Mljekarski list 8-2002

~~~ ~~o~·~

LURAd.d.

Dobra stara• nova Dukate/a◄ Vaši omiljeni • namazi.

KOLOVOZ,

2002.

ISSN 0351-9104

NASLOVNICA: Stočarska izložbakoprivničko­ križev~čke županijeu Sv. I. Zabnom Slika u sredini stranice: Šampionskim grlom proglašena je krava SANA žb 06014340, uzgajatelja lvana Carevića iz Cepidlake, Sv. I. Žabno.

Slika lijevo dolje: Prvom pratiljom šampionke proglašena je krava DUMEKO žb 26000268, uzgajatelja ~arijana Hartmana, Sv. I. Zabno.

Slika desno dolje: Drugom pratiljom šampionke proglašena je krava PLEMENKA žb 21044812, uzgajatelja Mar~:ina Čorca iz Cirkvene, Sv. I. Zabno.

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Značenje gnojidbe travnjaka u kasno ljeto _ _ _ ___ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Rauola _ _ __ _ ___ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ __ _ __ ___ _ _ __ _ _ __ _ __ 5 Facelija _ __ _ _ __ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ _ __ _ _ _ __ _ __ ___ _ _ __ _ _ _ __ _ _ 6 HRANIDBA Silaža u ljetnoj hranidbi krava - zagrijavnje silaže ___ _ __ _ _ __ _ ___ 8 Utjecaj hranidbe na reprodukciju __________________________ 11 VETERINARSlVO Somatske stanice __ _ _ _ __ __ _ _ _ __ _ _ ___ _ _ ___ __ _ __ _ _ __ _ _ __ 14 Zarazni ektim ovaca i koza __ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ ___ __ _ __ _ ___ _ _ __ 15 Papilomatoza goveda _ _ _ __ _ _ _ _ __ __ ___ _ _ __ ___ __ _ _ __ __ _ __ 16 GOSPODARSlVO O programu razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj _ ___ __ 17 AKTUALNO IZ LURE Početak novog razvojnog ciklusa Lure d.d. _ _ _ __ ___ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 21 RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ __ __ _ __ ___ _ _ __ _ __ _ _ _ 23 STOČARSKE IZLOŽBE

IV. stočarska izložba Koprivničko-križevačke županije __ _ _ _ __ __ 25 IZ SAVJETODAVNE PRAKSE Natjecanje u baliranju sjenaže - samo kvalitetom do uspjeha

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr.

Zvonimir Štafa Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrmka Čičmak, prof.

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, Jlica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596 Cijena: 4,50 kn

_ 28

MAJKABOŽJABISTRIČKA Majka Božja Bistrička - Kraljica Hrvata _ __ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ __ __ _ _ _ 30 PONAVLJANJE JE MAJKAZNANJA...

Republika Finska - Suomi Zemlja tisuće jezera __ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ __ __ __ __ _ _ __ _ _ __ _ 30 OBITELJI DOM Hrvatska mitologija - Bijela božanstva (II) ______________ ~ __ __ 33 VAŠVRT Kalendar radova u kolovozu . ___ - - _________ - - - - - - - - - - - - - - 34 AGROMETEOROLOGUA "Suša je ove godine uranila" - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 34 VAŠ LIJEČNIK Kada zvati liječnika ___________ - __ - - - - - ___ - - _ - - - - - - - - - - 35

IZIAZAK I ZAlAZAK SUNCA r--

10.08.

20.08.

---,

31.08.

20.03 5.50

19.48 6.02

19.28

7AGREB 5.47 20.17 6.00

20.00 6.13

19.41

OSIJEK ) 5.37

Grafička priprema: "Hlad", Pluska

Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb

Ml.fekarski list 8/2002.

1

KRMNE KULTURE

ffilWffl~©GJ®D□[ĐW~ W3Wmwra ~ raaEGJ© M@J© Piše: prof. dr. se. ZvonimirŠtafa

Travnjačke površine u Hrvatskoj zauzimaju preko 50 % poljoprivrednih površina od čega se oko 13 % kosi kao livade a ostali dio koristi kao pašnjak, ili su napuštene oranične površine koje sukcesijom prelaze u travnjake, a dio u vlažnijem području obrasta pionirskim drvenastim vrstama i prelazi u šumu.

Travnjačke, a naročito napuštene površine, uglavnom su one površine na kojima je ograničena ratarska ili druga proizvodnLa tlom, inklinacijom, pristupom ili demografski. Cesto su udaljene od ekonomskog dvorišta. Samo se mali dio travnjačkih površina u nas intenzivno koristi u pašno košnom sustavu, najčešće u prifarmskom plodoredu.

Travnjaci su u nas prošireni uz vodotoke ili su u dolinama te stoga često plavljeni, ili su na jako strmim i nagnutim površinama gdje je otežana ostala proizvodnja, ili su u planinskom pojasu gdje druga proizvodnja nije moguća.

Budući da su travnjaci prošireni na tako različitim površinama - s obzirom na konfiguraciju terena - prošireni su na skeletnim, plitkim i na vrlo dubokim tlima; od vrlo suhih do zamočvarenih tala; od vrlo kiselih tala (vriština) do zaslanjenih i tala koja su pod udarima bure (posolica), ili im prijeti erozija vodom i vjetrom.

Na tako različitim staništima, pod utjecajem klime i različitog intenziteta i načina djelovanja čovjeka, razvile su se polifitne travnjačke zajednice s velikim brojem vrsta vrlo različitih osobina, kakvoće i prinosa koje su se prilagodile uvjetima staništa, a pripadaju različitim porodicama (visoke i niske trave, travolike, mahunarke i zeljanice).

Na jednom hektaru travnjaka nizinskog područja često se može naći od 200 do 300 vrsta biljaka pa i više, od kojih je veći dio stalnih vrsta karakterističnih za određenu zajednicu. Određeni broj vrsta u zajednici su pratilice, a neke su slučajno zastupljene. Te vrste, koje nisu tipične za određenu zajednicu u određenome području i sustavu gospodarenja, mogu biti brojno zastupljene pa u pokrovnosti, odnosno masi, mogu biti u velikom udjelu, ponekad čak i dominirati što ovisi dijelom i o načinu proizvodnje i korištenja.

Ako su se te pratilice, pa i slučajno prisutne vrste, proširile osjemenjivanjem, a kakvoćom i prinosom te načinom korištenja uklapaju se u sustav proizvodnje, tim vrstama treba prilagoditi

2

agrotehniku proizvodnje i korištenja kako bi se iskoristio njihov potencijal.

Od velikog broja vrsta, koje rastu na našim travnjacima, samo je mali broj visoke kakvoće.

Neke od vrsta visoke kakvoće imaju niske prinose, stoga u tratini, ako im se agrotehnikom ne može povećati prinos, ekonomski nisu značajne pa se u zahvatima agrotehnike njima ne pridaje značenje.

Vrstama visoke kakvoće u tratini, ali i velike rodnosti, podešava se agrotehnika proizvodnje i korištenja pa ih se forsira u tratini gnojidbom kako bi se proširile i zauzele što je moguće veći udio u masi i pok.wvnosti. To naročito vrijedi za višegodišnje i trajne vrste iz porodice trava (visoke i niske) i mahunarki (djeteline).

Na našim travnjacima i ruderalnim staništima i neobrađenim površinama, kojih ima sve više, raste preko 75 vrsta vrlo škodljivih biljaka od kojih su neke čak vrlo otrovne. Na nekim staništima te vrlo škodljive biljke (nekoliko čak vrlo otrovnih) šire se zbog neredovitog i selektivnog korištenja zato što su trajne vrste, ali i zbog osjemenjivanja jer donose veliku količinu sjemena.

Učestalom košnjom udio tih vrsta može se smanjiti u tratini ili čak svesti na zanemariv udio ako im se onemogući širenje. Međutim, neke vrste podnose i takav način korištenja, pa se iz tratine košnjom ne mogu eliminirati.

U tratini, koja se kasno i neredovito koristi, šire se kratkotrajne ili često jednootkosne vrste koje se prije kasne košnje osjemene i održavaju brojnost, a često puta ju čak i povećavaju. Čestom košnjom povećava se uglavnom udio višegodišnjih i dugotrajnih trava i djetelina, a naročito onih koje se šire podzemnim vriježama i busom, uvjetom da im se osigura dovoljno hranjiva kako bi u konkurentskim uvjetima, s ostalim vrstama, mogle proširiti svoj udio odnosno osigurati dovoljno kvalitetne mase tijekom vegetacije u više otkosa.

U spontanoj travnjačkoj flori naših travnjaka, prema istraživanjima čitavog niza domaćih autora, utvrđeno je da na trave (Poaceae) otpada ovisno o zajednici od 22 do preko 65 % mase. U nekim zajednicama i lokacijama taj udio može znatno varirati ovisno o mikro uvjetima i agrotehnici proizvodnje i korištenja.

Udio mahunarki (Fabaceae) u masi tratine

Mljekarski fi,st 8/2002.

KRMNE KULTURE

može znatno varirati ovisno o klimi, tlu, načinu, vremenu i intenzitetu korištenja, a naročito o gnojidbi (količina, oblik i vrijeme prirnijenje~ih gnojiva). Utvrdili s~o, da se od _n~zna_~nog ud1e!a mahunarki (djetelma) u tratm1 nphov ud10 gnojidbom može povećati na čak 35 % u prosjeku u masi tratine zajednice pa:hovke rane u prvom porastu (otkosu), a u drugom i trećem porastu djeteline osiguravaju čak pretežni dio mase u tratini.

Na vlažnijim staništima, gdje je proširena zajednica krestaca, na mahunarke otpada u prosjeku manji udio. Međutim, ima staništa u kojima su mahunarke proširene u dru~om ot~?su ~ daju više od polovice ukupne mase (z~ta, b11_ela 1 crvena djetelina te smiljkita roškasta 1 uskohsna) jedne grupe biljaka u tratini ili često samo nekoliko naročito ako se tlo gnoji fosfornim i kalijevim vrsta koje tada prevladavaju u tratini. Takvom gnojivima. . gnojidbom se smanjuje broj vrsta u tratini, ali se Na vlažnim livadama busike, oštre trave 1 često postiže cilj: visoki prinosi i kakvoća, a travolike biljke daju pretežni dio mase često vrlo smanjuje se broj često manje poželjnih ili škodljivih loše kakvoće. Udio zeljanica (zeljaste biljke) može vrsta u tratini. Ako se takvoj gnojidbi podesi ritam, u masi tratine biti od 20 čak preko 60 %. U tratini s način i intenzitet korištenja određene, često velikim udjelom zeljastih biljaka prevladavaju nepoželjne vrste, gotovo je moguće eliminirati iz višegodišnje i trajne vrste snažno razvijenog kori- tratine. Ako se tlo gnoji većim količinama dušika, a jena velike usisne moći kojim osiguravaju hranjiva koristi ekstenzivno, dio vrsta u tratini se osjemeni za formiranje velike nadzemne mase često u obliku naročito u drugom porastu (mrkva, paštmak, masgrma i u sušno doba godine. . lačak, bročike i dr. vrste).

Tako razvijeni korijenov sustav može crpsti Kasna košnja i gnojidba dušikom (KAN, vodu iz dubljih slojeva tla, a hranjiva i iz teže UREA) mogu utjecati na razvoj ščavnjaka koji se topivih oblika i dubljih slojeva tla, stoga takve toliko proširi da zauzme 80 pa čak i 90 % površine, zeljanice dominiraju u tratini, naročito u sušnom pa u masi na njega otpada 90 pa i više P?sto razdoblju u drugom otkosu .(štavelj, pas~rn~k, (utvrdio autor na više lokacija). Trave nabusavaiu u mrkva, različak, bročike i dr.). Cesto su posl1ed1ca kasno ljeto stvarajući generativne i vegetativne intenzivne gnojidbe gnojovkom. pupove za porast tijekom naredne vegetacije. Stoga Gnojidbom tla mijenja se floristički sastav travnjake treba prihraniti dušikom u kasn? ljeto tratine, a time .kakvoća i količina proizvedene kada padnu kiše, a naročito one travn1ake s mase, ritam rasta i razvoja i prilagođava se porast povećanim udjelom trava. Potrebna količina dušika tratine potrebama na količini i kakvoći proizve?e~e kojom se travnjaci gnoje u kasno ljeto je 30 do 40 mase. Usmjerena gnojidba utječe na sman1en1e . veca , k oliV' broja vrsta, ali povećava pokrovnost i gustoću kglhAka. o se daJe cma dusvika od navedene tratine iste i narednih nekoliko godina jer se ili ako se dodaje kasno (listopad) može isforsirati favoriziraju određene vrste ili grupe biljaka koje bujan rast mase i smanjiti udio_ suhe tva_~,.~ mogu dominirati u tratini, imati porast od ranog naročito šećera u biljkama pa time smanpt1 1 proljeća pa jesenskih oborina i hladnoća. otpornost na izmrzavanje. Ako se travnjak ne gnoji Za gnojidbu travnjaka vrlo je važno krajem ljeta dušikom, ili ako se dio potrebne poznavanje florističkog sastava tratine i njene količine dušika ne osigura fiksacijom Rhizobium pokrovnosti kako bi se postigao primjereni učinak bakterijama koje žive u simbiozi ria korijenu gnojidbe radi postizanja visoke kakvoće mase i mahunarki, porast naredne godine bit će slabiji s prinosa. Stoga je vrlo važn? kako, kada i k?ji1? malim brojem izboja po busu, tratina će biti rijetka, gnojivima treba gnojiti travn1ake, odnosno koje Je dat će malo mase, a obnavljanje nakon košnje bit vrijeme najpovoljnije za gnojidbu tratine će sporo i dugo će trajati. Takve tratine najčešće određenog florističkog sastava, koje količine i daju jedan otkos i pašu. omjere hranjiva treba unijeti u tlo da bi postigli, Sve mahunarke (pa i djeteline) za svoj razvoj tijekom vegetacije, neprekidan porast tratine trebaju veću količinu fosfora i kalija naročito visokih uroda i kakvoće, te potpuna pokrovnost. potrebnih za uspješno prezimljenje. Ako se Gnojidba jednim hranjivom potiče rast i razvoj Mfjekarski list 8/2002.

3

KRMNE

KULTURE

biljkama osigura dovoljno pristupačnog fosfora, povećava se udio djetelina u tratini, a krma sadrži potrebnu količinu tog hranjiva što se odražava na proizvodnju i zdravstveno stanje stoke.

Budući da je fosfor slabo pokretan u tlu, a kalij nešto pokretniji, za njihovo unošenje u dublje slojeve treba puno vode, a sam proces unošenja u tlo traje dugo. Stoga je opravdano gnojiti tratinu fosfornim i kalijevim gnojivima u kasno ljeto, na staništima gdje nema poplava, odnosno gdje ne prijeti opasnost odnošenja ovih hranjiva vodom.

PK gnojidbom tratine zajednicevpahovke rane, na staništu na području Zagreba, Stafa i Magdić utvrdili su u masi tratine čak 56 % djetelina u drugoj godini, a u trećoj godini praćenja utvrdili su povećanje sa 17 na 36 % djetelina u masi u tri otkosa. Djeteline (bijela, crvena, smiljkita i dr.) dominirale su u masi drugog i trećeg porasta.

Ivanek je na području Križevca u više pokusa, naplavljenim na livadama pahovke rane i krestaca, utvrdio povećanje djetelina u masi tratine PK gnojidbom (80+80kglha) sa 17,8 na 31,4 % u prosjeku.

PK gnojidba ne djeluje samo na povećanje udjela mahunarki u tratini nego i na povećanje otpornosti tratine na izrnrzavanje, ali osigurava i povoljniji odnos fosfora u krmi što .se povoljno odražava na proizvodnju u stočarstvu. Brojnim je analizama utvrđeno da naša sijena sadrže malo fosfora. Sijeno iz Posavine sadržavalo je 0,27 do 0,47 % fosfora u suhoj tvari, a sijeno iz .Llke i

Zagreb,Žitnjakb.b.

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

~,

P.J.Vinkovci, KraljaZvonimira 80 Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589 1

DTS LIVADA za košnju I lspašu OTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadier'' i "Eckendorf' Jara grahorica "Jaga" 1"Ebena" Ozlma grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orea", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

OOR.&roDO, ~~MOi WOmllEPRONMO

NA mJKO IlW.O SIĐI RAT~OO, l'0VRINOG IlmMOO 8IUA r

Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprlvrednlh apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodajl u Zagrebu i u Vlnkovcima.

NAŠE 4

Carskog Kotara 0,17 do 0,40 %, dok je sijeno s otoka sadržavalo svega 0,08 do 0,16 % fosfora što je premalo zbog čega se često javljaju problemi s proizvodnjom, s plodnosti i bržim izlučivanjem.

Smatra se, da je donja granica količine fosfora u sijenu 0,50 %. Prema njemačkim podacima sijeno bi trebalo sadržavati 1,6 % dušika, 0,65 % fosfora, 2,0 % kalija, 1,0 % kalcija, 0,4 % magnezija, i 0,25 % natrija u suhoj. tvari. Takvo sijeno povoljno utječe na proizvodnju, zdravlje i dužinu života životinja. ·~ Naša sijena s negnojenih travnjaka sadrže znatno manje navedenih minerala, zbog čega se javlja čitav niz poremećaja kod životinja hranjenih samo sijenom. Kod životinja visoke proizvodnje ti su poremećaji učestaliji i intenzivniji. Da bi osigurali dovoljno kvalitetne krme za namirenje potreba krava muzara visoke proizvodnje, sačuvali zdravlje životinja i produžili vijek trajanja, travnjake treba gnojiti makro i mikro hranjivima kako bi se u sijenu postigao optimalan sadržaj· minerala.

Količina hranjiva kojima se gnoji travnjak ovisi o opskrbljenosti tla hranjivima, ekološkim uvjetima, biljnoj zajednici, urodu i kakvoći krme te potrebama gospodarstva (kakvoća i količina krme).

Nažalost, gnojidba travnjaka u nas velikim djelom ovisi o mogućnostima gospodarstva, ali i o opskrbi tržišta gnojivima jer se na tržištu ne mogu uvijek i udovoljnoj količini nabavitisva potrebna gnojiva. Sve travnjake (tipove, zajednice), travne

SJEME,

VAŠ USPJEH! Mfjekarski Hst 8/2002.

KRMNE KULTURE

smjese i travno djetelinske smjese ne treba gnojiti jednako već prema florističkom sastavu, položaju i tipu tla, te opskrbljenosti hranjivima kao i potrebama gospodarstva (oblik, kakvoća i količina krme).

Travnjake na ocjeditim tlima, na kojima ne stoji voda odnosno gdje ne prijeti opasnost od odnošenja hranjiva, treba u kasno ljeto gnojiti NPK hranjivima, a za intenzivnu stočarsku proizvodnju i mikrohranjivima. U kasno ljeto (kolovoz, početak rujna) nakon skidanja predzadnjeg otkosa tratini treba osigurati, ovisno o

biljnoj zajednici i florističkom sastavu: - 30 do 40 kg/ha dušika (N) 18 do 24 kg/kj - 80 do 120 kg/ha fosfora (P20 5) 47 do 70 kg/kj - 80 do 160 kg/ha kalija (K20) 47 do 93 kg/kj Navedene norme mogu se namiriti kompleksnim gnojivima različitih omjera hranjiva. Na dobro opskrbljenim tlima travnjaci se gnoje nižim navedenim količinama, a na slabo opskrbljenim tlima travnjaci se gnoje gornjim navedenim količinama. Također i na gospodarstvima s intenzivnom proizvodnjom mlijeka, odnosno koja imaju visoko produktivne krave muzare.

Rauola

žitarica u redove razmaka 20-30 cm, na dubinu do 3 cm. Za 1 m 2 treba 1,5-2 grama sjemena ili 9-12 kg po jutru.

Iskorištavanje rauole: Rauola se koristi za hranidbu stoke u zelenom stanju, zatim za zelenu gnojidbu te za proizvodnju sjemena. Zbog velike lisne mase stoka je rado jede, osobito krave kod ·kojih se, zahvaljujući toj vrijednoj biljci,. povećava i mliječnost. Osim toga, živo~ tinje su zdravije i otpornije na bolesti ako se hrane tom zelenom krmom. Količina zelene mase po jutru kreće se 12-46 tona a zelena masa u prosjeku sadrži 2;2 % probavljivih surovih bjelančevina, 2,6 % surovih vlakana i 7,5 % škrobnih jedinica.

Rauola je i dobra krmna biljka i dobra za povećanje proizvodnih osobina tla. Prinosi svih kultura koje se siju poslije rauole viši su 10 do 30 % od onih koji su zasnovani na parcelama gdje nje nije bilo.

Koliko je važno zaoravanje rauole kao zelenog gnojiva vidi se iz samo jednog primjera: rauola je nastala kao proizvod križanja uljane repice i rotkve.

Uljana repica, od koje je djelomice nastala, iznosi iz zemlje velike količine hranjivih tvari, dvostruko veće od onih koje iznose žitarice. Prema nekim ispitivanjima, uljana repica iznosi iz tla pri -~ srednjim prinosima: dušika 162 kg po hektaru, što bi odgovaralo količini od oko 600 kg KAN-a, fosfora 84 kg, kalija 113 kg i kalcija 99 kg. Uz ove makroelemente nalaze se i mikroelementi koji nisu još dovoljno istraženi.

Budući da rauola ima veći i snažniji korijen od uljane repice, to su vjerojatno i veće količine hranjivih tvari koje ova biljka iznosi. Dakle, prednost zelene gnojidbe je u tome što se u tlo unosi velika količina organske tvari u kojoj su vezana hranjiva koja se ne mogu isprati, već se postupno mineraliziraju i služe kao hrana novom usjevu.

Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Ubraja se u jednogodišnje zeljaste biljke a podrijetlom je iz Njemačke. Zbog velike količine zelene mase i vretenastog korijena, koji rahli tlo, upotrebljava se kao krmna biljka u hranidbi stoke, a dobra je i za zelenu gnojidbu. Stabljika je visoka 100 pa i više centimetara, uspravna ili poluuspravna, dobro razgranata, s mnogo lišća. Cvjetovi su od svijetlocrvenkaste do ljubičaste boje. Plod je komuška u kojoj se razvija 10-20 svijetlosmeđih zrna.

Komuška za razliku od uljane repice ne puca čak ni u punoj zrelosti. Inače, biljka je vrlo otporna na sušu, a i na niske temperature (-5°C). Duljina vegetacije od nicanja do fiziološke zrelosti kreće se do 150 dana, a za zelenu krmu i zelenu gnojidbu 60 do 100dana.

Obrada tla za uzgoj ove biljke osobito je važna. Korijen ove biljke je vretenast i razvija se u zemlji koju rahli, ali da bismo njegov razvoj olakšali, potrebno je obaviti duboko oranje. Tom mjerom osigurava se i vlažnost tla što je vrlo značajno u sušnom razdoblju. Prema tome, obradi ~la za ovu biljku nameću se specifični zadaci a cilj Je: - stvaranje dubokoga rastresitog sloja - skupljanje vlage u tlu - uništavanje korovskih biljaka Predsjetvena obrada tla također igra važnu ulogu u uzgoju ove biljke. Ovom obradom stvara se rastresiti površinski sloj za uspješno klijanje i nicanje te suzbijanje korovskih biljaka.

Sjetva rauole se obavlja poslije skidanja strnih Mljekarskifi,st 8/2002.

5

KRMNE KULTURE

Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Facelija (Phaceliatanacetifolia)porijeklom je iz Kalifomije, jednogodišnja je biljka s perasto razdijeljenim listovima koji nemaju palistića.

Visine je oko 60 cm, pa i više. Grana se već u donjem dijelu stabljike, a na svakoj grani nalaze se cvjetovi koji su skupljeni u guste kovrčice. Dvospolni su i pravilni, imaju d~ostruko ocvijeće sastavljena iz čaške i vjenčića. Caška se sastoji iz pet lapova koji su pri dnu međusobno srasli.

Vjenčić je sulatičan, ljevkasta zvonast, svijetlosmeđe boje. Pet prašnika priraslo je uz cijev vjenčića. Nejednake su dužine i obično strše izvan vjenčića. Tučak ima na dvoje razdijeljen vrat i plodnicu sa po četiri zametka sjemena. Na jednoj biljci može biti i više od 700 cvjetića.

Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku tobolca sa 1-4 sjemenke. Na manjim grančicama su 1 do 2, a na glavnoj i do 4 sjemenke. Nezrelo sjeme bijele je boje, postepeno prelazi u narančastu a zrelo sjeme ima mrku, zatvoreno crnu boju s naboranim omotačem. Tobolci pri vrhu imaju manje sjemenki nego pri dnu.

Facelija nije tako osjetljiva na tlo, iako bolje uspijeva na kvalitetnom tlu. Ne voli teška i pjeskovita tla. Facelija zato i na srednje kvalitetnom tlu daje dobre rezultate.

Za sjetvu je poželjno tlo dobro pripremiti, kao što se priprema npr. za sjetvu djeteline, tj. duboko izorati da bi se uništio korov. Tlo treba dobro usitniti kako bi sjemenje bilo pokriveno sitnim tlom. Tijekom pripreme tla bilo bi poželjno unijeti stajski gnoj.

Može se sijati u svako doba godine, ako je vrijeme povoljno i ako je tlo dobro pripremljeno.

Facelija se sije od veljače do lipnja, pa i u srpnju (ako ima dovoljno vlage) kako bi mogla cvjetati na vrijeme da bi pčele imale kontinuiranu ispašu.

Ako se sije u dobro pripremljeno i vlažno tlo niče nakon 7-8 dana, no ako je tlo suho niče sporije ili nakon kiše. U prosjeku niče za oko 10-12 dana.

Cvate nakon 45 dana i cvatnja traje oko 30 dana, a ako je vlažnost povoljna i dulje. Može se sijati na dobro usitnjeno tlo u gredice, zagrnuti grabljicama da zemlja pokrije sjeme, ili pak sijati u brazdice duboke 2-3 cm, te ga zatrpati grabljicama. Ako tlo nije dovoljno vlažno treba ga zaliti vodom da sjeme što prije iznikne kako bi pčelama bila osigurana paša.

6

Facelijau cvatnji Budući da facelija ima sitno sjeme, treba ju prije sjetve pomiješati sa sitnim pijeskom ili suhom sitnom zemljom. Možemo ju sijati i strojno u redove na razmaku od 45-50 cm, a može biti i manji razmak ako ju sijemo na velikim površinama.

Prema nekim iskustvima, za ručno sijanje je potrebno do 12 kg sjemena po hektaru, a za sjetvu sijačicom u redove oko 6 kglha. Faceliju posijanu u redove možemo i okopavati, što naravno pomaže biljci da bude krupnija, da se bolje razgrana, a s time dade i više cvjetova, a na kraju i produljuje cvatnju ako se uzgaja za pčelinju pašu.

Facelija voli sunčane položaje a sjenu slabije podnosi. Korovi je mogu zagušiti ako niknu prije nje. Tlo treba dobro očistiti od korova prije sjetve facelije.

Facelija se može sijati i kao drugi usjev poslije zaoravanja strništa, npr. poslije pšenice, a i u vrtu poslije luka i drugog ranog povrća. Na taj način dobijemo odličnu pčelinju pašu u rujnu, a i kasnije, što pčele mogu dobro iskoristiti ako su vremenske prilike zadovoljavajuće. Facelija može poslužiti i kao spoj između dvije paše, tako da matica ne smanjuje nešenje jaja. Facelija se sije i kasno u jesen da bi nikla u proljeće i dala rano zelenu krmu. · Ova izrazito medonosna i lijepa biljka dobar je međuusjev ili kao jedna od komponenti smjese međuusj~va, a cijenjena je kao zeleno gnojivo jer nepovoljno djeluje na nematode iz tla. Neki je upotrebljavaju kao stelju ili pak u zelenoj gnojidbi vinograda.

Zaslužuje bitno veću pažnju nego joj se u nas pridaje jer je med od facelije odlične kakvoće, bijele do svijetložute boje, ugodnog je okusa i mirisa, a u postrnoj sjetvi osigurava zelenu krmu tijekom listopada jer podnosi slabije mrazeve. Kao ozimi usjev daje zelenu krmu u proljeće.

Ml/ekarski Hst 8/2002.

V

UKOJOJ KLASI ISPORUCUJETE MLIJEK Klasa

Broj mikroorganizama / mi.

E

< 50.000

I

50.000 - 100.000

li

101.000 • 400.000

Ili

> 400.000

;tanak 21. Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza, bazena i mljekovoda

:algonit D

lužnato sredstvo - prah/tekući, za svakodnevno pranje

;algonit LBlužnato sredstvo s dodatkom klora prah/tekući

;algonit s --

kiselo sredstvo - prah/tekući, za uklanjanje kamenca

--

--

--

Sredstva za njegu vimena

--7

1 ·algon·1t EUTERRĐN (njeg, :imena konc. :lOO ; rije rn zn1e 1

:algodip

konc na ba2..11'-t:rm.d 1 lU (nJ

I DISTRIBUTERI : ISTRUVETZagreb (01 658 90 62) TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474) I AGROSIPGornji Hrašćan (040 858 430) BRAZDAVirovitica (033 725 994) PZ PRVČA Požega (034 211 580) PZ NAPREDAKŽupanja (032 840 162) AGROOPSKRBAMATEJZagreb (012308 261) AGROTRG Lipovljani (044 676 690) AGRORASINJARasinja (048 837 400) OROZ PHARM Pleternica (034251 053) POLJOVETĐakovo (031 814 274) i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne

jamče vam proizvodi calgonit i LOLITA d.o.o.Osijek I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

HRANIDBA

Silaža u ljetnoj hranidbi krava ZAGRIJAVANJE S/LAŽE Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Klimatske promjene i proizvodnja hrane Sve u prirodi ima svoje vrijeme događanja i trajanja. Klimatske promjene i godišnja doba utječu na vegetaciju, rast i dozrijevanje raslinstva, što neposredno utječe na količinu i kvalitetu krmiva u prehrani goveda koja su preko hranidbe najuže povezana s prirodom. Na taj način goveda prolaze zajedno s prirodom razdoblje bujne vegetacije, paše trave i drugih zelenih krmiva, od proljeća do jeseni i zime, kad dolazi razdoblje prividnog mirovanja prirode.

Za trajanja zimskog «mirovanja» prirode životinje su se zadovoljavale oskudnom hranom, osušenim biljkama, korijenjem i pod zemljom skrivenom hranom, dok su ljudi spremali «zimnicu».

Klima, klimatske promjene i raspoloživa hrana djeluju na živčano hormonalni sustav životinja, a to regulira spolni ciklus, plodnost i reprodukciju.

Stoga su se krave pod utjecajem prirode telile zimi i u rano proljeće, s tim da su laktacija i razvoj podmladka trajali u klimatskom razdoblju s dobrom raspoloživosti hrane, tijekom vegetacije, a gravidnost i zasušenje u jesen i zimu kad je već pone 8tajalo hane.

Covjek je nastajao, nasuprot prirodi, podrediti biološki ritam goveda svojim potrebama jer mlijeko i meso treba za ljudsku prehranu tijekom cijele godine, a ponajviše zimi. Tako su uz pomoć suvremene znanosti stvoreni intenzivni uvjeti držanja i hranidbe goveda, pa se godišnje sezonske varijacije minimalno očituju na muznosti, plodnosti i reprodukciji krava.

U takvim uvjetima krave moraju imati . optimalno ugodan smještaj, a zelena i sočna krmiva u dovoljnim količinama u svim godišnjim razdobljima, ovisno o potrebama životinja tijekom laktacije i reprodukcije.

Dakle, najznačajnije posredovanje stočara u hranidbi goveda potrebno je zbog nedostatka hrane u zimskom razdoblju za koje treba tijekom vegetacije osigurati dovoljno kvalitetnih i sočnih krmiva. To je moguće postići konzerviranjem svježih zelenih krmiva u silosima, silažnim vrenjem.

Trava i zelena krmiva su temeljna krmiva tijekom vegetacijskog razdoblja, a proizvedena u 8

većoj količini spremaju se već u proljeće kao travna silaža (sjenaža). Travna se silaža stoga čuva ali i

troši za hranidbu krava tijekom ljeta jer je najznačajnije krmiva za zimsku prehranu muznih krava.

U žitorodnim krajevima sprema se u jesen kukuruzna silaža koja je također značajno krmiva u zimskoj prehrani goveda, a troši se u velikoj količini i cijele godine za hranidbu tovne junadi i muznih krava.

Prema tome travna i kukuruzna silaža moraju se kvalitetno sačuvati tijekom. ljeta, za ljetnih vrućina, da bi se mogli dobiti dobri proizvodni rezultati i u zimskom razdoblju. Tu se, međutim, stočari susreću s većim teškoćama zbog zagrijavanja i kvarenja silaže.

Uzroci zagrijavanja silaže O travi, zelenim krmivima, kukuruznoj i travnoj silaži mnogo je rečeno i napisana (Mljekarski list br. 3 i 8/2000. god., br. 6 i 7/2002. god. Hranidba). Svaka domaćica zna da se "zimnica" lako kvari ako se nije dobro ukiselila, ako nije dobro zatvorena (anaerobna bez prisutnosti zraka) i ako se ne čuva u odgovarajućoj i stabilnoj vlazi i temperaturi.

Slično se može reći i za silažu koja je u primjeni prvenstveno "zimnica". Silaža se također mora pravilno spremati u odgovarajućim silosima, dobro ugaziti da se istisne zrak, a zatim pokriti tako da se održe dobri anaerobni uvjeti. Međutim, silaža je zbog velike mase i tehnoloških uvjeta spremanja izložena utjecaju klime i vanjskih čimbenika, koji lako mogu promijeniti tijek spontanog silažnog vrenja.

U silaži se mora što prije prirodnim vrenjem postići dobra kiselost i spustiti pH vrijednosti na 4,2 - 4,5. Silaža mora sadržavati veći postotak mliječne kiseline (oko 2,0 - 2,5 %), manje octene (oko 0,8 %), a vrlo malo ili ništa maslačne kiseline.

Treba se dakle postići dobro mliječno kiselo vrenje.

Za dobro mliječno kiselo vrenje silažna masa mora sadržavati dovoljno ugljikohidrata (šećera), mora se pravilno usitniti, dobro ugaziti i istisnuti zrak. Na taj se način treba što prije zaustaviti disanje biljke i omogućiti brži razvoj bakterija mliječno kiselog vrenja. To će ujedno spriječiti veći razvoj nepoželjnih i štetnih bakterija, gljivica i plijesni, i smanjiti suvišnu razgradnju energetskih tvari (šećera) iz kojih se stvara mliječna kiselina.

Mljekarski list 8/2002.

HRANIDBA

Velika šteta može nastati ako silaža nije dobro tehnološki načinjena i ako sadrži zrak.

U prisutnosti zraka sagorijeva i razgrađuje se organska tvar silaže (oksidacija), silaža se jače i duže zagrijava, smanjuje se hranidbena vrijednost i češće se kvari. Posebice treba dobro ugaziti rubne dijelove uz stijene silosa i gornji sloj silaže jer tu obično počinje zagrijavanje i kvarenje silaže.

Temperatura se brzo podiže i u dobro načinjenoj silaži, ali najviše 38 - 40 °C nakon čega se spušta, ovisno o količini zraka, izvjesno vrijeme poslije zatvaranja silosa.

Ako u silaži zaostane više zraka ili je još prisutno i dalje dotjecanje zraka, toplina silaže se podiže iznad kritičnih 50 °C, a hlađenje silaže je produženo. Takva silaža sadrži manje mliječne kiseline, ima višu pH vrijednost i slabe je hranidbene kvalitete.

Kritično razdoblje za slabo ugažene i slabo kisele silaže dolazi naročito sa zatopljenjem vremena, u proljeće i ljeto s pojačanim sunčanim zračenjem.

Na silažu općenito vrlo nepovoljno djeluju visoke vanjske temperature i sunčano zračenje, naročito ako je silaža pokrivena crnom folijom ili ako se čuva u slabo izoliranim, metalnim ili plastičnim silosima, koji imaju veliku površinu neposredno izloženu sunčanom zračenju i jednostranom zagrijavanju stijena silosa.

Zbog različitog intenziteta zagrijavanja stranica silosa toplina se prenosi i na silažu. Dolazi do migracije (premještanja) vlage i topline s toplog na hladno područje, kondenziranja vlage i pojačanog vlaženja pojedinih dijelova silaže. To stvara uvjete za razvoj bakterija i plijesni te jače kvarenje silaže, što je više prisutno u silosima s vlažnijom, slabo kiselom silažom i s većim sadržajem zraka.

Migraciju vlage i topline unutar silosa prati jača oksidacija, razvoj i aktivnost različitih mikroorganizama, razgradnja i sagorijevanje organske tvari, a s tim i jače zagrijavanje silaže.

Silaža naglo gubi na kakvoći i hranidbenoj vrijednosti, postaje neukusna, životinje ju manje jedu, a zbog bakterija, plijesni i raspadnutih organskih tvari može biti i štetna po zdravlje životinja. Silaža nije više sipka, već se u njoj nalaze manje ili veće pljesnive i pokvarene nakupine, koje se moraju obvezno prije hranjenja odbaciti.

Silaža se u pravilu ne smije prerano otvarati, dok nije potpuno završeno mliječno kiselo vrenje, a pH vrijednosti spuštena na 4,2 - 4,5. Silose treba ostaviti zatvorene najmanje šest do osam tjedana, a za to vrijeme se mora silaža potpuno ohladiti.

Prerano otvaranje silaže, dok još nije potpunq provrela i dok ne sadrži dovoljno kiseline, naročito Mljekarski list 8/2002.

ljeti i za toplog vremena, često je uzrok naknadnom vrenju i zagrijavanju silaže. Intenzitet zagrijavanja ovisit će o propusnosti i sadržaju zraka u silaži.

Jače zagrijavanje i kvarenje silaže omogućava velika otvorena površina s koje se uzima silaža.

Ako su silosi široki, a silaža visoko naslagana, zbog čega se sporo ispražnjava, silaža se na površini sječenja suši, pljesnivi i kvari. Zrak u većoj količini prodire kroz reznu površinu u unutrašnjost silaže što je uzrok oksidaciji i jačem sagorijevanju organske tvari, razvoju mikroorganizama i zagrijavanju silaže.

S tim u vezi silose treba puniti ovisno o broju goveda i dnevnoj potrošnji silaže, tako da se površina sječenja silaže pomiče ljeti 2 do 3 m (zimi 1 m) u dubinu silosa tijekom sedam dana. (Mljekarski list br. 8/2000. god. - Hranidba).

Posebice je štetno po kvalitetu silaže ako se silaža trganjem lomi i izvlači iz silosa.

Silaža se mora uzimati iz silosa ravnim sječenjem tako da ostaje ravna površina, da se ne razbijaju i ne razrahljuju slojevi silaže. Na taj se način sprječava jače ulaženje zraka u dubinu i zagrijavanje silaže.

Nije dobro ako je površina ispražnjavanja silosa okrenuta nasuprot smjeru puhanja jačih vjetrova. Vjetrovi utiskuju zrak i kišu u šupljine rezne površine silaže što pospješuje zagrijavanje i kvarenje silaže. Reznu površinu treba uvijek nakon uzimanja silaže zaštititi pokrivanjem folijom.

Prema mogućnostima dobro je silose postavljati na mjestima zaštićenim od neposrednog sunčanog zračenja.

Ljetna hranidba silažom Iako je prvenstvena namjena silaže zimska hranidba, često se iskorištava i ljeti u krmnim obrocima, posebice uz stajska držanje krava i junadi u tovu. Da se spriječi brzo zagrijavanje i kvarenje silaže zbog visokih ljetnih vrućina, silaža ne smije dugo ležati na hrpi ili u prikolici pripremljena za hranjenje. Posebice se brzo zagrijava ako je silaža već pomiješana s krepkim krmivima (koncentratom). Krmni obroci postaju tada lošeg okusa, stoka ih nerado jede i smanjuje se muznost krava.

Krmni obroci sa silažom zagrijani iznad 25 °C nisu dobri jer takva silaža sadrži aktivne mikroorganizme koji mogu biti vrlo štetni po zdravlje životinja.

- Ljeti treba uvijek preporučiti da se uzima svježa silaža za svaki krmni obrok, pa makar 9

NAJPOVOIJNIJI Ekskluzivno - kompletan program zakosnju i baliranje: KREDITI ''' MASCAR Italija Balirkesai beznoževa,omotaci bala

DAROSItalija Okretaci i sakupljaci sijena

SaMASZ Poljska

Rotacione kosilice, bubnjaste i diskaste

10340Vrbovec E. de Piennesa bb

Tel.: 01/2791-057 01/2791-990 fax: 01/2792-035

=

ur,~TVrbovec,EugenadePiennesabb

:,.\T č:LI!: Tel.:01/2791-057, 2791-990, fax:01/2792-035

NAJPOVOLJNIJI POLJOPRIVREDNI KREDITI! ! !

LEASING!Zalog traktor/stroj,

Ekskluzivna prodaja servis i 1·ezervni dijelovi

rakto ARUSa i talijansk

HRANIDBA

više puta na dan i odmah po uzimanju iz silosa hraniti. To će poboljšati kvalitetu krmnih obroka, povećati uzimanje i iskorištavanje hrane i značajno utjecati na dobru muznost krava.

- Posebice treba upozoriti na čistoću i uklanjanje ostataka ili odbačenih dijelova pokvarene silaže. Rasipane ostatke treba redovno čistiti iz silosa, a naročito ostatke iz hranilišta i valova. Ostatci ovih knniva su puni bakterija i gljivica koje se ljeti zbog topline vrlo brzo razmnožavaju, lako šire i onečiš­ ćavaju okoliš, ostala knniva, vime i mlijeko.

- U razdobljima ljetnih vrućina, uz hranidbu zagrijanom hranom kao i pokvarenom silažom, češće se nalazi u mlijeku veći broj somatskih stanica.

- Naknadno jače zagrijavanje silaže može se spriječiti samo dobrom i pravilnom tehnologijom siliranja. Ako je već nastupilo zagrijavanje i kvarenje silaže obično nema učinko-

vite pomoći. U tim slučajevima treba odbaciti sve površne pokvarene dijelove silaže, silose ponovo dobro pokriti i anaerobno zatvoriti da se spriječi dalje prodiranje zraka. Potrošnju takve silaže treba ostaviti za hladnije vremensko razdoblje (zimu), kad će se moći možda bolje iskoristiti, iako kvaliteta. ostaje upitna.

Nestabilnu, nedovoljno ugaženu i slabo kiselu silažu treba tijekom zime i do proljeća potrošiti.

Hladnoća i niske temperature mogu jedino takvu silažu sačuvati od kvarenja.

Ako je naknadno vrenje zahvatilo manju količinu silaže, a silaža je zbog toga lošeg okusa, na izgled još upotrebljiva, može se stanje pokušati popraviti tako da se 100kg silaže polije i pomiješa s 2 do 3 litre 10 % razrijeđene jabučne kiseline (oko 0,3 - 0,5 litara po kravi). Može se pokušati i s 50 % razrijeđenom propionskom kiselinom tako da se 3 litre pomiješa s 1.000 kg silaže (aplikacija sprejom uz dobro miješanje).

Piše:GoranKiš,dipl. ing.

Važnost energije Energija je najčešći nutrient koji ogramcava reprodukciju. Maksimalna proizvodnja mlijeka obično se postiže oko šestog tjedna laktacije, dok se maksimalna konzumacije hrane postiže četiri tjedna kasnije, tj. desetog tjedna nakon teljenja. U tome periodu (deset tjedana) krava je u negativnom energetskom balansu (više energije troši za proizvodnju mlijeka negoli je unese putem hrane).

Za svaki mobilizirani kg tjelesne masti, dobije se dovoljno energije za proizvodnju 71 mlijeka.

Krave koje dobivaju na težini u vrijeme rane laktacije imaju bolji indeks pripusta i trebaju kraći servis za pripust u usporedbi s kravama koje gube na težini.

Krave koje prekomjerno gube kondiciju ili tjelesnu mast u vrijeme rane laktacije, imaju duži period do prve ovulacije i prvog estrusa (tjeranja).

Ne bi smjele gubiti više od 1,0 jedinice tjelesne kondicije. Na skali od 1 do 5 trebale bi se krave teliti s tjelesnom kondicijom 3,5-4,0 i dojiti do 2,53,0.

Poboljšanja u energetskom balansu krava mogu biti važan znak jajnicima da započnu spolni ciklus. Ciklus krava započinje kada se negativni

Često pitanje koje proizvođači postavljaju je: "Kako hranidba utječe na reprodukciju krava?"; stoga ćemo ovim napisom pokušati odgovoriti na to pitanje. Nedostatak pojedine hranjive tvari, ili neizbalansiran obrok, samo su jedan od uzroka nepovoljne reproduktivne sposobnosti pojedinog grla. Slabe reproduktivne osobine mogu biti uzrokovane i raznim bolestima, otrovanjima ili nepravilnostima nastalim pogrješkama u vođenju mliječnog stada. Otkrivanje tjeranja jedan je od glavnih razloga slabe reproduktivne sposobnosti krava tijekom umjetne oplodnje.

I hranidbeni problemi utječu na reprodukciju.

Krave u ranoj laktaciji imaju značajne hranidbene zahtjeve. U prvih 120 dana laktacije, mliječna goveda proizvedu približno polovicu ukupno proizvedenog mlijeka u toj laktaciji. U vrijeme rane laktacije, hranjiva trebaju zadovoljiti uzdržne i proizvodne potrebe. Reproduktivne potrebe, u to vrijeme, malo su zapostavljene. Proizvodnja mlijeka predodređena je genetskim potencijalom krave, pa je i reprodukcija moguća samo obilnim dobro izbalansiranim obrokom koji sadrži kvalitetnu voluminoznu krmu, žitarice te mineralno-vitaminske dodatke.

Mlfekmski list 8/2002.

11

HRANIDBA

energetski balans počinje vraćati u pozitivni, pa veličina negativnog balansa može biti važna u utvr-

đivanju vremena

potrebnog za početak ponovnog spolnog ciklusa. Preliminarna istraživanja dokazuju da energetska ravnoteža može utjecati i na razvoj jajašaca u spolnom traktu krave.

Junice koje se ne hrane obrokom s dovoljno energije dostižu spolnu zrelost kasnije od onih s izbalansiranom hranidbom. Junice mliječnih goveda dostižu spolnu zrelost kada postignu tjelesnu težinu s 30-40% tjelesne težine odraslih krava. Najčešće se hrane lošijim sijenom ili pašom često siromašne energijom.

Previše energije u obroku junica, prije nego one dođu u pubertet, također je vrlo štetno. Prehranjene junice dostići će adekvatnu spolnu težinu ranije, ali se njihove kosti neće razviti sukladno s tjelesnom težinom, posebno u kartičnom području, što povećava teškoće prilikom teljenja. Prekomjerna tjelesna masa više šteti junicama prije puberteta nego u kasnijem uzgoju. Prekomjerno hranjene junice prije puberteta (prije devet mjeseci starosti) uzrokuje pretjerano razvijanje masnog tkiva u vimenu uzrok je smanjenju tkiva koje proizvodi mlijeko. Mlade junice hranjene pretežno žitaricama (koje konzumiraju po volji) imaju ovakvih problema.

Važnost proteina Pomanjkanje proteina mliječnim kravama može povećati pojavu tihog tjeranja (životinja razvije i otpusti jajašce, ali ne vide se znakovi tjeranja) i smanjen indeks koncepcije uz istovremeno smanjenje konzumacije hrane i proizvodnje mlijeka.

Naknadno dodavanje proteina u obroku povećat će proizvodnju mlijeka već za nekoliko dana. Prvotelke mogu biti više osjetljive na pomanjkanje proteina od starijih krava.

Manjak proteina u obroku junica rezultira nedovoljno razvijenim skeletnim sustavom u odnosu na njihovu veličinu, posebice u karličnom području. Kasni im spolni ciklus, imaju više problema kod teljenja i ne proizvode toliko mlijeka kada postanu odrasle mliječne krave.

Višak proteina (sirovih proteina u ukupnom obroku više od 17-20%) djeluje na smanjenje indeksa pripusta i povećanje pregona. Ove činjenice nisu uvijek pravilo i više mogu ovisiti o sadržaju i vrsti proteina te sadržaju energije u obroku, nego o samom sadržaju surovih proteina. Kada se životinja hrani povećanim sadržajem probavljivih 12

proteina i/ili manjkom u energiji, amonijak se ne iskorištava za mikrobni protein već se apsorbira u krv. Ovo pak znači povećanje amonijaka i uree u krvnoj plazmi pa može smanjiti plodnost. Neka istraživanja pokazuju da dušik iz uree u krvi (iznad 20 mg/ 100 ml) smanjuje graviditet krava.

Važnost minerala i vitamina Minerala i vitamina mora biti dovoljno za optimalnu reprodukciju krava. Oni moraju biti dodani i izmiješani u koncentratni dio obroka jer krave neće pojesti dovoljnu količinu minerala i vitamina ako imaju slobodan izbor krmiva i mogu birati.

Može biti problema i s reprodukcijom ukoliko pojedini minerali ili vitamini nisu u obroku u potrebnoj količini, pa tako nedostatak kalcija, selena, bakra, jada, i vitamina A i E izaziva zaostajanje posteljice.

Makrominerali Kalcij: Nedostatak kalcija u mlade teladi sprječava normalan rast i razvoj kostiju. U krava s mliječnom groznicom, povratak maternice u normalno stanje je nakon teljenja mnogo sporije. Te krave, prilikom telenja imaju češće zaostajanje posteljice. Odnos kalcija u odnosu na fosfor kod mliječnih krava mora biti 1,5 do 2,5. Količina svakog od ovih elemenata u obroku je važnija od njihovog zajedničkog odnosa.

Fosfor:Pomanjkanje fosfora smanjuje konzumaciju, plodnost i proizvodnju mlijeka. U isto vrijeme telad .i;nože biti apatična i slaba. Nedostatak fosfora uzrokuje smanjenje indeksa koncepcije, smanjene aktivnosti jajnika, nepravilan estrusni ciklus, anestrus (neaktivne jajnike) i pojave cisti Mljekarski list 8/2002.

HRANIDBA

na jajnicima.

zakašnjenje spolne zrelosti, abortuse, rađanje mrtve i slabe teladi, zaostajanja posteljice, metritis i smanjenje perioda graviditeta. Dodavanje vitamina A u obrok nužno je u hranidbi životinja voluminoznim krmivima loše kvalitete ili malim količinama krme i kukuruzne silaže.

Vitamin D: Kada su goveda izložena sunčevoj svjetlosti, ona sama proizvode vitamin D neophodan za normalan metabolizam kalcija i fosfora, pa je tako indirektno vezan i za reproduktivnu aktivnost životinja.

Vitamin E: Funkcija vitamina E na reprodukciju nije jasno određena. Selen i vitamin E usko su povezani, ali se vjeruje da djeluju odvojeno.

Mikrominerali Selen: Zaostajanje posteljice najčešći je problem povezan s pomanjkanjem selena u hranidbi.

Rana embrionalna smrt, povećanje pojava metritisa (infekcija maternice), slaba plodnost i rođenje· mrtve ili slabe teladi, također. su povezani sa smanjenom razinom selena. Nedostatak selena nije jedini uzrok zaostajanja posteljice nakon teljenja, jer je mogu uzrokovati i nedostatci kalcija, bakra, joda, vitamina A i E. Bakar: Nedostatak qakra povezan je s ranom embrionalnom smrti, smanjenom aktivnosti jajnika, zakašnjelom ili smanjenom estrusnom aktivnosti, smanjenom koncepcijom, teškoćom pri teljenju i zaostajanjem posteljice. Iskorištenje bakra u hrani smanjena je, ukoliko ima previše kalcija, sumpora, željeza, cinka i molibdena u obroku ili vodi.

Cink: Nedostatak cinka smanjuje spermatogenezu (proizvodnju sperme) u bikova, zakašnjelu spolnu zrelost a može uzrokovati fetalne abnormalnosti.

Jod: Jod ima indirektan utjecaj na reprodukciju preko svoje aktivnosti u tiroidnoj žlijezdi.

Nedostatak joda može indirektno uzrokovati ranu embrionalnu smrt, abortuse, mrtvorođenčad, produženi graviditet i povećanje pojave zaostajanja posteljice.

Mangan: Nedostatci mangana su rijetki kod preživača. Zbog pomanjkanja mangana krave, vjerojatno, imaju slab razvoj folikula, zakašnjele ovulacije, više tihih tjeranja, te manji indeks tjeranja.

Takve su krave sklone abortusima i rađanju slabe ili mrtvorođene teladi.

Kobalt: Nedostatak kobalta povezan je s povećanjem tihih tjeranja, zakašnjelog početka puberteta, nefunkcionalnih jajnika i abortusa.

Hranidba je ključ Uravnoteženim obrokom od kvalitetne voluminozne krme i izmiješanih koncentriranih krmiva koja će nadopuniti voluminoze, pomoći će kravama u smanjenju reproduktivnih problema. Kad-god mijenjamo obroke (vrstu ili kvalitetu krme) trebalo bi poslati uzorak nove krme u laboratorij na ispitivanje hranjive vrijednosti. Nadalje, trebalo bi procijeniti i konzumaciju suhe tvari obroka. Tako ćemo biti sigurni dobivaju li naše krave u obroku zadovoljavajuću količinu proteina, energije, minerala i vitamina. Također ćemo znati treba li povećati obrok radi postizanja maksimalne proizvodnje mlijeka. Ovo je naročito važno u ranoj laktaciji kada su osobito potrebne hranjive tvari u obroku.

U drugoj polovici laktacije krave trebaju postići tjelesnu kondiciju koju su izgubile tijekom rane laktacije. Krave imaju veći prirast tjelesne mase ili zaliha masti (tjelesna kondicije) u laktaciji nego li u suhostaju. Ta tjelesna mast može biti upotrebljena u sljedećoj laktaciji za proizvodnju 680 1 dodatnog mlijeka, a može imati dobar učinak na reproduktivne osobine.

Vitamini Vitamin A: Vitamin A je potreban za održavanje zdravlja i cjelovitosti epitelnog tkiva (tkiva koje čini reproduktivni trakt, crijeva, mokraćovod, bubrege, usta, dišni trakt, žlijezde slinovnice, oči, i suzne žlijezde). Ova su tkiva kruta i lomljiva ako nedostaje vitamin A. Zbog manjka vitamina A telad je_osjetljivana infekcije i hladnoću, a stalne su pojave upala pluća. Reproduktivni problemi, koje uzrokuje nedostatak vitamina A, uključuju

Kako povećati reproduktivnu sposobnost krava: Hraniti krave izbalansiranim obrokom Hraniti kvalitetnom krmom s dovoljnom količinom hranjivih tvari Povećati konzumaciju hrane (uzimanje suhe tvari), naročito u vrijeme rane laktacije Popraviti tjelesnu kondiciju u drugoj polovici laktacije. O__ _

M{jekarski li,st 8/2002.

L

13

VETERINARSTVO

upala vimena. Bez obzira o kakvom obliku upale se radi ukupan broj somatskih stanica uvijek značajno poraste.

Bitno je naglasiti da do porasta somatskih stanica u mlijeku može doći i zbog nepravilne mužnje, npr. zbog mužnje praznog vimena prilikom koje dolazi do mehaničkog oštećenja sluznice sisne cisterne.

Važno je naglasiti da je broj somatskih stanica (fiziološki) povišen 14 dana nakon poroda i 3 - 4 tjedna prije zasušenja.

Piše: AntunKostelić, dr. vet. med.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čiji proizvođači mlijeka ne zadovoljavaju potrebe domaćeg tržišta. Poražavajuća je činjenica da uz premalu količinu, mlijeko domaćih proizvođača ne zadovoljava osnovne kriterije kakvoće.

Somatske stanice i kakvoća mlijeka Somatske stanice ukazuju na upalu vimena što konkretno znači da mlijeko u kojem je povišen njihov ukupan broj potiče iz bolesnog organa.

Mlijeko iz upaljenog vimena u kojem je povišen ukupan broj somatskih stanica ima promijenjen kemijski sastav. Takvo mlijeko predstavlja lošu sirovinu za preradu. (Tablica1.} Kao što vidimo iz priložene tablice mlijeko iz upaljenog vimena ima uz smanjenu količinu kazeina značajno smanjenu količinu kalcija.

Istovremeno količina natrija i klorida značajno je povišena što uzrokuje slankast okus mlijeka.

U cilju usklađivanja kriterija prilikom otkupa mlijeka u Hrvatskoj je usvojen Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka koji je najvećim dijelom usklađen sa sličnim pravilnicima iz zemalja Europske unije. Kako bi se isključila svaka sumnja u kakvoću mlijeka prilikom otkupa ustrojen je Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, popularno nazvan neutralni laboratorij.

Jedan od parametara po kojem će se ocjenjivati (plaćati) mlijeko prilikom otkupa je i ukupan broj somatskih stanica.

Kako smanjiti somatske stanice u mlijeku?

O tom problemu je u Mljekarskom listu puno Što su somatske stanice? pisano.

Osnovno pravilo je da se poduzmu sve Somatske stanice u mlijeku čine bijela krvna mjere kako bi vime bilo zdravo, a za to je tjelešca (leukociti) i epitelne stanice odnosno potrebno: stanice mliječnih puteva. Leukociti imaju obram- higijenski smještaj benu ulogu u tijelu i prilikom upala vimena, kada - higijena mužnje se njihov broj u vimenu značajno povećava.

- ispravna tehnika mužnje Važno je naglasiti da su somatske stanice uvijek kvalitetna hranidba prisutne u mlijeku, međutim, bitan je i njihov Navedene su najvažnije mjere koje je broj u jednom mililitru mlijeka. Višegodišnjim ispitivanjima utvrđeno je da se u kravljem mlijeku, koje potjeTablica1: Odnoskemijskogsastava mlijeka iz zdravogi upaljenog če iz zdravog vimena, ne nalazi vimena više od 200 000 somatskih ODSTUPANJE OD MLIJEKO S NISKIM MLIJEKO S VISOKIM KEMIJSKI SASTAV stanica. Svaki porast od tog BROJEM SOMATSKIH ISPRAVNOG MLIJEKA% BROJEM SOMATSKIH broja ukazuje na pojavu upale STANICA% STANICA% vimena.

99,0 SUHA TVAR 8,9 8,8 Kada dolazi do porasta broja somatskih stanica?

U najvećem broju sluča­ jeva porast ukupnog broja somatskih stanica vezan je za ulazak mikroorganizama (bakterija) u vime. Kao posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama javlja se 14

LAKTOZA

3,5

3,2

91,0

MI.\ST

4,9

4,4

90,0

3,61

3,56

99,0

2,8

2,3

82,0 184,0

PROTEINI KAZEIN

I

0,057

0,105

KLORIDI

0,91

0,147

161,0

KALIJ

0,173

157,0

91,0

KALCIJ

0,12

0,04

33,0

NATRIJ

Mljekarski [i,st 8/2002.

VETERINARSTVO količinu proizvedenog

mlijeka i često dovodi do trajnog propadanja stanica koje luče mlijeko.

Somatske stanice u kozjem mlijeku Za razliku od kravljeg mlijeka u kozjem se nalazi puno više somatskih stanica zbog drugačijeg načina lučenja mlijeka. Kozje mlijeko iz zdravog vimena može imati od 300.000, pa do 1.000.000 somatskih stanica. Iako nema točno određene granice pojedini autori smatraju da mlijeko iz zdravog vimena koza ne bi smjelo imati više od 500.000 somatskih stanica. U svakom slučaju proizvođači kozjeg mlijeka moraju težiti što manjem broju somatskih stanica u mlijeku jer će tako postići veću količinu proizvedenog mlijeka.

potrebno poduzeti kako ne bi došlo do upala vimena. Higijena i tehnika mužnje opisane su u prijašnjim brojevima Mljekarskog lista.

Ponoviti ćemo samo da je u interesu svakog proizvođača mlijeka da nakon što utvrdi da je u uzgoju prisutna upala vimena mastitis testom ili na temelju rezultata analize u središnjem laboratoriju, pozove veterinara kako bi liječio oboljelo vime.

Svako odugovlačenje smanjuje količinu i kakvoću proizvedenog mlijeka.

Važno je upamtiti da povišeni broj somatskih stanica ukazuje na pojavu upale vimena u uzgoju.

Upala vimena nanosi velike štete kako zbog lošije kvalitete mlijeka kao sirovine, tako i zbog niže otkupne cijene. Upala vimena bitno smanjuje

Kako prepoznati upalu vimena koza?

U jednom od prijašnjih brojeva Mljekarskog lista detaljno su opisane upale vimena koza.

Ukratko ćemo ponoviti da upale koje se razviju u kratkom vremenskom razdoblju nije teško prepoznati jer je vime otečena, bolna, temperirano i često promjenjene boje (crveno do modro ljubičasto). Iz takvog vimena muze se sekret koji može biti siraste konzistencije, krvav i neugodnog mirisa.

Kroničnu upalu možemo prepoznati na temelju određivanja ukupnog broja somatskih stanica i bakteriološkom analizom mlijeka.

Prilikom sumnje na upalu vimena potrebno je odmah pozvati veterinara. Ako se upala vimena pravovremeno prepozna i odmah se pozove veterinara, veća je mogućnost izlječenja, a i manji su troškovi liječenja.

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

U nekoliko uzgoja mliječnih koza u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pojavila se bolest zarazni ektim. Iako smo već prije pisali o toj zaraznoj bolesti ponoviti ćemo osnovne karakteristike ove bolesti te kako je liječiti i spriječiti.

Zarazni ektim je virusna bolest ovaca i koza od koje može oboljeti i čovjek (zoonoza). Bolest se očituje stvaranjem karakterističnih promjena na koži. Obično je blažeg tijeka, ali može postati teška ili čak fatalna zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. Bolesti ima u Mljekarski Hst 8/2002.

15

VETERINARSTVO

cijelom svijetu. Virus je vrlo otporan tako da na sobnoj temperaturi može ostati infektivan 15 . (li godma ....I) Za pojavu bolesti potrebna je vrlo mala količina virusa.

Izvor infekcije. Glavni izvor infekcije su bolesne ovce i koze. S oboljelih životinja uzročnik dolazi u okolinu putem otpalih krasta, te se na taj način zagađuju okolni predmeti, hrana, paša, stelja i putevi po kojima se kreću ovce i koze. Kraste su infektivne 2-3 mjeseca.

Način širenja bolesti.

Bolest se širi dodirom, zrakom preko kapljic§l i prašine, zagađenim predmetima ili hranom. Covjek može prenijeti bolest s bolesne na zdravu životinju. Virus ulazi u organizam kroz sitne povrede na koži ili preko zraka. Janjad i jarad može se inficirati sišući vime zahvaćena ektimom. Prema infekciji su osjetljive mlađe, slabo vitalne, slabo hranjene i od drugih bolesti oboljele životinje. Čovjek se zarazi kontaktom s oboljelim ovcama ili kozama.

Znakovi bolesti. Bolest se manifestira u labijalnom obliku, što znači da promjene započinju na usnama (ustima). Prvo nastaje crvenilo, a zatim kasnije nastaju mjehurići koji pucaju te na njihovim mjestima nastaju kraste. Kraste otpadaju te se tako virus širi na predmete i okolinu životinja. Nakon pucanja mjehurića često dolazi do sekundarnih infekcija (bakterijama).

Kraste pucaju i krvare. Životinje zbog tih promjena na ustjma teže uzimaju hranu ili je uopće ne uzimaju. Cesto mladunčad koja ima promjene na ustima zarazi sise, te tako mogu biti zahvaćeni dublji slojevi kože, pa ostaju ožiljci. Bolesne promjene mogu zahvatiti nosnice, vime, krunski zglob papka, spolne organe" a izuzetno i kožu oko očiju i na zglobovima. Cesto se mogu javiti oteknuća na glavi, upale limfnih čvorova, upale pluća i crijeva koje završavaju ugibanjem. Zbog opisanih promjena ishod bolesti je neizvjestan.

Životinje koje prebole bolest stječu imunost koja traje 9 - 12 mjeseci.

Dijagnoza. Bolest prepoznajemo prema prije navedenim promjenama na koži.

Liječenje i preventiva. Odmah se moraju odvojiti sumnjive i oboljele životinje od zdravih u zaseban objekt. Liječenje mora započeti što prije, kako promjene ne bi zahvatile veću površinu kože. Liječenjem sprječavamo sekundarne infekcije bakterijama. U praksi se najčešće koriste preparati na bazi jada (jod-glicerin 1:4). Također, mogu se u liječenju koristiti i antibiotske masti. Navedene lijekove nanosimo u rukavicama kistom ili vatom uzastopno nekoliko dana.

Poželjno je da onaj tko liječi ne ophodi zdrave životinje. Oboljele životinje je uvijek potrebno hraniti i musti posljednje, nakon čega je potrebna temeljita dezinfekcija opreme za muzn1u i izmuzišta. Prilikom mužnje moraju se koristiti gumene rukavice.

Preventiva se sastoji u sprječavanju unošenja zaraženih ovaca i koza u stado. Potrebno je izbjegavati pašnjake gdje su boravile zaražene ovce ili koze. Tijekom liječenja potrebno je redovito provoditi dezinfekciju objekta (staja i izmuzište) gdje su boravile ovce i koze.

Pojava zaraznog ektima u stadu može se spriječiti i vakcinacijom.

Nakon izlječenja objekte u kojima su boravile oboljele životinje potrebno je temeljito dezinficirati nakon uklanjanja stelje i čišćenja poda, zidova, jasli i pojilica.

Poželjno je provesti temeljitu dezinsekciju kako bi se uništile muhe kao potencijalni prenosioci virusa unu,,tar stada.

Bolest u ljudi. Covjek se inficira u kontaktu s oboljelim životinjama. Bolest se javlja 3-5 dana nakon kontakta s oboljelom životinjom. Pojavljuju se mjehurići koji kasnije prelaze u kraste. Važno je naglasiti da se bolest rjeđe javlja kod ljudi.

PAPILOM~J\TOZA GOVEDA Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

Papilomatoza je virusna bolest goveda koja uzrokuje promjene ( bradavice) na koži, vimenu, spolnim organima i jednjaku. Virus može dugo preživjeti u okolini. Goveda u dobi od 2 godine najpodložnija su papilomatozi, iako 16

obolijevaju i životinje bez obzira na spol, dob ili pasminu.

IZVORI ZARAZE. Zaraza se širi kontaktom oboljelih i zdravih životinja - a posebno je važno naglasiti - i opremom u staji (muzlica), no i muzač rukama može prenijeti virus sa zdrave na oboljelu životinju. U organizam goveda virus Mljekarski li,st 8/2002.

VETERINARSTVO najčešće ulazi kroz povrede na koži.

KLINIČKA SLIKA. Bolest se uočava 3,5-4

mjeseca nakon ulaska virusa u organizam.

Papilomi na koži su neravne površine, ljuskasti , čvorasti, dužine 1-20 cm, a debljine 1-10 cm.

PAPILOMA TOZA VIMENA. Inficirana govedo ima jedan ili više papiloma na koži vimena i si:sa koji često smetaju prilikom mužnje, a može doći do ozljeđivanja papiloma (bradavica) pa posljedična tome i infekcije. Ozliieđene bradavice ponekad trajno krvare. Ako muhe polože jajašca u rane, razviju se ličinke pa dolazi do gnojenja rane.

Mužnja vimena zahvaćenog papilomatozom je otežana a često i bolna za životinju stoga je potrebno biti pažljiv i oprezan prilikom mužnje.

U slučaju da se bradavice nalaze na sisi poželjno je ručno musti kravu. Nakon mužnje moramo oprati ruke u odgovarajućem dezinficijensu.

PAPILOMATOZA OSTALIH ORGANA Papilomatoza može zahvatiti i kožu na glavi i vratu. Uslijed trajnog krvarenja ozlijeđenih bradavica može doći i do anemije (slabokrvnosti) goveda.

Bradavice se mogu pojaviti u jednjaku i buragu pa dolazi do probavnih poremećaja; govedo ima apetit ali teže guta. Bradavice u jednjaku ometaju i prolazak hrane u predželudac.

Spolni organi također mogu biti zahvaćeni bradavicama, kod ženskih životinja stidnica i rodnica, a kod muških glavić spolnog uda.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bradavice na koži, vimenu i spolnim organima nije teško prepoznati, međutim papilomatozu jednjaka i predželudaca teže je dijagnosticirati (endoskop). Najčešće se dijagnosticira u klaonici.

LIJEČENJE BOLESTI. Bolest se liječi auto-

vakcinama pa bradavice postupno nestaju tijekom narednih mjeseci. Veće bradavice mogu se ukloniti kirurški. Primjenom pojedinih masti mogu se ponekad ukloniti bradavice posebno s vimena. Važno je napomenuti da se često ni terapijom ne može izliječiti, pa je životinju potrebno ekonomski iskoristiti (zaklati).

PREVF.NTIVA BOLESTI. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom kupnje novih životinja. Potrebno je temeljito pregledati kožu na cijelom tijelu, a posebno na vimenu. U slučaju pojave papilomatoze u uzgoju, liječenju treba pristupit odmah.

Oboljelu kravu POTREBNO JE MUSTI POSLJEDNJU a nakon svake mužnje potrebno je temeljito oprati muzlicu odgovarajućim dezinficijensom, posebno sisne čašice. Potrebno je spriječiti ozljeđivanje vimena oštrim predmetima kao što su žica, čavli i drugi predmeti.

Preventiva je cijepljenje autovakcinom pripravljenom od virusa iz bradavica koje su se pojavile na vimenu krava u uzgoju.

GOSPODARSTVO

O programu razvitka govedarske proizvodnje uHrvatsko Piše:doc. dr. se. Zoran Grgić

U posljednje vrijeme se često i na stranicama ovog časopisa prozivaju stručnjaci i "stručnjaci" koji su "odgovorni" za izradu programa, odnosno prijedloga po kojem bi se u sljedećih 7-8 godina trebao poticati razvitak govedarske proizvodnje.

Tijekom 2001. godine sam u nekoliko članaka Mljekarski Hst 8/2002.

ove rubrike Mljekarskog lista izložio osobno shvaćanje potreba i mogućnosti razvitka govedarske proizvodnje u nas.

Osnovne postavke ću kratko izložiti i u uvodnom dijelu ovog članka, a nakon toga namjeravam u nekoliko sljedećih brojeva prikazati glavne pretpostavke, zahtjeve i mogućnosti realizacije programa razvitka govedarstva do 2010. godine.

17

GOSPODARSTVO

Naravno, u izlaganjima i komentarima zadržat ću se na dijelovima koje sam osobno izradio. Dakle, svi stavovi su osobni.

Tijekom izrade radnog materijala za nadležno ministarstvo nisam uvijek bio suglasan s ostalim članovima radne skupine. No, radilo se isključivo o različitim gledištima na stručnu problematiku, pa je konačni materijal predan za internu uporabu "usvojenn od svih članova.

Na prvom "okruglom stolu" s 30 pozvanih stručnjaka iz različitih stručnih i znanstvenih institucija, te predstavnika mljekarske industrije i proizvođača na prijedlog predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, izdvojen je uži tim sastavljen od 6 članova "zadužen" za izradu radne verzije koja bi se prije predaje Ministarstvu "obranila" na javnoj raspravi.

Na tom prvom skupu sam osobno zatražio da se napravi otklon od dosadašnjeg načina razmišljanja i provedbe programa, te da se cijeli sustav potpore proizvodnji i sustav proizvođača učini dinamičnijim i spremnijim za konkurentske odnose u skorašnjim uvjetima. Ovaj zahtjev je utoliko aktualniji ako se uvidi kako se naša dosadašnja agrarna politika i cjelokupni odnos prema proizvodnji mlijeka ne temelji na realnim ekonomskim odnosima i jasnoj koncepciji razvitka.

Pozvao sam sve prisutne na skupu da mi u kraćem ili opširnijem obujmu dostave pisane materijale svog viđenja ili stavova institucije iz koje dolaze o koncepcijama razvitka govedarstva u nas. Namjera mi je bila svaku predloženu koncepciju ekonomski obraditi, odrediti odnose koristi i troškova, te rizike i izvjesnost njihove realizacije. Tako bi se "obogatila" ponuda ideja, a i kvalitativno i kvantitativno povećao uži stručni tim "zadužen" za izradu radne verzije programa razvitka govedarstva do 2010. godine. Na žalost, unatoč deklarativnom izjašnjavanju za stručnu potporu u razdoblju izrade Programa, do mene su došle tek dvije uporabljive cjelovite studije i nekoliko korisnih pismenih i usmenih sugestija stručnjaka.

Konačni materijal je bez (s moje strane) očekivane "žestoke" rasprave i "razmjene stručnih

mišljenja" prošao zadnju raspravu na ne baš posjećenom okruglom stolu održanom u resornom ministarstvu.

Završna verzija "radnog materijala" je predana "naručitelju" u travnju 2001. godine na daljnji postupak. _Sve aktivnosti projekta su 18

predviđene za kraj prošle i početak ove godine.

Kako je vidljivo nisu se počele odvijati predviđene aktivnosti, a sadašnji ili neki korigirani program razvitka govedarstva imat će lošiji polazni položaj i kraće razdoblje za realizaciju.

Osobno, sudjelovanje u izradi Programa shvatio sam kao poslovni izazov i potvrdu nekih profesionalnih stavova koje sam stekao u posljednjih 5-6 godina aktivnog bavljenja upravo ekonomskom problematikom proizvodnje mlijeka u nas.

Koliko mi je poznato svi članovi užeg tima su volonterski, bez ikakve naknade, odradili ovaj dio posla. Tako se izrađeni materijal u potpunosti može shvatiti kao osobni stručni doprinos boljitku hrvatskog govedarstva i poljoprivrede.

Aktualno stanje i zahtjev pretpostavljenog razvitka Veliki utjecaj na sadašnje stanje govedarstva imali su naslijeđeni problemi i nedostatci iz prošlog sustava. Značajne su ali nedovoljno sanirane ratne štete i gubitci. No, teško se oteti dojmu kako je u stručnom pogledu, organizacijski i materijalno, učinjeno previše propusta u prethodnih 5-6 godina. Tako se sada nalazimo u prilično slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast, koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u međunarodne tržne tokove.

Zašto se danas nameće pitanje brzog razvitka govedarstva?

Odnos Hrvatske prema međunarodnim integracijama Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja Tablica1: Proračun potrošnjemlijekai goveđeg mesa Opis I Godina

broj stanovnika (milijuna) broj goveda (tisuća)

1995.

2000.

4,493

4,473

490

438

potrošnja mesa (kg /stanovnik)

20

13

potrošnja mlijeka (lit /stanovnik)

194

175

potrebe mlijeka (milijuna litara)

871,6

782,8

potrebe mesa (tona)

89.860

58.149

mlijeko (milijuna litara)

317,2

167,9

meso (tona)

25.360

6.149

manjkovi

Mljekarski list 8/2002.

GOSPODARSTVO

zaštite prema dogovorima sa svjetskom trgovinskom organizacijom (WfO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje, te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Vrlo važna za buduće sudjelovanje u ovim integracijama je razvijenost domaćeg govedarstva i dobra ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), stručna i materijalna podrška, te povezanost svih činitelja u lancu proizvodnje, prerade i prometa goveđih proizvoda (meso i mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, te dr.) trebali bi se u što većoj mjeri uskladiti s odnosima razvijenih europskih zemalja. Svako veće odstupanje od tih načela vjerojatno znači dugogodišnje zaostajanje i podređeni odnos domaće proizvodnje prema razvijenim zemljama međunarodnog tržišta.

Potreba domaće potrošnje i međunarodne razmjene Kao drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva ističe se potreba za domaću potrošnju i međunarodnu razmjenu.

Prema različitim procjenama u domaćoj proizvodnji danas nedostaje oko 168 milijuna litara mlijeka i preko 6 tisuća tona goveđeg mesa. U uvjetima potrošnje ovih proizvoda prije 5 godina manjkovi domaće proizvodnje bili su: 317 milijuna litara mlijeka i 25,4 tisuće tona goveđeg mesa.

Manje izraženi nedostaci domaće proizvodnje u prošloj godini nisu, na žalost, posljedica povećanja proizvodnje, nego smanjenja potrošnje po stanovniku. Najveći utjecaj na smanjenje potrošnje svakako ima pad standarda potrošača.

Broj goveda u Hrvatskoj je od razdoblja prije Domovinskog rata do danas smanjen za više nego dvostruko. Gotovo slična situacija je s brojem muznih krava. Proizvodnja mlijeka je smanjena za gotovo 40%, a prirast goveda za gotovo 50%. No, dok su povećanja ulaganja u obnovu i razvitak mljekarske proizvodnje neposredno nakon Domovinskog rata rezultirala povećanjem proizvodnje mlijeka za više od 33 milijuna litara, nastavilo se opadanje prirasta i proizvodnje goveđeg mesa.

Raspoložive količine mlijeka su u razdoblju od 1996. do 1999. godine temeljene na prosječno 81 %-tnom podmirenju iz vlastite proizvodnje (od 75 do 87 %), a preostale količine su se namirivale uvozom. Sa stajališta domaće proizvodnje negativno je što se uvozi prosječno 63,7 tisuća litara mliječnih prerađevina. Pozitivno je što je posljednje Mljekarski l~t 8/2002.

dvije analizirane godine zabilježene smanjenje uvoza ove kategorije za 45 tisuća tona u odnosu na početnu godinu. Isto tako, izvozi se prosječno 33 tisuće litara mliječnih prerađevina, što je značajno bolji odnos uvoza i izvoza, nego kod proizvodnje goveđeg mesa.

Uvoz goveđeg mesa je stalna pojava u nas i u analiziranom razdoblju čini od 31 do 42 % količine raspoložive za potrošnju. Uvozi se prosječno oko 19.160 tona, a istovremeno izvozi prosječno tek 1.400 tona.

Aktiviranje neiskorištenih resursa Sa stajališta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. ·u posljednjem _desetljeću (posebice posljednjih nekoliko godina) površine korištenih livada i pašnjaka povećane su s oko 413 tisuća na gotovo 434 tisuće ha.

Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka Kao četvrti činitelj može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno. aktivnog pučanstva na nenaseljena područja. Ovo se posebice odnosi na seoska područja i područja od strateške važnosti (ranije nazivana - područja od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.

Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim područjima iz kojih se desetljećima iseljavala radno aktivno pučanstvo. Slično je i s ratom uništenim područjima u kojima se i veći dio povratnika nije na odgovarajući način aktivirao u ovoj proizvodnji.

NEKEPRETPOSTAVKERAZVITKA

GOVEDARSTVA Nužno je potrebno osigurati određene preduvjete, kako bi se mogao provesti brz razvitak govedarske proizvodnje u nas.

Prije svega potrebno je uravnotežiti gospodarske odnose u ovom području, kao i u cjeloj poljoprivredi, te njenom odnosu prema drugim granama gospodarstva - prije svega prerađivačkoj (mliječnoj i mesnoj) industriji, te turizmu.

Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja proizvođača, prerađivača i organizacija prometa govedarskih proizvoda.

Pritom treba jasno istaći da uvjeti ravno-težnog odnosa cijena i dohotka u ovom području pretpostavlja kvalitetno poslovanje svih subjekata.

Primjerice, vrlo je čest zahtjev proizvođača mlijeka da se poveća udio njihove proizvođačka-prodajne (otkupna osnovna cijena uvećana za državnu

19

GOSPODARSTVO

premiju i ekstra bonus od otkupljivača) u prodajnoj cijeni svježeg mlijeka na tržištu. Od otkupljivača i prerađivača mlijeka može se opravdano zahtijevati korekcija odnosa cijena u uvjetima njihovih većih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno niski stupanj proizvodnosti i učinkovitosti većeg dijela proizvođača. Naime, u sustav opće potpore (stručne, materijalne i dr.) koji uključuje i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu ući samo proizvođači koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju određene predispozicije da u kratkom roku značajno povećaju svoju intenzivnost.

Kao treća pretpostavka može se izdvojiti potrebitost učinkovitog rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, nemoguće je planirati obnovu i brži razvitak govedarstva bez kvalitetne i jeftine stočne hrane. Već okvirni proračuni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih ograničavajućih činitelja za širenje govedarske proizvodnje u većem dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika dugoročnog zakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas je vrlo složena i potrebne su odlučne mjere za konačno rješenje većeg dijela neobrađenih i zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa.

Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na domaćem tržištu, a samo određene količine za odgovarajuće proizvodne sustave trebalo bi organizirano (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) uvoziti. Važno je da sustavom stručne potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude po povoljnim uvjetima raspoloživ većem broju korisnika.

Zaključna pretpostavka je svakako usklađivanje aktivnosti svih službi u sustavu državne i stručne potpore proizvođačima.

Sadašnji ustroj nije dovoljno učinkovit što se vidi u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i značajnim odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te načela i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u stručnoj praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo povećavaju. Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke na manjem broju proizvođača, nego sustavne potpore i načina razmišljanja na razini većeg dijela proizvođača.

20

Polazne osnove programa razvitka Govedarska proizvodnja u nas je posljednjih nekoliko godina u stagnaciji unatoč državnoj potpori i relativno visokim ulaganjima u obnovu govedarstva. Početni pozitivni učinci obnove osnovnog stada nabavkom steonih junica iz uvoza, te kreditiranjem nabavke junica iz domaćeg uzgoja u razdoblju od 1995. do 1997. godine očitovali su se većom proizvodnjom mlijeka i prirastom goveda. U istom razdoblju je značajno povećan otkup mlijeka i prerada u mljekarama, što je predstavljalo dodatni poticaj razvitku govedarstva.

U ovom razdoblju se smanjuje ukupni broj proizvođača, ali povećava prosječna veličina osnovnog stada i muznost po grlu, što su osnovna obilježja suvremene govedarske proizvodnje.

No, loša tehnička opremljenost i slaba kvaliteta držanja grla u većem dijelu uzgajivača, nedostatna i neodgovarajuća kreditna potpora, neučinkoviti sustav savjetodavne, selekcijske i veterinarske podrške (posebice osjemenjivanje), te nesređeni gospodarski odnosi i nesrazmjeri cijena u cijeloj domaćoj poljoprivredi i gospodarstvu utjecali su na ponovno smanjenje osnovnog stada i pad proizvodnje.

S obzirom na nepostojanje jasne koncepcije razvitka govedarstva u Hrvatskoj, neučinkovitost dosadašnjeg načina sveukupne društvene podrške, te dislociranost proizvodnje na najmanje 100 tisuća proizvodnih jedinica (više obiteljskih gospodarstava i znatno manje poslovnih subjekata), nerealno je u skorije vrijeme očekivati bilo kakav pravocrtni trend rasta domaće proizvodnje bez značajne potpore u materijalnom smislu (stalna kreditna politika, popravljanje gospodarskog položaja proizvođača, poticanje razvitka prerade i potrošnje mlijeka, mliječnih prerađevina i goveđih proizvoda). U tom smislu je predloženi Program razvitka govedarstva temeljni činitelj obnove i ustroja suvremenog sustava govedarske proizvodnje.

Program razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj treba uvažavati regionalne posebnosti proizvodnih područja u Hrvatskoj, a proizvodni sustavi se trebaju posebno prilagoditi ruralnim područjima i područjima od strateške važnosti (brdsko-planinska područja, ratom uništena i neobnovljena područja).

Isto tako, program se treba temeljiti na sadašnjem ustrojstvu govedarske proizvodnje i stupnju korištenja proizvodnih resursa, te pretpostaviti što veći stupanj iskorištenja u razdoblju provođenja s obzirom na strukturu i obujam razvitka, te državnu i stručnu potporu.

Mljekarski li,st 8/2002.

AKTUALNO

IZ

LURE

V

POCETAK NOVOG RAZVOJNOGCIKLUSA Krajem lipnja održana je redovitagodišnja glavna skupština dioničara Lure d.d. na kojoj su prezentirani poslovni rezultati kompanijeza 2001. godinu.

Lura je u 2001. godini ostvarila ukupne konsolidirane poslovne prihode od 1/689 milijardi kuna/ što je 18/8 posto više u odnosu na 2000. godinu te za 17/ 9 posto veće prihode od prodaje.

To je prvenstveno posljedica: rasta gotovo svih grupa proizvoda na domaćem i izvoznom tržištu; rasta prodaje usluga prijevozničke tvrtke Ralu; te akvizicije Badel Bapa d.d. u stečaju. Početak je to ulaska Lure u nove segmente prehrambene industrije, širenjem asortimana na sokove i bezalkoholna pića.

Tijekom 2001. Lura je zadržala poziciju vodeće industrije mliječnih proizvoda u Hrvatskoj te nastavila ulagati u kvalitetu proizvoda i razvoj robnih marki. Uz intenziviranje

ulaganja u postojeće robne marke poput: BioAktiva, AB kulture i Muuki, lansirala je i novu Yogsi marku.

Ostvareni su značajni rezultati u izvozu, osobito u Basnu i Hercegovinu gdje je Lura izgradila prodajno-distribucijsku mrežu te u Sloveniju, usprkos visokom stupnju zaštite domaćih proizvoda u toj zemlji.

U 2001. godini Lura je ostvarila visok rast otkupa mlijeka od domaćih kooperanata za oko 7%. Tako je u Hrvatskoj otkupila 203 milijuna litara što čini skoro 90% ukupne količine prerađene u 2001. godini. Ovaj trend rasta otkupa mlijeka nastavljen je i u 2002. godini te je u prvih šest mjeseci otkupljeno 112 milijuna litara mlijeka od domaćih proizvođača, što je za 9 % više nego u isto vrijeme prošle godine. Pritom je važno naglasiti da je poboljšana kvaliteta ot-

Glasovanjedioničara po točkama Dnevnogreda Mljekarski l~t 8/2002.

RA d.d.

!van Kliček član UpraveLure d.d., izvijestioje o poslovnimrezultatimaza 2001. godinu kupljenog mlijeka. Prosječna kvaliteta mlijeka u prvih šest mjeseci 2002. godine sadržavala je 4,06% m.m., 3,37% proteina te ispod 400.000 somatskih stanica u 1 ml mlijeka. Lura je nastavila provoditi programe unapređenja domaće proizvodnje mlijeka uključujući edukaciju, opskrbu i kreditiranje kooperanta. U prvih pet mjeseci ove godine kooperantima je isporučeno oko 3 milijuna kilograma stočne hrane, 4 milijuna kilograma repromaterijala te 15 muznih uređaja. Istovremeno je odobreno gotovinskih kredita u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Ukupna kreditna sredstva odobrena kooperantima u prvih pet mjeseci 2002. godine iznose oko 22 milijuna kuna, dok su ukupno angažirana sredstva Lure kod proizvođača po odobrenim kreditima na dan 30. travnja 2002. godine iznosila oko 33 milijuna kuna.

Na strani troškova poslo-21

AKTUALNO

IZ

LURE

Članovi predsjedništvaSkupštine

vanja Lure najveći udar u 2001. godini bio je rast cijene osnovne sirovine, tj. mlijeka, koja je krajem godine u odnosu na kraj 2000. bila veća za 20 posto, kako zbog rasta cijena u domaćem otkupu tako i zbog povećanih carinskih opterećenja na uvoz svježeg mlijeka za preradu uvedenih krajem 2000. godine.

Otkupna cijena sirovog mlijeka domaćim proizvođačima povećana je u više navrata, što je snažno utjecalo na rast troškova poslovanja Lure.

Pozitivan utjecaj na troškove imali su daljnji proces restrukturiranja kompanije u smjeru optimalizacije proizvodnje i upotrebe proizvodnih kapaciteta, struktura asortimana, racionalizacija svih ostalih troškova, niži financijski troškovi kao posljedica dobrog upravljanja radnim kapitalom i kvalitetna naplata potraživanja.

Lura je u 2001. godini investirala 200 milijuna kuna, prvenstveno u automatizaciju i poboljšanje kvalitete u proizvodnji, osobito u tvornicama Bjelovar i Zagreb, akviziciju proizvodnje bezalkoholnih pića i razvoj prodajno-distribucijske mreže u Bosni i Hercegovini.

Usprkos vrlo značajnim ulaga22

njima, zadržana je i dodatno financijska stabilnost kompanije. U sustavu Lure zaposlena je oko 2200 radnika.

Tijekom skupštine izneseni su i ciljevi daljnjeg razvoja Lure d.d., a među kojima su: zadržavanje vodeće pozicije u proizvodnji i prodaji mliječnih proizvoda na domaćem tržištu; rast prihoda od prodaje na domaćem i izvoznim tržištima; poticanje okrupnjavanja proizvodnje mlijeka na selu; te rast kroz akvizicije u prehrambenoj industriji.

U ovakvim uvjetima, uz potrebu daljnjeg investiranja, kako u proizvodnju i nove tehnologije tako i u prodaju i marketing na domaćem i izvoznim tržištima, donijeta je odluka da se sva dobit ostvarena 2001. godine zadrži za daljnji razvoj poslovanja te neće biti isplate dividende učvršćena

rezultatima. Rajić je istaknuo kako je iza Lure "trogodišnjiciklus konsolidacije poslovanja, koji je započeo spajanjem svih članica bivše Lura grupe u jednu pravnu osobu,a obuhvatioreorganizacijui restrukturiranjekompanijei jačanje financijske stabilnosti. U protekle tri godine kompam/a je kontinuirano bilježila rast ukupnog prihoda i dobiti te stvorilapreduvjeteza daljnji rast. Sada započinjemo novo razdoblje u kojem želimo ostvariti strategiju prerastanja Lure u regionalnu prehrambenu kompaniju."

Upoznavši prisutne sa svojom odlukom da zadrži većinsko vlasništvo kompanije, kao i otvorenost za mogućnost povezivanja sa strateškim partnerom ali u manjinskom dijelu, što uključuje i mogućnost Lurinog ulaska u daljnje akvizicije u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj i u inozemstvu, gospodin Luka Rajić je na kraju svog izlaganja zahvalio dioničarima na iskazanoj" podršci daljnjem razvoju Lure te donošenju odluke o investiranju dobiti u njezin

dioničarima.

Po završetku

skupštine

dioničarima se obratio gospodin Luka Rajić, većinski vlasnik

Lure d.d., izrazivši zadovoljstvo postignutim rezultatima te odavši priznanje menadžmentu Lure i svim njezinim zaposlenicima na ostvarenim

Luka Rajić predsjednik Nadzornogodbora Lured.d.

Mljekarski Hst 8/2002.

RAZMIŠLJANJA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU,

TERENSKOG

AGRONOMA

Naš moto za kolovoz.

«STRATEGIJA SELJAKA TREBALA BI BITI!»

P" upiši svoje dijete u srednju poljoprivrednu školu

P" ne srami se da ti dijete bude seljak farmer, svoj gazda na svome, a ne nečiji sluga za 1.500,00 do 2.000,00 kuna mjesečno + da može dobiti otkaz kad god se to nekome svidi P" poljoprivreda+ proizvodnja mlijekaza mlade školovane seljake ima dobru perspektivu ~ P" svi će oni kroz 1O godina obrađivati od u PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, 50 do 100 jutara vlastite zemlje RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI P" od 15. kolovoza do 15. rujna sjetva novih travnjaka, sjetva luceme, sjetva STRATEGIJA I POLJOPRIVREDA crvene djeteline Strateg = glavni koordinator struke, glavni P" manje kukuruza, manje pšenice. vizionar, onaj koji ima viziju razvoja cjelokupne P" više trave, + više luceme, više krmnih poljoprivrede i vođenja seljaka kao malih međuusjeva privrednika, proizvođača poljoprivrednih P" više mlijeka - više mesa proizvoda u nemilosrdnoj borbi na otvorenom P" podjela posla. europskom i svjetskom tržištu, na bojištu P" poruka - sve što pojedu bikovi neka ekonomskog opstanka. Na tržištu gdje vladaju pojedu krave nemilosrdni zakoni profita, zakoni velikih P" po jednoj kravi godišnje zaradiš neto brojeva, znanja, rada i reda, suvremene tehnonajmanje 4.000,00 do 6.000,00 kuna x logije, visoko produktivne proizvodnje, sve 10 krava= 40.000,00 do 60.000,00 kn, jeftinijih poljoprivrednih proizvoda. a po jednom biku godišnje zaradiš Strategija = poljoprivredno privredna vještina, neto najviše 2.000,00 kuna x 10 nauka o razvoju nacionalne poljoprivrede, koja bikova = 20.000,00 kuna! istražuje i izrađuje u uzajamnoj vezi političke, P" ako pak toviš junad-tovi najmanje 40 ekonomske i specijalno privredne elemente do 50 komada i okani se krava i pripravljanja i vođenja nacionalne poljoprivred~ proizvodnje mlijeka za ekonomsko bojište otvorenog europskog 1 · P" od 1O i više krava s uzgojem vlastitih svjetskog tržišta. Koliko ima tehnologija toliko junica možeš pristojno živjeti ali ne ima parcijalnih strategija, razrađenih u dva dijela. za dugo, pa kroz sljedećih 5 godina I. PODMIRENJE NACIONALNIH POTREBA moraš povećati broj krava na 15, 20, II. IZVOZNE MOGUĆNOSTI - IZVOZNI 25, 30, 35, 40 grla. 1 jutro 1 krava + PROGRAMI ženski podmladak Gdje hrvatska strategija poljoprivrede 2002.

P" što imaš manji posjed to ga moraš godine pada u vodu ? intenzivnije iskorištavati Osnova svih strategija svih razvijenih P" radi, uči i radi, razmišljaj unaprijed zemalja je stručno osposobljavanje seljaka P" tjeraj politiku farmera kroz poljoprivredne škole, stručna osposobljenost u primjeni suvremene tehnologije i organizacije obiteljskog gospodarstva Koprivničko - križevačka županija ima 256 - obiteljske farme. sela i naselja i ako ove godine u različite poljoKoliko Hrvatska ima sela? privredne škole nije upisan iz svakoga sela barem Koliko je mladih seljaka u Hrvatskoj ove po jedan učenik koji je završio 8. razred, ne~a godine završilo 8. razred ? ništa od strategije razvoja poljoprivrede, poruka Je Koliko se mladih seljaka 2002. upisalo u s Dana travnjaka 2002., Koprivnica. Netko je trepoljoprivrednu školu?

re

M(jekarski list 8/2002.

23

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

ba<:> __upozo~ti _~atske seljake, da u Europskoj u~Jl na pouca1e 1 subvencije mogu računati samo ?m_proizv~ači poljoprivrednih proizvoda, koji rma1u zavrsenu srednju poljoprivrednu školu.

NAŠA OBITELJSKA GOSPODARSTVA NAŠI USPJESI Sto je najveći uspjeh u savjetodavnom radu na obiteljskom gospodarstvu? Najveći uspjeh u radu svakog poljoprivrednog savjetnika na nekom o~iteljsk~m ~ospodarstvu je kada uspije usmjeriti d11~te ~oie Je završilo osnovnu da se upiše u polJopnvrednu školu. Jedan odličan učenik svih 8 ~az:eda, polazi tečajeve engleskog i njemačkog Jezika, s~remao se za gimnaziju, ipak će se upisati u sredn1u gospodarsku školu u Križevcima.

Njegov otac ima preko 20 jutara zemlje. _ Djevojka iz drugog obiteljskog gospodarstva ~oie takoc:!erima više od 20 jutara zemlje, polazila Je trgovack~ školu, a na jesen će upisati drugi razred sredn1e gospodarske škole u Križevcima.

Smatram da ovo treba biti jedan od prvenstvenih zadataka poljoprivrednih savjetnika.

Rad s obiteljskim gospodarstvima i usmjeravanje nove generacije naših poljoprivrednika u poljoprivredne škole.

V

Obitelj Josipa Vrlca, Sigetec, općina Peteranec Josip i Marijana Vrlec, kćerka Danijela apso~ve.1:1.t pr~v~, Sunčica student predškolskog odgo1a 1 Velimir sa završenim prvim razredom srednje veterinarske škole u Križevcima čine gospodarstvo s 45 muznih krava.

VGos~stvo ima 28 jutara vlastite zemlje, od cega Je 1 Jutro okućnice. Sjetvena struktura 2002. godine je: 9 jutara talijanskog ljulja, 1 jutro klu~a~te oštrice, 1 jutro TDS. Ukupno 11 jutara zas11~ tr~vnjaka koje godišnje kose 5 do 6 puta.

NadalJe, 13 Jutara kukuruza i 3 jutra ječma nakon čije žetve se postmo sije kukuruz grupe 100. _Ki:n1-u_ s travnjaka spremaju u sjenažu i tretrra1u mokulantima, te u sijeno. Kukuruz siliraju kao cijelu stabljiku a posebno samo zrno.

Stočni fond: 14 muznih krava + 5 bređih junica + 5 junica zrelih za oplodnju + 5 mladih juni~ različitog _uzrasta. Staja je klasična s grab-. nerovrm vezom 1 sada je ograničavajući čimbenik po~ećanja broj_a mlije~nih krava i proizvodnje mlijeka. Uz staju postoje 3 trenč silosa za sjenažu i silažu te 1 trenč silos za kukuruznu prekrupu. .. Od _1985. do 2002. broj krava u proizvodnji mliJeka Je od 12 do 15. Proizvodnja mlijeka je od 24

Obitelj Vrlec najboljiu "tehnologijitalijanskogIju/ja'' 1985. do 2001. povećana sa 35.000 na 73.000 litara godišnje. Plan za 2002. je 80.000 litara mlijeka. _ Talij~1;s~ lj_~ljje u plodored uveden 1985. go?m~. 9od1sn~e SIJU7 do 10 jutara talijanskog ljulja 1Sk1J~c1vo u J_esenskoj~jetvi, a koji u proizvodnji o~taJe_sa~o ]~dnu godmu, kose ga 5 do 6 puta i ~lJedece 1es~~ ponovno preoravaju. Godišnje 0,5 Jutra ostavl1a1uza vlastitu proizvodnju sjemena a novo originalno sjeme kupuju svake 4 godine. ' Josip i Marijana Vrlec uvijek su imali vrem~na dolaziti na sva predavanja, bili su gotovo na SVlffi-~~ručnim ekskurzijama u Sloveniji, Italiji i Austn11, ponekad su i sami odlazili osobnim automobilom neke stvari još jednom pogledati i prostudirati. _Jos~p Vrlec vrlo uspješno surađuje sa svojim JJ?lJ~pnvrednim savjetnicima. Dobitnik je prizn1an1~HZP~~ za__usvajanjesuvremene tehnologije u pr01zvodn11ml11ekana Danima travnjaka 2001.

Obitelj lvana Ritoše, Male Hlebine, općina Hlebine l!z oca Ivana i majku Mariju, djeca Matija, Mart~~ i Ana M~r~ja te roditelji Mara i Josip za~luzru su za usp1esno vođenje gospodarstva. U prilog _tome ~ovori i činjenica da je Matija polaznik sredn1e veterinarske škole u Križevcima. ~ospodarstvo ima 40 jutara vlastite zemlje + 3 u zakupu. Okućnica je velika 2 jutra + 30 jutara u neposrednoj blizini.

Sje_t:venastruktura: 11 jutara zasijanih livada, 1~ Jutara k~~u~za, 3 jutra pšenice, 4 jutra ječma, 4 Jutra zobi 1 2 Jutra soje.

Struktura stada: 13 krava + 4 bređe junice + 2 Mlfekarski list 8/2002.

RAZMIŠLJANJA

junice za pripust + 4 mlade junice i 27 muške junadi u tovu, različitog uzrasta.

Tijekom godine dnevno isporučuju od 120 do 160 litara mlijeka. Od 25. ožujka do kasne jeseni svakodnevno hrane krave košenom zelenom krmom + kukuruznom silažom i sijenom. Staja je klasična s grabnerovim vezom.

U vrhu laktacije najbolja krava doji 22 litre, a najslabija 15 litara mlijeka dnevno. U pripremi je izlučivanje svih krava ispod 18 litara. Mijenjaju i ishranu teladi s prelaskom na minimalne količine mlijeka. Ove godine izgradit će i veći ispust za krave, da bi se mogle kretati i biti na suncu.

Godišnje uzgoje oko 5 junica. Sav raspoloživi vlastiti kapital ulažu u kupnju zemlje i okrupnjavanje posjeda.

Sjenažu spremaju unatrag 2 godine.

Plan za 2002. je zasijati još 4 jutra talijanskog ljulja + 2 jutra luceme.

Prošle godine travnjaci su košeni 4 puta.

U sklopu gospodarstva izgrađena je vlastitim sredstvima nova «mljekara» -sabirna mjeeto, jedna od najljepše uređenih na području cijele Zupanije.

TERENSKOG

AGRONOMA

ObiteljRitoša porednovoizgradenogsabiralištamlijeka -jedna od najljepšeuređenih "mljelearau Hrvatskoj 0

Plan razvoja: lauf staja za 40 krava i da sin Matija završi srednju veterinarsku školu u Križevcima. Ivan Ritoša je dobitnik priznanja HZPSS za usvajanje i primjenu suvremene tehnblogije u proizvodnji mlijeka na danima travnjaka 2002.

STOČARSKE IZLOŽBE

••.

IV. STOČARSKA IZLOŽBA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.

Povodom Dana općine Sveti lvan Žabno, 23. lipnja 2002. godine održana je i IV. stočarska izložba Koprivničko - križevačke županije.

Sv. I. Zabno povijesno je poznato po uzgoju kvalitetnog simentalskog goveda i promicanju stočarske proizvodnje. 15.03.1908. godine osnovana je prva značajnija marvogojska udruga za uzgoj čistokrvnog simentalskog goveda. Ta udruga je od osnivanja, 1908. godine radila neprekidno i vodila potrebnu evidenciju, ali se različito zvala u različitim vremenskim periodima. Nekoliko godina po osnivanju udruge uzgajatelji, članovi tadašnjih udruga, uvidjeli su potrebu za udruživanjem postojećih udruga u Savez.

Utvrđeno je da sjedište Saveza marvogojskih udruga Hrvatske i Slavonije bude u Svetom lvanu Žabno, a početak rada Saveza je 1913. godine koju i smatramo početkom organiziranog provođenja uzgojna - selekcijskog rada u govedarstvu Hrvatske.

V

M!:fekarskilist 8/2002.

Pokrovitelji ove izložbe u Sv. I. Žabno bili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Koprivničko - križevačka županija i Općina Sveti lvan Žabno. Organizatori izložbe bili su Koprivničko križevačka županija, Hrvatski stoč~sko selekcijski centar i Općina Sveti lvan Zabno. Svoj posebni doprinos u svojstvu domaćina izložbe dala je selekcijskav služba Sveti lvan Zabno i Općina Sveti Ivan Zabno.

Prilikom otvorenja izložbe okupljenim izlagačima i posjetiteljimay obratila se više govornika: ispred Općine Sv. I. Zabno načelnik Općine gosp.

Vladirnir Oguman, ispred Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dr. se. !van Jakopović, ispred Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra dr. se.

Milan Bolić, nakon čega je župan Koprivničko križevačke županije gosp. Josip Friščić proglasio izložbu otvorenom.

Nakon službenog otvorenja izložbe pristupilo se ocjeni izložbenih kolekcija goveda. Ukupno je ocijenjena sedam kolekcija različitih kategorija goveda. Unutar svake kolekcije birano je prvo, drugo i trećenagrađena grlo te posebno prva i druga pratilja i šampionsko grlo izložbe.

V

25

STOČARSKE IZLOŽBE

...

Vlasnici svih nagrađenih grla dobili su novčane i brojne naturalne nagrade raznih sponzora, a svako prvonagrađena grlo, pratilje i šampionsko grlo, pored navedenog dobilo je diplomu HSSC-a.

Vlasniku šampionskog grla uručeno je i zvono HSSC-a koje je voditelju govedarskog programa D. Praniću pomogao uručiti dr. se. I. Jakopović.

Svaki izlagač nagrađen je minimalnim novčanim iznosom u vidu dnevnice koju je osigurala Općina Sv. I. Žabno.

Izložbu je svojom nazočnošću nakratko uveličao predsjednik Hrvat~kog Sabora gosp. Z. Tomčić koji je u Sv. I. Zabno bio povodom proslave navedenog Dana općine i prigodnog otkrivanja spomenika S. Radića.

Pregled prvonagrađenih grla po kolekcijama: 1. U kolekciji junica simentalske pasmine prvonagrađena je junica MAZA žb 06047101 čija je majka u max. III. laktaciji proizvela 5.860 kg mlijeka s 4,00% mliječne masti i 3,5% bjelančevina.

Uz_gajateljjunice je Alojz Benković, Habijanci, Sv. I. Zabno.

2. U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvonagrađena je krava SUTLA žb 06039046 koja je u prvoj kontroli proizvela 25,6 kg mlijeka s 3,46% mliječne masti i 3,38% bjelančevina.

Uzgajetelj ove krave je Dragutin Beštek, Kuštani, Sv. I. Zabno.

3. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvonagrađena je krava HANI žb 21044603 koja je u I. laktaciji proizvela 6.699 kg mlijeka s 4,20% mliječne masti i 3,60% bjelančevina.

U:2~gajateljove krave je Ivan Carević, Cepidlak, Sv. I. Zabno.

4. U kolekciji bikovskih majki prvonagrađena je krava SENA žb 06004753 koja je u max. II. laktaciji proizvela 6.734 kg mlijeka s 4,30% mliječne masti i 3,60% bjelančevina.

Uzgajatelj ove krave je Dragutin Beštek, Kuštani, Sv. I. Žabno.

5. U kolekciji junica holstein-friesian pasmine prvonagrađena je junica STELA žb 26003885 čija je majka u max. II. laktaciji proizvela 7.152 kg mlijeka s 3,40% mliječne masti i g,40% bjelančevina.

Uzgajetelj ove junice je Zeljko Piškorić, Markovac, Sv. I. Zabno.

6. U kolekciji prvotelki holstein-friesian pasmine prvonagrađena je krava AST A žb 26002885 koja je u prvoj kontroli proizvela 34,0 kg mlijeka s 4,20% mliječne masti i 3,36% bjelančevina.

Uzgajatelj ove krave je Marijan Hartman, Sv. I. Žabno.

7. U kolekciji ostalih krava holstein-friesian pasmine prvonagrađena je krava RISA žb 26001378 koja je u I. laktaciji proizvela 7.248 kg mlijeka s 4,0% 26

mliječne masti i 3,6% bjf;_lančevina.

Uzgajatelj ove krave je Zeljko Piškorić, Markovac,

Sv. I. Žabno.

Za prvu pratilju izabrana je krava iz kolekcije ostalih krava holstein-friesian pasmine DUMEKO žb 26000268 koja je u max. II. laktaciji proizvela 9.100 kg mlijeka s 4,40% mliječne masti i 3,50% bjelančevina.

Uzgajatelj ove krave je Marijan Hartman, Sv. I. Žabno.

Za drugu pratilju izabrana je krava iz kolekcije ostalih krava simentalske pasmine PLEMENKAžb 21044812 koja je u I. laktaciji proizvela 6.943 kg mlijeka s 4,10% mliječne masti i iso% bjelančevina.

Uz_gajateljove krave je Martin Corc, Cirkvena, Sv. I. Zabno. Šampionskim grlom proglašena je krava SANA žb 06014340 koja je u max. II. laktaciji proizvela 7.717 kg mlijeka s 3,90% mliječne masti i 3,10% bjelančevina.

Uzgajč!telj ovog grla je Ivan Carević, Cepidlak,

Sv. I. Zabno.

Pored navedenih kolekcija na ovoj izložbi predstavljena je i kolekcija simentalske pasmine po kravi SUMI žb 80117737 koja spada u kategoriju bikovskih majki. Ova krava je u max. V. laktaciji proizvela 9.458 kg mlijeka s 3,50% mliječne masti i 3,20% bjelančevina. U kolekciji su prikazane krava Suma i njezinih pet kćeri od kojih su tri u kategoriji bikovskih majki (jedna od njih je krava Sena, prvonagrađena u kolekciji bikovskih majki na ovoj izložbi), jedna prvotelka ( krava Sutla, prvonagrađena u kolekciji prvotelki simentalske pasmine na ovoj izložbi) i jedna junica. Navedeni podatci govore o kvaliteti ovih vrijednih grla koja su u štali istog uzgajatelja, Dragutina Bešteka iz Kuštana.

Kao posebnost vrijedna pažnje prikazana je krava sa životnom proizvodnjom, MALENKA žb 80116748 koja je od 07.08.1989., kada se prvi puta otelila pa do sada, otelila 17 teladi a tri puta blizance. Krava se i nadalje nalazi u reprodukciji. U do sada ostvarenih 13 laktacija proizvela je oko 51.220 kg mlijeka s prosječno 3,80% mliječne masti i 3,20% bjelančevina.

Uzgajetelj ove krave je Milka Ječmenjak, Cirkvena, Sv. I. Zabno.

Uz sve navedeno prikazane su i kolekcije od po pet kćeri po biku holstein-friesian pasmine RUD HB 308 i biku simentalske pasmine RAMONU HB 7215. Takve kolekcije nisu već duže vrijeme viđene na stočarskim izložbama budući da je dosta teško skupiti dovoljan broj dobrih grla po jednom ocu, tako da je ovo za svaku pohvalu.

Osim govedarskog dijela na izložbi su bile zastupljene i druge vrste stočarske proizvodnje: ovce i koze.

Mljekarski list 8/2002.

Inovativna rješenja za higijenu u poljoprivredi

Ecolab nudi inovativna rješenja za profesionalnu primjenu u bolnicama, velikim praonama, objektnoj higijeni, pogonima koji prerađuju prehrambene proizvode i u poljoprivredi.

Na području poljoprivrede kao proizvođača prehrambenih proizvoda nudimo rješenja za higijenu izmuzišta, muznih uređaja i posuđa, kao i za higijenu i njegu vimena.

Vi kao proizvođač mlijeka želite, vašim svakodnevnim radom, postići najviše rezultate sa vašim životinjama.

Porast produkcije mlijeka i veličine stada zahtijeva konsekventne higijenske mjere prije i poslije mužnje, da bi se održalo zdravo vime.

Uz uklanjanje nečistoće i klica postižete bolju ugodu za životinju što stimulira veću proizvodnju mlijeka.

Kao servisni partner naših kupaca stojimo vam sa našim snažnim kolektivom na raspolaganju.

ECOIAB Zagreb d.o.o.

Kućerina 5, tel.

01 36 51 383 fax. 01 36 51 388

IZ

SAVJETODAVNE

PRAKSE

JR!l.&71 JJIE~JJIE [IJJmJJJ11J~JJ[U] ~rm~m ~JJJm@ ll:WAYLJ!lJIE1J(Q)JW /])(Q)[{)J~[PJ][E[}{W o

Još prije nekoliko godina putovanjem kroz nama susjednu Sloveniju i Austriju uočavali smo mnoštvo bala, a znatiželjnim turistima njihov sadržaj je bio gotovo nepoznanica. Danas se ta slika može vidjeJi i na travnjacima u okolici.Križevaca, Sv.Ivana Zabno ili ukoliko se vozite prema Kalniku. To mnoštvo bala proizveli su mnogobrojni vlasnici strojeva za spremanje sjenaže kojih u Republici Hrvatskoj ima oko stotinjak. Naravno da je uvođenje takve vrste tehnologije za spremanje kvalitetne voluminozne hrane - sjenaže imalo podršku i u smislu edukacije proizvođača krme. Ne zanemarivši i drugi oblik spremanja sjenaže u silos, pogotovo kao nešto jeftiniji način proizvodnje, HZPSS je još od 1996. godine krenuo u prezentacije i predavanja o spremanju sjenaže u bale, te uveo i tradicionalni godišnji sastanak vlasnika balirki i uvijača radi razmjene iskustva u tom poslu. U svrhu popularizacije sjenaže i načina da se što kvalitetnije proizvede krma osmišljena je i natjecanje u spremanju sjenaže u plastične bale. Prvi puta takva vrsta natjecanja održana je u Križevcima 2001. godine, a prema dostupnim informacijama ono je jedinstvena kako kod nas, tako i u čitavoj Europi, a možda i na svijetu.

Kako su Križevci i rijegova okolica već uvelike poznati po sjenaži, nastavilo se, i ove godine, natjecanje u spremanju sjenaže u plastične bale.

Natjecanje je održano 8. lipnja na vježbalištu Visokog gospodarskog učilišta. Organizatori su Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Visoko gospodarsko učilište Križevci.

Pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Koprivničko-križevačka županija i Grad Križevci. U ulozi generalnog sponzora, kao i lani, našla se tvrtka PSC Ferenčak iz Križevaca, no ovog puta uz inozemnu tvrtku Trioplast iz Svedske, koje su osigurale repromaterijal za sve natjecatelje, a gorivo tvrtka Širjan.

Osim toga još tridesetak tvrtki iz raznih dijelova Hrvatske sponzorirala je natjecateljske ekipe.

Ove su godine pravila za natjecanje kao i lista kriterija za ocjenjivanje neznatno promjenjeni u odnosu na prethodnu, te je sve pojednostavnjeno. Repromaterijal za natjecanje bio je po izboru natjecatelja, odnosno prema tehničkim mogućnostima preše i uvijača. Vrijeme prešanja V

28

Piše:Dario Zagorec,dipl. ing.

Vlastiti izum - uvijanjebalebez uvijača jedne bale bilo je ograničeno na 6 minuta kod vezanja u špagu, te 5 min. kod vezanja u mrežu.

Ocjenjivana je ukupno 10 elemenata. Prvi kriterij za ocjenjivanje bio je skupljanje zboja, odnosno čistoća rada. Kod zbijenosti bale ocjenjivanje svakog suca bilo je po svom viđenju. Oblik bale je kao kriterij značajno utjecao na konačnu ocjenu.

Nepravilno oblikovane bale dobivale su i do 10 negativnih bodova. Međutim, velike razlike mogle su donijeti ekipi i diskvalifikaciju. Korištenje veziva sudačkom timu zadavalo je dosta posla kod b_rojanja krugova. Naime, ako je kod korištenja špage napravljena 11,5-12,5 krugova, nisu se dobivali negativni bodovi odnosno taj razmjer uzet je kao optimum. No svatko tko je napravio manje od 11,5 krugova, dobio je 3 negativna boda po svakom krugu. Više od 12,5 napravljenih krugova također je ocijenjena negativnim, a kod korištenja mreže optimalno se računalo između 2,5 i 3,5 kruga. Svaki krug za više od 3,5 kruga nosio je 3 negativna, a za manje od 2,5 kruga mreže svaki krug nosio je čak 5 negativnih bodova.

Kod uvijanja bale ocjenjivala se sljedeće: broj omotaja kao prvi kriterij, gdje je poželjan broj omotaja za foliju širine 500 mm bio 33, dok je za foliju širine 750 mm bio 20. Bwj omotaja veći od poželjnog kao i manji dobio je kaznene bodove.

Za položaj folije na nosaču uvijača dobilo se i do 10 negativnih bodova. Za prekoračenje vremena uvijanja za svakih 5 sekundi mogao se dobiti 1 negativan bod. Istezanje folije značajno je moglo M{jekarski li,st 8/2002.

IZ SAVJETODAVNE

utjecati na kvalitetu uvijanja te je stoga kod ocjenjivanja bilo potrebno mjerenje širine folije na bali (380-420 mm za foliju širine 500 mm, te 580620 mm kod folije 750 mm su bile poželjne izmjerene širine folije na bali). Izvan navedenih mjera za 1 cm manje ili više davao se 1 negativni bod. Posljednji kriterij opći izgled bale kojeg su činili pravilni oblik, dobra zbijenost, pravilnost i ujednačenost rubova, pokrivenost folijom, zaljepljeni slojevi folije i dr., ocjenjivala se po viđenju od 0-10 negativnih bodova. Negativni bodovi su se na. koncu zbrajali i naravno natjecatelji su trebali skupiti što manji broj negativnih bodova.

Sudački tim za ocjenjivanje činili su struč­ njaci HZPSS-a. Masu za spremanje sjenaže činio je DTS s dominacijom talijanskog ljulja. Neposredno prije natjecanja "Organizacijski odbor" obavio je raspodjelu nagrada za prva tri mjesta te specijalne nagrade.

Na natjecanju je sudjelovalo 13 ekipa. Natjecatelja je bilo iz Bjelovarska-bilogorske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke i Karlovačke županije. Ekipa (Zlatan Sučić) iz sela Marinovec imala je samo jedan traktor koji je vukao prešu zajedno sa uvijačem, te je to bio ove godine novitet u tehnološkom smislu. No, braća Marvin iz sela Babinac prikazali su svoj vrijedan "izum" koji nije sofisticiran, ali vrlo dobro funkcionira. Naime, prikazali su svoj "uvijač" za omatanje bala - bicikl. · Na službenom otvaranju uz ravnatelja HZPSS-a dr. se. Ivana Katalinića i dekana VGU iz Križevaca dr. se. Ljudevita Plačka na poljoprivrednu tradiciju ovog kraja, ali i na povećanje proizvodnje mlijeka kao odraz kvalitetne sjenaže, osvrnuli su se i dr. se. Ivan Jakopović iz MPŠ-a, gradonačelnik grada Križevaca Branko Hrg, te Darko Koren, zamjenik župana.

Prvo mjesto obranili su Zvonko Jež i Zoran Radiček iz Soprana, općina Kalnik. Drugo mjesto ovog puta osvojila je ekipa iz Zagrebačke županije, Vinko Bukal i Predrag Grđan (Brezine), dok su treći bili Franjo Barčan i Goran Međimorec iz Cepidlaka, kraj Sv. I. Žabno, za što su im uručene i "diplome". Specijalne nagrade dobile su još i najmlađa i najstarija ekipa, braća Marvin za svoj izum bicikl-uvijač, te ekipa iz najudaljenijeg mjesta (Robert Domladovac i Željko Šebečić, Lazina, Karlovačka županija). Kao jedina žena natjecatelj Ivančica Lalić iz Gračine pored Križevaca, sa suprugom Zdenkom, nagrađena je sedmodnevnim odmorom na moru. Također i svi ostali sudionici natjecanja dobili su prigodne Mljekarski list 8/2002.

PRAKSE

nagrade sponzora te "priznanja" za sudjelovanje.

Prva nagrada bila je: 1.000 kn pokrovitelja Grada Križevci, kristalna vaza s logotipom HZPSS-a, mreža za baliranje dužine 3.000 metara generalnog sponzora tvrtke l?SC Ferenčak iz Križevaca, prskalica 300 lit. tvrtke Jurval iz Vrbovca itd.

Osim novčanih nagrada, u vrijednosti 500 odnosno 250 kn, drugo i treće plasirani dobili su i niz vrijednih robnih nagrada. Vrijedno je spomenuti još da se uspješno predstavila ekipa Srednje gospodarske škole sa svojim novim strojevima i svojom najmlađom ekipom koja je sigurno potencijal za kvalitetno obavljanje ovog posla i u budućnosti.

Okupljanja na ovakvoj vrsti manifestacije sigurno imaju višestruko značenje· - natjecateljska, poučno i promotivno. Neke procjene govore da se u Hrvatskoj sjenažom kao voluminoznom krmom hrani oko 40 % krava na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave komercijalnom proizvodnjom mlijeka. Ako uzmemo u obzir i sjenažu spremljenu u silose, kao značajni udio u konzerviranju trave, na području Križevaca taj postotak je gotovo dvostruko veći i iznosi preko 70 %. Tome je zasigurno doprinijela i popularizacija kvalitetnog spremanja sjenaže u bale. Time· smo poboljšali kvalitetu, ali i povećali količinu mlijeka.

No, da bismo danas bili aktualni ne smijemo zatvarati oči pred mogućnostima koje nam pruža nova tehnologija i nova tehnika koja se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, a to nam je i motiv da razvijamo našu proizvodnju u smjeru kvalitete i novih izazova, Kvaliteta u poljoprivrednoj proizvodnji postala je osnovna vodilja i poljoprivrednicima i savjetnicima, ali i svim ostalim struč­ njacima koji joj svojim znanjem pomažu u razvoju.

Poduka o baliranjusjenaževeć od najranijedobi 29

MAJ KA BOŽJA 8 ISTRI ČKA

V

V

MAJKA IOIJAllffRICIA

Mjesec kolovoz nam donosi čak četiri blagdana posvećenih blJ Blaženoj Djevici Mariji, pa je dostojno i pravedno da i naš list .5 posveti Njoj, "Duši duše Hrvatske", ovaj skromni članak. o..

Na mnogim mjestima diljem "lijepe naše" od Mure do :a ,<.J Jadrana, od Sutle do Dunava slavi se Mari1·aMa1·kaSina Božjega, a ·t osobito u Hrvatskom nacionalnom Marijinom svetištu u Mariji 7s; Bistrici. Ovo nekad skromno mjestance nalazi se na sjevero- ~ istočnim obroncima Zagrebačke gore, ispod Vinskog Vrha, na nadmorskoj visini od 191 m, a na desnoj strani potoka Bistrice.

Ono je danas na jugoistočnom rubu Krapinsko-zagorske županije.

Višestoljetna povijest Prvi povijesni spis o postojanju rimokatoličke župe u Bistrici potječe iz 1334. godil}-e sa crkvom posvećenom apostolskim prvacima Petru i Pavlu. Cudotvorni kip presvete Bogorodice potječe iz 15. stoljeća, a djelo je nepoznatog pučkog majstora koji ga je izradio iz drveta i crne je boje.

Marija se blago smiješi i ulijeva nadu onima koji joj se mole, a mali Isusu njenom naručju radoznalo ih gleda. Usmena predaja kaže da se taj kip prvotno častio u kapeli na Vinskom Vrhu gdje je danas glavni oltar Gospe od svete Krunice, pa se ta barokna crkvica smatra Prasvetištem na Vinskom Vrhu. To razdoblje trajalo je do 1545., kada je bistrički župnik Pavao, zbog turske opasnosti, prenio kip u Bistricu i zakopao ga ispod pjevališta ne odavši nikome tu tajnu. Bilo je ukupno dva skrivanja i dva našašća čudotvornog kipa. Prvi puta bio je skriven 43 godine, drugi puta 34 godine pa je konačno našašće bilo 1684. Od onda do danas javno ga slavi i časte mnogobrojni vjernici iz domovine i susjednih država.

Novije doba Hrvatski sabor je na temelju svog zavjeta podignuo 1715. novi glavni oltar i dao sagraditi cestu od Kašine preko laza do Bistrice. Papa Benedikt XIV. podario je Svetištu povlasticu potpunog oprosta onima koji se u njemu ispovijede, pričeste i izmole propisane molitve.

D_,anašnjiizgled proštenišne crkve potječe iz osamdesetih godina 19. stoljeća za župnikovanja opata Dr. Jurja Zerjavića velikog dobrotvora. Nacrte je izradio arhitekt Herman Bolle pa su crkva, glavni oltar, toranj, arkade i kapele sv. Josipa i sv. Katarine izrađene u neorenesansnom njemačkom stilu, što nisu odobravali svi

Zemljopisni položaj Finska je najsjeverrnja država na svijetu, površine 338.144 km 2 Više od četvrtine područja nalazi se u polarnom krugu gdje ga pokrivaju tundre. S juga i zapada okružena je Baltičkim morem. pa je stoga zovu »Kći Baltika«. Na jugu se taj dio Baltičkog mora naziva Finski zaljev, a na zapadu Ratnički zaljev. Na sjeverozapadu je kopnena granic.:1 sa Švedskom. a na istoku s Ruskom Fedcraci.jom.

Na jugo-zapadu nalazi se mnogo otočića, a većih od 100 m~ nna više od 80.000. Jezera pokrivJju oko 1()% ukupne površine Finske, pa se nazivaju "oči finskog krajolika,,. fma ih hlizu 188.000.

Rijeke su vcfo10m kratke, najduža je Kcmikoji-Tirinen na s1cveru ,'3()

Jf(jekorski list ,'i2002.

MAJKA BOŽJA BISTRIČKA

Kraljica Hrvata U zbivanjima između dva svjetska rata najvažniji događaji bili su: podjeljivanje Svetištu naslova bazilike, što je 1923. učinio Sv. Otac Pijo XI. i krunidba čudotvornog kipa. To se zbilo 7. srpnja 1935., a krunidbu je obavio zagrebački nadbiskup i hrvatski metropolita Dr. Antun Bauer. Krune Marije i Djeteta su zlatne, izrađene u obliku starih hrvatskih kraljevskih kruna, a dar su hrvatskoga naroda.

Prigodnu propovjed i posvetu pred 30.000 hodočas­ nika izrekao je tadanji nadbiskup - koadjutor Dr. Alojzije Stepinac. Grad Zagreb je tom prilikom darovao zlatni kalež. Tako je Blažena Djevica Marija proglašena Kraljicom Hrvata, a "Rajska Djevo kraljice Hrvata" ispjevao je isusovac Petar Perica. Spomenute krune stavljaju se samo u posebnim prilikama.

Neslomljiva vjernost Usprkos velikom trudu komunističkih vlasti da slome u hrvatskom narodu vjeru u Boga i vjernost sv.

Crkvi rimokatoličkoj održan je 15. kolovoza 1971.

Završetak "VI. međunarodnog mariološkog kongresa" u Mariji Bistrici uz nazočnost oko 150.000 hodošasnika. Sv. Oca Pavla VI. zastupao je kardinal Franjo Seper, bivši zagrebački nadbiskup od 1960. do 1968.

Iste godine 3. prosinca koja se poklapa s političkim pokretom "Hrvatsko proljeće", proglasili su hrvatski biskupi Marijina bistričko proštenište "HRVATSKIM NACIONALNIM SVETISTEM MAJKEBOŽJE BISTRIČKE- KRALJICEHRVATA".

Drugi velebni hodočasnički skup katoličke Crkve

u Hrvata zbio se 9. rujna 1984. kada je pred 400.000 završilo slavlje "Trinaest stoljeća Hrvata". To je slavlje bilo ujedno Nacionalni euharistijski kongres - NEK' 84. Međutim, vrhunski događaj u Mariji Bistrici bio je u subotu 3. listopada 1998. kada je Sv. Otac IVAN PAVAO II. pred· čudotvornim kipom Majke Božje Bistričke proglasio blaženim bistričkog hodočasnika kardinala ALOJZIJA STEPINCA, a na molbu, koju je pred 500.000 vjernika izrekao današnji zagrebački nadbiskup preuzvišeni gosp. Josip Bozanić.

Za sve navedene velebne skupove posebno je zaslužan bistrički župnik Mons. Lovro Cindori.

Nakon postavljanja Križnog puta na kalvariji, najveći građevinski zahvat u povijesti Marije Bistrice bio je onaj iz 1998. kada je završeno uređenje crkve na otvorenom koje se sastoji od oltarnog prostora s baldahinom, povišenjem za pjevače, posebno za uzvanike, te polukružnog popločenog prostora sa sjedalima za vjernike. Ovaj prostor predstavlja skladnu cjelinu s bazilikom, tornjem, župnim dvorom i zgradom za ispovijedanje. Novo doba nije donijelo vjersku indiferentnost, nego po zagovoru Majke Božje, zamah i zanos kakvog do sada nije bilo. Veliku zahvalnost upućivali su Hrvati Majci Božjoj za ostvarenu državnu nezavisnost.

Na kraju se opraštamo s pjesmom hodočasnika kada s puno smirenja i nade ostavljaju proštenište: ''Mi ti ruke prui.amo,srcem te pozdravljamo,Zbogom, zbogom,zbogomMarijo!".

Za podatke korištene u ovomflanku zahvaljujemo knjižici-vodiču "MAJKA BOZJA BISTRIČKA" gosp. Dr. Zvonimira Kurečića, u izdanju Biblioteke ''Turizam i baština" u Zagrebu, 2000. godine. O

(552 km). Finska je većinom ravničarska zemlja, srednja uzvisina je samo 152 m, a najviši vrh dostiže 1.328 m u Laponiji, gdje su brda visoka i okrugla. Finsko kopno diže se iz Baltika godišnje za 0,5-0,8 cm.

Klimu karakteriziraju hladne zime (do -20°C) i topla ljeta do +30°C. Velika romantika Finske je na dalekom sjeveru, gdje bijele ljetne noći traju 73 dana, a polarne noći, kad sunce ostaje ispod horizonta, 51 dan. Oborina nema mnogo: na jugu 700 mm i 400 mm na sjeveru.

Stanovništvo Stanovnika ima oko 5.200.000, a po kvadratnom kilometru samo 17. Većina od 93,5% su Finci, porijeklom T avasti i Kareli. Finaca sa švedskim materinjim jezikom ima 6% i oko 17.000 Laponaca na sjeveru koji se bave lovom i ribolovom. Broj izbjeglica se ograničava, a uglavnom su iz bivšeg Sovjetskog Saveza.

Finski jezik pripada skupini ugrofinskih

jezika, a službeni j~ i švedski jer je Finska skoro 700 godina bila dio Svedskog kraljevstva.

Po vjerskoj pripadnosti 85,6% su luterani, 1% pravoslavci, te ostale kršćanske zajednice, nešto muslimana i židova.

Porast stanovništva je, kao u svim razvijenim zemljama, porazan, iznosi 0,4%. Stanovništvo je sve starije. 51 % stanovništva su žene, a imaju izborno pravo od 1906. Finci vole stanovati u vlastitoj kući okruženoj vrtom. Za Fince se kaže da su «on line" nacija jer imaju najveći broj mobilnih telefona i internet priključaka po glavi stanovnika na svijetu. Država jamči svim građa­ nima određen minimum životnog standarda.

Unutar EU Finska je među vodećim zemljama po socijalnom i zdravstvenom osiguranju.

Državno uređenje Finska je ustavna republika kojoj se parlament (Eduskunta) sastoji od 200 zastupnika biranih na 4 godine. Predsjednika republike biraju

• KRALJICA HRVATA hodočasnika kršćanstva u

umjetnički krugovi u Hrvatskoj.

PONAVLJANJE

Ml/ekarski list 8/2002.

JE MAJKA ZNANJA ...

31

PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA

izravnim izborima, a sada tu vrhovnu čast obnaša gđa: Ta~j~ ~~lo$en_~oja i~a nadležnosti u vanjskoj politici 1 pitanjima sigurnosti. Izvršnu vlast obavlja Drž~vni savjet (Vlada) koji je koalicijonal~n (sasta~IJen od pet stranaka). Najbrojnija je Fmska s~Cljal-demokratska stranka. Glavni grad je prekrasni HELSINKI s 546.317 stanovnika.

VYP.!avadržav~ je p~dijeljena na 5 pokrajina i ?tocie Aland. Nacionalni blagdan je 6. prosinca jer Je 1917. proglašena nezavisnost od Rusije.

O gospodarstvu

općenito

Gla".'ne oznake finskog gospodarstva ne razlikuju se bitno od drugih članica Europske Unije. Glavne gra:1e gospo~arstva su~jeluju u stvaranju drustvenog proizvoda u ovim postotcima: poljoprivreda 3,9 % industrija 27,4 % uslužne djelatnosti 65,3 % R~alni. porast vrijednosti društvenog proizvoda iznosi u razdoblju nakon 1997. godine 4-6 %. Vrijednost izvo~a iznosio je krajem toga razdobl)a 211.~?5 mil: USA dolara, a sastojao se od s~roJe~a,_pnJevoznih sredstava, papira, telekomunikacijskih aparata, kemijskih proizvoda i dr.

Vodeća grana je visokotehnološka industrija predvođena tvrtkom NO KIA. ___Yrijednost uvezenih roba je pedesetak ~ihp~na do~ra manja od iz~oza. Inflacija je ~znos~la 1,8 ¼. Nezaposlenost Je u doba recesije 1znos~~agotovo 20 %, ali se tijekom 2000. godine SJ?a1:1ila na 10 %, a predviđa se i daljnje sman1~n1e_do 8 o/~.I u doba najveće nezaposlenosti ni1e bilo nemira kao npr. u Francuskoj.· Pomoć nezaslenima iznosi 60-66% od radničke zarade.

Mlađi od 25 godina moraju se uključiti u neki oblik prekvalifikacije pa tako postoji stalan sustav obrazovanja odraslih.

U 1_999._ fins~ ?ruto društveni proizvod po stanovniku 1znos10 Je 23.400 eura, koji je Finska 12rihvatila kao svoju valutu.

Zivjeti od .šuma Stoljećima

su šume za Finsku od primarne važnosti za stjecanje nacionalnog dohotka i ostvarivanje blagostanja. Postoji 440.000 vlasnika šuma, a državno vlasništvo je 33 % površina.

Gotovo tri četvrtine Finske pokriveno je šumama, a _~~gajem i korištenjem je obuhvaćeno 26,3 milijuna hektara. Vrste šumskog drveća ovako su raspoređene: na jugu hrast, jasen i javor, u središnjem dijelu lipa i joha, a na sjeveru norveška omorika i šumski bor. Nakon ledenog doba prvo su se pojavile breze.

Upravljanje šumama obavlja se prema zaključcima «Konferencije Ujedinjenih Nacija o ok~lišvu_ i ra;Zvoju. (UNCED)» od 1992. koji ukl1ucu1u tn načela: ekonomski, ekološki i

32

soc~jalni. Finci, 1?-eđu~im, _ stoljećima uzgaJaJU svoje š~me vodec1 bngu 1 o svojim budućim gener_ac11ama.M_nogev?bitelji ljubomorno čuvaju vlasništvo šuma iako zive u gradovima.

Reg_enera~ija ~_ur_n!obavlja se prirodnim putem na 1edno1 trecm1 suma, a ostale biološko-tehni~~-im mjerama. Svake godine zasade oko 150 mil11una sadnica. Godišnji prirast drva računa se :1~76 milijuna kubika. Industrija papira zaposl_1~va38.695 radnika, a proizvodnja vrijedi 3,5 b1hona eura. Sume su Fincima duhovni dom nadahnjuju sve vrste umjetnika, one su simbol SLOBODE I SIGURNOSTI.

Poljoprivreda U prospektima, kojima smo raspolagali, nema mnogo podataka o poljoprivredi. U članku «Od far~e do tvornice>'.navodi se da je još u tridesetim godmama 20. stoljeća oko 60 % Finaca živjelo od poljo~rivre~e, ali ~e broj sedamdesetih smanjio na cetvrtmu. Fmska Je postala industrijsko društvo.

Danas postoji 107.380 farmi većih od 5 ha.

Prosječna. ratarska površina iznosi 24 ha, pa se zove '.<aktivna farma». Prosječni prinos pšenice po 1 ha Jest 3,7 tona, čime se namakne 74 % za potrebe st~novništva. Broj stoke iznosi 1,1 milijun gr~a. MlJe~ars½a proizvodnja je u viškovima i postoje pote~k~ce u odnosu na EU. U južnoj (?strobothmu nalaze se nepregledna polja «koia se šire_dokle pogled očiju seže i još iza toga». Zuta pol1a uljane repice daju poseban koloristički čar tom zelenilu. · Ljeti su prve poslastice jagode, mladi krumpir s ma~lacem i koprom. Nježna rabarba je prvo voće za pite. U srpnju jedu borovnice, barske kupine gr~~ak, krastavce i rajčice. Svježe povrće kuhaju ~ mh1eku, a vrhunac gastronomskih užitaka su slat½ov<?dnirakovi. Prema tim kulinarskim specijaht~tuna možemo steći mali uvid u finsku poljopnvredu.

Finska i Hrvatska . Republika Finska · priznala je nezavisnu Republiku Hrvatsku već 17. siječnja 1992., te su ~d ..<?nd~ do d~nas naši odnosi samo u uzlaznoj hni)l. Fms½a Je P?magala Hrvatskoj u vrijeme s~o? predsJedav,anJa EU u koju je pristupila 1. sijecnia 1995. U Zagrebu je otvoreno Veleposlanstvo Republike Finske i nalazi se u Berislavićevoj ulici br. 2. Odgovorna osoba za odnose s Lavnošću (pro1ect officer) je cijenjena gđa. Kirsti SPE!{AR_koja _n~m j_e_ poklonila pisane materijale o F_mskoJ pa JOJ najljepše zahvaljujemo. Za što bo!j_e razumijevanje_ i . međusobno zbližavanje nasih naroda, zemljopisno udaljenih, brine se Hrvatsko - Finsko društvo osnovano 1994. u ?agrebu u Grad_ićevoj ul. 19, a danas broji oko 150 clanova; preds eda mu ugledni gospodin mr.

Stjepan Szabo.

Ml:fekarskilist 8/2002.

O BITE LJ I D OM

tlRV~TSKA

MIT~f--~G;IJA

@J n,@Ž@J·~tw) SVANIMIR - BOG SUNCA I SVJETLOSTI Bez njega nema života, sreće, plodnosti, vedrine i znanja. Voljele su ga biljke, životinje i ljudi. Neizrecivo ga je mrzio jedino Cmobog s kojim je morao biti ljuti boj. Svanimir je prikazivan kao naočit mladić plave kose s vijencem žarkog svjetla oko glave. Bio je obučen u sjajne haljine s crvenim plaštem i mačem. Na glavi je nosio zlatnu kacigu, a za pojasom srebrni rog, znak plodnosti i izobilja. Oženjen je Zoranom, najljepšom boginjom, a s njome ima dvanaestero djece: Pribimira, Mutimira, Jaroslava, Krešimira, Radomira, Trebimira, Regimira, Zlatomira, Vladimira te kćeri Kajanu, Vesanu i Ladanu. Putuje preko nebeskog svoda u zlatnom osmeropregu.

Mladići i djevojke kao zavjet prinosili su mu pletenice kose. Od dana u tjednu bila mu je posvećena nedjelja nazivana Svanin dan. U kršćanstvu mu najviše odgovara Ivan Krstitelj.

Njemu su u čast po humcima paljene vatre koje su ljudskoj duši trebale dati čistoću i pravednost.

U čast njegovog rođenja palio se badnjak posipan zrnjem žita i zalijevan vinom, a održavane su i junačke igre - mune. Narod mu je po pustim dubravama podizao svetišta od jasenova drveta.

ZORANA - božica požude, praskozorja i osvita.

Udala se zaSvanimira nakon što ju je oslobodio iz Crnobogovog zarobljeništva. Lijepa je kao jutarnje svitanje. Ima milinu ljeta, osmijeh proljeća, jedrinu jeseni i bjelinu zime. U narodnim pričama Zorana je često prikazivana kao trolika ili svojim djelovanjem ili što su je prikazivale tri djevojke.

PERUN - bog oluje vjetra i munje. Javljao se i pod imenom Porin, Porga, Porent, Strahimir i Branimir. Njegov je kult bio vrlo raširen, a naročito su ga slavili svi južni Slaveni i Rusi.

Perun po narodnom vjerovanju upravlja vremenom i daje kišu. Bio je ugledan i silovit bog što mu govori i samo ime (od prasl. p6ti - udarati).

Njegovo je ime ostalo i u imenu biljke perunike (iris). U dalmatinskom Mosoru jedan vrh nosi njegovo ime. Opisivan je kao stasiti mladić bijele puti, crne kose, crvene vrpce povezane oko čela, riđe brade i očima iz kojih siplju ubojite strijele. U gnjevu se znao zatrti crnim oblacima te zle duhove uništavati munjom. Volio je vodu, vatru, M(jekarski list 8/2002.

l

{O Piše: Maja Šestanović, prof.

zlato i kremen. Od dana u tjednu bio mu je posvećen četvrtak, a u kršćanstvu imaju slične atribute sveci Ilija i Petar. Oženjen je Janjom koja mu je rodila sinove Vladislava, Višeslava, Zdeslava, Tomislava, Držislava i Miroslava.

U desnici je držao kremen a uz noge mu je plamtila sveta vatra na koju se nije smjelo stavit~ ništa osim suhe hrastovine. Ako bi se utrnula vatra, osoba koja se trebala brinuti o njoj bila je kažnjena smrću.

JANJINA- božica munje, svetog ognja, vjenčanja i neugasle mladosti. Po nekim je praznovjerjima bila i boginja ljekarništva. Upravljala je životom djevojčica od rođenja do stupanja u brak. Ljudske je poroke kažnjavala bijelom kugom - uskraći­ vanjem majčinstva.

Prikazivana je kao lijepa žena. Nemir ju je obuzeo kad je ugledala Peruna. Oružje su joj bili strijela, grom i oluja. Njena se udaja praznikovala u proljeće, u doba Cvjetnice. Djevojke su je poštivale tako da su se na njen god umivale u vodi po kojoj je plivalo cvijeće.

TATOMIR - kult mjeseca. Stari su Slaveni štovali Mjesec i on im bijaše bog: Mjesec je imao i prednosti nad Suncem. On pomaže u liječenju, gatanju, a i čovjekov se život veže uz mjesečeve mjene. Mrlje na mjesecu narod je objašnjavao kao ljudske likove, a vjerovalo se da na Mjesecu boravi kovač kojemu je vrag učinio udubljenje na tabanima. Mjesec se kao božanstvo javlja pod imenom Tatomir (tat - lopov). On je bog mjeseca, tjelesne i duševne okretnosti, glasnik bogova. Vrlo je inteligentan, ali i prepreden. Zaštitnik je putnika, pastira, glasnika, pronala~ača, trgovaca, sitnih prevaranata i kradljivaca. Cim se rodio, božici Moreni otuđio je biser smrti. Zbog toga ga je i rastrgao čuvar podzemlja, okrutni Crnobogov pas Nero. Roditeljeve su ga suze·spojile, ali se ipak pojavljuje na nebu u četiri oblika. Prikazi'{an je kao lijepi mladić s velikim klobukom i pastirskim štapom. Vjerovalo se da T atomir udjeljuje pamet.

Za njega se priča da je bio veliki ljubavnik.

Prikradao se djevojkama i obljubljivao ih u snu.

T atomir je često prikazivan !<akona nebu na pasa svoja stada ovaca (zvijezde).Cesto se prerušavao u zamamnu djevojku, ali i u žabu. Postoji i u narodu vjerovanje da je sve ono što se pronađe

33

O B 1T E LJ I D O M

T atomirov dar te se ne smije vraćati vlasniku jer se tim činom gubi sreća.

Stribor - bog vjetra, bure i nevremena. Javlja se pod imenima Boris, Borivoj i Borislav. Rođen je iz Svevidovog daha na planini Viter. Oženjen je boginjom vjetra Boranom. S njom ima sina Jugomira, boga vlažnog vjetra. Zimi je Stribor žestok, silan i studen, ·a ljeti blag, miran i topao. Po njegovom se glasu proricala budućnost, a znao je pomagati Perunu pri brojnim poslovima.Prikazivanje kao crvenkast čovjek divlje ćudi i krvožednih očiju. Bio je zaštitnik ratnika, lađara, mlinara, ali i pljač­ kaša. Svetišta su mu bila u Podbiokovlju na gori Viter ponad Zaostroga i u Senju.

Piše:Darko Kantoci, dipl. ing.

Nastavljamo s uređenjem tla. Treba obaviti plitku obradu, a djetelinu kositi za sjemensku proizvodnju. Vaditi rane sorte" krumpira. Sijati uljanu repicu, travnate i travno-djetelinske smjese. Kraj kolovoza zadnji je rok košnje otava.

U vinogradu provoditi zaštitu protiv pepelnice i peronospore. Krajem mjeseca obaviti prikraćivanje mladica. Rane stolne sorte se odlistavaju pa ih treba štititi od ptica i kukaca. Prema potrebi vezati mladice, uništavati korov i održavati opću urednost vinograda.

U voćnjaku se beru ljetne vrste voća, provodi zelena rezidba, obavlja cijepljenje na spavajući pup. Ako je vrijeme sušno, voćk treba zalijevati.

U povrtnjaku i dalje provoditi zaštitu, a i zalijevanje je vrlo važno. Nakon berbe tlo prekopati. Sijati blitvu, mrkvu, peršin, mahune, salatu, radič, endiviju, špinat, poriluk, luk srebrenac i matovilac. Saditi cvjetaču, kupus, kelj, kelj pupčar, brokulu, salatu, radič, endiviju, raštiku, korabicu i poriluk.

U vrtu rezati crnogoričnu živicu. Crnogorično drveće sada treba saditi ili presađivati.

Ocvale trajnice razmnožavati dijeljenjem. ·msko cvijeće saditi na otvorenom. O 34

b()

o

oc5

"Suša jeovegodine uranila'

Dobro je znana da je kolovoz, uz srpanj, najtopliji mjesec u godini pa je i pojava suše E ne samo u priobalju, već i u kontinentalnim e~ dijelovima Hrvatske spomenutog mjeseca ,r.J vrlo česta. No, suša ima različito značenje. >O ::i Meteorološka suša je pojava kada u nekom ~ kraju padne manje oborine od višegodišnjeg .~ prosjeka. Ukoliko ta suša potraje duže ~ vrijeme, eto nam i hidrološke suše. Nivo vo..: de u potocima, rijekama i jezerima tada pade ne znatno ispod uobičajenog nivoa. Poljo~ privredna suša dolazi samo u vegetacionom razdoblju biljaka. No, to još uvijek ne znači da će sve biljke stradati. Stradat će samo one biljke čije je korijenje vrlo plitko, biljke koje se nalaze u najkritičnijoj fazi svoga rasta i razvoja, te biljke koje nemaju sposobnost prilagodbe suši.

Nažalost, pojava suše ove je godine uranila, jer smo već u drugoj dekadi lipnja, primjerice u Slavoniji i Baranji bili zatečeni pojavom 9 uzastopnih dana bez kiše. Sadržaj vode u plićim slojevima tla spustio se do donje granice fiziološki aktivne vode, tj. do točke venuća. Suša je tijekom lipnja u kontinentalnim dijelovima Hrvatske prava rijetkost.

Kako ublažiti posljedice suše, nama je lako napisati, ali kako je poljodjelcima ... Navodnjavati i samo navodnjavati, savjet je agronoma poljodjelcima koji s tugom promatraju svoje voćnjake i oranice. No, cijena sistema za navodnjavanje bilo kišenjem ili kap po kap, za mnoge je poljodjelce trenutno vrlo visoka, a k tome i garancije da će proizvedeno prodati nema, pa je i to jedan od razloga da se u Hrvatskoj navodnjava vrlo malo obradivih površina.

Procjena je da se u Hrvatskoj navodnjavanje obavlja, nažalost, na samo 0,81% obradivih površina. I tako, razmišljajući o suši, moramo istaknuti kako opasnost od pojave suše još uvijek nije prošla. Dakle, predviđanja o utjecaju vremena tijekom kolovoza na ratarske kulture pa i voćke, trenutno su vrlo crna pa već sada budimo svjesni činjenice da ovogodišnji urod nekih poljoprivrednih kultura ove godine, zbog suše, može biti znatno manji od planiranog. O ~

Ml/ekarski list 8/2002.

VAŠ

LIJEČNIK

l{1.\l)1.\ Piše: Z\'1l'l I Belan l..tl.Jl~(~Nllu.\?

1

dr. Ivo

Ukratko, može se reći, postoje dvije krajnosti. Jedni za sitnice zovu liječnika u kućnu posjetu ili odlaze u ambulantu, drugi od liječnika zatraže pomoć kada, za neke bolesti, to može biti i prekasno. Kada je potrebno zvati liječnika u kućnu posjetu?

U prvom redu kada se radi o starijim i nemoćnim osobama, bilo da se radi o nekim akutnim stanjima praćenih temperaturom, bolovima bilo koje vrste'. kao i slučajevima kada se radi samo o kontroli, osobito kod onih koji boluju od visokog krvnog tlaka. Tada je potrebno zvati liječnika jedan do dva puta mjesečno, da bi tlak prekontrolirao i prepisao terapiju. U takvim je slučajevima isto tako korisno da pacijent, ukoliko ne može zapamtiti naziv lijeka koji uzima, zadrži kutiju i pokaže liječniku koji dolazi u kućnu posjetu jer se na taj način izbjegava neprestano mijenjanje terapije, a ostaje ona na koju organizam najbolje reagira.

Ako pacijenti koji boluju od čira na želucu ili dvanaesniku, u toku jednog, odnosno najduže dva dana primijete da im je stolica crna kao talog kave ili da uče­ stalo povraćaju hranu pomiješanu s krvlju, kao i onda kada postoje stalni vrlo jaki bolovi naročito noću a ne prolaze ni uz terapiju koju redovito uzimaju, dužni su zatražiti liječničku pomoć. Ukoliko pacijent živi u mjestu gdje je bolnica, savjetuje se da pomoć potraži u bolnici bez prethodnog poziva liječnika u kućnu posjetu.

Kronični bolesnici respirato rno g sistema, bilo da su bronhitičari ili asmatičari, poMljekarski li,st 8/2002.

javom temperature trebaju se obratiti liječniku.

Svi već prije dijagnosticirani srčani bolesnici, bilo da se radi o srčanim urođenim ili stečenim pogrješkama, preboljeli infarkt, stenokardije, prilikom pogoršanja stanja, trebaju se obratiti liječniku i to najbolje onome koji ih prati od početka bolesti.

Iz svega toga se može zaključiti da prilikom svakog pogoršanja stanja koje traje jedan do dva dana i ne prestaje uz do tada uzimanu terapiju, zahtijeva odlazak u ambulantu gdje postoji mogućnost direktnog pregleda i automatski određivanje točnije i bolje terapije. Svaka iznenadna bol u predjelu srca sa širenjem boli u lijevu ruku, padom tlaka i ubrzanjem pulsa simptomi su svježeg infarkta.

Sva dugotrajna i ozbiljnija krvarenja iz nosa ili iz genitourinarnog trakta također zahtijevaju liječničku pomoć i to isključivo bolničko liječenje.

Također i stanja dugotrajne začepljenosti i nemogućnosti mokrenja.

KADA NE TREBA ZVATI? U slučajevima kada se radi o gripi ili prehladama, povišenje temperature do 38°C neće dovesti do pogoršanja stanja organizma u tolikoj mjeri da pacijent ne bi mogao otići do ambulante da bi bila postavljena dijagnoza i ordinirana terapija, kao adekvatna kontrola nakon uzete terapije. Isto tako ako je pacijent bio u ambulanti i dobio određenu terapiju koju mora potrošiti za 4-5 dana, jer je. to doza za liječenje, te ukoliko temperatura nije pala na normalu tog istog dana ne treba

zvati drugog liječnika jer mu taj može reći samo da troši terapiju do kraja i javi se svom liječniku na kontrolu. Naime, ne treba zaboraviti da bolest ima svoj tijek i ne može proći za jedan dan.

Reumatska oboljenja također ne zahtijevaju hitan dolazak liječnika u kuću jer postoji dovoljno starih i prokušanih lijekova kao što su Andol, Aspirin ili Analgin koji mogu ublažiti "trganje" u zglobovima i istovremeno omogućiti odlazak u ambulantu ili na fizikalnu terapiju.

Jedino kada dođe do izuzetno jake i iznenadne boli u križima_ili nozi koja onemogućava bilo kakvo pokretanje, treba zvati liječnika u kuću.

Na kraju da skrenemo pažnju i na slijedeće. Ako temperatura traje već 2-3 dana, ne treba zvati liječnika u 22 ili 23 sata noću, već se u toku dana treba obratiti za pomoć nadležnoj ambulanti. Isto je tako vrlo neodgovorno samostalno ordinirati terapiju, osobito antibiotike koje pacijent uzima nekoliko dana na svoju ruku, pa se tek onda obraća liječniku prikrivajući na taj način mnoge simptome bolesti i mijenjajući njezinu kliničku sliku. Bolje je uzeti nekoliko Andola ili Aspirina za sniženje temperature, pa se javiti liječ­ niku jer će na taj način klinička slika biti jasnija, postavljanje dijagnoze jednostavnije, a pacijent neće samome sebi štetiti.

35

Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se:

0

1,000 000 i, j, vitamina A 1,000 mg vitamina E 9.000mgZn 6,000 mg suhog aktivnogkvasca

ill0lliu10 gd)[?G]wfl~@ lliwm0

Ca:P2,5: 1

d]~~~B gflv00mB vB~@lli

0

iJUravnote.iena kombinaciia

iJPrivlačan okus i miris

vitamina i minerala

. om1er

..,

Mg5%

.} Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka

ra

o o ~ @ll©Jilil®@J~

. o

I

8% Vitamina E

~-~ _".'_itam~a K3

-

- - - - -

_j

-----

·---

5.

ioksidonto

1--~---<

--~~

9

· nikvutoc(10 stonko/gramu) ma .

·

-

.

6.

5.

.

~~~@Jfi

MILK

~~~LITc~

~inbiJa

FR-IA.LICA mlijeko

•z bregov

čini je čarobnom