Mljekarski list 10-2002

FIGA - šampionkasajma u Gudovcu

Potražite dobro znane Dukat jogurte u novim plavim i zelenim čašama!

LISTOPAD,

2002.

ISSN 0351-9104

SADRŽJ\J

O sustavu kontrole kakvoće

mlijeka ••• str. 19 Naslovnica: Unutrašnjost Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima Krava FIGA - šampionka sajma u GUDOVCU s vlasnikom Stjepanom Latinovićem iz Cugovca

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr.

Zvonimir Štafa Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. JuraJ Čičmak Redaktonca: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrmka Čičmak, prof.

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

Vlasniki izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: O1/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596 Cijena: 4,50 kn Grafička priprema:

.

KRMNE KULTURE Značenje, vrijeme i norme sjetve te način i . ~~ije~e kori~t~nja oz~mih žitarica i smjesa zttance s oz1m1mgraskom . ______________ . _____ . _ _ _ _ _ _ _ 3 HRANIDBA Potrošnja i probavljivost krmiva za visoku muznost krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ ___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6 Hranidba teladi od rođenja do odbića . _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11 VETERINARSlVO !,nfekcijskaanemija kopitara - konjska sida _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14 Suga _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14 Mužnja i kakvoća mlijeka u dnevnim novinama ___________ . _ _ 23 AKTUALNO IZ LURE Održan jubilarni Gudovački sajam ___ . ____ . ___ . ____ ._______ 16 Postignut dogovor o snošenju troškova analiza državnog Laboratorija za kontrolu mlijeka __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 O SUSTAVUKONTROLEKAKVOĆE MLIJEKA Uvodna riječ ravnatelja HSSC-a. ___ .. _ - - ___ . - . ___ - ... - - .. _ 19 Shema tijeka kontrole kakvoće mlijeka ____ . ______ ... ____ .. _ 20 Sustav kontrole kakvoće mlijeka u Republici Hrvatskoj počeo je "živjeti"__________ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22 SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Test osjemenjivanja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26 Progeno testiranje bikova ___________________ . ________ . _ _ 27 REPORTAŽA 1O. međunarodni stočarski i gospodarski sajam Gudovac - Bjelovar 6.-8. rujna 2002. godine ___ . ___ . ____ . _ _ 29 RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ __ _ __ __ _ __ _ __ __ _ _ _ _ _ 31 PONAVLJANJE JE MAJKAZNANJA...

Republika Grčka - Elliniki Dimokratia _ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ _ _ _ __ _ _ __ 33 KALENDAR RADOVA Kalendar radova za listopad _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35 OBITELJI DOM Svete Terezije: Mala i Velika __. ____ . _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 36 AGROMETEOROLOGIJA "Magla" _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ 38 VAŠ LIJEČNIK Stare tajne moderne prehrane _______________ . _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ 38

IZIAZAK I ZAlAZAK SUNCA 10.10.

20.10.

31.10.

OSIJEK5.52

17.12 6.05

16.53 6.20

16.36

7AGREB 6.03

17.23 6.17

17.05 6,32

16.48

"Hlad", Pluska

Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb

Mljekarski list 10/2002.

1

KRMNE KULTURE

~

... .... ·a ·2 rtt

)V')

~

v li)

...:

-o <+-= o ....

~~~~ :JJDJJ~;][; ll ~;:JIJ)JJ1J~n u{PJ!rrY~

!fmn~!iJ©t':!ll ~JilJJmm ~-r~@JDWiZE1JJ ~,JJlJ1f''MJ.[1~)]{l ~~~ .!llifjj]filJil 0 1J~)NJfl JJJill~l{~lJLJ,

Q.

ej

~

Ozime žitarice, odnosno smjese ozimih žitarica, trava i krmnih mahunarki u nas nisu dovoljno proširene kao krmne kulture premda su uvjeti za proizvodnju krme istih u nas vrlo povoljni.

Rezultati postignuti u proizvodnji kvalitetne krme ozimim žitaricama i smjesama u prethodnim istraživanjima niza autora ukazuju na velike mogućnosti ozimih žitarica odnosno smjesa žitarica s ozimim mahunarkama u proizvodnji kvalitetne krme. U novije vrijeme kreiran je niz novih kultivara ozimih žitarica, odnosno mahunarki (grašak, grahorice), koje se mogu sijati u smjesama s određenim kultivarima ozimih žitarica za zelenu krmu , siliranje, odnosno proizvodnju zrna (koncentrat).

U okviru VIP Projekta utvrđene su osobine, p~oduktivnost i kakvoća novih kultivara ozimih smjesa (vidi tablicu 1.) kojima su potvrđeni rezultati i mogućnosti interpolacije ozimih smjesa. Još bolji rezultati postignuti su kombinacijama ozimih i naknadnih kultura na istoj površini tijekom vegetacije-dvije žetve godišnje. Na taj se način osigurava kvalitetna krma već od ranog proljeća (kraj travnja, tijekom svibnja i lipnja) ozimim smjesama. Nakon skidanja ozimih smjesa sjetvom krmnog sirka, hibrida kukuruza, raznih kupusnjača, osigurava se krma tijekom ljeta i jeseni do jačeg zahlađenja. Na taj se način na istoj površini postignu dvije žetve tijekom jedne godine i proizvede znatno više krme po jedinici površine u odnosu na jednu kulturu. Da bi se osiguralo dovoljno kvalitetne zelene krme u slijedu tijekom vegetacije treba koristiti nekoliko kombinacija ozimih i naknadnih kultura. Odnosno, treba podesiti rokove, omjere sjetve i kultivare koji će pristizati u slijedu tako da će za korištenje biti na raspolaganju uvijek dovoljno kvalitetne krme za 2

određeni način korištenja na određenoj lokaciji.

Viškovi proizvedene krme pospreme se u optimalnoj fazi kakvoće za korištenje na onaj način koji najbolje odgovara korisniku krme (vrsti i kategoriji stoke), odnosno na način korištenja za koji je gospodarstvo opremljena, odnosno gospodar educiran. Za tu se svrhu može koristiti čitav niz kultivara ozimih i naknadnih kultura, odnosno smjesa kultura (vidi tablice 1. i 2.).

Smjese kultura, ako su dobro prilagođenih kultivara, mogu dati znatno bolje rezultate u odnosu na čiste kulture i kultivare jer bolje koriste tlo, mogu se koristiti na više načina, imaju duže vrijeme korištenja, a naročito što smjese daju više i sigurnije urode mase a bolje su i izbalansirane kakvoće, zbog čega su u praksi dobro prihvaćene.

Naročito dobro su ih prihvatili farmeri s većim brojem krava visoke proizvodnje mlijeka (po kravi) i farmeri koji imaju ograničene površine za proizvodnju, a koji nemaju mogućnost povećanja površina. Na takvim se farmama krma mora proizvoditi intenzivno i u slijedu na principu dvije žetve godišnje, tako da za uporabu tijekom vegetacije ima uvijek dovoljno kvalitetne krme za skidanje, dok se viškovi proizvedene krme konzerviraju.

Kombinacijama dvije kulture (žetve) u jednoj godini proizvede se dovoljno kvalitetne voluminozne krme za ishranu jedne do tri krave muzare, a u vrlo povoljnim uvjetima čak i više po jednom hektaru, što je u zadnje četiri godine na nekoliko gospodarstava potvrđeno navedenim VIP Projektom.

Na tim gospodarstvima primijenjena je agrotehnika proizvodnje i korištenje kombinacije krmnih kultura ozimih smjesa graška i žitarica, a nakon njihovog skidanja sjetva krmnog sirka, odnosno kukuruza. U takvim se kombinacijama ozime smjese s naknadnim kulturama na istoj površini mogu koristiti više godina bez opasnosti od umornosti tla.

Mljekarski list 10/2002.

KRMNE KULTURE

Obrada tla, predsjetvena priprema i gnojidba Ozime žitarice za krmu, odnosno smjese žitarica i graška, mogu se sijati iza većine kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo slobodno za sjetvu, pa je moguće izvršiti osnovnu obradu na vrijeme i kvalitetno. Tlo za ozime kulture ore se na 25 do 30 cm nekoliko dana prije sjetve. Organska gnojiva daju se prije osnovne ·obrade tla. Nakon osnovne obrade tlo se gnoji mineralnim gnojivima. Usjevu treba osigurati gnojidbom 30 do 40 kg/ha dušika, 70 do 90 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg kalija. Predsjetvena priprema tla ista je kao za sjetvu žitarica.

Sjetva ozimih žitarica odnosno smjesa žitarica i ozimog graška U uvjetima gdje nije moguće osigurati sjeme ozimih mahunarki (stočni grašak ili grahorice) mogu se sijati kultivari ozimih žitarica visoki tipovi bogati lišćem (raž, ječam, tritikale, pšenica, zob), odnosno smjese talijanskog ljulja i inkarnatke za zelenu krmu, siliranje, a smjesa ljulja i inkarnatke i za sijeno za košnju u više otkosa tijekom vegetacije. U tablicama iznešeno je po kulturama vrijeme sjetve, vrijeme prispijevanja kultura, odnosno smjese te načini na koje se mogu koristiti. Danas na tržištu postoji veliki broj kultivara navedenih žitarica vrlo različitih osobina obzirom na način rasta, visinu, lisnatost i vrijeme prispijevanja, krupnoću zrna (masa 1000 zrna), način i mogućnost nabusavanja. Stoga je normu sjetve preciznije izražavati u broju klijavih zrna po m2 nego u kilogramima po jedinici površine. Zbog različite mase 1000 zrna, okvirne. norme sjetve imaju veliki raspon u kilogramima, pa ako bi se pri sjetvi primijenila ista količina sjemena u kilogramima dobio bi se usjev vrlo različite gustoće sklopa što je česti slučaj pri zakašnjeloj sjetvi u loše pripremljeno tlo i u nepovoljnim uvjetima sjetve.

Da naprijed navedena tvrdnja ima potporu navodim raspone mase 1000 zrna žitarica koja iznosi od 26, pa i preko 50 grama, a u krmnog graška taj je raspon još mnogo veći jer zrna u vršnim mahunama su sitnija tako da masa 1000 zrna kod sitnozrnih kultivara iznosi oko 80 grama. Zrna u daljnjim mahunama su krupnija pa masa 1000 zrna može iznositi i preko 150 grama a kod krupnozrnih kultivara čak i preko 250 grama na istoj biljci. Isto variranje je i kod sjemena Mljekarski list 10/2002.

Ozimi stočni grašak grahorica kojem masa 1000 zrna može varirati od 26, pa čak i više od 75 grama ovisno o kultivaru.

Iz navedenog se vidi da bi se sjetvom sitnozrnih kultivara ili frakcija sitnog sjemena posijala dva puta, a u nekim slučajevima čak i tri puta veći broj sjemenki po jedinici površine što bi se odrazilo na gustoću sklopa, pa bi se sjetvom sitnog sjemena dobio često pregusti sklop, dok bi se sjetvom frakcija krupnog sjemena istom količinom u kilogramima po jedinici površine ostvario rijedak sklop što bi imalo za posljedicu niži urod mase, a kod žitarica povećani udio vlakanaca u krmi. Ako je cilj proizvodnje i korištenja zelena masa u ranijim stadijima razvoja (viša kakvoća) u čistoj kulturi ili smjesama siju se sve kulture gušće. Ako se želi masa silirati u smjesama siju se gušće žitarice (gornja norma sjetve). Za proizvodnju zrna (koncentrat) žitarice se siju gušće (viša norma), dok se grašak zbog grananja i razvoja iznad 3

KRMNE KULTURE

Tablica-I. Kulture, vrijeme sjetve i korištenja1te norme sjetve ozimih žitarica Ozime krame kulture

Ozimi krmni ječam

Početak

Nonne sjetve

Korištenje

Vrije111e sjetve

Vrijeme

Način

Zrna nam'

Okvimo kg/ba

Okvimo kg/kj

Masa I 000 zrna g.

Kraj IV.početak V.mjeseca

Zelena knna

500

180-210

110-125

40-45

160-180

100-110

40-45

450

150

90

40-45

500

210

125

40-45

X.mjeseca

Ozima raž

Tritikale

Kraj V.mjeseca

Siliranje

Druga polovica VI.mjeseca

Zrno

Kraj IY.mjeseca

Zelena krma

500

180-220

110-130

35-45

Xmjeseca

Kraj V. početak VI.mjeseca

Siliranje

450

200

120

35-45

Sredina VII.mjeseca

Zrno

450

200

120

35-45

Početak

Početak V.mjeseca

Zelena krma

500

220

135

40-50

600

250

150

40-50

500

230

140

40-50 40-50

Ozima (krmna) pšenica Prva polovica

Ozimazob

450

Početak

Xmjeseca

(visoka)

40-45

550

X mjeseca

Kraj V.početak VI.mjeseca

Siliranje

Sredina VII.mjeseca

Zrno

500

230

140

Druga polovica V.

Zelenaknna

600

210

125

32-50

700

250

150

32-50 32-50

početak VI.mjeseca

Kraj V.početak VI.mjeseca

Siliranje

600

210

125

Prva polovica VII.mjeseca

Zrno

600

210

125

32-50

700

250

250

32-50

Zelena krma

500

140-180

85-110

26-36

Druga polovica VI.mjeseca

Siliranje

450

130-160

80-100

26-36

Sredina VII.mjeseca

Zrno

450

130-160

100

26-36

Prva polovica

Kraj V.prva polovica

X mjeseca

VI.mjeseca

Tablical Kulture,vrijemesjetvei korištenjafenonnesjetvesmjeseozimihžitaricai ozimoggraškacv. Maksimirski ozimi Ozime krmne kulture

Vrijeme sjetve

Korištenje Vrijeme

Ozima raž +

Prva polovica X. Kraj IV.početak V.mjeseca

Ozimi grašak

mjeseca

Ozima raž+

Sredina V.mjeseca

Norme sjetve Način

Zmanam'

Okvinio kg/ba

Okvimo kg/kj

Masa 1000zrna g.

Zelena krma

150-300

50-130

30-80

35-45

80-120

60-300

35-180

80-250

Siliranje

150-250

50-110

30-70

35-45

80-100

60-250

35-150

80-250

Ozimi grašak Tritikale+

Prva polovica X.

Ozimi grašak

mjeseca

Početak V.mjeseca

Druga polovicaV.mjeseca

Tritikale+

Zelenaknna

Siliranje

Ozimi grašak Ozima pšenica+

Prva polovica X. Druga polovica V. mjeseca

Ozimi grašak

mjeseca Kraj V. početak VI.mjeseca

Ozima pšenica+

Zelena knna

Siliranje

Ozirni grašak Sredina VII. mjeseca

Ozima pšenica +

Zrno

Ozimi grašak Ozimazob+

Prva polovica X. Kraj V.prva polovicaVI.

Ozimi grašak

mjeseca

Ozimazob +

Zelena krma

mjeseca SredinaVI.mjeseca

Siliranje

Ozimi grašak Ozimazob+ Ozimi grašak

4

SredinaVII.mjeseca

Zrno

150-250

60-125

35-75

40-50

80-120

60-300

35-180

80-250

150-250

60-125

35-75

40-50

80-100

60-250

35-150

80-250

200-300

65-150

40-90

32-50

80-120

60-300

35-180

80-250

250-300

80-150

50-90

32-50

80-100

60-250

35-150

80-250

200-300

65-150

40-90

32-50

60-80

50-200

300-120

80-250

200-300

50-110

30-70

26-36

60-100

50-250

30-150

80-250

250-300

65-110

40-70

26-36

60-80

50-200

30-120

80-250

250-300

65-110

40-70

26-36

60-70

50-175

30-105

80-250

M!jekarski list 10/2002.

=,ur 'lal Vrbovec, Eugena dePiennesa bb \I ~I &:::Tel.:01/2791-057, 2791-990,01/2792-035 fax:

NAJPOVOLJNIJI POLJOPRIVREDNI KREDITI! ! !

LEASING! Zalog traktor/stroj,

e s v~au

as

vrhunske traktore ,.,,

~ :t

/f't\

KQmpletan asortiman traktora 25-260 KS POVOL

.

-. ~

,-!n!·--.--~,,:,' :,~:

- ........ ,..

aSaMA =.: ..

i baliranje:

-~ .

KRMNE

KULTURE

žitarica (osim raži) sije rijeđe da ne dođe do polijeganja i gubitaka, a žetva poleglog usjeva je otežana i uz gubitke, a često je potrebno i dosušivanje sjemena zbog nejednoličnog dozrijevanja. Mahunarke, a nročito grašak, u pravilu treba sijati dublje (6-8 cm) u odnosu na sjetvu žitarica (3-4 cm duboko). Ako se grašak posije plitko (3 cm), može doći do izvlačenja izniklih biljaka kasnim mrazevima na površinu, a posljedica toga je lomljenje korijena. Budući da grašak nema mogućnost razvoja sekundarnog korijenja kao žitarice, on ako je izvučen na površinu ne može se obnoviti pa propadne (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i izlaganja mrazevima (sriježi) biljke graška tijekom zime, ne postignu željeni sklop, tako da je u smjesama često povećan udio žitarice u odnosu na predviđeni udio što za posljedicu ima niže urode i slabiju kakvoću. Da se to ne bi dogodilo sjeme graška treba prvo posijati dublje, a zatim na posijani usjev graška posijati predviđenu količinu sjemena žitarice. Pri sjetvi žitarice treba paziti na dubinu ulaza u tlo sijačih tijela da se nebi pri sjetvi žitarice izbacilo na površinu sjeme već posijanog graška. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovita tlo) dobro je usjev nakon sjetve povaljati laganim valjkom. Sve lulture i smjese kultura za krmu treba sijati u

prvoj polovici listopada. Ako su uvijeti za sjetvu loši ili se kasni sa sjetvom u odnosu na navedeni rok, radi sigurnosti norme sjetve mogu se povisiti i do 25 % ovisno o kašnjenju sjetve. Kasna sjetva krajem listopada ili početkom studenog može biti samo u Mediteranu, a u ostalim krajevima R. Hrvatske je nesigurna, pa može dati slabije rezultate, ili čak propasti, pogotovo ako se grašak posije plitko jer će ga kasni mrazevi (srijež) iznijeti na površinu zbog čega će stradati.

Vrijeme prispijevanja za korištenje ozimih žitarica odnosno smjesa U tablicama (na strani 4.) je naveden slijed prispijevanja ozimih žitarica odnosno-smjesa žitarica i graška te način korištenja. Ozime žitarice, ali i smjese žitarica i graška za košnju i ishranu zelenom krmom prispijevaju za korištenje već u drugoj polovici travnja (ozima raž i smjesa na osnovici raži) ovisno o godini i području, na Mediteranu i ranije, a mogu se koristiti za zelenu krmu tijekom čitavog svibnja i u prvoj polovici lipnja (ozima zob i smjese na osnovici zobi). Za siliranje žitarice se mogu koristiti u mliječnoj zriobi, pa do voštane zriobe, što je najčešće krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja, dok ozima zob i smjese zobi i graška prispijevaju za siliranje sredinom, odnosno u drugoj polovici lipnja. _J

HRANIDBA V

POTROSNJ4IPROBA\'IJIVOS ZAVISOKU MUZNOS1 KRAV.i\ 1

Zdravlje je uvjet za dobru proizvodnju mlijeka i reprodukciju krava. Zdrave krave daju optimalne proizvodne rezultate, kvalitetno meso i mlijeko, a zbog minimalnih intervencija lijekovima manje onečiš­ ćeno antibioticima i kemikalijama.

Za održavanje zdravlja i visoke muznosti vrlo su značajni tehnologija držanja i hranidbe krava, pravilan sastav i kvaliteta krmnih obroka. Krmni obroci moraju biti ukusni, dobro uravnoteženi sa svim hranidbenim sastojcima ovisno o potrebama krava.

6

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Potrošnja krmiva Biljna krmiva su vrlo promjenjiva kemijskog sastava i kakvoće ovisno o vrsti, vegetacijskom razdoblju i tehnologiji proizvodnje. Daju se kravama kao osnovna i dopunska krmiva u većim količinama. Okus i kvaliteta krmiva moraju stoga poticati životinju na uzimanje većih količina hrane, a dobra probavljivost i iskoristivost u izmjeni tvari (metabolizmu) moraju zadovoljavati sve potrebe za proizvodnju mlijeka, dobro zdravlje i reprodukciju .

Mljekarski list 10/2002.

HRANIDBA

Glad i želja za uzimanje hrane javljaju se zbog hranidbenih potreba organizma, a potrošnja krmiva ovisi: - o genetskim sposobnostima goveda, - o intenzitetu rasta i proizvodnje, - o vrsti, kemijskom sastavu i kvaliteti krmiva, - o kapacitetu buraga i probavnog sustava, - o aktivnosti buragovih mikroorganizma, - o fizičkom obliku (strukturi), probavljivosti i protočnosti krmiva u probavnom sustavu - o temperaturi tijela i okoliša - o općim uvjetima držanja i tehnologije hranidbe Glad i želja ~a uzimanje hrane nisu uvijek istog značenja. Zivotinje mogu imati želju i uzimati hranu iako nisu gladne jer ih privlači miris, okus i kvaliteta krmiva, a mogu biti i gladne i odbijati ponuđenu hranu zbog lošeg mirisa, okusa, onečišćenja, neprikladnog davanja, uznemiravanja i drugih uzroka.

Za visoku muznost krave moraju jesti veću količinu hrane. To je povezana kod nekih pasmina s većom tjelesnom građom, širinom i obujmom prsa, većim kapacitetom buraga i većom proizvodnjom mlijeka.

Krave više jedu sočna krmiva, krmiva s manje sirove vlaknine i bolje probavljivosti, na odgovarajući način usitnjenu ili peletiranu. Krmiva se ne smiju prašiti i moraju biti dobre higijenske kakvoće, bez stranih primjesa, bakterija i plijesni.

Veća kiselost u buragu smanjuje uzimanje hrane i krmiva ne smiju sadržavati ili stvarati u buragu veću koncentraciju kiselina.

Jače zagrijavanje tijela zbog visoke temperature okoliša ili uzrokovano probavom veće količine teže probavljivih voluminoznih krmiva, smanjuje uzimanje hrane.

Kravama visoke muznosti treba osigurati slobodan pristup hrani, prosječno oko 12 do 13 sati dnevno nesmetane hranidbe. Uvijek mora biti na raspolaganju dovoljno pitke vode.

Loš tek i ostavljanje neiskorištenih krmiva upozorava na bolesna stanja, fiziološke i metaboličke poremećaje, nepovoljne uvijete držanja i tehnologije hranidbe, lošu i pokvarenu hranu i sl.

Krave s prosječnom proizvodnjom 15 do 25 1 mlijeka dnevno uzimaju oko 2,5 - 3,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (2,5 - 3,0%).

To odgovara prosječnoj zapremnini buraga i prosječnoj muznosti krava. Za višu muznost krave moraju dobivati veću količinu krmiva i to krmiva bolje kakvoće i probavljivosti. (Tablica 1.} Mljekarski Hst 10/2002.

Tablica1: Potrebei kvaliteta krmiva za muznost krava (650 kg tjelesnetežine) u suhoj tvari Zamuznost Ukupno

Energijakrmiva H.j./dan H.j./kg krmiva

I/ dan

Krmiva kg/dan

Uzdržano

13,0

5,9

+mlijeka 5 litara

13,5

10"

Prob.sir.bjelančevina

g/dan

g/kg krmiva

0,45

325

25,0

8,3

0,61

622

46,1

14,0

10,7

0,76

919

65,6

15"

15,8

13,1

0,83

1233

78,0

20"

17,5

15,5

0,89

1546

88,3

25"

19,2

17,9

0,93

1853

96,5

30"

20,8

20,3

0,98

2170

104,3

35"

22,8

22,7

1,0

2487

109,1

Probavljivost i iskorištavanje krmiva u muznih krava S obzirom na fiziološko ograničenje zbog kapaciteta buraga, mikrobiološke aktivnosti u buragu i mogućnosti fermentativne probave i resorpcije u crijevu, kravama visoke muznosti nije moguće sukladno s muznošću povećavati količinu krmiva. Stoga se mora sa visokom muznosti poboljšavati hranidbena kvaliteta i probavljivost ukupnih krmnih obroka od 0,61 H.j./kg suhe tvari do 1,0 H.j./kg suhe tvari za proizvodnju 35 litara mlijeka dnevno.

Za visoku muznost mora se povećavati u krmnim obrocima i količina probavljivih sirovih bjelančevina od 46,1 g do 109,1 g/kg suhe tvari krmiva. (Tablica 1.)

Primjerice krave 650 kg tjelesne mase, koje daju 35 litara mlijeka na dan, moraju dobivati

,., i

'#etae&tit'/~111,~~~ 7,000 Ut,a,,ea,/~,

~~~te t ~ ~?

~Ai,,e,;te,ute ~SA1tfJ~~~~-

~iu«u,,,E~

fu- ti4#ie~

Od čega se sastoji SANO-koncept?

1. Proizvodnja odlične travne I kukuruzne silaže po SANO-tehnologljl

• veća mliječnost • bolje iskorištavanjepoljoprivrednihpovršina • ušteda novca - opskrba organizmakvalitetnimproteinom već iz osnovnog obroka 2. Samostalna proizvodnja koncentrata iz vlastltlh žitarica +prlkladan SANO-dodatak

• bolja kvalitetasmjese, potpuna opskrba organizmahranjivimtvarima • smanjenjetroškova • bolja mliječnost i kvalitetamlijeka • bolja plodnost • bolje zdravlje- manjemastitisa 3. Uzgoj teladi mliječnom zamjenicom •dodatna zarada i do 104 EUR / teletu

• lijepa i zdravatelad - dobar prirast, dobra cijena kod prodaje • bolji razvojteladi - bolji rezultatiu tovu

+ Besplatno stručno savjetovanje u Vašoj štall od strane vrhunskih SANO-stručnjaka • balansiranjeobroka, prilagođavanje Vašim potrebama i mogućnostima • bolji proizvodnirezultati,manje bolesti • veći profit

I VIDI DRUGU STRAN~

Samostalna proizvodnja koncentrata iz vlastitih žitarica Balansiranje proteinskog,energetskogi vitaminsko-mineralnog dijelaobrokaputemoptimalneSANO-recepture i prokladnog dodatka ovisno o Vašem načinu hranidbe (kuk. silaža, travna silaža, lucerna, sijeno, zelena krma itd.)

1. Kombinacijaobroka: Livadnusijeno +smjesa 18% SP mliječnost: 3000 - 4000 litara Tablica 1 - osnovni obrok: zauzdržne potrebe +1OI rrlijeka Vltarrinsko-nineralni dodatak 15%CB,6% P,1CXXl mgvitarrin E

SANO

Mliječna krava,600 kgtjelesnetežine• 20 litaramijeka/dan • 3,8%mm.,3,4%proteina

Količina (l<g/dan)

Livadna sijeno

14,00 14,00

p

Količina

SirOVJ protein

NEL

(k

(g)

(MJ)

Ca (g)

(g)

36,40

Tablica 2 - SMJESA zaniiječne krave(7,0%MJNEL/18%SP) Udiof)i,)

Udiof)i,)

Osnovni obrok

14,00

1288

59,14

105,00

Smjesa18%SP

6,00

1080

41,74

6,79

28,31

Kukuruz

40,00

SANOHS1000

0,20

30,00

12,00

Ječam

14,00 Solinasačma

24,00

Ukupno

20,20

141,79

76,71

Zob

12,00 Ukupno

100,00

100,88

2368

Pšenične posije

10,00

2. Kombinacijaobroka:Kukuruznasllaža +travna silaža +sijeno +smjesa 18% SP mliječnost: 5000- 6000 litara TabUca 1 • osnovni obrok: zauzdržne potrebe + 1OI niijeka Količina (l<g/dan)

Vltamlnsko-mlneralni dodatak 15%Ca,6%P,3000mgvitaminE

r;l

SANO

Mliječna krava,600 kg tjelesnetežine• 25

litaramijeka/dan • 3,8%m.m,3,4%proteina

Kukuruzna sHaia30%sr

15,00

Travna sUaža35%sr

10,00

Sijenolucerne

5,00

Uku o

3000

p

Količina

irovi protein

NEL

(I<

(g)

(MJ)

Ca (g)

(g)

Osnovni obrok

30,00

1425

69,44

77,50

31,60

Smjesa18%SP

7,00

1260

48,70

7,92

33,03

Kukuruz

40,00

30,00

12,00

Ječam

14,00 Sojlnasačma

24,00

115,42

76,83

Zob

12,00 Ukupno

100,00

SANOKuhGoldmineral

0,20

Ukupno

37,20

TMR

2685

118,14

OsnoYni obrok

Udio(%)

Udiof)i,) Pšenične posije

10,00

3. Kombinacijaobroka:Kukuruznasilaža +sijeno +smjesa 18% SP mliječnost:4000-5000 litara Vltaminsko-mlneralni dodatak 18%Ca,3% P,18%NatrijBY bikarbonat 1.500mgvitaminE

~

SANO

TabRca 2 - SMJESA zaniiječne krave(7,0%MJNa/ 18%SP)

Mliječna krava,600 kgtjelesne težine• 20

litaramijeka/dan • 3,8%mm.,3,4%proteina

Kolli!lna Q<g)

Siroviprotein

NEL

ca

p

(g)

(MJ)

(g)

(g)

30,00

1185

68,20

57,50

28,00 ,111'

Smjesa111% SP

5,00

SANO Tlll Plnian

0,20

Ukupno

35,20

33,38

1041

2226

101,58

7,75

28,88 -..

36,00

6,00

101,25

62,88

Tablica 1 - osnovni obrok:zauzdržne ootrebe + 1OI niiieka Količina (l<g/dan) Kukuruzna silaža30%sr

25,00

Livadna sijeno

5,00

i.- Ukupna

30,00

Tablica 2 - SMJESA zaniiječne krave(7,0%MJNEL/18%SP) Udiof)i,)

Udio(%)

40,00

Pšanli!na pasija 10,00

Kukuruz

----f

Ječam

14,00 Sojinasai!ma

24,00

Zob

12,00

Ukupno

100,00

TM R

4. Kombinacijaobroka:travna +kukuruzna silaža +sijeno +smjesa 18% SP mllječnoS t : S0OO• 7 000 litara Tablica1- osnovniobrok:zauzdržne potrebe+101mlijeka

a

SANO

Vltaminsko-mlneralnidodatak 18%Ca,4% P,5000mgvitaminaE

o

fU!)[(y-l

Mliječna krava,600 kg tjelesnetežine• 30

;

~

Količina

litaramijeka/dan • 3,8%mm,3,4%proteina

I

p

Siroviprotein (g)

NEL

(l<g)

(M.J)

Ca (g)

Osnovni obrok

30,50

1385

80,68

67,50 I

25,99 #

~a18%SP SANO1MRCamisan

10,00

1800

69,57

llmnno

40.80

0,30 3185

130,26

(g)

11,32

47,18 -..

54,00

12,00

132,82

85,17

Količina (l<g/dan)

Kukuruzna silaža30%ST

12,00

Travnastlaža35% sr

18,00

Sijenolucerne

0,50

Ukupno

30,50

Tablica 2- SMJESA zarrliiečne krave17.0% MJNa/ 18%SP Udio(%) Udiof)i,) Pšenična posije

Kukuruz

40,00

Ječam

14,00 Sajinasai!ma

24,00

Zob

12,00

Ukupno

100,00

----f

10,00

HRANIDBA u suhoj tvari

Tablica2: Probavljivostkrmiva u goveda ovisnoo sirovojvlaknini Sirove vlaknine

%

-O

5

10

15

20

25

30

35

40

Probavljivost .organske tvari krmiva

%

90,1

85,7

81,3

76,9

72,5

68,1

63,7

59,3

54,9

pros1ecno 22,8 kg suhe tvari krmiva/dan što iznosi 3,5 kg suhe tvari krmiva za 100 kg tjelesne težine (3,5%) i na granici je fizioloških mogućnosti konzumacije krmiva u naših pasmina krava. Krmiva za tako visoku proizvodnju mlijeka moraju. stoga sadržavati energetsku hranidbenu vrijednost 1,0 H.j./ kg suhe tvari i 109,1 g probavljivih sirovih bjelančevina/kg suhe tvari.

Krmiva tako visoke hranidbene vrijednosti moraju imati dobru probavljivost što znači da ne sadrže mnogo balasta, teže probavljive s.irove vlaknine, koji smanjuju probavljivost i iskoristivost krmiva. (Tablica2.)

Računa se da krmiva moraju sadržavati sirovu vlakninu i probavljivost organske tvari ovisno o muznosti krava kako je prikazano u tablici 3.

Visoka muznost krava temelji se dakle na većoj količini i boljoj probavljivosti krmiva, s manjim sadržajem sirove vlaknine. Dodavanjem lakše probavljivih krmiva skraćuje se vrijeme preživanja i razgradnja krmiva u buragu, ubrzava se ispražnjavanje digesta iz želudca u crijevo i na taj se način brže· oslobađa prostor u buragu za uzimanje novih većih količina hrane potrebne za visoku muznost krava.

Međutim, hranidba krava za visoku muznost s krmivima visoke hranidbene vrijednosti idobre probavljivosti često je povezana s nedostatkom sirove vlaknine u krmnim obrocima ili u protivnom nedostatkom energije. Opasnost je veća kod krava koje imaju genetski učvršćeni metabolički sustav za visoku muznost i nastavljaju se s visokim izlučivanjem mlijeka i u nepovoljnim uvjetima i u nedostatku nekih hranjivih tvari što nakon izvjesnog vremena dovodi do težih oboljenja krava.

Krave muzare moraju dobivati redovno određenu količinu energetskih i bjelančevi­ nastih krmiva ovisno o proizvodnji mlijeka.

Međutim, za održavanje normalnog stanja u probavnom sustavu i za dobru masnoću

10

Tablica3: Sirovavlaknina i probavljivostorganske tvari krmiva prema muznostikrava (kraveprosječne tjelesnetežine 650 kg) Muznost mlijeka I/dan Knniva kg/dan

-

5

13

13,5 14,0 15,8 17,5 19,2 20,8

22,8*

3,2

3,5*

Krmiva% tjelesne 2,0 mase

10

2,1

2,2

15

2,4

20

2,7

25

3,0

30

35

Sirove 45,5 34,2 27,4 22,8 18,3 14,8 13,8 13,8** vlaknine%

Probavljivost knniva% 50,0 60,0 66,0 70,0 74,0 77,0 78,0 78,0***

*

Feklhofer (2000.)

**

Nehnng (1972.)

••• Axelsson (1972.)

Tablica4: Masnoća mlijeka u odnosuna sirovu vlakninu energijui bjelančevine u krmivima Ukrmivima Mlijeko s sirovih Energetska hranidbena Probavljivih masti Sirove vrijednost zaImlijekabjelančevina zaI mlijeka % vlaknine % H.i.

J!

ispod3,0 do15% 3,0-3,5 15,0-17,0

0,44

50

3,5-3,7 17,0-19,0

0,46

55

3,7-4,0 19,0-21,0

0,48

58

iznad 4,0 21,0-23,0

0,50

60

M(jekarski[i,st 10/2002.

HRANIDBA

mlijeka krave moraju dobivati još oko 1723% sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka (minimalno 15%).

S obzirom na ograničeni prostor u buragu i velike potrebe za lako probavljivim energetskim i bjelančevinastim krmivima, krave s visokom muznosti često ne dobivaju dovoljno teže probavljivih suhih voluminoznih krmiva i sirove vlaknine. To je uzrok da se često u buragu krava nalazi veća količina hlapijivih masnih kiselina (octene, propionske, maslačne i dr.), snižena pH vrijednost buragova sadržaja i: javljaJu se oboljenja zbog kiselih indigestija (ruminitis, nekroze bura:gove sluznice, ketoze, bolesti jetre, kočine papaka i dr.).

Krave često prikriveno (latentno)! boiuiu od kiselih indigestira bez. jače izraženih simptoma bolesti. Može se samo primijetiti da krave povremeno slabije uzimaju i probiru hranu, a zbog jače kiselosti buragova sadržaja i pojačane peristaltike crijeva ispražniava se mekano - rijetka balega (feces). Već to upozorava da se provjeri sastav i kvaliteta voluminoz.nih krmiva (ispod 15% sirove vlaknine).

Sljedeće upozorenje može biti smanjenje količine izmuženog mlijeka i niži postotak mliječne masti što izravno ovisi o sirovoj vlaknini u krmnim obrocima. (Tab/ica4.)

U nedostatku sirove vlaknine najčešće treba intervenirati dodavanjem suhih voluminoz.nih krmiva, posebice kvalitetnog sijena (2-4 kg/dan), zobene ili ječmene slame, kukuruzovine, mljevene suncokretove ili sojine ljuske i sl.

Dodavanjem odgovarajućih količina voluminoznih krmiva smanjit će se ukupna hranidbena

vrijednost krmnih obroka, ali će se poboljšati uzimanje i iskorištavanje krepkih krmiva (koncentrata) s kojima treba održavati dobro uravnotežene krmne obroke energijom, bjelančevinama i drugim aktivnim tvarima za odgovarajuću visoku muznost krava. Na taj način spriječit će se i oboljenja zbog kiselih indigestija.

Općenito treba upozoriti da ukupna suha tvar krmnih obroka ne treba sadržavati iznad 40% krepkih krmiva (koncentrata) i više od 32% lako probavljivih ugljikohidrata (škroba, šećera i sl.) jer dolazi do slabijeg razvoja celulolitičkih buragovih mikroorganizama i: do depresije (slabljenja) .razgradnte i iskorištavanja celuloze.

Veliko značenje za .razgradnju, resorpciju i iskorištavanj:e krmiva ima kemijski sastav i dobra topliivost krmiva, fiziološko stanje probavnog sustava, brojt vrsta i aktivnost buragovih mikroorganizama, sposobnost difuzije, filtracije, osmoze i metabolizma hranjivih tvari.

Bolja probavljivost i iskorištavanje krmiva može se postići i odgovarajućom strukturom krmiva tako da se krmiva na odgovarajući način usitne. Usitnjavanje i granulacija krmiva mora odgovarati vrsti i topljivosti krmiva, sadržaju i proraštenosti s ligninom i mjestu primarne razgradnje u probavnom sustavu krava (mikroorganizmima u buragu ili fermentaciji u crijevu).

Treba preporučiti da se krepka krmiva posebice žitarice, daju krupnije samljevene (oko 2 mm), zdrobljena ili peletirana, a suha voluminozna krmiva krupno sasječena (3-4 cm dužine) što osigurava primjereno uzimanje veće količine krmiva, dobro žvakanje i preživanje.

!XI?f.l~(ffif.} ~llilcfill @W l~@r~8 W@ &ffi]@:Đ Potrebne su dvije godine da novorođeno tele uključimo u naše mliječno stado. Kako bismo bili sigurni da će biti zdravo, produktivno i profitabilna govedo trebamo mu, kao teletu a kasnije junici, osigurati odgovarajuću hranidbu i držanje. To nam je .važno zbog organiziranja vlastite izmjene stada i dobrog programa hranidbe, kako bi u budućnosti mogli donositi pravilne odluke na farmi, a sve sa svrhom smanjenja sadašnjih troškova proizvodnje i Mljekarski li,st 10/2002.

Piše:GoranKiš,dipl. ing. buduće

povećane proizvodnje bazirane na vlastitom podrriladku.

Vrijeme od rođenja do odbića kritično je u životu svake mliječne životinje. Pravilnom hranidbom i držanjem teladi možemo smanjiti stopu mortaliteta i troškove hrane, pa će i rast i razvoj životinja biti dobar.

11

HRANIDBA

Smanjenje smrtnosti teladi Na mnogim našim mliječnim farmama više od 10% teladi ugine prije jedne godine starosti.

Poradi smanjenja gubitaka uzrokovanih smrtnošću teladi na manje od 5%, moramo nastojati smanjiti stresne situacije životinja, a uz to ih pravilno držati i hraniti.

Kolostrum razvija pasivni imunitet teleta Prilikom rođenja, teletov imunitet je slab ili nikakav. Tele ga dobiva iz apsorbiranih antitijela (imunoglobulina) koja se nalaze u kolostrumu. Ti imunoglobulini su proteini koji su prešli iz krvi majke u kolostrum za vrijeme suhostaja. Prema tome, kratko vrijeme suhostaja može smanjiti potreban sadržaj imunoglobulina kolostruma.

Razina imunoglobulina kolostruma je najviša u prvom mlijeku nakon telenja a nakon toga opada.

Kolostrum starijih krava ima više imunoglobulina nego kolostrum mlađih jer su one tijekom života bile izložene utjecajima više različitih bolesti i imale mogućnost razvoja antitijela protiv svih tih bolesti.

Kolostrum unutar prvih 30 minuta nakon telenja Novorođeno tele apsorbira imunoglobulin kolostruma kroz stijenku tankog crijeva. Ta apsorpcija ovisi o vremenu. Vrlo je dobra neposredno nakon telenja, ali se smanjuje sve dok se crijevna stijenka ne zatvori za te velike molekule proteina 24 sata poslije. Zbog toga je krajnje važno da tele dobije dovoljnu količinu kolostruma što je prije moguće, najbolje već u prvih 15 do 30 minuta života.

Kako bismo bili sigurni da je tele popilo dovoljnu količinu kolostruma unutar tog kritičnog perioda nakon telenja, najsigurnije je kolostrum dati u bočici s dudom ili prisilno pojilicom kroz jednjak. Novorođena telad Holstein pasmine treba popiti oko 4 I kolostruma što prije, već nakon poroda. Ta količina je oko 10% porodne težine teleta. Telad većih ili manjih pasmina treba se, također, napojiti sukladno svojoj težini.

Punomasno, svježe mlijeko Punomasno, svježe mlijeko treba, isto tako, davati teladi u obrocima od 10% od porodne težine teleta. Zbog smanjenja troškova hrane može se iskoristiti u hranidbi teladi i otpadno mlijeko ili višak kolostruma. Vrlo je velika važnost čistoće i zdravstvene ispravnosti posuda i ostalog materijala, koji koristimo prilikom hranjenja teladi, da bi se probavne smetnje i 12

rasprostranjenost eventualnih bolesti sveli na minimum.

Pasterizacija onečišćenog mlijeka U vrijeme mužnje i manipulacije mlijekom uvijek postoji mogućnost različitih onečišćenja mlijeka. Ono može biti onečišćeno prašinom, zemljom, ostacima starog, zaostalog mlijeka pa čak i fecesom. Takvo mlijeko zbog onečišćenja ima povećanu razinu štetnih, patogenih mikroorganizama i nije ga dobro takvog davati teladi.

Da bi se uništili patogeni mikroorganizmi dobro je, prije hranjenja teladi, onečišćeno mlijeko pasterizirati, odnosno, prokuhati. Ispitivanja su pokazala da je telad - hranjena pasteriziranim, prokuhanim mlijekom - bila zdravija i bolje rasla od teladi hranjene nepasteriziranim mlijekom.

Mliječna zamjena Mliječnu zamjenu možemo davati teladi umjesto punomasnog, svježeg mlijeka. Izbor hranjenja mlijekom ili mliječnom zamjenom ovisi o cijeni mliječne zamjene i cijene koju možemo postići za mlijeko na tržištu. U pravilu, većina mliječnih zamjena zamijenit će punomasno mlijeko u odnosu 1 kg mliječne zamjene u prahu za svakih 6 kg svježeg mlijeka. Mliječna zamjena trebala bi sadržavati, najmanje, 20 do 22% sirovih proteina i 15 do 20% masti. Najbolji su proteini u zamjeni porijeklom iz mlijeka, no zadovoljavajući rezultati mogu se postići korištenjem nekih alternativnih izvora proteina.

Ml,iekarskili,st 10/2002.

HRANIDBA

Rano odbiće teladi Punomasno mlijeko, ili mliječnu zamjenu, trebalo bi davati teladi 4 do 8 tjedana, odnosno sve dok tele ne pojede najmanje oko kilogram visoko kvalitetnog startera za telad i to u tri uzastopna dana.

Istraživanja su pokazala, da telad odbita s 28 dana starosti i ona odbita s 56 dana starosti imaju sličnu tjelesnu težinu i visinu do grebena u dobi kad su postigla 90 dana starosti. Rano odbita telad rano odbita jede više startera za telad, pa za svoj rast košta manje. Preporuka je odbiti tele sa 6 umjesto s 8 tjedana starosti jer ćemo odbićem 2 tjedna prije uštedjeti u hranidbi teladi mlijekom jer će ono pojesti više startera.

Starter za telad Telad treba hraniti visoko kvalitetnim starterom koji sadrži 18 do 22% sirovih proteina i oko 80% ukupnih probavljivih tvari. Na našem je tržištu dostupno nekoliko kvalitetnih startera za hranjenje teladi. Ti starteri moraju biti ješni, da pospješe konzumaciju, te moraju sadržavati dodatke za zaštitu teladi od bolesti. Zrnevlje koje je u sastavu startera za telad mora biti grubo

mljeveno, lomljeno ili rolano da bi se povećala ješnost i stimulirao razvoj predželudaca teladi.

Starter mora sadržavati dovoljno brzo fermentirajućih ugljikohidrata, ali i probavljivih vlakana potrebnih za normalan razvoj tkiva buraga. Teladi se daje tako dugo dok ona ne pojede oko 2 kg startera dnevno. Tada počinje hranidba jeftinijim graverom za telad ili se sastavlja potpuno izmiješani obrok za junice.

Sijeno U ovom razdoblju je ograničena probava vlakana zbog nerazvijenosti buraga i njegove mikropopulacije. U razvoju funkcioniranja predželudaca sijeno nije tako učinkovito kao što su koncentrati, jer daje malu količinu energije.

Za rast teladi prije odbića ne treba sijeno.

Bolje su hranjive tvari iz mlijeka i visoko kvalitetnog startera. Starter za telad fermantirat će u buragu i proizvesti hlapljive masne kiseline koje stimuliraju razvoj papila. Ukoliko telad konzumira malo hrane, treba jesti više startera jer će tako primiti više hranjivih tvari nego iz sijena.

Odbita tele treba jesti visokokvalitetno sijeno ili potpuno izmiješani obrok za junice. ::J

ri.ff.ff.

Zagreb,Žitnjakb.b.

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira 80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMO TEPRODAJEMO NA VELIKO IMALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG IINDUSTRIJSKOG BILJA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu I u Vlnkovcima.

NAŠE SJEME, M(jekarski list 10/2002.

Tel. {032) 308 587 fax {032) 308 589

DTS LIVADA za košnju i ispašu DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza lspašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadier" 1"Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

VAŠ USPJEH! 13

VETERINARSTVO

INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA D

ill(])RfJJ~~

Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

U posljednje vrijeme se u novinama dosta pisalo· o infekcioznoj anemiji kopitara, popularno nazvanoj konjskoj sidi, koja se pojavila u pojedinim područjima Hrvatske i nanijela velike štete u uzgojima konja.

Ukratko ćemo opisati tu bolest. Utvrđeno je da je pojavi i širenju bolesti jednim dijelom pridonio ilegalan uvoz (šverc) zaraženih konja iz Bosne i Hercegovine.

UZROČNIK I NAČIN ŠIRENJA BOLESTI Bolest uzrokuje virus čiji su pojedini dijelovi slični virusu HIV koji u ljudi izaziva sidu. VIRUS IZAZIVA ISKLJUČIVO OBOLJENJE KOPITARA I NIJE OPASAN ZA ZDRAVLJE LJUDI I DRUGIH ŽIVOTINJA (npr.preživača). Bolest se javlja uz močvare i šumom obraslim područjima uz rijeke u kojima su pogodni uvjeti za razvoj insekata koji prenose uzročnika bolesti. B~lest se prenosi ubodom preko kože ili preko rana. Sirenju bolesti najviše pridonose insekti koji buše kožu i hrane se krvlju.

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

Šuga je parazitarna bolest koja zahvaća kožu brojnih vrsta divljih i domaćih životinja, a i čovjeka.

U stajama mliječnih životinja zbog pojave svrbeža od šuge smanjuje se proizvodnja mlijeka.

Mliječne životinje postaju nemirne, podložne su stresu - koji negativno djeluje na mliječnost. Pri pojavi šuge nije dovoljna samo terapija živ.otinja, nego i s~nacija pribora, opreme i staje. ' UZROCNICI BOLESTI Najčešći uzročnici šuge goveda su mikroskopski malene grinje iz porodice Sarcoptidae koje parazitiraju na brojnim vrstama domaćih i divljih životinja, te na čovjeku.

14

~IlIIl)Af D

ZNAKOVI BOLESTI Bolest najčešće karakteriziraju visoka tjelesna temperatura, potištenost, slabokrvnost (anemija), krvarenje na vidljivim sluznicama (nos, jezik, usta). Mogu se javiti i kolike odnosno bolovi u trbuhu. Na trbuhu, prsimva, nogama i prepuciju javlja se oteklina (edem). Zivotinja može uginuti ili bolest prijeđe u kronični oblik.

DIJAGNOZA BOLESTI Ako se konji nalaze u područjima gdje se pojavljivala bolest, i na temelju znakova bolesti, treba načiniti pretragu krvi, seruma ili plazme sumnjivih životinja.

LIJECENJE Lijeka protiv infekciozne anem11e kopitara nema, pa tako niti liječenja.

PREVENTIVA Preventivne mjere obuhvaćaju spqecavanje prometa kopitara na području gdje se pojavila bolest i sprječavanje ilegalnog uvoza. Najsigurnija metoda je propisana zakonom a odnosi se na redovito (obvezno) vađenje i analizu krvi konja kako bi pravovremena, u slučaju prisutnosti virusa, te životinje neškodljivo uklonili ili ekonomski iskoristili.

PUTEVI ŠIRENJA I PRENOŠENJA ŠUGE Šuga se prenosi na veće udaljenosti prijevozom invadiranih životinja i uvođenjem novih grla u staju. Najčešće se pojavljuje zimi.

To je bolest koja se lako širi i zahvaća veći broj životinja. Pojavi bolesti pogoduju staje s većim brojem životinja.

Zdrave životinje se invadiraju kontaktom sa šugavim životinjama ili predmetima koje koristimo u staji. Izbijanju šuge pogoduju loše higijenske prilike u staji: tijesne, vlažne i prljave staje, ali i loša prehrana zbog koje je smanjena opća otpornost ~rganizma.

RAZVOJ PARAZITA NA ZIVOTINJI Oplođene ženke buše tunele u površinskim slojevima kože hraneći se tkivnim tekućinama i polažući jajašca iz kojih se za 3 do 5 dana razviju ličinke s tri para nogu. Ličinke se penju na površinu kože, te u tom stadiju mogu prijeći na drugu životinju. Nakon dolaska na površinu kože ličinke je buše i smještaju se u površinski sloj Mljekarski li-st 10/2002.

VETERINARSTVO

(epidrema), gdje se dalje razvijaju do odrasla parazita koji ima četiri para nogu. Nakon oplodnje ženke proširuju postojeće ili buše nove tunele. Razvoj parazita traje od 17 do 21 dan.

ZNAKOVI BOLESTI GOVEDO - šuga najčešće zahvaća glavu, vrat, k9rijen repa i putište, a napada i kožu trupa.

Bolest, također, može zahvatiti kožu vimena.

Na koži se nakon invazije parazita pojavljuje crvenilo, gnojni mjehurići i kraste, a posljedica tih promjena je opadanja dlake. U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanje kože, a na području vrata koža postaje debela i naborana. Pojavu bolesti u životinja prati jak svrbež i nemir, tako da se životinje češu o tvrde predmete (stojnica, jasle), što često dovodi do skidanja krasta i pojave manjih rana na koži koje se mogu sekundarno inficirati.

KOZA - šuga prvo zahvaća okolinu očiju i ušiju. Dolazi do pojave svrbeži i otpadanja dlake, eotom se širi na ostale dijelove tijela (vrat i trup).

Zivotinje se češu o okolne predmete (npr jasle).

Dolazi do pada mliječnosti.

OVCE - postaju uznemirene i počinju se češati. Na mjestima zahvaćenim šugom runo je raščupana i lako otpada. Na ogoljelim mjestima javljaju se masne kraste. Životinje mršave i proizvode manje mlijeka.

DIJAGNOZA Na pojavu šuge najčešće posumnjamo tek kada uočimo da se životinje intenzivno češu, da su nemirne i da im otpada dlaka.

Bolest prepoznajemo po promjenama na koži, kao što su pojava bezdlačnih područja, perutanje, zadebljanje i naboranost kože.

Dijagnozu sa sigurnošću postavljamo nalazom uzročnika u strugotinama (krastama) kože s promjjenjenih mjesta.

LIJECENJE Bolesne ili sumnjive životinje moramo odmah odvojiti od ostalih da bi spriječili daljnje širenje bolesti. Sugu liječimo primjenom vodenih kupki, spreja ili parenteralnom (injekcija) aplikacijom lijeka. Lijek možemo dati u hrani (koncentrat) i vodi za napajanje.

NEGUVON (triklorfon) kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja,masti ili preko usta djelotvoran je za goveda, međutim njime treba izvršiti i dezinsekciju pribora i staje. Vodena otopina Neguvona pokazala je dobre rezultate, stoga ju je poželjno koristiti u liječenju krava u laktaciji.

V

Mljekarski list 10/2002.

U posljednje vrijeme vrlo je učinkovit preparat širokog spektra djelovanja poznat pod nazivom IVERKTIN. Poželjno je da vlasnici u dogovoru s veterinarom odrede način liječenja.

Kod primjene antiparazitika u suzbijanju šuge potrebno je obratiti pozornost na karencu prema uputama eroizvođača.

PREVENTIVA SUGE Novonabavljenim životinjama treba pogledati kožu, odnosno obraslost dlakom ili runom I obratiti pozornost na postojanje crvenila, rana ili krasta na koži.U čistoj i prozračnoj staji p·rovoditi redovitu sanitaciju,dezinfekciju i dezinsekciju staje i pribora, kako bi spriječili pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti. Ne smije se koristiti oprema i pribor iz staja u kojima su boravile šugave životinje.

Ako su strop i zidovi u staji orošeni (vlažni), što znači da je previsoka vlažnost zraka, potrebno je otvoriti prozore ili vrata, ali ne smije biti propuha.

BOLESTI SLIČNE ŠUGI Šugi mogu biti, prema kliničkoj slici, slične dermatofiloza, dermatomikoza, seboreja, eiodermJje, malofagoza i sifunkuloza.

SUGA COVJEKA Kod čovjeka šuga uzrokuje jak svrbež i crvenilo kože uz pojavu gnojnih mjehurića. Najčešće zahvaća kožu između prstiju, na preponama i vanjskim spolnim organima. Šuga čovjeka uzrokovana kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži učinak, jer se šugarci na koži čovjeka ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži. Bolest prolazi bez liječenja za nekoliko tjedana, a ukoliko dođe do ponovljenog kontakta sa šugarcima može doći do senzibilizacjie i pojave osipa na koži.

15

AKTUALNO

IZ LURE V

I AR

I

Piše:Tamara Pecoja

Od 6. do 8. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu održan je 10. međunarodni stočarski i gospodarski sajam. Generalni sponzor ovogodišnjeg Sajma, kao i prethodnih godina, bila je Lura d.d. Sajam su organizirali Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarsko-selekcijski centar uz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Grad Bjelovar kao suorganizatore. Pokrovitelj Sajma bio je predsjednik Sabora RH gospodin Zla tko T omčić.

Iz godine u godinu Sajam je sve uspješniji o čemu najbolje svjedoče ovogodišnjih 50000 posjetitelja i 20 posto izlagača više nego lani.

Sajam kontinuirano radi na poboljšanju svoje infrastrukture prateći zahtjeve izlagača i interese posjetitelja. Ove godine uređeno je 200 m 2 zatvorenog prostora, a najveća je atrakcija bila, iako ne u potpunosti dovršena, nova aukcijska dvorana u kojoj se održalo i svečano otvorenje Sajma. · U gospodarskom dijelu izložbe predstavili su se gospodarstvenici iz dvanaest hrvatskih županija te šest inozemnih zemalja, među kojima je bila i Ekonomska misija Francuskog veleposlanstva.

Izuzetno zanimljive bile su specijalizirane izložbe lovačkih trofeja, vinogradara, pčelara i malih životinja, te revija pasa i prikaz rada hrvatskih ovčara u ovčarstvu.

U stočarskom dijelu bilo je izložena više od 400 grla razne stoke.

Stručni dio bio je zastupljen u području

Novčane nagradei poklonpakete vlasnicima prvonagradenihgrla uručio je Mirka Brčić,

direktorotkupa i razvojaproizvodnjemlijeka, Lura d.d.

16

Predvodenjenagrađenih grla govedarstva, svinjogojstva, ekološke poljoprivrede i zaštite na radu u poljoprivredi. Jedan od ukupno sedam organiziranih okruglih stolova bio je posvećen programu potpore Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo.

Vrhunac događanja Sajma svakako je izbor Šampionke, a prethodio mu je izbor pobjednica u kolekciji steonih junica, mladih krava, ostalih krava i bikovskih majki za simentalsku pasminu te zasebno za holstein - friesian pasminu.

Lura d.d., kao generalni sponzor, nagradila je svakog vlasnika prvonagrađenog grla u svim kolekcijama poklon paketom svojih proizvoda i novčanom nagradom u iznosu od 1.000 kuna, dok je vlasniku Šampionke uz poklon paket uručena i novčana nagrada u iznosu od 8.000 kuna.

Od prvonagrađenih osam kolekcija, čak sedam njih su Lurini kooperanti.

Za simentalsku pasminu: u kolekciji steonih junica prvonagriđeno je grlo Mirka Imbišaka iz Starog Stefanja (podaci za mliječnost majke: maksimalna druga laktacija 9.322 kg mlijeka u drugoj laktaciji - 3,9% mliječne masti - 364 kg mliječne masti - 3,2% proteina 302 kg proteina), u kolekciji mladih krava prvonagrađena je grlo Zlatka Pražetine iz Daskatice - {u prvoj kontroli 27,2 kg mlijeka 3,90% mliječne masti - 3,38% proteina), u kolekciji ostalih krava (broj teladi: 2 - maksimalna prva laktacija - 6.652 kg mlijeka u prvoj laktaciji 4,30 % mliječne masti - 288 kg mliječne masti 3,50 % proteina - 234 kg proteina) i u kolekciji bikovskih majki (broj teladi: 3 - maksimalna druga laktacija - 7.717 kg u drugoj laktaciji - 3,9 % mliječne masti - 308 kg mliječne masti - 3, 1%

Mljekarski /i,st 10/2002.

V

UKOJOJ KLASI ISPORUCUJETE MLIJEK Klasa

Broj mikroorganizama / mi.

E

< 50.000

I

50.000 - 100.000

li

101.000- 400.000

Ili

> 400.000

članak 21. Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka

L

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza1 bazena i mljekovoda --~

caluonlt o caluonlt LRlužnato sredstvo s dodatkom klora caluonlt s kiseloza uklanjanje sredstvo - prah/tekući, kamenca lužnato sredstvo - prah/tekući, za svakodnevno pranje prah/tekući

.....__ ___

S_r_ed_s_tv_a za njegu vimena

J

konc. 1:100 caluonlt Eu'ERRĐN ·n1ega Jimen· prije mužnje)

calodlp

kon na bazi glicerina 1.10 (njegavim na posli1emužnj )

melk-creme-balzam za n vunena

DISTRIBUTERI :

I ISTRUVETZagreb (01 658 90 62)

I

I

TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474) I AGROSIPGornji Hrašćan {040858 430) BRAZDAVirovitica (033 725 994) PZ PRVČA Pože&_a (034 211 580) PZ NAPREDAKZupanja (032 840 162) AGROOPSKRBAMATEJZagreb (012308 261) AGROTRGlipovljani (044676690) AGRORASINJARasinja (048 837 400) OROZ PHARMPleternica (034 251 053) POLJOVETĐakovo (031 814 274) i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarske ljekarne

jamče vam proizvodi oataonn: i LOLITA d.o.o. Osijek I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

AKTUALNO

IZ LURE

proteina - 240 kg proteina) prvonagrađena su grla lvana Carevića iz Cepidlaka.

Za holstein - friesian pasminu: u k~lekciji steonih junica prvonagrađena je grlo Zeljka Piškorića iz Markovca Križevačkog (maksimalna druga laktacija - 9.417 kg mlijeka u drugoj laktaciji - 4,40 % mliječne masti- 419 kg mliječne masti - 3,20% proteina - 303 kg proteina) te u kolekciji mladih krava (broj teladi: 1 - u prvoj kontroli 34,0 kg mlijeka - 4,20 % mliječne masti 3,36 % proteina) i kolekciji ostalih krava (broj teladi: 3 - maksimalna druga laktacija - 9.100 kg mlijeka u drugoj laktaciji - 4,40 % mliječne masti 285 kg mliječne masti - 3,50 % proteina - 224 kg proteina) prvonagrađ~na su grla Marijana Hartmana iz Sv. lvan Zabno.

Ovogodišnja Šampionka po imenu Figa, simentalske je pasmine, a njezin je ponosni vlas-

USKORO

IZLAZI

IZ TISKA

nik Stjepan Latinović iz Cugovca (broj teladi: 4 - maksimalna treća laktacija -10.452 kg mlijeka u trećoj laktaciji - 4,1 % mliječne masti - 435 kg mliječne masti - 3,8 % proteina - 401 kg proteina).

Osim kao generalni sponzor Lura je na Sajmu bila prisutna i s izložbenim prostorom pored glavne tribine i prostora za predvođenje stoke na kojem je predstavila svoj proizvodni asortiman te ugostila brojne poslovne partnere, osobito svoje kooperante.

Unapređivanje domaće proizvodnje mlijeka te podizanje njegove kvalitete ključan je dio poslovne strategije Lure. Upravo stoga različitim aktivnostima, kao što su edukacija i kreditiranje kooperanata te nabava repromaterijala i sirovina, kao i kroz dugogodišnje podupiranje ovog Sajma, Lura nastoji doprinijeti daljnjem razvoju domaće proizvodnje mlijeka. [J

DUGO

OČEKIVANA KNJIGA

KOZARSTVO

Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvremeniti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekuje izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima­ studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, tablice i grafikoni čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstveno-stručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja.

Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno~ekonomskavažnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijati držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza. omogućeno

Cijena knjige iznosit će 250,00 Kn, a sve dodatne informacije te narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31, tel./fax: 01/4833-349.

18

Ml/ekarski list 10/2002.

O SUSTAVU

KONTROLE

Poštovani čitatelji i korisnici usluga HSSC

KAKVOĆE MLIJEKA

...

Piše:KrešimirKuterovac,dipl. ing

Novi sustav kontrolemlijeka započeo je s radom, Pred nama je i dalje veliki posao, a to je time je naša poljoprivrednaproizvodnja napravila neprekidnirad na popravljanjukvalitete mlijeka. Svi veliki iskorak u kontroli i standardizacijipoljopriv- sudioniciu sustavu proizvodnjemlijeka dužni su dati rednih proizvoda. Uš/i smo u krug zemalja koje su u svoj doprinosovomeposlu koji neće biti jednostavan potpunosti zaokružite sustav kontrole ml1/eka od niti lak, ali je važno krenuti odmah jer si time zakonske regulativedo provedbepropisa u proizvodnji produžavamovrijemeprilagodbenaše proizvodnjena nove standarde koji očekuju našu poljoprivrednu i na tržištu mlijeka.

Uspostava sustava nije bila lagana, mnogo je proizvodnju. različitih i specifičnih situacija na terenu i bilo je Osnovni zadatak HSSC-a nije samo utvrditi potrebnopronaći najpovoljnijinačin provedbesustava kakvoću mlijeka nego kroz edukaciju uputiti u djelo. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i proizvođače kako popraviti kvalitetu mlijeka a samim šumarstva,stručnjaka i znanstvenika, poljoprivrednih time i ekonomskipoložajsvojihgospodarstava.U tom smislu Hrvatski stočarsko selekcijskicentarnastavit će proizvođača i prerađivačke industrije te djelatnika HSSC-a ipak nam je to uspjelo u vrlo kratkom daljnje aktivnosti kako bi pružili proizvođačima vremenskomperiodu.Iza nas su porođajne muke koje kvalitetnu podršku u razvojuproizvodnjemlijeka, bez uvijek i prate velikeprojekteovogatipa ali koje će brzo koje bi oni teško nešto mijenjali.U pripremije projekt biti zaboravljeneako nastavimo kvalitetnim radom koji će proizvođačima omogućiti analizu sirovine dotjerivatii usavršavatisustav te zajedno s njim kroz (stočne hrane),analizu proizvoda(mlijeka)po količini godine činiti ga boljim na zadovoljstvosvih korisnika i kakvoć( te na osnovi konkretnih rezultata, informirati i educirati proizvođače mlijeka kako usluga.

Mislim da ovom prilikom nije potrebnodetaljno popravitiproizvodnjumlijekana gospodarstvima.

Uz ovaj novi posao HSSC će i dalje intenzivno obrazlagati· sustav, jer smo i preko stranica Mljekarskog lista upoznavali zainteresirane o raditi na poboljšanjimana uzgoju,selekciji, kontroli uspostavi, ali je dobro naglasiti pozitivne strane koje proizvodnostii procjenamaUV koji će ovaj novi sustav nam donosi: dodatnounaprijediti.

Na stranicama Mljekarskog lista redovno • Jedinstveni sustav kontrole za područje cijele ćemo Vas informirati o radu novog sustava, RH • Standardi kontrole koji su u suglasju sa EU izvještajima o kakvoći mlijeka, te educirati proizvođače kako popraviti kakvoću mlijeka. standardima • Neovisni sustav kontrole mlijeka Ovom prilikom želim se zahvaliti svima • Proširenje tržišta i sigurnost proizvoda za sudionicimastvaranja novogsustava kontrolemlijeka koji su neposrednosudjelovaliu ovom poslu ali isto potrošače • Kontinuirani proces popravljanja kvalitete tako i onima koji su svojeradne,stručne i znanstvene naporegodinama ulagali u ovu granu poljoprivredne mlijeka Uvodeći novi sustav kontrole mlijeka Republika proizvodnješto je konačno i rezultiralonovimsustavom Hrvatska se u potpunosti pridružuje zemljama koje kontrolemlijeka. Siguransam da će svi korisnicinaših imaju visoke standarde kontrole proizvoda. Deseci usluga zajedno s nama aktivno sudjelovati u tisuća proizvođača mltjeka i prerađivačka industrija razvijanju i radu sustava, kao i svi zainteresirani dio su prehrambenoglanca čiji su krajnji korisnici stručnjaci i znanstvenici.Na taj način ćemo dokazati milijuni potrošača a oni zahtijevaju sigurne i da u ovom zajedničkom poslu svi imamo interes kvalitetne proizvode te sustave koji im to mogu proizvoditi kvalitetno i količinski dovoljnomlijeka u garantirati.

RepubliciHrvatskoj.

1

Mlfekarski list 10/2002.

19

PODSJETIMO SEJOŠJEDNOM I PONOVIMO ORGANIZACIJSKI TIJEKKONTROLE KAKVOĆE MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

LOGISTIKAI TEHNIČKO ODRŽAVANJE

Doprema uzoraka mlijeka do mljekare

čuvanje uzoraka na rampi mljekare

!

Priprema ambalaže za uzorke: - pranje ambalaže - doziranje konzervansa - pakiranje bočica u kašete - priprema za transport

Otprema ambalaže, dokumentacije i bar-kod

Doprema uzoraka u laboratorij Distribucija ambalaže za uzorke

Plan dopreme uzoraka za pojedine mljekare po danima unutar mjeseca

►

INFORMATIČKI CENTAR LABORATORIJA

Plan pripreme ambalaže za sabirna mjesta i proizvođače

◄

Štampanje bar-kod naljepnica prema bazi podataka, ažuriranje prema planu dopreme, priprema kompletne dokumentacije i plana pripreme ambalaže

Dostava dokumentacije u ekspedlt, dostava ambalaže I pripremaza distribuciju

-

HLADNJAČA LABORATORIJA

(+4°C)

l' Prijem uzoraka, identifikacija sabirnih mjesta i broja uzoraka

• -1

Priprema laboratorijskih ispitivanja, selektivna identifikacija proizvođača s•obzirom na potreban broj i metode laboratoriskih ·ispitivanja

◄

, !

I

•

I

□

1

Točka ledišta = utvrđivanje stupnja

/

_.,

I

patvorenja mlijeka dodatkom vode prema potrebi Utvrđivanje kemijskog

sastava mlljeka:

Prikupljanje podataka laboratorijskih ispitivanja u Informatičkom centru laboratorija

- proteinidvije analize mjesečno

- mliječna mast -

~

po---• Aalcog prolzvođa6a Juumraa.

Obrada

dvije analize mjesečno

poawl ■ Ntt .......

(-laktoza - suha tvar - suha tvar bez masti)

Svrstavanje mlijeka u razrede, odnosno klase prema Pravllnlku o kakvoći mlijeka te Uredbi o načinu plaćanja I formiranju cijene mlljeka

Utvrđivanje broja

somatskih stanica u mlijeku - jedna analiza mjesečno 1D'

.5!

fi

HIGIJENSKA ISPRAVNOST MLIJEKA!!!

'f;J~

:S::

.jj~

.f!J ,,_ 1D' ::,

§Jl

Utvrđivanje ukupnog

u,:.::

broja mikroorganizama u mlijeku - dvije analize mjesečno

-~ .,P

e:2

:~ fi

51 § !§ ~-"' ~ §_

, ....

Utvrđivanje antibiotika

+

u mlijeku - četiri analize mjesečno za svako sabirna mjesto, tj.

Istovremena detekcija svakog proizvođača

.;e

VETERINARSKA INSPEKCIJA

ca iii'

I!!

-= CI)

E CI)

-~ .e .5

CI)

e= > •C

'i:

I'!!

-=~ o :::- c..

C

·- ca ;g 'I:!

ca

>U

~

~

e C.

CI)

~"CI

'i:

·-u ·u ca

-~

o ca

~

o,:!.

CII N "CI=

CI..

!

IS

MLJEKARA

I!!

o

.c ~

s:= •~ E ·-

CI)

"CJ

IS

ca ca 'lii"iu -u fA-;:; ·oC. -

PROIZVOĐAČ MLIJEKA

O SUSTAVU

KONTROLE

Sustav u Republici

KAKVOĆE MLIJEKA

kontrole Hrvatskoj

Za uspješan nastavak i provođenje sustava kontrole kakvoće mlijeka potrebna je aktivnost svih zajedno: IABORA TORIJA, PROIZVOĐAČA, MLJEKARA! Provođenje "sustava" počelo je 01.07.2002. godine. Za ispravan način uzimanja uzoraka mlijeka tijekom srpnja i kolovoza educirali smo 3750 sabirača mlijeka.

Da su edukacije bile uspješne potvrđuje sadašnje stanje u dopremi uzoraka i sve manji broj nesukladnosti u odnosu na propise, s područja onih mljekara koje su provedbi sustava prišle prve (LURA, LEDO, MIA, BELJE, ĐURĐEVAC), a odmah nakon toga uključile su se i druge mljekare.

Do 1. srpnja 2002. ambalaže za uzorke mlijeka i planovi uzimanja uzoraka te dopreme uzoraka dostavljeni su svim mljekarama u Hrvatskoj.

Petog rujna službeno je otvoren "Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka" Križevci, kao i Referentni laboratorij pri Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ovo je zajednički početak svih nas u lancu proizvodnje, kontrole i prerade mlije):<a.Sustav trebamo dalje ispravno i dosljedno provoditi.

Ciljevi su također zajednički! Postizanje dobre kakvoće mlijeka, koje će proizvođačima i prerađivačima donijeti bolju zaradu, osigurati dobru kakvoću prerađivačima te zadovoljiti očekivanja potrošača mliječnih proizvoda.

KAKO ĆE LABORATORIJ DOPRINIJETI FUNKCIONIRANJU SUSTAVA? HSSC-SLKM stvarati će i održavati povjerenje svojih korisnika osiguravanjem nepristranosti, neutralnosti, neovisnosti, objektivnosti i dosljednosti osiguranjem propisanih mjeriteljskih uvjeta i stručnog kadra u cilju postizanja maksimalne točnosti i pouzdanosti pri obavljanju laboratorijskih ispitivanja.

Naš je cilj! = postizati maksimalnu kakvoću u svim segmentima našeg djelovanja = provoditi odredbe politike o kakvoći našeg rada = održavati pravilan, kontinuiran pristup osiguranju kakvoće rada laboratorija

22

...

kakvoće

rn,,lijeka počeo je "živjeti"!

Piše:Mr. se.Ana Dakić, dipl. ing.

Od sustava kontrole svi očekujemo mnogo, ali za njegovo uspješno provođenje potrebno je aktivno učešće proizvođača i mljekara!

Sustav trebamo dobro upoznati i razumjeti!

Stoga su stalne edukacije neophodne!

Od presudnog je značaja ustrajati na provođenju točno određenog vremena i načina sabiranja mlijeka; hlađenja i transporta' mlijeka te uzoraka mlijeka. Ustrajati na korektnom i profesionalnom načinu sabiranja mlijeka i uzimanja uzoraka mlijeka, svakako su zadaci mljekara.

Trenutak donošenja mlijeka na hlađenje u sabiralište najkasnije 1-1.5 sat nakon mužnje vrlo je važno.

To je istovremeno trenutak uzimanja uzorka koji prezentira kakvoću isporučenog mlijeka i po tome uzorku biti će mlijeko svrstano u kvalitativni razred.

Proizvođači pri tome ne smiju zaboraviti i izostaviti temeljne radnje neophodne za postizanje maksimalne higijenske kakvoće.

Imajmo na umu da "isporuka mlijeka počinje u staji, a završava u mljekari". ŠTO NAM DONOSI SUSTAV KONTROLE MLIJEKA I USPOSTAVA LABORATORIJA? Za mljekare (prerađivače mlijeka) poboljšanje kakvoće mlijeka i približavanje visokoj Europskoj klasi mlijeka. Sigurnost i manje troškove u preradi, kontinuiranu dobru kakvoću mlijeka i stabilnu kakvoću gotovog proizvoda, odnosno povjerenje potrošača i niz drugih prednosti.

Stručnjacima i znanstvenicima biti će moguće na najsuvremeniji način, na jednom mjestu, priznatim metodama obavljati veliki broj laboratorijskih ispitivanja što je uvjet za ispravno donošenje procjena i zaključaka u znanstvenim i stručnim istraživanjima.

"Znanost ne priznaje procjenu od oka" Za proizvođače mlijeka ovo je nepristrana i neovisna kontrola!

Uvođenjem nove suvremene tehnike i analitičkih metoda moguće je utvrđivati veliki broj različitih pokazatelja kakvoće mlijeka.

Utvrđivanje vrijednosti mlijeka neće se temeljiti samo na količini mliječne masti koja je vrlo

Mljekarski li_st10/2002.

O SUSTAVU

KONTROLE

KAKVOĆE MLIJEKA

...

varijabilan sastojak mlijeka vec 1 na temelju isporuku mlijeka, laboratorijsku kontrolu, pa i šire od toga. U narednim brojevima Mljekoličine proteina daleko stabilnijeg sastojka mlijeka, ali i na temelju higijenske ispravnosti karskog lista truditi ćemo se da svima odgomlijeka (broja somatskih stanica i broja vorimo na postavljena pitanja. Osim informikroorganizama u mlijeka). mativni, ovaj način komunikacije imao bi i Za one proizvođače koji u proizvodnju ulažu edukativni karakter. više, koji se žele ozbiljno baviti. proizvodnjom mlijeka uvažavajući i ekonomske aspekte ovaj Obavijest! sustav kontrole mlijeka smatramo stimulativnim Narednih dana proizvodačima i mljekarai poticajnim. ma laboratorij će uputiti na potpis ugovore o U očekivanju idealnog biti će suočavanja i sa poslovnoj suradnji. Osoblju koje je educirano lošim pokazateljima kakvoće mlijeka. Neka to ne za ispravan način sabiranja mlijeka laboratorij bude teret već temelj i polazište za rješavanje će poslati uvjerenja o osposobljenosti i poteškoća u. proizvodnji s ciljem postizanja makdokument kojim treba potvrditi primitak simalne kakvoće· mlijeka, a time i maksimuma u uvjerenja. Molimo sve proizvodače, osoblje koje ostvarivanju dohotka od mlijeka. sabire mlijeko i mljekare da svojim aktivnim Molimo proizvođače da na adresu Hrvat- učešćem doprinesu što bržem obavljanju ovog ske mljekarske udruge, u Uredništvo Mije.a. zadatka i uredno vrate povratnu dokumentaciju karskog lista upute pismena pitanja vezana u laboratorij. za sustav kakvoće. mlijeka i sve druge nejasNa vašem zajedničkom trudu unaprijed se zahvaljujemo. :_J noće i nepoznanice vezane uz proizvodnju i

:Mužnja i k.gk.yoća m{ijek.g u dnevnim novinama Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

Prvi rezultati analiza u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima potvrdite su poznate činjenice o lošoj higijenskoj kakvoći mlijeka. Pritom su u medijima, posebno novinama, proizvođači tvrdili da neće moći zadovoljiti kakvoću propisanu Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka zbog brojnih razloga, a jedan je i ručna mužnja.

Možemo slobodno reći da ta tvrdnja nije istinita! Čiste ruke ili prljavi muzni uređaj?

Možemo tim «stručnjacima» proizvođačima slobodno postaviti pitanje: hoće li mlijeko imati manje bakterija mužnjom čistih ruku i opranog vimena ili mužnjom prljavim strojem za mužnju? Pogrješna je mišljenje da se strojnom mužnjom bezuvjetno dobiva «čišće» mlijeko.

Strojna mužnja isto kao i ručna zahtijeva pridržavanje strogih higijenskih pravila i tehnike. Još uvijek veliki broj proizvođača ima alo krava pa im se ne isplati kupnja stroja za Mljekarski li,st 10/2002.

mužnju. Ručnom mužnjom, dakle bez većih ulaganja, mlijeko može zadovoljiti kakvoću propisanu Pravilnikom, ali je potrebno pridržavati se osnovnih pravila higijene i tehnike mužnje. Što je sa smještajem?

Drugi izgovor u novinama je da će brojni proizvođači imati mlijeko lošije kakvoće, a time i niže otkupne cijene, zbog lošeg smještaja krava koji rezultira lošijom kakvoćom mlijeka. U brojnim stajama, u kojima su povoljni uvjeti smještaja, proizvodi se mlijeko nezadovoljavajuće kakvoće i to prvenstveno zbog loše tehnike i higijene mužnje!

U svakom slučaju, proizvođači ne smiju tražiti izgovor zbog velikog broja bakterija i somatskih stanica u mlijeku nego moraju poduzeti sve mjere (uz pomoć stručnjaka) kako bi proizveli što kvalitetnije mlijeko, bez obzira na koji način muzu. Naglašavamo, da za brojne mjere nisu potrebna financijska ulaganja ili su ona minimalna u odnosu na korist koju će donijeti!

U narednim brojevima Mljekarskog lista bit će govora o pogrješkama u smještaju goveda.

D

23

Sredstva

za pranje

i dezinfekciju

(muznih uređaja, mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog posuđa): N - tekuće, alkalno sredstvo za automatsko

P3 Asepto dezinfekciju.

• P3 Horolith

ručno pranje•

i ručno pranje i

N - tekuće, kiselo sredstvo za automatsko

i

P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za

automatsko i ručno pranje i dezinfekciju • P3 sredstvo za automatsko

Unisept

- praškasto,

i ručno pranje ujutro i navečer • Zlatol

kiselo

MR-F

-

praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje i dezifekciju • P3 Veloucld - kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam za dezinfekciju

vimena prije mužnje • P3

nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- ECOLAB

Kućerina 5, 10 000

Zagreb

Zagreb,

- Zaštitni proizvod

- Mastitisprofilaksa.

ECOIAB Henkel

lo-Shield

- aktivna pjena

d.o.o.

tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388,

www.ecolab.com

AKTUALNO

IZ

LURE

Postignut dogovor osnošenju troškova analiza državnog Laboratorija zakontrolu mlijeka Na sastanku Povjerenstva za izradu prijedloga načina formiranja cijene mlijeka, održanom 05. rujna 2002. godine u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva postignut je dogovor o snošenju troškova analiza državnog Laboratorija za kontrolu mlijeka.

U cilju usklađivanja domaće proizvodnje mlijeka s europskim standardima, te pomoći seljačkim gospodarstvima u prilagođavanju novom sustavu ispitivanja i vrednovanja mlijeka, Lura je prihvatila snošenje dijela troškova analiza državnog Laboratorija u prijelaznom razdoblju do kraja 2003. godine. Ujedno ovime Lura dokazuje i svoju potporu početku rada državnog laboratorija u Križevcima, koji će osigurati jedinstven sustav ispitivanja kakvoće za mlijeko svih proizvođača u Hrvatskoj, a time i za sve mljekare.

Predstavnici Lure na sastanku su prihvatili sljedeći dogovor s predstavnicima prerađivačke industrije, proizvođača mlijeka i Ministarstva: - Lura će, kao i svi ostali prerađivači mlijeka u Hrvatskoj, snositi dio troškova analiza mlijeka u državnom laboratoriju u prijelaznom razdoblju do kraja 2003., počevši od rujna ove godine, i to u iznosu od 25 kuna po kooperantu, s uključenim PDV-om.

- Već od ovog mjeseca Laboratorij će ispitivati mlijeko po sva četiri propisana parametra (mliječna mast, proteini, somatske stanice i mikroorganizmi), a svi prerađivači plaćat će mlijeko prema mliječnoj masti i proteinima. Sva četiri parametra postaju obavezni kriteriji za plaćanje za sve mljekare od 1. studenog, što će Ministarstvo osigurati donošenjem Uredbe o načinu formiranja cijene mlijeka prema modelu prihvaćenom na Povjerenstvu 29. srpnja.

Poticaje će moći ostvariti samo proizvođači koji će biti obuhvaćeni ovim jedinstvenim sustavom ispitivanja kvalitete i vrednovanja.

Mljekarski [1,St 10/2002.

Snošenje ovakvog dijela troška analize mlijeka u Središnjem laboratoriju za Luru koja otkupljuje mlijeko od cca 26.000 kooperanta znači dodatan trošak od oko 8 milijuna kuna godišnje. S druge strane, tijekom prošle godine povećana je cijena sirovog mlijeka kooperantima za 18 % a što za Luru čini dodatnih 60 milijuna kuna troška u 2002. godini. Istovremeno, cijene gotovih proizvoda ne samo da nisu povećane, već je zbog novih uvjeta tržišta nakon njegovog otvaranja i jačanjem konkurencije, Lura suočena s permanentnim pritiskom da snizi cijene svojih proizvoda. Sve ovo utjecat će na poslovanje Lure u 2002. godini ostvarenjem znatno nižih poslovnih rezultata u odnosu na 2001. godinu.

Također, već niz godina Lura u svojem laboratoriju ovlaštenom od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a kojeg kontroliraju Referentni laboratoriji Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Institut za mljekarstvo u Ljubljani, vrši analizu mlijeka te vrednuje mlijeko uz mliječnu mast i prema postotku bjelančevine, ukupne suhe tvari bez masti, te broju somatskih stanica. Troškove laboratorijske analize, kao i troškove uzorkovanja, prikupljanja i prijevoza uzoraka snose mljekare, za razliku od zemalja Europske unije gdje prerađivači ne snose spomenute troškove. Lura kontinuirano ulaže značajna sredstva u opremanje te održavanje svojih 1.600 sabirališta širom Hrvatske. Kompanija je ukupno instalirala 2.000 vlastitih laktofriza. Samo primjera radi, upravo završava projekt izgradnje i opremanja trinaest novih sabirnih mjesta a u što Lura ulaže 800.000 kuna. Ovakve troškove mljekare u Europi, pa ni u susjednoj Sloveniji, ne snose.

Lura d.d. kao najveći prerađivač mlijeka u Republici Hrvatskoj, usmjerena je na domaću proizvodnju mlijeka kao glavni izvor sirovine, te će i dalje graditi partnerske odnose sa svojim kooperantima te različitim programima i aktivnostima unapređivati domaću proizvodnju i raditi na podizanju kvalitete mlijeka. O

25

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

osjemenjiva nja Piše:Gabrijela Grdan, dipl. ing. agr.

su potrebna za provođenje progenih testova, a ako nije, organizira se ponovno test osjemenjivanja za dotičnog bika.

Udio populacije koji će biti osjemenjen bikovima u testu osjemenjivanja ne smije biti veći od 20%, jer se s većim % na populaciju može prenijeti nekvalitetan genom pojedinih muških rasplodnjaka.

Nakon završenog te·sta, bikovi su u fazi čekanja rezultata testova, a za to se vrijeme ne smije vršiti daljnja distribucija sjemena po terenu.

Ako je test negativan, onda se ostatak sjemena uništava, a bik odlazi na klanje. Ako je test pozitivan, tada se vrši daljnje uzimanje sjemena i njegova distribucija po terenu.

U sljedećem tabličnom prikazu možemo vidjeti broj bikova koji su ušli u test osjemenjivanja u 2002. godini, te njihove rezultate performance testa na osnovu kojih su ocijenjeni za korištenje umjetnog osjemenjivanja. O

Test osjemenjivanja je test mladih bikova koji su nakon završenog perfomance testa, a koje je Centar kupio za umjetno osjemenjivanje. Ovim testom želimo dobiti potomke koji će služiti za provođenje• progenih testova za meso i mlijeko.

Uspješnost ovog testa ovisi najvećim dijelom o dobroj organizaciji tj. koordiniranom radu Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra i Centra za reprodukciju.

Neposredno nakon završenog performance testa (testa na vlastita proizvodna --svojstva), bikovi dolaze u Centar za Tablica 1: Bikovi iz Centraza reprodukcijuu stočarstvu Hrvatske umjetno osjemenjivanje. Nakon - Zagreb koji su uš/i u test osjemenjivanjau 2002. godini nekoliko dana adaptacije na prostor Imebika Visina Težina Dnevni prirast UVzaprirast Index Brojdoi.a i hranu, počinje se uzimati sjeme -Hb grama . grebena kg jer nam je cilj da u što kraćem Vandal vremenu skupimo dovoljan broj 7464 137,64 1160 153 1025 1649 0,0 doza kako bi bik mogao ući u test.

Test osjemenjivanja se provodi na Dužd matičnoj populaciji koja se nalazi !(XX) 9,76 7465 1125 151 1710 153,96 pod kontrolom mliječnosti, izuzev bikovskih majki.

Pablo HSSC osigurat će Centrima za 149 27,04 193,52 7484 1030 940 1763 reprodukciju podatke o populaciji krava koje su pod kontrolom mlijeSalas čnosti kako bi se mogla izvršiti 7483 1125 223,04 147 1175 25,76 900 njihova oplodnja, s time da treba voditi računa da sjeme bikova bude Vezuv nasumično raspodijeljeno na tere7485 1080 1751 25,12 178,72 148 835 nu. Centri za reprodukciju i Hrvatski stočarsko selekcijski centar Pirk kontroliraju distribuciju sjemena 7487 189,24 1035 147 870 1776 21,60 pojedinim ambulantama. Nakon izvršenog osjemenjivanja, Centri za reprodukciju moraju izvijestiti Vuk koliko je doza sjemena pojedinog 7488 1000 152 205,32 1828 29,92 840 bika utrošeno. Kako bi bio osiguran dovoljan broj potomaka za testiKing ranje rasplodnjaka, potrebno je po 7489 1090 146 780 1727 13,76 151,72 svakom rasplodnjaku osigurati između 600 i 800 doza sjemena.

Dago HSSC prati je li oteljen dovo143 20,16 7501 955 825 1792 156,92 ljan broj muške i ženske teladi koja ._________________ _ 26

Mljekarski li.st 10/2002.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

PROGENOTESTIRANJE BIKOVA Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.

Progeno testiranje, odnosno prosuđivanje po potomstvu, provodi se nakon završenog performance testa i testa osjemenjivanja kvalitetnog muškog rasplodnjaka. namijenjenog za umjetno osjemenjivanje. To je najsigurniji i najtočniji način procjene uzgojne vrijednosti svakog muškog rasplodnjaka. Testiranje po potomstvu provodi se na osobine tovnosti i kakvoću mesa (dnevni prirast, hladni randman i udio mišića u isječku) i mliječne osobine .(kg mlijeka, kg i % mliječne masti i mliječnih bjelančevina).

Prema važećem Programu gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj (Zagreb, 1991.) relativan odnos osobina mlijeko meso vrednuje se 45:55 u korist mesa. Današnje tendencije u govedarskoj proizvodnji promijenjene su u odnosu na to i naginju više proizvodnji mlijeka pri čemu je proizvodnja mesa malo zasjenjena, ali još uvijek veoma bitna. To proizlazi iz činjenice da je na našim područjima najzastupljenija simentalska pasmina kombiniranih osobina, a podjednako su važne i osobine tovnosti i osob~e mliječnosti. Iz tog razloga i testiranja na ob1e osobine su veoma važna.

Progeni test na osobine tovnosti kod nas se nekad provodio u Varaždinu u sklopu Veterinarske stanice Varaždin, a danas se obavlja u testnoj stanici Hrsovo. Provođenje testa pod nadležnošću je i u organizaciji Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske - Zagreb (Križevci) u suradnji s Hrvatskim stočarsko selekcijskim centrom.

Ovo testiranje bazira se na Zakonu o mjerama za unaprjeđenje stočarstva koji propisuje da svi bikovi, koji su po završenom performance testu komisijski namijenjeni za korištenje umjetnog osjemenjivanja, trebaju biti progeno testirani ili potjecati od testiranih roditelja i nalaziti se u postupku progenog testiranja.

Pravilnikom o provedbi progenog testa bikova kombiniranih pasmina na osobine tovnosti reguliran je postupak provođenja testa koji treba dati podatke o sljedećem: prosječni dnevni prirast u testu konverzija (utrošak hrane za jedinicu prirasta)

Mljeka.rskili.st 10/2002.

tjelesne mjere klaonički randman

ocjena kvalitete mesa na liniji klanja udio mišića u isječku dobiven disekcijom 7-9 rebra (odnos meso - kosti - loj) Provedba progenog testa na osobine tovnosti sastoji se od više faza: Nabava teladi Telad za test (muškog spola) odabire se slučajnim odabirom na terenu gdje je obavijen test osjemenjivanja s određenim mladim bikom. Bitno je provjeriti da li telad ima sigurno podrijetlo što je osigurano markiranjem sa životnim brojem. Za test se uzima telad starosti do 60 dana.

Smještaj Po svakom biku u testu formira se grupa od minimalno 12 teladi polubraće koja je cijelo vrijeme testa u zasebnom boksu na slobodnom držanju u istim mikroklimatskim i hranidbenim uvjetima. Taj broj na kraju testa je obično manji i kreće se od 7 do 10 životinja u grupi po jednom ocu (izlučenja tijekom testa većinom uslijed zdravstvene problematike).

Tehnološke faze u testu: • pripremni period traje od 60 do 120 dana starosti teladi. To je period adaptacije teladi na nove uvjete i prilagodba za predstojeći test. U„ ovom periodu provodi se zdravstvena i preventivna obrada teladi te se posebnim načinom ishrane nastoji od teladi napraviti što bolje preživače koji će moći što optimalnije iskoristiti svoj genetski kapacitet i postić~ vjerodostojne rezultate u testu.

• period testa traje od 121 do 350 dana starosti testiranih životinja. U ovom periodu mladi bičići određenim načinom ishrane trebaju postići oko 72% ukupnog životnog prirasta. · • period završnog tova traje od 351 do 420 dana starosti testiranih životinja.

Za cijelo vrijeme trajanja testa, testiranim životinjama za ishranu treba osigurati isto sijeno i koncentrat od istih komponenti uz opskrbu svježom vodom iz automatskih pojilica.

• vaganje se obavlja u više navrata tijekom testa: pri ulasku u testnu stanicu, početkom testa

27

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

(120. dan prosječne starosti grupe), 350. dan i 420. dan prosječne starosti grupe, uz osiguranje posta od 12 sati.

• izmjera, vaganje i otprema bikova - neposredno prije utovara i otpreme obavlja se zadnje, pojedinačno, vaganje grupe i određuju tjelesne mjere (visina do grebena i širina bokova).

Nakon dopreme u klaonicu, bikove treba ponovo izvagati. Prije klanja osigurava im se 12 satni post.

• klanje bičića - poželjno je da se klanje obavlja uvijek u istoj klaonici.

• postupak nakon klanja - obavlja se rasijecanje trupova i otprilike jedan sat nakon klanja vaganje toplih polovic~ zajedno s bubrežnim i zdjeličnim lojem.

Na osnovu dobivenog podatka izračunava se topli randman. Tople polovice otpremaju se u hladnjaču gdje se hlade 24 sata i nakon toga ponovo važu radi utvrđivanja hladnog randmana.

Radi utvrđivanja rasporeda najkvalitetnijih

Tablica 1: Pregledparametaraprovedbeprogenog testa na osobinetovnosti Vrstaparametra

Brolsinova Por.etak testa

Imebikai HB Rodni

Roksi

Mali

Hadija

7341

7329

Mak 7394

Elija

7340

7417

7416

8

8

9

7

10

8

30.03.01.12.03.01.01.04.01.30.04.01.20.08.01.01.09.01.

Prosječna starost na oočetku testa(dana)

116

113

122

117

122

121

Težina grupepri ulasku u test~l

1.024

1.348

1.418

1.027

1.509

1.402

Završetak testa

16.01.02.21.01.02.29.01.02.18.02.02.17.06.02.10.06.02.

Traianie testa[dana)

295

312

305

295

302

294

Težina grupekod izlaska iztestalknl

4.204

4.561

5.146

4.101

5.581

4.612

Broihranidbenih dana

2.360

2.496

2.440

2.065

3.020

2.352

Ukupni prirastutestu

3.180

3.213

3.728

3.074

4.072

3.210

1.347

1.287

1.530

1.480

1.348

1.365

lkal Dnevni prirast utestu (grama) Težina hladnih no1nw.,, llcal Randman hladnih oolovica (%)

2.418

58,78

Utrošak hrane HJ 1:Z.5 zakgprirasta S.biel. 9032

28

2.574 57,69 81

9703

2.924

2.340

3.045

2.656

57,58

56,49

7,36

767

7,88

91

878,7

9175

942,9

I 1000,0

57,95

60,10

dijelova mesa, obavlja se rasijecanje desne polovice svakog bika između 6. i 7. rebra na prednju i zadnju četvrt koje se pojedinačno važu zbog izračuna odnosa prednja zadnja četvrt. Loj se odvaja prije rasijecanja na četvrti i posebno važe.

• utvrđivanje kvalitete mesa obavlja se uzimanjem rebrenog isječka koji se dobije rasijecanjem desne polovice na dva mjesta: između 6. i 7. rebra i 9. i 10. rebra, odnosno uzima se 7 - 9. · rebro za analizu tkivnog sastava i kvalitete mesa. Analizom se utvrđuje udio MLD (musculus longisimus dorsi - dugi leđni mišić), udio ostalih mišića, loja, tetiva i ovojnica te kosti.

Tablica2: Pregledrezultataprogenogtesta na osobinetovnostii kakvoću mesa Osobine

Imei HBbika

RezuHati testa

Rodni Roksi Mali Mak Elija Hađija

7340 7341 7329 7394 7417 7416 10 8 9 7 8 8 grama1.347 1.287 1.530 1.480 1.348 1.365 Dnevni prirast uv -26,89 -73,06149,0780,74 -37,61 -23,34 RUV 98,05 94,67 110,88105,85 97,29 98,32 % 58,78 57,69 57,95 57,58 56,49 60,10 Hladni randman uv 0,141 --0,91 --0,577-0,77 -2,08 1,73 RUV 100,2498,45 99,01 98,69 96,43 102,97 % 63,61 58,64 60,57 61,85 59,91 57,41 Udio mišića uv --0,347-4,70 -3,24 -1,49 -3,87 -5,56 RUV 99,46 92,60 94,91 97,66 93,90 91,20 99,03 95,68 104,49102,1296,48 98,88 uravnoteiena RUV Broj sinova

--·

Tablica3: Prosječni rezultatidisekcijeuzoraka mesa sinovaprikazanipo testiranim bikovima (u%) (podaciCRSH - Zagreb)

i Kosti Kalo Ime i Broj Udio OstaliUkupniL~ Telive HB bika~novaM.LD.mišići miši~ ov~nice rada Rodni

8 7340 Rok~ 8 7341 Mari

7329 Mak

7394 Eli~ 7417 Hađi~

7416

24,04 39,57 63,61 12,89 2,53 20,60 0,37

21,52 37,12 58,64 18,31 2,20 20,46 0,39

9

22,37 38,20 60,57 16,20 2,27 20,58 0,38

7

24,01 37,84 61,85 18,01 2,48 17,20 0,46

10 20,40 39,51 59,91 13,92 2,70 23,08 0,39 8

19,34 38,07 57,41 17,83 2,28 22,10 0,38

Mljekarski list 10/2002.

SELEKCIJA

Nakon završenog progenog testa na osobine tovnosti dobije se rezultat o tovnim osobinama (dnevni prirast, utrošak hrane za kg prirasta izražen u hranidbenim jedinicama i sirovim bjelančevinama, tjelesne mjere), klaoničkim osobinama (topli i hladni randman odnosno klaonička težina, kala hlađenja, odnos prednjih i zadnjih četvrti) te o kvaliteti mesa (odnos mišići: kosti: loj: tetive, kemijska analiza MLD).

Na temelju svih dobivenih rezultata testiranja potomaka jednog bika, za istog se izračunava uzgojna vrijednosti i relativna uzgojna vrijednost (RUV) za osobine dnevnog prirasta, hladnog randmana i udjela mišića te uravnotežena relativna uzgojna vrijednost za sve tri navedene osobine.

Tijekom ove godine šest mladih bikova progeno je testirana na osobine tovnosti i kakvoću mesa.

Testirani bikovi, vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske - Zagreb su sljedeći: Rodni HB 7340, Mali HB 7329, Roksi HB

I REPRODUKCIJA

Tablica4: Prosječni kemijski sastav M.L.D. (dugogleđnog mišića} grupa sinova testiranihbikova (podaciCRSH Zagreb} % lmeiHB %masti %pepela %suhe tvari %vode ~elant.evina broj Rodni 24,21 20,34 2,81 1,06 75,79

7340

Roksi

7341 Mali

7329 Mak

7394 Elija

7417 Hađija

7416

25,01

74,99

19,25

4,49

1,07

24,62

75,38

19,97

3,59

1,06

25,56

74,44

20,69

3,79

1,08

24,70

75,30

21,00

2,61

1,09

25,26

74,74

21,14

3,06

1,06

---•----7341, Mak HB 7394, Elija HB 7417 i Hađija HB 7416.

Parametri provedbe progenog testa na osobine tovnosti prikazani su u tablici 4. (izvor podataka - Centar za reprodukciju - Zagreb) REPORTAŽA

1O!!flllfl{J){jjjflll/JftJ@{ff)fjf}O STOČJISKI I ~@S!P@IDJAFJSfU SAJAM @@!DJ@WLJJ© □ !IJELOVAR 6.-Bll RUJNA 200213 Piše: Stjepan Brlek, dipl. ing

Pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, dipl. ing., u organizaciji Bjelovarskog sajma i Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra te suorganizatora Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i ribarstva RH, Bjelovarskobilogorske županije, Grada Bjelovara, Županijske komore, Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu i generalnog sponzora LURA d.d. Zagreb i Županije partnera Brodsko-posavske, organizirana je ova 10. jubilarna manifestacija.

Izlagače,

posjetitelje i goste - među kojima i iz: Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Slovenije i Indije - te gotovo svih županija republike Hrvatske pozdravili su: • Zlatka Salaj, dr. vet. med., direktor Bjelovarskog sajma

inozemne

Mljekarski list 10/2002.

• Krešimir Kuterovac, dipl. ing., ravnatelj Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra • Đurđa Adlešić, gradonačelnica Bjelovara • Damir Bajs, · dipl. iur., župan Bjelovarskobilogorski • Mr. se. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva RH • Zlatka T omčić, dipl. ing., predsjednik Sabora, pokrovitelj Izložbe i Sajma (koji je i otvorio sajam).

U okviru Sajma organiziran je i okrugli stol iz govedarstva i drugih područja poljoprivrede.

Iz govedarskog programa simentalske pasmine za Izložbu su odabrane kolekcije: = 14 steonih junica simentalske pasmine kojih je proizvodnja majki u jednoj od standardnih laktacija prosječno 7012 kg mlijeka = 1lmladih krava simentalske pasmine koje su u prvoj kontroli prosječno proizvele 24 kg mlijeka 29

REPORTAŽA

= 7 mladih krava simentalske pasmine iz uvoza (Austrija) koje su u prvoj kontroli prosječno proizvele 19 kg mlijeka = 14 ostalih krava simentalske pasmine koje su u jednoj od laktacija prosječno proizvele 5988kg mlijeka = 16 bikovskih majki simentalske pasmine koje su u jednoj od laktacija prosječno proizvele 7137 kg mlijeka = 2 rasplodna bika simentalske pasmine: Mali, oteljen 1996. godine, progeno testiran; uzgajatelj Beštek iz Kuštana, i bik Horok, oteljen 1997., uzgajatelj Tot iz Velikog Grđevca

Iz programa Holstein-friesian pasmine izloženo je: 9 mladih krava koje su prosječno u prvoj kontroli proizvele 36 kg mlijeka = 8 steonih junica kojih je proizvodnja majki u jednoj od laktacija prosječno iznosila 8255 kg mlijeka <3" 5 ostalih krava koje su u jednoj od laktacija prosječno proizvele 8615 kg mlijeka Izloženo je i: = 5 steonih junica smeđe pasmine kojih je prosječna proizvodnja majki u jednoj od standardnih laktacija iznosila 8815 kg mlijeka = kolekcije Charolais pasmine krava s teladi i 1 bik "" Slavonsko-srijemska podolsko govedo, bik i krave <3" 5 junica Hereford pasmine = krava, junica, bik i vol - Istarska govedo

Proglašena je i krava šampionka i 2 pratilje.

Prvonagrađene: G"

G"

G"

G"

=

Za aukcijsku prodaju predviđeno je 111 junica simentalske i Holstein-friesian pasmine kojih je prosječna proizvodnja u nekoj od standardnih laktacija majki iznosila 4543 kg mlijeka. Prodana je 97 junica po prosječnoj cijeni od 11.139,00 kn.

Iz kozarskog programa izložena je 41 koza sanske i francuske alpina pasmine.

Izložene su i pasmine svinja, a u konjogojskoj kolekciji dominirao je hrvatski hladnokrvnjak.

NAGRAĐIVANJE. Svim izlagačima

stoke, posebno nagrađeni­ ma, Hrvatski stočarsko selekcijski centar dodijelio je diplome, a iz svake kategorije goveda dodijeljena je prva, druga i treća nagrada.

30

G"

G"

steona junica Stela simentalske pasmine koje je proizvodnja majke iznosila 9322 kg mlijeka; nagrada dodijeljena Mirku Imbrišak iz Starog Štefanja 80 mlada krava Floris koja je u prvoj .kontroli proizvela 27,2 kg mlijeka; vlasnik Zlatko Pražetina, Daskatica 61 krava Gilda simentalske pasmine koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 6652 kg mlijeka; vlasnik je Ivan Carević, Cepidlak, Sv. I. Žabno prvonagrađena je i bikovska majka Sana koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7717 kg mlijeka, vlasnika Ivana Carević, Cepidlak, Sv. I. Žabno iz kolekcije steonih junica holsteinfriesian pasmine prvonagrađena je junica Azra čija je majka: u maksimalnoj standardnoj lakta.ciii proizvela 9147 kg mlijeka;. vlasnik Željko Piškoric, Markovac Križevački, Sv. I. Žabno, mlada krava holstein-friesian pasmine Asta, u prvoj kontroli proizvela je 34 kg ~eka; vlasnik ie Marijan H, Hatman Sv.

LZabno iz kolekcije ostalih krava holstein-friesian pasmine prvonagrađena je krava Dumeco koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 9100 kg mlijeka; također vlasnika Marijana H.ttmana G" druga pratilja šampionke je krava Mala simentalske pasmine, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7330 kg mlijeka, a vlasnik je Vlado Petrić, Babinac 46, Ivanska G" prva pratilja je krava Pegi - holsteinfriesian pasmine koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 10234 kg mlijeka, a vlasnik Le Josip Vinceković iz Vagovine 107, Štefanje Šampionkom je proglašena krava FIGA simentalske pasmine, koja je u maksimalnoj laktaciji prizvela 10452 kg mlijeka, a njezin uzgajivač je Stjepan Latinović , Cugovec 172.

Sampionsko zvono uručio je mr. Pankretić, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Gospodin Latinović okitio je svoju FIGU šampionskim zvonom i dobio primjerenu nagradu.

G"

M{jekarskiHst 10/2002.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, /A

Naš moto za listopad NOVOSTVORENA VRIJEDNOST KAKO STVORITI HRVATSKOG FARMERA U PROIZVODNJI MLIJEKA

~~ )CI>

;s ~ ~ ,u

l

u

"'

~ ,~ PRAKSA lISKUSTVA PROIZVOĐAČA, ~ RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI MODEL IZ KOPRIVNICE Što je to novostvorena vrijednost ?

Novostvorena vrijednost je temelj cjelokupnog rada i stvaranja, temelj razvoja, osnova ulaganja kapitala, znanja i rada, temelj svih reformi, strategija i operativnih planova. Ako je ta novostvorena vrijednost, proizvedena ili stvorena na nacionalnoj osnovi, sirovina, poluproizvod, proizvod, tada se radi o 100 % novostvorene vrijednosti. Ako je uvezen iz inozemstva tada nacionalna novostvorena vrijednost proizvoda iznosi manje, jer se dio te vrijednosti mora umanjiti za vrijednost tuđega rada i znanja ili tuđega prirodnog dobra.

Znači da bi trebali uvoziti samo ono što u prirodnim resursima naše zemlje nemamo, te sve orio što sami ne možemo proizvesti.

Da bismo ostvarili razvoj naše Hrvatske, u kojoj živimo, moramo nastojati proizvesti što više novostvorene vrijednosti za nacionalne potrebe, te potrebe i mogućnosti izvoza.

Da bismo u Hrvatsku uvezli neku sirovinu, poluproizvod, proizvod, znanje ili uslugu, moramo za to osigurati sredstva.

U Hrvatskoj je izvozno uvozna bilanca negativna, a jedino kod međunarodnog monetarnog fonda možemo dignuti kredit uz određene kamate, za nabavu repromaterijala nabavu proizvoda tuđim novcem sve više zadužujem.o našu državu, našu lijepu Hrvatsku.

A sve to možemo proizvesti sami i na našim prekrasnim i plodnim poljima.

Kupovati tuđe mlijeko i tuđe rasplodne junice, tuđim novcem, zar nije žalosno?!

Istovremeno proizvoditi viškove vrlo skupe pšenice i izvoziti je stvarajući državni gubitak još je žalosnije. Da smo novac koji smo samo prošle i Mljekarski list 10/2002. .

ove godine izgubili na izvozu i proizvodnji nepotrebnih viškova pšenice uložili u izgradnju staja i proizvodnju mlijeka mogli smo osigurati stvaranje novostvorene vrijednosti koja bi nas činila bogatijima.

Kupovati uvozne junice koje će kao krave davati više mlijeka od naših krava, kupujemo i plaćamo i tuđi rad i tuđe znanje. U našem stručnom radu, moramo uvijek polaziti od činjenice, da po znanju i stručnosti, možemo stati uz rame s poljoprivrednim stručnjacima europskih zemalja. I naše junice i krave moraju po proizvodnji mlijeka stati uz bok junicama i kravama tih zemalja.

Ako to nije moguće, znači da negdje griješimo u radu i stvaranju novostvorene vrijednosti.

1990. godine Hrvatska je bila dužna 4 milijarde američkih dolara, 2000. godine oko 11 milijardi, a sada se već spominje oko 13 milijardi.

Bilo bi dobro proanalizirati, koliko smo novostvorene vrijednosti stvorili za te međunarodne kredite. Hoće li Hrvatska 2005. i ·2010. godine biti dužna 15 ili 20 milijardi američkih dolara, za koliko smo od toga novca razvili našu poljoprivredu i za koliko smo povećali novostvorenu vrijednost poljoprivredne proizvodnje. Volio bih kada bi netko u Mljekarskom listu na to pitanje reagirao u jednom od idućih brojeva. Neki tvrde da Hrvatska s 11 milijardi američkih dolara državnog duga nije još prezadužena zemlja. Smatram da nas takav odnos prema problemima i vlastitoj zemlji ne vodi nikuda.

Ako se uzme kredit, tada se on može vratiti samo iz novostvorene vrijednosti_ koja mora biti tolika da pokrije + (plus) vrijednost kamata i stvori + (plus) novu glavnicu, novo bogatstvo, nacionalno bogatstvo!

Na osnovi znanja, dobre procjene i rada, mogućnosti stvaranja novostvorene vrijednosti, postoje svuda u svijetu pa i u vrlo teškim i nepovoljnim okolnostima, a kamo li ne u našim izuzetno povoljnim okolnostima.

Na otvorenju centralnog mljekarskog laboratorija u Križevcima istaknuto je da smo u Hrvatskoj povećali proizvodnju mlijeka za 18 %.

U prikazivanju obiteljskih gospodarstava s područja Koprivničko-križevačke županije, neki 31

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

su nezadovoljni načinom prikazivanja tih podataka. Mnogi proizvođači mlijeka su dnevnu proizvodnju mlijeka povećali s 20 litara na 200, na 300, na 500 litara i više. Od 3 krave na 5, na 25 pa i više i isto toliko rasplodnog ženskog podmlatka junica različitog uzrasta. Proizvodnju od 3000 litara po kravi godišnje, podigli su na 4500 do 7000 litara mlijeka po kravi. Badava genetski potencijal ako nema dobre krme i zoohigijene.

S prosjekom i prosječnim podacima nikada se nisam slagao jer u prosjeku se «šlepa» puno toga.

Ovo je jedini put stvaranja bogate Hrvatske koja ne uvozi ono što sama može proizvesti i koja je uredno vratila svoje kredite i nije nikome ništa dužna.

Gazda koji diže kredite, a ne vraća ih ili vrati kredit a da se s njim nije pomakao s mjesta, nije dobar gazda i vrlo brzo dolazi na loš glas.

Od 1990. godine kada je počela djelovati savjetodavna poljoprivredna služba najviše vremena i energije utrošilo se u postepeno razbijanje tradicionalnog pristupa i razmišljanja oko organizacije obiteljskog gospodarstva.

I dan danas to je jedan od najvećih problema hrvatskog sela i seljaka.

Veliki broj hrvatskih seljaka još uvijek se drži staroga modela razmišljanja i tradicionalnog svaštarskog pristupa proizvodnji na svom gospodarstvu, s logikom ako ne ide jedno ide drugo. To se mora mijenjati!

PRIMJERI USPJEŠNOG ULAGANJA Obiteljsko gospodarstvo Marijana Vedriš, Novačka, općina Gola, započelo je program 1992. s 3,5 jutara vlastite zemlje, + 7 jutara u zakupu, okućnica i 3 krave. Plan razvoja bio je 25 muznih krava s izgradnjom staje. Visina planiranog i ostvarenog kredita iznosila je 105.000 DM. Sredstva su utrošena za: 1. kupnju susjednog staračkog domaćinstva -40.000DM. 2. izgradnju staje - 35.000 DM. 3. kupnju 15 bređih junica holštajnl<i -30.000 DM. Svaki kredit uvećan za kamatu mora vraćati sam sebe, a iza sebe ostaviti barem još jednom do dva puta toliko novostvorene vrijednosti.

2002. godine: oba kredita su vraćena u cijelosti (105.000 DM + 45.000 DM kamata) što redovnih što zateznih kamata. Od prvog dijela kredita pola je bilo uz 9,5 % kamata. Zatezne kamate su se stvorile zato što se investirala u kupnju zemlje, izgradnju silosa i kupnju mehanizacije, pa se uredno vraćanje rata 32

odgađalo, bez obzira na zatezne kamate.

Novostvorena vrijednost: - kamata - 45.000 DM - izgradnja staje - 70.000 DM - kupnja 20 jutara kupljene zemlje - 100.000 DM - kupnja 20 krava što holštajnki što simenfalki -70.000 DM - kupnja 8 bređih junica i 13 junica različitog uzrasta, te 14 muške junadi - 50.000 DM - izgradnja 2 silosa -15.000 DM - nabava mehanizacija u vrijednosti od oko -100.000 DM -vrijednost proizvodenog mlijeka u· 2002. godine oko 100 000 litara - 75.000 DM Ukupno: - 525.000 DM Za vrijednost mlijeka proizvedenog unatrag 7 godina, junice, izdvojene krave i utovljene bikove ili prodanu mušku telad, kupljenu na europskom ili svjetskom tržištu, Republika Hrvatska bi se morala zadužiti. Napominjem da sve što se uvozi plaća se devizama, dok domaću proizvodnju možemo platiti domaćom valutom.

Ovakvih ili sličnih primjera ima još i o njima ćemo izvještavati u sljedećim brojevima Mljekarskog lista.

Ovi podaci su objavljeni dozvolom Marijana Vedriš.

Hrvatska samo unatrag 5 godina nije trebala više uvoziti niti mlijeko niti rasplodne junice jer se u Hrvatskoj godišnje oteli preko 100.000 komada ženske teladi, a obiteljskih gospodarstava, koja su zahvaljujući Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi povećala proizvodnju mlijeka i uzgoj rasplodnih junica za više od 100%, barem na Koprivn.ičko-križevačkoj županiji, ima jako mnogo! [J ISPRAVAK U Mljekarskom listu broj 8, u članku pod nazivom Somatske stanice, u tablici 1. koja prikazuje odnos kemijskog sastava mlijeka iz zdravog i upaljenog vimena, slučajno je došlo do zamjene vrijednosti laktoze i mliječne masti.

Ispričavamo se čitateljima zbog nenamjerne pogreške!

U tablici 1 prikazane su ispravljene vrijednosti mliječne masti i laktoze iz zdravog i upaljenog vimena.

MLIJEKO S NISKIM

MLUEKO S VISOKIM

OOSTUPANJSOO

BROJEM SOMATSKIH

BROJEM SOMATSKIH

ISPRAVNOG MLLlEl<A %

STANICA%

STANICA%

SUHA TVAR

8,9

8,8

MAST

3,5

3,2

91,0

LAKTOZA

4,9

4,4

90,0

PROTEINI

3,61

3,56

99,0

KAZEIN

2.8

2,3

82,0

NATRIJ

0,057

0,105

184,0

KLORIDI

0,91

0,147

161,0

KALIJ

0,173

157,0

91,0

KALCIJ

0,12

0,04

33,0

KEMIJSKI SASTAV

99,0

Ml.fekarskilist 10/2002.

PONAVLJANJE

REI2UBLU\.fl GRČKfl

JE MAJKA

ZNANJA

ELLINIKIDIMOKRflTlfl

. StjepanKeglević, dipl. ing.

Zemljopisni položaj Grčka je jugois_točna europska drzava ko1a se prostire na 131,951 km 2 od čega je kopno 106,915 km 2, preostala površina nalazi se na 3,054. ~t?ka od kojih je nastanjeno 167. Sa zapada n~lazi JOJse Jonsko more s mnogim jonskim otocima, a na jugu se sa svojim najvećim otokom, Kretom (8,261 km 2), nalazi u Sredozemnom moru. _Sa istoka obale joj oplakuje Egejsko mo_res duboki_~ zaljevima do središnje Grčke, a na s1ever~ granici s republikama Albanijom i Makedom1om, t~ Turskom gdje granica većim dijelom prolazi Rodopskim gorjem. .

Nizinskih područja ima malo u Grčkoj.

Najznačajnije su u sjevernom dijelu oko So!una, na poluotoku Halkidki i Trakiji između Ege1skog mora, a podno Rodopa. U središnjoj Grčk~j su zavale T esalija, Beotija i nizinski dijelovi na poluotoku Peloponezu, te nizina južno od At~ne.

Planinski lanci pružaju se kroz zapadnu i središnju Grčku, a naročito gorje Pindo gdje ima v~hunaca viših od 2000 m. Najviši vrh (2,918 m) Je slavni božanski Olimp na jugu Solunskog zaljeva.

Većih rijeka u Grčkoj nema, osim . onih koje svojim kratkim tokom dolaz~ sa s1e:7era kao Vardar, Struma, Mesta i Manca. S khmatskog stajališta, gorje Pindo Grčku dij_:li 1:1~ dvij~ zone: zapadno je blaga klima s kisovit1m zimama (oborine 700-1500 mm), a istočno je oštrija klima s malo oborina (oko 400 mm godišnje).

V

•

Stanovništvo Prema podacima iz 2001. g. broj stanovnika je 10.259 900 te ih po 1 km ima 80, slično kao u Hrvat;koj. Službeno svi su Grci, ali ima i manjina kao: Makedonaca, Turaka, Bugara, Roma, Armena i oko 300,000 ilegalno prebjeglih Albanaca. Grčko-pravoslavnoj crkvi pripada 97% stanovništva 1 2% muslimana te vrlo malo katolika žid~va \ protestanata. Službeni jezik je novogrčki koji pripada indoeuropskim jezicima_~ dva dijalekta, a u trgovačkim odnosima engleski i francuski. Nepismenih je bil~ prije 12 g?_di?_a7%'. a danas ih je zacijelo man1e. Sve bolp z1votm

Atena nocu .IJ!jelwrski li,st 10-'200:!.

PONAVLJANJE

JE MAJKA

ZNANJA

standard pokazuje podatak da smrtnost dojenčadi iznosi 0,7%, a djece 0,8%. Porast stanovništva je ipak samo 0,4%. Zdravstvenu službu osigurava država svim građanima bez obzira na njihov socijalni i profesionalni status.

Državno uređenje Grčka je od 1973. parlamentarna republika s Narodnom skupštinom od 300 zastupnika koji se biraju na 4 godine. Državnog poglavara bira se u skupštini na 5 godina. Današnji predsjednik Republike Grčke je Konstantinos Stephanopoulos.

Najjača politička stranka je PASOK (Panhelenistički socijalistički pokret), zatim je slijedi Nova Demokracija, Komunistička stranka KKE, Koalicija lijevih stranaka, te ostale. Po upravnom uređenju Republika je podijeljena na 13 oblasti i monašku republiku Athos s autonomnim statusom.

To je brdsko područje (37 km dugačko i 11 km široko) na izvučenom poluotočiću u Egejsko more između Strimonskog i Singitskog zaljeva. Glavni grad je slavna Atena (Athinai) koja potječe od prije tri milenija, a danas broji oko 800,000 stanovnika. Sljedeći po veličini je Thesalonki (Solun) 400,000, zatim Pirej 200,000 i dr.

Nacionalni blagdan je 25. ožujak kada je godine 1821. počeo ustanak za oslobođenje od Turaka.

Gospodarstvo općenito Već podkraj prošlog stoljeća Grčka je značaj­ no pojačala svoju poziciju u novom međunarod­ nom okruženju te bila spremna sudjelovati u Europskoj monetarnoj uniji 2001. To joj je omogućilo da je za više od 10% mogla smanjiti svoj proračunski deficit i brzo smanjivati državne dugove. Udio u bruto društvenom proizvodu pokazuje vrlo slične omjere kao u drugim državama članicama . EU, pa poljoprivreda sudjeluje s 8, 1%, industrija 23,3% i uslužne djelatnosti čak 68,6%. Nezaposlenost je 1999. iznosila samo 9,8%.

Međunarodne poslovne organizacije smatraju Grčku privlačnim područjem za investicije, a napose u: telekomunikacijama, mreži prirodnog plina, istraživanju i korištenju nafte, brodogradnji, turizmu te bankama i osiguranju. Grci se pouzdaju u snagu i znanje svojih ljudi, a investitori mogu biti sigurni da će postići produktivnost kao u svim zapadnim zemljama. To dokazuju proizvodnjom u svojim SIEMENS tvornicama.

Među tercijarnim djelatnostima turizam je jedan od najvažnijih sektora u grčkoj ekonomiji.

Tijekom 1997. Grčku je posjetilo 10,5 milijuna stranih gostiju, te se računa da su unijeli 3,771 milijun dolara. Najveći broj turista dolazi iz 34

Europe, oko 85%. Grč­ ka je po cijelom svijetu poznata po svom suncu, čistim plažama, lijepim otocima u egejskom moru, ljupkim selima u unutrašnjosti, gostoljubivosti i "philoxenii", što znači ljubavi za strance. Ima svakovečernjih zabavišta i predsjednik veliki broj festivala RepublikeGrčke diljem Grčke.

KonstantinosStephanopoulos Vrijednost uvoza je veća od izvoza, a izvozi se: industrijskih proizvoda 51% , prehrambenih proizvoda i pića 20%, proizvodi nafte 12%, zatim rude i minerali, sirovine i poluprerađevine. Najznačajniji kupac je Njemačka, zatim USA, Italija i dr.- Prvotna značajka grčke privrede je njena utemeljenje na pravnom sustavu kojega državni organi nadziru.

Poljoprivreda Brdovita područja Grčke dozvoljavaju da je samo 26,5 % površina pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Od toga 65,7% su oranične površine, a 26,8% su voćnjaci citrusa, bresaka, marelica, jabuka, krušaka, trešanja i smokava, te nasadi oraha, lješnjaka, badema, pistacea i maslina.

U sprkos velikoj reputaciji grčkih vina, pod vinogradima je samo 4% površina. Povrće se uzgaja na 3,4% površina. Važno je istaknuti da se 38% obradivih površina natapa što je velika stvar.

Glavne industrijske biljke su duhan i pamuk, njegove površine su u porastu i neobično su važne za grčku poljoprivredu. Proizvodnja šećerne repe je u porastu jer je unatoč visokih prinosa proizvođačima dobro plaćena. Maslinovog ulja proizvodi se godišnje oko 330,000 tona.

Proizvodnja mlijeka iznosila je 1.806,000 tona, ali je u opadanju (-3,1%). Mesa je proizvedeno 525,000 tona, i u porastu je za 2,9%.

Zajednička poljoprivredna politika (CAP) Ujedinjene Europe stvara konkurentni pritisak na grčku poljoprivrednu proizvodnju, pa se ona mora orijentirati na proizvode veće tržišne vrijednosti i s njima prodirati na međunarodno tržište. Radi se o unapređenju mediteranskih kultura, stvaranju elastičnih odnosa između proizvođača, prerađi­ vača i izvoznika, kako bi se povećali dohoci iz poljoprivrede. Postoje mnoge zadružne organizacije, a što je najvažnije: Poljoprivredna banka!

Olimpijske igre Pri spominjanju Grčke ili grčkog naroda, odmah nam se nameće misao na Olimpijske igre i M!jekarski li,st 10/2002.

KALENDAR

sve plemenito što se u športu može ili bi se moralo naći. Olimpijske atletske igre započele su u staroj Grčkoj, u čast boga Zeusa, 776. godine prije Krista i održavale su se svake četvrte godine (do 393.) u Olimpiji. Razni osvajači onemogućili su daljne igre, pa su se ponovno pojavile na prijedlog Pierre de Coubertina u Ateni 1896., te se od tada održavaju svake 4. godine u drugoj zemlji.

Na neopisivu sreću Grka njihove igre opet se vraćaju u njihovu domovinu jer će se 2004. godine održati u Grčkoj sa svečanošću otvorenja 13. kolovoza. Poseban naglasak daje se ideji OLIMPIJSKOG MIRA koja potječe iz doba početka igara. Tada su zaraćene grčke državice dobile proročansku poruku od Apolona iz Delfa da otpočnu sa sportskim natjecanjima i prestanu ratovati. I tako je Međunarodni olimpijski komitet 1992. obnovio olimpijski mirovni ideal i osnovan Međunarodni olimpijski mirovni centar.

Ujedinjene Nacije daju svoju punu potporu tom pokretu. Jedan od rezultata bio je da su športaši Južne i Sjeverne Koreje stupali zajednički pod jednom zastavom u Sydneyu 2000. godine.

Grčka je u punom zanosu da se Olimpijske igre, 2004. godine, održavaju na jedinstvenim povijesnim pozornicama. Tako će trkača staza ciklinga (koturaški šport) biti blizu Akropolisa, a maratonska trka održat će se na originalnoj cesti s početkom u gradu Marathonu.

U tijeku su ogromne pripreme za poboljšanje prometa u zrač­ nim lukama, podzemnoj, željeznici i cestama.

Počela je izgradnja Olimpijskog sela za prihvat 16.000 sudionika. Jednom riječju "Atena će 2004. biti novi grad". Te igre bit će sretno sjedinjene športa, kulture, povijesti i svjetskog mirotvorstva.

Grčka i Hrvatska Grčka kao članica Europske zajednice od 1981. priznala je s ostalima članicama slobodnu demokratsku Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. Nakon priznanja otvoreno je u Zagrebu Veleposlanstvo Republike Grčke u Opatičkoj ulici br.12. U cilju bolje međusobne informiranosti, Veleposlanstvo je organiziralo svoj posebni Ured za tisak u Ilici br.11. Hrvatski državljani vole turistički posjećivati Grčku i uživati u njenim prirodnim i kulturnim ljepotama.

Za Hrvatsku je važno da će 1. siječnja, 2003.g.

Grčka preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom.

Kako bi za ovaj članak pribavili što vrjednije i najnovije podatke, obratili smo se spomenutom Uredu za tisak gdje nam je gospodin Ioannis TZORTTIS, savjetnik za tisak, rado poklonio bogato ilustriranu knjigu pod engleskim nasloMljekarski list 10/2002.

RADOVA

vom "ABOUT GREECE", koju je izdalo njihovo Ministarstvo za tisak i masovne medije 2001. godine, pa mu se i ovim putem najljepše zahvaljujemo.

KALENDAR RADOVA ZALISTOPAD .s

bi:i

Listopad je mjesec obavljanja najve- ci. preorati veće -o površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojem i nastoji se obaviti 1:: sjetva ozimih kultura do kraja mjeseca. ~ U vinogradu je nakon berbe osnovni i ]... najvažniji posao jesenska obrada i 0 gnojidba. Svake je godine potrebno 'lJ prihraniti vinograd mineralnim gnojivima i:i: a zatim ih zaorati. Treba iskopati jame za sadnju novog vinograda ili za popunjavanje novim trsovima.

U voćnjaku uz sadnju novih voćaka valja obaviti i prihranjivanje. Stare i zapuštene voćnjake urediti. Mlade voćke potrebno je zaštititi od glodavaca i hladnoće.

U povrtnjaku razbacati stajski gnoj i mineralno gnojivo uz obradu tla za proljetnu sjetvu ili sadnju. Iz klijališta izvaditi zemlju i razgrađeni bioenergentski materijal. Dezinficirati klijališta i klijališne prozore. Povrće skladištiti i konzervirati za zimu. Sijati bob, mrkvu, peršin i špinat, saditi češnjak, luk, salatu, radič, artičoku, luk srebrenac i kelj.

U vrtu je potrebno prekopati sve slobodne površine. Zasaditi ukrasno grmlje, a ono posađeno u proljeće lagano orezati.

Narodne uzrečice za listopad: Mnogo magle u listopadu nosezimu punu snijega.Što se list dulje drži, to se zima dalje pruži. Što rantfe list opane, to ranijezima bude. Topaolistopad,ledenaveljača. ćih poslova, jer je potrebno

·g

35

SVETE

TEREZIJE

Mjesec listopad, kao i svaki drugi u godini, ima mnogo svetaca, a njihov broj u naše vrijeme, zaslugom sv. Oca Ivana II., sve više raste pa je teško izabrati kojemu ćemo posvetiti naš člančić.

Zbog sve veće uloge žena u svijetu odlučismo se za dvije svetice: Sv. Tereziju od Djeteta Isusa koju slavimo i.listopada, a zove ju se "Malom" i sv.

Tereziju Avilsku ili "Veliku" s njenim blagdanom 15.listopada.

Obje svetice imaju puno toga zajedničkog jer su obje pripadale redu karmelićanki, koji i danas postoji u svijetu i u nas. Njihov naziv potječe od gore Karmel koja se nalazi u današnjem Izraelu iznad Haile, visine je 552 m, šumovita, puna spilja a u jednoj od njih boravio je sv. Ilija. Tu je za vrijeme postojanja kršćanskog kraljevstva osnovan 1156. god. Pustinjački red Karmelićana i od tuda se širio Europom. Ženski ogranak nastao Le prvotna u Francuskoj 1452., proširio se u Španjolsku i Italiju. Međusobno se razlikuju obuvene i bosonoge Karmelićanke oko čega je bilo mnogo sporova. To je kontemplativni red (razmatranje) koji razvija osobnu pobožnost redovnica, a to najbolje možemo razumjeti po riječima sv. Oca Ivana Pavla II. Koje im je izrekao u zagrebačkoj katedrali 1994: ''Vi ste kontemplativna duša Crkve: ustrajte u pozivu da budete čuvari Apsolutnoga, stalno u dijalogu s Bogom, da biste mu prikazale radosti i nade koje treba razliti na toliku braću i sestre u nevolji." Osim toga one se bave mnogim karitativnim djelatnostima.

Sv. Terezija od Djeteta Isusa Mala sv. Terezija rodila se 2.siječnja 1873. u mjestu Alencon u francuskoj pokrajini Normandiji, od oca Louisa MARTIN i majke Zelie koji su bili obrtnici, a bila je njihovo deveto i najmlađe dijete. Oboje supružnika bili su nesuđeni redovnici, ali su zato svojih pet kćeri darovali Bogu uglavnom u karmelićanske samostane. Terezija je voljela ljepote prirode, a osobito cvijeće te je i sebe smatrala bijelim cvjetićem kojeg će Gospodin ubrzo ubrati. Prigodom prve sv. Pričesti rekla je: "Isuse je te ljubim, dajem Ti sebe zauvijek"! Tako

36

Sveta Terezijaod djetetaIsusa je i bilo. Već s 15 godina izmolila je osobno od tadašnjeg sv. Oca Leona XIII. da joj iznimno dopusti ući u Karmel. To se zbilo 1. travnja 1888. u gradu Lisieux, zapadno od Pariza, a redovnička oblačenje bilo je sljedeće godine kada je prema vlastitom kazivanju stekla "sladak i dubok mir".

Bila je učiteljica novakinja. Željela je poći u misijske krajeve, ali joj zbog slabog zdravlja poglavari nisu dozvolili. Govorila je novakinjama često: "Ljubav se ne sastoji u osjećajima nego djelima.

Najljepše misli nisu ništa bez djela." To su i danas suvremene pouke za uspješan i sretan svakodnevni život. Cijeli razvoj svetosti opisala je u knjizi "Povijest jedne duše" izdane i u Zagrebu 1975.

Prvo bacanje krvi zbog sušice pluća dogodilo joj se na Veliki Petak 1896. g. Hrabro upravo s radošću, podnosila je svoje boli i umrla je 30. rujna 1897.g. u 25. godini govoreći: "Ja ne umirem M~ekarski li.st 10/200:2.

SVETE

nego ulazim u život." Sveticom ju je proglasio sv.

Otac Pijo XI. 1925. godine, a Naučiteljicom crkve sv. Otac !van Pavao II. godine 1997. Čašćenje te svetice, koju se prikazuje s ružama u naručju, ubrzo se i kod nas proširilo, pa je nadbiskup 61.

Alojzije Stepinac 1936. osnovao u zagrebačkom predgrađu Trnje novu župu u njenu čast, a prije tri godine sagrađen je novi veliki župski centar koji za sada služi kao crkva. Župa izdaje svoj listić koji se zove TRNJANSKA RUŽA.

Sv. Terezija Avilska ili Velika Ova slavna svetica rodila se 28.ožujka 1515. u gradiću Avila u pokrajini Stara Kastilija, sjeverozapadno od Madrida, u plemićkoj obitelji Cepeda.

S dvadeset godina ušla je u karmelski red i toliko se odlikovala u pobožnosti i revnosti da je svoj red s olabavljenom disciplinom vratila u njegovu početku strogost, osnovavši bosonoge karmelićanke. Bila je to žena izvanrednih duševnih darova, gorućom maštom i neodoljivom rječi­ tošću. Kao pjesnikinja i stilista pripada krugu najznačajnijih žena svih vremena. Ona provodi život molitve, razmatra božanske istine i duboko proživljava Evanđelje. Njena djela i danas svi

TEREZIJE

kršćani

i velike orijentalne religije. Imala je što je talijanski kipar Lorenzo Bernini u 17. stoljeću divno oblikovao prema vlastitom životopisu gdje opisuje kako je anđeo plamenu zlatnu strelicu nekoliko puta zabo u njena srce, a "Bol je bila tako jaka, da sam glasno kriknula, ali sam istodobno osjetila neopisivu slast, te sam zaželjela da ta bol potraje vječno.

Bilo je to najslađe milovanje duše."

Umrla je u samostanu Alba 4. listopada 1582.

Sveticom je proglašena 1626., a tu vijest nosilo je iz Genove u Španjolsku sedamdeset galija.

Svojom zaštitnicom mogu je uzeti sve zaposlene žene svijeta. Papa Pavao VI. proglasio ju je 27. rujna 1970., zajedno sa sv. Katarinom Sienskom, Naučiteljicom crkve, čime su sve žene dobile veliko priznanje. mistična viđenja

Sv. Terezija Avilska u Hrvatskoj Naša kraljica i carica Marija Terezija, kao nositeljica svetičinog imena, mnogo se zauzimala za proširenje njenog čašćenja i u Hrvatskoj.

Odredila je da se u gradu Požegi sagradi nova župna crkva za koju je osobno poslala nacrt, pa je crkva sagrađena u terezijansko-baroknom slogu s 27 velikih prozora. Vitki zvonik visok je 63 metra.

Unutrašnjost je bogato ukrašena rokoko oltarima, a posveta je izvršena 24.srpnja 1763. uz prisustvo bana Nadasdya. Onda se govorilo da je crkva veličanstvena, kao da se slutilo da će ona daleke 1997. postati katedralom nove požeške biskupije.

Osim ove crkve posvećene sv. Tereziji Avilskoj grofovska obitelj Jankovići izgradila je u Suhopolju župnu crkvu 1807. Pročelje joj se sastoji od četiri stupa, unutrašnjost je kružnog oblika s kupolom, a svetište četverokutna. Ima dva tornja i crkva pripada vrlo uspjelom neoklasicističkom slogu rijetkom u našoj domovini. Nova Gradiška je 1756. dobila svoju župnu crkvu posvećenu također sv. Tereziji koju resi barokni toranj kakvog nema u Hrvatskoj. Za navedene podatke dugujemo zahvalnost povijesnim istraživačima Jurju LONČAREVIĆU i Dr. Josipu BUTURCU. I na kraju, čestitamo vrijedne imendane svim našim čitateljicama koje se zovu Terezija, Tereza, Rezika ili Rezica, s najboljim željama za njih same i njihove najmilije.

Bernini: Ekstaza sv. Tereze Ml.fekarski list 10/2002.

37

VAŠ LIJEČNIK

''Magla''

bJJ

o

eo

Od svih mjeseci u godini, u listopadu se ~ najčešće javlja magla. Na maglu se jednako ljute QJ E stočari, ratari, voćari pa i vozači. Njena pojava o... nikome ne koristi. Naprotiv, njena dugo b() <O zadržavanje tijekom dana, i kad nema oblaka, samo smanjuje trajanje sijanja sunca.

I tako bespomoćno promatrajući maglu r:: QJ tijekom jutarnjih sati, nadajući se da će se uskoro >N <O podići, osjećamo se pomalo nemoćnim nad ovom Cl pojavom. Spriječiti pojavu magle bilo bi mnogo ..: E lakše kada bi i njena nastajanje bilo jednostavnije.

Naime, magla predstavlja lebdenje sitnih vodenih kapljica u atmosferi, a koja vodoravnu vidljivost na Zemljinoj površini smanjuje na manje od 1 kilometra. U novinama, pa i na televiziji i radiju često se spominje i pojava sumaglice. To je magla ali pri kojoj je vidljivost od 1 do 10 kilometara. No, vrijedno je istaknuti kako magla nastaje zbog ohlađivanja nižih slojeva zraka u atmosferi ispod točke rosišta, dodirom toplog vlažnog zraka s hladnijom podlogom, miješanjem zraka ali različite temperature, i vlažnosti te isparavanjem tople vodene mase iz rijeka, jezera i mora u hladniji zrak. Magla je zapravo oblak koji leži na Zemljinoj površini pa pripada skupini hidrometeora.

Ljudi su već odavno željeli spriječiti maglu. No, do danas se uklanjanje magle provodilo samo na nekim od aerodroma. Princip je jednostavan, a temelji se na ubacivanju velike količine jako zagrijanih plinova nastalih izgaranjem butana ili propana. Spomenuti način uklanjanja magle moguće je samo ako sloj magle nije· odviše debeo. Poljodjelcima spomenuti način uklanjanja magle sigurno nije dostupan. I tako, ipak nam na kraju ne preostaje ništa drugo nego da i dalje bespomoćno promatramo kako zrake sunca u ove jesenske dane stidljivo traže put do naših njiva.

Iako je sve bliže dan kada će s njiva biti odvezena i posljednje zrno kukuruza, naše će želje i dalje biti okrenute prema nebu tražeći zrake sunca, j~r ne zaboravimo, tijekom listopada dan je u odnosu na rujan već znatno kraći. No, i pojava kiše ovog mjeseca može biti česta i obilna. Prosječne višegodišnje količine kiše ovog su mjeseca u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske podjednake s količinama u studenom, a veće od količina ne samo u prosincu, nego i siječnju pa i u

...

veljači.

38

O

STAHETAINE MODERNE PREHRAN Piše: dr. Ivo Belan

Razumna prehrana koju prakticiraju Mediteranci još od doba Homera pruža određenu zaštitu od raka i srčanih bolesti Tajna zdrave prehrane je stara kao i Biblija Najmanje trećina svih bolesti raka mogla se izbjeći uz pomoć relativno jednostavnih promjena u prehrani.

Srčane bolesti i rak neki nazivaju i bolestima bogatstava i obilja jer su povezane s prehranom punom masnoća, kalorija, a s malo povrća i malo vlaknastih tvari. A to je upravo prehrana karakteristična za razvijene zemlje. Liječ­ nici su otkrili da tradicionalna prehrana mediteranskih seljaka pomaže u zaštiti od srčanih bolesti i mnogih vrsta raka čestih u zapadnom svijetu. Prehrana Grka, Talijana, i drugih Mediteranaca obiluje žitaricama (s cjelovitim zrnjem), zelenim povrćem, maslinama, voćem (grožđe!), grahom, tjesteninom, lukom, češnjakom, ribom. U toj prehrani nema puno mlijeka, maslaca, mesa, rafiniranog brašna, šećera. Maslinovo ulje - a ne meso ili mliječni proizvodi - pruža većinu dnevnog unosa masti. Ribe često osiguravaju većinu životinjskih bjelančevina. Prosječan Mediteranac popije dnevno i jednu do dvije čaše kvalitetnog vina za vrijeme obroka.

Nažalost, zdravstvene koristi medite~ ranske prehrane često se gube u velikim gradovima kao što su Atena, Rim, Madrid, gdje su mnogi ljudi već odavno prihvatili zapadnjačke navike prehrane. Žitarice - Ovdje se, razumljivo misli na žitarice s cjelovitim zrnjem. Još od davnine u mnogim se mlinovima mediteranskih sela melje cjelovita zrnje žitarica. Takvo je brašno zdravije od rafiniranog brašna. Hrana od takvog

Mljekarski list 10/2002.

VAŠ LIJEČNIK

brašna (kruh, tjestenina itd.) čini gotovo polovicu dnevnog unosa kalorija u organizam. Ta hrana je izvrstan i važan izvor kompleksnih ugljikohidrata, B-vitamina, željeza i vitalnih vlaknastih komponenata, koje mogu spriječiti pojavu raka debelog crijeva.

Maslinovo ulje - Više od 400 godina maslinovo ulje je pružalo mediteranskim seljacima znatan dio njihovih dnevnih potreba za osnovnim masnoćama. Slično drugim biljnim uljima, maslinovo ulje ne sadrži kolesterol, a bogato je s jednostruko nezasićenim mastima koje su od koristi za održavanje zdravlja srčanožilnog sustava. Jednostruke nezasićene masti, kao što je maslinovo ulje, smanjuju u krvi lipoproteine niske gustoće ("loš kolesterol"), dok ostavljaju nepromijenjene razine lipoproteina visoke gustoće ("dobar kolesterol"). Maslinovo ulje u mediteranskoj prehrani može u određenoj mjeri objasniti manju učestalost srčanožilnih bolesti u tom dijelu svijeta.

Grožđe i vino - Nedavno objavljena izvješće u engleskom medicinskom časopisu The Lancet, potvrđuje ono što je već manje poznato u zemljama koje su najveći potrošači vina (Grčka, Italija, Francuska, Španjolska, Portugal), istovremeno je nazočna najmanja učestalost srčanih bolesti. Znanstvenici tvrde da određeni kemijski spojevi u vinu (flavonoidi) pružaju zaštitni učinak. Također, . druga ispitivanja ukazuju da umjereno pijenje vina za vrijeme jela smanjuje dnevne stresove.

Ribe i morski plodovi - Tradicionalna prehrana ljudi na mediteranskim obalama sadrži vrlo mnogo ribe. Tuna, srdele, skuše i druge ribe bogate su nezasićenim masnoćama, kao što su omega-3 masne kiseline, koje smanjuju koncentracije kolesterola u krvi i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, glavnog uzroka srčanog infarkta.

Povrće i voće - Nedavno grčko ispitivanje je ponovno ukazalo na znanstvenu činjenicu koju je već potvrdilo nekoliko studija iz drugih dijelova svijeta: kupus, salata, špinat, cikla, igraju značajnu ulogu u zaštiti od raka debelog crijeva.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji konzumiraju dovoljne količine povrća znatno rjeđe obo1jevaju od raka želuca, dojke i prostate.

Američki istraživači su utvrdili da voće i povrće koje je bogato prirodnim spojem beta karotenom, izvorom vitamina A, može pružiti Mljekarski li,st 10/2002.

zaštitu od mnogih vrsta raka, čestih u zapadnom svijetu. Marelice, krumpir, mrkva, špinat, kelj, bogati su tim važnim sastojkom. Kupus, cvijetača, prokulica, repa također su zauzeli visoko mjesto kod istraživača na području malignih tumora. Pektin u grožđu, smokvama, šljivama i drugom voću pomaže smanjenju razine kolesterola u krvi. Osim toga, vlaknaste komponente u voću i povrću pomažu u spriječavanju nastanka raka debelog crijeva. Čak je i grah izložen istraživanju. U vodi topive vlaknaste komponente nađe­ ne u grahu, kao i u grašku i leći, mogu također pomoći u snižavanju količine kolesterola u krvi.

Osim toga ove vlaknaste komponente, zajedno s drugim vlaknima u hrani, kao što je celuloza, prisutna u mediteranskoj prehrani cjelovitim zrnjem žitarica, mogu pomoći u zaštiti od raka crijeva. Češnjak i luk - Seoska prehrana koja kombinira češnjak, luk i maslinovo ulje, u svrhu začina obroka od povrća, pruža hranjivu, ukusnu i lako probavljivu hranu, za razliku od jako zasoljenih, gustih sosova omiljenih na zapadu.

Znanstvenici su našli da je redovno uzimanje češnjaka i luka smanjilo razine kolesterola u tih osoba, a pomoglo je i u borbi protiv otvrdnuća arterija i hipertenzije.

Prema tome sve iznesena ukazuje da u svojoj prehrani trebamo staviti naglasak na grah, žitarice, voće i povrće, kako bi povećali unos kompleksnih uglikohidrata i vlakana iz povrća.

Odrasle osobe trebaju se prebaciti na mliječne proizvode s niskim sadržajem masti. Općenito, svakako valja nastojati smanjiti unos ukupnih masnoća. Valja izbjegavati masno meso, zasićene masnoće i alkohola (osim vina u umjerenim količinama).

Prehrana u mediteranskim ruralnim predjelima pruža nam izvrstan primjer razumne prehrane.

39

Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se: 1.000000 i. j. vitaminaA 1.000mg vitaminaE 9.000mgZn

, 0lliG'0gdJrrmv~~@ 1rmvm 0

6.000mgsuhogaktivnogkvasca Ca:P2,5: 1 Mg5%

dJ~□~B gflw0Gmfl wfl~@[h

".J Uravnotežena kombinaciia vitamina i minerala iJSuhi aktivni kvasac - probiotik za

iJPrivlačan okus i miris vnotežen omier sfora

visoku proizvodniu mliieka o

m @lllfilliil\l@@~liil©@

. o

1.000 3

. -~

V-~B_,___

Vllmnlno12 Nik°""""""' Kalcij-j,anlolonalo V'ika!~B,

9 B

---

----

500

antu · · i..-., (lO'dank,a/gn,mu)

72 12

r

MILI

i.

. -

--------

I8

~'"!!•2____

~-·

_u

~ ~ ~@

5.

6.

f

22 7

.. ,%

15

,%

23 5

16 18 7

Proizvodnjo veterinarskihproizvoda,drultvos ograničenom odgo'IOrooš61 Svelontdjelfn:12 2, ICobnovica, IOA36RakovPo Uprava:Ulicograda VukovaraA9, 10000 Zagreb,Hrvahlco.

Tolefoa: 01/61 60 352, .fob: 01/61 15 668, www.veterina

..

,.__,,;

'l.9inhiJa

onarreKla ·ao·oro. zorMt~,~•'-1•