboratorijskih ispitivanja, bez obzira jesu li oni dokumetirani na papiru ili elektroničkim nosačima.

M{jekarsk;li.Yt01/2005.

27

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR~==~=~~~~~~~~~~~= 92. U svim situacijama gdje Laboratorij koristi računala i računalne programe dokumentirani su i vrednovani svi programi.

93. Dokumentiranje način čuvanja podataka, osiguran je način nepovredivosti i povjerljivosti podataka, te način prijenosa podataka prema korisnicima.

94. Dokumentirani su načini održavanja računalnih programa i način osiguranja njihova funkcioniranja.

Oprema 95. Posebna se pozornost pridaje nabavi opreme. Ocjenitelji su imali pnlike deutljI.to U!)!,~~ui:~1i~~in rada Laboratorija i sve bitne značajke vezane uz tehničku opremljenost Laboratorija, a posebice osiguranje mjeriteljskih uvjeta.

96. Laboratorij je dokumentirao načine nabave mjeriteljske opreme, kvalifikaciju opreme prilikom nabave, validaciju opreme pri instaliranju, te praćenje i validaciju opreme tijekom garantnog roka.

Konačna se ocjena opreme, tj. njezina kvalifikacija donosi na temelju niza tehničkih i mjeriteljskih značajki.

Kvalifikacijom opreme dokazuje se daje neka oprema glede ukupne konfiguracije, instalacije, mjernog procesa i glede mjeriteljskih značajki, uključujući i software, sposobna zadovoljiti specificirane zahtjeve.

'I

Posebno težište pridaje se stabilnom radu opreme na duži rok tj. bez intervencije servisne kuće.

Status kvalificirane opreme u SLKM-u ima ona oprema koja u cijelosti zadovoljava postavljene zahtjeve.

Postupak. kvalifikacije završava se verifikacijom, tj. potvrdom daje unutar određenog roka a na temelju obavljenih ispitivanja moguće objektivno dokazati da su ispunjeni svi specificirani zahtjevi.

Validacija opreme 97. Laboratorij je dokumentirao validaciju opreme za laboratorijska ispitivanja. To znaci, potvrđena je valjanost laboratorijske intrumentalne tehnike za paralelno validiranje i metode ispitivanja koje Laboratorij koristi. Podrazumijeva se da se dobri rezultati za validaciju metode mogu dobiti samo na ispravnim i dobrim analizatorima.

98. Dokumentirani su načini upravljanja i postupanja analitičkom opremom, dokumentirana je planiranje i provođenje održavanja i kontinuirana kvaliteta rada za razdoblja ispitivanja.

99. Dokumentirani su postupci svakodnevnog testiranja opreme tj. mjeriteljskih uvjeta i rezultati praćenja stabilnosti rada opreme. Sva oprema i njezina programska podrška označena je na jedinstveni način prepoznatljiv za SLKM. 100. U slučaju kvarova, dokumentirani su opozivi opreme, a po potrebi i opozivi rezultata laboratorijskih ispitivanja.

101. Za upravljanje laboratorijskom analitičkom opremom odgovorni su educirani, uvježbani tj. osposobljeni zaposlenici kojima su ovlaštene edukacijske kuće izdale certifikate o osposobljenosti.

102. Laboratorij je dokumentirao način ocjene svih dobavljača, a posebna je pozornost dana dobavljačima opreme. Zahtijevana je dokumentiranje načina na koji su dobavljači osigurali 28

M{jekarski list 01/2005.

=============~==~~HRVATSKI

STOČARSKI CENTAR

djelotvorne postupke i ispravno upravljanje opremom, zatim instalacija opreme tako da se u cijelosti ispuni namjena, brzo otklanjanje nedostataka i sprječavanje pogrješaka i besprijekorno funkcioniranje opreme u cijelosti. Dokumentirano je da su servisne kuće osigurale zaposlenike koji su zajedno s laboratorijskim osobljem izvršili cjelovitu validaciju tj. uvažavali svaki element mjerne opreme koji može utjecati na rezultate laboratorijskih ispitivanja.

103. Sustav upravljanja kvalitetom rada Laboratorija podrazumijeva i upravljanje nesukladnim radom, te definiranje sukladne i nesukladne mjerne opreme. Što to podrazumijeva?

N esukladnom mjernom opremom smatra se svaka jedinica mjerne opreme koja je oštećena, oprema koja pri normalnom opterećenju reagira kvarovima, oprema koja je imala poteškoće pri instalaciji, koja pokazuje neispravnost u radu, kojoj je isteklo ugovoreno propisano razdoblje a nije bila osposobljena za upotrebu. Nadalje, ukoliko se pri umjeravanju opreme ne postiže sukladnost s referentnim vrijednostima, ako je potreban broj umjeravanja veći od predviđenog, kada rezultati prelaze dopuštena odstupanja, kada bilo koja mjeriteljska značajka nije zadovoljena i kada analizator ne može zadovoljiti zahtjeve intralaboratorijske i međulaboratorijske reproducibilnosti.

104. Norma HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 nalaže da sva oprema za ispitivanje i umjeravanje (kompletna konfiguracija računajući i software) mora biti zaštićena od "ugađanja" (ugađanje je postupak kojemu je svrha dovođenje mjernog instrumenta u tehničko stanje prikladno za njegovu upotrebu i bez sustavne pogrješke), koja bi mogla loše utjecati na rezultate ispitivanja ili umjeravanja.

105. Vrlo je važna značajka tzv. "razlučivanje pokaznog uređaja", a označava količinski izraz sposobnosti mjernog uređaja da razlikuje neposredne susjedne vrijednosti veličine koju mjerimo.

106. Mogućnost osiguranja mjerne sljednosti (sljedivosti) znači da se mjerni instrumenti mogu dovesti u usku vezu s određenim referentnim vrijednostima i potvrditi neprekinutim lancem usporedbi.

107. Postavljeni su zahtjevi tzv. postožanosti mžeritelžske opreme brojem obavljenih laboratorijskih ispitivanja u određenom vremenu, a označava sposobnost mjernog instrumenta da održava svoje mjeriteljske značajke stalnima.

108. Postavljeni zahtjevi tzv. plutanja što označava sporu promjenu mjeriteljskih značajki mjernog uređaja u vremenu.

109. Postavljeni su zahtjevi granice dopuštene pogržeške mjernog instrumenta što označava krajnje vrijednosti pogrješke dopuštene specifikacijama opreme za određeni mjerni instrument, te vrijednosti pogrješke dopuštene za propisanu metodu koja se na određenom mjernom instrumentu provodi.

110. Postavljen je zahtjev za ispunjavanje definiranog mjernog podrut,ža što označava skup vrijednosti mjerene veličine za koje se pogrješka mjernog instrumenta treba nalaziti unutar navedenih granica ( to znači mogućnost utvrđivanja najviših i najnižih vrijednosti za ispitivanu veličinu).

111. Od mjernih instrumenata očekuje se mogućnost kvalitetnog umieravania- kalibraciie. To podrazumijeva skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuju mjerni instrumenti, odnosno mjerni sustav i vrijednosti postavljene referentnim uzorcima.

HSC SLKM je uspješno dokumentirao ispunjenje svih navedenih aspekata norme, a nesukladnosti nisu utvrđene.

Nastavak u sljedećem broju. /I/ljekarski List 01;2()()5.

:29

Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka

I

ArnelijaŠipek, dipl. ing.

Savjetovanje je otvorio g.

U Bizovačkim Toplicama 25. i 26. studenoga 2004. prof. dr. Dragan Kovačević, godine uz prisustvo brojnih proizvođača (270) i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vod- stručnjaka održano je I. Savjetovanje uzgajivača noga gospodarstva. Tijekom goveda u Republici Hrvatskoj s temom: "Priladva dana održano je niz preda- godba hrvatskog govedarstva uvjetima Europske vanja s osnovnim ciljem upo- _________________________ untje "• znavanja s tren_. uzgajivača

dovima razvoja govedarstva u zemljama Europske unije.

Organizatori savjetovanja bili su Hrvatski stočarski centar u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Osječka-baranjske

županije. Generalni sponzor bio je Meggle d.d., Osijek.

Na savjetovanju su održana sljedeća predavanja: Vesna Bulić, dipl. ing. agr.: Prikaz rada Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva; dr. se. Ivan Jakopović: Prilagodba zakonskih propisa u stočarstvu uvjetima EU; Mljelwrski ti,st 01/2005.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

'--------------------~---------' doc. dr. se. Zoran Grgić: Usporedba proizvodnih i ekonomskih rezultata na farmama mliječnih krava-EU i naša proizvodnja; dr. se. Gerhard Dorfner: Proizvodnja mlijeka u EU-sadašnja struktura i budući razvoj; dr. se. Petar Bosnić: Gospodarski položaj proizvodnje mlijeka i perspektiva razvoja; dr. se. Hans-Jurgen Seufferlein: Proizvodnja i marketing mlijeka u Bavarskoj; doc. dr. se. Samir Kalit: Kontrola kakvoće svježeg sirovog mlijeka - Europska i Hrvatska iskustva; doc. dr. se. Darko Grbeša.

Uloga hranidbe u kvaliteti mlijeka prema standardima EU; prof. dr. se. Mladen Knežević: Prilagodba proizvodnje goveđeg

mesa uvjetima EU; prof. dr. se.

Pavo Caput: Prilagodba uzgojnog programa za mesna govedarstvo u Republici Hrvatskoj; prof. dr. se. Sanja Jovanovac: Optimalizacija uzgojnog programa holstein pasmine u Hrvatskoj; Krešimir Kuterovac, dipl. ing.: Provedba uzgojnih programa u budućnosti u Republici Hrvatskoj; dr. se. Goran Bačić: Zdravlje stada s osvrtom na reprodukciju; mr. se. Antun Kostelić: Preventiva bolesti na farmama mliječnih krava; mr. se.

Anđelka Gašpar: Uvjeti za registraciju objekata za uzgoj i tov životinja; mr. se. Branka Buković Šošić: Dobrobit životinja u farmskom uzgoju; dr. se. Marija Klopčić: Iskustva Republike Slovenije u prilagodbi ulaska u EU; Riehard Pichler, ing.: Austrijska iskustava u prilagodbi ulaska u EU. ■

L------------------------------~

Mljekarski list 01 2005.

31

KOZARSTVO

612~VIU~o,T I\OU Profdr.sc.BoroMioč U Hrvatskoj je vecina koza, namijenjenih U praksi je to dan nakon proizvodnji mlijeka, u kasnu jesen i tijekom zime pripusta te iskusniji uzgajivači koji koze pripuštaju iz ruke i gravidna. To je izuzetno važna faza u proizvodnji precizno vode evidenciju o mlijeka, iako nema sekrecije mlijeka niti mužnje.

Koze se u toj fazi pripremaju za jarenje i novu trajanju gravidnosti; odmah laktaciju.

Gravidnost počinje oplodnjom, odnosno upišu i očekivani datum jarespajanjem muške i ženske spolne stanice. nja. Međutim, nakon pripusta treba paziti hoće li se koza ponovo tjerati nakon 21-22 dana. Oplođene koze koncipirale ilije u ranoj fazi gravidnosti došlo do odbacivanja (uginuća) ploda. Ovakim načinom poslije pripusta se ne tjeraju. U svrhu postizanja držanja i organizacije pripusta smanjit će se broj rentabilnije proizvodnje uzgajivači žele što prije znati je li koza gravidna ili nije, kako bi mogli jalovih koza, odnosno koza koje neće dati jare i odijeliti gravidne od negravidnih koza i s njima proizvoditi mlijeko.

Gravidnost koza traje (slično kao i ovaca) odgovarajuće postupati.

Nisu isti tehnološki postupci (od kojih je najvažniji hranidba) s oko 150 dana, a najviše je ovisi o pasmini; kreće gravidnim i jalovim kozama. S obzirom da je u se u granicama od 143 do 153 dana. Brojna istraživanja su pokazala da tjelesno sitnije početku intrauterini razvoj ploda vrlo usporen, teško je po vanjštini i po ponašanju koze sa (patuljaste) pasmine nose kraće (oko 143 dana).

Do danas nije u potpunosti razjašnjeno koji sve stopostotnom sigurnošću, onako od oka, činitelji utječu na trajanje gravidnosti koza. razlučiti gravidnu od negravidne koze. Stoga se Slično drugim vrstama, trajanje gravidnosti već dugo nastoji pronaći praktična, ekonomična i ovisi o pasmini, dobi koze i redoslijedu prihvatljiva metoda utvrđivanja gravidnosti koza, a to je pitanje od izuzetne praktične gravidnosti ili jarenja, spolu jareta (fetusa), važnosti. Rano utvrđivanje gravidnosti koza ima brojujaradi (fetusa), sezoni i okolišu, a ponajviše o hranidbi. Dokazana je da starije koze nose 2 do nekoliko prednosti: 3 dana duže od koza kojima je to prva gravidnost.

1. manji troškovi hranidbe i ljudskog rada Isto tako, mušku jarad nose 1-2 dana duže od 2. ranije izlučivanje i prodajajalovih koza 3. usmjeravanje pozornosti samo na gravidne ženske jaradi. Gravidnost koza koje nose više koze fetusa (dva, tri, četiri) kraća je za 2 do 5 dana Spoznaja gravidnosti koze omogućava negoli koza koje nose samo jedan fetus. farmeru organizaciju pravovremene, pravilne i Uzgajivači bi nakon pripusta što prije htjeli dostatne hranidbe visokogravidnih koza. Stoga znati je li koza ostala gravidna ili nije. Međutim, uzgajivačima preporučamo da jedno vrijeme za to u početku nema nikakvih pouzdanih (barem jedan do dva ciklusa ili 20 do 40 dana) pokazatelja. Koza isto jede, daje istu količinu nakon pripusta drže jarca u odvojenom odjeljku mlijeka, isto se ponaša, a jedini pouzdan (boksu), ali blizu koza, a nikako u nekom pokazatelj je izostanak ponovnog tjeranja. drugom objektu (štali, garaži, šupi). Takvim Ponekad se može pojaviti i lažna gravidnost koju karakterizira nakupljanje tekućine u maternici i držanjem stimulirat će se tjeranje koza koje nisu

:r:!

Jl(jekarski List 01 200.5.

KOZARSTVO

žitog tijela na jajniku. Po vanjskim znakovima gotovo je nemoguće razlikovati kozu lažne gravidnosti od one istinski gravidne. Lažno gravidna koza ponaša se kao u slučaju prave gravidnosti: povećava joj se trbuh i priprema se za sljedeću laktaciju.

Uzgajivači često po svojim određenim principima planiraju pripuste, pa najčešće prvo pripuštaju starije, a tek onda mlađe koze, ili one koje se prvi put pripuštaju. Ako se koze prije pripusta grupiraju po bilo kojem kriteriju (dob, pasmina, rogovi, razvijenost, proizvodnja mlijeka u prethodnoj laktaciji) i tako smjeste po boksovima (ocljeljcima) poželjno je da tako grupirane i smještene ostanu sve dojarenja. Nije dobro u jednom boksu držati jalove i gravidne koze, rogate i šute, mlade (jarice) i starije koze.

Sve navedeno negativno se odražava na proizvodnost koza, a samim time i na dohodovnost gospodarstva.Jalove i rogate koze su agresivnije, prije dođu do hrane i često pojedu i onaj dio koji nije namijenjen njima, osobito dio koncentrata.

Najbolje je, ako postoji mogućnost, da koze budu grupirane i po vremenu pripista, odnosno očekivanom vremenu jarenja.

Na taj način olakšana je organizacija i provedba hranidbe, jer (kao što je već rečeno) nisu iste hranidbene potrebe visokogravidnih koza i onih u ranijoj fazi gravidnosti.

Na taj način hranidba je racionalnija i učinkovitija. Uz to je olakšana pojedinačno praćenje koza i pravovremena uočavanje koze koja će se jariti.

Tijekom prva tri mjeseca gravidnosti, hranidbene potrebe koza identične su potrebama prije gravidnosti pa ništa značajno u pristupu i organizaciji hranidbe ne treba mijenjati.

Međutim, nagli porast mase ploda tijekom četvrtog mjeseca gravidnosti zahtijeva povećanu potrebu bjelančevina za 60%, a u petom mjesecu čak za 120%, u odnosu na uzdržne potrebe. Koze početkom laktacije slabo iskorištavaju tjelesne

Ml.fekarskili.st 01/2005.

bjelančevine pa samo 4% bjelančevina u mlijeku potječe iz tjelesnih

pričuva koze. Slično je

i s energetskim potrebama.

U prvoj polovici četvrtog mjeseca gravidnosti energetske potrebe gravidnih koza veće su za 13% od uzdržnih, a u drugoj polovici četvrtog mjeseca i u petom mjesecu veće su za 10%.

Veoma je važna hranidba koza u posljednjoj trećini gravidnosti kako za razvitak fetusa, tako i za pripremu mliječne žlijezde i životinje u cijelosti zajarenje i dolazeću laktaciju. U toj fazi razvoj fetusa je intenzivan, a s obzirom da su visokomliječne koze i visokoplodne, nose veći broj fetusa, prostor u trbuhu svakim danom je sve manji, a hranidbeni zahtjevi sve su veći. Tada hranidbu treba organizirati tako, da koza dobije kvalitetnu ali količinski manje hrane (hranjiva).

To znači da treba smanjiti dio voluminoznih krmiva i ne davati gruba voluminozmna krmiva (kukuruzovinu, slamu, grubo sijeno). Visokogravidnim kozama treba davati fino sijeno, a ako postoji mogućnost krupnije bi trebalo usitniti. U vrijeme graviditeta naglašene su potrebe koza za glukozom, odnosno ugljikohidratima, pa kozama treba davati škrobna krmiva, odnosno žitarice. Živahnost i smrtnost jaradi poslije jarenja u izravnoj je svezi s hranidbom koza u posljednjoj trećini gravidnosti. Kozama tada treba postupno smanjivati udio voluminoznih krmiva, a poveća­ vati količinu krepke krme (koncentrata). Nije dobro koncentrat davati u obliku cijelog zrna žitarica, jer je tada njegova iskoristivost manja.

Koze su vrlo osjetljive na loše konzerviranu hranu (sjenažu i silažu) i jer tako dobivaju krmiva koja sadrže oksidiranu mast, repičinu sačmu, ureju ili visoke doze mineralnih tvari. Ti problemi osobito postaju akutni u posljednjoj trećini gravidnosti. U toj fazi opasno je kozama davati zamrznuta, kisela i užegla krmiva jer može doći do pobačaja.

33

VETERINARSTVO

LEŽIŠTA ZAMLIJEČNA GOVEDA I Mr.sc.AntunKostelić l zdravlje životinja i ljudi (muzaKoža vimena izložena utjecaju vlage (mokraće) smanjene je otpornosti te pogodna za razvoj i štetno djelovanje mikroorganizama na i u koži.

• mora biti otporno na utjecaj mokraće Djelovanjem mokraće na ležište ubrzava se njegovo trošenje što povećava troškove proizvodnje zbog potrebne obnove.

• ne smije se trošiti Trošenjem nastaju neravnine, ležište postaje neudobno pa životinje luče manje mlijeka.

• ne smije biti pretvrdo Pretvrda ležišta mogu izazvati dekubitus, zatim upalu zglobova i tetiva. Tvrdoća mora biti prilagođena potrebama krava.

Na tržištu su brojne izvedbe ležišta npr. od gume, pijeska, piljevine, umjetnih materijala, a u nekim stajama su ležišta na principu vodenog kreveta. Znanstveno je dokazana da krave koje borave na udobnim ležištima proizvode više mlijeka, stoga je potrebno puno pažnje posvetiti kvaliteti ležišta.

Veliki broj krava u Hrvatskoj c-ijeli je proizvodni v-ijek na vezu, zato je potrebno posvetiti punu pažnju kvaliteti ležišta jer ono može utjecati na zdravlje i proizvodnost životinja.

U slobodnom načinu držanja ležište također mora biti prilagođeno potrebama krava. Ležište je izložena svakodnevnom onečišćenju balegom i mokraćom a troši se zbog velike težine mliječnih goveda. Navest ćemo osnovne karakteristike ležišta bez obzira na njegovu duljinu.

• ne smije biti sklisko Ležište ne smije biti sklisko jer prilikom hodanja, lijeganja i dizanja krava može doći do teških ozljeda tetiva, zglobova, mišića i kostiju zbog čega nerijetka životinje treba zaklati. Ako je u blizini čovjek, krava ga može ozljediti ili čak usmrtiti prilikom pada.

• mora imati dovoljan nagib Ležište krava mora imati nagib 2% od jasli prema kanalu za izgnojavanje (kanalizaciji) čime se sprječava zadržavanje mokraće ispod životinje. Ako krava stoji u mokraći dolazi do upale papaka, a ako leži u mokraći mikroorganizmi u vime ulaze kroz sisni kanal.

• mora biti termoizolirano Termoizolirano ležište omogućava zadržavanje topline što je važno kada životinja leži.

Hladno ležište negativno utječe na krvotok u vimenu čime se usporava lučenje mlijeka i smanjuje opća otpornost vimena pa ono postaje podložno upalama.

• ne smije upijati vlagu Vlažno ležište negativno djeluje na zdravlje papaka i kože na tijelu (vimenu). Ležište je vlažno zbog upijanja mokraće koja se postupno počinje isparavati, dolazi do povišenja koncentracije amonijaka u zraku staje što je izrazito štetno za 34

ča).

Mljekarski Hst 01/2005.

VETERINARSTVO

LISTERIOZA

I

Mr. se.Antun Uzročnik bolesti

Kostelić

I

Listerioza je zarazna bolest brojnih vrsta domaćih i divljih životinja (26 vrsta), ali i čovjeka. Bolest se javlja u više oblika: 1. septikemijski oblik 2. upala mozga i moždanih ovojnica 3. pobačaj.

je bakterija Listeria Ova bakterija je vrlo otporna na soljenje, toplinu, dezinficijense i antibiotike. Uzročnik ostaje živ 6 mjeseci u zemlji, u vodi 70 dana, u balegi 260 dana zimi, u vlažnoj zemlji i fecesu 11-16 mjeseci, a u suhoj zemlji 2 godine.

Izvori infekcije. Primarni izvor infekcije su bolesne životinje i glodavci (miševi i štakori).

Izvor infekcije mogu biti i lešine uginulih životinja ako nisu neškodljivo uklonjene, te zagađena stelja. Vrlo važni izvori listerioze su silaža i sjenaža (sekundarni izvor), zagađena hrana voda, zemlja paša i otpadne vode.

Ovisno o obliku bolesti uzročnik se iz organizma može izlučivati iscjetkom iz nosa, očiju, mokraćom i mlijekom (3-14 dana), a najdulje plodnom vodom, krvlju i dijelovima posteljice (lohijama) nakon pobačaja.

Način širenja infekcije. Listerioza se širi kontaktom zdravih s oboljelim životinjama.

Pojavi listerioze osobito pogoduju loši higijenski uvjeti držanja i hranidbe životinje. Jednom unijeta listerioza održava se u stadu 2-3 godine.

U posljednje vrijeme listerioza se pojavila u uzgojima krava i koza hranjenih lošom sjenažom isilažom.

Prijemljivost.

Smatra se da su na listeriozu posebno prijemljive mlađe i gravidne (bređe) životinje.

Uočeno je učestalo pojavljivanje listerioze na prijelazu zima-proljeće. Bolest se može pojaviti i zbog nepravilne hranidbe (slično kao i kod enterotoksemije). Bilo je slučajeva masovnih oboljenja i uginuća ovaca zbog korištenja silaže pH5-7.

ZNAKOVI BOLESTI Septikemijski oblik. Vrijeme između ulaska uzročnika do pojave prvih znakova bolesti nije poznato, a utvrđeno je da ovisi i o mjestu ulaska uzročnika u organizam. Znakovi

monocytogenes.

Mljekarski list 01/2005.

bolesti su povišena temperatura (41,5-42°C), potištenost, gubitak apetita.

Smrt može nastupiti za 2-3 dana. Živčani oblik. Životinje su uzbuđene, postaju plašljive, reagiraju na svaki šum, zatim padaju u depresiju.

Karakteristično je naslanjanje na ogradu ili zid, kretanje u krug, udaranje u prepreke, preplitanje stražnjih nogu.

Povremeno se javljaju grčevi. Karakterističan je položaj glave koja je savinuta unazad i naslonjena na jednu stranu tijela (u tom položaju većina koza i ugiba). Ovaj oblik traje 2-3 dana, ali može se produžiti na 10 dana.

Pobačaj. Prije pobačaja koze pokazuju nemir, gubitak apetita i pojačani iscjedak iz vagine. Pobačaj je dosta težak a nije rijetko zaostajanje posteljice. Koza koja pobaci, ako ne ugine, živčano oboli.

Dijagnoza bolesti. Bolest je teže prepoznati zbog nekarakterističnih znakova (septikemijski oblik), stoga jedino preciznu dijagnozu možemo postaviti bakteriološkom pretragom ili serološkom pretragom. Kretanje koze u krug, zatim naslanjanje na zid može upućivati na listeriozu. Živčani oblik listerioze sa sigurnošću se potvrđuje histološkom (mikroskopskom) pretragom tkiva mozga.

Liječenje. Obično se zakasni s terapijom, pa je prognoza nepovoljna, te životinja ugiba za 1-4 dana, češće za 5-10 dana. Već sumnjom na listeriozu mora se ODMAH prekinuti hranidba silažom ili sjenažom, a bolesne koze odvojiti od zdravih koza.

Listerioza čovjeka. Čovjek se inficira dodirom, udisanjem prašine i fecesa u kojima je uzročnik, zagađenim namirnicama.

Plod se inficira preko krvotoka majke. Listerioza uzrokuje opću infekciju, upalu pluća, upalu moždanih ovojnica i pobačaj. _j

35

OBAVIJESTI

DarioZagorec,dipl. ing.agr. {lzw,r· "L•mfonnaJore agrarw)

Unatoč svojim ograniče­ Na jednom poljoprivrednom gospodarstvu u Danskoj nim poljoprivrednim površidovršava se novi tip staje poligonalnog oblika i nama Danska je danas vrlo smještajnog kapaciteta 600 mliječnih krava, s roto važna stočarska zemlja. Od izmuzištem sa 60 muznih mjesta, koje će imati također zemalja EU ona troši proporulogu hranidbene zone s kompjutoriziranim doziranjem cionalno najviše sredstava za hrane. istraživanja u poljoprivredi. U Danskoj je prije mnogo godina pronađen model tako da uspije neprekidno usisavati zrak, i to boksa za svinje u kojem su životinje ostajale čiste onaj koji će nakupljajući se u središnjem dijelu kao ni ujednom drugom sustavu uzgoja. Tamo se iznad roto izmuzišta biti uvijek jače zagađen.

Pokrov krova je izrađen od jednostavnog, ali i danas primjenjuje najbolja tehnika uzgoja čvrstog lima. svinja prilagođenih za proizvodnju posebne vrste slanine. Mogli bi nastaviti s nabrajanjem u PLAN STAJE nedogled, no u Danskoj se nalazi i jedna od Iz detalja sa slike br. 2, može se također najuspjelijih selekcija pasmine goveda Jersey. zaključiti da su predviđena tri reda ležišta, od Tako upravo u Danskoj, preciznije na poluotoku kojih je jedan redjednostruki a dva su dvostruka.

Yutland, uzgajivač mliječnih goveda Henry Kuhr Između redova, ili bolje rečeno između prstena s (52 godine) sa sinom Michelom (25 godina) ležištima, nalaze se dva reda rešetkastog poda. završava konstrukciju jednog tipa potpuno nove Ispod njih su predviđeni kanali za gnojevku koji, staje poligonalnog oblika s mogućnošću jer su kružni, omogućuju jednostavnu primjenu smještaja 600 muznih krava. uređaju za recirkulaciju.

STRUKTURA STAJE Staja je vanjskim izgledom (slika 1.) slična cirkuskom šatoru ili donjem dijelu pagode. Staja zapravo ima poligonalno-okruglu (kružnu) bazu promjera 65 mi visinu kojajako varira, tj. od 3 m (donji dio) do 26 m središnje kupole. Kako se vidi na slici 1., postoje dva reda prozora na dvije različite visine. Tako prvi red prozora, koji je niži i koji slijedi maksimalni vanjski opseg štale, služi ulasku zraka izvana. Ti prozori su dovoljno udaljeni od točke prirodnog «izbacivanja» potrošenog zraka, koji je u središtu konstrukcije u najvišoj zoni staje. Drugi red prozora nalazi se na većoj visini i stoga je opsegom puno manji od prvog reda, a služi pojačanoj prirodnoj izmjeni zraka u staji. U sredini, u najvišoj zoni vidljivaje kupola koja će, vjerojatno, ostati uvijek otvorena

36

U središtu staje nalazi se prostor s postavljenim roto izmuzištem za 60 krava, koje će u ovom modelu staje imati i ulogu hranidbenog prostora.

PROSTOR ZA MUŽNJU I HRANIDBU Dvorana za mužnju - izmuzište (slika 3.), druga je velika novost. Njegovo izvođenje predviđa i zahtjev za patentom od strane mješovitog tehničkog tima stručnjaka (njemačko­ dansko-nizozemskog), jer predstavlja prvo izmuzište koje u sebi ima uključenu kompletnu hranidbu.

U ovoj koncentričnoj staji ne postoji više ni hranidbeni stol niti hranidbeni hodnik. Svako mjesto za mužnju, a na ovom izmuzištu ih ima 60, raspolaže s individualnom hranilicom kapaciteta 15 kg potpuno miješane hrane (TMRa). U tu svrhu je bio projektiran, a kasnije će se i M{jekarski li,st 01/2005.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNALINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532

OBAVIJESTI

realizirati, automatski sustav za rmJesanje i doziranje smjese koja će se sastojati od 12 prehrambenih elemenata od kojih je 9 koncentriranog tipa, a 3 komponente su od silaže. Predviđen je, dakle, poseban TMR koji treba omogućiti svakoj muznoj kravi dobivanje njenog zasebnog obroka. Za bolja grla je predviđeno maksimalno 7 obroka, dok će manje produktivna grla imati najviše do 3 obroka hrane u24sata.

Roto izmuzište, koje uobičajeno uspije napraviti kompletan krug za oko 10 minuta, vrtjet će se ovdje polaganije ostvarujući tako kompletan krug za 30 minuta. Naravno, bit će sve kompjutorizirano u smislu da će svaka životinja, odašiljajući svoj kod, omogućiti kompjutoru da utvrdi o kojoj se kravi radi te odmah pošalje pozitivan ili negativan odgovor na primljeni zahtjev za hranu.

Nepotrebno je naglašavati da će ova tehnika, uspije li zaživjeti, donijeti jednu od najvećih koristi za svaku modernu staju, odnosno ukidanje različitih homogenih grupa mliječnih krava, danas prisutnih u svim stajama, pogotovo srednjih i velikih dimenzija.

ZAKLJUČCI Valjalo bi još istaknuti da će ova staja biti također i ekonomična s obzirom na normalne parametre investicije. Na 600 grla predviđen je trošak od 3.500 €/grlu.

U Italiji primjerice, specijalisti za hranidbu su dosta sumnjičavi prema ovoj tehnici hranidbe u izmuzištu s kompletno izmiješanim obrokom (TMR-om).

Ipak već koncem ljeta ova staja će ući u funkciju s 300 mliječnih krava i stoga će se moći brzo procijeniti njene efektivne prednosti.

SLIKAl: Okrugla staja promjera 65 mje jedinstvena u svojoj vrsti i sliči velikom cirkuskom šatoru.

Visokaje, a krovište je odjednostavnog lima.

Polazi se od visine 3 m na donjem rubu krova (od žljebnjaka) do visine 26 m na vrhu. To će pomoći boljoj prirodnoj izmjeni zraka u staji.

Osim toga, zrak koji ulazi u staju može lako cirkulirati ispod stropa, izlazeći zatim iz širokog centralnog vrha krova, odnosno kupole.

SLIKA2: Detalj koji Je ovdje prikazan iz unutrašnjosti staje, u završnoj fazi, prikazuje rešetke koje će prekriti jedan od dva koncentrična kanala za sakupljanje gnojevke. Ovaj oblik kanala olakšat će čišćenje i pokretanja gnojevke. U ovoj staji su tri reda ležišta, od kojih su u dva reda grla okrenuta "glavom na glavu" odnosno jedne nasuprot drugih.

fg'ekarski h,t 01 20 J,'i

OBAVIJESTI

SLIKA3: Roto izmuzište sa 60 mjesta predstavljat će u ovoj staji veliku novost jer će biti opremljena zasebnim hranilicama za svako mjesto i kompjutoriziranim automatskim doziranjem TMR obroka. S vremenom rotacije produženim na 30 minuta, takvo izmuzište zamijenit će uobičajeni hranidbeni hodnik. ■

[1gnacKrižan,dr.v~

ŽELJKA PIŠKORIĆA IZ MARKOVCA KRIŽEVAČKOG

Ovim projektom Lura svojim Interes za Lurin projekt izgradnje suvremenih kooperantima osigurava potpunu štala već sad je iskazao velik broj kooperanta, a stručnu i financijsku podršku ukljumeđu njima je i Že(jko Pi,škorić iz Markovca čujući izradu studije isplativosti, Križevačkog. podršku pri prikupljanju potrebne dokumentacije, projektiranje štale i Lw.______________________ _. njezinu izgradnju, pribavljanje financijskih u posjetu obitelji Piškorić iz Markovca sredstava, atraktivne ponude među najboljim Križevačkog. Uvijek vedri i dobrog raspoloženja dobavljačima objekata i opreme, te nabavku Božica i Željko ugodni su sugovornici. Kao i junica i repromaterijala. Osim toga, Lura svojim mnogi naši poljoprivrednici, proživjeli su dobra, kooperantima garantira otkup .------------------------, mlijeka. Po svojoj sveobuhvatnosti ovo je prvi takav projekt koji se realizira u Republici Hrvatskoj.

Projekt izgradnje osamsto suvremenih velikih štala trebao bi biti realiziran do 2008. godine a izgradnja prvih štala očekuje se u proljeće sljedeće godine.

Posjetili smo gospodarstvo Piškorića kako bi se bolje upoznali s njegovim planovima razvoja vlastite proizvodnje mlijeka i izgradnje nove štale. Poseban je doživljaj biti

A/ljekarski List 01/2005.

39

Kvalitetne rasplodne steone junice iz rljemačke!

Govorimo hrvatskijavite nam se radi Individualne ponude!

Iskoristite prednosti najveće svjetske populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedena: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany Germany • d-87452 a/tusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65 IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com e-mail: info@interboves.com

================~==~~~== ali i izrazito loša vremena hrvatske poljoprivrede. Cijeli svoj radni vijek se bave poljoprivredom, a proizvodnjom mlijeka tek unatrag šest godina. Mlijekom se možda nikada ne bi ni bavili da ih uzgoj i tov svinja umjesto do dobre zarade nije doveo gotovo do financijskog kraha.

Tako su 1998. godine tovilište svinja odlučili preurediti u staju za muzne krave s dvadeset ležišta. Kreditom su nabavili prve junice i vrlo odlučno prionuli proizvodnji mlijeka. U prvoj godini proizveli su preko 50 tisuća, a već u drugoj 120 tisuća litara mlijeka. Uz visoku proizvodnju cilj im je bio i visoka kvaliteta, a već tada gospodin Piškorić je redovito kontrolirao kvalitetu mlijeka i prilagođavao ishranu krava.

Zahvaljujući svojoj ustrajnosti, brzo su postigli zavidnu kvalitetu mlijeka.

Donošenjem novog Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka susreli su se i s problemom higijenske kakvoće mlijeka. Unatoč neprikladnim uvjetima uspjeli su postići ekstra kvalitetu. Jednom postignutu kvalitetu mlijeka drže kao standard i unazad godinu dana mlijeko imje u ekstra klasi.

Sinovi Dražen i Dejan završili su Srednju gospodarsku školu u Križevcima. Kako imje namjera osuvremeniti i proširiti uhodanu proizvodnju mlijeka, Željko je već pokušavao doći do kredita kojim bi sagradio suvremenu staju barem za 50 krava. Sve je ostalo samo na pokušaju jer u banci nije mogao dobiti kredit veći od 600.000 kuna, a tim novcem se staja ne može izgraditi i pustiti u proizvodnju. S nestrpljenjem su čekali početak Lurinog projekta izgradnje staja u kojem vide velike mogućnosti razvoja svojeg gospodarstva.

Vrijednost samog projekta i namjeru da dalje razvija postojeću proizvodnju mlijeka Željko komentira riječima: "Iz osobnog Mljekarski Hst 01/2005.

OBAVIJESTI

iskustva mogu reći da ni jedna proizvodnja nije toliko dohodovna kao što je proizvodnja mlijeka, pogotovo sada kada je otkup stabilan a prihodi sigurni i redoviti te možemo dalje ulagati.

Pogotovo jer radim s kompanijom kao što je Lura koja redovito isplaćuje za otkupljeno mlijeko.

Daljnju perspektivu našeg gospodarstva isključivo vidim u specijaliziranoj proizvodnji mlijeka. Trenutno na gospodarstvu nemamo prostora ni za jednu novu kravu a htjeli bismo proširiti proizvodnju - što zbog skorog ulaska Hrvatske u EU i dobivanja što većih kvota, što zbog želje da svojim sinovima, koji se također žele baviti proizvodnjom mlijeka, osiguram dobar temelj od kojeg dalje mogu razvijati proizvodnju.

Dugo se bavim poljoprivredom, ali ovako dobrog modela financiranja izgradnje i opremanja staja u Hrvatskoj nije bilo. Cilj mi je izgraditi i opremiti staju za 80 muznih krava za što mi treba kredit od dva milijuna kuna. Po sadašnjim kriterijima banaka u sljedećih deset godina to ne bih uspio napraviti. Za nas proizvođače mlijeka ovo je pravo rješenje. Sada obrađujem skoro 100 jutara zemlje i cilj mi je to plasirati kroz najbolje i redovno plaćeni proizvod mlijeko", zaključuje Željko Piškorić. O

41

OBAVIJESTI

-

lvanka

Bišćan, dipl. ing. -

I

Na obiteljskom gospodarstvu Sanje i lvana Grčevića u Gradecu Pokupskom u općini Pisarovini održana je radionica «SpravljanJe sira na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu».

Organizator radionice je Udruga kozara i ovčara Zagrebačke županije pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije koja ima 60 članova a osnovana je 2000. godine.

Okuplja mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem ovaca i koza.

Proizvođači kozjeg mlijeka imaju problema s plasmanom i prodajom kozjeg mlijeka stoga je jedno od rješenja poticanje proizvodnje sireva na obiteljskom gospodarstvu i prodaja prepoznatljivog finalnog proizvoda nazvanog «Sir Zagrebačke županije od kozjeg mlijeka».

Namjera održavanja radionice je edukacija članova kako bi otklonili pogrješke u proizvodnji zbog kojih često ne mogu dobiti zadovoljavajuću kvalitetu sira. Proizvodnjom sireva na svojim obiteljskim gospodarstvima riješili bi problem plasmana mlijeka. Predavač i voditelj radionice ~-------------------------~

._

42

je doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji nam je pokazao način i tehnologiju spravljanja polutvrdog sira od svježeg kozjeg mlijeka. Radionica je bila popraćena predavanjem uz prikaz slajdova, tako da su prisutni proizvođači upoznati s teoretskim i praktičnim slijedom pravljenja sira.

Grupa za radionicu sastojala se od 10 uzgajivača koza i proizvođača kozjeg sira, a za svoje sireve dosada su nagrađeni na» Prvom županijskom ocjenjivanju sireva Zagrebačke županije u Sv. lvanu Zelini» i izložbama ovčjih i kozjih sireva RH a u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra .

Radionica je ujedno bila uvod u proširenje projekta Zagrebačke županije pod nazivom «Stvaranje županijske marke

_________________________

sira» koji je pokrenut 2003. godine u suradnji s Agronomskim fakultetom. Projekt je do sada baziran na proizvodnji sira od kravljeg mlijeka, no ove godine je potpisan ugovor o proširenju projekta na proizvodnju sireva od kozjeg mlijeka (obični i dimljeni sir). Zagrebačka županija je prepoznala zahtjeve potrošača za kozjim sirom koji je na tržištu slabo zastupljen.

Udruga ovčara i kozara __, Zagrebačke županije predioMljekarski list 01/2005.

OBAVIJESTI listopada u Poreču, u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra. U konkurenciji sireva od ovčjeg i kozjeg mlijeka iz cijele Hrvatske za sir od kozjeg mlijeka Željko Tašler iz Brckovljana dobio je zlatnu plaketu, a Sanja Grčević iz Gradeca Pokupskog srebrnu plaketu.

Zagrebačka županija organizirala je 16. i 17. listopada 2004. promotivno - prodajnu izložbu pod nazivom «Dani hrane Zagrebačke županije» Sa svojim proizvodima predstavila se tridesetak udruga s područja Zagrebače županije . _____, Članovi udruge kozara i ovčara

.._________________________ Dobitnici odličja Sanja Grčević i Željko Tašler koji će u svojim domaćinstvima praviti sir iz kravljeg mlijeka (dva tipa) i kozjeg (dva tipa). Ugovorom je predviđena prezentacija ove 4 vrste sira krajem 2005. godine. Članovi udruge su također sudjelovali i na 6. savjetovanju uzgajivača koza i ovaca i 5. izložbi ovčjih i kozjih sireva koja je održana 21. i 22. žila je projekt

članova Udruge

Zagrebačke županije, proizvođači sireva od kozjeg mlijeka predstavili su svoje proizvode.

Također su svoje proizvode predstavile i mini mljekare (Šimun-milk iz Luke i Agropromet iz Križa) i na taj način doprinijele promidžbi proizvodnje sireva i ostalih mliječnih proizvoda. Degustacijom predstavljenih proizvoda potrošači su se mogli uvjeriti u kvalitetu proizvoda. O

EUROTIER 2004. HANNOVER ■

I -----Mr.

se. Antun

Kostelić -----

I U njemačkom gradu Hannoveru održanje ove godine najveći sajam opreme za stočarstvo. Na prostoru veličine manjeg grada, tvrtke iz cijelog svijeta izložile su najnovija dostignuća iz podruifja smještaja, hranidbe, očuvanja zdrav(ja životinja i po(joprivredne ekonomije.

Iako je ulaznica, za naše prilike prilično skupa (21 euro, 160 kn), Sajam je od ranog jutra bio pun posjetitelja iz cijelog svijeta. Najbrojniji su bili uzgajivači stoke iz Njemačke.

Mljeka.rski liYt 01/2005.

43

OBAVIJESTI

U sklopu Sajma održana su brojna predavanja na kojima su uzgajivačima i stručnjacima za uzgoj stoke prezentirane nove spoznaje iz područja govedarstva, svinjogojstva, peradarstava, ovčarstva i kozarstva, te nova dostignuća u tehnologiji smještaja i hranidbe domaćih životinja. Na sajmu je izložena oprema isključivo namijenjena stajama u kojima se krave drže slobodnim načinom. Izloženi su različiti projekti za izgradnju staje od temelja do krova, pri čemu je posebna pažnja posvećena podu i načinu izgno- ~---------------------------' javanja.

Izloženi su različiti strojevi za pripremu krme te pojilice za napajanje u stajama poluotvorenog i otvorenog tipa (termopojilice).

U dijelu posvećenom očuvanju zdravlja mliječnih krava izloženi su različiti sustavi četki za održavanje higijene mliječnih krava (i svinja).

Pored opreme, na Sajmu su izloženi mliječni i mesni tipovi goveda vrhunske proizvodnje, zatim svinje, ovce, koze i alpake.

Usporedba s Hrvatskom Malo staja u Hrvatskoj ima opremu kakvaje prezentiranu na Sajmu. Za primjenu izložene opreme potrebno je izgraditi staju koja odgovara potrebama mliječnih krava. U Hrvatskoj je, nažalost, velik broj krava - od teleta do izlučenja iz uzgoja - isključivo na vezu u neodgovarajućim stajama. O higijeni i zdravlju kože goveda mnogi se naši uzgajivači ne brinu, dok uzgajivači iz svijeta ulažu novac u sisteme četki pa im se briga o higijeni i zdravlju višestruko vrati kroz veću mliječnost.

Sajam su posjetili naši djelatnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zatim predstavnici Tvornice stočne hrane Čakovec, te nekolicina veterinara. Žalosno je, što u suradnji s državnim institucijama stočarske udruge i tvrtke koje proizvode stočnu hranu nisu prezentirale hrvatsko stočarstvo, zaključili su malobrojni mlađi posjetitelji iz Hrvatske. :J

44

Mljekarski li,st 01/2005.

RUPERTKLINGERGes.m.b.H. 3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizr;odačima, mljekarama i trgor;cima diljem sr;ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

<iJudžtekorak ispred! lnvestirajte u bolju budućnost!

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

lnter-Agro11.o.o.

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

Čekaj malo, a kakve sada veze ima seljak ili MLIJEKO RASTE NAPOLJU,farmer s nekakvim stranim investitorima? Ima

~~~(1!)@7[~0 ,c.,

;;;

=a n:s .....J

~

•C.,

~

U)

c.i ti) ..: :::ii:

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA~ RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za siječanj: Seljak ili farmer!

Seljačka ili farmerska

proizvodnja mlijeka?

Kak.o u Hrvatskoj razlučiti dva načina poljoprivredne proizvodnje, seljački od farmerskoga i farmerski od seljačkoga? Kakva je uopće razlika između ta dva pojma i načina organizacije proizvodnje, načina rada i načina života? Neki vele: seljak je seljak! Što mu je to: seljak i seljačka proizvodnja, a što farmer i farmerska proizvodnja? U Hrvatskoj je poplava upotrebe stranih pojmova i riječi ili tuđica, kao i stranih proizvoda i strane robe. Uz sve to skupa, kako vidimo, u Hrvatskoj ima i sve više stranih gospodara i gazda!

Ma, nije moguće? Izgleda, bome je ipak tako!

Za seljaka velimo daje gospodar i gazda.

Za tuđince, vlasnike hrvatskih banaka, tvornica, željezara, brodogradilišta, robnih kuća i trgovina, hotela, pomalo kuća i zemljišta, velimo da su to strani investitori. Seljački gledano, ispada da su to nove gazde i gospodari.

Malo mi to ružno zvuči. Neki stranci nama Hrvatima su nove gazde i gospodari. Onaj nesretni Rus, čak je i državljanstvo naše dobio, a otpili nam Željezaru u roku godine dana. Otpelja iz Siska, iz Željezare, sve što se dalo natovariti na kamione.

-16

bome, ima. Mađarski seljaci nisu bili gazde i nisu postali farmeri. U dvije trećine mađarske poljoprivrede dođoše strani investitori ili po seljački gazde i gospodari. U Rumunjskoj je još gore. Talijani, Austrijanci, Bavarci, Nizozemci, Englezi. E, imam prijatelja Austrijanca iz Klagenfurta koji je u Poljskoj investirao u imanje od 37 5 ha, koje je sada njegovo, a poljski seljaci su na tom imanju radnici. «Radnici?» - veli mijedna baka, «Čuj ti, savjetnik! Nemoj ti meni prodavati priču kako su ti Poljaci u svojoj Poljskoj postali radnici kod tog tvoga Austrijanca, stranog investitora. Mani ti to! Ma, kakvi radnici! Sluge, sluge za 100 ili 150 eura mjesečno. Što ti misliš daja ne gledam televiziju i ne čitam «cajtunge»? Ti strani investitori 'oće biti gazde, a ovdje traže samo jeftinu radnu snagu. Posebni su mi oni strani investitori iz Rusije. Jesi li gledal neku večer na televiziji, da inžinjer u Rusiji ima penziju 50 dolara. Eto ti ga, moj savjetnik! Ja ti iman 4 razreda škole i celi život san muzla 3 krave - danas iman 750 kuna penzije. E, on inžinjer i 50 dolara penzije. Eto, to su napravili ti novi investitori ili poduzetnici, a posebno oni strani.

Poduzeli su ti oni, poduzeli, ali samo sebi. Ja ti se bojim da će se uskoro takvi pojaviti i po našim selima.»

Uuuu, Slovenci su se toga jako bojali, a posebno što se tiče poljoprivrede i poljaprivrednog zemljišta. Njihov moto od samog početka osamostaljenja i mogućnosti ulaska Slovenije u EU, bio je slovenski seljak, slovenski farmer na slovenskoj zemlji. Oni su to odmah nazvali pravim imenom. Strani vlasnici, takozvani strani investitori = strane gazde i strani gospodari. Ti počnu šprehati, spikati i parlati tražeći gdje mogu što jeftino kupiti i jeftinu radnu snagu i sluge. Globalizacija!

Pametan pojam ali samo za pametne glave i samo za trgovinu, kada imaš dobru proizvodnju i kada imaš što prodati.

Mljekarski list 01'200.5.

RAZMIŠLJANJE

Tako i seljak može biti farmer, ali seljačka organizacija OPG-a i seljačka proizvodnja nikada ne mogu biti farmerske.

U Europsku uniju jednoga će dana ući i jedan i drugi pojam i način organizacije posjeda i proizvodnje.

Danas u Hrvatskoj imamo apsurdnu situaciju da do dana današnjega nismo raščistili ove pojmove i načine proizvodnje, pa jedan i drugi način i pojam imaju pravo i ostvaruju različite vidove stručne, društvene i materijalne podrške i potpore.

Hoće li tako biti i unutar EU? Neće!

Definitivno neće!

«Nego, reci ti meni možeš li ti nama složiti kakvoga kredita za jedno 5 junic? Znaš, školali smo ovu našu dicu, a ne moredu dobiti posla, a i kakav mi je to posal za 1 700 kuna. Mislin ti ja tako sa ova svoja 4 razreda škole: imamo 3 krave i 2 junice i 15 rali zemlje, pa kad bi dobili kakvoga kredita za još 5 junica». «Pa, sa 10 do 12 krava ova moja <lica,»- baka misli na unuke «mogla bi i ostati kod kuće.»

A, koliko te vaše krave dadu mlijeka, ono znate jedno 3 tjedna poslije telenja? «O, dadu, dadu one i više od 20 litri što ujutro i uveče, samo kad ima zelenoga ljulja. Znaš da na zelenome najviše dadu mleka. Po podaju 10 do 12 litri, pa to bar nije puno. Pa, ni veterinar dohađal osjemenjivat krave tek tako već 35 let. A i taj tvoj ljulj, nije ti to tako loše. Čitan ti ja taj vaš Mljekarski list i da znaš, sve brojeve slažen za svaku godinu posebno. To što vi stručnjaki pišete u tome našemu Mljekarskome listu znaš, ima ti u tome nešto. Sada ti i mi kosimo samo mladu travu. A da znaš, od 15 rali ove godine smo posijali 8 rali ljulja.»

Sa 10, pa 12 i 15 krava i 15 rali grunta, budući da nemate neki veliki posjed, za sada bi od proizvodnje mlijeka jedna familija mogla živjeti.

Dobro je da ste posijali 8 rali ljulja. Uz tih 8 rali ljulja da su još 2 rala lucerne, 2 rala ječma i 3 rala M{j„karskifi,st 01/200.5.

TEREN S KOG AGRONOMA

kukuruza za silažu. A za zobanje ? Za zobanje vam je najbolje kupiti gotovu smjesu. To se najviše isplati. Farmeri u EU kupuju gotovu smjesu za krave. Čekaj, a što će nam ondaječam?

O prekrupi ili šrotu ječma i mladoj zelenoj travi ćemo u sljedećem broju Mljekarskog lista.

Znate kako veli Marko Sataić moj međaš u goricama: «Znaš Srećko, dobro ti to govoriš i pišeš, ali, ako ti 'oćeš imati 1 kravu, tada trebaš imati 3 maršeta. Kravu i pored nje junicu i juničku. Drukčije ti ne možeš naprvo. » Da, dobro veli Mirka. Osnova bilo kakve selekcije je vlastiti uzgoj podmlatka, pa bile krave umatičene i pod kontrolom ili ne.

Tko je zapravo najvažniji kontrolor koji kontrolira koliko krava i njezino potomstvo njezine kćeri, proizvode mlijeka i da li su te kćeri valjano uzgojna grla. Seljak- farmer ili selekcija.

Na prvome mjestu uvijek mora biti vlasnik životinja: seljak - farmer, proizvođač mlijeka. Životno zainteresiran za povećanje mlijeka po kravi jedino je vlasnik krava i proizvođač mlijeka. Normalno je da seljak - farmer, ne može raditi dovoljno brzu i visoko kvalitetnu selekciju bez selekcijske službe i podataka. Selekcija je dugotrajan posao i za to je potrebno puno podataka koje samo selekcijska služba trajno upisuje, čuva i analizira. Na osnovu toga usmjerava farmera u uzgojni rad i selekciju.

Selekcija se može definirati kao razdvajanje dobrih od loših krava. Dvije najvažnije stvari koje se stavljaju na prvo mjesto u selekciji krava su količina mlijeka i oblik vimena.

Mi u Hrvatskoj još i danas imamo krivu postavku. Stručnjak je stručnjak, a seljak je seljak. Ali ako seljak nije stručnjak u svome poslu, badava stručnjacima njihova struka. To se kod nas najbolje vidi na podatcima o mliječnosti naših krava - 2 500 i 4 500 litara mlijeka. Dosta slabi rezultati.

Kod nas se dugo upotrebljavala deviza «što

Tradiciiu i povierenie gradi o godinam

ve

·sokll proizvodnju. m a

idobro zdrav~e krav ®

usp~~r/e~ :J:~

PremiU za

Pelana®

Počnna krmna smjesa zatelad

a,

zauzgoj zdrave i edne t~lad

uzustedu miuek

@vnERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko 2, Ka/i;-.ovico,IOA36 Rakov Potok, HRVATSKA, telefon: 01 /33 88 888, telefoh: 01 /33 88 600 e·mail: ir.fcCveterina.hr, www.veterina.hr

RAZMIŠLJANJE

gluplji seljak, to krupniji krumpiri». Samo batina ima dva kraja, i kako reče jedan stari Ličanin - «što gluplji stručnjaci, to veći uvoz krumpira». Što dalje reći? Šuti i nek ide kako ide, a kamo li spominjati još uvoz češnjaka iz Kine ili cvijeća iz Izraela i Nizozemske, a o uvozu mlijeka i junica bolje da ne govorimo. Odmah su tu protivnici i neprijatelji. Samo ne znam čega.

Vjerojatno daljnjeg sve većeg uvoza, sada već za 1,5 milijardi dolara.

I pričam ja tako tu priču po našim selima, i pišem ovu rubriku kako naši seljaci moraju povećavati broj krava i kupovati zemlju i postajati farmeri.

Kako sa seljačke proizvodnje prijeći na farmersku proizvodnju?

Ili kako seljak Mir ko, postaje farmer Mir ko.

Mirko Sataić (1947.) i Katica (1950.), selo Torčec, općina Drnje.

Mir ko je prije imao 5 ha ili 8,5 jutara vlastite zemlje, 4 do 5 krava, 3 do 5 bikova u tovu, 3 do 4 krmače, te 5 do 6 tovljenika za potrebe domaćinstva.

Sada Mirka ima 10 ha vlastite zemlje ili 17,5 jutara + 6 ha u zakupu ili 10,5 jutara, 10 muznih krava- ove godine je bilo 6 krava+ 4 bređe junice (koje su se otelile) + 5 mladih junica. Bikova više nema niti će ih više toviti pa mušku telad prodaje sa 2 tjedna starosti. Knnače i svinje također idu u eliminaciju. Još se oko toga dogovaramo, pregovaramo, nagovaramo, savjetujemo. Moj je savjet da potpuno eliminira svinje. Mirku za njegovo gospodarstvo treba godišnje 6 utovljenih svinja, a to je 1 tovljenik od 100 kg negdje oko 1 200 kuna, što ukupno za 6 svinja iznosi oko 7 200 kuna. Ako to prevedemo u mlijeko, tih 6 tovljenika se može kupiti za 2 670 litara mlijeka po 2, 7 kuna. To znači da bi Mirko trebao imati samo jednu kravu više koja bi osiguravala financije za potrebe domaćinstva što se tiče 6 utovljenih svinja. Ako bi ta krava godišnje proizvela najmanje 4 500 litara mlijeka, što je 20 Mljekarski li.st 01/2005.

TERENSKOG

AGRONOMA

Vašafarmaje Vašživot...

lnvestirajte •

U SVOJU budućnost.

Farmer krediti za proširenje gospodarskih djelatnosti Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 8,50% - 9,75%

Statusni krediti proizvođačima mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate 12 - 36 mjeseci Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (rz-tog u mjesecu)

Vaša varaždinska

POSWVNI CENTAR ZA POLJOPRIVREDNU KLIJENTELU:

Bjelovar, F. Supila D, tel: 0431'241222 Varaždin: 042/403-429,Ivanec: 042/784-535,Vinkovci:032/331-622, Požega, 034/272-922,Osijek: 03!1200-160,Čakovec: 040/313-345, Koprivnica:048/621-478,Virovitica: 033/725-541, Sisak:044/524-432

49

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

litara dnevno u vrhu laktacije, još bi ostalo 1830 litara mlijeka ili po 2, 7 kuna = 4 940 kuna + tele.

Mirko bi i dalje zadržao 1 krmaču i tovio za sebe vlastite svinje.

Mirko, računica pokazuje da ti se to ne isplati! N o,još ćemo se mi oko toga naspominjati.

Ipak, mislim da će Mirko na kraju poslušati poljoprivrednog savjetnika.

Moglo bi se ovo i drugačije riješiti i to prije EU. Ulaskom u EU definitivno će se raščistiti seljačka od farmerske proizvodnje, ali to će tada imati sasvim drugačiju cijenu i posljedice!!!

Mirko zbog skučene okućnice sada ima stajskog kapacitete za 12 muznih krava + uzgoj junica. Mirko ima i 58 godina. Mogućnosti ovoga gospodarstva su: 12 muznih krava i 5 000 litara mlijeka po kravi (23 litre u vrhu laktacije) = 60 000 litara mlijeka godišnje i osiguravanje kvote od najmanje 50 000 do maksimalno 60 000 S DANICOM

litara mlijeka.» Mirko ima samo domaćeg simentalca, a ne bi rad kupovati uvozne junice. Dostaje skeptičan i računa do maksimalno 40 000 litara s 12 muznih krava. Poljoprivredna savjetodavna služba će nastojati da Mir ko ipak dostigne 50 000 litara mlijeka, ako ne i svih 60 000 litara.

Kakva je u biti razlika između seljaka i farmera ili između seljačke i farmerske proizvodnje? To je u Hrvatskoj trebalo odavno razlučiti i raščistiti.

Tada bi razvoj poljoprivrede išao kao i u razvijenim zemljama.

Opasno je kada seljak razmišlja seljački i ne vidi da su došla druga vremena. Ali kada to «stručnjak« ne vidi, tadaje to opasno i za selo i za struku.

Postoji samo jedan put u razvoju poljoprivrede: okrupnjavanje posjeda i proizvodnje + suvremene organizacije posjeda i primjena suvremene tehnologije. O

PO HRVATSKOJ

Podno zekne Gore zagrebačke, tri kilometra od Save, na njezinoj lijevoj obali prostire se Dok se stari Zagreb, tj.

Zagreb. Uska razdo{ja što se pružaju od zapadniji Grič i istočniji KapZagrebačke gore prema jugu u savsku ravtol dižu na brdu, prostire se nicu, na onom mjestu gdje završavaju, nose novi, donji grad u savskoj .._ na sebi najstarije dijelove glavnog grada.

________________ ___

ravnici. Sva· su tri gradska dijela međusobno neposredno vezana. Potok Medveščak, koji teče sa gore prema Savi, dijelio je do nedavna nešto viši Gornji grad od nižeg Kaptola. Kori._____, to Medveščaka premjestili su i prekrili.

Kada je Zagreb nastao teško je reći, a jednako se malo zna o postanku njegova imena.

Starinska priča, dosta nevjerojatna, pripovijeda kako je sveti biskup zagrebački Augustin Kažotić zagrabio na novom zdencu vode, a otuda da je nastalo ime Zgreb. Evo što kaže priča: Biškup Augustin delajući Dominikanov klošter pod gradom svojem i stolnu cirkvu izdigajući, tak 50

strašna je bila vnogo mesec suša, da zdenci vsi presahnuli jesu bili i potrebne življenju vode nigde zvan potoka ni bilo, i ove malo, koja ista zbog nezdravlja svoga hasniti ljudem ni mogla.

Sveti biškup, hotijući ljudstvu pomoći, k Bogu se je obrnul i po molitvi dan nekolikeh obćinsku zadnjič procesiju izpeljal, i pod svoj grad idući, z motikom nekoliko zemlje odkopal i voda taki pošla na vekovečni Zagreb zdenec, ar v pamet je vzeto, da ov isti zdenec nigdar jošče ni presahnu!. Zdenec ov nekoji zdenec biškupov, nekoji Zagreb, kakti vu kojem vodevsigdar bi bilo zagrabiti, ozvalijesu.

Mljekarski li.st 01/2005.

S DANICOM

Spominje se, da je kralj Ladislav Arpadovac 1093. u Zagrebu utemeljio biskupiju, paje prema tome sigurno da je Zagreb već za narodnih hrvatskih kraljeva bio znatno mjesto.

Gornji je grad podignut na jednom od najjužnijih obronaka Gore zagrebačke u obliku istokračnog trokuta kome je vrh šiljastog kuta okrenut prema sjeveru. To je oblik stare tvrđe na Griču. Posred Gornjeg grada nalazi se četve­ rouglati Markov trg, sa starinskom gotskom crkvom sv. Marka, koja je postojala još 1256. U novije vrijeme crkva je obnovljena pa se izdaleka ističe svojim šarenim krovom na kojem je grb kraljevine Hrvatske i grada Zagreba. Od prastarih vremena na tom je mjestu kapela i crkva sv. Marka, a kad su je Tatari pred šest stoljeća razorili, kralj Bela Iv. daje sagraditi novu crkvu. Graditelji su morali biti Mlečani, jer je i danas jedna ulica nedaleko crkve "Mletačka ulica". Pod konac XIV stoljeća orila se u crkvi sv.

PO HRVATSKOJ

Marka svečana pjesma, a orgulje je svirao orguljaš Nikola. Orgulje su bile nešto osobito u ono vrijeme. Mnogo je puta crkva stradala od požara, a od potresa 1502. godine. Novosagrađeni zvonik izgorio je 1674. kada je izgorio i veći dio grada. Današnji zvonik građen je od 1676. do 1728. godine, a novu kapuje dobio 1841. godine.

Uz kapelu sv. Marka spominje se već u XII. stoljeću lovački dvorac vojvode Andrije, nazivan Gradec, a bio je na mjestu današnjeg Popova tornja. Vojvoda je obično stanovao u svojoj kući uza stolnu crkvu, a loveći zalazio bi na brdo u dvorac. Taj je dvorac bio kraljevsko vlasništvo sve do 1247. godine kada ga je kralj Bela Iv. darovao Kaptolu, pa otuda i ime Popov turen. Već 1201. spominje se oko Gradca naseljeno mjesto.

Oko godine 1367. u Gornjem gradu je do 150 kuća, u Šoštarskoj vesi 155, u Ilici 14, dakle svega oko 320 kuća. U

DANICA 1905.

~i

_Darko-Kant-oci,dip-1.ing._

prijestolje na kojem su spalili Matiju Gupca, «seljačkog kralja». Tu je u prastaro vrijeme stajao i Stup srama «pranger», na kojem je izvršavana sramotna kazna.

Tri ulice vode na sjever od trga sv.

Marka, i to Demetrova ulica, koja se nekad zvala kazališna jer je početkom 19. stoljeća bilo prvo kazalište na onom mjestu gdje je danas Prirodopisni muzej. U 14. stoljeću jednostavno se zvala Blatna ulica.

Druga ulica što vodi na sjever je Pivarska, a ime je dobila po prvoj pivari u Zagrebu.

Uz nekadašnji istočni gradski zid ide Opatička ulica, nazvana po samostanu u kojem je prema pričama opatica Judita Petronila, kći bana Petra Zrinskog, nasilno okončala svoj život. Opatička i Demetrova ulica sastaju se na najsjevernijoj točki Grada gdje je još i danas već spomenuti «Popov toren». To je četverouglasta visoka kula,

Na zapadnoj strani Markova trga dižu se dvori, sazidani tek negdje u 18. sto(jeću. Stari dvori stajali su nešto niže u Gospodskoj ulici, gdje je gradsko poglavarstvo.

Tamo bi za sparnih ljetnih večeri dolazio sisački slavni ban Toma Bakač. Tu je do 1884. godine bilo i kazalište, dok nije u Donjem gradu sazidani novo. Na tom je mjestu stajala stara gradska vijećnica, jednokatna kuća s visokim strmim krovom, a nad njim zvonce zvano «Lotršćak» kojim se gradu dojavljivao požar, opasnost i drugo. Vijećnica je izgorjela 1674. godine.

Na istočnoj strani diže se županijska kuća Županije zagrebačke u kojoj se okuplja Sabor kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pred samom crkvom je ukopanih pet kamena, a pripovijedaju da je na njima stajalo užareno Mljekarski list 01/2005.

51

S DANICOM

PO HRVATSKOJ

nekad kaptolsko vlasništvo a onda gradsko branište, poslije učiteljska škola, a od nedavno ondje je Zvjezdarnica s velikom dalekozorom. Podno Popova tornja, usporedno sa starim gradskim zidovima, Vrazovo je šetalište, koje je u prvoj polovini 19. stoljeća bilo sastajalište svega otmjenog svijeta gradskoga. Tuje za ljetnih popodneva svirala vojnička glazba, a pod Tornjem je prodavan prvi sladoled u Zagrebu. Nedaleko odavle, u Jurjevskoj ulici bio je široki vrt «Paradajz!» gdje su komedijaši, žongleri i pjevači na maloj pozornici izvodili svoje majstorije.

Iz grada se izlazilo u Jurjevsku ulicu Novim ili Poljskim vratima s prekrasnim pogledom na sjever, na Zagrebačku goru. Divan se pogled otvara a sjeveroistok prema jednom zaravanku gdje je nekoć bio ljetnikovac slavnog preporoditelja Ljudevita Gaja, njegov Mirogoja danas centralno groblje. Rijetko ima ljepših prizora nego kad na dan Svih svetih padne suton, pa se zakrijesi tisuće svjećica na groblju Jurjevskom, centralnom i na malom, zapuštenom groblju svetoga Tome što leži duboko udolini.O INFORMATIZACIJA

V

RACUNALA USEOSKIM POSLOVIM '-...:..

0

r

} ~

v.i ~

~ LJ

Došlo vrijeme navale računalne tehnologije i na selo.

Djeca pokušavaju iskoristiti velike mogućnosti istih igrajući se i razmiš(jajući o maksimalnoj iskoristivosti, a roditelji pokušavaju razumjeti tu novotariju i privući djecu na elementarne seoske poslove.

Kakvi su to seoski poslovi koji mogu uklopiti i računalo u njih, ili bolje rečeno, što to računalo ima raditi u klasičnim poljoprivrednim poslovima? Naravno, stočarstvo pokušava uključiti mnogobrojne strojeve u procese prikupljanja mlijeka, hranjenja stočnoga fonda, pa u suvremenim uvjetima i čišćenja staja.

Računala ondje aktiviraju te procese u točno određeno vrijeme. To se čini žičanim ili bežičnim putem na način da odgovarajući programi uz pomoć vremenika startaju proces kojemu je program namijenjen.

Primjerice, mužnja mlijeka danas zahtijeva od stočara samo pripremu vimena, priključivanje umetaka za mužnju, a sve ostalo rade isprogramirani procesi strojne obrade. Računalo je u tom poslu programirano za vođenja procesa mužnje.

Napajanje stoke također je moguće programirati tako da ventili u točno određeno vrijeme otvaraju dotok vode u korita i po potrebi otvaraju izlazne ventile.

Procesi čišćenja staja mogu biti isprogramirani ali traže posebne uvjete, J

52

primjerice dvostrukog dna staje kako bi gnoj bilo moguće kliznom trakom izbaciti na odlagalište.

Unutar istoga procesa lakše je izvesti postavljanje slame u staji, premda stočar svakako mora nadgledati i dorađivati dijelove procesa.

Računalo je opskrbljena različitim programskim jezicima koji omogućavaju sastavljanje specijaliziranih programa za upravljanje strojevima u različitim procesima unutar staje. Najrazvijeniji su procesi upravo u prikupljanju mlijeka (u stočarstvu) i u prikupljanju jaja (u peradarstvu). Peradarstvo ima tu prednost da se procesi odvijaju u prostorno manjim pozicijama pa je dohrana, čišćenje i prikupljanje lakše praćena i programirana.

Mljekarski Hst 01/2005.

INFORMATIZACIJA

Zašto računala u seoskim poslovima? Integracijom Europe i tržišta masovnost proizvodnje ima svoju tržišnu zakonitost - jeftinoću proizvoda. Smjese koje se koriste u prihrani na tržištu su sastavljene po najstručnijim kemijskim analizama s točno određenim sastojcima potrebitim u prihrani i gotovo da ne postoji potreba tzv. «domaće hrane». Time rastu i količine krajnjega proizvoda, pa tržište ima priliku birati. Pobornici domaće proizvodnje ističu ekološku svijest, ali ne treba zaboraviti da i suvremena kemijska obrada vodi računa o

zastupljenosti svih potrebitih parametara pri sastavljanju smjesa za hranjenje. I tu pomažu računalne tehnologije.

Kako naš seljak može koristiti računalo? Za početak je dovoljno nabaviti i opremiti računalo nužnim softverom, te mlađim članovima obitelji prepustiti istraživanje različitih mogućnosti istoga, a s vremenom papirologiju prebaciti na odgovarajuće programe (Word, Excel i sl. ) te pomalo usavršavati vlastiti rad. Mljekarski list će nizom jednostavnih članaka pomoći u takvim i sličnim elementarnim stvarima. □ SAVJETI V

PLANIRANJE KOLICINE SJEMENA I PRESADNICA 1~~ I DarkoKantoci,dipl.ing.

Obiteljski povrtnjak uglavnom zauzima malu površinu i zato ne treba pretjerivati pri kupovini sjemena i presadnica. Najčešće je dovoljno i najmanje pakiranje, i samo nekoliko komada presadnica.

Točna količina sjemena i presadnica ovisi o potrebi određene povrtne vrste.

Kako bi se lakše orjentirali, u tablici su prikazani normativi povrća po osobi.Na temelju poznatih prosječnih prinosa po kvadI I r _.

I količina ratnom metru, moguće je i godišnja potreba prosječan 2 I ko icma presadnica vrsta povrća : . g/ 2 kg/osobi prinos kg/m · s3emena m kom/m2 izračunati potrebnu površinu, količinu sjemena i preceler 3 8-9 I cikla 2-3 3,5 sadnica. Na primjer, četve­ cvjetača 5 3 2-3 ročlana obitelj godišnje

I

11,5

treba 4,8 kg rotkvica, odnosno 1,2 kg po osobi. Ako znamo daje po m 2 prosječan prinos 1 kg, tadaje potrebna gredica površine 5 m 2 • Kako znamo potrebnu površinu gredice, jednostavno možemo izračunati količinu potrebnog sjemena i presadnica koje će biti potrebne za pojedinu obitelj. Na primjer, ako je za m 2 potrebno 15 g sjemena rotkvice, a obitelj ima četiri člana, za 5 m 2 potrebno je 75 gsjemena. □

Mljekarski list 01/2005.

češnjak

0,5 2,5 6

endivija grah grašak kelj korabica krastavci kupus luk mrkva paprika patlidžan peršin poriluk rajčica

rotkvica salata špinat tikvice

I

10

I

1,5 1,5 5 10

I

10 10

I

4 0,5 1,5 2 10 1,2 6 3,5 2

I

I

1,5 2 2 0,4 2 2 3 3

50-60

I 5

10-15 10-25

-

-

4 11-16

13-12 sj~menki

-

3

2,5 2,5 4 3 3 4 1 2

-

6-7

I

I I

I

50-60 lučica 2-8 -

-

I

4

-

8 4

2-6

-

-

23 2-4

15 2,5-3 4-5 sjemenki

,... ,...

-

I

...,, ,..;

15-25

-

I

....

53

"Snijeg" Tijekom „iječnja maksimalna v1sma nijega može biti vrlo visoka. Primjerice, u Zagrebu je 1963. godine visina snijega iznosila 40 cm. No, posljednjih 10 godina maksimalna visina nijega u sijecnju, i to u Zagrebu nije bila veća od 26 cm.

Prva pojava snijega u siječnju vrlo je rijetka.

Od 1960. godine prva pojava snijega u siječnju. i touZagrebuzabilježenajesamo 1976.g.. 1980.g. i 1993. godine. Dakle, prava je rijetkost kada se prve pahuljice snijega pojave u siječnju.

Snijeg je radost kako za starije, tako i za mlađe ljude. Promatrajući snijeg kao pojavu, odnosno jednu od vr ta oborine, narod je

Grane voćaka, pa i ostalog drveća, lome se kad na njih padne snijeg pun vode. To je susnježica. Od takvog snijega oranice su blatnjave. a nogostup kaljužast. nijeg koji je napadao na već postojeći nijeg zov mo ponovac. 1 jemu se osobit.o vesele djeca, jer za njegovo topljenje treba mnogo Temena.

Cijelac je snijeg na koji jo nije stala ljudska pa ni životinjska noga. jegova je udbina u rukama vib ćudi vremena. ■

Njive su obično zaštićene snježnim pokrivačem, no kako za vedrih dana može biti toplo, a noći su vrlo hladne, stvara se ledena pokorica koju treba razbiti prohodam traktora. Ukoliko nema snijega i niskih temperatura, moguće je obaviti oranje i gnojidbu.

Ako na njivi stoji voda, treba je ispustiti. Inače, siječanj je vrijeme kada se planira sjetva u tekućoj godini i nabavlja sav potreban materijal.

U vinogradu je krajnje vrijeme za rigolanje, jasno, ako vremenske prilike dopuste. Osim toga, treba iskopati jame za sadnju cjepova, prirediti kolje, kontrolirati armaturu. Već sada počnite nabavljati cjepove za sadnju. Kako nema mnogo posla, pregledajte alat.

U voćnjaku je glavni posao zaštita od glodavaca. Ukolik~ma snijega, osobito mokrog, pravovremeno ga skinite s grana. Ako pak nema snijega, moguće je pognojiti voćke i iskopati jame za sadnju.

Ovaj mjesec iskoristite za planiranje uzgoja povrća u povrtnjak.u. Pregledajte alat, po potrebi ga popravite ili nabavite novi.

Počnite kupovati sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva. Pripremite tople gredice, klijališnu zemlju i bioenergetski materijal. U zaštićenom prostoru pripremite tlo za uzgoj ranog kupusa, ranog kelja, rane cvjetače i salate.

Vrijeme je i za gnojidbu vrta. Ako ima snijega, skinite ga s ukrasnog drveća i grmlja.

Trajnice koje prezimljuju u zatvorenom prostoru redovito kontrolirajte i po potrebi zalijevajte.

Narodne uzrečice: Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, dolu i brijegu.

Ako je u siječnju vode, neće biti u listopadu vina.

Akoje trave u siječnju, neće je biti u svibnju. ■

...

-

snijegu dao i različita imena.

Pršicem zovemo snijeg kojije sitan suh i zmat. Ovaj snijeg ne ostavlja na odjeći mokar trag, a kad pada vidimo svjetlucanje sitnih

54

kristalića.

EĐAJI QMEGA Muzna kanta za krave lnox 22 l I akril 25-30 l

Vakuum agregati 250-2200 L /min.

OSIGURANSERVISI REZERVNI DUE

Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/28 82 811, Fax:28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr

-,

VAŠ LIJEČNIK

~ RAK

~=~==~==~============~== ,

PLUCA

Dr. Ivo Belan

~ Dijagnostika na vrijeme - pola uspjeha

......., \. )

..------------------

Muškarci su mnogo češće žrtve U mnogim zemljama svijeta, a tako i u nas, te bolesti nego žene. Najčešće rak pluća jedan je od najčešćih uzroka smrti obolijevaju osobe u dobi od 50 do 60 od karcinoma. U Hrvatskoj je svake godine godina. Nedavno provedeno ispiti1 400 novih bolesnika. vanje među engleskim liječnicima pokazalo je da je rak pluća 40 puta Važno je istaknuti da neki bolesnici nemaju I~ češći u jakih pušača, nego u nepušača. Postoje, --, također, podatci da češće obolijevaju oni koji žive tih simptoma a tumor se otkrije prilikom sistematskih radiografskih pregleda . u industrijskim područjima zagađene atmosfere. ..,__ Slično je i s rudarima koji udišu prašinu kroma, Mnogobrojna dijagnostička sredstva 1 Za postavljanje dijagnoze nekoliko je I', nikla, radioaktivne tvari, osobito prilikom sredstava i metoda. Na pravom mjestu je ~ prerade azbesta.

•'-'1 Gotovo u svim slučajevima taj oblik rentgenski pregled pluća (iako nije uvijek lako ~ karcinoma počinje na sluznici bronha, dakle ustanoviti rak pluća, osobito ako je tumor jako \. ) ogranka dušnika. Svojim rastom počinje razarati malen), zatim bronhografija, bronhoskopija, okolna tkiva, a limfnim i krvnim žilama širi se i u scintigrafija, pretraga ispljuvka, biopsia i udaljena područja stvarajući metastaze u tomografija. mozgu, kostima, jetri i drugdje.

U liječenju teške bolesti potrebno je kirurški odstraniti cijeli tumor, a to znači dio plućnog Suhi kašalj - najčešći rani simptom krila ili cijelo krilo. Nekim je bolesnicima nakon Suhi kašalj najčešći je rani simptom. On se javlja u «punom zdravlju» a oni koji kašlju već operacije potrebno i zračenje.

Nažalost, pacijenti najčešće dolaze na dulje vrijeme počnu drugačije kašljati. Prije su, pregled kada je tumorozni proces već uznaprerecimo, kašljali samo ujutro, a sada odjednom dovao. Naša Liga za borbu protiv raka značajno kašlju i tijekom dana i to u napadajima. Nekada ispljuvak može biti sukrvav. S obzirom na to da je utjecala na zdravstveni odgoj ljudi i rano tumorozno tkivo rastući sve više začepljuje otkrivanje raka. Pomozimo u skladu s moguprolaz bronha disanje je sve više otežano. U ćnostima tu humanu organizaciju.

Nemojmo nikada posustati u borbi protiv području iza opstrukcije bronha česte su pušenja i zagađivanja naše okoline. O infekcije pa se nekoliko puta u kratkim

J)

vremenskim razmacima može pojaviti upala pluća, što također može upozoravati na rak pluća. Stalno zviždanje prilikom disanja zbog suženog bronha i tupa bol duboko u prsnom košu, vrlo često su simptomi. Kasnije i ispljuvak postaje sve više gnojan. Sedimentacija je gotovo uvijek povišena. Osjetljivo mršavljenje i opća slabost javlja se u kasnijoj fazi bolesti.

56

• mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 01.

20. 01.

31. 01.

OSIJEK7,20 16,22 7,15 16,35 7,05 16,51 ZAGREB 7,33 16,33 7,27 16,457,16 17,02 Mljekarski list 01/2005.

enno1og1Ja KOJa DBJĐ VISĐ!

2005

A DUPONT

COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s međunarodno priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta

p IQNEER.PIONEERSJEMEd.o o., Čulinećka c. 2b 2. 10040ZAGREB.Tel.. 01 2958000. http:f:www.pioneer.

A ouPaNT

c□ MPAN'

-ii'Zast1tni znak 1eg1strira11 ,1, prn111e111e11 u drzavama svijeta oa strane. PIONEER H1- B1ed lnter11at1onal.

Ine.. Des Mo111es. lo\'.a.