Mljekarski list 1-2002

"a.a.

.,._..:,a:;-

..

Što je BioAktiv LGG jogurt?

Mliječni proizvod

fermentiran s jogurtnom

kulturom i dodatkom LGG-a.

Što je LGG? Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija mliječno kiselog vrenja, čije je blagotvorno djelovanje na zdravlje klinički ispitano i najopširnije dokumentirane.

BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.

ZDRAVLJE JESVE! LURAd.d. www.lura.hr

SIJEČANJ, 2002.

ISSN 0351-9104

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Karmen Sinković,

SADRŽAJ KRMNE KULTURE Najznačajnije mahunarke naše travnjačke flore _ __ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ 2 HRANIDBA Minerali značajni za život i proizvodnju krava __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ S VETERINARSTVO Bolest plavog jezika __________________________________ •_ 9 Europska unija izvozi zarazne bolesti ___ • __________ • _ _ _ _ _ _ _ 9

prof. dr. Zvonimir Štafa

ISPITIVANJEKAKVOĆE MLIJEKA Pravilno uzimanje uzorka mlijeka prvi je i jedan od glavnih uvjeta pouzdanosti rezultata ispitivanja mlijeka __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12

Glavni i odgovorni urednik:

OVČARSTVO I KOZARSTVO Pripreme za predstojeće jarenje ________ • _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 1S

dipl. ing. Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić

Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Izbor goveda za rasplod, ocjenjivanje i klasiranje __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16 Mladi bikovi simentalske pasmine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18

GOSPODARSTVO Gospodarski mjeti mljekarske proizvodnje u 2001. godini i pretpostavke stanja u 2002. godini __________________

Zagreb, !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349

Cijena: 4,50 kn

Grafička priprema:

"Hlad", Pluska

Tisak:

19

EDUKACIJAmladih proizvođača Kakva edukacija treba proizvođačima mlijeka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23

OBITELJI DOM "Idu svati • banda igra" _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26 Svatovski običaji . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28 HRVATSKAMITOLOGIJA Stara vjera Hrvata __________ ••• _________________

•• _ • _ 29

VAŠVRT Vrt u siječnju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31 Kalendar radova u siječnju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

IN MEMORIAM Uprava i uredništvo:

•

Prof dr. se. Stjepan Banožić _________________

AGROMETEOROLOGIJA Zašto godina počinje 1. siječnja

• __ _ _ _ _ __ _ _

32

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

IZ POVIJESTIPOLJOPRIVREDE Gospodarske sitnice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ __ _

34

VAŠ LIJEČNIK Može li hrana produžiti život - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 34

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 20.01.

31.01.

10.01.

I 16.51 OSl]EK 7.20 16.22 7.15 16.35 7.05

Orbis d.d., !lica 65, Zagreb

ZAGREB 7.33 Ml,jekarski hst 1/2002.

16.33 I 7.27

16.45 I 7.16

17.02 1

KRMNE

KULTURE

[M~~~~[M□cJJ~ [M]~[}=[](lJJ[M~[ffi~~ naše travnjačke f Iore Poljska djetelina (Trifolium campestre schreb.)

Poljska djetelina naraste 15 do 30 (50) cm. Stabljika je uspravna ili prilegnuta grana.

U početku s prilegnutim dlakama, kasnije gola.

Lišće je troperasto. liske su naopako jajaste, nazubljene u gornjem dijelu, blij edozelene boje. Srednja liska ima dužu stapku nego bočne. lišća ima malo.

Cvat je glavica svijetlo žute boje s 20 do 30 cvjetova; u početku je okrugla, kasnije jajasta. Oplođeni cvjetovi se objese.

Poljska djetelina je jednogodišnja do dvogodišnja vrsta. Rano cvate i osjemenjuje se pa se u tratini može dugo održati.

Karakteristična je vrsta travnjaka Festuco Brometea sveze Mesobromion. U travnjaku sveze Arrhenatherion diferencialna je vrsta za suša staništa.

Poljska djetelina je općenito proširena na siromašnim sušim staništima, zatravljenim oranicama, ruderalnim staništima. Dakle, na manje povoljnim tlima, s rijetkom tratinom što ukazuje da je tlo slabo opskrbljena hranjivima. Na takvim staništima širi se samozasijavanjem. Ne uspijeva na tlima dobro opskrbljenim karbonatima (vapnom).

Dobro podnosi košnju, ali i napasivanje.

Naročito rado jedu je ovce. Lako se suši jer ima tanku i razgranatu stabljiku.

Gnojidbom, naročito dušičnim gnojivima, mogu je potisnuti ostale vrste, kao i kalcifikacija.

Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.) Inkarnatka je jednogodišnja krmna biljka, ali ima i dvogodišnjih formi. Uzgaja se kao kultura na oranicama u čistoj kulturi i u smjesama s travama, žitaricama i krupnozrnim mahu-narkama. Osim što se uzgaja na oranicama, proširena je i u spon2

Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa

tanoj flori - naročito u Istri - s velikim brojem varijeteta. Može se koristiti kao zelena krma košnjom, silirati u smjesama s drugim kulturama, sušiti za sijeno. Vrlo dobar je predusjev za većinu kultura. Koristi se i za zelenu gnojidbu u različitim sustavima proizvodnje.

Korijen je vretenast, slabo razgranat. Prodire u tlo oko 40 cm duboko. Bakterijske kvržice na njemu su sitne i ima ih mnogo.

Nakon nicanja u jesen formira rozetu iz koje tjera nekoliko uspravnih stabljika koje slabo granaju. Lišće i stabljike su obrasli dlakama. Lišće u rozeti je na dugim peteljkama, dok su najgornji listovi ispod glavica sjedeći.

Cvat je izdužena glavica crvene boje. U spontanoj flori ima varijeteta koje imaju glavicu bijele, krem, s čitavim nizom prijelaznih boja sve do crvene. Mahunica je jednosjemena. U punoj zriobi lako opadaju (truse se) i na taj se način širi.

Inkarnatka najbolje uspijeva u umjerenom pojasu vlažnije klime. Podnosi mrazeve do -10°C, a pod snijegom i niže. U našim uvjetima dobro prezimljuje. Ne podnosi suvišnu vlagu u tlu. Bolje uspijeva na propusnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,5 do 7,5). Povoljno reagira na vapno. Ne podnosi jako kisela i jako alkalna tla.

Obrada tla za jesensku sjetvu inkarnatke je kao i za većinu ozimih kultura, a za proljetnu sjetvu potrebna je zimska brazda uz predsjetvenu pripremu. Povoljno reagira na gnojidbu fosfornim i kalijevim gnojivima.

Sije se u čistoj kulturi (30 kg/ha sjemena) na 2 cm dubine u smjesama s ljuljevima (talijanski, westerwoldski, engleski) te u smjesama s grahoricama (obična ili dlakava), graškom i žitaricama. Količina sjemena, odnosno omjer pri sjetvi, ovisi o potrebama na krmi (količini i kakvoći) i načinu korištenja (zelena krma, sijeno, silaža,

Ml:felwrskilist 1/2002.

KRMNE KULTURE

zelena gnojidba, malčiranje). U smjesama se lakše silira i suši, a može se i duže koristiti jer već u cvatnji ogrubi (otvrdne).

U novije vrijeme se koristi za malčiranje tla sjetvom u kasno ljeto. U proljeće naredne godine u usjev inkarnatke sade se presadnice npr. rajčica i dr. (ekološka proizvodnja).

U sušnom razdoblju, nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom.

Prihrana ovisi o sastavu smjesa, namjeravanom načinu korištenja, kakvoći i količini potrebite krme.

Tijekom vegetacije može ju napasti jedna vrsta pepelnice (Oidium sp.) zbog čega je (u takvim uvjetima) treba zaštititi.

To naročito vrijedi za ponovljeni uzgoj u plodoredu, sjemenskoj proizvodnji ili ako je otrusila sjeme kao zaštitni usjev.

U čistoj kulturi daje urode

zelene mase 30 do 45 t/ha, a u smjesama i više, naročito ako su povoljni uvjeti u ozimoj sjetvi.

Nakon košnje slabo regenerira, naročito ako se prvi otkos kasno skida jer je osjetljiva na jaku sušu.

Prinosi sijena najčešće iznose od 6 do 8,5 tiha, a smjese i više. Prinosi sjemena u nas su iznosili od 400 do čak 2.000 kg/ha.

Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.) Kvaliteta: zelena sijeno = odlično

=odlična;

Perzijska djetelina potječe s Bliskog Istoka (Iran). Proširena je na čitavom Mediteranu. U nas od Konavala, gdje je jako proširena, pa do Istre. Osim prirodnih samoniklih formi danas su kreirani i kultivari

visoke produktivnosti koji se siju kao ozimi hmni usjevi (toplija područja) ili kao naknadni i postrni usjevi (ne podnosi jači mraz) u čistoj kulturi (poliježe) ili u smjesama s travama i žitaricama za zelenu krmu, sijeno, silažu.

Ako ne uspije sjetva lucerne, crvene djeteline ili njihovih smjesa, naknadna sjetva ili usijavanje perzijske djeteline može iste vegetacije nadoknaditi na krmi, ali pod uvjetom ako je osigurana voda ili na vlažnim tlima. Za sušnog razdoblja brzo cvate. Tada daje niske urode.

Korijen je vretenast, razgranat, prodire u tlo oko l m. Ima dobro razvijenu glavu (rozete) iz koje tjera tijekom vegetacije puno lišća na dugim peteljkama; šuplje stabljike mogu biti vrlo krupne.

Narastu 30 do 100 pa i više cm, ovisno o otkosu i vlazi. U povoljnim uvjetima stabljika se grana

Zagreb, Žitnjak b.b.,

P.J.Vinkovci, kralja Zvonimira80

Tel. (01) 2499 (01) 2499 fax (01) 2499 tel (01) 2405 fax (01) 2499

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

504 uprava 503 508 732 skladište 509

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA ( Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih · apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovclma

NAŠE Ml,iekarski list 1/2002.

SJEME!/

I

DTS LIVADAza košnjuI lspašu DTS TRAVNIK za košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" Stočni grašak "Poneka"za zelenu masu Stočni grašak "Solara"za zrno Stočna mrkva "Ljubljanskažuta" Stočna repa "Brlgadler"i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" I "Ebena" Ozlma grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"OS-66", "Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelina i trava

VAŠ

USPJEH! 3

KRMNE KULTURE

U čistoj kulturi daje visoke urode vrlo kvalitetne mase, a u smjesama još više.

Za sjetvu se koriste kultivari u smjesama s ~alijanskim i westerwoldskim ljuljevima poliploidrum formama za zelenu krmu, a za sijeno s diploidnim formama u omjeru sjemena 50 : 50 %.

_ Budući da je stabljika šuplja, nosi lišće, grane i C':7Je~ne_ ~lavice lako poliježe pa traži potporu (11ul1evi, sirak, sudanska trava i dr.).

Cvat je sitna glavica, svijetlo ružičaste boje s 8 do 12 cvjetova koji intenzivno mirišu na med.

Odlična je pčelinja paša. Stranooplodna je vrsta.

Sjeme je sitnosrcoliko, glatko mrke, zelenkaste do žute boje u svim nijansama. 1000 zrna ima masu 0,7_do _0,8grama. Nakon cvatnje brzo dozrijeva i rasipa s1emezbog čega se širi i u spontanoj flori.

Podzemna djetelina (Trifolium subterrane-um)

Uvjeti uzgajanja

Kvaliteta: zelena = vrlo dobra; sijeno = vrlo dobro.

Perzijska djetelina je osjetljiva na jači mraz. Na zimu su otporni varijeteti i kultivari iz kontinentalnih područja. U vegetaciji traži dosta vlage.

Izdrži i duže plavljenje i visoku podzemnu vodu, zbog čega je proširena na plavljenim staništima Mediterana. Dobro podnosi navodnjavanje.

Sušu podnosi, ali tada daje niske prinose jer brzo cvate i osjemeni se.

Dobro uspijeva na lakšim plodnim tlima koja su neutralne do alkalne reakcije (pH 6 do 8).

Na mediteranskim travnjacima proširena je kao ozimi usjev ako su povoljni uvjeti. Niče nakon samozasijavanja i tijekom vegetacije. Može se sijati ~-smjesama s ljuljevima za zelenu krmi, siliranje ili si1eno.

Vrlo je prikladna za sjetvu ili nadosijavanje vlažnih travnjaka na Mediteranu, odnosno nadosijavanjem · za popravak količine i kakvoće krme prorijeđenih djetelišta u smjesi s ljuljevima na tlima gdje je tijekom vegetacije osigurana voda (nadosijavanje ili vlažnija klima).

U čistoj kulturi sije se 10 do 12 kglha sjemena.

Nakon sjetve niče vrlo brzo. Za košnju prispijeva već za šest do osam tjedana. Dobro se regenerira nakon košnje i u povoljnim uvjetima daje otkos već za mjesec dana.

Daje vrlo dobre urode zelene mase (na razini uroda crvene djeteline). U zelenoj masi sadrži manje suhe tvari od crvene djeteline zbog čega se može dugo koristiti za zelenu krmu. lako se suši zbog šuplje stabljike, naročito ako se pri košnji upotrijebi lomilica. Tijekom sušenja i grube manipulacije gubi lišće i vršne grane s glavicama.

Stoka ju vrlo rado jede (radije od ostalih djetelina zapažanja autora).

4

_Podzemnadjetelina naraste 5 do 20 cm pa i više (vanieteti i selekcije). lišće je troperasto, liske su sitne (varijeteti) do vrlo krup~e (sorte), prekrivene sivkasto zelenim dlakama. Cesto imaju tamnu pjegu.

Stabljika je puzava. Može biti vrlo kratka (varijeteti i sorte), ali i vrlo duga (sorte za košno pašno korištenje). U nodijima se vrlo često zakorjenjuje.

Cvat je glavica bijele do ružičaste boje, ima do cvj~tova od kojih su 3 do 4 fertilna. Mahunica je 1ednos1emena, obrasla dlačicama koje služe za navlaživanje. Sjemenka je krupna, eliptična, crne boje, _bog~tabjelančevinama. Nakon cvatnje glavica se svrne i unese (utisne u tlo). Na taj se način širi samozasijavanjem pri čemu sterilni cvjetovi služe za učvršćenje u tlu.

Podzemna djetelina potječe s Mediterana pa je proširena u Primorju i Dalmaciji gdje tijekom zime i u proljeće može dominirati osiguravajući tako odličnu pašu, a viši tipovi krmu za košnju, a naročito sorte kreirane i za tu svrhu.

U svijetu je proširena na područjima s mediteranskom klimom gdje su zime blage, vlažne i r~lativn~- tople. Početkom XX. stoljeća uočena je nJe°:a vnJednost u Australiji i Novom Zelandu gdje služi za popravak pašnjaka kojima je, uvođenjem smjese podzemne djeteline engleskog ljulja i klupš~ste oštrice uz gnojidbu fosforom povećan kapacitet 6 do 10 puta. Jednostavnu i jeftinu proizvodnju krme omogućilo je uvođenje

!5

Mljeknrskilist 1/2002.

HRANlDBA

podzemne djeteline i njenih smjesa u područjima najintenzivnijeg ovčarstva. Proširena je i na dubljim plodnijim tlima (pašnjaci, ali i kamenjare, rijetki šumarci i rijetka makija). Podzemna djetelina traži umjereno kisela do neutralna, suha i ocjedita tla.

Dobro uspijeva u područjima s blagim i vlažnim zimama. Cvate i osjemenjuje se u proljeće nastupom sušnog i toplog razdoblja.

Ako ima vlage cvatnja se produži i do rujna. Za sušnog razdoblja odumire. Klije iz glavica unesenih u tlo nast u pom vlažnog razdoblja.

Jednogodišnja je biljka.

Koristi se uglavnom za napasivanje (varijeteti i sorte kreirane u tu svrhu), a i za košnju sorte krupnijeg lišća, kraće stabljike. Koristi se i kao pokrovni usjev u čistoj kulturi ili smjesama kao živi malč u voćnjacima i vinogradima Mediterana, ali i kontinentalnih dijelova.

Kada počne cvasti, pa i do nastupa sušnog razdoblja, mogu je intenzivno pasti ovce, goveda i druga stoka ali treba paziti da se omogući osjemenivanje.

Osušena - predstavlja vrlo dobru pašu za ovce. U Mediteranu tijekom zime i u proljeće osigrava vrlo dobru pašu .. Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima mogao bi se kapacitet tamošnjih pašnjaka višestruko povećati.

U Australiji i Novom Zelandu kreirana je više sorata podzemne djeteline namijenjene pašnom odnosno košno-pašnom načinu korištenja, što smo i mi utvrdili. U košnom načinu, odnosno kao živi malč u smjesama (u kontinentalnim uvjetima) održava se osjemenjivanjem više godina.

Mljekarski li.st 1/2002.

~ O(NJ ~~~rbO ~lru©1@©1]u'B~ I©) !~w@ft ~ ~~@~~@©1lru]~ ~r©1\\9© Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer Minerali imaju specifično djelovanje u organizmu krava. Nalaze se u većim količinama u pojedinim organima i tkivima, u krvi i tkivnim tekućinama. Minerali omogućavaju kretanje tekućina i izmjenu tvari između stanica, bitni su sastojci djelatnih tvari, vitamina i enzima, i sudjeluju u iskorištavanju energije, bjelančevina i drugih hranjivih tvari.

Postoji izvjesna mogućnost da se neki minerali međusobno nadopunjavaju i pomažu (sinergizam) ili da se suprotstavljaju, smetaju ili sprječavaju u iskorištavanju i djelovanju (antag<'oinrn).

Sve su to vrlo složeni i nedovoljno ispitani procesi, ali je sigurno da su minerali vrlo značajni za plodnost, za rast ploda (fetusa), u prehrani mladih, visokih produktivnih i metabolički aktivnih životinja u visokoj proizvodnji mesa i mlijeka, za održavanje zdravlja pojedinih organa i općenito za život životinja.

Krave moraju dobivati sve potrebne minerale s krmivima.

Nedostaci se mogu javljati zbog slabije prisutnosti minerala u krmivima, što ovisi o vrsti krmiva, stadiju vegetacije, mineralnom sastavu tla i gnojidbi, klimatskim i meteorološkim uvjetima, načinu ubiranja i čuvanja krmiva.

Krmiva mogu sadržavati dovoljno minerala, a do nedostatka u organizmu može doći ako se minerali dovoljno ne resorbiraju u probavnom sustavu. Uzroci mogu biti bolesti želuca, crijeva i pripadajućih organa ili blokade drugih minerala.

Na resorpciju minerala povoljno utječu vitamini, naročito vitamini A, D i E, koji potiču izmjenu tvari i proizvodne sposobnosti životinja.

Do nestašice nekih minerala može doći zbog slabije izmjene tvari (metabolizma) uzrokovane slabijim radom nekih žlijezda s unutarnjom sekrecijom, poremećajem izlučivanja nekih enzima i hormona.

Pojačano izlučivanje minerala iz organizma mokraćom (zbog oboljenja bubrega i mokraćnog sustava), pojave proljeva i slično, mogu također dovesti do jače nestašice minerala u organizmu životinja. Životinje se mogu, u slučaju nestašice minerala u hrani, neko vri1eme služiti zalihama iz pojedinih organa privremenom zamjenom s nekim drugim mineralima, boljim iskorištavanjem i resorpcijom ili smanjivanjem izlučivanja minerala iz organizma.

Ako duže nedostaju neki značajniji minerali, to se očituje slabijim prirastom tjelesne mase, smanjivanjem muznosti, oboljenjima i omekšanjem kosti, papaka i zglobova, ispadanjem dlake, slabijom plodnosti ili pobačajima, rađanjem slabe teladi, zaostajanjem posteljice poslije telenja, nepravilnim gonjenjem (estrusom), slabijom oplodnjom (koncepcijom), slabljenjem otpornosti organizma i češćim oboljenjima životinja.

Pravilna opskrba mineralima u količini i međusobnim omjerima jedna je od važnih pretpostavki za održavanje zdravlja, plodnosti i visoke muznosti krava.

5

HRANIDBA

Važniji minerali u proizvodnim uvjetima Da bi se postiglo optimalno snabdijevanje krava mineralima treba dobro poznavati vrstu i kvalitetu krmiva, sadržaj i iskoristivost minerala, te potrebe krava.

Pojedina krmiva sadrže više nekih minerala nego što je u određenim prilikama potrebno životinjama, a neki drugi minerali mogu nedostajati. Stoga je dobro sastavljati krmne obroke s više različitih krmiva i prema potrebi dodavati mineralno vitaminske dodatke.

U proizvodnim uvjetima govedima najčešće nedostaju minerali kalcija, fosfora, magnezija i natrija, ponekad željeza i sumpora. Krmiva za goveda sadrže dovoljno kalija i klora.

Kalcij i fosfor Trava i zelena krmiva, posebice lepirnjače, sadrže obično dovoljno kalcija. Fosfora ima manje, a naročito se mnogo fosfora gubi lošim sušenjem ili siliranjem.

Kalcij i fosfor su značajni minerali u svim fiziološkim i metaboličkim funkcijama organizma i treba ih uvijek promatrati u uzajamnoj vezi. Odnos kalcija i fosfora u hrani smatra se optimalnim ako je u omjeru 1,2: 1,0 do najviše 3,5 : 1,0. Uz hranidbu travom, zelenim krmivima i sijenom taj omjer je često i mnogo širi, s viškom kalcija.

Više fosfora sadrži zrnje žitarica, a naročito mnogo bjelančevinasta krmiva kao što su uljane sačme (sojina, suncokretova, repičina sačma). Sa sačmama krave dobivaju u krmnim obrocima kvalitetne bjelančevine pa je manja mogućnost nedostatka fosfora.

Dosta fosfora nalazi se i u žitnim posijama.

Stoga je korisno dodavati posije (stočno brašno), posebice uz travu i zelena krmiva s mljevenim žitaricama kravama niže muznosti.

Posije dobro djeluju na plodnost, proizvodnju i kvalitetu mlijeka pa ih treba dodavati u krmne smjese za krave visoke muznosti.

U kostima i zubima nalazi se oko 90% ukupnog tjelesnog kalcija i 80% ukupnog fosfora. Kalcij i fosfor nalaze se u kostima u dinamičnoj ravnoteži s koncentracijama u krvi. Kosti na taj način služe kao zaliha za održavanje normalne razine kalcija i fosfora u krvi, a u slučaju dužeg nedostatka u hrani, dolazi do omekšarija kosti (osteomalacija) i oboljenja zglobova.

Kalij i natrij Kalij i natrij su minerali tkivnih tekućina.

Natrija ima više u izvanstaničnoj tekućini, a kalija unutar stanica. Natrij i kalij održavaju osmotsku i kiselo-lužnatu ravnotežu i usko su povezani s djelovanjem u organizmu.

6

Kalija ima mnogo u biljnim krmivima. Kod goveda je gotovo isključena mogućnost nedosta~ka kalija. Moguće je samo ako se hrane suhu~ krmivima s mnogo bjelančevina i energetskih tvan.

Međutim, veća količina kalija smanjuje resorpciju natrija i magnezija i treba računati da češće može uzrokovati njihov nedostatak, osobito zato što biljna krmiva sadrže malo natrija. Natrij treba stoga obvezno dodavati dopunskim krmnim i mineralnim smjesama kao sol natrijeva klorida (kuhinjsku ili stočnu sol).

Količina natrija u organizmu je vrlo dobro regufu jim iskorištavanjem hrane, a većim izlu · atrija mokraćom ako se nalazi u su a je značajna za resorpciju i izlučivanje natrija i stoga životinje moraju uvijek imati dovoljno vode za piće.

Magnezij Zelena krmiva i žitarice jedva zadovoljavaju minimalne potrebe krava magnezijem. Posebice može nedostajati uz hranidbu krava bujnom proljetnom travom. Više magnezija sadrži lucerna, pšenične posije, sačme uljane repice, soje i suncokreta.

Mnogo se magnezija izlučuje mlijekom pa prema tome, visoko muznim kravama treba obvezno dodavati magnezij s krepkim krmivima i mineralnim dodacima.

Sumpor Sumpor je potreban preživačima u prvom redu za mikrobnu sintezu u buragu. Nedostatak sumpora može se javljati u krava koje dobivaju s hranom veću količinu nebjelančevinastog dušika (NPN spojeve) i lako topljive i probavljive sirove bjelančevine u kojima nedostaju aminokiseline sa sumporom (metionin, cistin, cistein).

Kravama je dobro davati izvjesnu količinu Mljelwrski list 1/2002.

Za boljukvalitetuživotai kvalitetnomlijeko • sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje Henkel-Ecolab Zagreb d.o.o.

Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

HRANIDBA

neorganskog sumpora u dopunskim krmnim smjesama naročito ako se daje urea. BENURAL S već sadrži sumpor!.

S dodatkom sumpora poboljšava se razvoj buragovih mikroorganizama i sinteza mikrobnih bjelančevina, povoljno djeluje na iskorištavanje krmiva (poboljšava se konverzija hrane) i muznost krava.

Željezo Oko 60-70% ukupne količine željeza u organizmu nalazi se u krvi, u hemoglobinu eritrocita.

Visoka količina hemoglobina (i željeza) nalazi se u krvi mladih životinja (teladi i junadi u rastu i tovu).

Značajno manje hemoglobina nalazi se u krvi krava visoke muznosti jer se mlijekom izlučuje velika količina željeza (kao laktoferin ili transferin).

Hemoglobin u krvi krava u korelaciji je s muznosti i stoga treba željezo dodavati dopunskim krmnim smjesama i mineralnim premiksima. To će omogućiti bolju muznost i kakvoću mlijeka.

koji se moraju nalaziti u hrani krava. Nedostatak minerala, u vezi sa slabijom plodnosti, često ostaje skriven i neodređen. Može se svrstati u tzv. "gladni sterllitet" i ako krave mogu biti u vrlo dobroj tjelesnoj kondiciji (neuravnotežena hranidba).

Mineralima se mogu najčešće propisati utjecaji na funkciju jajnika, stanje maternice, uspješnost oplodnje (koncepcije), razvoj fetusa (teleta u gravidnoj maternici), tijek gravidnosti i telenja.

Naravno, ne smiju se zanemariti ni potrebne količine bjelančevina, energije i drugih hranjivih tvari.

Temeljni minerali za funkcije reproduktivnih organa i dobru plodnost su: kalcij, fosfor, natrij i magnezij. Uz ove makrominerale potrebni su za - dozrijevanje jajčane stanice (folikula), ovulaciju i pojavu gonjenja (estrusa):

mangan cink jod, bakar 1

Bakar Za bakar treba reći da poboljšava iskorištavanje kalcija i željeza. Bakar sa željezom sudjeluje u stvaranju krvnih stanica i hemoglobina (hematopoeza), povoljno djeluje na izmjenu tvari i plodnost krava.

Nedostatak bakra dovodi do slabokrvnosti (anemije), slabije plodnosti, rane smrtnosti ploda, pobačaja, zaostajanja posteljice, slabosti kosti i otežanog kretanja.

Malo bakra sadrže suha voluminozna krmiva (sijeno, slama, kukuruzovina), kukuruz, zob, ječam.

Više bakra sadrže: raž, pšenične posije, sojina, suncokretova i repičina sačma.

Jod Jod je osnovni sastojak tiroksina, hormona koji je značajan za poticanje izmjene tvari, dobrog rasta i reprodukcije životinja.

Jod se lako i brzo resorbira u probavnom sustavu. Deficit jada je češća pojava kod stoke na paši, a varira ovisno o sadržaju joda u tlima.

Povoljniji su pašnjaci i zemljišta za krmne kulture na koje vjetrovi s mora donose čestice jada. Više jada se izlučuje mlijekom.

Nedostatak jada i oslabljena funkcija štitne žlijezde češće se očituje ako životinje hranimo nekim biljkama koje sadrže antitireoidne tvari kao što su: stočni kelj, lišće šećerne repe, repica, soja, grašak, grah i sl. Životinje mogu dobivati veću količinu jada bez većih posljedica. U hranu treba dodavati jod u obliku jodirane soli. štitnjače,

Minerali - plodnost i mliječnost krava Iz pregleda pojedinih minerala očito je da plodnost i mliječnost ovise o mnogim mineralima 8

1

oplodnju, nidaciju jajeta i rani embrionalni razvoi:

bakar,mangan - razvoj fetusa, plodnih ovojnica i tijek poroda:

željezobakar,manganjod, selen kobalt 1

1

S mlijekom se izlučuju i mnogi minerali (Tablica1.)

Tablica 1: Minerali u mlijeku krava Vrsta minerala

g/1

g/1

Vrsta minerala

µg/1

prosjek µg/1

1,21 0,95

Kalij

0,9-1,4 0,7-1,2 1,0-2,0

Cink

1500-7000

3600

Željezo

60-1000

1,50

Bakar

10-700

530 120

Natrij Magnezij

0,3-0,7

0,47

Mangan

10-280

50

0,1-0,24

0,12

Jod

5-400

75

Klor

0,8-1,4

1,03

Selen

2-70

25

Sumpor

02-0,4

0,32

Kobalt

0,1-2

0,8

Kalcij Fosfor

prosjek

Minerali u mlijeku u vrlo su različitim i promjenjivim količinama, ovisno o količini krmiva odnosno o raspoloživosti u organizmu krava.

Minerali se često u nedostatku primanja hranom izvlače iz organizma krava ponekad u znatnijim količinama na štetu zdravlja, plodnosti i reprodukcije. Stoga krmiva u hranidbi muznih krava moraju sadržavati (u odgovarajućim količinama) sve minerale koji se izlučuju mlijekom.

To je posebno značajno za minerale koji dolaze u mlijeku, ali su zajednički i od značenja za dobru plodnost krava.

Nedostatak minerala u krmivima treba nadopunjavati mineralima iz premiksa. Mineralne premikse treba davati u odgovarajućim količinama prema potrebama krava. Moraju sadržavati Pravilnikom dopuštene kemijske spojeve i ne smiju sadržavati škodljive tvari.U Mljekarski list 1/2002.

VETERINARSTVO

BOLEST PLAVOG JEZIKA Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

Bolest plavog jezika je zarazna bolest od koje obolijevaju prvenstveno ovce, a mogu oboljeti i drugi domaći i divlji preživači. Prema podacima Međunarodnog ureda za epizootije, koji prati pojave zaraznih i parazitarnih bolesti u svijetu, bolest plavog jezika je u 2001. godini dijagnosticirana u: Argentini, Brazilu, Bugarskoj, t,1akedoniji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Kosovu, Spanjolskoj, Tunisu, Turskoj i Jugoslaviji. Bolest se pojavila u susjedstvu Hrvatske, pa je veterinarska služba poduzela propisane mjere kako bi spriječila pojavu bolesti u našoj državi. Smatra se da ljudi ne obolijevaju od te bolesti.

UZROCNIK BOLESTI. Uzročnik bolesti je virus koji može duže vrijeme preživjeti u vanjskoj sredini. Temperatura od 50°C uništava ga za 3 sata.

Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini. ŠIRENJE BOLESTI. Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, međutim kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji preživači. Zarazu među životinjama prenose komarci, a također i drugi insekti koji se hrane krvlju npr. obadi. Bolest se može prenijeti s inficirane na zdravu životinju krvlju ali i prilikom pripusta (spermom). Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vrijeme vlažnih godišnjih doba, u nizinskim krajevima i dolinama.

ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme od ulaska virusa do pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) u prosjeku traje 7 dana odnosno od 5-20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41°C do 42°C, odnosno groznica koJa prosječno traje 7 dana.

Treći dan od početka groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje

i pjena iz usta zbog učestalog ml1ackanja životinje.

Iz nosa se u početku cjedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili čak krv. Usne i jezik otječu uz pojavu krvarenja.

U težim slučajevima jezik je natečen i visi iz usta te može biti tamnoplava obojen. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa.

Iscjedak iz nosa može se sasušititi i pritom otežavati disanje životinje.

Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda na koljenima.

U lakšim slučajevima životinja ozdravi, dok u težim često dolazi do uginuća. Ozdravljenje prvenstveno ovisi o promjenama na ustima i ostalim organima. Utvrđeno je da prosječno ugiba 20-30% oboljelih životinja.

Znakovi bolesti u goveda slični su onima u ovaca.

DIJAGNOZA BOLESTI. U bolest se može posumnjati na temelju promjena gubice, a kasnije i po šepanju. Bolest se precizno utvrđuje pretragom krvi i krvnog seruma.

Bolesti plavog jezika mogu biti slične: slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest slumica goveda.

LIJEČENJE. Ciljana terapija ne postoji, već se moraju poboljšati uvjeti hranidbe i držanja životinje što pozitivno djeluje na ozdravljenje.

PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima Je prisutna bolest. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se mogućnost infekcije životinja.

Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja. O

EUROPSKA UNIJA IZVOZI ZARAZNE BOLES Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

U posljednje vrijeme suočeni smo s pojavom različitih zaraznih bolesti od kojih obolijevaju životinje, a u brojnim slučajevima i ljudi. Navest ćemo samo neke zarazne bolesti koje su uznemirile svijet i napunile novinske stupce, a to su: slinavka i šap, goveda spongioformna encefalopatija i Mljekarski li.st 1/2002.

bedrenica.

Neke od tih bolesti nanijele su neprocjenjive štete pojedinim zemljama. Primjer je Velika Britanija koju su u proteklih desetak godina «poharale» goveđa spongioformna encefalopatija i slinavka i šap te pritom desetkovale stočni fond prvenstveno goveda i ovaca.

TKO JE KRIV ZA EPIDEMIJE? Ljudski faktor je presudan u širenju opasnih zaraznih bolesti jer su zbog želje za što većom 9

. .fil oo

~l

~11 ID:

VETERINARSTVO

zaradom preskočeni brojni zakoni prirode. Tipičan primjer te tvrdnje je goveđa spongioformna encefalopatija ili popularno nazvana «kravlje ludilo» koja se pojavila iz vrlo jednostavnog razloga: ovcama uginulim od zarazne bolesti scrapie, hranjena su goveda. Od strogog biljoždera, u pohlepi za što većom proizvodnjom a time i zaradom, godinama su pokušavali napraviti mesoždera. U toj igri, neki slikovito kažu da je čovjek izigravao Boga, najveći gubitnik je čovjek koji je uz sva zla koja čini prirodi - preskočio neke njene zakone i zato je kažnjen.

SLINAVKA I ŠAP POSTALI SU BIZNIS Opet ćemo se vratiti na primjer VelikeBritanije zbog koje je (ponovno) nastala panika širom svijeta, a prvenstveno u europskim zemljama zbog pojave slinavke i šapa, bolesti koje su toj ·zemlji prošle godine, zbog brzog širenja, nanijele velike štete u ovčarstvu.

Da su slinavka i šap, nakon pojave prvih oboljelih životinja postale biznis priznali su i dužnosnici britanske vlade. Utvrđeno je da su pojedini farmeri namjerno (! !!) inficirali svoja stada jer je odšteta od države zbog neškodljivog uklanjanja takvih stada bila poprilično visoka.

Prilikom zakapanja usmrćenih ovaca zakazali su stručnjaci, pa su lešine ovaca zakapane na vodocrpnim područjima te su ponovno morale biti iskapane i preseljene na odgovarajuće mjesto.

Napomenut ćemo, ironično, da je Velika Britanija zemlja s jednim od najstrožih zakona uvoza živih životinja, ali nažalost sami sebi su priredili epidemiju i to prvenstveno zbog jurnjave za što većom zaradom.

BEDRENICA-POLITIČKA BOLEST Bedrenica je primjer za čime je sve čovjek posezao samo da uništi (masovno) drugog čovjeka.

Amerikanci se danas suočavaju s ozbiljnom prijetnjom bedrenice, ali nažalost ne kod životinja nego ljudi. Znamo da su velike sile (S.A.D. i bivši S.S.S.R.) proizvodile biološko oružje isključivo s ciljem masovnog uništavanja (ubijanja) naroda na suprotnoj strani. Postavlja se pitanje, nisu li time dali «inspiraciju» vlastitim neprijateljima koji im prijete, možemo slobodno reći, vlastitim oružjem.

Konstruiranje i upotreba bilo kojeg oružja za masovno uništavanje (nuklearno, biološko, kemijsko) plod je bolesnih umova što je pokazala povijest, a takvih umova još uvijek ima na svim stranama svijeta. I danas prijete cjelokupnoj ljudskoj populaciji!

GDJE JE U SVEMU TOME HRVATSKA? Pored velikog zla koje je, ne tako davno, zadesilo (skoro uništilo) našu državu i koje je

MljekarskiliYt 1/2002.

desetkovalo stočni fond te posijalo milijune mina na oranicama i livadama u Hrvatskoj, na sreću, nije dosad dijagnosticirana ni jedna od bolesti koje su poharale Europu i ozbiljno ugrozile njezin stočni fond.

Jedna od tvrdnji je da naši, konkretno proizvođači mlijeka, koriste staru tehnologiju hranidbe pa nije bilo mjesta (čitaj novca) za mesnakoštano brašno te zbog toga nije ni bilo slučajeva kravljeg ludila.

Možemo se našaliti i zapadnim stručnjacima poručiti da su njihove krave poludile od želje da daju 100 litara mlijeka dnevno.

I dok je u Sloveniji dijagnosticiran prvi slučaj kravljeg ludila, Hrvatska još uživa status zemlje slobodne od te bolesti. Nažalost, umjesto da iskoristimo tu prednost što su nas na sreću zasad zaobišle bolesti koje ugrožavaju ne samo stočni fond nego i izvoz stočnih proizvoda, Hrvatska još uvijek uvozi enormne količine hrane (npr. mlijeka) i to iz zemalja u kojima su evidentirane opake zarazne bolesti.

Pritom domaći novinari vrebaju · po našim stajama i postaju eksperti za zarazne bolesti te objavljuju senzacionalne naslove (sjetimo se kravljeg ludila), prvenstveno zvog što veće naklade, ne razmišljajući koju štetu mogu nanijeti hrvatskim proizvođačima i potrošačima animalnih proizvoda iznošenjem neprovjerenih tvrdnji. Osnovno pravilo je da zbog vrlo osjetljive situacije u E.U. ali i kod nas, sve informacije treba temeljito provjeriti kod mjerodavnih službi, a ne izigravati stručnjaka koji sve bazira na rekla-kazala pričama, te zbog takvog neozbiljnog pristupa stva~ati paniku.

VETERINARSKA SLUZBA POLOZILA ISPIT Najveća zasluga u sprječavanju ulaska (uvoza) zaraženih životinja ili proizvoda koji mogu potjecati od takvih životinja svakako pripada V

11

VETERINARSTVO

hrvatskoj Upravi za veterinarstvo koja u suradnji s mjerodavnim institucijama propisuje i provodi mjere čiji je glavni cilj zaštita zdravlja domaćih potrošača ali i zaštita stočnog fonda od zaraznih bolesti.

U prilog tome govori i otvaranje laboratorija za dijagnosticiranje GSE-a u kojem se koriste najmodernije metode s ciljem pravovremenog otkrivanja te bolesti. Na našu veliku sreću, svi dosadašnji rezultati velikog broja analiza bili su negativni.

KAKVU HRANU UVOZIMO? Hrvatska uvozi velike količine hrane,· možemo s velikom sigurnošću tvrditi sumnjivog porijekla i kvalitete, umjesto da u zapadnu Europu izvozi proizvode (meso i mlijeko) koji potječu iz dokazana zdravih uzgoja. Za uvezenu hranu Hrvatska je u protekloj godini potrošila, prema izjavama ISPITIVANJE

stručnjaka, oko milijardu dolara (! ! !).

Umjesto da mi u Europsku uniju izvozimo proizvode iz zdravih uzgoja, mi od njih kupujemo proizvode sumnjivog porijekla i kvalitete jer je njihova prodaja u matičnim državama drastično smanjena zbog straha od zaraze potrošača. Takvi proizvodi redovito su i jeftiniji i na taj način primamljivi domaćim uvoznicima.

STETOCINE U HIRVATSKOJPOLJOPRIVREDI Problem poljoprivrede nije tako jednostavan kako se priča. Odgovornost prvenstveno leži na ljudima koji donose odluke, ali i na samim poljoprivrednicima, te MJERODAVNif0 stručnjacima (veterinarima i agronomima).

U Hrvatskoj još dugo vremena zarazne bolesti neće biti glavne štetočine u poljoprivredi, nego će to biti velik broj «stručnjaka» čiji je rezultat rada upravo ovakvo stanje u poljoprivredi i milijarda dolara uvezene hrane.

KAKVOĆE MLIJEKA

PRAVILNO UZIMANJE UZORAKA MLIJEKA, PRVI JEIJEDAN OD GLAVNIH UVJETA POUZDANOSTI REZULTATA ISPITIVANJA MLIJEK Piše: mr.se. Ana Dakić Uzimanje uzoraka odredeni je postupak pri kojemu se za ispitivanje sirovina ili proizvoda uzima reprezentativni uzorak cjeline.

STO JE UZORAK MLIJEKA I KAKO OSIGURATI NJEGOVU ISPRAVNOST? U cjelokupnom sustavu ispitivanja kakvoće mlijeka počevši od proizvodnih jedinki i proizvodnog gospodarstva, vrlo je važno pravilno uzimanje uzoraka mlijeka. Ispravnost konačnih rezultata ispitivanih uzoraka i dokazivanje ispravnosti kakvoće mlijeka temelji se prije svega na dobro uzetom uzorku mlijeka. Tako možemo reći da je uzorak mlijeka ona količina mlijeka koja po svojem sastavu i osobinama može prezentirati cjelokupnu količinu mlijeka iz koje je uzeta.

Vrlo složeni i specifični uvjeti proizvodnje mlijeka u našim gospodarstvima, a isporučitelj i mlijeka brojna su mala gospodarstva koja isporučuju mlijeko na sabirna mjesta, svakako su otežavajući čimbenik dosljednog provođenja propisanih metoda i postupaka pri uzimanju uzoraka i osiguravanju njegove ispravnosti. Obzirom na takve uvjete postavlja se pitanje kako ispravno definirati postupak uzimanja uzoraka, slijediti smjernice 12

dobre proizvodne i laboratorijske prakse te kako udovoljiti kriterijima (ISO 707:1997; EN ISO 707:1997,) europskih standarda o uzimanju uzoraka mlijeka.

Prije svakog uzimanja uzoraka neophodno je definirati cilj i vrstu ispitivanja uzoraka. Svaka analitička metoda i utvrđivanje pojedinih pokazatelja sastava i svojstava mlijeka ima posebne zahtjeve obzirom na količinu uzorka, uzimanje uzorka, te način postupanja i čuvanja uzorka.

Svrha uzimanja uzoraka mlijeka može biti višestruka: 1.Komercijalni uzorci (ekonomski). Rezultati ispitivanja služe za utvrđivanje cijene mlijeka pojedinog proizvođača prema kakvoći mlijeka, pri čemu je bitna zaštita interesa proizvođača, prerađivača i potrošača.

2.Selekdjski uzorci. Rezultati ispitivanja uzoraka mlijeka služe za kontrolu i utvrđivanje uzgojne vrijednosti proizvodnih životinja.

3.Preradbeni aspekti. Uzimanje uzorka i rezultati ispitivanja uzoraka služe za utvrđivanje preradbenih osobina mlijeka za pojedine proizvode, temelj su za usmjeravanje mlijeka u preradu i utvrđivanje randmana u preradi mlijeka.

4.Zdravstveni aspekti. Sa zdravstvenog aspekta svrha uzimanja uzoraka mlijeka je utvrditi zdravstvenu ispravnost mlijeka i otkloniti uzroke loše kakvoće mlijeka.

Ml:felwrski list 1/2002.

ISPITIVANJE

KAKVOĆE MLIJEKA

Tehnikaza preuzimanjei mjerenjekoličine mlijeka mora biti "umjerena",tj. atestiranaod strane DZNM

B. POSTUPAK UZIMANJA UZORKA MLIJEKA IZ RASHLADNOG BAZENA, A OD PROIZVOĐAČA KOJI SAMOSTALNO ISPORUČUJE MLIJEKO (TZV. ROBNI PROIZVOĐAČ) Uzimanje prosječnog uzorka proizvođača obavlja vozač autocisterne, svakodnevno ili prema planu. Proces uzimanja uzorka traje tijekom

preuzimanja mlijeka u autocisternu tj. u protoku preko brojača količine i automatskog uzimača uzoraka mlijeka. Da bi uzorak bio reprezentativan, vozač je dužan prije početka preuzimanja mlijeka uključiti mješalicu rashladnog bazena i omogućiti najmanje 5 minuta miješanje cjelokupne količine mlijeka i tek tada početi preuzimanje mlijeka. U

.

Opaska:Postupak uzimanjauzorakaistijekakoza fizikalnai kemijska, takoi za mikrobiološka ispitivanja OVČARSTVO I KOZARSTVO

I

PRIPREME ZAPREDSTOJECE JARENJ Piše:Vesnajovanović Bunta,dr.vet.med.

1. PRIP~ OBJEKTAZA PREDSTOJECEJARENJE Prije početka jarenja objekt u kojem će se jarenje odvijati potrebno je za tu svrhu pripremiti.

Iz objekta treba izbaciti staru stelju, a zidove i pod oribati četkom i dobro isprati toplom vodom pod tlakom. Nakon pranja prostor treba dezinficirati otopinom za dezinfekciju koja se priprema i primjenjuje prema uputi proizvođača. Za raspršivanje otopine dezinficijensa može se koristiti vinogradarska prskalica. Tako pripremljeni prostor, prije smještanja životinja u bokseve, treba obilno nasteljiti slamom (minimalno petnaestak centimetara).

Pod bokseve treba redovito nadosteljavati, jer prostor na kojem borave životinje mora biti uvijek suh (toplina od poda!). Odgovarajuća mikroklima osigurava se i ventilacijom prostora otvaranjem i zatvaranjem prozora, vrata i zračnika. Ukoliko je postotak vlage previsok, kod životinja se pojavljuju zdravstvene poremetnje.

Organizacija prostora u objektu (u sezoni jarenja) važna je za odvijanje normalne proizvodnje.

Površina podnog prostora u boksu mora optimalno Mljekarski list 1/2002.

odgovarati broju smještenih životinja. Po boksevima se formiraju grupe koza ovisno o terminu jarenja. Prostor za jarad treba pregraditi u bokseve veličine 1m x 1m (za smještaj 4 - 5 jaradi) ili veličine 2m x 1m (za 8-10 jaradi). Boksevi za smještaj jaradi su unutar boksa u kojem borave odrasle koze. Pregraditi ih treba pokretnim pregradama koje se mogu izvlačiti tako da se kasnije ovisno o potrebama, mogu proširiti. Na visini od cca 5 centimetara od poda možete staviti rešetku napravljenu od dasaka radi ocjeđivanja tekućina (razmak između dasaka je 2-3 cm). Na rešetku dođe stelja debljine desetak centimetara. Stariju, odbijenu jarad, rasporedite u veće zasebne bokseve i grupirajte po spolovima i dobi. Boksevi u kojima boravi jarad trebaju imati jasle, hranilice za smjesu i kante za napajanje. Kada vremenski uvjeti dozvoljavaju, jarad treba što više boraviti na otvorenom prostoru.

Stoga je potrebno ograditi prostor za ispust jaradi.

2. POSTU~AK S JARADI U PRVIM DANIMA ZIVOTA · U sezoni jarenja potrebno je posvetiti veliku pažnju i brigu stadu koza. Kozu je neposredno pred jarenje najbolje odvojiti u zaseban boks i sa strane

15

OVČARSTVO I KOZARSTVO

promatrati tok jarenja (ne uznemiravati životinju!). Ukoliko se jarenje ne odvija normalno, kozi trebate pružiti pomoć sami ili zatražiti pomoć veterinara. Ubrzo nakon jarenja (unutar jednog sata) uslijedi izbacivanje posteljice koju treba odmah ukloniti. Ukoliko koza ne izbaci posteljicu a najkasnije dvanaest sati po jarenju morate pozvati veterinara.

Odmah po jarenju, jaretu treba odstraniti sluz iz nosnica i usta, osušiti ga trljanjem slapiom ili čistom krpom. Pupkovinu treba skratiti na duži-ni cca 5 cm. Skare prije upotrebe morate iskuhati u vodi (10-15 minuta) i uroniti u dezinfekcijsko sredstvo. Dezinfekcija pupkovine obavlja se otopinom joda (1~2kapi kapnite u pupkovinu i očistite njenu okolinu). U prvom satu života jare mora dobiti obrok mljeziva kao i tijekom prvih pet dana. Ukoliko majka jareta nema dovoljno mljeziva jaretu možete dati mljezivo druge koze koja u istom danu laktacije kao i majka dotičnog jareta (npr. jare starosti dva dana mora dobiti mljezivo od koze koja se ojarila prije dva dana). Višak mljeziva stavite u čistu, iskuhanu bocu ili najlonsku vrećicu te označite naljepnicom s datumom pohrane mljeziva. Tako pripremljenu bocu-vrećicu s mljezivom spremite u zamrzivač (prije primjene obvezno mljezivo zagrijati na 40 stupnjeva).

Odgoj jarad.i može se provoditi na različite nač.itre: a) odvajanje jaradi od koza odmah po jarenju. Jarad odvojite u zaseban boks i puštajte k majkama na sisanje više puta dnevno. U bokseve smjestite jarad slične starosti. b) djelomični boravak jaradi s kozama u zajedničkom boksu, odnosno odvajanje u zaseban boks (npr. po noći jarad boravi s kozama, a po danu u zasebnom boksu). · c) jarad boravi stalno s kozama (najlošiji način odgoja). d) umjetni odgoj jaradi primjenom mliječne zamjenice. Mliječna zamjenica koristi se kao zamjena za majčino mlijeko i primjenjuje se u odgoju jaradi. Priprema se prema uputi proizvođača otapanjem praha mliječne zamjenice u toploj vodi (obično cca 50 stupnjeva). Otopina mliječne zamjenice priprema se neposredno pred napajanje te je temperatura gotovog napitka kod primjene 39 stupnjeva. Napajanje se obavlja iz kanti sa dudama ili iz pocinčanihv cijevi - žlijebova. Za cca 10 jaradi duljina žlijeba mora biti 1,8 metara. Zlijeb se postavlja na nosače visine 25-30 centimetara od stelje. Sav pribor koji se koristi kod napajanja mora biti besprijekorno čist. Nakon primjene pribor treba isplahnuti hladnom vodom, oprati u vrućoj vodi .sa deterdžentom i dobro isprati.

Primjena mliječne zamjenice u odgoju jaradi ekonomski je isplativa.

Od 6.-30. dana starosti, jarad se hrani kozjim mlijekom u količini od cca 1,7 litara dnevno. Od 30.-35. dana dnevnu količinu kozjeg mlijeka po jaretu treba smanjiti na jednu litru. 35. dan jare treba izvagati. Ukoliko je težina jareta barem 2,5 veća u odnosu na porodnu težinu, sljedećih desetak dana potreba dnevna količina kozjeg mlijeka po jaretu je 0,5 litara (jutarnji obrok). U slučaju da jare nije dostiglo odgovarajuću težinu, i dalje dnevno treba dobivati po jednu litru kozjeg mlijeka.

Prihranjivanje jaradi sijenom treba početi u dobi od 2 tjedna, a smjesom u dobi od 3 tjedna. Smjesu u početku treba davati jaradi po volji, a kad dnevna potrošnja smjese po jaretu bude iznosila cca 400 grama, količinu valja podijeliti u dva obroka (jutarnji i večernji). Sijeno i vodu jarad mora imati stalno na raspolaganju.

Važno je da se u svakom od navedenih slučajeva odgoja jaradi osigura zaseban, suhi, obilno nasteljen prostor s dovoljno dnevnog svjetla. U prostor za jarad treba postaviti hranilice za smjesu, jasle za sijeno i kante za vodu.

Odmah po jarenju jarad treba vitaminizirati (AD3E i Selen), a u dobi od 4 tjedna tretirati protiv parazita. O

16

IZBOR GOVED ZABASPLO OCIENlll'AN I KLASIBAN Piše: Josip Haluška,dipl. ing.

Kod izbora najboljih ženskih rasplodnih goveda vrednuju se uzgojne vrijednosti svakog matičnog grla, koje je proizvod uzgojnog programa, nalazi se pod kontrolom proizvodnosti, označeno je selekcijskim brojem i uvedeno u matičnu evidenciju.

Ocjena i klasiranje ženskih rasplodnih grla obavlja se na temelju podrijetla, proizvodnje mlijeka, mliječne masti i proteina, i eksterijera ili vanjštine.

Na osnovu podataka o podrijetlu (Rodovnik) definirani su uvjeti koje životinja treba zadovoljiti da bi bila svrstana u odgovarajuću klas u. Po ovom kriteriju životinja bi trebala imati dvije generacije poznatih i kontroliranih predaka. Proizvodne osobine čine najvažniji kriterij prilikom ocjene i klasirania za ženska grla, a kod muških grla najznačajniji kriteriji su rezultati testova. Eksterijerne osobine određene su ocjenom tipa, oblika vimena i nogu za ženska rasplodna grla, odnosno tipa i oblika za ženski rasplodni pomladak i muška rasplMljekarski list 1/2002.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Tablica1: Proizvodnjamlijekai mliječne masti u 305 dana po pasminama Laktacija

mlijeka kg

mliječne

masti

masti kg

-

mlijeka kg

%

simentalska

I II

m

4,0 4,0 4,0

masti %

holstein

pasmina

4300 4700 5100

ntl.iječne

172 188 204

6200 6700 7100

masti kg

pasmina

242 261 277

3,9 3,9 3,9

Tablica2: vrijednostitjelesnihmjeraza kombiniranismjerproizvodnje tjelesna mjera

cm

tjelesna mjera

cm

- visina grebena - visina trupa - opseg grudi - širina prsa - dubina prsa

132-144 132-141 185-200 46-54 68-74

- dubina trupa - dužina trupa - duljina leda - duljina zdjelice - širina zdjelice

63-84 175-185 80-93 45-58 45-56

odna grla. Pod tipom podrazumijeva se opći izgled i okvir grla s obzirom na prikladnost za određeni smjer proizvodnje.

Pod oblikom podrazumijeva se građa i čvrstina pojedinih dijelova tijela i njihova povezanost.

Radi točnije ocjene tipa i oblika služimo se tjelesnim mjerama.

Rasplodne krave ocjenjuju se na osnovu podrijetla, laktacijske proizvodnje i eksterijera. Kontrola proizvodnje mlijeka mora biti obavljena po A metodama Internacionalnog komiteta za kontrolu proizvodnosti mliječ­ nih životinja (ICAR). Obračun proizvodnje mlijeka za ocjenu je količina proizvedene mliječne masti i proteina u standardnoj laktaciji. Zakon o stočarstvu odredio je uvjete za uvoz ženskih rasplodnih grla pri čemu je uvažio uzgojni cilj u programu gojidbenog stvaranja goveda u RH pri ocjeni osobina mliječnosti uzgojna valjanih ženskih grla. Određena je najniža dopuštena razina proizvodnje mlijeka po uvezenom grlu ili za majku (ako ne postoji podatak o vlastitoj proizvodnji) izražena standardnom laktacijom u trajanju od 305 dana za pojedine pasmine. (Tablica1.} Navedene vrijednosti su donje granice za obje pasmine. Bez obzira na pasminu i smjer proizvodnje roditelji moraju biti Ml/ekarski li,st 1/2002.

-

--

poznati i kontrolirani. Matične krave sa završenim rastom, ovisno o smjeru proizvodnje i pasmini, trebaju imati vrijednosti tjelesnih mjera za kombinirani smjer proizvodnje navdene u tablici 2.

Ocjene za vanjštinu temelje se na okviru (duliini, yisini, širini i dubini životinje). Zivotinja mora biti u tipu pasmine, skladne građe i nježne konstitucije. Prsni koš mora biti dubok, širok, dugačak a sapi ravne i široke. Ravna leđna linija i duboki zadnji dio trupa. Glava suha i plemenita, vrat tanak i dug, koža tanka, gipka i srednje debela, dlaka sjajna. Pravilan stav zadnjih nogu i čvrsti papci.

Kod vimena ocjenjuje se smještaj, povezanost i građa. Poželjno je veliko prostrano, duboko vezano i pravilno smještena vime.

Dužina sisa (5 cm), pravilan razmak prednjih sisa (13-15 cm), i debljina sisa (2,5 cm), bez pasisa i međusisa i dobro razvijeni susperzioni ligament.

Vanjština goveda procjenjuje se za svako pojedino svojstvo metodom Linear scoring a mjeri se Lidtinovim štapom i vrpcom.

Rasplodne junice i žen-

ski rasplodni podmladak goveda ocjenjuje se i klasira na temelju klase roditelja i ocjene

vlastitog eksterijera. Kod izbora rasplodnog podmladka vodi se računa o proizvodnji majke i očevi­ ma koji trebaju biti pozitivno progenotestirani. Uvidom u rodovnik svakog grla osim vlastitih, postoje i podaci za oba roditelja. Kod majke se obraća pažnja na proizvodnju mlijeka, mliječne masti i proteina u 305 dana laktacije, a kod očeva podaci o proizvodnji njegovih kćeri, odnosno progenotestovi (UV).

Rasplodne junice se uzimaju samo od pozitivno progenotestiranih očeva koji imaju nadprosječne uzgojne vrijednosti.

Prilikom izbora steonih junica poželjna pojedina svojstva ocjenjuju se ovisno o postavljenim uzgojnim ciljevima. Kod ocjene eksterijera obratiti pažnju na tip i oblik. Kriteriji ocjene po eksterijeru treba prilagoditi odgovarajućoj dobi grla. Poželjna je težina steone junice 550 kg, steonosti 4-7 mjeseci, starosti kod prve oplodnje 14-16 mjeseci a dob kod prvog telenja da bude 24-26 mjeseci. Pripust ženskih rasplodnih grla treba obaviti kod težine 60-65% u odnosu na konačnu težinu (380-400kg).

Klasiranje ženskog rasplodnog podmladka I. klasa - junice moraju potjecati od elitnog oca, oca I.a i I. klase i od elitne majke i majke I.a i I. klase s najvećom ocjenom tipa i oblika (4).

II.a klasa - junice potječu od elitnog oca I.a i I. klase i majke elitne I.a i I. i II. klase a ocjena za tip i oblik mora biti 3,5.

II. klasa - junice mogu biti od oca elitnog , I.a I. i II. klase i majke elitne, I.a, I. II. i III. klase, a ocjena za tip i oblik 3,5.

III. klasa - junice od elitnog bika i bika I.a, I. i II. klase i majke elitne, I.a, I., II. i III. klase i "Z" krave, ocjenom za tip i oblik 3,0.

Elitne krave imaju pored kriterija za I.a klasu, dugovječnost

17

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

nastavak sa strane 17.

u proizvodnji. "Bikovske majke" su najbolje krave (I.a ustrajnost

klase) iz populacije a služe za proizvodnju muškog rasplodnog podmladka - budućih bikova. Pri izboru bikovskih majki obračuna­ vaju se uzgojne vrijednosti za mliječnost, mliječnu mast, proteine i protok mlijeka.

Krave u zemaljskoj kontroli - "Z"samo su pod kontrolom rasplodne proizvodnje.

U proteklih par godina u R. Hrvatsku uvezen je veliki broj visoko steonih junica simentalske pasmine (Austrija, Njemačka), i holštajn pasmine (Nizozemska, Njemačka), ali se ponekad nisu poštivah navedeni uzgojni parametri i kriteriji pJi izboru ženskih grla za rasplod. Sto se tiče kupoprodaje steonih junica u RH, ona se provodi putem aukcijskih prodaja koje organizira Hrvatski stočarsko selekcijski centar. Cijene junica formiraju se na bazi osnovnih cijena pojedinih kategorija goveda, uvećane za cijenu klase i za visinu steonosti.

Prije 20 godina uveden je sustav linearnog ocjenjivanja goveda.

U ranijem sustavu ocjenjivanja eksterijera pojedinih dijelova tijela i skupna svojstva (tip, oblik, vime) ocjenjivani su ocjenom dva do pet.

Metodom Linear scoring svako svojstvo ocjenjuje se pojedinačno širokim rasponom ocjena 1-9.

Kod simentalske pasmine ocjenjuje se 20 svojstava plus dva dodatna, a kod holštajn pasmine 16 svojstava. Dodatno se može ocje-njivati još 11 svojstava. Na temelju pojedinih opisa i ocjena za navedena svojstva formiraju se zajedničke ocjene za tri glavna svojstva (okvir, noge i vime). Na osnovu tih ocjena pomoću faktora dobije se prosječna ocjena grla za eksterijer. Svaka zemlja članica Europskog saveza uzgajatelja goveda dužna je linearnom metodom ocjenjivati goveda.

18

MLADI IIIOVI SIMENALSIE PASMINE Piše:DaliborWolf, dr.vet. med.

U razdoblju od travnja do rujna 2001. godine "Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o", Zagreb-Križevci, otkupio je iz performans testne stanice ukupno 6 bikova simentalske pasmine po programu uzgojno-selekcijskog rada na toj pasmini. To su bikovi iz domaćeg uzgoja krava koje su osjemenjene sjemenom najkvalitetnijih bikova iz Austrije i Njemačke. Njihovi očevi su odabrani na osnovi testova i prema potrebama pojedinih linija u Hrvatskoj. Bikovi Salas K 608 HB 7483, Pablo K 609 HB 7484, Vezuv K 610 HB 7485, Pirk K 612 HB 7487, Vuk K 613 HB 7488 i King K 614 HB 7489 su u proizvodnji sjemena i očekujemo početak njihovog testa osjemenjivanja početkom 2002. godine.

Otac biku Salasu je Stego iz poznate linije Steg-Stromer koja je do sada dala puno kvalitetnih bikova. Stego se ističe po svojoj mirnoći i skladnosti tijela, a posebno je interesantan zbog mliječnosti svojih kćeri: naime, na 91 kćer imao je pozitivnu laktaciju od čak 1082 kg mlijeka i postotak mliječne masti 3,99 tako da je za mliječnost dobio uzgojnu vrijednost 135, a ukupna uzgojna vrijednost je bila 126. U Njemačkoj se za mliječnost nalazi na 3. mjestu a za lakoću telenja na 6. mjestu.

Bikovi Pablo i Pirk sinovi su bika Peppo iz linije Husar, oteljeni u svibnju 2000. godine. Pablo je od uzgajatelj a Tome Bukal iz Prašćevca, a Pirk od Zdravka Pocrnić iz V Grđevca. Otac Pepo je također iz istog kruga bikovskih očeva, a odabran je zbog svog izuzetnog izgleda i vrlo dobrog testa na mliječnost. Naime, 158 kćeri je imalo prosjek prvih laktacija 5150 kg mlijeka s vrlo dobrih 4,12% mliječne masti i 3,48% bjelančevina, te je zbog toga imao ukupnu uzgojnu vrijednost 120. Majka Pabla, Ralle ž. br. 71261926 imala je prosjek četiri laktacije 6339 kg mlijeka.

Vezuv i Vuk su sinovi bika Waxsin iz poznate linije HorrorHornung koja je dala veliki broj vrlo kvalitetnih rasplodnih bikova.

Njegove 62 kćeri imale su prosjek prvih laktacija 5511 kg mlijeka sa 4,17% masti i 3,48% bjelančevina i zbog toga je u Njemačkoj dobio ukupnu uzgojnu vrijednost 116. Bik se preporuča zato, što mu kćeri imaju kvalitetno i prostrano vime, te je proglašen najboljim.

Majka Vezuva, Bajka ž. br. 72041908, od Nikole Bukal iz Brezina, imala je prosjek šest laktacija 5235 kg mlijeka a majka bika Vuk, Nadia ž. br. 80074277, od Vesne Gregar iz Virja, imala je prosjek tri laktacije 6463 kg mlijeka.

Bik King je sin bika Korsara iz linije Kanis-Fez-Max u Austriji.

Oteljen je u srpnju 2000. godine kod Zvonka Maretić iz Kupinca.

Korsar je bik izuzetnog eksterijera, u rnišićavosti, okviru i vimenu je nadprosječan. Kćeri su imale prvu laktaciju +397 kg od populacije s ukupnom uzgojnom vrijednosti 129. Majka Kinga, Gondola ž. br.

720227715, imala je prosjek četiri laktacije 6356 kg mlijeka sa 3,7% masti.O

Mljekarski list 1/2002.

....

-

SREDISNJI LABORATORIJ ZAKONTROLU KAKV PUT MLIJEKA I UZORAKA

•

:~

13

c-==-- ►

PUT MLIJEKA

-------

"'i

'\

2

►

r-lJ~

PUT UZORKA

PROIZVOĐAČA

-

-

:EMLIJEKA U KRIZEVACKOJ POLJANI • KRIZEV IILIJEKA

-----------, 3 4

◄-

, t

9

I

◄ .J

-,

I I I I

I I I

I

◄J

►

Opis slike po procesnim fazama (1. - 15.)

1. Temeljem podataka HSSC-a poznato je da 60,29 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže s 1 - 3 proizvodna grla, 34,49 % gospodarstava ima 4 do 9 proizvodnih grla, 3,93 % gospodarstava ima 1O do 15 grla i 1,29 % gospodarstava ima 16 i više proizvodnih grla.

2. Gospodarstva isporučuju mlijeko na sabirnom mjestu gdje je neophodno uzeti reprezentativni uzorak, označiti uzorak i ispravno čuvati do primopredaje u hladnjak autocisterne.

3. Prosječni uzorak mlijeka gospodarstva mora prezentirati cjelokupnu količinu isporučenog mlijeka, tj. sabirač mora ispravno uzeti uzorak.

4. Rashladni bazen za hlađenje mlijeka na + 4°C nalazi se na sabirnom mjestu, a sabiranje mlijeka te uzimanje uzoraka mlijeka obavlja sabirač, educiran za obavljanje tog posla.

Hlađenje mlijeka traje sve do predaje mlijeka u autocisternu.

5. Prosječni uzorak sabranog mlijeka vozač uzima prilikom preuzimanja mlijeka u autocisternu. Vozač preuzima uzorke mlijeka proizvođača i prosječni uzorak sabirnog mjesta s pripadajućom dokumentacijom o primopredaji mlijeka i uzoraka.

6. Specijalno vozilo (autocisterna) za prijevoz mlijeka tehnički je opremljene za preuzimanje mlijeka te hladnjakom za čuvanje i transport uzoraka mlijeka na + 4°C. 7. Na prijemnoj rampi u mljekari obavlja se primopredaja mlijeka iz autocisterne, primopredaja uzoraka mlijeka proizvođača, prosječnih uzoraka sabirnih mjesta te pripadajuća dokumentacija. U hladnjaku prijema mlijeka u mljekari čuvaju se uzorci .za Laboratorij Križevačka poljana do trenutka predaje u hladnjaču laboratorija na + 4°C. 8. Specijalno vozilo (hladnjača) laboratorija doprema uzorke mlijeka od mljekare i područnih selekcijskih službi (na +4°C) do Laboratorija u Križevačkoj poljani.

9. Kašete s uzorcima mlijeka 1O. Selekcijski uzorak kojeg uzima područni kontrolor selekcijske službe izravno u gospodarstvu proizvođača, a uzorak prezentira kakvoću mlijeka svake proizvodne jedinke.

11. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevačkoj poljani (unutarnji i vanjski izgled).

12. Analizator za ispitivanje kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku.

13. Analizator za utvrđivanje ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku.

14. Elektronska obrada podataka nadležna za izradu izvješća i povezanost s korisnicima usluga.

15. U slučaju neusuglašenosti kakvoće mlijeka s obzirom na broj somatskih stanica i prisustvo rezidua u mlijeku u odnosu na "PRAVILNIK", informacija se upućuje i prema nadležnoj veterinarskoj inspekciji.

Povratna informacija o rezultatima ispitivanja upućuje se: • proizvođačima mlijeka • mljekarama • HSSC-u • veterinarskoj inspekciji

PUT UZORKA RASHLADNOG BAZENA

-----►•

PUT SELEKCIJSKOG UZORKA

GOSPODARSTVO

Gospodarski uvjeti mljekarske proizvodnje u200I.godi i pretpostavke stanja u2002.godini Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić

Gospodarsko stanje i neke pretpostavke razvitka ne daju povoda za veliki optimizam s obzirom na sposobnost domaće proizvodnje (proizvođača) mlijeka da konkurira očekivanom otvaranju tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Stanje i okviri razvitka u cjelokupnom gospodarstvu neposredno se odražavaju na prerađivačku industriju i izravnu proizvodnju.

Mjerilo gospodarskog razvitka neke države je društveni bruto proizvod koji, pojednostavljena, predstavlja dolarsku vrijednost svih roba i usluga koji se proizvedu tijekom jedne godine. NAKON NEKOLIKO GODINA KOLEBLJIVOGRASTA (ILI PRIKRIVENOG PADA) DRUŠTVENOG BRUTO PROIZVODA U HRVATSKOJ JE ZA TEKUĆU GODINU ZABILJEŽEN PRIMJETNIJI RAST OD 4,1%. Ekonomske ocjene ukazuju na ovaj rast kao posljedicu povećanja kreditiranja i investicija, te porasta potrošnje koja je određena porastom (?!) plaća i mirovina. Pozitivno je što se inflacija drži u prilično niskim granicama, a relativno je stalan devizni tečaj koji je prema nekima nerealan jer jaka kuna ne stimulira izvoz i popravljanje proizvodnje za veću konkurentnost na tržištu.

Naše veliko opterećenje sa stajališta gospodarskog razvitka utječe vanjski dug (11,4 mrd.

USD), negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene (oko 4,1 milijarda USD minus izvoza u odnosu na uvoz), te visoka stopa nezaposlenosti (preko 22%).

Tablica 1: Makroekonomski pokazatelji

RastBDP% Inflacija% Nezaposlenost % IzvozrobemilUSD UvozrobemilUSD Vanjskidugmil USD Tečaj EURO Tečaj USD Mljekorski list 1/2002.

2000. 2001. 2002.

3,70 4,10 3,20 6,20 5,50 4,50 21,50 22,30 22,00 4.567 4.700 4.800 7.805 8.800 9.100 10.840 11.400 11.700 7,64 7,50 7,70 8,27 8,30 8,10

Grafikon 1: Struktura uvoza u 2001. godini Meso i klaonički proizvodi 16%

Krumpir 3%

Mlijeko i mlječni proizvodi 19%

Duhan i duhanski proizvodi 7% Riba i riblji proizvodi 19%

Šećer i proizvodi od šećera 13% Voće

23%

U sljedećoj godini se očekuje smanjenje rasta bruto društvenog proizvoda, bez većih promjena u rješavanju visoke stope nezaposlenosti, manjka u vanjskotrgovinskoj razmjeni i visokoj zaduženosti.

POZITIVNO JE ŠTO SE U PLANIRANJU BUDUĆE PROIZVODNJE MOŽE RAČUNATI SA ZADRŽAVANJEM PRILIČNO STABILNOG DEVIZNOG TEČAJA, IAKO SE PRETPOSTAVLJA ODREĐENO SLABLJENEKUNE U ODNOSU NA NOVOUSPOSTAVLJENU ZAJEDNIČKU MONETU ZEMALJAEUROPSKE UNIJE. Gdje se u tim kretanjima i stanju nalazi mljekarska proizvodnja i što se može u ovom području očekivati za razdoblje sljedeće godine?

Broj muzenih krava u nas se stalno smanjuje.

19

GOSPODARSTVO

Pretpostavka je da će se ovaj trend nastav1t1 1 sljedeće godine unatoč nekim najavama značajnijeg ulaganja u obnovu govedarstva. S obzirom na tromost i neučinkovitost cjelovitog sustava državne potpore (financijske i stručne) razvitku poljoprivrede u nas, te neustrojenost cijelog sustava koji treba pratiti obnovu i uravnoteženi razvitak govedarske proizvodnje, realno je očekivati smanjenje broja grla ili u najboljoj mjeri zadržavanje istog stanja kao tekuće godine.

Kako nema značajnije stručne podrške proizvođačima, te povećanja stupnja odgovornosti za dosljedno provođenje i ispunjavanje postojećih mjera unaprjeđenja proizvodnje mlijeka, nerealno je očekivati i veći rast muznosti po muzenom grlu.

TAKO SE KAO, VJEROJATNO, JEDINI IZVOR POVEĆANJA KOLIČINE MLIJEKA.U PRERADI, KOJA BI DONEKLE UBLAŽILASTALNI MANJAK MLIJEKA U NAS, NAMEĆE MOGUĆNOST (I POTREBA) POVEĆANJA OTKUPA ILI ROBNOSTI PROIZVEDENOG MLIJEKA. Podaci u tablici 2 za protekle dvije godine dobiveni su preračunavanjem iz statističke dokumentacije, a za tekuću 2001. godinu korišteni su podaci o stanju kao i procjene s početka godine.

Podatke za 2001. godinu treba shvatiti uvjetno, samo kao pokazatelj kretanja. Točnije podatke imat ćemo na raspolaganju tek polovicom sljedeće godine. Stalni izvor stručnih neslaganja su i količine namuženog mlijeka, te potrošnja u gospodarstvu, kao i gubici u proizvodnji. Točno su poznate samo otkupljene količine koje su dospjele prerađivačima mlijeka - mljekarama.

Procjena u tablici 2 sačinjena je prema stvarnim podacima dobivenim anketiranje,rn obiteljskih gospodarstava s različitim brojem krava i muznošću po grlu. Podaci s manjeg broja gospodarstava uzeti su kao prosječni za slične proizvođače u cijeloj Hrvatskoj.

Tablica 2: Broj grla, proizvodnja i otkup mlijeka Broi muzenihkrava Namuženomlijeka Utrošenou gospodarstvu Ukupnoomizvedeno Otkuomliieka Namuženopo kravi Proizvodnja oo kravi Qtkuplienopo grlu Tržnostmliieka

20

Jedinica l(Tia tisuća litara tisuća litara tisuća litara tisuća litara litara litara litara %

1999.

2000.

268.284 254.702 602.000 587.634 116.427 118.261 718.427 705.895 369.674 380.037

2.244 ' 2.678 1.378 51,46

2.307 2.771 1.492 53,84

2001.

235.605 590.191 107.710 697.900 409.414

2.505 2.962 1.738 58,66

Tako se u prikazane tri godine vidi stalni rast muznosti po grlu i proizvodnja na prosječnoj razini od oko 3 tisuće litara. Ukupna proizvodnja je na razini od oko 700 milijuna litara, a otkup je povećan na gotovo 410 milijuna litara (58,66% ukupne proizvodnje). Prikazani podaci ukazuju na moguć­ nosti povećanja količine svježeg mlijeka koja bi, uključena u preradu, umanjila kronični nedostatak mlijeka za potrebe mljekarske industrije i domaće potrošnje.

Grafikon 2: Struktura proizvedenog mlijeka po muženom grlu

...

J.000

.:

! 2.500

= g

a 2000 8.

i

I 500

i

i 1.000

;:i

500--

o ..____..__

___,___ 1999.

__,__ _ _._ __ 2000.

___._ _ ___,_ 2001.

_,

GodlD

IO OtkupljeoomlijekoD Utrolcnou gospodarstvu O Oslaloproizvedeno:

Tehnologija proizvodnje mlijeka obuhvaća i hranidbe muznih krava, a u ovim uvjetima ne može se značajnije mijenjati. Neće se mijenjati ni struktura proizvođača, pa se teško može očekivati značajnije povećanje muznosti iznad prosječnih 3 tisuće litara mlijeka po grlu.

Proizvođačka-prodajna cijena mlijeka u nas je relativno visoka za uvjete međunarodnog tržišta.

Smanjenjem carinske zaštite za 1-2 godine vrlo je izvjesno njena trajno smanjenje na 0,50-0,55DM po litri. Samo u razdoblju do 2003. ili 2004. godine može se očekivati zadržavanje ili čak povećanje sadašnje prosječne proizvođačka-prodajne cijene koja se kreće od otprilike 2,55 do 3,15 (na strateškim područjima) po litri mlijeka. OVA RAZINA MOŽE SE ODRŽAVATI SAMO NA RAČUN STALNOG NEDOSTATKA MLIJEKAZA PRERADU I DOMAĆU POTROŠNJU. DOK JE CARINSKA ZAŠTITA DOVOLJNO JAKA I UVOZNO MLIJEKO SKUPLJE, MLJEKARSKA INDUSTRIJA ĆE DODATNIM PREMIJAMA STIMULIRATI PROIZVOĐAČE NA PREDAJU MLIJEKAZA OTKUP. način držanja

Mljekmski list 1/2002.

GOSPODARSTVO

Grafikon3: Prosječna proizvođačko-prodajna cijena 3,00-

--

2,50

j

2,00

o 1,50-

a

2,15

2,51

~1.00-

-I

!

I

2.29

0,50 · ·

o,oo-~-~

1999.

--~-~---~-~-

2000

2001.

• na bazi 3/o/om.m.

U posljednje tri godine je prosječna proizvođačko-prodajna cijena - franco dvorište proizvođača

Tako je proizvodna cijena za gospodarstva s 10 grla i proizvodnjom mlijeka od 3500 litara porasla od 2,38 na 2,61 kuna. Na višoj razini proizvodnje, cijena se kretala od 2,25 do 2,40 kn/litra. Porast cijena je 6,58% i 9,64%. U gospodarstvima s većim brojem grla su cijene proizvodnje od 2,00 do 2,43 kn/litra, a prosječno su rasle od 9,79 do 11,10%.

Proizvodna cijena mlijeka proračunata je pri prosječnom kreditiranju proizvodnje u našim uvjetima. Proračunata su ulaganja na razinama 5 i 10 grla (50% ukupnog kapaciteta). Na nižoj razini su uračunati nabava grla i muzne opreme, a na višoj su dodani troškovi adaptacije objekta (detaljniji prikaz bit će u jednom od sljedećih tekstova ove rubrike).

Proizvodna cijena mlijeka u poslovanju ovih gospodarstava s korištenim kreditima su 2,51 do 2,72 kn/litra u 1999. godini, od 2,60 do 2, 78 kn/litra u 2000. godini, te od 2,73 do 2,94 kn/litra u 2001. godini.

VIDLJIVO JE DA SU U PROSJEČNIM UVJETIMA TAKVI PROIZVOĐAČI POSLOVALI S GUBITKOM, A RADI SE O IZNADPROSJEČNIM VELIČINAMA STADA I PRODAJOM MLIJEKAU NAS. Što se predviđanja za 2002. godinu tiče, ne očekuju se veće promjene proizvođačka-prodajnih cijena. Veće promjene, odnosno realno smanjenje neto proizvođačka-prodajne cijene (može se pretpostaviti današnja razina cijena, ali franco mljekara, dakle proizvođač plaća prijevoz) pretpostavlja se u budućem razdoblju.

(osnovna cijena + državna premija + premija mljekare) za mlijeko prosječne masnoće 3,7% porasla s 2,29 na 2,75 kuna.

Teško je govoriti o realnosti ovih cijena i uspoređivati jh s istim cijenama u međunarodnom okruženju. Cinjenica je kako u većini susjednih zemalja ova cijena koleba od 2,09 do 2,29 kn/litra (0,55-0,65 DM/litra). Cijena sadrži sve stavke kao u nas s tim da proizvođač plaća troškove prijevoza mlijeka do mljekare (franco mljekara). Kada od proizvođačka-prodajne cijene mlijeka u nas oduzmemo troškove sabiranja mlijeka (0,25-0,45 kn/litra), dobit ćemo gotovo istu razinu kao u zemljama s kojima se često uspoređujemo. Za usporedbu su odnosi potrošnog materijala u proizvodnji stočne hrane, cijene kupljene stočne hrane, te ostale cijene u poljoprivredi. Isto tako, korisno je uspoređivati dohotke koje postižu proizvođači na istim razinama muznosti. Takvu analizu provest ćemo u jednom od tekstova sljedeće godine.

Kako su se prodajne cijene mlijeka odražavale na dohodak proizvođača u nas može se vidjeti prema podacima u tablici 3. Uzeti su prosječni Kako je prikazano, dio proizvođača koji podaci anketiranih gospodarstava s 10 i 20 muzenih je u posljednje vrijeme značajnije grla i na razini proizvodnje-otkupa od 3500 i 4500 investirao u svoju mljekarsku proizvodnju, 'litara po grlu. Proračunate su cijene koštanja u servisirat će troškove kredita iz vlastitog proizvodnji i s uključenim troškovima kamata i dohotka ili akumulacije, dakle otplate kredita, jer je to realnost većeg dijela naših zanemarujući naknadu za vlastiti rad i proizvođača koji posjeduju veće osnovno stado. otpis vrijednosti objekata, strojeva i Tablica 3: Cijene koštanja mlijeka prema visini opreme. proizvodnje (prodaje) i broju grla Ciiena mliieka kn/litra Indeks ciiena na bazi 1999.

1999.

2000.

2001.

1999.

2000.

2001.

Bez kredita 10 grla 3500 lit 10 grla 4500 lit 20 grla 3500 Jit 20 !!tla 4500 lit S kreditom 10 grla 3500 lit 10 grla 4500 lit 20 grla 3500 lit 20 2Tla 4500 lit

2,38 2,25 2,21 200

2,46 2,26 2,28 2,09

2,71 2,58 2,72 2,51

2,78 2,58 2,78 2 60

Mljekarskili,st 1/2002.

2,61 2,43 222

100,00 100,00 100,00 10000

103,09 100,12 103,09 104 71

109,64 106,58 109,79 111 10

2,94 2,73 2,93 2 73

100,00 100,00 100,00 10000

102,72 100,11 102,52 103 75

108,48 105,75 107,97 10884

2.40

TAKVO STANJE JE SAMO KRATKOTRAJNO ODRŽIVO, AKO SE NE ŽELI NARUŠITI GOSPODARSKI POLOŽAJ, TE SPOSOBNOST KONKURENCIJE I MOGUĆNOST RAZVITKA NAŠIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA.0

21

EDUKACIJA

mladih

proizvođača

V

MA EDOOCIIA TREBA PHOIZVODACIM MLIIEK Piše: DamirPejaković, dipl. ing.

Odgovor na ovo pitanje dali su mladi, perspektivni proizvođači mlijeka, oni čiji se glas teško probija do mjesta na kojemu se odlučuje o njihovoj sudbini!

U Križevcima je od 12. do 16. studenog 2001. godine održan peto- Na dodjeli certifikata na kraju petodnevnog tečaja dnevni praktični tečaj za proizvođače svi polaznici su se složili da je upravo ovo pravi način edukacije! j mlijeka pod nazivom "Management mliječne farme". Tečaj je organizirao Hrvatski zavod za poljoprivrednu polaznika, ali visoki stupanj razumijevanja savjetodavnu službu u suradnji s Visokim discipline polaznika olakšao je posao i voditelju gospodarskim učilištem i Srednjom gospodarskom tečaja i meni kao organizatoru i prevoditelju na školom u Križevcima, a uz potporu Ministarstva čemu im odajem veliko priznanje. Radilo se po poljoprivrede i šumarstva te Veleposlanstva "japanskom principu": prvi red čuče, drugi red stoje, Kraljevine Nizozemske. Tečaj je održao gospodin treći red stoje na balama slame, četvrti red na Fokko H. Tolsma iz nizozemske tvrtke Veepro- prikolicama itd.

Holland, stručnjak - praktičar s 25-godišnjim Program tečaja obuhvatio je najvažnija stažem instruktora u praktičnom trening-centru za područja managementa mliječne farme, a to su: proizvodnju mlijeka u Oenkerku u Nizozemskoj.

- uzgoj i selekcija Tečaj je prošlo 47 proizvođača mlijeka iz 10 - kvaliteta krme i hranidba hrvatskih županija i 4 agronoma iz Križevaca. O - mužnja, muzni uređaji, mastitis kakvim se proizvođačima radilo najbolje govore - održavanje zdravlja papaka brojke: prosječna starost - 31 godina, prosječan broj - reprodukcija krava koje posjeduju - 21. Bio je to, dakle, više nego - uzgoj podmlatka reprezentativan uzorak naših jakih, mladih, Kroz aktivno sudjelovanje polaznika obuhvaperspektivnih proizvođača mlijeka koji su se odlučili ćene su i mnoge druge teme kao što su izgradnja živjeti od ove najzahtjevnije poljoprivredne staja, preventiva i tretman poremećaja i bolesti, proizvodnje. ocjena tjelesne kondicije, ocjena konformacije i Tečaj je bio kombinacija teoretskog i tipova krava (aAa sistem) i izbor bikova za UO, praktičnog, a organizirali smo ga tako da je korištenje rezultata kontrole mliječnosti, vođenje prijepodnevni dio nastave preveden u stajama, a evidencije na farrni itd. poslijepodnevni u učionici i to prema principu: Polaznici su jednoglasni u ocjeni da samo "teorija je samo praksa na papiru" (a ne nešto ovakav način tumačenja tema koje njima život drugo). Dok sam pozivao proizvođače mlijeka na znače, tj. pristupačan, maksimalno praktičan tečaj s tečaj, gotovo su svi predviđali da neće moći biti dvosmjernom komunikacijom, može podići razinu prisutni svih pet dana jer je zaista teško organizirati njihovih sposobnosti za bolje vođenje svojih zamjenu na svom gospodarstvu za čitav tjedan. gospodarstava.

Koliko je tečaj bio uspješan, pokazuje podatak da su Tijekom tečaja dotaknuta su mnoga pitanja gotovo svi polaznici sudjelovali u tečaju od 9.00 sati koja se tiču organiziranja i funkcioniranja sustava u ponedjeljak do 12.00 sati u petak i nitko nije potpore proizvođačima mlijeka, a ponajviše se drijemao tijekom poslijepodnevnog teoretskog odnose na savjetodavne usluge, uzgojna-selekcijski dijela u toploj predavaonici nakon ručka i rad, veterinarske usluge, državnu poljoprivrednu prijepodneva provedenog u hladnim stajama. politiku, gospodarenje zemljištem, obrazovanje, a i Praktični dio tečaja održan je u novootvorenoj neke druge kao što su usluge korekcije papaka i staji za 30 muznih krava Srednje gospodarske škole, slično. Više je nego očigledno-da je sustav koji pruža a budući da staja nije još u punom pogonu (nisu još potporu proizvođačima mlijeka u Hrvatskoj još počela telenja junica), koristili smo i staje uglednih uvijek nedovoljno okrenut stvarnim potrebama proizvođ,eča iz okolice: Dragutina Piškorića iz samih proizvođača. Taj je sustav prilagođen Treme, Zeljka BabLća iz Cirkvene i Marijana uglavnom prosječnim i ispodprosječnim proizvoHartmana iz Sv. I. Zabna. Njima i svim ostalima đačima koji nemaju "visoke zahtjeve" jer nisu koji su pomogli da ovaj tečaj uspješno organiziramo specijalizirani i/ili nisu potpuno raščistili sa svojim iskreno se zahvaljujem. Praktični dio tečaja bilo je razvojnim potrebama. Podsjetimo se da je prosječna prilično teško organizirati s tako velikom skupinom veličina stada u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj 22

M{jekarski li,st 1/2002.

EDUKACIJA

ispod 4 krave.

Postoji, međutim, u Hrvatskoj u ovom trenutku jedan broj perspektivnih, jakih, uglavnom mlađih proizvođača mlijeka koji predstavljaju budućnost ove proizvodnje u Hrvatskoj, čiji su predstavnici bili polaznici ovog tečaja, i koji nikako ne mogu biti zadovoljni sustavom potpore oko sebe. Taj sustav naprosto ih podcjenjuje jer nije u stanju odgovoriti na njihove realne potrebe.

Mnogih svojih potreba proizvođači često nisu ni svjesni jer im se rješenja ne nude. Tijekom ovog tečaja puno se raspravljalo o mogućnostima potpore koje realno postoje, ali ih proizvođači nisu svjesni jer im se ne nude.

Kako te probleme rješavati? Prvi korak je zasigurno otvoreni dijalog i komunikacija na ravnopravnoj osnovi između zainteresiranih strana.

Da bi mogli ravnopravno komunicirati sa svim institucijama, službama i ostalim dijelovima sustava potpore, proizvođači mlijeka moraju najprije bolje međusobno komunicirati da bi mogli jasno iskazati svoje zajedničke interese. U praksi susjednih i drugih zemalja s razvijenijim sustavima u poljoprivredi potvrđen je pravi put kojim su proizvođači došli do statusa koji imaju, a to je putem interesnih udruga. Na petodnevnom tečaju prisutni proizvođači mlijeka imali su dosta vremena i za međusobnu komunikaciju. Dobar dio polaznika tečaja bili su uzgajivači holstein goveda i među njima je tijekom tečaja izgleda potpuno sazrela odluka da čim prije osnuju udrugu uzgajivača holstein goveda na nivou Hrvatske, o čemu već duže vrijeme razmišljaju. Uzgajivači simentalskog goveda već su se organizirali u nacionalni savez. Ta će dva saveza uzgajivača, kao usko specijalizirane

mladih

proizvođača

interesne udruge, zasigurno biti ravnopravni partneri za dogovor o stvaranju drugačijeg i efikasnijeg sustava svekolike potpore proizvođačima mlijeka koji im je hitno potreban da bi se mogli nositi s konkurencijom koja ih čeka u okruženju kad uđemo u Europsku Uniju.

Jedan od ključnih dijelova u navedenom sustavu potpore je obrazovanje i kontinuirana edukacija proizvođača mlijeka. Ovogodišnji tečaj u Križevcima i isti takav od prošle godine na farmi Poleve - "Zelene žetve" u Međimurju pokazao je da u Hrvatskoj postoje uvjeti za praktičnu obuku i edukaciju budućih i sadašnjih proizvođača mlijeka kao i stručnjaka koji će im pružati potporu. Upravo su praktične vještine i znanja ono što nedostaje uzgajivačima, ali i stručnjacima. Navedene novoizgrađene farme namijenjene praktičnoj obuci i edukaciji u proizvodnji mlijeka odličan su preduvjet, ali ne i dovoljna garancija, za pokretanje boljeg sustava obrazovanja i edukacije. Nedostaju stručnjaci - praktičari koji će biti instruktori na tim farmama - trening centrima. Ovakvi praktični teča­ jevi moraju postati učestali želimo li smanjiti oči­ gledan raskorak između onoga što se predaje u školama i na fakultetima i onoga realnoga, stvarnoga što se radi na obiteljskim gospodarstvima koja su deklarirana kao temelj poljoprivredne proizvodnje Hrvatske.

Koliko je ovakav način edukacije proizvođača mlijeka uspješan, pokazuje ocjena koju je jedan od polaznika dao tečaju nakon što mu je uručen certifikat. Ocijenio je tečaj s 3,5 boda. Oni koji su prošli tečaj znaju zašto. Znate li i Vi? Ako ne znate, vrijeme je da nešto poduzmete.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU ~ Piše:mr.se. Srećko Ladišić OBRADA ILI KOREKCIJA PAPAKA KOD KRAVA Obradom ili korekcijom papaka krava, koza i ovaca te izučavanjem ove problematike bavim se već 10 godina. Hodajući po svijetu vidio sam da se ovoj problematici u zemljama s razvijenim stočarstvom, poklanja vrlo velika pažnja.

Mljekarski list 1/2002.

Naš moto za siječanj

KRAVA JE BOŽJE STVORENJE STVORENO NAMA NA KORIST BRINIMO SE O NAŠIM KRAVA S DUŽNIM POŠTOVANJEM U Nizozemskoj, zemlji malo većoj od pola Hrvatske s gotovo 16 milijuna stanovnika i oko 2 milijuna krava, vele:

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG AGRONOMA

"Obrada ili korekcija papaka kod muznt"h krava je abeceda govedarstva i prot"zvodnje mlijeka.. Ako ne ztlRŠ abecedu, tada ne ztlRŠ ni pt"sati ni čitati,,.

Drugim riječima, nisi dobar stručnjak, dobar stočar, niti dobar proizvođač mlijeka.

Na fakultetu se mnogo učilo, a u praksi malo toga radilo i mogu slobodno reći, malo prakse znalo.

Završivši Agronomski fakultet nisam znao kravama očistiti ili korigirati papke. To kao studenti jednostavno nismo učili. Učili smo o obrezivanju papaka ali obrezati papke kravi i rješavati probleme bolesnih papaka nažalost nismo učili. Kao da to nije važno. Ali sve latinske nazive na kravljoj lubanji ili kralješku, to smo morali znati.

Kao da je to u tehnologiji uzgoja i držanja krava i proizvodnji mlijeka najvažnije. Tada su, sada već Kakoje biloteškostajatii hodatis takovelikimpapcima! davne 1972. godine, likvidirali staju s kravama na Agronomskom fakultetu. Za održavanje staje više po kravi godišnje ispod 3 000 litara. nije bilo novaca. Kao da je nastupila deviza Kada sam u Austriji, Njemačkoj, Italiji, «učite djeco pa nećete morati raditi». Od tada Nizozemskoj i Sloveniji vidio kolika se pažnja smo mi studenti, zajedno s našim profesorima, posvećuje obradi i korekciji kravljih papaka nabavio krave gledali samo na slikama ili na farmama za sam potrebnu literaturu i pripremio o tome jedno vrijeme stručnih ekskurzija. Krave od tada više predavanje. Nakon dvije godine moj:ih zimskih nismo imali, niti smo se o njima više mogli brinuti predavanja, upitao me Josip Martinčević iz Molvi: te tako u praksi naučiti obrezivati i liječiti papke "Gospon agronom, vi to nama lijepo već treću zimu kravama među ostalim. predarete, a možete li vi nama u štali pokazati kak se to dela". Tada sam se suočio s činjenicom Obilazeći tada na stručnim ekskurzijama da ja to u praksi ipak nikada nisam radio. mnoge naše društvene farme, koje su kontinuirano postepeno propadale, a stalno su uvozili visoko Došavši do spoznaje «badava ti nauka, ako nema dobre prakse«, a ako nema dobre mliječne junice iz zemalja gdje su papke kravama prakse, nema ni dobre tehnologije, nazvao čistili, obrezivali ili korigirali najmanje dva puta godišnje, nisam vidio da se tom problemu polaže sam kolegu Vladu Tumpeja iz Ptuja upitao ga gdje nužna i potrebna pažnja. Kasnije sam zaključio da u praksi mogu naučiti korekciju papaka. Kada sam su mnoge krave na tim farmama propale i baš zbog zatražio da budem službeno poslan u Sloveniju da praktično naučim korekciju papaka, nisam naišao nebrige o papcima. na razumijevanje, a budući da sam svojim seljacima Merie osobno pomalo smetaju izrazi «zemlje obećao da ću im to praktično pokazati, nije bilo razvijenepoljoprivredei razvijenogstočarstva», kao da mi našu poljoprivredu i naše stočarstvo nismo do druge nego uzeti 10 dana godišnjeg odmora, otići u Sloveniju i u Austriju kako bi naučio raditi korekciju sada razvijali. Ne može se reći da mi nemamo dobre poljoprivredne stručnjake. Meni se papaka. Na stručnom i praktičnom osposobljavanju osobno neke stvari - što se tiče našeg školovanja na naših poljoprivrednih savjetnika prošle godine u Nizozemskoj, dva dana sam radio na korekciji srednjim, višim sada visokim poljoprivrednim školama i fakultetima - ipak ne sviđaju. Po papaka s inženjerom Klostermanom, jednim od završenom određenom stupnju stručnog najboljih instruktora na tom području.

Da bi se naučila ova vještina, potrebna školovanja i stečene diplome morao bi stajati stručnjak s dobrim ili potpunim poz- je dobra volja, ljubav i briga prema navanjem prakse. Nažalost, iz naših škola izlaze životinjama, dobra stručna literatura i dobar instruktor. stručnjaci koji praksu nedovoljno poznaju i tu je glavni problem nerazvijenosti naše poljoprivrede i krojenja pogrešne agrarne politike te našeg ŠTO JE TO KOREKCIJA PAPAKA ? zaostajanja za drugim zemalja. Rezultat toga je Najmanje dva puta godišnje kravama treba da Hrvatska danas uvozi mlijeko i ras- pravilno obrezivanje i brušenje viška rožine izrasle plodne junice, a da je proizvodnja mlijeka na papcima jer ona smeta životinji kod stajanja i 24

Ml/ekarski li.Yt1/2002.

RAZMIŠLJANJA

hodanja. Kozama pet do šest puta, a ovcama tri do ~etiri puta, u stajskim uvjetima držanja.

KOJE SU POSLJEDICE NEREDOVITE KOREKCIJE PAPAKA ?

Nepravilno opterećivanje tabana papaka, uslijed čega dolazi do poremećaja cijele statike kostura životinje.

Javljaju se bolovi u zglobovima nogu i u kičmi.

Opterećenja su izuzetno velika.

Male površine tabana papaka nalaze se pod opterećenjem kod krava od 500 do 850 kilograma.

Isti je problem kod koza i ovaca, a opterećenje je razmjerno njihovoj građi. · Kod mladih životinja dolazi do postepenog iskrivljivanja stava nogu, uslijed nepravilnog i nejednakog razvoja i rasta papaka čime se mijenja i narušava statika kostura, tetiva i mišića.

Kod prednjih nogu vrlo često su nutarnji papci jače razvijeni od vanjskih; poremećaj može biti i obrnut.

Kod zadnjih nogu vanjski papci rastu i razvijaju se jače od unutrašnjih i krava praktično stoji samo na vanjskim papcima.

Pravilno opterećenje vanjskih i unutarnjih papaka mora biti 50 % : 50 %.

Nepravilan rast uzrokuje poremećaje opterećenja do omjera 80 % : 20 %.

Dolazi do pucanja rožine tabana i odljepljivanja vanjskog dijela rožine, a u nastale pukotine i rane ulaze bakterije koje razaraju rožinu i izazivaju upalne i gnojne procese.

Kada se ovo jednom desi,v poremećaj ostaje do kraja života životinje. Zivotinja postaje trajni invalid. Poremećaji unutar zglobova i tetiva više se ne mogu ispraviti, bez obzira na daljnju korekciju papaka. Uslijed bolova životinja se nalazi pod stalnim stresom. Slabije jede i slabije probavlja hranu, daje manje mlijeka ( od 10 %, do 70 %). Često, teže ili vrlo teško, ostaje bređa (a onda je prvi krivac veterinar), može doći do pobačaja teleta u različitim mjesecima bređosti.

Lakše obolijeva od mastitisa, gubi na težini i dobroj kondiciji. Kraće živi.

TERENSKOG

AGRONOMA

3 do 4 mjeseca i treću mjesec dana poslije telenja.

To je vrijeme najbržeg razvoja mlade krave i u tom vremenu naročito kod zadnjih nogu vanjski papci se gotovo dvostruko jače razviju od nutarnjih i mlada krava, prvotelka postaje postepeno trajni invalid.

Kod junica koje nikada nisu bile vezane već su odrasle u ispustu i na pašnjaku pravilan je razvoj nogu, dobar razvoj zglobova i papaka, ali nužna redovita kontrola a po potrebi i korekcija.

EKONOMSKA ŠTETA ZBOG NEREDOVITE ILI NEPRAVILNE KOREKCIJEPAPAKA ?

Proizvodnja mlijeka po kravi 4 000 litara godišnje.

Ako je samo minus 10 % to je = 400 litara, što u 305 dana laktacije dnevno iznosi samo 1,3 litre ili po podoju u jutro 6,5 deci i toliko dcl uveče.

Prava sitnica, gotovo se i ne vidi.

400 litara mlijeka x 2,5 kune = je samo 1000kuna.

1000 kuna, a čišćenje papaka dođe 80 do 100 kuna, dva puta godišnje 160 do 200 kuna i još ostane za umjetno osjemenjivanje .

1000 kuna po jednoj kravi pa puta 5, 6 ili 10 krava, to je već ozbiljnih - pet, šest ili deset tisuća kuna.

DA LI SE ISPLATI KRAVAMA DVA PUTA GODIŠNJE PREGLEDATII OČISTITI PAPKE? Lošemu gospodaru ne.

A što ako krava zbog poremećaja i bolesti papaka daje dnevno manje 2 ili S litre mlijeka?

KADA PRVI PUTA IZVRŠITI KORBKCIJU PAPAKA? Kod junica koje ste, dok su bile telad, vezali uz jasle i koje će, nažalost, cijeli svoj život biti u štali vezane uz jasle, prvu kontrolu - a po potrebi i korekciju papaka treba obaviti u starosti od 8 do 10 mjeseci, drugu kada je junica bređa Mljekarski list 1/2002.

25

OB ITELJ

DOM

''

(J

Piše: ZlataKovač

Najljepši i najveseliji događaji u selu moje mladosti pa i danas bili su svatovi (svati).

Svadbe su se održavale u jesen po završetku svih poljoprivrednih poslova, u mjesecu studenom poslije Svih Svetih. Poznata je uzrečica: "Sveti Jendraš - sve dekle zamuž daš". Drugi dio svatova počeo je za Novu godinu, Sveta tri kralja, pa do fašenka. Bilo je to i zbog lakše pripreme hrane jer tada nije bilo hladnjaka za čuvanje mesa, kolača i ostalog što se pripremalo, a bilo je i više vremena jer su poljski poslovi bili dovršeni.

Od upoznavanja, prošnje, "snoboki", zaruke samo negdje, pa "ozovi" u crkvi i još drugih običaja u svakom selu različitih, trajali su do dana vjenčanja.

Kada su dekle završile osnovnu školu koja je tada kod nas bila samo 4 razreda, a malo koja je išla u opetovnicu, (u neobvezni peti razred), već se počelo pripremati i nagađati koja bi dekla mogla ići za koga.

Bile su to vrlo mlade djevojke od 16 do 18 godina.

Samo rijetke kao ja, jer sam išla u gimnaziju, udavale su se sa 20 godina i bile "stare dekle" u selu.

Dakle, već su ih od malena pripremali i planirali s kim i za koga bi se koja mogla udati, odnosno dečko oženiti. Kada je došlo vrijeme išlo se "vu snoboke".

Najprije su poslali neku strinu, vujnu, rijeđe baku ili nekoga od povjerenja da "ispita situaciju" bi li mogli doći snoboki. To se radilo po mraku i u tajnosti da selo ne sazna jer bi bila sramota ako se brak iz tko zna kojih razloga, ne može ostvariti.

Ako je pak sve dobro bilo došli su snoboki. Već je drugo jutro selo znalo što je obećano za miraz i kako su se dogovorili. To su bili "rali" zemlje, gorice, ždrebica, krava ili junica, prasica i drugo, zatim namještaj ormari, kreveti, stol i stolci, krevetnina, blazine i vankušnice, vilani, ručnici, ponjave, vreća, domaće platno.

Iza toga počele su prave pripreme za svatove.

Negdje su bile i zaruke, ali to je bilo rjeđe, no obvezno je bilo "ozivanje" tri puta u nedelju kod poldane mise u crkvi. Kada je dogovoren točan datum svadbe, počele su pripreme vezane za samu svečanost.

Odabrane su svinje koje su malo tovili, šopali su guske i race, išli u mlin "na pajtlin" po friške brašno za kolače i kruh, najavili se rodbini i onima koji su trebali pripremiti mladinu (pure, guske race, kokoši, piceke), zatim sira, vrhnje, jaja, orahe i drugo, te tjedan pred svadbu sve prikupiti kako bi glavna gazdarica mogla pripremiti gozbu. Zanimljivo je da se živad, jaja, sirevi, orahi i drugo, vraćalo kada su drugi imali svatove. Sve su pisali u jednu teku tko je šta donio. Muški dio se brinuo o vinu, pa su tako pretakali da bi se što prije

26

izbistrila, a pripremili su i rakije i to što starije; nekada čak koliko je bila stara mladenka ili mladoženja.

Zajednički su napravili spisak gostiju. Gozba je bila u kući mladenke i mladoženje, a tek mnogo kasnije u društvenom domu što je za domaćine bilo jednostavnije i lakše iako ne i jeftinije. Trebalo je ocijeniti koliko uzvanika može stvarno doći jer su mogućnosti bile ograničene prostorom.

Pozivanje na svadbu poseban je događaj. Negdje su išli roditelji, negdje mladoženja sam ili u pratnji muzike kroz cijelo selo, od kuće do kuće uzvanika.

U moje vrijeme svirala je pleh muzika "banda".

Tako je bilo i u mojim svatovima prije više od 40 godina. Svirali su nam popularni "Habeki" koji su godinama svirali u svatovima.

Prije svatova raspremane su sobe, "hiža" je kićena ružama od krep papira, lancokima od papira, svetim slikama, a najvažnije je bilo veliko ogledalo između dva prozora, "zrcalo" posebnovokićeno. Na njemu je sapunom bilo lijepo ispisano "Zivjeli mladenci" jer su oni ispred njega sjedili.

U vrijeme dok još nije bilo struje, nasred sobe visjela je velika lampa na petrolej, a u kutovima obično su svjetlile "karabiterice". Stolovi i klupe i po koja stolica posebno za mužikaše, posuđivane su od susjeda i rodbine, a u nekim mjestima od vatrogasnog društva koje je već onda imalo dom, stolove i klupe.

Već unaprijed se znalo čiji će svatovi biti koji dan.

Kroz naše selo išli su u crkvu i svatovi iz susjednih sela: Kunovca, Goričkog, Pustakovca i Botinovca. Ako je bilo dovoljno mužikašov, u jednom danu znalo je biti i nekoliko svatova.

Kad je "banda" zasvirala, dio svatova krenuo je od kuće mladenca najprije po klencerice u mladenkinu kuću ili neku pored nje. Zatim su se vraćali po mladenca a onda s kapitanom, deverom,

Svatovi1960.godine Ml/ekarskilist 1/2002.

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz je cilindričnog oblika/ tip "Alfa Laval" /.

Izrađen je iz nehrđajućeg materijala AISI 304, izoliran, oplašten

izvana sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim tennometrom, mjeračem, izljevom 051, gumenim čepom s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije (očitanje temperature, uključivanje i isključivanje mješalice, uključivanje i isključivanje kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". Hlađenje freonom na donjoj podnici. nehrđajućim limom, opremljen

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).

REFERENCE -LURA d.d.

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar) - "VINDIJA" d.d.

Varaždin - "KOKA" Varaždin - "LEDO" Zagreb - "MLJEKARA" Pula

Veličine:

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe - od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

- "MILS" Split - "DOMIL" Županja -MLJEKARA "Antun Bohnec" - "ZDENKA" Veliki Zdenci -"KIM" Karlovac

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)

- KARLOVAČKA PIVOVARA - "ZIM" Zenica - "MLJEKARA SARAJEVO"

PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM

-"MLJEKARA MOSTAR" - "MLJEKARA TUZLA" - "DONA" Gornja Stubica - "ETOL" Celje - IPK Osijek

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

- "KARBON" Zagreb - "PLIVA" Zagreb - "INA" Zagreb

poduzeće za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju tel/fax: (049) 287-368; tel.: (049) 287-377, 287-375, 287-366

O B 1T E LJ I DO M

podsnehaljama, klencericama i ostalim svatima po mladenku. Tu su se kompletirali i onda išli u crkvu. To je bilo lijepo "sprevađanje" svatova nekoliko puta po istoj ulici, pogotovo ako je bilo lijepo vrijeme, a mi djeca svaki puta istrčavali bi na ulicu i vikali "svati idu, svati idu banda igra". To je bilo veliko veselje u kojem je sudjelovalo gotovo čitavo selo, i stari i mladi. Ispred svatova zastavnik je nosio prelijepu "svatovsku" zastavu, huškalo se i pjevalo, a mi smo djeca trčali za svatima pogotovo ako je svirala dobra limena glazba - pleh muzika, jer to je bio veliki događaj. Slavilo se kako kod koje kuće, a nekad i tri dana i tri noći. Pripremali su za tolike goste fruštuk, svatovski objed i večeru. A kakve su sve "s~lancije, molitve, govorancije, pjesme i kola bili obavezni u to ranije vrijeme - u slijedećem broju našeg lista. U

Piše: MatijaDamjanov Dolazi Jesen i dani najpovoljniji za svatove, svega ima u izobilju. U davna vremena, prije rata, bračnog druga izabirah su roditelji ih cijela kuća. Gledala se na rod divojke, koja će doniJetl više "tala ili risa " tj. više zemlje. DivoJke su se prije udavale jako mlade, već sa 15 godina.

U prosidbu su išli svekar i svekrva i to nediljom predveče.

Nakon prosidbe, momka i divojku tri puta se navisti u crkvi, tada se mogu dogovoriti za svadbu. Svadba se održavala utorkom. Moma!<-i divojka imaju svako svog čauša koji za njih poziva svatove. Cauš je za tu prigodu svečano obučen, na glavi ima šešir okićen ružmarinom i s tri osušene paprike pojasprane zrncima i jaspama. Preko ramena ima dva otarka a u ruci nosi žilu i okićenu ćuturicu sa vinom. Na svatovski ponediljak kod divojke se kite ružmarini, a zatim se vozi mladina ruvo u đuvegipnu kuću. U utorak ujutru počinju se skupljati svatovi, posli ručka kreće se snajinoj kući i to: đuvegija, svekar, svekrva, stari svat, kum, posnaška, dever i deveruša. Stigavši u snajinu kuću svekar JUdanva sa parom obuće, a ostali svatovi novcem.

Snaja je u najboljoj rubini sa krunom na glavi. Zatim svi idu na vjenčanje u crkvu, a poslije vjenčanja vraćaju se snajino1 kući.

Nakon užme snaja, deveruše i mlađe žene pevaju KITE tj pesme kod kićenja i to:

SVEKRU:Svekredadosamodobarbud1 1 pa ti sna;uranoneprobudi, SVEKRVI:Svekrviceti majkojedina,voljisnaju ko i svogasina, KUMU: A/ imamomi !tpogakuma, i kumicukaogolubicu, STAROM SVATU:A! si dobartinaš stari svate,ova kita pravitaje za te, POSNAŠKE: Posnaškaje najmi!tja nama, na 'glave joj svilena marama, BARJAKTARU:Barjaktaručuva1 svog barjaka,jer tu ima svakaki momaka U snajinoj kući posli većere, otac daje blagoslov mladencima.Mladenci kleknu pred stol na kojem je sveta voda, otac ih tri puta pita žele li blagoslov od Boga, zatim popije malo vina pa da zetu a zatim kćeri koja malo otpije, a ostatak baci prko sebe. Otac ih zatlffi blagoslovi ričima: NEK VAM BUDE SRETNO I BLAGOSLOVLJENO OD DRAGOG BOGA I OD SRCA MOGA. Stari svat mladence omotakabanicom te ih zavrti, da se mlada ne bi znala vratiti kući.

Kad snaja izlazi iz roditeljske kuće svatovi pevaju:

Krenućerka iz majčina dvora,njenasrcezaplakati mora.

Mila majkona svemuti fala, što st meneza Matiju dala.

28

Zatim odlaze u mladoženjinu kuću, cilim putem pevaju bećarce:

Savio se ružmarinpa visi, aoj Mando više curanisi, Oj Mattjo žuta karanftjo,ko se ne b1tobom okttio.

Kad dođu u mladoženjinu kuću svatovi peva1u:

Svekrviceotvaraj kapi/U, evo 1Je snaja u avliju ili Svekrviceotvara/ kapiju evo ttfe snaja tz domaja.

I

Mladoženja ulazi u kuću, dočekuje sna ju te se izljube.

svekrva

Snaja donosi dva kruva i dvije kalenčice vina te daje svekrvi. Nakon toga, mladi par mora sest na malu stahčicu, pred njih se zapalji svića, a u krilo sna1e stavi se malo <lite koje ona danva torbicom punom slatkiša. Slijedi blagoslov isto kao i u snajinoj kući. Stari svat ih omota kabanicom i uvede u KIJER gdje mladoj raspuste pletenice, a zadnju a zadnju mladoženia ili svekar odrežu te joj stave kapicu; od tog vremena više ne smi1e biti gologlava. Nakon večere sna1a i posnaška obilaze svatove, a oni ih dariva1u. Oko rzonoći baqaktar unese snajme darove.

Cauš pnkazuje darove svaki put ričima:''Viđite kako se snaja pobnnila za svekra i svekrvu " i tako redom a uvik završi: ...kako je mogla tako je smogla, AMEN. Pjeva se i pleše sve do jutra, a zatim se prati kum doma. Cauš otprati mladence i svekra doma te je svadba završena. Prve nedilje nakon svadbe snaja ide svojim roditel1ima u pos1et. O

Mljekarski list 1/2002.

HRVATSKA MITOLOGIJA

Piše: MajaŠestanović, prof

Pradavna religija starih Hrvata u svojoj je osnovi bila prirodna religija. Najstarija narodna vjerovanja potiču iz sakupljačka-lovačkih struktura. Da su uistinu Hrvati vjerovali u cijeli "Olimp" slavenskih božanstava, svjedoče nam do danas sačuvani narodni običaji, praznovjerja i toponimi.

Na primjer, mjesta gdje su se božanstvima prinosile žrtve, nazivalo se trebište (treb - st. sl. izvršenje duga) pa će takvo 9stati i u brojnim toponimima: Tribunj kod Sibenika, Trebinje i Trebišnica u Hercegovini, Tribišće i Kapišće na Braču. I toponimi kao na primjer: Vidova gora, Vid, Perun, Ognjen, Klek ... svjedočanstvo su stare religije.

Pradavni su preci za svaku elementarnu nepogodu ili bilo koju prirodnu silu optuživali divove, a svaki je slavenski bog bio vezan za njihove sfere života. Kako su se najviše bavili poljoprivredom i stočarstvom i njihovi bogovi bili su zaštitnici tih djelatnosti.

Osnovna vjerovanja i vjerska koncepcija u starih Hrvata nastala je po iranskom mitu o suprotnosti svjetla i tmine. Dakle, osim bijelih božanstava, Hrvati su se zaklinjali i darivali tamna, zla božanstva da bi se zaštitili od njihova zlog djelovanja.

Stara je religija prvenstveno bila vezana uz animizaciju i kult prirode. Iz tCIBaproizlazi da se štovalo biljni i životinjski svijet. Stovao se i kult pokojnika i predaka, kult ognjišta, kult Mjeseca.

Stara se poganska vjera dugo zadržala, ali se dosta toga kristalizirala s primljenim kršćanstvom.

No dovoljno je jako pučko praznovjerje, taj talog stare religije, da bi bio sazdan visoki Biograd i svijetla Rajevna - bijela i sretna sjedišta bogova, a njima nasuprot stoji u neizvjesnoj tmini tamni Trtar gdje u dvorima od bijela srebra i smeđa bakra sumorno sjedi Crnobog.

Prva vijest o poganskoj vjeri Hrvata datira iz petog stoljeća prije naše ere - Darijev spomenik u Perzepolisu.

Kult životinja vjerovanja potječu iz Stoga je razumljivo što se životinje i drveće štovalo kao čovjekove eretke i obožavala kao starije i mudrije od čovjeka.

Zivotinje koje se štovalo nije se smjelo ubiti ni jesti njihovo meso. Konj, koza i pas imali su višeznačne Najstarija

narodna

lovačko-sakupljačkih struktura.

Mljekarski list 1/2002.

uloge, ali su bile bliske zlim silama i smatralo ih se nečistima. Kult vuka ostavio je i najbrojnije tragove u pričama i praznovjerju. Tminu, noć i zimu često

je u narodu personificirao vuk.

O postojanju kulta vuka svjedoči nam još postojeći običaj vučara. Zovu se čorjaci u zadarskim Ravnim kotarima. Uz vuka je često vezano i narodno praznovjerje o vukodlacima.

Jarac je bio posvećen slavenskom gromovniku Perunu. U narodu je bilo vrlo raširena vj~rovanje da se ljudska bića mogu pretvoriti u zmije. Sto se zmiji dogodi to se dogodi i pripadajućem članu obitelji.

Naime, kućna zmija utjelovljuje duše predaka pa su je svugdje osobito poštovali. Zmijama su prinošene žrtve u jelu i piću, a nazivane su čuvarice, čuvarkuće, kućne zmije, kućanice.

Kult drveća Kod starih Hrvata kult drveća bio je povezan uz štovanje lipe, hrasta, breze, vrbe, oskoruše ...

Drvo ili stablo nisu predstavljali samo sjedište nekog duha, već je ono samo po sebi bilo duh.

Smatrali su da duše nakon smrti prelaze u neko stablo pa su ih sadili po grobovima.

Slavenska sveta stabla bili su lipa i hrast. Povijesno su ta dva stabla omeđivala njihovu pradomovinu, ali po legendi, Svevid - vrhovni bog, prve je ljude Miljenka i Dubravku izdjelao iz lipovog i hrastovog drveta.

Lipa je bila sveto drvo jer se vjerovalo da u njoj stanuje Majka Božja. Breza je usko vezana uz obred plodnosti. Oskoruša je imala zaštitnu moć protiv grijeha, vrba je vezana uz zdravlje. Za ljesku se vjerovalo da štiti od gromova i uroka. Tisa je štitila od zla stoku i oruđe za oranje.

Naročito se poštovao hrast kao sveto drvo badnjak. Poštivanje drveća uvijek je bilo povezana s očekivanjem njihovog zaštitnog djelovanja.

Običaji poštivanja drveća vezani su uz sva godišnja doba: proljeće - Jurjevo, ljeto - Ivanje, jesen - obredi za berbu, zima - Božić.

U starim se vjerovanjima ističe poštivanje gospodara ili - još starije gospodarice šume. Poštivala se šumska majka opisana kao lijepa žena raspletene crne kose i jako razvijenih grudi, a može se javljati kao jako ružna žena krvavih zubi. Nekad se taj ženski duh prikazuje u vidu domaće životinje: krave, koze, svm1e...

29

MILKING TECHNOLOGY MACHINERY

MTMHollandnizozemska tvrtkas međunarodnom reputacijom i velikimiskustvom u mljekarskoj industriji nudiVamkompletanasortimanusluga za proizvodnju mlijekoi mliječnih proizvoda.

Za manie i veće proizvođače muzna oprema izrađena prema američkim (sistem centralnog izmuzišta, kaliforniiski sistem);

MI/'\ kompletno kompjuterizirana standardima

14.1/'\sistemi za hlađenje mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo trenutačno hlađenje, tankovi

za održavanje temperature);

PifMstrojevi za pripremanje

hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, stroievi za usitnjavanie kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješalice za izbalansiranu i ekonomičnu hranidbu i dr.);

KIP, projektiranje novih i rekonstrukcija starih staia (prilagodba novim sistemima držania, ventilaciiski sistemi, oprema za držanje krava, napajanie i izgnojavanie);

MJM menadžment i obuka (iskusni menađeri sa zapada za uhodavanie novih sistema, savieti, obuka osoblia na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);

MIM finaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, liniie za klanje);

Najveće izmuzište

MJM holštajn-friziiske gravidne iunice s proizvodnjom od

- farma "Orlovnjak" kod Osijeka

9000 I mlijeka (usluga dostupna nakon skidania zabrane uvoza u Hrvatsku)

u Europi (2x26)

MTM Holland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomiia Seleš b.b. farma "Orlovniak" 31 216 Antunovac Tel.: 031 290-564 • 091 533-88-76

• e-mail: mtm@hi.hinet.hr

VAŠ VRT

ruw0mw VRTUSIJEČNJU mw(b~GJt:Dwr Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

U ovo doba godine vrt miruje, no to ne da se i mi možemo odmarati. Kako bismo osigurali bogate prinose, vrijeme je za planiranje.

Počinje priprema komposta, nabavljanje sjemena. Ako nam vrijeme dopušta možemo orezati voćke. znači

Sjeme povrća treba nabaviti na vrijeme, što ranije, kako ne bismo ostali bez onoga što nam je potrebno.

Ako imamo stare zalihe, potrebno je provjeriti vrijede li. Od svake vrste uzme se određeni broj sjemenki, 10 većih, 25 srednjih i 50 sitnih. U posudicu stavimo pijesak i dobro ga namočimo pa na to stavimo sjemenke, a veće utisnemo. Posudicu držimo na toplom mjestu (oko 20 stupnjeva Celzija). Nakon klijanja prebrojite koliko je sjemenki proklijalo. Ako je rezultat 75%, sjeme je u dobrom stanju. Ako je klijavost 30% kupite novo sjeme.

Još je moguće orezati voćke, ukrasno drveće i grmlje, ali samo pod uvjetom da temperatura nije ispod O stupnjeva Celzija. Kako ne bi napravili više štete nego koristi, pri rezidbi koristite samo dobro naoštrene alate. Tako će rane biti manje. Da bi se ubrzalo zacjeljivanje rana i spriječila eventualna zaraza, površinu rana (osobito većih) premažite voćarskim voskom. Voćarski vosak možete i sami napraviti prema slijedećem receptu: na štednjaku rastopite 1000 g kolofonija i 500 g pčelinjeg voska. U rastopljenu smjesu ulijte 100 g ulja (jestivog) i 200 g špirita, dobro promiješajte i na kraju dodajte 100 katrana. Ovako pripravljen voćarski vosak dugo može trajati, a u slučaju da se zasuši, dodajte malo špirita i ulja pa ga dobro promiješajte.

Ako nema oborina, zimzeleno drveće i grmlje i zimi je potrebno zalijevati. Osobito treba zalijevati biljke posađene u jesen. Zalijevajte samo onda kada nema opasnosti od smrzavanja.

U siječnju nastaju štete na voćkama uslijed ispucale kore na stablima. Ne reagiramo li na vrijeme, takve su pukotine idealno mjesto za naseljavanje raznih štetnika i uzročnika bolesti. Pukotine se pojavljuju na južnoj strani, koju danju grije sunce, a noću hvata mraz. Kako bi se ovo izbjego, stabla voćaka potrebno je premazati vapnenom otopinom: na 10 1 vode dodajte oko 2,5 kg vapna. Premaz nanosite četkom. Bijela boja ne dozvoljava jače zagrijavanje debla pa nema opasnosti ni od pucanja kore.

Ml/ekarski list 1/2002.

(!J§ĐdJl3ffi(]dJ(!J

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

Oramce su obično zaštićene snježnim Uslijed kolebanja temperatura stvara se ledena pokorica koju treba razbijati prohodam traktora. Ako je siječanj bez snijega i bez niskih temperatura, moguće je nastaviti jesenske radove zaoravanje i dodavanje mineralnog i stajskog gnojiva.

Ako zatopli, potrebno je ispustiti vodu koja leži na njivi. Sada je vrijeme za planiranje radova, nabavu repromaterijala i eventualni popravak mehanizacija. Obvezno treba kontrolirati skladišta.

Krajnje vrijeme je za rigolanje vinograda, kopanje jama za sanju i dovoz stajnjaka za proljetnu gnojidbu. Pregledajte armaturu i obavite eventualne popravke.

Ako je povoljno vrijeme uredite voćke, odnosno, obavite rezidbu. Ako nema snijega možete gnojiti mineralnim i staJskim gnojem. Mlade voćke treba kontrolirati i obaviti zaštitu od divljači. Pa već je siječanj i zima je na pola puta!

U povrtnjaku pripremite tople gredice u koje ćete sijati najranije povrće. Vrijeme je za nabavku sjemena.

Vrtne biljke gnojite mineralnim ili stajskim gnojivom. Redovito kontrolirajte ruže. Crnogoricu i ostalo ukrasno bilje oslobodite snježnog tereta kako ne bi došlo do lomova grana.

Ljetno bije spremljena u zimovališta povremeno treba očistiti i zaliti. O pokrivačem.

31

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM Prof. dr. se. STJEPAN BANOŽIĆ (12. XI 1925. - 21. XI 2001.)

Iznenada, nakon duge i teške bolesti, zauvijek nas je napustio poznati pedagog, vrstan znanstvenik, primjeran otac, pažljiv suprug i prije svega dobar i dobronamjeran čovjek dr. se.

Stjepan Banožić, diplomirani veterinar i diplomirani inženjer agronomije, redoviti profesor u miru. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu predavao je predmete: Veterinarstvo sa zoohigijenom i pčelarstvo. Teško je zamisliti da više nećemo sretati čovjeka vesela duha, uvijek nasmijanog i raspoloženog, spremnog za rješavanje najtežih znanstvenih, edukativnih i stručnih problema. Njegova vedra narav, smisao i volja za istraživački i stručni rad, a pokatkad i hum01; smirivati su nevjernike, protivnike i pesimiste.

Profesor Banožić je pisao stručne i znanstvene rasprave, popularne knjige i priručnike iz područja veterinarske medicine i agronomije odnosno stočarstva i pčelarstva. Bio je poznat i priznat stručnjak, cijenjeni znanstvenik i pedagog, a njegov cijeli radni vijek bio je ispunjen radom i aktivnošću na unapređenju veterinarske medicine i stočarstva. Pored znanstvene djelatnosti_. predano je je radio naobrazovanju studenata. Stručnim člancima, objavljenim u gotovo svim stručnim i popularnim hrvatskim publikacijama, educirao je i poljoprivrednike. I nakon odlaska u mirovinu nastavio je s radom sve do kraja života.

Dr. se. Stjepan Banožić rođen je 12. studenog 1925. u Konjicu. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Konjicu i Travniku.

Veterinarski fakultet završio je u Zagrebu 1954. godine, a Poljoprivredni fakultet 1960. godine, također u Zagrebu. Po završetku studija na Veterinarskom fakultetu radio je u Veterinarskoj ambulanti Suhopolje i Veterinarskoj stanici Virovitica, nakon toga radi u Veterinarskoj

32

ambulanti Slavonska Pivnica i u Veterinarskoj stanici Čazma. Od jeseni 1955. godine radi na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu kao asistent na predmetu Veterinarstvo sa zoohigijenom. Tijekom rada na Fakultetu bio je na specijalizaciji iz područja porodništva (suzbijanje steriliteta i umjetno osjemenjivanje) na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, zatim je završio tečaj iz područja tehnologije svinjogojske i govedarske proizvodnje, a dva mjeseca proveo je na stručnoj praksi u Danskoj. Dvije godine (1965./66. i 1966./67.) na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu vodi vježbe iz .Anatomije i fiziologije domaćih životinja.

Predavao je .Anatomiju i fiziologiju domaćih životinja u Srednjoškolskom centru (poljoprivredno usmjerenje) Novi Dvon kraj Zaprešića.

Doktorirao je 1965. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu iz područja stočarstvo.

Godine 1978. izabran je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik da bi 1984. godine na istom fakultetu bio izabran u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik odnosno znanstveno-nastavno zvanje redoviti sveučilišni profesor. Predaje Pčelarstvo za područje poljoprivrede. Od 1967. do 1983. godine vodi praktični dio nastave Pčelarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Godine 1969. prelazi u redakciju Gospodarskog lista na mjesto stručnog urednika da bi od 1. XII. 1972. postao direktor Novinsko-izdavačke i tiskarske organizacije "ORBIS". Nakon izbora za redovitog profesora, na Poljoprivrednom fakultetu ostaje sve do umirovljenja.

Profesor Banožić bio je plodan znanstvenostručni radnik, objavio je preko 20 znastvenih i više stručnih rasprava u znastvenim i stručnim publikacijama u Hrvatskoj. Treba istaknuti da je

M~ekarskilist 1/2002.

AGROMETEOROLOGIJA

profesor Banožić publicirao preko 1000 stručno-popularnih članaka u Stočarskom listu, Gospodarskom listu, Poljoprivrednom vjesniku, Prosvjeti, Kooperantu, Primaljskom vjesniku, Moj pas, Gospodarskom kalendaru, Gospodarskom priručniku (Mandekić), Vikendu, Dobro jutro, Poljoprivrednom kalendaru, Lovač­ kom vjesniku, a u Mljekarskom listu bio je urednik rubrike Veterinarstvo. Nadalje, sudjelovao je u radi1skim i televizijskim emisijama namijenjenim selu.

Istraživanja je provodio na području stočarstva, veterinarske hematologije, zoohigijene, hranidbe, kinologije i pčelarstva.

Stručnim raspravama i popularnim član­ cima obuhvatio je gotovo cjelokupno područje stočarstva i veterinarske medicine, što je potpuno razumljivo jer je na Poljoprivrednom fakultetu radio na predmetima koji obuhvaćaju spomenuta područja.

Profesor Banožić objavio je u koautorstvu više knjiga: Uzgoj kunića, Uzgoj i hranidba koza, a u Poljoprivrednom savjetniku objavio je Pčelarstvo.

Profesor Banožić bio je veoma aktivan društveni djelatnik; sudjelovao je u radu općina, mjesnih zajednica, Privredne komore RH i Jugoslavije, bio je podpredsjednik grupacije grafičke i informativne djelatnosti, član Republičkog odbora sindikata i niza drugih organizacija i udruga. Za javni društveni, pedagoški, znanstveni i stručni rad nagrađen je 1978. godine Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

Zaštogodina Piše: mr;;:!:~

počinje 1. siječttja?

Početak nove godine slavili su i najstariji narodi.

Mjeseci bi počeli onim danom kada se prvi put iza mlađa pojavio vidljivi srp pa bi trajao sve do tada dok se ova pojava ne ponovi. Mjesec je trajao 30 dana, a godina 12 mjeseci, odnosno 360 dana. Normalno, tako su nastale razlike u duljini mjeseca i godina pa datumi nisu uvijek označavali isto godišnje doba.

Svi su narodi nastojali da proslava početka nove godine odgovara istom godišnjem dobu i da početak godine pada na isti dan. Upravo zato, godina je u Kini počela s prvim mjesecom poslije zimskog solsticija, a u staroj Grčkoj s prvim mjesecom poslije ljetnog solsticija.

Početak godine u starome Rimu nije predstavljao samo početak godine, već prekretnicu u javnom i političkom životu.

Konzuli su svoje dužnosti preuzimali 1. ožujka te je to bio prvi dan početka građanske i upravne godine. No, 154.godine prije naše ere konzuli su morali preuzeti svoje dužnosti ranije pa od tada i sve do danas godina počinje 1. siječanja.

No, vjerujemo da mnoge interesira odakle riječ kalen~~ tj, riječ koju često ovih dana izgovaram9 tražeći neke dane u 2002. godini. Spomenuta je riječ nastala od latinske riječi "calare", a što znači izvikivati, jer se prvi dan u mjesecu po starom običaju izvikivao.

Dakle, svaki prvi izvikani dan u mjesecu zvao se "Calendae", tj. kalende. Eto, tako "kalendar" prvo postaje oznaka za prve dane u mjesecu, a danas za sve dane u jednoj godini.

Cijeli život posvetio je znanosti, nastavi i obrazovanju agronoma. Agronomski fakultet izgubio je vrijednog člana kojeg će se mnoge generacije studenata, te mnogobrojni agronomski i veterinarski stručnjaci rado i dugo sjećati. Kao trajni spomen ostat će njegovi znanstveni i stručni radovi, zatim knjige iz kojih će buduće generacije agronoma stjecati znanja. Opraštajući se od Profesora, izražavamo zahvalnost za njegov predani rad! Zato neka mu je hvala i vječna slava.

Pro(dr.se_V Rupić i prof dr.se. N. Kezić Ml/ekarski Hst 1/2002.

33

IZ POVIJESTI

~t

Može li Pripremio: Darko Kantoci, dipl. ing.

Ovoga puta pogledajmo što se nalazi na stranicama "Gospodarskog i vinogradarskog koledara" iz 1909. godine, izdavača Hrvatske knjižarnice iz Zadra.

GOSPODAHSKESITNICE c5labonapredovanje leladi :Jelad napreduje slabo ponajviše radi IOy'a,šloje obično svezana česjo u kakvom lamnom w1lu u šlaft; .kwno ne dopire m· lračak sunca, i Jdje Je zrak o6ično najgori :Jele soezano u lošem z.rahuzahiri pak _je s/Oy'a naslqja.h; da se za isle oclredi i posebice ogradi najsv;e/fi;;·dio šla.le i da se lelad u islom mole slo6oclnobrelah: !7Mo Je moguće uredihje za lelad osim loga o6ično Mzu sla;e - /r/,altsle, .kwno se ,'zpušla po b'epu vremenu, da se proigra, nOy'eo/ača i uopće boge napredige. Čini li se ovako, /ada se dolična lelad na sve lakše priuči, pakJ'e i poslupak s islom .kada oclrasle mnogo lakši ne'l° sa felac/,;ko/a Je puno ih' veći cl,o vremena morala proboravili svezana u slaji.

'7b6ijanJe fu.uaue uši B,ečenJe sla6ala ocf ovog namelniba. precluzehje

s .1esem· ,-Jizimi Xapaclnule Jabuke lreba pomna 1'zčisl1l1; koru 1'zlrugal1;i sue rane o.širom čelbom dobro očishli i namazali' mazom doge naoeclemm. Jako napaclnule grane i grančice lreba oclrezah; pri čemJe p=li da uši nepopadaju na zemfju, ih' ako padnu, da ili se unišli (/,fz 6or6u proli uši samo/· naslo/ahje, da se zemyu za dolično slabio dobro nayno/Z rŠlo.1ače !JI1o/erye,lo boge, _jer se lim spnečaua zarazni razv,lak uši na ŽIiama. Y6biJanJe bruaoe uši orioJe lešk /amo, gcf;e.1e c,ele uoćry'abe zarazila. !Jsio vaga prouacf;ali za cfugYm'z <JOdina.Ybc/pum· uspjeli poslignuf će se samo u slučaju, ako svi JJ03/'edm'ciooćry'a.ka složno rade proli lom namelnibu. Op=· /i se geli nova or;n_jišlabroaoe uŠJ;lreba ili omaza/,' islam smJesom .kao u _jesen, pa po mogućnosh· unišlauali Ju.i/a.le uŠJ; šlo zarazu dage raznašaju. :X)emaČbo gospodarsko drušloo _preporuča proli brvauo/· uŠJ·shedeća srecl.rlua:Sllljesu crno7 sapuna, mash' i špir,la na pr. :7ubmanouu lebućinu: l cl,o kory'ske masi,; J cl,·oribge mash; .J cl,ela špir,la i nebo.lik zrna 2061:Ovo.1e do6ro za .we cl,efoueslabla. Za s/are cliefooeslabla može se _još pridoclah· J/4 cl,ela nečišćene .karbolne hisehne. Ou,m se sred.rivom napaclnufa llljesla maže. 'Pri dofxwi uoćlu'ca pazd1je, da nisu zaražena broaoom uši Xopriua za hranu peracl,· Xpriva

J'e do6ra hrana za lougerye peracl,: !Jsfa Je borou, šlo svuda rasle. sa ražem'm 6rašnom i posijama (mebin_jama) po/,evajuć SmJ'eSuspir,nama (ooclom IZ Ju.li,izje) dob se ne učini heslo.

Od IOy'l1esla da;e se živac/,· clneunopoclosla kmacl,'ća, dob hoće da .1ecle.Ybšlo /a hrana prouzročige žecf;u,pa.ztli_je, da ne manjka oocfeza p1'će.

06rana krya oclkry'skili muha Bišće i s_;emese osuši; s/uče u prašak i po=ješa

Xry'ske muhe uefiha su nevoga za ban.Je. rŠlo orućije ur1eme, /o više ili muče. Za ublažerye ove naparli za krye preporučana su razna sred.riva .kao na pr. uranak ocl duhana, .karbolna uocfa, sm.rcleće .kalramouo uge, iir/. X, sve ovo slabo pomaže, naproh'v prouzročuje _još veću muku raci,· nesnosnOy'll2lrisa, surbeža i ŽeŽenJa na sunčano/j)ripeci '7b .1edm'm ryemaČbim nou,nama s<JOcfno je srecl.rluoza u6faŽlli muhu kryi'ma 06,cna bvasina ( oca/). !Jsh'm se namažu svi dieloui liela, na k.1e muhe napadaju, pak će se lime oljerah: Ybšlo je boas,na /,oc/nas doslajefhna, mOy'lo6i se i ryome okušah:

O

34

Piše:

lvoBelan

PROD~ Neki od nas vole obilne, bogate obroke, a neki zgrabe bilo što im je na raspolaganju, glavno da je jestivo i da smire glad. Među­ tim, svi znamo što je ustvari hrana - ona je ono što nas održava živima. Mi trebamo određene količine hranjivih tvari svaki dan da bismo proživjeli normalnu, prosječnu dužinu života.

Stručnjaci za prehranu, međutim, ništa nam ne kažu je li moguće produžiti očekivani životni vijek. Ako nas određena kombinacija hrane može održavati u osnovi zdravima, bi li nas neka bolja kombinacija održavala zdravima duže, to jest, bi li mogla usporiti ili odgoditi proces starenja? Premda neka magična formula još nije na vidiku, stručnjaci ipak danas smatraju da možemo naučiti kako se hraniti da bismo donekle usporili proces starenja: osteoporozu, otvrdnuće arterija i slabljenje imunološkog obrambenog sustava. Danas se vjeruje da određeni sastojci u hrani i njihove kombinacije proizvode lijekovima slične učinke koji mogu spriječiti većinu po život opasnih bolesti.

Možda su najdalekosežnije mogućnosti vrte oko održavanja snage i imunološkog sustava. Na vrhuncu svoje snage, imunološki sustav nam pomaže u borbi protiv svega, od obične prehlade do raka. Međutim, kako starimo, taj sustav gubi dosta od svoje snage, naša se otpornost smanjuje ostavljajući nas da sve više i više postajemo žrtve raznih oboljenja.

Znanstvenici pokušavaju obraniti čovjeka od ovoga procesa pomoću M(jekarski list 1/2002.

VAŠ LIJEČNIK

vitamina E. Vitamina E ima dosta u biljnim uljima, sjemenju, žitu, margarinu, lješnjacima, orasima i pšeničnim klicama.

Osim što općenito stimulira, pojačava imunološke snage čovjeka. Stručnjaci smatraju da je vitamin E koristan i u borbi protiv raka. Po tome je sličan vitaminima A i C. Neki epidemiološki podaci govore da u područjima gdje ljudi u svojoj prehrani ne uzimaju dovoljne količine vitamina A i C postoji povećani rizik od raka. Međutim, upozoravaju oni, ovo ne znači da će, s druge strane, velike doze (megadoze) vitamina, uzetih putem vitaminskih preparata, obvezno pridonijeti tim obrambenim snagama. Potrebne količine A i C vitamina možemo si osigurati putem svakodnevne prehrane. Kajsije, marelice, zeleno lisnato povrće, buče, krumpir i Danas je dokazana da je gojaznost hazard za mrkva posebno su bogati vitaminom A. Limuni, kupine, pastrnak, paprika, cvjetača i kupus bogati život, zato što prekomjerna tjelesna težina predstavlja pogodno tlo za pojavu određenih su vitaminom C. bolesti.

Međutim, znanstvenici još uvijek nisu Ako jedna 20-godišnjakinja ode na plažu sa pokazali zašto bi mršavost, vitka linija, trebala svojim 70 godišnjim djedom i oboje se sunčaju, pomoći bilo kojem živom biću' da živi duže. Neki starac će stvarati u svom organizmu 2 do 3 puta kažu da ograničenje unosa hrane odgađa slabljenje manje vitamina D nego njegova mlada unuka.

Osim toga, mnogi stariji ljudi ne mogu dobro imunološkog sustava. Drugi smatraju da smanjuje probavljati mliječni šećer. S obzirom da im mlijeko tzv. slobodne radikale u organizmu jako reaktivne molekule kisika koje, ako su prisutne u prevelikom pričinja poteškoće u crijevima, oni ga izbjegavaju i na taj se način lišavaju najboljeg izvora vitamina D. broju mogu izazvati teška tjelesna oštećenja. Treći Mi trebamo vitamin D ne samo za stvaranje jakih drže da uzimanje manjih količina hrane usporuje metaboličke procese. kostiju, već i za održavanje stabilnog nervnog Bez obzira na sve te pretpostavke, znasustava, za normalnu funkciju srca i normalno zgrušavanje krvi. Nadalje, vitamin D pomaže tijelu nstvenici su utvrdili, barem kod laborada resorbira kalcij iz probavnog sustava koji je torijskih štakora i miševa da su živjeli duže kada su jeli manje. također potreban za sve navedene funkcije.

Glodavci na dijeti obolijevali su od bolesti Dvije nedavne studije pokazale su da čak do 40 povezanih sa starošću. Može li se ta činjenica posto svih onih starijih ljudi koji su doživjeli jednostavno prenijeti i na ljude? Da li ćemo živjeti prijelom kuka nisu )mali u svom organizmu duže ako budemo jeli manje i ako budemo odabirali dovoljno vitamina D. Cesto oboljenje u toj životnoj ispravnu hranu? Definitivni odgovor na ovo pitanje dobi je krhkost, lomljivost kostiju zbog nastale poroznosti koštane supstance (osteoporoza). Bit će ostavimo znanstvenicima (da ga tek donesu). Za od pomoći dodaci vitamina D u hrani, u vidu sada postoje ponešto različita mišljenja o tome.

Ipak, američki Institut za zdravlje, u nedavno farmaceutskih preparata ili, recimo u vidu nešto izvršenoj studiji zaključuje da ljudi koji najduže povećane potrošnje mlijeka (bolje onog obranog ili s žive imaju tjelesnu težinu manju od prosječne manjom količinom masnoća). Jasno, oni koji ga podnose. Prehrambeni stručnjaci preporučuju kao populacije.

Valja držati na umu da postoje i drugi faktori najbolje zeleno lisnato povrće, konzervirane sar~ine, manje masni jogurt i druge mliječne koje treba uzeti u obzir, kao što su pušenje, navike prmzvode. Jogurt se posebno preporuča onima koji spavanja, obiteljska zdravstvena povijest itd. Ipak, ne podnose mlijeko. Osim toga, ljudi bi trebali razumna prehrana je jedno od najboljih sredstava (posebno stariji) izlaziti izvan kuće (barem 2 do 3 koje imamo da bismo ostali zdravi, jaki i otporni na puta tjedno) i izlagati se suncu. Izlaganje bi trebalo bolesti.· Na koncu, hraneći se ispravno ne mora biti u trajanju barem 10 do 15 minuta, ovisno o značiti da ćemo živjeti duže, ali je gotovo sigurno sezoni i zagađenosti zraka. Boravak na zraku da ćemo živjeti bolje u kasnijim godinama.

Poznati engleski nutricionist, dr. Blumberg, ohrabruje ljude i na fizičku aktivnost, tjelovježbu lijepo je rekao: "Nadamo se da će ispravna što je jedan od načina više za jačanje kostiju.

Gojaznost hazard za život Ml:fekarski list 1/2002.

prehrana pomoći ljudima da umru mladi ... što je moguće kasnije".

35

& d.o.o.

Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAMZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za junaci) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljska 2, Kalinovica, l 0436 Rakov Potok Uprava· Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska. Telefon: 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr