Mljekarski list 2-2002

Što je BioAktiv LGG jogurt?

Mliječni proizvod fermentiran

s jogurtnom

kulturom i dodatkom LGG-a.

Što je LGG? Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija mliječno kiselog vrenja, čije je blagotvorno djelovanje na zdravlje klinički ispitano i najopširnije dokumentirana.

BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.

ZDRAVLJE JESVE! LURA d.d. www.lura.hr

VELJAČA, 2002.

ISSN 0351-9104 Redakcijskikolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa Glavnii odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Najznačajnije mahunarke naše travnjačke flore _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ 2 Izbor krmnih kultura za proljetnu sjetvu _ _ __ ___ _ _ __ _ __ _ _ _ _ _ _ 4 HRANIDBA Ub_rzaj~o protok_znanj~ do prakse u interesu stočara 1 stocarske pro1zvodnJe _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ____ _ __ _ _ _ __ __ __ 8 ODGOVORNA PISMOČITATELJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ ___ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 VETERINARSTVO Njega kože mliječnih životinja _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 Upala vimena koza _ _ _ __ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ 13 Vječni problem - znanje poljoprivrednika _ _ _ ___ _ _ __ _ __ _ _ _ _ _ 15 OVČARSTVO I KOZARSTVO

Pripreme za predstojeće janjenje __________________ . _ _ _ _ _ _ 15 Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević Lektorica: Katarina-ZrinkaČičmak

ISPITIVANJE KAKVOĆE MLIJEKA Kako osigurati trajnost uzoraka mlijeka _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ _ _ 17 SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Provedba uzgojno selekcijskog rada za krave holstein - fi-iesian pasmine u RH od 1974. do 1990. godine.

20

GOSPODARSTVO Troškovi nabave muzne opreme _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 2 l Strateška opredjeljenja u razvoju hrvatske poljoprivrede _ _ __ _ _ _ 23 RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji __ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ __ _ _ _ _ _ 25

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

OBITELJI DOM "Ne znam kaj bi denes kuhala" _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ___ _ __ _ _ __ _ _ _ _ _ 29

Vlasnik i izdavač:

HRVATSKA MITOLOGIJA Stara vjera Hrvata _________________ . _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,

VAŠVRT Kalendar radova u veljači . _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32 Zaštita povrtnjaka od vjetra __ __ _ _ __ _ __ _ _ _ __ _ _ _ __ _ __ _ _ _ _ _ 33 Uređenje vrtnog alata . _ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ __ _ _ ___ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

tel.: 01/4833-349, 4831-265,

IZ POVIJESTI_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ __ _ __ _ _ _ _ _ 34

fax: 01/4833-349

AGROMETEOROLOGIJA Veljača - prevrtača _____________ . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ 34

e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB:3206599 Žiro račun: 30102-678-5514

VAŠ LIJEČNIK Mladi ste onoliko koliko se takvim osjećate _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ 35

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 28.02.

10.02.

20.02.

Cijena:4,50 kn Grafička priprema: "Hlad", Pluska

Tisak: Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

OSIJEK I 6.52

17.06 6.37

17.21 6.24

17.32

I

17.16 6.48

17.32 6.35

17.43

7.04 1.AGREB Mljekarski fi,st 2/2002.

1

KRMNE KULTURE

[ffi~~~~lffi□cJJ~ ~~[fi][!j)[ffi~[ru~~ naše travnjačke flore

Piše:prof.dr.sc.ZvonimirŠtafa

nastavak na brojeve Mljekarskog lista br. 12/2001. i br. 1/2002. godine U sitnozme mahunarke (lepirnjače) uvršten je rod Trifolium (prave djeteline) zastupljen u našoj flori s oko 50 vrsta i većim brojem podvrsta koje se međusobno razlikuju nizom gospodarskih i botaničkih osobina. S gospodarskog stajališta bitne su razlike u kakvoći i količini krme koju daju (zelena mas_,a, sijeno), a koja po Kompleksnoj metodi (K. Soštarić-Pisačić i J. Kovačevića, 1974.) varira od odlične (Trifolium repens) do škodljive (Trifolium sellatum). Također se razlikuju i po habitusu od vrlo krupnih (crvena djetelina i dr.) do vrlo sitnih, visoke uspravne i razgranate stabljike (crvena i švedska djetelina i dr.) do vrsta puzave stabljike (bijela, jagodasta i podzemna djetelina).

Razlikuju se i po vremenu i ritmu porasta tijekom vegetacije. Neke kreću rano u proljeće, nakon košnje brzo regeneriraju dajući više otkosa, a neke· su jedno otkosne pa nakon dozrijevanja formiraju rozetu ili potpuno odumru (inkarnatka).

Osim najproširenijih i najznačajnijih djetelina nekima su selekcijom poboljšana svojstva (kakvoća i produktivnost) pa se uzgajaju i na oranicama, (opisane su u M. L. br. 12. 2001. i 1. 2002.). U flori naših travnjaka i ruderalnim staništima pojavljuje se velik broj djetelina dobre i vrlo dobre kakvoće krme (zelena, sijeno) kojima se ne poklanja dovoljno pažnje i ne podešava agrotehnika proizvodnje i korištenja.

Neke od kvalitetnih vrsta djetelina proširene su na staništima ograničenim tipom tla, vodom i hranjivima, tako su proširene na samo za njih odgovarajućim staništima. Primjenom agrotehnike proizvodnje i korištenja na tim staništima mogao bi se njihov udio u masi povećati kao i areal uspijevanja a time povećati i produktivnost tih staništa i kakvoća krme koja se na tim staništima proizvodi.

Neke od kvalitetnih djetelina manje su proširene ili su proširene na staništima neprikladnim za intenzivnije korištenje stoga se ovdje ne spominju, kao ni vrste djetelina niskog rasta i sitnog habitusa zbog čega se smatra da imaju manje gospodarsko značenje. Vrste djetelina slabe i loše kakvoće neće biti ovdje opisane iako su često znatnije proširene i na većim površinama.

2

Za uspješan rast i razvoj svih vrsta mahunarki (i sitno i krupnozrnih) treba osigurati dovoljno hranjiva u pristupačnom obliku, a naročito fosfora, kalija, kalcija kao i mikroelemenata koji će omogućiti bolji rast i razvoj djetelina, a time i konkurentsku sposobnost u odnosu na ostale vrste u tratini. Na taj se način može povećati udio djetelina u masi tratine, a poboljšati kakvoća i količina proizvedene krme na travnjaku što je utvrdio niz autora u nas. Stoga se ovdje naglašava, a u praksi ne koristi. Potrebe dušika većina mahunarki namiri fiksacijom atmosferskog dušika kvržićnim bakterijama koje žive na korijenu u simbiozi s biljkom.

Vrlo dobru zelenu krmu odnosno sijeno daju još sljedeće vrste djetelina: - Trifoliumbadium Schreb. - smeđa djetelina - Trifoliumnigresceens Vis. - crnkasta djetelina - Trifoliumpallidum W K. - svjetla djetelina - TrifoliumsquarosumL. - palermska djetelina Smeđa djetelina (TrifoliumbadiumSchreb.)

Kvaliteta: zelena= vrlo dobra, sijeno= vrlo dobro Višegodišnja je vrsta s jako razvijenim glavnim korijenom i podancima. Tjera veliki broj nadzemnih fertilnih stabljika, ali i rozete koje ne cvatu.

Stabljika je uspravna s manje ili više grana. Naraste do 25 cm visoko i više. U početku je dlakava kasnije gola. Lišće je na dugim drškama dok su gornji listovi na kraćim drškama gotovo sjedeći i nasuprotni. Palistići su veliki i šiljasti. Cvat je okrugla glavica, žute boje koja nakon cvatnje posmeđi i izduži se.

Oplođeni cvjetovi se objese.

Mahunica je jednosjemena.

Sjeme je spljošteno i jajasto žuto zelene boje. Komponenta je brdskih i planinskih travnjaka ( livade, pašnjaci ).

Proširena je na vlažnim stijenama i na šljunkastim nanosima. Južnoeuropski je florni element.

Mljekarski li,st 2/2002.

KRMNE KULTURE

Crnkasta djetelina (Trifoliumnigrescens Vis.) Kvaliteta: zelena= sijeno= vrlo dobro

vrlo dobra,

Jednogodišnja je biljka.

Naraste 10 do 40 cm ovisno o uvjetima. Liske su joj nazubljene srcolike do romboidne. Glavice su okrugle, bijele boje na dugim drškama široke do 2 cm. Mahunica ima 1 do 2 sjemenke. Cvate rano u proljeće (travanj, svibanj).

Stabljika je granata, uspravna do polegla, ispunjena, ima subsp. debele šuplje stabljike.

Proširena je na suhim livadama i pašnjacima kao i na ruderalnim staništima.

Komponenta je mediteranskih i submediteranskih travnjaka. Naročito je proširena na rubovima polja gdje predstavlja vrlo vrijednu krmnu biljku. Koristi se košnjom i napasivanjem. Ako se osjemeni može se proširiti.

Svjetla djetelina (Trifolium pallidumW K.)

C

Svjetla djetelina je jednogodišnja ili dvogodišnja biljna vrsta.

Naraste do 40 (60) cm visoko. Stabljika je jako razgrana ta, pokrivena gustim dlakama.

Liske su kijačasto

jajolike. Palistići široko jajoliki završavaju bodlja-stim šiljkom.

Cvjetna glavica se na vrhu grana, okrugla do jajolika, jedna ili dvije u parovima. Glavice - susjedeće i dlakave. Vjenčić je bjelkast ili ružičasto nahukan.

Rasprostranjena je na livadama, pašnjacima, čak i oranicama (neobrađenim). Podnosi povremene kratkotrajne poplave. Submediteranski je florni element.

Proširena je u Istri i u Podunavlju, ali i u drugim područjima.

Palermsl<a djetelina (Trifoliumsquarrosum L.) Kvaliteta:

zelena krma=

--"'1/ydobra, sijeno= vrlo dobra ..,~~y ~: \

i

((i

·m

~i' . ;

. :,, ·~u '

vrlo

Stabljika palermske djeteline osuta je prilegnutim dlačicama.

Cvat je okrugla glavica na dugoj peteljci ružičaste boje, vrlo oštrog mirisa. Listovi su na dugim peteljkama. Plojke su eliptične.

Zagreb, Žitnjakb.b.,

P.J.Vinkovci,kraljaZvonimira80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA:' na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu I u Vinkovcima

NAŠE Myekarski [1$t 2/2002.

SJEME,

DTS LIVADAza košnjuI lspašu DTSTRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" Stočni grašak "Poneka'.' za zelenu masu Stočni grašak "Solara"za zrno Stočna mrkva"Ljubljanskažuta" Stočna repa "Brlgadier"I "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" I "Ebena" Ozlma grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"05-66", "Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelina I trava

VAŠ

USPJEH! 3

KRMNE KULTURE c1

c2 b.()

.E

a1 a2

b

.e-0 ..: (1,1 ..c:

IZBOR KRMINIH KULTU

ZA PROIJETNU SJETV

Da bi se u proljeće što je moguće ranije moglo sijati, uz osnovnu obradu tla, treba izvršiti grubu pripremu '° tanjuranjem i ispustiti suvišnu oborinsku vodu iz jaraka i ~ depresija. Za one koji to još nisu učinili, a uvjeti tla i vlage u ~ tlu dopuštaju, podsjećamo da treba što ranije izvršiti osnovnu obradu tla i grubu pripremu tla kako bi rano u proljeće tlo moglo biti na vrijeme zasijana.

Prije osnovne obrade tlo treba po II)Ogućnosti pognojiti fosfornim i kalijevim gnojivima, a ako se zaoravaju biljni ostaci dobro je_ dodati malu količinu uree koja će omogućiti bolju ra:zgradn1u organske tvari (kukurozovina, nezreli stajski gnoj, ili neke druge nerazgrađene biljne ostatke.).

Količina fosfora i kalija koja se .unosi u tlo trebala bi biti oko polovice od namijenjene buduće kulture, ovisno o mogućnosti gospodarstva. Gospodarstvima, koja imaju mogućnosti dodati gnoji~a i .1:1osnovnoj gnojidbi, predlažemo (200 do 300 kg/ha) kombmac11u s naglaskom na fosfor (PiOs) i kalij (KzO) sa što manje dušika (N).

Prije osnovne obrade tla (gdje uvjeti dopuštaju) treba neposredno pred oranje izvesti stajski gnoj ili gnojovku te zaorati.

Nakon skidanja ranih krmnih kultura sijemo kasne, naknadne ~~!ture, ~ ka½-obi se uspješno mogle uzgajati u našim uvjetima, t11ekom1eseruodnosno zime, treba izvršiti duboku obradu tla da bi se akumuliralo dovoljno vlage u tlu.

Izbor kultura za ranu proljetnu sjetvu ovisi o nizu čimbenika koji u. određenim i na određenim uvjetima te na određenim g?spodarst~a ~ogu biti odlučujući pri izboru u vrijeme sjetve.

S1eme vrste 1 kult1vara treba na vrijeme osigurati. Na izbor sorte, odnosno smjese za sjetvu, može utjecati cijena sjemena nekih kultura, pa ako tražimo zamjenu, tada valja dobro ocijeniti sve čimbenike kako bi zamjena kultura (kultivar, smjesa) kakvoćom i količinom proizvedene krme u potpunosti mogla zamijeniti planiranu kulturu.

Nedostatna opremljenost gospodarstva određenom opremom za sjetvu, skidanje i spremanje, može utjecati na izbor kultura površine, na rokove sjetve i skidanja. Kakvoći i količini potrebit~ krme ne prida1e se dovoljno pozornosti. Za određenu vrstu i kategoriju stoke, te za vrijeme laktacije treba prilagoditi količinu i kakvoću proizvedene krme kojom će se namiriti potrebe dnevnog obroka. Svaka poremetnja u kakvoći i količini krme odrazit će se i na dnevnu proizvodnju količine i kakvoće mlijeka.

Sve vrste i kultivar (smjese kultura) nemaju tijekom vegetacije i u svim stadijima razvoja istu kakvoću. Stoga treba rokove sjetve i agrotehniku proizvodnje podesiti tako da većina krmnih kultura u vrijeme korištenja bude u optimalnom stadiju ::,

~

Rasprostranjena je u Mediteranu. U nas je komponenta mediteranskih travnjaka u Dalmaciji. Koristi se i kao kultivirana vrsta, jari ili ozimi krmni usjev.

Bolje rezultate daje kao ozimi usjev. Stabljike su nježne. Nakon košnje brzo se regenerira. Može dati 1 do 4 otkosa. Otpornija je na niske temperature od inkarnatke. Kosi se prije cvatnje za zelenu krmu ili sijeno. Cvjetovi imaju oštar miris od kojega čitava masa krme miriše zbog čega ju stoka slabije jede (smanfeno uzimanje).

Krmu dobre kakvoće po kompleksnoj metodi daju još sljedeće vrste djetelina naše flore: - Trifoliumambigunum - Trifoliummolinerii - Trifoliummoricum - Trifoliumpannonicum - Trifoliumrubens Zelena masa sljedećih vrsta po kompleksnoj metodi dobre je kakvoće, a sijeno srednje kakvoće: - Trifoliumpalescens - Trifoliumstrepens Ostale vrste djetelina zastupljene u našoj flori daju krmu srednje ili loše kakvoće pa čak su bezvrijedne, dok zvjezdasta djetelina (Trifolium steflatum) zbog ogrubjele čaške s bodljama škodi zdravlju stoke (oštre bodlje) ako je u sijenu zastupljena u većem udjelu.

4

Mljekarski Hst 2/2002.

KRMNE KULTURE

krma, nadovezuju se na ozime krmne smjese već krajem svibnja i osiguravaju zelenu krmu praktički cijeli lipanj, naročito ako se sije u smjesi s odgovarajućim kultivarom zobi. Ako su povoljne klimatske prilike, smjesa graška i zobi može se sušiti i za sijeno (suha područja Submediterana ili u Mediteranu), a u kontinentalnim uvjetima može se osušiti tako velika masa smjese graška i zobi samo na laganim tlima. Za sušenje su prikladne smjese graška i zobi sa znatnim udjelom talijanskog ~ulja. kupusnjača.

Naročito su dobri rezultati ako se sjeme prije sjetve cijepi (inokulira) Rhizobium bakterijama. U smjesama graška i žitarica ili trava i žitarica, ako je Stočni grašak u jaroj sjetYi za voltsminoznn. sjeme graška bilo inokulirano, vezivanje krmu ili koncentrat atmosferskog dušika može biti tako dobro da Grašak se najviše uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu na velikim površinama koje se nami:ri veći dio potreba dušika i druge u zadnje vrijeme povećavaju zbog gospodarski vrlo komponente u smjesi. Ako je cijepljenje uspjelo, a vrijednih osobina, kako za ishranu liudi (zrno) u uvj·eti za vezivanje su vrlo povoljni, često takve sv1ežem stanju, i konzerviran, a u isbrarn stoke smjese ne treba u proljeće prihranjivati dušičnim koristi se suho zrno graška kao koncentrat ali i za gnojivima jer su vlastitim vezivanjem dušika u preradu. Nadzemna masa služi kao vofomi111Dzna potpunosti namirene. Nakon skidanja grašak ostavlja znatnu masu lako razgradivog korijenja i krma (zelena krma), silirana ili u povoljnim uvjetima osušena kao sijeno u čistoj kulturi, ili u strni kojom obogaćuje tlo organskom tvari. Zbog smjesama s drugim kulturama. Grašak, zbog toga je grašak dobar predusjev za većinu kultura dobro razvijenog kori}enovog sustava i velikemase jer povećava prinose 10 pa i do 30 %. kotu formira u kratko vrijeme, koristi se i za zelenu gnojidbu.

Uvjeti uzgajanja Stočni grašak se uzgaja u plodoredu jer ne Grašak ima niz gospodarski vrijednih osobina: veliki potencijal rodnosti, daje visoke i sigurne podnosi ponovljeni uzgoj. Na istu površinu može urode mase i zrna, ima veliku mogućnost se sijati tek nakon četiri godine, a ako je u kombiniranja s drugim kulturama pri sjetvi i u plodoredu s mahunarkama «vraća» se na istu različitim rokovima sjetve i korištenja na različite površinu tek nakon 6 godina. Nakon skidanja načine (zelena krma, silaža, sijeno, zrno odnosno graška ili smjesa s graškom, na istu površinu siju koncentrat). Budući da se grašak može uzgajati u se ili presađuju razne vrste povrća koje će u raznim rokovima sjetve i u različite svrhe, preostalom dijelu vegetacije dospjeti za uporabu i selekcijskim radom kreiran je velik broj kultivara iskoristiti sav vezani dušik koji ostaje nakon graška koji, uzgojen u različitim klimatskim i skidanja usjeva graška. edafskim uvjetima, mogu zadovoljiti krmne Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo treba preorati potrebe a u novije vrijeme i potrebe zrna u tijekom jeseni ili zime i grubo pripremiti za što je zamjenu za druge zrnate kulture. moguće rani1u proljetnu sjetvu. Grašak traži Zbog tako velikog broja kultivara, kojima se u duboku obradu tla jer ima dobro razvijen korjenov proizvodnji postižu vrlo dobri rezultati, grašak sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. zauzima svake godine sve veće površine. U Gnojidba tla za grašak u čistoj kulturi ili u smjesi uvjetima koji ne odgovaraju uzgoju soje tj. izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha vlažnijim područjima s hladnijom i humidnijom stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva grašak klimom pa i u brdskim područjima, graškom se dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 može obogatiti koncentrat bjelančevinama. kg/ha P20s i 120 do 150 kg/ha 1<20.Za rast i Kratka vegetacija od 100 do 120 dana (jari razvoj grašak treba mnogo dušika. Budući da kultivari) pogoduje uzgoju graška za potrebe zrna tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku (koncentrat) u odnosu na druge kulture. Nakon se osigurava samo startno 30 do 40 kg/ha dušika. skidanja jarog graška ili smjesa, ostaje još dovoljno Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da će vremena za uzgoj druge kulture na istoj površini. biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev Jari kultivari graška, koji se koriste kao zelena graška ili smjese prihranjuje se dušičnim gnojivima razvoja te da u potpunosti zadovoljava potrebe stoke kakvoćom i količinom. Na kakvoću, ali i količinu proizvedene krme mogu bitno utjecati vrsta (sorta, hibrid, smjesa), rokovi sjetve i uporabe, način iskorištenja krme, a naročito gnojidba kojoj se u nas ne pridaje dovoljno pozornosti. Stoga pri izboru kulture za sjetvu treba uvažavati sve navedene čimbenike, kao i mogućnost korekture gnojidbe dušikom kojim se može utjecati na kakvoću i količinu proizvedene krme naročito kultura iz porodice trava i

MljekarskiliYt 2/2002.

5

KRMNE KULTURE

jednom )li u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sto je veći udio druge komponente u smjesi usjev se prihranjuje intenzivnije a ako je velika potreba za krmom više kakvoće, forsiraju se i druge komponente.

Sjetva jarog graška treba biti što je moguće ranije (krajem veljače, početkom ožujka) . Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji mogućnost zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima sije se na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili sijačicom s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U čistoj kulturi sije se 80 do 130 klijavih zrna po m 2• U smjesama sa žitaric_?mai kupusnjačama sije se 60 do 100 zrna po m 2 • Sto je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Ako se siju kultivari za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Bacara, Solara) treba ih sijati žitnim sijačicama u guste redove kako bi dobili ujednačeni sklop, jer će se kasnije viticama usjev dobro povezati i neće poleći tijekom vegetacije za jakih kiša.

Ako namjeravamo koristiti grašak za proizvodnju krme (zelena, silaža, sijeno) tada sijemo visoke kultivare (Poneka , Maksimirski bijeli i dr.) u smjesi s jarim žitaricama: ječam, pšenica, najbolje s zobi, ili smjese s dodatkom ljuljeva diploidnih i poliploidnih. Grašak možemo sijati i u smjesi s bobom za zelenu krmu ili silažu. Izbor nosača i intenzitet agrotehnike ovisi o roku sjetve, cilju proizvodnje, načinu i vremenu korištenja, kakvoći i

Tablica1: Rani (jari)krmni usjevi Vrijeme Kultura

količini

krme koju želimo postići, te vrsti kategoriji stoke i visini proizvodnje.

Korištenje zrna graška za krmu Grašak za zelenu krmu kosi se u početku cvatnje pa do završetka cvatnje koja u proljeće može trajati do 30 dana. Grašak za zelenu krmu (ako su povoljni uvjeti za rast i razvoj) raste i razvija se formirajući u gornjem dijelu veliku masu.

Zbog neprekinutog rasta ne gubi kakvoću do završetka cvatnje. Zbog neprekinutog rasta grašak (visoki kultivari) se može sijati u smjesama s raznim žitaricama koje u proljeće imaju ograničeno vrijeme korištenja- ječam na oko 8 dana, jara pšenica 1O do 12 dana, a zob i preko 20 dana - od početka metličanja do pune voštane zriobe (tablica 1.), stoga i najveće površine treba sijati tom smjesom. Smjesu zobi i graška blago najradije jede.

Smjesa graška i zobi može se koristiti kao zeleno krmiva od početka cvatnje graška do pune voštane zriobe zobi, možemo ga silirati u voštanoj zriobi, ili sušiti za sijeno u povoljnim uvjetima.

Od kultivara visokog tipa rasta za krmu mogu se sijati Poneka (jara sorta) i Maksimirski bijeli (fakultativna sorta). Od jarih kultivara za proizvodnju zrna na tržištu se mogu nabaviti sljedeće: Bacara, Solara i Erbi, a mogu se koristiti i drugi poluvisoki kultivari obojenog sjemena (smeđe, zeleno graoraste boje). Navedeni kultivari su niskog rasta 40 do 70 cm s vrlo razvijenim viticama (Bacara, Solara) i nešto manje razvijenim viticama Erbi.

- nastavakslijediu broju3/2002.

Stadij razvoja i oblik

Prirod zelene

Suhe

Surove

Skrobna

korištenja

mase, (sijena,

tvari u

bjelančevine

vrijednost u

zrna) tiha

%

u%

%

20-30

14-18

2,0

58,70

30

2,0

8,8

7,5

6,8-7,1

sjetve uporabe Jari ječam -zelena krma

3. mjesec

Po potrebi

Pred klasanje

-silaža

3. mjesec

Po potrebi

Mliječna zrioba

30

-zrno

3. mjesec

Po potrebi

Puna zrioba

5,0

3. mjesec

Po potrebi

Početak metličanja do

Jara zob -zelena krma

20-40

13-28

2-2,1

8,6-9,0

4-8

86

9,4

38,2

20-60

14-22

2,8-3,2

13,0

30-50

30

2,5

10,00

mliječne zriobe

-sijeno

3. mjesec

Po potrebi

Početak metličanja do mliječne zriobe

Jara zob+

3. mjesec

Po potrebi

jari grašak -zelena krma

6

Početak metličanja do

formiranja mahuna 3. mjesec

Po potrebi

Mliječna zrioba

Mljekarski /i,st 2/2002.

Za boljukvalitetuživotai kvalitetnomlijeko • sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje Henkel-Ecolab Zagreb d.o.o.

Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

HRANIDBA

UBRZAJMO PROTOK ZNANJA DOPRAKSE UINTERESU STOCARA I STOCARSKE PROIZVOD V

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer Prije više godina radio sam u terenskoj veterinarskoj praksi, posebno na uvođenju umjetnog osjemenjivanja, na plodnosti, reprodukciji i uzgoju goveda. Bilo je mnogo složenih situacija i intervencija koje sam zdušno i savjesno obavljao. Stočarima sam pomagao liječeći stoku, osjemenjivao krave, upućivao kako mogu dobiti visoko produktivna goveda križanjem, zatim kako održati zdravlje, dobru plodnost i proizvodnju životinja.

Stočari su prihvaćali savjete, a suradnja s njima je i meni pomogla da postignem u radu bolje rezultate, a dopunskim provjeravanjem u stručnim knjigama da razvijam vlastitu stručnu i znanstvenu razinu.

Međutim, često su stočari popratili moje preporuke riječima: «Dobro. Probat ću!». Razmišljao sam zašto svaki pojedinac mora iskušavati

on9 što se u struci zna i što smo već prije pokusima u praksi dokazali.

Samo nepotrebno gubimo vrijeme!.

Ipak treba razumjeti, a nekad je i dobro, da se novim stvarima i događajima pristupa s izvjesnim nepovjerenjem. Čovjek treba steći vlastito iskustvo, tim više što su ograničene gospodarske mogućnosti.

Uostalom, znamo -da desetljećima sustav nije radio u interesu i za dobrobit individualnog seljaka, što je ostavilo traga i stvorilo veliko nepovjerenje u svijesti čovjeka.

Teško je stoga očekivati da će proizvođači, iako vjeruju u dobre namjere stručnjaka, izložiti svoj imetak i najmanjem riziku.

Moramo biti svjesni i različitog stupnja obrazovanja stočara ali i stupnja odgovornosti i savjesti pojedinih stručnjaka. Stručnjacima često nisu poznate sve pojedinosti, uvjeti i specifičnosti svakog gospodarstva što može značajno utjecati na rezultate i uspjeh pa i najboljeg savjeta. Zbog svega toga gubimo dragocjeno vrijeme i stalno smo u zaostatku za svjetskim dostignućima. Životne potrebe i želje su često vrlo

visoke, a za postizanje su potrebni znanje i odlučnost.

Nalazimo se u svijetu svakodnevnog rizika i potrebno je brzo raditi. Znanost i napredak idu brzo naprijed i treba dobro ocijeniti vlastite prirodne i gospodarske mogućnosti da bi se u kraćem ili dužem razdoblju želje i ostvarile.

8

V

ZNANOST SAMO U GRANICAMA ODRŽAVANJA PRIRODNE RAVNOTEŽE U interesu kapitala i profita, znanost često prelazi okvire prirodnih zakona, remeti prirodnu ravnotežu, a ulazi i u intimu prirode. To može imati teže i neželjene posljedice. Na sreću, u Hrvatskoj nije potrebno ići tako daleko, možda i u sukob s prirodom, jer nismo iskoristili ni temeljne blagodati koje nam nudi priroda.

U našem podneblju ima krajeva u kojima se može proizvesti mnogo kvalitetne i zdrave hrane, a krave daju samo tele i mlijeka nešto više od količine potrebne za prehranu teleta i potrošnju u gospodarstvu. Genetske mogućnosti krava su mnogo veće i neiskorištene u tržnoj proizvodnji.

S druge strane, u napučenim krajevima podižu veće farme suvremene tehnologije i visokog ulaganja. Nažalost farme rade najčešće s manjom dobiti, a češće s velikom opasnosti od moguće materijalne štete i upropaštavanja prirode.

Općenito, u proizvodno intenzivnim krajevima znanost je više prisutna i ulaganje kapitala veće.

No, često se zloupotrebljavaju znanstvena dostignuća u svrhu visoke proizvodnje. Posljedice zbog prekomjernog iskorištavanja prirode su teške.

DOBRA HRANA, ZDRAVA I ZADOVOLJNA ŽIVOTINJA - TEMELJ SU VISOKE MUZNOSTI Krave moraju imati odgovarajući dobar i ugodan smještaj, dobru tehnologiju držanja i hranidbe. Normativi su poznati i istraženi. Odstupanja mogu biti vrlo mala ovisno o specifičnim uvjetima klime, broja, pasmine i proizvodnih sposobnosti goveda, raspoloživosti i kvalitete krmiva. Znanost je o tom već mnogo rekla i treba poslušati savjete stručnjaka koji se objavljuju i na stranicama Mljekarskog lista.

Vrlo dobro se zna koje su optimalne temperature i postotci relativne vlage zraka, kako djeluju jake hladnoće, topline, sparine, propuh i slično na zdravlje i proizvodnju mlijeka, uzgoj teladi i junadi. Isparavanje gnojnice, amonijaka i Mljekarski list 2/2002.

HRANIDBA

drugih plinova u staji također su značajni za zdravlje stoke.

Znači da su sustavi držanja stoke značajni

samo u vezi s tehnikom kojom se moraju postizati i održavati optimalni klimatski i mikroklimatski uvjeti u okolišu krava, odgovarajuća hranilišta, pojilišta, ležišta, ispusti, uklanjanje gnoja i drugi higijenski uvjeti.

U vezi s hranidbom svjedoci smo da se nekad siliraju krmiva u improviziranim uvjetima, bez odgovarajućih silosa i tehničke opreme, zbog čega se ne postiže dobro istiskivanje zraka i dobri uvjeti siliranja. Silaža je slabo stiješnjena, u lošim anaerobnim uvjetima, lošijeg okusa, slabije hranidbene kakvoće i često opasna po zdravlje životinja.

Silosi moraju biti odgovarajuće veličine te načinjeni od čvrstog materijala kako ne bi propuštali zrak i vodu. Silažu treba dobro ugaziti i istisnuti zrak jer samo u dobrim anaerobnim uvjetima dobiva se dobro mliječno-kiselo vrenje.

u

To je tvrdnja koju ne treba više dokazivati.

Kako će se to izvesti, prepušteno je odluci pojedinih gospodara.

Silosi načinjeni od dasaka imaju elastične stijene i ne osiguravaju čvrsto gnječenje silažne mase i dobro istiskivanje zraka. Silaža na hrpi, na zemlji ili u rovu onečišćena je zemljom, nije zaštićena od zraka i vode, gubi od hranjive vrijednosti i brzo se kvari. To se posebno odnosi na travu i zelena krmiva koja se i u optimalnim uvjetima teže siliraju.

Upotreba plastičnih folija može dobro tehnološko rješenje.

biti

Poslušajmo stručnjake koji moraju znati, i reći će što je ·najbolje za gospodara, a svakako

treba izbjegavati loše improvizacije, kemijska sredstva i neprirodne konzervanse.

Količina hrane mora odgovarati potrebama organizma ovisno o muznosti i kvaliteti krmiva. Uz visoku proizvodnju mlijeka može se smanjiti količina krmiva samo ako krave dobivaju krmiva bolje hranidbene kakvoće. U protivnom, prije ili kasnije, uvjerit ćemo se da je

O OLJ

J

.'

a sustav

adn·e

Žertteli besplatni katalog, popunjeni kupon pošaljite poštom na naAu adresu.

I

l

[ VAŠI„PODACI;··------·--··--··· HAAS , lmeiprezime/naziv:

! Inženjeringd.o.o

-----1

!Jadranskaavenija

\ Adresa:

I______

... FARME

:b.b. (priSBZ)

j1 O020 Zagreb jTEL.0116535007 tAX.01 /6547 370

STAJE

Mi smo tvrtka članica grupe Haas-Falkenberg iz Njemačke, sa sedamdesetgodišnjim iskustvom na europskom tržištu u montažnih objekata. Iz vlastitih proizvodnih pogona tržištu nudimo zaokruženi program montažnih objekata; farme, staje, nadstrešnice, industrijske i obrtničke radionice i hale; u posebno razvijenom sustavu građenja drvetom kao ekološkim materijalom. Mi gradimo prema specifičnim zahtjevima svakog gospodarstva,sa prilagodbom postojećoj parceli i objektima što postižemo izlaskom na teren naših stručnjaka, te izradom projektnih skica i izraćunom cijene koštanja.

Također savjetujemo najoptimalniji način građenja i mogućnost samogradnje temelja i zidova, a da naša tvrtka izvodi montažu krova kao posebno zahtjevnog dijela građevine. Iskoristite prigodu graditi na iskustvu jedne od vodećih europskih tvrtki sa posebnom uslugom besplatnog savjetovanja i izrade idejnog rješenja vašeg gospodarskog objekta. građenju

M!fekarski list 2/2002.

9

==

~

li

·-~ d.o:o.

~

i==-~=

~.

.

.

bb ,.

2:filj_ -700

~ru~ltcfill:P)IIDfilk zz.ro J:P)ITcoxfilro] m fi ~®~~

tt®J:P)Ir®®roJJun rr@2Z®IfVIl]J]]n cfilfl]®Il@wrog ~(Q)mJI

IB3~llirufml~IMYIT?4 Il1r®mfilfrb~~

IF@ILlJ(O)Im~CCITJJA ~ .

o,·oljn.

EĐITI !!!

· nuda od · • o godiš, , :latftđ!(I). h godina

~mIPJir®~®@[L~~1

HRANIDBA

trebalo odmah poslušati savjet i davati kravama dobro uravnotežene krmne obroke.

Krmni obroci moraju uvijek sadržavati

potrebnu energiju, bjelančevine, minerale i vitamine, a za preživače i određenu količinu sirove vlaknine (strukturnih ugljikohidrata) iz voluminozne krme.

Dio kukuruza u krmnim obrocima može zamjenjivati pšenica, ječam, tritikale, suhi repini rezanci i slična energetska krmiva. Sojinu sačmu može zamijeniti odgovarajuća količina suncokretove i repičine sačme i obratno. Na taj način krave će dobivati potrebnu količinu bjelančevina i kvalitetnih aminokiselina.

Ako ne dobivaju dovoljno bjelančevinastih krmiva a više energetskih krmiva (žitarica) krave neće davati očekivanu količinu i kvalitetu mlijeka.

Nakon izvjesnog vremena udebljaju se, obolijevaju im jetra i bubrezi, oslabe kosti, imaju smetnje u plodnosti i slično.

Nije dobro ako nedostaje energije u krmnim obrocima, a često je obilno davanje trave, zelenih i bjelančevinastih krmiva visoko muznim kravama.

Krave mogu živjeti i s manjkom nekih minerala i vitamina. Međutim, i to će se nakon nekog vremena očitovati lošim proizvodnim rezultatima, zdravstvenim poremetnjama i lošom kvalitetom mlijeka.

S obzirom da su vrlo velike varijacije hranidbene vrijednosti, probavljivosti i iskoristivosti biljnih krmiva često su moguće velike pogreške. Za točno izračunavanje hranidbene vrijednosti krmnih obroka potrebno je prethodno izvršiti kemijske analize pojedinih krmiva. To je, međutim, za stočare skupa i sustavno teže izvediva. Stručnjaci

težene krmne obroke, vrlo isplativa proizvodnja.

Međutim, i pored dobro sastavljenih krmnih obroka

pojedine krave u nekim razdobljima oskudijevaju hranjivima i moraju trošiti zalihe iz organizma. To slabi životinju, utječe nepovoljno na proizvodnju mlijeka i na plodnost, javljaju se češće bolesti izmjene tvari (metabolizma), organske i zarazne bolesti, i skraćuje proizvodni vijek krava. Visoko

produktivne krave uvijek su na uskoj granici zdravlja i bolesti.

Promatrajmo uspjehe i neuspjehe stočarske proizvodnje u svijetu i odaberimo što od toga nama treba. Nama treba moderna tehnologija visoke proizvodnje, ali nam ne trebaju

posljedice koje se javljaju zbog visokog opterećivanja životinja, posebice, ako se visoka proizvodnja postiže upotrebom stimulativnih sredstava (hormona, antibiotika, raznih masnoća, stranih bjelančevina, anabolika i slično).

Mi imamo velike i neiskorištene prirodne mogućnosti i treba dobro razmisliti do koje granice

treba razvijati visoku proizvodnju.

Uz to treba priznati, da je na gotovo svim većim farmama problem izđubrivanje i neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada. To je osobito značajno s aspekta onečišćavanja i zaštite okoliša pa treba postaviti pitanje optimalne veličine

farme s obzirom na prirodno ili urbano okruženje.

Pozornost treba posvetiti krajevima s proizvodno ekstenzivnim stočarstvom, u kojima nije postignuta ni prosječno dobra proizvodnja mlijeka. · To su naša brdsko-

izradili tablice standardnih prosječnih vrijednosti pojedinih krmiva i tablice o potrebama životinja.

planinska područja prirodnih pašnjaka, s vrlo kvalitetnom travom kojom se može dobivati ekološki čisto i vrlo kvalitetno mlijeko i mliječni proizvodi.

Standardne prosječne hranidbene vrijednosti naših krmiva često nisu jednake stranim podacima o krmivima. To, također, može dovesti do zabune pri izračunavanju i sastavljanju krmnih obroka.

Dajmo prednost našem tradicionalnom poznavanju krmiva i hranidbenim potrebama goveda po tablicama naših stručnjaka koje će se temeljiti na suvremenoj znanosti i potrudimo se da proizvedemo i upotrebljavamo što kvalitetnija krmiva.

Krave visoke muznosti daju visoki dohodak što može biti, uz izvjesna ulaganja i dobro uravno-

Treba prepoznati bogatstva prirode, a znanost treba davati tehnološka tješenja s tim da se značajno ne mijenja priroda. Sa znanjem će doći i kapital koji mora poticati razvoj prirodnih mogućnosti i ubrzati protok znanja i novih tehnologija do proizvodnje i gospodarskog napretka.

Treba vjerovati u znanost i prema mogućnostima brzo primjenjivati znanje u proizvodnji.

su

stoga

Ml.fekarskiHst 2/2002.

11

ODGOVOR NA PISMO ČITATELJA

{f{/lf#JfljJJ#.J fCffil#.JllW#.J

Pitanje: ZLATKO ŠTAVALJ,Lipovljani Da li hranidba muznih krava s BENURALOM, FOSFONALOM i dn,gim proizvodima koji sadrže BENAL u dozvoljenim količinama utječe na reprodukcijsku sposobnost krava? Lokalni veterinari tvrde da djeluje toksično na jajnike i mogu izazvati neplodnost.

~

Odgovor: dr. se. STJEPAN FEIDOHOFER, dr. vet. med.

BENAL je prirodna glina bentonitnog porijekla (alumosilikatni spoj - montmorilonit) koji ima veliku površinsku aktivnost absorpcije i razmjene i ona u dispergiranom mediju. Na taj način BENAL privremeno veže u buragu u suvišku stvoreni amonijak i omogućava da sinteza mikrobnih bjelančevina iz amonijaka teče jednakim intenzitetom kroz čitavo razdoblje između obroka.

BENALOM se tako izbjegava veće opterećenje mikroorganizama u buragu, sprječava veća resorpcija i visoka koncentracija amonijaka u krvi, smanjuje opterećenje jetre u pretvorbi amonijaka u ureu i mokraćnih organa u izlučivanju.

Posebna vrijednost je dijetetska djelovanje, jer BENAL djelomice veže suvišne tekućine i različite toksične tvari koje se mogu naći u probavnom sustavu životinja.

Prema tome, BENAL se dodaje u proizvode BENURALA 1 FOSFONALA da se poboljša iskorištavanje nebjelančevinastog dušika 1z uree (u BENURALU) i monoamonijeva fosfata (u FOSFONALU), povećava probavljivost i iskorištavanje drugih hranjivih tvari iz krmiva, smanjuje toksičnost amonijaka i sličnih tvari koje se mogu naći u probavnom sustavu.

U vezi s postavljenim pitanjem može se reći da proizvodi BENURALA i FOSFONALA koji sadrže BENAL i upotrebljavaju prema uputama proizvođača ne utječu nepovoljno na jajnike i reprodukcijsku sposobnost krava.

Pitanje 1z naslova moglo bi se više odnositi na BENURAL i FOSFONAL s obzirom na sadržaj uree i amonijaka, te utjecaj spojeva nebjelančevinastog dušika u krmnim obrocima na zdravlje, plodnost i reprodukciju krava. To je pitanje koje se često postavlja naročito u hranidbi visokomuznih krava, a daju se samo načelni i neobjektivni odgovori.

O tom pitanju čitajte opširnije u slLedećem broju Mljekarskog lista (br. 3, ožujak 2002. god.) pod naslovom "NEBJELANCEVINASTI DUSIK U HRANIDBI K:RAVA- UTJECAJ NA PLODNOST I REPRODUKCIJU", u rubnci HRANIDBA. 0 VETERINARSTVO 'C:7

~~§~ ~@~[3

~~GdJ~@~ □ G=O

~O\V@LID~dJB Piše:Antun Kostelić, dr.vet. med.

Proizvođači mlijeka moraju redovito održavati higijenu kože mliječnih životinja jer pozitivno utječe na zdravlje, a time i na proizvodnost životinja. proizvođači mlijeka premalo pažnje njezi kože mliječnih životinja. Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja odnosno od

Hrvatski

posvećuju

12

Mljekarski l~t 2/2002.

VETERINARSTVO

naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, mehaničkih povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj

regulaciji organizma (znojenje). Znanstveno je dokazane da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti, pogotovo zarazne i parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni kože štalski držanih životinja. ŠTO NEGATIVNO DJELUJE NA ZDRAVLJE KOŽE? Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, a dlake pogoduju zadržavanju nečistoće. Na taj način ometa se fiziološka funkcija kože, a nečistoća pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama.

Na zdravlje kože važan utjecaj imaju hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji (tu se prvenstveno misli na vlagu).

Poznato je da se pojedine parazitarne i gljivične bolesti pojavljuju u stajama s visokim postotkom vlage u zraku. Često je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90% (!!!). Tako visok postotak vlage, osim na kožu ima štetan utjecaj i na opće zdravstveno stanje organizma (ventilacija!).

KAKO NJEGOVATI KOŽU? Potrebno je jednom tjedno sve životinje temeljito iščetkati metalnom· č~tkom (česalom, češagijom), a zatim finom četkom. Cetkanjem se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i nečistoće koje sprječavaju "disanje" kože. Važno je napomenuti da je potrebno iščetkati cijeli dlačni pokrov, a ne samo jedan dio.

Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Poželjno je životinju četkati izvan staje.

Veliki problem predstavlja balega u koju životinja legne, a koja se zatim sasuši i na taj način onečišćuje kožu. Za toplijeg vremena, posebno u proljeće i ljeto, balega se može oprati vodom i pritom je važno da je staja otvorena, ali da nije propuh kako bi se životinje što prije osušile.

Držanje životinja na pašnjacima i ispustima pored svih prednosti u odnosu na štalski način držanja pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Zivotinje držane izvan staje izložene su djelovanju sunčevih zraka, vjetru i kiši, te je kod njih koža otpornija odnosno čišća i zdravija nego u onih štalski držanih.

Kod životinja koje borave izvan staje (u pojedinim područjima Hrvatske), posebno u proljeće, dolazi do invazija krpelja stoga je potrebno nakon svakog povratka s paše temeljito pregledati dlačni pokrov posebno na "skrivenim" dijelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno češu. Krpelji se hrane krvlju, pritom mogu unijeti u organizam životinje brojne uzročnike zaraznih i parazitarnih bolesti.

V

Ml/ekarski l~t 2/2002.

(!J]lZ~f~ ~~

[[~R~\ Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

Upala vimena ili mastitis je bolest koja nanosi velike ekonomske štete proizvodnji kozjeg mlijeka.

Upala vimena koza posljedica je ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u mliječnoj žlijezdi kao i kod goveda. Mikroorganizmi u vime uglavnom ulaze kroz sisni kanal, međutim u vime mogu dospjeti i putem krvi, limfe i rana na koži vimena.

GUBICI ZBOG UPALE VIMENA Gubici koji nastaju zbog upala vimena su višestruki: 1. upale vimena drastično smanjuju lučenje mlijeka 2. liječenje je skupa, a rezultat često upitan jer može doći do gubitka polovice ili cijelogvimena 3. mlijeko (sekret) iz bolesnog vimena, zbog promiJenjenog sastava, nije dobro za prehranu ljudi, (posebno djece) 4. nakon liječenja može doći do trajnog smanjenja lučenja mlijeka iz oboljele polovice ili cijelog vimena 5. zbog upotrebe antibiotika u liječenju, mlijeko se ne smije predavati za preradu stanovito vrijeme nakon ozdravljenja vimena, ovisno o vrsti upotrijebljenog antibiotika (karenca) 6. zbog upale vimena životinja može uginuti UZROCI UPALE VIMENA KOZA Uzroci su isti kao kod krava, stoga ćemo navesti glavne uzroke upale vimena koza: 1. loš smještaj i loša higijena u kozarniku 2. nehigijenska mužnja 3. loša tehnika mužnJe (ručna ili strojna) 4. neispravni muzni uređaj 5. nedostatna prehrana mliječnih koza 6.loše zdravstveno stanje koza 7. uvođenje oboljelih koza u stado Kao što vidimo, upala vimena koza posljedica je brojnih čimbenika. Prema istraživanjima američkih znanstvenika širenje uzročnika, a time i upale vimena, najčešće se javlja tijekom mužnje i to s oboljele na zdravu životinju. Uzročnici upale vimena nalaze se na rukama kozara i na koži vimena koza, odakle u povoljnim uvjetima ulaze u vime i dovode do njegove upale.

PODJELA UPALA VIMENA Upala vimena može biti vidljiva (klinička upala); vime je natečeno, sekret iz vimena je pro-

13

VETERINARSTVO

mijenjen i u njemu se nalaze ugrušci mlijeka, krvi ili gnoj, koža vimena mijenja boju, postaje modroljubičasta, vime postaje tvrdo i bolno. Često dolazi i do gangrene koju prati poremećena opće zdravstveno stanje koze. Koza prestaje jesti i preživati, može se javiti proljev, povišena temperatura (groznica). Oboljela vime zbog upalnih procesa može otpasti, a životinja često zbog posljedica takvog oblika upale vimena ugiba. Nerijetka životinje zbog gangrenozne upale ugibaju u roku nekoliko sati. Važno je upamtiti da se takav oblik upale vimena javlja u roku nekoliko sati pa do nekoliko dana.

U drugu skupinu spadaju nevidljive upale vimena (supklinička upala). Taj oblik upale vimena nanosi velike štete kozarskoj proizvodnji jer je teško uočljiv.

Karakterizira ga smanjena proizvodnja mlijeka, a ponekad se mogu javiti ugrušci u mlijeku. Dijagnosticiramo ga brojanjem somatskih stanica u mlijeku, te izdvajanju i prepoznavanju uzročnika upale vimena.

SOMATSKE STANICE U KOZJEM MLIJEKU Somatske stanice u mlijeku koza čine bijela krvna tjelešca (leukociti) i stanice mliječnih puteva (epitelne stanice). Bijele krvne stanice imaju obrambenu ulogu u organizmu. U koza je broj somatskih stanica zdravog vimena puno veći nego u goveda. Nastankom upale vimena njihov broj u mlijeku se povećava.

Za razliku od goveda u kojih je vime upaljeno ako je u mlijeku više od 200 000 (150 000) somatskih stanica, broj somatskih stanica koji upućuje na pojavu upale vimena koza različit je od zemlje do zemlje.

Američki znanstvenici tvrde da se u mlijeku zdravih koza nalazi manje od 500 000 somatskih stanica.

Međutim, taj broj je promjenjiv jer se u mlijeku zdravih koza može naći i više od 500 000 somatskih stanica.

DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE UPALE VIMENA Vidljivi oblik upale vimena nije teško prepoznati.

Važno je naglasiti, da je ODMAH potrebno pozvati veterinara kako bi se što žurnije započelo s temeljitim liječenjem jer u suprotnom može doći do gubitka vimena ili, još gore, do uginuća životinje.

Nevidljivi oblik upale vimena može se dijagnosticirati brojanjem somatskih stanica (somatocel) i izdvajanjem i prepoznavanjem uzročnika upale vimena.

MASTITIS TEST Opet ćemo navesti navode američkih znanstvenika koji kažu da je mastitis test jednostavna i brza metoda u dijagnosticiranju upale vimena, te da je broj somatskih stanica koza uobičajno viši u zdravom vimenu koza nego krava. Međutim, potrebno je procijeniti konzistenciju mlijeka u kojem je mastitis reagens. U slučaju da je ona izrazito sluzava (razvlači se) može se opravdano sumnjati na pojavu upale vimena. Naglašavamo, da je brojanje somatskih

14

stanica i izdvajanje odnosno prepoznavanje uzročnika najsigurnija metoda otkrivanja kronične upale vimena.

KAKO SPRIJEČITI UPALU VIMENA KOZA? Poznavajući uzroke koji dovode do upale vimena nije teško poduzeti sve mjere kojima je cilj sprječavanje pojave upale vimena u uzgoju.

Higijena smještaja koza Koze se drže na stelji koja ne smije biti pregruba kako ne bi dolazilo do ozljeđivanja kože vimena čime se stvaraju uvjeti za ulazak mikroorganizama u vime.

Stelju treba redovito mijenjati jer ne smije biti vlažna, budući da vlaga omekšava kožu vimena i time smanjuje njezinu otpornost. Važno je znati da je koža vimena koza puno nježnija od kože krava pa je stoga i podložnija ozljeđivanju.

Kozarnici moraju biti prozračni, ali ne smije biti propuha.

Hranidba mliječnih koza Ne želeći ulaziti detaljnije u hranidbu mliječnih koza, važno je napomenuti da nedostatna hranidba (količinski i kvalitativno) osim što uzrokuje manju mliječnost dovodi i do pada opće otpornosti organizma koze čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj brojnih bolesti, a među njima i upale vimena.

Higijena mužnje koza Već je navedeno da je nehigijenska mužnja jedan od glavnih uzroka pojave upale vimena u uzgoju. Ta činjenica nam govori o važnosti pridržavanja osnovnih načela higijene mužnje kako bi se spriječila upala vimena.

O higijeni mužnje koza bit će više riječi u jednom od sljedećih brojeva Mljekarskog lista.

ROGOVI Koze se često u igri međusobno udaraju rogovima. Osim na tijelo udarci (ubodi) su često usmjereni prema vimenu, pa uzrokuju gnojne upale. Stoga je odražavanje također jedna od preventivnih mjera kojom se sprječava ozljeđivanje, odnosno upala vimena.

PODMLADAK Naveli smo da je ozljeđivanje kože vimena jedan od uzroka upale vimena. Do ozljeda vimena (sisa) može doći i prilikom sisanja jaradi, pogotovo starije koja zubima može ozlijediti kožu sisa i time omogućiti mikroorganizmima ulazak u vime.

Stoga je rano odbiće jaradi ili napajanje iz kante također jedna od preventivnih mjera u sprječavanju upale vimena.

UPALA VIMENA NE SMIJE BITI PROBLEM

Ponovit ćemo - upala vimena je jedna od najčešćih bolesti mliječnih koza. Međutim, ako se savjesno radi u svim fazama proizvodnje, ako se kozar pridržava svih tehnoloških principa od proizvodnje krme, hranidbe, smještaja a naroči­ to mužnje, upala vimena ne bi smjela biti problem.

Mljekarski list 2/2002.

VETERINARSTVO V

T

J,7JECNl [PffiqJ;JJiJLIEI'vfi

JJJ;lJJJj _;; ~~J~J~.LJ ~~D~JJJ~i Piše:Antun Kostelić, dr.vet. med.

Listajući Džepni gospodarski priručnik tiskan u Hrvatskoj 1944. godine lako je uočljivo da je u

poljoprivredi bila prisutna ista problematika kao i u današnje vrijeme, a vezana uz školovanje poljoprivrednika. Tiskanje džepnog priručnika započelo je 1924. godine, a najzaslužniji za njegovo redovito izlaženje je prof. dr.V Mandekić koji je ujedno bio glavni urednik i izdavač.

Citirat ćemo Uvod u kojem prof. Mandekić na slikovit način opisuje svrhu i potrebu za ovakvim priručnikom, a mogu se pronaći i sličnosti s današnjom situacijom u poljoprivredi:

''Svakigospodari uobće posjednik makar i malogkomadića zemljemoranastojat(da svoje gospodarstvo tako obradi,da mu onodade najveći prinos.

Da to postigne,potrebnoje znanje jer kao što treba znanja u dnevnomživotu, tako trebai za gospodarstvo a rekao bih, da ga za gospodarstvotreba i više. Svaka godinanijejednaka,a i podnebljenijejednako,pa prema tomu moragospodarprimienitisvojeznanje, kako ga ne bi zadesilanesreća za to,što nijeili dobroili u pravi čas u gospodarstvunapravioono,štoje trebaoučiniti. I baš radi toga,potrebnomuje velikoznanje.Gospodarstvo pak ima množtvograna. Ima na pr. ratarstvot.j. kako se i kada obrađuje zemlja,kako se onagnoj( kako se sije i t.d. Ima voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i t.d. a na svemu tomu ima opet množtvoštetnika i bolesti~pa ih treba poznavatii suzbijati.

U stočarstvu ima različtih pasmina i vrsta stoke a takoje i u peradarstvu,kunićarstvu i t.d. I na svim tim životinjamapojavljujuse bolesti,jer osimtimarenjastoke trebaznati i o životinjskimbolestimai pružiti im prvu pomo~dok ne stignestručnjak veterinar.

Prema tomu gospodarstvozahtieva veliko znanje, koje se stiče školomi praksom. Sve znanje gospodari prijateljgospodarstvane moženositiu glavi, pa je stoga potrebno,da ima knjigu,u kojojće naći onepodatke,koje on treba u svakidašnjemsvojemgospodarskomživotu.

Takovepodatkepruža mu i ovajpriručnik, koji izlazi već 19 godina a koji služi gospodarukod njegovogvelikogi odgovornog posla.

M~'ekarskilist 2/2002.

Hvala mojim suradnicima,koji su me podpomognuli u mojemnastojanju, da Priručnik bude što podpuniji pa vjerujem 1 da će i ovo godište primiti našigospodarii prijateljigospodarstva s onim povjerenjem,s kojim su ga primilido sada.

Zagreb,na Malu Gospu1943.

Dr. VMandekić Dr. Mandekić naziva poljoprivrednike gospodarima, a potom ističe važnost znanja u poljoprivredi kako bi se postigli što bolji prinosi. Napomenuto je da gospodarstvenik bez obzira na školu i praksu ne može sve znati i iz toga proizlazi potreba za čitanjem (učenjem) stručnih knjiga.

Ništa drukčija situacija nije ni danas u Hrvatskoj jer najveći dio poljoprivrednika nema dovoljno znanja kako bi na svojim površinama i sa svojom stokom postigli najveću proizvodnju.

Proizvođačima mlijeka, naprimjer, stoji na raspolaganju aMljekarski list" koji već desetljećima služi prvenstveno za njihovu edukaciju (obrazovanje) odnosno da im omogući pristup novim spoznajama u proizvodnji mlijeka. Nažalost, još uvijek premali broj proizvođača želi promijeniti lošu tehnologiju od pripreme krme pa sve do mužnje. Važno je naglasiti, da brojne promjene u tehnologiji proizvodnje mlijeka ne zahtijevaju (veća) novčana ulaganja a korist, odnosno zarada, može se bitno povećati. Jedan od primjera je i higijena mužnje o kojoj se već desecima godina piše u Mljekarskom listu ali nažalost, malo proizvođača želi promijeniti svoje loše navike u higijeni i tehnici mužnje. Rezultat takvog (ne)rada je izrazito loša higijenska ispravnost mlijeka u Hrvatskoj u odnosu na zapadnoeuropske zemlje.

Svaki proizvođač mora težiti za znanjem i novim spoznajama u proizvodnji mlijeka, jer će si na taj način olakšati rad i povećati zaradu. U tome mu svakako moraju pomoći stručnjaci, prvenstveno iz savjetodavne službe (čiji je to zadatak), odnosno s Agronomskog ili Veterinarskog fakulteta - najviših školskih institucija.

15

OVČARSTVO I KOZARSTVO

I

.

PRIPREME ZAPREDSTOJECE JANJENJ

,t··

Piše:VesnaJovanović Bunta, dr. vet. med.

1. PRIPREMA OBJEKTA ZA PREDSTOJEĆE JANJENJE Prije očekivanog početka janjenja potrebno je objekt za tu svrhu pripremiti: izbaciti staru stelju, zidove i pod dobro oprati - oribati četkom i obilno isprati toplom vodom pod tlakom. Nakon pranja prostor treba dezinficirati otopinom za dezinfekciju koja se priprema i primjenjuje prema uputi proizvođača. Za raspršivanje otopine dezinficijensa može se koristiti vinogradska ·prskalica. Tako pripremljeni prostor, prije smještanja životinja u bokseve, treba obilno nasteljiti slamom.

Pod bokseva treba redovito nadosteljavati jer prostor na kojem borave životinje mora biti uvijek suh (toplina od poda!). Odgovarajuća mikroklima osigurava se i ventilacijom prostora otvaranjem i zatvaranjem prozora, vrata i zračnika. Ukoliko je postotak vlage previsok (runo ovaca je mokro), dolazi do zdravstvenih poremetnji životinje.

Organizacija prostora u objektu, u sezoni janjenja, važna je za odvijanje normalne proizvodnje. Osnovno je da površina podnog prostora u boksu optimalno odgovara broju smještenih životinja. Po boksevima se formiraju grupe: ovce koje su neposredno pred janjenje manji broj, a najbolje pojedinačno; ovce koje se janje (zasebni, kraći boravak majke i pripadajuće janjadi); ovce s janjadi slične starosti. Prostor za uzgoj janjadi treba urediti ovisno o modelu uzgoja.

Ukoliko se janjad odgaja obročnim sisanjem ili napajanjem, boksiće treba pregraditi unutar u stražnjem ili postranom dijelu boksa u kojem borave ovce. Janjad se može smjestiti u veliki zaseban boks odmah po janjenju, a obvezno u starijoj dobi kada je poželjno i odvajanje po spolovima. Boksevi u kojima boravi janjad trebaju imati jasle, hranilice za smjesu i kante za napajanje.

Kad vremenski uvjeti dozvoljavaju, janjad treba što više boraviti na otvorenom prostoru. Stoga je potrebno ograditi prostor za ispust janjadi.

2. POSTUPAK S JANJADI U PRVIM DANIMA ŽIVOTA U sezoni janjenja potrebno je posvetiti veliku pažnju i brigu stadu ovaca. Ovcu je neposredno pred janjenje najbolje odvojiti u zaseban prostor i promatrati tok janjenja (ne uznemiravati životinju!). Ukoliko se janjenje ne odvija normalno, ovci trebate pružiti pomoć sami ili zatražiti pomoć

16

,.

·.Z:---

~ ~ ---- 0,t)

l

lt s..e.~

l'":'r;~--'-.-,,.

o'

veterinara. Ubrzo nakon janjenja (unutar jednog sata) uslijedi izbacivanje posteljice koju trebate odmah ukloniti. Ukoliko ovca ne izbaci posteljicu, a najkasnije dvanaest sati po janjenju, svakako pozovite veterinara.

Odmah po janjenju, janjetu treba odstraniti sluz iz nosnica i usta, osušiti ga trljanjem slamom ili čistom krpom. Pupk9vinu treba skratiti škarama na dužinu cca 5 cm. Skare prije upotrebe morate iskuhati u vodi (10 do 15 minuta) i uroniti u dezinfekcijska sredstvo. Dezinfekcija pupkovine obavlja se otopinom jada (1-2 kapi kapnuti u pupkovinu i očistiti njenu okolinu). U prvom satu života janje mora dobiti obrok mljeziva kao i u prvih pet dana, Ukoliko majka janjeta nema dovoljno mljeziva, janjetu možete dati mljezivo od druge ovce, no ona mora biti u istom danu laktacije kao i majka dotičnog janjeta (npr. janje starosti dva dana mora dobiti mljezivo od ovce koja se ojanjila prije dva dana). Višak mljeziva stavite u čistu, iskuhanu bocu ili najlonsku vrećicu, koju ćete označiti naljepnicom s podacima o datumu pohrane mljeziva. Tako pripremljenu bocu-vrećicu s mljezivom spremite u zamrzivač (prije primjene obvezno mljezivo zagrijati na 40°C).

Odgoj janjadi može se provoditi na različite načine:

a) Odvajanje janjadi od ovaca odmah po janjenju.

Janjad odvojite u zaseban boks i puštajte ovcama na sisanje više puta dnevno. U bokseve smjestite janjad slične starosti. b) Djelomični boravak janjadi s ovcama u zajedničkom boksu odnosno odvajanje u zaseban boks (npr. noću janjad boravi s ovcama, a danju u zasebnom boksu). c) Janjad boravi stalno u boksu s ovcama. d) Umjetni odgoj janjadi primjenom mliječne Mije/carski list 2/2002.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

zamjenice. Mliječna zamjenica koristi se kao zamjena za ma1cmo mlijeko i primjenjuje se u odgoju janjadi. Priprema se prema uputi proizvođača otapanjem praha mliječne zamjenice u toploj vodi (obično cca 50°C). Otopina mliječne zamjenice priprema se neposredno pred napajanje te je temperatura gotovog napitaka kod primjene 39°C. Napajanje se obavlja iz kanti s dudama ili iz pocinčanih cijevi - žljebova. Z~ cc?, 10 janjadi duljina žlijeba mora biti 2 metra. Zlijeb se postavlja na nosače na visinu 25-30centimetara od stelje. Sav pribor koji se koristi kod napajanja mora biti besprijekorno čist. Nakon primjene pribor se isplahnjuje hladnom vodom, pere u vrućoj vodi deterdžentom i dobro ispere. Primjena mliječne zamjenice u odgoju janjadi ekonomski je isplativa.

Uzgajivač treba, obzirom na specifičnost držanja, odlučiti koju će metodu odgoja janjadi primijeniti. Preporuka je da prvih nekoliko dana

života janjad boravi s majkama u boksevima u kojima je smještena do šest ovaca.

Sijeno janjadi treba ponuditi u dobi od cca 2 tjedna, a smjesu u dobi od cca 3 tjedna (smjesa ne smije sadržavati bakar). Janjad se odbija najranije u dobi od 7 tjedana, težine 18 kg, kada dnevna potrošnja smjese po janjetu iznosi iznad 300 grama.

Sto je janjad starija i teža po odbiću, rezultati odgoja janjadi su bolji.

Važno je da se u svakom od navedenih slučajeva janjadi osigura zaseban, suhi, obilno nasteljen prostor s dovoljno dnevnog svjetla. U prostoru za janjad treba postaviti hranilice za smjesu, jasle za sijeno i kante za vodu.

Odmah po janjenju janjad treba vitaminizirati (AD3E i Selen), a u dobi od 4 tjedna tretirati protiv parazita. Redoviti tretman protiv parazita treba provoditi svakih 6 tjedana. !:..I ISPITIVANJE

Piše: mr. se. Ana Dakić

Poznati su čimbenici koji utječu na trajnost uzoraka mlijeka, posebno u našim uvjetima proizvodnje i isporuke mlijeka, jer je put uzoraka od proizvođača do laboratorija prilično dug i složen.

Trajnost uzoraka moguće je postići: dobrom higijenskom proizvodnjom 1 primarnom obradom mlijeka - konzerviranjem kemijskim sredstvima - fizikalnim metodama (hlađenje mlijeka na temperaturu +4° C)

Detaljni prikaz čimbenika trajnosti uzoraka kao i razinu zaduženja i odgovornosti u lancu od proizvođača do laboratorija prikazuje slika (str. 18.).

Odabir načina osiguranja ispravnosti uzoraka ovisi o vrsti laboratonjskih ispitivanja.

Za izvođenje: - klasičnih mikrobioloških ispitivanja - organoleptičkog (senzorskog) ocjenjivanja mlijeka - utvrđivanje točke ledišta - utvrđivanje kiselosti - određivanje suhe tvari mlijeka klasičnom tj. metodom sušenja, te - utvrđivanje prisustva rezidua u mlijeku, Ml,iekarski list 2/2002.

KAKVOĆE MLIJEKA

uzorci moraju biti svježi i nekonzervirani.

Za izvođenje novijih metoda ispitivanja koristeći suvremene analizatore i instrumentalnu tehniku i ispitivanje - ukupnog broja mikroorganizama - broja somatskih stanica - kemijskog sastava mlijeka (mliječnu mast, protein, laktozu, bezmasnu suhu tvar) moguće je koristiti kemijske preparate za konzerviranje i osiguranje trajnosti uzoraka mlijeka.

U ranijoj praksi korišteni su neki od kemijskih preparata a najčešće kalijev bikromat (žuti prah) kemijske formule K2CnO7.Bilo u obliku praha, 10%-tne otopine, u obliku tableta koje su sadržale 0,05-0,1 g K2CnO7ili kao zasićena otopma, niz godina je korišten za konzerviranje uzoraka mlijeka. Podrazumijeva se da 1 gram K2Crz01 može konzervirati 11 mlijeka do mjesec dana.

Ovaj konzervans ima i neke loše karakteristike: - može se koristiti samo za konzerviranje uzoraka mlijeka u kojima će biti ispitana količina mliječne masti.

- ukoliko mlijeko ima povećanu kiselost, nastala mliječna kiselina razgrađuje kalijev bikromat i uzorak postaje ubrzo neispravan.

- zbog oštrih, često neotopljenih kristala, oštećuje osjetljive dijelove novijih instrumenata i analizatora pa uzrokuje učestale kvarove te poskupljuje održavanje.

17

.....

Oo

ČIMBENICI OSIGURANJA

TRAJNOSTI

UZORAKA

V'l '"O

-l

ČISTOĆA AMBALAŽE ZA UZORKE MLIJEKA

ODABIR KVALITETNE AMBALAŽE ZA UZORKE MLIJEKA

"POČETNA" ISPRAVNOST MLIJEKA KOJU JE MOGUĆE UOČITI ODMAH PRI MUŽNJI

< :> z '-m

;;i;:

:> HIGIJENA POSUĐA I PRIBORA ZA MLIJEKO

ODABIR KVALITETNOG KONZERVANSA

;;i;:

< o

('"),

m

MANIPULACIJA S MLIJEKOM I ČUVANJE MLIJEKA NAKON MUŽNJE

ČUVANJE MLIJEKA U HLADNJAČI LABORATORIJA

(+4°C) DO ISPITIVANJA

ČUVANJE UZORAKA U MWEKARI DO PRIMOPREDAJE U HLADNJAČU LABORATORIJA ( +4°C)

~

t.... ;>:-

... ~ ~

~

r'--

m ;;i;:

:>

TRANSPORT UZORAKA OD MWEKARE DO LABORATORIJA ( +4°C)

MANIPULACIJA S UZORCIMA U TRANSPORTU DO MWEKARE (+4°C)

~

JEDNOLIČNO (HOMOGENO) OTOPLJEN KONZERVANS U SADRŽAJU UZORAKA MLIJEKA

MANIPULACIJA s:UZORCIMA I ČUV~JE DO PREDAJE V AUTOCISTERNU

ĆISTOĆA RUKU SABIRAČA, ČISTOĆA PRIBORA, PRAVILNO IZVOĐENJE UZIMANJA UZORAKA, POŠTIVANJE UPUTE O UZIMANJU UZORAKA I POSTUPANJA S UZORCIMA MLIJEKA

VAŽNO JE ZNATI! Osiguravanjem ovih čimbenika u primarnoj proizvodnji i obradi mlijeka, sabiranju mlijeka i transportu, osiguravamo i uvjete sigurnosti laboratorijskih ispitivanja, pa tako izbjegavamo i moguće ekonomske gubitke koji bi mogli biti posljedica krive procjene kakvoće mlijeka nastale zbog lošeg uzorka mlijeka.

Ne postoji način, ni konzervans, koji može osigurati trajnost i učiniti ispravnim uzorak mlijeka loše «početne» kakvoće ili loše primarne obrade čiji produkt je mlijeko kontaminirano velikim brojem mikroorganizama.

ISPITIVANJE

- kao konzervans u dužoj primjeni može djelovati alergijski na kožu ruku operativnog osoblja.

Osim kalijeva bikromata kao konzervansi mogu se koristiti: formalin ili 40%-tna vodena otopina formaldehida. Danas se u svijetu i kod nas dosta koristi «BRONOPOL> u obliku tableta ili otopine i natrijev azid također u obliku tableta ili otopine: Prema preporuci isporučitelja opreme za ispitivanje mlijeka ("BENTLEY"-AMERIKA)naš će laboratorij koristiti konzervans «AZIDOL> koji se danas u svijetu dosta koristi.

KAKVOĆE MLIJEKA

- dovoljna je količina uzorka do oznake na bočici - moguće je lagano i sigurno miješanje uzorka te homogena raspodjela konzervansa - bočica s metalnim nastavcima pogodna je za poseban način pranja.

3.Osiguranje čistoće ambalaže

Kako će Laboratorij za ispitivanje mlijeka Križevci osigurati čimbenike trajnosti uzoraka za koje je nadležan?

1. Osiguranje konzervansa Već je prethodno spomenuto da će Laboratorij Križevci za konzerviranje uzoraka koristiti «AZIDOL>.

Reagenski koji se koriste u pripremi ovog konzervansa jesu: natrium azid, natrium citrat, 96% etanol, chloramphenicol, indikator (boja).

U čistu, suhu ambalažu dozira se 0,2-0,3 ml konzervansa (AZIDOL) u 40 ml uzorka mlijeka.

Za Azidol smo se odlučili jer ćemo koristiti: - jednu ambalažu za sve vrste uzoraka - samo jedan konzervans za sve vrste uzoraka koji smiju biti konzervirani - zbog osiguravanja reprezentativne, nasumične kontrole (neće biti poznato koji uzorak će biti usmjeren na pojedina ispitivanja) - zbog očuvanja kvalitete mlijeka kroz osiguranje nasumične kontrole.

2. Osiguranje kvalitetne ambalaže i označavanja uzoraka.

Označavanje barkod naljepnicom obavljat će se na sabirnom mjestu, a štampanje naljepnica u laboratoriju.

Ovakva ambalaža je odabrana zbog: - stabilne i čvrste bočice - poklopac (zatvarač) je trajan, čvrst i elastičan - moguća je kontrola temperature uzorka ubadanjem termometra kroz sredinu zatvarača - nema opasnosti od nakupljanja mliječne masti na stijenku poklopca jer je bočica dovoljno velika Mljekarski list 2/2002.

Ovakav način pranja odabran je zbog: - postizanja uvjeta prema internacionalnim standardima ISO 17025 i ISO 707/2000.

- sigurnog načina pranja.

- korištenja lužnatog i kiselog sredstva za pranje - dobrog ispiranja bočice - sušenja oprane ambalaže vrućim zrakom na 87°C. - automatskog doziranja konzervansa 0,2 ml. (tekući konzervans) - automatskog zatvaranja bočica - moguć je nadzor procesa pranja - nije potrebno skladište za sušenje ambalaže - zauzima mali prostor - potreban je manji broj zaposlenih - nema ručnog pranja niti dodira s ambalažom u toku pranja.

4. Čuvanje uzoraka u hladnjači laboratorija U laboratoriju je instalirana hladnjača za čuvanje uzoraka mlijeka, na temperaturi 4°C. Dopremom uzoraka u laboratorij obavljat će se identifikacija prispjelih uzoraka od proizvođača s pojedinih sabirnih mjesta.

Kompjutorskom obradom podataka bilježit će se datum i vrijeme dopreme uzoraka, te prikaz proizvođača koji nisu obuhvaćeni uzorkovanjem (o čemu će biti načinjena izvješća za informiranje korisnika).

19

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Provedba uzgojna selekcijskog rada za krave holstein -friesian pasmine u RH od 1974. do 1990. godine Piše:JosipHaluška,dipl. ing

Uzgojni program za holštajn - &izijsku pasminu provodi se od 197 4. godine kao dio gojidbenog programa u govedarstvu RH.

Osn~:>Vni _ cilj 1:1~je bio da se proizvodnjom kvalitetnih muskih rasplodnjaka stvori osnovica daljnjeg __ genetskog unapređenja holštajn - frizijske P?Pulac11e-~ RH. U pro_izvodnji vlastitih rasplodn1aka konstene su najpoznatije linije holstein goveda iz SAD i Kanade. Majke su najkvalitetnije kr~ye našeg uzg()ja, izabrane kriterijem: proizvodnje mlijeka, eksten1era, podrijetla i najboljih očeva (bikova) _iz i Kanade. Usmjerena oplodnja predstavljala Je prvu fazu ciklusa proizvodnje novih životinja. Muška telad je uzgajana na farmama 2-3 mjeseca, a kasnije u Centru za umjetno osjemenjivanje Osijek. Biološki test obavijen je na osnovi podaka o tijeku telenja, dok je progeni test na mlijeko obavljan na mliječnim farmama, a činio je osnovicu ocjene uzgojnih vrijednosti bika.

Uzgojni program holštajn frizijske ili crno - šare pasmine krava korišten je na matičnoj populaciji koja se nalazila pod mliječnom kontrolom. Kontrola mliječnosti obavljana je metodom A4,a provodila se na mliječnim farmama. Sadržaj mliječne masti utvrđivanje također na farmama.

?AD

Program se sastojao od: izbora bikovskih majki i bikovskih očeva cr provedbe usmjerene oplodnje rr dobivanja muške teladi za centre rr ocjene mladih bikova na temelju rezultata testa c:r test osjemenjivanja mladih bikova i cr testiranje bikova na mlijeko.

Bikovski očevi za ciljnu oplodnju bikovskih majki birani su iz najsuperiornijih populacija na svijetu (SAD); s obzirom na svoj genetski potencijal ti bikovi predstavljaju vrhunac uzgoja. Pri. izboru bikovskih očeva uzimani su u obzir prvenstveno podaci o uzgojnim vrijednostima na mliječne osobine (količina mlijeka, količina masti i% mliječne masti), ali nisu zanemarivane ni druge osobine. Za pojedini krug usmjerene oplodnje uključeno je četiri do pet" bikova. Uzgojne vrijednosti bikova izraču­ navane su CC. metodom (komparacija vršnjakinja).

Izbor bikovskih majki za stvaranje novih generacija bikova obavljan je iz matične populacije

cr

20

crno - šarih krava. To su najvrjednije životinje na farmama koje su imale visoki genetski kapacitet i pr~dstavljale su vrh genetike u populaciji. Njihove vn1ednosti procjenjivane su temeljem podataka o podrijetlu, proizvodnji mlijeka, tipu životinje, muznih i reprodukcijskih osobina. Bikovske majke mogle su biti krave koje su imale tri generacije poznatih predaka. Redovnik krave - bikovske majke - morao je_bitipotvrđen određivanjem krvnih grupa.

Pro1zvodn1amlijeka u I. laktaciji morala je biti 6.000 kg, u II. laktaciji 6.600 kg i u III. laktaciji 7.100 kg i najmanje 3,5% mliječne masti. Vanjština bikovskih majki bila je ocjenjivana metodom poantiranja.

Oqena za pojedine osobine (tip, oblik i vime) morale su biti najveće (4-5). Visina do grebena 134142 cm, težina krave 680 kg i redovito telenje, odnosno što kraće servisno razdoblje. Ukupan broj bikovskih majki kretao se od 50-70krava.

Test osjemenjivanje provođen je s mladim bikovima. Po jednom biku - 500 doza sjemena planski je distribuirano na sve farme u isto vrijeme.

1\oriš~eni su i bikovi u testu i progenotestirani bikovi. Uzgojne vrijednosti izračunavane su za svakog rasplodnjaka na osnovi prve laktacije. Za biološki test služili su podaci o tijeku telenja. Progeni test na mliječne osobine temeljen je na podacima o proizvodnji kćeri. Nakon progeno-testa obavljana je ukupna ocjena bika i konačni plan njegova korištenja. Bikovi koji su imali loše testove bili su izdvojeni. Dio bikova u testu (na čekanju) smješten je na farmama do prvih rezultata testova. Za progeno testiranje na mliječnost bilo je potrebno najmanje 30 kćeri po biku.

U 10 godina trajanja uzgojnog programa za usmjerenu oplodnju bilo je odabrana 786 bikovskih majki ili u prosjeku godišnje 40 do 80 krava.

Provedeno je sedam krugova usmjerene oplodnje s 25 bikovskih očeva od čega 23 iz uvoza (SAD), a dva bika iz Centra za UO Osi jek.

U tom razdoblju dobivena su 73 muška teleta potoi:nka koji su bili uključeni u test osjemenjivanje. Tijekom odvijanja programa, bikovske majke regrutirane su s IPK-a Osijek, VUPIK-a uvukovar, PIK-a UBelja",PIK-a Vinkovci i uvrane" Biograd n/m. Do 5. kruga (1985.) u test osjemenjivanje stavljena su 52 bika od kojih je 21 bio pozitivno progeno testiran.

Mljekarski Hst 2/2002.

SELEKCIJA

U organizaciji provedbe uzgojno selekcijskog rada holštajn - frizijske pasmine na mliječnim farmama prvenstveno su registrirana proizvodna svojstva. Obavljanje kontrole mliječnosti, utvrđi­ vanje sadržaja mliječne masti u mlijeku, praćenje laktacijske i naturalne proizvodnje mlijeka i praćenje rasplodne proizvodnje bili su najvažniji

I REPRODUKCIJA

poslovi uzgojna selekcijskog rada. Svi podaci dostavljeni su HSSC u Zagrebu gdje su obrađeni i povratno vraćeni na farme.

U provođenju uzgojno selekcijskog rada bili su uključeni: Savjet programa, HSSC, selekcijske službe na farmama, centri za reprodukciju i Agronomski fakulteti.

GOSPODARSTVO

TROŠKOVI NABAVKE MUZNE OPREME Ne treba "škrtariti" pri nabavci suvremene opreme za proizvodnju mlijeka, ali ne zaboraviti načela štedljivosti i ekonomič­ nosti. Zašto platiti nešto što cijenom ne opravdava kvalitetu ili se u gospodarstvu ne može dovoljno iskoristi?

U broju 9/1998. Mljekarskog lista prikazani su troškovi različitih načina nabavke razlirtih tipova muzne opreme prema dobavljačima i odgovarajućim kapacitetima farmi. u ovom članku su aktualizirane cijene u 2000. i 2001. godini.

Namjera ovog rada je pregled ponude muzne opreme na domaćem tržištu i temeljni načini nabavke bez preporuke pojedinog proizvođača ili dobavljača. Cijene i proizvodni kapaciteti su dobiveni na temelju ankete nekoliko dobavljača i odabra.nin obiteljskin gospodarstava koja su nabavljala. mljekarsku opremu tijekom 2000. i 2001. godine. Navedene troškove i odnose treba shvatiti kao orijentaciju za možebitnu nabavku, jer nisu obuhvaćene specifičnosti koje se značajno razlikuju za svaku pojedinačnu farmu, odnosno obiteljsko gospodarstvo.

Mužnja je jedan od glavnih tehnoloških postupaka u suvremenoj proizvodnji mlijeka, pa je muzna oprema tako vrlo važna za ekonomsku uspješnost proizvodnje mlijeka na obiteljskom gospoTablica1: Troškovinabavkemuznihaparata, mlielwvodai izmuzišta

Piše:doc. dr. se. Zoran Grgić

darstvu. U Hrvatskoj je danas bogata ponuda različitih muznih aparata i sustava za mužnju. Svaki sustav je primjeren određenoj tehnologiji i kapacitetu proizvodnje mlijeka. Najveća potražnja u nas je za domaćim i uvoznim muznim aparatima. Samo manji broj gospodarstava "farmerskog" tipa proizvodnje mlijeka odlučuje se za skupe, ali u suvremenim tehnološkim rješenjima, visokoproizvodne i ekonomski opravdane mljekovode i izmuzišta.

Muzna oprema se u nas može nabaviti izravnim plaćanjem proizvođaču ili trgovačkom društvu - posredniku po osnovnim ("proizvo-đačkim") cijenama koje su kupcu najpovoljnije. (Tablica1.} Nabavka muzne opreme kod posrednika (prodajna cijena) uključuje proizvođačke troškove, troškove transporta, troškove PDV-a i trgovačku maržu. Ove cijene su 28-35% veće od osnovne cijene opreme u mljekarstvu.

Navedeno povećanje troškova nabavke muzne opreme za iznos PDV-a jasno pokazuje financijsku opravdanost uključenja u sustav PDV-a gospodarstava koja namjeravaju značajnije ulagati u obnovu svojih kapaciteta, posebice kad proizvode mlijeko s većim brojem grla.

Pojedini proizvođači ili prodavači opreme odo(u kunama)

Osnovna MUZNA OPREMA Muzni aDaraU DOMACI kapacitet 5 grla kapacitet 1O grla kaoacitet 20 !lrla UVOZNI kapacitet 5 grla kapacitet 1O grla kaoac~et 20 Orla Mljekovod (komplet) kapacitet 20 grla kapacitet 40 grla kapacitet 60 grla lzmuzište (komplet) kapacitet 40 grla kaoacitet 60 orla

Prodajna cijena (s Kredit (3-6 mjeseci) (proizvođačka cijena) porezima i maržom) OD DO OD DO OD DO

Kredit (1 godina)

Kredit (2 godine)

Kredit (5 godina)

OD

DO

OD

DO

OD

DO

4.250 7.600 8.300

4.700 8.100 8.900

5.400 9.600 10.500

5.950 10.200 11.250

5.886 10.464 11.445

7.021 12.036 13.275

6.156 10.944 11.970

7.021 12.036 13.275

6.480 11.520 12.600

7.200 12.342 13.613

6.884 12.238 13.385

7.585 13.003 14.341

10.800 14.900 17.800

16.500 17.500 21.400

14.600 20.500 23.750

27.750 24.100 25.250

15.914 22.345 25.888

32.745 28.438 29.795

16.644 23.370 27.075

32.745 28.438 29.795

17.520 24.600 28.500

33.578 29.161 30.553

18.611 26.133 30.276

35.375 30.722 32.188

75.500 92.000 108.500

82.440 110.800 122.500

10.750 126.450 144.800

113.600 152.600 167.200

11.718 137.831 157.832

134.048 180.068 197.296

12.255 144.153 165.072

134.048 180.068 197.296

12.900 137.456 151.740 184.646 173.760 202.312

13.704 144.813 161.193 194.528 184.585 213.140

148.000 227.500

186.000 359.000

199.500 312.650

256.400 494.500

217.455 340.789

302.552 583.510

227.430 356.421

302.552 583.510

239.400 310.244 375.180 598.345

254.314 398.554

Mljekarski Hst 2/2002.

326.848 630.368

21

GOSPODARSTVO

bravaju kratkoročne kredite (3-6 mjeseci). U konač­ nu cijenu je zaračunata određena kamata ili se kreditiranje obavlja preko poslovne banke koja ima svoju kamatnu stopu. Ukupni troškovi nabavke opreme su 43-56% veći od osnovne proizvođačke cijene.

Mogućnost nabavke opreme s kreditom od 1 godine gotovo je uvijek povezana s poslovnim bankama i kamatnom stopom koja je u pravilu veća od 10%. Određeni troškovi "obrade kredita" dodatno povećavaju davanja pri kupnji opreme na kredit.

Ukupni troškovi jednogodišnje otplate muzne opreme sa povezanim davanjima i obvezama čine dodatak od 46 do 60% na proizvođačku cijenu.

Kredit s dvogodišnjom ili trogodišnjom otplatom u praksi se ostvaruje preko poslovne banke ili "velikih" mljekara koje također ugrađuju troškove svoje suradnje s bankama.

Nabavka opreme u suradnji s mljekarom posebice je zanimljiva obiteljskim gospodarstviltlll jer uključuje plaćanje otplatni"hobroka mlijekom.

Kako se obično radi o nabavci većeg broja npr. muzilica, velike mljekare dobivaju određeni popust, tako da konačna cijena za kooperanta mljekare nije značajno veća od prodajne cijene u trgovačkoj mreži (od 10-15%).

može se u sadašnjim uv1et1ma pretpostav1t1 projekcija godišnjeg prihoda kao u tablici 2. S prosječnom cijenom mlijeka (otkupna cijena +državna prernija+prernija mljekare) od 2,75 kn/lit. godišnji prihod od prodaje mlijeka po jednom grlu je od 9.625 do 12.375kuna.

Osnovna cijena domaće muzilice prema kapacitetu čini od 4,5 do 9,3% ukupnog godišnjeg prihoda po grlu. Kreditiranje od godinu dana zbog nepovoljnih troškova kredita povećava ovaj udio od 6,6 do 13,7%.Dugoročni kredit s povoljnim kamatama zahtjevat će godišnje veoma prihvatljivih 1,4-3,0% godišnjih prihoda od prodaje mlijeka.

Godišnji troškovi uvozne muzne opreme su povoljniji u uvjetima dugoročne otplate za kapacitete veće od 10 grla (3,2-11,2% godišnjeg prihoda po grlu). Pri nabavci mljekovoda je kao obveza na godišnji prihod prihvatljivo kreditiranje s rokom qtplate od 5 godina u osnovnom stadu većem od 40 grla (6,9-8,2%godišnjeg prihoda). Za "prihvatljivo" opterećenje godišnjih prihoda pri nabavci izmuzišta potrebno je veće osnovno stado od 60 muznih grla i rok otplate kredita dulji od 5 godina. Za ispitivane uvjete - rok otplate 3 i 5 godina, te osnovno stado od 40-60grla su godišnji troškovi otplate kredita na razini 15,1-28,1% godišnjeg prihoda.

Muzna oprema je važan činitelj uspješnosti mljekarske proizvodnje. U nas se, zbog dugoročno nepovoljnog položajagovedarskeproizvodnjete relativno Sveukupni troškovi ovakvog načina nabavke malogbrojagospodarstavasa značajnom proizvodnjom ~uzne opreme su od 52 do 66% veći od osnovne mlijeka, nt/e dovoljno razmatrala problematika opremljenosti gospodarstava potrebnom muznom c11enemuzne opreme. opremom.

Domaći muzni aparati su cijenom najpovoljTehnološka prednost primjene muzne niji. Za prosječna osnovna stada "naprednijih" proopreme u mljekarstvu očituje se u kvaliteti izvođača mlijeka u nas (10 grla) potrebno je za osnovnu i prodajnu cijenu izdvojiti od 760 do 1.020 obavljanja mužnje i prihvatu mlijeka na kuna po proizvodnom grlu. Uvozni muzni aparati gospodarstvu, a ekonomski učinak je possu prosječne prodajne cijene od 1.490do 2.410 kuna ljedica visoke proizvodnosti rada. U suvrepo muznom grlu.

Osnovna cijena mljekovoda za osnovno stado od 40 muznih grla je oko 2.300 kuna po grlu. U trgovačkoj mreži ovi su troškovi 2.770 kuna po grlu, a korištenjem kredita su troškovi do 3.815 kuna po grlu. Za stado od 40 grla je osnovna cijena izmuzišta 3.700 kuna, prodajna cijena 4.650 kuna,a korištenjem kredita 6.410kuna po grlu.

S prosječnom godišnjom proizvodnjom mlijeka od oko 4500-5500litara, te od toga 3500-4500litara prodanog mlijeka po grlu simentalske pasmine Tablica2: Proračun godišnjihprihodaodprodajemlijeka (u kn) Broj krave/Prodaja mlijeka ( rt r ~••o l 5 10 20 40 60

22

3.500

4.500

48.125 96.250 192.500 385.000 577.500

61.875 123.750 247.500 495.000 742.500

Tablica3: Udiogodišnjihobvezapri nabavdopremeu godišnjemprihoduod mlijeka

(u%)

Prodaju Kmlit Kmlit Kmlit Kredit Osnovna 3-6 .

3 odlne s odina

Muzilica domaća 9,30 5 grla 8,16 10grla 4,47 20 .Ja Muzilica uvozna 5grla 28,36 16,83 10grla 20 Ja 1018 MJ'ekovod kapacitet 20grla 41,02 kapacilet 40grla 26,34 2000 43,38 5078

11,79 l0,29 565

13,41 11,69 642

13,69 11,94 6

4,74 4,13 2,27

3,01 2,62 1,44

44,00 23,17 1273

50,55 26,38 1446

51,31 26,91 1477

17,70 9,31 511

11,22 5,91 324

32,30 37,86 36,24 41,29 27,01 3075

38,00 42,11 31 7

13,02 14,56 10,85

8,23 9,24 689

67,53 8003

68,83 81,38

23,79 28 O

15,10 1782

59,21 6988

M{jekarskilist 2/2002.

GOSPODARSTVO

menoj mljekarskoj proizvodnji je muzna oprema nužno potrebna našim obiteljskim gospodarstvima.

Na temelju navedenog može se zaključiti kako se najpovoljnije cijene muzne opreme ostvaruju izravnom nabavkom od domaćeg proizvođača ili zastupnlka uvozne opreme. .

Kvalitetna muzna oprema koja bi se pouzdano koristila na dulji rok s niskim troškovima održavanja je skupa. Mljekarsku proizvodnju obilježava neprestano ostvarenje prihoda tijekom cijele kalendarske godine. Unatoč dobrim proizvodnim rezultatima i povoljnim otkupnim cijenam mlijeka ne može se u našim uvjetima

očekivati

dovoljno slobodnih sredstava iz proizvodnje mlijeka da se odjednom podmire svi troškovi nabavke skupe, suvremene opreme.

Uobičajena praksa u suvremenoj mljekarskoj proizvodnjirazvijenihzemaljaje ulaganjeu proizvodne kapacitete korištenjempovoljnih dugoročnih kredita.

Dugoročno kreditiranje muzne opreme predstavlja značajno manjeopterećenje prihodapo proizvodnom grlu.

Nažalost, u posljednje dvije godine su (uz manje iznimke) povoljni dugoročni krediti za opremanje obiteljskih gospodarstava u mljekarstvu prilično rijetki i teško ostvarivi.

~U~u~~~ cgr~~[Q)J~UE ~OJllll ~~~fa\1$~

J~ [1JJ

~oucgr~~~[Q

Piše: dr. se. PetarBosnić POSTOJEĆE STANJE Poljoprivredna proizvodnja ne može autonomno postojati a ni razvijati se bez odgovarajuće dugoročne agrarne politike i financijske potpore, a što ovisi o stupnju razvijenosti ili nerazvijenosti gospodarstva neke zemlje. Svaka država ima specifičnosti koje se odnose na poljoprivredni sektor a uvjetovane su ne samo ekonomskom situacijom nego poljoprivrednim prirodnim proizvodnim resursima i agroklimatskim uvjetima. U procjenama komparativnih prednosti i uvjeta poljoprivredne proizvodnje obično se naglašava kako je Hrvatska bogata prirodnim uvjetima te da postoje proizvodni potencijali za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i hrane za podmirenje sveukupnih potreba oko 20 milijuna stanovnika. U ovakvom opredjeljenju suočavamo se s činjenicom da ako bismo ostvarili takav nivo poljoprivredne proizvodnje, oko 70% poljoprivredne proizvodnje morali bi izvoziti na međunarodna tržišta, znači izložiti se veoma oštroj konkurenciji posebno razvijenih zemalja tradicionalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na budući razvoj poljoprivredne proizvodnje potrebno je vrijednosna uvoz agrarnih proizvoda pokriti s 90% protuvrijednosti izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

Sigurno je da Hrvatska sada, kao ni dugoročno, ne može svoju strategiju agrara temeljiti na nerealnim prognozama, već se reforma agrarnog Ml/ekarski list 2/2002.

nastavak2. sektora i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje može odvijati u ovisnosti od ukupnih agrarnih mjera, odnosa društva prema poljoprivredi te o stanju gospodarstva.

U sadašnjim gospodarskim uvjetima veoma je složena pitanje definiranja realnih odrednica i mogućih kriterija razvoja agrara posebice u odnosu na strategiju i ciljeve, kao i na samu provedbu donesenih gospodarskih mjera obzirom na zahtjeve koji se postavljaju u odvijanju u dva paralelna procesa, i to kroz proces razvoja i restrukturiranja domaće poljoprivredne proizvodnje i osposobljavanja za integriranje na međunarodna tržišta. Iz navedenih razloga potrebno je analizirati postojeće gospodarske i makroekonomske uvjete i pokazatelje u Hrvatskoj i u razvijenim zemljama Europske zajednice, te objektivno sagledati postojeće stanje kao pretpostavku razvoja i realne vremenske komponente za ostvarivanje planiranih ciljeva.

GOSPODARSKI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI Podaci o BDP (bruto domaći proizvod) i pokazatelj su ukupnog stupnja razvoja gospodarstva iz čega proizlaze i razvojne mogućnosti investiranja u pojedina proizvodna područja kao i kupovna moć stanovništva. Hrvatska je u specifičnom položaju u odnosu na gospodarsku situaciju nastalu nizom povijesnih, političkih i drugih faktora. Hrvatsko 23

GOSPODARSTVO

aktivna ravnopravna članica u europskim i svjetskim ekonomskim organizacijama, mora se ostvari BDP najmanje 10.000 $ po glavi stanovnika.

Godišnji razvoj mora biti dinamičniji nego do sada i prosječne godišnje stope rasta ne bi smjele biti niže od 8%. Struktura korištenja - raspodjele BDP značajan su faktor koji utječe na postojeće stanje i razvoj gospodarstva kao i nivo državne i javne potrošnje. U Hrvatskoj se 11% vrijednosti od BDP potroši za funkcioniranje uprave i plaće; u razvijenim zemljama to iznosi 1,4%- 1,7% BDP. Također je nepovoljna situacija u odnosu prema razvoju i subvencioniranju poljoprivrednog sektora te se u drugim zemljama za potporu poljoprivredi izdvaja 1,4% - 1,7% sredstava od vrijednosti BDP, a u Hrvatskoj za različite oblike potpore poljoprivredi izdvajaju sredstva u visini do 0,7% BDP. Daljnji limiti koji nepovoljno utječu na mogućnost većeg angažiranja sredstava u investicije i razvoj je zaduženost države i to kroz javni domaći dug i vanjska zaduženost.

U bruto društvenom proizvodu Europske unije godišnja vrijednost poljoprivredne proizvodnje Tablica 1."&mparativni gospodarski pokazatelji u EU-15i u Hrvatskoj sudjeluje prosječno s 1,5%, a hrvatska poljoprivreda .EU-15 HRVATSKA ima vrijednosna učešće znatno veće i iznosi 9,0%.

Kod nerazvijenih i manje razvijenih zemalja vrijed4.600 Bruto domaći $ 18.532 nost poljoprivredne proizvodnje ima veće učešće u uBDP 1.5 % 90 Učešće BDP ali je apsolutna ostvarena vrijednost proiz% GoYedaJSka proizv~ vodnje u ovim relacijama znatno niža.

10,8 6,9 Vrijednost QO'ieđeg mesa uBDP 7.3 m uBDP 179 Vrf U društvenom proizvodu poljoprivrede i odno93,7 58,4 Vanjsko trgovinska bilanca poljoprivre!klih % sima vrijednosne strukture pojedinih grana poljopriuvoza izvozom vredne proizvodnje očituje se stanje razvijenosti50 165 % šumaJ5lvo nerazvijenosti agrara.

9,9 21O % Za agrarni društveni proizvod karakterističan Postoje različiti podatci o v1smi BDP u je odnos zastupljenosti govedarstva prema ukupnoj Hrvatskoj. Iznos od 4.6oo $ po glavi stanovnika ostvarenoj godišnjoj vrijednosti poljoprivredne najčešće je publiciran pa se može očekivati da bi se proizvodnje. U ukupnoj vrijednosti poljoprivredne nakon 2001. god. BDP mogao približiti na 5.000$ proizvodnje u EU goveđe meso i mlijeko particiPetnaest članica Europske unije (1998.god.)imale su piraju sa 28,7%, dok je u Hrvatskoj taj odnos nepo9stvaren prosječni brutto domaći proizvod po voljan iznosi svega 14,2%. Proizvodnja mlijeka u EU jednom stanovniku od 18.532 USD iskazan prema ima dominantnu ulogu i vrijednosna je u poljoprikupovnoj moći. Manje razvijene članice Unije su vrednoj proizvodnji zastupljena sa 17,9% a proizGrčka koja ima BDP od 11.632 $, Portugal 13.306 $ i vodnja goveđeg mesa sa 10,8%. U Hrvatskoj su ovi ·španjolska sa 14.978 S po stanovniku. Susjedna odnosi nepovoljni, te godišnja vrijednost mlijeka u Slovenija ima 12.774 $, a najrazvijenija zemlja poljoprivrednoj proizvodnji iznosi 7,3% a goveđeg svijeta Sjedinjene američke qržave imaju BDP po mesa6,9%. jednom stanovniku 25.000 S. Hrvatska ima negativnu vanjsko trgovinsku Države, kandidati za članstvo u EU, u fazi bilancu. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno pripreme i prilagodbe, prema postojećim kriterijima, prehrambenih proizvoda iznosi 58,4%, dok je u EU moraju razvijati tako gospodarstvo da nivo BDP po pokrivenost uvoza s izvozom agrarnih proizvoda glavi stanovnika iznosi 60%-65% od prosjeka Unije vrlo visoka i iznosi 93,7%. U Uniji je vanjsko što bi činilo BDP u vrijednosti od 11.120$-12.045$. trgovinska razmjena agrarnim proizvodima Položaj Hrvatske nije potrebno posebno izbalansirana i uvoz je (1998.god.) bio svega 6,3% komentirati, međutim ako želimo biti ne samo veći od izvoza. Hrvatska u vanjskoj trgovinskoj partner u procesima tranzicije i integracije već i M!jekarski list 2/2002.

24 gospodarstvo sada je u tranziciji, prethodno je stvarane u Jugoslaviji, u uvjetima socijalističke planske samoupravne dogovorne ekonomije gdje nije postojala tržna ekonomija. Tijekom Domovinskog rata, hrvatsko je gospodarstvo neprijatelj sustavno uništavao. Nastale su velike materijalne štete i gubitci. Posebno je stradala poljoprivreda i stočarska proizvodnja. U tom periodu odvijala se privatizacija postojećih društvenih poduzeća koja u konačnici nije dala očekivane pozitivne efekte koji bi u novim uvjetima bili jedan od pokretača razvoja gospodarstva. Procjenjuje se da je privatizacija završena na nivou od 70% te da državna poduzeća još uvijek imaju veliko učešće i utjecaj na stvaranje BDP (bruto domaćeg proizvoda). Socijalistički sustav imao je negativan odnos prema privatnom vlasništvu a time i poljoprivrednoj proizvodnji na privatnom sektoru. U posjedu poljoprivrednika bilo je oko 80% zemljišnih površina, više od 70% ukupne stočarske proizvodnje od čega je u govedarstvu bilo preko 90% proizvodnih kapaciteta i krava u vlasništvu seljaka.

GOSPODARSTVO

razmjeni ostvaruje deficit oko 40% .

Ukupna nezaposlenost u Hrvatskoj je velika i stopa nezaposlenosti iznosi cca 21%. Stanje u EU relativno je stabilno i trenutačna godišnja stopa nezaposlenosti je 9,9% i ona ne predstavlja veći problem, jer se kroz dinamičan proces razvoja i restrukturiranja gospodarstva otvaraju nova radna mjesta. U srednjoročnom planskom razdoblju EU planira porast gospodarskog razvoja po godišnjoj stopi od 2,5% tako da će nezaposlenost sve manje biti neki objektivni gospodarski problem i iznosila bi oko 8,0%. Postoji niz pitanja i problema koje bi Hrvatska morala rješavati a da se otvori proces

većeg

zapošljavanja. Sadašnji nivo investicijskih ulaganja nije zadovoljavajući i do sada se godišnje investirala sredstava 26%-28% od BDP. U procesu razvoja gospodarstva kroz investicijska ulaganja moraju biti zastupljeni ne samo domaći poduzetnici već i strani ulagači.

Pokazatelji o zaposlenosti u poljoprivredi (šumarstvo, lovstvo, ribarstvo) u Hrvatskoj ukazuju također na nezadovoljavajuće stanje. Ovi proizvodni sektori u ukupnoj zaposlenosti na nivou Hrvatske sudjeluju sa 16,5% dok zaposlenost u Europskoj uniji u poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu i ribarstvu iznosi svega 5,0%.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, ~ [}Yj)~ Piše:mr.se. Srećko Ladišić

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Što u Hrvatskoj učiniti u ovim teškim vremenima kontinuiranog opadanja broja krava i sve većeg uvoza mlijeka i niske proizvodnje mlijeka po kravi, oko 2.962 litre godišnje i otkupa mlijeka od svega 1. 738 litara po kravi godišnje?

U dva izvora podataka navodi se broj krava u Hrvatskoj za 2000. godinu: u jednom 254.702, a u drugom 287.000. Razlika između ova dva podatka objavljena, jedan u Mljekarskom listu (dr. se. Zoran Crgić), a drugi u Vjesniku (13. siječnja 2002.

Marinko Petković) iznosi 32.298 krava. Kao da su krave krumpiri, pa plus minus 32.000 krava ni simo ni tamo.

Drugi katastrofalan podatak je da mljekare otkupljuju mlijeko od 61.000 proizvođača na otkupnim mjestima, a izravno samo od svega 300 većih proizvođača koji imaju 15 i više krava.

Da u cijeloj Hrvatskoj ima samb 300 obiteljskih gospodarstava sa 15 i više krava, katastrofa je nacionalnih razmjera.

Jedna strategija, pa druga strategija, a krava svakim danom sve manje. Kao da se strategije Mljekarski Hst 2/2002.

cw@3'7f~c:: Naš moto za veljaču

• POVEĆATI BROJ KRAVA • • POVEĆATI UZGOJ VLASTITIH JUNICA• izrađuju tek toliko. Strategija, radi strategije.

Kako povećati broj krava u Hrvatskoj ?

Kako povećati broj obiteljskih gospodarstava koja se profesionalno bave proizvodnjom mlijeka?

Ovo su dva pitanja koja se moraju istovremeno rješavati konkretnim programom po pojedinim županijama.

Još uvijek postoji veliki broj obiteljskih gGspodarstava koja imaju razvojno proizvodne moguć­ nosti i kojima se treba posvetiti, koja treba organizaciona i tehnološki kontinuirano savjetovati i u koja treba investirati.

Nikakve investicije i strategije ne mogu se planirati i realizirati proizvodnjom mlijeka po kravi ispod 5.000 litara godišnje.

Uvozom rasplodnih junica iz zemalja u kojima se pojavilo kravlje ludilo ?

Ne! Nikako! Barem još ne neko vrijeme.

Smatram i bojim se da taj problem nije još uvijek u cijelosti proučen i razjašnjen, kao i katastrofalne posljedice koje iz toga mogu proizići, a što će do punog izražaja doći u nastupajućim godinama.

25

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

Što učiniti ?

Okrenuti se vlastitim mogućnostima, vlastitim kravama, vlastitome radu i vlastitim genetskim potencijalima - vlastitom uzgoju junica.

U Hrvatskoj se godišnje od 230.000 krava proizvede oko 184.000 teladi (80 % telenja), od čega oko 80 do 90.000 ženske teladi.

Svako žensko tele od poznatog bika (pripusnica pola poznatog porijekla, odnosno genetskog potencijala) trebalo bi staviti u uzgoj do visoko bređe junice i za taj uzgoj dati određeni poticaj.

Nakon telenja kao prvotelka, svako prijavljena grlo iz cjelokupnog zemaljskog uzgoja s minimalnom dnevnom proizvodnjom od 15 litara mlijeka i više, trebalo bi_dobiti status valjano proizvodnog grla u proizvodnji mlijeka i na osnovu toga ostvariti drugi veći dio poticaja.

Sva grla ispod 15 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije mogu dobiti manji iznos poticaja. Ta grla mogu ići dalje u sistem uzgoja krava-tele, ili na klanje kao junetina i još ostane tele za daljnji tov i proizvodnju junećeg mesa.

Ako populacija zemaljskog stada muznih krava Hrvatske ne može osigurati vlastiti remont i povećanje vlastite populacije, odnosno stada, tada nešto nije u redu s hrvatskim kravama ili s višegodišnjom hrvatskom agrarnom politikom.

Ako druge europske zemlje izvoze junice po čitavome svijetu, to ne znači da se krave tamo tele godišnje dva puta ili da krave tamo daju samo žensku telad.

Dosadašnji način kreditiranja prodaje i kupnje rasplodnih junica u Hrvatskoj je potpuno pogrešan i ne daje tražene i očekivane rezultate.

Umjesto da smo išli ciljano na kreditiranje i stvaranje proizvodnih stada i obiteljskih gospodarstava s najmanje 10 krava, i više (osobno smatram najmanje 15 krava i više) mi smo to malo uzgojenih junica, uz pomoć to malo državnog novca, "rasipavali" po cijeloj Hrvatskoj, nekome dvije, nekome tri.

Zašto, pitam se zašto ?

Kakve je dugoročne rezultate to dalo?

Podatak objavljen u Vjesniku od 13. siječnja 2002. da je u uzgoj stavljene 14.000 rasplodne ženske teladi, a da je do sada to bilo samo 2.000 grla, nepotpun je. Uz taj podatak trebalo je iznijeti koliko ćemo iz tih 14.000 rasplodne teladi i uzgojenih

26

junica formirati proizvodnih stada od 10 i više ili 15 i više krava.

Ili će opet najveći dio od uzgojenih 14.000 rasplodnih junica otići u remont stada.

Izradili smo STRATEGIJU i STRATEGIJA je gotova.

Postavljam si pitanje: što je s preostalih 80 do 90.000 ženske teladi. Što je s našim obveznim umjetnim osjemenjivanjem cjelokupne zemaljske populacije krava, našim centrima za reprodukciju i uzgojem visoko kvalitetnih bikova i uvozom takvih bikova i njihove sperme.

Gdje je naš desetogodišnji, dvadesetogodišnji i tridesetogodišnji rad.

Je li to proizvodnja od samo 2.962 litre mlijeka po kravi godišnje?

Nema teorije o nekakvom napretku u hrvatskoj proizvodnji mlijeka i njenom povećanju, dok jasno i glasno ne kažemo gdje smo pogriješili, zašto smo pogriješili, tko je pogriješio i tko još uvijek u cijelom sistemu griješi i u čemu griješi.

Nema teorije o nekakvom napretku, dok jasno i glasno ne iznesemo svoju viziju i ne kažemo kako ćemo problem riješiti i kako ćemo dalje raditi. Što je s našom genetikom ukupne zemaljske populacije od 230.000 krava.

U sadašnjem stanju hrvatske proizvodnje mlijeka i broja krava, praćene kontinuiranim smanjivanjem tog broja i uvoza mlijeka, iznosi se podatak od 40 % nacionalnih potreba, ne vidim drugog rješenja, nego zahvat u ukupni uzgoj sve ženske teladi, ne 14.000 nego najmanje 40.000 do 60.000 grla.

Imamo li za to novaca? Imamo, samo ako postavimo računicu.

Mlijeko je visoko profitabilna proizvodnja.

Sve uvezena mlijeko plaćamo u kešu.

Taj keš kao novostvorenu vrijednost mora stvoriti ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske.

Taj novac ne možete pokupiti na cesti negdje izvan Hrvatske i onda ići u Europu kupovati mlijeko.

Od hrvatske trave hrvatske krave mogu proizvesti mlijeka koliko nam treba, i za izvoz! S naljepnicom: mlijeko s ekološki čistog područja gdje nema bolesti kravljeg ludila.

Europske granice su nam otvorene.

Kako u Hrvatskoj gradimo AUTO CESTE i AUTO PUTEVE isto tako treba graditi i staje za 25 do 40 i

Ml:fekm-skilist 2/2002.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

od 40 do 60 i više krava.

Ako Republika Hrvatska izdvaja novac za poticaje poljoprivredne proizvodnje, onda moramo imati vidljive rezultate poticanja pojedinih proizvodnji, kroz povećanje te proizvodnje kroz povećanje profitabilnosti i kroz novostvorenu vrijednost.

Ako nema novostvorene vrijednosti, poticaji su bačeni u prazno.

Prije 8 godina nagovarao sam Marijana Vedriša iz Novačke općina Gola, i napravio plan razvoja za njegovo gospodarstvo od svega 3,5 jutra vlastite zemlje i 3 krave. Nagovorio sam ga da uđe u kredit od 105.000 DM, s kamatom od 9 % i 6 %, mnogi nisu mogli vjerovati da će to uspjeti. Ovdje moram istaknuti, da oni koji su mi tada trebali pomoći, nisu mi pomogli, a nisu mi pomogli jer nisu imali viziju razvoja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i cijeli program je skoro propao. Pomogao nam je tada samo jedan član komisije za dodjelu kredita jer je trebalo na prvi dio utrošenog kredita od 75.000 odobriti još 30.000 DM. Tada je bilo puno neprospavanih noći i za mene kao poljoprivrednog savjetnika i za Marijana kao poduzetnika.

Kada je sagledao cijelu, takoreći izgubljenu, situaciju nesebično nam je pomogao nizozemski stručnjak Andrej Helder donacijom i kreditom za 5 prvoklasnih junica te svim potrebnim stručnim i praktičnim savjetima.

Ostali su bili nezainteresirani i ravnodušni, kao što još uvijek nažalost neki jesu. Da nije tako, danas bi se u Hrvatskoj gradilo najmanje 250 «lauf staja» za najmanje 25 do 40 i više krava. Obiteljskih gospodarstava sposobnih i s potencijalom ima daleko više.

To je realnost, i ma koliko bila bolna - mora se priznati.

Uložen državni novac od 105.000 DM u proizvodnju mlijeka na obiteljskom gospodarstvu Marijana Vedriša, danas je gotovo u cijelosti vraćen i realizirana novostvorena vrijednost od najmanje još 150.000 DM. Kada sam nagovarao Josipa Martinčevića iz Molvi na izgradnju «lauf staje» i vodio ga u tom pravcu, tada smo se gotovo posvađali, a nakon toga je Josip ipak uvidio da sam u pravu i ušao je u kredit, izgradio je «lauf staju», doduše nešto manju nego sam mu savjetovao. Danas, 4 godine poslije kada Josip Martinčević uspješno vraća kredit, i to iz polu dovršene staje i samo 27 krava, gradi novu

28

prekrasnu kuću, ulazi u novi kredit i kupuje najnoviji «Štajer» od 110 KS. Veli: «Staja mi je

premala, da je barem za 45 krava kako ste mi savjetovali,ali proširitćemo mi nju uskoro.Znate, biliste u pravu 102 %».

Uz uspješno vraćanje kredita, novostvorena vrijednost na obiteljskom gospodarstvu Josipa Martinčevića danas iznosi više od 100.000 DM. Nesebičnu pomoć u realizaciji ovog projekta pružio nam je načelnik općine Molve Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza i saborski zastupnik, i još uvijek nam daje punu podršku za ovakve programe i projekte, kao i koprivničko križevački župan Josip Friščić.

Proizvođače mlijeka na području Koprivničko križevačke županije interesira samo kako postići proizvodnju mlijeka od 5.000 i više po kravi godišnje, kako što više zasijati novih travnjaka i što prije uzgojiti što više vlastitih prvoklasnih junica, a iz štale izbaciti sve krave koje u vrhu laktacije daju manje od 20 litara mlijeka dnevno.

Kako problemu proizvodnje mlijeka prilazimo na području Koprivničko križevačke županije, na onim obiteljskim gospodarstvima koja se bave i koja se žele profesionalno baviti proizvodnjom mlijeka te što smo uči­ nili unatrag 5 godina, kakvi su nam planovi za sljedećih pet godina, kako savjetujemo svako potencijalno obiteljsko gospodarstvo u primjeni suvremene organizacije gospodarstva i primjeni suvremene tehnologije u proizvodnji mlijeka, te izrađujemo planove razvoja - iznijet će u sljedećim brojevima Mljekarskog lista po pojedinim općinama sami proizvođači mlijeka.

KOPRIVNIČKI IVANEC, prigradska općina Koprivnice: obiteljska gospodarstva; Svemira Čevis, Nenada Prepelić, Damira Santor, Dragutina Mihotek, Krunoslava Novoselec, Nadice Vidović, Andrije Martinaga, Zdravka Sokač, Pere Grubešić, Damira Vrban i barem još 20 dobrih obiteljskih gospodarstava, proizvođača mlijeka, samo u ovoj općini.

Cijela poljoprivreda Zapadne Europe je na kreditima i poticajima namijenjenih isključivo i strogo za stvaranje novostvorene vrijednosti! izgrađena

Mljekarski l~t 2/2002.

O B 1T E LJ I DO M

"Neznamkaj bi deneskuhala!"

Piše:Zlata Kovač

To je svakodnevni problem žene domaćice. One na selu obično kažu: "lako onima u gradu imaju tržnicu- plac, voćarnu, mesnicu i sve drugo, a kaj mi?" One pak u gradu: "lako onima na selu imaju svega u vrtu i doma, puno povrća, voća, mesa od peradi, svinjetine i govedine, pa mlijeka, sireva i nemaju naših problema."

Još je dobro dok se može pripremati jelo od mesa, no kako i što kuhati sada u doba Korizme, dugačkog posnog vremena koje se nekada i te kako poštovalo.

Evo drage domaćice, da vam malo pomognem jer kadkada i sama imam takvih problema. Vratila sam se opet u moje djetinjstvo i prisjetila se što su moje bake kuhale, a mi djeca voljeli jesti, a nekim od tih jela smo se i jako veselili.

Korizmena jela u mojem selu su bila: jela od žitarica svih vrsta, od mliječnih proizvoda, povrća i voća, a masnoće najčešće od domaćeg bučinog crnog ulja ili od mliječnih masti - masla prepečeni putar.

Nekada se u korizmenom tjednu barem jedan dan kuhalo ulje od koštica bundeve - tikve. Već u rano jutro došle bi snehe ili susede na drvenu stupu tući koštice koje bi moja baka prije toga osušila i zagrijala u zemljanoj tiganji u krušnoj peći. U stupi se to dugo tuklo dok se nije pretvorilo u grudu koja se onda mrvila i stavljala u kipuću vodu. Kuhanjem se ulje odvajalo jer je laganije od vode i "obiralo"se na površini a dolje se taložila "žufa" ostaci od tuče­ nih koštica koja se također koristila za neka jela.

Bučino ulje koristilo se najviše u našoj Podravini, Zagorju i Međimurju, jer mi tada nismo gotovo ni znali za maslinovo ulje, a ono žuto zvali smo "fino ulje" koje smo kupovali.

U korizmena vrijeme više smo upotrebljavali "maslo" koje je dobiveno od prepečenog putra i čuvana u zemljanim posudama "maslenkama" gdje je moglo ostati i nekoliko mjeseci a da se ne kvari.

Ostaci od pečenja putra, kada se priređivala maslo, su tzv. "truskovi" i koristili se za razna jela umjesto čvaraka ili nečeg sličnog.

Evo nekoliko zdravih i slasnih jela punih vitamina i kalorija, koje su pripremale naše bake.

Mljekarski list

1

2002.

Kisela repa sa žufom: ½ kg kisele repe, 3 litre juhe koja je preostala nakon kuhanja bundevskih koštica, (nekada je umjesto toga korištena obična voda u koju se stavilo 3-4 žlice crnog ulja pa je bilo još i bolje), glavica luka nasjeckanog i preprženog na ulju - jelo se umjesto juhe.

Krumpir z mandurom - oprani krumpiri u ljusci "gulini", peku se u nezamašćenoj tepsiji u roli ili krušnoj peći. Kad su pečeni, još tople premaži "truskovima". "Zelje z lagva" (kiseli kupus), oprati i ocjediti preliti crnim bučinim uljem i dobro promiješati. Žufa Kaša - 1 lončić koštica (koštice stučene i prosijane) ili 2 žlice koštičinog crnog ulja, lončić od (½ litre) prosene kaše ili bera ~ vrsta prosa. U tri litre vruće vode ukuhati "žufu" (brašno od koštica) posoliti, dodati prosenu kašu i kuhati do kraja. Za salatu: cikla ili ribana povrtnica ili ribana mrkva.

Kolač u istom "stilu", recimo "Kašnjaki slani" - ½ kilograma pšeničnog brašna, 1dcl mlake vode, malo soli, umijesi tijesto kao za štrukle. Nadjev: 30 dkg hajdinske kaše, ldcl crnog bučinog ulja (može i tučenih koštica). Kašu skuhaj, posoli, ocijedi ohladi, začini uljem i dodaj mljevene ili tučene koštice. Kašu rasporedi po tijestu prethodno pouljenom, savij kao štrudlu, stavi u tepsiju i peci.

29

MILKING TECHNOLOGY MACHINERY

MTMHollandnizozemska tvrtkas međunarodnom reputaciiom i velikimiskustvom u mljekarskoj industriji nudiVamkompletanasortimanusluga za proizvodniu mlijekai mliiečnih proizvoda.

Za manie i veće proizvođače MJMkompletno kompjuterizirana

muzna oprema (sistem centralnog izmuzišta, kalifornijski sistem, stacionarni i prijenosni muzni aparati); izrađena prema američkim standardima

MJMsistemi za hlađenje mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo trenutačno hlađenje, tankovi za održavanje temperature);

MJMstrojevi za pripremanje hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, strojevi za usitnjavanje kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješolice za izbalonsiranu i ekonomičnu hranidbu, kombajni, traktori - sve novo ili obnovljeno i dr.);

MfM projektiranje novih i rekonstrukcija starih staja (prilagodba novim sistemima držanja, ventilacijski sistemi, opremo za držanje kravo, napajanje i izgnojavanje);

MfM menadžment

i obuka (iskusni menađeri sa zapada za uhodavanje novih sistema, savjeti, obuka osoblja na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);

MfM finaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, linije za klanje);

/i\YMholštajn-frizijske grovidne junice s proizvodnjom od 9000 I mlijeko (usluga dostupno nakon skidanja zabrane uvoza u Hrvatsku) Najveće izmuzište u Europi (2x26)

- farma "Orlovnjćrk" kod Osijeka

Garanciia, puštanie u rad, servis, rezervni diielovi i odriavanie opreme osigurani MTM Holland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomija Seleš b.b. farma 11 Orlovnjak" 31 216 Antunovac Tel.: 031 290-564 • 091 533-88-76 • e-mail: mtm@hi.hinet.hr

OBITELJ

Na isti način radili su "kašnjake slatke" samo se u nadjev stavljalo 10 dkg šećera i nešto manje soli nego u slane.

"Zlevanka - cicvara" sa žufom: 80 dkg kukuruznog brašna, 1 litra žufe, 1/8 litre bučinog ulja, malo soli. Kukuruzno brašno umuti u 1 litru žufe, posoli i nalij u pouljenu tepsiju. Ostalim uljem prelij odozgo i peci.

U vrijeme korizme rijetko su koristili jaja: "Dok

je post,ako nt/ekoka nisu nijaja".

Tako je to bilo nekad_a u mojoj mladosti, a danas se mnogo toga izmijenilo i nema više "žufe" nema "truskova" i mnogo čega drugog. No i danas, u novim uvjetima, slažem nešto slično, jer se u trgovinama mnogo toga može naći: crno bučino ulje, kaše prosene, hajdinske i drugo, pa kombiniram da izgleda kao nekada.

Neka od takvih jela koja pripremam u zimsko vrijeme su: /? Grah s kiselom repom odnosno s kiselim zeljem, začinjen zafrigom od brašna prepečenog na bučinom ili crnom ulju. / Grah s mlijekom (pretepenec) začinjen kiselim vrhnjem. Grah kuham u slanoj vodi, a kada je kuhan dodajem 1/4 litre kiselog vrhnja razmućenog s 2-4 žlice brašna, malo soli i vode i to se ukuha u već kuhani grah. /? Grahova salata s lukom začinjena crnim uljem.

To je grah kojega mi zovemo "debeli grah". / Krumpirova salata s lukom začinjena bučinim crnim uljem. / Zelevnjaki - štrukli sa zeljem. Tijesto za štrukle, a nadjev: jedna glavica svježeg zelja i. ½ decilitra bučinog crnog ulja. Zelje naribati zatim prodinstati na ulju da omekani i porumeni, malo posoli i popapri i time napuni razvučeno tijesto.

Zavij u štrudle, malo još poulji i peci. /? Trepana pogača - trepa - ½ kilograma brašna, 2 žlice masti i 1 dcl vrhnja.Tako pripremljeno tijesto stavljam u okruglu tepsiju i prije pečenja na mnogo mjesta vilicom izbodem nešto nalik na kvadrate.

Kadkada u tijesto još umetnem šaku oraha pomiješanih sa šećerom pa je onda slatka pogača i još bolja zbog oraha. Pečenu pogaču obično ne režemo nego ju trgamo rukama jer je tako još ukusnija i slađa topla, ali i hladna.

Sva ta jela ja pripremam iako živim u gradu.

Nije mi teško pribaviti namirnice jer mnogo toga imam kod kuće u škririji spremljena za ove zimske mjesece. U Mljekarski list 2/2002.

I DOM

'1JERA

HRV Piše:MajaŠestanović, prof.

Kult kućnih božanstava Postanci kućnih božanstava objašnjavani su stvaranjem svijeta. Kada je Svarog (Svevid) stvorio nebo i zemlju i pustio jedan dio demona na zemlju, oni koji su se spustili u dvorišta kuća postali su dobri i milostivi.

Domvoj je najznačajnije kućno božanstvo.

Uz njega su vezani mnogi običaji. U narodu se još naziva Darni, Dodan, Domagoj, Domovnik, Diko, Djeduška ili Starina. Opisuju ga kao malenog, debeljuškastog čovječuljka, bosonog, po cijelom tijelu dlakav i s dugom bradom. Obučen je u pepeljasti haljetak s crvenom kapicom na glavi.

Nije zloban već je naklonjen nedužnom nestašluku. Njegov je stan ispod kućnog poda.

Noću obavlja sitne kućne poslove, a i konjima se rado bavi. U mnogim krajevima Hrvatske, kod gradnje kuće narodni običaj posvećen Domvoju: pod kamen temeljac položen je grumen plemenite kovine, a u potkrovlju ostavljena korica kruha da bi se u novi dom privukao i uselio dobri duh Domvoj. Isto tako kod preseljenja u novu kuću domaćica bi nosila užareni ugljen iz stare peći u novu kuću te prizivala kućnog duha da je slijedi.

Domaćim su bogovima prinošene žrtve kako bi štitile domaću čeljad od zla. Tako je u čast Domvoja nakon obilna jela i pila na obiteljski žrtvenik prolivena čaša medovine i posipana pšenično zrnevlje.

Osim Domvoja, postoji i žensko kućno božanstvo - Vlasta. Ona je boginja kuće, čuvarica vatre i domaćeg ognjišta. Utjelovljuje kućnu vlast i toplinu domaćeg ognjišta. Naziva se još i Vlatka, Vladana, Vladimira. Prikazivana je kako u jednoj ruci drži štap, a u drugoj žrtvenu zdjelicu. Držali su je i hraniteljicom ljudi jer je davala dobar urod žita. Njoj u čast jedan kut - u kući nazvan mir ili mirište - bio je njoj posvećen.

31

HRVATSKA MITOLOGIJA

U tom kutu gorio je žižak, a mogao se utrnuti samo kruhom zamočenim u vino.

Svetišta boginje Vlaste nalazila su se u Vlašiću kraj Benkovca, Karinu, Nadinu i Aržanu.

U susjedstvu Vlaste i Domovoja živjeli su i drugi slavenski bogovi, njihovi srodnici. U blizini ljudi stanovali su Dvorovoj duh dvorišta, Zemnik duh zemlje, Polevnik duh polja, Ovnik duh žitnice, Vazil čuvar konja i Pilićnik čuvar pilića.

Kult pokojnika i predalca Kult predaka isprepliće se s kultom kućnih božanstava. Duše se predaka sele u razne životinje, naročito u zmiju, te u tom obliku obilaze domove, a domaćini im prinose mlijeko i drugu hranu.

Neki domaći duhovi borave ispod ili na peći, pod pragom ili na tavanu. Narod je vjerovao da ti duhovi kažnjavaju one koji krše običaje poštivanja predaka.

O religiji groba ostali su znatni tragovi, jasniji nego u bilo kojem drugom dijelu stare vjere. · Stari su naši držali da je duša potpuno rastavljena od tijela. Postojalo je praznovjerje· po kojemu kad čovjek zaspi duša može iskočiti iz tijela i pri tome poprimati različite oblike i lutati.

Lutala je najviše po granama drveća u obliku usplahirene ptice. Duša koja naokolo luta, nije sretna.

Mrtvac je shvaćen kao živi leš, od kojeg su ljudi strahovali i nastojali se na sve načine od njega zaštititi. Po narodnom vjerovanju mrtvi ljudi mogu se povampiriti.

Običaj spaljivanja mrtvaca prethodio je običaju pogreba. Osobito je svečan čin spaljivanja mrtvaca na korabu ili čamcu koji bi se spustio niz vodu. S mrtvacem bi pokopali i njegove stvari. Običaj je da se u sobi umrlog, pošto se iz kuće iznese, sve odmah čisti. Metlu kojom se čistilo također su bacili, kao i haljine u kojima je mrtvac izdahnuo.

Dok mrtvaca ne pokopaju, ukućani ne smiju ništa jesti jer bi se jelom otrovali. Da se od toga obrane, naši ljudi često govore "Ne budi uroka", "Luk u oči" ili "Oči u kamen".

-~KALENDAR :-a ·o U B RADOVA ... VELJACI o.

C:

~

V

o ..::.: (O

~ U polju počinje prihranjivanje pšenice i ~

drugih ozimih usjeva dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s većim sadržajem dušika. Krajem mjeseca počinje sjetva jarih usjeva a livade treba drljati zbog prozračivanja uz prihranu.

Kada je povoljno vrijeme, može započeti rezidba vinograda. Moguće je obaviti sve propuštene radove (kopanje jama, vađenje starih i suhih čokota, popravak armature, gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima, nabava cjepova i sredstva za zaštitu).

U voćnjaku se na.stavlja njegovanje voćaka.

Rane na voćkama treba premazati voćarskom voskom. Voćke prihraniti, obaviti zimsku zaštitu a u mladom voćnjaku potrebno je provjeriti zaštitu od zečeva.

Tople lijehe u povrtnjaku puniti bioenergetskim materij·alom i dobrom zemljom.

Klijališta pripremati za sjetvu ili pikiranje biljčica. Povrće sijana u siječnju sada treba njegovati. U zaštićenom prostoru sijati rani kupus, kelj, salatu, cvjetaču, rajčicu, papriku i patlidžan, a na otvorenom prostoru bob, ciklu grašak, luk, mrkvu, peršin i rotkvicu. Na otvorenom prostoru saditi češnjak, krumpi~ rani kupus, kelj, luk, kozjak i artičoke. U plasteniku zasaditi rajčicu. Trapove treba redovito čistiti i uklanjati trulo povrće.

U vrtu rezati živicu. Ako zemlja nije smrznuta možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća. Sada je vrijeme za uređivanje i popravak vrtnog alata. O

U staroj vjeri Hrvata o vjerovanju u posmrtni život svjedoče i praslavenska imena za raj - nav i pakao - trtar.

32

Mljekarski li.st 2/2002.

VAŠ VRT

.t

o..

=o ·o o

V

ZASTITA POVRTNJAKA

....

C:

Ukoliko ste nezadovoljni prinosima iz svoga povrtnjaka, a zemlju redovito obrađujete, bilje i:ra dohranjujete, zalijevate i zaštićujete, razlog nezadoo voljavajućeg prinosa može biti loša mikroklima. ~ Zapravo sve ovisi o suncu jer ono je, između O: ostaloga, odgovorno i za pojavu vjetra.

Pri planiranju vrta vodite računa i o vjetru. Vjerujte, vrlo je neugodan za biljke. Zato, što manje vjetra to bolje!

Dok puše, vjetar snižava temperaturu okolice, ubrzano isušuje površinu tla i ometa proces fotosinteze u lišću.

Tamo gdje je više vjetra biljke su kržljavije, pa ako parcela za uzgoj povrća nije u zavjetrini, treba je dodatno zaštititi.

Najbolji vjetrobran su drveće i grmlje različite visine, živa ograda i ograda od šiblja gusto postavljenih letvica. Vjetrobran će imati zaštitnu zad:1.ću samo ako je postavljen na onu stranu s koj~ pušu najjači i najhladniji vjetrovi, a _to je u našim lcajevima najčešće sjeverna i zapadna strana. Zive ograde ne zaustavljaju potpuno vjetar ali smanjuju njegovu snagu i osjetno smanjuju brzinu. Zidane ili betonske ograde nisu dobre kao vjetrobran jer vjetar iza njih stvara jake bočne vrtloge. U vrtu, koji je zaštićen živicom, zadržava se više topline nego u okolici, tl9 se polaganije isušuje a vlažnost zraka je veća. U takvom vrtu uvjeti za uzgoj povrća su najpovoljniji. Zivicu treba svake godine orezivati. Poželjno je da pri dnu bude gušća, a vrhove skratite na visinu koja vam najviše odgovara. Gustu živicu ostavite ako je vrt uz veoma prometnu cestu. Tako će u vrtu biti manje buke, prašine i opasnih čestica olova. ~ o

Idealno mjesto za povrtnjak je s južne strane kuće, na blagoj uzvisini ili uz veću skupinu drveća .kako bi se što bolje iskoristilo i pojačalo djelovanje sunca.

Pri planiranju vrta vodite računa o vjetrovima i o eventualnoj šteti koju vam oni mogu nanijeti. Ako imate povrtnjak a nemate odgovarajuću zaštitu od vjetrova svakako je načinite.

UREĐENJE VRTNOG ALATA Zima je najpogodnije vrijeme za uređenje vrtnog alata, kako bi mogli spremno dočekati glavnu sezonu :§. poljoprivrednih radova - proljeće. Prije svega, pregledajte bi)

c:

-o

držala na alatima. Ukoliko su dotrajala, najbolje ih je zamijeniti

·g novima. Ako možete, nabavite kvalitetna držala D ili T tipa. Rad

1= takvim držalima bit će vam lakši i manje ćete umarati ruke. Pera

~

na lopatama i motikama nabrusite kako bi vam kopanje bilo lakše. Nabrusite kose i srpove. Ako niste vični tome poslu, prepustite ga stručnjaku kako ne biste napravili više štete nego koristi. Ako tek sada namjeravate kupiti vrtni alat, dobro a; w, razmislite što ćete kupiti. Naime, umjesto lopata i motika O: možete kupiti motokultivator. No, ako imate manji komad zemlje, dobro će poslužiti ručni alat. U našim se prodavaonicama može naći kvalitetnog alata različitih namjena. Možete kupiti ručni razrahljivač tla ili ručnu vrtnu frezu i tako uštedjeti znatnu svotu novca. Rad takvim alatom bit će nešto teži nego rad motornim strojem, no radovi u vrtu su između ostalog korisni za zdravlje. Kada počnu radovi u vrtu, dočekat ćete ih spremni. Ne zaboravite nakon rada svaki komad alata oprati pod jakim mlazom vode, a zatim alat obrišite i zaštitite uljem ili sličnim zaštitnim sredstvom. Tako ćete produžiti vijek trajanja vrtnom alatu i izbjeći nepotrebno kupovanje novoga, pa tako uštedjeti novac. O Mljekarski list 2/2002.

33

IZ POVIJESTI •

•••

'

AGROMETEOROL -..~

Ovoga puta vraćamo se u 1940. godinu i pogledajmo što donosi 11Džepni poljoprivredni kalendar 11 Dr. Mandekića.

KAKO VALJA POSTUPATI S MLUEKOM 1. Dobro izmustil Ne čini li se tako, dobije mlijeko uskoro iz istog vimena užeženo-gorki ukus, pa tako kvart i ostalo mlijeko.

2. Vime čistiti! Pred mužnju mora vime biti čisto. Za čišćenje se ne smije uzeti tvrda rukovet slame, nego posebna meka kefa i hladna, zimi ustajala voda.

Ako su vimena čista, dosta je da se pred mužnju na suho okefaju.

3. Po mužnji se mora mlijeko odmah procijediti! Cijedi se kroz vrlo fino sito od žice ili od dlake ili kroz posebno cjedilo od krpe, najbolje ako Je ono na jednoj strani čupavo. Ja se čupava strana okrene mlijeku. Jakvo se cjedilo onda po swšenom poslu dobro isplahne u hladnoj vodi, onda se u YrUćoj vodi s nešto sode donekle iskuha, onda u čistoj YrUćoj vodi izažme i promućka, ali se ne trlja.

4. Mlijeko se mora brzo iznijeti iz štale, jer bi ono navuklo miris i 11;kuspo staji.

S. Staja mora biti dobro prozračena, jer će drukčije mlijeko ipak navući miris i okus po staji.

6. Mlijeko se mora brzo po samoj mužnji ohladiti, inače će se brzo ukiseliti.

Hladi se pak posebnom hladilicom ako ima mlijeka puno, ili se pak metne s posudom u hladnu vodu; tada se mora mlijeko češće promiješati, ali poklapati se ne smije, doklegod se mlijeko sasvim ne ohladi.

7. Dobro čišćenje posuda je bitno važna stvar. Tu se posude peru najprije s hladnom vodom, zatim se kefaju s YrUćom rastopinom sode, pa se konačno u YrUćoj vodi promućkaju i onda ostave preYrnute.

U posudi ne smije biti nikakvih pukotina, najmanje pak gore u vratu.

8. Mlijeko I vrhnje moraju se svaki dan predati kuda spadaju, a ne da stoje kod producenta.

9. Krma mora biti izabrana i mora se dobro čuvati.

Svaka krava treba na dan dobiti barem 6 kg dobrog sijena. To djeluje povoljno na probavu i dobar ukus samog mlijeka. Suhi s~ rezand od repe (šećerne) ne smiju močiti više od 7 sati, inače dobije mlijeko od njih neugodan ukus. Parena krma nije najbolja za mlijeko. Za napajanje blaga mora biti dobra i zdrava voda. Krmiti se mora dulje vremena pred mužnjom ili pak poslije mužnje, osobito kad u krmi ima prašine ili napadna mirišljivih tvari.

1O. Krave se moraju svaki dan (pa I zimi) izgoniti van, ako inače žive samo u staji. One se moraju dnevno čistiti i mora se izbjegavati da dobiju proljev.

34

1,.

•-

-'!_

Piše:mr. Dražen Kaučić, agrometeorolog

VELJAČA PQIVRTAČA "Veljača prevtrača", tako glasi jedna od brojnih pučkih izreka. I stvarno, vrijeme je u veljači vrlo promjenjiva.

Općenito, veljača nije izrazito hladna. No ipak su moguća razdoblja kad je tijekom mjeseca izrazito hladno pa i neobično toplo. I ne tako davne 1997. godine apsolutna maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku čak do 18.7 Celzijeva stupnja, dok se apsolutna minimalna temperatura zraka spustila i do 9.3 Celzijeva stupnja. Hladnih je dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od O.OCelzijeva stupnja u Osijeku te iste godine bilo č·ak 16.

Snijega u veljači može, a i ne mora biti. Primjerice, 1996. godine u Zagrebu je bilo čak 20 dana sa snijegom na tlu, a već sljedeće godine pojave snijega nije bilo ni jednog dana.

Uživajući u ljepoti snijega vjerujemo da mnogi ne znaju odakle snijegu tako lijepa bijela boja. Eto vam odgovora. Proces smrzavanja prehlađenih kapljica vode teče vrlo brzo. Između pojedinih zaleđenih kapljica vode ostaju molekule zarobljenog zraka pa je upravo zato snijeg bijele boje, a k tome i neproziran. O

M/jekarski b.'st 2/2002.

VAŠ LIJEČNIK

MLADI STE ONOLIKO,, KOLIKO SE TAKVIM OSIECATE starijih, može se mnogo toga učiniti u smislu poboljšanja fizičkih i intelektualnih sposobnosti u kasnijem životu.

Mnogi ljudi vjeruju da o sudbini ili pak o Rezultati jedne druge studije pokazuju da genima ovisi kako će većina od nas prolaziti kroz mnogim ljudima tokom starenja ne slabe značajno stariju dob. Međutim, ne mora biti tako. Kako će mentalne sposobnosti, a kod onih kod kojih ipak ljudi stariti hoće li u svojim 70-im i 80-im oboljeti, postati dementnim i nesposobni za seksualni život dolazi do takvog slabljenja, taj se pad u tim sposobnostima može smanjiti i čak poboljšati ili će biti snažni, oštroumni i s još živim seksualnim njihove kognitivne (spoznajne) funkcije pomoću nagonom ovisi uglavnom o tome kako žive. «intelektualnog» treninga ili aktivnosti, kao što su Pozna ti američki gerontolog i direktor MacArthurove fondacije za uspješno starenje dr. rješavanje križaljki; «pogađanje riječi», sastavljanje John Rowe kaže: «Samo oko 30 posto karakteristika puzzle slika itd.

Ponovljeno testiranje ljudi, kroz nekoliko starenjaje genetskeprirode,a ostatak od 70 posto nije». godina, uvjerilo je znanstvenike da verbalna Istraživački tim je došao do saznanja da ostati inteligencija ne mora obavezno slabiti, opadati sa aktivan, i fizički i društveno, pridonosi uspješnom starenjem, nego dapače može se i povećavati kako starenju. Ljudi su uglavnom sami odgovorni za ljudi stare.

Određeni aspekti inteligencije, uglavnom svoju vlastitu starost. Rezultati ispitivanja brzina shvaćanja i procesuiranja primljenih pokazuju da genetski faktori izgrađuju najveću informacija, opadaju s godinama života, međutim ulogu kod zdravstvenih karakteristika samo u ako se starijim ljudima dade dovoljno vremena, na životu. Međutim, u dobi od 80 godina teško da je testovima. kognitivnih sposobnosti postižu iste ostao bilo koji genetski utjecaj. Znanstveno rezultate kao i mladi ljudi. ispitivajući pozitivnu stranu starenja, a ne osobe Dr. Lisa Berkman, članica MacArthurovog koje su već bolesne, tim znanstvenika je našao ne samo da većina starih osoba ima zadovoljavajuće tima, utvrdila je da je slabljenje pamćenja u kasnijoj dobi povezana sa smanjenom fizičkom aktivnošću. fizičko i mentalno stanje, nego da se i mnogo toga može učiniti u smislu stimuliranja zdrave i Fizička aktivnost, posredstvom hormonalnog produktivne starosti u milijunima ljudi, koji inače sustava, održava moždanu funkciju dugotrajno zdravom. možda ne bi uspješno starili.

Koordinirana istraživanja provedena su u nekoliko kliničkih bolnica i domova umirovljenika.

Utvrđeno je da ozbiljna slabljenja fizičkih i mentalnih funkcija, koja se često pripisuju starenju, nisu niti neizbježna, niti nepromjenljiva.

MacArthurove studije su utvrdile nekoliko faktora koji su bitni za uspješno starenje, pored redovne fizičke aktivnosti i nastavljenih društvenih kontakata. To su: sposobnost lakog oporavljanja nakon pretrpljenog nekog gubitka i osjećaj kontrole nad svojim životom. Istraživači tvrde da su to faktori koje ljudi mogu mijenjati tokom starenja, stavljajući svoje blagostanje pod svoju kontrolu.

Isto tako oni smatraju da društvo igra ključnu ulogu u pomaganju starijim ljudima u postizanju spomenute karakteristike. Poboljšavajući pristup fizičkim aktivnostima i unapređujući društvenu angažiranost, umjesto izoliranja ili ignoriranja Piše:dr. Ivo Belan

Mljekarskifi,st 2/2002.

35

O~&d.o.o Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za junad) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI .za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnjo veterinarskih proizvoda, društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljsko 2, Kolinovico, l 0436 Rakov Potok Uprava· Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: 01/61 60 352, telefaks· 01/61 15 668, www.veterina.hr

t'inbiJa

FR-vlLfCA mlijeko

'z bregov

čini je čarobnom