Mljekarski list 6-2002

ocn1 Jogurt

LURAd.d.

RADNAUPUTA ZAUZIMANJE UZORAKA

MLUEKA PRAVILNOUZIMANJE

UZORAKAMLIJEKA VAŽANJE ČIMBENIK POUZDANOSTI LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA

Sastavila: ić, dipl. ing. agr.

vLJvVV~ll

.___

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.

~UC-c._

RADNAUPUTA ZA UZIMANJEUZORAKA MLIJEKA

UVOD Hrvatski Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN 102. od 17. listopada 2000. godine), usklađen s europskim propisima stupio je na snagu 01. 01. 2001. godine. Primjena Pravilnka podrazumijeva ispitivanje propisanih pokazatelja kakvoće mlijeka i plaćanje na osnovi utvrđenih vrijednosti za pojedine sastojke mlijeka. Time je Pravilnik postao temelj Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka - Križevci te uspostavu i provođenje "sustava" kontrole kakvoće mlijeka u Hrvatskoj.

Inicijativu za izradu Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, uspostavu Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka i definiranje sustava kontrole kakvoće mlijeka u Hrvatskoj pokrenulo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a provedbu cjelokupnog projekta i nadležnost kontrole mlijeka povjerena je Hrvatskom stočarsko selekcijskom centru.

Pravilnik regulira: 1. Temeljne odredbe 2. Temeljni zahtjevi kakvoće mlijeka 3. Uzimanje uzoraka i ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka 4. Ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka 5. Razvrstavanje sirovog mlijeka u klase, odnosno razrede 6. Uvjete za ovlašćivanje laboratorija U članku 2. temeljnih odredbi stoji: "Otkupljivati se može sirovo mlijeko kojem je utvrđena kakvoća. Smatra se da je utvrđena kakvoća sirovog mlijeka ako je ispitivanje obavio ovlašteni laboratorij na propisanom broju uzoraka sukladno članku 12. ovog Pravilnika."

Poglavlje 2. članak 3. definira: "Sirovo mlijeko jest prirodni sekret mliječne žlijezde dobiveno redovnom, potpunom i I neprekidnom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih i držanih, kojem nije ništa dodana niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40°c.

Sirovo mlijeko mora potjecati od muznih životinja kod kojih je do poroda najmanje 30 dana, ili je od poroda prošlo više od 8 dana.

Sirovo mlijeko se zavisno od vrste muznih životinja od kojih je dobiveno razvrstava kao kravlje (u daljnjem tekstu: mlijeko), ovčje i kozje."

Poglavlje 2. članak 4. definira: "Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus.

Sirovo mlijeko mora najkasnije dva sata nakon mužnje biti ohlađeno na temperaturu do najviše 6°C." Poglavlje 2. članak 5. definira: "Mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće: - da sadrži najmanje 3,2% mliječne masti; - da sadrži najmanje 3,0% bjelančevina; - da sadrži najmanje 8,5% suhe tvari bez masti; - da mu je gustoća od 1,028 do 1,034 g/cm'3na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8 oSH, a pH vrijednost od 6,5 do 6, 7; Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

3

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

- da mu točka ledišta nije viša od -0,517 °C; - da mu je rezultat alkoholne probe sa 72% etilnim alkoholom negativan."

Poglavlje 3. članak 1O. definira: "Uzimanje uzoraka za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: uzimanje uzoraka) obavlja za to osposobljena osoba.

Osposobljavanje osoba iz stavka 1. ovoga članka provodi ovlašteni laboratorij (u daljnjem tekstu: laboratorij).

Uzimanje uzoraka za ispitivanje pojave rezidua može obavljati osim osposobljene osobe iz stavka 1. ovoga članka i ovlaštena osoba mljekare."

Poglavlje 3. članak 11. definira: "Uzimanje uzoraka i postupak s njima mora biti u suglasju s hrvatskom normom: Mlijeko i mliječni proizvodi - Poduka za uzorkovanje (HRN EN ISO 707:1999.)."

Poglavlje 3. članak 12. definira: "Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom slučajnog izbora kod najmanje sljedećeg broja uzoraka: 1. dva za utvrđivanje udjela mliječne masti 2. dva za utvrđivanje udjela bjelančevina 3. dva za utvrđivanje broja mikroorganizama 4. jedan za utvrđivanje broja somatskih stanica 5. jedan za utvrđivanje točke ledišta 6. jedan za utvrđivanje prisustva rezidua."

SPECIFIČNOSTI PROIZVODNJE I ISPORUKE MLIJEKA ODREĐUJU PUT MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA Prema E.U. "proizvodna gospodarstva su farme ili pogoni u kojima se drže jedna ili više krava, ovaca ili koza ili ženki bivola koje se koriste za proizvodnju mlijeka."

Proizvodnju kravljeg mlijeka u Hrvatskoj karakterizira veći broj malih gospodarstava (oko 65000) koji prosječno drže tri proizvodne životinje. · Vrlo je mali broj velikih specijaliziranih gospodarstava s većim brojem proizvodnih životinja.

Specifičan način proizvodnje, isporuke i transporta mlijeka (pa tako i uzoraka mlijeka), otežava provođenje cjelokupnog koncepta kontrole mlijeka i sustav kontrole čini prilično skupim.

Međutim, proces razvoja govedarske proizvodnje nije jednostavan, a proizvodnja mlijeka gotovo je najsloženija biološka proizvodnja, i kao takova traži dobro poznavanje svih biotehničkih, ekonomskih i drugih stručnih područja.

Promjena strukture gospodarstava s obzirom na veličinu stada i proizvodnju, dugotrajan je i spor proces, stoga nam preostaje ustroj sustava kontrole mlijeka u našim otežanim uvjetima i treba ga provoditi na najbolji mogući način!

Hodogram "PUT MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA" prikazuje: Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

4

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

IVILIJE~

I

13 12

15

14 ◄ Sastavila: Mr. se. Ana 0akić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

5

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

UZC>i

lAKA

MLIJEKA

------------------------------...

3 ,,

4

I I I

C: -f

C: N

o

....

::D

~

::D

l>

u,

+ ,, C: -f

s:

:::c C c.. m

s;

11

C

z

o G)

~

m

~ m z l>

""C

...

-,

I I I I I

8 ► ► Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

I

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

I I

◄ .J

C: -f

C: N

o

,, ::D ~ C: ,, u, -f

o

u,

O<

" o"

c..

G)

C: N

o

::D

~ Križevci, lipanj 2002.

::D

o ~ o

m r m

C!:J l>

l>

6

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLUEKA

Opis slike po procesnim fazama (1. - 15.)

1. Temeljem podataka HSSC-a poznato je da 60,29 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže s 1 - 3 proizvodna grla, 34,49 % gospodarstava ima 4 do 9 proizvodnih grla, 3,93 % gospodarstava ima 1O do 15 grla i 1,29 % gospodarstava ima 16 i više proizvodnih grla.

2. Gospodarstva isporučuju mlijeko na sabirnom mjestu gdje je neophodno uzeti reprezentativni uzorak, označiti uzorak i ispravno čuvati do primopredaje u hladnjak autocisterne.

3. Prosječni uzorak mlijeka gospodarstva mora prezentirati cjelokupnu količinu isporučenog mlijeka, tj. sabirač mora ispravno uzeti uzorak.

4. Rashladni bazen za hlađenje mlijeka na + 4°C nalazi se na sabirnom mjestu, a sabiranje mlijeka i uzimanje uzoraka obavlja educirani sabirač. Hlađenje mlijeka traje sve do predaje mlijeka u autocisternu.

5. Prosječni uzorak sabranog mlijeka vozač uzima prilikom preuzimanja mlijeka u autocisternu. Vozač preuzima uzorke mlijeka proizvođača i prosječni uzorak sabirnog mjesta s pripadajućom dokumentacijom o primopredaji mlijeka i uzoraka.

6. Specijalno vozilo (autocisterna) za prijevoz mlijeka tehnički je opremljena za preuzimanje mlijeka te hladnjakom za čuvanje i transport uzoraka mlijeka na+ 4°C. 7. Na prijemnoj rampi u mljekari obavlja se primopredaja mlijeka iz autocisterne, primopredaja uzoraka mlijeka proizvođača, prosječnih uzoraka sabirnih mjesta te pripadajuća dokumentacija. U hladnjaku prijema mlijeka u mljekari čuvaju se na +4°C uzorci za Laboratorij Križevačka poljana do trenutka predaje u hladnjaču laboratorija.

8. Specijalno vozilo (hladnjača) laboratorija doprema uzorke mlijeka od mljekare i područnih selekcijskih službi (na +4°C) do Laboratorija u Križevačkoj poljani.

9. Kašete s uzorcima mlijeka 1O. Selekcijski uzorak kojega uzima područni kontrolor selekcijske službe izravno u gospodarstvu proizvođača, a uzorak prezentira kakvoću mlijeka svake proizvodne jedinke.

11. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevačkoj poljani (unutarnji i vanjski izgled).

12. Analizator za ispitivanje kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku.

13. Analizator za utvrđivanje ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku . . 14. Elektronska obrada podataka nadležna za izradu izvješća i povezanost s korisnicima usluga.

15. U slučaju nesukladnosti kakvoće mlijeka, s obzirom na broj somatskih stanica i prisustvo rezidua u mlijeku u odnosu na "PRAVILNIK", informacija se upućuje nadležnoj veterinarskoj inspekciji.

Povratna informacija o rezultatima ispitivanja upućuje se: • proizvođačima mlijeka • mljekarama • HSSC-u • veterinarskoj inspekciji

ŠTO JE ISPORUKA MLIJEKA I KAKO JE SAGLEDAVATI Isporuka mlijeka je postupak primarne obrade mlijeka u gospodarstvu i predaja mlijeka na tržište.

Treba je sagledavati kao izuzetno zahtjevan postupak, obradu i pripremu mlijeka uz neophodno poštivanje visokih higijenskih normi - počevši od proizvodne životinje, hranidbe, prostora, mužnje i čuvanja mlijeka - sve do predaje u sabirna mjesto.

ISPORUKA MLIJEKA NE POČINJE NA SABIRNOM MJESTU

VEĆ U STAJI! Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

7

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

NOVO U SUSTAVU KONTROLE!

NORMATIVNE REFERENCE Način uzimanja uzoraka i P?Stupanie s uzorcima definirani su: 1. PRAVILNIKOM O KAKVOCI SVJEZEG SIROVOG MLIJEKA (NN 102 od 17. listopada 2000. godine) 2. HRN EN ISO/ IEC 17025:2000 3. HRN EN ISO 707:1999

ŠTO JE UZORAK MLIJEKA? Uzorak mlijeka je ona količina mlijeka koja po svojem sastavu i osobinama prezentira cjelokupnu količinu mlijeka iz koje je uzeta.

Ispravnost konačnih rezultata laboratorijskih ispitivanja i dokazivanje ispravnosti kakvoće mlijeka temelji se prije svega na dobro uzetom uzorku mlijeka!

KONTROLA MLIJEKA MORA BITI NASUMIČNA! eC?

AKO JE UZET IZ VIŠE POSUDA UZORAK MORA BITI PROSJEČAN, PROPORCIONALAN TJ. REPREZENTATIVAN! UZORAK MORA BITI: - JEDNOLIČAN - DOBRO ZATVOREN - MORA BITI PRAVILNO NAPUNJENA BOČICA ZA UZORAK - MORA BITI PROPISANA KOLIČINA UZORKA - DOBRO OZNAČEN - KONZERVIRAN (konzervans, hlađenje)

c,=

SAMO ISPRAVAN UZORAK MLIJEKA MOŽE BITI UPUĆEN NA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA! Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

RADNAUPUTA'ZAUZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

POSTUPAK UZIMANJA UZORKA MLIJEKA

o Otvoriti sve posude sa mlijekom, pregledati mlijeko, tj. obaviti organoleptičku kontrolu: ĆISTOĆA, IZGLED, BOJU i MIRIS mlijeka (senzorsku kontrolu) Zašto obavljamo mlijeka?

organoleptičku

kontrolu

Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus. Ne smije sadržavati rezidue iznad dozvoljene količine koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, pesticide, detergente i druge štetne tvari koje mijenjaju organoleptička svojstva mlijeka.

U mlijeku ne smiju biti uočljive promjene nastale kao posljedica bolesti vimena i djelovanja različitih vrsta mikroorganizama. Takvo mlijeko ne udovoljava propisima o kakvoći mlijeka i nije za isporuku.

o

Mlijeko u kanti s priloženim priborom za uzimanje uzoraka dobro promiješati od površine mlijeka prema dnu kante (polukružno) i obrnuto.

Na isti način promiješati i mlijeko u ostalim kantama.

Zašto mlijeko u kantama moramo dobro promiješati?

Za uzorak kažemo da mora biti prosječan tj. reprezentativan jer prezentira cjelokupnu količinu mlijeka iz koje je uzet.

Ukoliko mlijeko duže stoji u posudi, mliječna se mast (kao lakši sastojak mlijeka) izdvaja na površinu.

Ukoliko ne bi dobro promiješali mlijeko uzorak neće biti reprezentativan, a postoji mogućnost zaostajanja mliječne masti na stijenkama kante.

Pravilnim miješanjem uspijevamo postići jednoličan sastav mlijeka u cijeloj kanti pa tako i uzorka mlijeka.

Sastavila: Mr.se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

9

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

Određenu količinu mlijeka

uzeti iz iste kante proporcionalnosti) i zadržati ju u kutljači, a proizvođač ulijeva mlijeko iz kante u mljekomjer za mjerenje količine mlijeka . (poštivajući pravilo

• Nakon pražnjenja kante sabirač vraća uzetu količinu uzorka u praznu kantu.

Tako je kanta nakon pražnjenja postala posudom za pripremu "velikog" prosječnog uzorka mlijeka.

o Iz ostalih kanti sabirač uzima proporcionalnu količinu uzorka mlijeka u zajedničku kantu tj. veliki prosječni uzorak.

G Po završetku uzimanja proporcionalne količine mlijeka iz zadnje proizvođačke kante, formiran je VELIKI uzorak kojega treba opet dobro promiješati ili uliti u bočicu 40 mi mlijeka kako je na slikama prikazano. ~"~t„vil,.- Mr ~"- An" D,ikić. nini. ino. aor..

Odobrio: Krešimir Kuterovac. dipl. ina. aar..

Križevci. lioani 2002.

10

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

•

Bočicu napuniti mlijekom do

naglašenog gornjeg ruba (nikako do vrha bočice)

~

ZAŠTO?

Sadržaj uzorka u bočici ne može se dobro promiješati ukoliko je bočica napunjena do vrha.

U gornjim slojevima uzorka postoji mogućnost izdvajanja mliječne masti kako na stijenkama tako i na zatvaraču bočice.

Otežana je homogena raspodjela mliječne masti u uzorku prilikom miješanja, a posljedica može biti nerealan rezultat ispitivanja uzorka mlijeka.

Količina mlijeka u bočici do označenog gornjeg ruba dovoljna je za obavljanje laboratorijskih ispitivanja u suvremenim analizatorima.

Manja količina mlijeka nije dostatna za obavljanje potrebnih laboratorijskih ispitivanja.

Cjelokupan postupak uzimanja prosječnog uzorka mlijeka u koliko proizvođač isporučuje mlijeko u više posuda prikazuje shema:

I (l3

..::i::

o N

::J ...J

E o

LO

N

Prosječni uzorak proizvođačkog

mlijeka za laboratorij Mljekomjer za mjerenje količine mlijeka mora biti "umjeren", tj. atestiran od strane DZNM

~

MLIJEKO

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

11

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

e Pri otvaranju i zatvaranju bočice potrebno je pažljivo i uredno rukovati gumenim zatvaračem bočice kako bi se izbjegla kontaminacija uzorka mlijeka mikroorganizmima iz okoliša (zagađivanje uzorka).

Možemo primijeniti 3 načina: - sabirač malim prstom desne ruke otvara gumeni zatvarač i zadrži ga između malog prsta i šake ulijevajući uzorak u bočicu koju zatim zatvara; - gumeni zatvarač moguće je obrnuto okrenuti i odložiti na čistu površinu i pažljivo nakon ulijevanja uzorka primiti za rubove zatvarača i zatvoriti bočicu; - pri otvaranju bočice proizvođač može zadržati zatvarač pažljivo ga primimvši za rub, dok sabirač ulijeva uzorak, a zatim uredno zatvoriti bočicu ne dodirujući unutrašnju površinu zatvarača.

Uzorak mlijeka mora biti dobro zatvoren da tijekom transporta, u slučaju okretanja kašete i bočice za uzorke, ne dođe do izlijevanja uzorka. Ukoliko se to dogodi, uzorak ne može prezentirati cjelokupnu količinu mlijeka iz koje je uzet.

•

Bočicu tj. uzorak mlijeka proizvođača označiti

bar-kod naljepnicom.

Naljepnicu treba nalijepiti okomito počevši od gornjeg ruba metalnog dijeia bočice prema vrhu bočice.

O

bočici

Sadržaj uzorka u potrebno je dobro promiješati laganim okretanjem bočice u suprotnom smjeru sve dok cjelokupna količina uzorka ne postigne plavu boju tj. do jednolične raspodjele konzervansa u uzorku.

ZAŠTO?

U bočici se nalazi 0,2 mi. konzervansa za uzorke mlijeka AZIDIOL-a. Pravilnim miješanjem sadržaja uzorka postiže se jednolično otapanje, raspodjela i brzo djelovanje konzervansa u cjelokupnoj količini uzorka, što osigurava trajnost uzorka.

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

12

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

sabirač

«D

Tijekom uzimanja uzorka mlijeka popunjava potrebnu dokumentaciju "PREDATNICA UZORAKA" i prilaže u kašetu zajedno s uzorcima. Osim toga, u kašetu je potrebno redovito tj. svaki puta priložiti listu s neiskorištenim bar-kod naljepnicama.

Uzorke je potrebno po redu složiti u kašetu zajedno s neiskorištenim bočicama za uzorke.

Po završetku uzimanja uzoraka mlijeka sabirač zatvara kašetu s uzorcima, stavlja naljepnicu s oznakom sabirnog mjesta, kao što je označeno na slici.

ZAŠTO STAVLJAMO NALJEPNICU? STAVLJANJEM BAR-KOD NALJEPNICE SABIRNOG MJESTA NA KAŠETU, ZAVRŠENO JE UZIMANJE UZORAKA MLIJEKA PROIZVOĐAČA. UZORKE SMATRAMO ORIGINALNO ZAPAKIRANIM PA KAŠETA S TAKOVIM UZORCIMA MORA DOĆI U LABORATORIJ .

•

U

slučaju

proizvođača sabirač

pojave novog mora popuniti obrazac o prljavi I uključenju proizvođača u proces isporuke mlijeka. Obrazac (na poleđini predatnice uzoraka) zajedno s uzorcima u kašeti poslati u laboratorij kako bi se za dotičnog proizvođača mogle štampati bar-kod naljepnice.

U protivnom, proizvođač neće imati označeni uzorak i neće biti moguće obaviti identifikaciju proizvođača u laboratoriju.

Cjelokupan! postupak i poštivanje radne upute o uzimanju uzoraka mlijeka trebaju kontrolirati i proizvođači.

U slučaju bilo kakvih nesukladnosti ili nejasnoća, kao i nezadovoljstva korisnika usluga, dužni ste informirati laboratorij.

Po završetku uzimanja uzoraka, uzorke mlijeka potrebno je čuvati na hladnom mjestu do dolaska kamiona.

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

13

RADNAUPUTA'ZAUZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

Dolaskom auto-cisterne na sabirno mjesto obavlja se preuzimanje mlijeka. Vozač uzima prosječni uzorak sabirnog mjesta (zatvarač crvene boje).

ČEMU SLUŽI PROSJEČNI UZORAK SABIRNOG MJESTA? To je uzorak čijom kontrolom i rezultatima laboratorijskih ispitivanja obavljamo kontrolu rada sabirača uspoređujući: A) "bilancu" isporučenog mlijeka svih proizvođača zajedno u pogledu svih sastojaka mlijeka.

B) promatranje svih sastojaka mlijeka u uzorku sabirnog mjesta C) izračun razlika između ukupno sabranog mlijeka i svih sastojaka isporučenog mlijeka proizvođača.

Valja naglasiti: ukupna količina isporučenog mlijeka svih proizvođača morala bi biti jednaka isporučenom mlijeku sabirnog mjesta u pogledu količine i svih sastojaka mlijeka.

CD

prosječnog

Po završetku uzimanja uzorka mlijeka na sabirnom mjestu, vozač stavlja bar-kod naljepnicu sabirnog mjesta na uzorak, odlaže uzorak u kašetu na određeno mjesto označeno perforacijom na poklopcu kašete za uzorke kako je na slici i označeno.

o Vozač preuzima kašete s uzorcima proizvođača i pohranjuje na odgovarajuće

mjesto u kamionu te ih transportira do hladnjače u mljekari.

Primopredaja ambalaže i uzoraka odvija se prema sljedećem: A) vozač predaje sabiraču (prema planu i nalogu) katalog s bar-kod naljepnicama za naredna razdoblje B) vozač preuzima od sabirača kašete s uzorcima mlijeka C) vozač predaje sabiraču kašetu s praznim bočicama za sljedeće uzorkovanje D) sva primopredaja ambalaže za uzorke mlijeka obavlja se sa punim kašetama (sve bočice) bez obzira jesu li pune ili ne Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

14

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

Dolaskom na prijemnu rampu mljekare vozač predaje uzorke u kašetama s pripadajućom dokumentacijom na prijem mlijeka u hladnjak na +4°C. Uzorke mlijeka treba čuvati sve do dolaska hladnjače za otpremu uzoraka do laboratorija.

Izravno iz hladnjaka auto-cisterne ili iz hladnjaka mljekare uzorke preuzima vozač laboratorija "SLKM - Križevci" u hladnjaču laboratorija (a na temperaturi +4°C u transportu) i prevozi ih do laboratorija.

Preuzimanje uzoraka obavlja se fizički administrativno (PRIMKA PREDATNICA).

Do trenutka laboratorijskih ispitivanja uzoraka čuvamo ih u hladnjači laboratorija na temperaturi +4°C

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ino. aqr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

15

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLUEKA

KAKO OSIGURATI TRAJNOST UZORAKA MLIJEKA ČIMBENICI OSIGURANJATRAJNOSTIUZORAKA ČISTOĆA AMBALAŽE ZA UZORKE MLIJEKA

ODABIR KVALITETNE AMBALAŽE ZA UZORKE MLIJEKA

"POČETNA" KAKVOĆA MLIJEKA KOJUJEMOGUĆE UOČITI ODMAH PRIMUŽNJI

HIGIJENA MUŽNJE

HIGIJENA POSUĐA I PRIBORA ZAMLIJEKO

ODABIR KVALITETNOG KONZERVANSA

MANIPULACIJA S MLIJEKOM I ČUVANJE MLIJEKA NAKON MUŽNJE

ČUVANJE UZORAKA U HLADNJAČI LABORATORIJA (+4°C)DOISPITIVANJA

PRIMOPREDAJU MLIJEKA USABIRALIŠTE NAHLAĐENJE TREBA OBAVITI NAJKASNIJE 1-1,5SATNAKON MUZNJE, U

TRANSPORT UZORAKA OD MLJEKARE DO LABORATORIJA (+4°C)

TRAJANJU BAKTERICIDNE FAZE MLIJEKA. VRIJEME UZIMANJ UZORAKA VRLO JEVAŽNO ČUVANJE UZORAKA U MLJEKARI DOPRIMOPREDAJE U HLADNJAČU LABORATORIJA (+4°C)

MANIPULACIJA S UZORCIMA UTRANSPORTU DO MLJEKARE (+4°C)

JEDNOLIČNO (HOMOGENO} OTOPLJEN KONZERVANS U SADRŽAJU UZORAKA MLIJEKA

ČISTOĆA RUKU SABIRAČA. ČISTOĆA PRIBORA, MANIPULACIJA S UZORCIMA PRAVILNO IZVOĐENJE UZIMANJA UZORAKA, I ČUVANJE DOPREDAJE U POŠTIVANJE UPUTE OUZIMANJU UZORAKA I AUTOCISTERNU POSTUPAK S UZORCIMA MLIJEKA

VAŽNO JE ZNATI! Osiguravanjem ovih čimbenika u primarnoj proizvodnji i obradi mlijeka, sabiranju mlijeka i transportu, osiguravamo i uvjete sigurnosti laboratorijskih ispitivanja, pa tako izbjegavamo i moguće ekonomske gubitke koji bi mogli biti posljedica krive procjene kakvoće mlijeka nastale zbog lošeg uzorka mlijeka.

Ne postoji način, ni konzervans, koji može osigurati trajnost i učiniti ispravnim uzorak mlijeka loše «početne» kakvoće ili loše primarne obrade čiji je produkt mlijeko kontaminirano velikim brojem mikroorganizama.

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

16

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

O TEMELJNIM ČIMBENICIMA KAKVOĆE I TRAJNOSTI MLIJEKA PA TAKO I UZORAKA MLIJEKA ODLUČUJE PROIZVOĐAČ MLIJEKA! KOJI SU TO ČIMBENICI? ~ "početna" kakvoća mlijeka iz vimena (kakvoću i ispravnost

mlijeka moguće je uočiti pri samoj mužnji) ~ higijena mužnje ~ higijena posuda i pribora za mlijeko u gospodarstvu proizvođača

~ manipulacija s mlijekom nakon mužnje, do predaje u

sabirališta ~ predaja mlijeka u sabirališta na hlađenje najkasnije 1 do 2 sata

nakon mužnje u vrijeme trajanja BAKTERICIDNE FAZE MLIJEKA!

V

Stoje početna kakvoća mlijekai kakoje kontrolirati?

Početna kakvoća mlijeka podrazumijeva kakvoću mlijeka izravno iz vimena, tj. pri mužnji. Tada je već moguće uočiti ispravnost (neispravnost)mlijeka, tj. organoleptičkih osobina: C? boja i:? izgled c:? miris

Kažemo da je mlijeko dobro ukoliko po svim sastojcima i svojstvima udovoljava odredbama Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka.

Veliki je broj čimbenika koji mogu utjecati na kakvoću mlijeka, a dijelimo ih na: G" genetske čimbenike G" paragenetske čimbenike (hranidba, zdravlje životinje, okoliš, fiziološki čimbenici, metabolički čimbenici i niz drugih teže mjerljivih čimbenika) Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

17

RADNAUPUTAZA UZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

Loša kakvoća mlijeka najčešće je posljedica loše hranidbe i zdravlja vimena (mastitis).

Posljedica su promjene u sastavu i svojstvima mlijeka: Mijenja se: količina proteina u mlijeku količina mliječne masti količina laktoze mineralnih tvari i drugi sastojci mlijeka Povećava se: broj somatskih stanica u slučaju mastitisa povećava se i broj patogenih mikroorganizama odnosno povećava se ukupan broj mikroorganizama

KAKO SPRIJEČITI LOŠU KAKVOĆU MLIJEKA ~ ~ ~

~ ~

~

~ ~ ~ ~

edukacijom svih zaposlenih dobrim radnim uputama na farmi dostupnim i razumljivim svim zaposlenima organizacijom hranidbe i optimalizacijom obroka (osiguranje dovoljno kvalitetne hrane) higijenom prostora, životinja, opreme za mužnju i ostale opreme stalnom kontrolom početne kakvoće mlijeka (provođenje mastitis testa po potrebi i organoletičku kontrolu svakodnevno, eliminiranje prvih mlazova mlijeka) stalnom veterinarskom kontrolom identifikacijom oboljelih i liječenih proizvodnih životinja odvajanjem oboljelih i liječenih životinja od zdravih životinja pravilanim odabirom liječenja poštivanjem zabrane isporuke mlijeka liječenih životinja

Voditi računa o higijeni mužnje: G' priprema životinja, opreme i pribora prema pravilima struke G? priprema tople vode do 40°C Gr pranje i dezinfekcija vimena Gr priprema posude za kontrolu prvih mlazeva mlijeka (nakon kontrole izliti u kanal, a nikako na ležište životinja) G? kontrola na crnoj podlozi i obavljanje mastitis testa Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

18

RADNAUPUTA '1A.UZIMANJEUZORAKA MLIJEKA

HIGIJENSKO ODRŽAVANJE! Temeljito čistiti, prati i dezinficirati: - opremu za mužnju (ručnu i strojnu) - posude i pribor za mlijeko (kante i sita za cijeđenje) - pribor za uzimanje uzoraka mlijeka PREPORUČUJU SE POSUDE I PRIBOROD NEHRĐAJUĆEG MATERIJALA

VAŽNOJE ZNATI! • pravilno pripremiti sredstvo za pranje i dezinfekciju prema uputi • osigurati pribor za čišćenje (četke, oštre spužve) • obaviti mehaničko čišćenje svih površina • poštivati faze pranja prema sljedećem: c? u toploj vodi otopiti sredstvo za pranje i dezinfekciju (ručno pranje 40°C i strojno pranje 6~C) Gr isprati hladnom vodom i odstraniti ostatke bjelančevina Gr obaviti mehaničko čišćenje svih površina (četkama i oštrim spužvama) e' isprati toplom vodom i odstraniti grubu nečistoću Gr provesti pranje lužnatim sredstvom na temperaturi 40°C ručno i 60°C strojno i protočna pranje Gr po potrebi primjenjivati fazu pranja s kiselim sredstvom da bi se spriječilo stvaranje kamenca Gr isprati vrućom vodom G? obaviti po potrebi dezinfekciju i svih dijelova koje je moguće potopiti u otopini dezinfekcijskog sredstva i čuvati tako do "'ijeme ponovnog korištenja C;? pri ponovnom korištenju pribor i posude, kao i mljekovodne linije, isprati ,,' vrućom vodom i tako ,, '' ~< odstraniti sve zaostatke sredstava za pranje i dezinfekciju Gr eliminirati zaostatke vode iz posuda, pribora, cjevovoda i kompletne opreme za mlijeko '

I

I

I

I I

I I

I

I

\

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

I

Križevci, lipanj 2002.

RADNAUPUTA1.AUZIMANJEUZORAKAMLIJEKA

KADA PREDATI MLIJEKO U SABIRALIŠTE NA HLAĐENJE? U VRIJEME BAKTERICIDNE FAZE MLIJEKA! Da bi postigli mikrobiološku kakvoću, mlijeko treba što prije ohladiti do +4°C odmah nakon mužnje, a najkasnije 1,5 do 2 sata nakon mužnje (najviše do +6°C).

Uzorak proizvođačkog mlijeka uzima se upravo u trenutku predaje mlijeka u sabiralište, a daje sliku o mikrobiološkoj kakvoći mlijeka.

Važno je znati da je mlijeko vrlo povoljan medij za rast i razvoj različitih vrsta mikroorganizama.

Mikroorganizmi dolaze u mlijeko na različite načine, a moguće je: iz vimena 10-1000 mo/mi stajski zrak 100-15000 mo/mi (i više) nečisto vime 5000 20000 mo/mi (i više) oboljela vime 10000 20000 mo/mi (i više) nečista oprema za mužnju i do 3000000 mo/mi i više Shema prikazuje različite utjecaje na mikrobiološku kakvoću mlijeka

Ispravnost Higijena ruku i Eliminiranje opremeza mužnju prvihmlazova mlijeka odjeće muzač Voda

Priprema životinja za mužnju

ČINITELJI BAKTERICIDNE FAZE! Mlijeko sadrži prirodne antimikrobne tvari koje inhibiraju (zaustavljaju) rast mikroorganizama.

To su imunoglobulini, krioglobulin, mikroglobulin, lizozim, laktoferin, laktoperoksidazni sistem i mataboliti različitih mikroorganizama. Ukoliko mlijeko ohladimo odmah nakon mužnje na temperaturu do 4°C, postići ćemo dobru kakvoću mlijeka u pogledu ukupnog broja mikroorganizama, ali pod uvjetom da primarnu obradu mlijeka provodimo pravilno poštivajući visoke higijenske kriterije.

Sastavila: Mr. se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

RADNAUPUTA ZA UZIMANJEUZORAKAMLUEKA

BAKTERIJE SERAZMNOŽAVAJU DIJEUENJEM! VRIJEME(h)

Broj stanica

o

1

1/2 l I l/2 2 11

2

4 8

16 10 milijuna

Moramo imati na umu da se mikroorganizmi razmnožavaju vrlo brzo, a posebno kada im je osigurana optimalna temperatura, voda, hrana, kisik i pH supstrata što je u mlijeku osigurano u dovoljnim količinama.

BROJBAKTERIJA (log)• FAZE PRILIKOM RAZMNOŽAVANJA U POVOUNIMUVJETIMA

O)

o

;..

~ 02 u.i ~

:a

o Ci::

m

A

8

C

D

vrijeme

A = LAG FAZA:Faza u kojoj se mikroorganizmi adaptiraju na uvjete koje im mlijeko pruža. To je faza u kojoj se zbog prirodno prisutnih inhibitornih tvari u mlijeku broj mikroorganizama ne povećava.

B = EKSPONENCIJALNA FAZA RASTA: Faza kada se broj mikroorganizama počinje brzo povećavati nakon faze A, kada je bilo prilagođavanje na povoljne uvjete.

C = STACIONARNA FAZA: Ubrzanim rastom u fazi B došlo je do pojave različitih metabolita koje su stvorili mikroorganizmi u mlijeku, a količina hranjivih tvari za mikroorganizme znatno se smanjila. Tako se broj mikroorganizama, odnosno brzina razmnožavanja mikroorganizama smanjuje.

D = FAZA ODUMIRANJA MIKROORGANIZAMA: Rast i razvoj mikroorganizama se zaustavlja, mikrobne stanice počinju odumirati, a sastav i svojstva mlijeka su toliko promijenjena da je kakvoća mlijeka upitna.

ZAKLJUČAK: Hlađenjem mlijeka odmah nakon mužnje, LAG FAZA se produžava, a time se i

EKSPONENCIJALNA faza pomiče, što osigurava zadržavanje ukupnog broja mikroorganizama na onoj razini koju smo iz gospodarstva isporučili. To još jednom potvrđuje potrebu poštivanja visokih higijenskih kriterija u primarnoj obradi i pripremi mlijeka za isporuku iz gospodarstva.

Sastavila: Mr.se. Ana Dakić, dipl. ing. agr.,

Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr.,

Križevci, lipanj 2002.

LIPANJ.

2002.

ISSN 0351-9104 Redakcijski kolegij:

SADRŽAJ

dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek,

KRMNEKULTURE Silaža cijele biljke kukuruza _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Postrna sjetva - veće iskorištenje tla _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5 Heljda _____________________________________________ 6

dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić,

HRANIDBA Osnovni čimbenici u proizvodnji kvalitetne travne silaže _ _ _ _ _ _ _ _ 8 Kako povećati proizvodnju mlijeka . ________________________ 11

dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

VETERINARSlVO Postupci s teladi nakon poroda -------------------------Zarazna agalakcija ovaca i koza

13 15

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Pregled provedbe performance testa tijekom 2001. godine

16

Redaktorica:

GOSPODARSlVO O potrebi i pretpostavkama razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ 18 Strateška opredjeljenja u razvoju hrvatske poljoprivrede _ _ _ _ _ _ _ 21

dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23

Lektorica:

IZ SAVJETODAVNE PRAKSE Osvrt na tradicionalni godišnji susret vlasnika preša i uvijača za spremanje sjenaže u plastične bale _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28

Katarina-Zrinka Čičmak Crteži:

VAŠVRT Kalendar radova u lipnju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29

dipl. ing. Nikola Božičević

STUDIJU STAJI Studij u staji ____________________________________

Vlasnik i izdavač:

. _ _ _ _ 29

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

PONAVLJANJE JE MAJKAZNANJA...

15 država članica Europske unije - Kraljevina Belgija _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30 Uprava i uredništvo:

IZ POVIJESTI Iz povijesti ... . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265,

ŠTOVANJESV.ANTUNA Sv. Antun - miljenik boga i ljudi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr

AGROMETEOROLOGIJA "Umjetno djelovanje na vrijeme"__ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596

VAŠ LIJEČNIK Kako postići da se budimo svježi i odmoreni

Cijena: 4,50 kn Grafička priprema:

"Hlad", Pluska

IZIAZAK I ZALAZAK SUNCA 10.06.

30.06.

20.06.

Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb

I

Naslovnica foto Zlatko Svečnjak

M{jekarski list 6/2002.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35

j

OSIJEK4.53

20.35 4.53

20.39 4.56

20.40

ZAGREB 5.03

20.47 5.02

20.52 5.06

20.52 1

KRMNE KULTURE

Piše: mr. se. Zlatko Svečnjak

Silaža cijele biljke kukuruza je veoma u ishrani stoke u mnogim razv11emm zemlJama, pa tako u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čini više od 40% vrijednosti obroka mliječnih krava a također ..,, ' Je vazna 1 u tovu goveda. Postoji nekoliko ~yojstaya ~ilaže cijele ~iljke ~ukuruza koja ju cine pnvlacnom za pro1zvođace mlijeka. To je palatabilna krma s relativno konstantnom kvalit~tom, vis_okim prinosima i sadržajem energtJe. Nadalje, za kukuruznu silažu treba osjetno ~anje_ ?tro~ka rada. i mehanizacije u usporedbi sa siltranJem ostalih krmnih kultura budući__ ~ se sv~ obavlja u jednoj tehnološkoj operac111 u polju. Nasuprot tome, siliranje trave ~es_to__ zahtjeva više op~racija u polju.

Stoga Je 1 c11ena kukuruzne silaže po jedinici mase niža od silaže ostalih krmnih kultura. znač~ja~ izvor ~e

.

.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE Tehnologija proizvodnje kukuruza za silažu cijele biljke slična je uzgoju kukuruza za suho zrno ~-z ne~e speci~ičnosti. Jedan od najvažnijih c1mbenika o ko1em ovisi uspješnost proizvodnje kukuruza za silažu je izbor hibrida. U proizvodnji kukuruza za silažu cijele biljke biraju se hibridi duže vegetacije u odnosu na proizvodnju kukuruza za su~o :~n? z~ neko proizvodno područje. Razlog tome Je cm1emca da se određeni hibrid kukuruza može ubi~ati u polju, odnosno silirati i do mjesec d~n~ ram1e u odnosu na proizvodnju tog istog h~bn?a za suho zrno. Stoga u proizvodnji treba ?1rat1hibrid~ koji ~e u _povoljnovrijeme za siliranje, 1zme~u sred~ne rui~a 1 početka listopada, u našim gla~mm pro1~"'.od°:1mpodručjima imati optimalnu vl~znost za sil1ran1e65% za cijelu biljku, odnosno us1ev kukuruza pri čemu je vlažnost zrna 40-45%. o su kasD:~hibridi za ta proizvodna područja i to 12 veB:~~~c11ske __ s½upine .600 i 700 u istočnoj Slavom11~ ~-aranp, ~z skupine 500 i 600 u središnjoj Hrvatskoj 11~~kupm~ 400 u zapadnoj Hrvatskoj. U ~vakom_ sl_uc~JUoptimalni stadij za siliranje za ~zabran_1hibnd mora nastupiti prije pojave prvih Jesenskih mrazeva koji prekidaju vegetaciju usjeva. ~ukuruz za silažu cijele biljke najčešće se uzgaia kao ~l~vni usjev, ali se može uzgajati i u nakn~dnom 1h postrnom roku sjetve. U potonjem slučaju prvenstveno dolazi iza predusjeva koji

!

2

ranije napuštaju tlo od pšenice, kao npr. ozimi ječam ili smjese ozimih žitarica i krmnog graška za zel~n~ ~rr~1u:Za naknadnu ili postrnu sjetvu treba ko~1stm h1bnde vegetacijske grupe FAO 200 i 300 0~1sn~ ? v~sti predusjeva. U povoljnim godinama h1bnd1 12 tih vegetacijskih skupina mogu doći do počet~a voštane ~obe, odnosno mogu nakupiti dovol11:10 s~he tvan da se mogu silirati. U slučaju da postrni u~1evkukl1:r~za,nije uspio doći do optimalnog ~tad11a za sihranie, odnosno nije nakupio dov~l1no s~he tvari u biljci, potrebno je prilikom punrn1a ,~ilosa do_dati biljni materijal kultura koje 1ma1u ~eci sadrža] suhe tvari (biljni ostaci drugih ratarskih kultura poput kukuruzovine, slame i sl.).

Sljedeći najvažniji kriterij za izbor hibrida unutar određene vegetacijske skupine je njegova ~odnost, odnosno prinos zelene mase po hektaru ili )Utru. Dosadašnja iskustva pokazala su da je prinos suhog zrna u nekog hibrida dobar indikator i prinosa čitave biljke, odnosno da hibridi visokih prinosa zrna također imaju i visoke prinose silažne mase. U trogodišnjim istraživanjima provedenim na poljoprivrednim gospodarstvima Banovine i Posavine u Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja A~ron?mskog fakulteta u Zagrebu dobiveni su pnnos1 zelene mase iznosili 40-50tiha i 50-60 tiha za hibride vegetacijske skupine 400 odnosno 500 posijanih u optimalnom roku (tablica 1). U naknadnim (kasnim) rokovima sjetve (oko 1. lipnja) dobiveni_su_prinosi 35-40 t zelene mase po hekta~u, za h1bnde vegetacijske skupine 400.

Nadal1e, u silažnoj masi uz visoki prinos suhe tvari t_reba.biti što više zastupljena zrno (40-50%) i hs~ov1 (20-30) u odnosu na stabljiku čime se osietno može poboljšati kvaliteta silaže. Tako su nedavn? ~r~vedena istraživanja u SAD-u pokazala da_se hibnd1 kukuruza mogu značajno razlikovati, osim u ostvarenim prinosima silažne mase i u Tab~ca_I: Prinos ~elene mase i ostala važna svojstva hibnda kukuruza zaproizvodnju silaze Cijele btlJke napolJopnvrednom gospodarstvu g.Ivana Vlašića. Desni Degoj Ukupna Ukupna Prinos Broj Vlažnost zmasa Vlažnost produkcija zelena Hibrid biljaka silirane 14% zrna,% masa, suhetvari, mase,% poha vode, tiha tiha tiha Stefania 50,6 58333 9,29 17,4 39,7 65,5 Nastia 47,9 58333 10,32 Cosmo 45,7 57143 9,02 DK523 44,3 63095 8,63 Bc408B 41,6 54762 8,21

41,8

63,8 64,9 65,3

17,3 16,1 15,4

42,4

64,6

14,7

40,0

407

Mljekarski list 6/2002.

KRMNE KULTURE

samoj kvaliteti. Štoviše, u tim pokusima utvrđene su različite vrijednosti osnovnih parametara po kojima ocjenjujemo kvalitetu silaže (sadržaj surovih proteina, kiselih i neutralnih deterdžentskih vlakana) za hibride iste duljine vegetacije i sličnih prinosa. Međutim, treba istaći da su te razlike između hibrida relativno male, te da kvaliteta silaže može puno više ovisiti o vegetacijskoj sezoni i provedenim mjerama agrotehnike.

Usjev kukuruza namijenjen siliranju sije se na gušći sklop u odnosu na preporučenu gustoću za proizvodnju suhog zrna. Ovo povećanje u normi sjetve u pravilu iznosi oko 10%. Povećanjem gustoće sklopa dolazi do neznatnog pada sadržaja surovih proteina u silažnoj masi, dok u sadržaju kiselih i neutralnih deterdžehtskih vlakana nema nikakvih razlika. Međutim, treba reći da se kukuruzna silaža cijele biljke prvenstveno koristi kao energetsko krmiva u ishrani mliječnih krava, pa je najvažniji kriterij pomoću kojeg se mjeri uspješnost proizvodnje ukupna proizvedena zelena masa, odnosno suha tvar. Za sve ostale mjere agrotehnike primjenjuje se standardna tehnologija kao i za proizvodnju kukuruza za suho zrno.

Visina reza na stabljici kukuruza za vrijeme ubiranja i sječke kukuruza najčešće iznosi oko 1015 cm. Povećanje visine reza na stabljici, s ciljem poboljšanja kvalitete, nije ekonomski isplativ budući da to poboljšanje kvalitete silaže ne može kompenzirati gubitke prinosa. Tako visina reza od 45 cm smanjuje prinose suhe tvari u silažnoj masi za oko 1,3 t/ha u usporedbi s visinom reza od 12 cm. Međutim, takav način skidanja silaže interesantan je u slučaju kada želimo poboljšati kvalitetu silaže povećanjem sadržaja surovih proteina i smanjenjem sadržaja kiselih i neutralnih deterdžentskih vlakana, a na štetu prinosa.

OPTIMALNO VRIJEME SKIDANJA USJEVA KUKURUZA ZA SILIRANJECIJELEBILJKE Tehnološka zrelost kukuruza za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od oko 65% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. Previše vlažna silaža (> 70% vode) može sporo fermentirati i cijediti se iz silosa. Cijeđenjem dolazi do osjetnog gubitka hraniva (tablica 2), naročito topivog dušika i ugljikohidrata, a može doći i do oštećenja silosa.

Nasuprot tome, presuha silaža imat će paketiće zraka u silažnoj masi koji sprječavaju anaerobnu fermentaciju i omogućavaju razvoj gljivica i li"esni.

Mljekarski list 6/2002.

Tablica2: Očekivani gubitcisuhetvarikukuruznesilažetijekom ubiranja,spremanjai hranjenja.

Sadržajvode usilažnoj masi,% >70 60-70 <60

Gubitciu suhojtvari,% U polju

U silosu

4,0 5,0 16,2

13,7 6,3 6,3

u

Ukupno hranieniu 4,0 21,7 4,0 15,3 4,0 26,5

Optimalno vrijeme ubiranja i sjeckanja kukuruza u polju može se dosta precizno procijeniti pomoću tzv. mliječne crte na zrnu. Mliječna crta pojavljuje se četrdesetak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postepeno se spušta prema donjem dijelu zrna. To je granica između tvrdog dijela na vrhu i ostalog mekanog donjeg dijela zrna na klipu. Kada je mliječna crta ispod donje polovice zrna, odnosno tvrdi dio zrna zauzima 2/3 do 3/4 zrna, sadržaj vode u biljci odnosno usjevu kukuruza, kreće se oko 65%, dok je vlažnost zrna oko 40-45% (tablica 1). U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme za siliranje kukuruza. Taj sadržaj vode može malo varirati ovisno o hibridu, proizvodnom području i vegetacijskoj sezoni.

Ukoliko se vrijeme siliranja odgađa do fiziološke zriobe zrna dolazi do malog pada sadržaja surovih proteina, dok vrijednost sadržaja surovih vlakana i % probavljivosti i dalje ostaju relativno konstantne (tablica 3). Međutim, treba reći da je u suhoj,· prezreloj silaži osjetno manja probavljivost stabljike, a sama silaža sadrži i manje vitamina A i E. Nadalje, takvoj suhoj silaži je, prilikom spremanja u silos, potrebno dodavati vodu što je dosta nepraktično zbog relativno velikih količina vode potrebne da bi se silažna masa navlažila do optimalne vlažnosti od 65%.

Tablica 3:Prinos i kvaliteta silažne maseu ovisnosti o l . vremenu s1rranJa. Stadij Sadliaj Prinos Surovi NDF, Probavljizrelosti vode, suhe protein, %* YOS~% zrna % tvari,tiha % Početak

voštane 73 zriobe 1/2mliječne 66 crte 3/4mliječne 63 crte Fiziološka 55 zrelost

12,5

9,9

48,0

79,0

14,1

9,2

45,1

80,0

14,3

8,9

47,3

79,6

14,8

8,2

47,4

78,6

• NDF,Neutralna deteroženlika vlakna (celuloza, barucelulo1Jt I ligmn)

3

KRMNE KULTURE

U slučaju da je usjev kukuruza namijenjen sili- mase, pa stoga njena trajanje mora biti dovedeno ranju bio oštećen mrazom prije nego što je došao u na minimum. U uvjetima dobrog gospodarenja ova optimalni stadij za siliranje (65% vode odnosno faza će trajati svega nekoliko sati. Međutim, 35% suhe tvari) treba ga ostaviti u polju dok se ne ukoliko je silirana masa presuha, slabo sabijena, osuši do vlage koja omogućuje kvalitetno siliranje, veličina sječke predugačka ili je silos nepokriven, odnosno čuvanje u silosu. Zanimljivo je da se i od ova faza može trajati i po nekoliko tjedana. Nakon usjeva kukuruza, koji je pretrpio jaku sušu tijekom što je potrošen sav kisik u silažnoj masi nastupa vegetacije pa ima povećan sadržaj suhe tvari, te od faza anaerobne fermentacije. Tijekom ove faze kukuruzovine koja ostaje u polju nakon ručne različite populacije anaerobnih bakterija fermenberbe klipova, može dobiti silaža zadovoljavajuće tiraju šećere. Ti biljni šećeri razgrađuju se do kvalitete. Međutim„ tu biljnu masu treba sasjeckati mliječne kiseline, octene kiseline, etanola, ugljikna što manju dužinu sječke (3-6 mm) čime će se dioksida i nekoliko drugihsporednih produkata pod osigurati dobro sabijanje, te obavezno dodati vodu utjecajem mliječnih bakterija. Nastale kiseline ili neku zelenu krmu za vrijeme punjenja silosa. smanjuju pH vrijednost silažne mase što sprječava Kukuruzna silaža ubrana i sasjeckana u rast drugih mikroorganizama. U slučajevima kada optimalnom stadiju brzo će fermentirati i dostići je prirodna populacija mliječnih bakterija veoma stabilnu vrijednost pH 4 ili nižu već nakon jednog niska, može doći do bujanja rasta bakterija octenog tjedna od spremanja u silos. Sam proces vrenja. Te bakterije su manje poželjne jer je njihov fermentacije silažne mase može se uvjetno produkt octena kiselina koja usporava pad pH podijeliti u tri faze: faza aerobne i anaerobne vrijednosti, povećava gubitke u suhoj tvari i može fermentacija, te faza skladištenja. Faza aerobne smanjiti uzimanje silaže u obroku stoke. U normalfe_rmentacije započinje odmah nakon ubiranja i nim uvjetima ova faza anaerobne fermentacije traje sjeckanja biljne mase u polju i traje sve dok se ne oko tjedan dana. Nakon toga nastupa faza skladišpotroši kisik u silažnoj masi. Tijekom ove faze tenja tijekom koje je pH vrijednost silirane mase dolazi do razgradnje šećera iz svježe sasjeckanog relativno konstantna (pH 3,8-4,2), a mikrobiološka biljnog materijala na ugljik-dioksid, vodu i toplinu aktivnost minimalna. Glavni čimbenik koji može u procesu disanja. U ovoj fazi dolazi do laganog utjecati na kvalitetu silaže tijekom ove faze je porasta temperature silažne mase u odnosu na ulazak kisika u silos. Taj kisik omogućuje ubrzani temperaturu okoline. Za vrijeme aerobne faze rast gljivica i plijesni što rezultira daljnjim gubitcidolazi do smanjenja suhe tvari i kvalitete silažne ma suhe tvari i zagrijavanju siliranog materijala.

cl.rAtA Zagreb,Žitnjakb.b.

Tel. (01) 2499 504 uprava {01) 2499 503 fax {01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax {01) 2499 509

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80 Tel. {032) 308 587 fax {032) 308 589

PRml, OOPJ.ĐWtMO, ~O~MO IINO~MO JEPROD.&J~O NA mJKO IUAlO ~tME RATAASKOG, POmNOG IINOOSlRUSKOO ~UA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vlnkovcima.

NAŠE 4

SJEME,

DTS LIVADAza košnju i ispašu DTSTRAVNIKzakošnju DTS PAŠNIK za ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka"za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadler'' I "Eckendorf' Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "05-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina I trava

VAŠ USPJEH! Ml/ekarski list 6/2002.

KRMNE

KULTURE

veće iskorištenje tla Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Na principu dviju žetvi godišnje može se uzgajati ni.z kultura kojima se potpuno iskoristi tlo i veći dio sunčeve energije te proizvede zelena krma, silaža i zrno za hranidbu stoke tijekom jeseni .

Nakon skidanja ozimih i ranih jarih kultu·ra treba sijati postrne kulture koje služe za ljudsku prehranu, za proizvodnju zelene krme, sijeno, silažu, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. S tom se namjerom mogu sijati mnoge kulture ovisno o potrebama, mogućnosti i opremljenosti gospodarstva, te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura.

Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je nepovoljnom djelo- Tablica1: Postrnikrmni međuusjevi vanju klime (isušivanje, erozija) i, Uzelenoi masi Vrfeme Urod što je još važnije, korovu koji se do Stadij i zelene Suhe Surove Skrobna oblik Kultura jeseni razvije i osjemeni. Kad se mase tvariu bjelančevine vrijednost u Sjetva Korištenje kcxištenja takvo tlo preore, u oranični sloj liha u% % % dospije velik broj sjemenaka raznih Vegetativni korovnih vrsta koje će nekoliko Kukuruz za 20.06.- Po porast do 10-13 30-50 16-24 1,9-2,2 zelenu krmu 20.07. potrebi mliječne idućih godina klijati i zadavati zriobe velike poteškoće u zaštiti usjeva.

MliječnoOd žetve ozimih usjeva pod Kukuruz za 2006.- Ufazi 2,2 14,0 voštana 30-40 24-28 silažu 20.07. razvoja kraj lipnja ili u početku srpnja pa zrioba do sjetve u proljeće iduće godine Po Krmni sirak Vegetativni dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci.

20.06.- potrebi 10-11 za zelenu porast do 40-50 16-24 1,5-2,2 To razdoblje treba iskoristiti, pose20.07.

1-2 meUičanja kimu o1kosa bice u onim područjima u kojima Mliječnopadne više kiše a raspored ljetnih Krmni sirak 20.06.voštana oborina je ujednačeniji, tako da je 1,9-2,0 14 zasilažu 20.07. 1otkos 30-40 22-24 zrioba sjetva postrnih usjeva sigurnija.

Po Sudanska Vegetativni Za postrnu sjetvu mogu poslupotrebi 20.06.1,9 14 trava za porast do 30-40 22-26 žiti mnoge sorte i hibridi raznih 1-2 zelenu krmu 20.07. meUičanja kultura prilagođenih uzgoju u otkosa toplije doba godine, a koje su kraće Stoćni kelj 20.06.- Po Vegetativni 8-10 sijanili 30-80 11-14 1,8-2,8 vegetacije, odnosno koje se mogu u 31.07. potrebi porast oresađen jesen duže iskorištavati na razne Po načine ovisno o potrebama i Perko PVH 20.06.- potrebi Vegetativni 2,1-2,7 6-7,7 opremljenosti gospodarstva. Da bi krmne repice 30-40 9-16 15.08.

1-2 porast i kližanci se proizvela što je moguće veća otkosa masa po jedinici površine, treba Vegetativni sijati one sorte i hibride koji su 20.06.- Po porast do Uljana rotkva 2,2 5,7 30-60 8-14 najbolje prilagođeni uvjetima za 1.08. potrebi pune cvatnje proizvodnju. U tu se svrhu često Korijen, siju smjese kultura i sorata razne i lišće Podzemna 20.06.- Jesen- glave dužine vegetacije i razne visine 8,3 25-55 8-14 1,9 kod koraba 15.07 zima koje će, u određenim uvjetima, u vađenja kratko vrijeme osigurati kvalitetnu 20.06,- Jesen Stočna Korijen 20-40 10-19 0,8-1,5 6-8 krmu a moći će se više mjeseci 20.07. zima mrkva iskorištavati na predviđeni način.

Sojaza Po Formiranje 20.06.

10-13 20-55 20-26 3,5-4,7 patrebi mahuna zelenu kmm Danas su selekcionirane brojne 20.06.- Po Vegetativna sorte i hibridi kraće vegetacije koje 45-50 10-16 1,3 6,7 Suncokret 15.07. patrebi masa su prilagođene uzgoju na višim

Mljekarski list 6/2002.

5

KRMNE KULTURE

temperaturama. One u tim uvjetima daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u predviđeno vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura su vrlo kvalitetne, ali zbog prevelika udjela vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravak kukuruzne silaže (krmni kelj, grahorica, grašak), tako da se višak proizvedene krme silira i dobije sendvič-silaža koja je obično bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Stoka takvu silažu radije jede pa pojede i veću količinu. U proizvodnji takvom silažom postižu se veći učinci.

Agrotehnika za postrne usjeve Specifične su okolnosti postrne sjetve, pa je agrotehnika za postrne usjeve nešto izmijenjena u usporedbi s usjevima u redovnom uzgoju. Budući da je nedovoljna količina vode glavni razlog sporednog značenja postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje čuvanje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Temeljno pravilo za postrne usjeve je da se osnovna obrada tla izvede u ~to kraćem roku i sa što manjim brojem zahvata.

Sto se tiče izbora oruđa, najpogodnija je freza koja osigurava integralnu obradu tla. Ona u jednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla.

Ako ne posjedujemo frezu, možemo primijeniti klasična oruđa (lemešni plug, tanjurače, drljače, sjetvospremač). Odmah nakon žetve, a najkasnije u roku 24 sata, treba preorati strnište na dubinu 15 do 20 cm. Nakon oranja treba odmah zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja obavlja se gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima. Budući da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna nego u glavnoj sjetvi, i količine gnojiva za tu namjenu su manje. Za većinu postrnih usjeva dovoljno je 60-80 kg dušika (N), 40-60 kg kalija

Piše:Darko Uher, dipl. ing.

Heljda (FagopyrumesculentumMoench) se može uzgajati kao naknadni ili postrni usjev za proizvodnju zrna ili zelenu gnojidbu (sideraciju) zbog njene relativno kratke vegetacije (60-90 dana).

6

(KiO) i isto toliko fosfora (P20s) po hektaru.

Dodatno bi trebalo povećati količinu dušika za 25 kg/ha ako se slama zaorava, odnosno ostavlja u tlu. Nakon obavljene sjetve treba povaljati površinu rebrastim valjkom prvenstveno da se osigura vlaga u tlu. Ako se tlo valja glatkim valjkom, nakon valjanja treba tlo vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetvi treba pokloniti posebnu pozornost.

Treba sijati nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima količina sjemena trebala bi biti oko 30 % veća jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što značajno prorjeđuje sklop.

Najpogodnije vrijeme sjetve završava prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama jedan dan vegetacije postrnih usjeva ljeti vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom odgovarajućih herbicida. Zaštitu od štetnika treba provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida sa sjetvom.

Za hranidbu stoke u jesen, zelenom krmom mogu se sijati razne kupusnjače-krmni kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i silažu, krmni sirak, sudanska trava uljana rotkva-rauola, podzemna koraba, stočna mrkva, soja te suncokret (tablica 1.).

Navedene kulture mogu se kositi ili ih mogu napasivati goveda (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni, a još bolje zimi ovce i koze u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i u početku proljeća kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu.

Kupusnjače-krmni kelj, repica-petranova, rotkve-rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i tečnija silaža koju stoka rado jede.

Zbog sličnosti kemijskog sastava zrna i načina korištenja heljda se svrstava u žitarice. Oljušteno zrno sadrži oko 80% škroba, 10-15 % proteina, 1-2% surovih vlakana, 2-3% masti i 1-2 % mineralnih tvari. Bjelančevine heljde bolje su kakvoće od ostalih žitarica budući da sadrže dvostruko više esencijalne aminokiseline lizin. Zrno heljde ima veći sadržaj vitamina B1 i B2 te minerala željeza i fosfora od drugih žitarica. Zrno se nakon ljuštenja može direktno koristiti za kašu ili nakon meljave kao brašno (ne sadrži ljepak) za dobivanje kruha.

Mljekarski l~t 6/2002.

Od 100 kg zrna heljde može se dobiti između 60 i 75 kg tamnog brašna (zbog prisustva dijelova ljuski u brašnu) odnosno oko 50 kg čistog bijelog brašna (sličnog pšeničnom), 5-20 kg posija (za ishranu stoke) i 18-2~. kg ljuski koje nemaju nikakvu hramdbenu vn1ednost. Heljda je značajna i kao medonosna kultura, no prema američkim podatcima medi samo pri nižim temperaturama odnosno ujutro, pa za cjelodnevne potrebe pčele ne mo_gu prikupiti dovoljno nektara samo iz usjeva ~elJ?e. Med Je taman, specifičnog okusa kojeg neki l1ud~_ne vole,_ a dr~gi visoko preferiraju. Heljda sadrzi glukozid rutm, pa se može koristiti za proizvodnju preparata koji u medicini služe za zaustavljanje kapilarnog krvarenja, za snižavanje ½?l~stc=:rolau _ krvi i visokog krvnog tlaka, za h1ecen1eozeblma, gangrene, pa čak i za zaštitu od radij~~ije. Heljda je dobra pretkultura jer ostavlja tlo cisto od korova, ne ostavlja veće žetvene ostatke, pa se tlo može pravodobno i kvalitetno prirediti za sjetvu iduće kulture.

Agroekološki uvjeti uzgoja za heljdu _ S_uma topline potrebna za vegetaciju heljde 1znos1od 1000 do 1200°C.Minimalna temperatura potrebna za sjetvu kreće se od 4 do 9°C. Optimalna t~~p~ra~ura P?treb~a ~a klijanje je oko 17°C.Osjet!J~vaJe 1 na visoke 1 mske temperature. Biljke ugiba1u ako se temperatura spusti ispod -1°C. Optimalna temperatura za cvatnju je 17-19°C. Ispod 10°C zaustavlja se asimilacija, a oplodnja iznad 24°C. T ranspiracijski koeficijent za heljdu iznosi 500-600, pa je osjetljiva na pomanjkanje vode. S dr~ge s~rane, puno vode i više temperature uvjetuju bu1an porast i mali prirod zrna jer se malo cv1et?va ?P~odi, a hranjiva se troše na izgradnju stabl11ke 1 hsta. V vrijeme nalijevanja zrna treba puno vod_e.H~ljda najbolje uspijeva na plodnim i str~~tur~m tl1ma1 ali će i na tlima slabije plodnosti usp11evat1bolje od nekih drugih žitarica. Na suviše plodnim tlima bujne raste i daje malo sjemena a često pobježe. ' Agrotehnika za proizvodnju heljde V monokulturi heljda daje niži prinos, pa je obvezno treba uzgajati u plodoredu. Osnovna obrada tla se obavlja na dubinu od 20 do 25 cm oranjem ~jesen ili rano u proljeće, ovisno o pr~dkultun. Budući da heljdu sijemo sredinom m1eseca svibnja, tlo do sjetve trebamo kultivirati da bi sačuvali vlagu i spriječili zakorovljenje površine.

Obradu tla za postrnu sjetvu heljde treba obaviti tako da se odmah nakon skidanja pretkulture obavi g°:ojidba, oranje na oko 20 cm dubine, tanjuranje i pnprema tla za sjetvu . .\l!fekarskiti:~t6.12002

Slika 1. Heljda u punoj cvatnji

Helj~a d?bro uspije~a i na tlima slabije plodnos~i, pa J: ~toga gno11dbafosforom i kalijem od man1eg znaca1a. S obzirom da heljda ima dobro raz~ijen _ko_ri_jen?v su_stav, d?_bre_up?jne snage, moze konst1t1 teze topiva hranJlva i zalihu hranjiva u_tlu, pa ~nojidba može biti i skromnija. Na osredn1e plodmm tlima za heljdu se može planirati unos oko 80 kg/?a dušika __ i kalija, te oko 50-60 kg/ha P20s. Osobito ne sm11emo dati preveliku količinu duš~ka j~~-će on iz~zvati prebujan porast, polijeg~_nJe,lo~11uoplodn1u, produženje vegetacije i slab~le s~zn1evanje. Međutim, u slučaju kada parcela m1e ~~a pognojena do sjetve, može se usjev heljde za_vn1e~e vegetacije (tijekom cvatnje) jednokratno prihramti vrlo malim količinama dušika od ukupno 30 kg/ha odnosno oko 100 kg KAN-a/ha. ~ako ~eljda klija na 4-5°C, ne smijemo prerano obaviti s1etvu jer je vrlo osjetljiva na niske temper~ture; već -1°C uništava heljdu, pa bi mogla s~radat1 od k~snih proljetnih mrazeva (koji su u s1everozapado1I:rvatskoj česti). Optimalan je rok za s1etvu hel1de polovica svibnja, ako se temperature sjetvenog sloja podignu iznad 10°C. V postr:1oj sjetvi heljdu sijemo nakon skidanja glavnih kultura (uljana repica, ječam) a to može biti u drugoj polovici lipnja. Heljdu sij~mo u uske (10-15 cm) ili u široke (40-50 cm) redove s neznatnim razlikama u prinosu zrna, na dubinu od 2 do--~ Cf:1Pliće sijemo na težim, vlažnijim hladmJlm thma, a dublje na lakšim i suhijim tlima.

Norma sjetve iznosi oko 100-150klijavih zrna/m:2 u sl1;1_čaj:' sjetve h;ljde kao glavnog usjeva, te 200-300 kl11av1hzrna/m u postrnom roku sjetve što iznosi oko 40-50 kg/ha sjemena u prvom, odnosno oko 8_0-100kg/ha u postrnom roku ovisno o klijavosti siemena i kvaliteti predsjetvene pripreme tla.

Heljda je veoma kompetitivna s korovima

KRMNE KULTURE budući da brzo niče (u povoljnim uvjetima za 4-6 dana) i ima jak početni porast pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove, zbog čega se kemijska zaštita od korova u pravilu ne primjenjuje. Međutim, ukoliko je proizvođaču poznato da je parcela jače zakorovljena uskolisnim korovima (travama) može se odmah nakon sjetve primijeniti Dual 960 Gold u dozi od 1,2 1/ha.

Međutim, protiv širokolisnih korova za sada nema dovoljno istraženih herbicida. No, kanadska HRANIDBA

istraživanja govore da je u ranoj fazi usjeva heljde, kada su kotiledoni korova tek izbili na površinu, moguće aplicirati translokacijske herbicide na bazi 2,4 D (Deherban A, Dicocid) bez značajnih šteta po usjev heljde, ali u vrlo malim dozama (0,151/ha).

Zaštita od bolesti i štetnika u praksi se također ne obavlja budući da bolesti ne prelaze ekonomski prag štetnosti, dok male štete sjemenu i klijancima u tlu mogu činiti žičnjaci, a nakon nicanja buhači na listovima. '.,j

Osnovni čimbenici u proizvodnji kvalitetne travne silaže Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Tehnološki uvjeti siliranja Trava se silira u odgovarajućim silosima, u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti zraka) koji omogućavaju dobar razvoj bakterija mliječno­ kiselog vrenja, stvaranje veće količine mliječne kiseline i brzo spuštanje pH vrijednosti silaže bez većeg trošenja energetskih tvari. Brzo snižavanje pH vrijednosti silaže do 4,2-4,5 sprječava razvoj drugih bakterija (vrenja octene i maslačne kiseline), truležnih bakterija i plijesni, što je uvjet za dobivanje kvalitetne silaže.

Siliranje ima prednost u odnosu na sušenje sijena jer manje ovisi o vremenskim uvjetima i može se bolje sačuvati hranidbena vrijednost trave za hranidbu goveda.

Ako se siliraju svježa zelena krmiva koja sadrže visoki postotak vode (75-80%), nakon gnječenja i sabijanja u silosu, tijekom vrenja oslobađa se velika količina tekućine koja se u obliku enfluenta iscjeđuje iz silosa. S enflueritom gubi se iz silaže velika količina hranjivih tvari, naročito lako topivih energetskih i mineralnih tvari koje su vrlo značajne za mliječno-kiselo vrenje, hranidbenu vrijednost, trajnost i kvalitetu silaže. Dobiva se vrlo kisela silaža s većim postotkom octene i maslačne kiseline, lošeg okusa, s većim nečistoćama unesene zemlje.

Bolja silaža dobiva se siliranjem zrelije trave, koja sadrži više suhe tvari i manja onečišćenja zemlje, ili još bolje, ako se trava prije siliranja malo prosuši (24 sata uz dobre vremenske uvjete).

Optimalno je silažnu 1!1-asuprosušiti na 30-35% suhe tvari (SJENAZA). Prosušivanjem trave povećava se suha tvar i koncentracija energet8

skih tvari, isključuje stvaranje efluenta i poboljšavaju uvjeti dobivanja kvalitetnije silaže s više mliječne kiseline, boljeg okusa i više hranidbene vrijednosti.

Jače osušena silaža, iznad 35-40% suhe tvari, manje je kisela i ima višu pH vrijednost (Tablica 1).

Silaža je ukusnija, ali zbog većeg sadržaja suhe tvari teško se ugazi i u silaži ostaje često više zraka.

Zbog zaostalog zraka silaža se jače zagrijava i često dolazi do naknadnog vrenja prilikom otvaranja silosa. To se može spriječiti tako da se jače prosušena čestice 3 do 5

masa za siliranje usitni na cm, što će omogućiti bolje gaženje i istiskivanje zraka, lakše oslobađanje šećera iz zgnječenih biljnih stanica i djelovanje bakterija mliječno-kiselog vrenja.

Tablica1: Kritične pH vrijednostitravnesilaže ovisnoo suhojtvari Suha tvar silaže % 20 25 30 35 40 45 50 H vri'ednost 4 2 4,3 4,4 4,6 4,8 5,0 5 2

Kritična

(Wiennga - De Haan, 1961.)

Suha tvar silaže može se odrediti kemijskim analizama, a s malo vježbe i iskustva može se u praksi približno odrediti tako da se u rukama stisne manja količina zelene mase, i pri suhoj tvari: 20 % - sok izlazi već uz lakši stisak ruku, 25 % - sok se javlja uz jači pritisak s obje ruke, 30 % - uz jači pritisak dlanovi su mokri, a vlaga se osjeti među prstima, 35 % - uz jako cijeđenje dlanovi su mokri 40 % - jakim cijeđenjem dlanovi ostaju samo sjajni, 45 % - dlanovi ostaju suhi uz jako cijeđenje.

Za određivanje pH vrijednosti silaže mogu poslužiti indikator papirići koji promjenom boje pokazuju pH vrijednosti između 3,8 do 5,8 (Mljekarski list br. 1/2001. god. - Hranidba).

Mljekarski list 6/2002.

HRANIDBA Uspoređujući

pH vrijednosti i suhu tvar silaže može se otprilike procijeniti hranidbena kvaliteta silaže koju treba još nadopuniti organoleptičkim izgledom (bojom, mirisom i biljnom strukturom).

(Tablica2.)

Tablica 2: Kvaliteta silaže prema suhoj tvari i pH vrijednosti (po Weissbach-Laubeu)

Suha tvar silaže 15 20 25 30 35 40

pH vriiednosti i kakvoća silaže Slaba do Dobra do Vrlo dobra zadovoliavaiuća ookvarena do4,0 4,1-4,3 4,4 i više 4,2-4,4 do 4,1 4,5 i više do4,2 4,3-4,6 4,7 i više do4,3 4,4-4,8 4,9 i više do4,5 4,6-5,8 5,3 i više do4,7 4,8-5,9 6,0 i više

(Becker · N ehring, I 969.))

U cilju postizanja dobrih anaerobnih uvjeta i sprječavanja pristupa zraka, silosi moraju biti načinjeni od materijala nepropusnog za zrak i vodu i moraju omogućavati dobro gaženje i istiskivanje zraka iz svih dijelova silaže, naročito uz rubove i

stijene silosa.

Veličina silosa, a posebice površina stranice za ispražnjavanje silaže, mora biti primjerena broju g_ov~dai dnevn_?j potrošnju silaže. Površina sječenja silaze ne sm11e se osušiti i treba · ju tjedno ispražnjavanjem - pomicati zimi 1 m, a ljeti 2 mu ?ubinu silosa. Silažu ne valja trgati iz silosa, nego JUtreba sjeći tako da uvijek ostaje ravna površina (Mljekarski list br. 8/2000. god. - Hranidba).

Dno silosa mora biti betonirano s padom 1-3 % prema strani za ispražnjavanje silaže. Dno i stranice silosa ne smiju biti ispucani i hrapavi.

Kanal za odvođenje iscjetka (efluenta) ne smije biti unutar silosa jer je preko kanala moguće ulaženje zraka u silos i izlaženje ugljičnog dioksida (C02) što može biti uzrok gubitcima hranjivih tvari i kvarenju silaže.

Silažna masa koju dovozimo u silos mora biti čista i što manje onečišćena zemljom. Stoga travu treba kositi za suhog vremena na visini 5 do 7 cm od zemlje, a prilikom unošenja u silos i gaženja silaže treba izbjegavati ulaženje blatnih traktora u silos. Onečišćenje silažne mase može nepovoljno djel~va_ti na silažno vrenje, promjenu pH vrijednosti silaže, a u hrani~bi može izazivati probavne poremetnje. . Zelenu _m~su treba tijekom punjenja širiti po silosu u slo1ev1ma oko 20 cm, a traktor ju mora neprekidno gaziti. Silos treba u što kraćem vremenu napuniti i zatvoriti (tijekom 1 do 2 dana), š~o zahtijeva dobru organizaciju rada od polja do silosa.

M~'e/wrski list 6/2002.

Dobro ugaženu silažu treba na kraju dobro pokriti plastičnom folijom kako bi ju zaštitili od naknadnog ulaza zraka i vlage (padalina). Folija ujedn_o sprječava izlaženje ugljičnog dioksida, koji nastaJe razgradnjom šećera a djeluje povoljno na bakterije mliječno-kiselog vrenja i pH vrijednost silaže.

Silažu treba pokriti tanjom folijom koja će se priljubiti uz površinu silaže tako da ne bi ostale veće šupljine ispunjene zrakom, što je slučaj s krutim folijama. Preko tanke folije može se p~ebaciti_stara prošlogodišnja folija, kao i preko zidova silosa, da se spriječi slijevanje padalina, a zatim mreža koja će zaštiti foliju od oštećenja i spriječiti treperenje na vjetru. Treperenjem folije ulazi zrak u silažu.

Mikrobiološki odnosi i tijek silažnog vrenja Na zelenim krmivima nalazi se u pravilu dovoljno bakterija mliječno-kiselog vrenja. To su homofennentativne bakterije koje stvaraju mliječnu kiselinu u anaerobnim uvjetima s manjim trošenjem energetskih tvari (šećera i sličnih ugljikohidratnih spojeva). Za razvoj ovih bakterija potrebno je gaženjem što bolje istisnuti zrak iz silaže i posti~i što brže snižavanje pH vrijednosti do optimalmh pH 4,2. To će ograničiti mogućnost razvoja drugih bakterija i poboljšati kvalitetu silaže.

Postoje i heterofennentativne bakterije koje uz mliječnu kiselinu stvaraju octenu i maslačnu kiselinu, a razvijaju se uz manju prisutnost zraka i višu pH vrijednost silaže. Pogoduje im toplina koja se stvara većom razgradnjom šećera i energetskih tvari (oksidacijom), ali na taj način dolazi do većih gubitaka energetskih hranjivih tvari iz silaže.

Prema tome boljim istiskivanjem zraka iz silaže prednost dobivaju štedljivije mliječno-kisele bakterije.

Prisutnost zraka i toplina, koja se stvara vrenjem uz prisutnost zraka (oksidacijom), odgovaraju i nekim neželjenim pa i štetnim bakterijama tako da se u tim uvjetima dobiva nestabilna, manje kvalitetna silaža s više maslačne kiseline i amonijaka, trula i pljesniva.

U dobro ugaženoj silaži, za kvalitetno mliječno-kiselo vrenje optimalna je temperatura silaže do 37°C. Nakon što se stvorilo dovoljno mliječne kiseline prestaje vrenje i silaža se postupno hladi.

Povišena temperatura i zagrijavanje silaže posljedica je disanja bilja i metabolizma mikroorganizama. Kritična temperatura zagrijavanja silaže je 40°C do najviše 50°C. Uz više temperature sagorijevaju u većoj količini ugljikohidrati i šećerne 9

Vrbovec, Eugena de Piennesa bh Tel.: 01/2791-057, 2791-990, fax: 01/2792-035

-

7.ASTUPSTVA:Staro Topolje(Sl. Brod) tel/fax: 035/472-700 Vinkovci- Santini d.o.o.tel: 032/308-343 d.o.o.

Konjščina -Tomašić d.o.o. tel: 049/465-262 Virovitica- Džambo Trade d.o.o.tel: 033/728-800

z~

P--.-

@cfil&1

mill

elanm.~-=Mflr.?Z~IP,.._-n,a

OlLJf «:»MGE

~kih

.J~~

~~

(CJIJJA

pr@~oo~~

NAJJEI~TINUI I NAJPOVOUNIJI!!!

KREDIT!!!Kamata od 4,6%godišnje na 5-6 godina LEASING!!!

Minimalno učešće, zalog traktor/stroj, bez jamaca

HRANIDBA

tvari, smanjuje se hranidbena vrijednost i probavljivost silaže, a naročito probavljivost bjelančevina.

Silaža postaje smeđe do crne boje, ljepljiva i maziva, trula, pokvarena i pljesniva.

Viša temperatura i duže zagrijavanje silaže upozorava na veću prisutnost zraka u silaži ili na slabu zaštitu od naknadnog ulaza zraka u silažu, što je potencijalna opasnost za loše silažno vrenje.

Silaža se može upotrebljavati za hranidbu stoke tek nakon što završi silažno vrenje, a to znači nakon što se silaža ohladila. Topla silaža još vrije i sadrži mnogo štetnih mikroorganizama s nestabiliziranim kiselinama i može uzrokovati probavne poremetnje i druga oboljenja goveda.

Bakterijama mliječno-kiselog vrenja uvijek je potrebna ugljikohidratna podloga (lako probavljivih šećera) bez kojih ne mogu stvarati mliječnu kiselinu. U nedostatku šećera neće pomoći ni dodavanje sredstava za bolje siliranje s bakterijama mliječno-kiselog vrenja ukoliko ta sredstva ne sadrže i energetske tvari kao poticaj za stvaranje mliječne kiseline.

U takvim slučajevima dobro je u silažu prilikom siliranja dodavati melasu (0,5 - 2,0%), mljevene rezance šećerne repe (0,8 - 3,0%) i druga slična lako razgradiva energetska krmiva.

Krmiva koja se siliraju moraju sadržavati najmanje 2-3% lako razgradivih ugljikohidrata u svježoj masi. Ovisno o vrsti trava i razvojnom stadiju zelenih krmiva mijenja se sadržaj šećera, posebice fruktozana i glukoze.

Najviše ukupnih šećera nalazi se u većini trava u vegetacijskom razdoblju prije cvjetanja (16-26% u suhoj tvari). Prevladavaju fruktozani koji su u proljetnoj travi u visokom postotku, a u sljedećim otkosima, poslije lipnja i srpnja mjeseca, količina

Piše:Goran Kiš,dipl. ing.

Povećanjem obroka - do veće proizvodnje mlijeka Cilj je proizvođača mlijeka povećanje proizvodnje na što djelotvorniji način s manjim troškovima i ulaganjima. Troškovi hrane za životinje, koje proizvođač izdvaja na svojoj farmi po jedinici mlijeka, iznose više od 50% od proizvodne cijene mlijeka. Stoga je, za ekonomičnu proizvodnju, važno povećati količinu

Mljekarski li,st 6/2002.

šećera se smanjuje na 5-9% u suhoj tvari što nije dovoljno za pravilno silažno vrenje.

Ne treba zanemariti ni utjecaj vremena košnje, intenzitet sunčanog zračenja prilikom košnje i način prosušivanja koji utječu na količinu šećera u krmivima.

Posebice je za siliranje značajan odnos šećernih tvari i bjelančevina u krmivima. Veći postotak sirovih bjelančevina (naročito amonijaka) neutralizira kiseline, povećava H vrijednost i nepo-voljno djeluje na mliječ 'o-kiselo vrenje.

Takva krmiva se teško siliraju, št znači da i trava koja je intenzivnije gnojena ili s$.drživeći postotak djeteline ima manju sposobnost siliranja.

Kukuruzna silaža se lako silira, jer u sv1ezo1 masi ima kvocijent šećernih tvari, bjelančevina oko 1,3-1,5 (više u prilog šećernih tvari). U djetelini i lucerni kvocijent iznosi 0,2-0,3 (više u prilog bjelančevina) i teško se siliraju, a u zelenoj masi trave iznosi 0,7-1,0.

Zelenim krmivima s kvocijentpm šećernih tvari i bjelančevina ispod 0,7-1,0 manjkaju energetske tvari, teže se siliraju i treba ih obvezno prije siliranja malo prosušiti (sjenaža). Na taj se način povećava koncentracija energetskih tvari, a dobro je i ako se silira s dodatkom sredstava koja pospješuju siliranje, ali s tim da sadrže melasu ili slične lako razgradive ugljikohidrate.

Tu ponovo treba naglasiti značenje dobrog gaženja i istiskivanja zraka iz silaže, jer samo tako se može spriječiti jača oksidacija i veća potrošnja energije iz silažne mase koja i prirodno uvijek nedostaje.

U sljedećem brojučitajte: Kvalitetna silaža u hranidbi krava - Utjecaji na zdravlje, proizvodnju i kvalitetu mlijeka.

t/

hrane, poboljšati njezino iskorištenje uz što manje troškove. Mnogi proizvođači ne uviđaju važnost pravilnog davanja obroka životinjama kako bi ostvarili visoku proizvodnju, već su usredotočeni samo na njegov sastav. Kod visoko produktivnih krava, uspješno povećanje obroka pokazat će utjecaj takvog obroka na proizvodnju mlijeka.

Uzimanje hrane, izražena u suhoj tvari (ST) predstavlja osnovu u sastavljanju pravilnog i rentabilnog obroka. Potrebe mliječnih krava, osim jednostavnog izražavanja u postotku potrebne

11

HRANIDBA

hranjive tvari, izražavaju se i u g/kg određene hranjive tvari. Mora se znati što točnije uzimanje određene količini suhe tvari (ST) kako bi se osigurale hranidbene potrebe za određenu proizvodnju, odnosno, količina hrane koju životinja pojede i iskoristi za tu proizvodnju na dan. Zbog toga, jedan optimalni program ili organizacija hranidbe mora sadržavati uz uravnoteženost svih hranjivih tvari i organizaciju hranidbe u cilju povećanja konzumacije odnosno uzimanja hrane do maksimalnih količina.

Kontrola uzimanja količine hrane {obroka) U preživača, pa tako i mliječnih -goveda, uzimanje tj. konzumacija obroka kontrolirana je raznim fizikalnim i fiziološkim čimbenicima.

Fizikalni čimbenici uključuju veličinu životinje i kapacitet želudaca kao i sadržaj vlakana u obroku.

Kako se energetska vrijednost obroka povećava želudac postaje sve manje napunjen i završni produkti razgradnje postaju sve važniji u reguliranju konzumacije odnosno uzimanja hrane inhibirajući centre u mozgu koji kontroliraju hranidbena ponašanje životinje. Uzimanje obroka niže energetske vrijednosti, koji se sastoji većinom od voluminozne krme uglavnom je kontrolirana napunjenošću želuca. Kod obroka koji sadrži više žitarica konzumacija je upravljana fiziološkim procesima metabolizma životinje. Relativna važnost svakog od ovih kontrolnih mehanizama uzimanja hrane u funkciji je podmirivanja energetskih potreba za proizvodnju određene količine mlijeka.

Tipična razina konzumacije odnosno uzimanja hrane putem obroka za mliječne krave različitih težina prikazana je u tablici 1. Koristeći te vrijednosti možemo izračunati da krava teška 600 kg i koja proizvodi 30 kg mlijeka s 4% m.m. treba pojesti oko 21 kg ST hrane na dan (3,5% x 600 kg t.m. = 21 kg ST obroka). Općenito, krave koje imaju veću proizvodnju mlijeka trebaju pojesti veću količinu hrane da bi zadovoljile svoje potrebe za hranjivim tvarima. Čimbenici koji utječu na konzumaciju, odn~sno uzimanje hrane Cimbenici koji kontroliraju uzimanje hrane su energetska vrijednost obroka, kapacitet buraga, te hranidbene potrebe životinje. Vanjski faktori (iz okoliša) kao što su: visoka temperatura, vlaga u zraku ili faktori držanja stada, npr. sklizak pod mogu smanjiti dnevnu konzumaciju hrane. Način hranjenja životinja značajan je faktor koji određuje konzumaciju hrane i onaj na koji sam proizvođač može najučinkovitije djelovati. Organizacija

12

Tablica I: Potrebe za uzimanjem hrane izražene u suhoj tvari (S'I')za mliječna goveda s obzirom na različite tjelesne težine i visinu proizvodnje 500

600

700

800

Tjelesna masa (kg) Proizvodnja mlijeka (kg) s 4% mliječne masti 10

400

2,7

2,4

2,2

2,0

1,9

15 20 25 30 35 40

3,2

2,0

2,6

2,3

2,2 2,4

% od tjelesne mase

3,6

3,2

2,9

2,6

4,0

3,5

3,2

2,9

2,7

4,4

3,9

3,5

3,2

2,9

5,0

4,2

3,7

3,4

3,1

5,5

4,6

4,0

3,6

3,3

Izvor: NRC. 1989. Hranidbene potrebe mliječnih krava

hranjenja životinja podrazumijeva sistem hranidbe, održavanje hranidbenog hodnika, učestalost i redosljed hranjenja, te psihogenetske ili socijalne čimbenike.

Razumijevanje ponašanja životinje presudno je za uspješno sastavljanje uravnoteženog obroka i učinkovitu hranidbu.

U prosjeku, krava jede 11 do 14 obroka dnevno s razmacima između svakog obroka od oko 20 minuta. Uglavnom, 65-70% dnevne količine hrane krava pojede danju. Stoga bi se prilikom sastavljanja svakog hranidbenog programa i njegove organizacije trebalo voditi računa i prilagoditi ga prirodnim zakonitostima ponašanja životinja.

Povećanje konzumacije hrane dopušta hranidbu obrokom s više voluminozne krme, manje koncentrata, ali u okvirima iste proizvodnje mlijeka. Ovo će rezultirati smanjenim troškovima proizvodnje po jedinici proizvedenog mlijeka.

Faktori koji znatno utječu na povećanu konzumaciju hrane t::? Dostupnost hrane životinji i vrijeme hranjenja Hrana bi životinji trebala biti raspoloživa uvijek kada ona želi jesti. Vrijeme, kada je hranidbeni hodnik uglavnom najčešće prazan, a krave najčešće jedu je neposredno poslije mužnje.

Prvenstveno je potreJ:mo smanjiti vrijeme provedeno u izmuzištu. Zivotinja bez hrane može provesti maksimalno 6 do 8 sati dnevno. Svako duže vrijeme rezultirat će značajnim padom unošenja suhe tvari u hrani. t::? Održavanje hranidbenih hodnika Osnovno je pravilo da se hranidbeni hodnik mora održavati čistim. Ne smije se dodavati svježa Mljekarski list 6/2002.

HRANIDBA

hrana na vrh stare koja se već nalazi u hranidbenom hodniku, i očekivati od životinja povećanu konzumaciju. Osigurati dovoljno velik hranidbeni prostor za svaku životinju. Ako se primijeti da su manje krave ili junice stalno odgurivane dalje od hrane od starijih ili većih krava, nema izgleda za unošenjem dovoljne količine hrane. Za vrijeme visokih ljetnih temperatura, ako je to moguće, osigurati životinjama hlad ili neki drugi način hlađenja pokraj hranidbenog hodnika.

Pridržavajući se ovih savjeta moguće je povećati konzumaciju 2,5 do 3,5 kg po životinji na dan.

Voda bi trebala biti dostupna životinjama uvijek.

Smanjena uzimanje vode (do 40 %) može prouzročiti smanjenje konzumacije ST hrane za više od 20%. /? Učestalost hranjenja Učestalije hranjenje životinja pridonosi stabilnijim uvjetima u buragu, a posljedična tome, i poboljšanju konzumacije. Davanje hrane više puta na dan smanjuje dnevne promjene pH u buragu, odnosno kiselosti, koje ~tetno djeluju za mikroorganizne buraga koji sudjeluju u probavi vlakana.

Ovaj pozitivan učinak koji daje hranidba s više manjih i učestalijih obroka još je više izražen u obroku koji sadrži više koncentratnih krmiva. Kada se obrok daje kao kompletno izmješani, učestalost hranjenja od manjeg je značaja. Pa ipak, učestalije hranjenje znači svježiju i ješniju hranu za životinje, čime se i konzumacija povećava, posebice za vrućih ljetnih mjeseci. ,;?' Redosljed hranjenja Neka ispitivanja pokazuju da davanje sijena životinjama prije obroka sa žitaricama, naročito ujutro, poboljšavaju konzumaciju, te djeluje na povećavanje postotka mliječne masti mlijeka. Ta vlakna, koja potječu iz sijena1 stimuliraju žvakanje pa time i proizvodnju sline u ustima. Slina djeluje kao pufer u buragu, smanjujući njegovu kiselost, i čineći ga spremnim za probavu žitarica bez

drastičnih promjena u razini pH i štetnog djelovanja po mikroorganizme. Kod hranidbe silažom (zrnom kukuruza i trava) najbolje bi bilo izmiješati je zajedno i izmješanu dati životinjama. /? Sadržaj vlage u obroku Vlažan, fermentirani obrok može smanjiti konzumaciju hrane. Obrok bi trebao sadržavati 50 ili više % ST s oprezom da presuh i prašnjav obrok djeluje na smanjenje ješnosti pa time smanjuje ukupnu konzumaciji hrane. ,::? Socijalni čimbenici Ispitivanja pokazuju da prvotelke provode 1015% više vremena jedući za vrijeme odvojenosti od starih krava, a i proizvodnja mlijeka se povećava za 5-10%. Zbog toga je poželjno izbjeći nepovoljni utjecaj životinja jednih na druge ako nam je hranidbeni prostor ograničen.

Prilikom premještanja životinja iz jedne produktivne grupe u drugu ili kad su promjene u obroku neizbježne, treba se izbjegavati svaka nagla promjena u sastavu obroka ili načinu hranidbe. To je naročito kritično kada radimo velike promjene u energetskoj koncentraciji obroka. Kod hranidbe potpuno izmješanim obrokom po volji, negativan utjecaj naglih promjena obroka je smanjen.

Hranjive tvari koje su potrebne za podmirenje određene proizvodnje mlijeka moraju biti u količinama koje životinja može pojesti. Načini vođenja proizvodnje koji potiču hranidbene aktivnosti uključuju pravilnu organizaciju hranidbenog hodnika i učestalost hranjenja, odgovarajući sadržaj vlage obroka i izbjegavanje negativnih socijalnih čimbenika među životinjama na hranilištu.

Provođenjem programa hranidbe u cilju povećanja uzimanja hrane i praćenje trenutnog stanja konzumacije, osnova su za postizanje hranidbeno uravnotežene i rentabilne stočarsko-mliječne proizvodnje.

VETERINARSTVO

POSTUPCI STELADI NAKON POROD Piše: Krešimir Salajpal, dr.vet.med.

Prvi sati i dani nakon telenja od posebnog su značaja za telad jer je to razdoblje u kojem dolazi do bitnih promjena u organizmu teleta (promjene u cirkulaciji krvi, disanju, unošenje hrane i početak probave), a sve s ciljem prilagodbe za samostalan život. Istovremeno Mije/carski/u;t 6/2002.

tele postaje izloženo štetnim utjecajima iz okoline (nepovoljni uvjeti sredine, patogeni mikroorganizmi).

Kako bismo te vanjske utjecaje sveli na minimum te što bolje pripremili tele za samostalan život moramo se prilikom telenja pridržavati sljedećih pravila: 13

VETERINARSTVO

na većim farmama treba osigurati posebne odjeljke za telenje (porodilišta) odvojene od proizvodnih objekata. Poželjno je da to budu veći boksevi obilno nastrti slamom, prije toga dobro očišćeni i dezinficirani. U manjim objektima i pri vezanom načinu držanja ležište treba također temeljito očistiti i obilno nastrti slamom. Rodilju treba tako smjestiti da je ostale životinje ne bi uznemirivale.

0 stidnicu i okolinu stidnice treba oprati mlakom vodom 0 užad i ostali pribor koji se koristi prilikom telenja mora biti čist i dezinficiran 0 prije samog pomaganja ruke treba osloboditi do ramena, temeljito oprati i dezinficirati 0 telad vući samo u trenutku trudova i to ne više od dva do tri srednje jaka čovjeka 0 skinuti ostatke plodne vode s nosnih otvora i usta 0 odmah nakon poroda treba dezinficirati pupčani tračak jodom ili ga poprskati nekim od antibiotskih sprejeva Nakon što pukne pupčana vrpca tele mora početi disati. Kako su nosnice i usna šupljina obilno presvučene sa sluzi (plodna voda), sluz treba skinuti, najbolje čistim rukama ili tkaninom povlačeći je od očiju prema nosu, a pritom ne ulaziti u usnu i nosnu šupljinu. Uvlačenje slamki, grančica i sličnih predmeta u nosnu šupljinu (bockanje) treba izbjegavati.

Ako postoji mogućnost, dobro je da tele ostane uz majku te da joj se omogući lizanje teleta. Naime lizanjem se pospješuje disanje, periferna cirkulacija te ujedno suši površina tijela. Ako se pak tele odmah nakon poroda odvaja od majke, treba s površine tijela skinuti ostatke plodne vode, dobro ga istrljati gužvama slame ili tkaninom (posebice uzduž kralježnice i u području grudnog koša) kako bi se pospješila periferna cirkulacija i što prije posušilo tijelo teleta. Tele je potrebno smjestiti u individualni boks, zaštićen od propuha, s dovoljno čiste i suhe slame. Vlažnu i uprljanu stelju treba redovito odstranjivati te svakodnevno obilno iznova steljiti.

Ukoliko je telenje protekla normalno, a tele je živahno i pokazuje volju za sisanjem, već pola sata nakon telenja treba teletu ponuditi prvu porciju kolostruma.

Općenito vrijedi pravilo da prvu porciju kolostruma treba tele uzeti što je moguće ranije, a svakako unutar tri sata nakon telenja.

Razlog tome je što se nakon telenja naglo smanjuje sadržaj zaštitnih tvari (protutijela, imunoglobulina) u kolostrumu, smanjuje se 0

14

propusnost crijevne stijenke, te dolazi vrlo brzo i do aktiviranja enzimskih sustava teleta koji cijepaju zaštitne tvari i na taj način poništavaju njihovo zaštitno djelovanje. Tako već 24 sata nakon telenja enzimski sustav je aktivan, a propusnost crijevne stijenke toliko smanjena da tele ne može primiti nepromijenjena protutijela koja su jedina zaštita od infekcije patogenim mikroorganizmima u prvim danima života.

Poželjno je da kolostrum sadrži što više i što veći broj različitih tipova zaštitnih tvari (imunoglobulina) ka~o bi tele bilo zaštićeno od što većeg broja bolesti. Sto je krava starija i što je bila izloženija infekcijama, njen kolostum sadrži više različitihJipova protutijela tj. on je za tele vrjedniji. .

Sto se tiče količine prve porcije kolostruma, smatra se da bi trebala iznositi najmanje 1 litru, a najbolje oko 5 % porodne težine teleta (npr. za tele od 35-40 kg oko 1/i do 2 litre). Smatra se također, da najveću kolkinu protutijela tele unosi prvom porcijom kolostruma od 2 litre, i da svako povećanje iznad k količine ne znači i više protutijela u organizmu teleta. Stoga je bolje davati češće ali manje količine (prvi i drugi dan 1,5-2 litre 3-4 puta dnevno, treći i četvrti dan po 2-2,5 litre 2-3 puta dnevno).

Osim kao nositelj zaštitnih tvari, kolostrum djeluje blago laksativno, potiče crijevnu peristaltiku čime omogućuje izbacivan1e mekanija (feces novorođenčeta). Također je važan izvor svih potrebnih hranjivih tvari novornđenčetu.

Svaki ozbiljniji proizvođač mlijeka trebao bi imati rezerve duboko smrznutog kolostruma.

Najbolji je miješani kolostrum od zdravih, ujesen oteljenih krava koje su dulje vremena u stadu.

Najčešće bolesti teladi u prvih nekoliko tjedana života su proljevi, bolesti dišnih organa te infekcije pupka.

O uzrocima, znakovima i sprječavanju po1ave proljeva i bolesti dišnih organa govorit ćemo u nekoliko narednih brojeva Mljekarskog lista.

KRVARENJE IZ PUPKA Prilikom spontanog prekida pupkovine dolazi do manjeg krvarenja koje prestaje već nekoliko minuta nakon telenja uslijed retrakcije krvnih žila i stvaranja ugrušaka ..

Prestmku krvarenja pomaže i početak disanjc1 teleta nal·on rođenja, napose snažni udisaji, čime se smanjuje krvni tlak u aorti i posljedična u pupčanoj arteriji.

Krvarenje iz pupka nastupa ako je pupčani tračak predebeo, proširen, ukoliko je došlo do poremećaja u disanju ili vrlo često kod rezanja Mlfekarski li<;t6/2002.

VETERINARSTVO pupčanog

tračk~ oštrim nožem ili škarama.

Opasnije je krvarenje iz arterija ( krv izlazi u mlazevima) negoli iz vena (krv kaplje) u kojima je tlak negativan.

Pupčani tračak1 ili njegov kratki ostatak, treba podvezati sterilnim koncem 1 dezinficirati ga jodnom tinkturom. Tele treba držati odvojeno od ostale teladi kako mu ona ne bi lizanjem i sisanjem pupka otežavala zatvaranje i mumifikaciju pu pčanog tračka.

Ukoliko je došlo do gubitka veće količine krvi, potrebno je odmah pozvati veterinara koji će izgubljenu krv nadoknaditi davanjem većih količina fiziološke otopine ili transfuzijom ma terine krvi.

INFEKCIJEPUPKA Pupčana

rana i ostatak pupčanog tračka izvrsna su podloga za razvoj mikroorganizama. Do infekcije i razvoja upale dolazi najčešće za vrijeme ili neposredno nakon poroda mikroorganizmima iz okoline.

Upala pupka (Omphalitis) najčešće zahvaća okolno meko tkivo i okrajke krvnih žila. Upalni proces1 koji zahvaća područje vanjskog kožnog nabora, očituje se najčešće u obliku pupčanog čira.

Kožni pupak i okolina su pri tome otečeni, zacrvenjeni i bolni. Ostatak pupčanog tračka prljavo crvene je boje, vlažan i neugodnog mirisa (gangrena). Kada se upalni proces proširi na okolno tkivo, nastaje flegmona ili apsces pa je takav pupak

vrlo bolan, otečen i tvrd. Razvije li se fistula kroz njen otvor cijedi se prljavi1 smrdljiv gnoj i krvavi sekret. Ukoliko upala zahvati pupčane arterije, vene 1 perivaskularno tkivo te se proširi na potrbušnicu, jetru i ostale organe može nastupiti i smrt.

Upalu pupka redovito prati poremećena opće stanje koje se očituje nevoljkošću, pogrbljenošću, prestankom sisanja, nevoljkim kretanjem te apatičnim ležanjem. Kao komplikacije mogu se pojaviti promjene na zglobovima i tetivama te ostalim organima što upućuje na nepovoljan ishod bolesti. Ukoliko mladunče ozdravi obično se dalje slabije razvija ili zakržlja.

Liječenje: Pri liječenju upale prvenstveno trebamo spriječiti njena daljnje širenje prema kožnom dijelu pupka te pospješiti dozrijevanje postojećeg upalnog procesa (topli oblozi i masti).

Gangrenozni okrajak treba odstraniti sve do zdravog tkiva. Pupčanu ranu potom tuširati jodom ili primijeniti antibiotski prašak ili sprej. U slučaju pojave apscesa potrebno ga je kirurški obraditi.

Ukoliko je došlo do promjene općeg stanja životinje treba odmah pozvati veterinara kako bi se pristupilo terapiji antibioticima te poduzela odgovarajuća simptomatska terapija.

Profilaksa se sastoji u pridržavanju osnovnih higijenskih načela za vrijeme i poslije poroda, obradom pupka neposredno nakon telenja te pravilnim smještajem mladunčadi.

Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

Zarazna agalakcija ovaca i koza je bolest kraćeg ili dužeg tijeka koja može rezultirati pobačajem, mršavljenjem, smanjenom proizvodnjom i uginućem. Uzročnik bolesti je

Mycoplasma agalactiae.

Izvori zaraze. Izvori zaraze su bolesne životinje, lešine životinja uginulih od zarazne agalakcije, iscjedak iz očiju, sekret iz vimena i vjerojatno -feces. Zivotinje se također mogu inficirati u dodiru s predmetima zagađenima uzročnikom bolesti.

Način širenja. Bolest se širi zajedničkim boravkom životinja, prilikom mužnje rukama i priborom za mužnju, zagađenom hranom, vodom i sisanjem mladunčadi.

Mljekarski li,st 6/2002.

f.✓-~

'--)..

*/

......~.....J

-J:t l

15

VETERINARSTVO

Znakovi bolesti. Vrijeme protekla od ulaska bolesti iznosi prosječno 11 dana. Bolest započinje općim zdravstvenim poremećajem, odnosno povišenom tjelesnom temperaturom, gubitkom apetita i potišćenošću. Kasnije se očituje lokalnim promjenama · na vimenu koje je upaljeno odnosno otečena, temperirano a kasnije i bolna, a zatim se javlja atrofija (vime se smanjuje). Iz vimena se izmuzuje gusti žuto - zeleni sekret (sadržaj). Promjene se javljaju i na jednom ili više zglobova koji su bolni, otečeni i topli. Zbog navedenih promjena životinja šepa.

Na očima se također javljaju upalne promjene koje mogu rezultirati sljepoćom.

Gravidne životinje mogu pobaciti. Nakon oboljenja životinja može uginuti u kratkom razdoblju ili bolest može potrajati i nekoliko mjeseci. uzročnika do pojave prvih znakova

SELEKCIJA

V

I REPRODUKCIJA

Pregled provedbe

peiformance

Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.

Performance test - test na vlastiti rast i razvitak, sastavni je dio provedbe programa gojidbenog stvaranja simentalskog goveda u RH. Kontinuirano se provodi od 1975. godine u Stanici za ispitivanje proizvodnih svojstava goveda u Varaždinu, današnjoj firmi "Stočar d.o.o.

Varaždin" u sklopu kojeg se nalazi Centar za reprodukciju i performance test. Sama provedba ovog testa detaljno je opisana u jednom od prethodnih brojeva Mljekarskog lista.

I ovom prigodom potrebno je istaknuti važnost provedbe ovog testa za naše ukupno govedarstvo .budući je njegov krajnji "proizvod" muški testirani rasplodnjak u kojem je objedinjena najkvalitetnija genetika majčinske i očinske strane.

Taj rasplodnjak bi trebao, ukoliko se u daljnjim progenim testiranjima pokaže nadprosječnim, ući u Program gojidbenog stvaranja kao roditelj budućih generacija bikova.

Tijekom 2001. godine u performance testnu stanicu ušlo je 66 muške teladi (odnosno 65,35%) od 101 prijavljene i pregledane teladi iz programa.

Tijekom 2001. godine održane su i komisijske ocjene mladih bikova koji su završili performance test. Održano je 5 komisijskih ocjena za 122. do

16

Dijagnoza bolesti. Bolest prepoznajemo na temelju podataka o prisutnosti zarazne agalakcije na nekom području i na temelju znakova bolesti, a sa sigurnošću se potvrđuje bakteriološkom pretragom.

Liječenje. Bolest se može izliječiti primjenom više vrsta lijekova.

Preventiva bolesti. Sirenje bolesti bi bilo najbolje spriječiti ubijanjem oboljelih životinja što je teško izvediva. Bolest se suzbija i temeljitom dezinfekcijom kozarnika ili ovčarnika i izmuzišta.

Potrebno je strogo pridržavanje osnovnih načela higijene mužnje odnosno pranje i dezinfekcija ruku i muznog pribora. Tek nabavljene životinje potrebno je držati neko vrijeme (poželjno je 30 dana) odvojene od stada (karantena) kako bi u tom periodu provjerili njihovo opće zdravstveno stanje.

testa tijekom 2001. godine Pregledpreuzetemuške teladipo očevima u 2001. godini Ime oca

HBoca

Krug usmjerene oplodnje

Broj preuzetih sinova

26 26 26 25 26 26 26 27 27 27 27 27 27

6 3 6 1 9 9 9 6 3 1 5 5 3

ROLO 7431 MATAS 7019 HOND 7433 STEGO 7365 WINZER 7434 PERO 7131 ZASTER 7432 HORFRED 7183 SAMURAI 7454 LOTARRY 7455 HUMLANG 7457 ROBERT 7456 GEBAL 7458 Ukupno:

66

Struktura bikovapo završetkuperformancetestapo očevima i komisijskimgrupama u 2001. godini Ime i HBoca

DONES 7366 WAXIN

7367 STEGO 7365 KORSAR 7368 PEPPO 7369 HOND 7433 HUX 7311 WINZER 7434 ZASTER 7432 PERO 7131 MATAS 7019

Krug usmjer. oplodnje

25 25 25 25 25 26 24 26 26 26 26

Ukupno po grupi:

Komisijske ocjene - grupa

Ukupno po ocu

122.

123.

124.

125.

126.

122.

2 4 3

123.

2 2 3 3 2

124.

2 2 2 3 1

125.

1 1 2

126.

1

. . . . .

. . .

1

1

4

. .

1

.

.

.

.

.

1 1

. .

. .

.

2 1 1

.

.

3 1

7 9 10 7 6 6 1 3 2 4 1

12

12

12

10

10

56

1

2

.

.

.

M{jekarski list 6/2002.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

126. grupe bikova, a ukupno su brojile 56 mladih Namjena korištenjabikovapo završetkuperformancetesta bikova. Prosječno je po grupi ocijenjena 10 do 12 Namjena korištenja Broj mladih bikova % bikova.

Umjetno osjemenjivanje 23 41,07 Povjerenstvo je na temelju rezultata testa, Prirodni pripust 27 48,21 izračuna uzgojnih vrijednosti za mlijeko i dnevni Izlučena 6 10,72 prirast i ocjene eksterijera izračunala ukupni Ukupno: 56 indeks za svakog pojedinog bika i odredilo mu namjenu korištenja,uzimajući pritom u obzir i Pregledukupnerealizacijekomisijskiocijenjenihmladihbikova rezultate reproduktivnog testiranja. sa završenimperformance testomu 2001. godini U nastavku slijedi prikaz po grupama: Vrsta realizacije Broj mladih bikova 122. grupu ocijenjenu komisijski 28.03.2001.

Namjena u.o.

15 godine sačinjavala je 12 bikova čiji je prosječni - prodana za u.o. ostvareni dnevni prirast iznosio 1572 g, prosječni Namjena p.p.

13 životni prirast 1432 g, prosječna visina do grebena - Prodana za P.D. Komisiiski izlučena 6 129,8 cm i prosječna postignuta težina (za 365 Namjena u.o. -*NBK 5 dana) 563 kg. Za korištenje putem u.o. određeno je - prodana za p,p.

5 bikova, za korištenje putem prirodnog pripusta 5 Namjena u.o. - *NBK 2 bikova i za izlučenje 2 bika.

- klanie 123. grupu ocijenjenu komisijski 20.06.2001.

Namjena p.p. - *NBK 12 - klanje godine sačinjavala je 1~ bikova čiji je prosječni Namjena p.p. -prodana za 2 ostvareni dnevni prirast iznosio 1618 g, prosječni p.p.-skok -vraćena životni prirast 1490 g, prosječna visina do grebena - izlučena 129,9 cm i prosječna postignuta težina (za 365 Namjena u.o.- dodatno 1 testiran-loš-izlućen dana) 584 kg. Za korištenje putem u.o. određena su Ukupno: 56 4 bika, za korištenje putem prirodnog pripusta 4 * NBK nijebilokupca bika i za izlučenje 4 bika.

124. grupu ocijenjenu komisijski 12.09.2001. godine sačinjavalo je 12 bikova čiji je prosječni Mladi bikovisa završenimperformance testompreuzetiu ostvareni dnevni prirast iznosio 1665 g, prosječni Centreza umjetnoosjemenjivanje u 2001. godini životni prirast 1458 g, prosječna visina do grebena Dll Br.u .129,7 cm i prosječna postignuta težina (za 365 Imei HBbroj prirgr. lnd.bika Uzgajivač/ uzgoj.org.

Vlasnik bika stan. dana) 573 kg. Za korištenje putem u.o. određena su 208 WIND 7474 1727 176,60 Franjo šostarec, ĐIJđevac C.zaunapr. rnč. -Osijek 4 bika, za korištenje putem prirodnog pripusta 8 209 PACO 7475 1727 182,00Đuro Dolenac, lyanska C.zaunapr. sloč.-Osijek bikova. Nije bilo kornisijskog izlučenja.

607 PACIFIK 7476 1592 161,00 lvanBasrek.

Vlbovec C.zarepr. usloč. Hrv. -Zag 608 SALAS 7483 1755 223,04 Zvonimir švec, LIX!breg C.zarepr. ustoč. fiv.-Zag 125. grupu ocijenjenu komisijski 07.11.2001.

609 PABLO 7484 1763 193,52Tomo Bukal, Haga~ C.zarepr. ustoč. Hrv. -Zag godine sačinjavalo je 10 bikova čiji je prosječni 610 VEZUV 7485 1751 178,72Nikola Bukal, FaikaševacC.zarepr. usloč. Hrv. -Zag ostvareni dnevni prirast iznosio 1668 g, prosječni 612 PIRK 7487 1776 189,24Zdravko Pocmčić, V.Grđe. C.zarepr. ustoč. Hrv. -Zag životni prirast 1487 g, prosječna visina do grebena 613 VUK7488 1828 205,32 Vesna Gregar, \/Jrje C.zarepr. ustoč. Hrv. -Zag 129,8 cm i prosječna postignuta težina (za 365 614 KING 7489 Marelić, Pisarovna 1727 151,72 Zvonko C.zarepr. ustoč. Hrv. -Zag 615 ZORO 7500 1886 200,24 lvanKenđeli:, Ferd~and.C.zarepr.ustoč. Hrv. -Zag dana) 583 kg. Za korištenje putem u.o. određena su 616 DAGO 7SD1 1792 156,92 Sljepan Mikulaj, H,ga~ C. za repr. u sloč. Hrv.-Zag 4 bika, za korištenje putem prirodnog pripusta 6 617 SIL7502 1743 164,28 Franjo Belo~čakovec C.zarepr. ustoč. Hrv. -Zag bikova. Nije bilo komisijskog izlučenja.

618 VIR7509 1555 123,08Zdravko Pocrnčić, V.Grde. C.zarepr. usloč. Hrv. -Zag 126. grupu ocijenjenu komisijski 19.12.2001. · 619 HADOR 7510 1861 196,68 Franjo Veičan, Kapela C.zarepr. usloč. Hrv. -Zag godine sačinjavala je 10 bikova čiji je prosječni 217 HOMBRE 7507 1779 159,84liagutilSabo~k, Kapela C.zaunapr. stoč. -Osljek Uk.Prosjek: 1750,8 177,88 ostvareni dnevni prirast iznosio 1695 g, prosječni životni prirast 1523 g, prosječna visina do grebena 132,5 cm i prosječna postignuta težina (za 365 Od ukupno 23 bika ocijenjenih za u.o., 15 dana) 596 kg. Za korištenje putem u.o. određeno je bikova ili 65,2% kupio je Centar za u.o., dok je 6 bikova, za korištenje putem prirodnog pripusta 4 ostalih 8 bikova (34,8%) prenamijenjeno za bika. Nije bilo komisijskog izlučenja. prirodni pripust ili izlučena. :::.J Mlfekmski li.st 6/2002.

17

GOSPODARSTVO

ZAHTJEVIBRZOG RAZVITKA GOVEDARSTVA

Opotrebi ipretpostavkama razvitka govedarske proizvodnje uHrvatskoj Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić

Govedarska proizvodnja u nas stagnira unatoč stalnim i relativno velikim ulaganjima u ovu proizvodnju. Brojni su razlozi ovakvom stanju i više puta su ponovljeni u gospodarskoj rubrici Mljekarskog lista.

Veliki utjecaj imali su naslijeđeni problemi i nedostatci iz prošlog sustava. Značajne su i nedovoljno sanirane ratne štete i gubitci. No, teško se oteti dojmu kako je u stručnom pogledu, organizacijski i materijalno učinjeno previše propusta u prethodnih 5-6 godina.

Početni pozitivni učinci obnove osnovnog stada nabavkom steonih junica iz uvoza, te kreditiranjem nabavke junica iz domaćeg uzgoja u razdoblju od 1995. do 1997. godine očitovali su se većom proizvodnjom mlijeka i prirastom goveda. U istom razdoblju je značajno povećan otkup mlijeka i prerada u mljekarama, što je predstavljalo dodatni poticaj razvitku govedarstva. . . . .

U ovom razdoblju se sman1u1e ukupru broj proizvođača, ali povećava prosječna veličina osnovnog stada i muznost po grlu, što su osnovna obilježja suvremene govedarske proizvodnje.

No, loša tehnička opremljenost i ~glavnom slaba kvaliteta držanja grla, nedostatna i neodgovarajuća kreditna potpora, neučinkoviti sustav savjetodavne, selekcijske i veterina~ske podršk~ (posebice osjemenjivanje), te nesređem gospodarski odnosi i nesrazmjeri cijena u cijeloj domaćoj poljoprivredi i gospodarstvu utjecali su na ponovno smanjenje osnovnog stada i pady:oizvodnj~. _ ...

Tako se sada nalazimo u prilicno slaboj po21cip za ozbiljniji brzi rast koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u međunarodne tržn_e tokove. Nije to problem samo govedarstva vec, nažalost, većeg dijela naše poljoprivrede.

Zašto se danas nameće pitanje brzog razvitka govedarstva? Neki zahtjevi uopćeno su prikazani~ sljedećim poglavljima teksta. Isto tako, dane su i neke pretpostavke razvitka.

18

Odnos Hrvatske prema međunarodnim integracijama Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdo?lja zaštite pr~ma dogovorima sa svjetskom trgovmskom organizacijom (YvTO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje, te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Pretpostavka je kako će nam u budućem razdoblju svojom agrarnom politikom, posebice stupnjem zaštite i poticanja, upravo EU osiguravati stabila1: odn~s prema WTO-u. Stoga je vrl~ važn~ kakva Je_razvi-. jenost domaćeg govedarstva i ustro1enost proizvodnih jedinica (farmi), stručne i materijalne_podrš½e, te povezanost svih činitelja u lancu proizvodnje'. prerade i prometa goveđih proizvo1a (meso ~ mlijeko). Proizvodnim rezultatima (pnrast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom po~~ore (kreditna politika, poticaji i na,knaqe, oqnos1 c11ena repromaterijala i proizvoda i dr.) t~eb~li'bi se_:1š~o većoj mjeri uskladiti s odnosima r~zv11en~h europskih zemalja. Svako veće odstupan1e od tih načela vjerojatno znači dugogodišnje zaostajanje i podređeni odnos domaće proizvodnje prema razvijenim zemljama međunarodnog tržišta.

Potreba domaće potrošnje i međunarodne razmjene Drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva_je potreba domaće potrošnje i međ:;1na_rodne. r~z~1ene. Većina zemalja, posebice razv11emh,ne 1z1asn1ava se mjerama agrarne politike javno i jasno, no što veći stupanj pokrivenosti domaćih potreba vla_stitom govedarskom proizvodnjom jamac_je ~tabilnosti ovog segmenta, ali i cjelokupne pol1opnvrede unutar gospodarskog djelovanja neke zemlje. .

Prema različitim procjenama u domaćoj proizvodnji danas nedostaje oko 168 milijuna litara mlijeka i preko 6 tisuća tona goveđeg mesa. U uvjetima potrošnje ovih proizvoda prije 5 ~~?ina manjkovi domaće proizvodnje bili su: 317 rnil11una litara mlijeka i 25,4 tisuće tona goveđeg mesa.

Manje izraženi nedostatci domać~ proizvod~je _u prošloj godini nisu, nažalost, posl1ed1Capovecan1a proizvodnje, nego smanjenja _po~rošnjepo_stanovniku. Najveći utjecaj na sman1en1epotrošn1e svakako ima pad standarda potroša~a. . ..

Broj goveda u Hrvatskoj, od r_azd~bl1apr_iJe Domovinskog rata do danas, sman1en Je za yise nego dvostruko. Gotovo slična situacija je s brojem muznih krava. Proizvodnja mlijeka je smanjena za gotovo 40%, a prirast goveda za gotovo ?0% . !'Jo, dok su povećanja ulaganja u obnovu i razvitak Mljekarski list 6/2002.

GOSPODARSTVO

mijekarske proizvodnje neposredno nakon -Domovinskog rata rezultirala povećanjem proizvodnje mlijeka za više od 33 milijuna litara, i dalje je opadao prirast i proizvodnja goveđeg mesa.

Raspoložive količine mlijeka su u razdoblju od 1996. do 2001. godine temeljene na prosječno 80 %tnom podmirenju iz vlastite proizvodnje (od 75 do 87 %), a preostale količine su namirivane uvozom.

Sa stajališta domaće proizvodnje negativno je što se uvozi prosječno 63,7 tisuća litara mliječnih prerađevina. Pozitivno je što je posljednje dvije analizirane godine zabilježena smanjenje uvoza ove kategorije za 45 tisuća tona u odnosu na početnu godinu. Isto tako, izvozi se prosječno 33 tisuća litara mliječnih prerađevina što je značajno bolji odnos uvoza i izvoza, nego kod proizvodnje goveđeg mesa.

Uvoz goveđeg mesa je stalna pojava u Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina, te čini od 31 do 42 % raspoloživih količina za potrošnju. Uvozimo prosječno oko 19.160 tona, a istovremeno izvozimo prosječno tek 1.400 tona.

Aktiviranje neiskorištenih resursa Sa stajališta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. Površine korištenih livada i pašnjaka povećane su posljednjih nekoliko godina s oko 413 na gotovo 434 tisuće ha.

Nakon stagnacije i pada ovih površina na svega 306 tisuća ha, što je najviše uvjetovano ratnim neprilikama, posljednjih 5 godina je zabilježen porast od gotovo 103 tisuće ha. Osnovni problem iskorištenja ove kategorije zemljišta u govedarstvu proizlazi iz činjenice da su to većim dijelom neuređene i neodržavane površine, pa je stupanj iskorištenja potencijalnih mogućnosti (mjeren visinom i kvalitetom prinosa) prilično nizak.

Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka Kao četvrti činitelj može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog pučanstva na nenaseljena područja. Ovo se posebice odnosi na seoska područja i područja od strateške važnosti (ranije nazivana - područja od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.

Suvremena govedarska proizvodnja temelji se na malim zahtjevima za izravnim ljudskim radom, tako da obiteljska gospodarstva s 2 stalna i 1-2 povremena aktivna člana uspješno obavljaju sve aktivnosti na relativno velikim govedarskim farmama s osnovnim stadom od 40 do 80 grla (ovisno o vrsti farme, organizaciji proizvodnje stoč­ ne hrane i dr.). Jasno je da brz razvitak govedarske proizvodnje, temeljen na manjem broju ekonomski Mljekarski hst 6/2002.

uspješnih farmi, ne može uposliti veliki broj radno aktivnih članova gospodarstva, no pretpostavka je da će se jedan dio radne snage uposliti na dodatnim aktivnostima dorade, prerade i prometa proizvoda.

Isto tako, opravdana je pretpostavka da dobro ustrojene proizvodne jedinice (farme muznih grla i grla u sustavu krava-tele) omogućuju punu egzistenciju većem broju članova kućanstva koji nisu izravno uključeni u samu govedarsku proizvodnju.

Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim područjima iz kojih se desetljećima iseljavala radno aktivno pučanstvo. Slično je i s ratom uništenim područjima u kojima se i veći dio povratnika nije na ·odgovarajući način aktivirao u ovoj proizvodnji.

NEKEPRETPOSTAVKERAZVITKA GOVEDARSTVA Nužno je potrebno osigurati određene preduvjete, kako bi se mogao provesti brzi razvitak govedarske proizvodnje u nas.

Prije svega potrebno je ujednačiti gospodarske odnose u ovom području, ali i u cijeloj poljoprivredi, kao i odnosu prema drugim granama gospodarstva - prije svega prerađivačkoj (mliječnoj i mesnoj) industriji, te turizmu. Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja proizvođača, prerađivača i organizacija prometa govedarskih proizvoda.

Pritom treba jasno istaći da uvjeti ujednačenog odnosa cijena i dohotka u ovom području pretpostavlja kvalitetno poslovanje svih subjd<ata.

Primjerice, vrlo je česti zahtjev proizvođača mlijeka da se poveća udio njihove proizvođačka-prodajne (otkupna osnovna cijena uvećana za državnu premiju i ekstra bonus od otkupljivača) u prodajnoj cijeni svježeg mlijeka na tržištu. Od otkupljivača i prerađivača mlijeka se mogu opravdano zahtijevati korekcije odnosa cijena u uvjetima njihovih većih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno nizak stupanj proizvodnosti i učinkovitosti većeg dijela proizvođača.

Naime, u sustav opće potpore (stručne, materijalne i dr.) koji uključuje i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu ući samo proizvođači koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju određene predispozicije da u kratkom roku značajno povećaju svoju intenzivnost.

Isto tako, potrebno je osigurati stalna sredstva poticaja, naknada i kreditiranje obnove, te razvitka proizvodnih kapaciteta.

Sljedeća je pretpostavka potrebitost učinkovi­ tog rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, nemoguće je planirati obnovu i brži razvitak govedarstva

19

GOSPODARSTVO

bez kvalitetne i jeftine stočne hrane. Već okvirni proračuni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih ograničavajućih činitelja za širenje govedarske proizvodnje u većem dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika dugoročnog zakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas je vrlo složena i potrebne su odlučne mjere za konačno rješenje većeg dijela neobrađenih i zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa.

Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na domaćem tržištu, a samo određene količine za odgovarajuće proizvodne sustave trebalo bi organizirano (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) uvoziti. Važno je da sustavom stručne potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude po povoljnim uvjetima raspoloživ većem broju korisnika.

Upravo KNJIGA AGRONOMSKOG

Zaključna pretpostavka je svakako usklađi­ vanje aktivnosti svih službi u sustavu državne i stručne potpore proizvođačima. Sadašnji ustroj nije dovoljno učinkovit što je očito u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i značajnim odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te načela i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u stručnoj praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo povećavaju. Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke u radu s malim brojem proizvođača, nego sustavne potpore i načina razmišljanja na razini većeg dijela proizvođača. .

Određene promjene u kretanjima govedarske proizvodnje mogu se očekivati vrlo skoro zbog brzih promjena gospodarskih odnosa u poljoprivredi (stupanjem Hrvatske u WTO i EU).

No, temeljno je pitanje kakva će biti učinkovitost tih promjena. U

je izašla iz tiska IZ BIBLIOTEKE FAKULTETA ZAGREB

prof. dr. se. Zvonimir Uremović prof. dr. se Vema Pavić prof. dr. se. Sljepan Mldic

prof. dr. se. Mariju Uremovlć doc. dr. Boro Mloč asist. mr. Zlatka Janječlć

izvanredna knjiga za svakog sadašnjeg i budućeg agronoma i veterinara korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje žil'Otinja dobar priručnik za obiteljska gospodarstva knjiga je namijenjena svima koji se bave unapređenjem I stočarstva, te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke Knjiga «Stočarstvo» bogato je ilustrirana, a na 630 stranica obuhvaća šest poglavlja: - Ovčarstvo - Opće stočarstvo - Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradarstvo

Knjiga obrađuje tematiku o stanju i mjerama za unapređenje stočarstva, o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i načinima držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi.

U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi.

Nakladnik je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb.

Cijena knjige je 250,00 kuna uvećana za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.

Narudžbe za knjige se mogu izvršiti na telefon 01 239 3809; 012393867 ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi - Ilica 31/ID, Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.

20

Mlj'ekarski list 6/2002.

GOSPODARSTVO

STRATEŠKA OPREDJEUENJA U ~OJU

~~\f~1f~[t{[E W'©UOPR~EDE

Prema međunarodnim standardima u poljoprivrednoj proizvodnji koja je subvencirana cijene koje realiziraju proizvođači (bazična cijena) sadrHrvatska se sada nalazi u vrlo intezivnim žavaju ukupne primitke koje proizvađač primi od aktivnostima predlaganja nove agrarne politike temeljene na iskustvima razvoja poljoprivrede u kupaca (mljekare) uvećane za iznose subvencija po Europskoj uniji. Naša se zemlja, kao članica Pakta o jedinici proizvoda. stabilnosti i pridruživanju u EU, obvezna pridrGodišnje se u EU donose ciljane cijene (fco žavati preporuka i već stvorenih reformskih ob- mljekara) kojima se farmerima proizvođačima mlijeka osigurava određena dohodovna razina i one veza. Ranije smo u mnogim komparativnim analizama stanja hrvatske poljoprivrede i agrara su ujedno i maksimalne cijene. U ciljanoj cijeni zemalja članica ukazali na velike razlike u odnosno tržnoj cijeni mlijeka uračunati su i razvijenosti poljoprivrede Hrvatske i EU-15. troškovi analize kvalitete, te troškovi distribucijeAgrarne reforme su složeni i dugotrajani procesi transporta do mjesta prodaje - do mljekara. razvoja i unapređivanja poljoprivrede, specifični za Za razliku od ciljanih cijena na tržištu se formiraju cijene koje ostvaruju proizvođači kao neto svaku državu te je potrebno realno procijeniti koliko će se predložene mjere u našim uvjetima cijenu franko farma (ciljna cijena umanjena za trošmoći primjenjivati. U procesu tranzicije i globalikove transporta mlijeka i analize kvalitete) ili / zacije svjetskog gospodarstva nitko od naših franko mljekara. U slučaju ako su proizvođačke proizvođača i stručnjaka nije protiv promjena i cijene franko farma, cijene su umanjene za iznos reformi, već postoji razlika u stavovima i mišlje- transportnih troškova, pa i troškova analiza i mljenjima kojom dinamikom i na koji će se način odre- kare same organiziraju i plaćaju dopremu mlijeka. đena rješenja i mjere u praksi primjenjivati. Kod Nadalje, na tržištu cijene se mogu formirati svih reformskih promjena veoma je značajno kao proizvođačke cijene franko mljekara ili kao uspostavljanje stabilnih tržnih i cjenovnih odnosa bruto cijena gdje farmeri mljekarama direktno za agrarne proizvode i za mlijeko što daje sigurnost isporučuju mlijeko i snose· troškove transporta i i proizvođačima i mljekarama. analiza. Bruto prodajna cijena mlijeka za Cijene mlijeka u EU mljekare je nabavna cijena mlijeka.

Cijene svježeg kravljeg sirovog mlijeka, Ako bi na tržištu cijene pale ispod neto prodajneovisno o postojećem iznosima, uvijek izazivaju ne cijene aktivira se mehanizam tržnih intervencija širi interes i različite rasprave ovisno o tome jesu li i proizvođačima mlijeka se nadoknađuju razlike u pitanju proizvođači mlijeka ili se radi o između ostvarenih i ciljanih cijena mlijeka. mljekarskoj industriji kao kupcima mlijeka Postoje i interventne mjere u preradi mlijeka odnosno potrošačima kao krajnjim korisnicima za proizvođače maslaca i mlijeka u prahu kada mliječnih prerađevina. dođe do poskupljenja, odnosno odstupanja između Tržište svježeg sirovog mlijeka u EU je stabil- takozvanih tender cijena u proizvodnji maslaca i no zbog razvijenosti mliječnog govedarstva. Godiš- mliječnog praha i nabavne cijene sirovog mlijeka. nja samodostatnost proizvodnje mlijeka na razini U 2000. god. petnaest zemalja članica Unije je 111% ,visoke ukupne kvalitete mlijeka te uređe­ proizvelo je 122,07 milijardi kg. mlijeka od čega je nih tržno cjenovnih odnosa. Proizvodnja mlijeka i 94,14% godišnjih količina ili 114,91 mlrd. kg. goveđeg mesa u Uniji je značajna pa je i visoka vripredano odnosno isporučeno tržištu. Kvaliteta jednosna zastupljenost u ukupnoj poljoprivrednoj isporučenog mlijeka odgovara potrebnim uvjetima i proizvodnji (mlijeko 17,9%, goveđe meso 10,8%). kriterijima fizikalno kemijskih osobina i zdravPoljoprivredna proizvodnja u EU ukupno je stvene ispravnosti mlijeka. Temeljem tih podataka visoko subvencionirana i sada se primjenjuje model mlijeko je rangirano od 1.ekstra klase i ll. kvalitetne subvencija direktnog poticanja proizvodnje. Učešće klase što predstavlja osnovicu za obračun i subvencija računa se na ukupnu godišnju vrijed- formiranje prodajne cijene mlijeka pojedinačno za nost poljoprivredne proizvodnje te zbirna potpora svakog farmera. Ovo je mlijeko u 2000. god. imalo poljoprivredi iznosi 44% (PSE) dok su subvencije za prosječan sadržaj mliječne masti 4,10% i 3,30% bjelančevina. · mlijeko veće i godišnje iznose 53%.

Piše: dr. se. Petar Bosnić

Mljekarski [l$t 6/2002.

nastavak 6.

21

GOSPODARSTVO

Tablica1: Proizvođačke cijenemltjeka3,7% m.m. i ukupnekvaliteteEU-15 1999.-2001.god.

Godina

3,7%m.m.

Ukupnakvaliteta

EUR-lit.

Kn-lit

EUR-lit. Kn.-lit.

1999.

0,279

2,132

0,312

2,387

2000.

0,283

2,162

0,317

2,422 2,615

2001.

2,335

Izvor:-AgraEuropeSpecialreport126/2001-Europeancommission: Agriculturem theEuropeanumon-2001

Statistika EU prati i izvještava o godišnjim nivoima donesenih ciljanih cijena mlijeka, o ostvarenim proizvođačkim cijenama mlijeka sa 3,7% mliječne masti franco farma (neto prodajna cijena mlijeka) kao i o konačnim proizvođačakim cijenama u odnosu na ukupnu kvalitetu mlijeka.

Prosječne proizvođačke cijene za mlijeko 3,7% m.m. franco farma iznosile su u 1999. god 2,132 kn/lit, u 2000. god. 2,162 i u 2001. god. 2,335 kn/lit. Ukupna proizvođačka cijena formira se ovisno o stvarnoj kvaliteti mlijeka i veća je za 10%-12% od obračunskih cijena mlijeka sa 3,7% mliječne masti . U 1999. god. prosječne prodajne cijene mlijeka franko farma iznosile su 2,387kn/lit., a u 2000. god. 2,422 kn/lit., a u 2001. god. 2,615kn/lit.

Postojeći sustav proizvođačkih cijena mlijeka u EU veoma je značajan jer sa njime realizira planirana cjenovna politika i određeni paritetni cjenovni odnosi u proizvodnji na tržištu i preradi mlijeka.

Cijene mlijeka u Hrvatskoj Od 1999. god. započinje trend rasta otkupnih i proizvođačkih cijena mlijeka što se u kontinuitetu dalje nastavilo, a to je utjecalo na porast nabavnih cijena mlijeka i troškova proizvodnje u mljekarskoj industriji. Ovo nije uvjetovano objektivnim ekonomskim razlozima već općim stanjem u gospodarstvu Hrvatske kao i u poljoprivrednom sektoru,. nerazvijenošću proizvodnje mlijeka, nedovoljnom proizvodnjom i deficitom mlijeka na našem tržištu. Pritisak proizvođača posebno je bio snažan tijekom 2001. god. kada su u srpnju i rujnu 2001. god. vođeni pregovori proizvođača i prerađivača mlijeka i predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o korekciji otkupnih cijena mlijeka. Potpisan je Sporazum o načinu formiranja cijene i visini minimalne otkupne cijene mlijeka (27. 09. 2001. god.). Sporazum se temelji na kakvoći mlijeka iz članka 5.9. Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka.

22

Tablica2: Proizvđačke cijenemlijekau Hrvatskoj (frankosabiralište}na ravničarskom području 1999.-2001. god.

GODINA

3,7%m.m. -kn/lit

% m.m. kn/lit

1999.

2,29

3,85 2,38

2000.

2,51

3,90 2,64

2001.

2,75

3;95 2,94

Izvor:Mljekarskilist 1/2002Z.Grgić; Izračun P.Bosnić

U 1999. prosječna proizvođačka cijena mlijeka sa s~držajem mliječne masti 3,7% iznosila je 2,29 kn/ht. a u 2001. god. 2,75 kn/lit. Proizvođači mlijeka u 1999. god. za mlijeko kvalitete 3,85% m.m. ostvarili su cijenu od 2,38 kn/lit. a u 2001. za mlij~ko od ·3,95% m.m. cijena je iznosila 2,94 kn/ht. Na ravničarskom području u periodu 1999.2001. proizvođačke cijene mlijeka (franko otkupno mjesto) povećane su za 0,56 kn/litra ili za 23,53 % i predstavljaju neto realiziranu cijenu.

Grafikon1:Proizvođačke cijenemltjekau RH (ravničarsko područje) 1999-2001. god.

2

1,5 1 0,5 0-1<"-'---.....L...q.,::._ 11199.

__

..L..~---1....-.4' 2000.

2001.

Formiranje nabavnih cijena mlijeka po kojima mljekare u Hrvatskoj kupuju mlijeko (franko mljekara) razlikuje se od režima cijena u EU. Europska unija godišnje donosi ciljane cijene mlijeka (3,7% m.m. ) koje se podrazumijevaju franko mljekara i sadržavaju troškove transporta i analiza kvalitete mlijeka. U našem se sustavu tržišnih kupoprodajnih odnosa cijene mlijeka ne tretiraju jedinstveno iz čega proističu mnogi problemi u odnosima proizvođača i kupaca.

Prema trogodišnjim podatcima o kretanju cijena mlijeka u Hrvatskoj (1999.-2001.) proističe da se povećavaju otkupne cijene mlijeka, a time nabavne cijene za mljekare. Otkupna cijena mlijeka (franko sabiralište) u 2001. god. iznosila je 2,26 kn/lit., a nabavna cijena mlijeka franko mljekara iznosila je 2,66 kn/lit., te razliku među ovim cijenama M(jekarski list 6/2002.

GOSPODARSTVO

predstavljaju troškovi za dopremu i za troškove analize kvalitete. Za razliku od toga, nabavna cijena u EU iznosila je 2,77 kn/lit., pri čemu valja naglasiti da je razlika u cijeni posljedica znatno veće razlike u kvaliteti sirovog mlijeka u korist EU. Tijekom 1999. god. cijene su bile izjednačene, a slijedećih godina dolazi do značajnih razlika pa su, u Hrvatskoj su proizvođačke cijene iznosile 2,38 kn/lit., a u EU 2,39 kn/lit. U Hrvatskoj su 2000. god. prosječne proizvođačke cijene mlijeka bile 2,64 kn/lit., a u EU u 2,42 kn/lit. dok su u 2001.god. u EU prosječne cijene iznosile 2,62 kn/lit. a u Hrvatskoj 2,94 kn/lit.

U odnosu na EU u Hrvatskoj su precijenjene proizvođačke cijene mlijeka tako su sada (podatci 2001. god.) kod nas cijene veće za 12,21% ili za 0,32 kuna/litra mlijeka. Pored navedenog mlijeko proizvedeno i isporučeno tržištu u EU odgovara međunarodnim standardima kvalitete, a u Hrvatskoj se cijene ne formiraju prema ukupnim kriterijima kvalitete već prema sadržaju mliječne masti i određenim fizikalnim osobinama.

blica3 : Strukturacijenasirovogmlijekas ravničarskog područja u Hrvatskoj 1999.-2001.god. kn/lit ProizvoNabavna Trošak đačka cijena nabave % cijena poticaji cijena (mljekare) 1999 3,85 1,72 0,66 2,38 0,30 2,02 2000 3,90 1,97 0,67 2,64 0,35 2,32 2001 3,95 2,26 0,68 2,94 0,40 2,66 god.

m.m. OtkupnaNovčani

Izvor:isti kao na tablici 1.

Grafikon2: Proizvođačke cijenemlijekau EU i RH 1999.-2001.god.

□ EU □ Hrvatska

....

,

2000.

2001.

MLIJEKO RASTE NA POLJU,

!A ~M

POTICAJI STRATEGIJA REFORMA POLJOPRIVREDE su

#

#

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, # RAZMIŠIJANJA I PRIJEDLOZI Da bismo stvari postavili ispravno i stvorili podlogu da možemo ostvariti vrlo brze promjene i vrlo brzi razvoj u vrlo kratkom vremenu, jer 10 godina je vrlo kratko vrijeme kroz koje ćemo ući u otvoreno europsko tržište, morali bismo dati kratku analizu razvoja hrvatske poljoprivrede unatrag 52 godine, odnosno 57 godina.

Vrijeme od 1945. do 1950. moramo označiti kao vrijeme rušenja i uništavanja dugo godina stvaranog stanja hrvatske poljoprivrede, stanja Mljekarski list 6/2002.

#

tri ključna čimbenika za razvoj hrvatske poljoprivrede i pripremu hrvatske poljoprivrede za ulazak na otvoreno svjetsko i europsko tržište. tri ključna čimbenika za sređivanje postojećeg stanja i zaustavljanja propasti hrvatske poljoprivrede. tri ključna čimbenika za utvrđivanje i određivanje standarda pojedinih proizvodnji, odnosno pojedinih tehnologija. tri ključna čimbenika za organizacijsko i tehnološko kompletiranje obiteljskih gospodarstava, odnosno obiteljskih farmi.

#

#

tri ključna čimbenika za primjenu suvremene tehnologije u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. tri ključna čimbenika za podizanje profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje na obiteljskoj farmi.

23

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

kada je Hrvatska ostvarivala razvoj i napredak svoje poljoprivrede, kada je Hrvatska bila napredna poljoprivredna zemlja i kada je Hrvatska povećavala izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.

To je bilo vrijeme akumulacije kapitala i stvaranja novostvorene vrijednosti u poljoprivredi bez uzimanja inozemnih kredita i zaduživanja zemlje.

Ne smijemo zanemariti i ugled Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Gospodarske škole

u Križevcima u tom vremenu, gdje su dolazili studenti i praktikanti na usavršavanje iz Italije, Austrije, Ceške i Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske.

To je bilo vrijeme stvaranja hrvatskih pasmina i sorata. Vrijeme postepenog povećavanja iz-

voza, mesa, žive stoke, ribe, maslina, maslinovog ulja i vina i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Vrijeme od 1950. do 1990. vrijeme je reformi i sistema na osnovi ideologije i pogrešne agrarne politike.

izgrađivanja novog

Vrijeme pogrešnog stava i opredjeljenja prema poljoprivrednom obrazovanju i školovanju kako od srednjih i viših poljoprivrednih škola tako i do fakulteta.

Sve europske zemlje koje su se od 1945. do 1960. godine vrlo brzo razvijale i sređivale svoju poljoprivredu, na prvo mjesto su stavile stručno obrazovanje svojih seljaka kroz učionicu i praksu u primjeni suvremene tehnologije i organizacije posjeda (6 mjeseci škola, 6 mjeseci praksa) pod nadzorom nastavnika i poljoprivrednih savjetnika.

Nizozemska je 1950. godine imala 250 nižih poljoprivrednih škola, općeg smjera te 50 nižih povrtlarskih koje su se nalazile direktno u selima, dakle ukupno 300 nižih poljoprivrednih škola od čega najviše za najamne radnike (ni motiku nisi

mogao uzeti u ruke ako nisi imao poljoprivrednu školu), 44 srednje škole općega smjera i 6 srednjih povrtlarskih škola za farmere vlasnike zemlje, 7 viših poljoprivrednih škola općega smjera i jednu višu povrtlarsku, za kadrove organiziranja i vođenja poljoprivrednih zadruga, prerade, sređiva­ nja nacionalnog tržišta i proboj na europsko i svjetsko tržište, te jedan fakultet za školovanje diplomiranih inženjera za stvaranje i razvoj novih tehnologija i njihovo realiziranje u praksi.

Dakle~ Nizozemska (malo je veća od pola Hrvatske) je 1955. godine imala ukupno 359 raznih poljoprivrednih škola, i samo jedan

imaju i dan danas. Nizozemska ima gotovo 16 milijuna stanovnika i godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda za oko 30 milijardi američkih dolara.

Hrvatska ima svega oko 4,5 milijuna stanovnika i bez obzira što imamo poljoprivredu takvu kakvu imamo s uvozom velikih količina različitih poljoprivrednih proizvoda ima 2 poljoprivredna fakulteta.

Niže, srednje i više poljoprivredno obrazovanje trebalo je proizvoditi kadrove za proizvodnju i primjenu suvremene tehnologije, organizaciju proizvodnje, te plasmana i tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Visoko stručno fakultetsko obrazovanje trebalo je proizvoditi stručnjake za rad na usavršavanju postojećih tehnologija i razvoju novih_tehnologija.

Zamislite koliko vrijede diplomirani inženjeri koji rade u kooperaciji na otkupu stoke, na nakupnim stanicama i na sajmištima i poslije na organizaciji tova teladi, junadi i svinja ili koji rade na otkupu mlijeka, u laboratoriju za analizu kvalitete mlijeka i na obračunu isplate mlijeka. Koliko vrijedi diplomirani inženjer koji radi na proizvodnji krumpira, njegovom skladištenju i prodaji. Koliko vrijede diplomirani inženjeri koji rade u poljoapotekama za pultom i prodaju zaštitna sredstva, to se ne može sa srednjom ili višom poljoprivrednom školom? Primjenjivati ta ista zaštitna sredstva možete i bez osnovne škole, a kamo li srednje poljoprivredne škole.

S druge strane totalno se ignoriralo i zapustilo redovito stručno obrazovanje hrvatskih seljaka.

Postavit ću jedno otvoreno pitanje. Čemu su u Hrvatskoj služila dva poljoprivredna fakulteta? Zar nam nije bio dovoljan jedan i zašto je to u Hrvatskoj još uvijek tako? Kakve koristi od toga ima hrvatska poljoprivreda i njen sadašnji razvoj i priprema za ulazak na otvoreno europsko tržište.

Nije li pametnije ukinuti jedan a preostali novac uložiti u modernizaciju srednjih poljoprivrednih škola i izgradnju centara za praktičnu obuku naših

postojećih i novih generacija hrvatskih seljaka

farmera.

Ako se netko ne slaže sa ovakvim razmišljanjem, neka to argumentirano iznese i objasni.

Danas na području Koprivničko-križeva­ čke županije ima na desetke inženjera i diplomiranih inženjera koji su bez posla i mogu hiti sretni ako dobiju posao za pultom u nekoj poljoapoteci.

Zamislite si danas austrijsku, bavarsku, nizozemsku, dansku, irsku, norvešku, švedsku

poljoprivredni fakultet. Samo jedan fakultet 24

Mljekarski list 6/2002.

RAZMIŠLJANJA

poljoprivredu s dva fakulteta, a bez centara za praktičnu obuku farmera i kadrova koji rade u direktnoj proizvodnji i organizaciji tržišta.

Nadam se da ovo moje razmišljanje i prijedlog sasvim otvoren i iskren neće dovesti do različitih bespotrebnih sukoba i dilema, nego do jedne zrele rasprave, i suočavanja s postojećom situacijom u kojoj su se našli hrvatska agronomska struka i hrvatska poljoprivreda i hrvatski seljaci.

Osnova svega u poljoprivredi i privredi je razvoj a koji se očituje kroz stvaranje veće novostvorene vrijednosti.

Razvoj i sve veće stvaranje novostvorene vrijednosti moguće je samo na dobroj organizaciji proizvodnje, primjeni suvremene tehnologije i stvaranju i razvoju novih tehnologija. Sve ovo moguće je jedino s dobro organiziranim i jedinstvenim školovanjem od niže i srednje poljoprivredne škole do fakulteta.

U Hrvatskoj se svi razumiju jednako dobro u poljoprivredu kao i u nogomet. Svi mogu natjerivati nogometnu loptu. Tako su se mnogi loptali s hrvatskom poljoprivredom i hrvatskim seljacima od 1950. pa do dana današnjega. Danas pokušavaju kopirati suvremena rješenja razvijenih zemalja. Bojim se, neće dati očekivane rezultate.

Gdje se ovdje griješilo i gdje se još uvijek griješi?

Obrazovanja u poljoprivredi (srednje, više i visoko) moraju biti međusobno usko povezana a istovremeno su dva međusobno odvojena područja. Niže, srednje i više obrazovani kadrovi moraju se baviti organiziranjem proizvodnje primjenom suvremene tehnologije u procesu proizvodnje i organizacijom prometa i tržišta poljoprivrednih proizvoda i usluga.

Visoko školovani kadrovi, diplomirani inženjeri, magistri i doktori znanosti moraju se baviti isključivo radom na novim tehnologijama, stvaranja novih strojeva, postrojenja, pasmina, sorata i hibrida, zaštitnih sredstava i dr. Nove tehnologije su najvredniji i najskuplji proizvod kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

Miješanjem kadrova i područja djelovanja u podjeli rada došlo je do degradacije vrijednosti kadrova od srednjeg do visokog stručnog obrazovanja. Tako nam se desilo da Hrvatska ima dva Agronomska fakulteta, negdje oko 5.000 do 6.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Za razliku od Hrvatske, Austrija, Bavarska, Nizozemska, Danska i neke druge zemlje Mljekarski li.Yt 6/2002.

TERENSKOG

AGRONOMA

imaju samo po jedan fakultet, a istovremeno imaju suvremeni razvoj svojih poljoprivreda i ne uvoze tuđe proizvode i tuđe tehnologije.

Situacija koju smo imali od 1950. do 1990. kada smo diplomirane inženjere zapošljavali u kombinatima i poljoprivrednim zadrugama, u kooperacijama, kao organizatore proizvodnje i tehnologe na farmama, šefove komercijala, organizatore otkupa i prodaje, poslove koje su trebali raditi kadrovi sa srednjim i višim obrazovanjem, izvršili smo degradaciju i jednih i drugih kadrova. Rezultat svega skupa je propadanje kombinata, farmi, zadruga i kooperacija, obiteljskih gospodarstava, propast vlastitih tehnologija, propast izvoza tehnologija i poljoprivrednih proizvoda, loša kvaliteta proizvoda, loša i nikakva organizacija tržišta i plasmana proizvoda, i sve veći uvoz svega i svačega, od osnovnih znanja i tehnologija, od krumpira i jabuka, tulipana i češnjaka, od graha i mrkve do masline, od mlijeka i mesa do rasplodne stoke i stoke za tov, od običnih grablii i motike do pluga i kompjuterske opreme.

Cast svim onim pojedinci.ma i timovima stručnjaka koji su držali do dostojanstva svoga obrazovanja i koji su dali svoj doprinos u stvaranju novih hrvatskih tehnologija i znanja, koji su dali svoj doprinos u stvaranju kvalitetne novostvorene vrijednosti, kao jedinog mjerila ispravnog pristupa radu i organizaciji rada i vrednovanja zvanja i stručnosti.

Ne možemo potpuno negirati razvoj od 1950. do 1990. jer se on očitovao kroz stvaranje određene novostvorene vrijednosti. Nažalost taj razvoj i ta novostvorena vrijednost u hrvatskoj poljoprivredi i privredi bili su popraćeni sve većim inozemnim kreditima i sve većim zaduženjima bivše države, a unutar nje i same Hrvatske.

Na osnovu toga imali smo prividan razvoj i prividno stvaranje novostvorene vrijednosti koja nije omogućavala uspješno vraćanje inozemnih i državnih kredita, koja nije omogućavala samostalno financiranje vlastitog daljnjeg razvoja i koja nije omogućavala povećanje potrošnje i ulaganje u podizanje vlastitog standarda.

Samo razvoj uz povećavanje potrošnje i podizanje osobnog standarda moguće je samo izdvajanjem iz zdrave novostvorene vrijednosti Sve je to rezultiralo smanjivanjem izvoza i sve većom inflacijom i dolaskom u situaciju u kojoj smo danas.

Potpuno pogrešan pristup poljoprivrednom školovanju rezultirao je da danas hrvat-

25

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

ski seljaci nemaju potrebno poljoprivredno obrazovanje.

Danas je u EU jedan od standarda da se možete baviti poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom hrane i ostvarivati državne poticaje završenom srednjom poljoprivrednom školom i obukom u centrima za praktičnu obuku u primjeni suvremene tehnologije u praksi.

Opravdanje da društveni sistem prije nije valjao, loše je opravdanje. Jedino što sigurno nije valjalo i što nikada ne smijemo zaboraviti bio je ustroj bivše države i loša politička opredjeljenja koja su kreirala lošu privrednu politiku, a unutar nje i lošu agrarnu politiku.

Da društveni sistem kolektivnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju može izvanredno dobro funkcionirati dokazali su Židovi sa svojim Kibucijima u lzraelu.

U pitanju je samo opredjeljenje prema radu, redu, znanju, i vrednovanju kvalitete novostvorene vrijednosti, te međuljudskim odnosima prema članovima vlastite zajednice i vlastitog naroda.

Nažalost mnogi to u Hrvatskoj sa promjenom društvenog uređenja od 1990. do dana današnjega

~~

još nisu spoznali.

Vrijeme stradanja ljudskog i privrednog potencijala vlastitog naroda od 1940. do 1945. nastavilo se nesmiljenim uništavanjem i dalje. Sve školovano a politički nepodobno uništeno je ili totalno degradirano.

Na scenu je stupilo izjednačavanje pismenih i nepismenih onih koji znaju i onih koji ne znaju, onih koji su vidjeli da se naprijed može samo sa radom, te onih koji su vidjeli da se naprijed može i sa neradom i radom bilo kakve kvalitete.

Mnogi se dan danas nažalost još uvijek tako ponašaju i misle da to tako može ići.

U slijedećem brojučitajte!

POTICAJI! ZAŠTO POTICAJIMOGU BITI SPOTICAJI? Upozorenje svim korisnicimadržavnihpoticaja!

Nažalost neki još uvijek misleda poticajipadaju iz zraka i da se mogu trošiti izvan njihovestroge namjene.

U protivnomPOTICAJIPOSTAJUSPOTICAJIZA SVAKOG KORISNIKA KAO I ZA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,DRžA VU I NOVU AGRARNU POLITIKU. □

Savjeti za poljoprivredne proizvođače odsadai naInternetu

~ HRVATSKI 'ZAVOD 'ZA POUOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU Pripremio:Zdravka Tušek, dipl. ing.

Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu između ostalog je u·stanova koja pomaže obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri donošenju odluka osiguranjem kvalitetnih informacija na brz i jednostavan način. HZPSS je početkom godine obnovio sadržaj i izgled svojih web stranica. Nova stanica nalazi se na adresi www.hzpss.hr.

Na stranicama se mogu pregledati gotovo sve stručne publikacije.

Vrlo korisne informacije mogu se pronaći u rubrikama vijesti, aktualnim kreditni linijama u Hrvatskoj, važećim zakonima i propisima vezanim za poljoprivredu, te objavljenim rezultatima primijenjenih istraživanja u poljoprivredi.

Svima koji žele saznati nešto više na raspolaganju je velik broj linkova sličnih domaćih i inozemnih ustanova, organizacija, tvrtki i web-siteova. Ako se tražene informacije ne mogu naći na stranicama postoji mogućnost izravnog slanja upita stručnjacima Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu na e-mail adresu: hzpss@hzpss.hr.

26

Mljeknrski list 6/2002.

Za bolju kvalitetu života i kvalitetno mlijeko • sredstva

za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje

muznih

IZ Sf.VJETODAVNE

PRAKSE

OSVRTNATRADICIONALNI GODIŠNJISUSRETVLASNIKA PREŠAI UVIJAČA ZASPREMANJE SJENAŽE U PLASTIČNE BALE Piše: Dario Zagorec, dipl. ing.

NAJAVLJUJEMO OVOGODIŠNJE NATJECANJEU SPREMANJU SJENAŽEU PLASTIČNE BALE KOJEĆE SE ODRŽATIU KRJŽEVCIMA I TO U SUBOTU8. LIPNJA2002.GODINE, NAVJEŽBALIŠTU VISOKOGGOSPODARSKOG UČILIŠTA-RATARNA. Gotovo se svakog dana tehnološka rješenja u raznim područjima poljoprivrede (naročito u mehanizaciji) usavršavaju, napreduju, a time i dokazuju u praksi. Tako je i sa strojevima koji služe za spremanje kvalitetne voluminozne krme sjenaže. Stoga stručnjaci prate trendove i inovacije te prenose i primjenjuju saznanja u praksi. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, prema već ustaljenom običaju, jednom godišnje organizira i okuplja vlasnike preša i uvijača za spremanje sjenaže u plastične bale kako bi saznali novine u tehnološkom razvoju strojeva, ali i kako bi razmijenili dosadašnja iskustva.

Ove je godine početkom travnja održan takav skup kako bi se vlasnici preša i uvijača mogli na vrijeme što kvalitetnije pripremiti za nadolazeću sezonu spremanja sjenaže. Sastanak je organiziran u Križevcima u prostorijama Visokog gospodarskog učilišta. Preko šezdeset vlasnika iz desetak županija došlo je na susret s predviđenim dnevnim rasporedom.

O prošlogodišnjem natjecanju u spremanju sjenaže u plastične bale, prvo takve vrste održano u Hrvatskoj, govorio je dipl. ing. Dario Zagorec, te naglasio da se sjenaža već toliko udomaćila u hranidbi posebno krava, pa značajno utječe na ukupnu proizvodnju mlijeka. Ideja o organiziranju natjecanja u spremanju sjenaže imala je svrhu da se još više popularizira sjenaža na većini obiteljskih gospodarstava, ali da se paralelno poboljšava i kvaliteta te vrste krme pravilnom tehnologijom spremanja. Za sve one koji prošle godine nisu bili na natjecanju, prezentiran je "Pravilnik za natjecanje", objašnjeno je ocjenjivanje s 10 elemenata, prikazane su obveze natjecatelja, ali i organizatora, a predstavljeni su i nagrađeni pobjednici. Prikazan je i rezultat analize sjenaže tog otkosa koji je korišten za natjecanje.

Na kraju izlaganja najavljeno je i ovogodišnje natjecanje u spremanju sjenaže u plastične bale koje će se održati u Križevcima i to u subotu - S. lipnja 2002. godine, na vježbalištu Visokog gospodarskog učilišta-Ratama.

Svi vlasnici preša i uvijača koji su zainteresirani za natjecanje mogu svoje članove ekipa prijaviti u najbližem uredu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu ili dobiti informacije na telefon ureda HZPSS-a u Križevcima 048/ 712491. Svi ostali, koji žele vidjeti kako naši "sjenažeri" spremaju sjenažu u plastične bale i kako to izgleda kada dvadesetak traktora s prešama i uvijačima starta s iste startne pozicije, pozvani su na ovogodišnje natjecanje u spremanju sjenaže ili kako su je od milja nazvali pravu "feštu od bala". O 28

Ml.fekarski list 6/2002.

STUDIJ

KALENDAR RADOVA

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

iJB~lPulliJOO Piše:DarkoKantoci,dipl. ing.

U polju se nastavlja međuredna obrada kukuruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje nisu prihranjene ili su u slaboj kondiciji. Siju se rani hibridi kukuruza grupe FAO 100, 200 i 300, krumpir i grah.

Početak lipnja u svim krajevima najpogodnije je vrijeme za košnju livada, trava je u cvatu i tada se dobiva najkvalitetnije sijeno.

U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu pa ima mnogo posla. Prije cvatnje potrebno ga je oplijeviti, zaštititi od peronospore i pepelnice, a obavlja se prvo prskanje protiv sive truleži.

Nakon cvatnje nastavlja se sa zaštitom i prihranom dušičnim gnojivima.

U voćnjaku se obavlja zaštita. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.

U povrtnjaku se provodi priprema za sjetvu i sadnju povrća kao i zaštita.

Plijeve se korovi i redovito se provodi zalijevanje. Tlo se nakon berbe prekopava.

Sije se: cikla, mahune, mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, salata, radič, raštika, brokula, peršin, korabica, rotkva, poriluk i endivija. Sadi se: cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, paprika, patlidžan, kasna korabica, salata i poriluk.

U vrtu se provodi borba protiv korova i štetnika.

Mljekarski list 6/2002.

U STAJI

u

Razvoj poljoprivrede u pojedinim zemljama nije uvjetovan samo prirodnim bogatstvima (obradivim i ostalim površinama), nego i načinom kako se ta bogatstva iskorištavaju. Visok stupanj razvijenosti poljoprivrede u zapadnim zemljama rezultat je primjene visoke tehnologije (čitaj znanosti) u svim granama poljoprivrede, pa tako i u proizvodnji mlijeka.

Proizvodnja mlijeka je vrhunac stočarske proizvodnje jer od farmera zahtijeva poznavanje tehnologije obrade tla, proizvodnje krme, hranidbe, smještaja, mužnje i još mnogo drugih čimbenika.

Da bi farmer mogao zadovoljiti sve tehnološke spoznaje potrebna mu je pomoć prvenstveno agronomskih stručnjaka, a potom i veterinarskih.

Takvi stručnjaci moraju biti visoko obrazovani kako bi mogli u svakom trenutku biti na raspolaganju farmerima koji se bave intenzivnom proizvodnjom mlijeka.

Kako bi mladi stručnjaci nakon završenog fakulteta svoje teoretsko znanje što Studenti 4. godine i domaćini lakše primijenili u praksi (farmi), potrebno im je već tijekom studija omogućiti da u staji primijene stečeno teoretsko znanje.

STUDENTI U STAJI Studenti četvrte godine studij a Agronomskog fakulteta u Zagrebu (stočarski smjer) u sklopu praktičnog dijela nastave iz predmeta Zdravstvena zaštita domaćih životinja posjetili su obiteljsko gospodarstvo Popović, u Svetoj Heleni u blizini Zagreba, koje se dugi niz godina bavi proizvodnjom mlijeka.

Nakon što su u predavaonici bili upoznati s problematikom

Student klinički pregledavakravu 29

STUDIJ

U STAJI

vezanom uz tehniku i higijenu muznie i njihovom utjecaju na zdravlje vimena kao i načinima kako se klinički pregledava vime i kontrolira higijenska ispravnost mlijeka (mastitis test), studenti su stečeno znanje imali priliku provjeriti direktno na farmi tijekom mužnje.

Svaki student je napravio mastitis test i nakon mužnje klinički pregledao vime. Također su klinički pregledali krave, a posebno probavni sustav, kako bi naučili prepoznati bolesnu životinju te pravovremena pozvati veterinara. Zakašnjele intervencije ne samo da drastično smanjuju proizvodnju mlijeka, nego povećavaju troškove liječenja, a često rezultat zakašnjele intervencije može biti i uginuće životinje.

Studenti će tijekom semestra biti praktično upoznati i s tehnologijom i higijenom mužnje, kliničkim pregledom i preventivom bolesti koza.

Ovisno o mogućnostima studentima agronomije je potrebno omogućiti puno praktičnog rada kako bi nakon završenog studija što lakše i kvalitetnije primijenili stečeno znanje (u struci) i na taj način doprinijeli razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj. _J

PONAVLJANJE

JE MAJKA ZNANJA

...

.1Hastitistest

PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA ...

Stanovništvo Belgi su bili keltska plemena koje je Cezar pokorio, ali je njihovo ime sačuvano za zemlju na kojoj su živjeli. Kasnije su došla germanska plemena Flamanci, a njih9vi potomci danas broje u Belgiji 5,765.856 ljudi. Zive na sjevernom dijelu države i govore nizozemskim jezikom. Na jugu su Valonci romanskog porijekla, govore francuski a ima ih 3,258.795 stanovnika. Na istoku postoji mala njemačka skupina od 66.445 pripadnika.· Broj stranaca kreće se oko 900.000, te službeni broj stanovnika Belgijeiznosi 10,192.000.

To je gusto naseljena zemlja s oko 334 stanovnika po 1 km 2 • Prirast stanovništva, kao u svim razvijenim zemljama, je u opadanju pa iznosi samo 0,3 %. Stanovništvo postaje sve starije. Sva tri jezika uživaju potpunu ravnopravnost.

Po vjeroispovjesti većina od 81% su rimokatolici, muslimana ima 250.000, u malom broju protestanata i židova. Postotak nepismenih je ispod 5%. Belgijska nacionalno piće je pivo!

Državno uređenje Belgija je federalna država s parlamentarnom mona~?ijom. Federaciju sačinjavaju: Flandrija, Valoru1a, Istočni kanton i glavni grad Brusseles.

Parlament se sastoji od Zastupničkog doma sa 150 član_ova i Senata od 71 člana. Poglavar države je kra!] ALBERT II. iz dinastije Sachsen-CoburgGotha. On je šesti po redu kralj Belgije, a po principu «Kraljkraljuje, ali ne vlada».

Politički život je vrlo bujan jer svaka narodnost ima svoje stranke sličnih ideologija. Najjača stranka u razdoblju od 1999. je «Flamanski liberali i demokrati» s 23 mjesta u parlamentu. Vlada se sastoji od 7 liberala, 6 socijalista i dva zelena ministra što predstavlja jednu koaliciju lijeve orijentacije. Nacionalni blagdan slavi se 21. srpnja kad je kralj Leopold I. stupio 1831. na novo belgijska prijestolje.

Općenito o gospodarstvu . Belgija, zbog svojeg vrlo povoljnog zemljopisnog položaja i male površine mora biti otvorena prema svijetu i surađivati sa susjedima. Ona ima dugu trgovačku tradiciju te je zemlja s najvišom vrijednosti uvoza i izvoza po glavi stanovnika u ~vijetu.. Ona_ privlači strani kapital, smanjuje mdustn1u 1 sve više se bavi tercijarnim djelatnostima u kojima je zaposlena 71 % radnog stanovništva.

Izvoz čini oko dvije trećine bruto nacionalnog dohotka. Glavni izvozni proizvodi su: modna odjeća, dijamanti, tepisi, čokolada, pivo i dr.

Međutim, najvrjedniji su proizvodi koj1 su rezultat znanstvenih pronalazaka kao: kemijski i farmaceutski proizvodi, električni strojevi i oprema, Mljekarski list 6/2002.

transportna sredstva, neplemeniti metali i plastika.

Vrijednost izvezenih proizvoda je 1988. iznosila 6.397 milijardi belgijskih franaka, dok je uvoz vrijedio 5.902 milijarde BEF. Najveći dio izvozau~oza, tj. 74 % obavlja se unutar same EU, a najviše s Njemačkom, zatim Francuskom, Nizozemskom i dr. Inflacija je iznosila te godine 1 %.

Nakon svih nabrojenih uspješnosti, Belgija ima dva velika problema: nezaposlenost i javni dug. !'Tezaposlenost je nedavno bila 11,8 %, a uzrokuje JU smanjenje industrijske proizvodnje, sve veća produktivnost i težnja žena za zaposlenjem. Javni dug, u odnosu na nacionalni dohodak, veći je od europskog prosjeka, ali je do nedavna bio u belgijskim francima, pa je nastala uzrečica «Država je siromašna, ali su Belgijandbogati».

Poljoprivreda Iako se poljoprivredom, ribarstvom i šumar~tvom bavi samo 2,4 % radnog stanovništva, ipak Je to dalje važan ekonomski sektor koji svojom djelatnosti pokriva oko polovicu belgijske zemlje.

Struktura poljoprivrednih gospodarstava je sljedeća:

- ukupan broj: 68.850 - ratarsko-stočarska 41.191 s prosječnom površinom od 29,3 ha, - hortikultuma (voćarska, povrćarska) · 6.384 s 5,5 ha, .

- povremena 21.275 s 5,5 ha.

Broj_obiteljskihgospodarstava je u opadanju, a raste broJ profesionalnih poduzeća kojih je površina daleko veća od prosječnih te im pripada oko 66 % obradivih površina. . Najveći dio ratarskih povr,_šina,tj. 59 % pokrivaju travnjaci i krmna bilje. Zitarice samo 22 %.

Voćnjaka ima 10.000 ha, povrtnjaka 30.000 ha i cvjećarskih nasada 1.000 ha. Broj goveda od 3,2 milijuna grla je ogroman. Zbog mliječnih kvota EU broj mliječnih krava se smanjio na 637.000 grla.

Belgija svih prehrambenih artikala ima dovoljno, osim voća i žitarica. Ipak, zarade poljoprivrednika ~u niže od radnika u drugim sektorima, troškovi mvestiranja su visoki, cijene proizvoda niske a primjena tekućih gnojiva izaziva ekološke probleme.

Belgija i Europa Belgija se već 1949. udružila s Nizozemskom i Velikim Vojvodstvom Luksenburg· u ekonomsku zajednicu 'BENELUKS. Kada je 1951. stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik BENELUKSje ušao u članstvo s Francuskom, Italijom i Njemačkom. Dalje je 1957. nastala Europska ekonomska zajednica (EEZ) koja je 1. studenog 1993. prerasla ti današnju EUROPSKU UNIJU (EU).

31

PONAVLJANJE

JE MAJKA ZNANJA

Belgija je zemljopisno središte Europske unije i nalazi se na području najvećeg privrednog rasta te je prirodno da je njen glavni grad Brussel (Bruxselles) postao političko i administrativno središte Unije. Ima 935.175 stanovnika. Europske zajedničke institucije u Brusselu su: Europski parlament sa 626 poslanika biranih na5 godina Vijeće Europske unije s 15 ministara vanjskih poslova Europsko vijeće ili komisija ključno je tijelo od 20 članova.

Osim toga, tu su još: Računarski dvor, Odbor za ekonomska i socijalna pitanja i Odbor za religije.

Ima 150 poslanstava stranih država s oko 2.500 diplomata, a među njima je i «Misija Republike Hrvatske pri europskim zajednicama».

Osim navedenih povezanosti Belgija još ima s Luksenburgom posebnu ekonomsku uniju u cilju

unapređenja međunarodne trgovine.

Belgija je prometno vrlo razvijena. Mreža cesta iznosi 144.914 km, željezničkih pruga ima 3.436 km. Tu je velika koncentracija pomorskih luka na čelu s Ostende. Odličan zračni prijevozni sustav iz Brussela povezuje Belgiju s Londonom, Parizom, Berlinom, Kopenhagenom, Moskvom, Baselom i Milanom. Telekomunikacijski sistem je potpuno automatiziran pa postoji uzrečica: «U Belgiji je svemu i svakome sve lako dostupno». To se odrazuje i u turizmu koji godišnje ostvaruje oko 13,200.000 noćenja.

Kraljevina Belgija je priznala samostalnu Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. i otvorila svoje Veleposlanstvo 1993. godine u Zagrebu, Pantovčak 125 b1. Ono nam je velikodušno_ darivala razne vrijedne publikacije što smo koristili kod sastavljanja ovoga članka, pa se najljepše zahvaljujemo.

IZ POVIJESTI

'l! fto,Ji,, ,,;~ A r,· , , , ,._,,_,

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

Korovi se pojavljuju na svakoj poljoprivrednoj površini i potrebno je sistematično ih uništavati. Da bismo se bolje mogli boriti protiv korova, dobro je poznavati njihov rast i razvoj, pa pogledajmo što o korovima piše u "Džepnom poljoprivrednom kalendaru" dr. Mandekića iz 1935. godine.

O 'l(o<J{O'VI:M}l 6. ,Z,ak.sJrov(jeni se usjev teže suši. mfatnju. 'l(orovik..!Jd nas čine vrlo vefik,uštetu k,sJja iznaša 7. 'l(orovu.sporu.je 9oaišnjemno90i mno90miftjuna.JI ipak,taj k,orov 8. Oteščava čišćenje. se mafo čisti i nafazimo R.9-k..9 su 9a pune oranice, 9. Vmanjuje cijenu priroda,jer tr9ovac odnosno livadei pašnjaci. mlinarta/zyurobufušepfaća.

10. 'l(orovoteščava i o6rađi:vanje zemlje.

•š<JtETJf. oo 'J(o<J{O'v'Jf. 'l(orov umanjuje znatno prirod i po9oršava ŠJ1{,P,XJE'l(o<J{O'V)f. eyafitetu priroda,jer: 'l(orovse širi ili: 1. 'l(orovoduzimljeusjevu mjestopa je zak..!Jrov(jenia) sam od sebesvojimprirodnimnačinom. usjev rjeat, maR,g,r cfaje usjev 6io i početk..!Jm 9ust. 6) mu pomažečovje~jer ga samsije i umnožava.

'Tak,avusjevcfajei sfabijiprirotf.

2. 'l(orovoduzimljet[u vfaeu; k,sJju6i inače rfotični V:NI.š<rJf. 'Vfl!NJP.'1(01{,0v'Jf. usjev upotrijebio. 'l(orovse može uništiti: 3. Isto tak..9k..!Jrov oduzimfje usjevu i svijetfu i 1. CJuz,zumnimobrađivanjem zemlje, du6okf.m taR,g,vusjev Ca~epole9ne. oranjem, zaprašivanjem strni, okJi,panjem, 4. :Na zak..9rov(jenom usjevu nafazi se mnogo više pfev(jenjemittf. ' bolest~jer mno9ik,sJrovi po9odujuširenjubolesti.

2. Vpotre6omčistog sjemena.

5. 'l(orov oteščava žetvu, jer mnogi k..!Jrovisu 3. Vništavanjemraznim k,emijskjm preparatima. pre9usti a mnogisu PJ)etsna6tijeveni6ocfijiR.9,ma pa ozfjeifuju žetaoce.

32

Mljekarski list 6/2002.

ŠTOVANJE

o

SV. ANTUNA

Najveću povijesnu vrijednost ima Gospina ;! kapela jer je dio stare crkve iz 11. stoljeća u !! kojoj je Svetac služio sv. Misu, propovijedao i !fi. ispovijedao. Oltar je gotski u živim bojama. ..g Veliko, zapravo međunarodno značenje ~ ima devet kapela u polukrugu a posvećene su ~ razriim narodnostima, gdje su, među ostalima, oci i naši hrvatski grbovi.

W :S. Najblještavija je Kapela- riznica u kojoj su ~ pohranjene _svete moći u najdragocjenijim o. relikvijarirna. U jednom moćniku, djelo zlatara -5· Julija iz Firence, pohranjen je neraspadnuti ::, jezik sv. Antuna, a u jednom drugom njegova qq donja vilica.

Svetište i njegov glavni oltar najljepše su djelo u bazilici koja je stvorio slavni kipar Donatello (od 1386.-1466.). U sredini se uzdiže brončani križ, a lik Spasiteljev izražava neizrecivu bol i ljubav. Ostali brončani kipovi predočuju također čudesa sv. Antuna, simbole Evanđelista i dr. Tu je i golemi brončani svijećnjak iz 1515. kojega smatraju najljepšim na svijetu. Iza oltara je veliki kor za zajedničke molitve redovnika. Eto, što su sve ljudi, obdareni talentima od Boga, učinili u čast sv. Antuna nazvanog i "DOCTOR ANGELIKUS"!

Sveti Antun-kod nas Ni naš skromni kraj ne zaostaje po duhovnoj veličini u čašćenju sv. Antuna. Naime, naši Franjevci konventualci sa sv. Duha u Zagrebu proslavili su u travnju ove godine slavnu 40.-obljetnicu izlaženje svoga lista koji se danas zove ''VERITAS- Glasnik sv.

Antuna Padovanskog". Glasnik je od svog teškog početka 1962. bio preteča "Glasa koncila", a cilj mu je bio odgajati i prosvjetljivati hrvatski narod u tradicionalnoj našoj vjeri i kulturi.

Naši oci franjevci nisu samo riječima služili narodu nego i djelima, te list 1967. pokreće dobrotvornu akciju pod nazivom "Llmenka sv.

Antuna" za prikupljanje pomoći siromasima. Ta zamisao je ostvarila izgradnju "Doma sv. Antuna" gdje svakodnevno besplatno objeduje gotovo 700 siromaha grada Zagreba. Neka dobri Bog po zagovoru sv. Antuna i dalje našim franjevcima obilato daje snage duha i tijela u ostvarivanju njihovih plemenitih nastojanja.

PoglednakupoleBazilikesv.Antuna

•MIUENIK BOGA I LJUDI· Mnogi čitatelji našeg "Mljekarskog lista" vjerni su poštovatelji i molitelji omiljenog sv. Antuna Padovanskog pa naše Uredništvo želi i sa svoje strane bi~_isudio~om toga štovanja i prigodom 13. lipnja.

N11e to prvi puta da dajemo svoj skromni prilog proslavi tog slavnog propovjednika iz 13. stoljeća jer smo mu i u broju 6. 2000. godine· posvetili članak opisavši njegov sveti život kao i crkve i oltare njemu posvećene diljem domovine Hrvatske. Ovog puta opisat ćemo ukratko središnje mjesto njegova čašćenja a to je BAZILIKA SVETOG ANTUNA U PADOVI, koju su posjetili i mnogi naši čitatelji, pa se nadamo da neće biti suvišno podsjetiti na veličanstvena djela graditeljstva, kiparstva i slikarstva koja uzvisuju Svečevu slavu u svim vremenima i kontinentima.

Izgradnja bazilike Rijetko su kojeg sveca crkvene vlasti tako brzo uzdigle na čast oltara kao sv. Antuna. Umro je 1231., a već 1232. proglašen je svetim. Iste su godine njegova subraća Franjevci konventualci počeli graditi baziliku veličanstveni nadgrobni spomenik Svecu. Nije čudo'. što je u to doba gradnja trajala 100 godina, a unutrašnja uređenja još i u kasnijim stoljećima.

Ime graditelja nije poznato, a uzor mu je bila katedrala sv. Marka u Veneciji koju je bazilika u Padovi nadmašila svojom masivnosti i veličanstve­ nosti. Tome je doprinijela mješavina stilova koji su ta_d~prod~~i u Italiju. Ona je u biti romanskog stila, ali Je procel1e ukrašeno vitkim gotskim stupovima i kolonadom također vitkih, pri vrhu šiljastih stupića.

Građevinu resi osam kupola, dva zvonika i dva vitka tornjića u obliku muslimanskog minareta. (Možda zbog toga neki naši Bošnjaci-muslimani slave tog katoličkog sveca!)

Bazilika je duga 118 m, široka 32,5 m, a spomenuta dva tornja visoka su 68 m.

Unutrašnjost bazilike .!~meljna je oznaka unutrašnjosti bazilike da je pod11el1enana osam kapela te svetište s glavnim oltarom.

Prva je Kapela sv. Antuna, sjajno djelo renesanse ostvarivario tijekom cijelog 16. stoljeća. Uzduž zidova raspoređena je 9 reljefa koji prikazuju život i čudesa s':. Antuna: vraćanje života mladiću, utopljenici, dJetetu, ponovno zaraštene odsječene noge itd. Usred kapele je oltar- grob sv. Antuna iz godine 1594., a sa strane su dva velika srebrna svijećnjaka na mramornom podnožju. Svaki hodočasnik pobožno obilazi oltar dodirnuvši rukom emu okomitu ploču groba upućujući Svecu svoje žarke molitve.

Ml.fekarski/i,st 6/2002.

33

O B I T E LJ I D O M

Kako postići " UMJETNO DJELOVANJE NAVRIJEME " dasebudimo s~eži i odmore §i b()

o

~

Želja da vrijeme prilagode svojim potrebama, odavno je prisutna kod poljodjelaca. Nailaskom nevremena nekoć su se E oglašavala crkvena zvona, prasak mužara pa i topova odzvanjao je selom. No, da li su crkvena zvona i pucanje ,,.; mužara samo upozoravala na dolazak nevremena ili su ljudi ,o stvarno mislili da će time spriječiti dolazak jakog vjetra, ::i ~ grmljavine pa i tuče, nije nam poznato. Jedino je sigurno da 0 su ljudi u panici, a svjesni posljedica nevremena, tražili načine ~ kako da zaštite svoju imovinu. či Šezdesetih godina 20. stoljeća započela su prva g znanstvena istraživanja raspršivanja magle, djelovanja na v ciklone pa i sprječavanja padanja tuče. Danas je u Hrvatskoj već dobro razvijen sistem organizirane obrane od tuče. U funkciji su meteorološki radari na Sljemenu, Bilogori, Tremi, Gradištu i u Osijeku. Protugradne rakete se ispaljuju točno u oblake gdje se stvaraju jezgre leda. Njihov je domet i do 8 km, a u svojim glavama nose i po 400 grama reagensa.

Cilj djelovanja je nastojanje da se promijeni yeličina kapljica, odnosno kristalića od kojih je sastavljen oblak. Zelja nam je da velik broj sitnih kapljica i kristalića prijeđe u manji broj krupnijih čestica jer samo tako mogu ispasti iz oblaka pa s pravom govorimo kako se oblak raspada. Ispadanjem iz oblaka, spomenute čestice na putu do tla ispare ili kao oborina padaju na tlo.

Vrlo efikasno uklanjanje magle provodi se na aerodromima i to na dva načina: zasijavanjem magle ledotvornim jezgrama iz generatora na tlu ili se turbogeneratorima u sloj magle ubacuje velika količina zagrijanog plina koji nastaje izgaranjem butana ili propana.

Eto, to su samo neki od načina umjetnog djelovanja na vrijeme, a jesu li njime baš svi zadovoljni, treba razmisliti. Naime, umjetnim izazivanjem padalina zadovoljni bi bili samo neki poljodjelci, dok bi usjevi ostalih poljodjelaca istovremeno trpjeli od suše. Međunarodnim konvencijama umjetno djelovanje na vrijeme u principu je zabranjena jer bi se time vrlo lako moglo dogoditi da i mnogi izvori pitke vode presuše, a tada o posljedicama bolje da i ne razmišljamo. Nešto slično je i sa srebrnim jodidom kojim se zasijavaju oblaci u kojima se stvaraju jezgr~ leda.

Naime, pokušajmo razmisliti gdje i kome u vodu, pa i na naše poljoprivredne kulture, pada spomenuti srebrni jodid iz protugradnih raketa. U javnosti se o tome bar za sada ne govori. No, valja se zamisliti nad podatkom da se prosječno u Hrvatskoj ispali oko 10 pa i 14 tisuća protugradnih raketa s 400 grama srebmog jodida u svakoj od raketa. Poljodjelcio utjecaju srebmog jodida na oranice gotovo ništa ne znaju. S druge pak strane, u posljednje smo vrijeme svjedoci sve većeg pritiska na proizvodnju takozvane ekološki zdrave hrane pa čak i pod cijenu nekorištenja umjetnih gnojiva. O ~

a:

34

Piše:dr. Ivo Belan

Napredak u istraživanju sna, postignut u zadnjih dvadesetak godina, omogućio je stručnjacima da pomognu ljudima koji već desecima godina nisu imali dobar, čvrst san, ljudima koji se ne mogu prilagoditi radu u smjenama, koji ne mogu zaspati ili koji ne mogu ostati u budnom stanju čitav dan.

S obzirom da se proces sna, spavanja, odvija u različitim ritmovima i da je izložen mnogim promjenama, on može utjecati na zdravlje na neočekivane načine.

Primjerice, neke se bolesti mogu pogoršati za vrijeme spavanja (emfizem, bronhitis, astma, neke vrste glavobolja, srčane bolesti, čir na želucu ili dvanaesniku prestanak disanja koje ugrožava život itd.).

Nesanica nije ni najmanje bezazlena stvar za pacijenta ni za liječnika, stručnjaka za san. Milijuni ljudi pate od tzv. prolazne, kratkotrajne nesanice (trajanje manje od tri tjedna) koja može biti uzrokovana stresom, smrću voljene osobe, gubitkom posla itd. Milijuni drugih su žrtve kronične nesanice dugotrajnog lošeg spavanja, uzrokovanog nekim fizičkim problemima ili su u pitanju problemi ponašanja.

Bez obzira radi li se o prolaznoj ili kroničnoj nesanici, svim takvim osobama treba predugo vremena da zaspu (uglavnom pola sata ili više), ili se bude za vrijeme sna (previše često ili prerano), ili im je san prelagan.

Mljekarski list 6/2002.

VAŠ LIJEČNIK

~~1 [51 fL~ --] •<J,____ __) U IJ __j

~_}

Jedan od najboljih kriterija za procjenu patite li od nesanice je onaj kako se osjećate za vrijeme vaših budnih sati. Ako se osjećate svježe i ne spavate preko dana, čak i kad se dosađujete, vjerojatno imate dovoljno noćnog kvalitetnog sna.

Mišljenje da svatko mora imati osam sati zatvorene oči svake noći, zabluda je. Prosječni broj sati spavanja za odrasle je doista 7 do 8 sati, međutim potrebe za snom su veoma različite i kreću se od 6 do 8 sati za 90 posto populacije. Ima ljudi kojima je dovoljno samo 5 sati spavanja, ali i onih kojima treba čak 10 sati.

Zbrka oko stvarnih potreba za snom dovela je neke ljude u jednu vrstu lažne nesanice: vi mislite da morate imati 8 sati spavanja svake noći, a vaš organizam ustvari treba samo 6 i mučite se zbog toga što vam treba dugo vremena da zaspite ili zato što se budite prerano.

Zašto toliko mnogo ljudi ne uspijeva zadovoljiti svoje potrebe za snom ili se ne osjećaju svježi i odmoreni uz svoje sadašnje spavanje?

Ovdje su navedeni neki od najvažnijih faktora koji potiču nesanicu i smjernice kako s njima postupati: Manipuliranje s mislima. Najčešći uzroci nesanice više su u vezi s našom glavom, to jest s našim mislima, nego sa slavinom koja kaplje ili s bučnim susjedima. Depresija, zabrinutost, stres, nervna napetost, psihoze, to su ona stanja koja pokreću tolike mnoge osobe da zatraže pomoć u specijaliziranim ambulantama za poremećaje sna.

U svakom slučaju, čovjek ne može sebe prisiliti na san. Pa kad je tako, stručnjaci kažu: pokušajte učiniti suprotno. Kad ne možete utonuti u san, dignite se iz kreveta i udaljite svoje misli od spavanja. Počnite nešto čitati, gledajte televiziju, pletite. I ako se konačno osjetite pospani, vratite se u krevet. Sljedećeg dana ustanite u svoje uobičajeno vrijeme, bez obzira kad ste večer prije otišli u krevet i izbjegavajte dremuckanje tijekom dana, osim ako je takvo prilijeganje preko dana dio vašeg uobičajenog režima života.

Noćni pokreti. Zaspete i uskoro se događaju čudne stvari. Vaše se noge počnu trzati svakih 30 do 50 sekundi, kroz čak jedan sat, zatim trzaji prestanu da bi kroz neko vrijeme opet počeli. To se ponavlja čitavu noć. Najgore je što se kod gotovo svakog trzaja malo probudite. Ovaj tip nesanice je posebno prisutan kod starijih ljudi i češći je kod žena. Uzrok ovih pokreta nogu je nepoznat. Takva osoba može osjetiti da ujutro nije dovoljno svježa i Mljekarski list 6/2002.

_J

V

odmorena i da je pospana tijekom dana. Postoje lijekovi koji mogu olakšati ovo stanje.

Kemijska sredstva za spavanje. Svatko zna da previše crne kave (kofeina) navečer prije spavanja može znatno otežati usnivanje. Međutim, možda ćete se iznenaditi da i neka druga kemijska sredstva mogu utjecati na san. Malo alkoholnog pića prije spavanja ne potiče san, kao što ste mislili.

Da, jedno piće može vas relaksirati, tako da lakše zaspite, ali njegovi umirujući učinci mogu trajati samo 4 do 5 sati i nakon toga ostaviti vas budnim negdje oko 4 sata ujutro. Nadalje, pušenje remeti san. Na koncu, nikotin spada među stimulanse.

1O načina kako da spavate kao beba Ovdje je 10 savjeta i preporuka za postizanje što boljeg sna: 1. Sprovodite redovnu tjelovježbu i to ujutro ili kasnije poslije podne, ali nikada neposredno prije odlaska u krevet. (S druge strane, seks u večernjim satima može ustvari poboljšati san!).

2. Spavajte dovoljno da se sljedeći dan osjećate osvježeno i odmoreno (ni više ni manje od toga), odlazite u krevet i ustajte približno u isto vrijeme svakog dana.

3. Ako preko dana malo pridrijemate, činite to uvijek u isto vrijeme ili se sasvim odviknite od te navike.

4. Ako ste osjetljivi na crnu kavu, nemojte ju piti nakon 4 sata poslije podne.

5. Poslije 7 sati navečer nemojte piti alkohol.

6. Potražite savjet liječnika prije nego se odlučite uzimati tablete za spavanje i nemojte ih uzimati duže od mjesec dana.

7. Nemojte jesti za večeru, ali isto tako nemojte ići u krevet s osjećajem gladi. Rješenje je u laganom večernjem obroku.

8. Neka vam krevet i spavaća soba budu samo za spavanje i seks! Nemojte ih upotrebljavati za gledanje televizije, čitanje, rad ili bilo što drugo.

9. Prije nego što krenete na spavanje, činite ono što vas relaksira - npr. poslušajte dobru glazbu, imajte toplu kupku, sprovodite neku određenu tehniku relaksacije, rješavajte križaljku.

10. Odredite koja vam temperatura prostorije pomaže da najbolje spavate i održavajte tu temperaturu čitavu noć. O 35

Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se:

0

1.000000 i. j, vitaminaA 1.000 mg vitaminaE 9.000mgZn 6.000mgsuhogaktivnogkvasca

ill0fu~ gd]lrGRli)~@ fuwmG 0

@k!J~~~ g~v0Gm~ v~~@fu

iJPrivlačan okus i miris vnotežen omier sfora

Ca:P2,5: 1 Mg5%

.,JUravnoteiena

kombinaciia vitamina i minerala

.,JSuhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka

Proizvodniaveterinarskihproizvoda,drvilva • ograničenom od9ovornolću Svetonedielj1ka 2, Kalinovica,IOA36RakovPot, Uprava:Ulicagrada VukovaraA9, 10000 Zagreb,Hrvatsko.Telefon:01/6160352, ralefoks:01/61 15 668, www.vmrino.

u

i