Mljekarski list 6-2001

01.

-I -

Što je Bioaktiv LGG jogurt?

Mliječni proizvod

fermentiran s jogurtnom

kulturom i dodatkom LGG-a.

Što je LGG?

I1I-

Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija mliječno kiselog vrenja, čije je blagotvorno djelovanje na zdravlje klinički ispitano i najopširnije dokumentirano.

BoAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.

-I 'o)

. ~tt: \OG gĐ ?,,•:~;t~,>,L

,,..,1...•1-

,,5.,._ ........

I-

ZDRAVLJE JESVE! LURA d.d. www.lura.hr

2001.

LIPANJ, Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić, dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan Keglević, dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 Cijena: 4,50 kn Grafička priprema:

"Hlad", Pluska

Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb Stočarske Izložbetijekom2001. godine:

1. VELIKA GORICA 02.lipnja 2. BENKOVAC (ovcei koze) 13. lipnja 3. NEDELIŠĆE 15., 16., 17.lipnja 4. VRBOVEC 17. lipnja 5. KLOŠTAR IVANIĆ (konjii konjskezaprege) 23. lipnja 30.lipnja 6. ĐULOVAC (ovce) 7. NDVAWA naPagu(ovce) 06.srpnja 8. SUNJA (konji) 14. 115.srpnja 9. GAžULnaBraču 23. srpnja (ovce,konji,magarci) 10. SLANO kodDubrovnika 02.kolovoza (ovceI koze) 11. POŽEGA (ovce) 25. kolovoza 12. BJELOVAR 07., 08.i 09.rujna - GUDOVAC 13. VINICA 16.rujna 14. DRENOVCI 07.listopada

Ml.fekarski list 6/2001.

ISSN 0351-9104

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Planiranje proizvodnje krme za proizvodnju mlijeka _ _ __ _ ___ 2 Mačji repak _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ __ _ _ ___ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ S HRANIDBA Uravnoteženom hranidbom krava do zdravlja i visoke muznosti . _ _ __ _ _ ___ _ ____ _ _ __ _ _ __ _ _ __ 6 VETERINARSlVO Prosudba i ocjena vimena ___________________________ . . 11 Začepljenje jednjaka goveda ___________ • __________ • _ _ _ 12 Mastitis je bolest ___________________________________ . 12 OVČARSlVO I KOZARSlVO Priprema za aukcijske prodaje rasplodnih grla "sitnog zuba"_.

14

GOSPODARSlVO Ocjena učinkovitosti i sposobnosti razvitka gospodarstva s govedarskom proizvodnjom __ _ _ _ __ _ _ ___ _ 15 Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji te stanje u Hrvatskoj _________ ;___ 18 OBAVIJESTII REPORTAŽE Mlijeko raste na polju, a muze u staji __________________ . _ 21 Dani travnjaka, 2001. - Koprivnica __ _ __ _ _ _ ____ __ _ __ __ _ _ _ _ 23 Počinje kreditiranje kupnje ženske teladi _______________ ..

24 1O. obljetnica rada Poljoprivredne savjetodavne službe . . _ _ _ 24 Srbi obećali vratiti ukradene lipicance iz Lipičke ergele __ _ __ _ 25 Izvješća po županijama o uzgojna selekcijskom radu __ _ 26

KULTURA ŽMJENJA NASELU Običaj "kraljice" sela Duboševica, Baranja _______________ . _ 29 Etnografski odjel požeškog Gradskog muzeja ·· "po~u r1ce" ________ .. ____ . __ . _ . _____ _ 30 . c;1v~naJvre d ntJ: SJecanJa na negdasnJa !Jeta ___________ . __. ____________ . 31 Ondar negdar zdavnja ...

Ondar negdar dok je bilo sasma drugač ... ______ __ ___ __ _ 32 Šuma nije odlagalište otpada ________________ . _ _ __ __ __ _ 33 V

•

VAŠVRT Agrometeorologija - 'Vrijeme" _ ___ _ _ _ _ _ ___ _ __ __ __ _ __ __ _ 34 Vrt ljeti _ _ __ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ _ __ _ _ _ __ _ _ _ _ _ __ __ _ _ _ ___ __ __ _ 34 Vrtno cvijeće - dalije __ _ _ _ _ _ __ _ __ __ _ _ _ __ __ __ __ _ _ _ __ _ __ _ 35 VAŠ LIJEČNIK Masti: namirnica s mnogo kalorija ___ _ __ _ __ _ _ __ _ _ __ _ __ _ __ 35

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 20.06.

-·

10.06.

OSIJEK

ZAGREB

4.53 5.03

20.35 20.47

I 4.53 I

5.02

. 20.39 20.52

30.06.

4.56

20.40

5.06

20.52

Naslovna slika: Donacija Hrvatske mljekarske udruge Dani travnjaka, 2001. - Koprivnica

1

KRMNE

KULTURE

PLANIRANJE PROI KRME ZA PROIZV

~[L~cJJ~~ Piše:Josip Komljenović, dipl. inž.

Za svaki oblik proizvodnje u važno je na vrijeme osigurati dovoljne količine kvalitetne stočne hrane prema planom predviđenim dnevnim obrocima, a posebno je to važno u proizvodnji mlijeka.

Za uspješnu proizvodnju mlijeka na obiteljskim gospodarstvima osnovne postavke su: • veličina obiteljskog gospodarstva - dovoljan broj ha obradivih površina • osiguranje kvalitetne i jeftine krme koja se jednostavno može pripremiti i davati životinjama, a istovremeno se njome osigurava optimalna proizvodnja • obiteljska gospodarstva, posebno ona koja se bave proizvodnjom mlijeka, treba specijalizirati Pri tome je potrebno obratiti pažnju na: 1.koliko će životinja pojedinih kategorija biti na farmi 2. prosječne količine krmiva koje će životinja dnevno dobivati prema proizvodnji 3. trajanje zimskog i ljetnog razdoblja hranidbe Hranidbu mliječnih krava i rasplodnih junica treba planirati najmanje godinu dana unaprijed zato što moramo osigurati potrebne zemljišne površine na kojima će biti proizvedena planirana stočna hrana, i potrebna količina hrane koju treba nabaviti izvan gospodarstva ako ju gospodarstvo ne proizvodi.

Za visoku proizvodnju mlijeka uz stvaranje dobiti, potrebno stočarstvu

2

je svu stočnu hranu proizvoditi na vlastitom obiteljskom gospodarstvu. Kupovati treba samo ono što gospodarstvo nije u mogućnosti proizvesti.

Hranidba mliječnih krava i rasplodnih junica mora biti izbalansirana i dozirana prema dobi i težini životinje i svakako prema dnevnoj proizvodnji mlijeka odnosno visini graviditeta, ako su krave u suhostaju.

Ukupan broj mliječnih krava i rasplodnih junica potrebno je svesti na UG (uvjetna grla).

UG = 1 odrasla krava; rasplodna junica = 0,8 UG; junica 1-2 godine = 0,5 UG; junice 0-1 godine = 0,3 UG. 32 kom. krava i 10 kom. rasplodnih junica = 40 kom UG, Zbog pravilnog izbora hrane za krave i rasplodne junice, potrebno je godišnju hranidbu podijeliti na zimsko i ljetno razdoblje hranidbe.

Zimsko razdoblje hranidbe od 01.11. do 20. 05. - 200 dana Ljetno razdoblje hranidbe od 20.05. do 01.11. - 165 dana UKUPNO: 365 dana

S obzirom da krmiva kojima hranimo krave sadrže u sebi različite količine vlage, da bismo odredili ukupnu konzumaciju hrane sva krmiva iz obroka svodimo na suhu tvar. Sljedeći primjer to najbolje pokazuje.

- travna silaža 30-50% ST - sijeno 85-87% ST - trava 15-20% ST - kukuruz 25-3 0% ST Količina suhe tvari koju krava može pojesti ovisi o težini krave, kvaliteti krmiva i načinu hranjenja. Visoko mliječne pasmine krava selekcijom su uzgojene tako da mogu pojesti i probaviti veliku masu suhe tvari (do 4% tjelesne mase), a konzumacija suhe tvari voluminozne krme u obroku treba biti najmanje 2% od tjelesne mase krave.

Visoka proizvodnja mlijeka moguća je samo onda ako je na gospodarstvu proizvedena sva stočna hrana, a naročito kvalitetna voluminozna krma uz intenzivno korištenje travnih površina.

U visoko razvijenim europskim državama koje su postigle maksimum u proizvodnji mlijeka osnovno pravilo je intenzivna

Ml.fekarskilist 6/2001.

KRMNE KULTURE

proizvodnja voluminozne krme višegodišnjih krmnih kultura (travnjaci, djetelišta, DTS).

Koristeći njihova pozitivna iskustva takvom proizvodnjom postići ćemo kontinuitet u pristizanju krme u svakodnevnoj uporabi. Očekivane i planirane viškove treba spremati da bi se sačuvala kvaliteta i smanjili gubici ukupne mase i hranjivih vrijednosti. Budući da su u RH još uvijek male površine na gospodarstvima treba ići na veće opterećenje poljoprivrednih površina i to 2,5 do 3 UG na hektar.

RH ima dobre uvjete za razvitak govedarske proizvodnje jer se veliki dio poljoprivrednih površina može koristiti za ispašu, osiguranje visokokvalitetne voluminozne hrane (sjenaže), proizvodnju dovoljno kukuruza i drugih žitarica. Osnovni problem je taj što su velike obradive površine u vlasništvu države i nedovoljni ili uopće se ne koriste za proizvodnju hrane za stoku.

Kvalitetnije korištenje dostupnih površina i povećanje korištenja sjenaže može poboljšati proizvodnju u govedarstvu i smanjiti troškove proizvodnje.

Poticaje proizvodnje treba usmjeriti na povećanje površina zasijanih travnim, djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama koje će osigurati višegodišnje prinose uz promjenu intenzivne agrotehnike, a ne kao što je slučaj, poticati samo proizvodnju žitarica. Moramo priznati da su proizvođači mlijeka trenutno zakinuti u sistemu poticaja (poticaji bi trebali poslužiti da se potakne neka proizvodnja u ovom slučaju mlijeka), budući da su ulaganja u sijane livade u startu velika, a isto tako nemaju pravo ni na "plavu naftu" što poskupljuje cijenu finalnog proizvoda.

Mljekarski li.st 6/2001.

U skorašnje vrijeme tržište RH bit će preplavljeno ponudom raznih vrsta koncentrata, ali kvalitetnu zelenu masu, sijeno i sjenažu sa naših livada možemo i moramo osigurati sami.

Voluminozna krmiva su proizvedena na vlastitom gospodarstvu pa su stoga najjeftinija. U ovu grupu spadaju sva krmiva s većim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari. Većina krmiva ove grupe ima i visoku strukturnu vrijednost vlakana, što im daje poseban značaj u hranidbi mliječnih krava.

Sijeno je, uz zelenu travu, najprirodnije krmivo za krave.

Nedostatak sijena je rizik od lošeg vremena prilikom sušenja.

Sijeno koje pokisne tijekom sušenja, pogotovo ako se suši na tlu, gubi pola svoje hranidbene vrijednosti. Pri tome je obično potrebno 2-4 dana lijepog vremena da bi se sijeno osušilo na 80% suhe tvari.

Kvaliteta sijena naročito ovisi o stadiju travnjačke vegetacije prilikom košnje. Što je trava starija prilikom košnje, ima manje proteina i energije, a sve više sirovih vlakana.

Travna silaža obično se dobiva s pašnjaka i livada. Da bi se postigla zadovoljavajuća konzumacija hranjivih tvari, travna bi silaža morala imati najmanje 35 % suhe tvari.

Ukoliko se travna silaža sprema u horizontalne silose, ne bi smjela imati više od 45 do 50% suhe tvari jer ju je - u protivnom - teško sabiti i istisnuti zrak pa je podložna kvarenju. Da bi trava provenula na 35 do 45 % suhe tvari obično je pri lijepom vremenu potreban 1 dan, a ako je velika masa čak i 2 dana. Pravila kojih se treba držati prilikom siliranja trave:

• travu treba pravovremeno pokositi tj. mladu u početku vlatanja 1 • travu treba sasjeckati na 5 - 8 cm dužine radi lakšeg sabijanja i istiskivanja zraka • silos napuniti što prije sabiti teškim strojem (traktorom) kojeg po mogućnosti opteretimo • pravilno prekriti silos (2 folije tj. podfolija i folija) i spriječiti kvarenje silaže Travna silaža je odlično krmivo za mliječne krave jer ima idealan odnos proteina, energije i sirovih vlakana, te dodatnu visoku strukturnu vrijednost vlakana.

Krava može pojesti 13 kg/dan suhe tvari silaže (30 ~ 35 kg silaže sa 35 - 40% suhe tvari).

Kukuruzna silaža je energetski bogato krmivo, siromašno proteinima i osrednjeg sadržaja sirovih vlakana. Zbog navedenog kukuruznu silažu ne smijemo kravama davati kao jedino voluminozno krmivo. Kukuruzna silaža do 25% suhe tvari može činiti jednu trećinu a kukuruzna silaža, s višim sadržajem suhe tvari, oko polovice voluminoznog dijela obroka. U dobro izbalansiranim obrocima za mliječne krave ne bi trebalo davati više od 4 - 6 kg suhe tvari iz kukuruzne silaže (13-20 kg silaže sa 30% suhe tvari). Obroke s kukuruznom silažom treba uvijek nadopunjavati provenutom travnom silažom ili sijenom.

Potrebna količina krmiva za zimsko razdoblje može se procijeniti na više načina. Treba početi planirati već prilikom sjetve.

Računaµići s prosječnim prinosima po jedinici površine može se odrediti koliko je ha potrebno zasijati kukuruzom za silažu, koliko livada treba pokositi za sijeno ili za travnu silažu itd.

U sljedećem primjeru prikazane . su potrebne površine koje treba planirati po jednoj kravi uz 3

KRMNE

KULTURE

prinose i dnevni obrok u 200 dodavanje mineralnog dodatka. dana zimskog razdoblja.

Na osnovu plana potreba Planirani dnevni obrok za krme za hranidbu mliječnih 200 dana zimskog obroka krava i planiranih obroka potrebno je osigurati linije 2 kg ST iz sijena strojeva za proizvodnju krme. (prinos 6000 kg ST/ha) Preporuka je da se koriste 7 kg ST iz travne silaže zajednički strojevi nabavljeni (prinos 10000 kg ST/ha) preko Strojnih prstenova (u RH 4 kg ST kukuruzne silaže formirano ih je 8 uz veliko (prinos 14000 kg ST/ha) zalaganje HZPSS) ili koristiti U ovom primjeru potrebno usluge specijaliziranih poduzeća je osigurati 0,07 ha za sijeno; 0,14 ha za travnu silažu i 0,06 ha u najskorije vrijeme što omogućuje stočarima da se više posveza kukuruznu sialžu, ili ukupno te kvalitetnoj hranidbi, zdravlju 0,27 ha po kravi.

Paša je najbolje i najjeftinije životinja, rasplodu i higijenskoj krmivo za krave. Paša predstavlja proizvodnji mlijeka.

Ratarsko - mljekarskim smjesu trava, lepirnjača i drugih zeljastih biljaka. Paša spada u gospodarstvima potrebni su: grupu sočnih krmiva s velikim • strojevi za obradu tla, sjetvu, gnojidbu i zaštitu bilja sadržajem vode (80 .i više %) i s dosta promjenjivim sadržajem • strojevi za proizvodnju sijena sirovih vlakana, nedovoljno eneru balama gije i puno proteina. Pored bota• strojevi za zelenu hranidbu ničkog sastava na hranjivu vrijed• strojevi za skidanje i nost pašnjaka najviše utječe vegespremanje travne i kukuruzne tacijski stadij u kojem se trava silaže nalazi ali i agrotehnika proizvod• strojevi za sakupljanje, nje. Tako krava može pojesti 8 do transport i spremanje slame 16 kg suhe tvari s paše, što iznosi Pri korištenju krme (volu40 do 90 kg svježe paše, ovisno o minozne ili zrna) nastaju gubitci pasmini i veličini životinje. mase i hranjivih vrijednosti Većina obiteljskih farmi, (kvaliteta) o kojima ovisi dnevpored valuminozne hrane proiz- na proizvodnja mlijeka. vodi i koncentriranu (prije svega Kod napasivanja zajednič­ zrnje žitarica). Kao pojedinačne kih pašnjaka, kao načina koriškomponente obroka kravama tenja travnjaka, nastaju gubitci možemo davati zrnje žitarica od 1O do 65 %, košnjom i kada je osnovni obrok prebogat korištenjem krme u štali gubitci proteinima (kvalitetna paša ili iznose 5 do 15 %. Sušenjem druga zelena hrana, kvalitetna sijena gubitci su od 15 do 60 travna silaža) u količinama od 1 %, a kod siliranja gubitci mogu do 5 kg na dan. Dobro je zrnje biti od 10 do 35 O/oovisno o žitarica grubo samljeti i izmiješati kulturama, vremenu, načinu više vrsta Gečam, zob, pšenica, spremanja i tipu silosa, mehanikukuruz). U takvu smjesu žitarica zaciji, educiranosti gospodara. dobro je dodati i mineralni dodaKod siliranja trava koje je tak. Većina proizvođača može i uvjetovano košnjom prije vlatasama napraviti smjesu. Za to je nja ili u fazi vlatanja najviši je pored žitarica potrebna još protesadržaj bjelančevina, bitno je inska komponenta (sojina, sunco- paziti na momenat gaženja i kretova, repičina sačma i pogače, pokrivanja silosa. Kad je silos te stočni grašak) uz obvezno 4

napunjen i nagažen, slijedi odmah pokrivanje dvostrukom PVC folijom kojom opteretimo bilo automobilskim gumama ili vrećama punjenim sitnim kamenčićima. Kod zatvaranja silosa moramo znati da samo anaerobni uvjeti osiguravaju kvalitetnu silažu bez gubitaka.

U nas se koriste dva tipa silosa: vodoravni i okomiti silos silo tornjevi. Kod izgradnje bilo koje vrste silosa moramo voditi računa da mjesto silosa treba biti: ocjedito, dostupno za istovar i spremanje zelene silažne mase, postavljen tako da omogućuje jednostavan pristup izuzimanju i dopremi silaže u staju. Potrebno je procijeniti da li ići u izgradnju betonskih silosa i na taj način povećavati cijenu koštanja proizvedene 1 mlijeka, ili na primjeru drugih silose postavljati direktno na zemlju te pravilnim gaženjem i zatvaranjem silosa proizvesti kvalitetnu i jeftinu voluminoznu hranu.

Veličinu silosa određuje broj životinja i broj hranidbenih dana predviđenih za razdoblje hranidbe silažom. Važna je širina silosa jer nju uvjetuje pravilno dnevno izuzimanje silaže po cijeloj širini i visini silosa, a ona bi trebala biti najmanje 20 cm dnevno, kako bi se izbjegla naknadno vrenje već fermentirane silaže. Dužina silosa nije uvjetovana dužinom svakodnevnog izuzimanja već cijelog planiranog razdoblja hranidbe, kao i trajanjem punjenja silosa (silos treba napuniti i zatvoriti najkasnije u roku 48 sati).

Primjer izračuna kapaciteta silosa i hranidbe stoke travnom sjenažom (u kombinaciji sa kukuruznom silažom): Hranidba stoke: Farma broji oko 40 UG goveda: 32 krave i 8 UG raspi. podmlatka Hranidba travnom sjenažom 200 dana ( do zelene krme)

M{jekarskilist 6/2001.

KRMNE

200x40=8000 hranidbenih dana 56,0 t ST/8000 = 7,0 kg ST/UG/dan (20,0 kg travne sjenaže/dan) Količina travne sjenaže: 1 m3 u silosu sadrži oko 600 kg provenute mase, tj. 200 kg ST (oko 35% suhe tvari) travne sjenaže; Dimenzije silosa: 2 silosa x (22x4x1,60m)~280 m 3 brzina izuzimanja: 44m/28,5 tjedana = 1,5 5 m/ tjedan (22 cm / dan) Potrebne zemljišne površine za proizvodnju zelene mase za punjenje silosa: - očekivani prinos sjenaže je oko 10 t ST/ha - za ukupne gubitke od 15 % (ostaje 8,5 t ST/ha), potrebno je ukupno 6,6 ha travnih površina da se silosi napune.

Ako planiramo krave i junice hraniti čitave godine kvalitetnom voluminoznom hranom, preporučujemo veće dimenzije silosa i kombinacije hranidbe travne sjenaže i kukuruzne silaže.

KULTURE

MAČJI REPAK PHLEUM PRA:f'ENSE Visoka trava naraste 100 do 150 cm.

Srednje do dugotrajna trava.

1i:aje od 4 do 1Ogodina.

Dobar za smjesu sa crvenom djetelinom.

U proljeće kreće iza ljuljeva.

Cvat je rep. vate kasno - sredinom lipnja.

Tipično kasna trava.

Nakon sjetve razvija se sporo.

Ne smije se sijati kasno u jesen - izmrzne~ Puni urod daje od druge godine.

Za košnju dolazi od 1. svibnja.

Daje visoke urode odlične kvalitete.

Voli vlažnija tla. Podnosi kraće poplave.

Ima plitki korjen do 10 cm.

Osjetljiv na sušu.

Nije za suha područja i suhe položaje.

Nakon košnje ima dobar porast.

Dobro reagira na gnojidbu KAN-om.

Zahtijeva visoku košnju - trn oko 8 cm.

I

Sije se 10 do 12 kg na hektar.

Kodguste sjetve u monokulturi 20 kg na hektar.

~d.t>.t>.

Zagreb, Žitnjak b.b. tel. i fax: (01) 24 05 733 - uprava tel. i fax: (01) 24 05 732 - skladište žiro raćun: 30102-601-114220

P.J.VINKOVCI,Kralja Zvonimira 80 tel.: (032} 33 23 92 tel. i f~: (032} 31 65 84

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO SJEME RATARSKOG, KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Osobito preporučamo: sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke,smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, stočni kelj, stočne graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu,jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.

Zatim najširi izbor sjemena povrća, cvijeća I začinskog bilja.

Vrtne alate i zaštitnasredstva.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.

NAŠE Mljekarski /u;t 6/2001.

SJEME!!

VAŠ USPJEH! 5

HRANIDBA

llDrffi~ ~~@U~~@[M]

[]={] rffi~~~ @lID@[ij]~rffi~\:J ~

®:§)~~o~~~~~ Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Krave s muznosti oko 30 1 mlijeka na dan izlučuju iz organizma dnevno oko 3.750 g suhe tvari mlijeka, 990 g bjelančevina, 1.050 g masti, 1.350 g mliječnog šećera i 240 g minerala. Od minerala izlučuje se oko 36,3 g kalcija, 28,5 g fosfora, 14,0 g natrija i drugih. To su velike količine hranjivih tvari koje krave moraju svakodnevno dobivati krmivima. Uz to treba računati s mogućnostima probave i izmjene tvari (metabolizma) jer se sva hranjiva moraju preraditi u mlijeko, meso i tvari upotrebljive za zadovoljavanje uzdržnih potreba i reprodukcije organizma.

Veći i trajniji nedostatak nekih hranjivih tvari iscrpljuje i slabi organizam krava što se očituje u mršavosti, slabijoj kondiciji i otpornosti na neke bolesti ili patološkim promjenama na nekim dijelovima tijela ili organa.

Prema tome krave su u visokoj proizvodnji mlijeka često u subkliničkom stanju bolesti (prikrivenom) i potrebno je s većom pažnjom pratiti sve promjene fiziološkog stanja i pojedinih organa pa prema potrebama podešavati hranidbu i držanje krava.

ENERGIJA U KRMNIM

OBROCIMAKRAVA Kod krava s visokom muznosti često u krmnim obrocima nedostaju energetske tvari: ugljikohidrati, škrob i šećer.

Energetske tvari sačinjavaju oko 65 - 70 O/o suhe tvari krmnih obroka, a budući su krave isključivo biljojedi prirodno je da su i energetska krmiva samo 6

Visoka muznost je genetska osobina krava, ali je ostvariva samo ako su krave zdrave i dobivaju dobro uravnotežene krmne obroke.

S visokom muznosti se izlučuju iz organizma velike količine hranjivih tvari. U litri mlijeka nalazi se oko 125 g suhe tvari, odnosno prosječno oko 33 g bjelančevina, 35 g masti, 45 g mliječnog šećera (laktoze) i 8 g minerala.

ugljikohidrati biljnog porijekla.

U tom dijelu su odstupanja vrlo velika s obzirom na vrstu krmiva, stanje vegetacije, zrelosti, skladištenja, prisutnosti štetnika i drugo.

Probavljivi ugljikohidrati se u probavnom sustavu nepreživača razgrađuju fermentativno u jednostavne šećere koji se u crijevu resorbiraju u krv. Kod preživača su nešto složeniji procesi razgradnje i probave jer se hrane teže probavljivim voluminoznim krmivima, a hrana se zadržava neko vrijeme u buragu, preživa, i izložena je djelovanju buragovih mikroorganizama.

Preživači moraju dobivati u krmnim obrocima veću količinu teže probavljivih grubih voluminoznih krmiva.

Krmni obroci moraju sadržavati prosječnp oko 18 - 23 % sirove vlaknine u suhoj tvari.

To odgovara buragovim mikroorganizmima, održava strukturu buragova sadržaja, kiselosti, pH vrijednosti, vrstu i broj mikroorganizama. Uz to poboljša v a masnoću i kvalitetu mlijeka (Tablica 1).

Gruba voluminozna krmiva su teže probavljiva, duže se zadržavaju u buragu, produžava se vrijeme preživanja i usporava vrijeme ispražnjavanja buraga.

Zbog toga ne treba kravama davati previše suhih voluminoznih krmiva, iznad 23 O/osirove vlaknine u suhoj tvari krmnih

obroka. Uzimanje hrane i potrošnja krmiva smanjuje se pritom na 2 - 3 kg suhe tvari za 100 kg tjelesne mase, a zbog manje hrane slabije hranidbene vrijednosti i probavljivosti krmiva, smanjuje se i muznost krava.

Hranidba većom količinom suhih voluminoznih krmiva može uzrokovati začepe (atonije buraga) i mršavost krava. Nasuprot tome, nedostatak sirove vlaknine u krmivima i davanje više lako probavljivih krepkih krmiva može uzrokovati probavne poremećaje, kisele indigestije, nadmove, proljeve, degeneraciju jetre i slabiju masnoću mlijeka.

Dobro sastavljeni krmni obroci krava moraju stoga sadržavati najmanje 5 - 7 kg sijena, a u nedostatku sijena treba davati 2 - 3 kg zobene ili ječmene slame, 3 - 5 kg kukuruzovine, 2 - 3 kg sojine ili mljevene suncokretove ljuske i slično.

Poticaj za razvoj i aktivnost buragovih mikroorganizama treba davati s krmnimobrocima koji sadržavaju lako topljive i razgradive ugljikohidratei šećere. Žitarice su krmiva koja sadrže visoku energetsku hranidbenu vrijednost, brzo se razgrađuju u buragu i stvaraju veće količine hlapive masne kiseline. Stvara se velika količina propionske ocetne i maslačne kiseline koje su temeljne energetske tvari u hranidbi preživača.

Energetska krmiva nedostaju kravama ako se hrane većom

Ml.fekarskili,st 6/2001.

uzivnizastup11;fk za pr · ·s, te prodaju rezervnih: ,,.,. •,-a: TRAKTOR« B·el,a-ru-s-MTZ.,

Pronar-MTZ.

POL-:Mt04ii

Đs1i;0r.t

POLJOMEHAlNIZACIJA ke-lilil,pl·etan

asor.-t:i-1na<0 poljskih

proizvođača

KREDITI d1

HRANIDBA Tablica1:Sirovavlakninai masnoća mlijeka ] Energetska . , hranidhena S1rove vrijednost vlaknine % proizvodnih

1

I

„

krn1iva

do 15,0 15,0-17,0 17.0-19,0 19,0-21,0 21,0-23,0

J 1

-------,,-h""-.J._/

z_a_l_mlij~ 1

0,44

I 0,46, 1

0,48 0,50

k M 1!Je O s% masti __

_

ispod 3,0 3,0-3,5 3,5-3,7 3,7-4,0 iznad 4,0

količinom

suhih voluminoznih krmiva (sijenom, kukuruzovinom, slamom i sl.), zato ih je potrebno dodavati uz travu, sjenažu, a osobito u prisutnosti spojeva nebjelančevinastog dušika (BENURALA S, uree, amonijaka i slično). U protivnom se javljaju alkalične indigestije, a u prisutnosti lako topljivih bjelančevina i amonijačnog dušika i "otrovanje (intoksikacija) bjelančevinama".

Mnogo lako topljivih i razgradivih šećera u hranidbi krava može uzrokovati slabije iskorištavanje celuloze i grubih krmiva, veće stvaranje hlapivih masnih kiselina (propionske i mliječne kiseline), snižavanje pH vrijednosti i zakiseljavanje buragova sadržaja. Javljaju se kisele indigestije, nadmi i proljevi.

Smanjuje se i masnoća mlijeka.

Ove pojave se ublažavaju ako krmni obroci sadrže dovoljno lako probavljivih i razgradivih bjelančevina jer se pojačava mikrobna sinteza.

Za visoku muznost nije dovoljna samo energija dobivena s lako hlapivim masnim kiselinama i mikrobnom produkcijom u buragu. Krave moraju dobivati za visoku muznost i teže razgradive, u buragu stabilne ugljikohidrate iz energetski kvalitetnih škrobnih krmiva. U tu · svrhu prednost ima zrnje kukuruza koje sadrži više u buragu stabilnog škroba. Bijele žitarice (pšenica) su lakše razgradive u buragu. Škrob koji izbjegne mikrobnu razgradnju dolazi s digestom iz buraga u crijevo gdje se 8

nakon amilolitičke fermentacije neposredno pretvara u glukozu i resorbira u krv.

Veća koncentracija glukoze u krvi pomoći će održavanju stalne razine glukoze što je značajno za stvaranje mliječnog šećera (laktoze) i održavanje visoke muznosti krava.

O glukozi općenito ovisi stanje živčanog sustava, rad mišića i mnoge druge fiziološke i metaboličke aktivnosti u organizmu.

U nedostatku glukoze javlja se pospanost, nesigurnost u kretanju i komatozno stanje.

Posebno značenje ima u pojavama acetonemije i KETOZE kod visoko gravidnih i muznih krava.

Za visoku muznost krave moraju dobivati krmiva vrlo visoke energetske hranidbene vrijednosti. U suvremenoj hranidbi krava preporuča se dodavanje masti (pa i životinjskog porijekla). To su većinom strane preporuke.

Mast ima vrlo visoku energetsku hranidbenu vrijednost.

Međutim u hranidbi krava, kao izrazitih biljojeda, treba upotrebljavati samo krmiva biljnog porijekla. Treba naglasiti, da mast u ukupnoj količini krmnog obroka krava može iznositi najviše 400 - 500 g / dnevno.

Ova količina masti nalazi se već u normalno sastavljenim krmnim obrocima koji sadrže dosta kukuruza i uljanih sačmi.

Veća količina masti smanjuje aktivnost buragovih mikroorganizama, slabi probavljivost i iskoristivost drugih hranidbenih sastojaka. Stoga se mora postići potrebna energetska vrijednost krmnih obroka samo iz biljnih krmiva kao što su žitarice, rezanci šećerne repe, krupnozrne mahunarke (grašak) i druga koja sadrže dosta škroba i šećera, odnosno masnoće (soja i uljane sačme).

Ne treba upotrebljavati

masna krmiva u hranidbi krava visoke gravidnosti i poslije telenja. Masna krmiva i veća količina masnih kiselina mogu povećati broj i težinu oboljenja krava od KETOZE. Podhranjenost i nedostatak energije u tom razdoblju treba sprječavati pravilnom hranidbom krava u zasušenju, upotrebom kvalitetnih škrobnatih krmiva, skraćivanjem razdoblja postupnog uvođenja krava u mliječnost poslije telenja i drugim sličnim načinima koji sprječavaju veću razgradnju tjelesne masti, oslobađanje veće količine masnih kiselina i ketonskih tijela.

BJELANČEVINE U KRMNIM

OBROCIMAKRAVA (proteini) su važni sastojci svih živih bića, stanica i tkiva životinjskog tijela, biljaka i organske tvari uopće.

Samo biljke i niži organizmi mogu uz pomoć sunčane energije sami stvarati svoje bjelančevine iz jednostavnih elemenata i neorganskih spojeva.

Goveda su velikim dijelom neovisna o hranidbi s biološki kvalitetnim bjelančevinama zahvaljujući buragovim mikroorganizmima koji imaju sposobnost da stvaraju i reproduciraju organsku tvar i bjelančevine iz osnovnih kemijskih spojeva Bjelančevine

(bakterije - mikroflora).

Osim bakterija u buragu se nalaze protozoi (mikrofauna) ili jednostavni životinjski mikroorganizmi koji nemaju sposobnost biljne sinteze nego dobivaju za život djelomice bakterijama razgrađene organske spojeva.

Hrane se i sitnijim bakterijama.

Među buragovim mikroorganizmima nalaze se i gljivicama slični mikroorganizmi.

Svi ti mikroorganizmi razmnožavaju se u buragu i dolaze s digestom iz buraga u crijevo i služe kao temeljne bjelančevine u hranidbi goveda. Amonijak je u tom sustavu glavni sastojak buragova sadržaja, a zatim plinovi: ugljični M!Jekarski list 6/2001.

HRANIDBA

dioksid, metan i drugi rastvorljivi Tablica 2: Bjelančevine u potpunim krmnim smjesama za višu muznost krava sastojci koji se dobivaju razgraMuz~ost Sirovih U buragu stabilnih 1mh1eka bjelančevina % bjelančevina od ukupnih % dnjom krmiva i služe za mikrodo 25 14 - 15 - 16 25 - 30 (25-45)* bnu reprodukciju. iznad 25 18 - 19 30 - 35 (55-70)* U takvima fiziološkim uvje""u za~adi: bjelančevine 1zso "ine i suncokretove sačme tima osobito je značajna hranidba sadrže veći postotak u buragu vanje. Od najvažnijih treba krava s pašom, livadnom travom, stabilnih bjelančevina (iz sojine spomenuti: kalcij i fosfor, kalij, sjenažom i drugim zelenim krmii suncokretove sačme). To monatrij i magnezij. vima koja sadrže lako razgradive raju biti bjelančevine s biološki Kravama gotovo redovito i topive bjelančevine s većom kokvalitetnim aminokiselinama nedostaje fosfora, natrija i ličinom spojeva nebjelančevinas­ koje će, sa škrobom sačuvanim magnezija. Malo ih ima u gotovo tog dušika. Ova krmiva treba naod razgradnje u buragu i svim zelenim i suhim voluminodopunjavati lako razgradivim ostalim digestom iz buraga, znim krmivima. Često je i slaba energetskim krmivima (žitarice) što doći za fermentativnu razgraresorpcija i iskorištavanje u proubrzava mikrobnu reprodukciju. dnju u crijevo (I'ablica 2). bavnom sustavu (konverzija) Na toj osnovi razrađena je i zbog veće prisutnosti kalija i dušiTako pridošle hranjive tvatehnologija primjene čnih spojeva u biljnim krmivima. ri, nakon resorpcije i izmjenom BENURALA S u hranidbi goveda. tvari povećat će muznost krava Zbog nedostatka minerala u Računa se, da se u buragu stvara i kakvoću mlijeka. krmivima, kod muznih krava oko 150 g mikrobnih bjelanmože doći do slabosti kosti, oboOsobito treba naglasiti da čevina na kg suhe tvari buragova ljenja i oticanja nogu, zglobova i bjelančevine sadržaja, što u povoljnim uvje- se životinjske vimena, pojačane razdražljivosti i (mesno, mesno koštano brašno, tima iznosi dnevno oko 1,5 - 2,0 grčeva (tetanija). Značajan je i brašno od krvi i sl.) ne smiju kg mikrobnih bjelančevina uz konzumaciju 13 do 17 kg suhe davati u hranidbi krava. Živo- utjecaj na mliječnost, plodnost i tinjske bjelančevine su jeftin reprodukciju krava. tvari krmiva s 80 % probavproizvod kafilerija, a kod preOd mikrominerala su važni: ljivosti (trava, paša, zelena krmiživača su teže razgradive i osželjezo, bakar, kobalt, jod, cink, va). To su u stvari temeljne bjetaju stabilne u buragu.

Među­ mangan, molibden i selen. lančevine u hranidbi krava. tim, njihova upotreba u hraniEsencijalni mikrominerali koče ili Krmni obroci krava moraju, dbi krava dovela je do tragičnih aktiviraju pojedine enzimatske dakle, zadovoljavati osnovne sustave, sastavni su dijelovi potrebe krava za održavanje fizi- posljedica u stočarstvu Europe (BSR- "Bolest ludih krava"). vitamina, hormona i drugih tvari ološkog stanja u buragu i buraod životnih značenja.

Krave sti biljojedi, prema govih mikroorganizama. Krave tome životinjske bjelančevine Vitamini su složeni organski moraju dobivati lako topive i su za njih strane bjelančevine spojevi koji u malim količinama probavljive bjelančevine iz zelekoje nisu fermentativno i metapotiču izmjenu tvari i održavaju nih krmiva i spojeva nebjelanče­ vinastog dušika (NPN spojeve, bolički primjerene kravama, zdravlje, plodnost i proizvodne BENURAL S) s dovoljnim količi­ nepotpuno se razgrađuju 1 sposobnosti životinja. Za prežiostavljaju tragove (rezidue) u vače su od posebne važnosti vitanama lako razgradivih energetmini topivi u masti: vitamini A, tkivima krava (Prioni!). skih tvari (žitarica), uz dovoljnu D, E i K koje treba svakodnevno MINERALI I VITAMINI količinu suhe tvari iz voluminododavati hrani. Vitamini B skuMinerali su značajni za rast znih krmiva s odgovarajućim pine najvećim dijelom se mogu i izgradnju tjelesnih tkiva, kosti, postotkom sirove vlaknine (sijesintetizirati u buragu pomoću no, kukuruzovina, slama, sojina krvi i tkivnih tekućina, ionsku buragovih mikroorganizama. ravnotežu i izmjenu tvari ljuska, mljevena suncokretova Telad, kao i svi nepreživači, (metamolizam) u organizmu ljuska i slično). moraju hranom dobivati sve u životinja.

Posebice su značajni Mikrobne bjelančevine nisu, masti i u vodi topive vitamine. za razvoj i stvaranje ploda · 11;eđutim, dovoljne za postizanje Vitamini koji se dodaju hranom (fetusa) i sintezu mlijeka. visoke muznosti krava i zadovomoraju biti stabilizirani i zaštićeni Odnosi između minerala lj~vajuću kakvoću mlijeka, posemoraju biti usklađeni ovisno o od ~tjecaja svjetla, zraka, vode, bice u odnosu na postotak intenzitetu rasta, gravidnosti i teških kovina i drugih vanjskih bjelančevina i bezmasne suhe muznosti krava, jer često imaju utjecaja. Moraju biti praškasti i ~ari mlijeka. Da bi se to pospogodni za miješanje u krmnim podudarno (sinergističko) ili tiglo, krave moraju dobivati smjesama .._J oprečno (antagonistička) djeloodgovarajuće krmne smjese koje M[jekarski list 6/2001.

9

s

...,

ECOLAB

The Service Company

HENKEL-ECOLAB ASEVI ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE

♦

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VE OUC D

HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO - sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju {muznih uređaja, mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za ručno pranje Henkel Ecolab Zagreb d.o.o.

Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

VETERINARSTVO r

izboru krava za rasplod i mlijeko, veoma PROSUDBAI OCJENA Prije važno, osim drugihosobitosti, za odabir

~~[M]~ ~

Piše: Nikolajagačić, dipl. ing.

Mlijeko po svojoj hranjivosti spada u dragocjenu i nezamjenjivu životnu namirnicu Jer sadrži skoro sve sastojke potrebne za život. Čovjek je pripitomio neke divlje životinje da bi dobio mlijeko. To mlijeko se stvara u vimenu mliječnoj žlijezdi, koje je pripitomljavanjem, iskorištavanjem i selekcijom postajalo sve veće i razvijenije po obimu i kapacitetu, osobito kod goveda.

O torp.e svjedoči produžna vrijeme laktacije muznosti i velike količine mlijeka plemenitih rasa naših domaćih životinja za razliku od primitivnih ili divljih predstavnika iste rase. Kod plemenitih rasa koža vimena je tanka, lako se nabire u tanke male nabore, elastična je, a kod izmuzenog vimena jako se skupi. Što je više nabora, stručnjaci (švicarski) tvrde da je krava bolja mljekulja.

Prema amatersko-morfološkim osobitostima vimena (građa, veličina, oblik) možemo procijeniti kapacitet proizvodnosti mlijeka neke plotkinje.

Vime je jedan od najvažnijih sekundarnih spolnih oznaka kao i znak dobre ili loše muznosti.

Na prerezu vimena uočavaju se žljezdani režnjevi, mliječni kanali te mliječna cisterna.

Mliječna cisterna je prostor za sakupljanje mlijeka i predstavlja šupljinu nepravilnog oblika u koji uvire određeni broj mliječnih kanala. Žljezdano tkivo vimena sadrži velik broj zrnatih režnjeva veličine 0,5 - 5 mm. Režnjeve čine alveole s 15 - 50 epitelnih stanica koje čine supstanciju za lučenje mlijeka.

Kapacitet vimena ovisi o stadiju i broju laktacija. Svježe oteljene krave imaju najveći kapacitet vimena koji se smanjuje prema kraju laktacije. Kapacitet vimena se povećava od laktacije do laktacije, pa je maksimalan između 4 i 5 laktacija. Prvotelke daju 25 - 30 % manje mlijeka od krava u 4. ili 5-oj laktaciji. Prosječna dužina sisa u krava kreće se u granicama 6 - 8 cm uz obujam Mljekarski li,st 6/2001.

~

dobre "mljekulje" poznavati vime te njegovih kvantitativnihi kvalitativnih svojstava.

V1111e je važan organ pa ga treba poznavati svaki stočar. ~

J

oko 10 cm a mora biti jednak u sve četiri sise što je važno za strojnu mužnju.

Nasljednost je 0,50 - 0,70 za obujam i duljinu sisa što je važno znati za selekciju. Pravilna duljina i razvijenost sisa spada u važne osobitosti i oznake dobre mljekulje.

Ima više oblika vimena, a najbolje je ono pravilno prostrano izrazito dugačko sa širinom razmjerno duljini. Sise su postavljene u sredini četvrti, cilindrična su oblika, zvonastog ili ljevkastog, što je bolje na završetku izlaznog vrha sise.

Vime otažnog oblika je nepravilno što je onda kada su prednje četvrti postavljene znatno više od stražnjih, nepovoljan oblik za strojnu mužnju.

Viseće torbasto vime ima manji obujam i razmjerno je duboko, pa mu je udaljenost od pada katkad manja od 40 cm što čini poteškoće pri strojnoj mužnji. Torbasto nisko vime lako se zagađuje i blati, a ako je na pašnjaku oštra trava i šaš može doći do oštećenja sisa (porezotine). Ni kuglasta vime nije dobro jer je prostorno malo, sa slabom produkcijom mlijeka.

Nerijetka se može vidjeti vrlo ružno nepravilno, tzv. kozje vime šiljatog oblika. Takvo vime ima malu bazu, prednje su četvrti slabo razvijene, a stražnje se četvrti bez vidljiva prelaza nastavljaju u sise.

Pri ocjenjivanju vimena, obzirom na kvalitetu, ocjenjuje se od 1- 5. Ocjenu 5 dobiva pravilno, prostrano vime prikladne veličine, bogato žljezdasto - spužvastim parenhimom koje nije tvrdo i mesnato. Sto je više odstupanja od navedenih dobrih obilježja vime dobiva slabiju' ocjenu čime opada cjelokupna vrijednost plotkinje.

Dobiti dobro vime krave muzare obaveza je selekcijske službe koja mora osobito paziti pri odabiru bikova za rasplod, bilo za umjetnu oplodnju bilo za prirodni pripust.

Treba uzimati samo bikove koji potječu od dobrih krava - bikovskih majki, a da se kćeri njihovih očeva već odlikuju pravilno građenim vimenom.

11

...

VETERINARSTVO

..-

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

Začepljenje

~ .~=?~

Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med. jednjaka ~~taje zbog zaostajanja hrane 't -~\r,' ~ ili stranog predmeta u jednjak.i • • ~ Zbog upala vimena propačime se smanjuje ili prekicfa ~ ;/daju stanice koje luče mlijeko, a ~jegova_ pr?hodnost. Bolest se~ - '"" · ""~ I I kao posljedica javlja se trajni pad cesto 1av_l1a u go:7eda koja f1 \ mliječnosti bez obzira kako je pohlepno Jedu, a moze rezultiraživotinja držana, hranjena ili ti uginućem životinje. muzena u narednim laktacijama.

Do začepljenja jednjaka dolazi zbog gutanja prevelikog, U Mljekarskom listu već je nedovoljno sažvakanog i ovlaženebrojeno puta pisano o problenog zalogaja hrane. matici vezanoj uz upale vimena Zalogaj hrane može zastati i otežane cirkulacije krvi u srcu (mastitise). Nažalost u brojnim u vratnom dijelu jednjaka i plućima. stajama upale vimena još uvijek najčešće neposredno iza ždrijela, U pojedinim slučajevima nanose velike štete. Osnovni je zatim na ulasku jednjaka u prsnu problem što proizvođači (muzači) šupljinu i na mjestu gdje jednjak zalogaj koji zaostane u jednjaku može vršiti pritisak na dušnik i ne gledaju na upalu vimena prolazi kroz ošit (dijafragmu). odnosno mastitis kao bolest. na taj način otežavati disanje.

Začepljenje jednjaka najčešće Vjerojatno je razlog u tome što se Zbog pritiska zalogaja na nastaje uslijed gutanja klipa u praksi govori češće o mastitisu stijenku dolazi do upale sluzkukuruza, krumpira, jabuke, koji zvuči puno "blaže" nego nice jednjaka, a kasnije i dubljih komada repe, komada bundeve, upala vimena koja nam odmah slojeva koji zbog pritiska odusrčike kupusa ili kelja. daje do znanja da je životinja Govedo može doći do nave- miru (nekroza). Navedene pro- bolesna. mjene mogu završiti perforacidenih krmiva u staji, voćnjaku, jom, odnosno stijenka jednjaka dvorištu obiteljskog gospodarmože biti probijena zbog nastaPRAVILNIKŠTITI stva ili na pašnjaku. lih promjena pa životinju treba PROIZVOĐAČE MLIJEKA Znakovi bolesti. Znakovi ekonomski iskoristiti (zaklati).

Pravilnikom o kakvoći svjese jave iznenada, prilikom ili Liječenje. Budući da je žeg sirovog mlijeka određeno je neposredno nakon hranjenja. uslijed začepljenja jednjaka da gornja granica za broj Kad zalogaj zaostane dolazi do onemogućeno izbacivanje plina somatskih stanica iznosi 400 000 grča jednjaka, govedo se uznemiiz buraga pa dolazi do nadma (higijenska kakvoća), na taj način ri, ispruža vrat pokušavajući koji ugrožava život goveda, a se praktički dozvoljava otkup izbaciti ili progutati hranu, zbog nestručnog liječenja može mlijeka bolesnih životinja. Tako spušta glavu, davi se i pojačano doći do teških ozljeda Gednjaka, se išlo u korist proizvođača slini. Ispruži jezik iz usta, a ždrijela, buraga) koje su najčeš­ mlijeka koji jednostavno ne žele napadi kašlja mogu se pojačavati će pogubne za životinju. Stoga ili ne mogu poboljšati uvjete sve do gušenja. Važno je napoje potrebno odmah pozvati proizvodnje. To ne znači da taj menuti da zbog začepljenja broj od 400 000 somatskih jednjaka ne dolazi do izbacivanja veterinara.

Preventiva. Hrana uvijek stanica u budućnosti neće biti plina iz buraga pa se plin brzo smanjen. Još jednom ćemo nakuplja u buragu izazivajući mora biti dovoljno usitnjena.

Treba izbjegavati hranidbu cijenaglasiti da je mlijeko u kojem nadam odnosno povećanje volulim ili nedovoljno usitnjenim kli- ima više od 25 O 000 somatskih mena buraga, zbog čega dolazi povima kukuruza, posebno go- stanica mlijeko bolesne životinje. do pritiska na srce i pluća veda koja halapljivo jedu jer su Problem prevelikog broja goveda. Uslijed pritiska na srce i podložnija začepljenju jednjaka. somatskih stanica u pojedinim pluća dolazi do otežanog disanja 1 ,,:...../-~

12

Mljekarski list 6/2001.

VETERINARSTVO

zemljama zapadne Europe rješava se već godinama, a u Hrvatskoj smo još uvijek na početku.

UPALAVIMENA STVARA GUBITKE Upala vimena nanosi višestruku štetu u proizvodnji mlijeka:

1. Upale vimena drastično smanJUJU količinu proizvedenog mlijeka, 2. Liječenje je skupo, a rezultat je često upitan jer može doći do gubitka četvrti ili cijelog vimena, 3. Mlijeko oboljelog vimena promijenjenog je sastava, nije pogodno za prehranu ljudi, posebno djece, 4. Može doći do trajnog smanjenja lučenja mlijeka u pojedinim četvrtima,

5. Upala vimena može narušiti opće zdravstveno stanje životinje, 6. Zbog upotrebe antibiotika u liječenju, mlijeko se ne smije predavati za preradu određeno vrijeme nakon ozdravljenja vimena, ovisno o vrsti upotrebljenog antibiotika (karenca).

Važno je znati, da krava zbog upale vimena može uginuti ili smo je prisiljeni odvesti u klaonicu jer je veterinar uz svu propisanu terapiju ne može izliječiti (npr. prilikom gangrenozne ili nekrotične upale vimena).

Iz navedenog se vidi ozbiljnost problema vezanog uz upale vimena bez obzira o kojem obliku upale vimena se radi.

UZROCI UPALAVIMENA Upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama (bakterija, virusa i dr.) u vimenu. Mikroorganizmi Mljekarski Hst 6/2001.

ulaze u vrme najčešće preko sisnog kanala, a rjeđe putem krvotoka ili limfogeno.

Navest ćemo niz štetnih čimbenika koji dovode do pojave upala vimena u uzgoju:

1. Loš smještaj i higi.jenau staji 2. Nehigi.jenskamužnja 3. Loša tehnika mužnje (ručna ili strojna) 4. Neispravan muzni uređaj 5. Nedostatna prehrana krava muzara 6. Loše zdravstveno stanje krave Upala vimena je najčešće posljedica djelovanja više štetnih čimbenika istovremeno što otežava suzbijanje bolesti u uzgoJu.

PODJELAUPALAVIMENA Upale vimena dijelimo na odnosno vidljive i na supkliničke odnosno nevidljive. kliničke upale

Kliničke (vidljive) upale vimena

Klinička upala vimena razvije se za jedan ili više dana i lako je prepoznajemo. Naglo se smanjuje količina pomuzenog mlijeka, vime je natečeno ili smanjena, bolno i temperirano (toplo), a može biti promijenjena boja kože na upaljenoj četvrti

Supklinička (nevidljiva) upala vimena Ovaj oblik upale vimena nanosi najveće štete u proizvodnji mlijeka jer čini oko 90 posto svih oblika upala vimena, a može smanjiti proizvodnju mlijeka 20 i više posto. Osnovni problem je što proizvođači zanemaruju ovaj oblik upale jer su uvjereni da je ona prisutna samo kada su promjene na vimenu ili mlijeku vidljive.

Takav oblik upale razvija se tjednima i mjesecima (kronična upala), a ono što je najvažnije, prepoznati je možemo jedino brojanjem somatskih stanica ili mastitis testom. U stranoj literaturi se govori o prisutnosti upale vimena kada se u jednom mililitru mlijeka nalazi više od 25 0000 somatskih stanica, a prema nekim istraživanjima ta granica je i niža.

Kod kronične upale vimena količina mlijeka postupno se smanjuje što otežava otkrivanje bolesti. Kao posljedica javlja se smanjena proizvodnja mlijeka u četvrti vimena tijekom narednih laktacija, bez obzira na rezultate liječenja.

Nastavak u narednom Mljekarskog lista.

OL

broju

r

(plavo-crveno-ljubiča­

sta). Mlijeko upaljenog vimena je vidljivo promijenjenog izgleda (zgrušana, s primjesama krvi ili gnoja, vodenasto itd.) to više nije mlijeko nego patološki sekret koji se ne smije koristiti u prehrani ljudi - i životinja (napajanje teladi). Kod ovog oblika upale često je promijenjeno opće zdravstveno stanje krave (prestanak preživanja, proljev itd.).

13

OVČARSTVO I KOZARSTVO

PRIPREMA ZA AUKCIJSKE PRODAJE ~~®(F)[L@@OO~G=O @~CL& 00@~U(n)@@ ~M®@~ grla iz drugih uzgoja te na taj način spoznati kvalitetu svojih grla, a kupci su mogli odabrati Početak organiziranih progrla. daj a rasplodnih grla "sitnog Ovaj način prodaje nastazuba" putem aukcija u Hrvatskoj vili smo i tijekom 2000. godine bio je 1999. godine. Aukcije su kada je organizirano ukupno organizirali Hrvatski stočarsko šest aukcijskih prodaja: tri u selekcijski centar - pododjel za Nedelišću u suradnji s Regiouzgoj i selekciju ovaca i koza, nalnom udrugom kozara i područne selekcijske službe i ovčara "RUKA'' koja djeluje na udruge uzgajivača koza i ovaca. području Međimurske i KrapinTe smo godine po prvi puta sko-zagorske županije, jedna u na ukupno tri aukcijske prodaje Biškupcu - u Varaždinskoj župa(dvije na području Varaždinske niji, jedna u Koprivnici, i jedna županije i jedna na 7. međunaro­ na 8. međunarodnom stočar­ dnom stočarskom sajmu u skom sajmu u Gudovcu.

Gudovcu) ponudili ukupno 667 130 uzgajivača ponudilo je rasplodnih jarica prosječne počet­ 1084 rasplodne jarice s ne cijene 980,00 kuna. Broj izli- prosječnom početnom cijenom citiranih i prodanih jarica bio je 1.013,77 kuna. Prodana je 836 396 grla s prosječnom izlicitira- grla, a prosječna izlicitirana nom cijenom od 1.160,00 kuna. prodajna cijena - 1.041,77 Početak je bio dobar, ali bez kuna. mogućnosti kupnje kreditom.

Svi ovi podaci ukazuju da Dakle, uzaludan. je aukcijska prodaja dobra, a Zahvaljujući Ministarstvu istovremeno počinjemo se poljoprivrede i šumarstva koje je približavati načinu prodaje u omogućilo kupnju 500 rasplodstočarski razvijenim zemljama. nih grla povoljnim kreditom, Želimo da i ove godine aukcijske prodaje "sitnog zuba" aukcijske prodaje rasplodnih zabilježile su svoj uspjeh i u jarica budu uspješne, pa su već Hrvatskoj. uveliko započele i pripreme Prodaja na aukciji pokazala grla. je svoju dobru stranu, jer je svaka · Prvu aukciju rasplodnih životinja prošla tri osnovne selek- jarica najavljujemo u Nedelišću cije: kod rođenja, kod odbića, a 16. lipnja 2001., potom slijede neposredno pred prodaju obav- aukcija u Biškupcu · 3. srpnja, ljena je ocjenjivanje. Ocjena je zatim aukcija na 9. međunaro­ bila zbroj ukupnih bodova: za dnom stočarskom sajmu u ocjenu uzgojne vrijednosti (pas- Gudovcu. minski tip, boja, podrijetlo, konstitucija, zdravlje, i uzraslost), Ove godine za ocjenjivanje ocjenu eksterijera, i proizvodnu rasplodnih grla izrađen je vrijednost majke (plodnost, "PRAVILNIK ZA OCJENJIVAmliječnost) .

NJE rasplodnih jarica" kojim se Nadalje, uzgajivači u svojstvu želimo još više približiti načinu prodavatelja mogli su vidjeti i Piše: Karmen Sinković, dipl.ing.

14

AUKCIJSKA PRODAJA RASPLODNIH JARICA pripreme grla za aukciju po uzoru na Austriju i Bavarsku.

Ukupan broj bodova baziran je na ocjeni za: VANJSKIIZGLED (30% od ukupnog broja bodova) PODRIJETLO (50% od ukupnog broja bodova) UZRASLOST (20% od ukupnog broja bodova) Zbroj bodova određuje klasu, a ona je u vezi s početnom cijenom za licitaciju: E klasa: 100 - 95 bodova I klasa: 94 - 85 bodova II klasa: 84 - 75 bodova III klasa: 7 4 - 65 bodova Sva grla s ocjenom 65 i manje bodova, grla su izvan klase.

VANJSKI IZGLED grla povezan je s ocjenom za ukupni dojam što znači da se kod grla traži: ravna leđna linija, harmoničan odnos između dužine, širine, dubine i visine tijela, zdravlje i dobra kondicija grla, boja dlake karakteristična za pasminu , sjaj i glatkoća dlake te njena dobra

Mljekarski list

2001.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

prilegnutost uz tijelo.

Lošim se smatra: loša kondicija, uleknuta ili ispupčena leđ­ na linija, te nakostriješena dlaka.

Glava bi trebala biti mala uska i lagana sa širokim čelom (tipična za spol), bistre oči i živahan pogled, te pravilno zubalo.

Nepoželjna je gruba, velika duga i uska glava, a vilica ne smije biti kraća (podgrizajuće zubalo) niti duža (nadgrizajuće zubalo).

Vrat bi trebao biti dug i tanak, dobro povezan s prsima i glavom. Lošim se smatra izrazito tanak vrat.

Prednji dio tijela - (prsa) treba biti dobro razvijen, mišićav, a važna je povezanost vrata i ramena s prsima. Često se događa da je loša povezanost lopatica s prsnim košem, te greben ispod nivoa leđne linije.

Za srednji dio tijela poželjna je dužina i dubina, ravna i čvrsta leđna linija, zatim obujam prsnog koša dovoljno razvijen s visoko nošenim i dovoljno razmaknutim rebrima, te dobro razvijen trbuh.

Nepoželjan je plitki prsni koš, uleknuta ili šarenasta leđa te obješen i preširok trbuh.

Zadnji dio tijela - zdjelica dobro razvijena, dovoljno duga i široka te umjereno spuštena.

Lošim se smatra uska i prestrma zdjelica.

Noge moraju biti čvrste i dužine proporcionalne okviru tijela, kičice i papci čvrsti, održavani, glatki i u rascjepu dobro· prilegnuti. Stav prednjih i stražnjih nogu mora biti pravilan i čvrst.

Izrazito lošim se smatra X stav, O stav i ravan - strm stav,

mekane kičice, te nepravilan rast papaka.

Vime mora bito dobro razvijeno, elastično i pravilno podijeljeno u dva režnja, prekriveno finim dlačicama i pravilno razvi. . .

Jemm sisama.

Lošim se smatra izrazito veliko vime u odnosu na uzraslost, mesnato vime, pasise (dodatne sise) te nepravilno razvijeni režnjevi vimena.

Ocjena PODRIJETLA je ocjena plodnosti ženskih predaka po majci i ocu, te nivo njihove laktacijske proizvodnje.

Ocjena UZRASLOSTI vezana je uz dob grla izražena u danima, životni prirast, na podatak koji ukazuje da grlo potječe iz legla u kojem je ojareno 1, 2, 3 ili više jaradi, porodnu težinu, te težinu na dan ocjene.

GOSPODARSTVO

OCJENA UČINKOVITOSTI I SPOSOBNOSTIRAZVITKA GOSPODARSTVAS

@@U~ Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić Potreba ocjene učinkovitosti proizvodnje i mogućnosti razvitka gospodarstva Nakon posljednjeg razdoblja većih ulaganja u govedarsku proizvodnju u Hrvatskoj (1995.1998.) i priličnog povećanja proizvodnje i otkupa mlijeka, danas se u našoj praksi može primijetiti ponovno smanjenje broja muznih grla i proizvodnje, odnosno otkupa mlijeka.

Različiti su razlozi takvom Mljekarski list 6/2001.

stanju, no strateška važnost govedarske proizvodnje određuje osnovno poticanje intenzivnog razvitka ove grane poljoprivrede.

Prema nekim podacima iz resornog ministarstva može se već u bliskom budućem razdoblju očekivati značajnije kreditiranje govedarske proizvodnje usmjereno na povećanje broja grla, povećanje prosječne muznosti i prirasta goveda.

Osnovna pretpostavka razvitka govedarstva bit će ustrojavanje profitabilnih proizvod-

nih jedinica - gospodarstava, obiteljskih i specijaliziranih farmi za razliku od do sada čestog usmjeravanja kredita na veliki broj korisnika s manjim brojem muznih grla.

Namjera ovakvog razvitka je domaće proizvodnje dovoljne za potrebe preradbene industrije i domaće potrošnje te povećanje konkurentnosti domaćih proizvođača u očekivanim uvjetima pritiska međunarodnog tržišta. povećanje

Jedan od važnijih problema, vezan uz pretpostavke razvitka, je osiguranje dostatnog broja gospodarstava koja bi u relativno kratkom roku mogla provesti potrebne adaptacije i ulaganja te se potpuno uklopiti u zahtjeve specijalizirane govedarske proizvodnje.

Naime, prema procjenama dio "naprednijih" gospodarstava s govedarskom proizvodnjom (prevladava proizvodnja veći

15

GOSPODARSTVO

mlijeka) već je opterećen kreditima podignutim posljednjih godina radi zadržavanja dobrog gospodarskog položaja, obnove i razvitka vlastite proizvodnje. Isto tako, dobar dio gospodarstava koji ima "volju" povećati svoje kapacitete nažalost, sadašnjim stupnjem korištenja genetskog potencijala (mliječnost i prirast) te organizacijom i ekonomikom proizvodnje mlijeka i tovljenika, ne zadovoljava kriterijima suvremenog uzgoja te ne može poslovati ekonomski učinkovito bez značaj­ nijih promjena u tehnologiji.

Važan problem dosadašnjih pokušaja razvitka predstavlja i dosadašnje shvaćanje ulaganja u pojedinačne govedarske kapacitete kao isključivo privatna poslovna ulaganja, bez određene obveze stručnog potpomaganja i "vraćanja" uloženog na što učinkovitiji način.

Tako imamo situaciju u našoj govedarskoj praksi da jedan dio proizvođača poštuje mjerila suvremene tehnologije, prihvaća, traži i dobiva kvalitetnu pomoć stručnih institucija, dočim drugi (nažalost veći) dio proizvođača još uvijek proizvodi relativno malo mlijeka ili prirasta goveda po grlu, uzgaja goveda na neodgovarajući način, te ima loš odnos uloženog i dobivenog u govedarstvu.

Ova prva skupina proizvođača sadašnji odnos proizvođačko-prodajnih cijena mlijeka i cijena utrošenog repromaterijala i rada u proizvodnji mlijeka drže dosta povoljnim, dočim za druge ni prodajna cijena veća od 3,00 kuna po litri ne pokriva sveukupne troškove poslovanja.

No, nije sve idealno ni u poslovanju gospodarstava koja imaju iznadprosječne proizvodne rezultate u našim uvjetima.

Postupno povećavanje i obnavljanje kapaciteta u govedarstvu najčešće nije bilo moguće zbog promjenjivih uvjeta u kojima su poslovali proizvođači. Zato je 16

u razdoblju 7 ili 5 godina "debelih krava" dosta proizvođača udvostručilo ili još više povećalo svoja osnovna stada.

Vlastita istraživanja na obiteljskim gospodarstvima provedena krajem 2000. godine upućuju na činjenicu da je u nekim gospodarstvima s prosječnom proizvodnjom mlijeka iznad 4.500 litara po grlu cijena koštanja mlijeka iznad 3,25 kuna jer je gospodarstvo u velikoj mjeri opterećeno kreditima. Iako su krediti omogućili značajni porast (udvostručenje) osnovnog stada u gospodarstvu posljednjih nekoliko godina pa gospodarstvo ima dobre proizvodne rezultate, ovo kreditno opterećenje je tako veliko da je cijelo poslovanje gospodarstva u "rizičnoj" zoni.

Jednostavno, gospodarstva nisu imala dovoljno vlastitih sredstava iz prijašnjeg bavljenja govedarstvom i danas sav "svoj" dohodak isplaćuju na ime troškova financiranja. Pitanje je imaju li dovoljno akumulacije izvan govedarske proizvodnje kojom će podmiriti manjkove i zadovoljiti životne potrebe svih članova kućanstva. Kad nemaju dovoljno sredstava, gospodarstva su upućena na ponovno uzimanje kredita radi obnavljanja proizvodnje, pa plaćaju 25-40% višu cijenu nabavke grla, opreme i objekata zbog troškova kamata i otplate kredita.

'Zato je u novom procesu obnove i razvitka govedarstva u hrvatskoj potrebno detaljno i realno ana/izi,rati učinkovitost proizvođača i njihovu razvojnu sposobnost te ocijeniti moguć­ nosti i neizvjesnost ulaganja u adaptacije ili izgradnju novih govedarskih farmi.

U nekoliko sljedećih člana­ ka ove rubrike Mljekarskog lista bit će prikazan pojednostavljeni način ocjene gospodarske učin­ kovitosti proizvodnje mlijeka u

gospodarstvu i ogena učinkovi­ tosti investicija.

Namjena ove serije članaka je upoznavanje gospodara s osnovnim ekonomskim proračunima i pokazateljima, kako bi već jednostavnijim sagledavanjem i analizom vlastitog poslovanja mogli barem okvirno proračunati učin­ kovitost sadašnje proizvodnje mlijeka ili tova junadi, te ocijeniti opravdanost ulaganja u poveća­ nje grla, novu mehanizaciju, opremu ili objekte.

Postupak prikupljanjapodataka Većina

obiteljskih gospodarstava nije registriralo svoju proizvodnju mlijeka u različitim oblicima {obrt u sustavu PDV-a, tvrtka), pa za analize ne možemo koristiti različite knjigovodstvene obrasce kojima se prate svi važniji poslovni događaji kupnje i prodaje, prihodi, troškovi, sredstva i izvori sredstava ... U praksi se zato koristimo različitim oblicima anketa kojima pokušavamo što realnije ocijeniti vrijednost, način i stupanj korištenja kapaciteta u gospodarstvu, te tehnološka i ekonomska obilježja i rezultate poljoprivredne proizvodnje.

Za potrebe analiza zanimaju nas najprije članovi kućanstva radno aktivni i uzdržavani, te vrijeme njihovog rada u ili izvan gospodarstva. Isto tako, potrebno je u radnim satima i novčano izraziti usluge tuđeg rada u gospodarstvu.

Sljedeće je bilježenje proizvodnih kapaciteta u gospodarstvu.

Potrebno je zabilježiti veličinu i vrijednost različitih kategorija poljoprivrednog zemljišta (oranice, pašnjaci, livade... ) vlastitog i zakupljenog, kao i mogući trošak zakupa.

Potrebno je evidentirati brojno stanje i vrijednost rasplodne stoke (goveda, konji, ovce i koze, svinje) te površine i vrijednost dugogodišnjih nasada. Također Ml/ekarski list 6/2001.

GOSPODARSTVO

bilježiti dob, veličinu i vrijednost objekata, strojeva i opreme u gospodarstvu.

Pojedinačno

JEDNOSTAVNA

U

otn.,,a,je

proračunavati

površine, prinose i prihode u biljnoj 'proizvodnji, te troškove po pojedinim proizvodnjama (pšenica, kukuruz, DTS, sjenaža, silaža i sl.). Detaljno evidentirati proizvodnju mlijeka i teladi, te tov junadi. Potrebno je prikupiti podatke o utrošcima materijala i uslugama u govedarskoj proizvodnji te proizvedene i prodane količine, kao i prihode od govedarstva. Slično je i s drugim granama stočarstva te možebitnom preradom (mlijeko, mlječni proizvodi i sl.) u gospodarstvu.

Bilježiti i ostale primitke (naknadu, pomoć i dr.) te izdatke kućanstva. Posebno izdvojiti troškove održavanja i korištenja "nepoljoprivredne" mehanizacije te zajedničke izdatke kućanstva pri čemu se procjenjuje udio (%) korištenja ovih troškova u poljoprivrednoj djelatnosti kućanstva.

Prikupljeni podaci koriste se za izračun dohotka i dobitka gospodarstva, cijenu koštanja i dohodak proizvodnje mlijeka, odnosno govedarske proizvodnje.

Kad se izračunaju potrebni pokazatelji moguće je na temelju pretpostavljenih ulaganja u nove govedarske kapacitete (farma, objekti, oprema, muzna grla, poljoprivredna mehanizacija) i nove proizvodnje prema tehnološkim normativima (utrošci rada i materijala, proizvodnja mlijeka i prirast u tovu) ocijeniti učinko­ vitost i isplativost buduće proizvodnje gospodarstva.

Primjer jednostavne ankete o kapacitetima i proizvodnji mlijeka te investicijskim namjerama, prikazan je u nastavku. Prema ovom i sličnim obrascima bit će u nastavku članaka ove serije prikazano korištenje anketa u ekonomskoj analizi i ocjeni isplativosti investicija u gospodarstvu.

MLUEKA

,

IIWĆANffVA

0.AHOVI

__ --~ -,_ .. - -~-

ANKETA O KAPACITETIMA. I PROIZVODNn G08PODAK8TVU

l~odam.lk.

,___.,,,._

2--3--

Ooepodar

Clll!!a'ID'YNI PIIIOIZYOIJIO

__

._

+\'llood...S.lk.

~

V-poO.-oa,a ~ i wtori Volqjo<i

v......_

.......

I

...

Doaou-..,

l...hwlo A-~~

a.<Malo ......Ulauwwnca.J

-..--..-.

--

-

kamillrcfilllnl ~"l

...

-

Brqj

I,_a,od.

I.

~, Opio

1'rnmodaja

-

--

To,,\jmajulal

Tawljmo ...,;o

•

OSJ'AU

•

lr&

Mal

-.

--

--

TMlij,b

(u..,....,l) KoHčiae

~

Prlbodi

l'IUMICI I l7DACll(a-)

.................. , ..

~prim;d(J>Cl'D'l'!iol.),

•••••••••••••••••••••••

......,.-.;.,

,-...--,.;

IZDAQIJJlWFY"12PIFK!YA

·······················

19'PWI

ICQlllŠJ'l;NIII

Y JIOWOPIUYBAII

=:"'1&-:==:::::::::::::····· Tr-...i

_.-

i IDnjono dijelova: •....•....•.•••

l&deiPl.ll:aalm.nakr'Oiilc:

..•.••••••••••••..

ZNJ'.PNIČK! rpy,g

KJlCANIJY!\

ln....i.ijolro-_,.-.-,

-.i,;.:

.................

-

...................... (aon«almaobnaYa...-qjc,,,alundoltjc,ob_iekam)

.

Oarivo(bciz alNljcTa i~ izp,:,ffoPilwoilc): ...............

Vodocplt.rt,a; .•..•••...•.••..•....••••.••.••

...

=~;·:::::::::::::::::::::::: 1.zdllK,I za. kaa:ulta: ·······-····-··············

Oolaliz,vodnl&i--······························

Mljekarski li,st 6/2001.

17

GOSPODARSTVO

@@W~@~OO@uW@ O ~[rJ@O~@@~cJJ~ ~JJ[b0~[g~ l1D. g(W[ru@~®~@JJ(W~Ot:DO m ®u~~cJ)~ M [X)ffl?~u®~@JJ Piše: dr. se. Petar Bosnić

mliječnim proizvodima dugoročno se procjenjuju i planiraju

Dugoročni razvoj proizvodnje

i to kroz trendove potrošnje i plasmana na internim tržištima Zajednice te putem izvoza mliječnih proizvoda na svjetsko tržište.

Prognoze razvoja proizvodnje mlijeka u svijetu (FAO) odnose se na razdoblje do 2015. godine i za dugoročno razdoblje do 2030. godine. U analizama projekcije razvoja primarne proizvodnje mlijeka zasebno se iskazuju nerazvijene zemlje, zemlje u tranziciji te industrijski razvijene zemlje.

Razvoj svjetske proizvodnje mlijeka obuhvaća sve vrste mlijeka od kojih je najvažnije kravlje mlijeko koje je u ukupnoj proizvodnji zastupljeno sa cca 84%. Razvijeni kontinenti (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa, Oceanija) proizvode 80% ukupne svjetske proizvodnje kravljeg mlijeka što je ujedno i 60% ukupne svjetske proizvodnje mlijeka.

Tablica 1: Projekcija razvoja proizvodnje mlijeka u svijetu (1995./97.-2030. god.) (milijun tona)

mlijeka U tržišnom gospodarstvu postoji određena usklađenost između primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda te tržišta koji je regulator odnosa ponude i potražnje roba, usluga i kapitala. U odnosu na tržište ne mogu se agrarni proizvodi uspoređivati s industrijskim zbog specifičnosti proizvoda i sezonskog karaktera dijela poljoprivredne proizvodnje. Postoji takozvano tržište poljoprivrednih proizvoda na kojem se ugovara i obavlja prodaja agrarnih proizvoda. Poljoprivredni proizvodi zahtijevaju posebne uvjete čuva­ nja i skladištenja i kroz ovu fazu prolazi značajan dio proizvoda prije isporuke i prodaje. Proizvođači mlijeka svježe mlijeko trebaju isporučiti kupcima odmah nakon mužnje. Mlijeko se čuva u rashladnim bazenima (laktofrizima) radi održavanja kvalitete sirovog kravljeg mlijeka.

U neodgovarajućim uvjetima mlijeko se brzo kvari, stoga proizvođači mlijeka moraju dugoročno imati siguran plasman mlijeka i stalne kupce.

U Europskoj uniji zakonskom regulativom usklađuje se odnos između primarne proizvodnje mlijeka i tržišta propisivanjem mliječnih kvota i kroz sustav subvencija. Među zemljama članicama postoji disciplina i odgovornost za primjenu dogovorene agrarne politike jer se inače primjenjuju sankcije i uskraćuju prava na subvencije.

Odnosi u. primarnoj proizvodnji mlijeka i trgovini mlijekom i

18

POOl2V!mlA MUJEKA INDEX%

industrijske zemlje zemlje u tranziciji nerazvijene

zemlje svijet

1995f.17 2015 20351995/97 11'.Jd.god. 11'.Jd.2015

2030

241

270 290 112,03

107,41

102

115 121 112,74

105,22

196

322 475 164,28

168,51

539

707

125,53

886 134,17

2015

Prema procjenama ~kupna proizvodnja mlijeka u svijetu u razdoblju 1995./97. god. do 2015. god. povećala bi se sa 539 mlrd. litara na 707 mlrd. litara, što predstavlja povećanje

proizvodnje za 31, 17%. Veći porast proizvodnje mlijeka imale bi nerazvijene zemlje i iznosio bi 64,28%, dok bi industrijski razvijene zemlje i zemlje u razvoju ostvarile jednaku stopu rasta ukupno za 12%. Europska unija s petnaest članica u razdoblju 2007./2008. god. uglavnom neće povećavati proizvodnju kravljeg mlijeka već bi se za svega 1,50/o povećale mliječne kvote i na taj način uravnotežio odnos proizvodnje i potražnje mlijeka.

U daljnjem razdoblju razvoja proizvodnje mlijeka 2015.-2030. god. predviđa se umjereniji rast.

U 2030. god. proizvodnja mlijeka u svijetu ukupno bi iznosila 886 milijardi litara mlijeka ili poveća­ nje za 25,53% u odnosu na 2015. godinu. Prema FAO dugoročnim analizama razvoja svjetske proizvodnje mlijeka proističe da nerazvijene zemlje mogu ostvarivati godišnje povećanje proizvodnje po prosječnoj stopi od3%.

Postojeća potrošnjamlijeka i mliječnih proizvoda Godišnja potrošnja mlijeka po jednom stanovniku (potrošnja per capita) odnosi se na ukupnu potrošnju mlijeka i mliječnih prerađevina. Ukupna potrošnja se iskazuje kroz mliječni ekvivalent iskazan u litrama ili kilogramima mlijeka. Mliječni ekvivalent iskazuje potrebne količine mlijeka (lit./kg.) za proizvodnju određenog mliječnog proizvoda. U mljekarskoj praksi se koriste koeficijenti pomoću kojih se obračunavaju potrebne količine mlijeka kao sirovine za dobivanje nekog mliječnog proizvoda. Mlijeko se ne koristi samo kao prehrambeni proizvod već se neki Mljekarski list 6/2001.

GOSPODARSTVO

proizvodi ili nusproizvodi industrijske prerade mlijeka upotrebljavaju u ishrani stoke kao mliječna zamjenica za podmladak ili kao dodatak stočnoj hrani.

Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda ovisi o mnogim faktorima od kojih su najhitniji stupanj razvoja neke zemlje, tradicija u ishrani stanovništva, vjersko opredjeljenje ljudi te kupovna moć potrošača. Na postojećem nivou potrošnje mlijeka u svijetu postoje velike razlike kako prema ukupnim potrošenim količinama mlijeka tako i u odnosu na strukturu mliječnih proizvoda.

Tablica 2: Potrošnja i prognoza potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda (bez maslaca) u svijetu 1984./86.-2030. godina mliječni ekvivalent kg

RAZOOBWE • GODINA 1984/86. god.

1995/97.

2015. god.

2030.

god.

Industrijske zemlje

210

213

220

224

zemlje u tranziciji

180

155

173

186

nerazvijene zemlje

37

42

53

67

evljet

78

78

82

91

god.

U nerazvijenim zemljama potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda (bez potrošnje maslaca) iznosi svega 42 kg mlijeka po stanovniku, zemlje u tranziciji troše 155 kg mlijeka, a u razvijenim zemljama potrošnja po stanovniku je 213 kg mlijeka.

Prosječna potrošnja mlijeka u svijetu po stanovniku iznosi 76 kilograma mlijeka. Kada se ovim podacima o potrošnji obuhvati i potrošnja maslaca, tada ukupna potrošnja u industrijski razvijenim zemljama iznosi do 300 kg mlijeka po stanovniku, a u zemljama u tranziciji potrošnja iznosi 180 kg mlijeka/stanovniku.

Određeni broj zemalja vlastitom domaćom proizvodnjom mlijeka ne podmiruju potrebe stanovništva te uvoze sirovo mlijeko i mliječne prerađevine.

Kupovna moć stanovništva na strukturu prerade mli-

utječe

Mljekarski list 6/2001.

jeka i proizvodnju mliječnih prerađevina. U nerazvijenim i manje razvijenim zemljama do 60% količina sirovog mlijeka koristi se za proizvodnju konzumnog mlijeka, u dijelu razvijenih zemalja 38%, a u EU-15 za konzumno mlijeko upotrebljava se do 23% sirovog mlijeka. Struktura prerade veće količine konzumnog mlijeka karakteristična je za nerazvijene i manje razvijene zemlje. Veće količine konzumnog mlijeka, koje su na tržištu u prodaji, vrijednosna stvaraju manji prihod u odnosu na druge grupe proizvoda. I razvijene zemlje proizvode značajne količine konzumnog mlijeka i ovaj je odnos relativno manji među grupama mliječnih proizvoda obzirom na ukupnu visoku godišnju potrošnju mlijeka po stanovniku: Tablica 3: Ukupna potrošnja (per capita) mlijeka i nekih proizvoda u svijetu i Hrvatskoj u 1997./1998. god.

u Hrvatskoj je 162 litre (mliječni ekvivalent litara) po stanovniku, s time da je iz domaće proizvodnje 130 litara a razlika od 32 litre je iz uvoza kroz mlijeko i mliječne prerađevine. U strukturi potrošnje konzumno mlijeko zastupljena je sa 91,85 litara, maslac sa svega 0,40 kg i različiti sirevi u količini od 7,05 kg.

Dugoročna procjena potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina

Dugoročne procjene o rastu potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina t~melje se na studiji FAO o razvoju proizvodnje mlijeka u svijetu od 1995./97. god. do 2030. god. Prva faza razvoja odnosi se na razdoblje 1995./97.

2015. god. kada bi se primarna proizvodnja mlijeka trebala ukupno povećati za 31, 17% ili za 168 milijardi litara. Porast proizvodnje mlijeka bio bi različit ovisno o stupnju razvoja dijelova svijeta i grupe zemalja.

Visoko razvijene industrijske zemlje i dalje će održavati visoku stopu godišnje potrošnje mlijeka i konsir zumno maslac potro6r4a prerađevina po stanovniku bez kg kg mlijeko I ml)Ol!n lit :značajnije promjene. U tranzicij59,7-143,0 1,D-8,3 Svijet 7,0-23,8 74kg skim zemljama potrošnja bi se 78,3 EU 4,7 17,4 300lit povećala za 10%, a u nerazvije98,9 1,4 13,1 SAD 262llt nim zemljama rast potrošnje 103,0 3,2 8,4 Australija iznosio bi 12,61 %. U nerazvije91,85 0,4 7,05 Hrvatsks 162 Jit nim zemljama u ovoin periodu primarna proizvodnja mlijeka U odnosu na neke grupe bila bi veća za 64,28% što propoproizvoda postoje velike razlike rcionalno ne prati povećanje u potrošnji po stanovniku ferpotrošnje po stanovniku i zbog mentiranih proizvoda (maslaca i sireva). Potrošnja maslaca u očekivanog velikog porasta broja svijetu kreće se i do 8,3 kg stanovnika u tim zemljama.

Sadašnje stanje govedarske godišnje po stanovniku, a u proizvodnje i proizvodnje mlijeka zemljama EU 4, 7 kg p.c. u Hrvatskoj je nezadovoljavajuće Potrošnja sireva u svijetu se i bez pokretanja razvoja nije kreće od 7,0 kg do 23,8 kg, a u EU prosječna potrošnja iznosi moguće iz domaće proizvodnje 17,4 kg sireva po stanovniku. osigurati potrebne količine mliPotrošnja mlijeka za piće i jeka. Do 2010. godine moguće je fermentiranih proizvoda u za potrebe tržišta proizvesti i svijetu se kreće od 3,6 45,0 kg isporučiti 886 milijuna litara po stanovniku, a u EU od 9,8 mlijeka uz ukupnu stopu rasta primarne proizvodnje mlijeka od kg do 45,0 kg.

69%. Potrošnja mlijeka po stanoU 1998. god., potrošnja vniku u 2010. god. iznosila bi mlijeka i mliječnih prerađevina 240 litara (mliječni ekvivalent).

1~

19

4 kn/kom1..

dim. 395 x 295 za krave

EDOM.f ~-

narudžbetelefonom:01/ 2882-811 isporuka:poštom- plaćanje: pouzećem

Oteljena

Otac

Osjemena

Bik

Kontrola proizvodnje

jutro (kg)

A- strana

liMajka Oteljena

I

večer (kg)

li mast(%)

Spol M/2

suha tvar (%)

MJ MJ MJ MJ Ishrana

B- strana

Liječenje

Status

Vakcinacija

Dijagnoza

Dan

Terapija

Veterinar

o

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

MLIJEKO RASTE NA POLJU, Piše:mr. se. Srećko Ladišić

Naš moto za lipanj neka bude

PRIPREMIMO SE ZA SJETVUPOSLIJEŽETVE. Kako i zašto se već u lipnju pripremati za sjetvu ?

U prošlom broju smo naglasili: NA PARCELI I POLJU MORA STALNO "RASTI"

MLIJEKO. Naše pripreme za sjetvu moraju najprije obuhvatiti PLAN SJETVE ili SJETVENU STRUKTURU NASEG POLJA POSJEDA. JEDNOGODIŠNJA I VIŠEGODIŠNJA STRUKTURA SJETVE treba omogućiti najveću moguću proizvodnju visoko kvalitetne voluminozne krme kroz cijelu godinu, te dovoljnu količinu krepke krme koju će vaše krave preraditi u što više mlijeka.

Najveću pozornost ovdje treba dati % - tku zastupljenosti pojedinih kultura.

Najveći % - tak površina zauzimaju trave, kratkotrajnih i dugotrajnih sijanih travnjaka.

Livade i pojam nepreoranih livada 10 - 20 pa i više godina, treba potpuno izbaciti. dugotrajne prirodne nekošene livade nisu sastavni dio suvremene proizvodnje mlijeka. One pripadaju poljoprivredi Matije Gupca.

Ni jedna parcela ne smije ostati duže od 4 do 5 godina nepreorana i ponovo zasijana.

SVE VAŠE PARCELE MORAJU BITI UKLJUČENE U PLODORED - ORANJE. Omjer ovisi o tlu i klimi, intenzitetu proizvodnje i navodnjavanju što će pokazati praksa u koju obvezno uključite i vašeg Mljekarskž list 6/2001.

poljoprivrednog savjetnika jer zajedno znate i možete više.

Na području Koprivnice područje sjeverozapadne Hrvatske - padne 750 do 900 mililitara oborina godišnje = 750 do 900 litara oborinske vode po metru kvadratnom, pa je preporuka sljedeća: Veličina posjeda 10 jutara zasijanost cijelu godinu: 5 jutara travnjaka 2 jutra kukuruza + međuusjev 1 jutro pšenice + međuusjev 1 jutro ječma + međuusjev 1 jutro zobi i gras1ca+

mlijeko već krajem rujna, cijeli listopad te u studenom sve dok se tempe-ratura ne spusti ispod nule.

Na ovaj način ćete rasteretiti vaše travnjake, s kojih ćete 5. i 6. otkos moći spremiti u sjenažu.

Ovakvim načinom, posebno još gustom sjetvom, spriječiti ćete na svojim parcelama rast korova i njihovo razmnožavanje.

ŠTO SIJATIPOSLIJE ŽE1VE ?

Na području Koprivnice najbolje su se pokazale sljedeće kulture: 1. zob u čistoj kulturi - gusto međuusjev s1Jana - dvostruka količina Opterećenost posjeda: SJemena 10 krava + ženskipodmladak..

Proizvodnja mlijeka po kravi 2. zob i grašak 3. zob i repica godišnje 5 500 do 6000 litara.

Dnevno u vrhu laktacije 24 do 4. pšenica u čistoj kulturi - gusto količina 2 7 litara. Podijeljeno na jutar- sijana - dvostruka sjemena nju i večernju mužnjo zaokru5. pšenica i grašak ženo po podoju 12 do 14 litara.

Pri iuadi plana sjetve ili 6. pšenica i repica sjetvene strukture obratite se za 7. stočni kelj - gusto sijan. Stočni pomoć vašem terenskom -poljo- kelj se koristi najduže jer vrlo dobro podnosi niske temperaprivrednom savjetniku. ture Najbolje je da krave tijekom godine jedu što više 8. kukuruz gusto sijan - krma sve do prvog mraza zelene krme.

9 >repice u čistoj kulturi 10.\talijanski ljulj. Talijanskiljulj ZAŠTO SIJATI POSLIJE ne treba sijati prije 15. kolovoza ŽETVE? Na svim parcelama na - prije Velike Gospe. Talijanski kojima je bilo žito, nakon žetve ljulj je u fazi nicanja i početnoj možete proizvesti vrlo velike fazi porasta osjetljiviji na sušu od ostalih kultura, ali kasnije najkoličine zelene mase krmnih brže raste i u jesen daje 1 do 2 međuusjeva za dovoljan broj krava. Od ove kvalitetne i otkosa, a može se i kontinuirano kositi. Talijanski ljulj, kao krmni visoko probavljive voluminozne međuusjev, ostaje na polju cijelu krme vaše krave će proizvoditi 21

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

zimu, koristi svako toplije razdoblje za rast i u proljeće daje ponovo 1 do 2 otkosa, nakon čega ga možete preorati i posijati kukuruz.

Dakle, već u lipnju valja nabaviti potrebne količine sjemena pojedinih kultura što stalno ističemo u svakodnevnim kontaktima i zimskim predavanjima.

Većina proizvođača mlijeka još uvijek odgovara da je to puno posla. Najlakše je pred krave baciti sijeno u jutro prije mužnje i uveče prije i za vrijeme mužnje.

Da li je pogreška sijeno?

Ima različitih sijena. Ako je trava košena prvi puta kada je oklasala ili kada je već u cvatnji ili nakon cvatnje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (npr. Koprivnica) već od 1. do 15. svibnja te od 15. do 30. svibnja možemo reći: pola sijena i pola mlijeka.

Ako je trava košena prvi puta od 1. do 15. lipnja to je - ništa, a sve poslije toga je dvostruko ništa.

Takav "gazda" nosi mlijeko u nekakvim kanticama jer krave daju ujutro 5 do 6, a uveče 3 do 5 litara mlijeka. Još se hvali da krave dobiju i 3 do 5 litara šrota kobroku.

NIŠTA OD TOG POSLA. Treba znati, da Istra i Dalmacija, Gorski Kotar i Lika, sjeverozapadni dio Hrvatske i Slavonija, obzirom na geografski položaj i klimu, nemaju iste termine košnje pojedinih ·otkosa. Zajedničko za sva područja i sve trave je: Travu treba kositi u punom porastu prije početka klasanja ili u samom početku klasanja.

To pravilo vrijedi za sva naša područja i za sve trave, a sastavni je dio SUVREMENE TEHNOLOGIJE. Visina košnje ne smije biti niža od 8 centimetara. I to je

22

sastavni dio SUVREMENE TEHNOLOGIJE. Nakon košnje svakog otkosa (i spremanja), travnjak treba isti ili drugi dan gnojiti KAN-om. To je sastavni dio S U V R E M E N E TEHNOLOGIJE. Koliko KAN-a, odnosno čistoga dušika (N) po hektaru ili po jutru odnosno rali ?

200 do 250 kg čistoga dušika po hektaru, što iznosi zaokruženo 14 vreća, odnosno 18 vreća KAN-a, osnova je gnojidbe . dušikom vaših travnjaka.

Ovakva gnojidba ekološki ne opterećuje tlo i podzemne vode. Ovo je vrlo važno za poljoprivrednu proizvodnju proizvodnju mlijeka, koja mora biti profitabilna, a kretati se u okvirima koji ekološki ne opterećuju okolinu, odnosno ne narušavaju prirodnu ravnotežu.

Ovo je jedna od osnova godišnje proizvodnje mlijeka po kravi od 5 000 do 6 000 litara.

Po jednom jutru ili ralu to zaokruženo iznosi 8 odnosno 10 vreća KAN-a.

Jedan hektar = 1O 000 metara kvadratnih.

Jedno jutro ili jedna ral == zaokruženo 5700 metara kvadratnih.

Kod preračunavanja s 1 hektara na 1 jutro ili 1 ral sve množimo zaokruženo sa 0,57 za preračunavanje potrebne količine sjemena, mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava. Točnija su i bolja preračunavanja na 1 metar kvadratni, naročito kod primjene zaštitnih sredstava.

Osnova gnojidbe dušikom (N) i količina planiranog uroda u zelenoj masi, sjenaži, sijenu ili suhoj tvari (S.T.) diktira gnojid-

bu fosforom (P), kalijem (K) i kalcijem (Ca), ovisno o stanju i plodnosti tla ..

Proizvodnja po hektaru kretat će se od 1O do 14 tona suhe tvari, visoko kvalitetne i visoko probavljive voluminozne krme, zelene mase, sjenaže ili sijena, sa 14 do 24 % bjelančevina.

Ovisno o načinu korištenja 1 spremanja krme.

Vratimo se na početak!

Najbolje je da krave tijekom godine jedu što više zelene krme.

Jest da ima malo više posla, ali to donosi najviše mlijeka i najviše novca.

Sijeno ?

Kod spremanja sijena najveći su gubitci hranjivih tvari.

SUVREMENA TEHNOLOGIJA U TRAVNJAŠTVU OBZIROM NA ISHRANU KRAVAI PROIZVODNJU MLIJEKA Krave se od proljeća do kasne jeseni hrane zelenom krmom trave ili ostalih krmnih kultura.

U toku vegetacije najveći dio proizvedene krme spremiti u vidu sjenaže i silaže.

Spremiti sijeno od drugog, a bolje od trećeg i četvrtog otkosa trave.

Svaka je trava dobra.

Lucerna je svakako uključena u plodored tamo gdje stanje tla dozvoljava.

Od zrna posijanog u zemlju do mlijeka, od zemlje do štale, od pašnjaka do ispusta za krave, od sperme do velikog i lijepo oblikovanog vimena naše prvotelke, možemo napisati cijele romane.

Naš cilj je 5 000 do 6 000 litara mlijeka godišnje po kravi NIKADA NE SMIJEMO ZABORAVITI! NISU DRUGI PAMETNIJI OD NAS . SVE ŠTO MOGU DRUGI, MOŽEMO I MI!

Mljekarski [i,st 6/2001.

OBAVIJESTI

DANI

TRAVNJAKA,

I REPORTAŽE

2001.

C)~@[p~0~[NQ0©~C) Dana 22. i 23. svibnja o.g. u organizaciji Poljoprivredno savjetodavne službe, Ispostava Koprivnica, održano je V. po redu savjetovanje posvećeno travnjaštvu. Sa stručnim predavanjima i prikazom poljoprivredne mehanizacije, muzne opreme, sjemena trava i krmnih kultura, mineralnih gnojiva, te proizvoda za kalcifikaciju tla, DANI TRAVNJAKA prerasli su u manifestaciju posvećenu razvoju i unapređenju proizvodnje mlijeka.

Izlošcima svojih proizvoda predstavile su se Mljekare iz: Đurđevca; Lura d.d. Tvornica Bjelovar i Prehrambena industrija Vindija d.d.,

(i

.

.

.

DONACIJA

Piše: Mr. se. Srećko Ladišić koje su ujedno i sponzori DANA TRAVNJAKA. Svrha prikaza mliječnih proizvoda, posebno sireva bila je poticanje proizvođača mlijeka na zdravu i kvalitetnu proizvodnju sirovine mlijeka. Naročito su bili zapaženi uzorci izloženih trava.

Poruku: "MLIJEKO RASTE NA LNADI, A MUZE U STAJI" potvrdili su mnogi proizvođači mlijeka koji već više godina primjenjuju suvremenu tehnologiju, što se odražava poveća­ njem proizvodnje mlijeka na njihovim gospodarstvima.

Naglašavamo riječi dr. lvana Katalinića, ravnatelja HZZPSS: "Ovaj nukleus iz Koprivnice trebalo bi proširiti po cijeloj Hrvatskoj, to je zadatak naše službe i na tome ćemo ustrajati."

Nije nevažno napomenuti da su ovoj manifestaciji prisustvovali i pokazali velik interes proizvođači iz cijele Hrvatske, kao i poljoprivredni savjetnici i drugi stručnjaci iz više županija. Veliko zanimanje vladalo je među posjetiteljima za suvremenom poljoprivrednom mehanizacijom, a posebno za strojeve za košnju trava, spremanje sjenaže i sijena. Ove strojeve prezentirala je firma SIP-Opruga Dežanovac.

HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE

e~irllica,

Iznimni događaj ove manifestacije priredila nam je Hrvatska mljekarska udruga, donacijom dva ženska teleta simentalske pasmine.

Jedno tele dodijeljeno je Petru Vedrišu iz Novačke, kao najmlađem proizvođaču mlijeka, ima samo 13 godina. Drugo tele dodijeljeno je mladom bračnom paru Bobovec iz Koprivnice, koji su gradska djeca, a bave se proizvodnjom mlijeka na periferiji Koprivnice. C] Mljekarski Hst 6/2001.

23

OBAVIJESTI

J REPORTAŽE

SLAVONSKI BROD

POČINJEVKREDITIRANJE o o Đ KUPNJE ZENSKE TELADI ~~~ ~ lr)

le

r.r--,,..,---,

Piše: lvan Fadljević

U vrijeme dok se kravlje ludilo širi Europom, za Hrvatsku je ostao jedini izlaz povećanje matičnog stada iz vlastitih izvora, no prvenstveno u cilju povećanja proizvodnje mlijeka. Ostvarenju ovog cilja pripomoći će i država dodjelom poticaja za svako žensko tele, te kreditima za kupnju ženske teladi. Prema informacijama iz Hrvatskog stočarsko-selekcijskog centra, kreditiranje kupnje ženske teladi, kao poticajna mjera uzgoja domaćega podmlatka započelo je i u Brodsko-posavskoj županiji.

Za kupnju svakog ženskog teleta uzgajivači će dobiti kredit od 2.500,00 kuna, rok otplate kredita je dvije godine, kamata iznosi 5 posto, a na područjima od posebne državne skrbi 3 %.

Realizacija državnih poticaja u iznosu od 1.000 kuna za svako žensko tele u uzgoju izazvala je velike prijepore u javnosti.

Naime, uvjet za ostvarenje poticaja je petero ženske teladi i to isključivo zbog bolje kontrole korištenja poticaja. Stočarima je problem kako osigurati petero ženske teladi s obzirom na veličinu matičnog stada u obiteljskim gospodarstvima.

Jer, čak 60 posto hrvatskih stočara čije su krave pod nadzorom selekcijske službe ima u staji samo jednu do tri krave. No, stimuliranje domaćeg uzgoja putem državnih poticaja već je na terenu dalo prve rezultate. Povećana je potražnja ženske teladi, a povećane su i otkupne cijene, pa je cijena u pojedinim županijama dosegla do 23 kune za kilogram.

24

Piše:dr. se. lvan Katalinić Poljoprivredna savjetodavna služba proslavila je 25. travnja 2001. godine 10. obljetnicu rada u Kino dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu, gdje je bilo oko 300 sudionika, među koji.ma su bili ministar poljoprivrede i šumarstva, mr. se. Božidar Pankretić, zamjenik ministra gospodin Tomislav Ledić, pomoćnici ministra, poljoprivredni savjetnici, znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Više gospodarske škole iz Križevaca, brojnih poljoprivrednih i veterinarskih instituta, stručnjaci iz poljoprivrednih tvrtki i poljoprivrednici.

Svečanu sjednicu otvorio je ministar mr. se. Božidar Pankretić, a nakon toga održana su tri prigodna izlaganja: dr. se. Ivan Katalinić "Rad poljoprivredne savjetodavne službe od 1991. do 2001. godine", akademik Milan Maceljski "Poljoprivredna savjetodavna služba jučer, danas i sutra", i dr. se. Stjepan Tanić "Uloga poljoprivredne savjetodavne službe u razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iskustva - FLAG".

Nakon toga dodijeljene su nagrade i priznanja. Za životno djelo u razvoju poljoprivrednog savjetodavstva - dr. se. lvan Katalinić, za najbolje poljoprivredne savjetnike u prošloj godini proglašeni su: Višnja Šimunović, dipl. inž., mr. se. Ivka Veić, Ivo Juras, dipl. inž.

Nagrade za vanjske suradnike primili su: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Agronomski fakultet Zagreb, Poljoprivredni fakultet Osijek, Bc - institut Zagreb i mr. se. Miroslav Božić, pomoćnik ministra i predsjednik Upravnog vijeća HZPSS. Priznanja za svoj rad dobili su umirovljeni djelatnici HZPSS. Poljoprivredna savjetodavna služba od 1991. do 2001. godine prošla je tri etape razvoja: - od 1991. do 1994. osnovana je Javna poljoprivredna savjetodavna služba za selo Republike Hrvatske - od 1994. do 1997. prelazak Javne poljoprivredne savjetodavne službe za selo u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kao Sektor za poljoprivrednu savjetodavnu službu - od 1997. osniva se Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu stručna je ustanova u poljoprivredi koja pomaže poljoprivrednom gospodarstvu pri donošenju odluka koristeći se osiguranjem visoko kvalitetnih informacija. Potiče suradnju poljoprivrednog obitelj-skog gospodarstva sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima za uspješnu poljoprivredu.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je vladina ustanova nadležna za posredovanje u provođenju mjera potpore razvitka poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva i ruralnog prostora u cjelini.

Mljekarski list 6/2001.

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HZPSS URED RAVNATEWA

Pomoćnik ravnateljazakoordinaciju,

I

planiranje i nadzorstručnog rada

I

Pomoćnik ravnatelja za

l Pomoćnik ravnatelja za područja

izdavaštvoi ~ usavršavanje ~~ne

državneskrbi

SRBI OBEĆALI VRATIT UKRADENE LIPICANC IZLIPIČKE ERGELE Piše: lvan Fadljević

Voditeljpmgrama Ribarstvo

21 pročelnik+ 106 savjetnika+

16 suradnika

Opremljenost - Nabava 69 automobila po sistemu leasing za potrebe savjetnika - Kupljeno je 130 računala (107 printera) i sada su uključeni u sistem Interneta, a to je omogućilo međusob­ nu povezanost 99 lokacija u jednostavnu mrežu - Kupljene su knjige i časopisi za priručne stručne biblioteke u svakoj županijskoj podružnici i Uredu ravnatelja - Nabavljena je audio-vizualna oprema (video-rekorderi, televizijski prijemnik, dvije video-kamere, multimedijski projektor, refleks-fotokamera s makroobjektivom, 22 kompaktne videokamere, digitalna kamera) - mobiteli (kojima raspolažu svi pročelnici, voditelji Programa, pomoćnici ravnatelja, pravnik i ravnatelj) - troškovi goriva za 800 km mjesečno po savjetniku

u 99 područna ureda

Djelatnici HZPSS: Tablica: Specijalistička struktura

zaposlenika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu službu u 2000. godini SPECIJALNOST 2000 VW

44 35 39 24

Stočarstvo

Ratarstvo Zaštita bilja Agroekonomija Opći smjer Ribarstvo Mehanizacija VOP Ostalo

8

1 3 3 5

UKUPNO

162

Aktivnosti zaposlenika HZPSS: Tablica: Pregled aktivnosti zaposlenika HZPSS u razdoblju od 1995. - 2000. godine 1996.

42.340 56.317 22.933 4.984

Stručna predavanja

1995.

40.978 49.559 22.338 2.833 1.156

Stručne manifestacije

463

Stručni seminari

Nastupi u medijima ..

AKTIVNOST

Broj primljenih stranaka Broj usmenih priopćenja Broj obiđenih gospodarstava Stručne akcije

GODINA 1997.

1998.

71.270

62.133

67.613

62.254

33.553

38.499

61.918

65.618

12.523

25.72:T

29.445

32.127

839

838

1.196

1.249

1.751

539

767

1.234

944

798

438 1.034

1.299

1.801

2.145

2.411

1.223

1.198

1.547

2.337

3.005

3.430

Izvor: Godišoicizvjdće HZPSS za 1995., 1996., 1997., 1998., 1999. 1 2000. godinu

Myekarski list 6/2001.

1999.

2000.

107.675 109.927

56.597

66.403

Do Domovinskog rata u poznatoj lipičkoj ergeli bilo je smješteno 120 konja lipicanca, a o ergeli je skrbila tvrtka "Poljoprivreda" d.d. iz Lipika. U ratu je ubijeno pedesetak grla ovih plemenitih konja, ostale su Srbi prevezli u Prnjavor, a prema neslužbenim informacijama lipicanci su smješteni u Karađorđevu.

Prema riječima prijeratnog direktora "Poljoprivrede" d.d.

Milana Božića i pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslava Pažura, s ovim je slučajem upoznata Svjetska udruga uzgajivača lipicanskih konja /LIF/ koja je suspendirala Jugoslaviju iz svojeg članstva dok konje ne vrati Hrvatskoj! Hrvatsko povjerenstvo na čelu s doministrom Miroslavom Pažurom stupilo je u kontakt s drugom stranom. Srbi su obećali vratiti ukradene konje, no pitanje je gdje su ti konji danas smješteni, te koliko ih je još ostalo.

Ako Hrvatska uspije vratiti lipicance iz Jugoslavije, upitno je gdje ih smjestiti jer je lipička ergela razrušena u ratu, a prema riječima direktora "Poljoprivrede" d.d. Željka Buturca, ova tvrtka više ne može skrbiti o tolikom broju konja. Dodatni problem je i to što u Hrvatskoj postoji samo jedna državna ergela konja u Đakovu, stoga bi rješenje trebalo naći na državnoj razini, te uz adekvatnu državnu financijsku potporu urediti prostor za smještaj lipicanaca u - Lipiku! O 25

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

@(!JJ Piše:VesnaBulić, dipl. ing.

ŽUPANIJAVUKOVARSKO-SRIJEMSKA Županiji vukovarsko - srijemskoj pripadaju sljedeće uzgojne organizacije: Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok. Županija vukovarsko - srijemska zaključno s 31. 12. 2000. godine ima 1033 uzgajatelja, 3415 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 1602 krava pod kontrolom mliječnosti, ženskog podmlatka do 1 godine 2068 i ženskog podmlatka preko 1 godine 1659. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava u ovoj Županiji 2000. godine bio je 2297 uzoraka. Ukupan broj plotkinja na kraju 2000. godine je 8483, a krava 7041 od čega je 3766 krava obuhvaćeno uzgojno selekcijskim radom što čini 53,49 % obuhvata. Uz ovo je bitno navesti, da su u podatke uključeni podaci sljedećih farmi. Poduzeće za proizvodnju ?'!!ijek~ :,slatine", Stočar Županja - farma Bošnjaci 1 Vup1k Vukovar - farma Jakobovac na kojima se nalazi 1251 krava pod kontrolom mliječnosti holstein - friesian pasmine. Broj krava po uzgajatelju je prilično nizak te prosječno iznosi 3,65 grla (bez grla sa farmi), što u znatnoj mjeri oteža~a i poskupljuje provedbu uzgojna selekc11skog rada. Na sajmovima i dogonima prodano je 137 steonih junica, 46 krava i 150 ženske teladi.

Novčani poticaj u ovoj Županiji za kvalitetan rasplodni pomladak zatražen je za 1097 grla u iznosu od 1.763.960,00 kn, za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka zatražen je novčani poticaj za 1576 krava u iznosu od 472.800,00 kn, a za sustav krava - tele 1 u iznosu od 800,00 kn.

Novčani poticaj za nabavu teladi za tov (fizičke osobe) zatražen je za 1059 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - I dio poticaja u iznosu od 423.600,00 kn, 11 grla stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - II dio poticaja u iznosu od 2.860,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. godine za 40 grla u iznosu bd 26.400,00 kn. Za nabavu teladi za tov (pravne osobe) zatražen je novčani poticaj za 154 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. godine u iznosu od 61.600,00 kn i stavljeno u tov prije 03. 05. 2000. godine za 204 grla u iznosu od 134.640,00 kn.

26

U narednom dijelu prikazana je ukupna laktacijska pr~izvodnja za obiteljska gospodarstva i farme u ovoj Zupaniji po pasminama.

Simentalskapasmina - laktacijskaproizvodnjau 2000. godini - broj zaključenih standardnih laktacija 202 - prosječna proizv. mlijeka (kg) 4260 - prosječna proizv. mliječ. masti (kg) 166 - prosječna proizv. masti (%) 3,91 - prosječna proizv. proteina (kg) 143 - prosječna proizv. proteina(%) 3,36 Holstein - friesianpasmina - laktacijskaproizvodnjau 2000. godini - broj zaključenih standardnih laktacija 42 - - prosječna proizv. mlijeka (kg) 4326 - prosječna proizv. mliječ. masti (kg) 166 - prosječna proizv. masti (%) 3,85 - prosječna proizv. proteina (kg) 136 - prosječna proizv. proteina(%) 3,16 Broj krava po uzgajateljuu 2000. godini: 1-3 krave - 647 uzgajatelja (62,63%) 4-9 krava - 342 uzgajatelja (33,11%) 10-15 krava - 34 uzgajatelja (3,29%) 16 i više krava - 10 uzgajatelja (0,97%)

ŽUPANIJAKRAPJNSKOZAGORSKA Županiju krapinsko - zagorsku sačinjava šest uzgojnih organizacija, a to su: Krapina, Klanjec, Zaboyk,Zlatar, D. Stubica i Pregrada.

Zupanija krapinsko - zagorska zaključno s 31.

12. 2000. godine ima 1345 uzgajatelja, 1972 krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 1474 krave pod kontrolom mliječnosti, ženskog podmlatka do 1 godine 849 i ženskog podmlatka preko jedne godine 629. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava za ovu Županiju u 2000. godini bio je 11122 uzorka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tijekom 2000. godine bio je 19155, a krava 15899 - od čega je 3446 obuhvaćeno uzgojno selekcijskim radom što čini 21,67 % obuhvata. Broj krava po uzgajatelju je nizak i prosječno iznosi 2,5 6 grla, a prosječan broj krava pod kontrolom mliječnosti po uzgajatelju kod kojih se vrši kontrola za simentalsku pasminu iznosi 4,76 grla _i z~ holstein_ frie~ian pasmin~ 5,03 irla po uzgaJatelJu. Na sa1mov1ma1 dogomma u Zupaniji krapinsko_ zagorskoj prodana je 50 steonih junica, 10 krava 1 43 ženska teleta. Novčani poticaj u ovoj Mbekarski list 6/2001.

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz je cilindričnog oblika / tip "Alfa Laval" /.

Izrađen je iz nehrđajućeg materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana nehrđajućim limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digi_talnimtermometrom, mjeračem, izljevom 051, gumenim čepom s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije (očitanje temperature, uključivanje i isključivanje mješalice, uključivanje i isključivanje kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". Hlađenje freonom na donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).

REFERENCE -LURAd.d.

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar) - "VINDIJA" d.d.

Varaždin - "KOKA" Varaždin - "LEDO" Zagreb - "MLJEKARA" Pula

Veličine:

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe - od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

- "MILS" Split - "DOMIL" Županja -MLJEKARA "Antun Bohnec" - "ZDENKA" Veliki Zdenci -"KIM" Karlovac

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)

- KARLOVAČKA PIVOVARA - "ZIM" Zenica - "MLJEKARA SARAJEVO"

PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM

-"MLJEKARA MOSTAR" - "MLJEKARA TUZLA" - "DONA" Gornja Stubica - "ETOL" Celje - IPK Osijek

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

- "KARBON" Zagreb - "PLIVA" Zagreb - "INA" Zagreb

poduzeće za proizvodnjuopreme za prehrambenui kemijsku industriju

tel/fax: (049) 287-368; tel.: (049) 287-377, 287-375, 287-366

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

županiji za kvalitetan rasplodni podmladak zatražen je za 611 grla u iznosu od 911.040.00 kn.

Novčani poticaj za nabavu teladi za tov (fizičke osobe) zatraženo je za 262 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - I dio poticaja u iznosu od 104.800,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05.

2000. godine za 32 grla u iznosu od 21.120,00.

U narednom dijelu prikazana je ukupna laktacijska proizvodnja za obiteljska gospodarstva u ovoj Županiji po pasminama: Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini

- broj zaključenih standardnih laktacija - prosječna proizv. mlijeka (kg) - prosječna proizv. mliječ. masti (kg) - prosječna proizv. masti(%) - prosječna proizv. proteina (kg) - prosječna proizv. proteina(%)

1018 3666 145 3,95 120 3,29

Holstein - friesian pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini

- broj zaključenih standardnih laktacija - - prosječna proizv. mlijeka (kg) - prosječna proizv. mliječ. masti (kg) - prosječna proizv. masti (%) - prosječna proizv. proteina (kg) - prosječna proizv. proteina(%)

61 5874 227 3,86 188 3,21

Broj krava po uzgajatelju u 2000. godini:

1-3 krave 4-9 krava 10-15 krava 16 i više krava

- 647 uzgajatelja - 342 uzgajatelja - 34 uzgajatelj a - 10 uzgajatelja

(84,16%) (14,50%) (1, 19%) (0,15%)

ŽUPANIJAMEĐIMURSKA Selekcijska služba Međimurske županije djeluje u dvije uzgojne organizacije, a ukupno je zaposleno 6 djelatnika koji obavljaju poslove provedbe uzgojna selekcijskog rada za sve vrste i pasmine stoke značajne za područje županije. Županija međimurska zaključno s 31. 12.

2000. godine ima 830 uzgajatelja, 2083 krave pod kontrolom mliječnosti rasplodne proizvodnje, 2069 krava pod kontrolom mliječnosti, ženskog podmlatka do 1 godine 1606 i ženskog podmlatka ereko 1 godine 1490. Bitno je naznačiti da se u Zupaniji nalazi 26 bikovskih majki koje predstavljaju sam vrh populacije goveda. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava i s farme za ovu Županiju u 2000. godini bio je 15886 uzoraka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tokom 2000. godine bio je 7473, ukupan broj krava 6203 od čega je 4093 obuhvaćeno uzgojna selekcijskim radom što čini 65,98 % obuhvata.

28

Unutar ovog brojnog stanja uračunata su grla s farme "POLEVE" na kojoj se nalazi 59 krava pod kontrolom mliječnosti. Broj krava po uzgajatelju je nizak i prosječno iznosi 4,93 grla, a prosječan broj krava pod kontrolom mliječnosti (po uzgajatelju) kod kojih se vrši kontrola za simentalsku pasminu iznosi 8,85 grla i za holstein friesian pasminu 12,06 grla po uzgajatelju. Prodajom rasplodnih goveda na sajmovima i dogonima u Zupaniji međimurskoj prodana je 68 steonih junica, 6 krava i 6 ženske teladi. Novčani poticaj u ovoj Županiji za kvalitetan rasplodni podmladak zatražen je za 917 grla u iznosu od 1.357.160,00 kn. Novčani poticaj za nabavu teladi za tov (fizičke osobe) zatraženo je za 1099 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - I dio poticaja u iznosu od 439.600,00 kn. Novčani poticaj za 26 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - II dio poticaja u iznosu od 6.760,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. godine za 253 grla u iznosu od 166.980,00 kn. Novčane poticaje za nabavu teladi za tov (pravne osobe) zatraženo je za 369 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. u iznosu od 147.600,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. &odine za 234 grla u iznosu od 154.440,00 kn. U Zupaniji je u 2000. godini održana i prva stočarska izložba u Nedelišću u kojoj je izložena 21 grlo, a na aukciji prodana 21 junica.

U narednom dijelu prikazana je ukupna laktacijska proizvodnja za obiteljska gospodarstva i farme u ovoj Županiji po pasminama: Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini

- broj zaključenih standardnih laktacija - prosječna proizv. mlijeka (kg) - prosječna proizv. mliječ. masti (kg) - prosječna proizv. masti (%) - prosječna proizv. proteina (kg) - prosječna proizv. proteina (%)

612 4451 164 3,69 154 3,46

Holstein - friesian pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini

- broj zaključenih standardnih laktacija - prosječna proizv. mlijeka (kg) - prosječna proizv. mliječ. masti (kg) - prosječna proizv. masti (%) - prosječna proizv. proteina (kg) - prosječna proizv. proteina(%)

556 6161 22 7 3,69 208 3,37

Broj krava po uzgajatelju u 2000. godini:

1-3 krave 4-9 krava 10-15 krava 16 i više krava

- 472 uzgajatelja - 275 uzgajatelja - 56 uzgajatelja - 27 uzgajatelja

(56,87%) (33,13%) (6,75%) (3,25%) _J

Ml:fekarski list 6/2001.

KULTURA

Piše: Matija Damjanov O starinskom narodnom "kraljice" u našem selu kazivala je baka Marta Novoselac Lučka, rođena 1896. godine.

Izvođenje običaja naziva se "VODITI KRALJICE", a vezan je uz blagdan DUHOVA, mada se ne povezuje s kršćanskim obredima.

Ovaj običaj izvodile su odrasle divojke. Broj sudionica nije bio ograničen. Najmlađu divojku izaberu za snaju, jednu za deverušu, drugu za posnašku, a dvije divojke obučene u mušku nošnju su kraljevi. Svaki kralj nosi jedan barjak okićen "GLAVAMA" to jest svečanim otarcima. Jedan od muškaraca je torbonoška, a nosi u torbi skupljene darove. Ostale divojke (njih 6 do 15) su kraljice. Ovako okupljene i obučene u svečane narodne nošnje prolaze kroz selo pjevajući: običaju

Kralj za kraljem šeće i na se poglede, stoji li mu lipo raklja i košulja.

Ako stoji lipo da mu ne diramo, ak ne stoji lipo da mu namištamo.

Ovu pesmu pevaju ulicom sve dok ne stignu pred kuću u kojoj živi momak spreman za ženidbu.

Ugledavši "kraljice" dozvao bi svoje roditelje te povikao: "Donesi vina dado, iznesi kolačiće mamo, iđu "kraljice." U kući momka "kraljice" bi zapevale: Mi svakud odismo i ode dođosmo, i od' nama kažu, mome neženjeno.

El ga vi ženite, el ga nama dajte.

Mi ćemo ga ženit, Turkinjom divojkom, koja nosi dara, dara tri tovara.

Prvi tovar dara - kumu i djeveru, drugi tovar dara - svekru i svekrve, treći tovar dara - momku i divojke ...

Nakon što su "kraljice" otpevale obrednu pesmu, domaćin ih je pogostio jelom i vinom, a zatim ih je

darivao. "Snaja" sedi na stolcu na kojem je pavlaka, pokraj nje stoje posnaška i deveruša. Za to vrime "kraljice" se drže za ruke u kolu oko snaje, šeću se s liva na desno i pevaju. "Kraljevi" stoje iza kola divojaka. Za vrime dok "kraljice" izvode pesmu zahvalnicu domaćinu, torbonoška izvodi šale.

Prošeći se kralju i dva i tri puta,

i zafalji kralju ovoj kući i domu, kućnom domaćinu, dvori poštenovi.

Kada "kraljice" započinju pevati

Mljekarski list 6/2001.

"prošeći

se

ŽIVLJENJA

NA SELU

kralju", kolo divojaka se okreće na livo a kraljevi minjaju mesto. Koji je bio s desna odlazi na livu stranu i obrnuto. Kad je posjet već pri kraju, jedna "kraljica" skoči iz kola i uzme PAVLAKU (jastučić) na kojem je sedela, "snaja", baca ga u vis izgovarajući: Tolika vam kude/ja bila, mekana ko perje i tanka ko svila.

"Kraljice" izlaze iz dvora ponovo pevaju ulicom: Kralj za kraljem šeće i na se poglede, stoji li mu lipo, rok/ja i košulja.

Ak mu stoji lipo da ju ne diramo, ak ne stoji lipo da mu namištamo.

"Kraljice" odlaze u kuću u kojoj je divojka da navistu i njoj ono što se mladima uvik priželjkivalo, dobra i bogata udaja.

Došavši u dvor zapevale bi: Mi svakud odismo i ode dođosmo, i od nama kažu, diva neudata.

El ju vi udajte, el ju nama dajte.

Mi ćemo je udat za popova đaka, koji sitno piše, sitno potpisiva po orlovu krilu i po sokolovu.

I u kući divojke domaćin pogosti "kraljice", a nakon toga ih dariva. Nakon pesme zahvalnice, odlaze do kuće u kojoj prebiva dite, pevajući: Mi svakud odismo i ode dođosmo, i od nama kažu, čedo nenijano.

El ga vi nišite, el ga nama dajte.

Mi ćemo ga nijat, u mliku umivat, u sirutke kupat, rakijom napajat, ružicom zabavljat.

I ovde ih pogoste, na što one otpevaju pesmu zahvalnicu. "Kraljice" su dolazile i u kuću seoskog kneza i knezice. Kao i u ostalim kućama i ovdje su ugošćene, lipo primljene i darivane. U kući kneza i knezice "kraljice" bi zapevale: Mi svakud odismo i ode dođosmo, i od nama kažu u kneževe dvore, knez kenzicu budi i u lice ljubi.

Ajd ustan knezice došle su kraljice.

A što išću kraljice? Što u gori škripuca, majka sina zibuca.

I tako redom od kuće do kuće dok ne obiđu cilo selo. Nakon što "kraljice" odredaju sve domove koje su naumite posetiti, vraćaju se na mesto odakle su krenile kako bi se tu rasprimile i podilile darove koje je sakupio torbonoška. U Duboševici zadnje su se "kraljice" vodile 1937. godine.O

29

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

ETNOGRAFSKI ODJEL POŽEŠKOG GRADSKOG MUZEJA ČUVA NAJVRIJEDNIJE "POC LICE" Pis": lvan Fadljević "Poculica" ili žensko pokrivalo za glavu u potpunosti je nestalo kao uporabni predmet bilo u svakidašnjoj, bilo u svečanoj uporabi seoskih žena (i djevojaka, dapače!) na prostoru Požeštine. No, zahvaljujući maru kustosica požeškog Gradskog muzeja, danas je u Etnografskom odjelu sačuvana, između inih odjevnih predmeta, izuzetno vrijedna zbirka "poculica". Zahvaljujući kustosici prof. Dubravki Matoković dobili smo primjereni uvid u ovu povijesno - etnografsku baštinu s kojom se mogu ponositi i buduća pokoljenja.

Tako prof.

Dubravka Matoković ističe da je odjeća koju je nosilo ruralno pučanstvo bila odraz osjećaja prostorne i društvene pripadnosti, ali i povez a nos ti s tradicijom jedne sredine. Odjeća je bila prilagođena uvjetima okoline u kojoj su ljudi živjeli, bila je slika vještine, likovnog shvaćanja, te kreativnog dometa te određene društvene

30

sredine. Nošnja je imala i društveno značenje, ona je bila i izvanjsko obilježje položaja svakoga pojedinca. U nekadašnjim velikim, zadružnim obiteljima sjeverne, odnosno panonske Hrvatske briga za izradbu odjeće i opremu kuće tekstilnim predmetima spadala je u ženske poslove. Već od najranije dobi djevojčice su učile od svojih starijih, te svladavale brojne tekstilne vještine. Stečena iskustva prenosila su se s koljena na koljeno, a to je bio oslonac za čuvanje starih tradicijskih likovnih oblika. Žene su narodne nošnje uglavnom urešavale vezovima za koje je tradicija propisivala sasvim određena pravila vezenja. Posebice su se isticala ženska oglavlja s raznovrsnim vezenim kapicama.

U Požeštini je bio običaj da žena nakon udaje mora pokriti glavu, odnosno kosu, te su pokrivala za glavu oduvijek bila sastavni dio odjeće ženskoga seoskog pučanstva.

U Etnografskom odjelu požeškog Gradskog muzeja značajnu ulogu imaju pokrivala za glavu - poculice! Udane žene u Požeštini na glavi su nosile poculicu s podvezom ili podvezačom (maramom presavijenom

u traku koja se stavljala na poculicu).

U najsvečanijim prigodama mlade su žene preko poculice imale pripet bajoder ili trinogled (veliku četvrtastu koprenu od tila presloženu u trokut). Starije su žene preko poculica stavljale rubac, ridu ili maramu zavijaču. Svakidašnje su poculice često bile napravljene od crvena karirana tkanja, jaglučan­ ca, a svečanije su bile od kupovne tkanine gusto izvezene pa se nije ni vidjela. Poslije I. svjetskog rata mlade su žene u nizinskim naseljima Požeštine napustile poculicu, te nosile češalj sa šamijom ili podvezom preuzetim iz graničarskih naselja.

U Etnografskoj zbirci poculica nalaze se pretežito poculice s biljnim motivima i uglavnom su vezene raznobojnom vunicom.

Dvije svečanije poculice izvezene su raznobojnim perlicama, đerda­ nima, a jedna je izrađena od pliša, te izvezena vunom i staklenim perlicama. Osim biljnih motiva, na poculicama se javljaju i geometrijski motivi, te likovi životinja (ptice, jeleni, psi) i ženske figure, kao i inicijali imena vlasnica. Na dvije poculice iz Trenkova kod Požege nalazi se i motiv Trenkova dvorca. ■ Mljekarski list 6/2001.

KULTURA I

Košnja trave, sušenje sijena, a naročito žetva, svakako su najvažniji poslovi tijekom ljeta. U vinogradu su prvi proljetni poslovi (rezanje loze, iznošenje i paljenje) već davno prošli. Sada se mlade loze vežu uz kolce. Neki malo kasne pa kopaju prvu tešku kop, a neki već drugi puta - po starom običaju - motikama cijele dane kopaju otklanjajući korov, da bi lozi bilo ljepše i lakše rasti i cvasti da bu grozdje što zrelije i slađe u jesen.

To je dakle vrijeme velikog posla i brige hoće li se sijeno na vrijeme pospremiti, neće li suša jako umanjiti prinos, ili pak preobilne kiše poplaviti pokošeno, i ono najgore, neće li tuča uništiti sav trud uložen do tada u sadnju kukuruza, krumpira ili pak već skoro zrelo žito i mladu lozu i grozdove.

Svako jutro, već u 4 sata još za rose, odlazili su kosci na livade (sinokoše) kositi travu. Kosili su do 9 ili 10 sati uz mali odmor.

Oko 7 sati za njima su išle žene i nosile im "froštruk" - doručak.

Obično je to bilo suho meso, buncek, dimljena ili zalijano iz masti (lodrice), špek, sir, kuhana jaja ili tjesteninu, rezance, trgance, ščipance, bijelu kavu divku, palasku s vinom i čiste obične vode. Rakiju su si kosci već u jutro sami ponijeli.

Dok su kosci jeli i odmarali se, žene (mame, bake, ili snehe) brže su roglom rasipale travu iz otkosa da se što prije osuši. Kad je bilo pokošeno sve ili ono planirano za to jutro, umorni od teškog fizičkog rada, krenuli su kući na drugi posel: oranje,

M{jekarskilwt 6/2001.

NA SELU

V

SJECANJA NA NEGDASNJA

W~Y~

ŽIVLJENJA

Piše: Zlata Kovač paranje ili osipanje kukuruza, krumpira i drugo. Radili su s konjskom ili kravskom zapregom.

Poslije podne su išli po osušeno sijeno i spremali ga u štagalj. Sve se radilo ručno.

Sjećam se kako smo išli plijeviti pšenicu koja je već klasala, a korov smo rukama čupali i iznosili na među. Kukuruz smo ručno okopavali i prorjeđivali, i to nekoliko puta do jeseni berbe. Krumpir je također okopavan i osipavan ručno, motikama. Baka je znala reći: "Što veći sipek, to bude deblji krumpir u njemu narasel". Istina je međutim, da je sve ovisilo i o vremenskim prilikama.

Tjedan pred lvanje (naš veliki crkveni blagdan 24. lipnja), mi djeca smo poslije škole išli u "čret" ili "log" okopavati kukuruz. To je bilo jako teško, ali nam je djed za svaki okopani red obećao koji dinar. To nam je bilo za "lvanje, za proščenje". Redovi su bili dugački, nikad kraja, a ako bi se žurili i površno okopali onda bi nas vraćao da to popravimo.

No zaradu smo ipak uvijek dobili za "proščenje"; skromni đeparac za "ringilšpil", gverc, srce, konjić medveni, kakvu limenu obojanu špangicu ili iglicu - broš. Ja sam tada imala kečkice i na njih stavljala špangice. .A bile su jako lijepe tim više jer sam ih teško zaradila.

Ivanje je naš najveći crkveni blagdan. Naša crkva u Ivancu rosvećena je Svetom

S podolja seno diši, A črešnje so /epe, crlene, Na nebu sonce gori, I listje se niti ne gene.

I Fran Galović 2. VI 1913./

Ivanu Krstitelju. Nalazi se usred sela na malo povišenom mjestu, okružena stoljetnim drvećem. Tu su se okupljale mnoge generacije, pa i moja. Na taj dan i stari i mladi išli su u crkvu na svečanu misu.

Dva tri dana prije Ivanja generalna čišćenje kuće, dvorišta i ispred kuće. Svi smo nešto radili, spremali, najviše se melo dvorište i ulica. Svaka je travka ispred kuće iščupana, ostala je gola zemlja i fina mekana prašina. Nije bilo asfalta ni pločnika. Zemlju smo polijevali, da ne bi kovitlala prašina.

Bake i mama spremale su kolače, pekle kruh, čistile perad i sve pekle u krušnoj peći pa je sve mirisalo. Taj dan dolazili su u goste rođaci, kumovi, prijatelji iz susjednih sela ili iz grada, tako da nikada nismo bili sami. U selu je pripremana velika Vatrogasna zabava, nogometna utakmica, "turnir" nekoliko momčadi susjednih sela, a sve u svečanom ugođaju. Za Ivanje smo svi ponešto dobili, tako sam ja dobila novu haljinicu ili cipele, čemu sam se jako radovala.

Večer prije lvanja po selu su palili kresove na nekoliko za to određenih mjesta (pred školom, na križanjima ulica i slično).

Cijele je godine sakupljano granje i drveće da bi kresovi bili većii ljepši. Oko krijesa su se okupljali susjedi, rođaci, prijatelji pa pričali, pjevali, plesali i veselili se.

Uz jelo i piće, mnogi su dočekali i Ivanje.

31

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

@OO@M ~~@~00 ~~QQQ @00@~00 ~~@@~00 00~J~®~l@~®e @~O(GQQQ večerji.

[

Piše: Štefica Trešek

Travenj, svibenj.. kosci ido zarana kosit ..

Mlade snehe i dekle okrej poldan bodo im odnesle obeda, .. Bo se selo pod vrbo koja daje dobroga lada i bo se obeduvalo„ NIKAM SE NE BO ŽURILO„ Bo dosti časa kej dečki pod joka pogleno lepo mlinarovo 'ćero. Bo časa za počinoti i z voljom nastaviti dalje, a i s pesmom ili fučkom„ A ondar dok se presuši to seno, poje se okretat ili obračat„ Stari ljudi vele da se NA ROSOHAJ (vilama) seno suši.. Pak se poje prizobačuvat, NA FLANKE (rede) i kupčat..

Kupci mora biti lepi široki od dola, kej je veter ne oprči„ I pri zemlji se moraju podbiti, kej ako bi dežđ padal, kej ne zamokno.. Lepo je videti na sinokoši jednake kupce vu jedni ravnini ..

Pak se ondar drugi den te kupci prinaša na kole ili drošce i rastepljo„ Seno se mora dobro natepsti i narašiti i bome dva i tri pot okrenoti jer, kak smo čuli, na rasohaj se seno suši.. A ondar posle obeda pod koli ili pod vrbom .. Dok je još seno toplo dišeče prigrinja se vu „ i ide se nametat na doga kola z lojtrami.

Deca stoje pred kravami i oteravaju obade z njeo, a mlade snehe hitre kak jarebice slažo voza z redmi. Voz sena mora biti lep "KAKKNJIGA" dok ga se obzobače i požrri .. Požrtiti voza treba znati i svezati vože dobro„ Žrt mora biti na sredini voza kej voz ne stoji na hero .. Na voz se nameče se halat: rasohe, zobače, drožci, korpica z jelom i putrica za vodo .. Težaki se naprte na voz i poleko domom. Sonece se pomalo otpravlja na počinek, vu polju je čuti šmrčke ili cvrčke ... i život je lep ..

Domom se narani kokoše, zaJCl, pure, pajceki, kravice, konji, a ondar se poje zmetat seno vu parmo, na štalo, v pahuljek ili vun vu bagljo.. Posle toga bo se pred štalom opralo, z korita, lavora ili na kopanji pri zdencu kam blago ide pit„ Bo se hmilo, opralo pazuhe, noge i još nekej malo z vekšega„ a ondar se poje k

32

Pri stolu se bo prekrižilo i Bogu

I pomolilo, za lepi den i dobro večerjo, a podam

se poje spat .. Prije spanja još se treba poglenoti v štalo i v koce i jel je mladina dobro zaprta da ne dojde tvorec ili tat ... I IDE SE SPAT..

Si spe vu isti sobi„ Morti si još nešče što i vu delaten den drži da bi trebal robe zribati.

Oriblje zobe z pepelom; najbolje je i najjeftineši je, a vu svetke sodom bikarbonom. Ftrne se sveča ili lampaš i Bog nas i anđeli čuvali do zutra.

A VE, NIGDE VU POLJU KUPCOV,ne se više balera preša, sjenara, juri i žuri„ Mica, Zorara, Vilma, Šara i Malenka pri pravomu gazdi negdar imele so pravo vime ze seo strane gledano bilo je lijepo vime„ Neso to bile ni robusne kravice, a niti pak gurave kej bi im na koke čupe vešal,.. imele so Mice, Zore i Cifre lepe počesane repe, i cele so bile počesane. Bile so puno na soncu i prirodi, puno so hodale i delale, I NESO ZNALE ZA MLEČNE GROZNICE, za čiščenje papkov, za upale vimena. I bile so pri dobrom gazdi bome i po osemnajst let, redno se terale i pripuščale, prirodno, redovito i leko se teljile, ne trebalo z traktorom vleči tele.. Neso kihale od sena koje zna hiti puno zemlje i prašine, kej so kravicam nosi crni dok jedo •.

A detelja je bila z lišćem i glavicama cvjetova, kej Cifra i Zora najviše ima rada.

I bome gazda koj je imel pet krave bil je pravi gazda gizdavi, mleko je bilo masno, zdravo i bilo ga je dosta, po kravici petnajst litri na den to so bili pravi stočari koji so uživali vu svojem blagu. Još ako su tu bili i konji dva vranca živa i z lisami belemi na čelu i belemi dokoljenkami na nogaj... Što bi bil raven s takvem gazdom„ Ako je konj imel cvjet na čelu, zval se CVETKO, ako je imal na nogama čisto malo bijele boje dlake bil je POTAST... Lepi su i konji zelenci i riđani ...

Bil je to negda na glasu gazda...

Bilo je to ondar negdar zdavnja... ondar negdar dok je bilo sasma drugač... O M(jekarski list 6/2001.

KULTURA

Hrvatska je poznata kao zemlja s brojnim prirodnim ljepotama, a također i po vrlo malom stupnju onečišćenja prirode u odnosu na brojne europske zemlje. Nažalost, vrlo malo se trudimo očuvati tu prirodu ne samo od uništenja nego i od zagađenja šuma, potoka, jezera, mora i ostalih prirodnih ljepota. Posebno bih se osvrnuo na šume u blizini manjih ili većih naselja koja su, nažalost, postale odlagalište otpada različitog porijekla.

Najčešće se otpad odlaže uz rub šume koja se nalazi uz neku prometnicu ili puteljak. Međutim, ima i onih koji si "daju više truda" pa otpad odnesu dublje u šumu. Zanimljivo je, da to nisu samo manji otpaci: plastične čaše i boce, zatim odjeća i obuća, nego cijele karoserije auta, perilice za rublje, razne peći, dijelovi strojeva i drugi otpad. Žalosno je šetajući šumom naići na potok u kojem je perilica ili karoserija traktora, auta ili čak kamiona.

Takva divlja odlagališta predstavljaju idealna mjesta za život glodavaca prvenstveno štakora. S obzirom da se takva divlja odlagališta otpada nalaze u blizini sela, štakori u nedostatku hrane (posebno zimi) često zalaze u dvorišta nanoseći velike materijalne štete, a mogu prenijeti zarazne ili parazitne bolesti kao na primjer leptospirozu ili danas vrlo aktualnu trihinelozu.

Na ulasku u pojedina sela često nam "dobrodošlicu" požele hrpe smeća koje samo što ne zatrpaju cestu. To predstavlja ruglo sela ili naselja. Seljaci se žale na gubitke koje im pričinjaju glodavci, a istovremeno im na rubu sela omogućuju idealne uvjete za život Snimljenau blizini

Pokupskog

Mljekarski li.st 6/2001.

ŽIVLJENJA

NA SELU

odlaganjem metalnog, plastičnog, papirnatog i drugog otpada, a nažalost i pokvarene silaže, slame, sijena itd.

Ne bacaju smeće na divlja odlagališta samo mještani sela, nego i vlasnici vikendica. Na primjer uz rijeku Kupu brojne su vikendice Zagrepčana i Karlovčana.

Nažalost, pojedinim "vikendašima" je teško odvesti vrećicu smeća npr. u Zagreb i baciti u kontejner, nego smeće bacaju uz rub ceste ili na jedno od brojnih divljih odlagališta. ŠTO SEMOŽE PODUZETI? U selima je teško organizirati redoviti odvoz otpada, ali se može napraviti ograđeno i označeno odlagalište u koje bi se selektivno odlagao otpad u odgovarajuće kontejnere, a ovisno o tempu punjenja bili bi redovito pražnjeni. To je izvedivo u selima nedaleko većih naselja i gradova, ali i u udaljenim mjestima.

Lokalne bi vlasti trebale organizirati odvoženje glomaznog otpada više puta godišnje i to tako da mještane pravovremena obavijeste kako bi glomazni otpad mogli odložiti uz rub ceste te tako olakšali utovar u kamione.

Redovitim odvoženjem otpada imat ćemo čistu i zdravu okolinu. Velik dio otpada danas se može ponovno iskoristiti na brojne načine (reciklaža) te se na taj način sprječava daljnje uništavanje prirode. Tipičan primjer je odlaganje papira u posebne kontejnere jer se takav papir nakon prerade ponovno može iskoristiti. Na taj način štitimo brojne šume od nepotrebnog uništenja. O

33

VAŠ VRT

~~~~-~~-

. ~dl \Ylr\) ~

l

fltl~ lJtJ Piše: Darko Kantoci, dipl. ing

~

Ako u povrtnjaku imate začinsko bilje, sada je vrijeme da ga Piše:mr.se.Dražen Kaučić, agrometeorolog uberete i osušite. Oblikujte stručke i objesite ih na prozračno i "Hladan juni sve pokunji", "Suhi juni lagve puni", samo su neke od pučkih izreka o vremenu tijekom lipnja. A što je zapravo vrijeme? Za meteorologa to je skup svih vrijednosti meteoroloških elemenata (magle, rose, kiše, temperature zraka i tla, vjetra itd.) u nekom trenutku ili razdoblju na nekome mjestu. Kao fizička veličina koja označava trajanje nekog događaja, određivanje vremena se temelji na prividnom gibanju Sunca po nebeskom svodu.

Postoji li početak vremena?

To pitanje čovjeka muči vjerojatno još od kamenog doba kad je počeo svoje prve eksperimente prateći putovanje sjene koju stvara Sunce. O vremenu se može dugo raspravljati. Još davne 1687. godine Newton je opisao vrijeme kao jednolično, istinsko i matematičko vrijeme.

Einstein je tvrdio da negdje mora postojati neka vrsta glavne ure koja daje životni takt. Vrijeme je bez tijela i oblika, ljudski ga organi ne mogu osjetiti, ono je mjerljiva, vječno i ne može se vraćati unatrag.

Kozmolozi vjeruju da je vrijeme posljedica događaja u Svemiru, a naučenjaci iz redova crkve govore i pišu da je Bog vrijeme i svijet stvarao zajedno.

Immanuel Kant je 1770. godine napisao da vrijeme nije ništa objektivno i stvarno, već oblik unutarnje svijesti, tj. jedna os nazora na kojoj ljudi nižu svoja iskustva. Vrijeme nastaje u glavi. No, kako se to događa, odgovor će možda jednog dana datibiolozi.O 34

sjenovito mjesto. Osušene biljke usitnite i spremite u staklenke koje moraju biti dobro zatvorene. Rano povrće već je ubrano, pa se može započeti sa uzgojem postrnog povrća tako da u jesen imamo još jednu berbu.

Početkom srpnja može se rasaditi kasni kupus, kelj, cvjetača i rajčica. Prije sadnje potrebno je dobro obraditi tlo, te obaviti gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima. Kupusnjače traže veće količine hranjiva u tlu i prihranjuju se dušičnim gnojivima početkom vegetacije, što rezultira bržim razvojem korijena i lisne mase. Kada se cvjetači počne formirati cvat, otrgnite nekoliko donjih listova i njima prekrijte cvat. Ovako prekriven cvat potpuno je bijele boje, veći i ljepši nego nezasjenjeni. Rajčice se sade na razmak 80 x 50 cm. Prije sadnje tlo se obilno zalije.

JAGODE Berba jednorodnih sorata bliži se kraju. Svake 2 - 3 godine potrebno je obnoviti nasad kako bi i dalje imali bogat i kvalitetan prinos. Sadnju je najbolje obavljati početkom srpnja, jer će tada presađene jagode iduće godine roditi kao dvogodišnji nasad. Razmak sadnje je 30 x 30 cm.

BALKONSKOCVIJEĆE U ovo doba godine balkonsko je cvijeće najbujnije, a da bi ostalo takvo treba samo malo truda. Potrebno je svakodnevno zalijevanje, rano ujutro i kasno navečer, najbolje odstajalom vodom. Barem jednom mjesečno prihranite biljke. Ocvale cvjetove i suho lišće redovito treba uklanjati. Ukoliko se pojavi kakav štetnik ili bolest primjenite neko zaštitno sredstvo. Sobnom bilju će osobito goditi svakodnevno orošavanje odstajalom vodom, tjedno zalijevanje i prihranjivanje.

RUŽE Ružičnjak oplijevite i okopajte i prihranite ruže. Nakon prvog rezanja cvjetova prihranite ih dušičnim gnojivom. Slabe i divlje izboje odrežite.

DVOGODIŠNJECVIJEĆE Maćuhice, turski karanfili i ostalo cvijeće uzgojeno iz sjemena potrebno je"pikirati na sjenovito mjesto uz često i obilno zalijevanje.

Rast dvogodišnjeg cvijeća odvija se u dvije faze. Prve godine se razvija lisna masa, dok druge godine cvatu. Potočnice, maćuhice i tratinčice mogu prezimiti na otvorenom uz odgovarajuću zaštitu od hladnoće. Ako rasadite mrazovac, nagraditi će vas obilnom cvatnjom.

Povremeno provjerite mlade izboja dalija i astera, jer ih napadaju lisne uši. Ako se pojave štetnici upotrijebite neko zaštitno sredstvo.

LONČANICE

Ljeti je zrak često suh, pa sobno bilje treba svakodnevno prskati odstajalom vodom. Biljke koje su previše narasle možete orezati.

Biljke u manjim loncima treba češće zalijevati od onih u većim.

Također prihranjujte sobno bilje, barem jedno mjesečno. Izbjegavajte upotrebu raznih sredstava koji lišću daju sjaj jer obično više štete nego koriste.

Mljekarski list 6/2001.

VAŠ LIJEČNIK

~

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing Dalije su gomoljaste biljke koje cvatu ljeti i u jesen živopisnim bojama. Postoje jednogodišnje i višegodišnje dalije.

Jednogodišnja dalija uzgaja se iz sjemena, za razliku od nešto osjetljivije gomoljaste dalije. Jednogodišnju daliju moguće je uzgajati na gredici ili na balkonu. Idealna je za početnike i djecu.

Jednostavnim ili polupunim cvjetovima cvate sve do listopada. Krajem prve godine biljka stvara gomolj koji će trošiti iduće godine.

Boja cvijeta može biti bijela, žuta, narančasta ili crvena sa žutim okom.

Uzgoj je jednostavan. Naraste 50 do 60 cm visoko. Uzgaja se na sunčanom i toplom mjestu, a odgovara joj propusno humusno tlo. Sije se u klijalište, kada biljčice razviju tri lista presađuju se u zasebne lončiće. Sredinom svibnja presađuu se na otvoreno. Ocvale cvjetove treba redovito uklanjati. Nakon presađi­ vanja se prihranjuje, a prihranjivanje se ponavlja nakon 6 tjedana.

Može se koristiti i kao rezano cvijeće.

Gomoljasta dalija je zahvalna ljetna i kasnoljetna cvjetnica. Nakon prezimljavanja u zaštićenom prostoru u proljeće se ponovno sadi van. Tri su glavne skupine, sa jednostavnim, polupunim ili punim cvjetovima.

Cvatu u svim bojama osim plave i zelene. Uzgoj je jednostavan. Narastu 20 do 120 cm. Uzgajaju se na sunčanom do lagano zasjenjenom mjestu. Traže humusna, srednje teška tla. Traže dosta prostora. Za sušnog vremena potrebno ih je zalijevati. Tlo oko biljaka redovito treba okopavati. Ocvale cvjetove treba redovito uklanjati. Velike gomolje prije presađi­ vanja moguće je podijeliti. Otkidanjem cvjetnih pupoljaka dobivamo manji broj krupnijih cvjetova. Visoke sorte traže potporanj. Dalija traži obilno gnojenje. Prihranjivanje se obavlja prilikom presađivanja na otvoreno, u travnju ili svibnju, a iduće slijedi nakon 6 do 8 tjedana.

Ml.fekarski list 6/2001.

Piše: dr. Ivo Belan

-~~~~©&~i~ ~&I U posljednjih dvadesetak godina za masti, kao živežnu namirnicu, osobito su zainteresirani kliničari i dijetetičari a preko njih i laici. · ' Kemijski, masti nastaju spajanjem glicerola i različitih masnih kiselina. Masti su neotopive u vodi, a topive su u tzv. otapalima za mast (alkohol, benzin itd.). Postoji na stotine masnih kiselina i one se općenito dijele na zasićene i nezasićene. Masne kiseline, koje nalazimo u životinjskoj masti, zasićene su i lako se prepoznaju jer se na sobnoj temperaturi nalaze u krutom stanju. Prehrana u kojoj su velike količine zasićenih masnoća može povisiti razinu kolesterola u krvi. Nezasićene masne kiseline nalazimo u maslinovom ulju i ulju od kikirikija. Konzumiranje tih masnih kiselina praktično nema efekta na razinu kolesterola u krvi.

Masti imaju vrlo visoku kaloričnu vrijednost.

Izgaranjem jednog grama masti oslobađa se 9,45 kal (39,5 kJ), što je više nego dvostruka količina energije od one koja se dobiva izgaranjem ugljikohidrata ili bjelančevina. U organizmu se i šećeri i bjelančevine mogu pretvarati u mast. Zbog svoje visoke kalorične vrijednosti, masti su naročito važne u prehrani osoba koje obavljaju fizičke poslove. Maloj djeci masti su također neophodne u prehrani. Osim spomenutog, masti imaju značajnu funkciju u prenošenju vitamina koji su topivi u mastima.

To su A, D, E i K - vitamin. Mast, ka'ti višestruko korisna prehrambena tvar, služi i kao termički izolator sa svojim naslagama u potkožnom tkivu. Ona je važna za ljude i životinje u hladnim klimatskim područjima.

Korisne i potrebne - ali bez pretjerivanja . Današnji stručnjaci za prehranu preporučuju višestruko nezasićene masne kiseline, a one su koncentrirane u ribama, školjkama, ulju od soje, kukuruza, suncokretu, u specijalnim vrstama margarina, itd. Masti su korisne i potrebne, ali nemojte pretjerivati ni sa životinjskim ni s biljnim masnoćama jer će u tom slučaju rezultat biti prekomjerna tjelesna težina, a ona remeti norm~lan rad vitalnih organa i uzrok je mnogim bolestima. Naročito neka ne pretjeruju s masnoćama oni ljudi koji se malo kreću i oni koji obavljaju poslove uglavnom sjedeći.

Usput: kad računate "koliko ste masnoća konzumirali nemojte uzimati u obzir samo onu vidljivu masnoću' (slanina, mast, ulje, maslac, margarin, salo), nego i onu nevidljivu: u kobasicama, pašteti, svinjskom mesu čokoladi itd. 0 '

35

& d.o.o.

Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za junad) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnjo velerinarskih proizvodo, društvo s ograničenom odgovornošću Svelonedjeljsko 2, Kolinovico, l 0436 Rakov Polak Uprava: Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvalska. Telefon: 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr

Tehnologija

koja daje više!™

Proizvodnja silaže cijele biljke Proizvodnja vlastitog zrna za "šrotanje"

PR37M34, Stefania, Matea,

I Nastia, Evelina, Stira, PR37M81, Eva, Monalisa, Clarica, Helga, Felicia Monalisa, Clanca, ; Helga, Felicia I

i Felicia

~-to.i:~~ c1:ct . .

• • VIVIS VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA Probiotik + Prebiotik VIVIS BBL INULIN

_ -

SINBIOTIK VIVIS

SINBIOTIK Vivis

funkcionalnilightjogurt Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.

- .

Vl'L'IS

NAJNOVIJE!