Mljekarski list 4-2002

,__--

~Iliri

Nekavaše dijete raste zdravo • neka pije Svježe mlijekoVitamin+ svaki dan! Optimalnakoličina mliječne masti (3,2%),kombinacijavitamina C i kompleksavitaminaB te folne kiseline,čine ovo mlijekonajboljimza pravilanrast i razvojdječjeg organizma.

Preporučena je količina mlijeka za organizamu razvoju od pola do jedne litre dnevno- svakimgutljajemvašemaloveličanstvo dobivaenergijuza zdravoi sretnodjetinjstvo.

Svježe mlijekoVitamin+...u službimalogveličanstva Poklanjamometarza mjerenje.Potražitega uz svježemlijekoVitamin+u DUKATrashladnojvitrini.

TRAVANJ,

2002.

ISSN 0351-9104 Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Soja kao krmna kultura __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Krmni kelj - stočna poslastica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 HRANIDBA Hranidba krava poslije telenja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8 VETERINARSlVO Metiljavost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I ručna mužnja je mehanička _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Isti je problem s prirodnim pripustom _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Pjenušavi nadam u goveda _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić

12 13 13

14

GOSPODARSlVO O stanju i razvitku proizvodnje mlijeka u gospodarstvu . _ _ _ _ _ _ _ 15 Strateška opredjeljenja u razvoju hrvatske poljoprivrede _ _ _ _ _ _ _ 20

Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak

RAZMIŠLJANJA TERENSKOGAGRONOMA Održavanje prirodnih travnjaka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22 Mlijeko raste na polju, a muze u staji __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Prosječna godišnja i laktacijska proizvodnja mlijeka kod krava Holstein - friesian pasmine _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28 Mladi bikovi simentalske pasmine iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. _ _ _ _ _ _ __ 30

Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB:3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596

OBITELJI DOM Sestra matka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31 Đurđevo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

VAŠVRT Proljetni kalendar radova _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33 HRVATSKAMITOLOGIJA Stara vjera Hrvata - Hrvatski bogovi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

Cijena: 4,50 kn Grafička priprema: "Hlad", Pluska

AGROMETEOROLOGIJA Oprezno sa zaštitom od mraza _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35

Tisak: Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

VAŠ LIJEČNIK Predskazatelj

,---·

--

----

--

------

Obavijest članovima I udruge

.

I

j Hrvatske ~ljekarske

Stovani!

ćete

Uplatnice primiti poštom, pa Vas lijepo molimo da po primitku uplatnica izvršite uplatu.

I

--

Uredništvo ------ ----

Mljekarski list 4/2002.

IJ

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35

IZIAZAK I ZAlAZAK SUNCA 10.04.

20.04.

30.04.

1

Uplatomčlanarine za 2002. godinu značajno ćete doprinijetikvalitetnomi redovitomizlaženjučasopisa i i drugih izdanja, te sveukupnom'· m/jekarske .

I radu Hrvatske 1 I udruge.

mogućeg srčanog oboljenja

!

OSIJEK5.,07

l~;t

ZAGREB 5.17

18.37 4.59

--

4.49_18.39 _ 4.33 18.51 4.42

18.51 19.04

Sredinom ožujka 90%travnjaka u Hrvatskoj još uvijek spava.

(I to je jedan od razloga zbog kojeg Hrvatska uyozi mlijeko.)

Na kultiviranom travnjaku u isto vrijeme trava dosiže visinu 35 do 40 cm. Opširnije citajte na str. 22 i 23.

/

Foto: Ladišić 1

KRMNE

KULTURE

Q

ao krmna kultura

~!11!1"11•\

Piše:Darko Uher, dipl. ing.

Soju, jednogodišnju mahunarku, proizvodimo ponajprije kao zrno za industrijsku preradu. U novije vrijeme soja se sve više uzgaja za zelenu krmu ili silažu sama ili u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom te drugim biljkama. U soji je visok postotak bjelančevina koje nakon ekstrakcije ulja ostaju u sačmi, a vrlo su va_žansastojak u smjesama za razne vrste i kategorije stoke. Kao zelena krma, sastojak silaže ili zrna sadrži vrlo kvalitetne bjelančevine i njihove značajne aminokiseline: lizin, triptofan, metionin, i to dvostruko više nego kukuruz. U soji ima mnogo vitamina B1, B2, C, D, E, K, a i mnogo provitamina A (karotina). Svi sastojci soje (bjelančevine, celuloza, masti i šećeri) odlično služe u ishrani, pa se kaže da su visokoprobavljivi.

Soja, kao uostalom i sve mahunarke, ostavljaju puno dušika u tlu i odličan je predusjev strnim žitaricama i svim okopavinama.

Soja odlično koristi mineralne tvari iz tla i gnojiva.

U sustavu biljne proizvodnje soju je potrebno uzgajati u plodoredu. Soja se ne smije uzgajati nakon suncokreta i uljane repice (zbog sličnih bolesti), te nakon kukuruza, ako su korištene visoke doze triazinskih pripravaka. Najbolje predkulture su strne žitarice, krumpir i druge okopavine, a soja je odlična predkultura svim kulturama izuzev suncokreta.

Osnovna obrada tla, osobito u područjima gdje je vlaga ograničavajući čimbenik u proizvodnji ove kulture, podrazumijeva jesenskozimsko oranje na 30-35 cm dubine. Dobro izvedena predsjetvena priprema tla jamči visoku kakvoću sjetve i djelotvornu primjenu herbicida. U čistim hranjivima treba ju gnojiti fosforom 90 do 100 2

kg/ha, i oko 100 kglha kalija. Budući da sama stvara dušik u simbiozi sa bakterijama Bradyrhizobium japonicum, dodaje se u osnovnoj gnojidbi 40 do 50 kg/ha. Ako je usjev slabiji a bakterizacija nije uspjela, riječ je o tlu manje plodnosti, pa treba obaviti prihranu na bazi 100-150 kg N/ha. Soju sijemo nešto prije kukuruza kao i u vrijeme sjetve kukuruza, te postrna. Smatra se da je najpovoljnije vrijeme za sjetvu kad se površinski sloj tla ugrije na 1O °C, i kada prođe opasnost od mraza. Ako se prerano sije, te ako je tlo vlažno i hladno, soja sporije raste, a može se dogoditi da sjeme i istrune.

Vrijeme sjetve ovisi o dužini vegetacije sorte. U zapadnom dijelu Hrvatske najpovoljnije vrijeme za sjetvu je u drugom i trećem desetodnevlju travnja.

Međutim, sorte kratke vegetacije, možemo sijati i u svibnju. Soju možemo sijati širokoredno, moguće je obaviti kultivaciju i na taj način nadzirati i korove.

Prije sjetve sjeme treba obvezno tretirati preparatima za inokulaciju da bi se na korijenu oblikovale kvržične bakterije koje u simbiozi sa sojom vežu dušik iz zraka i na taj način smanjuju potrebu za dodavanjem dušika u obliku mineralnih gnojiva. Po hektaru sijemo 120 do 150 kg sjemena soje. U smjesi soje i kukuruza najbolji se prirodi postižu kada su zasijane jednake količine sjemena 70 do 80 kg/ha. Smjesu treba sijati u redovima razmaknutim 30 do 40 cm ili naizmjenično red kukuruza red soje na razmaku od 25 cm. Smjese možemo sijati i u trake, nekoliko redova kukuruza i nekoliko redova soje, ali je naizmjenična sjetva bolja jer kukuruz ne guši soju. Dubina sjetve je 4-6 cm. Na težim tlima treba sijati pliće, a na lakšima

Mljekarskili,st 4/2002.

KRMNE KULTURE

dublje. U prvim rokovima sjetve, zbog mze temperature tla, bolje je sijati pliće negoli u kasnijim. Smjesa soje i kukuruza ili sirka mogu dati 60 do 70 tona zelene mase ili silažne mase po hektaru. Za zelenu krmu soja se počinje koristiti kad kukuruz počne metličati a soja uđe u fazu pune cvatnje. Za siliranje soju počinjemo koristiti kad donje mahune soje počnu žutjeti, a kukuruz kada uđe u fazu mliječno-voštane zriobe. Ovako se stvara vrijedan obrok za mliječna, ali i tovna goveda.

Načini korištenja soje u ishrani stoke Svježa sojina biljka

Stoka rado uzima soju kao zelenu krmu posebice kasno zrele i lisnate sorte. Biljka soje sadrži oko 2,9-3,9 % surovih bjelančevina u zelenoj masi, a kasnije odrveni te se povećava količina surovih vlakanaca. Kao zeleno krmivo može koristiti sve do stvaranja mahuna jer još uvijek je zadovoljavajuća probavljivost organske tvari (65-70 %). Soja u zelenom stanju dobro utječe na miris i okus mlijeka.

Silaža sojine biljke Soju možemo silirati, iako teže zbog većeg sadržaja bjelančevina. Obično se silira kad biljka dosegne polovicu do dvije trećine zrelosti zrna, odnosno kada donji listovi počnu žutjeti.

Optimalno vrijeme kosidbe soje za silažu ovisi i o sorti. Sa starošću biljke povećava se količina surove vlaknine i smanjuje probavljivost, a kako se povećava sadržaj zrna, raste količina bjelančevina i masti u biljnoj masi. Sve to otežava siliranje. Stoga zelenu masu za siliranje treba što sitnije sasjeckati, a prilikom siliranja treba dodavati sredstva za bolje siliranje, odnosno dodati melasu, kao i druga lakorazgradiva ugljikohidratna krmiva. Vrlo se dobro silira sojina biljka izmiješana s kukuruznom silažom. Zbog veće vlažnosti sojine biljke (oko 25 % suhe tvari) dobro ju je prije siliranja malo prosušiti (provenuti), tako da sadrži oko 35 % suhe tvari.

Sojino zrno u ishrani goveda Zbog visoke hranidbene vrijednosti i probavljivosti sojina zrna, soja je značajna hrana u ljudskoj prehrani. Upotrebljava se i u zamjenicama za mlijeko podmladka, tj. u regeneriranom mlijeku, te u svim vrstama krmnih smjesa. Sadržaj hranjivih tvari ovisi prvenstveno o sorti soje. Zrno soje u prosjeku sadrži:

Sojino zrno nema puno surove vlaknine (oko 6 %), a probavljivih ugljikohidrata ima oko 10-12 % šećera, i to većinom saharoze. Zrno soje sadrži malo kalcija (0,25-0,28%), više fosfora (0,7 %), natrija sadrži samo 0,04-01 %, a magnezija 0,28-0,35 %.

Nažalost, sirovo sojino zrno sadrži mnogo «antinutritivnih tvari» (enzim ureaza i tripsin inhibitor). Enzim ureaza razgrađuje ureu, ako je prisutna u krmivirr:.a, uslijed čega se u buragu stvaraju velike količine amonijaka te može doći naglo do trovanja, pa i do uginuća životinja. T ripsin inhibitor (antitripsin) je tvar koja slabi djelovanje tripsina potrebnog za razgradnju bjelančevina u tankom crijevu, zbog čega dolazi do smanjivanja probavljivosti i iskorištavanja bjelančevina iz krmiva.

Sve navedene antinutritivne tvari u soji razgrađuju se termičkom obradom (kuhanjem, parenjem ili pečenjem). Stoga se preporuča da se sojino zrno prije uporabe u stočnoj hrani prokuha, a za veće potrebe tvornice stočne hrane ili kod uzgoja većeg broja životinja da se tostira (isprži) na temperaturi od oko 110 °C. Koeficijent probavljivosti sojinog zrna je visok (naročito masti i bjelančevina u hranidbi goveda i svinja). Parenjem ili prženjem (tostiranjem) na temperaturi do 110 °C poboljšava se probavljivost sojinog zrna što se može povezati sa slabljenjm djelovanja antinutritivnih tvari. Međutim, ako se sojino zrno prži na višim temperaturama (iznad 110 °C)1 može se ponovo smanjiti hranidbena vrijednost i probavljivost jer organska tvar i bjelančevine denaturacijom gube biološka svojstva.

Stočnoj hrani treba dodavati samljevena sojino zrno. Djeluje povoljno na mliječnost krava, a zbog većeg sadržaja ulja i dobre energetske hranidbene vrijednosti dobro je i za tov junadi. No, veći postotak ulja i nezasićenih masnih kiselina može nepovoljno utjecati na kakvoću maslaca koji postaje mekan, a može poprimiti i okus po soji.

Mliječnim kravama ne treba davati više od 1 kg sojinog zrna. Iz istog razloga uz hranidbu većom količinom sojinog zrna može se pogoršati kakvoća masti i mesa tovnih životinja (naročito svinja).

Sojinesačmeipogače

Sojine sačme su ostatak nakon ekstrakcije ulja (heksanom), a sojine pogače ostaju nakon mehaničkog istiskivanja (tiještenja) ulja. U sojinim sačmama ostaje vrlo malo ulja (obično do 1 %), dok je u pogačama postotak mnogo veći (5-7 %). Sojine Surovih Suhe tvaribjelančevina vlakanamasti Pepela%NET% sačme sadrže oko 40-48 % surovih bjelančevina ovisno o kakvoći i ljuštenju zrna, dok pogače imaju % % % % oko 40 % surovih bjelančevina. Ljuštenjem sojinog 89,0 35.0-50 O 6,0 18.0-24.050 22,0-26 O zrna smanjuje se u sačmama surova vlakna od 9 %

Mlfekarski/u;t 4/2002.

3

KRMNE KULTURE

na 5 % i povećava postotak bjelančevina od 40 % na 48 %. Tehnologija prerade sojinog zrna i proizvodnja sojine sačme obuhvaćaju i toplinsku obradu, pa se u sojinoj sačmi razgrađuju sve antinutritivne tvari sojinog zrna i tako poboljšavaju biološku kakvoću bjelančevina. Sojine sačme se u govedarskoj proizvodnji ponajviše koriste za hranidbu mlade teladi i za hranidbu visoko-mliječnih krava.

Kravama se za proizvodnju mlijeka može dodavati oko 2,0 do 2,5 kg sojine sačme/dan, što može po_veća_ti količinu mlijeka, a neće nepovoljno uqec~t1 na kakvoću maslaca. Sojine pogače treba davati u manjoj količini, jer zbog većeg sadržaja ulja mogu utjecati na kakvoću maslaca.

Sojina slama Probavljivost i hranidbena vrijednost sojine slame bolja je nego probavljivost slame žitarica. U kemijskom sastavu ima više bjelančevina, masti kalcija i fosfora, a manje surovih vlakanaca. Sojin~ slama sadrži 1,0 % kalcija i oko 0,14 % fosfora.

Probavljivost organske tvari iznosi oko 55 %. Po hranidbenoj vrijednosti slična je slami graha i graška, s time da ima nešto više bjelančevina. Može se koristiti u manjim količinama kao voluminozno krrnivo u ishrani goveda.

Sojina ljuska Sojinu ljusku čine vanjski dijelovi i ostaci zrna soje. Kakvoća sojine ljuske uvelike će ovisiti o vrsti i kakvoći zrna te o ljuštenju zrna prilikom prerade.

Jačim ljuštenjem zrna skida se ljuska i dio kvalitetnih dijelova zrna te se na taj način dobiva vrlo kvalitetna sojina ljuska kao i bolja kakvoća sojine sačme. Tako dobivena sojina ljuska nije samo voluminozna, već i bjelančevinasta krmivo (sa 1518 % surovih bjelančevina) pogodno za ishranu goveda. Sojinu ljusku treba termički obraditi (tostirati) zbog smanjenja toksičnosti ureaze i drugih antinutritivnih tvari te peletirati zbog olakšanog miješanja s drugim krmivima.

Slika 1. Soja u vegetativnojfazi

4

G3~DG3C3M

STOČNA POSLASTICA Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Krmni kelj je vrlo intenzivna krmna kultura, u nas slabo zastupljena, ali je prikladna za uzgoj u svim krajevima i na svim obiteljskim gospodarstvima, jer se odlikuje gospodarskim vrlinama koje mu daju prednost pred gotovo svim krmnim kulturama.

Krmm kelj može se rabiti na više načina: košnjom ili napasivanjem za hranidbu zelenom krmom tijekom ljeta i jeseni, kad nema dosta ili kad nema druge zelene krme na travnjacima i djetelištima, obiranjem donjeg lišća u kasno ljeto i u početku jeseni, te siliranjem zajedno s kukuruzom, kukuruzovinom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama bogatim suhom tvari. Stoka radije jede miješane nego čiste kukuruzne silaže. U proizvodnji se miješanom silažom kukuruza i krmnog kelja postižu bolji rezultati nego čistom silažom kukuruza.

U kopnenom području sije se u golo tlo u ožujku i travnju kao glavni usjev, u svibnju i lipnju nakon ozirnih kultura kao naknadni usjev, te u srpnju i kolovozu kao postrni usjev; u obalnom području za zimsku hranidbu (napasivanjem ili košnjom) sije se u rujnu ili listopadu, a još se bolji učinci postižu ako se presađuje. Ovisno o potrebama gospodarstva, u kopnenom području koristi se 80 do 150 dana, a u obalnom gotovo cijele godine. · Većina sorata krmnog kelja podnosi temperature od -6°C, a neke i niže (do -10°C).

Sorta Maksimirski visoki s manjim oštećenjima podnosi, ako kraće traju, temperature i do -8°C (~ko ne traju dugo). Budući da podnosi jači mraz, u1esen se može koristiti i duže vrijeme izravno s polja. Ako se spremi u suho ili pokrije kukuruzovinom, može se koristiti dugo zimi, osobito za hranidbu ovaca i koza.

Krmni kelj je odlično krmiva za sve vrste i kategorije domaćih životinja, osim njihove mladunčadi. Krave muzare hranjene krmnim keljom povećavaju mliječnost do 30 posto, ali i masnoću mlijeka do 0,3 pa i 0,4 masne jedinice.

Mljekarski list 4/2002.

KRMNE KULTURE

Dakle, ako krave hranimo zelenom krmom bogatom bjelančevinama (Iucerna), pada mliječna masnoća, ko}a pak dodatkom 20-30 kg krmnog kelja u dnevnom obroku poraste za 0,3 do 0,4 masne jedinice.

Krmni kelj vrlo brzo raste i već se 60-70 dana nakon sjetve može koristiti na gospodarstvu. Po prirastima zelene mase nadmašuje gotovo sve međuusjeve, a sadržajem probavljivih bjelančevina sve međuusjeve, osobito nove sorte. Energija (škrobna vrijednost) postignuta stočnim keljom vrlo je visoka i nadmašuje većinu krmnog bilja.

Krmni kelj, raznih sorti i tipova, u zelenoj masi sadržava od 1,3 do 2,5 posto probavljivih sirovih bjelančevina, te od 8 do 14 posto škrobne vrijednosti. Omjer bjelančevina i škroba u masi krmnog kelja vrlo je povoljan, od 1:3,8 do 6.

Bjelančevine krmnog kelja sadržavaju gotovo sve bitne aminokiseline, a u mlađem usjevu povoljnog su omjera. Sadržaj aminokiselina u suhoj tvari krmnog kelja· na razini je soje i vrlo je visoke biološke vrijednosti (Becker 1974.), a u lišću nadmašuje gotovo sva hranjiva biljnog podrijetla.

Krmni kelj bogat je vitaminima i mineralima.

Od vitamina sadrži najviše karotina, niacina,

vitamina B i C te riboflavina. Količina i vrijednost vitamina opadaju tek koncem studenoga zbog gubljenja lišća. Od mineralnih tvari sadržava vrlo visok (a ponekad i previsok) postotak kalija, veliku količinu kalcija, dosta fosfora, a malo magnezija.

Krmni kelj ima i negativnih svojstava.

Izvlačenjem velike mase s male površine, često i vlažnog tla (u kasnu jesen), ugazi se tlo (pokvari struktura). Neke sorte poliježu ujesen kada padnu obilnije kiše, osobito ako na njih padne snijeg.

ti.tAtA Zagreb, Žitnjakb.b.,

P.J. Vinkovci, kralja Zvonimira 80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.

NAŠE Ml.fekarski list 4/2002.

SJEME!I

DTS LIVADA za košnju I lspašu DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza lspašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "t.;ubljanska žuta" Stočna repa "Brlgadier''1 "Eckendorf' Jara grahorica "Jaga" I "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

VAŠ

USPJEH! 5

KRMNE KULTURE Različito su osjetljive na bolesti (gnjiloća stabljike, alternaria i dr.).

Ako se duže hrani velikim količinama krmnog kelja, stoka je sklona slabokrvnosti, ubrzanom disanju, žutici i krvavom mokrenju. Tada nekoliko dana treba prekinuti hranidbu, a zatim je ponoviti uz smanjenu količinu (5 posto tjelesne težine) 2530 kg na dan za odraslo govedo. Ta količina neće izazvati . nikakve štetne posljedice po zdravlje životinja.

Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu uzgojena je prva domaća sorta krmnog kelja «Maksimirski visoki» (selekcionar prof. Z. Štafa).

Pripada visokom tipu rasta, tanje je stabljike, rodnost zelene mase je na razini Z. Angelitera, ali sadržava visoki postotak suhe tvari, nešto više lišća, poput Angelitera otporna je na polijeganje, ali je znatno otpornija na niske temperature.

Sorta «Maksimirski visoki» sadržava mnogo više bjelančevina i škroba u zelenoj masi, pa su i njegove vrijednosti znakovita više nego u Angelitera. Vidi se da domaća sorta «Maksimirski visoki» sadržava povišen postotak suhe tvari, škrobne vrijednosti, a osobito probavljivih bjelančevina, pa ga preporučujemo za sjetvu.

Agrotehnika proizvodnje Stočni kelj ima

vrlo dobro razvijen korijenov sustav, stoga traži duboku obradu tla (30 cm). Ako dolazi kao međuusjev u slijedu, tada treba duboko orati za predkulturu i gnojiti stajskim gnojem. Tlo za sjetvu treba biti usitnjeno i vrlo dobro poravnano da bi sijačica polagala sjeme jednako duboko, kako bi nicanje bilo jednolično a sklop potpun.

Osnovna gnojidba za stočni kelj izvodi se najčešće u pripremi tla za sjetvu u količini 80-100 kg P205, 100-160 kg/ha 1<20. U predsjetvenoj pripremi smije se dodati samo 100 kglha uree.

Tijekom vegetacije usjev treba prihranjivati dušikom 100 do 200 kg/ha, ovisno o roku sjetve (KAN ili urea), i to u proljeće kada je usjev oko 20 cm visok 40-60 kglha dušika (120 kg/ha uree ili 150200 kg KAN-a). U ljeto (kolovoz) kada padne obilnija kiša također treba prihranjivati, istom količinom, kao i početkom rujna s oko 40-50 kg dušika (100 kglha urea ili 150-175 kglha KAN-a).

Nakon prihrane treba proći oko tri tjedna do ponovnog korištenja. Prihranjivati se može i razrijeđenom gnojovkom 1:3-5 puta po rosi ili prije kiše kad je usjev visok 20-30 cm. Ako se prihranjuje veći usjev, stoka ga neće jesti (smrdi).

usjev nakon ozimih odnosno ranih jarih usjeva, te kao postrni usjev u srpnju ili početkom kolovoza (ako ima vlage). U kasnijim rokovima sjetve (u lipnju i srpnju) može se i presađivati. Kao glavni usjev sije se 1,5 -2 kglha sjemena. U kasnijim rokovima (svibanj, početak lipnja) količinu sjemena treba povećavati na 3 kglha, a krajem lipnja i u srpnju čak na 4-5 kglha. Razmak redova u sjetvi i presađivanju ovisi o mehanizaciji za skidanje, a može iznositi od 30-70 cm. U kasnijim rokovima sjetve bolji rezultati postižu se užim međurednim razmakom.

Dubina sjetve je od 1,5-3cm. Nakon sjetve tlo treba povaljati.

Njega usjeva Zaštita od korova se vrši mehanički (okopavanje) i herbicidima. T reflan se unosi u tlo odmah nakon prskanja, a prije sjetve u količini 1,51/ha na laganim tlima pa do 3 1/ha na teškim tlima. Butisan nakon sjetve, a prije nicanja 2-3 1/ha. Protiv širokolisnih korova najbolji rezultati postižu se tretiranjem tla nakon sjetve, ali prije nicanja, svim herbicidima koji se koriste za zaštitu kupusnjača. Može se tretirati i tijekom vegetacije sa svim herbicidima koji se koriste u kupusnjačama.

Zaštita od štetnika Nakon sjetve najveće štete može nam1et1 Kontaktnim pesticidima suzbijaju se svi štetnici koji grizu, dok štetnike koji sišu suzbijamo sistemičnim insekticidima.

buhač.

Korištenje Stočni kelj kao i razni križanci mogu se koristiti već 60-80 dana nakon sjetve. Sorte i križanci koji imaju nisko vegetacijski vrh ili granatu stabljiku pogodni su za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte koriste se za košnju. Ako se kosi na visinu 15-20cm neke sorte se regeneriraju. Stočni kelj vrlo dugo zadržava visoku kakvoću.

~~ ~

~~(

Sjetva Sije se u golo tlo krajem ožujka i početkom travnja kao glavni usjev, u svibnju i lipnju kao naknadni

\,

6

M(jekarskiHst 4/2002.

Za bolju kvalitetu života i kvalitetno mlijeko • sredstva

za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje

muznih

Henkel-ECOLAB ZaQrebd.o.o. Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

KRMNE KULTURE

Pogodan je za korištenje tijekom ljetnog razdoblja od sredine srpnja, gotovo čitavu jesen sve do zime, a u toplijim područjima (Mediteran) i čitave zime. Kada padnu mrazevi najvažnija je zelena krma.

Međutim, može se koristiti i u ljetnom razdoblju, kao i u jesen kada nema dovoljno ostale zelene krme, ili kada treba povećati muznost ili% masti u mlijeku. Koristi se u zelenom stanju 20-25 kg dnevno po kravi.

Može se silirati u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju puno suhe tvari. Za silažu najbolje je koristiti postrni usjev. U ljetnom razdoblju, ili početkom jeseni može se obirati lišće koje bi otpalo. Obire se samo donje starije lišće. Na taj se način u dva do tri obiranja, ovisno o sorti i vremenu sjetve, može ubrati 20-40 tiha zelene mase. Urod zelene mase od 85 t/ha (naknadni usjev) podmiruje 2800 obroka. Za hranidbu 10 krava muzara u trajanju do 100 dana u količini od 30 kg dnevno potrebna je površina od 3530 m 2 ili 980 čhv . .J Tablica 1: Produktivnost i krmna vrijednost stočnog kelja cv. Maksimirski visoki Rok sjetve Glavni usjev (III. i IV. mi.)

Naknadni usjev (V. i VI.mi.)

Postrni usjev (VII.mi.)

Surove

bjelančevine

u

Škrobna vrijednost utiha

Urod zelene mase tiha

Suha tvar u tiha

100-130

16-18

1900-2300

11-13

85-100

12-14,7

1700-2000

8-10

30-55

4-7

900-1200

3-5,6

kg/ha

HRANIDBA

HRANIDBA KRAVA POSLIJE TELEN Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Telenje i razdoblje poslije telenja vrlo je značajno za muznost krava i tijek sljedeće oplodnje i gravidnosti. Već tijekom suhostaja, od zasušenja do telenja, velike su promjene u hormonalnom, vegetativno živčanom i metaboličkom sustavu krava što značajno utječe na zdravlje krava, pa treba povećati brigu o držanju i hranidbi krava.

Gravidne krave moraju biti već prije telenja (u zasušenju) dobre tjelesne kondicije, ne suviše debele ni mršave, a krmiva i tijekom suhostaja moraju zadovoljavati sve potrebe krava i omogućavati pravilan razvoj teleta.

Posebice treba upozoriti da krave moraju dva do tri tjedna prije telenja dobivati ista krmiva s kojima će se hraniti i poslije telenja. To znači da uz osnovna krmiva moraju dobivati u krmnim obrocima do 2 kg krepkih krmiva (koncentrata) dnevno. Krepka krmiva moraju biti dobre energetske hranidbene8

vrijednosti, s kvalitetnim bjelančevinama, dobrog aminokiselinskog sastava i većom količinom vitamina A, D, E, B12i niacina.

To će omogućiti da krave lakše prođu kritično razdoblje poslije telenja, da se uvedu u novu laktaciju i da lakše usklade hranidbu i iskorištavanje krmiva s visokom mliječnosti. Na taj će način krave odmah poslije telenja već posjedovati prilagođene mikroorganizme u buragu za odgovarajuća krmiva.

Naravno, treba uvijek pripaziti da ne dođe do ranog nalijevanja vimena, a kvalitetnog sijena treba uvijek biti dovoljno i to da ga krave uzimaju po

Ml/ekarski list 4/2002.

HRANIDBA

volji. (Mljekarski list br. 5/2001. god. Hranidba).

Krave su poslije telenja umorne i nalaze se u tzv. rumino-intestinalnoj fazi s oslabljenim tonusom želuca i crijeva. T elenjem se naglo ispražnjava maternica i ostaje u trbušnoj šupljini veliki prostor u koji se šire probavni organi, burag i drugi dijelovi želuca i crijeva. Zbog toga može doći do napuhavanja želuca i crijeva, razmještanja i uklještenja sirišta, indigestija i sl.

Dolazi i do promjena u krvotoku, koji•se poslije telenja više usmjerava u vime i probavne organe, a slabi u području maternice. Sve su to nagle promjene u tijelu i životnim funkcijama krava, a praćeno je i s odgovarajućim promjenama u izlučivanju hormona i metabolizmu.

Kravama treba poslije telenja omogućiti mir, a s obzirom da su telenjem izgubile mnogo tekućine iz organizma treba im ponuditi oko 1 do 2 kg pšeničnih posija (mekinja) razmućeno u 5 do 7 litara mlake vode, dva do tri puta na dan.

Mlaki napoj od posija treba davati i sljedeća dva do tri dana i treba ga postupno uvoditi u krmne obroke potpune krmne smjese i u druga krmiva koja su krave dobivale prije telenja. Dobro je da i krmne smjese oteljenih i visoko muznih krava sadrže 5 do 10% pšeničnih posija.

Vođe za piće treba biti neprestano u dovoljnim količinama i kravama na raspolaganju.

S obzirom da krave naglo smršave poslije telenja, za oporavak moraju dobivati više kvalitetnih energetskih krmiva. Potrebe za hranom poslije telenja su vrlo velike zbog naglog pritjecanja mlijeka u vime i zbog povećanja mliječnosti.

Međutim, zbog oslabljenog rada probavnih organa, opasnosti nadimanja, začepa i kiselih indigestija, krave ne smiju odmah dobivati mnogo krmiva, a posebice onih koja nadimlju i teže su probavljiva.

Krmne obroke krava poslije telenja treba svaka tri dana postupno povećavati tako da do 21. dana dostignu krmni obrok koji sastavom i količinom odgovara muznosti oko 25 litara mlijeka/dan. (Tablica 1. i 2.)

Dvadeset prvog dana treba izvršiti kontrolu muznosti i krmne obroke potpuno prilagoditi potrebama krava, s tim da se količinom, odnosno kvalitetom krmnih obroka poveća muznost za 2 do 3 I mlijeka (avansiranje).

Krave u to vrijeme još mogu povećavati muznost pa krmne obroke treba povećavati sve dok krave «odgovaraju» s većom muznosti na dodavanje krmiva.

Mljekarski f;,st 4/2002.

Tablica1. Krmni obrocikrava poslije telenja dnevno - uz kukuruznu silažu

Siieno

do ki! ki!

6.

8 o• 3,0 30

dani p0sliie telenia 15.

12.

9.

6,0 8,0 70 90 12 O 15 O

18.

s.o

21.

50 25,0

20 O Kukuruzna silaža kg Posiie Krmna smjesa 15%..

5,0 7,0 9,0 10,0 kg 2,5 4,5 sir, bielančevina • sijeno po volji •• Dnevnu količinu krmne smjese treba podijeliti na 2 do 4 obroka, svaki oko 2 do 3 kJ\.

Sadrži: 20,4 13 9 15 6 180 12 9 134 suhe tvari ki!

Sir. bielančevina 1460 1460 1540 1845 2200 2475 I! 2675 2855 2830 2895 3095 3475 Sir. vlaknine 2 Energetske hran. g 9,35 10,8 11,65 14,15 17,15 19,5 vrijednosti H.j.

104,0 115,0 62,3 79 O 91.0 78.7 Kalciia I! 49 2 67 O 84 O 95 O Fosfora 57 3 44.9 2

-

Tablica2. Krmni obrocikrava poslije telenja dnevno - uz sjenažu I I do

dani oosliie telenia 12.

15.

9.

80 70 60 JO o 15 O 80

18.

21.

6.

50 5,0 8.0* Siteno lb 20.0 22 O Sienaža 30 kit 3,0 Posiie Ih Krmna smjesa 14%••1 2,5 7,5 10,0 4,5 5,0 6,0 sir, b1elančevina kg • sijeno po volji •• Dnevnu količinu krmne smiese treba podijeliti na 2 do 4 obroka, svaki oko 2 d o 3 k:2.

Sadrl:i: 17 7 20 5 13 7 15 5 12 6 13 5 Suhe tvari k2 1480 1510 1590 1860 2200 2630 ~bielančevina 2 2810 3150 3150 3510 3900 4270 Sir. vlaknme ll Energetske hran. g 9,35 10,55 11,15 13,05 15,50 18,75 vniednosll H.i.

80 9 83 O 94 5 108,5 135 6 61 8 Kalci1a 59 1 49 I 54 O 66 O 81 5 101,4 Fosfora I!

"

KREPKA KRMIVA POSLIJE TELENJA Krave poslije telenja moraju dobivati krmne obroke s dovoljno sijena, po mogućnosti kvalitetne djetelinsko travne smjese. Dva do tri dana poslije telenja treba postupno dodavati i povećavati osnovna krmiva koja su krave dobivale i prije telenja. Međutim, vrlo su značajna krepka krmiva (koncentrati). U to vrijeme treba što brže prevladati stanje pothranjenosti krava i sačuvati ih od metaboličkih oboljenja, a to je moguće samo krepkim krmivima.

Ako krave poslije telenja izgube više od 10% tjelesne mase, često obolijevaju od KETOZE, usporava se dozrijevanje jajne stanice (folikula) na jajnicima, krave se kasnije gone, češće se preganjaju (poremećaj spolnog ciklusa) i teže ostaju ponovo gravidne. (Mljekarski list br. 1/1999. god.).

Krmni obroci krava poslije telenja moraju stoga sadržavati više energetskih krmiva (50-60% ukupne suhe tvari) i mineralno vitaminske dodatke. To međutim 9

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb Tel.: 01/2791-057, 2791-990, fax: 01/2792-035

-

ZASTUPSTVA:StaroTopolje(Sl. Brod) tel/fax: 035/472-700 Vinkovci- Santini d.o.o.tel: 032/308-343 d.o.o.

Konjščina - Tomašić d.o.o. tel: 049/465-262 Virovitica- DžamboTrade d.o.o.tel: 033/728-800

Ekslduzlvnl

zasm.pntk: za prodaju I servis, te prodaju rezervnih dijelova:

TRA.ICTORI Belaras-:MTZ, Pronar-:MTZ POLJOMEHANIZACIJA olj kih taJIJanraktb i doma~lh proizvoda~•

NAJJEFTINUII NAJPOVOIJNUI!!!

KREDIT!!!Kamata od 4,6%godišnje na 5-6 godina LEASING!!!

Minimalno učešće, zalog traktor/stroj, bez jamaca

HRANIDBA

može uzrokovati KISELEINDIGESTIJE. Mijenja se kiselost buragova sadržaja i spušta na pH=S,0-5,5.

Dolazi do subkliničke acidoze koja se pojačava pritjecanjem masnih kiselina iz razgrađivane tjelesne masti u krv (Acidemija).

Ako stanje ACIDOZE duže potraje (više tjedana i mjeseci), može doći do otvrdnuća (keratinizacije) buragove sluznice, oboljenja jetre, sluznice maternice i reproduktivnih organa. Krave se češće preganjuju, teže ostaju gravidne, obolijevaju papci i drugi organi.

Davanje veće količine jako kisele silaže može pojačati acidozu u buragu.

Krmni obroci s dovoljno kvalitetnog sijena (najmanje 5 do 7 kg/dan) mogu spriječiti acidozu buraga. Za kraće vrijeme može poslužiti dodavanje 200 g sode bikarbone (natrijeva bikarbonata) po kravi dnevno ili 1% u suhoj tvari krmnih obroka (koncentrata).

Također se može spriječiti visoka kiselost buragova sadržaja, ako se dnevna količina krepkih krmiva (koncentrata) podijeli ovisno o količini na 3 do 4 manjih obroka, svaki najviše 2 do 3 kg, što će ujedno poboljšati i iskorištavanje krepkih krmiva.

Dodavanjem veće količine krepkih krmiva poslije telenja treba spriječiti: - nedostatak glukoze u krvi (hipoglikemiju) - pražnjenje zaliha glikogena iz jetre - razgradnju aminokiselina iz tkivnih bjelančevina - razgradnju masti iz tkiva - oslobađanje masnih kiselina i glicerola, povećanje slobodnih masnih kiselina (acidemi ju), ketonskih i acetonskih tvari u krvi (KETOZU).

(Mljekarski list br. 9/2000. god. Hranidba).

Energetska krmiva moraju biti obvezno biljnog porijekla, škrob, šećeri i slični ugljikohidrati. To je zrnje žitarica, a posebice treba spomenuti suhe repine rezance koji uz šećer sadrže dosta sirove vlaknine i djeluju dijetetski u probavnom sustavu goveda (melasirani repini rezanci).

Masti i masna krmiva ne treba upotrebljavati u krmnim obrocima visoko gravidnih i svježe oteljenih krava, jer veća količina resorbiranih masnih kiselina iz razgrađene

masti može samo pogoršati stanje acidemije i ketoze.

Nasuprot nekim osporavanjima treba reći da

se prekrupa zrnja kukuruza mora nalaziti u krepkim krmivima najmanje 40-50% od ukupne mase žitarica. Škrob bijelih žitarica gotovo 90% razgrađuje se od buragovih mikroorganizama i pretvara u masne kiseline (mliječnu, propionsku, maslačnu i octenu kiselinu).

Ml,iekarski list 4/2002.

Veća količina masnih kiselina u buragu može biti povoljna za razvoj i aktivnost buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih bjelančevina.

Međutim, slobodne masne kiseline koje se resorbiraju u buragu mogu služiti kao energija u organizmu krava tek nakon što dospiju u jetru i mišiće, gdje se moraju pretvoriti u glikogen i glukozu.

Oko 40% kukuruznog škroba sačuvano je od mikrobne razgradnje u buragu; u većoj količini dospijeva u crijevo gdje se amilolitičkim fermentima neposredno razgrađuje u glukozu i resorbira u krv.

To pojačava energetsku snagu krmiva i bolje snabdijevanja krava glukozom, što je u ovom razdoblju, poslije telenja, vrlo značajno i potrebno.

(Mljekarski list br. 3/2001. god. Hranidba).

U hranidbi krava naglašena je upotreba

poslije pšeničnih

telenja posija.

Kvalitetne pšenične posije su vrlo ukusne i sadrže veći postotak sirove vlaknine (oko 11%), što potiče normalan rad buraga i ispražnjavanje (peristaltiku) crijeva, poboljšava razvoj buragovih mikroorganizama i masnoću mlijeka. Imaju blagi laksativni učinak.

Posije sadrže više fosfora (1%) u usporedbi sa žitaricama, što povoljno utječe na metabolizam (izmjenu tvari) ugljikohidrata, masti, bjelančevina i minerala, i značajno je za krave poslije telenja. Uz to sadrže veći postotak vitamina E (10,8 mg/kg) koji ima utjecaj na reproduktivne organe, sazrijevanje folikula na jajnicima, pojavu estrusa i redovito gonjenje.

U posijama je značajan sadržaj i nekih vitamina B skupine koji pojačavaju aktivnost buragovih mikroorganizama, pomažu brži oporavak krava i bolju plodnost poslije telenja. To su vitamini B6, folna kiselina, kolin i niacin, posebice značajni zbog povoljnog utjecaja na jajnike, pojavu gonjenja, bolju plodnost, muznost i kvalitetu mlijeka.

Osim opisanih uvjeta hranidbe, krave moraju imati stalno dovoljno pitke vode, čist i udoban smještaj, treba izbjegavati suvišno uznemiravanje, provjeravati zdravlje i na vrijeme poduzimati potrebne intervencije i liječenje.

LAKTACIJA I OPLODNJA KRAVA Kritično razdoblje za krave traje obično 2 do 3

mjeseca poslije telenja. U tom razdoblju je najviša mliječnost i treba s hranidbom zadovoljavati ne samo potrebe krava u oporavku poslije telenja, nego i davati sve hranjive tvari potrebne za izlučivanje veće količine mlijeka i za pripremu nove oplodnje i gravidnosti.

11

HRANIDBA

Visoku laktaciju poslije telenja treba što duže održavati odgovarajućom hranidbom, jer to je uvjet da će krave imati visoku godišnju muznost. Fiziološki je ipak za očekivati 2 do 3 mjeseca poslije telenja postupni pad proizvodnje mlijeka, jer to omogućava brži oporavak krava i pripremu za gonjenje i novu oplodnju. U tom razdoblju krave moraju već dobivati raznolika krmiva, više osnovnih voluminoznih krmiva i manje koncentrata ( 60 : 40% suhe tvari i manje).

Normalno je za očekivati prvo gonjenje (estrus) već 50 do 80 dana poslije telenja.

Hoće li krave ostati gravidne odmah od prvog osjemenjivanja (pripusta) ovisi o mnogo čimbenika a to su: kvaliteta folikula (jajne stanice), dobro stanje sluznice porođajnog sustava, a ponajviše tehnologija držanja i hranidbe krava prije i poslije telenja. Treba isključiti i sve stresne podražaje.

Plodnost i redovito telenje uvjet je za visoku mliječnost krava. Na koncepciju i plodnost krava mogu nepovoljno utjecati krmni obroci koji nisu uravnoteženi s hranidbenim sastojcima, ako sadrže veću količinu nebjelančevinastog dušika i amonijevih spojeva, alkaloida, glikozida, pesticida, teških metala i drugih toksičnih tvari, kisele silaže s mnogo octene i maslačne kiseline, loša, pokvarena i pljesniva krmiva. Sve to uzrokuje bolesne promjene na sluznicama genitalnih organa, ciste i poremetnje u funkciji jajnika, slabiji postotak oplodnje, rano uginuće ploda (embrija) i mnoge druge hormonalne i organske poremetnje. (Mljekarski list br. 8/2001. god. Hranidba).

U tom smislu treba nastojati da se postigne idealan razmak između telenja 380 do400 dana.

VETERINARSTVO

Metiljavost je jedna od najčešćih bolesti preživača. Javlja se u cijeloj Hrvatskoj i nanosi velike gubitke zbog smanjene opće otpornosti organizma i proizvodnosti životinja, troškova liječenja i uginuća.

Od metiljavosti oboljevaju goveda, ovce i koze, a mogu još oboljeti bivol, svinja, konj, magarac, divlji preživači, a rijeđe

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med. pojedu preživači zajedno s travom (sijenom). Mladi metilji buše stijenku crijeva, ulaze u trbušnu šupljinu i nakon 4-6 dana buše jetru, nasele se u žučovod gdje se razvijaju do odraslog stadija. Metilj u ovci npr. može živjeti čak do 11 godina.

Važno je napomenuti, da začahureni metilj na sijenu ostaje duže vrijeme sposoban za invaziju.

čovjek.

ZNAKOVI BOLESTI. Metilj šteti organizmu UZROČNIK BOLESTI. Metiljavost uzrokuje više vrsta parazita iz roda metilja. Kod goveda je najčešći uzročnik bolesti veliki metilj Fasciola hepatica, kod ovaca i koza najčešći je uzročnik mali ili kopljasti metilj Dicroecelium dendriticum dok bolest rjeđe uzrokuje ruminalni metilj iz roda Paraphistomum.

RAZVOJ PARAZITA. U suzbijanju metiljavosti vrlo važno je poznavati način na koji se razvija parazit. Spolno zreli metilj dnevno može izlučiti 10 000 - 20 000 jajašaca. Ako se jajašce nađe u vodi, iz njega se razvija ličinka za čiji je daljnji razvoj potreban barski pužić. Nakon daljnje preobrazbe ličinka (cerkarija) napušta pužića, prilijepi se na travu i začahuri. Tako začahurenog mladog metilja 12

životinje na tri načina: mehanički oštećuje pojedine organe (crijeva, potrbušnica, jetra), zatim otrovima i stvaranjem uvjeta za sekundarne infekcije.

Znakovi bolesti ovise o broju parazita koji se nalaze u životinji. Smatra se da u ovci 50 parazita izaziva znakove bolesti. Ako je broj parazita u životinji veći, znakovi bolesti bit će izraženiji.

Bolest može biti kratkog (akutnog) i dugog (kroničnog) tijeka.

Brzi tijek bolesti je češći kod ovaca i koza pri čemu dolazi do zaostajanja za stadom, javlja se slabiji apetit i preživanje, otpadanje vune, trbuh je povećan i bolan. U ovom obliku bolesti često može doći od uginuća.

Ako se bolest duže razvija (kronični tijek) njeni znakovi su iscrpljenost (kaheksija) i slabokrvnost M{jekarski l~t 4/2002.

VETERINARSTVO

(anemija)

jer se odrasli metilji hrane krvlju Vuna je suha i lako otpada, životinje slabije jedu - može se javiti i proljev.

Gravidne životinje mogu pobaciti u akutnom i kroničnom obliku bolesti. domaćina.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest u akutnom obliku prepoznajemo prema simptomima (znakovima), dok u kroničnom tijeku na bolest možemo sumnjati zbog slabokrvnosti životinja (blijede ili blago žute sluznice), a potvrđujemo je nalazom jajašaca u balegi (koprološka pretraga).

Bolest se također može utvrditi kod klanja jer je jetra karakteristično promijenjena, a odrasli metilji su u žučovodima i žučnom mjehuru.

LIJEČENJE. Danas se na tržištu nalazi čitav niz antiparazitika koji uspješno uništavaju metilje u organizmu životinja. Takvi preparati najčešće, osim na metilje, djeluju i na druge vrste parazita (npr. trakavice i plućne vlasce). Kod goveda se koriste bolusi, lijek protiv metiljavosti, koji se ubacuju u predželudac goveda. Važno je napomenuti da prije upotrebe antiparazitika obvezno moramo pročitati uputstva kako bi ga znali pravilno primijeniti (karenca).

PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna mjera u suzbijanju metiljavosti je tretiranje životinja lJjekovima koji djeluju na metilje (antiparazitici).

Zivotinje je potrebno tretirati u proljeće dva tjedna prije izlaska na pašu i u jesen prije stavljanja u staje.

Kako je već napomenuto, nc!jvažniju ulogu u razvoju parazita ima barski pužić koji se javlja u naplavnim područjima, stoga je jedna od najvažnijih mjera u suzbijanju metiljavosti uređenje pašnjaka odnosno melioracija u područjima gdje se ta mjera može provesti.

Nažalost, još uvijek se velik broj životinja, posebno ovaca i koza, napasuje na neuređenim pašnjacima, pa su zbog toga stalno izložene invaziji parazita.

Potrebno je izbjegavati napajanje stoke u barama i lokvama (barski pužići), jer se na taj način životinje najlakše invadiraju metiljima.

Ne smije se zaboraviti, da se metilji s livade mogu preko sijena «donijeti» u staju jer začahureni metilj može dugo vrijeme preživjeti u osušenom sijenu.

Iz svega navedenog proizlazi potreba za melioracijom i uređenjem livada i pašnjaka jer se na taj način velikim dijelom, osim što se dobiva kvalitetnija krma, smanjuje mogućnost rasta i razvoja metilja i ostalih parazita, a time štitimo zdravlje stada.

Mljekarski list 4/2002,

I RUČNA MUŽNJA JE MEHANIČKA Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

U broJnim člancima o problematici vezanoj uz mužnju pogrešno i nepotrebno se koristi pojam mehanička mužnja umjesto strojna mužnja. Pojam mehanički, kada se govori o mužnji, pogrešan je jer se i ručna mužnja bazira na mehaničkim principima. Kravu, ovcu ili kozu ne možemo pomusti niti kemijski niti fizikalno nego samo mehanički i to upotrebom stroja (muzilice) ili ruku. Sisanje se također bazira na mehaničkim pnncipima. Proizvođači mlijeka koriste pojam stroj ili muzilica a nikad ne kažu da muzu uz pomoć mehanike. Ako se govori o stroju za mehaničku mužnju možemo se pitati kako izgleda i radi stroj za nemehaničku mužnju.

Osim što se nepravilno (nepotrebno) koristi prilikom opisivanja strojne mužnje, možemo slobodno naglasiti da riječ mehanički, pored svega navedenog, grubo zvuči jer se muze životinja a ne robot.

ISTI JE PROBLEM S PRIRODNIM PRIPUSTOM Uz pojam mehanička mužnja, često se pogrešno koristi 1 pojam prirodni pripust.

Moramo naglasiti, da je svaki pripust prirodan.

Pripust znači da je mužjak pušten da skoči na ženku, odnosno ženka je puštena kako bi na nju skočio mužjak da bi je osjemenio. Umjetno osjemenjivanje NIJE UMJETNI PRIPUST JER KRAVU NISMO PRIPUSTILI VETERINARU NITI JE ON SKOČIO NA KRAVU (! ! !) nego je krava osjemenjena na umjetan način. Iz svega navedenog proizlazi, kada se govori o «prirodnom» pripustu, da je riječ prirodan potpuno suvišna, jer neprirodan ili umjetni pripust jednostavno NE POSTOJE!!!

Iz svega navedenog proizlazi potreba za pisanjem stručnog leksikona u kojem bi bili opisani svi ili barem većina pojmova koji se koriste u poljoprivrednoj znanosti.

13

VETERINARSTVO

PJBNIJŠIIYI NAD/1!4 IJGOYBDII Piše:KrešimirSalajpal,dr. vet. med.

Pjenušavi nadam buraga bolest je goveda koja se često javlja u rano proljeće neposredno nakon izgona na obilnu, mladu pašu ili pak u ljetnim mjesecima nakon ishrane uparenom krmom (lucema). Uslijed nagle razgradnje hrane i oslobađanja velikih količina plinova koji se ne mogu izdvojiti iz pjenušave i viskozne mase buraga, burag i kapura se naglo i prekomjerno prošire, pritišću dišne organe i velike krvne žile uzrokujući smetnje u disanju i krvotoku.

Dolazi, dakle, do znatnog poremećaja zdravstvenog stanja koje nerijetko završava smrću životinje.

industrije vrenja i šećera (kom, trop, sladne klice).

Pojavi bolesti pogoduje i hranidba vlažnim, promrzlim ili uparenim krmivima. Zatim napajanje životinja neposredno prije izgona na pašu kao i napasivanje na rosnoj paši. Također je uočena i individualna sklonost pojedinih grla prema nadmu.

Znakovi bolesti Prvi znakovi nadma mogu se uočiti već 1 do 2 sata nakon obilne hranidbe zelenim krmivima. U Uzroci bolesti početku se bolest očituje učestalim pokušajem Pjenušavi nadam posljedica je hranidbe podrigivanja, povećanjem trbuha, izbočenjem goveda krmivima kaj a sadrže puno lako probavljivih ugljikohidrata (šećera), bjelančevina, gladne 1ame, učestalim lijeganjem i ustajanjem te pektina, saponina i ostalih tvari iz kojih u buragu pogledavanjem prema trbuhu. Goveda žvaču i nastaje sluz, a istovremeno su siromašna sirovim gutaju praznim ustima. Vrlo brzo uslijed obilnog stvaranja pjene dolazi do blokiranja mehanizma vlakmma.

To su u prvom redu mlade zelene žitarice i podrigivanja, potpunog prestanka oslobađanja leguminoze (lucerna, djetelina, grahorica i dr.) koje plinova iz predželudaca, prestaju kontrakcije sadrže puno pektina (strukturalni ugl11kohidrat). buraga, a uslijed pritiska na ošit i krvne žile dolazi Osim pektina sadrže i enzim rasta biljaka « pektin do otežanog i plitkog disanja, potom znakova metil-esterazu» (PME). PME pretvara pektin u gušenja, nesvjestice i na kraju do smrti životinje uslijed ugušenja. pektinsku kiselinu i C0 2 • Nastala pektinska kiselina se veže s vodom u stabilni gel koji zarobljava C0 2 u obliku mjehurića, pa nastaje Dijagnoza bolesti Podaci o hranidi životinja, brz razvoj i buran stabilna pjena. Održavanju stabilnosti pjene tok bolesti te· pjenušav i viskozan sadržaj buraga pridonose i sa poni ni te u vodi topljive dobiven sondiranjem upućuju na pojavu ove bjelančevine. PME naJaktivnija je tijekom brzog rasta biljaka, a što se biljka više bliži zrelom bolesti. stadiju njena aktivnost opada. Najviše je sadrži lišće leguminoza i zelenih žitarica.

Liječenje Pjenušavi nadam mogu }lzrokovati i druga Zbog naglog razvoja nadma i opasnosti od zelena krmiva (repica, repina lišće, mladi zeleni zatajenja srca i krvotoka te ugušenja,· potrebno je kukuruz, kupus), rjeđe gomoljače (krumpir, odmah pozvati veterinara i poduzeti odgovarajuće šećerna repa), proklijalo zrnjevlje žitarica te otpaci liječenje.

14

Mljekarski list 4/2002.

GOSPODARSTVO

Nadam se u pravilu liječi davanjem sredstava koja smanjuju površinsku napetost i viskozitet buragovog sadržaja tj. dovode do razaranja sitnih mjehurića plina i formiranja jednog većeg balona plina iznad sadržaja buraga (Tympanol, Atympan, Sicavet i dr.). Ovako formirani plin možemo ispustiti sondom ili će ga u lakšim slučajevima životinja sama izbaciti.

Da bi se navedeni lijekovi u buragu što je moguće više raspršili, potrebno ih je dati u što većoj količini vode (npr. 100 mi tympanola u 1 do 2 litre vode), a po potrebi ih i ponavljati.

Iznimno, uslijed naglog nastanka i nemogućnosti liječenja navedenim lijekovima, potrebno je kirurškim zahvatom (laparoruminotomija) odstraniti najmanje 1/3 buragova sadržaja.

Preventiva Osnova preventive pjenušavog nadma je pravilna hranidba. U prvom redu treba voditi računa da se životinjama osigura dovoljno sirove vlaknine u obroku, što znači da se prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom ili prije izgona na pašu životinjama mora ponuditi osrednji obrok sijena. Također treba izbjegavati nagle promjene hrane (postupno uvođenje novog krmiva kroz 10 do 14 dana), i preobilno napajanje prije i nakon izgona na pašu.

U početku pašne sezone životinje treba napasivati kraće, a potom napasivanje produljivati postupno. Nakon 1 do 2 sata napasivanja na leguminozama (nakon prestanka rose) ostatak dana se krave mogu papasivati na travi bez opasnosti od pojave nadma. Dobro bi bilo životinjama na paši osigurati slobodan pristup do sijena ili travne silaže (s nešto većim sadržajem suhe tvari). Povećanje udjela travne komponente u DTS dovodi do smanjenja učestalosti pojave ove bolesti.

Pljesniva, uparena, gnjila, smrznuta mokra i pokvarena hrana ne smije se davati životinjama.

Davanje ljekovitih sredstava za sprječavanje pojave pjenušavog nadma (emulgirana biljna i životinjska ulja i masti, antibiotici) moguće je primijeniti u hrani ili u vodi za piće, prije i za vrijeme ispaše. O L_ ________________

Mljekarski li.st 4/2002.

___,

OSTANJU IRAZVITK

PROIZVODNJB MLIJEK UOOSPODARS1V Piše:doc. dr. se. Zoran Grgić Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj posljednjih je godina u padu, unatoč značajnim ulaganjima u obnovu stočnog fonda i poticanjem otkupa značajnim povećanjem proizvođačko-prodajne

cijene (osnovna cijena+državna premija). Mlijeko je strateški važan proizvod svake zemlje, pa je shvatljiva stalno traženje rješenja za nedostatak od 25-30% mlijeka za domaću preradu i potrošnju.

S druge strane, otkup mlijeka predstavlja z~ačajan izvor dohotka obiteljskih gospodarstava. Neovisno o proizvodnji mlijeka po grlu i mož~bitni1:3:1ukupn~m gubitcima, važno je da proizvodnja mh1eka našim gospodarstvima osigurava prihod s redovitim mjesečnim isplatama. U uvjetima stalnog kašnjenja ili_ iz~stanka isplata poljoprivrednicima za neke druge pol1opnvredne proizvode, proizvodnja i prodaja mlijeka vrlo je atraktivna za gospodarstva različite veličine osnovnog stada. Općenito uzevši, gospodarstva s više od 10-ak muznih grla i prodajom preko 3,5 tisuća litara mlijeka po grlu simentalske pasmine imaju relativno dobre uv1ete za poslovanje i egzistenciju prosječnog obiteljskog gospodarstva u nas. Dvočlane obitelji, domaćinstva sa starijim članovima i malim zemljišnim posjedom s 3-5 muznih grla, imaju osnovne uvjete za egzistenciju od prihoda iz proizvodnje mlijeka i prodaje teladi. Jasno, nemaju uvjete za razvitak bez značajnijih ulag~nja __u povećanje proizvodnje, ali ako ne računamo amortizac11u i trošak vlastitog rada, nakon oduzimanja izdataka (plaćeni materijal i usluge) preostaje im određeni dohodak. U strateški važnim područjima nije rijetkost pronaći gospodarstva s manje od 3 muzna grla i prodajom oko 2 tisuće litara mlijeka, koja s prodajnom cijenom od preko 3 kune po litri, ostvaruju prihode dostatne za ostanak na selu i "u poljoprivredi".

S tim odnosima cijena, te ostalim mjerama agrarne politike u području govedarstva i proizvodnje mlijeka nema dovoljno razloga za značajniju promjenu strukture proizvođača i povećanje proizvodnje. Samo pojedinačni slučajevi suvremenih farmi zadovoljavajućeg kapaciteta (u to nikako ne bih ubrojio megalomanski projekt "najveće europske farme") i neki pozitivni primjeri povećanja broja

15

GOSPODARSTVO

Tablica 1: Kretanje broja goveda i krava, te proizv~je Bro 1a -Goveda -Krave

mlijeka i prirasta 1988.-2000.g.

Jedinica

1988.

1990.

1991.

1995.

1999.

2000.

·tisuća

882 528

823

830 492

:519

503

347

438 2%

427 287

76 765.000

65 588.000

66 621.606

62 587.634

tisuća

tisuća tona 117 131 - Prirast oveda - Mli.eko tisuća litara 1.002.000 907.000 Izvor: Prilog Mljekarskog lista 12/2001. (Bosnić, Grgić)

Tablica 2: Pregled broja grla, proizvodnje i otkupa mlijeka od 1990. do 2000. godine Godina

Krave i steone junice grla 412.000 334.713

Muzene krave grla 4o0.000 308.336 283.450 279.486 270.348 268.284 254.702

1990.

1995.

1996.

310.877 304.116 1997.

1998.

299.942 1999.

287.000 280.000 2000.

Izvor: Prilog Mljekarskog lista 12/2001. (Bosnić, Grgić) grla po proizvođaču ukazuju na stvarne mogućnosti proizvodnje mlijeka u nas.

U posljednjih 10-ak godina broj goveda i muznih krava u nas se gotovo prepolovio.

Tehnološke mjere unaprjeđenja uzgoja goveda donekle su, povećanjem prirasta goveđeg mesa i povećanjem proizvodnje mlijeka po grlu, ublažile smanjivanje broja grla. Za razliku od smanjenja broja životinja ?a 40-50% proizvodnja mesa i mlijeka smanjena je za 25-30%. (Tablica 1) Stabiliziranje otkupne cijene (vezanjem uz devizni tečaj jedne godine, a u uvjetima smanjene inflacije), te uvođenje državne premije na dvije razine (strateška i ostala područja), kao i uvođenje redovite tvorničke premije zbog kroničnog nedostatka domaćeg mlijeka u preradi djelovale su na značajno povećanje otkupa domaće proizvodnje (s oko 48% na gotovo 65%) posljednjih 5-6 godina.

Tako gledano, zabilježen je porast prerade domaćeg mlijeka za oko 130 milijuna litara. (Tablica2) Domaće potrebe prerade i potrošnje su mnogo veće i u današnjim uvjetima, a pretpostavljeno povećanje potrošnje .u budućem srednjoročnom razdoblju tražit će značajno veću domaću proizvodnju. S obzirom na ekonomski neodrživu ovako visoku proizvođačka-prodajnu cijenu u odnosu na međunarodno okruženje, teško je pretpostaviti povećanje otkupa na temelju otkupnih cijena. Već više puta istaknuto razdoblje

16

Otkup

Udio otkupa u

U tisućama litara 342.273 859.000 512.000 249.695 576.000 I 274.707 315.507 603.000 615.000 377.507 602.000 369.674 587.634 380.037

proizvedenom % 39,85 48,77 47,69 52,32 61,38 61,41 64,67

· Proizvodnja

"debelih krava" moglo bi se promijeniti već sljedeće godine, a prikazana struktura uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka ne može osigurati brži razvitak i konkurentnost prema međunarodnom tržištu.

(Grafikon 1) Tek 5% uzgajivača posjeduje više od 10 grla u osnovnom stadu (krave i steone junice), a 61% posjeduje od 1 do 3 krave.

61 tisuća proizvođača su kooperanti prerađivačima i korisnici poticaja u proizvodnji mlijeka.

Od toga samo 1,8% ili njih oko 1.100 predaje u otkup više od 30 tisuća litara godišnje, a čak 85% (oko 52.120) proizvođača prodaje mljekarama godišnje manje od 10 tisuća litara.

U strukturi predanog mlijeka za preradu proizvođači sa više od 30 tisuća litara mlijeka godišnje sudjeluju sa 17%, a proizvođači do 10 tisuća litara sudjeluju sa samo 51%. (Grafikon2) U našoj stručnoj javnosti se često, kao primjer za usporedbu, uzima susjedna država Slovenija.

Jasno, gospodarski uvjeti nisu isti, posebice zbog ratnih šteta i razaranja. No, neke zabilješke s posjete uredničkog tima Mljekarske udruge Institutu za mljekarstvo u Sloveniji u ožujku 2001. godine vrlo razvidna ukazuju na pozitivne modele u približavanju tranzicijskih zemalja među­ narodnim trgovačkim tijekovima i naše propuste posljednjih 5-6 godina.

Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća

Mljekarski li,st 4/2002.

GOSPODARSTVO

Slovenija se našla u gospodarski sličnom položaju kao i naša domovina. Strateško određenje, nalmn postizanja neovisnosti našeg susjeda, bilo- je prilagođavanje normama razvijenih zemalja i pristupanje zajedničkim trgovinskim organizacijama kao što su WTO i EU. Kada ie tržište EU doslovno zasulo Sloveniju vlastitim poljoprivrednim proizvodima, posebice širokim asortimanom mlfekarskih proizvoda, ooši susjedi su trebali što prije svoju visinu i kvalitetu proizvodnje kao i učinkovitost proizvođača uskladiti s normama razvijenih.

Na početku 90-ih godina u Siovemrrj;ebilo.oko 60 tisuća proizvođača mlijeka· s preko 158 tisuća grla (krave, junice} u osnovnom stadu, te ukupnim otkupom od oko 360 milijuna litara mfi.felca godišnje. Prosječna godišnja proizvodnia po grlu bila ie oko 2.800 litara mlijeka, a. prosječna vcličina osnovnog stada bila je manje od 3 grla po proizvođaču. Danas je u sustavu proizvodnje mlijeka oko 120 tisuća krava koje su u posjedu oko 15 tisuća proizvođača. Prosječna muznost je oko 3.500 litara mlijeka godišnje, a prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po proizvođaču je oko 30 tisuća litara. Proizvođači s 20-40 muznih grla u osnovnom stadu imaju prosječnu proizvodnju 6--8tisuća litara po grlu. Napredak u povećanju prosječnog stada (s manje od 3 na oko 7), te prosječnoj muznosti rezultat su sustavnog državnog potpomaganja i učinkovitog rada službi stručne potpore.

Sa šireg društvenog stajališta problem razvitka proizvodnje mlijeka predstavljaju rubna, seoska područja koja su otpala od otkupa, pa država mora pronaći druge načine potpomaganja, odnosno upošljavanja ovoga stanovništva (oko 45 tisuća nekadašnjih proizvođača mlijeka). Isto tako, problem razvitka poljoprivrede u ovom marginalnom dijelu predstavlja zapuštanje poljoprivrednih površina (oko 300 tisuća ha). To je dobrim dijelom posljedica napuštanja proizvodnje mlijeka u malim i neekonomičnim proizvodnim sustavima gospodarstvima koja se nalaze u području neobuhvaćenom otkupom. Za usporedbu s našim primjerom značajna je uloga i mjesto nekadašnjeg društvenog sektora. Naime, nekoliko velikih farmi s 220-250 muznih krava predstavljaju glavne centre za širenje uzgojnog materijala.

Kao mjere unaprjeđenja proizvodnje mlijeka u Sloveniji struka traži centralno vođenje službi stručne potpore (kao savjetodavna, veterinarska i selekcijska služba), razvitak proizvodnje mlijeka prema točno utvrđenim rješenjima, školovanje i stalna kontrola proizvođača i prerađivača radi unaprjeđenja i održavanja kakvoće mlijeka. Isto

Mljekarski li<;t4/2002.

GrafikOill 1: Veličina osnovnog stadapo uzgajivaču u 2000. godine

W~T51bova

,-

4%

1:6 i više krova 1%

1-3 krava 61%

Izvor. Isti kao u tablici

I

Grafikon 2: Struktura proizvođača mlijeka u otkupu 2000. godine (ukupno 61.000) od 30.000do 711.000 1,5%

više od "10.(Xl) D,3%

do 10.000

85,4%

Izvor: Isti kao u tablici 1 Grafikon 3: Struktura proizvođača po količini mlijeka u otkupu 2000. godine više od 70.000 7%

1()%

od 10.000 do 30.000

do W.000 51%

32%

Izvor: Isti kao u tablici 1

17

GOSPODARSTVO

tako, traži se uravnoteženost pasminskog sastava.

Naime, u proizvodnji mlijeka je dokazano i vrlo opravdano korištenje holštajnske pasmine. Kao i u nas, nedovoljno je iskorišten tehnički potencijal grla simentalske pasmine, a postoji zahtjev za ravnotežom ukupne proizvodnje mesa i mlijeka.

Zbog toga se nastoji genetički popraviti potencijal simentalca da bi se dodatno poboljšala mliječnost bez smanjenja njegovih mesnih svojstava. U nekim primjerima već je postignuta mliječnost ove pasmine od 6-8 tisuća litara godišnje sa zadržavanjem dobrih tovnih obilježja teladi.

Jedan od najvažnijih činitelja unaprjeđenja i regulacije proizvodnje mlijeka u Sloveniji je Pravilnik o kvaliteti mlijeka usklađen s propisima EU. Kako je kakvoća mlijeka od proizvođača povezana s financijskim naknadama, vrlo brzo je postignuta velika učinkovitost djelovanja stručnih službi u području kakvoće hranidbe i higijeni mužnje. Ovi su činitelji predstavljali najveći problem razvitka mljekarstva u prijašnjem sustavu.

U proteklih 10-ak godina kakvoća proizvodnje značajno je unaprijeđena. Količina mliječne masti povećana je s prosječno 3,7 na oko 4,1 % (odstupanja su od 3,8 do 4,2%), a proteini su povećani sa 3, 15 na 3,36. Oko 85% proizvođača udovoljava kriterijima sa stajališta somatskih stanica, no još je potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju proizvodnje u preostalih 15% gospodarstava. Oko 95% otkupljene količine mlijeka ima manje od 100 tisuća mikroorganizama, a čak 50% ima manje od 5 tisuća, što se drži veoma dobrim rezultatom. Ipak, problem predstavlja onih 5% količina koje ne smiju ući u isti sustav dorade i prerade kao preostale količine kvalitetne sirovine.

U djelatnosti Instituta za mljekarstvo u Domžaleu je kontrolni laboratorij. U razdoblju od 1999. do 2000. godine Slovenija je u mljekarskoj proizvodnji nastojala apsolutno uskladiti svoje zahtjeve o kakvoći mlijeka sa zahtjevima zemalja EU. Tako su u potpunosti preuzeti kriteriji EU-a po načinu uzimanja i analiziranja uzoraka. Naši susjedi su se u početnoj organizaciji laboratorijske kontrole odlučili na veći broj laboratorija zbog velike dislociranosti proizvođača i mljekara, specifičnih obilježja pojedinih proizvodnih područja, te zahtjeva za vrlo brzom analizom uzoraka bez nepotrebnog gubitka vremena pri transportu. Tako u sustavu otkupa mlijeka u mljekarama postoji 12 laboratorija; 5 laboratorija je u okviru selekcijske službe i 1 je u sustavu komercijalne analize uzoraka. Predviđa se smanjenje broja laboratorija na 4-5 po glavnim regijama i 1 referentni laboratorij, koji će se nalaziti

18

u Institutu za mljekarstvo pri Biotehničkom fakultetu. Ovaj referentni laboratorij bi usklađivao i nadzirao rad drugih. Prednost naših domaćina je što je njihov laboratorij uključen u mrežu sličnih u EU, pa već u ovom trenutku naši domaćini licencno sudjeluju u kalibraciji 6 mljekarskih laboratorija u Hrvatskoj.

Kreator koncepta mljekarskih laboratorija i uzorkovanja mlijeka je resorna ministarstvo, a troškovi kompletne analize mlijeka su od 11 do 13 DEM mjesečno. U prijašnjem razdoblju je plaćanje kontrole kakvoće mlijeka uglavnom bio trošak mljekara (izuzetak u Kranju, gdje su dio troškova podmirivah proizvođači), ali predviđeno je da u budućem razdoblju trošak analize i sabiranja mlijeka u potpunosti podmiruju proizvođači.

Politika cijena mlijeka i mliječnih proizvoda u Sloveniji određena je usklađivanjem cijena s onima na svjetskom tržištu te činjenicom da se zbog viška proizvedenog mlijeka otkupne cijene (proizvođačko-prodajne) ne podupiru značajno.

U praksi je regulacija tržišnih cijena mlijeka izgledala ovako: 1993. godine je utvrđena minimalna otkupna cijena za kvalitetno mlijeko od 1,43 kune, te minimalna otkupna cijena za »nekvalitetno» mlijeko od 0,72 kune po litri. Od početka 2001. godine Pravilnikom je određena prosječna proizvođačka-prodajna cijena od oko 53,94 (1,94 kn) do 64 tolara (2,19 kn) po litri mlijeka mliječne masnoće od 3,4 do 4,3%. Radi se o sveukupnoj proizvođačko-prodajnoj cijeni (otkupna +potpora), od koje se proizvođačima odbija "zadružna marža" od 3%, te troškovi sabiranja mlijeka. U praksi proizvođači mogu očekivati oko 2,16 do 2,23 kuna po litri.

U sustavu otkupa mlijeka naših susjeda važna je (za razliku od nas) poslovna suradnja

Mljekarski ~t 4/2002.

GOSPODARSTVO proizvođača,

zadruga proizvođača, transportnih jedinica i mljekarske industrije. Do ove godine stimulirana je osnivanje proizvođačkih zadruga koje su dobivale potporu od 3% na otkupnu cijenu za sabiranje mlijeka na lokalnom području. Više manjih proizvođača je tako imalo zajedničko sabirne mjesto, a veći proizvođači su imali posude za hlađenje na svojim farmama .. Troškove transporta mlijeka od sabimog mjesta do mljekare podmirivala je sama mljekarska industrija.

Danas više nema državnog podupiranja zadružnom maržom, već se oko 2 tolara (7,2 lipa) po litri odbija od proizvođačke prodajne cijene mlijeka za poslovanje zadruge. Isto tako, proizvođači (kao zadruge) se posebno dogovaraju s transportnim organizacijama o sabiranju mlijeka i prijevozu do mljekare. U praksi su troškovi oko 3% proizvođačke prodajne cijene ili 6,6 lipa po litri.

Tako je neka prosječna neto cijena koju ostvaruju proizvođači, kako je već navedeno, od 2,16 do 2,23 kuna po litri ovisno o postotku mliječne masti.

U prometu mlijeka i mliječnih prerađevina utvrđena je trgovačka marža koja je, ovisno o vrsti proizvoda, od 15 do 40%. Tako je najmanja marža za pasterizirano mlijeko, a najveća za neke vrste tvrdih sireva. Kako postoji višak mlijeka, mljekarska industrija je subvencionirana za izvoz mlijeka i prerađevina. Subvencionira se prodaja svježeg mlijeka u cisternama, prodaja mlijeka u prahu te maslaca (oko 30 tolara ili 1,08 kn na bazi litre svježeg mlijeka). Ne subvencionira se izvoz sireva.

Jasno je da zbog stanja u domaćoj proizvodnji kada nam manjka 20-30% mlijeka i kad je narušen odnos međusobnog gospodarskog položaja poljoprivredne proizvodnje, prerade i drugih grana gospodarstva - ne možemo očekivati ovako relativno slobodno formiranje tržišnih cijena. No, slovenski primjer jasno kazuje u kojem se pravcu već u kratkom vremenu treba ustrojiti mljekarska proizvodnja koja pretpostavlja uravnoteženi tržišni odnos proizvođača mlijeka, mljekarske industrije i trgovinskih organizacija.

Upravo je izašla iz tiska KNJIGA IZ BIBLIOTEKE AGRONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB

prof. dr. se. Zvonimlr Uremović prof. dr. se Vesna Povlć prof. dr. se. Sfjepan Milile

prof. dr. se. Marlja Uremovlć ooc.dr. Boro Mioč a&ist. mr. Zlatim Ja,yečlć

izvanredna knjiga za svakog sadašnjeg i budućeg agronoma i veterinara korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajaielje životinja dobar priručnik za obiteljska gospodarstva knjiga je namijenjena svima koji se bave unapređenjem stočarstva, te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke Knjiga «Stočarstvo» bogato je ilustrirana, a na 630 stranica obuhvaća šest poglavlja: - Opće stočarstvo - Ovčarstvo - Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradarstvo

Knjiga obrađuje tematiku o stanju i mjerama za unapređenje stočarsna, o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i načinima držanja goveda; svinja, ovaca, koza i peradi.

U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskusMma, rezultatlma vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima I veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi.

Nakladnik je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb.

Cijena knjige je 250,00 kuna uvećana za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.

Narudžbe za knjige se mogu izvršiti na telefon 012393809; 01 239 3867 j ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi ~ Uica 31/111,Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265. ,

Mljekarski list 4/2002.

19

GOSPODARSTVO

PO nastavak4.

AGRARNEREFORMEEU-15 (1962. - 2000.god.)

Agrarne reforme u Evropskoj SUSTAVEKONOMSKIHFINANCIJSKIHTRŽIŠNIHMJEHA AGRARPRIORITETU POLITICIEU uniji .

Agrarna politika ne može se POLITIKAKONZISTENTNAS PRIMARNOMPROIZVODNJOM temeljiti isključivo na globalnim POČETAK 1962. god. PRERAĐIVAĆKOM PREHRAMBENOMINDUSTRIJOMI TRŽIŠTEM gospodarskim i razvojnim aspek- -1991.god.

ZAJEDNIĆ KO AGRARNOlRŽIŠTE-ZATVORENO tima promjena u poljoprivredi i u EKONOMSKAZAŠTITA ČLANICA-PROTEKCIONIZAMA ruralnom prostoru već se uz osnove PLANIRANJEPROIZVODNJE-KVOTE ciljeve, mora uvažavati kroz mjere i OSIGURANJEŽIVOTNOG STANDARDAFARMERIMA gospodarsku politiku postojeće REDEFINIRANJE STABILNOSTDOHOTKA strukturne specifičnosti, stupanj AGRARNE INTENZIFIKACIJAEKSTENZIFIKACIJA I SUBVENCIONIRANJE razvijenosti primarnog agrarnog POLl11KE PROIZVODNJE sektora i poljoprivredne infrastruk- 1992.GOD. TRŽNI VIŠKOVI-SUSTAV KVOTA ture kao i socijalno stanje u ovom URUGVAJSKA PROCESINTEGRIRANJA ČLANICA U SVJETSKUTRGOVINU području. Primjeri i iskustva drugih RUNDA(GATT) NOVI KRITERIJI-UVJETI AGRARNEPOLITIKE-KVOTE zemalja i Evropske unije ukazuju MARRAKESH na složenost procesa i dugoročan 1994.god UBERALIZACLIAUVOZA vremenski period odvijanja posteKONKURENTNOSTAGRARAtPREHRAMBENEINDUSTRIJE penih promjena i agrarnih reformi STRUKTURNE LIBERALIZACIJATRŽIŠTA-WTO u poljoprivrednom sektoru kroz PRILAGODBE KVALITETAPOWOPRIVREDNIHPROIZVODA odluke koje su se donosile, PAD CIJENAAGRARNIHPROIZVODA mijenjale i prilagođavale aktualnoj PROCESUKIDANJAIZVOZNIHSUBVENCIJA situaciji u određenim granama AGRARNA PROMJENEU SUSTAVUMLIJEČNIH KVOTA poljoprivredne proizvodnje.

REFORMA POTICANJEPROIZVODNJESUBVENCIJAMADIREKTNOPLAĆANJE Zakonodavno prilagođavanje CAP-2000.

PAD CIJENAAGRARNIHPROIZVODA kriterijima EU je područje stručno administrativnih tehničkih obveza Kamatne stope - pros1ecna dugoročna koje zemlje, kandidati za članstvo, ne mogu odvojeno izvršavati u odnosu na postojeće stanje u nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek triju zemalja s gospodarstvu i ukupne materijalne mogućnosti.

Restrukturiranje i razvoj poljoprivrede u najmanjom stopom.

Budžetski deficit mora biti približno ili 3% Hrvatskoj potrebno je sagledavati kroz sadašnje stanje makroekonomskih gospodarskih pokazatelja bruto društvenog proizvoda.

Zaduženost: javni dug, odnosno ukupna i gospodarski položaj poljoprivrede koji su analizirani i iznijeti u Mljekarskom listu broj zaduženost mora biti ispod 60% bruto društvenog 2/2002. i 3/2002. te su date usporedbe i podatci o proizvoda. stupnju razvijenosti agrara u EU-15.

Stabilnost nacionalne valute - nacionalne U okviru Europskog monetarnog sustava valute ne smiju devalvirati u prethodne dvije godine definirani su kriteriji kojima moraju udovoljiti i mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđe­ nih Europskim monetarnim sustavom (±2,25 %) članice za uključivanje u Monetarnu uniju koji U 1962. god. u okviru Europske ekonomske ujedno predstavljaju glavne makroekonomske zajednice koja je tada imala šest članica (Njemačka, uvjete za prijem u stalno članstvo Unije.

Stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije Francuska, Italija, Nizozemska,· Belgija, Luxemprelaziti 1,5% iznad prosječne stope inflacije triju burg), uvedena je zajednička agrarna politika i od tada je poljoprivredna proizvodnja u kontinuitetu i država članica s najmanjom inflacijom.

20

Mljekmski l~t 4/2002.

GOSPODARSTVO

vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava i zaštitu sve do danas ima dominantnu ulogu i prioritetni gospodarski položaj. U periodu do 1990.god. prava man1ma. poljoprivredna proizvodnja se razvijala u okruženju Navedeni globalni uvjeti za članstvo u EU ne internog zajedničkog agrarnog tržišta Europske odnose se samo na gospodarstvo i na poljounije, zaštite - protekcionizma domaće poljopriv- privrednu proizvodnju, već na monetarno finanredne proizvodnje, u sveobuhvatnim mjerama cijsku i kreditnu stabilnost, konkurentnu tržnu poticanja primarne proizvodnje sustavom subven- sposobnost te na ukupno stanje u građanskom cija kao i kroz stimuliranje izvoza izvoznim sub- društvu(demokracija, pravna stabilnost i zaštita). vencijama. Preko 50% financijskih sredstava budžeta EU angažirano je u funkciji razvoja Intenzifikacija proizvodnje poljoprivrede. Kada su ostvareni najvažniji ciljevi Djelovanjem mjera agrarne politike dolazi do agrarne politike visoka produktivnost i konku- pojave neuravnoteženosti proizvodno potrošnih rentnost, samodostatnost i veća vrijednost izvoza bilanci određenih poljoprivrednih proizvoda tj. do poljoprivredno prehrambenih proizvoda od uvoza, neusklađenosti između proizvodnje i potreba pristupalo se je promjenama i redefiniranju agrarne tržišta, odnosno potrošnje te stvaranja većih politike. Tijekom 1992. god. donesene su sljedeće viškova i zaliha od planiranih količina proizvoda. glavne nove smjernice u poljoprivrednoj politici: Porast proizvodnje rezultat je djelovanja ukupnih 1. Ograničavanje proizvodnje, reguliranje tržišta te gospodarskih mjera koje su ostvarile racionalan nastavak određivanja i primjene mliječnih kvota. razvoj poljoprivredne proizvodnje uz optimalno 2. Mjere koje se odnose na poticanje-intenzifikaciju korištenje svih proizvodnih faktora i resursa. proizvodnje i mjere koje se odnose na U početku agrarnih reformi nije bilo ograničavanje ili ekstenzifikaciju proizvodnje. administrativnih mjera koje su se odnosile samo na 3. Pristup osiguranju životnog standarda farmera i određene kategorije poljoprivrednih proizvođača i stabilnosti dohotka. koje bi količinski ograničavale proizvodnju neke Agrarne reforme u EU donošene su u poljoprivredne kulture, već su mjere prilagođavane i kontinuitetu tako da nove gospodarske mjere i dalje mijenjane ovisno i o razini ostvarenih razvojnih potiču strukturne promjene i povećanje proizciljeva. vodnih kapaciteta, utječu na povezanost i kompleU razdobljima do postizavanja visokog stupnja mentarnost djelovanja svih mjera zajedničke razvijenosti agrara i pojave samodostatnosti i agrarne politike. Nakon 1990.god. posebna viškova agrarnih proizvoda, agrarna politika je bila orijentacija odnosi se na strukturne prilagodbe kroz u funkciji intenzifikacije proizvodnje. Tada su se u veće jačanje konkurentnosti, liberalizaciju tržišta i procesu tržnog restrukturiranja razvijali i izdiferenuvoza, te integriranje u svjetsku trgovinsku cirali veći i osposobljeni poljoprivredni proizvođači orgaruzaCIJU. koji se uz znatno manju financijsku podršku mogu Zadnja agrarna reforma CAP-2000 temelji se na izložiti uvjetima tržne konkurencije. Usporedno je promjeni sustava izvoznih subvencija kroz njihovo smanjivan i broj zaposlenih u poljoprivredi, u postepeno ukidanje, liberalniji odnos prema odnosu na ukupan broj zaposlenih. proizvodnim kvotama, intencija smanjivanja cijena U tom procesu, osim što su se izdiferencirale agrarnih proizvoda i prelazak na direktnu farme s intenzivnom proizvodnjom, značajan broj financijsku stimulaciju primarne poljoprivredne proizvođača je stagnirao i nije mogao pratiti razvoj proizvodnje. Do vremena prihvaćanja navedenih pa su ostale mala i neekonomična imanja. Daljnja mjera EU-15 postaje najveći svjetski partner u pojava u restrukturiranju poljoprivrede u fazi trgovini s agrarnim proizvodima. razvoja i intenzifikacije proizvodnje je smanjivanje Za prijem novih članica donesena su (Summit broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. što Kopenhagen 1993. god.) tri osnovna kriterija koja je ograničavajući faktor daljnjem razvoju ruralnog moraju biti ispunjena: područja.

- postojanje i funkcioniranje tržne ekonomije koja U tom razdoblju u sustavima za poticanje i je sposobna za tržnu konkurenciju u okviru razvoj proizvodnje nalaze se različite mjere koje su postojeće gospodarske snage Unije. u funkciji intenzifikacije i povećanja poljoprivredne - suglasnost prihvaćanja obveza članstva, uključu­ proizvodnje (proizvođačke subvencije, izvozne jući pripadnost političkim i ekonomskim subvencije za trgovinu s trećim zemljama, subvenciljevima, te obveza monetarne unije. cije za određene kategorije stočne hrane, režim - ispunjavanje uvjeta za postojanje stabilne si- propisanih cijena agrarnih proizvoda kompenzacije tuacije i institucija koje garantiraju demokraciju, za cijene, tržne intervencije - otkup poljoprivrednih M(jekarski list 4/2002.

21

GOSPODARSTVO

proizvoda, razvoj agrarne infra-strukture, porezni sustav, zaštitne carine, uvozni prelevmani, povoljni uvjeti za kapital u svrhu razvoja proizvodnje i kupnju poljoprivrednog zemljišta, troškovi skladištenja prehrambenih proizvoda).

Određeni su različiti kriteriji i uvjeti za ostvarivanje prava na budžetska sredstva za

poticanje proizvodnje, pa je u biljnoj proizvodnji kombinirani model i to za jedinicu proizvoda, po hektaru i stablu. U stočarstvu i proizvodnji mlijeka je kombinirani sustav subvencija po litri mlijeka i po kravi, te različiti poticaji za proizvodnju goveđeg i drugih vrsta mesa.

RAZMIŠLJANJA TERENSKQG AGRONOM~

ODRžAVANJE PRIRODNIH TRAVNJ Piše:Nikolajagačić, dipl. ing.

U vrijeme iza 1. svjetskog rata struč­ njaci za stočarstvo organizirali su livadarske udruge u Podravini i Prigorju, a u svrhu intenziviranja govedarstva (mliječnih rasa goveda). A sijeno, zelena trava i paša temeljna je hrana preživača i ljeti i zimi.

Zapadno europske zemlje, veličine Hrvatske, imaju veće prinose s kvalitetnijom travno djetelinskom smjesom, stoga želim čitateljima Mljekarskog lista skrenuti pozornost kako što bolje mogu iskoristiti livadske površine.

I. Nadosijavanje livada (kako i kacla?)

Ako nema puno korova i ako nije dugo zapuštena, livadu ne treba obnavljati već se može nadosijavati i kultiviranjem obogatiti visoko vrijednim travama i travnodjetelinskim smjesama.

Livada je najčešće obrasla mahovinom s malo trava te djetelina i niskim prinosima sijena jer je «rijetka».

Mahovina je znak lošeg uzgoja tratine i ona sprječava rast trave. Mahovina sprječava prozračivanje i pristup sunčanog svjetla, a zadržava vlagu na štetu korijenja trave. Najčešći uzrok pojave mahovine je vlaga. _ Prva i temeljna mjera na livadi obrasloj mahovinom, je uništiti ju brananjem livadarskom branom, a ako je mahovina gusta i velika (na težim tlima), treba je razrezati sharifikatorom·· čime se osigurava slobodni rast tratine s više zraka i svjetla za jače busanje.

Ako je potrebno, brananje se može ponoviti, a tek uništenjem mahovine livada se može nadosijati travno djetelinskim smjesama. Brana se u proljeće dok nema vlage ili iza svakog otkosa. Iza brananja i nadosijavanja livada se povalja glatkim valjkom a

22

zatim pognoji. Valjanjem sjeme dolazi u kontakt sa zemljom i vlagom pa počne odmah klijati.

Nadosijava se u drugoj polovici kolovoza i prvoj polovici rujna kako bi biljke ušle ojačane u zimu.

Poljoprivredni stručnjaci, poznavatelji klimatsko pedoloških prilika kraja te poznavatelji travnih zajednica, najpozvaniji su dati recepturu za sastav travno djetelinske smjese. Nadosijava se obično s 1/2 količine sjemena koje je potrebno za obnovu livade.

Doda li se ovako nadosijavanoj livadi gnojidba umjetnim gnojeIIl (NPK) osigurava se snažan rast tratine koja istisne korov i dobiva se gusti sklop trava uz kvalitetnu zelenu masu.

Osim umjetnog kombiniranog (NPK) gnoja livada se gnoji i gnojovkom (a ne mora) sa 60-80 % hVha koja mora biti razrijeđena s vodom 1: 1 ili 1 : 2 zavisno od njene gustine i jakosti da ne spali tratinu.

Gnojovka se daje u proljeće ili iza otkosa po mogućnosti iza kiše. Ona mora biti jednolično raspršena.

Iz prakse i iskustva uvjerio sam se da na posavskim livadama manjka osobito fosfora i vapna. Dodatkom ovih elemenata u gnojidbi livade pa i prirodni pašnjaci naglo su se oporavili uz trajniji porast trave i osobito djeteline. U ovo doba primjenjivala se Thomasova drozga bogata fosforom i vapnom. Poznato je, da se postižu bolji prinosi, ako se livada naizmjenično koristi: košnjaispaša.

II. Obnova livada (kako i kada) Obnovi livade pristupa se onda ako je jako zapuštena i zakorovljena pa se ne isplati nadosijavanje. livade na kojima je korov uzeo maha treba plitko poorati i držati je kao oranicu pod oraničnim kulturama 2-3 godine, pa tek onda početi s obnovom i zasijavanjem.

Prije plitkog oranja (prašenja) stara se livada

Mljekarski lMt 4/2002.

RAZMIŠLJANJA

zareže skarifikatorom ili tanjuuzduž i poprijeko da korovsko i staro travno korijenje lakše istrune.

Na jesen se izvrši duboko oranje i u brazdi se ostavi preko zime, a u proljeće se može posijati smjesa zobi i grahorice. Za sjetvu navedene godine mogu se staviti okopavine kao krumpir, kukuruz i sl. Na jesen se oranica poore, pognoji stajskim gnojem čime se obogati bakterijama te tako popravi struktura tla. U predsjetvenoj obradi zaorava se jedno od kombiniranih NPK gnojiva kao: 7-20- 30, 7-30-20, 20-30-20, 8-26-26 plus vapno (ca). Dobro je za višegodišnje travnjake prije obnove i zasijavanja, ispitati tlo na potrebu hranjiva.

U proljeće; nakon dobro izrađene zemlje, pristupa se sjetvi travno djetelinskih smjesa u vremenu od 15. N. do 1. VI., ako su vremenski uvjeti povoljniji.

Ako se sije kasnije, onda krajem kolovoza i početkom rujna najbolje je da smjesu propiše poljoprivredni stručnjak koji poznaje uvjete klime, tla, staništa i dr.

Sjetva se obavlja sijačicama za travnjake, a ako se obavlja ručno sije se uzduž i poprijeko.

Smjesu je dobro prethodno izmiješati s pijeskom radi jednoličnog rasipanja. Sjeme ne smije doći preduboko već se zabrana i povalja glatkim valjkom da dođe u zemlji do vlage zbog klijanja.

Prve se godine samo kosi, a ne dopusti stoci da pase do druge godine kako bi trava što jače izbusala.

U travno djetelinskoj smjesi trebaju biti zastupljene niske trave s oko 25-30 %, visoke sa 4550 % i djetelina sa 15-20 % zavisno o položaju i klimatskim prilikama. Princip je da u smjesi bude oko 2/3 trava i 1/3 djeteline. račom

Ml,iekarski list 4/2002.

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, Naš moto za ožujak

• RASTE TRAVAZELENA• PRVAKOŠNJA- PRVI OTKOS SJENAŽA,SJENAŽA,SJENAŽA Piše:mr.se. Srećko Ladišić

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠI..JANJA I PRIJEDLOZI Ako samo malo zatopli, prva košnja i prijelaz na zelenu ishranu bit će već od 15. do najkasnije 20. ožujka.

O prvim košnjama talijanskog i engleskog ljulja kroz cijelu 2002. godinu, po mjesecima, redovito ću vas izvještavati o visinama talijanskog i engleskog ljulja, te prinosima zelene mase i prinosima suhe tvari.

Samo da vas podsjetim, talijanski i engleski ljulj, nemojte sijati zajedno, čak ni u mješavinama s drugim travama.

Na dvije parcele jedan pored drugoga, da se gledaju preko međe, jedan viši, drugi niži, daju najbolje rezultate.

Talijanski ljulj je kratkotrajna trava, godišnje 5 do 7 košnji.

Pored sebe ne trpi druge trave. Nakon sjetve najbrže niče, najbrže raste, od svih trava u proljeće zbog svoga brzoga rasta najranije dolazi za košnju, raste u jesen do prvih mrazeva, a kosimo ga do smrzavice.

Jedina je trava koja se koristi kao medu-usjev s jesenskom i proljetnom košnjom.

Nije za pašnjak, ne podnosi gaženje.

Dobar je za zelenu ishranu kroz cijelu godinu.

Engleski ljulj duže traje (3 do 4 godine) samo je znatno niži od talijana, a u istom vremenu daje manji prinos.

Kosi se od ranog proljeća do najkasnije jeseni.

Ne koristi se kao medu-usjev.

Najbolji za pašnjak i kombinaciju košnja:paša- košnja.

Dobar za zelenu ishranu kroz cijelu godinu.

Morate se naviknuti na to da je engleski ljulj niska trava.

Od trava imamo još jednog "solo igrača", a to je klupčasta oštrica.

Najbolje JUje sijati u monokulturi.

Bolje podnosi sušu od ljuljeva, i talijanskog i engleskog, ali je osjetljivija na zimu i golomrazicu.

23

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

se na površini. Slijedi oranje. Sve ide pod brazdu.

Naknadne gnojidbe po površini su pogrešna tehnologija.

To je tehnologija, «bolje išta nego ništa».

Na površinu intenzivnog travnjaka dolazi samo KAN i gnojovka ako nema dovoljno oranice.

Zašto gnojidba pod brazdu i to za 3 do 4 godine ?

Zbog toga da korijen trava ide što dublje u zemlju s obzirom na ljetne suše.

Zašto samo KAN po površini ?

Korijenje, koje iz KAN-a vuče dušik, egzistira samo dok je gornji sloj "A1ismo ,:adovoljni!"-M/aden Petričević i zet K.rešimirBobovec zemlje vlažan. Kada se gornji sloj za vrijeme ljetnih suša posuši to _korijenjeodumre.

Nakon sjetve sporo niče i u godini sjetve, u Nakon svakog otkosa s prvom kišom raste novo jesen i sljedeće proljeće, izuzetno sporo raste. korijenje koje u površinskom sloju brzo kupi dušik Nakon toga je vrlo jaka i brzo raste i oko sebe izKAN-a. ne podnosi druge trave, dugotrajna je trava (4 do 5 Trava za 4 tjedna ili 30 dana mora narasti za godina).

Ovo je trava izuzetno visoke tehnologije s novu košnju.

Po površini nemojte prihranjivati UREOM. obzirom na pravovremene košnje. Nakon URE-a je gnojivo koje ide pod brazdu. početka klasanja daje lošiju sjenažu i lošije Ovo je ponavljanje zadaće iz prethodnog broja, sijeno od ljuljeva.

Do početka klasanja po kvaliteti ne za sve nove dobre proizvođače mlijeka kao i za one zaostaje puno za ljuljevima, (istraživanja su iz pačje škole: "Učili su učili od srijede do petka, al se nisu odmakli dalje od početka". rađena u Engleskoj).

Kose travu prvi puta krajem svibnja i u lipnju i Engleski ljulj i klupčasta oštrica mogu ići kukaju kako je cijena mlijeka mala i htjeli bi neke zajedno u DTS i TDS. krave koje daju puno mlijeka.

I da ne bude zabune! 5, 6 i 7 košnji godišnje, Svima onima koji prvi puta kose krajem forsiranje nakon svakog otkosa KAN-om, ne može izdržati ni jedan travnjak dugotrajnih svibnja i u lipnju travu već oklasalu, ocvjetalu i prestaru, od koje krave ne mogu dnevno trava duže od 3 do 4 godine. proizvesti više od 8 do 10 litara mlijeka, Oranje travnjaka. Pa promjena kulture.

Nakon dvije godine ponovno sjetva trava - onima koji mlijeko proizvode po tehnologiji Matije Gupca, trebalo bi odrediti veću cijenu mlijeka. isključivo gusta sjetva, najbolje u jesen i U školu se mora ići, u školi se mora nešto isključivo u jesen. naučiti ako želiš biti dobar đak. Tako i dobar Ovo je ujedno najbolji način borbe protiv proizvođač mlijeka mora učiti stalno, cijeli život. korova i upotrebe zaštitnih sredstava. Zaštitna Jedna od vrlo dobrih škola je redovito i sredstva su vrlo skupa. Zaštitna sredstva su vrlo opasni otrovi - ostaci razgradnje zaštitnih sredstava temeljito čitanje Mljekarskog lista. Svi mi koji su također opasni otrovi koji u tlu ostaju duži niz pišemo za· Mljekarski list, kao i uredništvo lista, godina i preko biljaka i hrane dolaze u naše tijelo ( pišemo i trudimo se da vama - proizvođačima sve veće pojave raka i različitih drugih boleština i mlijeka - omogućimo da dođete do što više znanja i poremećaja), da usvojite što više suvremene tehnologije u Ponovo kemijska analiza tla, gnojidba pod proizvodnji mlijeka. brazdu sa NPK 7:20:30, 7:30:20 ili 8:26:26, Što je to suvremena tehnologija u proizvodnji kalcifikacija ili gnojidba kalcijem, zaorati URE-u, mlijeka? stajnjak ili gnojovku, sve za 3 do 4 godine, a obavlja Da svoje travnjake kosite najmanje 5 puta 24

Mljekarski list 4/2002.

RAZMIŠLJANJA

godišnje. Da je štalski prosjek u vrhu laktacije za sve krave u vašoj štali iznad 20 litara mlijeka dnevno.

Da sami uzgajate junice za remont i povećanje svojega stada.

Oni koji su ovo postigli, kvaliteta mlijeka je u redu. Eto, to je danas u hrvatskim uvjetima suvremena tehnologija proizvodnje mlijeka.

I meni se u životu puno puta dogodila "pačja škola". U životu je to tako, ali idemo dalje. Svi se mi vrlo često učimo na vlastitim pogreškama i opet ih tu i tamo ponavljamo kao što ih ponavljaju kreatori agrarne politike i to 30 do 50 godina, dok ne odu u penziju.

Stari Latini su rekli da je ponavljanje majka učenja.

Najbrže naprijed idu oni najodvažniji. Mcramo biti uporni.

Možda jednoga dana dobijemo i poticaje za zasijane travnjake.

Možda se jednoga dana netko sjeti da ukine kategoriju zemljišta livada i pašnjak. Svaka livada s~ može preorati, osim podvodnih, ali ako su vodotoc~ uređeni onda nema podvodnih livada. Nizozemci su od morskog dna učinili plodne travnjake i polja.

Svaka livada i pašnjak moraju biti oranica.

Pašnjak ne može biti oranica v~ko~e n~ može z~og kamenja preorati ( na podruqu Like 1_Dalmac11e): Tada taj pašnjak nije livada, a svaka livada 1 svaki travnjak može biti pašnjak. I ovo je ponavljanje lekcije iz prošlog broja.

Možda se jednoga dana netko sjeti pa da poticaji za kukur~z, soju, stoči:u graš!k i ~azliči~~ žita budu vezani «koliko pr01zvedes mliJeka ili mesa, toliko ćeš dobiti poticaja».

A, trave, TDS i DTS, najprofitabilnije su kulture na našim poljima, a nikako da dobiju poticaje.

Sadašnji sistem poticaja je velikim dijelom pogrešan (tvrdim to kao poljoprivredni stručnjak) sve dok Hrvatska uvozi mlijeko i meso.

Opet smo ušli malo u pol~tiku. I~a jedn~ isti?a u Hrvatskoj vezana za politiku. Nikada ru1e bilo dobro govoriti protiv politike, pr~dlagati ne_što drugo, iznositi neke nove ideje ili svo1enes_laga.nies onim što ne valja, s onim što ne da1e dobre rezultate. Odraz toga je da Hrvatska uvozi mlijeko i sve drugo što smo mogli i trebali izvoziti.

Da bi se nešto promijenila treba puno truda i napora, treba puno misliti i sukobljavati se s Mljekarski li.st 4/2002.

TERENSKOG

AGRONOMA

"I mi smo zadovoljni!,, - Pero Mahovlić nadgleda čišćenje papaka kod prvotelke postojećim

uhodanim tradicionalnim stanjem, nesnalaženjem i vlastitom neodgovornošću, kao i s nekim dugoročnim igračima koji su tu uvijek s «mudrim i pametnim rješenjima« - sve dok ne odu u mirovinu.

Ne bih htio da me krivo shvatite, niti bih htio nekoga povrijediti jer sam uvijek imao povjerenj~_u starije budući da najstariji najviše znaj~, _?d_ni~ možemo najviše naučiti, ali nažalost neki c11ehsvo! život prodaju demagogiju i mijese maglu, a ovi drugi im nemaju hrabrosti to otvoreno reći.

A Hrvatska poljoprivreda sve manje proizvodi!

A Hrvatska poljoprivreda sve manje izvozi!

A Hrvatska sve više uvozi, mlijeka, mesa, žive s~oke, sjemenske robe, zaštitnih sredstava, cvijeća, eovrća i voća.

Sto ne valja u lijepoj našoj Hrvatskoj? Zemlja?

Klima? Da li ne valjaju seljaci? Da li ne valjamo mi vlastitim

stručnjaci?

Što to ne valja u hrvatskoj poljoprivredi?

Nedostaje li nam hrabrosti i odvažnosti za promjene? Nedostaje li nam nacionalni ponos i dostojanstvo ?

Okanimo se politike! Ali bez politike ne možemo ništa riješiti! Što se tiče proizvodnje mlijeka evo moje politike, prijedloga i strategije: ove 2002. godine izgradimo u Hrvatskoj 250 fo 500 «lauf staja» za 25 do 60 krava. 2003. i 2004. do 500 lauf staja godišnje.

Za to imamo sasvim dovoljno dobrih obiteljskih gospodarstava po svim našim županijama.

Rješenje je da se zna koji projektni biroi trebaju i mogu napraviti sve projekte i isposlovati sve 25

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA

lokacijske i građevinske dozvole, da točno znamo koliko tipskih prijedloga lauf staja struka nudi. seljacima tko će izraditi sve poslovne i investicijske planove za te nove lauf staje.

Treba znati koliko smo novaca ove godine izdvojili i osigurali po županijama za nove lauf staje, te da smo ove 2002. godine u uzgoj za junice stavili 40 000 do 60 000 ženske teladi iz cjelokupnog zemaljskog stada.

Umjesto uredbe o valjano uzgojnom grlu, treba uvesti kategoriju valjano proizvodnog grla, za sve junice i prvotelke.

Što se tiče trava i suvremene tehnologije, potrebni su podaci s područja cijele Hrvatske o prvim košnjama i visinama trave. Ne raste trava dobro samo na području Koprivnice.

Ako imate volju da izvažete prinos po 1 metru kvadratnom, super, imat ćemo podatke s različitih područja i pomoći ćete jedni drugima daleko više.

Kod košnje i vaganja uzoraka, uvijek uzimam površinu 5 x 5 metara, što je jednako 25 metara kvadratnih. Ukupnu izvaganu težinu podijelite sa 25 i dobijete prinos po 1 metru kvadratnom. Ako to pomnožimo sa 10 000 dobijemo prinos po hektaru, a sa 5 700 po 1 jutru.

Trebate 4 kolčića, 30 metara špage (uzlove vežete na svakih 5 metara), kosu, grablje, vile, ponjavu ili šatorsko krilo, 1 motku od 2 metra i vagu s oprugom (rastezaljku).

Podatke možete javiti meni svaki dan do 9 sati na telefon 048 622-018. Podatke pošaljite u uredništvo Mljekarskog lista i bit će objavljeni u sklopu ove rubrike.

Petar i Anka Mahovlić, imaju 7 krava simentalki, 1 bređu junicu i 3 mlade junice. Jedna junica, prvotelka, otelila se 21. veljače, i dnevno doji 17 litara mljezivnog mlijeka. Muze se 3 puta dnevno. Ova prvotelka će, 60 dana nakon telenja, u vrhu laktacije dojiti preko 20 litara mlijeka d_nevno.

Pero je dobar stočar, dobar selekcionar i dobar proizvođač mlijeka. Započeli smo prije 5 godina.

Na nagovor svoga poljoprivrednog savjetnika, najprije je "raščistio" sa svinjama. .

Na malom gospodarstvu svinjogojstvo i proizvodnja mlijeka ne idu zajedno. Ili jedno ili drugo.

Koncepcija mješovitih gospodarstava, različitih proizvodnji i tehnologija, upropastila je mnoge hrvatske seljake.

Možeš imati jednu ili dvije svinje za vlastite potrebe.

Tamo gdje su nekada bile 2 do 3 krmače, 26

uređen je prostor za žensku telad i junice. Zasijani su prvi travnjaci talijanskog i engleskog ljulja i TDS. S dvije do tri košnje, prešlo se na 4 košnje. Prošle godine napravljen je betonski silos koji će omogućiti prijelaz na 5 košnji. V silos će ove godine slagati prvi, veći dio drugoga i peti otkos, za sjenažu, ukupno 2 dijela (punjenje silosa 75 % sjenaže) a na vrh kukuruzna silaža (25 %).

Omjer sjenaže trava i silaže kukuruza 75 % : 25 % daje najkvalitetniji obrok, kako bi proizvodnja mlijeka dnevno po kravi mogla iznositi iznad 20 litara.

Kositi oklasalu travu, bilo za zelenu ishranu, sjenažu ili sijeno, znači proizvesti lošu krmu.

Prelaskom s 2 do 3 košnje, na 4 košnje i podizanje kvalitete sijena i ukupne ishrane, obrezivanjem papaka kravama redovito 2 puta godišnje, puštanjem krava u dvorište da budu na suncu i svježem zraku, Pero je načinio osnovu te se može početi baviti selekcijom.

Prvi savjet njegovog poljoprivrednog savjetnika, u vezi sa selekcijom, bio je da uzme kredit i kupi bređe junice samo od onih krava koje su godišnje proizvodile više od 4 500 litara mlijeka, a da iz staje izbaci sve krave koje u vrhu laktacije doje 15 i manje litara mlijeka dnevno.

Drugi savjet je bio da iz staje izbaci sve krave koje u vrhu laktacije doje manje od 20 litara mlijeka dnevno, pa i krave pod kreditom koje kao drugotelke daju manje od 20 litara dnevno.

Kakva je situacija danas nakon samo 5 godina ?

Danas dnevna proizvodnja od 7 krava iznosi oko 145 litara mlijeka. Krave su u različitim stadijima laktacije.

Prosjek za 6 krava simentalki u vrhu laktacije prošle godine kretao se od 25 do 27 litara.

Sedma je krava prvotelka i za sada daje samo 17 litara. Dnevni obrok: sijeno, kukuruzna silaža i sm1esa.

U čemu Pero još uvijek griješi. Telad nakon 14 dana starosti i dalje napaja mlijekom, umjesto mliječnom zamjenicom. Što je pokazala računica u kancelariji poljoprivredne savjetodavne službe.

Sada na 2 muška teleta koji su teški oko 150 kg i drugi tjedan idu van, Pero je po kilogramu prirasta izgubio oko 7 kuna.

10 litara mlijeka za 1 kg prirasta.

10 litara mlijeka x 2,9 kuna= 29 kuna 1 kg žive vage teleta = od 18 do 22 kune

Mladen Petričević i njegov zet Krešimir Bobovec, iz Starigrada, periferija Koprivnice, također su dobri Mljekarski list 4/2002.

MTMHolland nizozemska tvrtkasmeđunarodnom reputaciiom i velikim iskustvom u mliekarskoi industriii nudiVamkompletan asortiman usluga MILKING TECHNOLOGY MACHINERY

za proizvodniu mliieka i mliiečnih proizvoda.

Za manie i veće proizvođače MJ/"\kompletno kompjuterizirana muzna oprema izrađena prema američkim standardima (sistem centralnog izmuzišta, kalifornijski sistem, stacionarni i prijenosni muzni aparati);

MT/"\ sistemi za hlađenje mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo trenutačno hlađenje, tankovi za održavanje temperature);

fi\'1-strojevi za pripremanje hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, strojevi za usitnjavanje kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješalice za izbalansiranu i ekonomičnu hranidbu, kombajni, traktori - sve novo ili obnovljeno i dr.);

MJ/"\projektiranje novih i rekonstrukcija starih staja (prilagodba novim sistemima držanja, ventilacijski sistemi, oprema za držanje krava, napajanje i izgnojavanje);

MJfimenadžment i obuka (iskusni menađeri sa zapada za uhodavanje novih sistema, savjeti, obuka osoblja na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);

MI

finaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, linije za klanje);

MI holštajn-frizijske gravidne junice s proizvodnjom od 9000 I mlijeka (usluga dostupna nakon skidanja zabrane uvoza u Hrvatsku) Najveće izmuzište u Europi (2x26)

- farma "Orlovnjak" kod Osijeka

Garanciia,

puštanie u rad, servis, rezervni i održavanie opreme osigurani

diielovi

MTM Holland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomija Seleš b.b. farma "Orlovnjak" 31 216 Antunovac Tel.: 031 290-564 • 091 533-88-76 • e-mail: mtm@hi.hinet.hr

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

proizvođači mlijeka i dobri selekcionari.

Uz pomoć svog poljoprivrednog savjetnika prošli su isti put kao i Pero Mahovlić.

Analiza proizvodnje napravljena 26. veljače 2002.

U staji 10 krava. 8 u laktaciji + 2 u suhostaju, 2 bređe junice + 7 junica u starosti od 6 do 15 mjeseci + 2 ženska teleta.

U siječnju je isporučeno od 6 krava 2 981 litra mlijeka.

Ostvareni prihod: 2 981 litra x 2.9 kuna = 8 645 kuna.

U domaćinstvu je potrošeno još 150 litara, dnevno oko 5 litara.

Od 1. veljače do 15. veljače isporučeno je 1 587 litara mlijeka od 6 krava i 2 prvotelke + 75 litara za domaćinstvo.

Mladen i ženskim i muškim telićima daje isključivo mljezivno mlijeko i sa 10 dana prelazi na mliječnu zamjenicu. Mladenovi telići malo sporije napreduju i imaju malo veću dlaku. Perini telići su obli i dlaka im se sjaji. Ali takav uzgoj košta i po kili prirasta stvara gubitak.

Mladen se svojih muških telića rješava u roku od 30 dana i prije. Njegov posao je da proizvodi mlijeko, a ne da se bakće još s uzgojem muških telića. To je posao proizvođača goveđeg mesa, odnosno tovljača. Pero svoje teliće uzgaja do 150 170 kilograma. Muški telići s mlijeka su lijepi pa ih dalmatinski mesari rado kupuju. No, to je pogrešna SELEKCIJA

tehnologija, a problem rješava olovka i papir. Stare navike se teško mijenjaju, ali treba ih mijenjati.

Od trava Mladen sije u monokulturi talijanski ljulj, engleski ljulj i TDS. Za sijeno kosi 4 do 5 puta.

Prošle godine slagana je i prva sjenaža. Krave se od proljeća do kasne jeseni hrane najvećim dijelom zelenom svakodnevno košenom travom.

Prošle godine (2001.) engleski ljulj na površini od 2,5 jutra košen je od 20. ožujka pa sve do 10. studenoga. Sedam košnji svakodnevno iz mjeseca u mjesec, osim kolovoza za vrijeme suše.

Mladen ima 7 jutara zasijanih travnjaka od jedne do 3 godine starosti.

26. veljače talijanski ljulj je bio visok oko 20 do 25 cm, a engleski oko 15 cm. I jedan i drugi su u zimu ušli visoki. nTalijann je puno bolje podnio zimu.

2001. godine, na Danima travnjaka Mladenov zet Krešimir Bobovec i njegova obitelj dobili su žensko tele Cicu, donaciju Hrvatske mljekarske udruge. Cica je 5. ožujka navršila godinu dana.

Lijepo se razvija i sada je teška negdje oko 350 do 400 kilograma. S ishranom ne forsira. Debele i masne junice kojima se dlaka sjaji pogrešna su tehnologija. Za ovogodišnje Dane travnjaka od 24. do 26. svibnja izvagat ćemo je i bit će izložena zajedno sa Micom koju je dobila obitelj Marijana Vedriš iz Novačke.

I REPRODUKCIJA

Prosječna godišnja ilaktacijska proizvodnja mlijek

kod krava Rolstein •friesian pasmine uIH Piše:Josip Haluška,dipl. ing Proizvodni kapaciteti Holstein populacije krava u RH izgrađivani su dugotrajnim selekcijskim radom. Pri tome se misli na visoku razinu proizvodnih mogućnosti za osobine mliječnosti.

Postavljeni uzgojni ciljevi kod HF krava bili su prvenstveno vezani za visoku proizvodnju mlijeka koja je realizirana putem uzgojna selekcijskih mjera. Kontinuitet rasta genetskog potencijala krava u razdoblju provođenja uzgojnog programa (1974. - 1990.) potvrđuje se rastom proizvodnje mlijeka. U 1974. godini prosječna godišnja proizvodnja mlijeka u RH kod HF krava na velikim mliječnim farmama iznosila je 6035 kg, a laktacijska (305 dana) 6600 kg, a neke farme 28

ostvarivale su godišnju proizvodnju mlijeka i preko 7000 kg po kravi, dok su proizvodni genetski kapaciteti naše holštajn populacije iznosili oko 10000 kg mlijeka. Iz toga proizlazi iskorištavanje proizvodnih kapaciteta od 60 do 70%. Nakon rata proizvodnja mlijeka bilježi drastičan pad na svim farmama. U zadnjih 10 godina godišnja proizvodnja mlijeka kretala se od 5000 do 5500 kg po kravi godišnje odnosno na razini od prije 25 godina. Isto tako i na obiteljskim gospodarstvima proizvodnja mlijeka bila je niža u odnosu na predratno stanje da bi unazad par godina počela rasti.

Laktacijska proizvodnja mlijeka na velikim farmama u 2000. godini prosječno za četiri laktacije iznosila je 6019 kg mlijeka s 3,56% mliječne masti ili ukupno 214 kg masti po kravi, a na obiteljskim

Mljekarski list 4/2002.

SELEKCIJA

gospodarstvima kod krava pod selekcijskim obuhvatom laktacijska proizvodnja iznosila je 5660 kg s 3,72% masti.

Godišnja proizvodnja mlijeka na velikim farmama u 1987. godini iznosila je 6327 kg, a u 2000. godini 5550 kg. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u RH u zemaljskom uzgoju je niska, a kreće se oko 2600 kg zajedno s mlijekom koje posiše telad, a proizvodnja mlijeka kod krava pod selekcijom iznosi 4000 kg. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po obiteljskom gospodarstvu u RH iznosi oko 1190 litara. Proizvodnja mlijeka po havobradivog zemljišta u RH iznosi oko 440 litara, a u Svedskoj 6000 kg po ha. Broj krava po obiteljskom gospodarstvu u RH iznosi u prosjeku 0,41. Broj krava po ha obradivog zemljišta iznosi 0,15.

U govedarskoj proizvodnji - proizvodnji mlijeka u RH postoje ogromne rezerve. U RH trebalo bi povećati proizvodnju mlijeka bar za 1000 litara po kravi i povećati brojno stanje krava za 100000 da zadovoljimo vlastite potrebe na mlijeku. !:]

Tablica1: Laktacijska (305 dana) proizvodnjamlijeka Holstein - friesian krava na obiteljskim gospodarstvimau RH po godinama Proizvodnja mlijeka Godina 1978.

1979.

1980.

1981.

1982.

1983.

1984.

1985.

1986.

1987.

1988.

1989.

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

Po kravi (kg) 5087 5232 5085 5614 4808 4947 4858 4555 4462 4652 5002 5233 4486 4612 4635 4397 4567 4867 -

5463 5442

Servisno razdoblje (dana)

Masti {%)

Masti (kg)

3,59 3 61 3 54 3,49 3 56 355 3 62 3 64 3 76 3 70 3 67 3 68 3 57 3,63 3 64 3 59 3,61 3 61

183 190 190 196 171 176 176 176 168 172 184 193 171 167 169 158 165 176

-

-

-

3 84 3.83

210 208

-

265 112 131 147 145 138 136 145 135 128 128 137 149 159 150 175 164

-

I REPRODUKCIJA

Tablica 2: Godišnja i laktacijskaproizvodnja mlijeka, te duljinaservisnog razdoblja Holstein- friesian kravana velikimmliječnim farmamau RH tijekomprovedbe uzgojnog programa i nakonnjega Godišnl•pmlzvodnle Mast

Prosjetno 1/asl mlijeka

/%)

(kg)

3,56 3,56 1980. 7688 3,55 1981. 7794 3,57 1982. 7910 3,56 1963. 8273 5809 3,49 1984. 8755 6035 3,50 1985. 9171 6296 3,46 1986. 9994 6214 3,50 1987. 9534 6327 3,51 1988. 10131 6243 3,52 1989. 10715 620B 3,45 1990. 10304 6226 3,51 1991. 6914 5366 3,55 1992. 5172 5107 3,50 1993. 4856 5394 3,47 1994. 4407 5384 3,47 1995. 3567 5432 3,45 1996. 3903 1997. 3391 1998. 5724 1999. 5644 2000. 6927

196

MIUeka

God.

ProsJ.tan po broj fcrava

kravi

1978. 7959 1979. 8119

5503 5601 5628 5782 5748

/kal

200 200 206 205 203 211 218 218

222 220 214 219 191 179 187 187 187

pokrarina

Laktaclllka~

Ili/Jeka po kravi

3.2¾masU

(ka)

6260

5924 6121 6175

6243 6450 6395 6335 6601 6807 6797 6940 6867 6893 6829 5953 5586 5849 5838 5856

llast (%)

5683 6112

3,49 3,48 3,45 3,45 3,48 3,47 3,46 3,49 3,53 3,48 3,51 3,43 3,41 3,56 3,48 3,49 3,43 3,41 3,53 3,56 3,62 3,52

0019

3,56

6325 6324 6187 6395

6439 6477 6406

6439 6448 6570 6320 6139 5719 5820 5952 5614 5580

llast (kg)

207 213 213 219 220 215 221 225 229 223 226 221 224 2.25 214 200 200 203 196 200

206 215 214

Servisno razdobljo (dana)

142 142 152 142 137 143 146 147 148 148 149 156 156 154 157 150 172 175 165 163 136 157 156

... Za1996.,1997.i 1998.godinupodaciza laktacijsku proizvodnju su izraženikaoprosjekza farmei obtteljskagospodarstva.

UgodišnjemIzvješću HSSCo uzgojneselekcijskom raduod 1995.godine ne prikazujese godišnjaproizvodnja mlijekapo farmama

~~ HRVATSKI ZAVOD lAPOUO~IVREDNU I ~,r

SAVJETODAVNU SLUZBU

Komisija za dodjelu priznanja, no temelju

Pravilnik.ao dodjeli priznanja rasp1suJe

NATJEČAJ kojimseprlkupljaju prijedlozi zapriznanja uspješnosti u poljoprivrednom savjetovanju i toza: • životnodjelou poljoprivrednom savjetovanju (dodjeljuje sejednopriznanje) • izvanredni stručni I organizacijski uspjehu poljoprivrednom savjetovanju (dodjeijuje sepet priznanja) • suradnju s Hivatskim zavodomza poljoprivrednu savjetodavnu službu(dodjeijuje sejednoprtznanje)

,I

i!

Prtjedloge s naznakom priznanja i razloge predlaganja mogu uputiti svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a.kolege sfrućni suradnici I savjetnici, načelnici odjela I rukovoditelji odsjeka HZPSS-a,udruge, j 1 zadruge ili druge institucije izpodručja poljoprivrede.

Komisija za dodjelu priznanja za uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju rado će uvrstitiu razmatranje sve prijedloge koji pristignu najkasnije do 15. travnja 2002. godine na adresu:

I'

Hrvatskl zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Komisija za dodjelu priznanja PP 150, Ulica grada Vukovara 78, l 0000 Zagreb

M(jekarski Hst 4/2002.

29

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Mladi bikovi simentalske pasmine izCentra zareprodukciju ustočarstvu Hnratske d.o.o.

Wolf, dr. ver. med.

Tijekom studenog i prosinca 2001. godine Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., kupio je u performans testnoj stanici u Varaždinu pet bikova simentalske pasmine. Ti mladi bikovi su iz programa uzgojno-selekcijskog rada: Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Centra za reprodukciju i HSSC-a. Bikovi su iz domaćeg uzgoja, majke su im uzgojili naši stočari, komisijski su odabrane kao najkvalitetnije krave a osjemenjene su sjemenom najkvalitetnijih bikova iz Austrije i Njemačke.

Bikovi: ZORO K 615 HB 7500, DAGO K 616 HB 7501, SIL K 617 HB 7502, VIR K 618 HB 7509 I HADOR K 619 HB 7510, oteljeni su tijekom listopada 2000. godine a u proizvodnji sjemena su od siječnja 2002. godine i uskoro očekujemo njihov test osjemenjivanja. To znači da će se točno određena količina sjemena distribuirati veterinarskim ambulantama kako bismo dobili prve biološke testove.

Bik ZORO, oteljen je na gospodarstvu Ivana Kenđelić u Ferdinandovcu. U performans testnoj stanici je imao dnevni prirast od 1886 grama s indeksom 206,24 što je izuzetno pozitivno. Majka mu je Milka živ. br. 80081501, a otac bik ZASTER HB 7432 koji je oteljen 02. 03. 1994. u Njemačkoj.

129 kćeri bika Zastera proizvele su 1054 kg mlijeka iznad prosjeka populacije i pozitivan je bio u postotku i količini bjelančevina u uzgojnim vrijednostima za mlijeko +119 a za meso +117.

BO

Mljeka.rskilist 4/2002.

SELEKCIJA

Prema Austrijskim i Njemačkim podatcima bik Zaster se preporuča zbog dobrog prirasta i čvrste konstitucije s osobitim naglaskom na zdravlje papaka. Majka bika Zoro je imala maksimalnu 1. laktaciju 6634 kg mlijeka, 3,7 % masti i 2,9 % bjelančevina. Prosjek tri laktacije je bio 5774 kg mlijeka, 3,8 % masti i 3,2 % bjelančevina.

Bik DAGO - uzgajivača Stjepana Mikulaj iz Zabnice oteljen je u rujnu 2000. Također je u proizvodnji sjemena i uskoro kreće u test osjemenjivanja. Test na vlastiti prirast- i razvoj (performans test) imao je 1792 grama s indeksom 156,92. Bik je iz poznate linije Dones-DiscoDiebach koja je već dugo vremena u europskoj populacji simentalskog goveda. 1468 kćeri bika Donesa proizvele su +398 kg mlijeka i prosjek količine i postotka masti i bjelančevina u usporedbi sa svojom populacijom. Uzgojna vrijednost za mlijeko mu je 109 a za meso 99. Majka Plemenka živ. br.

72061532 imala je prosjek 7 laktacija 4673 kg mlijeka sa 3,8 % masti.

Bik SIL,oteljen je u rujnu 2000. kod uzgajivača Franje Belović iz Totovca, u rasplodu je od stude-nog 2001. U performans testnoj stanici imao je dnevni prirast od 1743 grama s indeksom 164,28. Otac STEGO HB 7365 odabran je za program bikovskih majki na osnovu njegovog izuzetnog eksterijera, čvrstoće putica i kvalitete vimena kćeri. Imao je na 50 kćeri pozitivnu laktaciju od +811 kg mlijeka s uzgojnom vrijednosti 124 i uzgojnom vrijednosti za meso 122. Bika u Njemačkoj preporučaju zbog vrlo čvrste konstrukcije i dugotrajnosti a posebno zbog kvalitetnog vimena kćeri. Indeks za izgled vimena je 120. Majka bika Sil, Lana živ. br. 75017884, u 4.

V

I REPRODUKCIJA

laktaciji je ostvarila u prosjeku 4735 kg mlijeka sa 3,8 % masti i 3,4 % bjelančevina. Maksimalna 3. laktacija bila je 5583 kg mlijeka.

Bik VIR iz uzgoja Zdravka Pocrnić iz V. Grđevca oteljen je u studenom 2000. g. Majka NEDA živ. br. 21013419 u 4 prosječne laktacije proizvela je 6429 kg mlijeka sa 3,7 % m. masti i 3,2% bjelančevina. U performans testu VIR je prirastao 1555 grama i indeks je bio 123,08. Ovakav slabiji prirast je rezultat njegovog brzog rasta u visinu i dužinu jer je trenutno visok 143 cm i dugačak 178 cm. Otac Winzer iz poznate linije Horwein imao je 62 kćeri koje su proizvele +882 kg mlijeka s ukupnom uzgojnom vrijednosti + 122.

Bika u Njemačkoj preporučuju zbog čvrstoće nogu i za kvalitetu vimena kćeri (krava). Prema podacima o somatskim stanicama njegove kćeri su među najboljima.

Bik HADOR oteljen je u studenom 2000. kod Franje Veličan iz Babotoka. U performans testnoj stanici priraštaj 1861 grama dnevno s ukupnim indeksom 196,68. Bik je u toj grupi ocijenjen kao najkvalitetniji. Otac Hadora je njemački bik Hond iz linije Horb - Horror koja je dala velik broj vrlo kvalitetnih rasplodnih bikova. 87 kćeri bika Hadora ostvarilo je +336 kg mlijeka iznad prosjeka populacije s ukupnom uzgojnom vrijednosti 117 i za test na meso 113. Bik se preporuča jer njegove kćeri imaju kvalitetno vime. Majka T amara živ. br.

71032109 u prosjeku 6 laktacija ostvarila je 5875 kg mlijeka te 4,0 % m. masti i 2,3 % bjelančevina.

Maksimalna 5. laktacija iznosila je 7376 kg mlijeka i 4,5 % masti.

O 81 T.E LJ I D OM

SESTRAMATKA Piše:Zlata Kovač

Prošli su dani korizme. Nije bilo svadbi, zabava ili bilo kakvog javnog veselja.

Cvjetnica - cvjetna nedjelja, uz svečanu misu obavlja se simbolični čin blagoslova grančica cvijeća.

Kod nas se na blagoslov nose kitice - grančice macoka, cvjetovi vrbe ive- isprepletene rascvjetalim grančicama drenjka, a povezane isprepletenom crvenom trakom od vunice. Posvećena kitica čuvana je do ljeta. Za vrijeme grmljavine bacali bi dio grančica u vatru jer se vjerovalo da djeluju kao zaštita od groma. Prošao je Veliki tjedan pa i Uskrs, o čemu sam pisala u prošlom broju našeg lista.

Mljekarski list 4/2002.

Tjedan dana nakon Uskrsa je Matkana ili Bela nedelja.

Djevojke su na taj dan kod nas razmjenjivale pisanice, što je značilo da su od toga dana pa do smrti "sestre inatke"i da će se čitav život međusobno poštivati i uvažavati. Bile su vjerne prijateljice, klencerice na vjenčanju, i «križovate kume» djeci.

U našem se kraju pisanke pišu (šarena jaja) za Belu Matkanu nedelju, iako je šareno jaje simbol Uskrsa.

Pisanica je darivana kumčetu, prijatelju, rođaku, a osobito značenje ima pri "matkanju."

Te bele matkane nedjelje, prema ranijem 31

O B I TE LJ I DOM

dogovoru, sastale bi se djevojke kod one koja je imala veliku hižu i prostranu sobu.

Uvijek ih je morala biti na par. Svaka od njih je donijela tanjur kolača, ili pečeno meso, pića i pisanicu. Pisanice su šarale u subotu prije matkane nedjelje. Djevojke su se ranije dogovorile koja će koju uzeti za "sestru matku."Sve pisanice stavile bi u pripremljenu posudu, a nakon ugodnog druženja razmijenile bi pisanicu govoreći: "Sestra matka koja tvoja, koja moja" i tako su postajale "sestre matke» za cijeli život. Djevojka inače, prije udaje, nije smjela sama izlaziti iz kuće u selo na neka druženja. Mogla bi ići u crkvu ili rodbini, ali i tada u pratnji mame ili bake. "Matkanje" je bilo dopušteno, a bilo je poslije korizme te se moglo veseliti i pjevati. I tada su obično starije bake pratile unuke i zagledavale, onako iz daleka, i propitivale čija je koja djevojka, da bi znale čija je.

Po kolačima koje su pripremali za taj susret djevojaka, ocjenjivan je standard neke kuće i po tome su se razlikovale imućnije, bogatije i siromašnije djevojke.

To su najčešće bili: "frkice", "salagarci", pogače trepane sa ili bez oraha, kasnije, digane pogače sa sirom, makom ili orasima.

Evo nekih recepata za t~ kolače: Frkice Potrebne namirnice: 60 dkg brašna, 20 dkg mladinske (od peradi) ili svinjske masti~ 25 dkg šećera, 2 cijela jaja, 1 dcl mlijeka, 1 žlica domaće rakije, 1 žličica sodebikarbone.

Zamijesiti glatko tijesto, razvaljati i praviti male klipiće ili limenimmodlicamaizrezivatiu razne oblike: srčeka, ribice,zečiće, bebice,racice i slično. Neke su domaćice stavljale malo pekmeza od šljiva,breskveili marelice,ali to nije bilopravilo.

Salagarci ili licitari Potrebne namirnice : 60 dkg brašna,15 dkg šećera, 4 cijelajaja, 1 žlica tvrde svinjske masti, 1 dcl mlijeka, 1 žlica salagarije licitarskegermeu prahu, 1 žličica sodebikarbone.

Zamijesitiglatko tijesto,razvaljatina debljinuod oko 1 cm i rezati modlicama razne oblike: srce, riba, zec, ptičica, zvjezdice,cvijet djeteline i drugo,a može se i nožem rezatl pa prstima praviti različite oblike i figurice.

Salagarci ili licitarski kolači bili su kod nas početkom prošlog stoljeća svečani kolači za Božić, Uskrs, matkanje, Đurđevo, ili za svatove i druge svečane prilike.

Licitarska germa - salagarija - kupovala se nekada na žličice kod medičara.

32

Piše: Zlata Kovač

Dan uoči Đurđeva 23. travnja, ulična su vrata i lesu isprepletali dugom šipkovom šibom, a pred vrata štale stavljali se kramp za gnoj - (onaj sa četiri špice) - obrnut naopako kako ne bi ušle vile i copernice u dvorište i štalu, da ne uzmu kravama mlijeko i da se zao duh, ako želi ući u kuću, na te šipke "napići" i zaustavi.

Kod nas je, kao pandan djevojačkom "matkanju, "održavana momačko "đurđanje".

T aga dana bi se sastali momci i mlađi oženjeni muževi i obilazili s pjesmom i muzikom (obično je to bio harmonikaš) cijelo selo prikupljajući darove koje su onda iskoristili za svoju veselicu.

Jedan od momaka, "Đurđ", bio je okićen zelenim granjem, u rukama je nosio veliki šipkov trn. Drugi su ga momci pratili.

Domaćice su redovito stajale na ulazu u kućno dvorište s pripremljenom košarom u kojoj je bilo: jaja, mesa, kobasice, sira, masti, maslaca, vina, rakije, kolača. Đurđ se pjesmom i lijepim riječima zahvaljivao i želio svako dobro domaćici i njenoj obitelji, a čitavom domaćinstvu dobru godinu i puno zdravlja. Seljani su izlazili na ulicu, a djeca su pratila povorku te smijehom i veseljem stvarala izuzetan ugođaj.

Ako se skupilo puno jela i pića, onda se te večeri ili slijedeće nedjelje (ako je bila blizu po danima), priređivala zajednička zabava. Tako je bilo, prema pričanju moje bake i djeda, negdje do 1930. godine. Oko 1938. na takve zabave počeli su mladi muževi dovoditi i svoje žene pa je to opet bila zajednička zabava na Đurđevo.

U doba moje mladosti, oko 1950. godine, već smo se za "Đurđevo" udružili svi i mladi i stari, muškarci i žene, momci i djevojke zajednički spremali zabavu za matkanu nedjelju i za Đurđevo u Vatrogasnom domu uz limenu glazbu, ples, razne igre, ples srdaca i neki igrokaz.

Bilo je to lijepo druženje uz mnogo pjesme i veselja, uz pratnju mame i tate, a ponekad i bake.

Svi smo se znali veseliti, zaigrati kolo i pjevati naše lijepe pjesme. Nekada su nam se pridružili i učitelj i župnik, ali oni nisu ostajali dugo nego su poslije zajedničke večere obično odlazili.

Tako je to nekad bilo, a sada se samo toga prisjećamo. Bili smo skromni, malo smo imali, ali to smo podijelili, naročito radost i sreću, "od srca k srcu" i zadovoljni čekali novu prigodu. O Mljekarski list 4/2002.

VAŠ VRT bi)

.5

o. :a

SOBNO BILJE o

Proljeće

je razdoblje

buđenja

prirode.

... Pojavljuje se prvo cvijeće. Sigurno .~ svo~e

~

<li

o

stambenom prostoru imate neku bil1ku ko1a cvate a čak i ako ništa ne cvate, biljkama će ~ odgo~arati ako ih presadite u veći lonac ili barem promijenite zemlju. Ovo je i doba razmnožavanja, pa tako možete razmnožiti afričku , o • ljubičicu pomoću lisnih r~znic_a.Zim~ je ~rijeme o.~ , mirovanja za kaktuse pa ih niste zah1evah. Kako ~ o dani postaju topliji kaktuse polagano počinjemo , 1_,.1:1 normalno zalijevati, a počinje i prihranjivanje za •\ ;,,\\l one kojima je hranjiva potrebno. Za lijepa_vre~ena kaktuse možete iznijeti na otvoreno, no ipak ih u kakvom su stanju. Vjerojatno su se izdigle iz tla početku držite u sjeni, a š~itite ih od rru:aza. ~eke zbog zime pa ih utisnite u zemlju. Neke biljke biljke već su ocvale, npr. ciklame. Kada rm p~zute moguće je razmnožiti dijeljenjem p~je cva!nje, v~ok listovi, izvadite gomolj i ponovno ga posadite u one koje ranije cvatu (jaglaci, prolJetna 1vanoca) kasnu jesen. Imate li azaleju, iznesite ju na o~oreno podijelite tek nakon cvatnje. Naj~ešći _pos~ou vrtu u sjenu. U travnju možete iznijeti pelargom1e, fukbit će plijevljenje korova i zali1evan1e, Jasno, uz sije, asparagus i vodenike. Međutim,_ pazit~ na redovito prihranjivanje.

U svibnju će većina trajnica pojavu mraza. O tome vo_dit~.račun~_ i kod s1e~e biti u punome cvatu pa je dobro već sada pripremiti ljetnica, jer neke su os1etlpve. Bil1ke redovito potR,ornje uz koje ćete vezati pojedine biljke. zalijevajte i prihranjujte.

RUZE KAMENJARA I LUKOVICASTOBILJE lako u proljeće cvate velik broj biljaka, s~banj Kamenjara je u proljeće u svome punom sjaju, je ipak mjesec ruža. Gotovo da 1:3-e~~ vrta u koJe1!1u jer u cvatu su lukovičaste i drug~ biljke. ~~?utim, ne možemo naći ružu. Kako b1 biljke ostale u sto osim što se divite vrtu, potrebno Je naprav1t11 puno boljoj kondiciji treba ih redovito okc~pavati,~lije~i!i posla. Grane crnogorice koj~. su biljk~ štitile ?d korov i zalijevati. Vjerojatno ćete ruze morati zast1studeni, vjerojatno ste uklonili a ako ru_st~obaV1~e titi i nekitn sredstvom protiv štetnika i bolesti. Sada to što prije. Učvrstite kamenje na kamenian. Sada Je je idealno vrijeme za posjet vrtlariji gdje .ruže vrijeme za sadnju ljiljana, gladiola i dalija, a k_rajem možete vidjeti u punom cvatu što olakšava 12bor svibnja možete posaditi i kane. Ocvale cvjetove sorte pri kasnijoj !<,upnjisadnica. lukovičastog bilja redovito odstranjujte kako se TRAVNJACI I ZIVICE biljke ne bi nepotrebno iscrpljivale razvojem sjemeTravnjak u proljeće ima najljepšu zelenu boju. na. Kada se osuši lišće, lukovice izvadite, osušite, Redovito ga zalijevajte i koji put prihranite. U ovo očistite i spremite u papirnate vrećice. I ne zaboradoba trava intenzivno raste i potrebno joj je mnogo vite napisati što se nalazi u vrećici! vode, naročito ako je vrijeme su~o. Nastupom VRTNO CVIJEĆE proljeća vrijeme je i za prvu košnju ..Zivi_cere~ovi~o Zajedno s biljkama počinju se "buditi" i vlasnici šišajte. Odrezane grančice sakupite 1er . d1elu1u vrtova jer u vrtovima ima mnogo posla. Prvo neuredno i smetaju~ daljem rastu. možete iznositi biljke koje su zimovale u zatvoGRMLJEI PENJACICE renim prostorijama, no vodite rač~na o_m~guć?j Između mnoštva vrtnog bilja c •ate i grmlje. pojavi mraza. Ako sami ne uzgaJate lJetruce 12 Grmlje, koje je već ocvala (forzicija), orežite nako~ sjemena, u proljeće kupite sadnice. Iako će ?~e cvatnje, a ono koje kasnije cvate možete orezat~ boraviti samo jednu sezonu u vašem vrtu, pru21te početkom proljeća. Orezivanje se uglavnom svodi im odgovarajuću njegu, povremeno.~ okopajte, na uklanjanje suhih i oštećenih grana te na prihranite i oslobodite od korova. T r~1ruce,k~Je ste odstranjivanje starijih grana. u jesen zaštitili, sada osl~~od1t_e zašt1~nog Po potrebi može se obavljati sadnja grmova. pokrivača, očistite prostor oko bil1aka 1 pogleda1te u ~

-I

0-:i.

~,i::.

V

Mljekarski list 4/2002.

33

VAŠ VRT

POVRTNJAK U proljetnim se mjesecima sije gotovo sve povrće.

Proljeć~ je, što se vremena tiče, prilično hirovito Vrijeme je i za proljetno prihranjivanje. razdoblje. Ceste kiše, snijeg u svibnju, kasni prolje- VOĆNJAK tni mrazevi ili suša, nisu rijetka pojava. U priobalju U nekim krajevima zemlje proljeće može biti početkom travnja počinje berba zimskog kelja i prilično sušno, a voćke upravo u ovom periodu kupusa, cvjetače, graška, boba, artičoka, mrkve i trebaju vodu jer listaju, cvatu i formiraju plodove. peršina. U kontinentalnim krajevima vrijeme je za Stoga se provodi navodnjavanje koje kasnije, ljeti, berbu zimske salate, luka srebrenca. Ne postoji neće biti potrebno. Vrijeme je za početak povrtnjak u kojemu se nešto ne sije, ,...~~m"""',i.~~provođenja mjera zaštite od štetnika i kopa ili sadi, a počinje i «borba» s ~ bolesti. Gusto zametnute plodove korovom. prorijedite.

~~

JTflBRlfJTiRR laBlfRTfl HRVATSKI BOGOVI Pripremila: Maja Šestanović prof.

Hrvatska mitologija nastala je po topiti, raslinje započne pupati. On iranskom mitu o suprotnosti svjetla nagovještava proljeće. Ožujkom vlada od tmine. Svjetlo i tama naime su SIRIN - zaštitnik pastira zajedno sa jezgre svih mitologija starih naroda. svoja dva sina, Bistrukom - bogom Gledajući simbolički, u području pupanja i Tvrtkom - bogom trave i svjetla vladaju red i napredak, dok ograda. U travnju vlada JAROSLAV, tmina uvija svijet u zlosutnu tamu i bog rata i proljetne radosti. U zlo. Tako je i naš narod stvorio svoja božanstva na svibnju vlada LAD~A, božica ljubavi i ljepote. temelju vječne borbe između svjetla i tmine, Llpnjem vlada KRESIMIR, bog topline, mira i odnosno dobra i zla. razbora. Bio je bog velikog ugleda među ljudima i Oko svjetla se okupljaju bijela, dobra bogovima. Njemu su u čast koncem proljeća paljene božanstva koja ljudima čine dobra, a na njihovom vatre. Njegovo je ime povezana s poviješću i je vrhu bog svih bogova, SVEVID (Svarog). Bijela su kraljevskom lozom Hrvata. Iz njegova je korijena i božanstva uz njega Koleda, i.ada, Janja, Živa, kralj Petar Krešimir N. Srpanj je mjesec vladavine Vesna, Perun, Svanimir, Volos, Tatomir i druga.

TREBIMIRA - boga vršidbe i berbe. Kolovozom Nasuprot njima stoje božanstva tame sa vlada RADOMIR - bog odvažnosti, volje i ČRTOM (Suronja Crnobog) na čelu. Tu je Morana, gostoljubivosti. Slavljen je nakon što bi bili Mračaj, bjesovi, demoni i divovski silnik Leđan napunjeni žitom ambari i blagom torovi. Prikazivan vladar ledenog carstva. Narod se bojao crnih je s dva lica, lavljim i ljudskim. U lijevoj ruci držao božanstava pa ih je zaklinjao i prinosio im žrtve. je zdjelicu s kruhom i solju, a u desnoj dvosjeklu Bogovi su, naime, imali zastrašujuća djelovanja, sjekiru. Rujan je mjesec vladavine RUJMIRA kažnjavali su zlo i neposlušnost, a nagrađivali boga berbe, vina i vinograda. U listopadu vlada posluh.

ZLATO MIR bog pravice i istine. On je poučio Kroz godinu se narodu redala volja i nevolja. ljude sijati žito. KAJANA je vladarica studenog.

Iz božjeg grada neprestano se boj bio s bjesovima, a Ona je božica prvih zimskih slana, a smatrali su to mitološka kolo prikazivana je različito, nekad s je i božicom umrlih. U prosincu vlada VLADIMIR dvanaest, a nekad sa sedam bogova. Bogovi su imali bog ognjišta, mirnog i skladnog obiteljskog svoje godove koji su slavljeni u određeno doba života. godine, a bili vezani uz vladavinu nekog boga.

Da je u ovakvu godinu vjerovao naš narod, GRADNJA MLADE GODINE svjedoče iz narodnih priča: dvanaest braće, dvanaest Dvanaest je Svanimirovića držalo godišnju divova, hajduka, konja, sestara ... Dvanaestorica su, stražu. Siječnjem je vladao PRIBIMIR - zaštitnik osim u pričama, vrlo česta i u običajima, siromaha, prvorodenaca i vitezova. On čuva zagonetkama, a osim broja dvanaest vrlo je čest i broj sedam. Taj je broj ljetnih mjeseci kojima stražu uz vatru, a poslije predaje štap bratu Mutimiru uz riječi: "Brate, mahni štapom po vatri!". . vladaju mladi bozi, dok ih za vrijeme zimskih mjeseci zamjenjuju Bijesi, godišnji zlikdvci koji biju Veljačom vlada MUTIMIR bog kovača i lončara.

Kad on mahne štapom po vatri snijeg se počne sunčane bogove, a straše ljude. O 34

Mljekarski list 4/2002.

VAŠ LIJEČNIK

PREDSKAZATEU MOGUĆEG OLOGIJA Piše:mr. DraženKaučić, agrometeorolog

SRČANOG OBOUENJA

Piše: dr.

OPREZNOSA ZAŠTITOM ODMRAZA

Ivo Belan

Do sada su liječnici pojavu bjelančevina u - tzv. proteinuriju - smatrali si~ptomot1:nastanka bubrežnog oboljenja. Sada _pos_to1edokaz~ Poznato nam je da godinu dijelimo na koji povezuju proteinuriju i sa srčamt1:-_ mfarkto_m i godišnja doba, no manje je poznato da god_inu moždanim udarom. Zanimljiva i potenci1alno konsna dijelimo na topliju i hladniju pol?.vicu godme. karakteristika te veze je da se proteinurija j_avljaprije Nama u poljoprivredi interesantru1a Je katkad~ srčanog infarkta ili moždanog udara.1:'okazi dolaze iz upravo ta podjela godi1:_~-.R~~log tak~?l analize rezultata dobivenih na više od 15.000 podjeli godine nalazi se u cm1emci što topl!)a pacijenata koji su sudjelovali. u čuvanoj frami~polovica godine počinje s nas~~pom srednjih ghamskoj studiji. Analiza 1e pokazala _da . Je dnevnih temperatura zraka VlSlh od 11.3 C, proteinurija bila tri puta č_ešća ~ p~cij~nat~ s visokim odnosno temperature zraka veće od prosječne krvnim tlakom nego u oruh ko1i rusu rmah tu bolest. višegodišnje vrijednosti. Primjerice, u Zagrebu A znamo, visoki krvni tlak je rizični faktor za toplija polovica godine počinje 12. tr~vn1a,_a u srčanožilna oboljenja. Analiza je također po~azal_~da Rijeci već 24. ožujka. To j~ razdo?lJe a~tivne je stopa smrtnosti_~a mušk~rce_i žene_syrotemun1ot1:vegetacije, odnosno razdoblje vrlo mtenzivnog bila 2 do 3 puta ':.isa nego sto 1evpro~1_ec1:1a smrt11:osti rasta i razvoja svih biljaka. U Zagrebu da je većina od n)lh umrla od srcanozilnih bole~t1.J?.a spomenuto razdoblje traje prosječno 190, a u li srčana bolest uzrokuje proteinuriju ili protemun!a Rijeci čak 233 dana. uzrokuje srčano oboljenje ili neki treći_ faktor uz_roku1e Nastupom toplije polovice godine opasnjih oboje, još uvijek postoje na~~đanJa. Međ~~i.1;1-, dr. nost pojave mraza a i šteta izazvanih njeg?- Kannel, profesor interne_ m~?icme sva sveucili,:'_tau vom pojavom, sve je veća.V Od e~e_ntualruh Bostanu, ističe da protemun1a odr.:3-za':.a«~r?streno šteta izazvanih mrazom mozemo bil1ke obra- oštećenje krvnih žila». On preporuca_ li1e~~11cimada niti prekrivanje~, or_oš~va_njemiv~i~jenjem testiraju svoje pacijente na. protemun!u bare~ što ovisi o kultun ko1u zehmo zastitit1. No, u jednom svake dvije godi~e._ ~vo se __ maze oba_v~ti odabiru spomenutih načina naša je obveza da lagano i jeftino, a mnogi ljudi u sviJ~t~ o~a~lJaJU upozorimo na neke od mogućih pogrešaka testiranje sami kod kuće (kao što bolesnici od secerne koje poljodjelci čine. Priliko_m_dimlje_nja:valja bolesti kontroliraju šećer u svojoj mokraći) nekoliko pripaziti da dim ne ?ude ru _ki~elem lu~nate puta dnevno. reakcije. Dim ne smiJe ostavl1ati tragove_cađe, Test se jednostavno obavi u~anjan_jem mal?g a ne smije biti ni pretjerano topao. Dimom štapića u mokraću i promatra prom1ena nJegove boJ~sprječavamo: U slučaju proteinurije pojavi se zele1:1~asta.?OJa 1. spuštanje hladnog zraka u zonu gdje se štapića. Razumljivo, liječnik treba potvrditi pozitivan nalaze naše kulture rezultat dodatnim 2. hlađenje prizemnog sloja zraka. testom. I što tada?

Upravo zato dim mora biti i dovoljno Dr. Kannel savjetuje: težak. Orošavanje je do sada jedina metoda «Utvrđivanje proteizaštite od mraza koja se najviše koristi u nurije treba upozoriti voćarstvu. Mnogi griješe ako koriste prskalice s osobu da rizične malim kapacitetom vode. Oprez! _Pripr~vno~t faktore za srčanu na orošavanje počinje kada smo s_igurmvda]~ bolest - pušenje, visotemperatura zraka počela opadati. Oros~vat~ ki krvni tlak, visoke se mora kada je temperatura zraka od 0.5 C i razine kolesterola u 0.3°C. Tijekom trajanja tempe~~ture ~ak~ krvi i šećerna bolest ispod 0.0°C orošavanje se ne snn1e prekidati. stavi pod kontrolu«.

To treba zapamtiti, jer ako se orošavanje prekida, štete su neminovne. mokraći

o

Mljekarski /i,st 4/2002.

35

O~&d.o.o Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za junad) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnio veterinarskih proizvoda, društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljska 2, Kalinavico, 10436 Rokov Potok Uprava: Ulico grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatsko. Telefon: 01/6160352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr

,

voce + mlijeko + vitamin

,

•

naranča-limun-mrkva vitamini A+G+E mlijeko

-- ■-