Mljekarski list 3-2002

-I

Što je BioAktiv LGG jogurt?

Mliječni proizvod

fermentiran s jogurtnom

kulturom i dodatkom LGG-a.

III

....

Što je LGG? Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija mliječno kiselog vrenja, čije je blagotvorno djelovanje na zdravlje klinički ispitano i najopširnije dokumentirana.

BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma .

II I

-I I-

ZDRAVLJE JESVE! LURAd.d. www.lura.hr

OŽUJAK,

2002.

ISSN 0351-9104 Redakcijskikolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgic, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelic, dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Obična grahorica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Korištenje lupine i boba u stočarskoj proizvodnji __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5 Mogućnosti višestrukog korištenja slatkog stočnog sirka hibrida (sorte) "Grazer N 2" _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8 HRANIDBA

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

Nebjelančevinasti dušik u hranidbi

krava - utjecaj na plodnost i reprodukciju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić

VETERINARSTVO Zarazni ektim ovaca i koza _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 13 Hrvatski proizvođači mlijeka su milijuneri _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 13 Ketoza mliječnih krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15

Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević

SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Brojno stanje krava holstein - friesian pasmine u RH na velikim mliječnim farmama i obiteljskim gospodarstvima __ _ _ _ 16

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

GOSPODARSTVO Ekonomičnost kao mjerilo uspješnosti poslovanja obiteljskog gospodarstva _______________ . _ _ _ _ 18 Strateška opredjeljenja u razvoju hrvatske poljoprivrede _ _ _ _ __ _ 20

Vlasniki izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

EDUKACIJAPROIZVOĐAČA K;ontrola ispravnosti muznih uređaja "učionica u staji" __ _ _ _ _ _ _ _ 22

Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 30102-{;78-5514

RAZMIŠLJANJA TERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 Jedan od načina kako doći do većeg broja krava __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29 OBITELJI DOM Od korizme do matkane nedelje __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30 Kamo ideš čovječe? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

Cijena: 4,50 kn Grafička priprema:

9

"Hlad", Pluska

HRVATSKA MITOLOGIJA Tratar i Sveti Nav __________ . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb

Obavijest članovima 1 Hrvatske mljekarske udruge

VAŠVRT Kalendar radova u ožujku __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33 Ruže za svaki vrt _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

I

IZ POVIJESTI_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

I

AGROMETEOROLOGIJA Ožajak _____________________________________________

35

V~ LIJEČNIK Cinjenice o prehladi koje možda niste znali _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

35

I

Štovani!

Uplatomčlanarine za 2002. godinu značajno ćete I doprinijetikvalitetnomi 1 redovitomizlaženjučasopisa i I drugih izdanja, te sveukupnomI 1 , radu Hrvatskemljekarske I udruge.

I Uplatnice ćete primiti poštom, pa Vas lijepo molimo da po primitku uplatnica izvršite uplatu.

Uredništvo

I

IZIAZAK I ZALAZAK SUNCA 10.03.

20.03.

31.03.

OSIJEK6.06

17.46 5.47

17.59 5.25

18.13

ZAGREB I 6.17

17.57 5.58

18.10 5.37

18.25

Sretan Uskrssvim čitatelfima M(jekarskoglista želi Uredniltvo Ml.Jekarski list 3/2002.

1

KRMNE KULTURE

Piše:Darko Uher, dipl. ing.

Kultivirane grahorice su jednogodišnje biljke. Kod nas se uzgajaju u čistoj kulturi za košnju ili zelenu gnojidbu i za pobijanje korova jer gustim sklopom dobro pokrivaju površinu (zasjene je) i na taj način onemoguće nicanje i razvoj korova. Za košnju ili napasivanje, grahorice je bolje sijati u smjesi sa žitaricama i travama jer su žitarice dobar nosač grahoricama (smanje polijeganje), ali sudjeluju svojom masom i u prinosu, pa se sa smjesama postižu viši urodi mase nego s čistom kulturom grahorice.

Obična grahorica ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire u tlo i do 1 m duboko.

Većina korijenove mase vrlo je dobro raspoređena u oraničnom sloju. Na korijenu grahorice dobro su razvijene kvržične bakterije koje fiksiraju dušik, tako nakon skidanja usjeva ostaje u tlu 100 i više kg dušika, zbog čega je grahorica odličan predusjev za većinu kultura (kukuruz, sirak, sud. travu, kupusnjače, povrće i dr.), osim onih iz porodice mahunarki.

Obična grahorica klije na temperaturi 2-3°C. Temperature od -3°C podnosi vrlo dugo. Ozima grahorica podnosi temperature i do -15°C, a jare forme do -7 (-8) C. Za rast i razvoj, grahorica ne traži visoke temperature.

Jara grahorica je biljka dugog dana. Skraćenjem svjetla ispod 13 sati na dan, rjeđe cvate i ne farmira sjeme. Stoga u postrnoj sjetvi uglavnom razvija masu pa nije sigurna sjemenska proizvodnja (formira malo mahuna).

Obična grahorica traži puno 0

2

vlage u tlu i stalno pritjecanje nove. Ako nastupi vlažno razdoblje s puno oborina, u cvatnji daje niske prinose sjemena.U sušnom razdoblju ranije cvate s manjim brojem etaža i daje niske urode mase i sjemena. Obična grahorica dobro uspijeva na dubokim, plodnim, propusnim tlima, neutralne je do slabo kisele reakcije. Ne uspijeva na jako kiselim tlima (pH ispod 5) i jako alkalnim tlima, kao ni na tlima s visokom podzemnom i dugo stagnirajućom vodom te na jako teškim i zbijenim tlima.

Grahorice su zbog malih potreba na temperaturama, prikladne za interpolaciju kao međuusjev između dva glavna usjeva jer već za 70-80 dana dospijevaju za košnju (jare forme). Budući da ima jare i ozime forme, obična se grahorica može sijati kao rani jari usjev (ožujak), kao postrni usjev (kraj lipnja-srpanj) i kao ozimi usjev (druga polovica rujna prva polovica listopada). Budući da grahorica ima mekanu zeljastu stabljiku koja lako poliježe, a na vrhovima listova vitice kojima se prihvaća za nosača, može se sijati u smjesama s drugim kulturama. Kulture, koje se siju u smjesi s grahoricom kao nosači, moraju biti uspravne i čvrste kako bi mogle nositi masu grahorice, dospijevati za košnju u isto vrijeme kada i grahorice, imati visoku kakvoću i palatabilnost (ukusnost) u vrijeme košnje. U ranom jarom roku sjetve kao nosač grahorici mogu služiti jare žitarice (ječam, zob, pšenica), ali i druge kulture u tom roku sjetve (bob, ljuljevi i dr.). U kasnom naknad-

Vi"cia

s.ativa

j

nam roku sjetve (druga polovica lipnja), odnosno u postrnom roku sjetve tijekom srpnja - kao nosač najčešće se sije kukuruz, hibridni sirak, sudanska trava, krmne repice (visoki tipovi) i krmne rotkve (Rauola).

Obrada tla za sjetvu grahorice ili smjesa na osnovici grahorice prilagođava se roku sjetve i uvjetima u proizvodnji. Osnovna obrada tla za ozimi usjev je duboka (30 cm) kao i za jari usjev.

Izvodi se u jesen za ozimi usjev, ili u početku zime za jari usjev.

Gruba priprema tla je u jesen ili početkom zime za rani jari usjev.

Mljekarski list 3/2002.

KRMNE KULTURE

U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva gnojiva i dio dušičnih gnojiva. Fosfora (P20s) grahorici treba osigurati 80-100 kg, a kalija 120-150 kg/ha. Dušika startno treba osigurati oko 30-40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima.

Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij (Ca). Zato se na kiselim tlima KAN-om postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima.

Grahorice, kao i sve mahunarke vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a naročito molidbenom (Mo), jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve treba sjeme grahorice inokulirati odgovarajućim Rhizobium bakterijama 150-200 g/100 kg sjemena. Inokulacijom se postižu naročito dobri rezultati

na onim tlima gdje dugo nisu uzgajane mahunarke. Gnojidba borom (B) (boroks 5-6 kg/ha) i cinkom (Zn) ima pozitivan učinak na oplodnju, tako da se na gnojenim tablama postižu znatno viši prinosi sjemena.

Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj sjetvospremačem kako bi sijačica mogla položiti sve sjeme na predviđenu dubinu da bi se usjev mogao mehanizirana skidati (s malim gubicima strni).

Sjeme grahorice bi trebalo sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta. Ako nije moguća odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa sjemenom žitarice i sijati zajedno 4-6 cm duboko, a u postrnoj sjetvi i 6 cm duboko. Ako sijemo usjev izvan rokova sjetve ili u loše pripremljeno tlo, količinu sjemena treba povećati za oko 25%. Smjese grahorica (ozime i

jare) s ljuljevima i djetelinama treba sijati dvofazna i to po moguć­ nosti unakrsno, ili ako unakrsna sjetva nije moguća tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru pliće, 23 cm, (djeteline, ljuljeve i kupusnjače). Tlo, na kojemu je posijana smjesa grahorica s ljuljevima i djetelinama u proljeće, ako je suho može se povaljati, a u postrnom roku nakon sjetve, obvezno je valjanje po moguć­ nosti kolutastim valjkom. Nakon valjanja treba obaviti plitko rahljenje da se prekine kapilaritet (ratila s rotirajućim valjkom ili rotirajućom drljačom). Smjese grahorica i žitarica možemo sijati dobro podešenom žitnom sijačicom. Sjetvenom probom treba prethodno podesiti sijačicu kako bi mogli utvrditi količinu sjemena koju treba posijati na određenu površinu.

Zagreb, Žitnjakb.b.,

P.J. Vinkovci,kraljaZvonimira80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoJ maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u zagrebu i u Vinkovclma

NAŠE Mljekarski li.st 3/2002.

SJEME,

DTS LIVADAza košnjuI ispašu DTSTRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" Stočni grašak "Poneka"za zelenu masu Stočni grašak "Solara"za zrno Stočna mrkva "Ljubljanskažuta" Stočna repa "Brigadier''I "Eckendorf'' Jara grahorica" Jaga" 1"Ebena" Ozlma grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"O~", "Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelinai trava

VAŠ

USPJEH! 3

KRMNE

KULTURE

sijena i ubrzali sušenje, a time smanjili gubitke koji nastaju sušenjem, prilikom košnje ili nakon košnje za sušenje treba upotrijebiti lomilicu koja će skratiti So.itavs,nfr.!e kg/hn masa /000vna zmalml kgJkj vrijeme sušenja za jedan do dva dana.

I.Jaraobična grahorica 100-120 50-60 200 80-70 U nas su najčešće sijane smjese jare grahorice sa 35-42 +jariječam 200 70-85 40-50 zobi, kao rani jari usjev. Ozime smjese su bile vrlo malo zastupljene jer nije bilo sjemena ozime 50-(i() 2.Jaraobična grahorica 100-120 fi0-70 200 grahorice, a u postrnoj sjetvi grahorica u čistoj 200 52-70 +jarazob 26-36 30-40 kulturi ili smjesi sijana je samo sporadično.

50-(i() 3.Obična grahooo 100 30-35 50-60 Prema novijim istraživanjima (Kastelic, 1996.)

2().25 u postrnoj sjetvi u zapadnim područjima bolji se +jarije&im (ilij. zob) 35-42 35-42 100 rezultati postižu sjetvom smjesa grahorice s +Weut.rvo!dsli ljulj 2,1-2,5 12-15 7-9 kukuruzom ili ječmom u odnosu na smjese sa zobi.

1,5 3-3,5 +Perzij.<i.a djettlina 5.:/i Prema ruskim podacima smjesa grahorice i sudanske travie ili sirka daje vrlo dobre rezultate i u Iskorištavanje grahorica i njihovih smjesa suhim uvjetima. U zapadnim područjima, gdje ima Grahorica (koje mi sijemo), ima nekoliko vrsta. dosta oborina i gdje je moguće kišenje na svježijim i Neke od njih imaju ozime i jare forme koje vlažnijim tlima, zelenu krmu možemo osigurati možemo sijati u dugom vremenskom razdoblju, smjesama grahorice s ljuljevima i inkarnatkom u praktički tijekom gotovo cijele vegetacije. ozirnom roku sjetve, a s perzijskom djetelinom u Čitava biljka grahorice prikladna je za uporabu ranom jarom roku sjetve. Nakon košnje prvog i do 20, pa čak i 25 dana (obična grahori~a i otkosa ljuljevi, uz gnojidbu dušikom (gnojovka ili panonska), a dlakava graho_rica_id~ 30 dana {?~me KAN), dobro se obnavljaju kao i perzijska djetelin~ forme). Budući da grahonce 1ma1u puno lišca u tako da te smjese mogu dati još nekoliko otkosa koJi masi, a stabljika je zeljasta (mekana), možemo se mogu kositi za zelenu krmu, ili sušiti za sijeno iskorištavati za zelenu masu u čistoj kulturi, ili još prema potrebama. bolje, u smjesama sa žitaricama, ku~uru2:om, Sve navedene smjese možemo kositi za zelenu krmnim sirkom, sudanskom travom, l1ul1evlIIla, krmu, smjese s ljuljevima i perzijskom djetelinom kupusnjačama, djetelinama, ovisno o_ c_ilj~ sušiti za sijeno, a smjese grahorice sa žitaricama i proizvodnje, načinu i vreme1:1u_uporabe, tlu i ~im1. silirati. Za silažu smjese s raži i tritikale kosimo Za silažu grahorice treba sijati u sm1esama 1er se ranije (u klasanju), a smjese s pšenicom (najbolje za same u mlađem stadiju razvoja teško siliraju zbog silažu) i zobi u cvatnji žitarice pa do mliječne premalo suhe tvari i šećera u masi, tako je često zriobe. Sve postrne smjese možemo i silirati. Za silirana masa prevlažna i nema potrebnu pH silažu i ranije skidanje sijeno smjese s povećanim (kiselost) silaže. Takva silaža ima neugodan miris, udjelom žitarica 200-300zrna/m 2 i manjim udjelom pa je stoka neće jesti.Grahorice u nadzemnoj masi grahorice 100-150 zrna/m 2, osim u postrnim imaju puno lišća i tanku zeljastu stabljiku, zbog smjesama. Za zelenu krmu, odnosno silažu, u čega su prikladne i za sušenje. Za sušenje siju s~ u postrnoj sjetvi može se sijati i merk_antilnik~kuruz, smjesama s ljuljevima, djetelinama i zobi u sušim a od kupusnjača krmne repice. Sm1ese s uvjetima, ili na propusnim sušim tlima. Za sušenje kupusnjačama možemo u jesen duže iskorištav~ti se grahorica kosi u punoj cv~tnji pa sve_ do za zelenu krmu jer podnose slabije mrazeve s malim oblikovanja donjih mahuna. Ako JU kasno kosimo, oštećenjima. tada su mahune već nalivene, a zrno oblikovana Ako vremenske prilike nisu povoljne za sušenje (voštana zrioba). ili ako gospodarstvo nije opremljena z~ _s~~enj~, Takvo sijeno stoci može oštetiti gubicu jer je tada masu smjese treba pokositi, provenutl i siluat1. rub mahune vrlo tvrd i oštar. To se češće događa Smjese grahorica s ljuljevima i djetelinama prilikom ishrane konja sijenom kasno košene pogodne su i za napasivanje kada su visoke oko 30 grahorice, ali su zabilježeni slučajevi i u ishrani cm. Napasivanje ne smije biti preduboko, Jer nakon goveda. Nosač (potporni usjev) u kasno košeno] dubokog napasivanja te se smjese ~labo i sporo smjesi uglavnom otvrdne, izgubi kakvoću i obnavljaju (regeneriraju). Nakon umjerenog palatabilnost (ukusnost). Zato u smjese za koš~ju i napasivanja smjese se mogu obnoviti nakon 20-25 sušenje za sijeno treba uvrstiti kasne kultivare dana i osigurati pašu u drugom turnusu, a uz žitarica, ili ljuljeva s pojačanim nabusavanjem i gnojidbu dušikom mogu za oko 25-30 dana dati još povećanim udjelom lišća. Da bi povećali kakvoću jedan turnus paše.

Rant jllll smje.le: Sjetva krQJ veljače-početak ožujka

Količina sjemenJJ

4

Mljekarskili.st 3/2002.

KRMNE KULTURE

Korištenje lupinei bobau stočarskoj proizvodnji Promjenom uvjeta poljoprivredne proizvodnje u RH izazvane su određene promjene u smislu povećanog interesa poljoprivrednika za proizvodnju soje, ali i drugih krupnozrnih mahunarki (lupine, boba i graška) za potrebe stočarske proizvodnje.

Ova potreba proizlazi zbog suočavanja s negativnim posljedicama hranidbe stoke krmivima životinjskog porijekla.

Lupina Lupinus Lupine su vrlo značajne lu1ws oranične kulture jer se mogu uzgajati kao glavna kultura, a pogodne su i za interpolaciju između dviju kultura. ~ Uzgajaju se za zelenu krmu, zelenu gnojidbu, (bijela, plava i žuta), a višegodišnje vrste kao ukrasne biljke u vrtovima i cvjetnjacima.

Zelena masa lupina koristi se kosidbom, a žuta i plava kosidbom i napasivanjem, jer se nakon korištenja dobro regeneriraju. Zbog mogućnosti interpolacije u različitim rokovima sjetve vrlo razvijenog korijena, velike moći usvajanja i iz teže topivih oblika u tlu, zatim zbog izvrsne simbioze s kvržičnim bakterijama, kao i velike mase koju oblikuju u kratko vrijeme, - lupine koriste i za zelenu gnojidbu na kiselim tlima. Zbog toga su dobar predusjev, osobito za okopavine na svim tlima, osim onima s puno fiziološki aktivnog vapna. Žuta i plava lupina bolje uspijevaju u hladnijim i vlažnijim uvjetima, a bijela lupina u toplijim uvjetima. Kliju na temperaturi od 4 do 6 C. Bijela lupina u nicanju podnosi -2 °C, žuta -6 °C, a plava 7 °C. Niske temperature ne podnose, kao ni sušu dok su u cvatnji, pa sve do oblikovanja mahuna.

Vole dosta vlage u· tlu (50-70 % poljskog vodnog kapaciteta). Urodi zelene mase, a osobito zrna, smanjuju se zbog nedostatka vlage u tlu. Lupine spadaju među vrste koje najbolje koriste sunčevu energiju (4,8 %).

Pjeskovita i pjeskovito-ilovasta tla najpogodnija su za uzgajanje lupina. Na pjeskovitim tlima dobrog podneblja najaktivnija je fiksacija atmosferskog dušika. Lupine imaju sposobnost korištenja hranjiva iz teže topivih spojeva u tlu, osobito fosfora. Dobro podnose kiselu reakciju tla, čak i do pH - 4,0. Najviše hranjiva trebaju u cvatnji i oblikovanju mahuna. Nakon nicanja razvijaju se sporo kao i u početku cvatnje. Vegetacija bijele lupine je oko 100 dana, plave od 120 do 140 dana, a žute između toga roka.

0

M(jekarski lwt 3/2002.

Piše:Darko Uher, dipl. ing.

Lupine se mogu uzgajati u plodoredu poslije gotovo svakog usjeva, a u određenim uvjetima čak i u monokulturi, što se ne preporuča. Odličan su predusjev za većinu kultura, a osobito za žitarice i okopavine. Prikladne su za interpolaciju između dviju kultura za zelenu krmu ili zelenu gnojidbu.

Osnovnu obradu tla treba obaviti ranije u jesen, na dubinu između 25 i 30 cm. Predsjetvena obrada tla treba biti kao za žitarice i krupnozrne mahunarke.

Za uspješnu proizvodnju lupina za zrno treba osigurati od 30 do 40 kg/ha dušika (startno), od 80 do 200 kg fosfora i od 90 do 100 kg/ha kalija. Za proizvodnju zelene krme lupinama treba osigurati od 60 do 80 kg dušika (pola startno, a drugu polovicu u prihrani). Lupine dobro reagiraju i na mikroelemente: molibden, cink i bakar. Prije sjetve sjeme treba inokulirati bakterijama Rhizobium lupini, kako bi se povećala fiksacija atmosferskog dušika koji dobro razvijen usjev lupine veže oko 200 kg/ha, a u povoljnim uvjetima i više (čak i do 300 kg/ha).

Lupine sijemo u proljeće, kada je tlo zagrijano između 4 i 5 °C. Za proizvodnju zelene krme, odnosno zelenu gnojidbu, lupine možemo sijati i kasnije, tijekom vegetacije kao interpolirani usjev.

Za proizvodnju zrna, lupine treba sijati širokoredno (20-35 cm), a unutar reda na razmak od 10 do 12 cm: Za proizvodnju za zelenu krmu i zelenu gnojidbu sijemo u guste redove na razmak od 15 do 20 cm. Količina sjemena po hektaru ovisi o vrsti, sorti, cilju proizvodnje, načinu uzgajanja, svojstvima tla, apsolutnoj masi i dr. Sije se najčešće između 40 i 50 klijavih zrna po m 2 u proizvodnji zrna, a za zelenu krmu od 65 do 100 zrna po m2. Lupinu za zelenu krmu možemo sijati i u smjesama s drugim kulturama, ali svaku kulturu posebno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, pripremi i vrsti lupine. Sjeme bijele lupine sijemo na dubinu od 4 do 6 cm, a plave i žute od 3 do 5 cm. Njega usjeva lupine sastoji se u razbijanju pokorice, zaštiti od korova (Basagran), natapanju, zaštiti od bolesti (fuzarioze i bakterioze) ili štetnika.

5

KRMNE KULTURE

Bob Danas se bob koristi kao povrtna kultura za ishranu ljudi (zelene mahune i zrno), za ishranu stoke u zelenom stanju u čistoj kulturi ili u smjesama s kukuruzom, sirkom i drugim kulturama za proizvodnju silaže. Zrno boba mljeveno ili kuhana koristi se za ishranu stoke te u pekarskoj Viciafaba industriji. Biološka vrijednost zrna boba je između vrijednosti bjelančevina soje i arašida. U zrnu boba ima razmjerno mnogo lizina, dovoljno triptofana, a malo metionina, koji može biti limitirajuči čimbenik, to više što i cistina (koji djelomično _može nadomjestiti metionin) ima u malim količinama. Konjima treba dati bob 1,2 do 2,4 kg dnevno u prekrupljenom obliku, kravama muzarama oko 1 kg, a po potrebi i više. Kao zelena krma bob se koristi u fazi cvatnje (visoke forme), tijekom cvatnje i formiranja donjih mahuna, dok su još zelene kao i lišće ali i stabljika. Kada počne žutjeti donje lišće, a mahune su već formirane, donje su u voštanoj zrelosti, bob siliramo sam ili u smjesi s drugim kulturama (kukuruz, sirak, sudanska travaraniji hibridi). Za proizvodnju zrna bob treba sijati u u čistoj kulturi. Budući da krupnoća zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2400 grama mase 1000 zrna, i norme sjetve su u vrlo velikom rasponu. Norma sjetve boba je najčešće 40 do 60 biljaka po m 2za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s gušćim međurednim razmakom (30 do 40 cm) 70 do 100biljaka po m 2 kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob možemo sijati na razmaku 40 do 60 cm ovisno o sorti: sitnozrne sorte na međuredni razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm.

Količina sjemena po 1 hektaru varira od 100do preko 300 kg pa i više, ovisno o gustoći sjetve, formi, krupnoći sjemena i cilju proizvodnje. Bob za klijanje

treba puno vlage pa ga treba sijati na dubinu 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati kvržičnim bakterijama Rhizobium fabae.

Bob najbolje uspijeva na umjereno teškim i teškim tlima. Na laganim tlima uspijeva samo ako su vlažna. Bob podnosi kisela tla do pH 5,5 a ne podnosi alkalna, ali ni sušu. Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojem mahuna i daje niske prinose.

Tijekom vegetacije bob napadaju štetnici, od kojih je najopasnija crna bobova uš, a zrno napada žižak. U plodoredu ga je najbolje sijati nakon okopavina, ali ga možemo sijati i nakon žitarica.

Odličan je predusjev za većinu okopavina, ali i žitarica zbog toga što u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog N:C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo.

Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi. Osnovna obrada tla je u kasnu jesen, a za bob treba biti duboka oko 30 cm. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za većinu ranih, jarih kultura koje sijemo tijekom ožujka. Budući da podnosi niske temperature -4 (-5 do -7) °C, bob možemo sijati već krajem veljače i početkom ožujka, a u mediteranu i u jesen. Tlo za bob treba gnojiti stajnjakom 20 do 30 tiha, ali mu treba osigurati i 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg P2Osi 100 do 120 kg/ha KiO. Dušičnim gnojivima gnojimo tlo u pripremi za sjetvu i u prihrani (pola količine). Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink. Nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom ili sijati sijačicama koje imaju valjak. Bob niče za 7 do 10 dana ovisno o vlagi i temperaturi. Ako ga sijemo rano u proljeće, brzo nikne i pokrije tlo pa je opasnost od korova mala. U kasnijim rokovima treba ga štititi od korova herbicidima ili međurednom kultivacijom i prihraniti dušičnim gnojivima. U sušnim uvjetima treba ga navodnjavati. Od uši (bobova uš) ga treba štititi sistemičnim insekticidima.

Tablica I: Kakvoća i produktivnost ranih jarih kultura Vrijeme

Kulrura

uporabe

sjetve

Jara zob+ Jara Rrahorica - zelena krma 3. mjesec 3. nijesec

- sijeno

r unin,a.

- zelena

bilela knna

- zrn.o

3. ipoč. 4. mjeseca 3.

ipoč.

rn.leseca

Bob obični - zelena krma

3. mjesec

-

3. ,nlesec

6

7Tn0

4.

Stadij raz-;voja oblik korišten/a

po potre bi po potre bi

početak

po potre bi konce ntrat

po potre bi konce

i

Prirod zelene niase> (sijena. zrnal t/ha

Suhe

tvari

u%

%

Skrobna vrijednost %

Surove bjelančevine u

20-50

14-24

3,2

13,4

4-10

85-88

12,5

39,1

formiranje niahuna

20-40

12-15

2,5-3.4

5,8-6,0

punazrioba

I,6-3,5

89.7

36,7

70,9

nalijevanje zrna

25-60

16-24.5

3-4,5

8,1

ouna2.rioba

J.5-3

882

254

705

u

rnet/ičanJa do

voštane zriobe do početka cvatnje

5

Ml,iekarskilist 3/2002.

Za bolju kvalitetu života i kvalitetno mlijeko • sredstva

za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje

muznih

Henkel-ECOLABZagreb d.o.o. Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

KRMNE KULTURE

Mogućnosti višestrukog korištenja slatkogstočnog sirkahibrida(sorte)»GrazerN 2« Osobine i prednosti: Piše:LjerkaPlantak-Piškor, dipl. ing.

Hibrid (sorta) je nastao trostrukim križanjem, čime su poboljšana tražena gospo_darska svojstv!

Gnojidba: U tlo je potrebno unijeti do 200 kg toga kultivara: nježna struktura hsn: mas~,. veo N/ha startno + prihrana postotak šećera, jače nabusavanJe_,snazan konJenov 100 kg PĐs /ha sistem jake usisne moći koji prodire duboko u tlo te 100 kg 1<20/ha . mogućnost uzgajanja na tlima koja su granična za Kada biljka ima 3 - 4 lista usjev se prvi puta uzgajanje kukuruza. . . prihranjuje dušikom u količini 30 kg/ha (100 kg/ha Ovo su veoma važne osobme, Jer u doba KAN-a). . nedostatka oborina (suše), korijen jake usisne moći Nakon svake košnje ili napasivanja potrebno Je može koristiti vodu i s većih dubina, kao i hranjiva prihraniti s 30-50 kg dušika \100 d_o_ 170-200ki5!ha u nepristupačnijem obliku; · . . . ,. KAN-a), što ovisi o klimatskim pnhkama. Ukoliko Korijen, prodirući duboko rahli tlo, ostavl1a1uci je dovoljno vlage, 50 kg/ha, a u sušnom penodu 30 preko zime mrtvu masu u dubljim slo1evi1;1a. kg/ha dušika (75 do 100 kg/ha KAN-a).

Mrtvom masom hrane se kišne gliste ostavl1a1uci u 3. Korištenje: tim dubljim slojevima čisti humus.

Koriste se kao zelena masa a višak proizvedene Kako bismo potpuno shvatili tu vrijednu krme za silažu: kosi se kada je biljna masa visoka osobinu evo podatka: jedna tona kišnih Šlista 90/110 cm. Način siliranja isti je kao kod siliranja dnevno napravi jednu tonu humusa, hraneci se kukuruza. upravo mrtvom masom korjena. . . .

Za proizvodnju sijena može se kori~titi u Sorta brzo raste i u optimalnim UVJetimada1e 3 povoljnim uvjetima: košnja se mora .obayiti k?~ - 4 (5) otkosa godišnje ako se na vrijeme koristi. visine biljne mase 90/110 cm 1er u ovoJ fazi u bilJci Radi slatkastog okusa i nježne strukture lista, stoka ima najviše proteina i šećera. Sijeno dobiveno od je rado jede dobivaj_u~i. na t~j način potreban sorte Crazer vrlo je ukusno životinjama i posJeduJe energetski dio u SVOJOJishram. Sorta. ne stvara visoku prehrambenu vrijednost. . rizome pa nema opasnosti zakorovliavanJa. Za ispašu: sjetvu treba obaviti oko sredme 2. Agrotehnika . svibnja. Kultura je nakon 40 dana pogodna za Predsjetvena priprema tla: tlo pripremamo ispašu ovaca. Potrebna količina _sJ~~-ena za istom mehanizacijom kao i za kukuruzz. Ako ga napasivanje iznosi 60 kg/ha. Zahv~lJUJUCldobro) sijemo rano u proljeće kao glavnu kulturu, u Jesen otpornosti na sušu, može se do_bit1.prvorazredm oremo tlo na dubinu od 30-35 cm, a kod postrne pašnjak, kako glede kvalitete tako i koh~me. .. sjetve obrađujemo pliće 10-15cm. Kod pripreme_tla Za popravljanje strukture ~la: ~k~hko ga siJemo treba u tlo unijeti 40 kg dušika po hektaru u obliku za tu namjenu najbolje ga Je siJati kao postrm uree. usjev; time se mogu dobiti još 1 do 2 ~tkosa za Sjetva je sredinom travnja, kada _se te_mpe- zelenu krmu (sijeno), a nakon toga povrsmu treba ratura tla ustali na 12 °C i više. Dubina Sjetve Je 3-6 preorati do dubine 30 cm. . . cm. Na laganim tlima sije se dublje, a na teškim Za sjetvu u lovištima: nasadi_sirka '.1lov~stm~a pliće. Sije se sijačicama za žito ili šećernu repu, na su optimalno stanište za hranJenie i . sknvanie konačan razmak. Sije se 30-50 kg/ha, ako se si1e u životinja.

Hraneći se na_ tako_ pnređemm čistoj kulturi, dok u smjesama s mahunarkama površinama divljač na. brzi načm d?_lazi d? (bob, soja, grašak, vigna) 25 kg/ha. voluminoznog obroka velike energetske vn1ednosti, Sije se i kao postrnu kulturu, ali odmah nakon istodobno uživajući u slatkastom okusu. skidanja žitarica. Tada može dati dva otkosa.

Hraneći se na tako priređenim površinama Tehnologija kod postrne sjetve ista je kao kod Sjetve divljač na brzi način dola~. do v?luminoznog u proljeće kao naknadni usjev ali gušćom no~mo~. obroka velike energetske vnJednosti, istodobno D_obar predusjev za sirak su: lepm1:1ace, uživajući u slatkastom okusu. . . . kupusnjače i žitarice, ako 1:_isu_bile. tre~uane Sjeme ove sorte može se nabav1t1 u tvrtki treflanom ili sredstvima za suzbiJanie divl1egsirka.

«Dikacommerce» u Crubišnom Polju.

1.

·v

8

•

Mljekarski list 3/2002.

HRANIDBA

ZNAČ1'} UREE I AMONIJAKA U STOĆNOJ HRANI

Spojevi nebjelančevinastog dušika (NPN spojevi) ubrajaju se u sirove bjelančevine (dušik Nx6,25) iako ne sadrže aminokiseline. Naime, u buragu preživača pretvaraju se u bjelančevine buragovih mikroorganizama koje s digestom iz buraga dolaze u crijevo i probavljaju se kao prave bjelančevine.

Dodavanje uree i drugih NPN spojeva u zamjenu za bjelančevine u hranidbi goveda (preživača) uglavnom je dobro poznato. Većina buragovih mikroorganizama treba za život i reprodukciju amonijak, jednostavne dušične spojeve i lako topive i razgradive bjelančevine. Na taj način urea i NPN spojevi (uz dovoljno ugljikohidrata i hlapivih masnih kiselina), preko sinteze mikrobnih bjelančevina u buragu mogu poboljšati konverziju hrane i racionalnije iskorištavanje bjelančevina u hranidbi goveda.

Goveda su prema tome manje ovisna o količini i kvaliteti bjelančevina u hrani nego druge životinje s jednodjelnim želucem, jer pretvaraju NPN spojeve u mikrobne bjelančevine. Uz to, višak amonijaka koji se resorbira u krv pretvara se u jetri u ureu koja neprestano kruži u organizmu goveda smjerom: burag - krv - jetra - krv - slina - burag i služi kao pokretna rezerva dušika za novu sintezu mikrobnih bjelančevina u buragu.

Recikliranje uree ima tako posebnu vrijednost za životinje koje ne primaju dovoljno bjelančevina u hrani, što za neko vrijeme može pokrivati nedostatak bjelančevina.

Do amonijaka mogu doći buragovi mikroorganizmi razgrađivanjem bjelančevina hrane preko peptida i slobodnih aminokiselina, a iz uree slobodnom hidrolizom i djelovanjem fermenta ureaze što dovodi do uštede energetskih sastojaka hrane.

Amonijak je tako, neovisno o porijeklu, glavni sastojak buragova sadržaja, vrlo znača­ jan za buragove mikroorganizme i sintezu mikrobnih bjelančevina. Računa se da trećina buragovih mikroorganizama treba isključivo amonijak kao esencijalni izvor dušika.

Mljekarski list 3/2002.

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer To je osnova na kojoj se temelji uporaba uree u stočnoj hrani. Međutim, za širu uporabu u hranidbi

goveda velika je. smetnja što urea vrlo brzo hidrolizira i već pola do jedan sat poslije hranjenja nalazi se u buragu vrlo visoka koncentracija amonijaka. To je veliko opterećenje za buragove mikroorganizme, a zbog brze resorpcije dolazi i do nagomilavanja amonijaka u krvi što uzrokuje ponekad razna oboljenja kao: kataralne upale sluznica dišnih i reproduktivnih organa, oboljenja jajnika, smetnje u plodnosti i reprodukciji.

Vrlo je važno spriječiti prebrzu razgradnju uree koja se unosi s hranom i time omogućiti mikroorganizmima u buragu maksimalno iskorištavanje amonijaka i sintezu mikrobnih bjelančevina. To će smanjiti resorpciju amonijaka u krvi i omogućiti održavanje fiziološke koncentracije 3,5-5,0 mmol uree/1 krvi.

U cilju sprječavanja visoke koncentracije amonijaka i uree u krvi i otrovanja ureom, ne smije se davati urea otopljena u vodi, a također ne treba upotrebljavati čistu poljoprivrednu ureu za stočnu hranu. Za stočnu hranu treba upotrebljavati samo tzv. "vezanu ureu" što je kod nas učinjeno s BENURALOM S. BENURAL S i slični proizvodi sadrže čisti amonijačni dušik iz uree (a služi kao "hrana" buragovim mikroorganizmima) i sumpor koji potiče sintezu mikrobnih bjelančevina i esencijalnih aminokiselina sa sumporom (metionina, cistina).

Urea je u BENURALUS fizički vezana s BENALOM koji ima sposobnost privremenog vezanja u suvišku stvorenog amonijaka, što omogućava da sinteza mikrobnih bjelančevina iz amonijaka teče u buragu jednakim intenzitetom kroz čitavo razdoblje između obroka.

BENAl S je posebno obrađena prirodna glina bentonitnog porijekla (montmorilonit) koja ima dijetetska djelovanje, sposobnost vezanja vode i plinova (sprječava proljeve i nadmove), veže neke ione (amonijaka i teških metala), kao i druge toksične tvari (mikotoksine) koje se mogu naći u probavnom sustavu životinja.

9

o

J:P) If(IT o

oillTI L°1))lLJJi o JEl.·

HRANIDBA

MIKROBIOLOŠKA AKTIVNOST U

BURAGU U buragu odraslih goveda stvara se dnevno oko 1,2 - 1,8 kg mikrobnih bjelančevina ili oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kg probavljive suhe tvari krmnih obroka. Dnevna proizvodnja mikrobnih bjelančevina je ograničena količinom kvalitetom i probavljivošću krmiva i može zadovoljiti uzdržne potrebe krava i proizvodnju oko 10 - 18 litara mlijeka.

Trećina buragovih mikroorganizama treba isključivo amonijak za sintezu mikrobnih bjelančevina; krave mogu dobivati dnevno oko 20 25 g uree na 100 kg tjelesne mase. Trećina ukupnih bjelančevina osnovne krme može biti iz nebjelančevinastog dušika (uree).

To znači, da krave 650 kg tjelesne težine mogu dobivati oko 130 - 160 g uree/dan ili sličnih spojeva nebjelančevinastog dušika (oko 300 - 360 g BENURALA S). Kod toga se računa, da 100 g uree ima ekvivalent vrijednosti oko 280 g sirovih bjelančevina.

Urea i lako topljivi NPN spojevi su gotovo potpuno podložni mikrobnoj fermentaciji u buragu, dok ostale bjelančevine prolaze manje ili više nerazgrađene kroz burag u niže dijelova crijeva.

Stoga mikrobiološku aktivnost u buragu treba u osnovi održavati lako topivim i probavljivim sirovim bjelančevinama, NPN spojevima i ureom, a ostvarivo je ako krmni obroci sadrže dovoljnu količinu ugljikohidrata, energetskih tvari i minerala potrebnih za sintezu novih aminokiselina mikrobnih bjelančevina.

Mogućnost dodavanja uree i NPN spojeva i sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu ovise značajno o količini i kvaliteti ugljikohidrata, posebice škroba ("fermentacijski potencijal za ureu"), a dobrim sastavom krmnih obroka treba nastojati da se koncentracija amonijaka u buragovu sadržaju održava oko 15-30 mg NHa/100 ml.

Sve to mora biti poznato stočarima koji se bave proizvodnjom krme, hranidbom goveda i tržnom proizvodnjom mlijeka. Treba objektivno sagledati vrijednost uree i spojeva nebjelančevinastog dušika u hranidbi goveda, kao "hrane za buragove mikroorganizme", u okviru fizioloških potreba goveda i gospodarskog interesa za dohotkom.

S obzirom da krave u visokoj proizvodnji mlijeka često dobivaju kao osnovno krmivo velike količine trave i zelenih krmiva, treba uzeti u razmatranje i složenost tako sastavljenih krmnih obroka.

Mlada proljetna i dobro gnojena trava sadrži oko 50% amonijačnih spojeva i nedozrelih

MljekarskiHst 3/2002.

bjelančevina od ukupnih sirovih bjelančevina.

Tijekom vegetacije u starijoj travi smanjuju se amonijačni spojevi do 20%. Prosječno se može računati da trava sadrži oko 35% spojeva nebjelančevinastog dušika od ukupnih sirovih bjelančevina.

Uz pretpostavku da 50 kg svježe trave sadrži oko 1.500 g sirovih bjelančevina (30 g/kg) i da je u njoj samo trećina nebjelančevinasti dušik (500 g sirovih bjelančevina), u travi se nalazi ekvivalent kao 180 g "vezane uree" (uree s usporenim oslobađanjem amonijaka).

To je velika količina lako topivih i razgradivih bjelančevina i NPN spojeva u krmivu, iznad optimalnih (130 - 160 g uree po kravi dnevno).

Trava stoga potiče razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih bjelančevina, ali uz to se povećava koncentracija amonijaka i uree u krvi krava, smanjuje se postotak bjelančevina i povećava urea u mlijeku, javljaju se smetnje u funkciji jajnika, slabi plodnost i reprodukcija krava. Sve se to pripisuje visokoj muznosti krava iako su uzroci mnogo složeniji i u svezi s količinom i kvalitetom bjelančevina.

Zbog toga u krmne obroke s mnogo zelenih krmiva treba dodati dopunska krmiva s dovoljno kvalitetnih energetskih sirovina (žitarica).

Energetska krmiva poboljšavaju iskorištavanje lako probavljivih sirovih bjelančevina i NPN spojeva u sintezi mikrobnih bjelančevina i jačaju metabolizam krava.

Velika količina uree u mlijeku dobar je pokazatelj kvalitete krmnih obroka krava. Veći postotak uree ukazuje da je u krmnim obrocima previše bjelančevina, nitrata, amonijaka i drugih NPN spojeva i da nedostaje energije.

Travu i svježa zelena krmiva treba ograničiti na najviše 9-11 kg suhe tvari, a uz to treba dodavati više energetskih krmiva. Ostala krmiva, kao i bjelančevine za visoku muznost, gravidnost i u razdoblju gonjenja (estrusa), moraju biti kvalitetna s esencijalnim aminokiselinama, primjerice iz sojine, suncokretove i repičine sačme. U buragu moraju biti stabilne bjelančevine, a krmni obroci izbalansirani.

Vrlo dobar učinak na plodnost ima i dodavanje posija, naročito u razdoblju poslije telenja, jer potiču sazrijevanje folikula na jajnicima, pojavu gonjenja i oplodnju.

Prema tome, očito je da uz veću količinu trave ne treba dodavati NPN spojeve, ureu pa ni BENURAl S, jer sama trava sadrži u suvišku spojeve nebjelenčevinastog dušika.

Međutim, ako se kravama daje kukuruzna silaža, 11

HRANIDBA veća količina sijena i suhili krmiva, treba dodavati BENURALS prema uputama proizvođača.

krava poslije telenja, ili uz lako probavljive sirove bjelančevine i spojeve nebjelančevinastog dušika Krmni obroci s kukuruznom silažom (kao (uz travu, sjenažu, BENURALS i slično). osnovnim krmivom) sadrže više u buragu Energetska krmiva poboljšavaju hranidbena stabilnih bjelančevina i više energetskih tvari s stanje goveda i moraju ispunjavati oko 40-60% dobrim potencijalom za ureu, tako da će suhe tvari krmnih obroka. Osobito su značajna za dodavanje BENURALA S pojačati sintezu krave 3 tjedna prije i 1 do 3 mjeseca posije telenja. mikrobnih bjelančevma, poboljšati iskorištavanje Pravilnom tehnologijom hranidbe treba hrane, posebice bjelančevinastih i celuloznih očuvati krave visoke muznosti da veća količina krmiva, povećati količinu i kvalitetu mlijeka i neće energetskih krmiva ne bi prouzročila acidozu loše djelovati na plodnost i reprodukciju krava. buraga. Stoga dnevnu količinu krepkih krmiva Dakle, ako su urea, BENURAL S i drugi (koncentrata) treba podijeliti na 2 do 4 obroka, s spojevi nebjelančevinastog dušika u ograničenim tim da sadrže najviše 2,3 - 3,0 kg koncentrata po količinama, samo za potrebe buragovih obroku, i da uz to dobivaju barem 3-5 kg sijena mikroorganizama, neće nepovoljno djelovati na dnevno. zdravlje, plodnost i reprodukciju krava. Treba U nedostatku energije smanjuje se količina imati na umu da svako prekomjerno davanje buragovih mikroorganizama i sinteza mikrobnih bjelančevina, (naročito lako topivih i razgradivih bjelančevina. Resorbira se više amonijaka i bjelančevina) može uzrokovati poremetnje povećava koncentracija amonijaka i uree u krvi. zdravlja i plodnosti preživača, utjecati na Ako uz to ima previše teže razgradivih bjelanmliječnost i kvalitetu mlijeka. čevina, dolazi do gnjilenja i stvaranja toksičnih tvari iz tako razgrađenih bjelančevina. To su uzroci raznim indigestijama, kataralnim promjenama URAVNOTEŽENI KRMNI OBROCI sluznica probavnih, dišnih i genitalnih organa, - UVJET ZA DOBRU PLODNOST KRAVA bolesnim promjenama na jajnicima i smanjenoj Krave su dobre plodnosti ako: - se gone 2 do 3 mjeseca poslije telenja (prvi plodnosti.

Krmni obroci krava moraju, ovisno o vrsti i estrus) - ostaju ponovno gravidne najkasnije 3 do 4 kvaliteti osnovnih krmiva, proizvodnji mlijeka i stanju reprodukcije, sadržavati i odgovarajuću mjeseca poslije telenja - dobro nose i razvijaju plod tijekom sljedećih 9 količinu minerala i vitamina. Minerale i vitamine moramo davati obavezno s dopunskim krmnim mjeseci - posije 9 mjeseci otele pravilno razvijeni plod, smjesama i mineralno vitaminskim premiksima.

Posebno su značajni minerali i vitamini koji dobro lako se oslobađaju posteljice i nemaju djeluju na stanje sluznica i mikrobnu populaciju u porodiljske (puerperalne) poremetnje buragu.

To su minerali: kalcij, fosfor - međutelidbeno razdoblje traje najduže 380 do (FOSFONAL), natrij i magnezij, mikrominerali: 400 dana.

Ako krave ne ostaju na vrijeme gravidne, a željezo, bakar, cink, mangan, jod, kobalt i selen. telenje je protekla u redu bez porođajnih Od vitamina nužno treba davati vitamine A, komplikacija, postoji opravdana sumnja da u D i E, a uz visoku muznost i vitamine B6, B12i organizmu nedostaju neke hranjive tvari. Odmah niacin.O treba razmotriti sastave i kakvoću krmnih obroka jer nema apsolutno dobrih krmiva koja u svemu zadovoljavaju. Krmiva mogu imati veću ili manju Napomena! hranidbenu vrijednost, ne smiju biti bakteriološki (;tanak je dopuna odgovoruna pitanje ZLATKA i kemijski onečišćena i moraju količinom, STAVALJA iz Lipovljana(Mljekarskilist br 2/2002. kemijskim sastavom i kvalitetom odgovarati god}: fiziološkim i metaboličkim potrebama krava.

Uz određenu količinu i kvalitetu bjelan- Da li prehrana muznih krava s BENURALOM, FOSFONALOM i drugim proizvodimakoji sadrže čevina, posebno značenje imaju energetska krmiva koja sudjeluju u svim fiziološkim i BENAL u dopuštenim količinama utječu na reprodukcijskusposobnostkrava? Jesu li proizvodi metaboličkim procesima. Potrebna su za rad, rast, reprodukciju i proizvodnju mlijeka, posebice kod toksični i izazivajuli neplodnost?

12

Mljekarski list 3/2002.

VETERINARSTVO

$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$1

lARAlNI EKTIM OVACA I KOlA

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

~r:a~ ekt~ je virusna bolest ovaca i koza od koje može obolJeti_ i_v č_ov1ek ~zoonoza):. Bol~st se očituje stvaranjem karakt~ns~ic~ rrom1ena na kozi. Obično je blažeg tijeka, ali može postat~ ~eska ili -~ak fatal~a zbog_sekundarnih bakterijskih infekcija.

Bolesti nn~ u c:Jelom ~~iJetu. Vffils je tako otporan da na sobnoj temperatun moze ostati mfektivan 15 godina.

Za pojavu bolesti potrebna je vrlo mala količina virusa.

Izvor infekcije. Glavni izvor infekcije su bolesne ovce i koze. S obolje~ živ_?.tinjauzr~čnik dol~zi u okolinu putem otpalih krasta, te se na -~aJnacm ~agađuJ1: okolm predmeti, hrana, paša, stelja i putevi po ko1rma se krecu ovce i koze. Kraste su infektivne 2-3 mjeseca. ~~ š~ja bole~ti. Bolest se širi dodirom, Zfakom preko kapl]_~ca_ 1 prasme, zagađerum predmetima ili hranom. Covjek može prem1:t1 bolest s bolesne na zdravu životinju. Virus ulazi u organizam ~o~_sit?-e povrede,na koži ~i zrakom. Janjad i jarad može se inficirati s1sua Vlffie zahva~eno. ekumon:_i.Infekciji su podložne mlađe, slabo v1t~e, slabo hran1ene i od drugih bolesti oboljele životinje. Čovjek se zarazi od ovaca ili koza.

Znakovi bolesti. Bolest se manifestira u labijalnom obliku što znači. da promj~?-e započinju na usnama (ustima). Prvo nastaje c~er0o, a kas1:11enastaju mjehurići koji pucaju te na njihovim m1estrma nastaju kraste. Kraste otpadaju te se tako virus širi na predmete i okolinu životinja. Nakon pucanja mjehurića često dolazi 1c:>s~k1:1ndarnih.infekcij~ (bakterijama). Kraste pucaju i krvare.

Ziv~tmJe z~og ~ih prom1ena na ustima teže uzimaju hranu ili je uopc~ ~e UZlffiaJU.Cesto ~-adunčad, koja ima promjene na ustima, ~~~~ sISe te tako ~agu biti zahvaćeni dublji slojevi kože pa ostaju ožil1c1.Bolesne prom1ene 1:1-oguzahvatiti nosnice, vime, krunski zglob eapka, spolne ~rg~~e, a 1zu~etno ko~u oko očiju i na zglobovima.

Ces;o ~e ~ogu Javi~~ot~k:1-ucana glavi, upale limfnih čvorova, upale pluca _1.cn1~va.pa zivotmJe ugiba ju. Zbog opisanih promjena ishod bolesti Je neizv1estan.

Dijagnoza. Bolest prepoznajemo prema prije navedenim promjenama na koži.

Li~ečenje. Liječenje mora započeti što prije, kako promjene ne bi zah':'~tile već~- površinu kože. Liječenjem sprječavamo sekundarne infekci1e bakten1ama. U praksi se najčešće koriste preparati na bazi jada. Također, mogu se u liječenju koristiti i antibiotske masti. Navedene lijekove nanosimo kistom ili vatom uzastopno nekoliko dana. . _~entiva.

Zaražene ovce i koze ne puštamo u stado. Potrebno ]~ ~zb!egavati paš?-jake g?je su boravile zaražene ovce. Tijekom li1ecen1apotrebno_1e redovit? provoditi dezinfekciju objekta u kojem su _?ora~~e ovce i koze. Po1ava zaraznog ektima u stadu može se spn1eč1t11 vakcinacijom. v· ~lest u Iju~. Čovjek se inficira u kontaktu s oboljelim ~vot~iama, a_ 1a~l1_ase 3-5 da':~ nakon kontakta s oboljelom ziv?t~Jom. Po1a_vl1u1u se m1ehunci koji kasnije prelaze u kraste.

Vazno Je naglasiti da se bolest rjeđe javlja kod ljudi.

Mljekarski list 3/2002.

HRVATSKI PROIZVOĐAČI

MLIJEUSU MILIJUNERI U Hrvatskoj uskoro počinje s radom Središnji laboratorij za kontrolu kakvoće mlijeka popularno nazvan neutralni laboratorij. Nažalost, prve analize laboratorija će samo potvrditi dosadašnje spoznaje o lošoj kakvoći mlijeka hrvatskih proizvođača.

Pritom kemijski sastav mlijeka nije toliko velik problem koliko je to higijenska kakvoća mlijeka. Još uvijek se u domaćem svježe pomuzenom mlijeku nalazi preveliki broj somatskih stanica i mikroorganizama. Mlijeko loše higijenske kakvoće predstavlja lošu sirovinu za proizvodnju mliječnih proizvoda npr. sira što, očito, brojni proizvođači jednostavno ne znaju.

U proteklih nekoliko godina u Mljekarskom listu je objavljena na desetke stručnih člana­ ka koji nisu samo upozoravali proizvođače na lošu kakvoću svježeg sirovog mlijeka nego su upućivali kako da poboljšaju, kemijski sastav i nezaobilaznu higijensku kakvoću (mikroorganizme i somatske stanice).

Nitko od proizvođača ne može tvrditi da nije upoznat s novim kriterijima otkupa mlijeka, jer osim u Mljekarskom listu o novim kriterijima je bilo dosta govora na radiju i televiziji. Također, tiskana je posebna brošura koja osim novih kriterija prilikom otkupa

$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ 13

VETERINARSTVO

$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ mlijeka nudi i odgovore što proizvođač mora poduzeti kako bi zadovoljio propisane kriterije.

Proizvođači mlijeka moraju shvatiti da pridržavanjem kriterija propisanih Pravilnikom postižu najveću otkupnu cijenu mlijeka. Pojedini prerađivači mlijeka u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu organizirali su niz predavanja na kojima su proizvođači mlijeka upoznati s novim kriterijima ocjenjivanja kakvoće mlijeka i što moraju poduzeti da bi je postigli.

Nažalost, veliki problem je što velik broj proizvođača ne želi promjeniti lošu tehnologiju u proizvodnji mlijeka, pa osim što proizvode male količine i kakvoća toga mlijeka ne zadovoljava minimalne kriterije. Ovdje moramo naglasiti da veliki dio tih promjena ne zahtijeva novčana ulaganja ili su ona minimalna.

Dovoljno je navesti primjer proizvođača mlijeka koji sa 70 hektara obradive zemlje ne uspijevaju proizvesti dovoljno krme za hranidbu 20 mliječnih krava nego su one na rubu gladi, a kao posljedica nestručne hranidbe javlja se i slaba mliječnost životinja i zdravstveni problemi koji često završe uginućem životinja.

Takvi proizvođači uopće ne slušaju savjete mjerodavnih stručnjaka niti se trude da barem pročitaju i primjene nove spoznaje u proizvodnji mlijeka.

MILIJUNI NA KRIVOM MJESTU Posebno ćemo se osvrnuti na higijensku kakvoću mlijeka koja je izrazito loša zbog neznanja,v ali nažalost i zbog svijesti proizvođača mlijeka. Zalosna i poražavajuća je činjenica da brojni proizvođači sami priznaju dok otkupna cijena mlijeka ne bude formirana na temelju ukupnog broja mikroorganizama do tada n~će previše pažnje posvećivati higijeni mužnje! Sto znači prosjek njegove staje 7 000 litara mlijeka po kravi, ako je MILIJUNER mikroorgnizmima, ali i somatskim stanicama? Postavlja se pitanje da li netko ima pravo sebe smatrati pravim proizvođačem mlijeka ako godinama proizvodi mlijeko izrazito loše higijenske kakvoće. Jedan od proizvođača mlijeka na upozorenje da ima previše mikroorganizama u mlijeku koje je predao jednostavno odgovora: «Neka ga prokuhaju u tvornici!»

Proizvođači ne prihvaćaju činjenicu da broj somatskih stanica veći od 400 000 ukazuje na pojavu upale vimena u uzgoju. To znači ne samo da će dobiti manje novca za predano mlijeko, nego zbog upale vimena životinje luče puno manje mlijeka, a povećavaju se troškovi proizvodnje zbog liječenja koje će morati poduzeti ako želi dalje predavati mlijeko.

PROIZVOĐAČI NE ZNAJU MUSTI KRAVE Čudno zvuči, ali velik dio proizvođača

mlijeka još uvijek NE ZNA POMUSTI KRAVU jer da znaju onda u mlijeku ne bi bilo toliko puno bakterija. Nažalost, i upala vimena prisutna je u brojnim stajama kao posljedica tog neznanja. U Mljekarskom listu se praktički svake godine detaljno opisuje tehnika i higijena mužnje kako bi proizvođači mlijeka naučili pravilno pomusti kravu i time proizveli kvalitetno mlijeko za koje će dobiti maksimalnu otkupnu cijenu. Međutim, proizvođači mlijeka misle da znaju musti pa ne moraju čitati takve stručne članke. Doduše, i velik je broj i onih koji kada pročitaju teško se odluče na promjenu loših navika.

SAMO SAVJESNI PROIZVOĐAČI ZASLUŽUJU NAJVEĆU OTKUPNU CIJENU ZA MLIJEKO Nedopustivo je govoriti o otkupnoj cijeni mlijeka a pritom zanemariti i njegovu kemijsku i higijensku kakvoću. Zbog čega proizvođač koji savjesno primjenjuje sve spoznaje o higijeni i tehnici mužnje i čiji je rezultat rada (hranidbe, higijenskog smještaja i mužnje) mlijeko higijenski zadovoljavajuće kakvoće, ne bi dobio i 2 kune više za litru mlijeka od onoga kojemu je teško oprati vime prije mužnje i u čijem se mlijeku nalaze milijuni bakterija i somatskih stanica?

Sumnjamo da bi se itko od proizvođača mlijeka usudio popiti čašu vode u kojoj je milijun bakterija u jednom rnililitru, a zašto bi potrošači morali piti takvo mlijeko?

U narednim brojevima Mljekarskog lista ponovo će temeljito biti opisana tehnika i higijena mužttje. Također će proizvoda.li biti upoznati s mjerama koje moraju poduzeti kako bi spriječili odnosno pravovremena otkri1i upalu vimena u uzgoju i time smanji1i troškove proizvodnje. O

$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ 14

Mljekarski liYt 3/2002.

VETERINARSTVO

D čimbenika

Piše: Krešimir Salajpal, dr. vet. med.

Ketoza je metabolički poremećaj visokoproizvodnih mliječnih krava a javlja se u prvih _10 ~o 60 dana laktacije; nastaje kao posl1ed1ca nedovoljne opskrbe organizma energijom potrebnom za sintezu ~jeka ~'! i za prilagodbu na postojeće z1votne prilike. ~~slje_dičn~ tome organizam poseže za vlastitim tjelesnim rezervama (mast, mišići) kako bi p~dmirio potrebe za energijom te sastojke vlastitog t½-ivapret_varau sastojke mlijeka. Zbog istovremeno °:iske r~zine gluko~e (šećera) u krvi iskorištavanje tJelesmh ~ast~. 1e _nepotpuno. Posljedica je nakupl1an1e nphovih razgradnih produkata (ketor:iskih tijela) u krvi te njihovo izlučivanje iz organizma unnom, mlijekom i izdahnu tim zrakom.

Skup simptoma koji nastaje kao posljedica pojačane tvorbe i nagomilavanja ketonskih tijela u organizmu, nazivamo ketozom.

U~ci. b~lesti. Nekoliko je čimbenika koji pogoduju po1avi ove bolesti.

-G~etski

uvjetovana visoka

mliječnost­

dug_otraJnom selekcijom na visoku mliječnost uspjelo se. dobiti ~!la koja u početku laktacije daju 35 do 50 kg mhJeka dnevno, a istovremeno ne mogu konzumirati za to potrebne količine hrane.

Kako -~stovremeno organizam nije razvio regulaciJske mehanizme kojima bi se uskladila proizvodnja mlijeka s mogućnošću unosa potrebnih količina hranjivih tvari, dolazimo u situaciju da u početku laktacije i u normalnim okolnostima krava «gladuje». O stupnju toga «gladovanja» ovisi da li i u kojem obliku će se razviti ketoza . . :Hra~idba- ima središnje mjesto u razvoju i spr1ecav~n1u ketoze. Ključnu ulogu ovdje ima nedovoljna koncentracija energije i manjak preteča ugljik~?idrata (glukoze) u obroku na početku laktaciJe. Bolesti su sklonije krave koje su u suhostaju izuzetno debele, a napose one prekom1erno hranjene obiljem kukuruzne silaže.

Ist~ tako ve~a ko~ičina melase (1,5-3 kg/dan ) pred kraj s~hostaJa, neizbalansiranost obroka kao i nagla promjena hrane pogoduju razvoju bolesti.

-Stres- telenje, naglo lučenje velikih količina ml~je~a, staI1:o držanje u zatvorenom prostoru, loši UVJeti drž~nja, g~ubo postupanje sa životinjama, transport i prom1ena okoline - samo su neki od Ml:fekarski list 3/2002.

koji predstavljaju dodatni napor za životinju i potenciraju razvoj ove bolesti.

Isto tako ketoza se može javiti i u vezi s nekom drugom bole~ti kao što je: dislokacija sirišta, trau~atska mdigestij~, zaostajanje posteljice, kronicna upala maternice, akutna upala vimena i drugi poremećaji koji značajno utječu na apetit krave._ U tom slučaju govorimo o sekundarnoj keto21 na ko1u otpada oko 1/3 svih ketoza. . Z~~vi bolesti. Bolest se u početku očituje neJasmm si_1?p~omim~. kao što su: promjenjiv apetit (krave_ radiJe Jedu siJeno, slamu i drugu grubu volummoznu krmu, dok istovremeno odbijaju prekrupu žitarica i koncentrat), neuravnotežena n::iu~_nost(dnevne razlike u količini mlijeka bez vidl1ivog uzroka), sklonost mršavljenju, nejasni probavD:i ~?remećaji te povremeno izlučivanje ketonskih tiJ~la ~ mokraći._ Ovaj ?blik bolesti, koji zbog neJasnoce simptoma JOŠnazivamo skrivenom ili latentnom ketozom, može potrajati i duže od dva mjeseca i poprimiti kronični tok ili pak prijeći u klinički manifestnu ketozu.

2:a nju je pak karakteristično naglo mršavljenje sman1ena količina mlijeka, smanjen i nastra~ apetit, , sklonost začepu, balega presvučena sa sluzi I • ~manjen_ mtere~ za okolinu, plitko disanje, ~zda1::1uti_ zrak nuriše po acetonu kao i mlijeko koje Je obic~~ i gorkog okusa. U težim slučajevima javlja se pottstenost, pospanost, zamućen i izbuljen pogled, atonija mišićja, katkad i uzbuđenost te poremećaji svijesti do kome. ' Kao ½omplikacij~ ove bolesti mogu se pojaviti reprod~kti~ne smetnje (zaostajanje posteljice, upala maternice, izostanak i kašnjenje estrusa, veći indeks

15

VETERINARSTVO

osjemenjivanja), zatim sekundarne upale vimena i papaka, dermatoze, zamašćenje s cirozom jetre i dr., a sve kao posljedica iscrpljenosti i pada opće otpornosti životinje.

Dijagnoza ketoze -temelji se na dokazivanju ketonski.h tijela u mokraći i mlijeku. Pouzdanom i brzom metodom pokazao se keton-test (testna traka se uroni u urin i očita promjena boje te usporedi sa standardom na kutiji). Da bismo na vrijeme otkrili ketozu, potrebno je izvršiti pretragu mokraće 6-og i 21-og dana nakon poroda.

Preventiva ketoze.

Osnova preventive je pravilna hranidba u suhostaju. Ona uključuje dobro izbalansirane obroke s manjim sadržajem energije (ograničiti količinu kukuruzne silaže na 10-15 kg/dan, travna silaža do 20 kg/dan, sijeno po volji) kako se krave ne bi previše udebljale (poželjna kondicija 3+ do 4), postupno privikavati krave na hranu kojom će biti hranjene u punoj laktaciji, na vrijeme početi uvoditi koncentrat u obrok (zadnjih 14 dana suhostaja postupno povećavati koncentrat do konzumacije od 3-4 kg dnevno u vrijeme telenja) uz istovremeno zadržavanje veće količine sijena u obroku, koristiti pritom mineralnu smjesu za zasušene krave (Ca:P~0,5:1).

Suhostaj treba trajati najmanje 45-60 dana.

Kao dobra prevencija ketoze pokazalo se dodavanje preteča glukoze (glicerina, Na-propionata ili propilen glikola) u obroke krava. Vrlo dobro je dodavanje 120 g propilen glikola (Teraket) dvaput dnevno u obroke krava , počevši od 10. dana prije telenja pa do 7 tjedana poslije telenja. Napropionat zbog neukusnosti je manje pogodan pa krave nerado jedu takve obroke. Glicerin možemo davati u napoju ili bocom ( 250 ml/dan ). Dodavanje 6 g/dan niacina prije teljenja također smanjuje učestalost ketoze.

Liječenje ketoze.

Liječenje se temelji na podizanju razine glukoze u krvi i/v aplikacijom glukoze u fiziološkoj otopini te davanjem preteča glukoze u obroku krava. Također se uz glukozu primjenjuje i terapija vitamina B1 i C, te kortikosteroidima ne bi li se razina glukoze u krvi što prije podigla. O

16

'

/

Brojno stanje krava holstein - friesian pasmine u RH na ~elikim mliječnim farmama i obiteljskim gospodarstvima Piše: Josip Haiuška, dipl. ing

U 2000. godini u RH bilo je ukupno 214 600 krava, a od toga broja pod selekcijskim obuhvatom 85460 ili 39,81%. U odnosu na 1999.godinu broj krava je smanjen za 14000 ili 6,15%. Od ukupnog broja krava u RH 18606 krava otpada na holštajn frizijsku pasminu ili 8,70%. Na velikim mliječnim farmama u 2000. godini bilo je 6927 krava, a na obiteljskim gospodarstvima nalazilo se 11679 krava; od toga broja 6284 krava obuhvaćeno je mliječnom kontrolom.

Ukupno velike mliječne farme i obiteljska gospodarstva pod mliječnom kontrolom imaju 13211 krava. Od ukupnog broja krava pod selekcijom, oko 15,5% čini holštajn pasmina.

Tablica 1:Brojno sanje HF kravapo gospodarstvima Pod kontrolom

Vrstagospodarstva

mliiečnosti

Obiteljsko Velike fanne

~---

broj U""'i.

562 21

-~58$

broj krava 6284 6927

13211

Pod rasplodnom kontrolom broj broj u=i. krava 5395 1070

-

.

11170

5395

Sveukupno

broj broj uzoai. krava 1632 11679 21 _ __6927 1653 18606

Prije rata u RH bilo je 13000 HF krava ili 4% od ukupnog broja krava. Na velikim mliječnim farmama bilo je 12000 holštajn krava. Poslije rata taj je broj smanjen za 6000 ili 50%. Tek 1998. godine broj krava se povećava. U 2000. godini broj krava na velikim farmama je porastao, a u 2001. godini taj je trend nastavljen. Zbog uvoza steonih junica od strane IPK-a Osijek (1000 kom.) i PIK-a "Belje" (1000 kom.) u 2001. godini broj krava će porasti na 7500. Isto tako u odnosu na predratno stanje manji je broj farmi.

Neke farme su nestale, a neke su i sada u stečaju. U 2001. godini (30.06.01.) u RH bila je 21 mliječna farma s ukupno 7289 krava.

Tablica2: PregledbrojnogstanjaHF kravana velikimfannama 7um•niia 1. Osječk~ranjska

Farme 1.IPK-Osijek'Or1ovnjak' 2.PIK• 'Belje" 3.BivšlPIK• Đakovo' 4.Hana• Našice 5.PPK• "Valnnvo' lfk\mno: 1.Vuplk• •Jakobovac' 2.'Slatine'd.d.lvankovo 3.'Stočar'· Bošniaci Ukoono: 1.'Valtura' Pula 1.'Vrana'Jankolovica 2.'Bokanlec' 1.'Varaždinka" 1.'Zelenažetva• 0

2.Vukovarsko-srijemska

3. Istarska 4. Zadarska 5. Varaždinska 6. Međimurska

UIClmllO;

Br. fanni 1 5 3 1

1 11 1 1 1 3 1 1 1 1

1 19

Br. krava 1820 2177 668 150 38 4853 570 360 320 1251)

296 340 300 200 70

7289

Mljekarski list 3/2002.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Velikemliječne farme uglavnom su u istočnoj Slavoniji, u ravničarskom području gdje je intenzivna bil1na proizvodnja. Problemi velikih farmi u svezi su s plodnosti krava. Prosječno servisno razdoblje u 2000. godini iznosilo je 156 dana. Obnova stada kreće se 25-30%, a starost krava iznosi četiri godine.

Na obiteljskim gospodarstvima unazad par godina raste broj HF krava. U RH preko 60 uzgajatelja drži više od 15 krava (15-100) ili prosječne veličine 29,7 krava po stadu. U obiteljskim gospodarstvima pored domaćeg genoma prisutan je uvozni genom iz Njemačke i Nizozemske. Krupniji uzgajatelji drže krave slobodno, a sustav mužnje su mala izmužišta.

Sitniji uzgajatelji drže krave na vezu, a mužnja se odvija u kante. Postoji veliki broj uzgajatelja HF krava koji drže 5 do 10 i 10 do 15 krava. Mnogi

Upravo

KNJIGA AGRONOMSKOG

je izašla

uzgajatelji drže miješana stada tj. simentalsku i HF pasminu. Interesantna je da se najveći uzgajatelji holštajn frizijske pasmine nalaze na najrazvijenijem govedarskom području, po tradiciji simentalskom području, dok u području velikih mliječnih farmi ima malo obiteljskih gospodarstava koja drže ovu pasmmu u većem broju. Treba istaknuti da na obiteljskim gospodarstvima postoji velik broj križanaca između holštajn i simentalske pasmine.

o

Tablica3: Brojobiteljskihgospodarstvapo županijama, koja držB više od 15 kravaHF pasmine

luoaniia 1. Međimurska 2. Koprivničko - križevačka 3. Bjelovarsko- bilogorska 4. Osječka - baranjska 5. Ostaležuoaniie Ukuono:

Broiuzoaiatelia 16 16 9 5

15 61

iz tiska

IZ BIBLIOTEKE FAKULTETA ZAGREB

prof. dr. «. Zvonimir Uremooić prof. dr. M: Ve.wnaPovlć prof. dr. ac. Syepan M~k

prof. *- ac. Marija Uremooić doc. dr. Boro Mioč tUid. mr. ZlallwJ~

• izvanredna knjiga za svak~ sadašnjeg i buduće~ agronoma i

veterinara · korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje živo6nja dobar priručnik za obiteljska gospodarstva · knjiga je namijenjena svima koji se bave unapređenjem stočarstva, te žele ostvariti rezultate prema uzon1 na svjetske uzgajatelje stoke Knjiga «Stočarstvo» bogato je ilustrirana, a na 630 stranica obuhvaća šest poglavlja: - Opće stočarstvo - Ovčarstvo - Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradar..tvo

Knjiga obrađuje tematiku o stanju i mjerama za unapređenje stočarstva, o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i načinima držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi.

U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi.

Nakladnik je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb.

Cijena knjige je 250,00 kuna uvećana za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.

Narudžbe za knjige se mogu izvršiti na telefon 012393809; 012393867 ili u Hrva~koj mljekarskoj udru.zi - Hica 31/ID, Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.

Ml_jelwrskilist 3/2002.

17

GOSPODARSTVO

§fu@o=u □ mm~ D7J O

Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić

kaomjerilo uspješnosti poslovanja obiteljskog gospodarstv Moto ovog članka: Stalno praćenje utrošaka rada i materijala, te obračun svih troškova i prihoda osnovni su preduvjeti planiranja uspješnog razvitka gospodarstva s proizvodnjom mlijeka.

Većina naših obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka pruža otpor zahtjevu stalnog "knjigovodstvenog" praćenja vlastitog poslovanja i proračunavanja isplativosti sadašnje i moguće proizvodnje.

Kada razmišljaju o troškovima svoje proizvodnje, gospodari obračunavaju samo troškove materijala i plaćenog rada. To su izravni troškovi koji najčešće obuhvaćaju troškove nabavke kupljene stočne hrane, lijekova i ostalog materijala, te veterinarske usluge. Za troškove svoje proizvodnje gospodari će još računati sredstva za gorivo, te plaćanje usluga jer su ovi troškovi povezani s mljekarskom proizvodnjom preko korištenja stočne hrane proizvedene u gospodarstvu (žitarice, voluminozna krmiva i dr.). Vlastiti rad i troškove amortizacije osnovnih sredstava gospodari ne računaju jer u njihovom slučaju nema izravnih novčanih davanja (izdataka).

Za većinu obiteljskih gospodarstava u nas je karakteristično ovakvo "neekonomsko" ponašanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Uvjeti i način držanja mliječnih krava bez većih se promjena odvijaju u dvije generacije gospodarstva. Držanje krava u gospodarstvu je naslijeđena i tradicija se često nastavlja neovisno o ekonomskoj računici. Takvo ponašanje je uvjetovalo opstanak poljoprivrednih gospodarstava u nas i u najtežim gospodarskim prilikama.

No, gospodarstva koja u sljedećem razdoblju namjeravaju egzistenciju ostvarivati iz poljoprivredne proizvodnje moraju se specijalizirati i povećati obujam vlastite proizvodnje s potpunim uvažavanjem svih ekonomskih načela poslovanja.

Uključivanje Hrvatske u međudržavne integracije značajno će povećati konkurenciju i vanjske pritiske na dosadašnju, mahom tradicionalnu, proizvodnju mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima.

Gospodarstvo će morati poslovati "kao poduzeće", što traži potpuno uvažavanje ekonomskih načela.

Osnovno mjerilo učinkovitosti poslovanja je ekonomičnost. Relativno se lako može proračunati

18

ili više-manje objektivno procijeniti i poslužiti kao mjerilo usporedbe uspješnosti različitih gospodarstava.

U ovom članku je prikazan jednostavni način proračuna i objašnjenja rezultata proračuna ekonomičnosti u gospodarstvu.

Ekonomičnost je mjerilouspješnostiposlovanjakoje se temelji na odnosu proizvedenihučinaka i za njih utrošenih elemenata proizvodnje. U govedarskoj proizvodnji se proizvodni učinci općenito odnose na mi1/eko telad za tov i tovljenike. Utrošenielementi 1 proizvodnjesu ljudskirad, matertja/lte korišteniobjektii poljoprivredna mehanizacija.

U našim obiteljskim gospodarstvima se najčešće "procjenjivanje" ekonomičnosti poslovanja odnosi na djelomičnu ekonomičnost mjerenu odnosom proizvedenih učinaka te kupljenog materijala i plaćenih usluga.

Cjelovita ili opća ekonomičnost treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloženog živog rada članova kućanstva te amortizaciju korištenih objekata, strojeva i opreme.

Točnim utvrđivanjem cjelokupnih (zbrojenih) i pojedinačnih koeficijenata ekonomičnosti može se odrediti pojedinačni utjecaj različitih proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu.

Opća ekonomičnost proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati sljedećom jednadžbom: V E= m M+Ao+Rs+Rv+Rt gdje je Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka (uključena vrijednost teleta), M - troškovi materijala, Ao - troškovi amortizacije objekata, Rstroškovi rada strojeva, Rv- troškovi vlastitog rada i Rt-troškovi tuđih usluga.

Vrijednost proizvodnje mlijeka je određena količinom prodanog mlijeka i njegovom prosječnom prodajnom cijenom. Osnovni troškovi materijala u govedarskoj proizvodnji su troškovi hrane (kupljene i vlastite).

Amortizacija obuhvaća objekte za smještaj goveda i stočne hrane. Troškovi rada strojeva u samoj se proizvo9nji mlijeka neizravno prikazuju korištenjem u proizvodnji vlastite stočne hrane.

Troškovi tuđeg rada pe obračunavaju prema plaćanju usluga, a troškove vlastitog rada je

M{jekarskil~t 3/2002..

GOSPODARSTVO

potrebno proračunati na utrošak rada i cijene rada (na temelju prosječne nadnice ili prosječne cijene rada na razini gospodarske grane - stočarstva ili govedarstva).

Obračunom vlastitih troškova rada osigurava se plaća aktivnim članovima kućan­ stva koji sudjeluju u govedarskoj proizvodnji, dobiveni koeficijenti kvalitetnije odražavaju stvarno stanje, a bolja je usporedivost s drugim proizvodnjama u gospodarstvu.

Općenito, kada je vrijednost koeficijenta ekonomičnosti veća od 1 govori se o ekonomičnoj proizvodnji, a vrijednost manja od 1 označava neekonomičnu proizvodnju.

Za gospodarstva koja ne prate redovito utroške rada i materijala, te ostale poslovnedogadaje u svom gospodarstvu, može se obračun ekonomičnosti provesti procjenjivanjem istih. Pouzdanost koeficijentaje određena stupnjem realnosti ulaznih podataka.

Za gospodarstvo, koje prihode osigurava najvećim dijelom iz govedarstva, obračun ekonomičnosti je jednostavniji. Ako je u gospodarstvu

nekoliko nepovezanih djelatnosti, potrebno je razlučiti proizvodnje po namjeni. Jednostavni obračun se može učiniti kao u tablici 1.

Radi se o gospodarstvu s 8 muznih krava i prosječnom godišnjom proizvodnjom od 3.000 litara, te prodajom od oko 2.300 litara mlijeka po kravi. Iz ukupne proizvodnje gospodarstva izdvojeni su troškovi materijala za proizvodnju vlastite stočne hrane koja je utrošena u govedarstvu. Kako nije bilo detaljnog praćenja utrošaka vlastitog rada ljudi i strojeva, ovi troškovi su obračunati na razini govedarstva i pripadajuće biljne proizvodnje. Isto tako, procijenjen je dio amortizacije poljoprivrednih strojeva i opreme koji su korišteni za proizvodnju stočne hrane. Dobiven je pokazatelj ukupne ili opće ekonomičnosti.

1: Proračun ekonomičnosti proizvodnje obiteljskog gospodarstva I u.kunan:ia 47.120,00 Vrijednost proizvodnie mliieka Ukuoni troškovi 46.615,32 Troškovi hrane 14.243 81 Materiial za vlastitu hranu 12.598 81 2.331,22 Kukuruz 6.605,63 Kukuruzna silaža DTS 3.661 96 Kupl iena stočna hrana 1.645,00 Lijekovi i vitamini 120,00 Ostali materijal 7000 Amortizaciia ooli. obiekata i meh.

3.951 52 Troškovi rada 29.530 00 Veterinarske usluge 1.350,00 Ukupno strojevi 4.480,00 Ukupni vlastiti rad 22.300 00 Tablica

Ekonomičnost

Mljekarskili.st 3/2002.

1,01

Za pouzdanost dobivenih pokazatelja od velike je važnosti nužnost stalnog praćenja stvarnih utrošaka i troškova proizvodnje, te proizvodnih učinaka za sve grane poslovanja obiteljskog gospodarstva.

Već skraćene zabilješke o osnovnim poslovnim događajima tijekom tehnološke godine i razne

potvrde i priznanice (izdatnice za nabavljenu robu ili predane proizvode, računi za gorivo i mazivo, te tuđe usluge, obračuni isplate za mlijeko i slično) mogu dobro poslužiti u naknadnoj ekonomskoj obradi cjelokupnog poslovanja gospodarstva. Na temelju takvih podataka proračunom koeficijenata ekonorničnosti može se utvrditi stupanj ekonomske efikasnosti pojedine poljoprivredne proizvodnje gospodarstva, te ocijeniti efikasnost promjena obujma, strukture i načina poslovanja.

Tako se za isto gospodarstvo, kada je moguće dobiti sve tražene podatke proračun ekonomičnosti može provesti kao u tablici 2. Za ratarske kulture namijenjene proizvodnji stočne hrane napravljene su potpune kalkulacije koje uključuju troškove materijala, sredstava za rad i ljudskog rada. Troškovi amortizacije se odnose na stajski objekt i dio kapaciteta za smještaj stočne hrane utrošene u govedarstvu. Posebno je izdvojena amortizacija muzne opreme. Proračunati su troškovi rada i tuđih usluga samo u govedarskoj proizvodnji.

Tablica

2: Proračun ekonomičnosti proizvodnje obiteljskog gospodarstva II u kunama

Prihodi Uk:unni troškovi Troškovi hrane Vlastita nroizvodnia Kukuruz Kukuruzna silaža DTS Kuoliena stočna hrana Koncentrati Aditivi Ostalo Ostali materiial Lijekovi Ostalo Amortizaci ia Amortizacija objekata Amortizaciia muzne onreme Troškovi rada Vlastiti rad Tuđe uslu2e E (opća) E materijala Erada

47.120,00 46.480,68 23.045,00 21.400,00 3.586,49 11.389,01 6.42449 1.645.00 1.230,00 275,00 140.00 190 00 120,00 70,00 2.995 68 2.651,52 344 17 20.250-00 18.900,00 1.350-00 1,01 2,03 233

Tako su dobiveni realniji podaci potrebni za pokazatelja ekonomičnosti pojedinih utrošenih elemenata proizvodnje (materijal i rad).

Proračunavanjem ekonomičnosti u dužem

određivanje

19

GOSPODARSTVO

vremenskom razdoblju (nekoliko godina), moguće je utvrditi kako je i koliko na ekonomičnost djelovala promjena muznosti, otkupnih cijena, te utrošaka i troškova vlastite i kupljene hrane, kao i utrošaka i cijene rada.

Na ekonomičnost djeluju činitelji koji određuju veličinu i vrijednost proizvedenih učinaka te utrošenih elemenata proizvodnje. Na povećanje ekonomičnosti proizvodnje mlijeka može se utjecati ostvarenjem iste količine mlijeka s manjim utroškom rada i materijala u govedarstvu ili povećanjem proizvedenih količina mlijeka sa zadržavanjem iste razine troškova rada i materijala.

Organizacija proizvodnje vlastite stočne hrane i racionalizacija rada osnovne su mjere u području snižavanja troškova u proizvodnji mlijeka obiteljskog gospodarstva.

Primjena novih tehnoloških rješenja u

govedarskoj proizvodnji također je jedna od temeljnih mjera povećanja ekonomičnosti proizvodnje mlijeka.

Zamjena osnovnog stada u kojemu su sada grla simentalske pasmine grlima frizijske pasmine, omogućila bi, zbog većeg tehnološkog potencijala, ostvarenje većih prihoda.

Isto tako, adaptacija staje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijela bi smanjenju utrošaka rada, te povećanju stupnja iskorištenja tehnološkog potencijala i ekonomičnosti proizvodnje mlijeka.

U sadašnjim uvjetima takva brza promjena tehnologije i kapaciteta govedarske proizvodnje u analiziranom gospodarstvu nije ekonomski opravdana s obzirom na relativno malo osnovno stado (samo 8 muznih grla) i visoke troškove ulaganja.

H Piše:dr. se. Petar Bosnić

Iskustva EU u agranoj politici U analizama i raspravi o Strateškom opredjeljenju razvoja hrvatske poljoprivrede, o stanju i realnim mogućnostima razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj, usporedno će biti iznošena iskustva i stanje agrara EU-15, modeli njihova razvoja pojedinih grana poljoprivrede te mjere agrarne politike.

Svaka zemlja poljoprivredne proizvodnje i strategije razvoja orijentira se na planiranje i osiguravanje samodovoljnosti osnovnih - glavnih poljoprivrednih kultura, odnosno proizvoda za koje ima prirodne proizvodne i druge prednosti.

Takozvani glavni poljoprivredni proizvodi osim gospodarskog značaja, imaju poseban strateški i politički značaj .

Hrvatska je u specifičnom položaju zbog stanja i problema u gospodarstvu i poljoprivredi te procesa prijema u članstvo u EU i visokih kriterija i uvjeta postavljenih kako za ekonomsku i tržnu efikasnost u cjelini tako i zbog potrebe postizanja zadovoljavajućeg stupnja razvijenosti poljoprivredne proizvodnje.

Poznato je da EU od 1962.godine sustavno razvija poljoprivrednu proizvodnju svojih članica.

20

nastavak 3.

Tako je u četrdesetogodišnjem razdoblju postignuta visoka razina razvijenosti poljoprivrede što se tiče osnovnih poljoprivrednih kultura i to kroz različite procese: specijalizaciju i okrupnjavanje proizvodnje, visoku produktivnost, kvalitetu proizvoda, dostatnost gotovo svih glavnih poljoprivrednih proizvoda, kroz ulogu vodećeg partnera u međunarodnoj trgovini agrarnim proizvodima.

Zajednička agrarna politika (CAP) EU temelji se na zajedničkom .tržištu agrarnih proizvoda, načelima zaštite zajednice, financijskoj solidarnosti, povlastica članicama i u međusobnoj trgovinskoj razmjeni na internom tržištu Unije.

Ciljevi agrarne politike su slje1eći: povećanje proizvodnje, stabilizacija tržišta, osiguranje opskrbe hranom, kvalitetan standard poljoprivrednih proizvođač~, prihvatljive cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane za potrošače.

Veoma značajno mjesto u poljoprivredi imaju subvencije i izvozni poticaji za poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Može se reći, da su u EU ostvareni ciljevi agrarne politike i da se sada obavljaju određene promjene i restrukturiranja u odnosima stvaranja ravnoteže između proizvodnje i potreba za Mljekarski list 3/2002.

GOSPODARSTVO

poljoprivrednim proizvodima, postepeno otvaranje agrarnog tržišta Unije te uravnoteženje izvoznih cijena s obzirom na stupanj subvencioniranja.

Tablica 2: Bilancemlijekau EU-15 (1995-2005god.)

oootona

1995.god. 2001.god.2005.god: Tablica 1: Samodovoljnost ustočarsk~ proizvodnp i potrošnja stočalskih proizvoda u EU-15 Meso

Vrste mesa

Govedsko svinjsko peradarsko ovqe Ukupno teleće

kozje

.o

jaja

108

MLIJEKA

UPORABA 112

107

111

82

111 102

Potrošnja

percapi1a-kg.87~

TRŽNA ISPORUKA

20,7 3,7

300Iii. 220kom.

U redefiniranim ciljevima agrarne politike poseban naglasak se daje konkurentnosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora, daljnjoj liberalizaciji tržišta, stabilnosti dohotka proizvođača te očuvanju proizvodnog resursa.

EU u okviru četvrte agrarne reforme, ima novu poljoprivrednu strategiju AGENDA-2000 definiranu prema postignutom visokom stupnju razvoja poljoprivrede, prema procesima globalizacije i integracije u svjetska tržišta i prema zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije (Y{TO).

Biljna i stočarska proizvodnja podmiruje potrebe Unije najvažnijim poljoprivrednim kulturama i stočarskim proizvodima, ostvaruje se veoma visoka godišnja potrošnja prehrambenih proizvoda po stanovniku, a bilančni viškovi p~imarnih poljoprivrednih proizvoda ili prerađevina - izvoze se.

Ukupna prosječna samodovoljnost u stočar­ stvu iznosi 108%, u proizvodnji goveđeg i telećeg mesa 112%, mlijeka 111%, peradarskog mesa 111%, svinjskog mesa 107% i proizvodnje jaja 102% Nedovoljna je proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa; i samodovoljnost je 82%.

U uvjetima gospodarske razvijenosti članica ~U-15 visoka je ukupna godišnja potrošnja mesa po Jednom stanovniku, a iznosi 87,2 kg/p.c. U Hrvatskoj potrošnja iznosi 55,8 kg mesa /p.c. U odnosu na pojedine vrste mesa najveća je potrošnja svinjskog mesa od 40,8 kg,/p.c. ( Hrvatska 23,9 kg ), mesa peradi 20,7 kg. /p.c.(Hrvatska-17,6 kg.), govedsko-teleće meso 19,0 kg /p.c. (Hrvatska 12,9 kg.), ovčje-kozje meso 3,7 kg/p.c. (Hrvatska 1,3 kg.), mlijeka 300 lit/p.c. (Hrvatska 156 lit) i potrošnja jaja od 220 komada po jednom stanovniku (Hrvatska-169 kom.)

Mlfekw-ski list 3/2002.

119.402

118.137

113.114

111.828

110.997

111.797

110.378

108.707

9.448

9.024

9.430

MLIJEKA RASPOLOŽIVI

19,0 40,8

121.245

DOMAĆA

Samodovoljnost %

PROIZVODNJA

VIŠAK

U Europskoj je uniji proizvodnja mlijeka planirana i pod strogim je režimom kontrole i proizvodnih kvota. U kvotama mlijeka obuhvaćane su količine mlijeka koje farmeri isporučuju mljekarama za industrijsku preradu, a dio mlijeka direktno isporučuje potrošačima. Bilancama mlijeka planira se i višak mlijeka namijenjen izvozu pretežno kroz određene mliječne prerađevine. Na nivou EU i petnaest država članica ostvarena je samodovoljnost mlijeka od 111%. Među članicama četiri države imaju deficit u mlijeku (samodovoljgost: Italija 72 %, Grčka 76%, Engleska 84%, Spanjolska 92%).

Stanje u Hrvatskoj O instrumentima agrarne politike ovisi 1 ostvarivanje zacrtanih ciljeva među koje spadaju: agrarni budžet, proizvodno potrošne bilance J • qe~ovno tržna uravnotežena politika agrarnih prm~voda, sustav subvencija i mjera poticaja, kreditno monetarna i porezna politika, agrarno zakonodavstvo, različiti oblici infrastrukturne podrške, te program rješavanja problematike poljoprivrednog zemljišta.

U definiranju agrarnih mjera treba polaziti od objektivnog stanja poljoprivrede, realnog planiranja te određivanja prioriteta u razvoju.

Neke preuranjene mjere agrarne reforme neće dati očekivane rezultate, zbog toga reforma mora biti postepena kako bi se hrvatski agrar sukcesivno tržno osposobljavao i prilagođavao za konkurenciju.

Neovisno o pozitivnim iskustvima razvijenih država, svaka zemlja ima svoje specifičnosti koje treba uzeti u obzir pri donošenja odluka o rješavanju tako složenih i važnih pitanja agrarne reforme.

Proizvodno potrošne bilance Pri planiranju proizvodnje uspostavljaju se

21

GOSPODARSTVO

odnosi između proizvodnih kapaciteta i tržišta, odnosno mogućnostima domaće proizvodnje u podmirvanju potreba određenim količinama poljoprivrednih proizvoda. U proizvodno potrošnim bilancama poljoprivrednih proizvoda na godišnjoj razini, i dugoročno, javljaju se ili viškovi ili manjkovi nekih proizvoda. Poseban je problem neuravnoteženih bilanci s manjkovima nekih poljoprivrednih proizvoda koji se moraju nadoknaditi uvozom.

Postoje određena mišljenja u okviru razvoja hrvatskog agrara da procjene o samodovoljnosti poljoprivrednih proizvoda mogu poslužiti kao podloga kreiranja mjera agrarne politike. U uvjetima sve veće liberalizacije tržišta potrebno je odrediti konkurentne proizvodnje - proizvodi koje treba razvijati.U ovom slučaju dovode se u pitanje kriteriji o nacionalnim prioritetima najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda.

Hrvatska podmiruje potrebe u proizvodnji pšenice, kukuruza, peradskim mesom, jajima, krumpirom te vinom. Najveći je deficit u proizvodnji mlijeka, goveđeg i svinjskog mesa. U našim uvjetima moraju postojati razvojno proizvodni prioriteti koji bi bili poticani različitim mjerama agrarne politike.

Tablica

Ukupna

3:

PROIZVOD

potrošnja

meso

Mlijeko meso

111%.

I procjena

UKUPNA POTROŠNJA

Tona

potreba

PROCJENA

2005.

POTREBA

Ukupno

stanovnik

A.

B.

56.830

12,97

kg.

64.000

76.000

764.636

156

lit.

913.000

1.055.000

105.736

23,88

kg.

119.000

138.000 120.000

lit.

Meso

peradi

Tona

88.984

17,6

kg

100.000

Ovčje

meso

Tona

4.334

1,34

kg

5.000

6.200

911.205

169

kom.

931.000

944.000

JAJA

000

EDUKACIJA

kom.

god.

2005.

Tona

000

Svinjsko

Bilance mlijeka u :Evropskoj uru11 su primjer uravnoteženih odnosa intenzivne proizvodnje i visoke potrošnje mlijeka od 300 litara po jednom stanovniku (mliječni ekvivalent u litrama) i samodovoljnost od

u stočarstvu Hrvatske

MJERA

Govedsko

Proizvodno potrošne bilance u poljoprivredi jedan su od osnovnih dokumenata agrarne politike, na kojemu treba temeljiti konkretne gospodarske mjere; one ukazuju na dinamiku razvoja određene poljoprivredne proizvodnje pa trebaju biti obveza u provedbi svim nadležnim organima i institucijama. Bilancama se određuju i proizvodni prioriteti, razina potrošnje te izvori proizvoda iz domaće proizvodnje ili iz uvoza.

Uravnotežene proizvodno potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda dovode do samodovoljnosti, što znači da domaća proizvodnja nekog proizvoda kao sirovina podmiruje sve potrebe.

Postignuta samodovoljnost određenog proizvoda na nižoj ili srednjoj razini godišnje potrošnje ne može se ocijeniti kao konačno ostvareni planski cilj proizvodnje jer se razvojem gospodarstva povećava standard i kupovna moć stanovništva, a time i potreba daljnjeg rasta proizvodnje.

PROIZVOĐAČA

KONTROLA ISPRAVNOSTI MUZNIH UREĐAJA AAuST AAJJ" "UCIONIC V

1

Piše: Dario Zagorec, dipl. ing.

Predavanja pod nazivom ''Učionice u staji" koje organizira Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, započeta još predprošle jeseni, najprije su organizirana na području Koprivničko-križevačke županije odnosno na području Križevaca gdje je i najveći broj proizvođača mlijeka. Predavanja su na licu mjesta, na poljoprivrednim gospodarstvima tako da farmer uz pomoć stručnjaka uoči nepravilnosti vlastitog rada, ali i rada s muznim uređajima. Svrha predavanja je da troškove toga dijela proizvodnje svede na minimum.

22

Mljekarski li.st 3/2002.

EDUKACIJA

Održano je ukupno 5 takvih predavanja na području bivše općine Križevci, a na području čitave

Hrvatske bilo ih je ukupno 22. Zanimljivo je da sve više prisustvuju i prizvođači kozjeg mlijeka. Na nekim predavanjima 80 % prisutnih bile su žene.

Predavanju održanom u Kamešnici, na gospodarstvu Damira Hrlca, bilo je preko 60 poljoprivrednika. Staja je stvarno poslužila kao učionica i za teoretski i praktični dio. To gospodarstvo posjeduje modernu staju sa slobodnim načinom držanja krava i izmuzište tipa tandem 1x4 U, s muznom opremom Miele.

Trenutno je u staji 14 krava Holstein-friesian pasmine.

Na svim edukacijama do sada, proizvođačima su dijeljeni materijali o održavanju strojeva za mužnju te Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka. Predavači su obično savjetnici s terena, a serviseri se mijenjaju ovisno o potrebi te vrsti uređaja na gospodarstvu.

Zastupljenost muznih uređaja na OPG (u potkalničkom kraju) 4%

2% Ostali

□ Westfalija □ Alfa-laval

Vitreks ■ Miele

PROIZVOĐAČA

mlijeka. Parametri za kakvoću, osim mliječne masti, su i sadržaj bjelančevina, broj mikroorganizama, broj somatskih stanica i utvrđivanje rezidua u mlijeku.

Utvrđivanjem tih parametara naši će proizvođači mlijeka, kao što su i europski prije više godina, dobiti mnogo, ako zadovoljavaju zadane kriterije (parametre). Osim veće tržišne cijene mlijeka, imat će sigurno i zdravije životinje, a time i manje troškove u održavanju zdravlja vlastitog stada. Tako će se povećati i prihod za istu količinu mlijeka (za razliku od onog čije je mlijeko loše kvalitete, s više mikroorganizama, više somatskih stanica ... ).

Europski farmeri rješavaju na taj način i pitanje javnog mijenja o kvaliteti proizvoda, u ovom slučaju mlijeka, a znamo dobro da mišljenje javnog mijenja odnosno potrošača i te kako može utjecati na prodaju nekog proizvoda. Ono se, kao npr. u slučaju Nizozemske, brine i o tome na koji način je to mlijeko proizvedeno (paša, boravak životinja na otvorenom i sl.), što je opet povezana sa zdravljem krava. Na koncu i sami farmeri troše to mlijeko pa im je interes da ono, kao osjetljiv prehrambeni proizvod korišten u ljudskoj prehrani, bude zdravo.

No, kako preradu sirovog mlijeka obavljaju mljekarske industrije, to je za različite tehnološke procese prerade i te kako bitna njegova zdravstvena ispravnost. Dakle, iako kasnimo za zapadom, donošenjem "Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka" i naši proizvođači mlijeka započeli su tržišnu utakmicu kojoj je cilj postići kvalitetu, a ona će donijeti veću zaradu i sve ono što su europski farmeri već postigli.

Zdravlje vimena Kako je zdravlje vimena vrlo bitno, potrebno je voditi brigu o njemu. Problemi s vimenom u manjoj Strukturastadaproizvođab mlijekaprisutnihna predavanjima su mjeri uzrokovani genetikom oko 10 % dok mjesto brojprisutnih brojOPG-a brojkravana prosjek zdravlje i okolišni utjecaji uzrokuju oko 90 % nnHoorivred.

OPG-ima krava/OPG-u problema. Mehanička (strojna) mužnja može biti u Drookovec 22 15 164 li kantu (s muznom kantom pokraj krave u štali), K.Pooovec 25 159 15 li Kamešnica 65 40 483 12 može se koristiti mljekovod, a najnoviji, ali Kozarevac 28 39 373 13 najmanje rasprostranjen način je mužnja u UKUPNO 151 98 1179 12 izmuzištu (krave same dolaze u izmuzište). Vijek trajanja i dobro funkcioniranje stroja za mužnju Iz podataka je uočljivo da je prosjek po stadu kao i kvaliteta strojem pomuzenog mlijeka, ovise o na gospodarstvima više od 10 krava i da se sve veća održavanju tog uređaja. Temeljito pranje, važnost pridaje higijeni proizvodnje mlijeka i dezinfekcija ili sterilizacija stroja za mužnju muznih uređaja. I dok se kod nas kakvoća sirovog prioritetan je posao svakog proizvođača mlijeka. mlijeka utvrđivala prema sadržaju mliječne masti, a Tehnički zastarjeli i nedovoljno očišćeni uređaji za na terenu se događalo da je u mnogim slučajevima mužnju mogu biti jedan od mnogobrojnih razloga sirovom mlijeku dodavana voda, Zapadna Europa je produljene mužnje (oboljenja sisa i vimena), a svojom zakonskom regulativom podigla kakvoću uzrokuju i lošu higijensku kakvoću mlijeka. Stoga je vlastite proizvodnje na zavidnu razinu. Naime, osobito važno savjesno održavanje i pranje uređaja kako je osnovica za tržišno plaćanje mlijeka za mužnju. kakvoća, ona je i prioritet svakog proizvođača Mljekarski list 3/2002.

23

EDUKACIJA

PROIZVOĐAČA

Postapc:i pri odriavanju

VRIJEME

uređaja za mužnjo

P.ROV JERA VAN JE

podtlakom iz vodovoda.

NADZOR

U većim stajama s mljekovodom kao i u većim • Provjeriti pravilnost rada pulzatora (ujednačenost izmuzištima primjenjuje se Svakodnevno ritma) nakon mužnje kružno pranje • Provjeriti ima li napuknutih mjesta na .kratkim i cijevi za mlijeko i uređaja koji su dugim cijevima za mlijeko i sisnim gumama te bili· u kontaktu s mlijekom. vakuum cijevima Pranje se sastoji iz tri faze: • Čišćenje ventila za reguliranje vakuuma (regulacijskog ventila) ,:?' pretpranje Tplno • Provjeravanje nivoa ulja vakuum-pumpe ,:?' pranje vrućom vodom, • Provjeravanje sisnih guma na hrapavost i oštećenost, otopinom detergenta i naročito na nrelribima dezinfekcijskog sredstva • Čišćenje pulz.atora od čestica prljavštine i sl. i Mjesečno zamjena filtera (pročistača) ,:?' pranje hladnom vodom • Provieravanie zateenutosti remena vakuum-DUIDDe (ispiranje) • Čišćenje i ispiranje vakuum - pumpe specijalnim Pranje vrućom vodom sredstvom z.ačišćenje uljnih korita (glavno pranje) najčešće ide u Polugodišnje • Ispiranje vakuum- cijevi i vakuum- rezervoara kombinaciji s alkalnim Zamiena sisnih „um" i ciievi za orovođenie mliieka • detergentima koji dezinficiraju i služe za uklanjanje proteina i Osobitu pažnju treba obratiti svakodnevnom masti, dok nakupine kamenca i čišćenju, pranju i dezinfekciji uređaja za mužnju. soli iz mlijeka treba uklanjati sredstvima koja imaju Poželjno je koristiti upute sredstava za pranje i kiselu reakciju.

Zbog neutralizacije kiseline uređaje dezinfekciju. Ako je voda "tvrda", potrebno je treba isprati lužinom te na kraju čistom vodom. U korištenje specijalnih dodataka. praksi to bi moglo izgledati ovako: 1. - 6. dana pranje kombinacijom voda + lužina: (lužnati Čišćenje stroja za mehaničku mužnju Potpuna oprema na obiteljskom poljopriv- detergent), a 7. dan pranje kombinacijom voda + rednom gospodarstvu potrebna za čišćenje i pranje: kiselina (blaga kiselina ) .

I

• Kontrola razine vakuuma na vakuum-metru

kanta, četke, kemikalije, plastične kade ili umivaonici za pranje, metalni držač ili kuka za vješanje, gumene rukavice kao i instalacija za toplu i hladnu vodu u posebnoj prostoriji ili blizu muznog mjesta.

Treba naglasiti, da se u našoj praksi ne pridaje dovoljna važnost pranju i održavanju aparata za mužnju i drugom priboru za mlijeko, a posljedica toga je nečisto mlijeko. Zato ćemo navesti uobičajene postupke pranja i održavanja aparata za strojnu mužnju koje preporučujemo našim proizvođačima mlijeka. Postupak se obično odvija u tri faze: ,:?' pretpranje čistom vodom ,:?' glavno pranje (vruća voda+ detergent) ,:?' ponovno ispiranje (čista voda + dezinfekcijska sredstvo) Pretpranjem hladnom ili mlakom vodom ( oko 30"C) odstranjuju se ostaci mlijeka i druge nečistoće. Nakon toga slijedi glavno pranje vrućom vodom (oko 50°C) s dodatkom detergenata (čišćenje četkom jednom tjedno). Završna faza je ispiranje vodom s mogućnošću dodavanja sredstva za dezinfekciju. Ta sredstva uništavaju razne bakterije, ali ne potpomažu procesu pranja. Dezinfekcija se može obaviti i nakon pranja. Sisne gume, čaše i cijevi za mlijeko možemo ispirati i čistiti vodom

24

Kontrola rada stroja za mužnju Kontrola rada stroja za mužnju sastoji se od: provjeravanja podtlaka (prejak podtlak oštećuje vime), nadziranja položaja sisnih čaša (neispravno stavljene sisne čaše lako padnu sa sisa i usisavaju nečistoće iz okoline muzare) i kontrole protoka mlijeka.

Kako do cjelovite primjene Pravilnika ostaje još neko vrijeme, treba ga iskoristiti na način da se našim proizvođačima mlijeka podigne razina znanja o higijeni proizvodnje, ali i svijest da samo pravilnim postupanjem sa životinjom mogu pos;ići veću zaradu i sve ono što smo prije spomenuli. Sto se tiče muznih uređaja, treba ih redovito servisirati i održavati, ali i ukloniti nedostatke koje ti uređaji imaju, jer su svojevremeno zbog nedostatka sredstava na naša gospodarstva masovno nabavljani polovni aparati. Zbog svih tih razloga HZPSS s ovlaštenim serviserima provodi akciju na gospodarstvima zainteresiranim za edukaciju, kontrolu i servis muznih uređaja. Time se staja zaista pretvara u "učionicu".

Mfjelrorskilist 3/2002.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU Piše: mr. se. Srećko Ladišić

Naš moto za ožujak

• RASTE. TRAVA ZELENA •

PRAKSAI ISKUSTVAPROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Ožujak! Mnogi poljoprivrednici su me zvali i s koliko gnojiva da pognojimo livade?». Ovdje se čine velike pogreške.

Prvo da razjasnimo što je to livada, a što zasijani travnjak. Ako želite proizvoditi visoko već početkom veljače «Kojim gnojivom

kvalitetnu krmu - sirovinu koju će krave prerađivati u mlijeko, pojam takozvanih «prirodnih» livada treba izbaciti. Gdje god u zemlju može plug,

ne smije biti prirodnih livada.

Krma za intenzivnu proizvodnju mlijeka proizvodi se isključivo na oranicama, - na zasijanim travnjacima.

Travnjaci mogu biti međuusjev od rujna do svibnja (8 mjeseci) talijanski ljulj, ili jednoipolgodišnji do dvogodišnji (opet talijanski ljulj), a najviše četverogodišnji, monokultura engleskih ljuljeva ili klupčasta oštrica, travne smjese, DTS i TDS - kada parcelu ponovno oremo.

Danas postoje već sijačice za usijavanje trava u postojeće travnjake, pa se travnjak može nanovo formirati bez oranja.

Ovo vrijedi samo za ona tla u kojima ima od 18 pa do 24 i više miligrama fosfora (P) i kalija (K) u tlu vrijedi, dakle za tla koja su pod redovitom kemijskom kontrolom i potpunom gnojidbom.

Gdje su najčešće pogreške kod zasijavanja i formiranja travnjaka, te gnojidbe travnjaka?

Višegodišnje travnjake nikada nemojte zasijavati bez prethodne kemijske analize tla i potpune gnojidbe za 3 do 4 godine.

Gnojiva NPK, 7:20:30, 7:30:20, 10:20:30, 10:30:20, 8:26:26 + kalcij (Ca) treba u predsjetvenoj obradi zaorati, tako da korijen

biljke ide što dublje do dna brazde. Ovo je vrlo važno zbog sušnih razdoblja.

Ako se najveći dio hranjiva nalazi u sjetvenom sloju, tada Je i glavnina korijena biljaka nalazi u tom sloju. Cim dođe do suše biljke usporavaju rast ili brzo stanu sa rastom.

Prihrana travnjaka i prirodnih livada (koje

M~elwrski list 3/2002.

prvom prilikom treba sve izorati u jesen) NPK gnojivima daje rezultate, ali slabe. Fosfora (P) i kalija (K), mora uvijek biti u dovoljnoj količini u tlu,

u neposrednoj blizini korijena trava.

Prihranjuje se jedino KAN-om i to prva prihrana krajem veljače, početkom ožujka, do sredine ožujka, ovisno o vremenu i temperaturi zraka i tla, s SO kg čistoga dušika ili 4 vreće, a zatim treba prihranjivati iza svakog otkosa. Godišnji utrošak dušika po jednom hektaru mora biti 200 do 250, maksimalno 300 kg čistoga dušika; a to je 15, 19 do 23 vreće KAN-a, koje rasporedite na prvu prihranu i još najmanje 5 otkosa.

Ovdje govorimo o proizvodnji 10 000 do 14 000 kilograma suhe tvari ( S.T. ) po hektaru, odnosno od 10 000 do 14 000 litara mlijeka po hektaru.

PRVIOTKOS U TRAVNJU DRUGI OTKOS U SVIBNJU TREĆI OTKOS U UPNJU ČETVRTI OTKOS, SRPANJ - KOLOVOZ najslabiji - vrijeme suše i mirovanja biljaka. Treba voditi računa da biljke u ljetnoj suši i onako malene ne oklasaju. UPOZORENJE! Isklasavanje trava je najveći neprijatelj bnine ponovnog

porasta trava.

PETI OTKOS KRAJEMRUJNA, ŠESTIOTKOS OKO 20. USTOPADA. Biljke vrlo brzo iskorištavaju dušik iz KAN-a. Dušik ima dvostruko djelovanje, kao hranjivo i kao stimulator rasta.

Zašto ne UREA ?

UREA je gnojivo koje moramo zaorati ili zatanjurati.

Uz UREU u tlo treba obavezno unositi kalcij (Ca) jer UREA jako zakiseljava tlo.

Ako prihranjujete travnjake NPK gnojivima, tada vrijedi izreka: bolje išta nego ništa.

Travnjake nemojte

zasijavati

sada u

proljeće. Travnjaci i DTS ili TDS zasijavaju se isključivo krajem kolovoza i početkom. i

tokom rujna.

Sada treba zasijati neku smjesu krmnih 25

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG AGRONOMA

usjeva. Prolistajte dosadašnje brojeve Mljekarskog lista!

Profesor Štafa je o krmnim kulturama i njihovim smjesama do sada mnogo pisao i savjetovao.

UPOZORENJE! Čuvajte sve brojeve Mljekarskog lista. Oni moraju biti sastavni dio vaše stručne literature i tijekom godine ih više puta prelistajte. Godišnje si možete dati uvezati sve brojeve i dobit ćete izvanredan priručnik.

Povodom toga evo i jedne obavijesti. DANI TRAVNJAKA 2002. KOPRIVNICA ove će se godine održavati od 24. do 26. svibnja u Koprivnici. _ 10_članova _l.Jdrugeza travnjaštvo i krmna bilje 1 razvoj pol1opnvrede Koprivnica, koji nam donesu za prošlu i pretprošlu godinu sve · brojeve Mljekarskog lista, dat ćemo IH na račun Udruge uvezati i «knjige» će im biti tom prilikom uručene.

PROIZVO!)NJA MLIJEKA PRAKTICNA ISKUSTVA U prošlom broju sam najavio da će o tome nešto reći proizvođači mlijeka s područja Koprivnice, odnosno prigradske općine KOPRIVNIČKI IVANEC. Evo nekoliko njihovih iskustava, razmišljanja i prijedloga.

Obiteljsko gospodarstvo Svemira Čevis: Svemir Cevis (1965.), supruga Sanja (1969.),kći Mateja (1990.), otac Stjepan (1944.) i majka Anica (1947.).

Struktura stada: 35 krava u laktaciji + 50 junica različitog uzrasta.

Proizvodnja mlijeka: 2001. isporučeno 180000litara, prosječno po kravi isporučeno 5 140 litara.

Razvoj gospodarstva unatrag 5 godina: Po savjetu poljoprivrednog savjetnika, napustili tov teladi i junadi i prešli na proizvodnju mlijeka.

Povećanje stada muznih krava: 3 x 10 junica na kredit, od čega 10 junica putem kredita linije Vindije.

Godišnje se teli 10 vlastito uzgojenih prvotelki. U 5

godina nije prodana niti jedna junica.

Povećanje proizvodnje mlijeka. 40 000, pa 60 000, pa 90 000, pa 150000, i 180000 litara.

Prvotelke iz Nizozemske i Njemačke postizale su godišnju proizvodnju do 7000 litara, u vrhu laktacije 30 do 40 litara dnevno.

Vlastiti uzgoj junica i prvotelki, proizvodnja pada na 5 000 do 5 500 litara.

Pitanje: Da li griješimo mi u uzgoju junica ili je u pitanju genetika bikova?

Pasminska struktura stada: 30 holštajnki prosječne proizvodnje od 25 do 35 litara i 5 simentalki prosječne proizvodnje od 15 do 20 litara dnevno. Plan «vlastite selekcije» - sve krave koje daju ispod 20 litara mlijeka uklanjaju se iz proizvodnje.

Plan razvoja: u sljedećih 5 godina do 150 krava.

Trenutačno se gradi nova «lauf staja» za 100 krava.

Gdje se j9š uvijek griješi i što stvara poteškoće?

Svemir Cevis: »Smatram da nije dobro što su krave stalno na vezu, što nemamo barem ispust i što junice ne rastu na pašnjaku, što nema kompjutorske ishrane, što su parcele premale, morale bi biti barem 5 do 10 ha. U dosadašnjem razvoju najviše smo pogriješili što smo forsirali ratarstvo. Čim smo imali 10 do 15 jutara zemlje, trebali smo imati i 10 do 15 kra".'a. Mlijeko kupuje zemlju i nove strojeye.

Mo1a poruka hrvatskim proizvođačima mlijeka: Sto

više trave i što više krava.»

obiteljČevis PROIZVODNJA MLIJEKA Veličina posjeda: 80 jutara vlastite zemlje + 70 jutara u zakupu.

Veličina okućnice: 1 jutro i 2,5 jutara.

Sjetvena struktura: 35 jutara travnjaka. Godišnje 2:°"sijavaju20 25 jutara novih travnjaka talijanskog I1ul1a, 100 Jutara kukuruza (čije se površine smanjuju) 13 jutara ječma + 2 jutra zobi.

Silosi za sjenažu i silažu: 3 silosa, od toga dva po 25 m x 4 m x 2 m i jedan 50 m x 5,80 m x 2,50 m. Silos za suho zrno od 132 tone+ sušara.

Staja za krave i uzgoj junica - prerađeno tovilište za junaci.

?o

26

Obiteljsko gospodarstvo Nenada Prepelić.

Nenad Prepelić (1964.),Božica (1969.),kćerke Tihana (1988.),Ivana (1991.),Tea (1998.),brat Mario (1978.), otac Vlado (1941.), majka Jelica (1945.) i baka Dora (1921.).

PROIZVODNJA MLIJEKA Veličina posjeda: 26 jutara vlastite zemlje + 49 jutara u zakupu.

Veličina okućnice: 1 jutro.

~jetvena struktura: 22 jutra zasijanih travnjaka, 30 Jutara kukuruza, 23 jutra zobi, ječma, pšenice (koja mijenjaju za posije).

Struktura stada: 21 krava, od čega 9 holštajnki, 5 austrijskog simentalca i 7 hrvatskog simentalca, te + 16 junica različitog uzrasta.

U 2001. godini isporučeno od 25 krava 112 500 Ml:fekarski list 3/2002.

MILKING TECHNOLOGY MACHINERY

MTMHollandnizozemska tvrtkas međunarodnom reputacijom i velikimiskustvom u mljekarskoi industriji nudiVamkompletanasortimanusluga za proizvodnju mlijekai mliječnih proizvoda.

Za manie i veće proizvođače MJl"tkompletno kompjuterizirana

muzna oprema (sistem centralnog izmuzišta, kalifornijski sistem, stacionarni i prijenosni muzni aparati); izrađena prema američkim standardima

l"\Jl"tsistemi za hlađenje mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo trenutačno hlađenje, tankovi za održavanje temperature);

l"\Jl"tstrojevi za pripremanje

hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, strojevi za usitnjavanje kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješalice za izbalansiranu i ekonomičnu hranidbu, kombajni, traktori - sve novo ili obnovljeno i dr.);

M.~ projektiranje novih i rekonstrukcija starih staja (prilagodba novim sistemima držanja, ventilacijski sistemi, oprema za držanje krava, napajanje i izgnojavanje);

MJMmenadžment

i obuka (iskusni menađeri sa zapada za uhodavanje novih sistema, savjeti, obuka osoblja na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);

MJMfinaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, linije za klanje);

MfMholštajn-frizijske gravidne junice s proizvodnjom od 9000 I mlijeka (usluga dostupna nakon skidanja zabrane uvoza u Hrvatsku) Najveće izmuzište

u Europi (2x26) - farma "Oriovnjak" kod Osijeka

Garanciia,

puštanie u rad, servis, rezervni diielovi i odriavanie opreme osigurani

MTMHolland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomija Seleš b.b. farma "Orlovnjak" 31 216 Antunovac Tel.: 031 290-564 • 091 533-88-76 • e-mail: mtm@hi.hinet.hr

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG AGRONOMA

to već nisu, odustati od uzgojnog programa kombiniranog goveda - moje je osobno mišljenje i uvjerenje koje javno iznosim.

Obiteljsko gospodarstvo Nadice Vidović: Nadica Vidović (1954.1 Stjepan (1949.) sin Mario (1973.), zet Tihomir Sijak (1979.), kćer Jasminka Sijak (1980.),unuk Filip (2000.)i majka Ana (1927.).

ObiteljPrepelić litara mlijeka, ili prosječno po kravi 4 500 litara.

Najbolja krava postigla je dnevnu proizvodnju do 32 litre, ostale dobre krave od 20 do 25 litara.

Nenad Prepelić: «Imamo sada 18 jutara zasijanih travnjaka (od čega smo, u jesen 2001. početkom rujna, zasijali 12 jutara talijanskog ljulja) te izgradili 2 silosa po 30 m x 5 m x 1,5 m. Za sjenažu i silažu.

Unatrag 5 godina s našeg gospodarstva nije

prodana niti jedna junica.

Naši planovi za budućnost: povećanje posjeda na 60 do 80 jutara vlastite zemlje i izgradnja «lauf staje« za 60 krava.

U 2000. godini na jednoj našoj aukcijskoj prodaji kupili smo 4 junice. Od njih je samo jedna kao prvotelka dala do 18 litara, a kao drugotelka 20 litara mlijeka dnevno. Tri druge: 2 po 10 litara, jedna ispod 1O litara, a kao drugotelke maksimalno 12 litara dnevno. Ovdje nešto ne valja i te krave, bez obzira što su pod kreditom, izbacit ćemo iz staje van.»

To je i moj savjet kao poljoprivrednog savjetnika.

Bilo bi dobro kada bi naša selekcija te krave zbog niske proizvodnje i lošeg genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka ( a dobar za proizvodnju mesa krave stvarno dobro izgledaju), službeno isključila iz daljnje selekcije odmah na početku druge laktacije.

Oduvijek sam smatrao da je pogrešno opredjeljenje za uzgojni program kombiniranog goveda, i to nam se gadno osvetilo, a osvetit će nam se još.

Austrijanci sada smatraju, a oni su svog kombiniranog simentalca dotjerali do vrlo visoke proizvodnje mlijeka, da unutar E.U. u sljedećih 5 godina taj simentalac neće moći izdržati konkurenciju « holštajna «.

U programu su i nova pravila igre, državni krediti, subvencije i premije samo za. one koji imaju 40 i više krava, vlastitu zemlju, srednju poljoprivrednu školu i da su stari do 45 godina.

Hrvatski stratezi razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka moraju još ove godine, ako 28

obiteljVidović

PROIZVODNJA MLIJEKA Veličina posjeda; 14 jutara vlastite zemlje + 10 jutara u zakupu. Okućnica samo dvorište. Sjetvena struktura: 7 jutara «prirodnih» livada, 3 jutra zasijanih travnjaka te 10 jutara kukuruza, 4 jutra pšenice zamjenjuje za posije. Jedan silos za 2 jutra silaže.

Struktura stada: 7 krava + 3 junice, staja sa samo 1O vezova.

U 2001. godini isporučili su svega 14 000 litara mlijeka od 4 krave ili prosječno po kravi 3 500 litara.

Najbolja krava postigla je dnevnu proizvodnju 26 litara, a najslabija 13 litara mlijeka.

Nadica Vidović:» Kako smo počeli? 1999. godine uzeli smo preko Sirele 3 junice simentalke iz Njemačke, te 2000. kreditom na aukcijskoj prodaji 4 domaće junice.

Sa «njemicama« smo postigli proizvodnju od 20 do 26 litara mlijeka dnevno, a od domaćih najbolja je postigla 26 litara mlijeka dnevno, a najslabija ni kao drugotelka nije postigla više od 13 litara i ta mora iz staje van.

Prošle godine 1 jutro zasijanog travnjaka košenog za zeleno kosili smo 7 puta, s početkom košnje 27. ožujka pa do 10 prosinca.

Proizvodnju mlijeka smo u 3 godine povećali sa 1000 litara na 14 000, a ove godine plan je od 7 krava 25 000 litara.

Planovi za sljedećih 5 godina: «lauf staja» za 25 krava i ni jedna krava ne smije biti u vrhu laktacije ispod 20 litara.

Bavit ćemo se proizvodnjom mlijeka i smatramo da je to dobar posao». U

Mljekarski list 3/2002.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

Jedanod načina kakodoći do većeg brojakrava Piše:NikolaJagačić, dipl. ing.

Prije domovinskog rata, u želji da se što prije dođe do goveda simentalske pasmine, organizirano se kupovala na sisačkoj regiji dobra ženska telad.

Nabavljala se. u zamjenu za lošiju telad drugih pasmina na sa1movima ili čak u klaonicama gdje se sp~šavala od klanja. Takvu žensku telad ondašnje Pol1opnvredne zadruge davale su stočarima za daljnji uzgoj, a i same Opće poljoprivredne zadruge uzga1ale su takvu žensku pa i mušku telad u štali ili na paši, do uzrasta zrelih junica sposobnih za pripust. Takav pristup uzgoju bio je vrlo učinkovit i koristan kojim se brzo, efikasno i jeftino dolazilo do rasplodnog materijala i do povećanog broja budućih muzara.

Istovremeno su i mljekare kreditirale nabavu bređih junica iz inozemstva i tuzemstva. Oba načina nabave i podjele stočarima odvijala su se pod stručnim nadzorom poljoprivredne i veterinarske slu~be. kao garanta uspjeha i kvalitete uzgoja.

Pol1opnvredna služba je u ime Zadruga vršila ?istribuciju junica zainteresiranim stočarima, pošto Je poznavala potrebe i tehničke mogućnosti stočara.

Društvenih pašnjaka u Sisačka-moslavačkoj regiji (Posavina) još ima oko 20.000 ha javnih pašnjaka. Te pašnjake i danas koriste stočari za isp~šu svojih krava, teladi i ženske junadi, koja su na 1spaši od ranog proljeća do kasne jeseni. Krave koje se muzu napasuju se tako da ujutro po podaju odlaze na pašu, a navečer se vraćaju u štale i ~ečernju mužnju. Na taj način osigurana «je dobra ispaša» uz pretpostavku i klimatski «dobre godine» osiguran je i «jeftin» uzgoj junica.

Zar ne bi mljekare, ako već nema zadruga ili neke druge asocijacije izvan Posavine mogle davati prvenstveno obiteljskim gospodarstvima pa i drugit?- mljekarima koji imaju volje, rezervne hrane, kapacitete - prvenstveno jednogodišnju telad na uz~oj korištenjem društvenih pašnjaka - Lonjsko polje, Odranska, Ribarsko i Mokro Polje upravo vape za još većim brojem stoke da pase, da se polja ne zakorove, jer su već na tom putu zbog sve manjeg broja korisnika.

Takav pašni uzgoj i danas stočari koriste za svoje

pot~ebe _što znači da imaju iskustva, što ulijeva pov1eren1eda mogu primiti na pašni uzgoj i veći broj teladi. Od koga i za koga?

Evo zadatka i posla za poljoprivrednu i veterinarsku službu kao organizatore i stručni nadzor. .

Ne smije se događati ono što se dogodilo Jedr:iom_stočar~. koji je nabavio na kredit skupe 1umce iz AustnJe. Njihovim teljenjem dobio je i odgojio dvije lijepe junice začete u Austriji.

U~jetno ih je osjemenio, ali ih nije mogao prodati omma od kojih ih je dobio na kredit uz obrazloženje da nema novaca. . ' Na takav način će se stočar teško odlučiti na uzgoj u vlastitoj režiji osim eventualno za sebe, ali ne i za prodaju. Držim da je kreditiranje 1-2 junice ?eefikasno, osim za one stočare mljekare koji mogu i žele pnhvatiti veći broj grla, uz mogućnost ispaše grla za predložen način kao specifikum za ispašu u Posavini.

Opisani način uzgoja ženske teladi kupljene ili dobivene zamjenom (u klaonicama) za mušku ili lošiju žensku, korištenjem ispaše tokom 7 mjeseci god_išnj_e ~oglo bi se doći brže i jeftinije do većeg broja 1umca budućih muzara i većih količina mlijeka. r

"TEHNOMILK " ime je osnovane Udruge mladih mljekara osnovane pri Poljoprivredo šumarskoj školi u Vinkovcima.

Udruga broji 76 članova učenika. Osnovni joj je cilj, a naglasili su to i u svom PROGRAMU RADA edukacija mladih u procesima proizvodnje i prerad; mlijeka.

U Udrugu je učlanjeno 76 učenika, izabrali su predsjednika i zamjenika predsjednika Udruge, a voditelj im je gospodin Goran Kalić, prof.

O svom radu i aktivnostima obvezali su se redovno nas izvještavati, a mi ćemo im sa zadovoljstvom pomoći u realizaciji njihovog programa.

Kao što je poznato članovi Učeničkih udruga ostvaruju pravo na naše časopise, a članarine su oslobođeni.

Vjerujemo, da će svojim primjerom potaknuti učenike iz drugih škola na sličnu inicijativu.

Uredništvo '

Ml,iekarski list 3/2002.

29

z "'secn1. :::utanJZ:. · orašna, mlijek; astoril1er.og s,tl fresto ka~ 2:ć '

r.rn::.urn.:::acan se .

• '. ~t: oblikovali

ukrasi ~z ::

niesiti : stav1t1 u pripreml1eni ok ·• ,g ·

(mozc: ka,) 1 22 kug:O\· z.:i 1-'e<'e· ·u stavimo u pe..,nku. na p1pre1r.:'en·1 r dene ukrase od onog,, frest.-· t1 ,ct ( •,koio zaokruž.Jte rkter, .r r.-

_],orniak· se za ll::: ...

Kunovcu. 'J) tu11c. nosio ·

ustuk čitateljima

ado tan

i

OBITELJ

nastavaksa strane30. ► poslije Velikog petka, na Veliku subotu zamirisala bi čitava kuća i cijelo selo od "digane pletenice, vrtanji i kovrtanji, zbornjaki i kruh cipov". Kuha se šunka, jaja, priprema se friški hren, no sve se to u subotu ne jede jer je još post nego se sprema za veliki blagdan Uskrs - Vuzem.

S punim košarama žene (mame, bake, snahe i djevojke) na Uskrs u jutro žure u crkvu na blagoslov jela. Nakon posvete, iz crkve žure kući, jer se vjerovalo da će ona koja bude brža - hitrija - imati u toj godini brže i bolje težake i da će njeno gospodarstvo ići brže naprijed.

U kući, koja nije imala veliku družinu a žena je bila bolesna i nije mogla u crkvu na posyećenje hrane, kod nas je bio običaj da košaricu s pripremljenom hranom za posvetu stavi van na povišeno mjesto - timnicu od zdenca, klafter drva, ili pak običnu stolicu - i sluša crkveno zvono za vrijeme "podigavanja" kada se sveti hrana u crkvi - tada ga prekriži i jelo je posvećeno.

Za blagovanje posvećenog jela postajao je poseban obred jednak gotovo u svakoj kući. Prije fruštuka družina za stolom ustaje i pomoli se. Nakon toga svaki dobije po komad posvećene šunke, jaje, hrena, zbornjaka umjesto kruha, a sve to uz veliku pažnju da se mrvice hrane ne rastepu po podu. Te mrvice koje još zovemo "droptinjiće" pažljivo treba poslije jela baciti u peć na vatru ili posijati u vrtu gdje će prema vjerovanju iz toga izrasti zelene biljke sitnih plavih cvjetića koje smo onda zvali "droptinčice."

Mljekarskil~t 3/2002.

I DOM

NAPUTU PREMA STVO ITELJU V

V

SMISAO ZIVOTA I LJEPOTA LJUDSKE DUSE

Kamoideščovječe!?

ISUS GOVORI APOSTOLIMA O LJUBAVI Vi se odgajate za ljubav prema bližnjemu koja je drugi dio osnovnog Božjeg Zakona, ali koja je uistinu u Izraelu vrlo zanemarena (zar samo tada u Izraelu? Nažalost, kod svih naroda i svih civilizacija, od kojih neke propadoše i nestadoše, zbog svoje oholosti, taštine, sile i nepravde). Mnogi propisi i sitničavosti koje su slijedile Sinajski Zakona, u svojoj kratkoći pregledan i savršen, iznakazile su prvi dio osnovne zapovijedi svodeći ga na hrpu vanjskih obreda kojima manjka ono što im daje životnu snagu, vrijednost i istinitost, to jest: oblicima izvanjskog kulta manjka aktivno unutarnje prianjanje, s djelima, što ih izvršuje, s iskušenjima koje nadvladava.

Kakvu vrijednost može imati u Božjim očima iskazivanje kulta, kada pak u nutrini srce ne ljubi Boga, kad se ne poništava u ljubavi punoj poštovanja prema Bogu, kad ga ne slavi i ne dive Mu se time da ljubi ono što je On stvorio, a kao prvo čovjeka, remek djelo zemaljskog Stvaranja?

Jer svako je božje djelo savršeno, i svaka misao i

svaka riječ.

Bog je vezan na Ljubav. Ona je zaista, i na još istinskiji i dublji način, od bračnih drugova koji se jako ljube, duh njegova Duha.

Sam Bog je Ljubav. Ljubav i nije drugo do najočitiji i najjasniji izgled Boga. Među svim njegovim atributima ona je kraljevski i izvorni atribut, jer se svi drugi atributi Božji još rađaju iz ljubavi. Što je Moć nego Ljubav koja djeluje? Što je Mudrost nego ljubav koja poučava? Što je Milosrđe nego ljubav koja oprašta?

Što je Pravednost nego ljubav koja upravlja?

Onaj koji nema Ljubavi ima li Boga? Nema ga. Možete li misliti da se može prihvatiti Boga a ne Ljubav? Ljubav je jedincata, obuhvaća Stvoritelja i stvorenja i ne može ju se imati napola - Ljubav

prema Bogu, a da nema i drugu polovicu - Ljubav prema bližnjemu.

Kada se u braku izvrši jedno začeće, ono se oblikuje istim činom bilo da se zbiva u zlatno· ostel'i ili na stel'i štale. Začeće i

31

HRVATSKA MITOLOGIJA

oblikovanje novog bića jednako je na svakoj točki Zemlje, bila kakva bila njihova vjera. Jednakosti začeća, oblikovanja i rađanja djece jednog čovjeka i jedne žene na Zemlji odgovara jedna druga jednakost na Nebu: stvaranje duše koja se ima uliti u zametak čovjeka, a ne životinje, i da ga prati od časa kad je stvorena do smrti.

Bog vam daje Ljubav. Za vas ne smije biti nijedan slučaj, nijedna zgoda odijeljena od ljubavi. Bilo da se radi o materijalnim ili duhovnim stvarima.

Sve neka bude učinjeno s ljubavlju i za Ljubav. Posvetite svoja djela, svoje dane, ubacite soli u svoje molitve, svjetlost u svoja djelovanja.

Svjetlost, posvećenje - to je Ljubav. Bez nje su obredi ništavni, molitve isprazne i darovi lažni.

Zaista vam kažem da osmijeh kojim vas siromah pozdravlja kao braću više vrijedi od vreće novaca koju vam netko baci pred noge zato da bude zapažen.

Znajte ljubiti i Bog će uvijek biti s vama.

Kamo ideš čovječe, na putu izgradnje svoga duha i dostojanstva svoga božanskog porijekla.

Danas još uvijek imaš priliku, sutra ćeš je možda nepovratna izgubiti.

Pred tobom su dva puta, u dvije vječnosti, tvog vječnog postojanja.

Samo je jedna vječnost u - u svjetlosti Stvoritelja.

području ljubavi

32

.,..:

o ....

o.

[Xl~W~U~M

lMlIllf@Ih.@®Il~A

! TRATAR I NETINAV

,.,, o:

Duša oproštena od ovog svijeta prelazi u drugi svijet.

Drugi svij~t ima dva mjesta: raj i pakao, a duša prolazi kroz oba. Zelja je svakog čovjeka da pakao što brže mine.

Jesu li se duše mučile u paklu? Jesu. Zlom bogu naši oci dadoše crno i pusto carstvo Trtar!

Trtar je Črtovo podzemno carstvo. To je gusto, tmurno, mračno, grozno mjesto puno plamene magle i tamnih oblaka. U Trtaru se nalazi otok smrti Temnava. Posred otoka uzdiže se Lelej gora, a na njoj Tamnograd. Oko grada teku tri grozne i blatne rijeke.

Prva je Stupnica - rijeka zaborava. Na njenim valovima borave sjene minulih vremena. Druga je Jahorika - rijeka uzdisaja, plača i jada.

Treća je Trusovina - rijeka mržnje. Preko rijeke vodi most kojim duše zlikovaca stižu pred Cmboga. Na mostu stražare četiri djevojke.

Temnava je prostor bez radosti, puno bola i tuge. Obale Temnave čuva strahoviti nakot Orka. Orko ima tri glave, a pretvara se u osvetoljubljivu mačku, bijesno magare ili šugava kljuse.

O nazočnosti Trtpa u vjerovanju našeg naroda svjedoči nam ime brda Trtar ponad Sibenika i podolina Paklenica na Velebitu.

Sveti Nav nalazi se negdje između neba i zemlje. To mjesto ne poznaje mržnju i rat, već samo ljubav, mir i radost.

Posred njega na vrhu gore Svitove nalaze se Svarunovi bijeli dvori. To je postojani stolni grad vječnog svjetla s dvojim širokim vratima - jutarnjim i večernjim. Vrata su čuvala dva psa, žuti Ogar i garavi Kraman. Unutar gradskih bedema su palače. U jednoj je bilo Svanimirovo kameno prijestolje, u drugom dom junaka u kojem se slavila vila Bojana s vilama bojovnicama.

Uokrug grada nalazila se prelijepa livada posuta cvijećem, najviše bosiljkom. S livade se uzdizalo visoko jasenova drvo.

Krošnjavmu se dizala visoko iznad Svarunovih dvora, a žile prodirale sve do Crtova Tarnnograda na otoku smrti Temnavi.

Ispod jasenova stabla izvirala je voda (vrutak života) te tekla dalje u obliku potočića (potok radosti). Ulijevala se u jezero istine po kojem su plivali labudovi. Na jezeru su i tri otoka: otok uspomene, otok sreće i otok spokoja.

Na otoku uspomena živjele su tri suđaje (vile suđenice) Uršana, Sritana i Rezana. Prva je izvlačila zlatne žice, druga ispredala, a treća na njih nizala bisere. U gajevima, na jastucima izvezenim zlatnim nitima, izležavale su se i u obilju uživale duše pokojnika koje se dovinuše Nava.

Bilo je to kraljevstvo svjetla do kojeg je danju vodila šarovita duga, a noću mliječna staza. Tu život ne zna za patnju, priroda je bila blaga, a zrak pun smijeha i nebeske glazbe. O M~'ekarskilist 3/2002.

VAŠ VRT

KALENDAR RADOVA U polju je nastavljena prihrana ozimih usjeva dušičnim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura, pšenice, zobi, raži di i ječma. U usjev ozime pšenice i ječma usijava se crvena 3: djetelina.Sredinom mjeseca počinje sjetva šećerne repe, jare grahorice, jarog stočnog graška, jare uljane repice i stočne repe. Ne odgađajte sjetvu ovih kultura za travanj jer to znatno smanjuje prinose. Nabavite sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje ćete sijati idućih mjeseci.

U vinogradu je puno posla, od rezidbe, koljenja, kopanja do ranog prskanja.Prilikom rezidbe iskapajte suhe i iznurene čokote i kopajte jame za podsađivanje.

U voćnjaku zaštitite breskve nekim bakrenim preparatom protiv kovrčavosti lista. I dalje provodite rezidbu radi uređivanja voćaka. Sadite nove voćke, a stare prihranjujte.

U zaštićenom prostoru sijte rajčicu, papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, cvjetaču, brokulu, korabicu, celer, salatu, poriluk. Njegujte sijano i sađeno povrće u veljači kako u zaštićenom tako i na otvorenom prostoru. Pripremajte tlo za sjetvu i sadnju povrća. Provodi se zaštita od bolesti i štetnika. Na otvorenom treba sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, šparogu, crni korijen, grašak, pastrnjak, rotkvu, rotkvicu, špinat i blitvu. Na polju saditi kupus, kelj, salatu, artičoku i šparogu.

U vrtu počinje kemijska ili mehanička borba protiv korova. Vrijeme je za sadnju ukrasnog drveća ili grmlja. Režite ruže i ukrasno grmlje.

V

RUZE ZASVAKI VRT bil Ruže su oduvijek najomiljenije cvijeće u kućnom vrtu. Postoji mnogo divljih ruža, ci. no mnogo je više sorti uzgojeno. Teško

.S

:a se snaći u mnoštvu vrsta i sorti, pa se

dijele na nekoliko skupina kako bi izbor bio olakšan.

VRTNE RUŽE o ~ Vrtne ruže poznate su i pod nazivom ruže C: za rez ili čajevke, a ujedno su i najraširenije. di Nose jedan cvijet na dugoj i čvrstoj stapki. Cvjetovi su lijepih oblika, više manje mirisni, a mogu ~ biti različitih boja. Rast im je strogo uspravan, a narastu 40 do 100 cm. Rijetko rastu grmolika. Sve su hibridi, uzgojene sorte. Najbolje uspijevaju ako su uzgojene cijepljenjem.

Osim čajevki, ovu skupinu još čine remotant i pernetiana ruže.

Plemenita vrtna ruža mora biti otporna na vremenske prilike i bolesti, ne smije imati velike zahtjeve prema tlu, cvijet mora biti lijep i čvrst, po mogućnosti mirisan. Prednost imaju vrste kojih se ocvali cvjetovi ne ovjese. Rast plemenite ruže ne smije biti previsok ni preširok. Nekada su se ove ruže uzgajale visoko, metar i više nad zemljom. Danas se sve više uzgajaju niske i poluvisoke sorte.

Ove ruže sade se u njegovanom, nešto strože oblikovanom vrtu, na gredici ili uz rub travnjaka ili uz glavnu stazu, ispred kuće ili uz rub terase. Ova vrsta ne cvate dugo, a tlo ispod njih uvijek mora biti čisto, bez korova i uredno okopano. Stoga ove ruže sade samo pravi ljubitelji.

POLYANTHA RUŽE U ovu skupinu ubrajaju se niske ruže koje cvatu u skupinama cvjetova na kratkim stapkama. Polyantha Mljekarski list 3/2002.

33

VAŠ VRT

ruže starija su vrsta s malim, najčešće jednostavnim cvjetovima, a danas se gotovo ne uzgajaju. Njihovo su mjesto zauzele Poyantha hibridi ili floribunda ruže koje cvatu većim pojedinačnim cvjetnim kiticama. Po obliku cvijeta jednake su plemenitim ružama, ali su mnogocvjetne pa je cvijet manji.

Cvatu dugo, od lipnja do prvih jesenskih mrazeva.

Niskog su rasta, 30 do 40 cm. Na vremenske prilike i bolesti manje su osjetljive od plemenitih ruža. U vrtu se češće sade nego čajevke. Osobito lijepo djeluju posađene u većoj skupini, a uvijek se mogu kombinirati s trajnicama, ukrasnim grmljem i niskim jastučastim trajnicama. Tako se na svakom mjestu u vrtu s ovim ružama može stvoriti željeni učinak. Više sorte mogu se saditi kao niska živica, uz putove i gredice.

Postoje i patuljaste ruže koje su prikladne za sadnju na kamenjaru, uz rubove ili u lonce za balkone i terase.

DIVLJE RUŽE Divlje ruže su botaničke vrste koje se razmnožavaju sjemenom ili izbojima, ali i vrtne kod kojih prevladava karakter divljih ruža. Mnoge imaju lijepe i krupne plodove, šipak. Rast im je uspravan, grmolik, a narastu do 3 m i vrlo su trnovite. U vrtu se primjenjuju kao i ostalo cvatuće grmlje, a zauzimaju dosta prostora o čemu treba voditi računa prilikom sadnje.

PARKOVNE RUŽE To su oplemenjene divlje ruže. Ova je vrsta zadržala oblik i otpornost divljih ruža ali imaju ljepšu boju cvjetova i obilnije cvatu. Otporne su na hladnoću i bolesti. Treba ih saditi u vrtovima održavanim u prirodnom stilu. Cvjetovi su vrlo mirisni. Cvatu dugo. Sadimo ih u skupinama ili pojedinačno, kao živicu ili na gredice. Narastu do 2 m visoko.

GRMOLIKE RUŽE Kao što samo ime govori, ove ruže rastu u obliku grma. Cvatu od lipnja do prvih jesenskih mrazeva. Vrlo su otporne.

RUŽE PENJAČICE Potječu od raznih vrsta hibrida. Ne mogu se same prihvatiti uz podlogu pa ih je potrebno vezati.

Vrlo bujno rastu, a izboji mogu narasti i 8 m u dužinu. Dijele se u dvije skupine, prve cvatu jednom godišnje u lipnju i srpnju, a druge obilno cvatu više puta u svim bojama. Vrlo su otporne na hladnoću i bolesti i bujnog su rasta. Cvatu od lipnja do listopada. Cvatnju možemo produžiti ako im orežemo ocvale cvjetove. Primjena ruža penjačica vrlo je velika. Sadimo ih uz zid, ogradu, pergolu, razne nadstešnice, stupove i sl.

34

Ovaj put vraćamo se u 1903. godinu i pogledajmo što u "Gospodarskom i vinogradarskom kalendaru" piše o hranidbi stoke.

Hrana ima se tla9ati ili bar poda'1atiu posudi, za koiu znamo, koliko drži. Uredan 9ospodar sasta'1Qau ;esen proračun o s'1ojoi krmi, da bude priie zime o tom na čistu, dokle će mu krme doteći. Vidi li, da neće krmom izići do notle, a ne može ili neće ;e nabatliti, neka proda u iesen toliko 9la'1a 1 koliko ie sračunao, da budnim okom na služinčad, da ne troši na početku zime, dok su ialti plasto'1i, odtlišekrme, a kasniie,kad opazi, da ie zaliha spala, da slunžinčad odtlišene štedi, kako to obično radi. - Usto tako ;e potrebito tleć u zimi opredielitipoQaza zelenukrmu, kolikoie nužno prema bro;u 9la'1a. - Prelazeći od iednolJnačina hranitbe dru1Jomu, ima to biti polalJano i oprezno. Položit/ mart/i zelenu krmu, dobro ie rezati tu krmu sa slamom u podužusiečku, ;er ima u zeleno;krmipoprieko flile ftrtli i ttloreće9 hrani'1a,ne90 li 9a žiflotinia treba, s to9a bi taftofla krma bez slame bila presnažna i preobilna,i u taman trošena. - Hraniti se ima u'1iekisti sat. Čistoća je bezutlietnopotrebita kod hranidbe; ima branit/akoie9a se lahkopliesan h'1atai ft.oiehitro trune ili ukisi. - MnolJiće IJOSpodar kod hrane prištediti, ako drži zimi bla90 u toploi pojati, a hranu u mlalt.ojflodi upari.

Usuprot,da bude poiata Qetihladna i zračna, da se bla90 ne zno;; badatla. Poktlarenzrak mora se odstraniti, a stliež utladjati. Radniom izmučeno; žiflotinji daie uredan IJOSpodar flriemeza odmor.Volotlimamora se dati fliše odmora, ne90 li konjima ko;; ne prežitltqu. - Za stlaki metričlt.i cent q (100 kilolJrama)žifle težine žictotinieračuna; na dan barem 3 kilo9ramadobrolJpitko9 siena ili otacte. Ako ;e kractadakle na t1a9i 500 lt.ilo9ramaili 5 q težka, ima dobiti na dan 15 k9r siena, ili drulJO hrani'1o iednake branit/osti. - Više od polotlice siena nije probitačno zamieniti dru9om kojom hranom, dakle 7-8 k1Jrsiena na dan ;e naiman;ešto takt/a kratladobiti mora,da se shodnohrani.O Ml/ekarski list 3/2002.

VAŠ LIJEČNIK V

CINIENICEO PREHLADI KOIEMOZDA NISTEZNALI V

Piše:mr. DraženKaučić, agrometeorolog

Osjećate se loše opet ste se prehladili. Dok šmrčete, kišete, kašljete, ljuti ste na sebe što jučer niste obukli topli kaput. Osim toga, brinete se da ćete svoje kihanje prenijeti i na druge u svojoj obitelji. U biti, vjerojatno se ·pogrešno ljutite. Većina ljudi zapravo ne zna što uzrokuje, širi, sprječava i liječi prehladu.

Istina je da su prehlade češće u jesen i zimi. Međutim, to nema nikakve veze s hladnim i vlažnim vremenom - barem ne direktne veze.

Djeca, najčešći nositelji virusa prehlade, u jesen se vraćaju u škole. Osim toga, zimi se ljudi obično okupljaju u zatvorene prostore, dolazeći u bliži fizički kontakt s drugim osobama. Sve to omogućuje da se prehlada lakše širi.

Zanimljivo, primijećena je da ljudi lakše "zarade" prehladu kada imaju velikih briga, strah i uopće psihičke napetosti. Ispitivanja su pokazala da osobe koje žive pod znatnim stresom i koje su introvertirane, češće obolijevaju od prehlade i s težim simptomima, nego one u kojih je prisutan mali stres i koje su ekstrovertirane.

Mnogi ljudi misle da uključeni air-condition u stanu pogoduje prehladi zbog nastale hladnoće. Međutim, stvarni krivac može biti niska relativna vlažnost kondicioniranog zraka.

Dugo se vjerovalo da prehladu šire već prehlađeni ljudi, njihovo kašljanje i kihanje. Istraživanja su pokazala da je kontakt rukama važan način prijenosa infekcije. Utvrđeno je da virusi prehlade mogu preživjeti jedan sat na tekstilnom rupčiću, dva sata na rukama i do tri dana na tvrdim površinama. Kad oboljeli od prehlade dodiruju ili ispuhuju noseve, prenose žive viruse na svoje ruke. Nakon toga virus može biti prenesen na bilo koju površinu koju takve osobe dodiruju od telefona do kvake na vratima. Zdrave osobe doslovce pokupe virus rukama i inficiraju sebe dodirujući svoje noseve ili oči. Ljubljenje je rijetko kada krivac za širenje prehlade. Izgleda da postoji vrlo niska koncentracija virusa prehlade u slini.

Istraživači kažu da su dobra ventilacija i savjesna osobna higijena, najvažniji faktori u sprečavanju prehlade. Oni, između ostalog, preporučuju: često perite ruke sapunom i vodom, a između pojedinih pranja izbjegavajte dodirivanje nosa i očiju; radije upotrebljavajte papirnate rupčiće, nego tekstilne.

Rasprave oko uloge vitamina C u sprječavanju prehlade i dalje traju.

Jedni tvrde da vitamin C može skratiti trajanje prehlade i smanjiti ozbiljnost njezinih simptoma, dok drugi istraživači kažu da rezultati ispitivanja jednostavno još uvijek ne daju podršku preventivnim učincima vitamina C. Nažalost, još uvijek nema djelotvornog lijeka protiv prehlade.

Preostaje da olakšamo simptome dok organizam, sam po sebi, ne svlada infekciju obično za otprilike tjedan dana.

Piše:dr. Ivo Belan

Ožujak V kontinentalnim dijelovima Hrvatske ožujak je jedan od najvjetrovitijih mjeseci u godini.

Primjerice, u Zagrebu je srednja brzina vjetra tijekom ožujka 2,4 metra u sekundi. Posljedica spomenute vjetrovitosti su česti prodori vlažnog i hladnog zraka sa zapada. No, prije prodora pojačava se pritjecanje toplijeg zraka s južne strane obzora. To su oni glasoviti topli ožujski vjetrovi koji suše tlo već zasijano zobi i ječmom~ a i ono pripremljeno za sjetvu ostalih ratarskih kultura.

Spomenu tim se vjetrovima poneki od nas vesele jer u trenu osuše tlo, dok se poneki ljute, jer se katkada zbog tih vjetrova tlo tako osuši da je obrada tla teška i nekvalitetna. Nakon spomenutog prodora vlažnog i hladnog zraka sa zapada naše krajeve zahvati područje visokog tlaka pa če st0 zapuše sjeveroistočni vjetar i eto nam lijepog vremena.

Sušenje tla tijekom ožujka navelo nas je na razmišljanje o nedovoljnim količinama vode u tlu već tijekom siječnja pa i veljače. Naime, tijekom siječnja u Zagrebu je izmjerena tek nešto više od 50%, a u Slavonskome Brodu samo 11% oborine od višegodišnjeg prosjeka. I do sredine veljače oborine je bilo malo, odnosno u Zagrebu i Varaždinu je izmjereno samo 4 litre oborine na četvorni metar, dok u 9sijeku, Slavonskome Brodu i Zupanji nije pala ni kap kiše. Dakle, zalihe vode u dubljim slojevima tla sve je manje pa se s pravom pribojavamo ne st ašice vode u tlu i tijekom ožujka.___)

M(jekarski list 3/2002.

Kako olakšati simptome?

Osigurajte si puno odmora i dobro uravnoteženu prehranu.

Pijte puno tekućine. Pileća juha je posebno dobra. _ Nemojte pušiti. Kap1jice za nos nemojte primjenjivati duže od tri dana. Ako bilo kakav kašalj traje duže od tri tjedna, potražite savjet liječnika. O

35

D~&d.o.o Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za ju nad) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljska 2, Kolinovica, l 0436 Rakov Potok Uprava: Ulica grada Vukovara 49, l 0000 Zagreb, Hrvatska. Telefon: O l /61 60 352, telefaks: O l /61 15 668, www.veterina.hr