Mljekarski list 11-2002

Iz Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka - Križevci stižu prvi izvještaji ... str. 20

Recite ,)

...

~,..

I 41'."

J

~(l,' :.'w~i.;. ,~~ .. " C'fi._.~

i zadrži

vnotežu!

U Dukatovim niskokaloričnim jogurtimaBioAkbv žive dobroćudne bakterije mliječne kiseline- LGG,prirodnistanovnicizdravečovjekove crijevnemikroflore.

Znanstvena istraživanjavišestruko su potvrdila da je LGG najdjelotvorniji probiotički dodatak hrani:

jača imunitet,smirujealergije,ublažavaposljedice

virusnihi bakterijskihinfekcijate reguliraprobavu.

Svakodnevnimužitkom u jednom od BioAktiva LGG,s voćnim dodacima ili bez njih, izabrali ste prirodnu zaštitu svojegorganizma.

BioAktiv LGG- najukusniji čuvar vašegzdravljai dobrog raspoloženja.

ZDRAVLJE JESVE!

Al.ii'~k/io 'tl 1~

STUDENI,

2002.

ISSN 0351-9104

SADRŽAJ

PRAVILNIK KRMNE KULTURE Kako proizvesti kvalitetnu krmu za visoku o kakvoći proizvodnju mlijeka po jedinici površine-hektara __________ 2 sv1ezeg_sirovog HRANIDBA Silaža u obroku goveda . __ ______ __ _____ _______ _ __ __ _ __ Važnost vitamina u uzgoju goveda _____ __ ___ __ __ mlijeka ...

VETERINARSTVO Kakvo mlijeko uvozimo __ ___________________ _ ______ __ _ 14 str. 21 Ležišta za goveda ___ _____ ___ ________ _ __ ___ __ _ I 5 •

V

•

6 9

mliječnih

mliječna

GOSPODARSTVO O programu razvitka govedarske proizvodnje do 2010.

16 Proizvodnja i tržište kravljeg mlijeka u Hrvatskoj 2001. godine ____ _____ _____ _______ _____ _ __ 26

Naslovnica: Junice obitelji Sataić iz Torčeca

Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr.

Zvonimir Štafa Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. MirnaBožičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof.

Crteži: diP.I.ing. Nikola Božičević Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596

O SUSTAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA Prvi izvještaj o kvaliteti mlijeka kontroliranog u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka - Križevci 20 Na zajedničkom putu provođenja sustava kakvoće i kontrole mlijeka imamo i zajedničke obveze __ ______ __ _ 21 RAZMIŠWANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji __________ . _ _____ _ __ 30 PUTOPIS Varaždinske Toplice __________________ . ____ _ __ ______ _ 32 Sv. KARLO BOROMEJSKI Sv. Karlo Boromejski _ ___ ______________ _______ ____ __ __ 33 OBIČAJI Rođenje - krštenje

_ ___ __ ___________ ____ ____ _ __ __ ____ _ 34

PONA VWANJE JE MAJKA ZNANJA ...

Republika Irska - Eire _ _ ___ ___________________ __ ____ _ __ 35 VAŠ VOĆNJAK Voćnjak na okućnici _ __ __ ___ ____ ___ ___ ___ ___ _ __ _ ____ _ 37 KALENDAR RADOVA Kalendar radova u studenome

____ ____ __ __ ____ _ __ ___ __ _ 38

AGROMETEOROLOGIJA Na naša polja nismo zaboravili _____ ______ __ ____ _ ____ ___ 38 VAŠ LIJEČNIK Kako prisiliti šećernu bolest na povlaćenje? ______ _ ______ __ 39

IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA 10.11.

20. 11.

Grafička priprema:

"Hlad", Pluska

Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb

Mljekarski list 11/2002.

30. 11.

OSIJEK 6.35

16.23 6A9

-, 16.13I 7.01

ZAGREB6.46

16.34 7.00

16.24 7.13

Cijena: 4,50 kn

16.07 16.17 1

KRMNE KULTURE

o.

:a

;...; (1)

.c

;:J

V

o

.§

co Cl ci.i >lll

Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku, odnosno osigurati krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka čak za četiri krave muzare. Da bi se postigao navedeni cilj, voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u slijedu kultura kada im je visoka kakvoća, i kada prinosom po jedinici površine zadovoljavaju potrebe.

Za osiguravanje kvalitetne krme rano u proljeće mogu se koristiti visoki kultivari ozimih krmnih kupusnjača za uvod u hranidbu zelenom krmom, jer za korištenje one pristižu prve. Od kupusnjača najranije prispijeva hibridna krmna

repica cv. Perko PVH, već sredinom travnja pa i ranije, a u Mediteranu već početkom travnja, ovisno o kretanju vegetacije u proljeće (tablica 1.).

Kultivar Perko PVH u početku formira veliku lisnu masu u rozeti i vrlo rano tjera generativnu stabljiku. U toj fazi porasta ima malo suhe tvari, ali zbog brzog porasta i velikog dnevnog prirasta, prikladan je za uvod u ishranu zelenom krmom.

Može koristiti do pune cvatnje (10 do 14 dana) za zelenu krmu. U dnevnom obroku od 30 kg osigurava bjelančevina za namirenje uzdržnih potreba i 1,3 I mlijeka. Ali zbog niske energetske vrijednosti zelene mase (0,58 MJ) navedena količina nije · dostatna za namirenje dnevnih potreba na uzdržnoj krmi.

Nakon Perka PVH za korištenje prispijeva

~

---------------------------------, krtnnih kultura

1: Urodi i krtnna vnfednost najznačajnijih ozitnih I d u i raz 1citun sta d tJttna ... sije razvo1a

Tablica

r- ·

Probavljive

cv.

Perko

početku.

U

cvatnje

PVH U

cv. Starška 2.

Ozitna

početku

cvatnje

kn:nn.a

raž

Početak

Domaća

cvatnje Nalijevanje

populacija

zrna

raži*

3. Smjesa

ozime

raži

raz,

grdŠak

cvatnje

....raž

grašlča

zrna

Ozime

smjese

grašlča

.... triti.kale

2

•

Kulture

••

Može

901

5,86

58.91

3,25

24.04

41,3

5,37

13,1

2,05

15.68

846

7,75

59,27

3,20

Kg/ba

u

u

~1ser~~~o<k

tiha

korištenja

cvatnja graška• smjese

pšenice

~~~IAj: grašaka ** Puna cvatnja graška*

u

u

suhoj

zclcn~j

rnas,

tvan

~ 6

5,82 5,86

28.04

41,38

9,38

22,6,

2,52

li.li

1041

15,78

69,69

6,53

1,56

6,88

07.05

45,38

11,38

25,0~

2,18

8,67

987

15,73

62,74

7,14

1,55

6,20

14.05

43,46

13,75

31,64

2,33

7,06

970

21,28

67,27

9,25

2,10

6,65

--

Maksinlirski

cv.

ozimi

u

različitim stadiji.nia

razvoja

28.04

51,96

11,32

21,7~

2,73

12,55

1421

14.99

68.81

7,79

1,48

6,80

07.05

56,70

13,56

23.9J

2,53

10,57

1434

15,06

62,98

8,54

1.49

6,22

63,97

18.73

29.2t

2,85

9,72

1821

19,60

66,95

12.54

1,94

6,61

14.05

·--

~

cv.

Clerca]

i graška

cv.

Maksimirski

ozimi

07.05

48,l

8,99

18,5C

2,43

13,12

1168

9,94

53,70

4,78

0,98

5,30

21.05

62,75

18,40

29,3_

2,37

8,07

1486

15,76

53,75

9,89

1,59

5,43

Puna

~,~:

·+ pšenica

tritika]e cvatnje

graška

Ozima

16,09

Početak

Ozima smjesa

S. Ozixn.e

1,60

.S~'¾ =~cr~

tvari

tiha

u

Nalijevanje

raži.

4.

9,94

Početak

Ozimi

ozima

5,35

i graška

klas~!1ja

MJ/NEL

56,3

u

u vrenzenskotn

vrijednost

20.04

%

suhe

tvar

različitim stadijiina

u

Prije klasanja

Šk:robna

Suha

košnje

kupusnjače

1 .Krmne

su.rove

bjelančevine

Zelena masa tiha

Datum

~~a

Kultura.

i stnjesa

i graška

cv.

Maks:hnirski

14.05

52,3

9,52

18.2(

2,70

14,83

1412

8,98

49,33

4,70

0,89

4,87

01.06

61,35

16,02

26,12

3,05

11,68

1872

16.23

62,17

9,96

1,60

6,14

cv.

Sana

ozimi

u stadiju i za siliranje se su.šiti i :za. sijeno

Mljekarski list 11/2002.

KRMNE KULTURE krmna ogrštica cv. Starška (mogu se koristiti i visoki tipovi repica za proizvodnju ulja). Kultivar Starška ima znatno više suhe tvari u zelenoj masi (13 %) u odnosu na cv. Perko PVH (9,5 %), zbog čega u zelenoj masi ima veći udio PSBi energije dok su te razlike u suhoj tvari znatno manje. Starška brže ogrubi u odnosu na kultivar Perko PVH, stoga je i vrijeme ješnosti cv. Starške kraće. U dnevnom obroku od 40 kg zelene mase osigurava probavljivih bjelančevina za oko 7,0 litara mlijeka, ali i ona u zelenoj masi nema dovoljno energije za namirenje dnevnih potreba čak ni na uzdržnoj krmi kao ni Perko PVH (tablica 2).

Ozima raž ima diploidne i poliploidne kultivare. Za zelenu krmu treba koristiti diploidne populacije i kultivare, nježnije stabljike i bogatije lišćem, koji jače nabusavaju. Poliploidni kultivari imaju grublju stabljiku koja je već u početku klasanja tvrda, zbog čega joj je smanjena ukusnost, a time i vrijeme korištenja, stoga se u rijetkoj sjetvi (50 do 100 zrna/m 2 ) koriste kao nosači u smjesama za zelenu krmu. Domaća populacija raži, ima nježniju stabljiku, međutim nastupom toplijeg razdoblja već u prvoj dekadi svibnja (7.05.)

Tablica

2:

Značenje zelene

graška

u dnevnoni

nakupila je dosta suhe tvari (25,98. %), a sredinom svibnja (14.05.) već 31,64 % , što se može smatrati optimalnim za siliranje jer je već raž u to vrijeme bila u završetku nalijevanja zrna, odnosno početku mliječne zriobe.

Ozimu raž je bolje koristiti u smjesama s ozimim graškom ili grahoricama u različitim omjerima sjetve i rokovima korištenja, ovisno o svrsi proizvodnje i načinu korištenja. Za ranije korištenje prikladnije su smjese povećanog.udjela raži u smjesi, dok su za kasnije korištenje prikladnije smjese većeg udjela mahunarki (Štafa i sur. 2000.). Smjesama se postižu veći urodi mase i hranjiva, a osim toga imaju bolju kakvoću. Mogu se i duže koristiti, osobito ako su u krmi mahunarke znatno više zastupljene.

U dobro izbalansiranim omjerima sjemena pri sjetvi smjese raži domaće populacije i graška cv.

Maksimirski ozimi postignuti su vrlo visoki urodi vrlo kvalitetne zelene mase koju je moguće koristiti i više od 14 dana, jer grašak u to vrijeme ima intenzivan · porast. Zbog intenzivnog porasta, grašak zadržava visoku kakvoću mase koja se do završetka cvatnje graška neznatno mijenja, kao i

krnie najznačajnijih oziniih obroku krava niuzara

krnznih U dnevnom

Probav]jive

kg Kultura

}_ cv_ Perko

PVH 2- cv.

Starška

Stadij nlZVOJa

surove

bjelančevine

Datum košnje Zelene mase

Suhe tvari

%u zelenoj ma.si

20.04

30,0

2,85

1,60

420

1,3

24.04

40,0

5,20

2,05

820

28_04

50,0

11,34

2,52

cvatnje

07.05

50,0

12,54

Nalijevanje zrna raži

14.05

40,0

28.04

kultura,

žitarica

i oziniog

obroku Škrobna vrijednost %u zelenoj

obroku

Za litara tn.lijeka

Grama u

snijesa

MJ/NEL

u

obroku

zelenoj ma.si

obroku

Za litara mlijeka

5,86

1,76

0,58

17,4

-

7,0

7,75

3,10

0,77

30,8

-

1260

14,3

15,78

7,89

1,56

78,0

12,6

2,18

1090

11,5

15,73

7,86

1,55

77,5

12,5

12,65

2,33

932

8,9

21,28

8,51

2,lo

84,0

14,5

60,0

13,07

2,73

1638

20,6

14,99

8,99

1,48

88,8

16,l

07_05

50,0

12,19

2,53

1265

14,4

15,06

7,53

1,49

74,5

11,7

14.05

40,0

11,71

2,85

1140

12,3

19,60

7,60

1,94

77,6

12,5

07.05

60,0

11,10

2,43

1458

17,6

9,94

5,96

0,98

58,8

6,60

21.05

50,0

14,66

2,37

1185

13,1

15,76

8,33

1,59

79,5

13,l

klasanja pšenice

14.05

60,0

10,92

2,70

1620

20,3

8,08

5,39

0,89

53,4

5,0

Nalijevanje zrna pšenice

OJ.06

50,0

13,07

3,05

1525

18,7

16,23

8,16

1,60

80,0

Početak

cvatnje Početak

cvatnje

masi

Kgu

MJu

Početak

3.0zi.ma raž (domaća

klasanja raži Početak

__,.,

populacija)

Početak

klasanja raži 4. O.zima

Početak

smjesa raž + grašak

cvatnje Početak

nalijevanja raži

cvatnje graška

5. Tritikale + grašak

Puna cvatnja

graška Početak

6. Pšenica + grašak

~---------'---------Mlfekarski list 11/2002.

--

-----

---

---

13,3 ____

J

3

KRMNE KULTURE ukusnost proizvedene krme. Urodi mase i nakupljanje suhe tvari smjese raži i graška brzo rastu, međutim udio suhe tvari u zelenoj masi ne raste tako brzo kao kod čistog usjeva raži. Zato se smjese s povećanim udjelom graška u masi mogu duže koristiti u odnosu na čisti usjev žitarice. Na početku korištenja smjese raži i graška postignuta je 860 obroka kojima se namire potrebe na PSB na uzdržnoj krmi i još za 20,61 mlijeka, a energije za uzdržne potrebe i 16,1 mlijeka. Zbog brzog nakupljanja suhe tvari žitarice u drugom roku korištenja u dnevnom obroku od 50 kg zelene mase i gubitkom (disanje, rastep), postiže se 1070 obroka kojima se podmiruju potrebe na uzdržnoj krmi u bj.elančevinama za dnevnu proizvodnju od 14,4 I mlijeka odnosno u energiji za 11,71mlijeka.

U punoj cvatnji i nalijevanju mahuna zbog intenzivnog rasta graška znatno je povećan dnevni prirast mase tako da je u trećem roku skidanja postignuta smjesom raži i graška više od 1500 obroka od 40 kg zelene, kojima se u bjelančevinama namiruje dnevna potreba na uzdržnoj krmi i još za dnevnu proizvodnju 12,3 I mlijeka, a u energiji za 12,51mlijeka.

Tritikale cv. Clercal i ozimi grašak cv.

Maksimirski ozimi imaju ujednačeni ritam rasta do klasanja tritikale. Zbog nedeterminiranog tipa rasta grašak kasnije preraste tritikale i formfra znatan dio mase iznad mase tritikale, čime produžuje vrijeme korištenja smjese za zelenu krmu. Kod sjetve u jesen treba povećati normu sjetve graška na 120 do 150 zrna/m 2 a smanjiti normu sjemena tritikale na oko 200 zrna/m 2 i smjesu sijati na početku roka sjetve (prva polovica listopada) ako je namijenjena za zelenu krmu.

Tijekom prve dekade svibnja ovom smjesom proizvede se zelene mase dostatne za namirenje oko 760 obroka od 60 kg zelene mase, a koja je dostatna za namirenje potreba na suhoj tvari od 11,10 kg, odnosno bjelančevina za namirenje uzdržnih i produktivnih potreba od 17,61 mlijeka.

Ali ta smjesa, u toj fazi razvoja (ranije korištenje), ima energije za namirenje samo 6,61 mlijeka. Zbog intenzivnog rasta i nakupljanja suhe tvari na prijelazu iz druge u treću dekadu ovom smjesom proizvede se preko 1100 obrsika zelene mase od 50 kg kojom se namiruju potrebe na bjelančevinama i energiji za uzdržne potrebe i dnevnu proizvodnju od 13,11mlijeka.

4

Smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana prispijeva za korištenje za zelenu krmu u drugoj polovici svibnja, a za siliranje krajem svibnja, ili u prvoj dekadi lipnja ovisno o klimatskim prilikama. U ovoj smjesi pšenica, osim što je komponenta uroda, služi i kao nosač graška, jer već sredinom svibnja grašak znatno preraste i prekrije pšenicu tako da u masi smjese masa graška može činiti znatno veći dio, a koja produžuje vrijeme uporabe ozime smjese za zelenu krmu. Ova smjesa, u pravilu, daje visoke urode vrlo kvalitetne zelene krme u drugoj polovici svibnja, što je u suglasju s istraživanjima Štafe i sur. (1993., 1997., 1998.), Uhera (1998.). Sredinom svibnja u dnevnom obroku od 60 kg zelene mase ovom smjesom osigurava se 870 obroka, odnosno u dnevnom obroku 10,92 kg suhe tvari, odnosno PSE za uzdržnu normu i dnevnu proizvodnju od čak 20,31 mlijeka. U ovoj smjesi u punoj cvatnji graška, odnosno nalijevanju doljnih mahuna, veći dio zelene mase otpada na grašak, stoga je ova smjesa u vrijeme korištenja (1.06.) imala u zelenoj masi3,05 % PSE odnosno 1,6 MJ. U dnevnom obroku, u to vrijeme, smjesa graška i pšenice u količini od 50 kg osigurava 1227 obroka od 13,07 kg suhe tvari dnevno odnosno 1525 g PSE što namiruje dnevne potrebe na uzdržnoj i produktivnoj normi za 18,71 mlijeka, a u energiji za uzdržne potrebe i dnevnu proizvodnju od 13,3 1 mlijeka s 4,0 % m/m.

Navedeni slijed krmnih kultura može se modificirati i u različitim izvedenicama prilagoditi i primijeniti u gotovo sva područja Hrvatske uz primjenu odgovarajuće intenzivne agrotehnike proizvodnje. Na taj se način može namiriti potreba krme (voluminozne i zrno) za sve pasmine stoke, pa i one visoke mliječnosti.

Mljekarski list 11/2002.

=aur·,,al ~I

Vrbovec, Eugena dePiennesa bb

~ Tel.:01/2791-057, 2791-990, fax:01/2792-035 NAJPOVOLJNIJI POLJOPRIVREDNI KREDITI!!!

LEASING! Zalog traktor/stroj,

Ekskluzivno. ~!°pl~tan program =_]llrfal~predstavljau Hrvatskoj =Jur',al ~1 S kosnJUbaliranJe:

Vrbovec, E.de Pienn;-bb

vrhunske traktore ,..

-

·l - ·.-,",.. -;.--,.~ ,: ·.:...;:...1\

ti

1.a

I

SaMASZ Poljska

Rotacione kosilicebubn·astei diskaste

Kompletan asortiman traktora 25 - 260 POVO

DAROSItalija Okretaci i sakupljaci sijena

HRANIDBA

fJJ]®lm:l®JKC!JJ @®~ Piše: Goran Kiš, dipl. ing Sadržaj hranjivih tvari silaže i sijena Siliranje je učinkovita metoda konzerviranja krme s minimalnim gubitcima hranjivih tvari.

Ako je siliranje pravilno izvršeno, hranjiva vrijednost silaže slična je onoj svježe krme prije siliranja. Gubitci hranjivih tvari (koji se javljaju prilikom spremanja sijena) veći su negoli kod spremanja silaže pa prema tome silaža može imati nešto veću hranjivu vrijednost od sijena. I kod spremanja silaže javljaju se gubitci hranjivih tvari, posebno šećera i proteina, nastalih njihovom razgradnjom u vrijeme samog procesa fermentacije. Temeljna razlika između hranjive vrijednosti silaže i sijena uzrokovana je vremenskim prilikama i gubitcima lista prilikom spremanja sijena, odnosno, vrsti fermentacije koja se događa u toku procesa siliranja. Tako bi, ukoliko u vrijeme košnje očekujemo loše vrijeme s kišom, najbolje bilo spremiti više voluminozne krme kao silažu, a ako je vrijeme suho i sunčano spremiti kao sijeno. Naravno, sve u okvirima raspoloživosti objekata.

Po kemijskom sastavu zelena masa i silaža zelene mase značajno se razlikuju. Prvo, silaža sadrži manje lako topivih ugljikohidrata nego zelena masa jer se oni iskorištavaju za proizvodnju organskih kiselina tijekom siliranja.

Drugo, značajna količina proteina razgradi se tijekom siliranja u neproteinske dušične tvari kao što su aminokiseline, amini i amonijak. Ovi produkti razgradnje proteina s hranidbenog stajališta nisu toliko značajni kao tvari čijom su razgradnjom nastali, dok neki mogu izazvati i druge nepoželjne učinke među koje spada i smanjena konzumacija hrane.

Općenito, vrijednost probavljive energije silaže prilično je jednaka onoj zelene mase iz koje je silirana. Sadržaj sirovog proteina silaže podjednak je zelenoj masi s tim da je 10 ili više% proteina zelene mase razgrađeno u neproteinski dušik. Mineralni sastav silaže visok je kao i u zelene mase, ukoliko nije došlo do značajnijeg gubitka ocjeđivanjem. Silaža pripremana iz zelene mase košene u odgovarajućem stadiju rasta, bez 6

pretjeranog zagrijavanja u silosu, može biti za životinje dobar izvor vitamina A. Bez obzira što je za formiranje vitamina D u biljci neophodna sunčeva svjetlost nakon košnje, silaži izloženoj utjecaju svjetlosti za kratko vrijeme smanjit će se sadržaj količine vitamina D. Konzumacija silaže i sijena Ukoliko je obrok našeg mliječnog goveda u razvoju zasnovan na hranidbi voluminoznom krmom, količina krme koju ono dragovoljno pojede vrlo je važna jer će ona određivati konačnu potrebu za hranjivim tvarima životinje.

Kad se naše govedo jednom navikne na okus silaže, ona će mu postati vrlo ukusna i rado će ju jesti, no u početnim danima hranidbe silažom konzumacija silaže bit će vrlo mala. Čak i kada se govedo navikne na silažu, ono će ju u suhoj tvari jesti manje negoli kada tu istu krmu jede kao zelenu masu. Govedo će pojesti više dobrog sijena nego isto tako kvalitetne silaže.

Krave će pojesti više silaže s više suhe tvari, negoli ako ima više vode. Razlog ovome nije u potpunosti objašnjen, no znana je da povećana količina vode u silaži nije uzrok ovoj pojavi.

Smanjena konzumacija vlažnije silaže povezana je s različitim aminima i amino-produktima nastalim prilikom razgradnje proteina, te zbog formiranja drugih organskih spojeva. Kod vlažnije silaže i proizvodnja ukupnih kiselina je povećana pa se poradi povećanja konzumacije takve silaže ona može prilikom hranjenja neutralizirati.

Da bi goveda više konzumirala silažu ili sjenažu možemo primijeniti i zeleni materijal.

Prilikom spremanja u silose, treba sjeći kraće.

Koliko silaže dati životinjama?

Kako silaža sadrži obično više od 50% vode, krave moraju pojesti više silaže nego sijena da bi zadovoljile potrebe za hranjivim tvarima. Da bi izračunali potrebnu količinu silaže za obrok krave, moramo znati količinu vode u silaži kako bismo izračunali sadržaj suhe tvari te silaže. Suha tvar silaže u osnovi je jednaka suhoj tvari zelenog materijala iz kojeg je pripravljena, uz pretpostavku da nije bilo pretjerano otjecanje sokova Ml/e/ca.rskilist 11/2002.

HRANIDBA prilikom pritiskanja zelene mase.

Tablica 1 nam pokazuje vrijednosne odnose sijena i silaže s obzirom na različiti sadržaj vode.

Ona nam može pomoći prilikom procjene količine silaže koju namjeravamo dati životinjama.

Tablica 1: Količina silaže koja j~ potrebna da osigurajednaku vrt/ednost kao 1 kg sijena {90% suhe tvari) -%vodeu silažiili

-

r-

,--40·-, ,sjenaži

r

45

,,-55

I

65

110 -

r'

75

-80 -85

I

----

-

60

r

45

40

-,--

I-

----- I - I I -------~ I

-

30

-

1.5 1.6 1.8 2.0 2.6

----I

3.0

25

3.6

20

4.5

15

-

2.25

---r-- 35 I

-

kgsilažedazamijeni I kgsijena

-55 ---~ 50 -~ - -

-r - -----

,----

I --I;

I

50 -r-

60

-

I %suhetvari

I I

6.0

Također je moguće izračunati potrebnu količinu silaže na sljedeći način:

1. Izračunajte sadržaj suhe tvari (ST) silaže: % ST = 100 - 40% vode 2. Izračunajte sadržaj potrebne silaže za : potrebno kg ST x 100 / ST silaže

Primjer: Ako u zimskom obroku 11 kg sijena (91% ST) na dan zadovoljava dnevne potrebe krave za hranjivim tvarima, tada će krava dobiti 10 kg ST iz sijena (11 x 91 / 100). Ako silaža sadrži 60% vode, onda sadrži 40% ST (100-60). Količinu silaže koju moramo dati kravi izračunamo: 10 x 100 I 40 = 25 odnosno, kravi moramo dati 25 kg silaže.

Hranidba silažom životinja

različitih

kategorija

Telad mlađa od četiri mjeseca Obrok mlađe teladi ne bi trebao sadržavati veće količine silaže. Razlog tome su proljevi koje silaža može prouzročiti, a budući da ju telad manje pojede, takvim obrokom ne podmiri u potpunosti svoje potrebe za hranjivim tvarima.

M(fekarski list 11/2002.

No silaža nije uvijek nepovoljna za telad. Dokle god tele konzumira dovoljno mlijeka i žitarica, odnosno dodatke proteina, minerala i vitamina zadovoljava svoje hranidbene potrebe, pa se silaža može koristiti kao jedino voluminozno krmiva za mlađu telad.

Telad stara od pet do deset mjeseci Silaža se može upotrebljavati kao glavni sastojak obroka. No u obrok ovoj teladi bit će potrebno dodavati žitarice i ostale dodatke da bi ono podmirila svoje hranidbene potrebe, želimo li imati dobru i ekonomičnu proizvodnju. Ovdje moramo zapamtiti i to, da će ova telad jesti manje silaže nego sijena (izražena u suhoj tvari).

Ako jede obrok sastavljen od silaže, moramo povećati dodatak žitarica, što je osobito važno ako imamo vrlo vlažnu silažu.

Telad za tov Silaža je vrlo dobra krma koju možemo koristiti za tovnu junad, budući da takav obrok smanjuje nadam. Prvih nekoliko dana u tovilištu sijeno je najbolja krma koju možemo dati životinjama. Neke životinje ne prihvaćaju odmah silažu što se odmah očituje smanjenom konzumacijom koja rezultira povećanjem pojave bolesti i slabijeg prirasta životinja u tom početnom dijelu tova.

Junad starija od godine dana Obrok ovih životinja može biti sastavljen samo od silaže bez dodataka žitarica, ali samo uz pretpostavku da je silaža dobre kvalitete.

Odrasle tovne krave U zimskom periodu silažu možemo davati kao jedini izvor energije i proteina u obroku, a proteinski dodatci će biti potrebni samo u rijetkim slučajevima. U obroku od voluminozne krme trebali bi dodavati, u obliku soli, mikroelemente i dodatke fosfora. Dodavanje vitamina D u obrok baziran na silaži potreban je u vrijeme zimskih mjeseci, a dodavanje vitamina A preporučljivo je čak i kada je razina karotena u silaži visoka.

Ako imamo silažu dobre kvalitete može se preporučiti smanjenje dnevne količine silaže koju dajemo životinjama uz zamjenu sa slamom. Tako ćemo smanjiti cijenu obroka, a krave neće biti predebele. Za hladnog vremena i s približavanjem termina telenja možemo povećati dnevnu količinu silaže, a ako je potrebno možemo dodati žitarice.

7

~-~=-~·

Sano-koncept

~

za telad do 200 kg

VS-=--~-1

• -35

~~~~~ ~!~~dD""'

Hsa" Dvostruko jeftinija othtana teladi - DODATNA ZARADA NA MLIJEKU VAŠA PREDNOST:

blllillalB t=:: -+lijepa, zdrava telad S:.no-~~\-+ visok prirast -~•r..~~-= -+jednostavna primjena -+rano uzimanje čvrste hrane -+zdravo tele

0

PAZNJA AKCIJA ·STUDENI/PRO·SINA

•-;:, ...~Tl~•ho:::-f

~------~::t~.~~~-·-

Rezultat:

-+optimalan starter za telad -+idealna dopuna mlijeku _ -+potiče zdravu crijevnu floru, trenira enzimatski sustav i razvoj buragovih resica potiče

._-.

~-....

Za kupnju 2 vreće Milsan-a dobivate na pokon 1 kantu za napajanje Sano-Suvremena hranidba životinja d.o.o., HR-10010 Zagreb, Hrelićka 98 Tel. 01 / 66 09 851, Fax: 01 / 66 09 728 E-mail: sano-za2reb(ii),z!!.tel.hr

1

-+brz razvoj mladog organizma u preživača = bolji rezultat tova -+visok dnevni prirast = dobra zarada pri prodaji Osobitosti

proizvoda:

• • •

koncentrat proteina, minerala, vitamina i elemenata u tragovima sušeni pivski kvasac i laneno brašno obogaćeno aminokiselinama - lizinom, metioninom i treoninom

•

11l,11ct••111••:~ -=i,,..nl"'l"\""'11,~rl,~ ~"'~.,..:

h,

.... .,..; I,,...;,.....,....,.&-:~

•• ---L:~

HRANIDBA

Tovne krave s taladi Silaža pripravljena od visoko kvalitetne zelene mase i s manje od 70% vode bit će dovoljna, pa nije potrebno dodavati žitarice, u obrok tovnim kravama s teletom. Ako silaža sadrži više od 70% vode, a zelena je masa slabe ili prosječne kvalitete, bit će potrebno dodati žitarice ili kvalitetno sijeno u obrok kravi koja proizvodi mnogo mlijeka. Ako je silaža glavno krmiva, trebalo bi utvrditi hranjivu vrijednost silaže, zbog mogućih poremećaja uzrokovanih smanjenjem proteina ili drugih hranjivih tvari u obroku.

Rasplodni bikovi Hranidba silažom ne utječe na kvalitetu ili količinu proizvedene sperme kod bikova. Silaža može predstavljati ukupni obrok bikovima, samo ako dodamo minerale i vitamine. Proteinski dodatci bit će potrebni ako koristimo samo travnu silažu. Ako bikovima slabe kondicije dodajemo silažu loše kvalitete, s više od 70% vode trebamo u obrok dodati i žitarice ili kvalitetno sijeno.

Mliječne krave

Silaža predstavlja dobro krmiva za mliječne krave, ukoliko je dovoljno pozornosti usmjereno na košnju zelene krme u pogodnom stadiju zrelosti.

Silaža može koristiti kao jedino voluminozno krmiva u obroku mliječnih krava. Zbog silaže, ako je jedino voluminozno krmiva, može se smanjiti sadržaj mliječne masti. Naime, ako je zelena masa sječena na kratke dijelove smanjen je udio "efektivnih vlakana" obroka što smanjuje sadržaj mliječne masti. Na farmama s takvim problemima uz silažu dodajemo u obrok dugo i grubo sječkano sijeno. Povećanje duljine sječke može popraviti i situaciju s visoko vlažnom silažom.

Mužnja neposredno nakon konzumacije silaže može rezultirati nespecifičnim okusom mlijeka, osobito kod travne silaže s visokim sadržajem maslačne kiseline. Nespecifičan okus mlijeka povezan je s neugodnim zadahom iz usta krava. U tom slučaju kravi bi trebalo dati takvu silažu nakon mužnje.

Piše: Damir Rimac, dipl. ing.

Vitamini u organizmu goveda, ali i svih drugih sisavaca, imaju ulogu bioloških katalizatora. Sastavni su dio raznih enzima koji djeluju na izgradnju i razgradnju hranjivih tvari. Ako krava hranom dobiva premalo vitamina ili ih uopće ne dobiva, nastupaju smetnje u proizvodnosti, zastoj u rastu i bolest. Nedostatak vitamina uzrokuje i smetnje u plodnosti krava te smanjuje otpornost organizma na različite zarazne i parazitske bolesti.

Za nesmetana odvijanje fizioloških procesa u organizmu mliječnih goveda potrebno je osigurati ravnomjernu opskrbu s 40-tak različitih esencijalnih komponenti. Nedostaje li samo jedna komponenta nastaju smetnje u metabolizmu, a u najtežim slučajevima i smrt. Te esencijalne Mljekarski list 11/2002.

komponente dijele se na građevne tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrate, aminokiseline i mineralne soli) i djelotvorne tvari (mikroelemente i vitamine). Životinjama je dnevno potrebno od nekoliko mikrograma do nekoliko miligrama vitamina, a ostalih hranjivih tvari najmanje 1000 puta više.

Pronalazak vitamina imao je veliki utjecaj na stočnu proizvodnju, njezino povećanje proizvodnje, na suzbijanje nekih bolesti te poboljšanje hranidbe. Vitamini su organske tvari neophodne u metabolizmu životinja, pa tako i mliječnih krava. Potrebni su u malim količinama a životinja ih može dobivati: isključivo hranom (A i E); hranom i posredovanjem mikroflore u sustavu probave koja sintetizira neke vitamine (B - kompleks i K); hranom, vlastitom sintezom i heliosintezom, tj.uz pomoć sunčeva svjetla (Ci D).

9

HRANIDBA Do početka 20. stoljeća smatralo se da za održavanje života organizam potrebne tvari dobiva iz hrane i to od ugljikohidrata, proteina, masti i mineralnih tvari. Međutim, Kazimir Poljak Fuks otkrio je da su životinjskom organizmu za normalno funkcioniranje potrebne i druge tvari koje se u hrani nalaze u vrlo malim količinama i koje je on nazvao vitaminima. Do sada je poznato preko 20 vitamina. Danas se zna da svi vitamini nisu neophodni sastojci hrane kod mliječnih goveda, jer neke pojedine vitamine mogu same sintetizirati u svom organizmu i tako podmiriti svoje potrebe, dok ih druge vrste životinja ne mogu sintetizirati već ih moraju primati iz hrane.

U uzgoju se mliječne krave ne hrane obrocima u kojima je potpuno u nedostatku neki od važnijih vitamina. Cešća je pojava da dolazi do djelomičnog nedostatka pojedinog vitamina. Kod ovakve pojave se usporavaju metabolički procesi, ali se ne pokazuju znakovi tipičnog nedostatka pojedinog vitamina. Kod krava se smanjuje proizvodnja mlijeka i slabije je iskorištavanje hrane. Međutim ovo se javlja i u nedostatku drugih hranjivih tvari što komplicira suzbijanje djelomičnog ili potpunog nedostatka pojedinog vitamina. Dajemo li dulje vrijeme neke vitamine zbog liječenja, može se pojaviti prekomjerna količina vitamina u organizmu što također rezultira poremećajima.

Sve vitamine prema njihovoj topivosti dijelimo na vitamine topive u masti (A, D, E i K vitamini) i vitamine topive u vodi (vitamini B kompleksa i C vitamin). Razlikuju se po tome što se vitamini topivi u masti mogu pojaviti u biljnom tkivu u obliku provitamina, koji može biti pretvoren u vitamin u životinjskom tkivu.

Vitamin A Ovaj vitamin životinje ne mogu sintetizirati već se njegove potrebe podmiruju hranom. U prirodi vitamin A rasprostranjen je u biljkama u obliku svog provitamina, biljnog pigmenta karotina, koji organizam pretvara u vitamin A. Pretvaranje karotina u vitamin A se odvija u stijenci crijeva premda se može obavljati i u drugim tkivima, a koliko će se apsorbirati ovisi o stupnju probavljivosti hrane. Po svojoj važnosti u uzgoju krava vitamin A dolazi na prvo mjesto.

Važan je za rast i razvoj, reprodukciju, 10

proizvodnju mlijeka i održavanje života.

Najvažnija funkcija vitamina A je održavanje površinskih tkiva u zdravom stanju tako da je sluznica organa otporna prema infekcijama, što svakako doprinosi zdravlju, a time i visokoj proizvodnji. Ako dođe do nedostatka ovog vitamina površinska tkiva se promijene i slabe, bakterije ih lako napadaju pa dolazi do upale pluća, proljeva, stvaranja kamena u bubrezima i mokraćnom mjehuru (zbog djelovanja urina na oštećeni epitel), do sušenja i ispucanosti kože.

Od nedostatka vitamina A obolijevaju sva goveda, a posebice telad. Ukoliko se krave drže vezane u staji nedostatak vitamina A se može javiti u većem broju grla. Najraniji znak nedostatka vitamina A je posve funkcionalni poremećaj, tzv. «noćno (kokošje) sljepilo», tj. nesposobnost adaptacije vida u sumraku. Uslijed pomanjkanja vitamina A, ubrzo dolazi do općih promjena na epitelu koji počinje orožnjavati, te tako dolazi do suhe i perutave kože kao sušenja sluznice oka s orožnjavanjem.

Posljedice nedovoljne opskrbe vitaminom A javljaju se zbog loše sastavljenog obroka u kojem je nepravilan odnos vitamina A i njegova provitamina karotina. Ako krave u većim količinama primaju vitamin A, one ga mogu akumulirati u svom organizmu (u jetri i mastima). Mlade životinje pri porodu imaju malu rezervu ovog vitamina u tijelu. Kolostrum je bogat vitaminom A te se mlada grla opskrbljuju preko njega.

Rezerve vitamina A mogu trajati oko 200 dana.

Vitamin A se u organizam životinje unosi hranom u obliku čistog vitamina ili u obliku provitamina karotina.

Najvažniji oblici relativnog nedostatka vitamina A su: • smanjenje plodnosti ili potpuni sterilitet; krave hranjene obrocima s nedovoljno vitamina A ne mogu ostati gravidne, a ako i ostanu telad se rađa mrtva ili vrlo slaba, pa brzo uginu. Nedostatak vitamina A kod rasplodnih bikova uzrokuje degeneraciju stanica koje proizvode spermu, dok poslije poroda kod ženki, se ne javlja spolni žar; • česti su proljevi kod mlade teladi koja nema dovoljne rezerve vitamina jer majke nisu uzimale dovoljne količine vitamina A u tijeku gravidnosti i laktacije; • oštećenje živčanog sustava koje dovodi do Mljekarski Hst 11/2002.

HRANIDBA nesigurnosti na nogama, nesigurnog hoda, i paralize; javlja se jako suzenje, a mlada grla u nedostatku vitamina A pokazuju stalnu nezdravu vanjštinu, imaju dugotrajne proljeve i infekcije organa za disanje.

Najviše vitamina A sadrži riblje ulje, mlijeko, maslac, žumanjak jajeta, jetra, a njegov sadržaj će varirati ovisno o načinu hranidbe goveda. Kao provitamin karotin se nalazi u svim zelenim dijelovima biljaka, a najviše ga ima u lišću djeteline i lucerke. Mlade zelene biljke i paša najbogatiji su izvori vitamina.

U sijenu će vitamin A ovisiti o načinu spremanja. Umjetno sušeno sijeno ima 2 - 10 puta više karotina nego kad je sušeno na uobičajen način. Smatra se da je intenzitet zelene boje vizualno praktično mjerilo sadržaja karotina. Od korjenasto krtolastih biljaka ima ga samo u mrkvi, stočnoj repi, zatim tikvama, te u žutom kukuruzu, dok je ostalo zrnjevlje siromašno vitaminom A. Pri lošem konzerviranju suhe i silosirane voluminozne hrane u zimskom razdoblju može i do 60 - 80 % prvotnih karotina biti razgrađeno oksidacijom. grčeva

Vitamin D Za vitamin D se smatra da je neophodan za sve životinje. Postoje dva najznačajnija oblika vitamina D: a to su · vitamin D 2 i D 3 . Oba vitamina nastaju iz provitamina D, djelovanjem sunčevog svjetla. Otkriće vitamina D i upoznavanje s njegovom funkcijom i izvorima, bilo je od izvanrednog značaja za ljude i stočarsku proizvodnju, posebice proizvodnju mlijeka. Ovaj vitamin sprječava nastanak rahitisa, pa se naziva antirahitični vitamin. Neophodan je za pravilnu asimilaciju i iskorištavanje kalcija i fosfora te za razvijanje kostura i zuba. U prirodi u biljnom svijetu ima malo vitamina D, ali ima mnogo njegovog provitamina, pa ako je sijeno sušeno na suncu onda će ono biti bogato tim vitaminom.

Telićima za vrijeme rasta vitamin D posebno treba i to u vrijeme stvaranja kostura. Kod gravidnih grla za razvoj embrija, također su velike potreba za vitaminom D. Za vrijeme laktacije još je veća potreba za ovim vitaminom zbog velikih količina kalcija i fosfora koji se izluče putem mlijeka. Utjecaj vitamina D u metabolizmu kalcija i fosfora očituje se u potpomaganju njihove

Ml_jekarskilist 11/2002.

resorpcije iz tankog crijeva i njihovog odlaganja u kostima, u održavanju normalne razine kalcija i fosfora u krvi, kao i reguliranju njihovog izlučivanja putem bubrega.

Od potpunog nedostatka vitamina D najčeš­ će obolijeva telad (rahitis), a u izuzetno nepovoljnim prilikama može se javiti i u odraslih životinja, prije svega u gravidnih krava (osteomalacija). Osnovni poremećaj su promjena odnosa kalcija i fosfora u krvi koja se manifestim usporenim i nedovoljnim okoštavanjem, a u teškim slučajevima i demineralizacijom kostiju. Kosti postaju mekše i deformiraju se (prednje i zadnje noge u obliku slova «O» i «X»), a kralježnica, prsni koš i zdjelica se krive. Zbog zadebljanja krajeva rebara javljaju se i tzv. rahitične brojanice.

Poremećeni odnos kalcija i fosfora dovodi do pojačane živčano mišićne razdražljivosti i grčeva.

Kao manje tipični znakovi javljaju se smanjeni apetit, usporeni rast i anemija. Nedostatak vitamina D u odraslih goveda, uglavnom gravidnih krava, manifestira se prije svega demineralizacijom i razmekšavanjem, te deformacijom, pa i prijelomima kostiju.

Vitamin D se može odlagati, ali manje nego vitamin A. Nalazi se u jetri, ali ga ima i u plućima, bubrezima i drugim organima. Mlada grla imaju u tijelu pri rođenju malu rezervu ovog vitamina.

Kada se zelena stočna hrana suši na suncu, djelovanjem ultraljubičastih zraka u njoj se iz provitamina stvara vitamin D. Djelovanjem ultraljubičastog zračenja u koži životinja iz provitamina D se stvara vitamin D3 , pa se rahitis može spriječiti i liječiti kad se životinje sunčaju.

Vitamin D je ograničeno raširen u prirodi.

Zrnasta hrana ne sadrži vitamin D niti mlade zelene biljke. Tek poslije košnje, pod utjecajem sunčeva zračenja, stvara se ovaj vitamin. Dosta vitamina D sadrži sijeno leguminoza, koje ima dosta lišća (ako je sačuvalo lijepu zelenu boju).

Najviše vitamina D ima u ribljem ulju i kvascu.

Kožni i lojni sekreti sadrže provitamine koji pod utjecajem svjetla prelaze u vitamin D i koji organizam iz kože apsorbira. Zbog toga se rahitis kod mlade teladi može liječiti i trljanjem kože ribljim uljem. Sunčanje će biti učinkovitije kod svijetlo pigmentirane kože grla, a također bolje na koži slabo obrasloj dlakom nego gusto obrasloj.

Prevelika količina vitamina D dovodi do odlaganja kalcijevih soli u krvne žile, pa one

11

HRANIDBA

postaju uže što dovodi do smetnji u cirkulaciji krvi. Za ovu pojavu je potrebna velika količina D vitamina, pa se ona rijetko događa u praksi.

Vitamin E Naziva se još i antisterilitetni vitamin i neophodan je jer održava pravilno razmnožavanje.

Kada ga nema u hrani, fetus oplođenih krava ugine, a kod bikova nastaju degenerativne promjene na testisima i može doći do stalne neplodnosti. Najviše se skuplja u masnom tkivu i skeletnom mišićju. Najbogatiji izvori vitamina E su ulje iz klica pšenice, kikirikija, pamuka, zatim djetelina, soja, jaja, mlijeko i zeleno povrće.

Nalazi se u svim krmivima pa se ne mora posebno dodavati. Vitamin E djeluje na povećanje plodnosti te sprječavanje degeneracije mišića i nekroze jetre. U organizmu se vitamin E nalazi praktično u svim stanicama, ali ga najviše ima u uterusu (maternici), testisima i hipofizi što je povezana s njegovim djelovanjem.

Nedostatak vitamina E se manifestira sljedećim simptomima: omekšavanje moždanog tkiva, degeneracijom srčane i skeletne muskulature, povećanjem oksidacije tjelesne masti, povećanim raspadanjem crvenih krvnih zrnaca, anemijom, degeneracijom testisa, smanjenjem plodnosti i avitalnošću mladunčadi. Problem avitaminoze E u goveda još nije riješen. Ipak dosadašnje iskustvo pokazuje da je nedostatak ili nedovoljno uzimanje vitamina E, uz istovremeni nedostatak mikroelementa selena, bitan čimbenik atrofije skeletnog mišićja u teladi.

Vitamin K Naziva se još i antihemoragični jer je potreban nekim vrstama životinja za održavanje sposobnosti zgrušavanja krvi, odnosno stvaranja trombocita. U nedostatku ovog vitamina dolazi do potkožnih i intramuskularnih izljeva krvi (hemoragija) u glavi, prsima, nogama ... do slabih rana i ozljeda. Krv se ne zgrušava zbog nedostatka ovog vitamina, već zbog toga što se u krvi smanjuje sadržaj protrombina. Protrombin je tvar od koje se stvaraju enzimi koji zgrušavaju ili koaguliraju krv pri istjecanju. Vitamin K se nalazi u jetri i zelenoj hrani, svježoj travi, dobrom sijenu i pravilno siliranoj djetelini. Pod fiziološkim uvjetima mikroflora debelog crijeva sintetizira dovoljnu količinu vitamina K. Zbog toga pri 12

sastavljanju obroka kod većine životinja nije potrebno da se ovom vitaminu posvećuje posebna pažnja. Resorbira se u prednjem dijelu tankog crijeva uz prisutnost žuči, a skladišti se u jetri.

Avitaminoza K se manifestira spontanim krvarenjem iz sluznica organa za disanje i probavu te u unutarnjim organima. Uzrok tome je poremećaj, odnosno produžen proces zgrušavanja krvi zbog snižene razine protrombina.

Vitamini B - kompleksa Utvrđeno je da u praktičnim uv1et1ma u uzgoju goveda ne postoji nedostatak vitamina B kompleksa jer se sintetiziraju djelovanjem bakterija i drugih mikroorganizama u buragu svih preživača, pa tako i krava.

Vitamin B1 Vitamin B1 suzbija simptome nervoze. Nalazi se gotovo u svim stanicama gdje regulira izmjenu ugljikohidrata. Sastavni je dio enzima koji sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata. Ima ga u zrnjevlju žita, svježoj zelenoj hrani, sušenom sijenu, mlijeku, sirutki i kvascu. Pomanjkanje vitamina B1 uzrokuje bolesti metabolizma koje se dijele u dvije grupe: oštećenja kardiovaskularnog sustava i osjetljivost živčanog sustava. Nedostatak ovog vitamina se vidi jedino u nepreživača jer ga preživači uz pomoć mikroflore sami sintetiziraju. Nedostatak vitamina B1 javlja se spontano ako se s hranom unosi enzim (tiaminaza) koji razgrađuje vitamin B1, kao što se to događa ako se krave hrane biljkama koje sadrže sastojke antivitaminskog djelovanja, te sprječavaju biološko djelovanje vitamina B1.

Nedostatak ovog vitamina izaziva gubitak apetita, prestanak rasta, mršavljenje, opću slabost, smanjenje tjelesne temperature, usporen puls, proljev, krvarenje u želucu i crijevima te konačno smrt, ali zbog mogućnosti sinteze ovog vitamina u buragu, mliječna goveda vrlo rijetko imaju nedostatak ovog vitamina.

Vitamin B2 Ima ga dovoljno u organizmu svih životinja, naročito goveda. Važan je za rast životinja. Ima ga u mlijeku, sirutki, kvascu, zelenoj hrani, osušenom sijenu i u pšeničnim mekinjama (više nego u cijelom zrnu).

M!:fekarskilir;t 11/2002.

HRANIDBA Od nedostatka vitamina B2 mliječne krave, kao u ostalom i svi preživači, rijetko obolijevaju.

Karakterističan simptom nedostatka ovog vitamina je preosjetljivost na svjetlo tzv. «snježna slijepila», a zna se javiti i proraštanje rožnice oka krvnim kapilarama, anemija, kožne i z1vcane promjene. U teladi je redovna pojava zaustavljanje rasta.

Vitamin B3 ili PP vitamin Vitamin B3, je rasprostranjen u krmivima biljnog i životinjskog porijekla.

Njegov nedostatak kod visoko mliječnih krava izaziva slab rast i bolest kože. Najviše ga ima u klicama žitarica, kvascu i jetri. Simptomi nedostatka tog vitamina se mogu podijeliti u 3 grupe: promjene na koži, promjene na sluznici usta, jezika i crijeva, te poremećaji živčanog sustava. Zahvaljujući pravilnom radu mikroflore buraga, mliječna goveda ne osjećaju nedostatak ovog važnog vitamina.

Vitamin B6 Nedostatak vitamina B6 ili piridoksin u eventualnom nedostatku kod goveda izaziva gubljenje apetita, slab rast i grčeve. Nalazi se u kvascu, žitaricama, naročito mekinjama, grašku, soji i grahu, a ima ga i u krmivima životinjskog porijekla. U organizmu se jednakomjerno raspoređuje i nagomilava u jetri, bubrezima i mišićima, spojen s bjelančevinama. Izlučuje se uglavnom mokraćom. Goveda ga sintetiziraju u buragu.

Nedostatak vitamina B6 je kod teladi opisan pod eksperimentalnim uvjetima. Najvažniji znaci su zaustavljanje rasta, anemija, promjene na koži s gubitkom dlake, naročito na krajevima udova.

Vitamin B12 Vitamin B12 je posebno važan kod mladih organizama. U svom sastavu sadrži mikroelement kobalt. Najviše ga ima u jetri, ribljem i mesnom brašnu, obranom mlijeku, pivskom kvascu, lucerki i paši. Pri uzgoju životinja nedostatak vitamina B12 uvjetovan hranidbom samo biljnim proteinima uzrokuje zaustavljanje rasta. Stoga se vitamin B12 naziva animalni proteinski faktor.

Simptomi nedostatka tog vitamina su sljedeći: slabo iskorištavanje hrane, nakostriješena dlaka, dermatitis, razdražljivost, nekoordinirani pokreti, Mljeka.rski list 11/2002.

smanjenje plodnosti jaja, smanjenje veličine i težine legla. Do nedostatka vitamina B12 u goveda dolazi ukoliko s hranom ne dobivaju dovoljno kobalta.

Vitamin C Telad u prvoj dekadi života ne može sintetizirati ovaj vitamin. Smatra se da je za sintezu vitamina C neophodna dovoljna količina vitamina A i E i da u goveda do avitaminoze C dolazi zbog djelomičnog nedostatka vitamina A i E. Vitamin C utječe na oblikovanje staničnih dijelova u kostima i mekom tkivu. U životinjskom organizmu se ne može skladištiti kao višak, već se organizam mora stalno njime opskrbljivati. Nalazi se u limunu, rajčici, zelenim lisnatim biljkama, krumpiru i nekim drugim plodovima i biljkama. Kada biljni dijelovi odrvene, oni sadrže vrlo malo vitamina C, što je jako bitno kada se priprema košnja trave. Nalazi se u mlijeku, ali se pri pasterizaciji gubi. Stvara se za vrijeme klijanja sjemena, pa je njime bogato proklijalo sjeme. U određenim stresnim situacijama povećana količina vitamina C može pomoći životinji da lakše podnese stres, a pomaže i kod bržeg zarastanja rana.

Značaj vitamina

Na važnost primjene vitamina u svakodnevnom uzgoju mliječnih krava ukazuju brojni primjeri iz prakse. U životnim razdobljima kada su metabolički procesi najintenzivniji, tj. u razdobljima rasta, razvoja i razmnožavanja kao i u razdobljima gravidnosti i laktacije, potrebe za vitaminima su najveće, a posljedice njihova nedostatka najteže. Na temelju iznesenog, da bi se osigurao pravilan uzgoj vrhunskih mliječnih krava, kao i njihovo besprijekorno zdravstveno stanje, može se zaključiti da goveda nije dobro hraniti samo jednom vrstom hrane (osim ispaše) nego je potrebno poznavati simptome nedostatka pojedinog vitamina i konačno, potrebno je znati u kojoj vrsti krmiva nalazimo potrebne vitamine.

Vitamina ima puno, ali treba znati da svaki pojedini vitamin u organizmu krave obavlja posebnu ulogu te da se jedan vitamin ne može zamjenjivati drugim niti može imati istu ulogu u organizmu.

13

VETERINARSTVO

Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja čiji proizvođači mlijeka ne zadovoljavaju potrebe tržišta, stoga je prisiljena uvoziti mlijeko.

Stručnjaci su svjesni da je uvoz još neko vrijeme neizbježan, međutim nitko ne postavlja pitanje kakvoće mlijeka koje uvozimo.

Somatske stanice i mikroorganizmi nisu problem u Europskoj uniji.

U Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka· po kravi posljednjih godina u porastu, ali je još uvijek veliki problem higijenska kakvoća mlijeka, posebno mikroorganizmi (bakterije) u mlijeku čiji je broj znatno viši nego što dopušta Pravilnik.

Nažalost, još će proći dosta vremena dok hrvatski proizvođači ne zadovolje potrebe tržišta količinom i kakvoćom, a do tada smo prisiljeni uvoziti mlijeko.

U zapadnim zemljama se već niz godina puno pažnje posvećuje higijenskoj kakvoći mlijeka, pa danas proizvode mlijeko s manjim brojem somatskih stanica i bakterija u odnosu na hrvatske proizvođače. Međutim, u razvijenim zemljama postoji jedan veliki, i možemo slobodno reći, nerješivi problem - onečišćenje okoliša!

Krave pasu uz autoceste i u industrijskim zonama Tko je putovao zapadnom Europom mogao je uočiti goveda na brojnim pašnjacima i to najčešće mliječne krave i podmladak namijenjen za rasplod. Možemo slobodno postaviti pitanje kakve kakvoće je mlijeko tih životinja budući da pasu u području velikog onečišćenje zraka, livada i pašnjaka ispušnim plinovima iz različitih vozila, ali i iz dimnjaka brojnih industrijskih postrojenja.

Promet je na autocestama u zapadne Europe znatno veći nego u Hrvatskoj, a time i onečišćenje prirode, konkretno svih poljoprivrednih površina.

Sva ta onečišćenja krme prije ili kasnije završe u organizmu životinja i u njihovim proizvodima mlijeku i mesu.

Katalizator nije svemoguć Bez obzira što proizvođači vozila primjenjuju nova tehnološka dostignuća za smanjenje emisija štetnih plinova iz motora vozila boljim izgaranjem goriva i primjenom katalizatora, količina 14

plinova koji dolaze u okoliš još uvijek je velika, jer katalizator ne sprječava u potpunosti emisiju štetnih plinova iz motora.

Nažalost, još uvijek dolazi do taloženja štetnih spojeva i elemenata na površine koje se protežu uz velike prometnice i u industrijskim područjima.

Uz ispušne plinove veliko onečišćenje okoliša nastaje i trošenjem guma na vozilima.

Podatke skrivaju!

Koliko se štetnih elemenata nalazi u mlijeku životinja koje pasu u onečišćenom okolišu teško je saznati. Jedan od izgovora je da su takve analize skupe, što je istina ako se uspoređuju s osnovnim kemijskim analizama mlijeka, međutim ne postavlja se pitanje cijene zdravlja ljudi (i životinja). Švicarci tvrde, na upit naših stručnjaka, da je onečišćenje okoliša ispušnim plinovima iz vozila manje nego prije tridesetak godina. Možemo slobodno reći da to nije istina jer je u tih trideset godina broj vozila nekoliko stotina tisuća (milijuna) veći, a time je veća količina ispušnih plinova bez obzira na upotrebu kvalitetnijih motora i katalizatora.

Krave u zapadnoj Europi, bez obzira što tvrde njihovi «stručnjaci», jedu krmiva koja sadrže velike količine štetnih tvari (npr. teških metala), a one - prije ili kasnije - preko mlijeka ili mesa završe u tijelu ljudi te postupno narušavaju zdravlje.

Hrvatska može proizvoditi kvalitetnije mlijeko Ne želeći ponavljati već poznate činjenice o mogućnostima poljoprivrede u Hrvatskoj, osvrnut ćemo se na onečišćenje okoliša koje je u našoj

Mljekarski list 11/2002.

VETERINARSTVO zemlji još uvijek zanemariva u usporedbi sa zapadnim zemljama.

Upravo tu leži veliki potencijal u stočarskoj proizvodnji! Imamo zemlju koja nije zagađena što znači da stoka može boraviti i biti hranjena na nezagađenim površinama, a drugo, podjednako važno, u Hrvatskoj se nisu dosada

pojavile zarazne bolesti koje su ugrozile stočni fond i zdravlje ljudi širom Europe.

Postavlja se pitanje, kada ćemo napokon iskoristiti sve poljoprivredne potencijale uvažavajući savjete stranih, ali se osloniti na znanje vlastitih stručnjaka?

ZA Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med

Veliki broj krava u Hrvatskoj cijeli je proizvodni vijek na vezu, pa je zato potrebno posvetiti punu pažnju kvaliteti ležišta jer ono može utjecati na zdravlje i proizvodnost životinja. Ležište je izložena svakodnevnom onečišćenju balegom i mokraćom te trošenju zbog velike težine mliječnih goveda. Navest ćemo osnovne karakteristike ležišta bez obzira na njegovu duljinu.

•

ne smije biti sklisko Ležište ne smije biti sklisko jer prilikom hodanja, lijeganja i dizanja krava može doći do teških ozljeda tetiva, zglobova, mišića i kostiju koje nerijetka mogu završiti prislinim klanjem životinja. U slučaju da se u blizini nalazi čovjek, krava ga može ozlijediti ili čak usmrititi prilikom pada.

• mora imati dovoljan nagib Ležište krava mora imati nagib 2% od jasli prema kanalu za izgnojavanje (kanalizaciji) čime se sprječava zadržavanje mokraće ispod životinje.

U slučaju da krava stoji u mokraći, dolazi do upale papaka, a prilikom ležanja mikroorganizmi lakše ulaze u vime kroz sisni kanal.

• mora biti termoizolirano Termoizolirano ležište omogućava zadržavanje topline što je važno kada životinja leži. Hladno ležište ima negativan utjecaj na krvotok · u vimenu čime se usporava lučenje mlijeka i smanjuje opća otpornost vimena pa ono postaje podložno upalama.

• ne smije upijati vlagu Vlažano ležište negativno djeluje na zdravlje Mljekarski list 11/2002.

papaka i kože na tiielu (vimenu). ležište ostaje vlažno zbog upijanja mokraće koja postupno počinje isparavati te dolazi do povišenja koncentracije amonijaka u zraku staje. Amonijak je izrazito štetan za zdravlje životinja i ljudi (muzača). Ako je koža vimena izložena utjecaju vlage (mokraće), smanjuje se otpornost, a stvaraju uvjeti za razvoj i štetno djelovanje mikroorganizama na i u koži.

• ne smije se trošiti ležište Trošenje ležišta nastaje zbog velikog pritiska papaka i zbog djelovanja mokraće na ležište, pa nastaju neravnine, ležište postaje životinjama neudobno te one luče manje mlijeka.· Danas na tržištu postoje brojne izvedbe ležišta - npr. od gume, pijeska, piljevine, umjetnih materijala, a u nekim stajama se nalaze ležišta na principu vodenog kreveta. Znanstveno je dokazana da krave koje borave na udobnim ležištima proizvode više mlijeka stoga je potrebno puno pažnje posvetiti kvaliteti ležišta mliječnih goveda.

15

GOSPODARSTVO

O PROGRAMU RAZVI KAGOVED SKE PROIZVODNJD 201O Piše: doc. dr. Zoran Grgić Potreba za Programom razvitka U posljednje vrijeme u nas nema odgovarajućih kvalitativnih i kvantitativnih promjena u govedarskoj proizvodnji (mlijeko i meso) unatoč relativno velikim izdvajanjima u ovu proizvodnju kroz sustav poticaja i naknada, te izravno kreditiranje proizvođača. Proizvodne bilance ukazuju na stalne manjkove proizvoda, a analize proizvođača upućuju na njihove vrlo slabe prosječne proizvodne rezultate, jer je struktura proizvođača vrlo loša i bez naznaka značajnijih popravljanja u dogledno vrijeme.

Prema podatcima u tablici 1. razvidna je da preko 75% gospodarstava posjeduje od 1 do 8 ha poljoprivrednih površina. Glede veličine gospodarstava može se zaključiti da okosnicu budućeg razvitka predstavljaju ona koja imaju više od 5 ha Tablica 1: Pregled gospodarstava prema veličini posjeda i broju grla 2000. godine

Brojgospodarstava sa Veličina posjeda

ukupno1grlo od2 doS od6dol0 višeodli do1,00ha 1,01-3,00ha 3,01-5,00ha 5,01-8,00ha višeod8,0Oha UKUPNO

3.810 224 3399 23.209 641 21.911 28.208 289 25.996 30.290 140 23.710 23.059 64 11.908 108.5751.357 86.860

132 536 1.776 6.171 9.138 17.752

55 122 146 269 2014 2.606

poljoprivrednih površina (oko 63.000 gospodarstava). Kako je u ovoj skupini veći dio proizvođača u posljednjih 5 godina koristilo kredite za obnovu i razvitak (oko 8-10 tisuća korisnika različitih kreditnih linija), preostaje dovoljan broj razvojno i kreditno sposobnih proizvodnih jedinica za uspješnu realizaciju ovoga programa.

S obzirom na nepostojanje jasne koncepcije razvitka govedarstva u Hrvatskoj, neučinkovitost dosadašnjeg načina sveukupne društvene podrške, te dislociranost proizvodnje na najmanje 100 tisuća proizvodnih jedinica (više obiteljskih

16

gospodarstava i znatno manje poslovnih subjekata), nerealno je u skorije vrijeme očekivati intenzivan rast domaće proizvodnje bez značajne potpore u materijalnom smislu (stalna kreditna politika, popravljanje gospodarskog položaja proizvođača, poticanje razvitka prerade i potrošnje mlijeka, mliječnih prerađevina i govedskih proizvoda).

S tim ciljem. je i predložen Program razvitka govedarstva, kao temeljni činitelj obnove i ustroja suvremenog sustava govedarske proizvodnje.

Ovaj program uvažava regionalne posebnosti proizvodnih područja u Hrvatskoj, a proizvodni sustavi će se posebno prilagoditi ruralnim područjima i područjima od strateške važnosti (brdsko-planinska područja, ratom uništena i neobnovljena područja).

Potrebe domaće potražnje i potrošnje Prema statističkim podacima u ovom trenutku Hrvatskoj za potrebe domaće potrošnje nedostaje oko 170 milijuna litara mlijeka i oko 6 tisuća tona goveđeg mesa. Ovi se podaci odnose na sadašnje potrebe koje su realno smanjene zbog pada standarda. U uvjetima prosječne potrošnje od 195 do 200 litara mlijeka, te 19-20 kg goveđeg mesa po stanovniku, ovi se manjkovi prema procjeni kreću u širokom rasponu od 250 do 350 milijuna litara mlijeka, te od 20 do 30 tisuća tona goveđeg mesa.

Tablica2: Proračun potrošnjemlijekai govedegmesa Opis I Godina Broj stanovnika-milijuna Broj goveda Potrošnia mesa kg /stanovnik Potrošnja mlijeka lit /stanovnik Broj muznih krava Broj goveda Namuženo - tisuća litara Prirast goveda - tona Muznost PO J!rlu lit.

Prirast mesa oo 2rlu kg Potrebe mlijeka 000 lit Potrebe mesa tona Razlika proiz-potreba Mli"eko

-

I Meso

1995.

4,493 490.000 20 194 292.000 460.000 554.476 64.500 1.899 132 871.642 89.860

2000.

4,473 438.000 13 175 230.000 430,000 614.910 52.000

-317.166 -25.360

-167.865 -6.149

2.674 119 782.775 58.149

M(jekarski list 11/2002.

V

JKOJOJ KLASI ISPORUCUJETE MLIJEK Klasa

Broj mikroorganizama / mi.

E

< 50.000

I

50.000 - 100.000

li

101.000 • 400.000

Ili

> 400.000

članak 21. Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka

,-

-

---

-

- --

-

-

--

Sredstvaza pranje muznih uređaja, / [ _ _ laktofriza, bazen~ mljekovoda _ J 1

prah/tekući,

sredstvo calgonlt D lužnato za svakodnevno pranje lužnato sredstvo s dodatkom klora calualt LB sredstvo ca1uon1t s kiseloza uklanjanje kamenca prah/tekući

prah/tekući,

]___ _ Sredstva za njegu vimena

lt EUTERRĐN njega vunena µn,e muzni~, 08Iun konc. 1:100

k n

IIBIOmllP 111

1

w1a l lU

muž.ni ) m lk

-

jamce vam proizvodi

I DISTRIBUTERI :

I

ISTRUVETZagreb (0165890 62) ', TRGOPROMservisSv. I. Žabno (048 851 474) AGROSIPGornji Hrašćan (040858 430) BRAZDAVirovitica(033725 994) PZ PRVČA Pože&_a (034211580) PZ NAPREDAKZupanja (032840 162) AGROOPSKRBA MATEJZagreb (01 23 08 261) AGROTRGLipovljani(044676690) AGRORASINJARasinja (048837 400) OROZ PHARMPleternica(034251 053) POLJOVETĐakovo (031814 274) i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarske ljekarne

oal n

LOLITd.o.o.Osijek

I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

GOSPODARSTVO

Na ovim manjkovima se temelji osnovna pretpostavka povećanja govedarske proizvodnje.

Pri planiranju razvitka u obzir su uzeti sadašnji i očekivani stupanj razvitka proizvođača, preradbene industrije, te službe potpore govedarskoj proizvodnji. Isto tako analizirane sti mogućnosti potpore razvitku govedarstva od strane specifičnih činitelja u prometu govedarskih proizvoda, kao što su turističke potrebe, te potrebe izvoza.

Ciljana proizvodnja u Programu razvitka Pri ostvarenju ciljane proizvodnje vadilo se računa o realnim mogućnostima proizvođača, te zatjevima intenzivnijeg tržišnog orijentiranja, posebice onog dijela proizvođača u koje će se više ulagati.

U proizvodnji mlijeka su temeljne pretpostavke razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti Programa treba usmjeriti na tržnost od 75%, što će biti uvjetovano modelima potpore (krediti i poticaji samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup), a ostvariti na ciljanom broju proizvođača. Tako će na kraju razdoblja Programa (2010.g) u otkupu biti oko 900 milijuna litara mlijeka, što će zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 litara po stanovniku.

Stanovitu rezervu predstavljaju količine u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s uračunatim gubitcima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara). _ Ciljane kategorije proizvođača su određene sadašnjim stanjem u kojem preko 60% proizvođača posjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak proizvođača ima više od 15 muznih grla.

Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 tisuće malih farmi koje već egzistiraju i neće se povećavati tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s prosječno 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 tisuća litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našla preko 169 tisuća grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.

U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u postojeće "male farme") našla bi se oko 6 tisuća proizvođača s prosječno 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 tisuća grla s ciljanom prosječnom proizvodnjom od 4,5 tisuća litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.

18

U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je predviđeno 1200 gospodarstava s prosječno 40 muznih• grla. S prosječnom proizvodnjom od 6 tisuća litara, u ovoj bi kategoriji bila poticana proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.

U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabave muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer radi se o poduzetničkom ulaganju kreditiranom iz drugih izvora) našla bi se 40 do 100 farmi s prosječno 150 do 300 grla.

Predviđeno je da prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu bude oko 12 tisuća grla koja bi s prosječnom proizvodnjom od 7 tisuća litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.

Sveukupno bi se Programom razvitka poticalo oko 320 tisuća muznih grla čijom bi se prosječnom proizvodnjom od 3. 750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.

Bilanca proizvodnje goveđeg mesa se temelji na zadovoljavanju prosječne domaće potrošnje od 15 kg mesa po stanovniku, odnosno ukupnim potrebama od 67,5 tisuća tona. Uračunata je oko 5% dodatne turističke potrošnje, odnosno 4 tisuće tona, te oko 1Otisu ta tona izvoznih količina živih tovljenika i mesa u primarnoj obradi. Zbog tehnoloških potreba mesne industrije i ostalog uvoza živih životinja i mesa primarne obrade računa se s uvozom od 7 tisuća tona. Tako su stvarne ukupne potrebe procjenjene na oko 75 tisuća tona.

Proizvodnja mesa će se temeljiti na Programu proizvodnje mlijeka i poticanom Programu proizvodnje u sustavu krava-tele. Tako je predviđen 20%-tni remont oko 320 tisuća grla poticanih u programu proizvodnje mlijeka (prosječno 63.480 grla s 570 kg čini 36.389 tona žive mase), te tov oko 132 tisuće muške teladi i 68 tisuća izlučene ženske teladi.

U sustavu krava-tele poticajima će biti obuhvaćeno s oko 40.420 krava od kojih bi se u tovu dobilo godišnje oko 27 tisuća teladi, a na temelju 17% remonta stada godišnje bi se dobilo i oko 6,9 tisuća grla prosječne mase 550 kg (ukupno oko 3,8 tisuća tona žive mase).

Osnova Programa razvitka govedarstva Razvojni program govedarske proizvodnje pretpostavlja povećanje broja grla, s promjenama strukture stada. Ove promjene su određene predviđenim porastom intenzivnosti proizvodnje.

Proizvodne jedinice, u kojima će se provesti

Ml:fekarskilist 11/2002.

GOSPODARSTVO

znaca1rn1a ulaganja s velikim utjecajem državne potpore, trebale bi poslovati kao učinkoviti poslovni sustavi koji će nakon početnog poticanja omogućavati stabilno poslovanje i stalni razvitak u predviđenim uvjetima poslovanja sukladan politici poticaja i naknada, te pridonijeti konkurentnosti domaće proizvodnje u gospodarskim odnosimp. europskih i svjetskih integracija u kojima će se nalaziti Republika Hrvatska nakon 2010. godine.

Program razvitka govedarske proizvodnje u nas temelji se na: zadovoljavanju okvirnih potreba domaće i turističke potrošnje, povoljnom "opterećenjun raspoloživih poljoprivrednih površina, što većem stupnju upošljavanja raspoloživih kapaciteta na ekonomskim načelima, iskorištavanju ruralnih i nenapučenih područja od strateške važnosti.

U tu svrhu bi kao osnovne pretpostavke trebalo: osigurati stalne izvore kreditiranja razvitka, ustrojiti stalni sustav mjera poticaja i naknada za povoljni gospodarski položaj govedarstva u cijelom sustavu poljoprivrede i

prerađivačke

industrije,

definirati i poticati glavne, kao i specifične smjerove govedarske proizvodnje, te osigurati kvalitetnu stručnu potporu proizvođačima. Značajni poticaj razvitku govedarstva predstavljat će očekivana poslovna suradnja i povezanost proizvođača s poslovnim subjektima prerađivačke industrije, turizma i drugih gospodarskih djelatnosti. No, značajni ograničavajući činitelj predstavlja nerazvijeno tržište i promet poljoprivrednog zemljišta, posebice državnog· i zapuštenog u vlasništvu privatnih posjednika. Zato je značaj­ niji razvoj govedarstva uvjetovan ekonomskodruštvenim promjenama u području osiguranja većih sredstava za proizvodnju.

Osiguranje stalnih izvora financiranja razvitka, ustrojavanje proizvodnih jedinica (koje će poslovati kao učinkoviti poslovni sustavi) te kvalitetna stručna potpora (savjetodavna, selekcijska, veterinarska i dr.) predstavljaju najvažnije činitelje značajnog i brzog, ali uravnoteženog razvitka govedarske proizvodnje koji se predviđa ovim Programom.

UPRAVO JE IZAŠLA IZ TISKA DUGO OČEKIVANA KNJIGA

KOZARSTVO Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc.

Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvremeniti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstveno-stručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih Informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijati držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 10. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14.

Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31, tel./fax: 01 /4833-349 i e-mail: hmu@zg.hlnet.hr Mljekarski li,st 11/2002.

19

O SUSTAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA ...

PRIJEDLOG NOVOG NAČINA IZRAČUNA CIJENE MLIJEKA Prema dogovoru proizvođača mlijeka i prerađivačke industriju sa MPŠ dogovoren je sljedeći način obračuna mlijeka koji će zajedno sa ciljnom cijenom mlijeka biti definiran kroz Uredbu Vlade.

Osnovna cijena mlijeka = (% m.m. x vrijed. m.j.) + (%bje!.x vrijed. bjel. i)

PRVI IZVJEŠTAJ OKVALITETI

MLIJEKA KONTROLIRANOG uSredišnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka - Križevci

Konačna cijena mlijeka

krešimir Kuterovac.dipl. ing.

Broj mikroorganizama

Nakon službenog otvaranja laboratorija počeli smo sa intenzivnom organizacijom dopreme i ispitivanja uzoraka mlijeka komercijalnih proizvođača .

U toku 9. mjeseca u laboratoriju je kontroliran sljedeći broj analiza i proizvođača mlijeka:

Broj analiza mlijeka Od ukupno 101-nog prijavljcnog otkupljivača mlijeka u laboratoriju je kontrolirano 74, od čega su 55 prerađivačke kuće.

U bazi proizvođača mlijeka prema prijavama otkupljivača nalazi se 65.611 proizvođača.

Od tog broja za 9. mjesec u laboratoriju je kontrolirano 42.808 proizvođača sa sljedećim brojem analiza.

Kemija

Somatske stanice

Mikroorganizmi

89.791

69.030

26.517

Ukupno je za sve otkupljivače pros1ecru obuhvat proizvođača mlijeka u odnosu na prijavljeni broj proizvođača u bazi za 9. mjesec 65,2%.

Kvaliteta isporučenog mlijeka Od ukupno kontroliranih proizvođača 42.808 tokom 9 mjeseca te na već prikazanom broju analiza. Ustanovljena je sljedeća kvaliteta mlijeka:

% proizvođača Prosječna

kvaliteta 20

Klasa

E I II III

Faktor korekcije 1,10 1 0,95 0,9

Broj m.o. <80.000 80-100.000 100- 400.000 >400.000

Broj somatskih stanica

Klasa E

I II III

Faktor korekcije 1,10 1 0,95 0,9

Broj s.s. <350.000 350.000 - 400.000 400 - 450.000 >450.000

Konačna

osnovna cijena mlijeka xK.F. m.o.+osnovna cijena mlijeka xK.F. cijena _______________ _ s.s mlijeka2

Novi način obračuna mlijeka trebao bi se primjenjivati od 1. 11. 2002. godine odnosno od objave uredbe.

Za obračun mlijeka primjenjivat će se analize iz Središnjeg laboratorija Križevci.

Novi način obračuna mlijeka donijet će velike promjene u otkupu mlijeka i poljoprivrednici moraju biti upoznati sa novim sustavom i prilagođavati svoju proizvodnju efikasnoj i ekonomičnoj proizvodnji .

U sljedećem broju nešto više o samom načinu obračuna mlijeka te o tome kako proizvesti kvalitetnije mlijeko. ■

<3,2% m.m.

bjelančevina

<3,0%

<8,5 B.s.tv.

>400.000 s.s.

3,0

5,3

21,3

34,0

4,12

3,43

8,72

453.350

<100.000 m.o.

23,0 3,325.709

Mljekarski /i,st 11/2002.

O SUSTAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA ...

NA ZAJEDNIČKOM PUTU PJlOVOBBNJA IUftAVA KAKVOĆE I ICONTRO MU.JUA IMAMO I ZUEDNJtD OBVBD

®

@

Laboratorij mora raditi po principima dobre laboratorijske prakse, a mljekare i proizvođači moraju provoditi principe dobre proizvođačke prakse.

Ulaskom u fazu cjelovite provedbe SUSTAVA KONTROLE MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, u laboratorij svakodnevno pristiže velik broj uzoraka mlijeka.

Iz dana u dan sve je bolja unutarnja organizacija laboratorija po principima dobre laboratorijske prakse.

Ovisno o dinamici dopreme uzoraka, rad u laboratoriju odvija se svakodnevno, uključujući subote, nedjelje, praznike, a prema potrebi i rad u smjenama.

Laboratorijskom kontroiom obuhvaćed su proizvođači svih mijekara u Hrvatskoj.

Za razdoblje rujna i listopada 2002. godine na sedam linija dopreme planirano je mjesečno 195.000 komercijalnih i 35.000 selekcijskih uzoraka.

Svi prispjeli uzorci usmjereni su na potrebna laboratorijska ispitivanja kako bi za svakog proizvođača odredili rezultate na propisani način.

Laboratorij će na temelju utvrđenih rezultata pojedinih pokazatelja kakvoće svrstavati mlijeko u kvalitativne razrede što će biti temelj utvrđivanja vrijednosti mlijeka i ostvarivanja državnih poticaja u proizvodnji mlijeka.

Zajedno s tim teku aktivnosti vezane uz način informiranja proizvođača o rezultatima laboratorijskih ispitivanja, što je i Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (čL 16) određeno.

Pravilnikom su također regulirane obveze ispitnog laboratorija, obveze referentnog laboratorija, a isto tako propisani su i zahtjevi kojima u pogledu kakvoće mora udovoljiti svježe mlijeko pri otkupu.

M!Jekarski list 11/2002.

Stoga smo odlučili podsjetiti Vas i ponoviti još jednom

- Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN .17. listopada 2002.)

Na temelju članka 38. stavka 4. Zakona o (»Narodne novine« 70/97. i 36/98.) ministar poljoprivrede i šumarstva, uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, donosi PRAVILNIK O KAKVOĆI SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA stočarstvu

1. TEMELJNEODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kojima u pogledu kakvoće mora udovoljavati svježe sirovo mlijeko (u daljnjem tekstu: sirovo mlijeko) pri otkupu, način ispitivanja njegove kakvoće i uvjeti koje moraju ispunjavati ovlašteni i referentni laboratorij za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka. Članak 2.

Otkupljivati se može sirovo mlijeko kojem je utvrđena kakvoća.

Smatia se da )e utvt&ena kakvoćai sirdvog mliteka ako teispitivanjd obavio ovlašteni Jaboratoriij na pwpisianom brnju uzoraka sukladno čl1anku 12. ovog Ptavilnrl<a.

2. TEMELJNIZAHTJEVIKAKVOĆE MLIJEKA Članak 3.

Sirovo mlijeko jest prirodni sekret mliječne žlijezde, dobiveno redovnom i neprekidnom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih 1 držanih, kojem nije ništa dodana niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40°C. Sirovo mlijeko mora potjecati od muznih životinja kod kojih je do poroda najmanje 30 dana, ili je od poroda prošlo više od osam dana.

Sirovo mlijeko se, zavisno od vrste muznih životinja od kojih je dobiveno, razvrstava kao kravlie (u daljnjem tekstu: mlijeko), ovčje i kozje.

Clanak 4.

Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus. Sirovo mlijeko mora najkasnije 21

O SUSTAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA ...

dva sata nakon mužnje biti ohlađeno na temperaturu do najviše 6°C. Članak 5.

Mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće:

- da sadrži najmanje 3,2 % mliječne masti; - da sadrži najmanje 3,0 % bjelančevina; - da sadrži najmanje 8,5 % suhe tvari bez masti; - da mu je gustoća od 1,028 do 1,034 glcm na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8°SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6,7; - da mu točka ledišta nije viša od -0,517°C; - da mu je rezultat alkoholne probe sa 72 % etilnim alkoholom negativan. Članak 6.

Ovčje mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće: - da sadrži najmanje 4,0 % mliječne masti; - da sadrži najmanje 3,8 % bjelančevina; - da sadrži najmanje 9,5 % suhe tvari bez masti; - da mu je gustoća od 1,034 do 1,042 glcm na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj 8,0 do 12,0°SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6,8; - da mu točka ledišta nije viša od -0,56°C. Članak 7.

Kozje mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće: - da sadrži najmanje 2,8 % mliječne masti; - da sadrži najmanje 2,5 % bjelančevina; - da sadrži najmanje 7,5 % suhe tvari bez masti; - da mu je gustoća 1,024 do 1,040 glcm na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj 6,5 do 8,0°SH, a pH vrijednost od 6,4 do 6,7; - da mu točka ledišta nije viša od -0,54°C. Članak 8.

Sirovo mlijeko ne smije sadržavati rezidue iznad dozvoljene količine koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, pesticide, detergente i druge štetne tvari koje mijenjaju organoleptička svojstva mlijeka.

Dozvoljene količine rezidua i štetnih tvari propisane su posebnim veterinarsko zdravstvenim propisima.

Sirovo mlijeko ne smije sadržavati mehaničke nečistoće.

Sirovo mlijeko ne smije sadržavati dodane količine vode.· Članak 9.

Smatra se da je sirovo mlijeko koje će se pri daljnjoj preradi toplinski obrađivati standardne kakvoće glede broja mikroorganizama i somatskih stanica

22

ako udovoljava sljedećim zahtjevima: Vrsta mlijeka j Mlijeko

~0.000

; Ovčje i kozje mlij~ 1 .........

.

j

Geometrijski prosjek

I :::; 400.000 _j 1.500.000 I. ~

-

_

j

3. UZIMANJE UZORAKA ZA ISPITIVANJE KAKVOĆE SIROVOG MLIJEKA Članak 10.

Uzimanje uzoraka za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: uzimanje uzoraka) obavlja za to osposobljena osoba.

Osposobljavanje osoba iz stavka 1. ovoga članka provodi ovlašteni laboratorij (u daljnjem tekstu: laboratorij).

Uzimanje uzoraka za ispitivanje pojave rezidua može obavljati osim osposobljene osobe iz stavka 1. ovoga članka i ovlaštena osoba mljekare. Članak 11.

Uzimanje uzoraka i postupak s njima mora biti u suglasju s hrvatskom normom: Mlijeko i mliječni proizvodi - Poduka za uzorkovanje (HRN EN ISO 707:1999.) . . Članak 12.

Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom slučajnog izbora kod najmanje sljedećeg broja uzoraka: 1. dva za utvrđivanje udjela mliječne masti; 2. dva za utvrđivanje udjela bjelančevina; 3. jedan za utvrđivanje broja mikroorganizama; 4. jedan za utvrđivanje broja somatskih stanica; 5. jedan za utvrđivanje točke ledišta; 6. jedan za utvrđivanje pojave rezidua.

Otkupljivač mlijeka može prigodom otkupa ispitivati pojavu rezidua u otkupljenom sirovom mlijeku, mjestima otkupa te kod proizvođača. Ako se ispitivanjem utvrdi pojava rezidua u mlijeku prije isporuke u mljekaru otkupljivač mlijeka uzet će uzorak iz svih rashladnih uređaja na otkupnim mjestima i farmama gdje je mlijeko sabirano te nakon toga kod svih proizvođača koji su isporučili mlijeko u rashladne uređaje u kojima je utvrđena pozitivna reakcija na rezidue.

4. ISPITIVANJE KAKVOĆE SIROVOG MLIJEKA Članak 13.

Ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: ispitivanje) se obavlja referentnim, standardnim i rutinskim metodama.

Referentna metoda ispitivanja koristi se u referentnom laboratoriju za provjeru rezultata ispitivanja M{jekarski Hst 11/2002.

O SUSTAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA ...

koja su obavljena standardnim ili rutinskim metodama.

Standardna metoda ispitivanja koristi odobrene mjerne uređaje za ispitivanje.

Rutinska metoda ispitivanja koristi se u slučajevima kada nije na raspolaganju odobreni uređaj za ispitivanje, te se stoga ispitivanje ne može organizirati standardnim metodama. Članak 14.

Ispitivanje obavlja laboratorij mjernim uređajima koji su ovjereni ili umjereni i imaju sljedivost do državnog etalona.

Mjerni uređaji iz stavka 1. ovog članka podliježu odredbama posebnog propisa o mjeriteljskoj djelatnosti.

Točnost obavljenih ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka provjerava se referentnim metodama u referentnom laboratoriju. Članak 15.

Pojedinačni i prosječni rezultati ispitivanja sadržaja mliječne masti i bjelančevina utvrđuju se postotnim vrijednostima, a objavljuju se na razini točnosti od dva decimalna mjesta.

Iz pojedinačnih rezultata dobivenih analizom izračunava se za svaki mjesec, koristeći aritmetičku sredinu, prosječni sadržaj mliječne masti i bjelančevina u sirovom mlijeku.

Iz pojedinačnih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom zadnja dva mjeseca izračunava se koristeći geometrijsku sredinu prosječni broj mikroorganizama, Iz pojedinačnih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom zadnja tri mjeseca izračunava se koristeći geometrijsku sredinu prosječni broj somatskih stanka. Točka ledišta određuje se vrijednošću koja se izražava u C. Članak 16.

Laboratorij dostavlja svaki mjesec proizvođaču i otkupljivaču izračunate pojedinačne rezultate ispitivanja, te njihove prosječne vrijednosti. Članak 17.

Ako se ispitivanje zbog opravdanih razloga ne može obaviti na broju uzoraka propisanim u članku 12. ovog Pravilnika, prosječna vrijednost izračunat će se koristeći raspoložive podatke dva prethodna ispitivanja. Članak 18.

Ako se ispitivanjem broja mikroorganizma i somatskih stanica utvrde prosječne vrijednosti više od onih propisanih člankom 9., laboratorij izvještava o tome proizvođača i otkupljivača sirovog mlijeka, te nadležni Veterinarski ured.

Ako otkupljivač ispitivanjem utvrdi pojavu rezidua 0

Mljekarski list 11/2002.

o tome će izvijestiti laboratorij te mu dostaviti uzorke mlijeka za sve proizvođače kod kojih je utvrđena pojava rezidua.

Laboratorij izvještava nadležni Veterinarski ured ukoliko utvrdi pojavu rezidua u sirovom mlijeku.

Sirovo mlijeko kod kojeg je utvrđena pojav?rezidua viša od propisanih člankom 8. stavkom 2. ovoga Pravilnika ne smije se dalje otkupljivati.

Proizvođaču će biti dozvoljena ponovna isporuka sirovog mlijeka kada potvrdom izdanom od strane nadležnog Veterinarskog ureda dokaže da sirovo mlijeko ne sadrži rezidue. Članak 19.

Ako se ispitivanjem utvrdi da je sirovom mlijeku dodana voda, sirovo se mlijeko ne smije otkupljivati.

Proizvođaču će biti dozvoljena ponovna isporuka sirovog mlijeka nakon 15 dana od dana kada je prestao otkup.

Ako se ispitivanjem posumnja da je sirovom mlijeku dodana voda, uzet će se novi skupni uzorak u staji neposredno nakon mužnje.

Ako se ispitivanjem iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da sirovom mlijeku nije dodana voda, a sadržaj mliječne masti i bjelančevina je ispod temeljnih zahtjeva, mlijeko se može preuzeti za preradu. Članak 20.

Laboratorij je dužan voditi evidenciju o datumu uzimanja uzorka, konzerviranja, metodi i datumu ispitivanja te o dobivenim rezultatima.

Evidencija iz stavka 1. ovoga članka čuva se dvije godine te se na zahtjev nadležnog tijela mora · predočiti na uvid.

5. RAZVRSTAVANJE SIROVOG MLIJEKA Članak 21.

Laboratonj razvrstava mlijeko zavisno od prosječnog broja mikroorganizama u klase, i to: ..-,-

Klasa

Brojrnikroorgani~.""111]

E

< 50.000

I.

II. III.

-,-.

'

I

I

--

51.000- 100.000 101.000 - 400.000

> 400.000

Članak 22.

Laboratorij razvrstava ovčje i kozje mlijeko zavisno od prosječnog broja mikroorganizama u klase, i to:

23

Sredstva

za pranje

i dezinfekciju

(muznih uređaja, mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog posuđa): P3 Asepto

N - tekuće, alkalno sredstvo za automatsko

dezinfekciju.•

P3

ručno pranje•

P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za

Horolith

N - tekuće, kiselo sredstvo za automatsko

automatsko i ručno pranje i dezinfekciju • P3 sredstvo za automatsko

i ručno pranje i

Unisept

- praškasto,

i ručno pranje ujutro i navečer • Zlatol

i

kiselo

MR-F

-

praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 nakon mužnje • P3

Blu-Gard

- ECOLAB

Kučerina 5, 10 000

Zagreb

Zagreb,

- aktivna pjena - Zaštitni proizvod

- Mastitisprofilaksa.

ECOIAB Henkel

lo-Shield

d.o.o.

tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388,

www.ecolab.com

O SUSTAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA ...

Klasa

Broj mikroorganizama/mi

I.

51.000 - 100.000

II.

101.000 - 400.000

III.

>400.000

1. izvadak iz registra Trgovačkog suda; 2. dokaz o prostornim uvjetima smještaja; 3. dokaz o valjanom sustavu uzimanja uzo_raka; .

4. popis mjernih uređaja, instrumenata 1 tehničke opreme; . . . .

5. dokaz o stručnoj osposobl1enost1 1 bro1u zaposlenika; .

6. dokaz o osiguranju nepristranosti i neovisnosti. Članak 29.

Ispunjavanje propisanih uvjeta za dobiv~nj_e ovlaštenja utvrđuje stručno povjerenstvo (u dalJnJe°: te~stu: povjerenstvo) koje imenuje minis_ta_rpol1opnvrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: mm1star).

Povjerenstvo se sastoji od tri člana. .

Povjerenstvo obavlja očevid, nakon čega sastavl1a zapisnik s prijedlogom o ovlašćivanju. .

Na temelju zapisnika i prijedloga pov1ere1:1stv~,uz suglasnost Državnog zavoda za norm1zac11u 1 mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: ~rž~vni zavod), Ministarstvo izdaje rješenje o ovlašćivan1u.

Ministarstvo može, uz suglasnost Državnog zavoda izdati rješenje o ovlašćivanju laboratorija koji ne udovoljava uvjete propisane ovim Pr~vilniko°:, _ak~ se na određenom području ne maze orgamzirat1 ispitivanje sukladno ovom Praviln~ku..

Rješenje iz stavka 5. ovog članka 1zda1ese na rok od jedne godine.

Popis ovlaštenih laboratorija objavljuje se u »Narodnim novinama«. Članak 30.

Provjeru rada laboratorija obavlja referentni lab~r~torij koji je ovlašten na temelju rješenja Mm1starstva.

Ministarstvo će uz suglasnost Državnog zavoda izdati rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako referentni laboratorij udovoljava uvjete Hrvatske norme: Opći uvjeti za rad ispitnih laboratorija

6. UVJETI ZA OVLAŠĆIVANJE LABORATORIJA Članak 23.

Ovlaštenje za obavljanje isp1t1vanja ?aj_e se laboratoriju koji je registriran za obavl1an1e te djelatnosti kod nadležnog suda ili j~ u_ sastavu pravne osobe registrirane za oba_vl1an1e t_akve djelatnosti, a ispunjava i ostale uvjete propisane ovim Pravilnikom. Članak 24.

Laboratorij mora imati posebne radne prostorije za: 1. preuzimanje i valjanu pohranu uzo~a~a'. .

2. smještaj uređaja i instrumenata za 1sp1t1vai:i,1e, 3. smještaj kemikalija, laboratorijske opreme 1 suđa, 4. pranje i sušenje laboratorijskog suđa i opreme, 5. obradu rezultata i pripremu izvješća. Članak 25.

Laboratorij mora osigurati sustav uzimanj~ u~oraka mlijeka propisan u članku 11. ovoga Praviln~ka, te raspolagati mjernim uređajima iz članka 14., 1?s~rumentima i drugom opremom za ispitivanje koJa Je u suglasju sa odnosnim stanjem znanosti i tehnike. Članak 26.

Laboratorij mora imati pisane upute za provođenje ispitivanja, te za uporabu i rad svih mjernih uređaj~ i instrumenata koji se koriste za pripremu uzoraka 1 ispitivanje. Članak 27.

Laboratorij mora imati u radnom odnosu stručno osposobljene zaposlenike, i to_: a) najmanje jednog zaposlemka sa zavrsen_1m dodi(HRN EN 45001:1996.). plomskim studijem poljoprivrednv~g, _vete_~marsk?g, Naziv referentnog laboratorija objavljuje se u tehnološkog ili kemijskog podrucia 1 dv11e godme »Narodnim novinama«. radnog iskustva; . . Članak 31. b) zaposlenike četvrtog (IV.) stupnja obrazov~nJ~, Referentni laboratorij mora udovoljavati sljedećim poljoprivredni, veterinarski ili ke:111~j_ski tehm~an, uvjetima: osposobljeni za rad na odgovara1uc1m poslov~:111a 1. raspolagati dostatnim brojem stručnih oso?a broj zaposlenika primjeren opsegu rada laboraton1a. osposobljenih za korištenje mj~r~i~ u~eđa1a, c) PKV/NKV pomoćno osoblje prema opsegu rada instrumenata i tehničke opreme za 1sp1t1van1e; laboratorija.

2. raspolagati mjernim uređajima, instrumenti~a i Nalaze ispitivanja potpisuje ovlaštena osoba tehničkom opremom koja osigurava val1ano voditelj laboratorija. ispitivanje a u suglasju je sa danim stanjem Članak 28. znanosti i tehnike; Laboratorij podnosi Ministarstvu poljoprivred~ i 3. imati odgovarajuću administrativnu infrastrukšumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zahtjev turu; za dobivanje ovlaštenja, uz koji prilaže: 4. imati dostatno znanje o međunarodnim standarV

Mljekarski list 11/2002.

•

•

25

O SUSfAVU KONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA ...

dima i praksi; 5. imati valjane podatke o raspolaživim tvarima koje se koriste u laboratoriju te o proizvođačima tih tvari. Članak 32.

Referentni laboratorij zadužen je za: upoznavanje laboratorija sa detaljima provođe­ nja postupaka ispitivanja i organizacijom usporednih testiranja; koordiniranje i primjenu referentnih metoda za provjeru točnosti ispitivanja te organiziranje usporednih ispitivanja; istraživanje i uvođenje novih postupaka ispitivanja; organiziranje i provedba tečajeva za zaposlenike laboratorija; erovjeru nasumičnih ispitivanja.

Oanak33.

Laboratorij je dužan referentnom laboratoriju omogućiti nesmetana obavljanje nadzora iz članka 14. stavka 3. ovog Pravilnika.

Ako referentni laboratorij utvrdi da· laboratorij ne ispunjava neke od propisanih uvjeta iz ovog Pravilnika, utvrdit će nedostatke i o tome izvijestiti Ministarstvo. Ministarstvo će odrediti rok u kojem

se ti nedostaci moraju otkloniti, odnosno rok u kojem se moraju ispuniti propisani uvjeti.

Ako laboratorij u određenom roku ne postupi u suglasju s odredbama iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem oduzeti ovlaštenje i brisati ga s popisa ovlaštenih. Članak 34.

Ako laboratorij odnosno referentni laboratorij ne ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom, Ministarstvo će rješenjem oduzeti ovlaštenje i brisati ga s popisa ovlaštenih odnosno referentnih laboratorija.

7. PRIJELAZNEI ZA VRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Danom početka primjene ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe članka 11., 12., 13. i 14. Pravilnika o kakvoći mlijeka, mliječnih proizvoda, sirila i čistih kultura (»Narodne novine«, br. 53/91.). Članak 36.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2001. godine.

Klasa: 011-02/00-01/121, Urbroj:525-01-00-01 Zagreb, 10. listopada2000.

Ministar: mr. se. Božidar Pankretić, v. r.

GOSPODARSIVO

G • Piše:dr. se. Petar Bosnić Uvod 2001. god. za poljoprivredu u Hrvatskoj predstavljala je godinu priprema za početak nove agrarne reforme u skladu s obvezama koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Europsku uniju prema kojem je veći broj industrijskih proizvoda prešao u bescarinski režim, a ostalim se proizvodima kao i poljoprivrednim - carine postepeno smanjuju kroz određeni broj godina. Prethodno je Hrvatska primljena · u punopravno članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju ry,JTO) pa su potpisani ugovori o slobodnoj trgovini s nekima od sedam zemalja članica CEFT-a (Asocijacija slobodne 26

trgovine centralne Europe) a pregovara se i sa zemljama članicama EFTA (Udruženje slobodne trgovine istočne· Europe: Švicarska, Lichestein, Norveška, Island). Početkom 2002. god. u okviru Europske _unije započela je obvezna primjena upotrebe zajedničke valute EUR za sve članice Unije osim za Englesku, Švedsku i Dansku, i tako se prvi puta na međunarodnom valutnom tržištu pojavila veoma jaka konkurencija američkom dolaru.

Put u globalizaciju za siromašne i male zemlje nepravedan je svjetski proces koji je veoma složen i zahtjevan. I za Hrvatsku globalizacijski procesi otvaraju niz problema i pitanja, a posebno iz područja gospodarstva: kada će Hrvatska biti sposobna da ispuni kriterije razvijenih zemalja kako bi se mogla pridružiti međunarodnim Mljekarski list 11/2002.

GOSPODARSTVO Tablica 1: Brojgoveda,proizvodnjai tržište mlijeka u Hrvatskoj 1990. - 2001. god.

Broj goveda ukupno

Krave steonejun.

Muzene krave

Otkupmlijeka Godišnji Proizvodnja prirast mlijeka Ukupno Tržnost% Muzena tona 000 lit. od poiz. kravalit 000 lit.

1990. 830.000

492.000

460.000

117.000

889.000

342.273

38,49

744

1999. 438.000

287.000

268.284

66.000

602.000

369.674

61,40

1.378

2000. 427.000

280.000

254.702

62.908

587.634

380.037

65,68

1.492

2001. 438.000

287.000

254.000

56.387

634.520

409.329

64,46

1.611

God.

niz faktora koji utječu na produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje (organizacija imanja, poljoprivredne površine, kapaciteti farme, oprema, mehanizacija, pasminski sastav krava, godišnja mliječnost grla, vlastita proizvodnja stočne hrane, tehnologija hranidbe krava, stručno iskustvo i dr.).

U razdoblju 1990.- 2001. god., zbog političkih i gospodarskih razloga, govedarstvo Hrvatske značajno je promijenilo broj i strukturu grla te i nivo proizvodnje i odnose u proizvodnji goveđeg mesa i mlijeka.

Negativne promjene u proizvodnji goveđeg mesa i pad godišnjeg prirasta od 117.000 tona u 1990. god. na svega 56.387 tona prirasta u 2001. god. uvjetovano je smanjenjem ukupnog broja goveda odnosno reproduktivnog stada krava i steonih junica sa 492.000 grla na 287.000 (2001. god). Zbog utjecaja navedenih i drugih razloga pala je godišnja potrošnja goveđeg mesa u Hrvatskoj sa 18 kg po stanovniku na 12 kg.

Ranije ekstenzivno neproduktivna govedar-

asoc11ac11amai izložiti se ravnopravnoj tržnoj konkurenciji? U specifičnom položaju je poljoprivreda koja će u tranziciji i u svom razvoju biti ograničavana mnogim međunarodnim obvezama (proizvodne kvote, limitiranje iznosa subvencija, zabrana korištenja izvoznih premija za poljoprivredne prehrambene proizvode, carinska politika, složeno agrarno zakonodavstvo, visoke norme kvalitete za agrarne proizvode i hranu).

Proizvodnja mlijeka U usporedbi sa srednje razvijenim zemljama, Hrvatska u gospodarstvu značajno zaostaje a pogotovo u odnosu na razvijene industrijske zemlje.

Govedarstvo, s proizvodnjom mesa i mlijeka, u domaćem proizvodu poljoprivrede u EU-15 sudjeluje sa 29 % a u Hrvatskoj sa svega 16%.

Zastupljenost govedarstva u godišnjoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje mjerilo je razvijenostinerazvijenosti agrara, a Hrvatska i te kako zaostaje u proizvodnji goveđeg mesa i mlijeka.

U proizvodnji goveđeg mesa i mlijeka postoji --

----------------------------,

Tablica2 :Pokazatelji tržišta mlijeka u Hrvatskoj2001. god.

Proizvodnja mlijeka

Tržištemlijeka

Uvoz

Ukupno Muzena Ukupno Tržnost MuzenaObiteljskoMliječna 000lit. kravalit. 000lit. % kravalit. gosp.lit. mast 000t. 000$ 634.000

2.498 409.329 64,46

Ml:fekarski list 11/2002.

1.611

6.228

Izvoz

000t.

Mil.$

3,95 97.23155.968 30.921 18.824

27

GOSPODARSTVO stvo privatnog sektora, nakon pada proizvodnje do 1996. god., u novim (iako) nepovoljnim gospodarskim uvjetima ostvaruje u proizvodnji mlijeka određene pozitivne efekte. U 2001. god. stabiliziranje ukupan broj goveda na 438.000 grla kao i broj krava i steonih junica na 287.000 komada Za 10,8 % povećana je ukupna proizvodnja mlijeka i to s 587,63 mil. lit. u 2000. god. na 634,52 mil. litara u 2001. god. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka jednog obiteljskog gospodarstva iznosi 6.228 litara mlijeka (cca 102.000 proizvođača mlijeka).

Pozitivan trend bilježi i ukupan otkup mlijeka koji je povećan sa .380,04 mil. litara u 2001. god. na 409,33 mil. lit. U strukturi otkupa mlijeka, obiteljska gospodarstva isporučila su na tržište otkupom 373,71 mil. lit. ili 91,30% od ukupnih godišnjih količina, a poslovni subjektidruštvene farme prodale su 35,64 mil. lit. ili 8,70 % ukupnog tržnog mlijeka.

Tržište mlijeka u Hrvatskoj Proizvođači mlijeka tijekom 2001. god., organiziranim otkupom isporučili su mljekarama 64,46 % količina mlijeka od ukupne proizvodnje, tako da pored povećanja proizvodnje tržnost mlijeka ne raste. Značajne količine mlijeka plasiraju se kroz mliječne proizvode (svježi sirevi) direktno na lokalna tržište. Jedan dio mlijeka upotrebljava se u domaćinstvima, a određene količine za ishranu teladi. Na nivou Hrvatske prosječno se po jednoj muzenoj kravi godišnje isporuči-proda ukupno 1.611 litara mlijeka, od obiteljskih gospodarstava po jednoj kravi se proda svega 1.517 litara a poslovni subjekti-društvene farme prosječno prodaju 4.375 litara mlijeka po kravi. Od ukupnog broja proizvođača mlijeka ima oko 60.000 tržnih gospodarstava koji preko otkupa prodaju mlijeko i korisnici su novčanih poticaja za mlijeko. Njihov godišnji prosjek isporuke mlijeka je 6.228 litre mlijeka/ domaćinstvo.

Mlijeko, isporučeno tržištu kao komercijalno mlijeko u 2001. god., imalo je prosječan sadržaj mliječne masti od 3,95 % (min. 3,43 %- max. 4,10 %m.m.).

28

Domaća

proizvodnja mlijeka, kao i njegova tržnost, nedovoljni su da podmire potrebe godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina, i tako smo jedna od rijetkih zemalja u Europi koja godišnje uvozi značajne količine mlijeka i mliječnih proizvoda. U 2001. god.

Hrvatska je uvezla 97.231 tone mlijeka i mliječnih proizvoda (vrijednost uvoza 56 mil. USD) od te količine 74,12 mil. lit. mlijeka je za daljnju preradu. Izvezeno je 30.991 tona u vrijednosti od 18,8 mil. USD i vanjsko trgovinska bilanca mlijeka je negativna. Za 37,1 mil. dolara više je uvezena nego izvezeno mliječnih proizvoda .

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih prerađevina je 33,63 % dok je na nivou Hrvatske ukupni robni deficit poljoprivredno prehrambenih proizvoda nešto povoljniji i pokrivenost uvoza izvozom iznosi 58,70 %.

Industrijska prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda u 2001. god. iznosila je 472.391 tone/000 litara raznih proizvoda i na razini je prerade u 2000. godini, pa u ukupnoj bilanci proizvodnje i potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u 2001. nema značajnijih razlika. U bilanci proizvodnje i potrošnje nastale su određene strukturne promjene tako da je za 10,8% porasla domaća proizvodnja mlijeka a za 9,6% količinski je manji uvoz u odnosu na 2000. god.

Prema podatcima o raspoloživim količinama mlijeka u 2001. god., po glavi stanovnika potrošeno je 155 - 160 litara mlijeka (mliječni ekvivalent litara) uključujući i broj turista.

Otkupne cijene mlijeka U 2001. god. obavljene su određene aktivnosti i pripreme za početak primjene Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka i to na području osnivanja Središnjeg laboratorija za ispitivanje kvalitete mlijeka u Križevcima kao i oko načina formiranja otkupnih cijena mlijeka. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstava, proizvođači i prerađivači mlijeka potpisali su u Zagrebu (27.09. 2001. god.) Sporazuma o načinu formiranja cijene i visini minimalne otkupne cijene mlijeka.

Formiranje cijene temelji se na uvjetima kvalitete iz članka 5. članka 9. Pravilnika o Mljelwrski list 11/2002.

GOSPODARSTVO kakvoći

sv1ezeg sirovog mlijeka kojim je fizikalno kemijski sastav mlijeka i higijenska ispravnost. Dogovorena je temeljna cijena za mlijeko sa 3,6 % mliječne masti i 3,2% bjelančevina. Uz temeljnu cijenu uključena je i minimalna tvornička premija mljekara (mlijeko 3,6% m.m., 3,2 % bjelančevina) od 0,15 kn/ lit. mlijeka. Pored navedenih uvjeta prerađivači prema svojim kriterijima posebno isplaćuju proizvođačima tzv. količinsku premiju kao stimulaciju za isporuku većih količina mlijeka tijekom godine.

Ovim korekcijama značajno je porasla otkupna cijena mlijeka, i precijenjena je u odnosu na cijene u Europskoj uniji gdje je visoka kvaliteta mlijeka mierena prema međunarodnim standardima kvalitete.

Naši proizvođači mogu na različite načine komentirati pitanje primjene Pravilnika nakon što profunkcionira Laboratorij u Križevcima, ali se ne može dovoditi u pitanje kvaliteta proizvoda.

Usaglašavanje i dogovaranje poslovnih partnera (proizvođači i mljekare) u uvjetima tržnog gospodarstva uobičajan je proces, u kojemu sudjeluje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kroz provedbu zakonskih obveza iz mjera agrarne politike. Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima značajan deficit i nepovoljnu agrarnu strukturu proizvođača mlijeka, pa se ne može - u uvjetima nedovoljne ponude mlijeka - postavljati kao primaran problem politika cijena a ne dugoročna razvojna politika. obuhvaćen

Odnosi u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj i EU-15 Proizvodnja mlijeka po kravi u EU-15 iznosi 5.987 litara od čega se proda 5.592 litre (tržnost mlijeka iznosi 94,1 %). U Hrvatskoj se po jednoj kravi proizvodi 2.498 litara, a kroz otkup proda 1.611 litara mlijeka (tržnost mlijeka iznosi 64,5%). Članice EU-15 proizvodnjom mlijeka ostvaruju prosječnu samodostatnost od 108%, a u Hrvatskoj se iz domaće proizvodnje podmiruje 70% godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina.Posebno je naglašena razlika u nivou gospodarske razvijenosti odnosno nerazvijenosti kroz godišnju potrošnju mlijeka i mliječnih proizvoda po glavi stanovnika, te potrošnja u EUMljekarski li.st 11/2002.

15 p.c. iznosi 300 lit. mlijeka (litara mliječni ekvivalent), a u Hrvatskoj svega 160 litara.

Manje razvijene zemlje, zemlje u tranziciji kao i Hrvatska, ne mogu se uspoređivati (u odnosu na stupanj razvijenosti poljoprivrede i proizvodnje mlijeka) sa zemljama članicama Europske unije. Hrvatska se kroz dugoročno planska razdoblje (deset godina) može usmjeriti na razvoj proizvodnje kravljeg mlijeka tako da ostvari nivo od 70 % postojeće prosječne razvijenosti članica Europske unije, a taj nivo proizvodnje kravljeg mlijeka sada imaju Irska, Austrija, Grčka i susjedna Slovenija.

Nova agrarna reforma u poljoprivredi, čije će se mjere primjenjivati od početka 2003. god., zahvaća široko područje agrarne politike od primame proizvodnje, prerađivačke prehrambene industrije do tržišta agrarnih i prehrambenih proizvoda, a definirana je prema načelima agrarnih reformi Europske unije.

Reforma će u našim uvjetima, kao što se to događalo i drugim zemljama, otvoriti procese restrukturiranja agramog sektora i stvaranja povoljnijih uvjeta robnim tržnim proizvođačima, te će se ujedno suočavati s rješavanjem pitanja socijalnih problema malih neproduktivnih i staračkih domaćinstava.

Širok je paket reformskih rješenja za proizsu istovremeno i povoljna i restriktivna. Povoljnija perspektiva i uvjeti razvoja za komercijalne proizvođače dugoročno stvara hrvatski agrar osposobljen za konkurenciju na međunarodnom tržištu.

vođače mlijeka koja

Grafikon:Pokazateljiu proizvodnjii tržištumlijekaEU-15i Hrvatske 5.917

5.592

4000

94,164,5 Proiood.

Krava ii ~ Krava lt

!

OEU-15

Tržrost% Sanodoslanost % Poon!rja pdl

■ Hrvatska

29

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA

moto za studeni: MLIJEKO RASTE NAPOLJU, -NašZEMLJIŠTE - TLO -

L _

PRAKSAI ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Zemljište, tlo - sva naša znanja i neznanja, zablude i propusti pravilnog gospodarenja našim zemljištem, odnosno tlom Kakvo je zapravo naše tlo?

Osnovnu zabludu stare tradicionalne tehnologije o podjeli zemljišta na tri kategorije: oranice, livade i pašnjake moramo jednostavno izbrisati.

Mislim da smo o ovome već pisali, pa ćemo se samo podsjetiti. Stari Latini su rekli da je ponavljanje majka znanja. Nažalost, u životu vrlo često ponavljamo jer nismo učili, a bez učenja ne možemo doći do znanja. Tek kada se prihvatimo učenja i ponavljanja gradiva, tek tada možemo doći do znanja, a samo nas znanje uz marljivi rad može voditi naprijed.

U svijetu razvijene suvremene poljoprivrede postoje samo dvije kategorije poljoprivrednog zemljišta: zemljište koje možemo preorati oranica i zemljište koje ne možemo preorati ali ga možemo koristiti kao prirodne pašnjake, na primjer kamenjari Like i Dalmacije, alpski pašnjaci.

I jednu i drugu kategoriju gnojidbom možemo učiniti plodnijom. Što zapravo znamo o tlu ?

Kako gospodarimo našim tlom ?

Održavamo li pravilno, zadržavamo li njegovu plodnost ili povećavamo njegovu plodnost? Ili ono postaje sve manje plodno, a proi~vodnja se sve manje isplati?

Sto je gnojidba ? Koliko i kakvih sve vrsta gnojidbe i gnojiva ima ?

30

UČINITI PLODNIJIM ____J

Kako i na osnovu čega planiramo gnojidbu našega tla?

Tajne tla! '[lo i njegova plodnost !

Cega svega ima u tlu, čega svega nema u tlu, što se sve zbiva u tlu, kakvi se sve procesi odvijaju u tlu, kakvih i koliko živih bića ima u tlu - a ima ih na milijune! Tlo je pravi kemijski laboratorij u kojem se neprekidno stvaraju, izgrađuju i razgrađuju različiti kemijski spojevi žive i nežive tvari, tlo je podloga života, u njemu se stvara i umire život. Tlo je temelj i naše proizvodnje mlijeka!

Zašto su dvije parcele jedna do druge, a jedna je plodnija, druga manje plodna? Na jednoj usjevima suša smeta više, a na drugoj manje i što sve moramo znati da bismo bili dobri gospodari našega zemljišta, odnosno našega tla ? Imamo li ljubavi i poštovanja prema zemlji po kojoj hodamo ?

Na tom tlu samo smo prolazni gospodari.

Sve iz tog praha potječe i sve se u taj prah vraća.

U sljedećim nastavcima pozabavit ćemo se malo više ovim temama.

NAŠA OBITELJSKA GOSPODARSTVA Obitelj Ninoslava Sataić iz Torčeca Gradska dekla (djevojka) iz Koprivnice, sa završenom srednjom školom, odlučila se udati za momka sa sela s kojim će izgraditi staju, nabaviti krave i baviti se proizvodnjom mlijeka. Tako će si osigurati radno mjesto. Nino Sataić, inženjer geodezije i Andrijana - Nina, odlučili su živjeti na selu baviti se poljoprivredom.

Nino se uglavnom bavi ratarskom proizvodnjom i održavanjem mehanizacije, a Nina vodi brigu o izgradnji staje i izmuzišta, nabavi junica i krava, telenja, mužnje, .ishrane i održavanja papaka i zdravlja krava, o kvaliteti mlijeka, te o uzgoju teladi.

Rijetko je sresti tako mlade i školovane Mljekarski li,st 11/2002.

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA ...

ljude koji s toliko žara i ljubavi pričaju o svojim kravama, svojim traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima. Nina je na Danima travnjaka 2002. u koloni, za vrijeme mimohoda mehanizacije, vozila jedan od njihovih traktora (M.F. od 114 KS). Vozi Nina i Schliitera od 200 KS, a na selu bi rekli nema je ni pedeset kila.

Njihovo oduševljenje i polet, te njihove planove da stvore obiteljsku farmu sa 30 do 45 krava (lauf staja), valja podržati i istaknuti. Za sada još žive s roditeljima, ali u planu je izgradnja potpuno novog obiteljskog gospodarstva.

Ovo je jedno od obiteljskih gospodarstava koje čeka da Ministarstvo poljoprivrede započne realizaciju Strategije i operativnog plana razvoja obiteljskih gospodarstava i hrvatske poljoprivrede.

Ove godine izgrađena je privremena otvorena lauf staja za 20 krava. Prvih 5 bređih crno bijelih holštajnki došlo je 27. svibnja, a 30. svibnja pozvan je poljoprivredni savjetnik da ocijeni junice i odgovori na sva postavljena pitanja u vezi tehnologije držanja i daljnjeg uzgoja, te da se dogovori prva korekcija papaka i liječenje međupalčanog dermatitisa jedne junice. Junice su se do sada otelile, dobivena su 2 ženska i 3 muška teleta, a u međuvremenu je izgrađeno i izmuzište.

Najbolja prvotelka dnevno daje do 30, a najslabija 18 litara mlijeka. Od 5 prvotelki dnevno isporučuju oko 120 litara mlijeka.

Krave su najveći dio dana na pašnjaku, a u staji dobivaju sijeno i zelenu svježe košenu krmu, te smjesu koju Nina i Nino sami pripremaju od kukuruza, pšenice, ječma, zobi, posija, sojine sačme i mineralno vitaminskih dodataka.

Preko selekcijske službe podnijeli su zahtjev za kredit za još 10 bređih junica (krma je već pripremljena). Zajednički obrađuju 40 jutara vlastite zemlje+60 jutara u zakupu, od čega 36 jutara kukuruza, 30 jutara šećerne repe, 26 jutara pšenice, 4 jutra ječma i 4 jutra zasijanih livada.

Početkom rujna zasijana su još 4 jutra djetelinsko travnom smjesom.

S povećavanjem broja krava, ženske teladi i junica mijenjat će sjetvenu strukturu pa će sve vise povrsma biti podređeno proizvodnji krme za proizvodnju mlijeka.

Bravo!

Mljekarski list 1112002.

Obiteljsko gospodarstvo Steve Brnice iz Velikog Poganca Stevo Brnica sa suprugom Snježanom ima gospodarstvo od 30 jutara vlastite zemlje (samo okućnica ima 17 jutara).

Najveći dio novostvorene vrijednosti od proizvodnje mlijeka do sada je uložen u kupnju zemlje i okrupnjavanje posjeda. Prije 3 godine kupili su 7 jutara, a ove godine još 3 jutra.

Na gospodarstvu imaju 13 krava, od čega 10 simentalki i 3 holštajnke, te 3 junice u dobi za pripust i 10 mladih junica različitog uzrasta. Staja je klasična, s 15 grabnerovih vezova. Prošle godine ovo je gospodarstvo s povećanjem dnevne proizvodnje mlijeka dobilo i «vlastitu mljekaru» laktofriz. Dnevna proizvodnja mlijeka po kravi u vrhu laktacije kreće se od 20 do 25 litara. Najlošije krave, njih 5, imaju dnevnu proizvodnju oko 15 litara i te će izlučiti pošto se otele prve junice iz vlastitog uzgoja.

Uz pomoć poljoprivrednog savjetnika rade na selekciji vlastitog stada. Savjet je: sve krave drugotelke ispod 20 litara mlijeka van iz staje, kao i sve krave prvotelke sa i ispod 15 litara dnevno proizvedenog mlijeka šezdeseti dan nakon telenja (vrh laktacije). I još jedan savjet: vlastiti uzgoj ženske teladi i junica! ~ave i junice su svakodnevno na pašnjaku.

Najveći uspjeh poljoprivrednog savjetnika 1 na

ovom obiteljskom gospodarstvu je1 da se Radmila Brnica nakon završenog osmog razreda ove godine upisala u Križevcima u Srednju poljoprivrednu školu.

ObiteljBrnicana pašnjaku sa svojimstadom 31

PUTOPIS S 'DANICOM'

PO HRVATSKOJ

"""'

Y/IR/IZOINSN/3 Pripremio: Darko Kantoci, dipl. ing.

Naša lijepa Hrvatska ima više ljekovitih vrela - toplica. Od tih mnogih, ukratko ćemo opisati Varaždinske Toplice.

Varaždinske Toplice leže na južnom obronku varaždinske gore, koja se spušta u lijepu bednjansku dolinu. Kako su Varaždinske Toplice sa sjevera i juga opasane nizom što većih što manjih brežuljaka, koji su obrasli bujnim zelenilom te sežu sve do Kalnika, imadu blago i zdravo podneblje. A to je baš i zgodno i potrebno za svako lječilište. Varaždinske Toplice lijepo su trgovište, u kojem ima oko 1500 stanovnika.

Varaždinske Toplice bijahu već starim Rimljanima poznate 300 godina prije Krista. Rimljani su ih zvali Aqua viva (živa voda), Aqua Jassae, ili samo Jassae i Jasiae. I danas tamo ima mnogo spomenika, koji su se sačuvali iz onog doba.

Mnogi su rimski časnici iz zahvalnosti što su ozdravili u toplicama,• dali postaviti lijepu spomen-ploču vodenim vilama na čast.Takve se ploče vide na Konstantinovu kupalištu, nad vratima i drugim mjestima. Kada je požar načinio veliku štetu kupalištu i cijelomu mjestu, ponovno je lijepo uređeno od strane rimskog cara Konstantina Velikog u 4. stoljeću poslije Krista. Kasnije su Varaždinske Toplice stradale kad su iz Azije divlji narodi selili u Europu.

Rimljani su prestali biti gospodari u 5. stoljeću i povijest šuti o Toplicama.

U 12. stoljeću povijest bilježi da im je gospodar hrvatski ban Aleksije, i da ih je on poklonio prvostolnomu kaptolu zagrebač­ komu kao zadužbinu za svog sina.

U to doba zvali su ih T oplissa, Thoplitz, Thopolca, T oplika. Više puta su pojedinci otimali kaptolu te Toplice, ali ih je kaptol vazda natrag dobio. Pravo na Toplice potvrdio je kaptolu godine 1183. kralj ugarsko-hrvatski Bela III., a 32

TOPLICE (''OIINICII"1897.) opet u 16. stoljeću car Ferdinanda I. Od onda sve do 1897. vlasništvo su zagrebačkog kaptola.

Godine 1894. prof E. Ludvig istražio je u Beču toplu vodu Varaždinskih Toplica i otkrio da je bogata sumporovodikom, na mjestu izviranja temperatura vode je 58° Ci ljekovita je.

Varaždinske Toplice imaju prekrasnu okolicu, lijepo uređen veliki perivoj, u kojem ima više starih rimskih spomenika. U perivoju je vrelo natkrivena krovićem i ukrašeno mramornim reljefima. Vrelo obiluje vodom, dnevno izvire do 40.000 hektolitara tople vode, koja teče podzemnim cijevima po svim dijelovima kupališta. Osim toga ima još odvodnih kanala kojima teče voda i upotrebljava se u gospodarske svrhe, kao za tjeranje mlina i dr. Na uzvišenoj ravnini perivoja ima dražesnih mjesta za šetnje i plandovanje, ima lijepih paviljona i divnih vidika. Osobito lijep je pogled na krasne livade prema majuru i prema župi Svibovcu. Iz perivoja vodi sjenoviti put šumom na brdo gdje se nalazi lijepa vila "Tonimir", nekoć vlasništvo Ivana pl. Kukuljevića.

S "Tonimira" se otvara divan vidik na Varaždin, na međimurje, na krasnu dolinu hrvatsku od Ivančice na sjever sve do štajerskih gora do Ormuža.

Varaždinske Toplice, 1897.

Mljekarski list 11/2002.

RC ,EJ K:I

Piš ; tjC'panKeglević, dipl. ing.

Šest godina kasnije zahvati grad Milana još veće zlo - strašna bolest kuga. Tko je mogao pobjegao je iz kužnog grada pa i kraljevski namjesnik s dvorom i službenicima. Nadbiskup Karlo je zahtijevao da svi svećenici ostanu u gradu i dijele sakramente umirućima što je on i osobno činio. Ubrzo je nestalo hrane, pa je nadbiskup svu svoju srebrninu pretočio u novac i kupovao hranu. Konačno je i svoj krevet dao odnijeti u bolnicu, a on je spavao na podu. Kad je kuga prestala, iz zahvalnosti je podigao opću bolnicu, zavod za žensku siročad, zavod za plemićke sinove, veliku knjižnicu i mnoge dobrotvorne udruge.

Kada su ga mnogi hvalili rekao bi skromno: »Nisam ništa učinio, što ne bi bio dužan učiniti svaki dobar pastir. »Sv.Karlo nije ostao slavan po gradnji raskošnih crkava, palača i perivoja, nego po svojoj požrtvovnoj ljubavi za uboge i nemoćne ljude. Umro je 1584. a svecem proglašen 1616. U Hrvatskoj, u Karlobagu, ostao je samo toranj od nekad velike crkve posvećene u njegovu čast.

U našem narodu česta su krsna imena Dragutin ili Dragica pa će biti lijepo da im kao za imendansku čestitku ukratko opišemo tko je bio njihov nebeski zaštitnik kojega slavimo 4. studenoga, na dan kad se je Svetac vratio svom Stvoritelju s riječima: »Evo me, dolazim!».

Rodio se 2. 10. 1538. u grofovskoj obitelji Borromeo u Aroni kraj jezera Lago-Maggiore u Italiji. Od djetinjstva je vrlo pobožan. Izvrstan je učenik i student te je već u 22. godini postao u Paviji doktor prava. Uz pomoć svog ujaka Pape Pija IV. postao je uskoro kardinalom i nadbiskupom u Milanu. Njegov život bio je usredotočen u dva pravca: vratiti svećenstvo urednom životu, učenosti i dostojnom obavljanju svetih čina, a siromahe i bolesne pomagati i iznad svojih mogućnosti.

Sudjelovao je aktivno u Tridentinskom koncilu za obnovu crkve te je njegove zaključke cjelovita provodio. Kad je htio uvesti stroga pravila redovničkog života jedan je redovnik humiliat pucao u njega. Svetac je bio ranjen, a atentatoru je oprostio njegov zao pokušaj.

Godine 1570. izbila je u sjevernoj Italiji velika glad pa su seljaci i sirotinja hrlili u Milana moleći kruha. Sveti je Karlo razdavao sve svoje zalihe, prodao obiteljsku baštinu i kupovao žitarice. Konačno je osobno obilazio bogataše moleći Grobsv. Karla nalazi se u milanskojkatedrali ih da pomognu stradalima.

OBIČAJI

ROĐENJE -KQ~TENJE Piše: Zlata Kovač Kod nas vrijedi uzrečica: 11Gdje legne dvoje narodi se treće" što se uvijek nadovezuje na svatove i odlazak mladenaca na spavanje.

Rođenje djeteta je velika sreća i radost za roditelje, bake, djede i ostalu rodbinu koja prati životni put svoje djece.

Kad je mlada žena zatrudnjela, počele su pripreme za porod, kumstvo, krštenje, babinje, pogače (strošek), a neke bi bake posijale lan i konoplju od kojih će tkati platno za svoje buduće unuke.

Prema pričanju moje bake i mame, djeca su se rađala kod kuće. Rijetke rodilje su odlazile u bolnicu u Koprivnicu i to samo u slučaju kada se nešto zakompliciralo u porodu. Porod su uglavnom kod kuće obavljale starije žene ili one koje su već rađale pa su imale skromno iskustvo oko poroda.

Negdje poslije 1940. godine pa sve do 1970. u našem su kraju počele porod obavljati stručno osposobljene žene "babice" ili "primalje", a bile su kod kuće ili u Zdravstvenim stanicama (ako ih je u selu bilo). One su dolazile u kuću da stručno obave porod ili su pratile rodilju u bolnicu i tjedan dana iza poroda obilazile su rodilje i novorođenče upućivale bi oko dojenja, kupanja i ukupn~ higijene rodilje i djeteta. Jedna je "babica" pokrivala područje od nekoliko sela. . Još u tijeku trudnoće, a prije poroda, roditelji 61 se dogovorili tko će biti krsni kumovi djeteta.

To je bila obično najbolja prijateljica mlade mame, ili netko od rodbine, ili "sestra matka" o čemu sam pisala u jednom broju našeg lista. Bilo je to jako važno jer je kuma, osim babice, imala glavnu ulogu i brigu oko rodilje (babinje babelnice). _Kuma je svakodnevno posjećivala rodilju i dvorila ju donoseći uvijek svježu hranu i bocu crnog vina kako bi se što prije oporavila od poroda. Kod nas se govorilo:»Sad nejdemo još u posjetu kod rodilje, još ju kuma dvori".

To je tako trajalo 7 - 8 dana, ovisno o mogućnosti kume. Sve se to nosilo u lijepoj 34

:7elikoj košari na glavi pokriveno lijepom, šlingom izvezenom krpom koju smo zvali "canjka".

U vrijeme mojih baka i mame, djecu su već nakon 8 dana starosti, nosili u crkvu na krštenje, a ako je dijete bilo slabašno to se radilo i prije kako ne bi "ne daj Bože" umrlo kao "nekrst''.

Bila je to velika svečanost u crkvi. Kod velikog oltara stajala je krstionica sa svetom vodom i uljem. Uz kumu su na krštenje obično išle bake, tece, strine ili još netko od rodbine.

Kuma bi donijela jastuk, izvezen ručnim radom i punjen guščjim perjem, zatim lijepo izvezeni pokrivač, našlingan ili s volančićima, posebnu košuljicu za krštenje djeteta, dar za novorođenče zlatni lančić, narukvicu ili naušnice ako je bila curica.

Nakon krštenja odlazili bi kući mladoj mami gdje je pripremljen svečani ručak za kumove župnika i nekoliko uzvanika. Poslije krštenja ~ posjet rodilji dolazila bi rodbina i prijatelji s košaricama, (stroškom) i sitnim darovima 'za dijete. Bilo je tu mnogo priče, razgovora, savjeta i dobrih želja novorođenčetu i mladoj mami.

Mnogo toga znadem iz priča moje mame i bake, a još više od moje svekrve, babice u selu T orčec, te za sela Peteranec, Sigetec, Komatnicu, Drnje i Botovo koje je tada pokrivala Zdravstvena stanica Drnje.

U bilo koje doba dana ili noći, po lijepom i ružnom vremenu, kiši ili snijegu, kad bi je netko pozvao ona se morala odazvati i obaviti porod.

Iza toga je 7-8 dana obilazila rodilju i dijete, pomagala i poučavala mladu mamu. Kući je često donosila kolača i puno priča i doživljaja.

U sjećanju mi je ostao tako jedan događaj.

Jedne je noći na prozor moje sobe pokucao Cigan (Rom). Tražio je pomoć jer mu žena rađa pod šatorom, oko dva kilometra od naše kuće uz potok Gliboki gdje je bilo romsko naselje. Vani je padao gusti snijeg. Moja se svekrva na brzinu spremila, uzela svoju torbu i otišla za njim u mrak i snijeg nekamo u neizvjesnost. Ja više nisam mogla zaspati, brinula sam za svekrvu osobito jer je dugo nije bilo. Već je svitalo jutro, kada je došla i ispričala da je to bio težak porod, još pod šatorom. Cigan je bio veoma pažljiv i ljubazan prema njoj. Išao je ispred nje da bi ona mogla gaziti snijeg po njegovom tragu posebno kroz mali šumarak, vrbik, do potoka. Ispred šatora Ml/ekarski list 11/2002.

OBIČAJI

gorjela je vatra a u loncu grijala se voda za potrebe poroda. Rodio se mali crni dječak, oko 4 kg težak.

Svi su bili sretni jer se sve sretno završilo. Sve bi joj dali, ali nisu imali što osim sreće koju su zajedno podijelili osmijehom. Bilo je još raznih slučajeva u njezinoj dvadesetogodišnjoj praksi o čemu nam je kadkada znala pričati. Mnoge su kuće lijepo izgledale ali nije u svima baš sve "u redu", pa nema ni sretnog osmijeha kao u onom šatoru.

Danas se gotovo sva djeca rađaju u našoj bolnici uz brigu liječnika i sestara. No rađa ih se sve manje, uglavnom jedno ili dvoje.

Svečanosti krštenja ovise od mogućnosti roditelja i kumova, pa su i tu velike razlike u održavanju starih običaja prilagođenih novom vremenu.

Jednoj takovoj svečanosti prisustvovali smo i mi prije nekog vremena kada se rodio mali Antonio, prekrasan dječak crne kose i plavih očiju.

Nakon mjesec dana od rođenja kršten je u crkvi Sv. Nikole u Koprivnici uz prisustvo roditelja, kumova, brata Tomislava, jednog i drugog <ledei jedne i druge bake i najbliže rodbine. Malog Antonia dovezli su na krštenje u autu. Oko 18 sati počela se prikupljati rodbina, prijatelji, susjedi. Prema stoljetnom običaju jednog sela na Bilogori, (odakle je mlada majka), došli su mnogi s košarama i pogačom, mada dio njih nije bio ni od koga pozvan. No običaj je da se u selu dogovore i onda idu na krstitke i nose darove za dijete i domaćine (meso, kolače, piće i kako tko može).

Prikupilo se tako 80 odraslih i oko 20-tak djece, od jedne do 84 godine starosti. Večeralo se, pjevalo i plesalo do jutra. U PONAVWANJE JE MAJKA ZNANJA ...

~ , r

[_:JJ

Zemljopisni položaj Republika Irska nalazi se na istoimenom otoku zapadno od Velike Britanije od koje je u središnjem dijelu dijeli Irsko more, na jugoistoku Kanal Sv. Jurja, a sa sjevera joj je Sjeverna Irska kao dio Velike Britanije. Sa zapada i juga obale joj oplakuje Atlantski ocean. Površina irske iznosi 70.282 km 2 . te je po velični 118. država na svijetu.

Središnji dio otoka je velika ravnica (najviši 90 m nadmorske visine) koja se pruža od Irskog mora do Oceana. Tu su poznati pašnjaci - livade koje se dižu i po kosinama nevelikih brda pa odatle dolazi naziv za irsku «Zeleni otok». Najviši vrh je Carrauntoohill visok 1041 m na jugozapadu zemlje. Glavna rijeka je Shannon, koja dolazi sa sjevera i na jugozapadu utječe u ocean. Uz još pet većih rijeka nalaze se mnoga jezera, močvare i tresetišta. Jezera pokrivaju 1841 km 2 površine.

Plovne puteve čine mnogi kanali od kojih su najvažniji Veliki kanal od Dublina do Shannona dug 264 km i Kraljevski kanal dug 122 km.

Klima je oceanska, s puno vlage u zraku, Mljekarski list 11/2002.

I

~-/}

~<' }'I rD)( ~ /1F _)]

§ I0 J -~L:?

..

.~

Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing. pogodna za plodnost tla. Prosječno padne 916 mm oborina. Snijeg i mraz kratko traju.

Stanovništvo Irska ima 3,800.000 stanovnika, 52 po 1 km 2, što je mala naseljenost prema Engleskoj. Gotovo svi stanovnici su Irci, a potječu od kelta. Porast stanovništva iznosi 0,2%. Jezik im je irski kao ogranak keltskog, a službeni je i engleski. Većina

PanoramaDub/ina 35

PONAVLJANJE

JE MAJKA ZNANJA lraca (87,8%) su rimokatolici, a ostali su protestanti i nešto malo Židova (0,8%).

Kršćanstvo i pismenost su primili već oko 430. godine zahvaljujući Škotu sv. Patriku.

Prosječna životna dob iznosi 77 godina, što je odraz visokog standarda.

Uređenje države

Nakon velikih borbi za samostalnost, Irska je postala republika 1937., a izašla iz britanske zajednice Commonwealh l 949~ Parlament se sastoji od 166 zastupnika i 60 članova Senata biranih na 5 godina.

Predsjednica republike je Nj. ekselcncija Mary McAleese, članica Liberalne stranke. Nacionalni blagdan je na dan sv. Patrika 17. ožujka kada se svi kite trolisnom djetelinom. Glavni grad je Dublin na Irskom zatim usaglašenost stavova političkih stranaka, moru s 1,008.000 stanovnika. vlade, sindikata, poduzetnika, te poljoprivrednih i drugih nevladinih organizacija.

Gospodarstvo općenito Irska ima jednu od najbolje uređenih ekonoPoljoprivreda mija u industrijskom svijetu, pa su je s pravom Poljoprivreda sudjeluje s 5% u bruto društvenazvali ,,Europski tigar gospodarstva». Stopa rasta nom proizvodu, zapošljava 8,8% radne snage te blla joj je 10,7%. a sada je smanjena na 6'1/o. ostvaruje 7°/r,od ukupnog izvoza. U proizvodnji je Nezaposlenost je pala na 4%, a inflacija iznosi 5 milijuna hektara, a najvažnije su kulture: ječam, 3,5%. Vrijednost roba i usluga u izvozu iznosi 98 pšenica,•sladorna repa, krumpir i gljive. Stočarstvo bilijuna eura, a najvažnije su računarska­ je najvažnija grana, a uzgajaju 7,092 milijuna elektronske opreme te kemijski i farmaceutski goveda. Godišnja proizvodnja kravljeg mlijeka je proizvodi. Uvoz je manji, iznosi 83 bilijuna eura. 5,842 milijuna tona. Poljoprivredne subvencije Turizam bilježi oko 5 milijuna gosti godišnje koji dobivaju najviše za goveđe meso. Ribarstvo je unesu 2105 mi!. USA dolara. značajna grana proizvodnje te je npr. 1977.

Ova sjajna dostignuća omogućila su velika ulovljena 278.000 tona riba, a ribarska industrija sredstva UE (koja su vrlo smišljena korištena), zapošljava oko 16.000 radnika.

-----

irski krajolik

36

Irska i Hrvatska Republika Irska priznala je Hrvatsku već 15. siječnja 1992. jer je shvaćala težinu borbe za oslobođenje od neželjene federacije. Irsku za sada predstavlja Počasni konzulat u Zagrebu na Zrinjskom trgu br. 6 1 a nadležno mu je Veleposlanstvo Irske u Švicarskoj. Počasni konzul je Nj. ekselencija dr. Ante Čičin-Šain. On smatra da će uskoro hrvatsko-irski odnosi biti podignuti na višu razinu. Njemu zahvaljujemo na darovanim tiskovinama i disketi pod naslovom «Činjenice o Irskoj» što smo koristili kod sastavljanja ovoga kratkog prikaza.

Mije/carskilist 11/2002.

VAŠ VOĆNJAK

.-

OCNJ. Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

Oko svake kuće moguće je formirati mali u koji možemo saditi voćke na slabo bujnim podlogama. U takvim voćnjacima voćke treba saditi 1,5 m od ograde, da bismo mogli saditi jabuke ili kruške u nizu. Razmak između sadnica treba biti namanje 1,3 m. Kod sadnje treba voditi računa o izboru sorata. Dovoljan je jedan do dva primjerka ranih sorata i isto toliko srednjih i kasnih. Na parceli dužine 20 m možemo uzgajati 10 do 15 voćaka. Po svakom drvetu uz odgovarajuću njegu možemo očekivati prinos od oko 15 kg plodova, što znači da ćemo s takve male površine ubrati oko 200 kg voća, što je dovoljno za obiteljske potrebe. voćnjak

JABUKE

.

Na okućnici je moguće saditi starinske sorte jabuka. Za manje prostore preporučujemo uzgojni oblik vretenastog grma. Jabuka raste na humusnom i ilovastom tlu. Za dobar rast potrebna je jednakomjerna vlaga tla i zraka, stoga južni obronci nisu pogodni za uzgoj jabuka.

Najbolje je izabrati sortu uzgojenu u našem podneblju kojemu je prilagođena. Budući da se međusobno oprašuju samo različite sorte trebalo bi zasaditi najmanje dvije sorte jabuka koje istodobno cvatu. Korijen jabuke raste plitko pa zemlju oko jabuka ne treba obrađivati. U proljeće je potrebno prihraniti stajskim gnojem ili kompostom, a tlo ispod voćke zasijati nekim zeljastim pokrivačem tla.

KRUŠKE Za manje okućnice primjerene su vretenaste sorte. Kruške najbolje rastu ako su posađene na zaštićenom prostoru s dosta sunca. Obilno rode ako su uzgajane na južnim ili zapadnim položajima. Za oplodnju je potrebna blizina druge sorte. Kruška ima dubok korijen pa ju treba saditi na dubokim, obrađenim, rahlim, toplim i hranjivima bogatim tlima. I kruške prihranjujemo u pro!jeće stajskim gnojem ili kompostom.

TRESNJE Cvijet trešnje simbol je proljeća. Ako imate dovoljno prostora na okućnici, svakako zasadite Mljekarski list 11/2002.

trešnju. Traži blizinu druge trešnje, jer sama se ne može oploditi. Najbolje uspijevaju na dubokim ilovastim tlima, dok na teškim i vlažnim tlima ne rode ili im je rodnost vrlo mala. Najbolje joj odgova~a sunčani i od vjetra zaštićeni položaj.

VISNJE Višnje su rastom znatno niže od trešanja i za oplodnju je dovoljno samo jedno stablo zasađena na sunčanom položaju. Nisu osjetljive na vrstu tla, no smeta im prekomjerna vlaga u zemlji.

Višnju nakon berbe treba orezati. Svake godine potrebno je orezati grane koje su radile, a ostaviti jedan novi izboj. Ako se ovaj posao ne obavlja redovito, višnja će rađati samo na vrhovima, grane će postati tanke, a unutrašnjost krošnje bit će bez lišća. Snažnim rezom moguće je pomladiti staro i neodržavano stablo.

BRESKVE Pogodne su za manje okućnice jer postoji više sorata otpornih na mraz. Breskva najbolje uspijeva u vinorodnom kraju, traži mnogo topline i humusom bogato tlo. Breskve rode kao i višnje, pa je potrebno svakogodišnje orezivanje. Za oplodnju im nisu potrebne druge sorte.

MARELICE Prikladne su za tople, sunčane položaje i lagana, hranjivima bogata tla. Cvatu u rano proljeće pa proljetni mraz može uzrokovati veće štete i znatno umanjiti prinos.

KAKO SADITI Sadnice sadite u jamu dimenzija 40x60x60 cm. Na dno staviti tri lopate stajskog gnoja ili komposta. Na to dodate dvije lopate vrtne zemlje.

U jamu zabijte potporni kolac, odmah do prve grane sadnice. Kolac mora biti na sjevernoj strani stabla, a udaljen od njega oko 20 cm. Sadnicu prije sadnje močite u mješavini zemlje, stajskog gnoja i vode, a neposredno prije sadnje skratite korijenje. Sadnicu stavite u jamu, pažljivo smjestite korijen i jamu napunite zemljom. Na kraju zagazite tlo da se učvrsti. Uokolo načinite mali jarak i dobro zalijte. Cijepljena mjesto mora biti iznad zemlje tako da je sadnica posađena nešto više nego je rasla u rasadniku. Na kraju sadnicu privežite uz kolac.

37

KALENDAR RADOVA

KALENDAR AGROMETEOROLOGIJ RADOVA U illfflfJX!)(!))jJ STUDENOME 00 fJJOfilJJ@ llJJWffJJWO Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

U polju se nastavlja berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata koje podnose kasniju sjetvu. Slobodne površine, nakon završetka jesenske sjetve, duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojem. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu dragocjenu za sljedeću godinu, osobito u slučaju suše.

U vinogradu treba obaviti radove koje smo propustili prošli mjesec.

Rigolati ručno ili strojno. Nabaviti materijal za proljetne radove.

U voćnjaku obraditi tlo, obaviti gnojidbu, saditi mlade voćke i provoditi zaštitu od niskih temperatura i zečeva.

U povrtnjaku tlo gnojiti stajskim i mineralnim gnojem, nakon čega treba duboko kopati i orati. Pregledati ventilaciju u trapovima i spremištima.

Spremiti povrće za dugotrajno čuvanje.

Isprazniti i dezinficirati klijališta, okvire i prozore. Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Sijati bob, grašak, mrkvu, peršin, a saditi češnjak i luk.

U vrtu zaštititi lukovice koje prezimljuju na otvorenom. Okapati ukrasno grmlje. Osjetljive biljke zaštititi od niskih temperatura.

Narodne izreke: Grmljavina u studenom znači rodnu iduću godinu. Mraz na kišu nosi lošu godinu, a snijeg na kišu dobru. Ako u studenom snijeg koji dan po/eži pa prođe, bolje godi njivi negognoj.

38

U ove kratke i prohladne dane zvuk traktora koji se još do nedavno širio našim ravnicama, nestao je. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu njiva sada pokrivenih gustom maglom. I stvarno. Slučajnom se prolazniku čini kao da smo ~ zaboravili na naša polja gdje tek iznikle biljke O: pšenice i ječma prolaze jarovizaciju. No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam često odlutaju do tla. U pedosferi, toj specifičnoj zoni između atmosfere i litosfere, teče život. Zivot nevidljiv prostim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu.

U tlu se odvijaju fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki procesi. Tlo se i dalje hladi pa i grije. Toplina struji čas u jednom, čas u drugom smjeru i ne sluteći da potiče energiju klijanja, nicanja, rast i razvoj mnogih biljaka. Ovih se dana toplina tla širi iz dubljih prema plićim slojevima tla. No, plići se slojevi tla ipak, i usprkos želji topline da dođe što bliže površini tla, ohlade do temperature ispod O Celzijevih stupnjeva. I tako, niske temperature tla imaju svoj značaj. Tlo djelovanjem temperatura negativnog predznaka se zamrzava. Odmrzavanjem tlo postaje mrvičasto pa time u proljeće i lakše za obradu. Zbog zamrzavanja tla preko noći i ranog jutra, a odmrzavanja tijekom dana, plitko korijenje biljaka puca. Nastale će štete na ozimim usjevima spriječiti jedino pojava snijega pa se njemu ne vesele samo djeca, već i ratari. Razlog je jednostavan. Svježi rahli snijeg, zbog velikog sadržaja zraka, vrlo je loš vodič topline, a tlo se pod njime sporo hladi. No, tijekom sunčanog dana površina snijega se grije, ali ne pretjerano, jer se toplina Sunčevog zračenja troši na isparavanje snijega.

I na kraju još da se prisjetimo kako se ovog mjeseca u tlu akumulira voda biljkama itekako potrebna tijekom proljetnih pa i ·ljetnih mjeseci. Polaganim topljenjem snijega ozimi ratarski usjevi se natapaju. Otjecanje vode s površine tla je vrlo malo pa gotovo sva voda dolazi i do najdubljih slojeva tla. O

g

M(jekarski l~t 11/2002.

VAŠ LIJEČNIK

ProaoaHzir~jte svoje obiteljsko stablo. Rizik bilo od dijabetesa tipa 1 ili posebno KAKO PRISILITI ŠEĆERNlU obolijevanja, tipa 2, se ako netko u obitelji boluje od bolesti, osobito ako je to jedan ili oba BOLEST NAPOVLACENJE? roditelja.

V

povećava

šećerne

Pazite na klasične simptome - često mokrenje, U nedavnom ispi- kronična žeđ i povećan apetit. Ako primijetite te Piše: dr. Ivo Belan tivanju obavljenom u simptome, otiđite liječniku na pregled i na Medicinskom centru kontrolu šećera u krvi. u Santa Monici (Kalifornija), uključen je 701 Često se popnite na vagu u kupaoni. Provjeriti pacijent, a bolovali su od šećerne bolesti - svoju tjelesnu težinu, a u nedostatku pregleda dijabetesa tipa 2 (neovisan o izulinu). Od njih je krvi i mokraće, katkada je to jedini način da bilo zatraženo da slijede jedan zahtjevni, izazovni provjerite jeste li otporni na inzulin. Ako u vašoj životni režim, kombiniran od dijete i tjelovježbe. obitelji ima oboljelih od dijabetesa tipa 2, onda Jeli su hranu bogatu kompleksnim ugljikoprekomjerna tjelesna težina može preopteretiti hidratima i vlaknastim komponentama, s vrlo tjelesni sustav i dovesti do izražene bolesti. malo bjelančevina. Sudjelovali su u grupnoj Pazite i na druge upozoravajuće simptome tjelovježbi, u trajanju 40 do 50 minuta, 5 puta koji mogu pratiti one gore spomenute klasične tjedno. Osim toga, hodali su 45 minuta svaki dan. simptome. Oni sami po sebi nisu razlog da povjeU početku ovog ispitivanja, 207 njih je uzimalo rujete kako imate šećernu bolest, međutim ti tablete za reguliranje razine šećera u krvi. Drugih simptomi mogu pomoći da uočite prisustvo glav214, koji su bolovali od uznapredovalog oblika nih simptoma. Ti drugi upozoravajući simptomi dijabetesa, bili su na inzulin injekcijama. Ostali su, na primjer, gubitak tjelesne težine, zamućenje pacijenti nisu bili na terapiji. vida, umor, genitalni i analni svrbež, gljivične Nakon tri tjedna agresivnog programa, 70 infekcije (u žena) i impotencija (u muškaraca). posto onih koji su uzimali tablete, bili su u Kontrolirajte svoj krvni tlak i masnoće u krvi. mogućnosti prekinuti s terapijom.

Mnogi Znanstvenici ne znaju zašto je tako, ali ljudi koji pacijenti uključeni u ovo ispitivanje mogli su boluju od hipertenzije više su skloni šećernoj smanjiti doze svoje terapije. bolesti. Također, sklonost je veća ako su u krvi Implikacije pokusa su jasne. Agresivni pro- povećane koncentracije ukupnog kolesterola ili gram, koji se sastoji od dijete i tjelovježbe, može tiglicerida. imati značajan utjecaj na tijek bolestL Što ranije Neke osobe koje boluju od dijabetesa vjeruju bolesnik započne s promjenama životnog stila, da jednostavno s prilagođavanjem lijekova mogu tim su veće potencijalne koristi. «Mi znamo da kompenzirati svoju nerazboritost u prehrani.Oni genetski faktori čine određene ljude više sklonim zamišljaju da tako mogu držati bolest pod dijabetesu. Međutim, svi podatci ukazuju da kontrolom. Ustvari, lijekovi su dodatak - ne faktori načina života, posebno prehrana i zamjena ispravnoj prehrani i redovnoj tjelovježbi. tjelovježba, mogu odrediti hoće li se ti genetski Međutim, prije nego išta učinite, porazgovarajte faktori ustvari manifestirati bolešću» - kaže prof. sa svojim liječnikom.

James Bernard, iz Los Angelesa, jedan od autora Kada sami kontrolirate svoj krvni šećer, činite studije. Profesor ističe, da čak i bolesnici koji to u isto vrijeme dana. Možda će vam liječnik boluju od dijabetesa tipa 1, koji se moraju savjetovati da to činite nakon obroka i prije i osloniti na inzilun injekcije, mogu imati koristi od nakon tjelovježbe. Bilježite uredno te nalaze, jer promijenjenog načina življenja, kao što je gore će to omogućiti vama i vašem doktoru analizu rečeno. Postoje šanse da takvi pacijenti smanje maksimalnih i minimalnih rezultata prema doze inzulina, to jest da primaju manje injekcija kojima ćete prilagoditi prehranu, tjelovježbu i dnevno, a istovremeno se može smanjiti rizik od lijekove, ako je potrebno. srčanog oboljenja i drugih komplikacija.

Ograničite unos masnoća u organizam na isZgrabite neprijatelja u samom početku pod 30 posto od ukupnog dnevnog unosa kalorija. Što ranije počnete poduzimati mjere protiv To će pridonijeti smanjenju prekomjerne tjelesne težine, koja je često prisutna i koja je često uzrok šećerne bolesti, tim bolje. Nažalost, bolest je teško utvrditi u njezinim najraijim fazama. Najbolje što brojnim komplikacijama (visok krvni tlak, srčana i bubrežna oboljenja, povećane masnoće u krvi). možete učiniti je sljedeće: M{j'ekm-skifut 11/2002.

39

Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se: 1.000 000 i. j. vitamina A 1.000 mg vitaminaE 9,000mgZn 6.000mg suhogaktivnogkvasca Ca:P2,5:1 Mg5%

ii Privlačan okus i miris .,

..

om1er

a

5%~~-V-lkmlna&1

Vitamina a2

~ Kalcii,,aV'~~~v-.-112

Folneim.Ime

ii Uravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala

ii Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka

1,000'"9 !=" 3 '"li J

:U,ng ·c;,.

-18,ng s. .. 500,ng Miobldonlo

n,ng .u,;,,.1mnoc:110• 12'"9 ______ AnMna ·iooPG · 41119 -bljnl

do

Proizvodnja,eterinariklllpromoclo,clrwtl.a• ograničenom odgovomoiću SY1tonodjeljska 2, KalillO'rico, 10JJ6 Rako•Palol UpruYO: Ulicagrada Voto,an,49, 10000Zavreb,Hrvahka.Ttlelon:01/61 60 352, hllefub: 01/61 15 668, www,.,,,..,;n11-h

PR38F70 PR37H24 PR3BP05 EVELINA PR37M34 PR36R10 COLOMBA PR36B08

74 74 75

28.0 26.0 19.1 23.7 27.0 28.5 28.6 25.3

12733 12997 13285 13044 13301 12793 12577 14623