Mljekarski list 7-2002

D.All...l

Idewtou wt~j e~OJlStU što~u 999 . --

ID2MO!!!

LURAd.d.

Dobra stara nova Dukate/a Vaši omiljen namazi •

SRPANJ,

2002.

ISSN 0351-9104

OBAVIJEST ČITATELJIMA Veseli nas, da je, konačno, i školovanje mljekara (mljekarskih tehničara) u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima dobilo zasluženi status. Naime, školske godine 2002/03. u Srednju gospodarsku školu u Križevci.ma upisivat će se učenici za zanimanje «mljekarski tehničar».

Upisi i uvjeti upisa dati su u obavijesti Srednje gospodarske škole Križevci (stranica 2).

Potaknuta, mogućnošću školovanja učenika za obrazovni profil «mljekarski tehničar», Hrvatska mljekarska udruga donijela je odluku o stipendiranju 2 učenika za navedeno zvanje.

Stoga raspisujemo NATJEČAJ Za stipendiranje dva učenika u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima.

Pored zadattjh uvjeta škole kandidati za stipendiju Hrvatske mljekarske udruge trebaju Udruzi dostaviti molbu s općim podatcima o domaćinstvu.

Za vr11eme školovanja učenicima je osiguran smještaj u đačkom domu.

Zainteresirani učenici trebaju poslati molbe na adresu Hrvatske mljekarske udruge Zagreb, Ilica 31/111 s naznakom - NATJEČAJ ZA STIPENDIJU Molbe se primaju do 25. srpnja, nakon čega će Komisija izvršiti izbor stipendista.

UREDNIŠTVO ČASOPISA MLJEKARSKI LIST HRVATSKE MLJEKARSKEUDRUGE Ml_jekarskilist 7/2002.

SADRŽAJ OBAVIJEST ČITATELJIMA O upisu u novo mljekarsko zanimanje _ _ _ _ ___ __ __ _ __ _ _ __ _ _ 2 KRMNEKULTURE Soj~ - ktm~a kultura sijana postrno __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ 3 Stocna repica _ __ _ _ ___ _ _ _ _ __ _ __ _ _ _ _ ___ _ _ _ __ __ _ _ __ _ _ _ 6 HRANIDBA Kvalitetna silaža u hranidbi krava _ _ _ _ _ __ ___ _ _ __ _ _ __ _ _ __ _ 8 Spremanje kvalitetnog sijena __________________________ 13 VETERINARSlVO Virusni proljev teladi _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ __ _ _ _ __ _ _ __ _ __ _ _ __ _ _ 15 Kronična kataralna upala vimena _ _ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16 GOSPODARSlVO Strateška opredjeljenja u razvoju hivatske poljoprivrede _____ 18 RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji . ___________________ 24 Ra~~išl)ante -._____________________________________ 28 KosnJa I susenJe ___________________________________ 28 PONAVLJANJE JE MAJKAZNANJA...

15 država Banica Europske unije - Kraljevina Danska ________ 29 ŠTOVANJE SV.ANE Sveta Ana - srpanjska slava ___________________________

30

VAŠVRT Kalendar radova u srpnju _____________________________

32

IZ POVUESTI Iz povijesti .... _____________________________________

33

HRVATSKA MITOLOGIJA Bijela božanstva ___________________________________

34

AGROMETEOROLOGIJA Suša ------------------------------------------

34

VAŠ LIJEČNIK Odgojite zdravo dijete _______________________________

35

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10.07.

20.07.

31.07.

I

OSUEK5.05

20.36

5.13

20.29

525

20.17

ZAGREB 5.13

20.49

5.22

20.42

5.34

20.30

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer. dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr.

Zvonimir Štafa; Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak; Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić; Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević; Lektorica: prof. Katarina-Zrinka Čičmak; Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević; Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb; Uprava i uredništvo: Zagreb. lika 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr, MB: 3206599. Žiro račun: 2360000-1101408596; Cijena: 4,50 kn; Grafička priprema: "Hlad", Pluska; Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb

1

OBAVIJEST

ČITATELJIMA

O UPISU U NOVO MLJEKARSKO ZANIMANJE Srednja gospodarska škola Križevci djeluje neprekidno od 1860. godine. Pravilnim izborom obrazovnih profila škola nastoji pokriti sva područja naše poljoprivrede i djelatnosti, koja su u najužoj vezi sa poljoprivredom. Školske 2002/03. godine upisat će učenike u sljedeće obrazovne profile: 1. Poljoprivredni tehničar opći 4 godine obrazovanja 30 učenika 2. Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut 4 godine obrazovanja 30 učenika 3. Veterinarski tehničar 4 godine obrazovanja 60 učenika

4.

5.

Mljekarski tehničar 4 godine obrazovanja

30 učenika

Mehaničar poljoprivredne mehanizacije

3 godine obrazovanja

30 učenika

Mljekarski tehničar je novi obrazovni profil, koji je programiran tako da završeni

II. Jesenski upisni rok - objava (na oglasnoj ploči škole) nepopunjenih upisnih mjesta i rokovi za upis najkasnije do 22. kolovoza 2002. godine - prijave za upis 28. kolovoza 2002. godine od 8,00 do 16,00sati - objava ljestvice poretka 29. kolovoza 2002. godine najkasnije do 12 sati - upis učenika 30. kolovoza 2002. godine od 8,00 do 16,00sati Prijavi za upis u prvi razred (obrazac se dobije u školi) treba priložiti: 1. Svjedodžbu o završenom sedmom i osmom razredu osnovne škole 2. Rodni list 3. Domovnicu 4. Drugi dokumenti koji dokazuju prednost pri upisu (rezultati na državnoj razini, prava iz područja domovinskog rata i slično).

polaznici mogu raditi na svim poslovima u mljekarstvu na razini srednje stručne spreme.

Prednost pri upisu se određuje temeljem Mljekarski tehničari mogu nastaviti studij na ocjena u sedmom i osmom razrednu osnovne fakultetima ili visokim učilištima. škole iz sljedećih područja: opći uspjeh, hrvatski Upis učenika u ovaj obrazovni profil vrši se u jezik, matematika, fizika, kemija i biologija. isto vrijeme i pod istim uvjetima kao up1s1 Bodovni prag u prvom upisnom krugu u ljetnom ostalih učenika u Republici Hrvatskoj, kako upisnom roku iznosi 40 bodova (ocjene u 7. i 8. slijedi: razredu iz navedenih područja). Ukoliko se ne prijavi očekivani broj učenika u drugom upisnom I. Ljetni upisni rok krugu bodovni prag je 30 bodova.

1.a) Prvi upisni rok - prijave za upis 27. i 28. lipnja 2002., od 8,00 Želja nam je upisati učenike koji vole svoje do 16,00 sati buduće zanimanje, te su odlučni u stjecanju - objava rezultata (ljestvica poretka na oglasnoj zvanja predviđenih nastavnim planom i ploči) 2. 07. 2002. najkasnije do 12,00 sati programom.

Obrazovni profil mljekarskog - upis 3. srpnja 2002. od 8,00 do 16,00 sati. tehničara biti će realiziran samo u Srednjoj gospodarskoj školi Križevci.

1.b) Drugi upisni krug Jednako navedenom, bit će nam zadovolj- objava nepopunjenih upisnih mjesta 4. srpnja stvo ispuniti želju za upis u neki drugi obrazovni 2002. godine do 12,00sati profil u našoj školi, za koji se učenici opredijele - prijava za upis 5. srpnja 2002. godine od 8,00 osobnim izborom.

16,00sati Dodatne obavijesti svi zainteresirani mogu - objava rezultata (ljestvice poretka na oglasnoj dobiti u školi (Križevci, Milislava Demerca 1) ili ploči) 8. srpnja 2002. godine najkasnije do na telefon 048/681-247i 048/682-614.

12,00 sati RavnateljSrednjegospodarske - upis učenika 9. srpnja 2002. godine od 8,00 školeKriževci do 16,00 sati.

Mr. se.FranjoMarek 2

Mljekarski list 7/2002.

KRMNE KULTURE

Piše: Stjepan Pisačić, dipl. ing

se može pohraniti stoci u svježem stanju. Osim toga, tona zelene mase sadrži 230 kg probavljivih Među mahunarkama u ishrani krava po bjelančevina, dok kukuruz sadrži 60 kg, suncokret sadržaju proteina, soja nedvojbeno zauzima prvo 50 kg, a smjesa grahorice i zobi 150 kg.

Budući da se tehnologija proizvodnje soje za mjesto. Do nedavno se mislilo da je lucema najvrjednija krma što je i istina samo u slučaju da zelenu krmu, a pri tome još i kao postrni usjev, se spremi u idealnim vremenskim uvjetima. S bitno razlikuje od tehnologije proizvodnje soje druge strane soja je, prema nekim autorima, čak i kada se uzgaja kao glavni usjev, ovdje će ta vrjednija ratarska kultura kada je spremana (ili tehnologija biti nešto detaljnije opisana.

Plodored je bitan čimbenik za intenzivnu pohranjena) u idealnim uvjetima. Dakako, ove dvije kulture možemo komparirati samo onda kada proizvodnju soje.. U ovo vrijeme za sjetvu su nam ih sijemo za sijeno ili za ishranu u zelenom stanju. - na raspolaganju strništa ozimih kultura, rijetko Sojino sijeno, dobro posušena, sadrži 17-19% bje- neki pohranjeni usjevi kao npr. jari stočni grašak ili zob ili rano posijana soja kao glavni usjev. Iako nije lančevina te je vrjednije i od sijena luceme (sa poželjno da soja bude pretkultura soji, ipak je to 14%). Osim toga, soja spada u vrstu mahunarki koja od sjetve pa do pune upotrebe daje najviše moguće jer se bolesti i štetnici u većini slučajeva proteina u zelenoj kabastoj krmi ili sijenu. Ako je neće prenijeti na idući usjev. Važno je znati da, ako usporedimo npr. s lucemom ili djetelinom, najveći smo soju već sijali kao glavni usjev i pohranili je za postotak proteina u soji postiže se u godini sjetve, hranu stoci, možemo ponovno postrna posijati dok je ostalim spomenutim mahunarkama potre- soju i time dobiti dva uroda vrlo kvalitetne zelene ban mnogo duži vremenski period za postizanje mase ili sijena od soje u istoj godini.

Obrada tla također će se razlikovati od punog roda (ponekad, tek u drugoj godini). Za to vrijeme soja može dati dva ili više uroda zelene uobičajene obrade, a to znači da ćemo izvršiti krme. To se postiže na način da se soju za zelenu minimalnu obradu tla plitkim oranjem ili samo krmu sije kao glavni, a nakon toga kao· postrni tanjuranjem. Važno je ukloniti ili zaorati strnište usjev. Ovakav način korištenja moguć je u koje bi (ukoliko ostane na površini tla) ometalo unutrašnjem dijelu Republike Hrvatske (sjeveroza- uspješnu sjetvu soje. Bilo koju pripremu tla mora se padni dijelovi, a također u Slavoniji i Baranji). U obaviti odmah nakon žetve odnosno odvoza slame ili drugih biljnih ostataka. Time se vlaga, koja će primorskim područjima skoro je nemoguća postrna sjetva soje za zelenu krmu, a razlog su suhi periodi kasnije biti vrlo bitna kod klijanja i nicanja soje, zadrži u tlu. Najbolje bi bilo da se obrada izvrši isti u ovo doba godine.

Soju kao postrni usjev sijemo nakon žetve dan kada i žetva, ili drugi dan rano ujutro. Tlo glavnih žitarica. Isto tako, moguće ju je sijati i iza treba dobro poravnati kako bi se sjeme moglo soje koja je bila korištena za ishranu stoke (otpri- položiti na jednaku dubinu i time omogućiti like do 10.VII ili ranije), ili nakon neke krmne kul- ravnomjernije nicanje.

Gnojidba soje bitan je preduvjet za dobar ture koja je zasijana ranije, a pohranjena upravo u ovo vrijeme. Ipak, najčešće soju sijemo nakon prinos. Bez analize tla teško je preporučiti najoptiozimog ječma, ozime pšenice ili neke druge ozime malniju gnojidbu. Općenito, ona se sastoji u dodavanju manje količine mineralnih kompleksnih žitarice.

U prvoj dekadi sedmog mjeseca uglavnom (miješanih) gnojiva NPK 10:20:30. Vrlo je čest prevladava sušno razdoblje, zato je najbolje slučaj da gnojidba postrnih kultura nije potrebna planirati sjetvu one soje koja će se pred jesen koristi jer su ostaci hranjiva od zasijanih glavnih kultura kao zelena krma ili sijeno, a ne proizvoditi ju kao tj. predusjeva (naročito ozimog ječma) dovoljni da zrno. Osim toga može se koristiti kao silaža (što je se usjev dobro razvije. Prihranjivanje mineralnim rjeđe zbog nekih tehnoloških problema), a gnojivima koja sadrže dušik ovisi o razvoju usjeva. dehidriranjem mogu se proizvesti brikete ili Obično je i prihrana nepotrebna i time proizvodnja granule. Važno je napomenuti da 100 kg zelene postaje još jeftinija. Ako se prihrana ipak mora mase sadrži 21 hranidbenu jedinicu i kao takva soja izvršiti, poželjno je da to bude u ranijem stadiju razvoja biljaka, a ne neposredno pred košnju.

Mljeko:rskil~t 7/2002.

3

KRMNE KULTURE

Izbor sorte ovisi o području u kojem će se soja proizvoditi. Razlike su u izboru vegetacijske grupe soje. Iako prevladava mišljenje da bi postrna trebalo sijati rane grupe soje, praktična iskustva su pokazala da to nije sasvim točno. Soje kasnijih grupa imaju sporiji razvoj biljke, ali u konačnici daju veće prinose zelene mase. Tako se u Slavoniji i Baranji može odabrati soja grupe II., a u sjeverozapadnim dijelovima Republike Hrvatske grupe I. ili grupe I. - II. Sjetva soje mora biti pravilno i dobro obavljena, po mogućnosti preciznom sijačicom (žitnom ili specijalnom sijačicom za soju). Najčešće se sjetva obavlja sa žitnom sijačicom koja je podešena tako da sije 120 150 kg/ha soje, što je nešto veća (ali i potrebna) količina od uobičajene.

Kod postrne sjetve soja će slabije granati i zato je potreban veći broj klijavih zrna po jedinici površine nego inače.

Inokulacija soje bila bi obavezna na onim površinama gdje nikada nije sijana soja ili je sijana pred mnogo godina. Inokulacija je tretiranje sjemena soje kvržičnim bakterijama prije sjetve.

Preparati nose trgovačka imena kao Bioksin-S, Nitragin i drugo. Kod inokulacije je važno da bakterije ne dođu pod direktan utjecaj sunčevih zraka. Ako je soja bila sijana prethodnih godina ili je ove godine bila predkultura, inokulacija nije obavezna ali je poželjna. Kvržične bakterije će se razviti već prema uvjetima u tlu i količini raspoloživog dušika u tlu. Kvržične bakterije neće se razviti ako je pred sjetvu zaoran nezreli stajski gnoj ili je tlo obilno gnojeno s dušičnirn gnojivima.

Najpoželjnija situacija je ona kada se dobro razviju kvržične bakterije na korijenu soje jer one time obogaćuju tlo sa (biljkama vrlo pristupačnim) dušikom.

Razmak redova kod postrne sjetve je skoro upola uži nego kod redovne sjetve ili sjetve isključivo za zrno. Naime, soja sijana postrna nije u mogućnosti razviti jake postrane grane i time neće u potpunosti zasjeniti tlo ni spriječiti nicanje pojedinih korova. Zato se sjetva obavlja na razmak od 15 do 25 cm između redova. S uobičajenom količinom sjemena (130 kg/ha) razmak biljaka u redu iznosio bi otprilike 2 3 cm.

Ovakvom sjetvom mogu se ostvariti dobri do vrlo dobri prinosi. U praksi je dobiveno i preko 250 dt/ha zelene mase postrne soje.

Vrijeme sjetve ovisi o vlažnosti tla. Budući da se sjetva obavlja u ljetnom periodu, postoji velika opasnost od brzog isušivanja površinskog sloja tla.

Stoga je poželjno sjetvu obaviti što je moguće 4

ranije, odnosno, odmah nakon površinske pripreme tla (najbolje isti dan).

Zaštita i njega podrazumijeva suzbijanje korova, pokorice te bolesti i štetnika, kultivaciju i druge mjere prema potrebi u vegetaciji. Najznačajnija mjera njege usjeva je odstranjivanje korova.

Kod postrne sjetve soje zaštita usjeva od korova razlikuje se od zaštite soje sijane kao glavni usjev.

Uništavanje korova u postrnoj sjetvi isplativa je jedino uz primjenu herbicida. Budući da je soja osjetljiva kultura, velika se pažnja mora posvetiti pravilnoj primjeni herbicida. Iako je upotreba herbicida vrlo jednostavna i postoje vrlo dobra uputstva, ipak se u praksi dešavaju pogrješke. Da bi uspjeh bio potpun, prije svega je potrebno pravilno izabrati dize za prskanje. To su takozvane lepezaste dize za dobivanje lepezastog mlaza. Priprema sredstva treba se obaviti u posebnoj posudi i tek tada uliti u rezervoar uz miješanje. Mješalica na prskalici mora biti ispravna, a pripremljeno sredstvo treba miješati (mješalicom prskalice) neprekidno do završetka prskanja. Herbicidi koji se mogu koristiti u soji su različiti i ima ih popriličan broj. Za razliku od soje koja je sijana kao glavni usjev pa se herbicidi mogu upotrijebiti prije i poslije nicanja, kod postrna sijane soje herbicidi se upotrebljavaju isključivo prije nicanja. U protivnom, soja prskana u purioj vegetaciji bila bi upitna za upotrebu kao zelena krma zbog karence herbicida. Postoji više kombinacija herbicida za uništavanje korova u soji, a spomenut ćemo one koji se najčešće upotrebljavaju ti praksi. To su Dual koji se koristi u količini 1,5 1/ha, zajedno sa herbicidom Sencor u količini 0,3 1/ha (smanjena doza zbog postrne sjetve.). Ovom kombinacijom herbicida mora se soja poprskati odmah nakon sjetve, ali prije nicanja.

Ostale spomenute mjere njege usjeva upotrijebiti po potrebi. Soju rijetko napadaju bolesti ili štetnici koji bi mogli činiti ekonomske štete. To bi značilo da nakon sjetve, odnosno nakon prskanja soje protiv korova, do korištenja neće biti potrebe za bilo kakvim zahvatima.

Prihrana postrne soje najčešće nije potrebna jer će soja pomoću kvržičnih bakterija (osobito ona koja je njima prethodno inokulirana) obilno koristiti atmosferski dušik. Ovo je važno iz razloga što će dušik koji je stvoren na taj način ostati u tlu i time ga istovremeno obogatiti dušikom tj. ostvarit ćemo dvostruku dobit.

Korištenje soje kao zelene krme najbolji je način iskorištavanje soje uopće. Kao takva, ona daje visoko kvalitetnu zelenu masu (ili silažu), a može Ml.fekarskili,st 7/2002.

KRMNE KULTURE

se kombinirati i sa drugim komponentama (zeleni kukuruz npr. i drugo). Ako se koristi u takvim smjesama, može se i sijati zajedno s njima. U tom slučaju potrebno je voditi brigu o kemijskom suzbijanju korova u vegetaciji, a isto tako, i o nekim drugim čimbenicima kod siliranja.

Soja se teško silira jer sadrži veliku količinu bjelančevina. Obično se silira soja koja ji;:posijana kao glavni usjev. U tom slučaju siliranje se obavlja kada donji listovi počnu žutjeti. No, i postrnu soju moguće je silirati u istoj fiziološkoj zriobi.

Soju postrna sijemo prvenstveno radi dobivanja kvalitetne zelene krme. Možemo je koristiti od početka butonizacije (cvatnje) do početka stvaranja mahuna. Ako se koristi u butonizaciji, odnosno početkom cvatnje, postoji mogućnost još jednog otkosa. Kada soja ocvate, odnosno stvori mahune, stabljika jače odrveni i time postaje manje palatabilna. Kod mliječnih krava hranjenih sojom, rijetko može doći do nadimanja ili drugih poremećaja u probavi ako krave prije soje dobiju manju količinu suhog sijena.

Na taj način se istodobno vrši postepeno privikavanje krava na ishranu zelenom sojom.

Umjesto zaključka može se reći da je sjetva soje isplativa na manjim obiteljskim gospodarstvima koja nisu· u mogućnosti zasnivati i održavati zahtjevna lucerišta, zbog kiselosti tla ili drugih razloga uopće ne mogu sijati lucernu niti djetelinu.

Mnogi stručnjaci drže da je soja vrlo dobra kultura za zelenu krmu, ali da je ekonomski neisplativa zbog skupoće sjemena i sredstava za zaštitu bilja.

U praksi, autor ovog članka sam se uvjerio u suprotno, na način što je upotrijebio vlastito proizvedeno sjeme za novu sjetvu (postrno). Ova soja korištena je kao zelena krma košnjom traktorskom kosilicom, prikupljena samoutovarnom prikolicom i direktno pohranjena stoci u staji. Osim toga nisu (niti je poželjno) korišteni herbicidi, niti bilo kakva kemijska sredstva što je ovakvu proizvodnju višestruko pojeftini/o. __J

ri.(}.(}.

Zagreb, Žitnjakb.b.

Tel. (01)2499504 uprava (01)2499503 fax (01)2499508 tel (01)2405732 skladište fax (01)2499509

P.J.Vinkovci, KraljaZvonimira 80 Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMO TEPRODAJEMO NA VELIKO IMALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG IINDUSTRIJSKOG BILJA r

Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.

DTS LIVADA za košnju i ispašu DTSTRAVNIKza košnju 0TS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadler" I "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

NASE SJEME, VAS USPJEH! Mljekarski list 7/2002.

5

KRMNE KULTURE

Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Stočna repica "Perko PVH" (Brassica campestris) je u punom razvoju srednje visine s uspravnom i čvrstom stabljikom, nisko razgranata i svijetlozelene boje. Lišće je bujno, vrlo široko, svijetlozelene boje, debele bjelkaste nervature. Rub lista je nazubljen. Cvijet je žute boje (slika 1.). Plod je komuška žućkastosmeđe boje. Sjeme ima boju repice srednje je veliko i okruglo. Apsolutna masa je 3-5 g. Na bolesti i štetnike reagira kao i sve repice.

Korištenje ove repice je višestruko, a uvjetuju ga sljedeća svojstva: - brz porast nakon sjetve - prezimljenje sjetvom početkom rujna - omogućava 2-4 otkosa u toku vegetacije u određenim uvjetima - brzo regenerira uz gnojidbu i dovoljno vlage podnosi ispašu u sistemu pregona zbog sposobnosti regeneracije - omogućuje siliranje sa kulturama koje imaju više suhe tvari - dobar siderat - može se sijati kao čista kultura Za ishranu stoke koristi se: - u zelenom stanju - košnjom ili napasivanjem - za silažu - miješanjem s drugim kulturama "Perko PVH" brzim porastom i velikom lisnom masom, brzo pokriva tlo i preraste korove. Lako se zaorava u zelenom stanju jer nema u toj razvojnoj fazi odrvenjelu i jaču stabljiku. Obzirom na nježniju i gustu mrežu korjenčića i nešto pliće i teže prodiranje korijena u dublje slojeve za brži i uspješniji razvoj treba joj više vode i hranjiva nego uljanoj rotkvi "Rauole". Zato se uspješnija sjetva "Perka PVH" može očekivati u humidnijem području ili uz navodnjavanje, te uz dobru gnojidbu. Kao siderat može se primijeniti uz navedene uvjete kroz cijeli period vegetacije.

Kako "Perko" spada u red intenzivnih kultura, potrebno je osnovnu obradu, pripremu, gnojidbu i zaštitu podrediti potrebama te kulture. Agrotehnika je klasična, · dok se količina, odnos, načini i vrijeme upotrebe mineralnih gnojiva određuje ovisno o plodnosti · tla i klimatskim prilikama određenog područja proizvodnje i o cilju proizvodnje.

6

Interesantno, da se smjer uzgoja "Perka" regulira količinom sjemena. Za stočnu hranu treba sijati manju količinu sjemena (10-15 kglha), pa je tako veći vegetacijski prostor koji omogućuje jači razvoj nadzemne mase. Ako želimo isforsirati veću organsku masu putem korijena, potrebno je sijati veću količinu sjemena (15-20kglha).

Sjetvu treba obaviti odmah poslije skidanja strnih žitarica kako bi se do nastupajaćih jačih jesenskih mrazeva moglo iskoristiti najmanje dvije košnje ili dva turnusa ispaše. Dubina sjetve je 1-2 cm (postrna 3 cm) uz razmak redova 20-30 cm.

Prva košnja slijedi nakon 6-8 tjedana nakon sjetve, a druga 4-6 tjedana nakon prve košnje.

Tijekom prve i druge košnje važno je sačuvati vegetacijski vrh koji je u tlu, jer ako se on ošteti, ne može doći do ponovne regeneracije. Treći otkos se može dobiti već u travnju, ako usjev u zemlji prezimi.

Ako "Perko" sijemo u IX. mjesecu daje jedan otkos, a ako prezimi može se koristiti u još jednom otkosu u proljeće.

U· ovom sistemu postrne i jesenske sjetve mogu biti izvedene razne kombinacije korištenjem jednog ili dva otkosa, a potom se zaore kao zelena gnojidba. U proljeće se može sijati kao glavni usjev i koristiti tokom ljeta kao stalni izvor zelene krme.

Prinosi zelene mase su vrlo visoki i kreću se i do 100 t po hektaru od svih otkosa. S obzirom na upotrebu malih količina sjemena po hektaru ova proizvodnja je vrlo rentabilna.

Mljekarski/i,st 7/2002.

UKOJOJ KLASI ISPORUČUJETE MLIJEKO Klasa

Broj mikroorganizama I mi.

I E

_ 50.000

I

50.000 - 100.000

li

101.000 · 400.000

Ili

> 400.000

~lanak 21. Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza, bazena 1 mljekovoda

Jalgonit o

lužnato sredstvo - prah/tekući, za svakodnevno pranje

~algonit LBlužnato sredstvo s dodatkom klora prah/tekući

~algonit s

kiselo sredstvo - prah/tekući, za uklanjanje kamenca

L - Sredstva za njegu vimena

konc. 1:100

Igon it EUTERREIN ~a (njega vimena prije mužnje) na bazi glicenna l :Jli ~algodip <1kane r ·gi vtmt•n„ pnslljl muzn1 )

~algonit

I

J

melk-crem-balzam za n1eguv1m na

OSTALO

i

DISTRIBUTERI : ISTRUVETZagreb (01 658 90 62) TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474) AGROSIPGornji Hrašćan (040 858 430) BRAZDAVirovitica (033 725 994) PZ PRVČA Pože&_a (034 211 580) PZ NAPREDAKZupanja (032 840 162) i\GROOPSKRBAJ\1.A..

TEJ Zagreb (O1 23 08 261) AGROTRG Lipovljani(044 676 690) AGROR.ASINJA Rasinja (048 837 400) OROZ PHARiv1Pleternica (034 251 053) POLJOVETĐakovo (031814274) i cstaiebof/eopskrbljene pc!jopriirednei reterinarskeljekarne 1

d.o.o. Osijek jamče vam proizvodi calgonitLOLITA I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

HRANIDBA

Kvalitetna silaža u hranidbi krava Utjecaj na zdravlje, proizvodnjui kvalitetumlijeka Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta silaže ovisi o vrsti siliranog krmiva, vremenu košnje, tehnologiji siliranja i tijeku silažnog vrenja. Kvaliteta silaže značajno utječe na uzimanje hrane, zdravlje i reprodukciju krava, količinu i kvalitetu mlijeka.

Uz primjenu pravilne tehnologije siliranja malo se gubi od hranidbene vrijednosti izvorne sirovine. Do većih gubitaka hranjivih tvari dolazi ako se siliraju jako vlažna krmiva (ispod 30 % suhe tvari), zbog iscjeđivanja efluenta, disanja biljke i bakterijske razgradnje. Silirati treba svježu biljnu masu s 30-35% suhe tvari (travu uz prethodno kraće prosušivanje) dobro ugaziti i istisnuti zrak, a potom dobro pokriti da bi se sačuvala od padalina, naknadnog ulaženja zraka u silažu i gubitka ugljičnog dioksida (C02).

Silirana masa u početku sadrži malo bakterija mliječno-kiselog vrenja, a mnogo bakterija iz okoliša. Biljna masa u silosu još neko vrijeme diše (oksidacija) i postupno odumire, a razgrađena organska tvar silažne mase dobra je podloga za razvoj mnogih bakterija. Sve ove biološke procese prati jače zagrijavanje (oksidacija), pri čemu sagorijevaju većinom ugljikohidrati što smanjuje hranidbenu vrijednost silaže.

Silažnu masu potrebno je stoga dobro ugaziti, istisnuti zrak i postići dobre anaerobne uvjete u silaži. To će onemogućiti disanje biljke, pospješiti brže odumiranje biljnih stanica, ubrzati razvoj bakterija mliječno-kiselog vrenja i stvaranje veće količine mliječne kiseline. Brže se spušta . pH vrijednost silaže do 4,0-4,2 što sprječava razmnožavanje i aktivnost mnogih nepoželjnih i štetnih mikroorganizama, smanjuje razgradnju i gubitke hranjivih tvari, a silaža postaje stabilna.

(Mljekarski list br. 6/2002. god. Hranidba).

T ravna silaža Trava, kao i slična zelena krmiva, teže se siliraju jer sadrže malo energetskih tvari a veći postotak sirovih bjelančevina. Nedostaje posebice energije ako je trava prilikom prosušivanja pokisla 8

i na taj

način

izgubila dio već prirodno male

količine lako topivih i probavljivih šećera.

I uz dobro siliranje može se računati sa slabom energetskom hranidbenom vrijednosti travne silaže jer se većina energetskih tvari pretvorila u hlapive masne kiseline i dijelom ugradila u mikrobne bjelančevine. T ravna silaža ne može, stoga, energetski zadovoljavati potrebe tovnih goveda za visoke priraste tjelesnih težina, kao ni visoku muznost krava, već samo uz obvezni dodatak krepkih krmiva (žitarica).

U odnosu na izvornu sirovinu, trava siliranjem ne gubi mnogo bjelančevina. Manji gubitci mogu nastati djelovanjem proteolitičkih enzima iz biljnih stanica i djelovanjem silažnih bakterija.

Veći gubitci bjelančevina nastaju u lošijoj silaži zbog trulenja i raspadanja, pri čemu se stvaraju mnoge toksične tvari i amonijak, odnosno, zbog jačeg zagrijavanja silaže i denaturacije bjelančevina što smanjuje probavljivost, utječe na slabije uzimanje silaže u krmnim obrocima, a očituje se loše i na zdravlje i proizvodnju životinja.

Sirove bjelančevine u travi, zelenim krmivima i travnoj silaži većinom su (70-90%) lako topive i u buragu lako razgradive bjelančevine, s mnogo spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva).

Takve bjelančevine su vrlo dobre za buragove mikroorganizme i sintezu mikrobnih bjelančevina i zadovoljavaju osnovne životne potrebe i prosječno srednje visoku muznost.

Međutim kvaliteta bjelančevina travne silaže ne zadovoljava potpuno potrebe visoko muznih krava koje moraju dobivati i kvalitetnije bjelančevine s esencijalnim aminokiselinama, teže probavljive u buragu.

U krvi krava - koje za hranu dobivaju veću količinu trave, zelenih krmiva, travne silaže i spojeve nebjelančevinastog dušika - nalazi se veći postotak uree i amonijaka. To nepovoljno utječe na stanje sluznica probavnih, dišnih i genitalnih organa, na plodnost i reprodukciju krava.

Kravama češće obolijevaju jajnici, one se kasnije gone poslije telenja i teže ostaju gravidne. Javljaju se češće i plućna oboljenja. Krave daju mlijeko s nižim postotkom masti, bjelančevina i bezmasne

Mljekarski /i,st 7/2002.

HRANIDBA

suhe tvari, a s većim sadržajem uree.

Kravama visoke muznosti potrebno je, stoga, u krmne obroke uz travu i travnu silažu dodavati krepka krmiva (koncentrate) koji sadrže dovoljno energetskih sirovina (žitarice odgovarajuće kvalitete) i bjelančevine s kvalitetnim aminokiselinama, stabilne i teže razgradive u buragu (soj ine, suncokretove i repičine sačme).

Kururuzna silaža Za razliku od travne silaže, kukuruzna silaža sadrži dovoljno energetskih tvari za mliječno­ kiselo vrenje i dobro siliranje. Nedostaju bjelančevine, naročito lako topive i razgradive u buragu, potrebne za reprodukciju i sintezu mikrobnih bjelančevina.

U ranom stadiju, prije cvjetanja do mliječne zrelosti, zeleni kukuruz sadrži vrlo malo suhe tvari (prosječno samo 15-20%) i malo sirovih bjelančevina (1,4-1,7%). Zbog većeg sadržaja šećera, naročito u zelenoj stabljici, životinje ga rado jedu a kod krava povećava muznost.

Sadrži mnogo karotina i vitamina B skupine.

Međutim, prilikom siliranja stvara se velika količina efluenta i gubi veliku količinu šećera i drugih hranjivih tvari. Uz to šećeri lako provriju u octenu i maslačnu kiselinu tako da se dobiva jako kisela silaža. Prema tome, dobiva se loša silaža.

Gnojidba kukuruza dušičnim gnojivima povećava sadržaj bjelančevina u zelenoj kukuruznoj biljci, ali u nekim uvjetima može se nalaziti veća količina nitrata koji s glukozom stvaraju otrovne spojeve (glikozide, glukozamine i sl.). To može uzroko_vati otrovanja i slične zdravstvene poremetnje kod životinja i nepovoljno utjecati na mliječnost i plodnost krava. · Poslije mliječne zrelosti povećava se suha tvar i sadržaj lignina u stabljici, lišću i klipu kukuruza što smanjuje hranidbenu vrijednost i probavljivost kukuruzne biljke. Smanjuju se i šećerne tvari u kukuruznoj biljci, a povećava škrob u zrnju kukuruza.

Tako se sa zrelosti kukuruza ponovo poboljšava energetska hranidbena vrijednost kukuruzne silaže i drži se da je voštana zrelost optimalno razdoblje za siliranje kukuruza sa sadržajem oko 30% suhe tvari.

Kukuruzna silaža načinjena početkom pune zrelosti kukuruza još je vrlo dobre hranidbene

Ml.fekarski/i,st 7/2002.

kvalitete, ali zbog tvrdoće stabljike teže se ugazi, u silaži zaostaje više zraka, češće se zbog zraka jako zagrijava ili ponovo provrije nakon otvaranja silosa.

To se može spriječiti tako da se suhlja silažna masa sitnije sasiječe (1 do 3 cm) i temeljito ugazi.

U silaži se tako postiže niža pH vrijednost i dovoljno mliječne. kiseline da silaža postane stabilna.

Kukuruzna silaža se u voštanoj zrelosti vrlo dobro silira i nije potrebno dodavati sredstva koja pospješuju siliranje. Međutim, zbog veće količine energije a malo lako topivih i razgradivih dušičnih spojeva i bjelančevina, dobro je u kukuruznu silažu prilikom siliranja dodavati 0,5% uree ili 1% UBEE (BENURALA)70 što poboljšava hranidbenu vrijednost kukuruzne silaže.

Treba upozoriti da dodavanje obične poljoprivredne uree u jako vlažnu kukuruznu silažu može biti opasno jer se urea otapa i slijeva u niže slojeve silaže, a visoka koncentracija uree u nekim slojevima može prilikom hranjenja uzrokovati otrovanja životinja.

Kukuruzna silaža, ovisno o zrelosti kukuruza, vrlo dobro utječe na muznost krava, a zbog visoke energetske vrijednosti i sadržaja karotina dobiva se kvalitetno mlijeko s visokim postotkom masti i vitamina A (karotina). U sastavu krmnih obroka s kukuruznom silažom treba više pripaziti na sadržaj bjelančevina i minerala koji mogu u većoj količini nedostajati.

Bjelančevine iz kukuruzne silaže su stabilnije u buragu i zbog toga je dobro u hranidbi muznih krava dodavati s dopunskim krmnim smjesama odgovarajuću količinu BENURALA S, što će povoljno utjecati na mikrobiološki sastav i sintezu mikrobnih bjelančevina u buragu.

Kravama visoke muznosti potrebno je dodavati i odgovarajuću količinu kvalitetnih, i u buragu stabilnih, bjelančevina s esencijalnim aminokiselinama (iz uljanih sačmi samo biljne bjelančevine) što će uz višu masnoću povećavati bjelančevine i suhu tvar mlijeka. (Mljekarski list br. 3/2002. god. Hranidba).

Silos s kukuruznom silažom treba otvarati i krave hraniti silažom dva mjeseca poslije siliranja. To omogućava da kukuruzno zrnje omekani i postane bolje probavljivo. Ako se krave hrane s ranije otvorenom kukuruznom silažom, često izbacuju s balegom (fecesom) veću 9

NAJPOVOIJNIJI Ekskluzivno - kompletan program zakosnju i baliranje: KREDITI !!!

MASCAR Italija

Balirkesa i beznoževa,omotaci bala

DAROSItalija Okretaci i sakupljaci sijena

SaMASZ Poljska Rotacione kosilice.bubnjaste i diskaste

10340Vrbovec E. de Piennesa bb

Tel.: 01/2791-057 01/2791-990 fax: 01/2792-035

=,ur,,al Vrbovec, Eugena dePiennesa bh li ~I

~ Tel.:01/2791-057, 2791-990, fax:01/2792-035 NAJPOVOLJNIJI POLJOPRIVREDNI KREDIT]! ! !

LEASING!Zalog traktor/stroj,bez jamaca.

Ekskluzivna prodaja servis i rezervni dijelovi

Traktori ELARUS-MTZ poljskai talija

HRANIDBA količinu

neprobavljenog zrnja kukuruza, što smanjuje energetsku vrijednost krmnih obroka.

Završna razmatranja o silaži Općenito, krave hranjene silažom (ovisno o vrsti i kvaliteti silaže) moraju dobivati dobro uravnotežene krmne obroke sa svim hranjivim tvarima, posebice energijom i bjelančevinama. O vrsti i kvaliteti silaže ovisit će potrošnja silaže u krmnim obrocima, a značajno se poboljšava ako se uz silažu dodaju i odgovarajuća dopunska krmiva.

Veći utjecaj na uzimanje hrane ima postotak suhe tvari i kiselost silaže. Goveda bolje uzimaju kukuruznu silažu, silažu s više suhe tvari, manje kiselu, s manje octene i maslačne kiseline.

Krave hranjene silažom dobivaju sočna i vlažna voluminozna krmiva koja poboljšavaju muznost. Međutim, mnogo vlažnih krmiva i nedostatak suhe tvari u krmnim obrocima mogu poja_ča~i peristaltiku crijeva zbog čega se javljaju prol1ev1, nadmovi (timpanije) i poremetnje u probavnom sustavu, na kraju praćene gubitkom tjelesne težine i smanjivanjem proizvodnje mlijeka.

Proljevi i rijetka balega češće se javljaju zbog hranidbe silažom i krmivima koja sadrže lako topljive i razgradive bjelančevine, ili mnogo lako r~zgradivih šećera s mnogo kiseline (trava, travna silaža, svježi repini rezanci, repin list i sl.).

Uz veću količinu silaže s mnogo octene i maslačne kiseline, krave uzimaju manje količine hrane. Mogu se javljati kisele indigestije, acidoze proljevi, a dužim hranjenjem lošom silažo~ nekroze, ciroze i apscesi jetre. Uz pokvarenu i pljesnjivu silažu mogu se javljati intoksikacije, toksemije i druga oboljenja uzrokovana raznim mirkoorganizmima, bakteriotoksinima i mikotoksinima.

Iako se u vimenu sintetizira oko 70% masnih kiselina, a pomoću octene i maslačne kiseline stvara se mliječna mast, nije se pokazalo da kiselost i masne kiseline silaže utječu na bolju masnoću mlijeka.

Krmne obroke krava s većom količinom silaže obvezno treba nadopunjavati suhim voluminoznim krmivima, posebice sijenom (najmanje 4 do 5 kg/dan) a u nedostatku sijena sjeckanom ječmenom ili zobenom slamom, kukuruzovinom, mljevenom suncokretovom ili sojinom ljuskom. To će M{jekarski li,st 7/2002.

o~~žavati normalan rad buraga, kiselost i pH vr:!ednost buragova sadržaja, pravilnu peristaltiku cn1eva, spriječiti proljeve i veće gubitke hranjivih tvari zbog probavnih poremećaja.

U hranidbi krava silažom može, ovisno o vrsti i kvaliteti silaže, nedostajati energije (travna silaža iv sjenaža) ili bjelančevina (kukuruzna silaža).

Cesto u svim vrstama silaže nedostaju neki minerali i vitamini.

U silaži trave i zelenim krmivima obično ima dovoljno kalcija. Nešto manje kalcija nalazi se u kukuruznoj silaži. Fosfora, a posebice natrija i magnezija nedostaje u gotovo svim zelenim krmivima, pa tako i u silaži. . Minerali i mikrominerali u silaži mijenjaju se ovisno o izvornoj sirovini, zemljištu, gnojidbi i tehnologiji siliranja. S tim u vezi mijenja se i sadržaj vitamina. Vitamini B skupine malo se mijenjaju tijekom siliranja, a mikrobnom sintezom mogu se i povećavati u silaži. Vitamina C mnogo se gubi silažnim vrenjem, ali ga također mogu sintetizirati neki mikroorganizmi. Vitamina D gotovo nema u zelenim krmivima i mora se dodavati i vitamin E kojega je malo u krmivima a mnogo se uništava kiselinama i oksidacijom u silaži (antioksidativni vitamin).

Katorina (vitamina A) dosta sadrže zelena kn:niva ali se tijekom siliranja gubi 10% i više, ovisno o tehnologiji siliranja. Najviše se karotina 11

HRANIDBA

gubi prosušivanjem krmiva, prosus1vanjem sjenaže ili prilikom vađenja silaže iz silosa na velikoj i iskidanoj reznoj površini. Gubitci mogu iznositi oko 20-60%.

Prema tome, krave muzare moraju uz hranidbu silažom obvezno dobivati s dopunskim krmnim smjesama i mineralno vitaminskim premiksima potrebne minerale: kalcij, fosfor, natrij, magnezij i vitamine: A, D i E. Krave visoke muznosti moraju uz to dobivati i mikrominerale, posebice: željezo, bakar, mangan, jod, _kobalt i selen, a zatim još neke vitamine B skupine kao: niacin, B6,B12,pantotensku kiselinu i biotin.

Muznost, gravidnost i porođaj vrlo su značajna razdoblja koja se izmjenjuju u godišnjim razmacima tijekom života krava. Sve to iziskuje veliki fiziološki i metabolički napor krava, i u tim razdobljima vrlo lako nastaju zdravstvene i proizvodne poremetnje. To treba imati na umu uz hranidbu silažom koja se nalazi i do 50% u suhoj tvari krmnih obroka, a često je sumnjive ili loše kvalitete.

Ako se kravama daje loša silaža, u većoj količini i u neuravnoteženim obrocima, s nedostatkom nekih hranjivih tvari, onečišćena Upravo

KN.JIGA

IZ BIBLIOTEKE

prof. dr. se. Zvonlmir Urenwvić prof. dr. se Vema Prwić prof. dr. se. S!Jepan Mužic

pesticidima, teškim metalima, antibioticima i drugim kemijskim elementima, može vrlo loše utjecati na zdravlje i reproduktivnu sposobnost krava, količinu i kvalitetu mlijeka.

Na kraju, uz hranidbu silažom treba jako pooštriti higijenske mjere držanja krava, mužnje i postupak s mlijekom. Zbog toga: # Silažu treba svakodnevno uzimati svježu iz silosa i ne zadržavati duže u staji, posebice u blizini mlijeka. Mlijeko lako upija mirise iz okoliša a naročito mirise silaže. # Silažu treba davati kravama uvijek poslije mužnje, valove poslije hranjenja dobro očistiti od ostataka silaže i staju prozračiti.

#

#

je izašla

Uz higijenu hranidbe i čistoću staja treba održavati čistoću krava, posebice vimena. Čistoćom muzača i pribora za mužnju treba spriječiti bakteriološko onečišća­ vanje mlijeka i upale vimena.

Mlijeko treba odmah poslije mužnje iznositi iz. staje, ohladiti i držati u posebnoj za to određenoj prostoriji. iz tiska

AGRONOMSKOG

FAKULTETA

ZAGREB

prof. dr. ac. Marlja Uremović doc. dr. Boro Mioi mltlL mr. Zlallm Janječić

izvanredna knjiga za Sl'akog sadašnjeg i budu~ agronoma i veterinara korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje životinja dobar prirufoik za obiteljska gospod&J"Stva knjiga je namijenjena svima koji se bave unapređenjem stočarstva, te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke Knjiga «Stočarstvo» bogato Je ilustrirana, a na 630 stranka obuhvaća šest poglavlja: - Opće stočarstvo - Ovčarstvo - Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradarstvo Knjiga obrađuje tematiku o stanju i mjerama za unapređenje stočarstva, o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i načinima držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi.

U pisanju knjige autori su se služili Sl'ojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama I u §lrokoj praksi.

Nakladnik je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb.

Cijena knjige Je 250,00 kuna uvećana za troško"e slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.

N11n1džbeza knjige se mogu izvršiti na telefon 012393809; 012393867 ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi - Ilica 31/ID, Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.

12

Mije/carskili.st 7/2002.

HRANIDBA

Spremanje I~valitetnog

-

:;_::' ,:,, ..,i"l l..'!~~!ill,==!p:J".__

••

S1Jena.

Piše: Goran Kiš, dipl. ing.

Zbog čega je važno kvalitetno sijeno?

Temeljni test za kvalitetu sijena predstavlja proizvodnja mlijeka. Kvalitetom sijena možemo biti zadovoljni kad životinja jede sijeno i daje nam željenu količinu mlijeka. Tri su čimbenika koji utječu na proizvodnju mlijeka: 1. konzumacija - važno nam je da krava sijeno jede i da ga jede u dovoljnim količinama 2. probavljivost i sadržaj hranjivih tvari u njemu kada je jednom sijeno pojedeno ono u životinji mora biti probavljeno i prerađeno u životinjske proizvode-mlijeko 3. otrovne supstance - kvalitetno sijeno mora biti bez štetnih tvari Čimbenici koji utječu na kvalitetu sijena Stadij rasta pr,1ilwm košnje Stadij rasta biljke u vrijeme košnje najvažniji je č~benik - čijim se djelovanjem najviše može utjecati na poboljšanje kvalitete sijena. Kako leguminoze i trave napreduju iz vegetativnog u reproduktivni (pojava sjemena-zrna) stadij, povećavaju sadržaj vlakana i lignina, smanjuju sadržaj orotema · dlieIu ju na probavljivost, te ih životinje nerado jedu. Optimalni stadij rasTabela 1: Preporučeni stadii rastaza košniupojedinihkultura ta u vrijeme košnje, za kvalitetKultura Vrijeme košnje Lucerna Kasni pupoljak do prvog cvijeta za t. otkos~ no sijeno i dugotrajnost kultura prvi cvijet do 1/10 cvata za 2. i sljedeće otkose prikazan je u Tabeli 1. Vrlo je vaLivadna vlasnJača, Klupčasta oštrica, Početak cvatnje za I. otk.os~ reoak Kasniii otkosi u intervalima od 4-6 tiedana žan prvi otkos, koji mora biti što Crvena dietelina Poiava nrvih cvietova od 1/10 cvata ranije jer omogućuje biljci da za Rano klasanie Raž. Jačam Pšenica Priie nr.iave klasania Raž i Tritikale drugi otkos započne porast u vriSredina do punog cvata i prije početka Soja ooadanla doniih listova jeme povoljne temperature i vlažU vriieme košnie nratilačkih kultura Biiela dietelina nosti. Na taj se način povećava ukupni prinos po hektaru.

Tabela2: Iznošenjehranjivaiz tla Uvjeti sušenja i manipulacije Približni iznos iz tla !k& /ha} Kultura Prinos/ha (t) p.o, K,O N sijenom Lucerna 5 128 34 123 Loši vremenski uvjeti i način Crvena djetelina 4 68 24 102 Klunčasta oštrica manipulacije krmom nakon košVlasulja livadna nje mogu smanjiti kvalitetu sije44 Klupčasta oštrica 3 15 72 Mačii reoak na. Kiša može prouzročiti gubiIzvor: K.L. Wells and W.O. TIXlm,l 994. Estimatcd nutriencand uptake by Kentucky'sCrops. Soil Sc1cnccNews and Views \tll. (S, No. 4. tak listova, najvrjedniji dio biljke,

Sijeno je jedno od najsvestranijih krmiva koje spremamo zbog toga jer se: 1. Sijeno može čuvati duži vremenski period s malim gubitcima hranjive vrijednosti, uz uvjet da je zaštićeno od nepovoljnih vremenskih uvjeta.

2. Veliki broj biljnih vrsta uspješno se može spremati kao sijeno.

3. Sijeno se može spremati i koristiti bez obzira koliko mlijeka proizvodimo.

4. Spremanje i hranidba sijenom može se vršiti manualno ili uz primjenu mehanizacije.

5. Sijeno predstavlja izvor većine hranjivih tvari za mnoge vrste i kategorije domaćih životinja.

Sijeno je dakle, najčešće korištena krma.

Budući da ga koristimo u proizvodnji mlijeka, važno je znati čimbenike koji utječu na kvalitetu sijena, te kako prepoznati kvalitetno sijeno.

Mač/i

~

I

Ml.fekarski list 7/2002.

13

HRANIDBA

ili isprati hranjive tvari iz biljke u vrijeme sprema- žitarica koje se suše u vegetativnoj fazi i sl. nja sijena. Sunčeva svjetlost također smanjuje kvaKvaliteta sjemena litetu sijena jer izbjeljuje biljku koja gubi sadržaj Livade i travnjake najbolje je sijati sjemenom vitamina A. Grabljanje i/ili prosušivanje sijena vrsta i varijeteta koji su ispitani i dokazani u uzrokuje lomljenje sijena i velike gubitke listova uvjetima kakvi su na našim područjima. Najveće biljke. razlike u kvaliteti sjemena bit će vidljive u trećoj Biljka koja će se sušiti a ima 80 % vlage mora sezoni kada, u pravilu, znatno opada proizvodnja. izgubiti oko 3000 kg vode da bi se proizvela tona Ovaj problem očitovat će se padom prinosa, sijena s 20 % vlage. Gnječenje pokošene mase u potiskivanjem više vrijednih vrsti manje vrijedtoku košnje ubrzat će sušenje stabljike koja će se nima, uz veću pojavu korova. Korovi smanjuju sušiti približno istom brzinom kao i listovi. Na taj kvalitetu sijena, smanjujući mu ješnost i će se način smanjiti vrijeme sušenja sijena biljaka probavljivost. Neki od njih mogu djelovati štetno koje imaju veliku i debelu stabljiku, te će spriječiti pa i otrovno. gubitci listova i hranjivih tvari.

Procjena kvalitete sijena Plodnost tla Ispitivanje kvalitete sijena Odgovarajuća količina vapna, dušika, fosfata i Najpraktičniji način za određivanje sadržaja ostalih elemenata potrebna je za visoku proiz- hranjivih tvari sijena je analiza hranjivih tvari. vodnju sijena po hektaru, te za potrebe dugotrajne Rezultate analize hranjivih tvari koristimo za biljne proizvodnje. Analiza tla mogla bi biti upotre- procjenu kvalitete i za određivanje količine i vrste bljavana kao vodič u određivanju količine gnojiva i dodataka potrebnih za proizvodnju mlijeka. Za vapna potrebnog za ekonomičnu i isplativu proiz- analizu sijena uzimamo uzorak koji mora biti vodnju sijena. Visoka proizvodnja sijena odnosi iz reprezentativan a analiza mora biti izvršena u tla velike količine hranjiva (Tabela2). Zbog sposob- ovlaštenom laboratoriju. nosti dobro inokuliranih leguminoza da fiksiraju Vizualna procjena sijena atmosferski dušik, smjese s više od 25 % legumiVizualna procjena nije potpuno vjerodostojan, noza obično ne daju ekonomski opravdane rezulta- ali je vrlo praktičan način procjene kvalitete sijena te kod mineralizacije s dušikom. U zajednicama jer ju možemo izvršiti i mi sami. Vodič u samo travnih vrsta moramo dodavati dušična mi- procjenjivanju kvalitete je u Tabeli 3. Rano košeno neralna gnojiva ukoliko želimo visoku proizvodnju sijeno, zeleno, lisnato, mekana, bez stranih sijena. materijala, ugodna mirisa visoko je kvalitetno Biljne vrste sijeno. Ipak , boja i vizualna procjena nije uvijek Leguminoze su kvalitetnija krma od trava, ali dobar indikator hranjive vrijednosti sijena pa su za se pojedine vrste kvalitetno razlikuju .. Kada su i pouzdanu procjenu potrebne laboratorijske analize. trave i leguminoze košene u optimalnom stadiju O rasta, leguminoze su, obično, više -----------------------------, ukupne probavljivosti, stupnja Tabela3: Bodovnisistemprocjenekvalitetesijena robave, te sadržaja proteina ive:n-"j-em-c kollaj~ 1·. Prije c..;.,etanja-iHklasanja I3.r;j6~~,.d:va --P 2. Rano cvjetanje ili rano klasanje 21 - 25 ćine minerala i vitamina. Smjese !: :~<!"~o(=~w,~:-::.:~· klas :t: ~~ trava i leguminoza, kvalitetni1·e Lisnatost 1. Vrlo lisnato 26 - 30 2. Lisnato 21 - 25 su ako su pravilno proizvedene i 3. Lagano stabljikasto 106: 620 4. St.abljikaato sušene. Trave poboljšavaju svojBoja 1 Prirodno zelena boja biljke 1103: !; 2. Svjctlo:zelc:na stva i sušenje smjesa, u odnosu !: f;:::đ'!.0,:.-~~: smeda ;; : ~ na čiste zajednice leguminoza.

1315 1. Cist - m1ns krme Miris 10-12 2. Prašnjav 3. Po miševi.ma ili pljesniv 7-9 Višegodišnje biljke, kao što su 0-6 4. Po paljevini Lucema, Klupčasta oštrica, Mačji l Vrlo meko savitljiva 9 - lO 2. Meko 78 3. Lagano grubo :S - 6 repak, Vlasulja, i sl. obično su 4. Grubo, lomljivo O - 4 ekonomski isplativije kao kulture -----Penali korov, prljavština.

W-:_ ___ ___!25!,_'!:':!_~~2.__-~_D_ __ UKUPNO za proizvodnju sijena negoli Procijen1ena levalitetasijtna: __ ,_____________ _ jednogodišnje. I jednogodišnje saku2_lje~ih_ bodova .. _ .. -·-_ ___ ProcjjenJ.ena k.v~~iteta S.!Jena __ ._ mogu biti vrlo korisne i dati kva- ~ ·- ~--~J 90 i više Izvrsno siJeno 80 - 89 Dobro sijeno 65 - 79 sijeno litetnu krmu, naročito Talijanski --·---manje do 65 -----· Loš~~--·-··--• Izvor:Universityof Kentacky,Collegeof Agriculture,CooperativeExtensionSemce, Animalsctence- ForagePublication ljulj, hibridi Sudanske trave, neke Mekoća

1

Smeće,

Č:isto

14

Mljeknrski list 7/2002.

VETERINARSTVO

WD~ruJ~ITTJ O CP[H@[1[Jrnw um~@ □ Piše: Krešimir Salajpal, dr. vet. med.

Virusni proljev je bolest teladi najčešće u prvom tjednu života, iako može oholiti i nešto starija telad (oko tri tjedna) neposredno nakon nakupa. Bolest može uzrokovati više vrsta virusa kao što može doći i do naknadne infekcije bakterijama (E. coli) pa u tom slučaju govorimo o mješovitoj infekciji. Očituje se jakim vodenastim proljevom, nerijetka s primjesama sluzi pa i krvi, posljedičnom acidozom i dehidracijom organizma te ugibanjem teleta.

UZROCI BOLESTI Iako je izoliran velik broj virusa iz sadržaja crijeva teladi oboljele od proljeva, smatra se da su Rota virusi i teleći Corona virus najčešći uzročnici ovog proljeva. Manje značenje u pojavi proljeva se pridaje Parvo virusima te Breda virusu. U većini slučajeva na infekciju virusima nadovezuje se infekcija s E. coli i drugim bakterijama koje dodatno kompliciraju bolest i nerijetka uzrokuju smrt životinje.

Pretežno obolijeva telad u dobi između petog i sedmog dana tj. u trenutku kada iz kolostruma nestaju protutijela. Isto tako bolest je češća u teladi čije su majke prvotelke negoli u teladi starijih krava.

Telad se najčešće inficira tijekom ili neposredno nakon poroda (nečistim pomagalima, ulazak rukama ili različitim prljavim predmetima u usnu šupljinu teleta radi odstranjivanja rodnične sluzi), zatim napajanjem nečistim kolostrumom i iz nečistih posuda.

Budući da kolostrum štiti telad od infekcije virusima uzrok pojavi proljeva može biti i prekasno i/ili nedovoljno uzimanje kolostruma.

Nehigijenski uvjeti držanja starije i bolesne teladi zajedno s netom rođenom teladi može doprinijeti pojavi i širenju bolesti.

Ml/ekarski list 7/2002.

ZNAKOVI BOLESTI Na samom početku bolesti telad je malo snuždena, sporo jede, popije vrlo malo mlijeka.

Balega je izrazito tekuća, u samom početku žućkaste boje, kasnije vodenasta s primjesama neprobavljenog djelomično ugrušanog mlijeka.

Kasnije se mogu javiti primjese sluzi i krvi. Tele je pogrbljeno, visoko podignuta trbuha, nakostriješene dlake. Karakteristično je da pri defeciranju feces izlazi u luku pod visokim pritiskom.

Djelomično probavljena mlijeko biva u debelom crijevu podvrgnuto procesima truljenja što fecesu daje izrazito neugodan miris.

Budući da virusi oštećuj u crijevne resice, dolazi do gubitka njihove funkcije (tj. prestanka probave i resorpcije sastojaka mlijeka s posljedičnim porastom osmotskog tlaka u lumenu crijeva) i do proljeva. Proljevom dolazi do gubitka značajne količine tekućine, serumskih bjelančevina i elektrolita (Na, K, Mg, HCOs, Mg, CI) što dovodi do dehidracije organizma i acidoze te u konačnici do uginuća životinje.

Djelomično probavljena mlijeko predstavlja idealni medij za razvoj kolibakterija. One kao i njihovi toksini vrlo lako prolaze kroz virusima oštećenu crijevnu stijenku i ulaze u krvotok (septikemija). U ovakvim slučajevima simptomi bolesti su mnogo žešći.

DIJAGNOZA Na osnovi podataka o držanju, hranidbi i postupcima s teladi, te na osnovi kliničkih znakova bolesti, možemo posumnjati na virusni proljev.

Sigurna dijagnoza se postavlja dokazom virusa u balegi ili sadržaju tankog crijeva. Infekcija u stadu može se utvrditi pretragom seruma krava i teladi neutralizirajućim testom.

15

VETERINARSTVO

LIJEČENJE liječenje se sastoji u nadoknadi izgubljene tekućine (otopina elektrolita ili čaja), te radi sprječavanja sekundarnih bakterijskih infekcija u davanju antibiotika ili sulfonarnida. Također je bitno, usprkos proljeva i zadržavanje stanovite količine mlijeka ili mliječnog nadomjestka u obroku ( tri puta dnevno po 1,5 do 2 litre, ovisno o dobi teleta) radi opskrbe teleta potrebnom energijom. Najbolje je da se dnevna količina mlijeka razdijeli u više manjih obroka (najmanje tri), te da se između obroka mlijeka teletu daje najmanje i do 2 litre čaja ili otopine elektrolita. Vrlo dobar je crni čaj zbog visokog sadržaja tanina.

Dobro je dodati čaju sluz lanenog slemena koja zajedno s taninom stvara tanki film na stijenci crijeva te sprječava resorpcijti bakterija, odnosno njihovih toksina, kroz crijevnu stjenku. Ukoliko se u čaj doda i stanovita količina kuhinjske soli (oko 10 g na litru) nadoknađuje se i dio izgubljenih elektrolita.

U težim slučajevima proljeva najbolje je dati otopinu elektrolita koju priređuje veterinar (i do 4 litre dnevno). Ukoliko je gubitak tjelesne tekućine veći od 5% (hladne noge, upale oči, nepravilan i slab puls, tele bez apetita i refleksa) potrebno je dati određenu količinu elektrolita intravenozno.

PROFILAKSA

Stroge higijenske mjere (nastambe, pribor) i postupci s teladi imaju veliko značenje u prevenciji proljeva. Važno je da se novorođenoj teladi osigura pravovremena i u dovoljnoj količini sisanje prve porcije kolostruma. Pri tome je bitno da kolostrum bude razdijeljen u više manjih obroka kako bi se pH sirišta održao konstantno niskim.

Također je bitno, da i starija telad uzima dnevnu količinu mlijeka podijeljenu u više manjih obroka te da mlijeko uzima na sisu (izaziva refleks koji omogućuje izravan prolaz mlijeka u sirište).

Uzimanje mlijeka iz otvorene kante, dvaput dnevno, ne omogućuje dovoljno snižavanje pH sirišta što je važan preduvjet za sprječavanje razvoja mikroorganizama, uzročnika proljeva.

Neka iskustva govore da je veća učestalost pojave proljeva kod napajanja teladi svježim ali nedovoljno toplim mlijekom. Mlijeko ili mliječni nadomjestak stoga moraju biti u trenutku uzimanja ugrijani na oko 37°C. Također se kod napajanja punomasnim mlijekom radi sprječavanja probavnih poremećaja 16

može primijeniti razrjeđivanje mlijeka toplom vodom (2/3 mlijeka i 1/3 vode) te tako smanjujemo koncentraciju mliječne masti, olakšavamo probavu, a ujedno postižemo i idealnu temperaturu mlijeka.

U novije vrijeme sve se više primjenjuje napajanje teladi zakiseljenim mlijekom ili mliječnom zamjenom (3 ml 85%-tne mravlje kiseline na 1 litru mlijeka ili mliječne zamjene).

Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

Kronična kataralna upala vimena predstavlja jedan od najvećih problema u proizvodnji mlijeka. Pojavljuje se u svim uzgojima i nanosi veliku materijalnu štetu.

Prema brojnim istraživanjima krave proizvode 20% manje mlijeka zbog ovakvog oblika upale vimena. Gubitci nisu samo uočljivi u količini proizvedenog mlijeka, nego se oboljele životinje ranije izlučuju iz uzgoja jer su im pojedine četvrti trajno oštećene što dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. Mlijeko iz takvog vimena lošeg je kemijskog sastava i higijenske kakvoće, pritom predstavlja lošu sirovinu za daljnju preradu. Također takvo mlijeko može štetno djelovati na zdravlje ljudi.

Prema istraživanjima američkih struč­ njaka prosječni gubitak zbog upala vimena iznosi 184 dolara što preračunato iznosi skoro 1.500 kuna (!!!) po kravi godišnje.

(Tablica 1.)

Kao što vidimo iz tablice, najveći gubitak zbog upale vimena je u smanjenoj proizvodnji mlijeka (956.00 kuna) i ranijem izlučivanju iz uzgoja (329.67 kuna).

Važno je naglasiti da od svih oblika upala vimena upravo kronična kataralna nanosi najveće štete (dugotrajno smanjenje proizvodnje mlijeka i ranije izlučivanje iz uzgoja).

Ml:fekarskilist 7/2002.

VETERINARSTVO

--

--

Tablica1: Gubitcizbog upalevimena GUBITAK SMANJENA PROIZVODNJA MLIJEKA ODBACENO MLIJEKO TROSKOVI RANIJEG IZLUC/VANJA UTROSENI RAD ZBOG UPALA LIJECENJE USLUGE VETERINARA

UKUPNO

GUBITAK PO KRAVI kn 956.00 82.55 329.67 9.0 58.14 21.5

1.456.86

UZROCI KRONIČNE KATARALNE UPALE VIMENA Upala vimena nastaje kao posljedica ulaska mikroorganizama u vime kroz sisni kanal a rijeđe kroz povrede kože ili putem krvotoka. Navest ćemo glavne uzroke koji dovode do pojave upala vimena u uzgoju: 1. nehigijenski smještaj krava 2. loša tehnika i higijena mužnje 3. neispravan muzni uređaj 4. nepravilnosti u gradi vimena i sisa 5. loše opće zdravstveno stanje muzara 6. loša hranidba Važno je napomenuti, da svi navedeni čimbenici podjednako pogoduju pojavi kronične kataralne upale vimena.

ZNAKOVI KRONIČNE KATARALNE UPALE VIMENA Upalni proces se razvija duži period (tjednima i mjesecima) i zahvaća cjelokupnu strukturu mliječne žlijezde: sluznicu cisterne, velike i male mliječne kanale te alveole.

Važno je napomenuti, da na vimenu nema uočljivih promjena, a opće zdravstveno stanje krave nije poremećena. Međutim s vremenom dolazi do atrofije (smanjenja) oboljele četvrti. U vimenu se nakon dužeg vremena mogu napipati čvorići koji su posljedica proraštanja vezivnog tkiva.

Mlijeko je u početku bolesti nepromijenjeno, jedino se javlja povećani broj somatskih stanica, a kasnije se u mlijeku mogu naći krpice gnoja. Napredovanjem bolesti dolazi do postupnog smanjenja lučenja mlijeka. Kronična kataralna upala vimena je dugotrajan proces i traje mjesecima!

Vlasnik teško uočava razvoj upale jer se razvija postupno. Tek kada dođe do smanjenja i otvrdnuća oboljele četvrti, vlasnik počne sumnjati da «nešto nije u redu», a tada je već prekasno jer je vime trajno oštećeno, a liječenje je otežana ili bezuspješno.

Mljekarski list 7/2002.

UKUPNI GUBITAK%

66 5.7 22.6 0.1 4.1 1.5

100

DIJAGNOZA BOLESTI Bolest možemo prepoznati na temelju kliničkog pregleda vimena, mastitis testom ili brojanjem somatskih stanica. Prema brojnim istraživanjima broj veći od 200 000 somatskih stanica u mililitru mlijeka ukazuje na pojavu upale vimena.

Najsigurnija metoda je svakako određivanje ukupnog broja somatskih stanica u mlijeku.

LIJEČENJE Uspješno liječenje je moguće tek nakon bakteriološke analize mlijeka iz oboljele četvrti, odnosno kada se antibiogramom utvrdi koji antibiotik najbolje djeluje na uzročnika ili više njih.

PREVENTIVA: 1. SMJEŠTAJMUZARA U ČISTIM STAJAMA 2. ISPRAVNAHIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE

3. IZBALANSIRANAHRANIDBA 4. REDOVITA PROVEDBA MASTITIS TESTA 5. REDOVITA KONTROIA ISPRAVNOSTI MUZNOG UREĐAJA Na kraju valja napomenuti da veliki dio proizvođača proizvodi mlijeko izrazito loše higijenske kakvoće što je posljedica upale vimena koje oni ne uočavaju zbog nemara. Taj nemar je ustvari loša tehnika i higijena mužnje («prljava mužnja») i neprovođenje MASTITIS TESTA najmanje jednom tjedno što bi im omogućilo rano otkrivanje upale vimena čime bi smanjili troškove liječenja i gubitke na mlijeku.

Valja naglasiti, da će početak rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka (Križevci) samo potvrditi dosadašnje spoznaje o lošoj kakvoći mlijeka, nažalost još uvijek velikog dijela hrvatskih proizvođača.

U sljedećem broju Mljekarskog lista biti će o (u zadnje vrijeme) često spominjanim somatskim stanicama. riječi

17

GOSPODARSTVO

STRATEŠKA OPREDJEWENJA U ~OJQJ Piše: dr. se. Petar Bosnić

HRVATSKEPOWOP~~~[)~ nastavak 7.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA OPOTICAJIMA UPOLJOPRIVREDI, RIBARSTVU IŠUMARRSVTU 1. Uvod Tijekom ovih mjeseci odvija se veoma intenzivna aktivnost na predlaganju mjera zakonodavne regulative iz područja agrarne politike koje su izuzetno značaine sa _stajali!ta budućeg položaja poljoprivrednih prmzvođaca.

Neka od predloženih reformskih rješenja na određeni način će zahvatiti veći dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva bez obzira na veličinu imanja ili na proizvodnju kojom se bave.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predlagač je Nacrta prijedloga Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu te ga je Vlada republike Hrvatske up~tila u ysaborsku proceduru gdje je kod zastupnika prosao prvo čitanje. Do sada je obavljena dosta rasprava o ovom veoma značajnom reformskom zakonu.

Redakcijski kolegij Mljekarskog lista smatra korisnim naše proizvođače informirati o predloženom tekstu Nacrta prijedloga Zakona ~ državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Zakon je kompleksan, a prema predložen~ mjerama agrarne politike otvaraju se procesi restrukturiranja poljoprivredne proizvodnje prema tržišnoj proizvodnji sukladno obvezama iz faze stabilizacije i pridruživanja Hrvatske stalnom član­ stvu u Evropskoj uniji. Nacrt prijedloga Zakona neće biti detaljnije analizirane već iznijete najvaž~ nije činjenice o stanju hrvatskog agrara, razlozi donošenja propisa i početak agrarne reforme, kao i predložene mjere i zakonska rješenja potpora poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

procese. Postali smo članovi Svje~ske trgovinske organizacije, sklopljeni su mnogi međ~n~rodn~ bilateralni ugovori o slobodnoj trgovm1 radi pristupanja u članstvo CEFT~' P_?tpisan . je Sporazum o pridruživanju i stabilizac111u okv~ru EU. Hrvatska je preuzela mnoge obveze u okviru međunarodne suradnje za liberalizaciju tržišta i trgovine te se predstojeća agrarna reforma provodi na razini ukupnih gospodarskih promjena.

Stanje u agraru nije zadovoljavajuće, a uvjetovano je jednim-dijelom naslijeđem iz bi~š~~ socijalističkog sustava i odnosa prem~ poh~1c1 privatnog sektora, štetama u poljopnv_red1nastalim tijekom Domovinskog rata kao 1 sada. zbog utjecaja postojećeg gospodarskog stan1a. U strukturi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva dominira veliki broj malih i usitnjenih posjeda mješovite proizvodnje koja po količinama proizvoda, kvaliteti i cijeni nije tržišno konkurentna.

Dobna i socijalna struktura na selu je nezadovoljavajuća. S domaćom agrarnom proizvodnj?m ostvaruje se samodostatnost samo neko~iko poljoprivrednih proizvoda dok je i~tovre~eno visok uvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda.

Procesi agrarne reforme započeli su tijekom 1999.god. s određenim promjenama u propisima o novčanim poticajima (poticaji po površini i grlu) te donošenjem Zakona o .poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o ekološk_oj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

2. Reforma hrvatske poljoprivrede Poljoprivredna proizvodnja sačinjava specifični ~io gospodarskog sustava, a prilagođava se u~upm~ kretanjima i promjena~~ u dr~s;_vu . i 3. Načela reforme opredjeljenjima državne politike ~kl1uciv_~n1a 3.1. Pojednostavljenje. Postojećom regulativom o Hrvatske u međunarodne i svjetske mtegraci1ske novčanim poticajima sada je obuhvaćeno 136

18

Mljekarski list 7/2002.

GO S PO DARSTVO različitih oblika pot1ca1a te se u predloženim modelima poticaji grupiraju i smanjuju na 57.

3.2. Pravičnost. Sredstva potpore bit će raspoređena po načelu ravnopravnosti svim korisnicima i sektorima poljoprivredne proizvodnje.

3.3. Postupnost. Predložena reforma sustava tek je prvi korak u procesu stvaranja konkurentnog poljoprivrednog sektora.

3.4. Sigurnost. Osigurati stabilnu visinu svih poticaja što će poljoprivrednicima omogućiti lakše donošenje poslovnih odluka.

3.j. Lakša kontrola. Smanjenje broja stavaka novčanih poticaja pojednostavljuje administrativne poslove odobravanja i kontrole korisnika potpora.

Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i obvezu upisa svih fizičkih i pravnih osoba(poljoprivredna gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva, zadruge, obrtnike u poljoprivredi) koji svoje proizvode plasiraju na tržište. Upisnikom će se pojednostaviti upravljanje sustavom poticaja u poljoprivredi, povećati efikasnost, uspostaviti baza podataka za potrebe analiza i kreiranja poljoprivredne politike. Uspostava Upisnika poljoprivrednih gospodarstava omogućava sustavno praćenje korisnika, provođenje inspekćijskog nadzora te smanjivanje mogućih slučajeva protuzakonitog ostvarivanja prava na potpore.

5. Kriteriji za ostvarivanje potpore Preduvjet za ostvarivanje prava na potporu 4. Upisnik poljoprivrednih gospodar st ava ispunjavanje je određenih kriterija za izračun uku,---Z_a_k_o_n_o __ po_l_jo_p_r_iv_r_ed_1_· -'p_r_e_d_v1_· đ_a_u_s-'-p_o_st_a_v_u______ ~ pnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva (Tablica 1 ) .

Tablica 1: Izračun ukupnogobujmaposlovanjapoljoprivrednog eosvodarstva Proizvodne jedinice su koefiProizvodnja Jed. Količina Koeficijent Obujam poslovanja cijenti izračunati na temelju kalkumjere proizvodnje (proizvodna jedinica lacija vrijednosti i troškova pojedi(b) (a)x(b) (a) načno za svaku proizvodnju i to su I. 2.

3.

4.

5.

7.

6. ustvari vrijednosti proizvodnje Žitarice ha X 1,0 = Naimanie 0,4 umanjene za varijabilne troškove.

Uljarice ha X 1,4 = "0,4 Minimalni obujam svake proizKrumpir(merkantilni) X vodnje iznosi 0,4 proizvodne jediha 2,5 = "0,4 Sećerna repa "0,4 nice a može ući u izračun ukupnog X 1,4 = ha obujma poslovanja gospodarstva.

X "0,4 Duhan ha 2,5 = Za ulazak u jedan od sustava· "0,4 Povrće X ha 5,0 = potpore, ukupan obujam poslova"0,4 Vinomdi ha X 6,0 = nja gospodarstva mora iznositi naj"0,4 Voće X ha 5,0 = manje 3 PJ (proizvodne jedinice).

Stabla maslina X 0,02 = "0,4 broi Ukupan obujam poslovanja izraču­ Hmelj "0,4 ha X 4,0 = nava se zbrajanjem pojedinačnih Lavanda,ljekovito bilje ha X 4,0 = "0,4 obujma poslovanja odnosno proiz„ Sjemenski usjevi "0,4 ha X 5,0 vodnih jedinica na jednom gospoMliječne krave broj X 1,25 = "0,4 darstvu; broj "0,4 Krmače X 0,25 = Gospodarstva koja udovolje broj Ovce X "0,4 0,15 = uvjetu rninimalnog obujma poslobroj Koze X "0,4 0,15 = vanja (3 PJ) odlučuju se i opredjebroj "0,4 Kobile X 1,25 = ljuju za status komercijalnog ili staTovgoveda X "04 broi 0,75 = tus nekomercijalnog gospodarstva.

"0,4 TovPrasadi X 0,40 = broi Komercijalna gospodarstva osbroj Tovkonja X "0,4 0,75 = tvaruju pravo na potporu u okviru Kokoši nesilice X 0,004 = "0,4 broi modela poticanja proizvodnje, kabroj Tovpilića X "0,4 O,ol = pitalnih ulaganja i ruralnog Ostala perad broj 0,002 = "0,4 X razvitka.

Košnice X 0,05 = "0,4 broi Nekomercijalna gospodarstva Nojevi "0,4 broi I X 0,75 = ostvaruju pravo na potporu u Kunići X 0,01 = "0,4 broi okviru modela potpore dohotku i najmanje 3 Ukupan obujam poslovanja UKUPNO ruralnog razvitka.

Mljekarski list 7/2002.

19

GOSPODARSTVO

Obiteljska ili seljačka gospodarstva sama se odlučuju za jednu od dvije skupine (nekomercijalna, komercijalna gospodarstva), dok pravne osobe pravo na ostvarivanje potpore mogu ostvariti uključivanjem u komercijalnu skupinu.

6. Modeli sustava potpore Predloženi nacrt prijedloga Zakona obuhvaća četiri modela potpore: 1. -Model poticaja proizvodnje 2. -Model kapitalnih ulaganja 3. -Model potpore dohotku 4. -Model ruralnog razvitka 6.1. Model poticanja proizvodnje U ovaj model poticanja proizvodnje mogu se uključiti samo komercijalna gospodarstva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom ili ribarskom djelatnošću.

Sustav poticanja proizvodnje obuhvaća sljedeća područja: 1. ratarske kulture, 2. sadni materijal, višegodišnji nasadi i maslinovo ulje, 3. stočarstvo i stočarski proizvodi, 4. uzgoj pernate divljači, 5. ekološka proizvodnja, 6. Ribarstvo. Uvode se novi poticaji za: krmna bilje, ljekovito bilje, povrće za preradu, zatim za livade i pašnjake, hmelj i ekološku proizvodnju.

Jedan od uvjeta za ostvarivanja poticaja u ovom modelu temelji se na kriteriju minimalnih i maksimalnih poticanih količina (površina, broj stabala, grla stoke i dr.).

Minimalna poticana količina je najmanja pojedina godišnja proizvodnja za koju se isplaćuje poticaj.

Minimalne poticane količine propisuje se za tri godine.

Maksimalna poticana količina je najveći godišnji obujam proizvodnje za koji će se moći ostvarivati novčani poticaji a propisuje se za svaku pojedinu proizvodnju.

20

Tablica2: Modelipoticanjaproizvodnjeiznosipoticaja Osnovno

Opis

Jedinica mjere

Područje

ste'li!n uvjetima pojedinici gospodarenja /kn plaćanje

/kn

I.Poticanje ratarskih kultura Krušna žita,pivarski ječam i soia ha Stočna žita ha Uljarice ha Knnno bilje ha Šećerna repa ha Duhan kg Povrće zapreradu ha Ljekovito bilie ha Poljoprivredno sjeme ha 2.Poticanje sadnoe materijala višegodišnjih nasada i maslinovof ulja Sadni materijal kom Vmosrradi (godišnje plaćanje) ha Vmosrradi (podizanje nasada ) ha Voćarstvo (godišnja plaćanja) ha Voćarstvo I. skupina (podizanje nasada) ha Voćarstvo II.skupina (podizanje nasada) ha Masline stablo Maslinovo ulje litra Hmelj ba Lavanda (godišnja plaćanja) ha Lavanda (podizanje nasadat ha 3.Poticanie stearstva i stočarskih proizvoda Mlijeko /kravlje) litra Mlijeko (ovčje i kozie) litra Utovljena junad mo Utovljene svinje grlo Mliječne krave grlo grlo Krave usastavu krava• tele Uzgoj ženske teladi (jednokratno) grlo Bikovi zarasolod (jednokratno) grlo Rasplodne ovce, ovnovi, koze, jarčevi grlo grlo Rasolodne svinie Nerasti zarasplod (jednokratno) IO'IO Rasplodni konji grlo Pčelinje zajednice košnica Livade /pašnjaci stoka/ha 4.Poticanje uzgoja Pernate divljači Pilići pernate divliači komada 5.Poticanie ekološke proizvodnje Ekološka proizvodna ha 6.Poticanje ribarstva kg Uzgoj autohtonih vrstabijele morske ribe kg Uz~oj školjaka - dagnje Ribliamlađ kom Uzgoj slatkovodne ribeI.skupine ke kg Uzgoj slatkovodne ribeII.skuoine kg lnovmaleplave ribe Prerada slatkovodne i maleplave ribe kg

1.650 1.650 2.250 1.250 3.000 5,00 1.250 1.250 3.000 1,00 1.250 28.000 1.250 20.000 14.000 16 4,0 1.250 1.250

1.690 37.800 27.000 18.900

14.000 0,55 l,00 800 100 800 1.500 1.500 3.900 200 300 1.000 1.350 90 100

0,74 l,35

1.080 2.050

8,00 3.000 5,40 0,80 0,25 3,50 4,80 0,35 2,30

7,30

3,10

Mljekarski list 7/2002.

GO S PO DARSTVO

Najviši iznos potpore koje jedno gospodarstvo godišnje može ostvariti iznosi 1.500.000 kn. Za primjenu ove odredbe o maksimalnom iznosu određeno je prijelazno razdoblje.

Za područja s težim uvjetima gospodarenja propisana Zakonom o poljoprivredi (brdska područja, otoci, područja nepovoljnih hidroloških i pedoloških obilježja) predviđeni su povećani iznosi poticaja za 35% više i to u vinogradarstvu, voćarstvu, a djelomično u stočarstvu i ribarstvu Obveza je svih poljoprivrednih gospodarstva, kao korisnika potpore, da se u trećoj godini primjene Zakona uključe u sustav PDV. 6.2. Model ka.pitalnih ulaganja Sredstva koja se ostvaruju iz modela poticanja kapitalnih ulaganja su bespovratna.

Pravo na ostvarivanje ovih sredstava imaju komercijalna poljoprivredna gospodarstva (fizičke i pravne osobe) koja su registrirana za bavljenje poljoprivredom, ribarstvom ili šumarstvom.

U proceduri za dodjelu sredstava potrebno je prethodno imati odluku banaka o prihvaćenim poslovnim planovima. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Povjerenstva za kapitalna ulaganja, donosi odluku o odobrenju nepovratnih sredstava.

Ukupna godišnja sredstva za ovaj model bit će određena nakon donošenja Državnog proračuna za tekuću godinu.

Nepovratna sredstva mogu biti dodijeljena na propisane minimalne iznose investicije ili kredita, a

određuje

se i maksimalna razina nepovratnih sredstava.

Osnovica za dobivanje bespovratnih sredstava je visina iznosa investicije ili kredita. Predloženo je da udio sredstava potpore u ukupnom ulaganju iznosi 20%-25%.

6.3. Model potpore dohotku Cilj ovog modela potpore je zbrinjavanje malih nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim članovima uz stvaranje pretpostavki za postupno smanjivanje njihove aktivnosti u poljoprivredi. Potpore dohotku odnosit će se na starije poljoprivrednike koji posjeduju mala gospodarstva, koji nemaju objektivnih uvjeta za razvoj i čija se proizvodnja (količina, kvaliteta) ne može izložiti tržišnoj konkurenciji. · Pravo na potporu dohotka imaju nekomercijalna obiteljska ili seljačka gospodarstva koja se prethodno opredijele za ovaj model potpore. Nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva primala bi godišnje utvrđeni fiksni iznos sredstava potpore koji bi, prema ovom prijedlogu,. iznosio mjesečno 600 kuna ili godišnje 7.200 kuna.

Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki član nel<.omercijalnoggospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 55 godina života. Ovo pravo prestaje u trenutku kada član poljoprivrednog gospodarstva stekne uvjete za starosnu mirovinu.

Tablica3: Značajke modelakapitalnihulaganja Povećanje produktivnosti

CILJ OSTALE POTREBNE MJERE

CILJNA SKUPINA UDIO POTPORE U UKUPNOM ULAGANW NANISI IZNOS POTPORE PO GOSPODARSTVU NAJNIZE UKUPNO ULAGANJE VRSTA ULAGANJA UVJETI ZA DOBNANJE

SREDSTVAVA

NAČIN RASPODJELE SREDSTAVA

NANISI

GODISNJI IZNOSI

M{jekarski li,st 7/2002.

i konkurentnosti poticanjem ulaganja u gospodarstva Razvitak tržišta poljoprivrednog kreditiranja Razvitak tržišta zemljištem Stabilna tržišna politika Tržišno usmjereni (komercijalni) Proizvođači 20%-25% (prijedlog) 150.000 kn (prijedlog) 15.000 kn foriiedlog) Srednjoročna i dugoročna ulaganja u nekretnine

(voćnjaci vinogradi.zgrade,oprema,zemlj ište) Status komercijalnog gospodarstva Prihvaćen financijski plan (financije poduzeća, tijek novca, ukupan Proračun gospodarstva) Natječaj, povjerenstvo u MPS-u Određuju se nakon donošenja državnog proračuna za tekuću godinu

21

GOSPODARSTVO

Ukratko definirani uvjeti za dobivanje sredstava potpore dohotku su sljedeći: minimalan ukupan obujam poslovanja gospodarstva, opredjeljenje za nekomercijalni status domaćinstva, najmanja dobna granica starosti člana domaćinstva od 55 godina i status osiguranika mirovinskog fonda za poljoprivrednike.

Jednom ostvaren status nekomercijalnog gospodarstva ne dopušta. naknadnu promjenu statusa i onemogućuje ostvarivanje potpore u sklopu modela potpore proizvodnje i modela kapitalnih ulaganja.

6,4. Model ruralnog razvitka Primjenom modela ruralnog razvitka utječe se na očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti, tradicijskih značajki hrvatske poljoprivrede, zaštitu i očuvanje domaćih izvornih pasmina i daje podrška marketinškoj pripremi za tržište poljoprivrednih proizvoda.

Ovaj model potpore obuhvaća sljedeće programe: 1. Razvitak seoskog prostora 2. Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina 3. Marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda -6,4.1. Razvitak seoskog prostora Cilj ovog programa je razvitak seoskog prostora i održivi razvitak seoskog područja kroz osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa na selu.

Projekti obuhvaćaju različite aktivnosti: obnovu i razvitak sela (ruralni običaji, manifestacije), potporu investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, školovanje i prekvalifikaciju poljoprivrednika, mjere zaštite okoliša, promjena strukture proizvodnje i ostvarivanje prihoda iz alternativnih djelatnosti, poticanje seoskog turizma i obrta, poboljšanje infrastrukture i uređenje zemljišta, promociju autohtonih proizvoda i vinskih cesta i druge aktivnosti.

Financiranje programa razvitka seoskog prostora temelji se na udruživanju sredstava iz državnog proračuna, sredstava županija, lokalne zajednice, sredstava korisnika i iz drugih izvora.

Lokalna zajednica aktivno se uključuje u predlaganje i proces donošenja odluka razvoja seoskog područja koje moraju biti usaglašene s nacionalnim Programom razvitka seoskog prostora kao i s regionalnim županijskim programima.

Sredstva iz modela ruralnog razvitka mogu ostvarivati komercijalni i nekomercijalni

22

proizvođači te druge pravne i fizičke osobe.

6.4.2. Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina Cilj provedbe programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina je održavanje i unaprjeđivanje proizvodnje, zaštita genetskog materijala ovih grla te uzgoj i držanje grla na ruralnim područjima.

Pravo na ostvarivanje potpore imaju komercijalna i nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik. Potpora se odnosi na izvorne zaštićene pasmine goveda, konja, svinja, ovaca, magaraca i purana.

6.4.3. Marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda Cilj programa marketinške pripreme proizvoda za tržište je poticanje prodaje poljoprivredno prehrambenih proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Marketinška priprema proizvoda odnosi se na istraživanje tržišta, unaprjeđivanje kakvoće proizvoda i pripreme izvornih hrvatskih proizvoda za tržište s promocijskim aktivnostima.

7. Minimalne poticane količine Već je navedeno, u okviru modela poticanja proizvodnje, da se poticaji mogu ostvarivati za minimalne i maksimalne poticane količine (površina, broj stabala, grla stoke, količina proizvoda i dr.). Za biljnu proizvodnju, kao kriterij za minimalnu poticanu količinu, određuje se za pojedinu kulturu najmanja površina zemljišta u hektarima (osim za duhan u kilogramima, sadni materijal u komadima i maslinovo ulje u litrama).

Za stočarstvo i stočarske proizvode primjenjivat će se kombinirani kriteriji i to poticaji po grlu stoke te po litri mlijeka (kravlje, ovčje, kozje).

Za kravlje mlijeko određuju se minimalne količine ( 2003. god.- 6.000lit; 2004.god.-9.000 lit.; 2005.god.- 12.000 lit) koje se moraju proizvesti, Tablica4 :Potporaruralnograzvitka-očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina Jedinica Osnovno Opis plaćanje mjere pojedinici /kn grlo Goveda 3.000 grlo Konji 2.000 Svinje 700 2Tlo grlo 350 Ovce Magarci 600 wl grlo Purani 90 Mljekarskifut 7/2002.

GOSPODARSTVO

prodati i isporučiti i za koje se ostvaruju novčani poticaji a mora biti sljedeće kakvoće:

- sadržaj mliječne masti 3,7% - sadržaj bjelančevina 3,2% - do 400.000 somatskih stanica u 1 mi. mlijeka - do 100.000 bakterija elementi kakvoće se prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 102/ 2000.god.)

Za proizvođače mlijeka, pored minimalnih godišnje isporučenih-prodanih količina mlijeka uvjetuje se za ostvarivanje poticaja na mlijeko i držanje minimalnog broja mliječnih krava: u 2003. tri krave,u 2004. god.četiri krave a u 2005. god. pet krava.

Ostali

određuju

8. Sredstva potpora i poticaja Predstojeća poljoprivredna reforma u Hrvatskoj mora biti usklađena s kriterijima WTO i agrarnim mjerama EU, mijenja se sustav i iznosi novčanih potporasubvencija i to tako da se ukupni iznosi potpore u poljoprivredi smanjuju i li 2004. godini mogu iznositi 134.116.771 EUR-a (992.263.306 kuna - 1 EUR 7,40 kn). Znači da se strukturne mjere potpore mijenaju i sredstva iz "plave košare" se ograničavaju.

Do

daljnjeg, sredstva novčanih potpora iz drugih izvora iz "plave košare " (potpora dohotku, ruralni razvitak, kreditiranje) nisu ograničena tako da bi se trebala povećavati godišnja ukupna sredstva državnog proračuna namijenjena poljoprivredi.

M{jek<Jiskilist 7/2002.

Tabica5 :Minimalnepoticanekoličine Opis

poticana količina Jedinica Minimalna mjere 2003.Rod 2004.god 2005.~od

I.Poticanje ratarskih kultura Krušna žita,pivarski iečam i soia ha 3.00 Stočna žita ha 3,00 ha 3,00 Uliarice Knnno bilje ha 3,00 šećerna repa ha 3,00 Duhan ha 1.500 kg Povrće zapreradu 1,00 Ljekovito bilie ha 1,00 Poljoprivredno sjeme ha 1,00 2.Poticanie sadnoe materijala višetodišolih nasada i maslioov02 ulia kom Sadnimaterijal 5.000 Vmomdi(2odišnie plaćanje) ha 025 Vmol!l"Bdi (oodi=ienasada) ha 0,25 Voćarstvo (godišnja plaćanja) 0,50 ha Voćarstvo I. skupina (oodi=ienasada) ha 0,50 Voćarstvo II.skupina (nodizanie nasada) ha 0,50 stablo 100 Masline Maslinovo ulje litra 250 ha 0,50 Tuneli Lavanda (godišnja plaćanja) ha 0,25 Lavanda (oodizanie nasada) ha 0,25 3.Poticanje stočarstva i stočarskih proizvocb Mlijeko (kravlje) litra 6.000 Mliieko (ovčie i kozie) litra 1.500 Utovljena junad grlo 10 j!T)O 30 Utoviiene svinie grlo Mliječne krave 3 grlo Krave u sastavu krava• tele 15 Uzgoj ženske teladi(jednokratno) grlo 5 l']lo Bikovi, ovnovi, jarčevi, nerasti(jednokratno) I Ovcei kozezarasolod l!flO 15 l!f)O Svinje zarasplod 10 Koniizarasplod 3 e:rlo Pčelinje zajednice košnica 30 Livade /pašnjaci stoka'ha 4.Poticanje uz~ojapernate divljači Pilići oeroate divliači komada 6.000 S.Poticanje ekološke proizvodnje Ekološka proizvodna ha 1,00 6.Poticanje ribarstva kg Uzgojautohtonih vrstabijelemorske ribe 3.000 kg UzRoi školiaka-dagnje 3.000 Riblja mlad kom 100.000 kg Uzl(oj slatkovodne ribeI. skupine 3.000 kg Uzgoj slatkovodne ribeTI.skupine 2.000 kg Ulovmaleplaveribe 50.000 kg Prerada slatkovodne i maleplaveribe 10.000 7.Model ruralooe razvitka Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina Goveda, konji,svinje, ovce,magarci grlo I grlo Purani 5

3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 1.500 1,00 1,00 1,00

3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 1.500 1,00 1,00 1,00

5.000 0,25 0,25 0,50 0,50 0,50 100 250 0,50 0,25 0,25

5.000 0,25 0,25 0,50 0,50 0,50 100 250 0,50 0,25 0,25

9.000 2.000 15 50 4 20 5 I 20 12 3 35

12.000 2.500 20 80 5 25 5 I 25 15 3 40

6.000

6.000

1,00

1,00

3.000 3.000 100.000 3.000 2.000 50.000 10.000

3.000 3.000 100.000 3.000 2.000 50.000 10.000

I 5

1 5

23

GOSPODARSTVO

Tabica6: Procjenabrojalwrisnikai sredstavapotporepo modelimapotporeu 2003. godini MODEL POTPORE Poticanje proizvodnje Potpora dohotku Kapitalna ulaganja Ruralni razvitak Sveukupno

KORISNICI kategorija Komercijalna gospodarstva Nekomercijalni umirovljenici Mirovinskog fonda Komercijalna gospodarstva županije

Planira se, da sredstva državnog proračuna namijenjena poljoprivredi u 2003. godini iznose 2,250 milijardi kuna što predstavlja povećanje sredstava novčane potpore za 30% u odnosu na sredstva u 2002. godini (1,723 mlrd. kuna).

Stalno je prisutno pitanje raspoloživog nivoa ukupnih sredstava koja su u funkciji razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje i zemlje koje su u tranziciji i nalaze se u prvoj grupi za prijem u stalno članstvo u EU. Hrvatska ima složenu gospodarsku situaciju koja utječe na dinamičniji ukupni razvoj pa i razvoj poljoprivrede. Sredstva koja se u Hrvatskoj izdvajaju za razvoj poljoprivrede u odnosu na BDP (bruto društveni proizvod) manja su nego u drugim srednje razvijenim i razvijenim državama.

U okviru određenih modela ne sagledavaju se samo predloženi pojedinačni iznosi novčanih poticaja, već ih treba sagledavati po osnovi ukupnog financijskog kumulativnog djelovanja i gospodarskih efekata i određene poljoprivredne proizvodnje te utjecaj na proizvođačke cijene proizvoda.

broj do 100.000

SREDSTVA POTICAJA Ukupno-kn % 1.414.000.000 62,8

do 80.000

576.000.000

25,6

do 10.000 21

160.000.000 100.000.000 2.250.000.000

7,1 4,4 100,0

Prema ovom prijedlogu proizvodnja mlijeka ne potiče se samo kroz cijenu mlijeka već i poticajima

za sve vrste kultura namijenjenih proizvodnji stočne hrane (stočna žita, krmno bilje, poljoprivredno sjeme, korištenje livada i pašnjaka), zatim poticaji za mliječne krave, uzgoj ženske teladi, bikovi za rasplod i utovljenu junad.

Predloženi sustav agrarne reforme otvara niz pitanja kako u odnosu na vrijeme kada se donosi, na kriterije i modele novčanih potpora, tako i u odnosu na pojedinačne iznose potpore. Svaka reforma donosi promjene s kojima treba računati.

Provođenjem mjera agrarne reforme trebaju se otvoriti procesi stvaranja uvjeta za produktivniju hrvatsku poljoprivredu radi izlaganja među­ narodnoj tržišnoj konkurenciji.

Osim Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu nadležni će državni organi donijeti i niz pratećih provedbenih propisa od kojih su posebno značajni propisi iz područja tržno cjenovne politike (tržni redovi, propisana cijena, mjere intervencije na domaćem tržištu i dr.).

,.J

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU,

POTICAJI~ STRATEGIJA I REFORMA POLJOPRIVREDE

U vremenu od 1950. do 1990. kontinuirano je propadao ispravan odnos prema kvaliteti rada, znanja i tehnologije, kontinuirano je propadao ispravan odnos prema vrednovanju novostvorene vrijednosti, a to se nažalost nastavilo i od 1990. do 2000. godine.

POTICAJI! KAKO·POTICAJI MOGU BITI SPOTICAJI ?

1. Gdje su izmišljeni poticaji ?

2. Zbog čega su izmišljeni poticaji ?

3. Što su to poticaji ?

4. Što poticaji potiču ?

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠIJANJA I PRIJEDLOZI 24

Mljekarski list 7/2002.

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA

Ovo su pitanja koja treba pojasniti. Kada uđemo u otvoreno europsko tržište, tada više neće

biti: nismo znali ili nismo stigli.

1. Poticaji su izmišljeni u zemljama s najrazvijenijom poljoprivredom - visoka stručna i praktična osposobljenost farmera, visoka plodnost tla, velike površine, sistemi za navodnjavanje, suvremena tehnologija u praksi, suvremena visoko učinkovita mehanizacija, sistemi tržišta - dovedeni su do savršenog funkcioniranja.

2. Poticaji su izmišljeni kako bi se povećala konkurentnost vlastitih poljoprivrednih proizvoda na otvorenom tržištu u odnosu na iste proizvode drugih zemalja.

Konkurentnost vlastitih proizvoda moguće je povećati isključivo bržim usvajanjem najnovijih spoznaja suvremene tehnologije, sve boljom organizacijom farme, sve većom produktivnošću i profitabilnošću proizvodnje, sve većom kvalitetom proizvoda, sve boljom organizacijom tržišta i boljim plasmanom proizvoda, suvremenim i sve boljim menadžmentom.

3. Poticaji su bespovratna državna sredstva koja država izdvaja strogo namjenski za stimulaciju što bržeg razvoja vlastite poljoprivrede, za što veće stvaranje novostvorene vrijednosti, koja se očituje što većom proizvodnjom što jeftinijih proizvoda.

4. Što poticaji potiču ?

Poticaji potiču: biti ravnopravan s drugima, biti bolji od drugih i biti još bolji.

Poticaji imaju vrlo stroga pravila!

Poticaji i subvencije u najrazvijenijim zemljama imaju jednu, jedinu, jedinstvenu ulogu: smanjiti broj farmera na što moguće manji broj i nagraditi najbolje, odnosno poticati sve one proizvođače koji mogu držati tempo, a koji diktira svjetski trend razvoja tehnologije, menadžmenta i zakonitosti konkurencije otvorenog svjetskog tržišta i globalizacije.

Sto su poticaji do sada u Hrvatskoj poticali ?

Za koliko se povećala proizvodnja pojedinih proizvoda, njihova profitabilnost i kvaliteta?

Za koliko se smanjio uvoz pojedinih proizvoda?

Za koliko se povećao izvoz pojedinih proizvoda?

Mljekarski list 7/2002.

Poticaji za pšenicu, poticaji za kukuruz, poticaji odnosno premija za proizvodnju mlijeka s jedne strane!

Uvoz mlijeka, mesa i žive stoke s druge strane! Što se u Hrvatskoi postiglo premijom za proizvodnju mlijeka ? Sto je to zapravo premija za proizvodnju mlijeka ? Kakva je njena uloga i svrha u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda?

Od kada je uvedena premija pa do dana današnjega, bilo bi dobro u dolarima zbrojiti koliki je iznos do sada za tu svrhu jzdvojila Hrvatska.

Veliki broj proizvođača je potpuno krivo shvatio za što to država izdvaja poticaje i premije.

Ako netko misli da država treba izdvajati polica.je i premije da bi pokrila nečiju negativnu bilancu proizvodnje, onda se grdna vara, a ako se to ipak dešava ondaje netko pobrkao lončiće.

Obrađivati 20 do 100 i više hektara zemlje i kukati kako nema za sjeme i mineralna gnojiva, kako država nije na vrijeme isplatila poticaje, kako se ne isplati proizvoditi pojedine kulture - najbolje govori da smo u samom startu negdje pogriješili.

Nigdje u svijetu ne može se proizvoditi pšenica ili kukuruz na relativno malim površinama od 20 do 100 hektara i da to bude osnovno zanimanje i osnova privređivanja. I jedna i druga kultura, u tijeku procesa proizvodnje od sjetve do berbe, treba najviše 60 radnih dana. Za 2 mjeseca teško je zaraditi dohodak za svih 12 mjeseci u godini. To mu dođe kao i naš turizam na Jadranu: radi 2 mjeseca za cijelu godinu. Toga nema ni u «Americi».

Filozofija «ja bi malo radio, a puno zaradio«, dovela je do toga da se rad, znanje i red, te novostvorena vrijednost u proizvodnji ne vrednuju kako treba.

Nadoknaditi to visokim cijenama proizvoda više ne hoda, a nakon ulaska Hrvatske u EU mnogi će morati baciti motiku u trnje i naći se na birou rada.

Ovdje je propast hrvatskog stočarstva, u proizvodnji mlijeka i mesa imala ključnu ulogu.

Na 20 i više jutara baviti se proizvodnjom mlijeka, a uz travu kao najprofitabilniju ratarsku kulturu sijati pšenicu i kukuruz u pravilnoj sjetvenoj strukturi, znači raditi svih 12 mjeseci i zaraditi visok i siguran osobni dohodak.

Iz krivih postavki proistekla je deviza kako se u Hrvatskoj ne isplati baviti poljoprivredom i kako 25

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

se mora svaštariti u proizvodnji.

Nema te poljoprivredne proizvodnje koja od uvijek nije bila profitabilna i visoko profitabilna. To su dokazale zemlje sjeverne Europe, Kanada, SAD, Australija, Novi Zeland, Južna Afrika, nekadašnja Rodezija i mnogi drugi.

Da ne bude zabune, na poljoprivredi obiteljskih farmi nitko se u svijetu nije obogatio, ali se na obiteljskoj farmi uvijek moglo pristojno živjeti.

Sasvim drugi problemi su zaostala tehnologija nesređeno gospodarstvo i nesređeno nacionalno tržište . .

Upozorenje svim korisnicima državm"hpoticaja !

Poticaje u 100% iznosu treba ulagati u podizanje plodnosti tla, okrupnjavanje posjeda, nove nasade, mehanizaciju, objekte i povećavanje proizvodnje.

Neki su za svoju ratarsku proizvodnju dobili 100 000 kuna i više, a da nisu napravili ni jednu analizu tla, niti su obavili kalcifikaciju a ni meliorativnu gnojidbu.

OVDJE SU POTICAJI SIGURNI SPOTICAJIza novu agrarnu politiku.

Ta investiranja, jer ovdje država investira i to nepovratna sredstva u podizanje konkurentnosti nacionalne poljoprivrede unutar otvorenog svjetskog i europskog tržišta, trebala bi biti dokumentirana, praćena i pod kontrolom Ureda za gospodarstvo i Ministarstvo poljoprivrede.

Poticaji moraju biti u 100 % iznosu uloženi isključivo u stvaranje novostvorene vrijednosti i podizanju njene kvalitete.

Na primjer ako dobijete poticaje po litri mlijeka ili po stablu masline, a na sabirna i otkupna mjesto nosite mlijeko loše kvalitete puno somatskih stanica i bakterija, a po kravi dnevno muzete u vrhu laktacije ispod 20 litara mlijeka ili uz zdrave masline nosite i one pljesnive i trule, a stablo nije obrezana i oko njega nije uređen teren, «tri kilograma umjesto trideset i tri«, - tada su poticaji sigurni spoticaji.

Ako netko po hektaru u istim uvjetima proizvede 2,5 tone pšenice, a drugi 5,5 tona, ako je prvi svoje poticaje potrošio u druge svrhe, a drugi u podizanje plodnosti svoje zemlje tada su poticaji za prvoga sigurni spoticaji kao i za onoga tko mu ih je dao a da ga nije kontrolirao i pitao u što je investirao državne novce.

26

Ako netko ima 20 i više jutara zemlje i dobiva poticaje, a od sv<;1jedjece ni jedno nije poslao u srednju poljoprivrednu školu, tada su za ovakvo obiteljsko gospodarstvo poticaji spoticaji, kao i za one koji kreiraju agrarnu politiku.

Jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje državnih poticaja mora biti da barem jedno dijete završi poljoprivrednu školu.

Hoće li nam uspjeti nova agrarna politika i reforma ili ne će, mora se pitati svaki iskreni rodoljub koji želi dati svoj doprinos izgradnji nove agrarne politike Republike Hrvatske.

Sve komunističko - socijalističke agrarne reforme nisu uspjele i iza sebe su ostavljale još veću propast hrvatske poljoprivrede.

Nažalost, neki još uvijek misle da poticaji padaju iz zraka i da se mogu trošiti izvan njihove stroge namjene kako to diktiraju svjetski trendovi.

Bitno je da se dijele i dobivaju poticaji .

U protivnom POTICAJI POSTAJU SPOTICAJI za svakog korisnika kao i novu agrarnu politiku.

Mnogi hrvatski stručnjaci, kada god su išli u razvijene zemlje da bi upoznali funkcioniranje tehnološkog i organizacionog stanja tamošnjih poljoprivreda, uvijek su činili osnovnu pogrješku.

Pokušavali su te spoznaje kopirati u naše uvjete.

Nikada nisu sagledavali kako su te zemlje došle do toga do čega su došle. Koji su put prešle i kojim su putem išle. To vam je kao kada vidite u stranom svijetu dobru lokomotivu i vratite se doma i hapite se posla da izgradite istu takvu lokomotivu koja treba povući kompoziciju hrvatske agrarne politike.

Napravi se lokomotiva koja izvana izgleda upravo onako kako su je njeni kreatori vidjeli u inozemstvu. Izvana su je vidjeli, vjerojatno nešto i iznutra, ali je iznutra nisu dobro proučili i nisu ugradili sve kotačiće niti su ih posložili sve kako treba prema postojećim nacionalnim uvjetima. I normalno, lokomotiva je tu ali se nikada nije pomakla s mjesta. Izgubljeno je vrijeme i novac a na kraju je napravljena još veća šteta nego što je prije bila.

Ovo me podsjeća na Šuvarov sistem školovanja. Taj sistem je Šuvar vidio i proučio u Švedskoj i pokušao ga prekopirati u Hrvatsku.

Kako je to završilo i kakve su posljedice svi dobro znamo.

Ml_jekarski li,st 7/2002.

Inovativna rješenja za higijenu u poljoprivredi

Ecolab nudi inovativna rješenja za profesionalnu primjenu u bolnicama, velikim praonama, objektnoj higijeni, pogonima koji prerađuju prehrambene proizvode i u poljoprivredi.

Na području poljoprivrede kao proizvođača prehrambenih proizvoda nudimo rješenja za higijenu izmuzišta, muznih uređaja i posuđa, kao i za higijenu i njegu vimena.

Vi kao proizvođač mlijeka želite, vašim svakodnevnim radom, postići najviše rezultate sa vašim životinjama.

Porast produkcije mlijeka i veličine stada zahtijeva konsekventne higijenske mjere prije i poslije mužnje, da bi se održalo zdravo vime.

Uz uklanjanje nečistoće i klica postižete bolju ugodu za životinju što stimulira veću proizvodnju mlijeka.

Kao servisni partner naših kupaca stojimo vam sa našim snažnim kolektivom na raspolaganju.

ECOIAB Zagreb

d.o.o.

Kućerina 5, tel.

01 36 51 383 fax. 01 36 51 388

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

V

Predlažem da se različitim mjerama stimulacije, ulaganjem kapitala, davanjem povoljnih kredita pristupi intenzivnom stvaranju obiteljskih gospodarstava, pogotovo ako imaju nasljednu mlađu radnu snagu koja bi uzgajala veći broj stoke potrošača sijena i drugih krmiva.

Farmerima treba omogućiti trajno ili u zakup (uz što povoljnije uvjete) što više zemlje, što više livadnih površina na korištenje, kako bi se razvilo stočarstvo i zaposlilo više mladih gospodara.

I na kraju - možda bi trebale udruge ili trgovačka poduzeća organizirano pristupiti otkupu posavskih viškova sijena za one krajeve koji ga nemaju dovoljno.

Treba rješavati probleme od kojih ovisi broj stoke, što nije, niti bi trebala biti, briga samo onih kojima je poljodjelstvo i stočarstvo profesija, već i drugih.::)

RAZMISIJANJE Piše: Nikola Jagačić, dipl. ing

Kada se govori o livadarstvu i proizvodnji sijena, odnosno travno djetelinskih smjesa travnjaka u Republici Hrvatskoj onda treba imati u vidu više faktora jer su regije međusobno različite s obzirom na brojno stanje stoke, njen sastav, kvalitetu zemlje, reljef i dr. Razlikuju se po klimatu, osobito po učestalosti oborina tijekom godine kao važnom faktoru za porast trave, a razlika je i gospodarska kultura kao pretpostavka ekstenzivnog ili intenzivnog gospodarenja. Tako se regija od regije razlikuje po nekim navedenim čimbenicima koji određuju smjer gospodarskopoljop. Proizvodnje, a time mjesto livadarstva kao i odnos prema toj grani.

Hoće li livade biti prirodne ili umjetne (kao travnjaci), ako za to postoje klimatsko pedološki uvjeti s travno djetelinskim smjesama, ovisi o potrebi. Sigurno je drugačiji pristup i tretman u iskorištavanju poljoprivrednih površina npr. u Međimurju, Podravini, Slavoniji, Lici, Mediteranu ili Posavini, i danas slabo naseljenoj, Banovini i Kordunu. U Posavini ima još više od 20.000 ha prirodnih pašnjaka za ispašu kao "specifikum" Republike, a velike su površine prirodnih livada u monokulturi.

O problematici Posavine i Banovine usmjereno je moje razmišljanje jer držim da postoji višak sijena s livada i ispaše na navedenim pašnjacima. No, i takve prirodne livade valjalo bi kultivirati u granicama nužnih agrotehničkih zahvata te ih održavati i oplemeniti.

Nekada su Posavci imali tijekom godine velik broj stoke na paši. Za zimu bi spremili dovoljno sijena potrebnog u stajskoj hranidbi.

Usprkos sigurnog plasmana mlijeka i mesa, usprkos stimulaciji (nedovoljnoj) te nabavi bređih junica kreditima, stočni fond pada brojem, a ne kvalitetom. Opće poznati trend je da selo sve više "stari", a i uz mali natalitet "mladost" se odlijeva u grad. Ne želi se baviti poljodjelstvom, već traži drugo zanimanje. To je problem u Republici Hrvatskoj! Pao je broj stoke jer nema interesenata za kupnju viška sijena iz Posavine kao nekada. Ne vjerujem da su porasli prinosi sijena izvan Posavine, niti je tako izmijenjena ishrana stoke zbog čega bi se smanjio otkup kojega zapravo više i nema. Livade će ostariti, zakoroviti se, pa će ih trebati kad-tad obnoviti, a ne zasijati, odnosno nadosijavati.

O brojnom stanju stoke treba razmišljati jer od broja ovisi količina mlijeka, mesa, a konačno i standard stanovništva.

28

~ KOŠNJA I SUŠENJE 1

:§.

-o

Dobro je kazati nešto o košnji i sušenju

~

(ne svi) često kose livade kasno u srpnju što

~i trava barem za podsjetnik. Naši poljodjelci .!!, nije dobro iz dva osnovna razloga. Sijeno ~

kasnom košnjom gubi kvalitetu, postaje celulozna i tvrdo, s malo bjelančevina neophodnih u hranidbi stoke. >~ U vrijeme zakašnjele košnje i korov O: dozrije, pa košnjom istresemo i usijemo . korovsko sjeme u tlo čime se korov regenerira. Pravilno je kositi u vrijeme kad je većina trava u cvatu, a djetelina u pupanju.

Sušenje se još i danas u seoskim domaćin­ stvima, uz svu tehniku, obavlja na zemlji ručno, izuzev gospodarstava koja koriste naprave iznad zemlje, kao što su švedski jahači na žici ili drvu ili pak okljaštreni drveni ogranci zabodeni u zemlju na koje se nalaže svježe pokošena zelena krma.

Sušenjem na zemlji i prevrtanjem, kupčanjem uz više ponavljanja gubi se i do 50% hranidbene vrijednosti sijena. Gubici ovise o vremenskim prilikama, a nastaju disanjem zelene mase u otkosu 10%, lomljenjem, prevrtanjem oko 1520%, te znojenjem u sjeniku ili štaglju gubi se još oko 5-8% probavnih hranjivih tvari. Stoga treba sušiti sijeno iznad zemlje na jahačima ili barem suho sijeno izbalirati te uskladištiti u balama koje zauzimaju manje mjesta.

Sušenjem na napravama biljka ostaje zelena, suha, ugodnog mirisa neovisno o vremenskim prilikama jer se suši više vjetrom nego suncem.

Lišće, kao najvredniji dio sijena (osobito djeteline) ostaje na stabljici, a oni koji tako postupaju tvrde da dobiju 15-20%više krme. O .l<:

z

Ml_jekarskilist 7/2002.

PONAVLJANJE

JE MAJKA

ZNANJA

...

liraUevlna Dansl!a Priredio: Stjepan Keglević, dipl. ing

Kongeriget Danmark

Zemljopisni položaj Kraljevina Danska je sjeverno-europska zemlja površine 43.094 km2 koja je uglavnom poluotok s još 474 otoka. Taj poluotok Jutland dijelom se drži europskog kopna na svojoj južnoj granici sa Saveznom Republikom Njemačkom. Sa zapada je pješčana obala uz Sjeverno more, na sjeveru je morski prolaz Skagerrak, na istoku Kattegat, dok su na jugoistoku vode Baltičkog mora.

Danska je blago valovita ravničarska zemlja kojoj su brežuljci obrasli crnogoricom, visoki uglavnom 30 m, a najviši je vrh 173 m visok. To je zelena zemlja u koju prodire plavetnilo mnogih fjordova i dražica. Najveće rijeke su: Gudena, Stora i Skjer koje poprečno teku po poluotoku. Glavni grad je Kopenhagen s 1, 379.413 stanovnika, a nalazi se na otoku Sjelandu gdje je odnedavna sagrađen veličanstveni most koji spaja Dansku i Švedsku. Krajolici Danske su živopisni pa njihova nacionalna himna počinje riječima "Ima jedna ljupka zemlja."

Klima je oceanska s čestim maglama, blaga je ali promjenjiva sa 650-800mm godišnjih oborina.

Mljekai-ski list 7/2002.

Stanovništvo _ Danska broji 5,275.000 stanovnika od kojih su 97, 1% Danci, a ostali su Nijemci, Britanci, Svedi, T urci i narodi iz bivše Jugoslavije. Danci pripadaju istočno-nordijskoj grani sjevernih Germana koji su u današnju svoju zemlju stigli u 5. stoljeću. Po vjeri su većinom luterani, katolika ima oko 32.000, Židova 3.000 a ima i vjernika drugih protestantskih crkava. Danski jezik je jedna grana istočno germanskog jezika, a najsličniji je norveškom.

Većina Danaca (85%) živi u gradovima, a vlastiti dom-kuću ima 54% stanovništva. Opće blagostanje u državi ogleda se i na vrlo dobrom zdravstvenom stanju ljudi. Smrtnost dojenčadi je 0,6% a niska je i smrtnost djece. Danas rođena djeca mogu očekivati životni prosjek za žene 78 godina, a muškarce 72. Tome doprinosi javna kampanja protiv pušenja, masnih jela a i za bolju tjelesnu aktivnost. Sve više se nadziru brzine u vožnji i konzumacija alkohola. Bolesti srca uzrokuju 50% smrtnih slučajeva, a zatim slijede tumori i poremećaji u krvožilnom sustavu.

Samo u nekoliko država u svijetu zaposlena je toliko žena kao u Danskoj: 10 muškaraca - 9 žena.

To zahtijeva izvanredno dobru orga~izaciju čuvanja djece za vrijeme radnog vremena. Zene ne rade samo zbog novčane dobiti nego zbog osjećaja neovisnosti i samopoštovanja. One imaju izborno pravo već od 1915. godine. lako je visok stupanj socijalnog osiguranja, zdravstvene usluge besplatne, ipak se negoduje zbog premale pomoći starijima i bolesnima, dugog čekanja na smještaj u bolnice i premale brige za duševno bolesne. Državna mirovina osigurana je svim osobama starijim od 67 godina.

Nezaposleno je oko 12% od ukupne radne snage, a to je 7% od ukupnog broja stanovništva.

Najžešće rasprave vode se oko izbjeglica i useljenika (imigranata) kojih se broj povećao na 287.000 što čini oko 5% stanovništva. nastavak na strani 31

29

ŠTOVANJE SV. ANE

·epan Keglević, dipl. ing

sveta Ana srpanjskaslava

•

O toj dragoj i vrlo popularnoj svetici malo je podataka u starim spisima. Zna se da je bila supruga sv.

Joakima židovskog svećenika i da je u kasnijoj dobi rodila djevojčicu Mariju koja je postala tjelesna majka Bogočovjeka Isusa Krista. Bila je sveta Ana pismena žena pa ju slikari uvijek prikazuju kako malu Mariju uči čitati. Slavljenje sv. Ane počelo je na Istoku u 4. stoljeću, a u 8. bilo je već raširena.

Njeni posmrtni ostatci preneseni su 710. godine iz Palestine u Carigrad te ju tamo slave 9. prosinca.

Od 13. stoljeća je na Zapadu već tako obljubljena pa je osnivano pobožno društvo «ANINA BRAĆA» koji su imali posebne odore. Mnoge velike kraljice nose njena ime kao u Bizantu, Francuskoj, Engleskoj, Rusiji, Austriji i drugdje.

Mnogi zemljopisni položaji nose ime Annaberg ili Annaburg.

Sv.Anau Hrvatskoj Tako je bilo i kod nas u katoličkoj zemlji Hrvatskoj. U najstarijem hrvatskom

Župna crkva sv. Ane

:w

KodkapelesveteAne prošlaje mladost našasva.

Mala,tekklupaona svesladkenaše tajnepričat ma.

Tamo sprovodi/i smo sretnedane u zagrljajuljubavnom, u carstvuprirodnom, krajkapelesv.Ane u samoborskom divnomkrajutom.

gradu na jadranskoj obali - Šibeniku zazvala se sv.

Anu za pomoć u obrani grada. Sagrađena je, naime, u srednjem vijeku jaka utvrda na brežuljku iznad središta grada i nazvana «Sv.Ana». Tu fortifikaciju pojačali su u XVI. i XVII. stoljeću, a ispod nje nalazi se groblje s kojeg se pruža izvanredno lijep pogled na grad, okolicu i ušće rijeke Krke.

U Banskoj Hrvatskoj su redovnici pavlini, preko svojih sjajnih slikara, graditelja i kipara, častili sv. Anu. Najznačajnija je današnja župna crkva sv. Ane u Križevcima koju su izgradili od 1699. - 1713. godine. Pročelje joj krase četiri stupa, a iznad ulaza je dvostruki prozor s oblim zabatom.

Toranj je masivan s tri vijenca i baroknim završetkom.

Vlč. gospodinu Ivanu Žufiki križevačkom župniku zahvaljujemo na poslanoj slici svoje prekrasne crkve koju ovdje prenosimo.

Osim u Križevcima, pavlini su podigli crkvu i samostan sv. Ane u Dobroj Kući kod Daruvara koja je danas pravoslavna crkva. U Remetama kod Zagreba na pročelju crkve u niši između dva stupa stoji kameni kip (18. st.) sv. Ane s malom Marijom.

Uz pavlinska središte u Lepoglavi u kapeli sv. Ivana na Gorici izrezbario je istaknuti kipar Pavao Riedl Mljekarski list 7/2002.

ŠTOVANJE

pokrajnji oltar sv. Ane. Uporedno s pavlinima i franjevački red je častio sv. Anu pa su joj u Gorici Svetojanskoj podigli župnu crkvu s vitkim tornjem oko 1687. na proplanku gdje su se nekad nalazile tri crkvice.

To je svima omiljena «Sv. Jana» koja štiti vinograde svojim vjernicima. U zapadnom Hrvatskom Zagorju, u blizini Dubravice, u selu Rozga nalazi se lijepa župna crkva sv. Ane koja na Anino okuplja hodočasnike iz mnogih okolnih župa.

I Slavonci imaju svoje proštenište u čast sv.

Ani u selu Skenderovci kod Požege. Na osječkom groblju je kapela sv. Ane. Međutim, za sjeverozapadnu Hrvatsku, posebno za Zagreb, najpopularnija je kapela sv.

Ane kraj Samobora. Odavno je Anindol omiljelo šetalište i zabavište Samoboraca i njihovih sve brojnijih gosti. Već je veliki naš pjesnik i književnik Antun Gustav Matoš 1909. uživao u

SV. ANE

prirodnoj ljepoti oko kapelice sv. Ane s vidicima sve do Zagreba. U svojoj elegijskoj viziji vidio je kako tu u tišini sjedi ilirski pjesnik Stanko Vrazi čeznući za svojom neostvarenom ljubavi napisao «Sve izsčeznu, samo ostaše svjedoci: tri cvjetne lipe i ta crkva bijela.» Zahvaljujući turističkoj zajednici Samobor, koja nam je darovala svoj raskošni Vodič, saznajemo da je Kapela sv. Ane sagrađena oko 1751. u baroknom stilu. Ona je jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem, a masivan zvonik je mlađeg datuma. Oltarna slika sv. Ane sa sv. Joakimom i malom Marijom je također iz 18. stoljeća. Unutarnje zidove je oslikao 1980. akademski slikar Vladimir Pavlek.

I na kraju, svim našim dragim čitateljicama: Anama, Anicama, Ančicama, ili Ankicama čestitamo imendan 26. srpnja 2002. godine.

ŽIVJELE!0

nastavak sa strane 29.

Državno uređenje Danska je parlamentarna nasljedna monarhija.

Tom tisućgodišnjom kraljevinom danas vlada MARGARETA II. iz dinastije SonderburgGlucksburg. Ona je 54. po redu monarh na danskom prijestolju naslijedivši 1972. svog oca Frederika IX. Prigodom stupanja na prijestolje zaželjela je: Božju pomoć, Ljubav naroda i Snagu Danske. Udana je za francuskog grofa Henrika Laborde de Monpezat. Prijestolonasljednik joj je prvorođeni sin Frederik.

Jednodomni parlament (Folketing) sastoji se od 179 zastupnika biranih na 4 godine. Postoji 10 stranaka i više nije običaj da Danac ostaje cijeli život vjeran jednoj stranci. Od 1998. najjača je Socijaldemokratska stranka sa 63 mjesta u Parlamentu, zatim slijede Desni radikali, Konzervativna narodna stranka, Socijalistička narodna stranka itd. Državna uprava podijeljena je na 5 regija, 15 kotareva i dva gradska kotara: Kopenhagen i Frederiksberg.

Kraljevina Danska ima suverenitet nad otokom Gronlandom, najvećim otokom na svijetu, površine 2,166.086 km 2 s 56.083 stanovnika većinom Eskima. Glavni grad je Nuuk s 13.024 stanovnika. I otočje Faroer u sjevernom Atlantiku također je pod danskim suverenitetom.

Danska je pristupila Europskoj uniji već 1. siječnja 1973., a također je vrlo djelatna članica vojnog saveza NATO.

Mb'ekarskilist 7/2002.

Gospodarstvo Općenito se smatra da je Danska zemlja sa stabilnom ekonomijom i konkurentnom industrijom. U društvenom bruto produktu od 184.347 mil. USA dolara sudjeluju: - poljoprivreda 3,3% - industrija 25,4% - uslužne djelatnosti 71,4%.

Ove vrijednosti postignute su u postindustrijska doba koje je u Danskoj počelo oko 1963., kada su strojevi sve više zamjenjivali rad ljudskih ruku, a ljudi su počeli usluživati jedni druge u zdravstvu, socijalnim ustanovama, ugostiteljstvu, turizmu, a napose u kulturi, prosvjeti i umjetnosti.

U javnim službama radi 36%, u trgovini, ugostiteljstvu i novčanim tvrtkama 17%, u prometu 7%, graditeljstvu i opskrbi energentima 6%, a samo 4% u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i prerađivačkoj industriji.

Vrijednost izvoza je uvijek za desetak milijardi danskih kruna veća od uvoza. Od izvoznih roba prednjače strojevi i razna postrojenja, napose rashladni uređaji i dizel-motori, zatim kemijska i farmaceutska sredstva, agrarni proizvodi (maslac i pivo), tekstil i odjeća, metalna roba, pokućstvo, goriva i dr. Najvvažnijiuvoznici njihovih proizvoda su: Njemačka, Svedska, Britanija, Norveška i dr.

Zagađivačke industrije nema, a industrija igračaka kao Lego-kocke osvajaju svijet. Uvoze uglavnom živežne namirnice, pića, duhan, kemijske proizvode, cipele, odjeću i dr.

31

PONAVLJANJE

JE MAJKA

ZNANJA

...

Inozemnih zaduženja nema, a stopa inflacije tijekom 1998. bila je 1,6%. Turizam donosi godišnje oko 21 milijun kruna. Danska nije prihvatila EUR. Danska poljoprivreda Uspješnost danske poljoprivrede poznata je stoljećima. Postoji uzrečica da bi Danska mogla hraniti stanovništvo New Yorka i T okya.

Poljoprivredna površina iznosi oko 2,714.000 ha što je 63% od ukupne državne površine. U dvadeset pet godišnjem razdoblju poljoprivredna površina smanjila se zbog urbanizacije samo za 0,4%. U svezi zakona o zaštiti okoliša prevladava sustav "zelena polja" koja pokrivaju 87% površina.

U 1997. godini bile su zasijane ove kulture: pšenice ozime i jare, raži i ječma (1,557.000 ha), repice zimske i proljetne (107.000 ha), žitarice i kukuruza za zelenu hranidbu (159.000 ha) trave (456.000 ha), krumpira (44.000 ha), šećerne repe za slador (70.000 ha), razno povrće 23.000 ha.

Broj goveda se smanjuje u zadnja dva desetljeća, pa ih je 1997. bilo 2,030.000 grla, a od toga mliječnih krava 649.000. Broj svinja je u porastu te je iznosio 11,100.000. Perad je također u porastu pa je pilića (broylera) bilo 14,438.000, pura 317.000, pataka 309.000 i gusaka 37.000. Na gotovo polovici gospodarstava su stada od 40-75 krava.

Dansko mljekarstvo čuvena je u cijelom svijetu.

Brojčano stanje poljoprivrednih gospodarstava od 1950. je u stalnom opadanju. U 1996. postojalo je 61.887 farmi s prosječnom površinom od 43,3 ha.

Ukupni prihodi od poljoprivrede su u stalnom, ali blagom porastu.

Danska i Hrvatska Kraljevina Danska priznala je samostalnu i demokratsku Hrvatsku 15. siječnja 1992. Međutim, dansko veleposlanstvo u Hrvatskoj još nije uspostavljena nego je u Zagrebu Generalni konzulat u Pavlinovićevoj ul. br. 1, a podređen je danskom veleposlanstvu u Budimpešti.

U dijelu poljoprivrede Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zagrebu vrlo dobro surađuje s takvim centrom u Dat1skoj u gradu Aarhus. Postoji stalni ugovor o suradnji pa je do sada već 7 danskih stručnjaka izradilo planove za investicije u naša obiteljska gospodarstv~ kako u primarnu biljnu pro~odnju tako i za proizvodnju mlijeka i mesa. Izrađuju kalkulacije za pokriće varijabilnih troškova po pojedinom proizvodu.

Izradili su do sada 60 takvih kalkulacija.

Za mnoge podatke i materijale korištene u ovom članku dugujemo zahvalnost generalnom konzulatu Kraljevine Danske kao i gosp. dr. Ugu

KALENDAR RADOVA

U SRPNJU U polju je potrebno žetvu obaviti u ~ .5 kr što aćem roku zbog količine i kvalitete prinosa kao i ekonomičnosti glavnog posla "'ii "O godine. Obradu, gnojidbu i uređenje tla treba obaviti odmah nakon žetve kako bi se očuvala dragocjena vlaga, razgradili ostatci nakon žetve i uništio korov. Siju se o postrne kulture kraće vegetacije poput ~.... kukuruza FAO grupe 100, suncokreta, soje ora ili stočne repe. a; '"' U vinogradu provoditi stalnu zaštitu. O: Mladice vezati, a krajem mjeseca obaviti i zelenu rezidbu. Tlo plitko okapati kako bi se očuvala vlaga.

U voćnjaku obrati ljetne vrste voća. Oko uzgajanih biljaka pokriti tlo u svrhu zaštite (malčirati). Neke vrste okulirati. I dalje provoditi zelenu rezidbu.

U povrtnjaku je glavni posao zalijevanje.

Pripremiti tlo za sadnju. Povrće po potrebi zaštititi, nakon berbe tlo prekopati. Nasad okopavati, plijeviti i prihranjivati nakon zalijevanja ili kiše. Sijati ciklu, mahune, mrkvu, peršin, kupus, kelj, cvjetaču, salatu, radič, endiviju, poriluk, rotkvu i korabicu. Saditi kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetaču, brokulu, salatu, korabicu, radič i poriluk.

U vrtu je najvažniji posao razbijanje pokorice. Ruže prihranjivati i okulirati.

Lukovičaste biljke su sazrele i lukovice treba izvaditi iz zemlje. O

Toiću.

32

Mljekarski list 7/2002.

IZ POVIJESTI

Piše:OarkoKantoci,dipl. ing.

I

Danas se o zdravlju životinja brinu veterinari, no u prošlom stoljeću, točnije 1935. godine o zdravlju domaćih životinja brinuli su se njihovi vlasnici. Dr. Mandekić tako u "Džepnom poljoprivrednom kalendaru" za spomenutu godinu donosi sljedeće: KUĆNA LJEKARNAZA DOMAĆE ŽNOTINJE 1. Borovakiselinaili pak A/umno/za oblogekod ozljeda i rana;25 grama rastopitiu 25 dijelovavode.

2. Salicilna kiselina; ta se samo u vrućoj vodi topi.

Upotrebljavase protiv lijavice kod svinja i griže teladi, pomiješanapolovicomtanina sa čajem od titrica(kamilica).

3. Lisol; tekućina tamna i po katranu zaudarajuća.

Upotrebljavase za ispiranjevelikih ozlijedai gnjilih rana, naposeza ispiranjeplodnicepupka kod svakog rođenčeta, isto tako za ispiranje iza štrojenja (kastriranja).Na 10 litara vode rastopise 50 - 60 grama.

4. Koceljožeženi(Alaun);bijelaje prašina koja se lako rastopiu vodi.Jedan dio njegau smjesisa dva dijela olovnice (Bleizucker), rastopljeno u 50 dijelova zdenčane vode,dobroje sredstvoza oblogekod upale kože,ugnječine, odrtinena pr. odjarma i hamovaitd.

5. Kocelj obični (crveni)jest blaži od žeženog, te se naposeupotrebljavakod provaleplodniceprije nego se natragpotisne.

6. Treslovina (Tanin); često se upotrebljava sa skuhanom lanenom s/uzinom protiv griže telića i proljevapasa i to 4 grama tanina u četvrt litrelanene s/uzine;dva puta na dan po tri žlice ulijevatiu tele.

U smjesisa jodoformommoguse posipati rane i ine ozljede.

7. Glicerin; upotrebljavase kod upale kod boli u crijevima i kada je knjižnjak kod rogate marve zatvoren.

8.Jodovatinktura 9. Ricinovoulje 10. Terpentinovoulje 11.Maslinovoulje 12.Jetrenoulje 13.Žeženamagnezija 14.Kamforovažesta 15.Lipin cvijet 16. Cinčana mast M~ekarski li.st 7/2002.

I

I

17. Čisti pamuk 18.Povojza omatanjerana 19. Olovniacetat 20. Lanenoulje daje se po pol litrekod boliu crijevimai kada je knjižnjak kod rogatemarvezatvoren.

21. Kuminovoulje upotrebljavase u smjesisa čajem od kamiliceu začetku kolikei topo dvadesetkapljica.

22. Kaporitjest danas najboljei na1jeftinije sredstvoza dezinfekciju.

23. Glauberovasol 24. Kamilica;veomasu potrebnosredstvo,bez kojegane bi smio biti ni jedan stočar, a možesi cvijetovesam nabrati i spremiti.Čaj od togacvljetakad se ulije u životinje,namah ublažujegrčeve u trbuhui plodnici,· a vrloje podesnooteklinei upaletim čajem ispirati.

25. Slezovprašak; za kataroznebolestida se pospješi odhrakanje.

26. Arnika tinktura; sredstvo za ranu, a sa kamforžezstomkod klijenutirazličitih vrsti.

27. Sa/miak,;za slučaj nadma.

28. Hainzel Kopitna mast za njegu·i pravilan rast, rascjep,ozljede"krune,natisak,razneogrebotine,rane itd., pa proti natisku, šapu, bagi itd., najboljei od svih stručnjaka priznatosredstvo.

33

HRVATSKA

MITOLOGIJA

I NRVATSKA MITOLOGIJA I AGROMETEOR

o].o b@fa s

Piše: Maja Šestanović, prof.

SVEVID - OTAC SVIH BOGOVA Poznat je još pod imenima Svarun, Svarog, Vid i Jakša. Prema njemu svi su ostali bogovi polubogovi. On stoji iznad Peruna, Žive i Volosa, a nasuprot njemu stoji Cmbog.

Njemu se prinosila najobilnija žrtva. Svevid sjedi na prijestolju mudrosti. Oženjen je božicom zemlje Koledom s kojom ima tri sina: Peruna (Branimira), Svanja (Svanimira) i Tatu (Tatornira), a sin Stribor rođen je iz njegovog daha. Svevid je tvorac prvih ljudi - Miljenka i Dubravke. Bog je smislenosti, raslinja, životinja te vječne svjetlosti. Stiti domovinu i obiteljsku sreću, brani ognjište, širi prijateljstvo i učvršćuje gostoljubivost. Boj bije s hudim silama zemlje i bjesovima podzemlja.Okrunjenje zlatnom krunom, u ruci drži žezlo a uz rame mu sjedi div ptica orao.

On je vrhovni sudac. Od njega potječe pravo i pravica, zakon te pismo glagoljica. Iz pradavnih rituala posvećenog Svevidu ostao je u narodu običaj sakrivanja iza božićnog kruha. Kruh bi svećenik stavljao između sebe i naroda i na kraju obreda upitao ih vide li ga. Kad bi mu odgovorili da ga vide izražavao je želju da ga dogodine ne vide. Ovim je riječima želio obilniju žetvu.

Ime Svevid ostalo je u i u pučkim imenima Vid, Vidak, Vitko, Vidislav, Vida i Ljudevit. Ostavio je traga i u toponimima, brdo Vid u Biokovu, Vidova gora na Braču, Suvid brdo pokraj Orniša i Viter na Biokovu.

KOLEDA - ŽENA VRHOVNOG BOGA SVARUNA Poznata je još pod imenima Koliša, Vida, Višnja, Svaruna i Božena. Kraljica je mira, zaštitnica braka, božica ženskog dostojanstva i utjelovljenje ljepote. Uzor je žene koja ljubi srcem i dušom. Prikazivana je s posulicom na čelu, zatrta preko očiju. U ruci je držala žezlo, a prsten joj je bio na domalom prstu jer je bila zaštitnica braka.

Kad žena nije željela roditi tada bi ugljenak badnjaka sašila u haljinu uz riječi - Kad se ovaj ugljen zapali tad ja rodila. God joj se slavio sredinom ljeta.

34

bi)

o

eo

"Suša"

~ Poznato nam je da je srpanj ~ najtopliji mjesec u godini, s ~

najmanje oborine pa poljodjelci uglavnom strahuju od pojave suše. ~ Štete su danas mnogo veće nego c: prije dvadesetak godina, a razlog je QJ ~ što su uložena sredstva u bilo koju o granu poljodjelske proizvodnje ~ mnogo veća. ~ Suša ne poznaje granice. Ona i5: pogađa i siromašne i bogate poljodjelce. Njena je pojava neočekivana pa predstavlja rizik jer prekid fizioloških aktivnosti nekih biljaka dovodi do katastrofe, tj. do elementarne nepogode nekih poljoprivrednih kultura dok se kod nekih kultura i ne primjećuju.

Definicije suše vrlo su različite.

Meteorolog će sušu definirati kao manjak oborine u odnosu na prosječnu višegodišnju količinu oborine u nekom vremenskom razdoblju. Agrometeorolog sušu definira kao nedostatak vode koji utječe na nepovratne fiziološke promjene u biljci i u tlu pa je upravo ta definicija poljodjelcu i najprihvatljivija.

Kako spriječiti eventualne posljedice suše, nije nam tako lako napisati, jer načina ima više. No, najsigurniji način sprječavanja ili ublažavanja posljedica suše je navodnavanje. Sistem za navodnjavanje ratarskih kultura danas posjeduje vrlo mali broj poljodjelaca za razliku od proizvođača povrtlarskih kultura u intenzivnoj proizvodnji. Kako se danas u Hrvatskoj navodnjava samo 0,81% ukupnih obradivih površina, suša se u nekim dijelovima Hrvatske s pravom svake godine proglašava elementarnom nepogodom. O ~

...

M{jekarski list 7/2002.

VAŠ LIJEČNIK

Piše:dr. Ivo Belan

Vi vodite brigu o svom zdravlju. Pazite što jedete, izbjegavajte hranu s puno masnoća. Vodite brigu i o fizičkoj kondiciji hodajući pola do jedan sat svaki drugi dan, ili redovno đogirate ili vozite bicikl. Međutim, možda nešto zaboravljate. Svoju djecu. Dok vi postajete sve zdraviji, oni se (možda) pune raznim pomfritima, hamburgerima, čipsom i slično trpajući u sebe različite rizične faktore (za srčana oboljenja) udružene sa sjedećim načinom života. To nije u cijelosti njihova greška a ni vaša.

Mnogo je faktora koji pridonose debljanju djece:_ - Fizička edukacija djece u osnovnim i srednjim školama nije zadovoljavajuća, jer ne stvara ni na~iku ni potrebu za kretanjem.

- Cak ako stanuju samo nekoliko ulica dalje od škole, djeca će radije ići u tramvaj ili autobus nego tu udaljenost prohodati.

- Televizija je postala elektronski opijum mnogim tinejdžerima. Neka djeca prosjede pred televizorom ili video-igrama 15 do 25 sati tjedno.

- Fast-food ("brza hrana"), na brojnim mjestima u gradu, često zamijeni obiteljski stol. "Hoćeš li hamburger sa ili bez pomfrita, postala je najčešća kulinarska odluka.

Eto, zašto su djeca deblja nego ikad.

Nedavna studija je utvrdila da su američka djeca 1995. godine u prosjeku bila teža za 5 kg nego 1980. iako su jela isti broj kalorija i manje masnoća.

Desetogodišnjaci su skočili sa 34 na 39 kg bez promjena u visini! "Mi stvaramo nezdravu djecu koja mogu tragično postati nezdrave odrasle osobe.

Mi već sada nalazimo povišeni krvni tlak i prijevremene dokaze o postojanju koronarnog srčanog oboljenja među djecom", kaže dr. Kenneth Cooper, predsjednik Centra za aerobička istraživanja u SAD. Što učiniti? Postoje načini kako pomoći djeci da prihvate zdrave navike koje će zadržati čitav život. Istraživanja jasno pokazuju da odrasle osobe ne moraju naporno vježbati a ipak im vježba zdravstveno koristi. Ista je stvar i s djecom. I roditelji i djeca trebali bi se zajedno baviti umjerenim tjelovježbama.

Za održavanje kondicije djeca i tinejdžeri trebali bi odvojiti tjedno tri puta po trideset minuta Mljekarski li3t 7/2002.

za neku od aerobičkih aktivnosti. To može biti hodanje, lagano trčkaranje (jogging), ples, vožnja bicikla, ili neka druga neprekinuta aktivnost koja djeci pričinja zabavu. Ako je dijete u školi već intenzivno uključeno u neki sport, taj se period može smanjiti na dvadeset minuta. Ključno je, međutim, dopustiti djeci da odaberu aktivnost u kojoj uživaju. U godinama do puberteta naglasak treba biti na jačanju mišića, a ne na njihovom povećanju. Za djevojčice je (zbog opasnosti od osteoporoze kasnije u životu) imperativ da se uključe u neku redovnu tjelovježbu kao što je hodanje, trčanje, ples itd. Kad su u pitanju nezdrave prehrambene navike (gladovanje ili pretjerano uzimanje hrane) djevojčica i djevojaka, onda obično nije krivac prazan ili pun želudac nego loša predodžba o svojem tijelu. Nova istraživanja ukazuju da redovno sudjelovanje u sportskim aktivnostima ili u nekim oblicima organiziranih fizičkih aktivnosti mogu popraviti predodžbu o vlastitom tijelu i mogu pomoći izbjegavanju moguće prehrambene abnormalnosti. Istraživači su promatrali djevojčice u dobi od 13 do 17 godina koje su sudjelovale u školskim sportskim programima. Ustanovljeno je da su te djevojke bile zadovoljnije svojim tijelom, izgledom i razinom svoje kondicije nego što je to bila slična grupa djevojčica koje nisu sudjelovale u bilo kakvim sportskim aktivnostima.

,e-~

.%

'a

i ll

&/4

~

/

~

,'/4

..

'

/f#,

1//,J

//

✓✓

35

Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih smIesa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se: 1,000000 i. j. vitamina A 1,000 mg vitamina E 9.000mgZn 6.000mg suhog aktivnogkvasca Ca: P2,5: 1

, 0, 1r0gdJG'GNJ□~@ llils0'9G 0

d](D~~B §Bv00mB vB~@fu

.JPrivlačan okus i miris vnoteien

omier sfora

Mg5%

iJUravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala ii/Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka

o @li©Jiii.l@ ~ffil©_@ MIUC o QĐ~~~@I! o

5%

~~- K3 --· •

v---..a,_

_

-·

2-1

-·

________

--·

_

VitominaB:z

18

Nikotin-omida

:500

· ksidonta

Kalci11>antohtnato

72

· i kvasac (10 9slooioa/gro

_Y.~~86

l~_

_

-----·

1

Proizvodnjoveterinarilcihproizvoda,druilvo• ograničenom odgovomoituSvt1ton,cljoljsk0 2, Kolinovica,10436 RakovPolo Uprava:Ulicagrada VukovaraA9, 10000 Zagrob,Hrvahka.Telefu,,:01/6160352, Mlofaks:01/61 15 668, www.vetarina.h

,

voce + mlijekc + vitami11

·_ • Q •

o„ ~

naranča-limun-mrkva vitaminiA+G+E mlijeko