Mljekarski list 12-2001

LURA d.d. www.lura.hr

PROSINAC,

2001.

ISSN0351-9104 Redakcijski kolegij: lf.~!~~a~ Ba~ dr. Ivo Belan,

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Najznačajnije mahunarke naše travnjačke flore _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2

dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

HRANIDBA Hranidba mliječnih krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6 Optimalni sustavi krmnih obroka krava uz kukuruznu i travnu silažu _____________________ .. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 7 VETERINARSlVO Bedrenica - anthrax ____________________________________

12

SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Sturbuck ponovo živi . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 13 ISPITIVANJEKAKVOĆE MLIJEKA Proces uspostave "Središnjeg laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka" u Križevačkoj poljani___________________

15

Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić

Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

GOSPODARSlVO Strateška opredjeljenja u razvoju hrvatske poljoprivrede_______ 18 Potreba udruživanja uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka_ _ _ _ 20 OBAVIJESTII REPORTAŽE 3. savjtovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj i 2. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva "OV-KOmliječni proizvodi 2001." _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22 Ocjenjivanjem kakvoće "OV-KOmliječnih proizvoda" do kvalitetnijeg i prepoznatljivog proizvoda . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 24 Između Mure i Drave teče kozje mlijeko_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 KULTURAŽIVLJENJANA SELU Hvala ti Bože, Stvoritelju, Oče naš, za svaki dan, za svaki izlazak i zalazak sunca _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26 Iz posavskog spomenara _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29 Moj Božić - sjećanje iz djetinjstva._ - _ - - - - - - _______ - _ - - - _ _ _ 30 Mladi pastir _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

VAŠVRT Kalendar zimskih radova ___________ • _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349

Cijena: 4,50 kn

Grafička priprema:

IZ POVIJESTIPOLJOPRIVREDE Mljekarstvo u našoj državi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33 AGROMETEOROLOGIJA Odjeća od zraka . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34 VAŠ LIJEČNIK Kako razumjeti i staviti pod kontrolu povišen krvni tlak? _ _ _ _ _ _ _ 34

IZLAZAK I 7.ALAZAK SUNCA

"Hlad", Pluska

10.12.

Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb

Mljekarski li_st12/2001.

20.12.

31.12.

OSIJEK 7.12

16.04

7.18

16.06

7.22

16.12

ZAGREB 7.23

16.15

7.30

16.16

7.33

16.23 1

KRMNE KULTURE

rM~~~~rMacJJ~

[M)~[g]lUJlM~[m~~ naše travnjačke flore Piše:prof.dr.sc.ZvonimirŠtafa Rod Trifolium (prave djeteline) naše travnjačke flore, - u većini nizinskih i brdskih zajednica zastupljeniji je s oko 250 vrsta međusobno različitih po trajanju: ozime (u Mediteranu) jednogodišnje, dvogodišnje pa i višegodišnje. Prema kakvoći krme bitno se razlikuju od najkvalitetnijih (bijela, crvena, perzijska, jagodasta) preko čitavog niza vrlo dobre, dobre, osrednje, loše kakvoće do bezvrijednih u sijenu (niske rastom ili vrlo grube) čak i vrlo škodljivih (zvjezdasta djetelina - oštre bodlje).

Prema prinosima, od onih koji daju nekoliko porasta (otkosa) godišnje do onih niskog prinosa koje imaju jedan slab ili čak neznatan porast. Vrstama djetelina koje tjeraju više puta tijekom vegetacije, a imaju visoku kakvoću i daju velike prinose, selekcijom su poboljšana gospodarska svojstva (porast, kakvoća, prinosi, a nekima i trajanje).

1.Crvena djetelina ima četiri varijeteta: a)

Livadna (divlja) crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.spontaneumWillk.) b) Oranična crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.sativum Crome) c) Centralnoalpska višegodišnja crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.perenneSinchar) d) Američka oranična (dlakava) crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.expansum).

Livadna (divlja) crvena djetelina Kvaliteta:zelena=odlična, sijeno=od!tčno do 50 % vrlo dobra- višeod 50% u masi.

Proširena je više na livadnim zajednicama pahovke rane, krestaca, bromusa i srednjeg trputca.

U ostalim zajednicama manje je zastupljena kao i na pašnjacima. Stabljika je tanja, tvrđa i ispunjena, podijeljena na nodije iz kojih grana u gornjem dijelu. lišće je troperasto. Plojke su izduženo eliptičnog oblika s izraženom svijetlom prugom u obliku slova V Naličje je slabo dlakavo. Glavica je izdužena jajasta crvene boje. Zrela glavica je tamno mrke boje. Sjeme je nepravilno srcolikog oblika.

Cvate u prvom i drugom porastu, a može i u trećem, ako se prvi otkos rano skine. Osjemenjuje se najčešće u drugom porastu (otava). Ako je dozrjela tijekom sušenja, sjeme se otrusi i tako se širi.

Proširena je u travnjacima od vrlo suhih do poplavnih. Najbolje joj odgovaraju svježa do umjereno vlažna tla. Podnosi kiselu reakciju. Više je proširena na nizinskim nego na brdskim staništima.

Može izmrznuti ako se u jesen predugo i prenisko napasuje. Vrlo dobro reagira na PK gnojidbu tako da joj se udio u masi tratine može višestruko povećati.

Ako ima vlage u tlu, u drugom otkosu može i 2

dominirati. Uz obilnu PK gnojidbu daje visoke urode vrlo kvalitetne krme. Koristi se napasivanjem i košnjom u 2 do 3 (4) otkosa (turnusa), ovisno o ostalim vrstama i porastu tratine. Uz bijelu i jagodastu djetelinu smatramo ju najkvalitetnijom travnjačkom vrstom. livadna crvena djetelina traje 3 do 6 godina ovisno o gnojidbi, uvjetima proizvodnje i načinu korištenja.

Danas u svijetu ima nekoliko sorata livavdne crvene djeteline. U Ljubljani je kreirana sorta Ziva koja se koristi za sjetvu u livadnim smjesama, ili za nadosijavanje tratine u livadama kojima se žele povećati prinosi i kakvoća. U čistoj kulturi sije se 22 kg/ha odnosno 12,5 kg/hj. Udio u tratini, pri novoj sjetvi, odnosno nadosijavanju, ovisi o uvjetima, proizvodnje, kakvoći i količini krme koju želimo postići, gnojidbi ali i načinu korištenja te vremenu i količini pristizanja krme. U smjesama za napasivanje dodaje se 2 do 10 %, a u smjesama za košnju od 5 do 50 pa i više % ovisno o navedenim čimbenicima.

2. Švedska (hibridna) djetelina (Trifolium hybridum L.) Kvaliteta= Z: Vd<20D>20 % na pašnjacima dp S: Od<10 %- V>10 % Švedska djetelina je proširena na vlažnim i mokrim staništima po cijeloj Europi i prednjoj Aziji. Karakteristična je •-.-·•· vrsta travnjaka reda MolinioArrhena-theretea. Proširena je kao diferencijalna vrsta za vlažnost staništa sveze Arrhena-

MljekarskiHst 12/2001.

KRMNE KULTURE

therion. Zastupljena je u asocijaci jama: Caricetum tricostato vulpinae, Deschampsietum caespit9sae i Cynosuretum cristati. Svedska djetelina ima dva varijeteta; var. hybridum, koji se većinom kultivira, zelene uspravne mekane i šuplje stabljike, krupnijeg je lišća i var. elegans tanje i tvrde puzave do poluuspravne stabljike, obojene uglavnom crvenkasto, sitnijeg lišća, proširena je na vlažnim i moč­ varnim travnjacima navedenih zajednica. Švedska djetelina naraste 2040-80 cm visoko, ovisno o tipu, vlagi i uvjetima. Stabljika može biti poluuzdignuta ili uzdignuta,

šuplja je i meka, podijeljena na nodije iz kojih tjera lišće, grane i cvjetne glavice. Veliki udio lišća tjera iz rozete na dugim drškama, dok je lišće na stabljici, to kraće što je bliže cvatu, ali nije sjedeće (bez drške kao u crvene djeteline). Plojke su troperaste, s izraženom nervaturom, na rubu nazubljene, bez svijetle pjege (kao u bijele ili crvene djeteline).

Listići obavijaju stabljiku, zelene su boje i na vrhu imaju dva šiljka. Korijen švedske djeteline je vretenast. Prodire do 1 m duboko u tlo. Glavna masa korijena je na dubini 30-40 cm.

Zato švedska djetelina slabije podnosi sušu u odnosu na crvenu djetelinu. Cvat je glavica bijele boje u sredini, a vanjski cvjetovi su ružičasti. Intenzivno miriše na med. Dobra je pčelinja paša. Oplođene mahunice imaju 2-4 sjemenke, smeđe su boje i okrenute prema dolje. Sjeme je žućkasta zelenkaste do crnoma-

slinaste boje, srcolikog oblika.

Masa \000 sjemenki je 0,6-0,7 grama. Svedska djetelina predstavlja jednu od najkvalitetnijih vrsta na vlažnim, do mokrim staništima u spomenutim zajednicama. Dobro reagira na PK gnojidbu kojom se njen udio u tratini lJlOŽevišestruko povećati (Ivanek, Stafa). U zelenom stanju može biti ponešto gorka. Na paši i uz prisustvo svjetla može izazvati poja~u fagopirizma (vidikvalitetu).

Svedska djetelina sije se u DTS na oranicama (gdje su uvjeti za crvenu djetelinu granični ili prevlažni) u smjesi s crvenom i bijelom djetelinom, smiljkitom, kao i u livadnim smjesama, te u smjesama za nadosijavanje livada na vlažnim do mokrim tlima, s udjelom od 10 do 30 %. Svrha je popraviti kakvoću i količinu mase. U čistoj kulturi sije se 20 kg/ha odnosno 12 kg/kj. Višegodišnja je i dugotrajna (3-6 godina). Izvanredno je otporna na

Zagreb, Žitnjak b.b.,

P.J. Vinkovci, kralja Zvonimira 80

Tel. (01) 2499 (01) 2499 fax (01) 2499 tel (01) 2405 fax (01) 2499

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

504 uprava 503 508 732 skladište 509

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA'' na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima

NAŠE M{jekarski li.st 12/2001.

S..f EME!I

DTS LIVADA za košnju i ispašu DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIK za ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadier" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

VAŠ

USPJEH! 3

KRMNE KULTURE

zimu. U proljeće kasno kreće s vegetacijom kasno.

Cvate kasnije od crvene djeteline. Nije prodorna i može biti potisnuta ako u tratini prevladavaju visoke prodorne vrste. Tijekom ljeta ima vrlo slab porast. Uz navodnLavanje i PK gnojidbu daje visoke prinose čak i ljeti. Svedska djetelina ima diploidne i tetraploidne forme. Iz svake od navedenih formi kreirane su sorte. U nas je proširena sorta Hytra uspravnog rasta krupnog lišća i glavice. Dobra je pčelinja paša. Na odgovarajućim staništima u DTS ili u čistoj kulturi daje visoke prinose.

3. Bijela djetelina ima tri varijeteta: a)

Sitnolisna ili divlja bijela djetelina (Trifolium repens var. silvestre Alef) b) Intermediarna bijela djetelina (Trifolium repens var. intermedium-Fosset.) c) Ladino ili kulturna bijela djetelina (Trifolium repens var. giganteneum Lagr.)

Sitnolisna ili divlja bijela djetelina (Trifolium repens L.) Bijela djetelina je str1mooplodna biljna vrsta. pčele, bumbari i ostali oprašivači Zbog stranooplodnje i djelomične hibridizacije bijela se djetelina pojavljuje na travnjacima, a naročito na ruderalnim (neobrađenim) površinama u čitavom nizu varijeteta; bijelo ružičaste do crvene boje cvijeta, eliptičnih uskih listova, sitnih do vrlo krupnih plojki srcastog oblika sa svjetlom pjegom u obliku slova V naopako okrenutog ili bez svjetle pjege. Stabljika je puzava s različitom dužinom intermedija i broja grana.

Tipovi s kratkim internodijima daju gušću tratinu s većom masom lišća u tratini.

O mogućnosti grananja stabljike ovisi proširenost i pokrovnost u tratini. Ako joj je omogućeno širenje, javlja se u Oplođuju ju oplođuju ju.

jastučićima različite veličine.

Dakle, zbog velikog broja varijeteta, plastitijekom vegetacije, bijela djetelina je proširena na travnjacima i ruderalnim staništima. Manje je proširena na onim travnjacima koji se rijetko i kasno kose zbog zasjenjivanja visokih vrsta (trava i zeljanica). Na često košenim travnjacima, na kojima je bijela dje-telina manje zasjenjena, pojavljuje se češće i s većim udjelom u masi, a naročito na tlima dobro opskrbljenim fosforom, kalijem i kalcijem koji poveća­ vaju njenu otpornost i konkurentsku sposobnost.

Danas se bijela djetelina smatra jednim od najboljih fiksatora dušika. Vezanjem dušika iz zraka Rhizobium bakterijama u kvržicama na korijenu veže 100 pa i znatno više kg/ha dušika u tlu ovisno o zastupljenosti u tratini. Razgradnjom kvržica u čnosti i mogućnosti osjemenjivanja

4

tlu oslobađa se vezani dušik koji koriste druge vrste u tratini, a naročito one kojima je taj dušik potreban za rast i razvoj. Zato su trave pa i zeljanice u jastučićima bijele djeteline znatno razvijenije i veće u odnosu na iste vrste u tratini bez djetelina. To svojstvo mahunarki, a naročito djetelina i lucerni da vežu dušik kod sjetve nove tratine ili nadosijavanja može se poboljšati cijepljenjem sjemena kod sjetve Rhizobium bakterijama selekcioniranim u tu svrhu. Na taj će se način postići učinkovitija fiksacija atmosferskog dušika što će se odraziti povećanim udjelom djetelina u masi, a posredno trava i nekih zeljanica, što će rezultati boljom kakvoćom krme i povećanim prinosom. To je ekološki prihvatljivo tim više što se danas daje prednost proizvodnji zdravije krme.

Za sjetvu prema linearnoj metodi potrebno je 16 kg/ha sjemena bijele djeteline ili 9 kg/kj. Udio bijele djeteline sitnolisne za sjetvu u livadnim smjesama najčešće iznosi 5 do 15 % odnosno od 0,8 do 2,5 (3,0) kg/ha, a u smjesama za napasivanje od 5 do 20 (30) % ili od 0,8 do 3,2 (4,0) kg po ha. Od sorata sitnolisne djeteline u trgovini je najčešće sjeme sorte Milka.

4. Jagodasta djetelina (Trifolitun fragiferum L) Kakvoća mase:zelena=odlična; sijeno=odlično

Jagodasta djetelina je trajna vrsta, ali ima i dvogodišnjih i višegodišnjh formi. Niskog je rasta.

Stabljika (vriježe) je zeljasta puzava, razgranata.

Vriježe mogu biti duge od 0,5 do 2 m pa i duže. Iz koljenaca tjera korijenje i tako se širi vegetativna.

Lišće je troperasto. Plojke su duguljaste, eliptičnog oblika, na rubovima nazubljene. Palistići obuhvaćaju stabljiku i završavaju s dva šiljka. Stapka glavice je duga i bez lišća. Cvjetići glavice su ružičaste boje gusto zbijeni u glavici. Nakon oplodnje se čaške s vanjske strane nadmu u obliku mjehurića, prekrivene su gustim vrlo finim dlačicama. Ostaci latica i zupci čaške stvaraju tamnu pigmentaciju pa glavica izgleda kao jagoda. Mahunice imaju do dvije sjemenke. Za poplava čitave glavice ili dijelovi plivaju i tako se širi.

Kakvoća krme ove djeteline jednaka je kakvoći krme bijele djeteline, ali zbog nedovoljnog poznavanja ove djeteline ne pridaje joj se odgovarajuće značenje. Optimalno stanište za razvoj jagodaste djeteline su poplavna tla bazične reakcije. Proširena je i na tlima koja su zamočvarena, mokra i vlažna ali bazične reakcije. Dobro podnosi sušu. Budući da dobro podnosi ekstreme vode i soli, proširena je u tratini naročito na površinama koje su povremeno plavljene (Posavina).

U kontinentalnom dijelu Hrvatske proširena je M{jekarski list 12/2001.

KRMNE KULTURE

uz putove i na poplavnim staništima u Hrvatskom Zagorju, naročito u Posavini. Na Mediteranu, zajedno s bijelom djetelinom, tvori vrlo gustu tratinu (naročito u sušnom razdoblju - ljeti) kao i na Posavskim pašnjacima. Na poplavnim staništima u Posavini naraste vrlo krupna (varijeteti) pa se koristi za napasivanje, a višak ili jedan otkos košnjom za sijeno odlične kakvoće. U nas nema sjemena ove djeteline. Danas su u svijetu kreirane sorte za sjetvu na tlima alkalne reakcije koja su povremeno plavljena. Takvih tala ima u nas u kontinentalnom, ali i u Mediteranskom području. Na takvim tlima predstavlja jednu od najvrednijih vrsta. Budući da ima porast tijekom ljeta (toplije doba godine), na poplavnim staništima Posavine (Lonjsko, Odranska polje) predstavlja vrlo vrijednu komponentu takvih travnjaka prvenstveno za napasivanje i košnju. U čistoj kulturi sije se 15 kg/ha 8,6 kg/kj. U Americi na zamočvarenim tlima sije se 5 do 15 kg/ha ovisno o cilju uzgajanja. U nas nema domaćih sorata, a u trgovini se vrlo rijetko može dobiti sjeme iz uvoza.

5. Mala djetelina (Trifolium dubium Sibith.)

Kakvoća maseizelena=vrlodobraisijeno=vrlodobro

Morfološke osobine: stabljika je tanka gotovo nitasta i grana u gornjem dijelu. Naraste 10 do 20 (30) cm pa i više, ovisno o otkosu, gustoći tratine, gnojidbi i vlagi u tlu. Lišće je troperasto. Liske su klinaste, sitne odozgo, svijetlozelene, naličje je svjetlije. Cvat je rahla glavica s 5 do 15 intenzivno žutih cvjetova, kojima daje lijep izgled travnjaku tijekom cvatnje. Starenjem cvjetovi postaju svijetlo smeđi. Cvate od svibnja do listopada i osjemenjuje se vrlo brzo nakon cvatnje. Ima jednogodišnje i dvogodišnje forme. Cijela biljka djeluje nježno. Na odgovarajućim staništima, ako se stigne osjemeniti, pojavljuje se u tratini u velikom broju tvoreći šire jastuke koji se lijepo zapažaju u cvatnji. Budući da uspijeva na vrlo suhim ali i na vlažnim staništima, proširena je u nas i u Europi i susjednim područjima.

Karakteristična je vrsta travnjaka reda pahovke ali i velikog razreda travnjaka vlasulja i stoklasa.

Niska i sitna mahunarka, znatno popunjava donju etažu tratine na suhim, svježim i vlažnim staništima. Do cvatnje u drugom porastu obično se ne primjećuje zbog visokih vrsta koje u prvom porastu dominiraju. Na odgovarajućim staništima u drugom porastu u vrijeme cvatnje može dominirati dajući travnjaku žuti izgled.

Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima povećava se njen udio u tratini tako da u drugom porastu, krajem lipnja i u srpnju, uz srniljkite i bijelu djetelinu predstavlja vrlo značajan udio u masi povećavajući prinose, ali i kakvoću krme. Zbog

Ml/ekarski list 12/2001.

morfoloških osobina (tanka stabljika) lako se i ujednačena suši bez većih gubitaka, dajući vrlo dobru krmu. Podnosi i napasivanje jer stabljika grana pa se obnavlja.

Ako nastane suša, nakon košnje ima slab prirast (naročito na suhim staništima) ali se obilno osjemeni. Intenziviranom NPK gnojidbom potiskuju je visoke vrste u gustom sklopu, naročito u prvom porastu.

6. Žuta djetelina (Trifolium patens Schreb) Kakvoća mase:zelena=vrlodobra,sijeno=vrlo dobro

Jednogodišnja je vrsta, ali prema novijim istraživanjima postoje i višegodišnje vrste. Stabljika je nježna, uspravna, kasnije može poleći. Naraste 20 do preko 50 cm. Liske su eliptične. Srednja liska je na kratkoj peteljci, pa je troperasti list sličan listu lucerne od koje se razlikuje po palističima (oni su poput uški i imaju i rijetke dlačice)~ Cvat je gusta glavica, žute boje, eliptičnog oblika. Zuti cvjetovi su uspravni. Nakon cvatnje opuste se i posmeđe. Osjemenjuje se uglavnom u drugom porastu (srpanj, kolovoz).

Rasprostranjena je u pojasu Alpi i jugoistočnoj Europi. U nas je općenito zastupljena na težim, vlažnijim i poplavnim staništima u travnjacima sveze krestaca u kojoj je zastupljena u 85% sastojina, a u zajednici busike oštre u 35% sastojina. U zajednicama pahovke rane zastupljena je u prelaznim, vlažnijim varijantama, a u zajednici šaševa u manje vlažnijiim varijantama. U nas je malo poznata kao vrsta iako je u poriječju Save i Drave injihovih pritoka na svježim, vlažnim, mokrim pa i poplavnim staništima znatno proširena. Tijekom lipnja daje znatnu masu u tratini, a kada cvate u drugom i trećem porastu livadama daje žuti izgled.

Gnojidbom s fosfornim i kalijevim gnojivima, i ako ima vapna u tlu, može se izforsirati tako da u drugom porastu na vlažnim i mokrijim staništima (ako su gnojena) može čak i dominirati u tratini. Daje vrlo dobre prinose vrlo dobre krme, što je autor utvrdio na vlastitim površinama.

U tratini koja se kosi (livadama), i gdje je moguće osjemenjivanje, više je proširena. Na pašnjacima je slabije zastupljena pogotovo ako se pašnjaci duboko i neprekidno napasuju, pa se na pašnjacima ne stigne osjemeniti. To posebno vrijedi, ako se napasuju površine stokom sitnog zuba (ovce i koze) koje ju zbog ukusnosti i kakvoće krme duboko gnzu.

Proizvodnja sjemena u nas nije organizirana, ali bi se sjeme moglo dobiti košnjom površina u drugom porastu na kojima je proširena. Setekcijom žute djeteline nitko se u svijetu ne bavi. Steta, jer na odgovarajućim staništima daje urode vrlo dobre kakvoće naročito u prvom i drugom porastu.

5

HRANIDBA

[FQ[ffi&~O©~& lMJOJcJJ~©~O[FQ ~~1%'\v& Piše:Josip

Komljenović, dipl. ing.

Razvijenost mliječnog govedarstva mjeri se količinom proizvedenog kvalitetnog i higijenski ispravnog mlijeka. Zbog toga kvaliteta krme u hranidbi krava ima posebnu važnost.

Ukoliko su krmiva koja dajemo kravama kvalitetnija, krave će ih više pojesti i proizvesti više mlijeka, bit će plodnije i redovito će se teliti.

Krave su preživači koji grubu voluminoznu hranu (sijeno, travu, sjenažu i silažu) kao i druge nusproizvode prehrambene industrije koriste kao izvore hranjivih tvari i pretvaraju u kvalitetatt proizvod (mlijeko) i plod.

vezu; zagraditi ih da ne mogu jesti jedna ispred druge; ako je slobodni sustav držanja, formirati proizvodne skupine i ako je moguće koristiti pojedinačno doziranje koncentrata (kompjuterski boks, u izmuzištu i sl.). Neka nam ne bude teško izvagati krmiva koja dajemo kravama.

HRANIDBA KRAVA PO FAZAMA PROIZVODNJE *Podatakiz HZPSS

FAZA PROIZVODNJE od 7 dana prije do 3 dana nakon zasušenja

silaža (kg)

sijeno (kg)

o o

o rnax. 10

suhostai (do 14-011:dana prije telenja) -14

0,5

2

12 8-12 po volji

-13

1,0

4

po volji

- 12

1,5

6

po volji

- li

2,0

8

po volji

-10

2,0

10

po volji

- 9 do telenja

2,0

15

po volji

1. dan nakon telenja

2,0

15

po volji

2.

3,0

15

po volji

3.

4,0

15

po volji

4.

5,0

18

po volji

5.

6,0

18

po volji

6.

7,0

18

po volji

7.

8,0

20

po volji

8. do 14. dan nakon telenja

8,0

20

po volji

20-25

po volji

Cilj: postići maksimalno profitabilnu proizvodnju mlijeka sa zdravim, dugovječnim i plodnim kravama.

Svakodnevnim praćenjem proizvodnje i sadržaja mlijeka (mliječna mast, proteini) moguće je otkriti pogreške u hranidbi i mijenjati sastav dnevnog obroka.

Dnevni obrok treba sastavljati na temelju čimbenika koji utječu na dnevnu konzumaciju obroka: Čimbenici životinje - genetski potencijal za konzumaciju - visina proizvodnje mlijeka - tjelesna težina krave - stadij laktacije - stadij steonosti - životna dob - tjelesna kondicija Čimbenici hrane - ukusnost i sadržaj suhe tvari obroka - probavljivost - sadržaj sirovih: proteina, vlakana - energetska vrijednost - miris silaža - struktura voluminozne krme - omjer voluminozne i koncentrirane krme Svaki propust u podmirenju hranidbenih potreba mliječnih krava izaziva česte probavne i meta-

sntjesa (kg)

prema

od 14. dana na dalje

proizvodnji

TEHNIKA HRANJENJA Uz kvalitetu i raznolikost kvalitetnih krmiva tehnika hranjenja je od posebne važnosti: t:fi' muzne krave moraju stalno imati voluminoznu krmu pred sobom (posebno visokoproizvodne) tako ćemo postići najvažniji cilj -

\

~

•<, I

t

"

·. ;

~

~

~ <B

.

0

,

.

R;

q,

"-Cer(',~

'

\\

;'Cil ,

-

\ .. 1

boličke poremećaje.

Uvjet: praćenje i tretiranje svake krave pojedinačno ili barem po proizvodnim grupama, ako su krave na

6

Mljekarski li.st 12/2001.

Za boljukvalitetuživotai kvalitetnomlijeko • sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje Henkel-EcolabZagreb d.o.o.

Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

HRANIDBA

maksimalnu proizvodnju mlijeka iz voluminozne krme (sijeno, silaže i sjenaža); ~ koncentrat treba davati kravama u više manjih obroka (preporuča se 2 kg koncentrata odjednom), a ako krave dobivaju 8 i više kg koncentrata na dan treba ga podijeliti u 4 obroka; ~ ostatke hrane treba najmanje jednom dnevno odstraniti s hranidbenog prostora ~ krave hraniti uvijek u isto vrijeme i pratiti koliko i koje hrane ostaje ili imaju_ li dovoljno hrane na raspolaganju ~ visokoproizvodna muzna krava mora veći dio dana ili jesti ili preživati ~ kvalitetna voluminozna krma mora biti na raspolaganju po volji (24 sata/dan) ~ u hranidbi muznih krava nema mjesta krmi lošije kvalitete ~ krmu primicati kravama nekoliko puta na dan ~ sve ovo traži puno volje, rada i ljubavi prema blagu AKO U VALOVU NIJE OSTALO KVALI}"ETNE VOLUMINOZNE HRANE 1 ZNACI DA JE NIJE BILO DOVOLJNO! Preporuka za pravilan redoslijed višekratnog hranjenja je:

sijeno - koncentrat - silaže - koncentrat sijeno - koncentrat - silaže - itd.

Slažem se s tvrdnjom da "mlijeko raste u polju, a muze se u staji"',ali pod jednim uvjetom. ''Mi moramo zna.ti što to unosimo u staju". Činjenica je da samo mali broj gospodarstava daje svoju krmu (sijeno, sjenaže i silaže ili općenito) na

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer Krmni obroci krava moraju zadovoljavati sve hranidbene potrebe krava prema proizvodnji mlijeka. Pod tim se razumijevaju potrebe za količinom hrane, odgovarajućim bjelančevinama, energetskim krmivima, mineralima, vitaminima i drugim tvarima potrebnim za metabolizam krava. Sve to obuhvaća vrlo složene fiziološke procese značaj­ ne za plodnost, rast ploda (fetusa), održavanje zdravlja i produkcije mlijeka. Vrlo Je značajna funkcija buraga i buragovih mikroorganizama koji ima· u s ecifične otrebe u hranidbi reživača.

8

kemijsku analizu.

''Analiza krmiva je najvažnija mjera pravilnog sastavljanja obroka za mliječne krave".

Pored količine suhe tvari potrebno je znati i količinu sirovih proteina, sirovih vlakana, sadržaja energije i mineralnih tvari (Ca, P, Na,· Mg). Kada imamo te podatke, onda će se proizvodnjom krmnih smjesa izbalansirati obrok u ovisnosti o sastavu osnovnog obroka (voluminoznog).

Kada je voluminozni obrok bogat s proteinima (zelena masa, sjenaže) kravama se daje smjesa s manje proteina, a kada je osnovni obrok bogat energijom, a siromašan proteinima, tada se krav~ma daje smjesa bogatija proteinima.

Zelio bih i ovaj put podsjetiti naše proizvođače mlijeka na inicijativu koja je potekla iz ove službe "Mljekarski list" lipanj 2001. o potrebi usmjeravanja poticaja na povećanje površina zasijanih travnim, djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama, i obećanja MPS da će se ti poticaji ostvariti.

Koristite svaku prigodu da se ova inicijativa i obećanja ostvare, jer znajte, ~ržište će biti dobro snabdjeveno svim vrstama smjesa iz Europe i šire, a kvalitetnu zelenu masu, sijeno, sjenažu možemo i sami osigurati.

V

Pa zar nije grijeh da pored toliko zapuštene i neobrađene zemlje naše blago već u veljači ostaje polupraznog hranidbenog stola bez kvalitetne voluminozne krme koje mora biti na raspolaganju po volji (24 sata/dan)?! O

Nedostaci i loša kakvoća bilo kojeg sastojka hrane očitovat će se neželjenim posljedicama po zdravlje i proizvodnju životinja, i ako u slučaju kraćeg trajanja, ili ako se radi o manjim promjenama, postoji mogućnost prilagođavanja na račun tjelesnih pričuva i sposobnostima izmjene tvari.

U visokoj proizvodnji mlijeka krave su na granici svojih prirodnih mogućnosti s obzirom na kapacitet buraga 7 konzumaciju krmiva i izmjenu tvari. · Ovisno o veličini životinja, tjelesnoj građi, vrsti i ukusnosti krmiva - krave obično jedu oko 2,5 do 3,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase Mljekmski list 12/2001.

HRANIDBA

(2,5 - 3,0 %). Međutim, krave s visokom muznosti (iznad 35-40 1 mlijeka na dan) moraju konzumirati 3,5-4,0kg suhe tvari krmiva na 100kg tjelesne mase da bi zadovoljile svoje životne i proizvodne potrebe.

Visoka muznost se temelji u prvom redu na raspoloživoj tekućini koja se mora mlijekom izlučivati iz organizma. Za visoku muznost krave moraju dobivati dovoljno sočnih i vodenastih krmiva i pitke vode. Treba naglasiti, da je to ujedno i «najjeftinija hrana» za mliječnost (količinu mlijeka).

Međutim, postavljeni su zahtjevi za kvalitetnim mlijekom. Mlijeko krava mora sadržavati veći postotak mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari.

Za dobivanje zadovoljavajućeg postotka mliječ­ ne masti krave moraju u krmnim obrocima dobivati dovoljno suhe tvari i celuloze (18-2% sirove vlaknine). To znači, da krmni obroci krava moraju sadržavati veću količinu suhih voluminoznih krmiva (sijena, slame, kukuruzovine i slično).

Snabdijevanje

krava

bjelančevinama

temelji se u prvom redu na buragovim mikroorganizmima koji razgrađuju dušične spojeve i bjelančevine hrane do amonijaka i sličnih jednostavnih spojeva i pretvaraju u mikrobne bjelančevine. Stoga krmni obroci krava moraju sadržavati lako topljive i razgradive bjelančevine, od kojih oko 30% spojeva može biti nebjelančevinastog dušika. To međutim, zadovoljava samo uzdržne životne potrebe krava i proizvodnjom 10 do 18 litara mlijeka dnevno, uz uvjet da krmni obroci sadržavaju dovoljno energije.

Bjelančevine, potrebne za visoku muznost, treba dodavati krepkim krmivima. Moraju biti biljnog porijekla i sadržavati kvalitetne aminokiseline (iz sojine, suncokretove, repičine sačme i sličnih krmiva). Količina ovisi o muznosti krava.

Suha tvar bez masti ovisi o postotku bjelančevina i mliječnog šećera (laktoze) u mlijeku. Svi

sastojci mlijeka ovisni o prisutnosti energije koja se dobiva iz ugljikohidratnih krmiva (škroba i šećera) jer je energija potrebna u svim procesima izmjene tvari (metabolizma). · Energetski sastojci nalaze se u manjoj količini u osnovnim voluminoznim krmivima. To, međutim, nije dovoljno za visoku muznost krava pa se moraju dodavati krepka krmiva s dovoljno mljevenih žitarica.

Uz spomenute sastojke, krmni obroci krava moraju sadržavati dovoljno minerala, vitamina i drugih aktivnih tvari. Ukupne hranidbene potrebe krava za proizvodnju mlijeka prikazane su u MLJEKARSKOM LISTU br. 10/2001. god., str. 9.

(ENERGETSKA KRMIVA I POTREBE KRAVA Tablica1.).

Ml_jekarskilist 12/2001.

Kukuruzna i travna silaža kao osnovna krmiva U krmnim obrocima krava treba računati s maksimalnom konzumacijom oko 3,0 kg suhe tvari krmiva za 100 kg tjelesne težine (3%). U tim okvirima treba zadovoljavati sve hranidbene potrebe krava za visoku proizvodnju i kvalitetu mlijeka, dobru plodnost i reprodukciju. To znači da se krave s tjelesnom težinom 650 kg mogu zadovoljiti s krmivima za optimalnu muznost prosječno 25 do 301 mlijeka na dan.

Pojedine krave, u određenim uvjetima, mogu davati i veću količinu mlijeka, ali su u većoj opasnosti zbog vrlo promjenjivog sastava i kvalitete krmiva u pojedinim razdobljima i oslabljene otpornosti životinja. Veća muznost krava javlja se obično u prva dva mjeseca poslije telenja pa u to vrijeme treba nastojati da se dobrim sastavom krmnih obroka i kvalitetom krmiva skrati pothranjenost krava.

Za postizanje 25 1 mlijeka na dan, krave s tjelesnom težinom oko 650 kg moraju dobivati dnevno: Suhe tvari krmiva 19,5kg (3% tjelesnetežine) (od togakrepkih krmiva) - krmnesmjese 7,0 kg (35~40%ukupnesuhetvari krmiva) Sirovihbjelančevina 2.648g (sa 70%probavljivosti) Probavljivihsirovihbjelančevina 1.853g Sirovevlaknine 3.510g (min. 18%u suhojtvarikrmiva) Energetskehranidbenevrz/ednosti 17,9 h.j./dan To se može postići krmnim obrocima.

Tablica 1. Krmni obrocikrava uz kukuruznu silažu sjenažu - T~ __ A. Kukuruznasllaža I

--•-

B. Sjenaža

·-

Kukuruznesilaže (s 30% suhetvari) 35 kg

Sjenaže (s 35% suhetvari) 30kg

Sijeno djetelinsko travne smjese (DTS) 3 kg

Livadna sijeno 3 kg

Potpuna krmna smjesa (19% sir. bjelančevina) 7 kg

Potpuna krmna smjesa (16°/4sir. bjelančevina) 7 kg

9

If(ID ffl}~

1 ~Dm~~l'~~-~-·~~~~~~·~__,.,~ ~~~~W@

Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje Kredit i isporuka traktora i mehanizaci · e u roku 7 dana!

Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europskom standardu!

HRANIDBA -

---.,----

Krmni obroci sadrže:

IA. Kukuruz-

B.

nasilaža

Sjenaža

Suhe tvari

19,07 kg

19,07 kg

Sirovih bjelančevina (s 73% probavljivosti)

2.565 g

2.680 g

Probavljivih sirovih bjelančevina

1.872 g

1.956 g

Sirove vlaknine

3.445 g*

4.170 g**

18,5 h.j./kg

18,1 h.j./kg

Energetske hranidbene vrijednosti ukupno • 18.06% sir. vfaknine u suhoj tvari krmnog obroka •• 21,9% sir. vfaknlne u suhoj tvari krmnog obroka

Dodavanjem krepkih krmiva (krmnih smjesa) i manje količine sijena u krmne obroke krava povećava se potreba za uzimanjem hrane te tako postiže viša proizvodnja i kvaliteta mlijeka. Krave dobivaju uravnoteženije krmne obroke, a iskorištavanje hrane se poboljšava.

Kukuruzna silaža mora biti dobre kvalitete s dovoljno klipa kukuruza zrelijeg zrna. Mora imati energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 0,27 h.j./kg.

S obzirom da u kukuruznoj silaži ima obično oko 2,5% sirovih bjelančevina i oko 6,5% sirove vlaknine, potrebno je u krmne obroke krava dodavati sijeno i to po mogućnosti djetelinsko travne smjese s najmanje od 12% sirovih bjelančevina.

Zbog većeg nedostatka bjelančevina u kukuru-

znoj silaži, za muznost 25 1/dan, mora se kravama dodavati smjesa za muznost koja sadrži 19% sirovih bjelančevina. S obzirom da krmni obroci s kukuruznom silažom sadrže više stabilnih bjelančevina u buragu, preporuča se u krmne smjese dodavati 2,5-3,0% BENURALA S (1,05-1,26% uree).

Dodavanjem BENURALA S unose se s krmnom smjesom lako topljivi i probavljivi dušični spojevi s kojima se poboljšava sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu.

Energetska hranidbena vrijednost krmne smjese mora iznositi najmanje 1,1 h.j./kg, a sirova vlaknina do 6%. Cjelokupna količina sirove vlaknine (do 18% u ukupnoj suhoj tvari krmnog obroka) mora se nalaziti u osnovnim krmivima (kukuruznoj silaži i sijenu). (Tablica2.)

Uz hranidbu travom i sjenažom treba računati s vrlo promjenjivim sastavom i hranidbenom vrijednosti krmiva, ovisno o vrsti trava i stadiju vegetacije, a često u vezi s vrstom i sastavom tla, gnojidbom, promjenom klimatskih prilika, sušom i vlažnosti tla, načinom ubiranja, spremanja i korištenja krmiva. Posebice je značajna tehnologija siliranja, vlažnost silaže i anaerobni uvjeti.

Mljekarski list 12/2001.

Tablica2. Sadržajkrmnihsmjesauz kukuruznusilažu i sjenažu.

A.Uz kuku-! B. I

I

Sirovihbjelančevina

ruznusilažuI Uz sjenažu

min%

19,0

16,0

Probavljivihsir.bjelančevina min%

14,5

11,2

Sirovevlaknine

doo/o

6,0

6,0

Kalcija

min%

0,7

0,4

Fosfora

mino/o

0,6

0,45

Natrija

min%

0,3

0,2

Magnezija

mln%

0,1

0,2 •·

Energetskehranidbene vrijednosti h.j./kgmin.

BENURALS

%

1, 1

1,15

2,5-3,0

-

Trava i sjenaža imaju više sirovih bjelančevina, lako i dobro razgradivih u buragu, često s višim postotkom nebjelančevinastog dušika (NP N spojeva).

Uz travu i sjenažu mogu se dodavati potpune krmne smjese sa 16% sirovih bjelančevina u koje ne treba dodavati spojeve nebjelančevinastog dušika (ni BENURAL S). U krmnoj smjesi moraju biti većinom bjelančevine stabilnije i teže razgradive u buragu, kvalitetnih aminokiselina (iz sojine, suncokretove i repičine sačme).

U krmnim obrocima trave i sjenaže obično nedostaje energije, što uz višak bjelančevina otežava stanje. Stoga treba dobro pripaziti na energetsku vrijednost krmiva, a posebice kvalitetu žitarica u krmnim smjesama u kojima treba biti 4050% mljevenog kukuruza, a ostalo bijele žitarice.

Energetska vrijednost krmne smjese uz sjenažu mora iznositi 1,15 h.j./kg.

Sirove vlaknine obično ima dovoljno u osnovnim krmivima, a u krmnoj smjesi ne treba biti više od 6% sirove vlaknine kako se ne bi smanjila energetska vrijednost smjese. (Tablica 2.)

S obzirom na tipične razlike u hranidbenim sastavima kukuruzne silaže i sjenaže, najbolje je ako se krmni obroci kombiniraju s oba krmiva. Na taj se način može dobiti najoptimalniji krmni obrok, a dopunska krmna smjesa može biti u okviru prosječnih vrijednosti koje su navedene pojedinačno za ova krmiva.

Valja još upozoriti na velike razlike između kukuruzne i travne silaže s obzirom na sadržaj minerala. Minerali su bitni sastojci u građi kosti i zubi, krvi i tkivnim tekućinama, biološki aktivnim 11

HRANIDBA

tvarima (vitaminima i fermentima) koji sudjeluju u izmjeni tvari, iskorištavanju energije, bjelančevina i drugih hranjivih tvari potrebnih za život, rad, proizvodnju i reprodukciju. · Krmni obroci krava moraju, stoga, redovno sadržavati sve potrebne minerale što je važna pretpostavka za uspješan rast, dobru plodnost, muznost i kvalitetu mlijeka. U tu svrhu treba poznavati krmiva, njihov sadržaj i iskoristivost minerala. Pojedina krmiva mogu u izvjesnim prilikama sadržavati neke minerale u suvišku (zbog čega mogu biti štetni po zdravlje životinja), dok neki drugi mogu nedostajati, što također nije dobro za zdravlje, proizvodnju i reprodukciju.

Kukuruzna .silaž-asadrži, općenito, malo minerala (samo 1 do 2% pepela). Sjenaža sadrži više minerala (prosječno 2, % pepela) ali u vrlo promjenjivim i nesigurnim količinama. Posebno treba naglasiti da u travi i sjenaži ima mnogo kalcija, pa se kalcij dodaje u manjoj količini krmnim smjesama (Tablica2. i 3.). Općenito, zelena krmiva imaju mnogo kalija a malo natrija i magnezija. Veća količina kalija nepovoljno utječe i slabi resorpciju natrija i magnezija u probavnom sustavu i treba ih dodavati s krmnim smjesama.

Krave s visokom muznosti moraju dobivati sve minerale potrebne metabolizmu i stvaranju tkiva i mlijeka (uključivši i rnikrominerale). Mogu se davati pojedinačno, ali se obično dodaju kao mineralno vitaminski premiksi u krmnim smjesama. . Treba naglasiti obvezu dodavanja vitamina A, D 1 E, a samo kod mladih životinja i u izuzetnim slučajevima kod krava (za gravidnosti, poslije

Tablica3. Važnijimineraliu kukuruznojsilaži i sjenaži

--

Prosječne količine

Sjenaže

Pepela ukupno

%

1 -2

2,50

Kalcija

%

0,08

0,24

Fosfora

%

0,06

0,11

Natrija

%

0,01

0,04

Magnezija

%

0,04

0,05

-

telenja i visoke muznosti), neke vitamine B kompleksa. Vitamini B kompleksa stvaraju se obično u dovoljnim količinama u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama.

Mineca1i i vitamini _gube se u većoj lcoličini pri lošem siliraaju, naročito iz jako 'nai.ne silde isajecanjem efluenta, ili ako - zaštićftla w • ' od· pada1·ma, s ilaža fflJe' Na temelju ovih razmatranja može se reći, da je za visoku muznost i kvalitetu mlijeka potrebno davati kravama samo dobru kukuruznu silažu, sjenažu i slična zelena krmiva. Kukuruznu silažu ne treba davati iznad 35 kg/dan jer može u krmnim obroci.ma nedostajati bjelančevina i minerala.

Svježu travu ne treba davati kravama iznad 45 kg/dan, a sjenažu do 30 kg/dan, jer sadrže veću količinu spojeva nebjelančevinastog dušika. Češće u krmnim obrocima nedostaje energije zbog čega je manje suhe tvari, laktoze i bjelančevina u mlijeku, a više urea dušika u krvi i mlijeku.

VETERINARSTVO

se:bAENICA . . - A·.NTH RAX __.

.

.,_-

.

1

. t-··. ::- ..;.:.. '·-· .

•.

-. : .

.

Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

U posljednje vrijeme je u svijetu, pa i u Hrvatskoj, zavladao strah zbog mogućeg namjernog širenja uzročnika zarazne bolesti bedrenice od koje obolijevaju domaće i divlje životinje, a nažalost i ljudi.

Od domaćih životinja najviše obolijevaju goveda, ovce i koze; 12

.

B.

A. Kukuruznesilaže

POVIJEST BOLESTI Bedrenica je poznata već tis~ćama godina kao bolest koja izaziva pomor stoke. Cak se spominje u straroegipatskim zapisima kao bolest od koje ugibaju konji, goveda i ovce. Louis Pasteur je 1881. godine izradio vakcinu za imunizaciju od bedrenice, čime je bolest jednim velikim dijelom suzbijena.

Bolest je poznata i u Hrvatskoj već stotinama godina.

RAŠIRENOST BEDRENICE Bedrenica se javlja u čitavom svijetu. Međutim, preventivnim veterinarskim mjerama (propisanim zakonom) u Hrvatskoj je mogućnost pojave i širenja bedrenice svedena na najmanju moguću mjeru.

Važno je napomenuti da je bedrenica bolest koja se javlja u nizinama, na vlažnom nepropusnom tlu i poplavnim terenima (bedrenični distrikti). Bedrenica se dakle najčešće javlja u

Mljekarski/i,st 12/2001.

VETERINARSTVO

dolinama uz rijeke, jezera i potoke posebno u područjima koja su često poplavljena - npr. područje uz rijeku Savu.

UZROČNIK BOLESTI Uzročnik bolesti je bakterija Bacillus anthracis koja može preživjeti vrlo dugo u vanjskoj sredini.

Za uzročnika bedrenice karakteristično je da u nepovoljnim vanjskim uvjetima stvara spore, odnosno prilagođava se nepovoljnim vanjskim uvjetima i tako može preživjeti više desetaka godina.

NAČIN ŠIRENJA BOLESTI Bedrenica se širi unutar populacije životinja balegom, mlijekom, lešinama uginulih životinja, krvlju, vunom, krznom, kožom i klaoničkim otpacima. Također se može širiti sijenom, slamom, tlom i vodom.

Sama činjenica o načinima širenja govori o bedrenici kao o bolesti koja može izazvati velike štete u stočarstvu ako se ne provedu sve dosad utvrđene mjere za njena suzbijanje.

U organizam uzročnik bedrenice ulazi preko probavnog sustava (usta), udisanjem ili preko rana na koži.

Uzročnik se nakon ulaska širi krvlju ili limfom organizmom i pritom izlučuje otrove koji štetno djeluju na pojedine organe i organske sustave.

Otrov štetno djeluje i na živčani sustav te na taj način uzrokuje smrt životinje.

ZNAKOVI BOLESTI Vrijeme od ulaska bakterije do smrti životinje može biti vrlo kratko, svega par sati, a od tog oblika obolijevaju posebno ovce. Teturaju, škripe zubima, krvare iz analnog otvora, usta ili nosa, mokraća i balega mogu biti krvavi.

Ako bolest duže traje, životinja ima povišenu tjelesnu temperaturu, ne jede, ne reagira na okolinu.

Kod goveda se javlja nadam i nagli pad mliječnosti.

Oboljele životinje teško se kreću.

Bolest može trajati od nekoliko sati do desetak dana, a rjeđe traje duže.

DIJAGNOZA BOLESTI Kao što je navedeno, bolest se javlja u određenim područjima (bedrenični distrikti) što nam može pomoći pri sumnji na pojavu bolesti.

Bolest prepoznajemo i na temelju kliničke slike, a potvrđujemo je laboratorijski.

LIJEČENJE Bedrenica se liječ( hiperimunim seru-mom uz pomoć antibiotika. CIM POSUMNJAMO NA BEDRENICU žurno moramo pozvati veterinara.

U slučaju da se životinje ne liječe, smrtnost je 100%.

PREVENTIVA BOLESTI Bolest se suzbija pravilnim uklanjanjem lešina uginulih životinja (zakapanie, spaljivanje). Okolinu oboirele životinre nakon uginuća ili izlječenja treba temelj ito dezinficirati.

Jedna od (propisanih) preventivnih mjera je vakcinacija nakon koje je životinja zaštićena 6-8 mjeseci. Ta se roj.era provodi svake godine u bedreničnim distriktima.

BOLEST KOD LJUDI Bolesti su posebno izloženi stočari koji dođu u kontakt s oboljelom životinjom, zatim ljudi koji dalaze u kontakt s kožom, krznom ili vunom. Ljudi se mogu zaraziti i prašinom. Kod ljudi se bedrenica javlja u tri oblika: crijevni, plućni i kožni.

Bolest se liječi hiperimunim serumima i antibioticima.

SELEKCIJA

TURBUC

PONOVO

Piše: Krešimir Kuterovac, dipl. ing.

U posljednje vrijeme moderne tehnologije u području genetike sve brže i više prodiru i u stočarsku proizvodnju; ET, MOET, seksiranje embrija i sperme, in vitro fertilizacija, proizvodnja split embrija, transgenetičke životinje danas su u stočar­ skoj proizvodnji stvarnost. ~

Embrio transfer već je niz godina standardni zahvat ~ji se vrši ru.tinirano i koji svoju primjenu traži u genetskom

Mljekarski list 12/2001.

~

~

I REPRODUKCIJA ~

~fl v7~

unapre4ivanju popul.acija domaćih životinja.

Proizvodnja kvalitetnih muških rasplodnih životinja u govedarstvu preko kojih se utječe na sljedeće generacije takoder intenzivno doživljavaju pr0tttjene s obzir0ttt na metode uzgoja, a embrio transfer ima dosta veUku ulogu u njima.

MOET (multipla ovulacija i ET) provodeni po posebnoj shemi izbora životinja takoder zauzima znatan udio u proizvodnji bi"lwva. Ovaj program osigurava vrlo brza genetička poboljšanja i dobre rezultate u uzgoju.

13

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

CRI jedan od značajnijih proizvođača sjemena Holstein pasmine svoje bikova proizvodi:

1. klasičnim metodama uzgoja 40% 2. Embrio transferom 40% 3. MOET programom 20% Osim ovih tehnika koje se već uvelike primjenjuju u stočarskoj proizvodnji na pomolu su i neke novije. ~ Proizvodnja split embrija (od jednog embrija proizvodi se umjetnim poticajem više embrija - blizanaca). Ovakvim načinom mogu se proizvesti identični blizanci. Postupak je moguć, ali za sada nije u velikom obimu u upotrebi. ~ Seksiranje embrija - postoji više načina seksiranja embrija detekcijom Y kromosoma, detekcijom H-Yantigena. Seksiranje embrija polako ulazi u komercijalnu upotrebu te se za 50$ može seksirati embrije s otprilike 80-90% sigurnošću.

~

Seksiranje

Noviji pokušaji išli su u smjeru stvaranja klanova poznatih bikova. Do danas je bilo puno ovakvih pokušaja. Iako je dosta znanstvenika iz raznih zemalja pokušalo dobiti zdravi klon, prvi izgledni uspjeh prikazala je tvrtka Semex koja ima, za sada, zdravog i dobro razvijenog bika - klona ,

nekadašnje zvijezde Semexa "Hanoverhill Sturbucka."

sperme je postupak koji se

također počeo

primjenjivati u većem obimu.

Napravljeni su i prvi uređaji koji seksiraju spermu. Postupak je za sada skup i spor, ali napretkom tehnologije bit će vrlo brzo prevladani i ovi problemi. ~ In vitro fertilizacija također se vrši ali još nije u široj primjeni. ~ TRANSGENETIČKE ŽIVOTINJE 1. kloniranje 2. tele od dva oca bez majke 3. tele od dvije majke bez oca Glavna tema ovoga članka odnosi se upravo na kloniranje te na njegovu primjenu u stočarskoj proizvodnji

Kloniranje savladava sve više znanstvenih i tehničkih barijera, te iako je još uvijek iznimno skupo, jer zahtijeva veliki broj pokušaja, ulazi u praktičnu primjenu.

Na World dairy expo 2000. godine u SAD-u prodan je prvi klon mliječne krave u svijetu za 82000 $.

Na World Dairy Expo 2001. kloniranje je također zaokupilo veliku pažnju stručnjaka i javnosti.

Prikazana je kolekcija 6 krava Holstein pasmine koje su dale i prve potomke.

14

Sturbuck li. rođen 7.9. 2000. godine.

Sturbuck II. star je 1 godinu i za sada se još ne zna njegova· budućnost i potencijali kojima raspolaže.

U stručnim krugovima je podijeljena mišljenje oko opravdanosti ovakvih zahvata - genetskog unapređivanja populacije u govedarstvu.

Velika nepoznanica kod klanova su njihove proizvodne mogućnosti jer je malo dostupnih podataka o toj problematici.

Eksterijerne razlike koje su vidljive na izloženim životinjama (boja) pripisuju se utjecajima majke nositeljice te drugim ekološkim utjecajima, a nepoznanica je i koliko sama tehnologija (jer nije još uvijek usavršena) utječe na pojedinačne životinje.

Osim ovih pitanja, bez čijih se odgovora ne može sa sigurnošću odrediti budućnost klanova u proizvodnom smislu, upotreba klonova muških rasplodnjaka u genetskom unapre-đivanju populacija također je upitna.

Ml:fekarski fut 12/2001.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Nositelji genetskog napretka u svakom slučaju je nova generacija koja u sebi kumulira vrijednosti roditelja (uzgojna selekcijskog rada) i prenosi ga na sljedeću generaciju.

Nove uzgojne metode bore se s načinom na koji smanjiti genetski interval - ET, MOET; kloniranjem stare generacije produžava se generacijski interval, što uz činjenicu da je u pojedinim uzgojima već dosta veliki inbriding (posebno nekih linija

koje se izrazito puno koriste - 1.000.000 doza - a koje su i najzanimljivije za kloniranje), stavlja pod veliki znak pitanja i svrsishodnost ovoga posla.

Nove tehnologije na velika vrata kucaju i u animalnu proizvodnju. Koliko će one biti korištene i u kojoj mjerit ovisi o najbitnijem čimbeniku JAVNOM MISLJENJU građana potrošača koji ovu problematiku s pozornošću prate .

ISPITIVANJE

KAKVOĆE MLIJEKA

,rocH os,ostan »~rewšnje~ la~oratorija zakontrolu kakvoće mlijek u Križevačkoj poljani• Križevci Piše:Mr. se.Ana Dakić

ispitnog laboratoriJa, bilo je neophodno što prije krenuti u osnivanje i uspostavu laboratorija.

Ulaskom Hrvatske u međunarodne integracije, Temeljem odredbi Pravilnika, a po uzoru na posebno u EU nužno 1e hrvatske zakonske odredbe europske zemlje 1 europske standarde (HRN EN uskladiti s europskim.

45001:1996i ISO 17025:2000)početkom srpnja 2001.

Posebno je to naglašena kada je u pitanju proiz- načinjen je Idejni projekt uspostave laboratorijai vodnja i kontrola hrane, pa tako i proizvodnja mlije- cjelokupnog sustavakontrolemlijekau Hrvatskoj. ka.

Inicijativu za osnivanje ispitnog laboratorija poUstrajnim radom na pripremi »Hrvatskog krenulo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pravilnika o kakvoći mlijeka« naši stručnjaci su Republike Hrvatske, a provedba cjelokupnog projekdovršili taj zadatak krajem 2000.godine. Tako je novi ta i nadležnost kontrole povjerena je Hrvatskom Pravilnik (donesen 17. listopada 2000. godine, a stočarsko selekcijskom centru. stupio na snagu 01. 01. 2001.) usklađen s europskim Prvi zadatak bio je odrediti bitne elemente propisima. uspostave laboratorija, a to su: Primjena Pravilnika podrazuffiljeva ispitivanje - odrediti prostor i mjesto laboratorija propisanih pokazatelja kakvoće mlijeka i plaćanje - točno definirati područje rada laboratorija mlijeka na temel1u utvrđenih vriJednosti za po1edine - planirati i nabaviti adekvatnu opremu za labosastojke mlijeka. ratorij Pravilnikom su regulirane: - planirati i odabrati stručne kadrove za rad u - temeljne odredbe laboratoriju - utvrditi metode i ispitne postupke za ispitivanje - temeljni zahtjevi kakvoće mlijeka uzoraka mlijeka - način uzimanja uzoraka mlijeka način i ispitivan1e kakvoće mlijeka za plaćanje - obaviti edukaciju zaposlenika - definirati odnos s referentnim laboratorijem koji će mlijeka obavljati nadzor procesa i kontrolu ispravnosti - metode ispitivanja uzoraka mlijeka rada ispitnog laboratorija - razvrstavanje mlijeka u klase (razrede) - obavljati pripreme za akreditaciju u ispitni a) broj mikroorganizama u 1 ml mlijeka laboratorij b) broj somatskih stanica u 1 ml mlijeka - osigurati valjani uzorak mlijeka, obaviti edu-kaciju c) prihvatljivost ili eliminacija iz otkupa u slučaju sabirača mlijeka i provesti cjelokupan kon-cept na pojave rezidua, a posebno antibiotika u mlijeku otkupnom području svih mljekara u Hrva-tskoj.

- definira uvJete ovlašćivanja laboratonJa u kojem se Ispitnom laboratoriju namijenjena je zgrada uzorci mlijeka ispituju Centra za reprodukciju domaćih životinja u Križeva- definira prijelazne i završne odredbe. čkoj poljani - Križevci. Prostor je, s obzirom na zahKako je Pravilnik stupio na snagu 01. 01. 2001. t1eve i potrebe Laboratorija za kontrolu mli1eka, godine, a njegova primjena vezana je uz postojanje trebalo dalje urediti i prilagoditi namjeni. Temeljem

Mlfekarski li-st 12/2001.

15

ISPITIVANJE

KAKVOĆE MLIJEKA

Idejnog projekta načinjen je tehničko-tehnološki projekt koji je završen krajem 8. mjeseca, a zatim Izvedbeni projekt temeljem kojega je u tijeku adaptacija i uređenje prostora, a radovi bi trebali biti završeni do kraja 2001. godine. Kompletiranje laboratorijske opreme očekujemo do 25. 12. 2001. godine, a paralelno s time odabir zaposlenika kao i pripreme za početak rada koji planiramo tijekom siječnja 2002. · Djelatnost laboratorija uključuje: - provođenje i nadzor sustava uzimanja uzoraka mlijeka u skladu sa ISO 707:1997 - ispitivanje uzoraka mlijeka za 65.000 proizvođača.

Rezultati analiza služit će za utvrđivanje cijene mlijeka tj. u komercijalne svrhe ispitivanje selekcijskih uzoraka čiji će rezultati analiza služiti za procjenu uzgojne vrijednosti domaćih životinja - komunikacija s korisnicima usluga - edukacija.

Otkupom i preradom mlijeka bave se 104 mljekare u Hrvatskoj, a proizvođači isporučuju mlijeko na 3.800 - 4.000 sabirnih mjesta.

Zbog specifičnih uvjeta proizvodnje i isporuke mlijeka u Hrvatskoj, tj. proizvodnje koja još uvijek ima ekstenzivan karakter, ovaj zadatak smatramo vrlo složenim, a za provođenje cjelokupne organizacije potrebno je angažiranje: proizvođača, sabirača mlijeka, prijevoznika, mljekara i laboratorija.

Složenost cjelokupnog puta mlijeka i uzoraka od proizvođača do mljekare i laboratorija po procesnim fazama prikazuje šema.

Put mlijeka i uzoraka u procesu isporuke mlijeka vrlo je složen, ali obzirom na specifične uvjete proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj jedino moguć na prikazani način„

Na osnovu izloženog možemo zaključiti da je prioritetni zadatak laboratorija (u suradnji s mljekarama, proizvođačima, sabiračima i prijevoznicima) detaljno provođenje organizacije uzimanja uzoraka mlijeka na otkupnom području svih mljekara u Hrvatskoj.

Opis šeme po procesnim fazama (1. - 14.)

1. Temeljem podataka HSSC-a poznato je da 60,29 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže s 1 - 3 proizvodna grla, 34,49 % gospodarstava ima 4 do 9 proizvodnih grla, 3,93 % gospodarstava ima 10 do 15 grla i 1,29 % gospodarstava ima 16 i više proizvodnih grla.

2. Gospodarstva isporučuju mlijeko na sabirnom mjestu gdje je neophodno uzeti reprezentativni uzorak, označiti uzorak i ispravno čuvati do primopredaje u hladnjak autocisterne.

3. Prosječni uzorak mlijeka gospodarstva mora prezentirati cjelokupnu količinu isporučenog mlijeka, tj. sabirač mora ispravno uzeti uzorak.

4. Rashladni bazen za hlađenje mlijeka na + 4°C nalazi se na sabirnom mjestu, a sabiranje mlijeka te uzimanje uzoraka mlijeka obavlja sabirač, educiran za obavljanje tog posla. Hlađenje mlijeka traje sve do predaje mlijeka u autocisternu.

5. Prosječni uzorak sabranog mlijeka vozač uzima prilikom preuzimanja mlijeka u autocistemu. Vozač preuzima uzorke mlijeka proizvođača i prosječni uzorak sabirnog mjesta s pripadajućom dokumentacijom o primopredaji mlijeka i uzoraka.

6. Specijalno vozilo (autocisterna) za prijevoz mlijeka tehnički je opremljena za preuzimanje mlijeka te hladnjakom za čuvanje i transport uzoraka mlijeka na+ 4°C. 7. Na prijemnoj rampi u mljekari obavlja se primopredaja mlijeka iz autocisterne, primopredaja uzoraka mlijeka proizvođača, prosječnih uzoraka sabirnih mjesta te pripadajuća dokumentacija. U hladnjaku prijema mlijeka u mljekari čuvaju se uzorci za Laboratorij Križevačka poljana do trenutka predaje u hladnjaču laboratorija na + 4°C. 8. Specijalno vozilo (hladnjača) laboratorija doprema uzorke mlijeka od mljekare i područnih selekcijskih službi (na +4°C) do Laboratorija u Križevačkoj poljani.

9. Kašete sa uzorcima mlijeka 10.Selekcijski uzorak kojeg uzima područni kontrolor selekcijske službe izravno u gospodarstvu proizvođača, a uzorak prezentira kakvoću mlijeka svake proizvodne jedinke.

11.Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevačkoj poljani (unutarnji i vanjski izgled).

12.Analizator za ispitivanje kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku.

13.Analizator za utvrđivanje ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku.

14.Elektronska obrada podataka nadležna za izradu izvješća i povezanost s korisnicima usluga.

Povratna informacija o rezultatima ispitivanja upućuje se: • proizvođačima mlijeka • mljekarama • HSSC-u.

16

Mljekarski list 12/2001.

ISPITIVANJE

KAKVOĆE MLIJEKA

SREDIŠNJI LABORATORIJ ZA ISPITIVANJE KAKVOĆE MLIJEKA U KRIŽEVAČKOJ POLJANI - KRIŽEVCI

PUT MLIJEKA

I UZORAKA

MLIJEKA

r--------- r---------------~ I II r------------.

r------2~

1

ISPORUKA MLIJEKA U KANTAMA

POWOPRIVREDNO GOSPODARSTVO

....

3

f I I

PROSJEĆNI UZORAK MLIJEKA GOSPODARSTVA

-----------··-1 ....• ;

EJ

SELEKCIJSKI UZORAK

10

I

•-----••

..•

i;

!;i.

!::=!<C

~

...J

..:,.....

= •

11

KAŠETES UZORCIMA MLIJEKA

~-~

6

~

VOZILO ZA PRIJEVOZ MLIJEKA HLADNJAK +4°C

-,

6

..__ _______

a~ W 1- ◄

, ~· 1 (

~

I I I I I I I I

PROSJEĆNIUZORAK 5 MLIJEKA RASHLADNOG BAZENA

9

~~ )(/)-

ii i

4

=

.t

• ~" /..---.

I ~ 12 .,_

RASHLADNI BAZEN ZA HLAĐENJE MLIJEKA

-,

__. I I I

VOZILO 8

I ~ + ffii -...--· :~~~ I

. I

I

1m3

11

N

~

'-

~

MWEKA

.J

+4"C

IL:_ ... , : -

i.--------Legenda:

I I I

MWEKARA 14

HLADNJAK +4°C

ELEKTRONSKA OBRADA PODATAKA I INFORMIRANJE

-+

PUT UZORKA PROIZVOĐAĆA

~

t

PUT MLIJEKA

---►..

7

PUT UZORKA RASHLADNOG BAZENA --·•

-_>PUT SELEKCIJSKOG.UZORKA

Radi boljeg razumijevanja cjelokupnog puta mlijeka i uzoraka mlijeka od proizvođača do mljekare i Laboratorija, u Mljekarskom listu 1/2002. godine objavit ćemo slikovit prikaz "PUT MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA" - po procesnim fazama. 0 Mljekarski list 12/2001.

17

GOSPODARSTVO

Piše:dr. se. Petar Bosnić

Republika Hrvatska kao i nadležno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, aktivni su u pregovorima i pripremama za buduće punopravno članstvo u Europsku Uniju, u regionalne trgovinske asocijacije, kao i u provedbi prava i obveza koje proistječu iz članstva u Svjetsku trgovinsku organizaciju ry/TO).

Budućnost hrvatske poljoprivrede je u liberalizaciji domaćeg tržišta, u povezivanju sa svjetskim tržištem agrarnih i prehrambenih proizvoda. Jedan od glavnih problema je stvaranje uvjeta za početak procesa restrukturiranja, ali i vrijeme potrebno za stvaranje većih specijaliziranih poljoprivrednih proizvođača i njihovo osposobljavanje za tržne uvjete poslovanja i izlaganja tržnoj konkurenciji.

Globalne komparativne analize određenih područja poljoprivrede, posebno govedarstva i proizvodnje mlijeka, ukazuju na veliko zaostajanje hrvatske poljoprivrede u odnosu na razvijeni Svijet i države članice EU. Za budući položaj agrara od posebnog je značaja kako će se odrediti dugoročna strategija razvitka hrvatske poljoprivrede, koji su razvojni prioriteti, nivo samodostatnosti za određene poljoprivredne proizvode, modeli sustavne financijske podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, prehrambenoj industriji i tržištu hrane i poljoprivrednih proizvoda.

Postojeći stupanj ekonomske efikasnosti razvijene su zemlje ostvarile tijekom 30-40 godina.

Hrvatska bi (prema procjenama i kriterijima političkog oportuniteta) svoje promjene i ciljeve koji se odnose na demokratske pro-

18

/ Očekivano je da će se ove godine u okviru postojeće gospodarske i agrarne politike pokrenuti razvoj govedarstva i proizvodnje mlijeka. Gospodarski uvjeti su, međutim, nepromijenjeni. I dalje je nepovoljno kreditiranje stočarstva kao i proizvodnje mlijeka. Pored složene gospodarske situacije na pokretanje nekih aktivnosti utjecala je pojava kravljeg ludila BSE (Bovi~ spongiform encephalopathy) u više europskih zemalja.

l

mjene društva, ukupan gospodarski razvitak i razvitak poljoprivrede i liberalizaciju tržišta trebala ostvariti kroz naredna desetogodišnje razdoblje.

Promjene i mjere koje će se u agraru poduzimati odnose se na gospodarsko područje, zakonodavnu regulativu, donošenje razvojnih dokumenata te aktivnosti za pristupanje i prijem Hrvatske u EU i druge trgovinske integracije. Hrvatski Sabor donio je Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, 66/2001.) i Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 66/2001.). Zakon o hrani u fazi je stručne pripreme i rasprave. Najbrojnije su i najkompleksnije obveze na usklađivanju - harmonizaciji postojećeg agrarnog zakonodavstva s pravnom regulativom Europske Unije. Dio područja veterinarsko sanitarne regulative već je djelomično usklađen, a i neki od propisa iz područja zaštite bilja i poljoprivrednog sjemenarstva. Završene su studije dugoročnog strateškog razvitka hrvatske poljoprivrede rađene u dvije komplementarne varijante; jednu strategiju izradili su naši stručnjaci, a inozemni eksperti izradili su prijedlog strateškog razvitka i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. U tijeku je rješavanje i konsolidacija položaja bivših poljoprivredno industrijskih kombinata.

Od posebnog su značaja za razvoj poljoprivrede i nove mjere zemljišne politike.

Zakon o poljoprivredi U ovom Zakonu mnoga su rješenja i pravni instituti temeljeni na zakonodavstvu EU, pa ovaj propis u svom sadržaju harmoniziran s agrarnom politikom Europske Unije. Zakon o poljoprivredi glavni je propis koji otvara procese agrarne reforme prema kojemu je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nosilac razvoja, definirano je osnivanje i stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih uvjeta, poticanje razvoja kroz promjenu agrarne strukture i stvaranje konkurentne poljoprivredne proizvodnje.

Zakon obuhvaća globalne ciljeve poljoprivredne politike temeljene na Nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska područja.

Do sada su novčani poticaji u poljoprivredi bili pretežno u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje. Ubuduće će premije imati komplementarnu ulogu s djelovanjem na primarnu proizvodnju, na ekonomski položaj prerađivača hrane kao i na tržište poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Novčani se poticaji, koji su do sada bili cjenovna potpora poljoprivrednim, proizvodima, zamjenjuju novim sustavom izravnih plaćanja (nadoknađujuća plaćanja) što znači podršku dohotku proizvođača. Postojeći sustav potpore prvenstveno je poticao proizvodnju manjeg dohodovnog potencijala i radno

MljekarskiHst 12/2001.

Analiza stanja mliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj Prilog pripremili: dr. se. Petar Bosnić, LURA d.d., Zagreb i doc. dr. se. Zoran Grgić, Agronomski fakultet u Zagrebu 1. Uvod Govedarska proizvodnja, kao i proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, posljednjih je 50-ak godina određena stanjem i kretanjem broja muznih krava, te njihovom mlijcčnošću u onim obiteljskim gospodarstvima koja stalno posjeduju veći dio ukupnog broja goveda u nas.

Na količinu prerađenog mlijeka i potrošnju mlijeka najveći utjecaj ima otkupljena količina, odnosno tržnost namuženog mlijeka u obiteljskim gospodarstvima.

Proizvodnja mlijeka predstavlja profitabilniju vrstu poljoprivredne proizvodnje u obiteljskom gospodarstvu, a posebno je prihvatljiva zbog tradicije u na.~imgospodarstvima i dugoročne stabilnosti otkupnih cijena, te vrlo povoljne dinamike plaćanja (mjesečna isplata s malim razdobljem počeka), što gospodarstvo iskorištava za podmirenje tekućih izdataka - financiranje sjetve i njege različitih ratarskih kultura za koje se obično vrlo dugo čeka naplata po predanim proizvodima.

Za bolje razumijevanje sadašnjih odnosa proizvodnje i potrošnje mlijeka u nas, potrebno je detaljnije proučiti kretanje proizvodnje i otkupa u duljem razdoblju.

Hrvatsko gospodarstvo dijelom je osiromašeno tijekom domovinskog rata, dijelom privatizacijom i zbog strukturnih promjena koje nisu pratila investicijska ulaganja pa nije u stanju dinamizirati razvoj poljoprivrede, stočarstva kao i govedarske proizvodnje.

Ratom uništena govedarska proizvodnja ne može svoj efikasniji razvoj bazirati na obnovi jer su sada aktualniji procesi razvoja srednjih i većih proizvođača mlijeka.

2. Govedarskaproizvodnja u Hrvatskoj

Usporedba govedarske proizvodnje (proizvodnja govedskog mesa i kravljeg mlijeka) prije domovinskog rata i početkom devedesetih godina sa sadašnjim stanjem, i promjenama koje su u međuvremenu nastale, vrlo je značajna u odnosu na aspekt razvoja, ali ne i na specijalizaciju proizvodnje mlijeka i mesa.

Pri određenju proizvodnih mogućnosti i razvitka govedarstva u nas korisni su brojčani podaci o veličini i strukturi stada, te opterećenju broja grla po proizvodnoj površini. Na temelju ovih podataka ocjenjuje se proizvodni potencijal. Usporedba s razvijenim i tranzicijskim zemljama pokazuje samo manja odstupanja koja se mogu držati manje utjecajnim na stanje domaćeg govedarstva. Svakako su značajniji pokazatelj usporedbe proizvodnje mlijeka i prirasta mesa, po čemu je naša proizvodnja značajno ispod tehnološki moguće.

U desetogodišnjem razdoblju (1990. - 2000. god.) u govedarstvu je došlo do značajnih promjena. Stalno je padao ukupan broj goveda, kao i broj krava i steonih junica, proizvodnja mlijeka održava se na godišnjoj proizvodnji od 600 milijuna litara, a otkup mlijeka se stabilizirao; povećava se godišnje otkupljcna količina mlijeka.

I proizvodnja goveđeg mesa je deficitarna. Ukupna potrošnja u 1999. godini je 58.352 tona mesa, od toga je uvezena 19.896 tona, ili 34,10%, u odnosu na ukupnu potrošnju. Domaća proizvodnja iznosi svega 39.416 tona, a i potrošnja goveđeg mesa po stanovniku od 12,97kilograma vrlo je niska u usporedbi sa zemljama EU.

Tablica 1: Kretanje broja goveda i krava, te proizvodnje mlijeka i prirasta 1988. - 2000. g.

Godina

I

1988.

I

1990.

I

1991'.

I

1999.

I 519.000 I

438.000

347.000

I

296.000

I I

I

65.000

T

66.000

T

T

588.000

I

587.634

I

1995.

l

2000.

Broj grla - Goveda - Krave

I 882.000

I

528.000

I 823.000

I 830.000

503.000

I 492.000

I 117.000 I 907.000

I 76.000 I 765.000

I

I

427.000 287.000

Proizvodnja - Prirast goveda (kg) - Mlijeko (000 lit.)

I 131.000 I 1.002.000

l

Izvor: Preračunato prema dokumentaciji DZSH

Mljekarski list

I

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda uHrvatskoj

PRILOG,

Tablica 2: Raspoložive količine mlijeka i goveđeg mesa 1996. • 1999.

1996.

1997.

1998.

1999.

Proizvodnja mlijeka (tis. lit.)

592.986

621.034

632.694

621.606

Uvoz svježeg mlijeka

145.147

173.127

124.852

89.123

Izvoz svježeg mlijeka

8.033

15.871

25.965

15.026

Raspoložive količine

730.100

778.291

731.581

695.704

Uvoz mliječnih prerađevina

88.546

76.283

46263

43.794

Izvoz mliječnih prerađevina

27.391

41.825

37.667

25.134

Raspoloživo za potrošnju

791.255

812.748

740.176

714.363

Prirast goveda (tona)

61.7S0

54.238

53.807

65.693

Proizvodnja mesa

37.068

32.543

32.284

39.416

Uvoz g. mesa

16.261

22.570

17.910

19.896

Izvoz g. mesa

Raspoloživo za potrošnju

1.594

1.835

1.263

960

51.736

53.278

48.931

58.352

Izvor: Isti kao u tablici 1

Tablica 3: Proračun potrošnje mlijeka i goveđeg mesa Opis/Godina

1995.

2000.*

Broj stanovnika

4,493

4,473

490.000

438.000

20

13

Broj goveda Potrošnja mesa kg/stanovnik

194

175

Broj muznih krava

Potrošnja mlijeka lit/stanovnik

292.000

230.000

Broj goveda

460.000

430.000

Namuženo 000 litara

554.476

614.910

Prirast goveda tona

64.500

52.000

Muznost po grlu lit.

1.899

2.674

Prirast po grlu kg

132

119

Potrebe mlijeka 000 lit

871.642

782.775

Potrebe mesa tona

89.860

58.149

Mlijeko

-317.166

-167.865

Meso

-25.360

-6.149

Razlika proizv.-potreba

• procjena autora Izvor: Isti kao u tabllci 1

U Hrvatskoj je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda te goveđeg mesa manja u odnosu na zemlje u razvoju, a posebno u usporedbi s razvijenim industrijskim zemljama. Ova će potrošnja u narednom razdoblju rasti proporcionalno povećanju kupovne moći stanovništva.

3. Proizvodnja i otkup mlijeka

Na temelju statističke dokumentacije o proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj od 1970. do 1998. godine, prema nekadašnjoj regionalnoj podjeli agrarnih područII

ja, obavljena je analiza proizvodnje i otkupa mlijeka.

Tako :su izdvojena sljedeća područja: istočno-panons­ ko, zapadno-panonsko, gorsko i mediteransko (slika 1. i 2.).

Od početka promatranog razdoblja do kraja 80-ih godina oko 60-65% ukupno namuženog mlijeka proizvodi se u zapadno-panonskom području koje obuhvaća naše "mljekarskc" Županije: Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Zagrebačka (vidjeti članak u Mljekarskom listu 1/1999., str. 11-13). Posljednjih 10-akgodina udio ovog područja u namuženom mlijeku Republike Hrvatske povećao se na preko 70%.

Značajno manje mlijeka (prosječno 22-25%) se proizvodilo u istočno-panonskom području. Posljednjih nekoliko godina udio ovog područja u ukupno namuženom mlijeku smanji9 se na manje od 18%.

Sličan pad je zabilježen u gorskom i mediteranskom području koji obuhvaća područje sadašnje gorske podregije i mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske.

Udio ovih područja u ukupnoj proizvodnji je nešto veći od 10%.

Nakon razdoblja 70-ih i 80-ih godina vrlo je smanjen udio otkupa mlijeka u gorskom i mediteranskom području koje početkom 90-ih godina bilježi tržnost mlijeka od samo 10-ak %. Posljednje 3-4 godine tržnost je značajno povećana (25-40%), no ova kolebanja upućuju na nestalnost proizvodnje većeg broja proizvođača s relativno malim osnovnim stadom.

Takvo je kretanje zabilježeno i u istočno panonskom području koje do posljednje promatrane godine ima najveću tržnost mlijeka (iznad državnog prosjeka). Tek 1998. godine je otkup mlijeka u panonskim područjima na približno istoj razini od preko 60%.

Važnost istočno panonskog područja u otkupu mlije-

M/jekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijekai mliječnih proizvoda u Hrvatskoj Slika 1: Regionalni pregled broja tovnih grla

P1

PRILOG

Istočno panonska podregija Središnje panonska podregija Zapadno panonska podregija Sjeverozapadna panonska podregija Gorska regija Mediteranska regija

P2 P3 P4 G M

8,8% goveda 11,7%junadi

8,0% goveda 5,1% junadi

ka 80-ih godina je određena uglavnom poslovanjem velikih farmi u nekadašnjem društvenom vlasništvu.

Zbog istog razloga je već početkom 70-ih godina tržnost mlijeka ovog područja bila veća od 30%. U ostalim područjima je ova razina dosrignuta tek 5 godina kasnije. Iako su zabilježena određena smanjenja prema pokazateljima proizvodnje i otkupa posljednjih 10-ak godina, vidljivo je kako u tom području ima dovoljno kapaciteta u obiteljskim gospodarstvima na kojima se može temeljiti razvitak mliječnog govedarstva. Ovaj kontinuitet proizvodnje ima posebnu važnost zbog činjenice da je upravo u ovom dijelu Hrvatska punih 5 godina bila zahvaćena ratnim djelovanjima.

Od početka 80-ih godina stalni rast otkupa ili tržnosti mlijeka primjećuje se u zapadno-panonskom području. U ovom području je, u odnosu na druge dijelove Hrvatske, najviše gospodarstava s više od 10 muznih grla, pa se može pretpostaviti kako će ovdje biti i najintenzivniji rast proizvodnje i proizvodnih rezultata u skorijem razdoblju.

Prikazana kretanja proizvodnje i otkupa mlijeka po odabranim područjima ukazuju na postupno odvajanje tržne proizvodnje mlijeka i "neekonomskog" držanja mliječnih goveda usmjerenog na zadovoljavanje vlastitih potreba ili proizvodnju mlijeka kao dopunskog izvora prihoda.

Sukladno navedenim podacima može se zaključiti, kako mliječno govedarstvo, prema mjerilima suvremene tehnologije, treba gotovo isključivo razvijati u područjima panonskih poljoprivrednih podregija. U ostalom dijelu Hrvatske se zasnivanje suvremenih

Mljekarski list

farmi može podupirati samo u određenim uvjetima kada se može povoljno iskoristiti prirodni potencijal proizvodnili resursa (brdsko-planinska područja i mediteransko zaleđe), tržne prednosti i gospodarske mogućnosti obiteljskih gospodarstava.

U grafikonu 4 prika:zana su kretanja ukupnog otkupa mlijeka u Hrvatskoj za promatrano razdoblje. Slič­ na kretanja su zabilježena po odabranim područjima, no s određenim odstupanjima.

Jedan od većih problema naše proizvodnje mlijeka je upravo nestalnost i relativno nizak udio otkupa mlijeka u ukupno namuženim količinama. Prosječna tržnost namuženog mlijeka se, s oko 31-36%, podiže iznad 42% tek u posljednjem desetogodišnjem razdoblju. Nakon 1995. godine se tržnost značajnije povećava (preko 60% ). Jedan od razloga takvom kretanju je stabiliziranje otkupnih cijena, ali i značajniji pad ukupne proizvodnje mlijeka. Dio manjih proizvođača je napustio proizvodnju mlijeka, a preostali proizvođači (s još uvijek nepovoljnom strukturom stada) svoju su proizvodnju usmjerili prema otkupu. Dodatno povećanje otkupa proizvedenog mlijeka teško se može očekivati jer veliki udio malih proizvođača neće se u postojećim gospodarskim prilikama i sustavu poticaja značajnije mijenjati.

Grafikon 1: Namuženo mlijeko u odabranim područjima Hrvatske u litrama

,., ......

I I r-· ..·J

l.lJiH.-tlfll)

1MJl~tl

.~~~~=

f?'

,p ~+ .t, .f' ., # #' #' !'

~

-I' $

.f'

~

i11mpadoo:-p~~ško podruć1;riistoćno-panonsk~ područ1eČgoriko I medlleransko podrućJe '.

•~·

·-

,w.,

. ,...

, ,-

..

.

"

-~~ -·-,-~--

;

Izvor: Isti kao u tablici 1

III

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda uHrvatskoj Slika 2: Regionalni pregled broja muzenlh krava i steonih Junica

P1 P2 P3 P4 G

M

PRILOG

Istočno panonska podregija Središnje panonska podregija Zapadno panonska podreglja Sjeverozapadna panonska podregija Gorska regija Mediteranska regija

:lill.--12,37•/4steonih

Junica

7,02% muzenlh krava

., Kako je već prikazano, u Hrvatskoj se kontinuirano u dužem razdoblju smanjuje broj goveda, broj krava i steonih junica kao i broj muzenih krava. U posljednje dvije godine je nastavljen trend smanjenja broja grla i proizvodnje. Krajem 2000. godine bilo je 280.000 krava i steonih junica što predstavlja smanjenje proizvodno reproduktivnog stada za 7.000 grla.

Grafikon 2: Otkupi/eno mlijeko u odabranim područjima Hrvatske

1§---- ···_~!

I W.000

, 200 000 i----~

!:::··;Y"ii'-lOOO

o

~ a-a-B

,ef' # $-' ,4' ./' ,I' ;

#' ; ., , ... ~ § ,; ,,

.... ,_(!."~~-~".'_•~~ ~".':ručie ..~_~llltno•panonsko područje CgorskoI mediteransko područje ....--· Izvor: Isti kao u tablici 1

Proporcionalno je i manji broj muzenih krava i u 1999. godini - bilo ih je 268.284 komada, a u 2000. godini 254.702 grla, što znači da se u ukupnom broju grla povećao udio steonih junica.

U 2000. godini ostvarena je nešto manja proizvodnja mlijeka nego prethodne 1999. godine; proizvedeno je 587,6 milijuna litara ili za 2,39% manje. Međutim, u toj godini ostvarenje do sada najveći otkup od 380,4 milijuna litara kravljeg mlijeka. Prema strukturi otkupa, obiteljska poljoprivredna gospodarstva prodala su kroz otkup 349,5 milijuna litara mlijeka ili 91,88 % ukupnog godišnjeg otkupa, a pravne su osobe - proizvođači mlijeka - predali 30,9 milijuna litara mlijeka ili 8,12 %. Trend porasta otkupa mlijeka nastavlja se i u ovoj godini. Tako je prema dostupnim podacima u razdoblju od 01. - 08./2001. godine otkup za 8% veći u odnosu na isto razdoblje 2000. godine.

4. Produktivnostml/Ječnog govedarstva Povećana je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi sa 2.245 lit/krava u 1999. godini na 2.307 lit/krava u 2000. godini. Porastao je i otkup mlijeka po kravi sa 1.378 lit/krava u 1999. godini na 1.492 litre mlijeka po jednoj muzenoj kravi u 2000. godini. Tržnost mlijeka je u porastu i iznosi 64,67 %, što znači da proizvođači mlijeka još uvijek značajne količine mlijeka ne isporučuju mljekarama za industrijsku preradu.

Obzirom na nedostatnu domaću proizvodnju za potrebe prerade i potrošnje, uz postojeći sustav državne podrške (poticaji, stručne službe, otkupna mreža)

Tablica 4: Pregled broja grla, proizvodnje i otkupa mlijeka od 1990. do 2000. godine

Godina

Krave i steone junice (grla)

Muzene krave (grla)

Proizvodnja (tis. lit.)

Otkup (tis. lit.)

Udio otkupa u proizvedenom %

1990.

412.000

460.000

859.000

342.273

39,85

1995.

334.713

308.336

512.000

249.695

48,77

1996.

310.877

283.450

576.000

274.707

47,69

1997.

304.116

279.486

603.000

315.507

52,32

1998.

299.942

270.348

615.000

377.507

61,38

1999.

287.000

268.284

602.000

369.674

61,41

2000.

280.000

254.702

587.634

380.037

64,67

Izvor: Isti kao u tablici 1

IV

Mljekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

sustav sabiranja mlijekaje neracionalan i skup, što je izravno određeno nerazvijenošću i usitnjenosti proizvodnih kapaciteta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka.

tržnost mlijeka bi trebala dostići razinu od 75 do 80 %. .

Tablica 5: Prosječna proizvodnja i prodaja mlijeka po muzenom grlu

u litrama Godina

Proizvodnja

Prodaja

1990.

1.931

744

1995.

1.853

810

1999.

2.245

1.378

2000.

2.307

1.492

Izvor: Isti kao u tablici 1

U posljednjem desetljeću je zabilježen pozitivni, stalni rast otkupa mlijeka. Ova kretanja prikazana u tablici 5 upućuju na početak restrukturiranja proizvođača mlijeka. Promjene nastaju kod većih i srednjih proizvođača mlijeka, dok se najbrojnija grupa ekstenzivnih i malih proizvođača u 2000. godini smanjila za 3.500 - 4.000 domaćinstava. Takav trend odgovarajućim mjerama svakako treba nastaviti kako bi se uspješno prilagodili nastupajućim tržnim odnosima u WTO-u i EU.

5.

U Hrvatskoj se od 61.000 proizvođača u sadašnjim uvjetima dnevno otkupi oko 980.000 litara mlijeka.

Proizvođači mlijeko dopremaju do otkupnih mjesta ili mlijeko predaju u kamion-traktor cisternu (vozarske linije). U sustavu otkupa mlijeka ima 3.100 otkupnih mjesta s vozarskim linijama gdje se tijekom godine svakodnevno doprema i sabire mlijeko. Na jedno otkupna mjesto - punkt dolazi svega 19,68 proizvođača mlijeka, a godišnja količina mlijeka koja se predaje na jedno sabirna mjesto iznosi 112.742 litre ili 308,88 litara dnevno. Mlijeko se izravno preuzima od svega 300 većih, specijaliziranih proizvođača mlijeka.

Postojeća organizacija otkupa mljekarama (kupcima mlijeka) stvara velike i neprimjerene troškove nabave. U razvijenim zemljama kupoprodaja mlijeka između proizvođača i mljekara obavlja se po tržnim principima poslovanja, te farme u svojoj organizaciji i troškovima isporučuju mlijeko izravno mljekarama.

5.2. Struktura proizvođača mlijeka

Organizacija otkupa mlijeka

i struktura proizvođača 5. 1. Organizacija otkupa mlijeka Otkup je mlijeka od strane mljekara tehnički i operativno vrlo funkcionalno organiziran. Na cijelom području Hrvatske velikom broju proizvođača ovakav Grafikon 3: Udio otkupa u namuženom mlijeku po odabranim područjima SC,0O·••

?·:l..00

O(lJ)Q

-

•···-~·• ...- ...• , •.

,.,

·---···-·

.. .,,_,"·•·i

_,'1 ________

ij _______

,.

30,00

·f. .,.,..::-(~

:: ,~~ ---...-···-.. ..-~~'.2.../' - ··: OPO ·'-------~

.t!-"' 4,,"~~~ #' # ,# # ,# ,./' ,li' .I' ,11,I "' .#

-+-

Proizvodnja goveđeg mesa i kravljeg mlijeka u Hrvatskoj je organizirana u 110.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih se oko 61.000 bavi tržnom proizvodnjom kravljeg mlijeka. U proizvodnji i otkupu mlijeka pretežito su mala, nerazvijena obiteljska gospodarstva. Ovih proizvođača mlijeka s otkupom do 10 tisuća litara mlijeka godišnje ima 52.119 ili 85,44 % ukupnog broja, a godišnje prosječno isporuče za tržište svega 3.412 litara po jednom domaćinstvu ili dnevno 9,35 litara mlijeka. Iako je ova grupa proizvođača najbrojnija (85,44 % ), u ukupnom otkupu mlijeka participira sa samo ukupno otkupljenih 50,89 % količina.

Većih proizvođača mlijeka s godišnjom isporukom mlijeka iznad 10.000 litara ima svega 14,56 % (8.881 gospodarstava), a ova kategorija u ukupnom otkupu sudjeluje sa 49,11 % otkupljenih količina mlijeka. Ova grupa proizvođača ima godišnju prosječnu isporuku mlijeka od 19.327 litre ili dnevnu isporuku mlijeka od 52,95 litara. Godišnji prosjek isporuke mlijeka tijekom

-···-->1ž~~-;-----··-.../; .::;_~..:.,A;:,_ .." . ... ---../ _.,

] :: 1--· "

PRILOG

zap"adno-panonskD podruĆ1e

-o-

istočno-panonSko, podrućje

....,_ gorskoi mediteransko podrućje

Izvor: Isti kao u tablici 1

Tablica 6: Neka obilježja otkupa i sabiranja mlijeka u Hrvatskoj

Nositelji otkupa mlijeka Broj tržnih proizvođača

61.000

Otkup mlijeka tis.lit.

Prosjek po sabirnom mjestu

Otkupne stanice

Vozarske linije

Ukupno

Ukupno

proizvođaču

proizvođača

godišnje mlijeka lit.

dnevno mlijekalit.

2.325

775

3.100

349.500

5.729

19,68

112.742

308,88

po

broj

Izvor: MPŠ - analiza autora (1)

Mljekarski list

V

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

PRILOG,

Tablica 7: Struktura proizvođača mlijeka I korisnika novčanih poticaja u otkupu mlijeka

Godišnja isporuka mlijeka Redni broj

od-do

Ukupno litara

%

Prosječna

Prosječno

Korisnici poticaja za mlijeko broj %

isporuka mlijeka po gospodarstvu Dnevno Godišnje

poticaji za mlijeko kn/gospodarstvo

1.

do 10.000

177.860.550

50,89

52.119

85,44

3.412

9,35

2.316

2.

10.000-30.000

112.608.900

32,22

7.765

12,73

14.502

39,73

9.845

3.

30.000-70.000

36.243.150

10,37

933

1,53

38.846

106,43

26.372

4.

više od 70.000

22.789.400

6,52

183

0,30

124.532

341,18

84.537

5.

više od 10.000 (2-4)

171.-641.450

49,11

8.881

14,56

19.327

52,95

13.121

6.

ukupno (1-4)

349.502.000

100,00

61.000

100,00

5.730

15,70

3.884

• prosječno mlijeko 3,95 % mm, novčani poticaji iskazani za ravničarsko područje Izvor: MPŠ - struktWT'a analiza autora (1)

2000. godine~ proizvođača iznosi 5. 729 litara mlijeka ili dnevno 15,69 litara, što ukazuje na nepovoljnu proizvodnu strukturu.

Specijalizirani i, za naše prilike, veći proizvođači mlijeka kao i jedan broj malih proizvođača koji će se razvijati i povećavati proizvodne kapacitete, bit će uz osiguravanje potrebnih uvjeta nositelji razvoja mliječnog govcdarstva u tržišnim uvjetima poslovanja i tržne konkurencije. Ovo pretpostavlja okrupnjavanje proizvođača, odnosno povećanje prosječnog broja grla po proizvođaču. Tako se osigurava preduvjet profitabilnog poslovanja obiteljskog gospodarstva s govedarskom proizvodnjom i u uvjetima vrlo izvjesnog zaoštravanja tržne konkurencije prema kretanjima odnosa cijena na širem, međunarodnom tržištu.

6. Kvaliteta svježeg sirovog kravljeg mlijeka Uključivanje Hrvatske u svjetske integracijske procese i u međunarodnu trgovinu agrarnih i prehrambenih proizvoda uvjetovano je uz druge kondicije i strogim standardima kvalitete proizvoda.

U Europskoj zajednici se od 1/1998. godine primjenjuje Pravilnik o kakvoći sirovog mlijeka s obvezom primjene za sve zemlje članice Unije. U primjeni

Grafikon 4: Odnos namuženog i otkupljenog mlijeka u Hrvatsko/

-ci·Namu.ž,,;; mli~ko'

100000) r.

11 --'

,ioooo:i ------

.MJOl)X)i ··-···-J

t!

·;ooOOl :· ··-·-· ·--···

~

600COO/ ··-·

1

--

,.otkup mliie_~_j

...

.fJ ~rm;-. ~ 4-~COO~ .)JOCOOt l"JCal))O

,-oocoo.

I

Q.

l~.O

1873 1&70 1~79

Izvor: Isti kao u tablici 1

VI

tllGZ 1\lM

1li!l3 ffl91

1Wt

111111

u praksi postoje među članicama razlike ali samo u odnosu na obračun plaćanja mlijeka, dok su neke zemlje i rigornznije prema slučajevima onečišćenja mlijeka ili broja mikroorganizama. Uz propise o kvaliteti mlijeka razvijala se i unapređivala organizacija rada neutralnih laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka koju farmeri prodaju mljekarama.

U Europskoj uniji ne postoji problem kvalitete mlijeka,što je rezultat ukupne gospodarske razvijenosti i intenzivnosti poljoprivrede. Svježe sirovo kravlje mlijeko zemalja članica EU postiže visoku kvalitetu, pa preko 90 % količine mlijeka ispunjava uvjete I. ekstra klase. Slično je i u nekim tranzicijskim zemljama.

Tako primjerice u susjednoj Sloveniji koja je prije 1012 godina imala slične uvjete i strukturu proizvodnje mlijeka kao Hrvatska, danas 85 % proizvođača mlijeka ispunjava propisane uvjete kvalitete mlijeka.

Expertne grupe stručnjaka i inspekcije Europske zajednice konstatirale su da je u Hrvatskoj kvaliteta kravljeg mlijeka nezadovoljavajuća tj. da je kvaliteta "siromašna".

Hrvatska je donijela Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (Narodne novine broj 102/2000.) koji je usuglašen s odgovarajućim propisima Europske unije. Primjena našeg Pravilnika očekuje se početkom 2002. godine. U tijeku su pripreme za organiziranje i stavljanje u funkciju centralnog laboratorija za kontrolu kvalitete sirovog kravljeg mlijeka na lokaciji Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske u Križevcima. Hrvatski stočarski selekcijski centar je ovla~tcna pravna osoba od strane Vlade Republike Hrvatske za vođenje laboratorija. Pravilnikom su određeni uvjeti kvalitete kojima mora udovoljavati mlijeko u prodaji: fizikalno kemijski sastav, broj mikroorganizama i somatskih stanica, dozvoljene granice za rezidue antibiotika, hormona, pesticida, deterdženata i drugih štetnih tvari. Svježe sirovo kravlje mlijeko ne smije sadržavati dodane količine vode. Osnovica za odrediMljekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijekai mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

PRILOG

Tablica 8: Bilanca uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda 1997.-2000. godine

Bilanca uvoz izvoz Godina

tona

Uvoz USD

tona

Izvoz USD

Trgovinski saldo USD

1997.

132.262

79.879.769

28.658

35.835.018

-44.044. 751

1998.

102.386

57.870.942

39.838

40.381.391

-17.489.551

1999.

76.698

40.397.780

27.487

24.171.281

-16.226.499

2000.

107.514

40.397.780

27.798

18.823.897

-21.573.883

UKUPNO

418.860

218.546.271

123.781

119.211.587

-99.334.684

Izvor: Preračunata prema DZSH i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

vanje proizvođačke prodajne cijene mlijeka je kvaliteta određena Pravilnikom i to: sadržaj mliječne masti, sadržaj bjelančevina, bezmasna suha tvar, broj mikroorganizama i broj somatskih stanica.

Proizvodnja zdravog i kvalitetnog mlijeka interes je, obveza i odgovornost proizvođača, što je od zajedničkog interesa poslovnih partnera. Primjenom Pravilnika bit će riješeni neki nesporazumi i objektivizirani poslovni odnosi između proizvođača mlijeka i mljekara.

Dugoročno će osim otkupljivača-mljekara i potrošača veću korist od primjene Pravilnika imati i proizvođači mlijeka, odnosno dio potrošača koji ima odgovarajuću tehnologiju uzgoja goveda i proizvodnje mlijeka. Sa stajališta proizvođača mlijeka vrlo je važno pravovremeno upoznavanje s odredbama Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka u dijelu u kojem se propisuju temeljni zahtjevi kojima pri otkupu u pogledu kakvoće mora udovoljavati svježe sirovo mlijeko. O kakvoći predanog mlijeka izravno će ovisiti prodajna cijena mlijeka, jer sasvim je sigurno, da će se prema kvalitetnim razredima sirovog mlijeka određenog Pravilnikom sastavljati sustav osnovne cijene i premije za otkup sirovog mlijeka.

7. Tržište mlijeka Osim mlijeka iz otkupa domaće proizvodnje u Hrvatskoj, tijekom 2000. godine uvezeno je 107.514 tona mlijeka i mliječnih prerađevina u vrijednosti od 48,4 milijuna američkih dolara. To predstavlja količinsko povećanje za 19,74 % u odnosu na 1999._god. U istoj godini izvozom je plasirano na vanjska tržišta 27.798 tona raznih mliječnih prerađevina, što je količinski jednako izvozu u 1999. godini. Vrijednost izvoza bilježi pad sa 24,2 milijuna američkih dolara u 1999. godini na 18,8 milijuna dolara u 2000. godini. Vanjsko-trgovinska bilanca mljekarskog sektora je negativna i iznosi 29,5 milijuna američkih dolara.

U odnosu na 1999. godinu povećana je industrijska prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih prerađevi­ na za 114,23 %; ukupno je proizvedeno 473.502 tone različitih proizvoda i sladoleda. Industrijska prerada

Mljekarski list

mlijeka porasla je po osnovi većeg otkupa kao i uvoza 74,0 milijuna litara sirovog kravljeg mlijeka. Ukupna potrošnja mlijeka i proizvoda od mlijeka, uključujući i turističku potrošnju u 2000. godini, iznosila je 151 litru mlijeka po jednom stanovniku (iskazano u mliječn­ om ekvivalentu litara svježeg mlijeka), dok je potrošnja 1999. godine bila 141 litra mlijeka po stanovniku.

B. Uvjeti proizvodnje, prodaje, nabave sirovog kravljeg mlijeka

U sustavu proizvodnje, prodaje i nabave mlijeka postoje sljedeće kategorije cijena: - Proizvodačka cijena - cijena koštanja mlijeka - Proizvođačko prodajna cijena mlijeka - Nabavna cijena mlijeka (za mljekare) Razvoj i proizvodnja mlijeka su zbog svog značaja u gospodarstvu u sustavu financijske potpore kroz novčane poticaje.

Tablica 9: Sustav premija za mlijeko i prosječne cijene u razdoblju od 1989. do 1995.godine u DM/litra

Godina

Osnovna cijena

Premija

UKUPNO

1/1989.

0,320

0,020

0,340

Xll/1989.

0,430

0,001

0,431

1/1990.

0,400

0,050

0,450

Xll/1990.

0,490

0,Q70

0,560

1/1991.

0,400

0,040

0,440

Xll/1991.

0,290

0,020

0,310

1/1992.

0,290

0,030

0,320

Xll/1992.

0,340

0,030

0,370

1/1993.

0,350

0,030

0,380

Xll/1993.

0,350

0,040

0,390

1/1994.

0,350

0,112

0,462

Xll/1994.

0,350

0,112

0,462

1/1995.

0,350

0,169

0,519

V/1995.

0,350

0,169

0,519

Izvor: Deneš S. (1995.): Broj goveda i otkup mlijeka, kvaliteta, cijene mlijeka i premiranje te prerada mlijeka u proizvode od mlijeka

Vll

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

PRILOG

Tablica 10. Subvencije u poljoprivredi i proizvodnji mlijeka u zemljama EU-15, te nekim razvijenim I tranzicijskim zemljama

Zbirna potpora poljoprivredi PSE%

Subvencija mlijeka%

3

4

5

44

53

23

13

Subvencija po farmeru USD (WTO) USD (OECD)

Država

2

1 EU-15

13.402

10.240

Švicarska

20.048

27.542

Norveška

17.632

22.500

SAD

6.619

7.658

Kanada

18.856

7.917

Australija

991

2.438

Novi Zeland

1.540

822

Japan

10.278

12.019

Poljska

880

500

Mađarska

1.345

1.285

13

48

Češka

1.349

693

18

36

Bugarska

2.082

Slovačka

1.487

-

21 45

Latvija

-

13

2

Slovenija

-

49

-

Hrvatska

967

28

Izvor: (2, 3) M. Božić: WTOi Hrvatskapoljoprivreda: Stočarstvo 63/1999.

(4, 5) Landell Mi/1sLimited (2001.): Croatiacompetitivenessis agricultureand EU accesion

8.1. Novčani poticaji za mlijeko

Kod proizvođača mlijeka postoji mišljenje da sredstva novčanih poticaja nisu dio proizvođačke prodajne cijene mlijeka. Definicija o subvencijama jasno određuje njihov značaj i ulogu.

"Subvencije su tekuća nepovratna plaćanja koja države ili institucije Europske unije isplaćuju rezidentnim proizvođačima, s ciljem utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade faktorima proizvodnje ...".

"Bazična cijena koju prima proizvođač od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo kao autput umanjena za cjelokupan porez na tu jedinicu koji se obračunava kao posljedica proizvodnje ili prodaje (tj. porez na proizvode), te uvećana za cjelokupni iznos subvencije, a koje su rezultat proizvodnje ili prodaje (tj. subvencije na proizvode) ..." 1 U Hrvatskoj se mijenjao sustav premija - novčanih poticaja što je prikazano u tablici 9. za razdoblje od 1989. do 1995. godine.

Sadašnji novčani poticaji za mlijeko iznose 0,55 kuna za obračunsku litru mlijeka s 3,2 % mliječne masti 1

Statistički standardi

VIII

na ravničarskim proizvodnim područjima i 0,90 kuna obračunska lista na strateškim područjima.

Nakon prikazanog razdoblja je dolazilo do poremetnji deviznog tečaja. To je u uvjetima većeg porasta cijena inputa i maloprodajne cijene mlijeka, i još više mliječnih prerađevina, a zadržavanjem (u kunama) iste osnovne cijene i državnih premija - uzrokovalo stalna nezadovoljstva proizvođača mlijeka.

Ukupna poticanja domaće proizvodnje u cijelom desetogodišnjem razdoblju sustavom subvencija za predano mlijeko nisu u uvjetima ekstenzivnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj postigle razvojnu funkciju koja im je namijenjena, niti su postignuti očekivani proizvodni efekti. Sada novčani poticaji kao agrarna struktura mjera predstavljaju tržno cjenovnu intervenciju, međutim ova sredstva treba realizirati izravnim plaćanjima proizvođačima mlijeka radi snažnijeg utjecaja na činitelje proizvodnje.

Iznosi ukupnih subvencija i potpore poljoprivredi u svijetu su različiti, a za Hrvatsku su karakteristične zemlje Europske unije. U EU prosjek potpore po jednom farmcru iznosi 13.402 USD (metodologija WTO)

za godišnji izvještaj industrije (IND-21) N.N. 60/1999.

Mljekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda uHrvatskoj

PRILOG

poslovanje. Prema nekim istraživanjima posljednjih nekoliko godina, a ograničen je broj proizvođača, donja granica proizvodnje - prema kojoj se u našim uvjetima ostvaruje profit - kapacitet je farmi s najmanje osam krava i godišnjom isporukom mlijeka od 3.000 litara po grlu. Proizvedeno mlijeko mora biti stabilne kvalitete i zadovoljavati kriterije fizikalno kemijske i zdravstvene ispravnosti.

Proizvodnja mlijeka je oduvijek bila poslovno zanimljiva obiteljskim gospodarstvima. Radi se o jednoj od rijetkih poljoprivrednih proizvodnji koje osiguravaju stalnu i redovitu isplatu više puta tijekom godine (mjesečna isplata za mlijeko i dodatni prihodi od teladi, junadi i izlučenih krava).

U proizvodnji mlijeka postoji niz činitelja koji utječu na produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje mlijeka (organizacija imanja, poljoprivredne površine, oprema, mehanizacija, kapaciteti farme, pasmina krava, godišnja produktivnostmliječnost grla, vlastita proizvodnja stočne hrane, hranidba krava, stručno iskustvo i dr.).

Cijena koštanja mlijeka za različite razine proizvodnosti po muzenom grlu je, na temelju ankete odabranih obiteljskih gospodarstava (Tablica 11.), iskazana u dvije varijante. U prvoj su obuhvaćeni izdaci koji se odnose na stočnu hranu, repromaterijale, vlastiti rad i tuđe usluge. Drugi izračun cijene koštanja mlijeka uključuje, uz navedene troškove, i posebnu skupinu troškova koju (kao i obračun vlastitog rada) proizvođači često ne računaju, a nije im ni društveno priznata: amortizacija, opći troškovi, različita osiguranja proizvodnje i proizvođača.

Kod proizvođača s najmanje osam krava i godišnjom isporukom mlijeka od 3.000 lit/krava cijena ko-

ili prema OECD 10.240 USD/farmer. Hrvatska je u nepovoljnom položaju i ukupna potpora kroz različite oblike subvencija iznosi 967 USD po jednom poljoprivrednom proizvođaču. Iznos ukupnih subvencija u zemljama EU iznosi 44 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U Republici Sloveniji zbirna potpora poljoprivredi iznosi 49 %.

U odnosu na subvencioniranje proizvodnje mlijeka subvencije u EU iznose 53% od ukupne vrijednosti proizvedenog mlijeka. U Hrvatskoj se potiče proizvodnja mlijeka učešćem novčanih poticaja od 28 % na ukupnu vrijednost proizvodnje mlijeka.

"Učinak novčanih poticaja po jednoj litri sudjeluje između svih učesnika u tržnom sustavu. Nominalno farmer dobiva novčane poticaje. Efektivno on dobiva samo jedan dio ..." 2 8.2. Proizvođačka cijena • cijena koštanja mlijeka

Nije realno očekivati da će nacionalna agrama politika biti isključivo u funkciji zaštite domaće proizvodnje. Ona će uvažavati određene specifičnosti, ali će se morati orijentirati prema svjetskim integracijama i međunarodnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda.

Hrvatska poljoprivreda ima nepovoljnu agrarnu strukturu (mali usitnjeni zemljišni posjed, nespecijaliziranu proizvodnju, niske proizvodne kapacitete), pa u ovakvim uvjetima nije moguće ostvariti takve prihode poljoprivrednih domaćinstava koji bi zadovoljili njihove tekuće potrebe kao i investicijska ulaganja.

Tijekom godine proizvođači mlijeka moraju proizvesti i za tržište isporučiti određenu količinu mlijeka po jednoj kravi, te tako osigurati rentabilno i pozitivno Tablica 11: Ekonomski proračun za različite razineproizvodnje

kuna Opis/predano mlijeko

3000

4000

4500

5000

PRIHODI

8.946

9.923

10.901

11.878

IZDACI

5.370

5.692

6.326

6.943

TROŠKOVI (Izdaci+ Amortizacija+ Zajednički troškovi)

6.720

7.042

7.676

8.293

Amortizacija

1.013

1.013

1.013

1.013

338

338

338

338

DOHODAK

2.226

2.882

3.225

3.585

FINANCIJSKI REZULTAT

3.576

4.232

4.575

4.935

Zajednički troškovi kućanstva

Cijena koštanja (prema izdacima) kn/litra

1,79

1,66

1,64

1,62

Cijena koštanja (prema svim troškovima) kn/litra

2,24

2,05

1,99

1,93

Izvor: Grgić Z., vlastita anketa u 1999. godini 1

Landell Mili Limited: Croatia competitivencss in agricultura and UE accesion, The milk sector compe1itivcness rcport, Mare 2001.

Mljekarski list

IX

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijekai mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

štanja sa svim troškovima iznosi 2,24 kn/litra mlijeka.

Kod obračuna djelomičnih troškova proizvodnje cijena koštanja mlijeka iznosi 1,79 kn/litra mlijeka. Proizvođači mlijeka s većom produktivnošću i isporukom mlijeka po kravi tijekom godine (isporuka godišnje 4.000 litara mlijeka, 4.500 litara mlijeka, 5.000 litara mlijeka} uz manje troškove proizvodnje ostvaruju 7.natno povoljnije financijske rezultate. Kod isporuke mlij~ka 4.500 litara/krava cijena koštanja iznosi 1,64 kn/litra ili 1,99 kn/litra mlijeka.

Kako se kreće dohodak proizvođača mlijeka po muzenom grlu s različitim razinama otkupljenog mlijeka, vidljivo je u grafikonu 5. U strukturi dohotka vidljiv je visoki udio premija, što je objašnjeno u poglavlju o novčanim poticajima.

Na temelju ovih prosječnih rezultata može se zaključiti kako - u uvjetima dobrog iskorištenja genetskog potencijala i tehnoloških mogućnosti (proizvodnja mlijeka po grlu) vlastite proizvodnje kvalitetne stočne hrane i povoljne tehničke opremljenosti (poljoprivredni objekti, strojevi i oprema) - proizvodnja mlijeka u gospodarstvu ima 1,vepretpostavke visoke dohodovnasti i profitabilnosti.

8.3. Proizvođačka prodajna cijena mlijeka U gotovo tridesetogodišnjem razdoblju promatranja može se vidjeti stalno kolebanje otkupne cijene. Do 1985. godine je otkupna cijena redovito iznad 3,00 kuna. U 8 od 15 godina razdoblja 1970. -1985. ukupne su otkupne cijene veće od 3,60 kn. Prosječna otkupna cijena ovog razdoblja je čak 3,59 kn ili 0,89 DM po litri mlijeka. Treba istaći da se ovakva politika cijena za obiteljska gospodarstva temeljila na cijenama društvenih farmi. Poznato je, da su takve cijene bile često ekonomski neopravdane, a dodatnim podupiraGrafikon 5: Dohodak odabranih modela gospodarstva s 5; 10 muznih krava pomuznomgrlu 3.000

- ---· -

------•-------,

2.!iOO

i __J

flOOO ~ 1._500 l: _: 1.000 $00

o 5....,,.•21lODR

s-.13.lilOa

,9.._,2.fa001

101nva,:lli00a

io llUwl)nacijena c Državna premijaa Premija___ mlekareD.. _____ Prodajat~ -~~-::_~--=-------==-::::.=7::::;-:...-= , __ Izvor. vlastita isptivanja gospodarstava u 1999. godini

X

PRILOG

Grafikon 6: Kretanje ukupne otkupne cijene (s premijom) u razdoblju 1970. - 1998. u kn po litri 4.50 --

•.oo ---,•:.--------··--··-·

--··-·-····"'·•--

Mo 3,00 2.50 2.00

uo 1,110

0,60 0.00

'

i

I

Izvor: Grgić Z., Mljekarski list 5/2000.

njima otkupnih cijena nastojalo se povećati otkup i domaću preradu mlijeka. U tom razdoblju su i potrebe domaće potrošnje bile značajno veće nego danas.

U zadnjih 13 promatranih godina prosječna je otkupna cijena 2,33 kn ili 0,58 DM po litri mlijeka. Nakon veće poremetnje početkom 90-ih godina koje su djelovale na "tihi bojkot" proizvođača i zna~ajni pa~ otkupa, otkupna cijena se nakon 1993. godme stab1lizira na prosječno 2,22 kn ili 0,55 DM po litri.

Za očekivati je da se ukupna otkupna cijena neće hitnije mijenjati u budućem srednjoročnom razdoblju.

Proizvođači će vjerojatno moći računati s određenom dodatnom premijom otkupljivača - mljekare, ako kvalitetom i količinom svoje proizvodnje budu zadovoljavali suvremenim mjerilima prihvata, dorade i prerade mlijeka. Naime, to je već sada osnovni zahtjev naših mljekara koji će dobivati na značenju pri svakom obliku ukJapanja naše proizvodnje u međuna­ rodne tržišne odnose.

Zadnji propis koji se odnosio na cijenu mlijeka bio je u 1993. godini. Odluka o zaštitnoj cijeni mlijeka za 1993. godinu (Narodne novine broj 56/93.). Ovom Odlukom bila je propisana zaštitna cijena mlijeka u iznosu od 159 HRD za 1 masnu jedinicu s time da se ova cijena revalorizirala prema tečaju njemačke marke.

Istekom 1993. godine nije postojala zakonska obveza usklađivanja otkupne cijene mlijeka prema kretanju tečaja njemačke marke, što je uzrokovalo značajna nezadovoljstva i različita tumačenja od strane proizvođača i mljekara prilikom zahtjeva za korekcijama cijena u kasnijem razdoblju.

Proizvođačka prodajna cijena sirovog svježeg mlijeka formira se od sljedećih sastavnica: - osnovna cijena za 1 masnu jedinicu - tvornička (mljekare) premija za l litru mlijeka - iznosi novčanih poticaja

Mljekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, triištamlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

PRILOG

Tablica 12. Proizvođačka prodajne cijene krallijeg mlijeka (01.-08./2001. god.)

kn/lit.

Novčani poticaji Ravničarsko Strateško

Otkupna cijena

Sadržaj

Proizvođačko-prodajna cijena Strateško Ravničarsko područje područje

Osnovna cijena

Tvornička

masti%

premija

Ukupno

područje

područje

3,200

1,203

0,300

1,503

0,550

0,900

2,053

2,40

3,700

1,391

0,300

1,691

0,635

1,040

2,326

2,73

3,950

1,485

0,300

1,785

0,678

1,110

2,463

2,89

mliječne

Izvor: Narodr10 novine broj 29/1999. i broj 12/2001.; GIU CROA11ASTOČAR; dokumentacija autora (1)

Tablica 13: Odnosi cijene koštanja i proizvođačka prodajne cijene mlijeka

kn/lil Proizvođačka prodajna cijena

Proizvodna cijena koštanja

Ravnlčarsko područje

Strateško

Ravničarsko

Strateško

područje

područje

područje

3,95

1,79

2,463

2,895

0,673

1,105

3,95

2,24

2,463

2,895

0,223

0,655

Sadržaj mliječne

masti%

Razlika cijene

Izvor: Grgić Z.: Vlastita anketa u 1999. godini; Narodne novine broj 29/1999. i broj 12/2001.; G/U "CROAllASTOĆAR"; dokumentacija autofa (1)

U HIVatskoj se proizvođačka prodajna cijena mlijeka formira i utvrđuje na osnovi fizikalnog i kemijskog sastava (% m.m., bezmasna suha tvar). U praksi se ne primjenjuju kriteriji zdravstvene ispravnosti mlijeka što je u drugim zemljama obveza.

U 2000. godini osnovna cijena, koju proizvođači­ ma plaćaju mljekare, formirala se na bazi cijene za 1 masnu jedinicu od 0,3760 kn i prosječne tvorničke premije od 0,30 kuna/litra mlijeka. Prosječna proizvođačka cijena za mlijeko kvalitete 3,95 m.m. isporučeno u mjestu proizvođača iznosi na ravničar­ skim područjima 2,463 kn/litra, a 2,895 kn/]itra mlijeka na strateškim područjima.

I kod najmanje godišnje isporuke mlijeka od 3.000 lit/krava ostvaruje se pozitivna razlika između proizvodačko prodajne cijene i kod cijene koštanja od 1,790 kn/lit iznosi 0,673 kn/litru, a kod cijene koštanja od 2,240 kn/litru postiže se manja pozitivna razlika koja iznosi 0,223 kn/litru mlijeka.

Ostvarena dobit u proizvodnji mlijeka kod različite produktivnosti i broja krava ukazuje na činjenicu, da je unatoč svih poteškoća i gospodarskih problema, ova proizvodnja profitabilna čemu doprinosi povoljna prodajna cijena mlijeka koja stočarima sa srednjom i većom proizvodnjom garantira dobit.

Proizvođači s malim brojem krava i godišnjom isporukom mlijeka po kravi pod ovakvim uvjetima tržnog poslovanja ne mogu ostvariti pozitivne financijske rezultate. Iznijeta kalkulacija i podatci ukazuju da problemi u proizvodnji mlijeka nisu u prodajnim cijenama već se oni nalaze u sferi nepovoljne agrarne strukture i zaostajanju u mnogim proizvodima i tehnološkim faktorima u proizvodnji mlijeka.

Mljekar.\·ki

list

Tijekom srpnja i rujna 2001. god. obavljeni su pregovori proizvođača i prerađivača mlijeka i predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o korekciji otkupnih cijena mlijeka. Potpisan je Sporazum o načinu formiranja cijene i visini minimalne otkupne cijene mlijeka (27.09.2001. god.). Sporazum se temelji na kakvoći mlijeka prema članku 5. i 9. Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka kojim je obuhvaćen fizikalno kemijski sastav mlijeka i higijenska ispravnost. Za mlijeko 3,6% m.m. i 3,2% bjelančevina cijena masne jedinice iznosi 0,3611 kn, a za jedinicu bjelančevine 0,144 kn. Uz temeljnu cijenu uključena je minimalna tvornička premija 0,15 kn/lit. (mlijeko 3,6% m.m. i 3,2% bjelančevi­ na). Prerađivači mlijeka isplaćuju posebno i dodatne premije većim proizvođačima i proizvođačima kvalitetnijeg mlijeka. Za obiteljsko gospodarstvo, proizvođače mlijeka, primjena ovih kriterija za formiranje otkupne cijene mlijeka je stimulativna ukoliko kvaliteta mlijeka odgovara navedenim kriterijima. U odnosu na Europsku uniju precijenjene su otkupne cijene mlijeka jer je kvaliteta našeg mlijeka 7..natno niža od europskih farmera.

8.4. Nabavna cijena mlijeka • fcco mljekara Stanje proizvodnje i tržišta mlijeka u razvijenim zemljama značajno se razlikuje u odnosu na nerazvijene i zemlje u razvoju. U razvijenim zemljama ne subvencionira se samo primarna proizvodnja mlijeka već i mljekarska industrija (izvozne preMije, zaštita uvoza, interventni otkupviškova mliječnih proizvoda).

Mljekarska industrija značajan je partner farmerima proizvodačima mlijeka i stabilizator odnosa u lancu proizvodnje, prerade mlijeka i tržišta mliječnih proizvoda.

XI

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

PRILOG

Tablica 14: Razlika između proizvođačka prodajne I nabavne cijene (Fcco mljekara) mlf/eka

Otkupna cijena

Sadržaj

Troškovi otkupa

Nabavna cijena

kn/lit.

Razlika nabavne i proizvođačkoprodajne cijene A B

Osnovna cijena

Tvornička

premija

Ukupno

A

6

3,200

1,203

0,300

1,503

0,350

0,400

1,853

1,903

0,200

0,150

3,700

1,391

0,300

1,691

0,350

0,400

2,041

2,091

0,285

0,235

3,950

1,485

0,300

1,785

0,350

0,400

2,135

2,185

0,328

0,278

mliječne

masti%

A

6

• prikazani odnosi su za ravničarska područja Izvor: Grgić Z.: Vlastita anketa u 1999. godini; Narodne novine broj 29/1999. i broj 12/2001.; GIU "CROATIASTOČAR"; dokumentacija autora (1)

Tablica 15. Proizvodni kapaclteU mljekara Hrvatske I godišnja prerada mlijeka 1999. godine

u tisućama litara Kapacitet prerade Mlijeka Udio

Udio%

lskorištenost kapaciteta %

1

2

3

4

5

6 (4-2)

1

210.000

28,15

107.300,00

22,47

51,10

Broj mljekara

Godišnja prerada Mlijeka

5

327.000

43,83

243.151,00

50,91

74,36

5

114.000

15,28

61.108,00

12,79

53,60

9

83.700

11,22

50.467,00

10,57

60,30

15

11.400

1,53

15.600,00

3,27

136,84

Izvor: Lukač Havranek Jasmina, Bosni6 P. (2000.): Stanje, razvoj, budućnost mljekarstva Hrvatske, Mljekarstvo 50 (4).

U našim ekstenzivnim uvjetima proizvodnje mlijeka sve mljekare organiziraju otkup i transport mlijeka. Troškovi otkupa i transporta su različiti i ovise o lokaciji mljekare, radijusu otkupa mlijeka, razvijenosti proizvodnje mlijeka na određenom području (mljekarska gustoća). Na poslovima otkupa mlijeka mljekare imaju sljedeće troškove: - za sabiranje, čuvanje i hlađenje mlijeka - troškovi uzorkovanja, analiza kvalitete sirovog mlijeka - troškovi stručne službe organizacije otkupa i odnosa sa selom - doprema-transport mlijeka do mljekara.

U Hrvatskoj su troškovi nabave i transporta mlijeka specifični i nisu usporedivi sa zemljama razvijenog govedarstva i proizvodnje mlijeka. U zemljama EU proizvođačka prodajna cijena mlijeka uglavnom se formira i podrazumijeva fcco mljekara, što znači da su u cijenu uključeni i troškovi nabave i transporta mlijeka.

"Navodi se položaj Lure d.d. u otkupu i na tržištu.

Sakuplja mlijeko od 30.000 dobavljača, prosječno dnevno sabiranje po farmeru iznosi 22 litre. Ovakav tip proizvodne strukture uvjetuje vrlo velike troškove sakupljanja mlijeka" 3 • Troškovi otkupa i nabave mlijeka variraju i kreću se od 0,35 kuna/litra do 0,40 kuna/litra. Uz troškove 3

nabave mlijeka od 0,35 kuna lit. nabavna cijena mlijeko fcco mljekara za kvalitetu od 3,95% m.m. iznosi 2,135 kn/lit, a kod troškova nabave mlijeka od 0,40 kn/ lit nabavna cijena mlijeka fcco mljekara iznosi 2,185 kn/lit mlijeka. S ovakvim nabavnim cijenama mlijeka mljekare troškovna ulaze u preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda.

9. MljekarskaindustrijaHrvatske Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda ovisi o mnogim čimbenicima: o stanju u primarnoj proizvodnji mlijeka, o gospodarstvu pojedine zemlje, kupovnoj moći potrošača, organiziranosti i tehnološkoj opremljenosti, asortimanu i kvaliteti mliječnih prerađ­ evina te o konkurentnosti cijena.

U Hrvatskoj djeluju mljekare, pravno i vlasnički strukturirane u različitim oblicima. Među prerađivači­ ma mlijeka određeni je broj malih mljekara obrtničkih pogona s godišnjom preradom mlijeka manjom od 1,00 milijun litara. Ukupni instalirani proizvodno-tehnološki kapaciteti prerade za rad u jednoj smjeni iznose 746,1 milijun litara mlijeka godišnje. Dominantnu ulogu u mljekarskoj industriji ima 20 mljekara što čini 98,47 % ukupnih kapaciteta prerade. Daljnja kategorizacija mljekara (prema kapacitetima) ukazuje da postoji šest mljekara čiji udjel u preradi iznosi 73 %; jedno od njih - dioničarsko društvo - ima udjel od 50

Landell Mili Limitcd: Croatia compctitiveness in agriculutura and EU accission, The milk sector competitivcness report, Mare 2001

Xll

Mljekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda uHrvatskoj

PRILOG

Grafikon 8: Struktura prerade mlijeka u razdoblju od 1998. do 2000. godine

Grafikon 7: Ukupni kapaciteti prerade mlijeka i iskorištenost u 35 mljekara

r--·----

!

1

„

i~

+------

1(10.0IX)

i r······· ·······-····

oou.oixi

1:::1=·· ..... :i

f

.m.ooo . •

., •..

I~ l,;

l(l(t,j~-l

100.000l ··• · '

cTekuće mlijeko oVrhn)e aPrah.dehldMrano i kondenz. m!jeko QOstaH proizvodi

I

....··- ····-

--~

- ~----~-·

~ Pl?r.!!lano (64.ll21ol53 tleskartšteN llapilctei(35.08'1.)

Izvor: Proračun prema tablici 15

Izvor: Tablica 16

% u otkupu, preradi i na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Na postojećoj razini prerade mlijeka (1999. godine) instalirani proizvodno-tehnološki kapaciteti mljekara iskorišteni su sa 64,02 % radom u jednoj smjeni. Neke mljekare organiziraju proizvodnju u dvije smjene, ali samo za pojedine pro~ode. Među mljekarskim tvrtkama postoje razlike u popunjenosti proizvodnih kapaciteta i njihovom iskorištavanju.

mlijeka, te rastom potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina. Efikasnost prerade mlijeka može se ocijeniti količinskim odnosima prerade glavnih grupa proizvoda - tekuće mlijeko, svježi proizvodi, sirevi, maslac i dehidrirani proizvodi. U Hrvatskoj u odnosima prerade najzastupljenije je tekuće mlijeko s 60,14 %, fermentirani s 11,63 %, vrhnje s 3,14 %, sirevi s 4,48 % te ostali proizvodi s 18,52 %.

U razvojnom pogledu, u procesu globalizacije tržišta, industrijski mljekarski kapaciteti će se restrukturirati na mljekare s većim godišnjim kapacitetima prerade mlijeka i na manje mljekare s proizvodnjom specifičnih proizvoda za plasman na lokalna tržišta.

Svjetska proizvodnja i tržište mlijeka razvijenih zemalja utjecat će na položaj mljekarske industrije i tržište u Hrvatskoj. Hrvatska se u ovom trenutku i dugoročn­ om budućem razdoblju, zbog stanja nerazvijenosti primame proizvodnje, ne može uspješno izložiti konkurenciji na međunarodnom mljekarskom tržištu.

Mljekarska industrija kao dio prerađivačke prehrambene industrije veoma je specifična, te zahtjevna djelatnost u odnosu na složenost tehnološke opreme, poštivanja higijensko sanitarnih uvjeta proizvodnje i kvalitete proizvoda. Mljekarska oprema brzo zastarijeva, te se mora mijenjati i nakon pet godina korištenja kako bi se naše mljekare donekle mogle izložiti tržnoj konkurenciji.

Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda u 1998. i 1999. godini bila je gotovo podjednaka te je u 1998. godini ukupno proizvedeno 424.054 tona proizvoda, a u 1999. godini 414.596 tona. Godine 2000. proizvedeno je 473.502 tone raznih mliječnih proizvoda, što predstavlja porast za 14,21% u odnosu na prethodnu godinu. Trend porasta prerade uvjetovan je minimalnim povećanjem otkupa mlijeka, uvozom

1O. Tržište mlijeka u Europskoj uniji Zajednička agrarna politika (CAP) Europske zajednice temelji se na zajedničkom tržištu agrarnih proizvoda te načelima zaštite zajednice, međusobnih povlastica u trgovini između članica i u financijskoj

Tabllca 16: Industrijskaprerada mlljeka I proizvodnjaprerađevina od 1998. do 2000. godine u tisućama litara i tonama

Godina

mlijeko

Fermentirani proizvodi

Vrhnje

Maslac

Prah, dehldrirano i kondenz. mlijeko

1998.

275.955

50.451

16.830

2.413

1999.

266.372

47.500

12.547

2000.

284.788

55.070

14.871

Tekuće

Ostali Sirevi

proizvodi

UKUPNO

9.409

18.450

50.456

423.964

1.723

6.647

18.229

61.578

414.596

2.285

7.821

21.156

87.511

473.502

Izvor: DZSH

Mljekarski list

Xlll

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijekai mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

solidarnosti. Prioritet u gospodarskoj politici bio je agrarni sektor i prerađivačka prehrambena industrija, pa sada članice UE imaju dominantan položaj kao proizvođači određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Zajednička agrarna politika potiče racionalan razvoj poljoprivredne proizvodnje, usmjeravanje na što veću tržnu orijentaciju kao i daljnje strukturne prilagodbe. Politika ruralnog razvoja odnosi se na šire područje razvoja od agrara te se posebno usmjerava razvoj marginalnih područja. Glavni ciljevi agrarne politike su osiguravanje zadovoljavajućeg standarda poljoprivrednom stanovništvu, podrška dohotku farmera i ekologija.

U EU se kao rezultat visokih subvencija, garantiranih cijena poljoprivrednih proizvoda kao i drugih mjera razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje i agrarnog tržišta stvaraju tržni viškovi. Donošenjem regulative o mliječnim kvotama zaustavljen je rast proizvodnje mlijeka i ograničene tržne količine mlijeka koje mljekare mogu kupiti od farrnera.

Proizvodnja mlijeka i dio mliječnih prerađevina angažiraju značajan dio agrarnog budžeta EU. Pretežan broj proizvođača mlijeka može se izložiti tržnim uvjetima poslovanja i tržnoj konkurenciji kroz prodaju većih količina mlijeka visoke kvalitete.

Tablica 17: Strukturaproizvodača mlijeka u Europskoj uniji (E-15) i Hrvatskoj

Prosječni posjed farme ha Veličina stada po farmi grla

Proizvodnja mlijeka lit/krava

EU-15

RH

18,40 23,00 5.606

2,80 2,60 2.307

Tržnost mlijeka Ukupno% Litara po grlu

94,00 5.315

64,67 1.492

Izvor: - Europeancommission (2000.god.) • Agriculturein the European Union, Sta6sticaland economic information 1999.

-DZSH

U svjetskoj proizvodnji kravljeg mlijeka europske zemlje sudjeluju sa 43,73 % količina, a članice EU proizvode 120,60 mlrd litara mlijeka ili 24,48 % od svjet,;ke proizvodnje. Na nivou EU i petnaest država članica ostvarena je dostatnost kravljeg mlijeka od 111 %. U svjetskoj trgovini mlijekom i mliječnim proizvodima Unija sudjeluje s cca 25 %.

Proizvodnja mlijeka je visoko razvijena i produktivna. Veličina farme iznosi 18,40 ha poljoprivrednog zcmljiMa (Hrvatska 2,80 ha ). Broj krava na farmi iznosi 23,00 grla (Hrvatski proizvođač 2,60 krava). Prosječ­ na proizvodnja mlijeka po kravi je 5.606 litara (Hrvatska 2.307 litara), prodaja mlijeka je 5.315 lit/krava

xw

PRILOG

(Hrvatska 1.492 lit/krava). Tržnost mlijeka - prodaja iznosi 94,0 % od proizvedenih količina mlijeka, a u Hrvatskoj tržnost iznosi 64,67 %.

U Europskoj uniji provodi se daljnja intenzifikacija i unapređivanje proizvodnje mlijeka i to po osnovi povećanja kapaciteta farmi te povećanja produktivnosti proizvodnje i mliječnosti krava.

U EU zakonskom regulativom usklađuju se odnosi između primarne proizvodnje mlijeka i tržišta propisivanjem mliječnih kvota i kroz sustav subvencija. Za provedbu agrarne politike postoji i odgovornost jer se inače primjenjuju sankcije i uskraćuju prava na subvencije.

Režim cijena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji usklađen je s cjenovnom politikom u prehrambenoj prerađivačkoj industriji a time se utječe na formiranje maloprodajnih cijena hrane.

Tablica18: Kvalitetčl mlijekaI proizvođačka prodajne cijene mlijeka (fcco farmaproizvođača) u zemljama EU-15 Kvaliteta mlijeka mliječna

Država

mast%

proteini%

Belgija Danska

Engleska

4,11 4,36 4,25 3,63 3,76 4,12 3,71 3,69 4,19 4,41 4,13 3,76 4,35 4,25 4,08

3,34 3,43.

3,41 3,12 3,09 3,19 3,23 3,26 3,34 3,46 3,34 3,18 3,31 3,31 3,3

EU-15

4,1

3,3

Njemačka Grčka

Španjolska Francuska Irska Italija Lllxemburg Nizozemska Austrija Portugal

Finsl<a Švedska

EU-15 (DM/kg)

Prodajna cijena EUR/kg 0,3009 0,3089 0,3036 0,3165 0,2799 0-,3056

0,2907 0,3435 0,3326 0,3039 0,2941 0,285 0,308

0,3426 0,3397 0,3289 0,3332 0,2867 0,3271 0,297 0,343 0,3616 0,3347 0,3152 0,2902 0,3376 0,3218 0,2665 0,2918 0,5863

Izvor: - Agra Europe: Dairy Review 1999.

• European aimmission (2000.) Agri<;ulturein the European Union, Sta6stical and economic information 1999.

Kvaliteta sirovog svježeg mlijeka izuzetno je visoka s prosječnim sadržajem mliječne masti od 4, 10 %, proteina 3,30 %, a po kriterijima higijenske kvalitete mlijeka preko 90 % mlijeka ispunjava uvjete I. Ekstra klase.

Prosječna proizvođačka cijena mlijeka (fcco proizvođač) na nivou Unije za navedenu kvalitetu u 1999. godini iznosila je 0,2918 EUR/kg mlijeka ili 0,5863 DEM/kg. U okviru ove cijene proizvođač snosi troškove transporta mlijeka do mljekara.

Neovisno da li je proizvođačko prodajna cijena mlijeka iskazana fcco farma (Tablica 18) ili fcco mi-

Mljekarski list

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, tržištamlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj

jekara (Tablica 19) troškove isporuke mlijeka podmiruje proizvođač. Prosječni troškovi transporta mlijeka u zemljama EU-15 iznose oko 0,010 EUR/kgmlijeka.

Prema novoj strategiji razvoja agrara Agenda-2000 mijenja se politika cijena te je odlučeno da će se cijene svježeg mlijeka u razdoblju od 2000. - 2007. godine smanjivati i to za ukupno 17 %. Za 17 % smanjit će se tržna nabavna cijena mlijeka za mljekare, dok se proizvođačko prodajna cijena za farmere ne mijenja jer se razlika u padu cijene kompcnzira s novim premijama za mliječne krave.

U Hrvatskoj proizvođačko prodajna cijena za mlijeko podrazumijeva mjesto prikupljanja - sabiranja mlijeka i predaje mlijeka od strane proizvođača na otkupnom mjestu. Ova razlika u formiranju cijena mlijeka u odnosu na EU (fcco mljekara) uvjetovana je usitnjenošću i nerazvijenom proizvodnjom mlijeka. Iz navedenih razloga troškovi otkupa i transporta mlijeka ugrađeni su u nabavnu cijenu mlijeka umjesto u proizvođačko prodajnu cijenu.

Nakon što se u EU poljoprivreda razvila i restrukturirala u efikasnu agrarnu proizvodnju osposobljenu za tržnu konkurenciju, mijenja se sustav subvencija. U dužem razdoblju u primjeni je bio model intenzifikacije proizvodnje koji je osigurao dostatnost agrarnim proizvodima. Sada se primjenjuje subvencijski sustav ekstenzifikacije kojim se uravnotežuje odnos proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda.

EU je donijela novu agrarnu strategiju AGENDA2000 definiranu prema visokom dometu razvoja poljoprivrede, prema procesima globalizacije i integracije u svjetska tržišta i zahtjevima Svjetske trgovinske organizacija (WTO).

11. Zaključna razmatranja

Govedarska proizvodnja u nas je u stalnoj stagnaciji, unatoč stalnim i relativno velikim ulaganjima u ovu proizvodnju. Brojni su razlozi ovakvom stanju i više puta su ponovljeni u gospodarskoj rubrici Mljekarskog lista. Veliki utjecaj imali su naslijeđeni problemi i nedostaci iz prošlog sustava. Značajne su i ncdovol-

PRILOG

jno sanirane ratne štete i gubici. No, teško se oteti dojmu kako je u stručnom pogledu, organizacijski i materijalno učinjeno premalo u prethodnih 5-6 godina. Tako se sada nalazimo u prilično slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u međunarodne tržne tokove.

Intenzivniji razvitak govedarstva s proizvodnjom mesa i mlijeka je neophodan. Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja zaštite prema dogovorima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje, te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Pretpostavka je kako će nam u budućem razdoblju svojom agrarnom politikom, posebice stupnjem zaštite i poticanja, upravo EU osiguravati stabilan odnos prema WTO-u. Stoga je vrlo važno kakva je razvijenost domaćeg govedarstva i koliko je dobra ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), stručne i materijalne podrške, te povezanost svih činitelja u lancu proizvodnje, prerade i prometa goveđih proizvoda (meso i mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, i dr.) trebali bi se u što većoj mjeri uskladiti s odnosima razvijenih europskih zemalja. Svako veće odstupanje od tih načela, vjerojatno znači dugogodišnje zaostajanje i podređeni odnos domaće proizvodnje prema razvijenim zemljama međunarodnog tržišta.

Kao drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva proizvodnje za domaću potrošnju i međunarodnu razmjenu. Većina zemalja, posebice razvijenih, ne izjašnjava se mjerama agrarne politike javno i jasno, no što veći stupanj pokrivenosti domaćih potreba vlastitom govedarskom proizvodnjom jamac je stabilnosti ovog segmenta, ali i cjelokupne poljoprivrede unutar gospodarskog djelovanja neke zemlje. ističe se potreba

Sa stajališta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. Osnovni problem iskorištenja ove kategorije zemljišta u govedarstvu proizlazi iz

Tablica 19: Politika cijena mlijeka u EU-15 za razdoblje 2000.-2007. godine

Razdoblje

Ciljane cijene mlijeka EUR/kg Indeks

2000.-2005.

2005.-2006.

2006.-2007.

30,98 29,23 27,47

100 94,35 88,67

2005.

2006.

5,75 11,49

od VI. 2007.

25,72

83,02

od 2007.

17,24

Premija na mliječne krave Razdoblje EUR/tona

Izvor: EU Dairy Monitor (1999.) Agra Europe: European Union on dairy production - The basic rogulation 1255/1999.

M/jckarski list

XV

Analiza stanjamliječnog govedarstva, industrijske prerade, triištamlijeka i m/ijetnih proizvoda u Hrvatskoj činjenice da se radi većim dijelom

o neuređenim i neodržavanim površinama, pa je stupanj iskorištenja potencijalnih mogućnosti (mjcren visinom i kvalitetom prinosa) prilično nizak.

Kao četvrti činitelj može se naglasiti gospodarskosocijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog pučanstva na nenaseljena područja. Ovo se posebice odnosi na seoska područja i područja od strateške važnosti (ranije nazivana - područja od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.

Suvremena govedarska proizvodnja temelji se na malim zahtjevima izravnog ljudskog rada, tako da obiteljska gospodarstva s 2 stalna i 1-2 povremena aktivna člana uspješno obavljaju sve aktivnosti na relativno velikim govedarskim farmama s osnovnim stadom od 40 do 80 grla ( ovisno o vrsti farme, organizaciji proizvodnje stočne hrane i dr.). Jasno je da brzi razvitak govedarske proizvodnje, temeljen na manjem broju ekonomski uspješnih farmi, ne može uposliti veliki broj radno aktivnih članova gospodarstva, no pretpostavka je da će se jedan dio radne snage uposliti na dodatnim aktivnostima dorade, prerade i prometa proizvoda. Isto tako, opravdana je pretpostavka da dobro ustrojene proizvodne jedinice (farme muznih grla i grla u sustavu krava-tele) omogućuju punu egzistenciju većem broju članova kućanstva koji nisu izravno uključeni u samu govedarsku proizvodnju.

Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim područjima iz kojih se desetljećima iseljavalo radno aktivno pučan­ stvo. Slično je i s ratom uništenim područjima, u kojima se i veći dio povratnika nije na odgovarajući način aktivirao u ovoj proizvodnji.

Nužno je potrebno osigurati određene preduvjete, kako bi se mogao provesti brzi razvitak govedarske proizvodnje u nas.

Prije svega, potrebno je uravnotežiti gospodarske odnose u ovom području, kao i u cijeloj poljoprivredi, te njenom odnosu prema drugim granama gospodarstva - ponajprije prerađivačkoj (mliječnoj i mesnoj) industriji, te turizmu. Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja proizvođača, prerađivača i organizacije prometa govedarskih proizvoda.

Pritom treba jasno istaći da uvjeti ravnotežnog odnosa cijena i dohotka u ovom području pretpostavlja kvalitetno poslovanje svih subjekata. Primjerice, vrlo je čest zahtjev proizvođača mlijeka da se poveća udio njihove proizvođačko-prodajne (otkupna osnovna cijena uvećana za državnu premiju i ekstra bonus od otkupljivača) u prodajnoj cijeni svježeg mlijeka na tržištu.

Od otkupljivača i prerađivača mlijeka se može opravdano zahtijevati korekcija odnosa cijena u uvjeti-

XVI

PRILOG

ma njihovih većih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno niski stupanj proizvodnosti i učinkovitosti većeg dijela proizvođača.

Naime, u sustav opće potpore (stručne, materijalne i dr.) koji uključuje i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu ući samo proizvođači koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju određene predispozicije da u kratkom roku značajno povećaju intenzivnost.

Isto tako, potrebno je osigurati stalna sredstva poticaja, naknada i kreditiranje obnove, te razvitka proizvodnih kapaciteta.

Kao treća pretpostavka može se izdvojiti potrebitost učinkovitog rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, nemoguće je planirati obnovu i brži razvitak govedarstva bez kvalitetne i jeftine stočne hrane. Već okvirni proračuni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih ograničavajućih činitelja za širenje govedarske proizvodnje u većem dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika dugoročnog zakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas je vrlo složena i potrebne su odlučne mjere za konačno rješenje većeg dijela neobrađenih i zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa.

Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na domaćem tržištu, a samo određene količine za odgovarajuće proizvodne sustave trebalo bi organizirano (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) uvoziti. Važno je da sustavom stručne potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude, po povoljnim uvjetima, raspoloživ većem broju korisnika.

Zaključna pretpostavka je svakako usklađivanje aktivnosti svih službi u sustavu državne i stručne potpore proizvođačima. Sadašnji ustroj nije dovoljno učinko­ vit što se vidi u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i značajnim odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te načela i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u stručnoj praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo povećavaju. Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke kod manjeg broja proizvođača, nego sustavne potpore i načina razmišljanja na razini većeg dijela proizvođača.

Određene promjene u kretanjima govedarske proizvodnje mogu se očekivati skoro zbog brzih promjena gospodarskih odnosa u poljoprivredi (stupanjem Hrvatske u wro i EU). No, temeljno je pitanje kakva će biti učinkovitost tih promjena.

■

Mljekarski list

GOSPODARSTVO

ekstenzivnu proizvodnju.

Određuje se tržno cjenovna politika, strukturna politika, stabilnost dohotka poljoprivrednika, mjere za stabiliziranje tržišta i odnosa ponude i potražnje (interventne mjere otkupa), te mjere za poticanje prodaje i potrošnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Određuju se ciljne cijene (osiguravaju određenu razinu dohotka za poljoprivredni proizvod), zajamčene i minimalne cijene (osiguravaju minimalnu razinu dohotka za proizvod). Sustav cijena kao i pojedinačni iznos cijene određenih poljoprivrednih proizvoda utvrđµju se kalkulativna, na temelju potrebnog obujma proizvodnje i prinosa proizvoda po hektaru ili grlu stoke.

U okviru Tržnih redova donose se uredbe, pravilnici su u funkciji provedbe agrarne politike.

Reguliraju se odnosi ponude i potražnje, tržno cjenovna politika, bilance proizvoda (proi~vodne kvote), zalihe, vanjsko trgovinska poljoprivredna politika te mjere za ostvarivanje sigurnosti dohotka proizvođača. Od institucija osnivaju se: Ravnateljstvo za tržnu i strukturnu potporu, Poljoprivredni informacijski centar i poljoprivredna komora.

Zeleno izvješće je godišnja analiza i ocjena stanja agrara s prijedlogom mjera za naredna razdoblje. Kao najznačajniji godišnji dokument Zeleno izvješće osigurava visoku komunikaciju s Vladom i Saborom koji donose i odgovarajuće potrebne mjere u funkciji provedbe i razvitka poljoprivrede i sela.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno je da se dobra od interesa za državu upotrebljavaju i iskorištavaju na temelju posebnog zakona. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu odgovara sadašnjim potrebama, posebno u odnosu na kategoriju državnog zemljišta. Zakonom se regulira održavanje i iskorištavanje zemljišta, zaštita zemljišta od erozije i zaštita od smanjivanja proizvodnih sposobnosti tla, te plaćanje naknade za onečišćenje. Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta plaća se nadoknada. Radi okrupnjavanja posjeda-parcela može se obavljati zamjena i sa zemljištem u vlasništvu države. Osniva se Zavod za tlo i određuju obveze lokalnoj upravi o vođenju potrebnih evidencija o poljoprivrednom zemljištu.

koncesije nad poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu. Državno zemljište može se dati u zakup, a vrije~e zakupa ovisi o namjeni i korištenju ovoga zemljišta. Propisano vrijeme zakupa iznosi 10 do 25 godina, a iznimno za sadnju maslinika 50 godina. Koncesija može trajati od 10 do 40 godina. Za zakup, prodaju i koncesiju državnog zemljišta propisani su uvjeti i procedura natječaja. Isključena je mogućnost davanja zakupljenog državnog zemljišta u zakup.

Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Kao i prilikom prodaje, lokalni organi vlasti i svi korisnici zemljišta (zakup, koncesija) moraju svoje gospodarske programe korištenja državnog zemljišta uskladiti s vladinom Strategijom. Prvenstvo na pravo zakupa ili prvenstvo na pravo kupnje imaju fizičke i pravne osobe suvlasnici zemljišta zatim obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kod koncesije u prednosti su dosadašnji koncesionari te pravne osobe iz poljoprivredne djelatnosti. Ovaj zakon regulira pitanje zabrane cijepanja i usitnjavanja parcela poljoprivrednog zemljišta po osnovi nasljeđivanja. Prema stavku 2. članku 56 Zakona regulirano je: »Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može se nasljeđivanjem dijeliti.« Integracijski procesi Hrvatska je postala punopravnom članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja ima 125 članica i pokriva 92% od svjetske trgovine.

Sporazum o pridruživanju EU stupa na snagu 1.01.

2002. god. Naša zemlja postaje pridruženi član Unije. Vanjsko-trgovinska razmjena agrarnih i prehrambenih proizvoda s državama članicama WfO ima period prilagodbe do pet godina u odnosu na režim i visinu carine.

Poljoprivredne carineu Hrvatskojprt/e i nakon ulaska uWTO Ad valorum akvivalenti

Naziv skupine proizvoda

postojeći

ulaskom

konačni

Žive životinje

28,8

22,1

15,2

Meso i prerađevine

63,8

45,4

30,0

Mliječni proizvodi

57,0

40,8

28,2

Povrće

27,0

19,8

17,1

Nositelji prava na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Voće

20,7

13,2

11,6

Žita

18,4

15,3

11,3

Mesne prerađevine

70,0

50,0

36,1

Zakonom je detaljno propisano upravljanje zemljištem u vlasništvu države, prodaja i zakup državnog zemljišta, kao i uvjeti za dobivanje

Šećer i proizvodi

44,4

37,7

31,5

Stočna hrana

19,9

13,7

8,7

Ml;}ekarskil~t 12/2001.

i jaja

Izvor:M. Bolit • WTO/ hMltslal pol/lika, Sft>čaJoMJ, 63/1999.

19

GOSPODARSTVO

Za sve grupe poljoprivrednih, prehrambenih ostvaruje visoke prinose i ova se problematika proizvoda, te za ribe i riblje prerađevine mijenja se i sanacije kombinata ne treba sagledavati s ideološke smanjuje prosječna početna carina ·sa 32, 1% na i političke strane već po osnovi funkcije u konačnih 15,5%. Bilateralni ugovori o slobodnoj proizvodnji i na tržištu agrarnih proizvoda. Daljnja trgovini do sada su potpisani sa Slovenijom, faza konsolidacije kombinata odnosi se na Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i privatizaciju cijelih dioničkih društava ili dijelova Makedonijom. U tijeku su pregovori o regionalnoj kao tehnoloških cjelina. tr,govinskoj suradnji sa zemljama članicama CEFTA Program razvitka, govedarstva (Ceška, Slovačka, Poljska, Rumunjska, l5ugarska) U prijedlogu Strategije razvitka Hrvatske kao i sa članicama EFTA (Norveška, Svicarska, obuhvaćena je poljoprivredna proizvodnja kao i Lichtenstein, Island). Otvaranje Hrvatske prema prehrambena industrija, te se u okviru ovih svijetu nema alternative, međutim pitanje je sektorskih studija izrađuju pojedinačni programi gospodarskog učinka s obzirom na stupanj određenih grana proizvodnje. Tim uvaženih autora nekonkurentnosti hrvatskog agrara. završio je program razvitka govedarstva u Republici Poljoprivredni kombinati Hrvatskoj koji obuhvaća ocjenu stanja te razvoj Na nivou Vlade zauzeti su stavovi po kojima se proizvodnje mesa i mlijeka. Bez kvalitetnog donose odluke o budućnosti bivših poljoprivredno razvojnog programa ne mogu se donositi tekuće i industrijskih kombinata. U javnosti i struci postoje dugoročne mjere agrarne politike radi realizacije suprostavljena mišljenja i stavovi o potrebi sanacije programiranih ciljeva. U većini zemalja govedarstvo kombinata. Posebno su kritični poljoprivrednici i (proizvodnja mesa i mlijeka ) u statusu je njihove udruge. Poljoprivrednici su mišljenja da se proizvodnih i razvojnih prioriteta. zemljište kombinata daje u zakup ili koncesiju i Govedarska je proizvodnja specifična i stavi u prodaju. Sanacija poljoprivrednih kombinata multifunkcionalna. Ta je proizvodnja od strateškog temelji se na njihovoj budućoj ulozi u agrarnom značaja jer bi na nacionalnoj razini trebala osigurati sustavu, gdje bi se aktivirali postojeći skladišni i dostatnost mesa i mlijeka uz mogućnost prerađivački kapaciteti te povezali s primarnom proizvodnje viškova. Za pokretanje razvoja, uz poljoprivrednom proizvodnjom.

Proizvodno postojeće mjere poticaja, potrebno je selektivno tehnološki kapaciteti dio su infrastrukture tržišta sredstva usmjeravati prema srednjim i većim agrarnih proizvoda pa će i seljaci preko ovih sustava proizvođačima, te osigurati povoljne kredite preko moći prodavati svoje proizvode. Grupirana i tržišta kapitala ili iz drugih izvora. uređeno zemljište poljoprivrednih kombinata

DRUŽIVANJA UZGAJIVAČA Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić

KORISTITE SVAKU MOGUĆNOST VLASTITE PROIZVODNJE MLIJEKA, DOK SU JOŠ DOBRI GOSPODARSKI UVJETI .

Moto:

UNAPREĐENJA

UVOD Povod ovoj temi je radni sastanak stručnjaka iz zemalja Istoč­ ne i Središnje Europe a u razdoblju su pripreme pristupanju u EU. Tema sastanka: potrebe i mogućnosti udruživanja farmera u očekivanim uvjetima budućeg poslovanja.

U organizaciji FAO centra iz Budimpešte ovaj je čet­ verodnevni sastanak održan u

20

Pragu, a neke njegove pretpostavke i okvirni zaključci čine mi se vrlo zanimljivim za detaljnije prikazivanje. u našoj rubrici ✓1Mljekarskog lista".

Poljoprivredni proizvođači u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama već se dugo udružuju u različita strukovna udruženja

kako bi racionalnije koristili suvremenu mehanizaciju, lakše nabavljali selekcijski materijal, brže i učinkovitije koristili nove tehnologije, bolje odgovorili na zahtjeve otkupljivača, prerađivača i izravnih potrošača svojih proizvoda.

Očekuje se kako će s pristupanjem zemalja Istočne i

Mljeka.rskiliYt 12/2001.

GOSPODARSTVO

Središnje Europe biti još iz- pakirnice, trgovačke kuće i dr.). raženija potreba udruživanja Pritom ponekad može proizvođača radi zaštite doći do sukoba interesa njihovih poslovnih interesa i farmera, kao proizvođača i prilagođavanju potrebama "dioničara", ali odnosi i tržišta u uvjetima jače kon- uloge su u pravilu čvrsto kurencije budućeg širenja zakonski uređeni, pa su Unije. veći problemi rijetki.

Držim, kako je za domaće U nas, s obzirom na razproizvođače - u svim granama poljo- vijenost odnosa u poljoprivredi i privrede a posebiceproizvodnji mli- cjelokupnom gospodarstvu, jeka - osobito zanimljivo jedno od možemo u prvom redu govoriti polazišta skupa u Pragukojefarmer- o strukovnim udrugama poljoske organizacijeodređuje kao mjesta privrednika i potrebi njihova unapređenja dohotka proizvođača i širenja sa stajališta unapređenja poboljšanja njihova položaja na tehnologije proizvodnje, te koritržištu inputa i outputa (reproma- štenja neiskorištenih moguć­ terijalai gotovihproizvoda). nosti.

Važno je pritom istaći, kako Kako je to već uobiča­ uloga i djelovanje farmerskih jeno .,_,ovoj rubrici "Mljekarudruženja nisu jednosmjerni. skog lista", pozornost i Zaštita farmerskih poslovnih raspravu ćemo usmjeriti na interesa moguća je samo kada govedarsku proizvodnju i farmeri-članovi udruženja svojom proizvodnju mlijeka. tehnologijom proizvodnje i ostvarenim proizvodnim rezultatima Potreba za udruživanjem (visina proizvodnje, proizvodnja proizvođača po grlu, troškovi vlastite proizDanas je u razvijenom svivodnje hrane, cijena koštanja jetu vrlo teško naći proizvođače­ mlijeka i prirasta u tovu i sl.) farmere koji nisu na neki način odgovaraju mjerilima suvremene uključeni u različite strukovne i proizvodnje i poslovanja u sus- profitne udruge. tavu poljoprivredne proizvodnje i Potreba za udruživanjem prehrambenoj industriji. proizvođača proizlazi iz To znači da se i proizvođači stalnog i brzog napretka moraju uklapati u zahtjeve i poljoprivrednih tehnika i poslovne planove prerađivačkih i tehnologija koje iziskuje i trgovačkih poduzeća s kojima se u stalno praćenje. određenim uvjetima također Svako veće zaostajanje za nalaze povezani preko specifičnih mjerilima suvremene tehnoudruženja. logije uzrokuje odstupanje od U zemljama napredne tehno- tržišno priznatih odnosa logije i duge tradicije, te "jakim" cijena koštanja i prihoda, pa proizvođačima i udrugama zbog gubitaka i nemogućnosti proizvođača, interesna udruženja obnove suvremenih kapaciteta se iz neprofitnih razvijaju i u proizvođači još više zaostaju različite oblike profitnih subjekata. za sve novijim tehničkim Tako farmeri pojedinačno ili rješenjima. kao članovi udruženja, sudjeluju Gospodarski i stručni u različitim vlasničkim odnosima razlozi - u uvjetima među­ u poslovnim subjektima (hlad- sobne bliske povezanosti njače i sušare voća i povrća, desviše činitelja u lancu proiztilerije voćnih napitaka i alkohola, vodnje, podrške proizvodnji, klaonice i mesnice, mljekare, transferu tehnologije plasMljekarski li.st 12/2001.

manu glavnih i sporednih proizvoda u poljoprivredi određuju istovremenu uključenost proizvođača i u nekoliko udruženja.

Problemi proizvodnje mlijeka naših obiteljskih gospodarstava mnogobrojni su i - sa stajališta tehnologa, ekonomista, eminentnih domaćih i stranih stručnjaka i "stručnjaka" - prikazivani i objašnjavani na različite načine i na stranicama Mljekarskog lista.

Nedovoljna upućenost proizvođača, nepoznavanje tehnologije držanja i hranidbe grla, te relativna neučinkovitost cjelovitog sustava podrške, rezultiraju nedovoljnim iskorištenjem tehnološkog potencijala goveda koji se mjeri odstupanjem ostvarene proizvodnje mlijeka i prirasta teladi od mogućnosti prema selekcijskim rezultatima.

Ova neučinkovitost stručne podrške obuhvaća primjenu znanstvenih istraživanja, nova tehnička rješenja, selekcijski rad, zdravstvenu zaštitu životinja i sl., a posljedica je loše organizacije i neutvrđene odgovornosti u cijelom sustavu prijenosa informacija i realizacije u praksi.

"Prednosti"

i "nedostaci"

proizvođačkih udruga

Osnovne prednosti proizvođa­ čkih udruga omogućuju zajedničko djelovanjei veći utjecaj proizvođa­ ča u području proizvodnje i prometa govedarskih proizvoda.

U uvjetima manjka mlijeka za otkup nije bilo većih problema u plasmanu proizvodnje obiteljskih gospodarstava.

Sustav proizvođačka prodajnih cijena (osnovna cijena, poticaji države i mljekara) omogućavao je relativno dobar gospodarski položaj proizvođača mlijeka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Sustav otkupnih cijena prema novom Pravilniku temeljit će se na 21

GOSPODARSTVO

novim kriterijima, a većina 11malih11 proizvođača naći će se u situaciji nužne brze promjene dosadašnjeg načina proizvodnje.

Jednostavni financijski mehanizam povezane kvalitete i otkupne cijene odredit će tako opstanak proizvođača na otkupnim listama. · Sigurno je kako (posebice mali) proizvođači mogu udruživanjem brže doći do informacija o tehničkim rješenjima, te tako povećati proizvodnju po muzenom grlu istovremeno zadovoljavajući standarde kvalitete mlijeka.

Prema već prika~anom modelu otkupa mlijeka (npr. u Sloveniji) i u ~nas će se potpuno sigurno trošak sabiranja mlijeka "prebaciti" na proizvođače, što će dodatno smanjiti prostor proizvođačima u sadašnjem "prikrivanju" proizvodnih gubitaka u govedarstvu.

Udruživanje više manjih proizvođača i stvaranje određenih proizvođačkih lanaca s povoljnim rasporedom sabirnih mjesta može značajno smanjiti troškove sabiranja koji u praksi ponekad čine i preko 35% osnovne otkupne cijene.

Na početnom stupnju udruživanje proizvođača radi unapređenja proizvodnje· nema obilježja poslovnog udruživanja nego je upućeno na ubrzanje prijenosa tehnologije i tehničkih rješenja u praksu.

Nakon toga prvog stupnja povezivanja može se, u određenim prilikama i u krugu naprednih proizvođača, očekivati viši oblik povezivanja koji će uključiti zajedničku nabavku inputa, korištenja usluga veterinarske, selekcijske, savjetodavne i sličnih službi s ciljem racionalizacije troškova i povećanja učinkovitosti.

OBAVIJESTI

Koji su nedostaci

poslovnog

udruživanja

proizvođača?

Svako poslovno udruživanje znači svjesno žrtvovanje dijela vlastite osobnosti i podređivanje zajedničkim interesima.

To je uvjetno rečeno nedostatak pri udruživanju jer se svatko nerado odriče mogućnosti da potpuno samostalno odlučuje o planiranju i provođenju vlastite proizvodnje.

Zato je pri samom osnivanju udruga potrebno jasno odrediti i razgraničiti poslovne interese članova udruge kako bi se mogla istaći korisnost svake skupine proizvođača (veliki - mali, vrlo dobri manje dobri) pri formiranju udruženja.

Što se može očekivati u udruživanja proizvođača

području

Poslovno udruživanje uzgajivača goveda, odnosno proizvođača mlijeka i goveđeg mesa gotovo je nužnost kada govorimo o učinkovitom nastupu na otvorenom tržištu.

Sigurno je da će postojati različiti oblici otpora, osobito zbog loših iskustava naših proizvođača s dosadašnjim oblicima udruga, zadruga i sličnog.

Uspješnost provođenja koncepta udruživanja proizvođača radi unapređenja proizvodnje i povećanja profita ovisit će o stupnju međusobnog povjerenja i zajedničke koristi proizvođača, prerađivača (mljekarska i mesna industrija), te sustava stručne podrške (znanstvene institucije, savjetodavna, selekcijska i veterinarska služba ... ).

I REPORTAŽE

(

Tradicija uzgoja ovaca i koza u Hrvatskoj je višestoljetna, no stočarske -proizvodnje nisu uspi.jevale ostvariti onaj gospodarski značaj koji bi im trebao pripadati, a koji uživaju u stočarski razvijenim zemljama.

Prirodni potencijali naše zemlje nisu dovoljno iskorišteni (područje Like, otoka, -priobalja) pa treba uložiti još napora da se na ovom području organizira proizvodnja hrane po načelima, danas sve naglašenije, ekološke poljoprivrede, odnosno - eko proizvodnja.

3.satjetovanje uzgajivara ovaca i koza uRepublici Hrvatskoj i 2.izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva (OV-KOmliječni_ proizvodi 2~ održanoje 22.-23.listopada2001.

Piše: Karmen Sinković. dipl. ing.

22

M(jekarskili.st 12/2001.

OBAVIJESTI

Posljednjih nekoliko godina bilježimo sve veću zainteresiranost, napose mladih stočara, za ovčarsku i kozarsku proizvodnju. Rezultat toga je proizvodnja janjećeg i jarećeg mesa· iznimne kvalitete, te sireva koji obogaćuju hrvatsku gastronomsku ponudu.

U suradnji s uzgajivačima spoznali smo potrebu organiziranja edukativnih skupova iz više razloga: /' vrlo je malo literature o uzgoju ovaca i koza dostupno našim uzgajivačima, /' iskustva i stečeno znanje pojedinih uzgajivača mogu biti od velike koristi onima koji ih nemaju ili ih nemaju dovoljno, /' potreba međusobnog povezivanja uzgajivača, kojim se zasigurno pozitivno utječe na brži razvoj i očuvanje tradicije ovčarstva i kozarstva i na očuvanje tradicije.

Zbog toga je organizirano savjetovanje za ovaca i koza, a neki od ciljeva koje treba naglasiti su: edukacija uzgajivača ovaca i koza sa željom da se ubrza razvoj ovih grana stočarske proizvodnje, te da one prema svojim proizvodnim i gospodarskim mogućnostima poprime onaj značaj kojeg imaju u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, = vratiti broj ovaca i koza na broj prije domovinskog rata, naročito u ratom stradalim dijelovima Republike Hrvatske, gdje su one ključne i jedine grane stočarstva, = vratiti višestoljetnu tradiciju uzgoja ovaca i koza na područja gdje je pojava požara tijekom ljetnih mjeseci česta. uzgajivače

=

Sva tri do sada održana Savjetovanja jasno su pokazala da ih možemo smatrati vrlo uspješnim, potrebnim i korisnim prvenstveno za uzgajivače ovaca i koza, a isto tako i za sve one koji su na bilo koji način vezani za te grane stočarske proizvodnje.

Ukazano je na probleme stočara (zdravstvena zaštita, novčani poticaji, posebice za mlijeko koje se prerađuje na obiteljskim gospo-

Mljekarskilir;t 12/2001.

I REPORTAŽE

darstvima, orgamznani uzgoj, tehnološkotehnička poboljšan1a i organizacija uzgoja. itd).

Uspostavljeni su brojni kontakti kako s domaćim tako i stranim stručnjacima koji su se vrlo rado odazvali pozivu da sudjeluju, a čija nam iskustva u razvoju ovih grana stočarstva mogu biti od izuzetne važnosti.

Nas, organizatore skupa, izuzetno veseli sve veći broj stručnjaka predavača koji žele pridonijeti uspjehu proizvodnje na malim obiteljskim gospodarstvima.

Na trećem savjetovanju sudionici su mogli čuti izlaganja na teme: / Kakvoća autohtonih sireva i sustav kontrole / Kontrola mlijeka i obračun laktacijske proizvodnje / Raspored preventive tijekom godine / Umjetno osjemenjivanje koza / Paraziti kod ovaca i koza / Najčešće dijagnosticirane bolesti ovaca i koza u Hrvatskoj / Smještaj koza / Hranidba mliječnih koza / Ocjena učinkovitosti poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer ovčarske proizvodnje) / Agrarni marketing i njegova uloga za ovčarsku i kozarsku proizvodnju / Turizam na seljačkim gospodarstvima / Proizvodnja namirnica životinjskog porijekla u domaćinstvima / Trenutno stanje u svijetu ekološke proizvodnje i njeno mjesto u Hrvatskoj Predstavljeni su bili i VIPO-vi projekti: /' Ekonomičnost ovčarstva na obiteljskom gospodarstvu ~ Hranidbom do bolje kozarske proizvodnje /? Stočarstvo dubrovačkog kraja u funkciji agroturizma Svoju djelatnost i proizvodne programe predstavili su: "Probiotik", "Henkel ecolab", "Labud", "Veterina", "Muzna oprema - DeLaval ", "Gumeks eko", "SANO", ''.AllteckZagreb" TSH "Poljoprerada", "TSH-Čakovec", "Marcon". O

23

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

Ocjenjivanjem kakvoće "OV-KO mliječnih proizvoda" dokvalitetnijeg iprepomaUjivog proinoda Piše: Karmen Sinković, dipl. ing.

Drugu godinu zaredom održana je izložba hrvatskih kozjih i ovčjih sireva "OV-KO mliječni proizvodi 2001. ", dijelom u prostoru ispred kino dvorane u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, a dijelom u predvorju hotela "International" u Zagrebu.

•oV-KO mliječni proizvodi" proizvedeni su iz ovčjijeg ili kozjeg mlijeka na obiteljskim gospodarstvima koja se bave uzgojem ovaca ili koza, 1 čiji je uzgojni cilj proizvodnja mlijeka. Dio tih obiteljskih gospodartava prerađuje mlijeko u neki od mliječnih proizvoda, o kojima se do nedavno znalo vrlo malo ili gotovo ništa.

Zato smo prije dvije godine organizirali izložbu "OV-KO mliječni proizvodi".

Osnovni cilj izložbe je usustaviti početak intenzivnog rada na zaštiti proizvodnje autohtonih sireva na obiteljskim gospodarstvima, na njihovoj standardizaciji i marketingu kako bi ti proizvodi postali dohodovni i isplativi za obiteljsko gospodarstvo.

Da je organizacija izložbe bila ispravan put, pokazao je veliki interes obiteljskih gospodarstava, pa je tako na prvoj izložbi sudjelovalo ukupno 46 obiteljskih gospodarstava iz 11 županija. Temeljem ocjene kakvoće mliječnih proizvoda od 77 proizvoda 8 proizvoda osvojilo je lentu (3 srebra i 5 bronci) ili 10,39%.

Za ovogodišnju izložbu prijavljena je ukupno 38 obiteljskih gospodarstava i 62 mliječna proizvoda.

Međunarodno povjerenstvo za ocjenjivanje kakvoće mliječnih proizvoda:

Prof.dr.sc.JASMINALUKAČ - HAVRANEK predsjednica (Agronomski fakultetZagreb) Prof.dr.sc.BOGDAN PERKO,član (Biotehniškafakultetaiz Lju~ljane) Doc dr.sc. STANKAPODHRASKl,član (Biotehniškafakultetaiz Ljubljane) Doc.dr.sc. NEVEN ANTUNAC, član (AgronomskifakultetZagreb) Doc.dr.sc. DUBRAVKASAMARZIJA,&n (Agronomskifakultet Zagreb) ZRINKA KULIŠdipl.ing. stručru koordinator (Agronomskifakultet Zagreb) 11. i 12. rujna octjenjivanje svih proizvoda obavljena je u Zavodu za mljekarstvo Agronornskog fakulteta Zagreb, u organizaciji Hrvatskog stočarsko selekcijskogcentra.

Od ukupno 62 ocijenjena proizvoda 10 je proizvoda (16,13%) osvojilo zlatnu lentu, 6 (9,68%) srebrenu, te 11 brončanu (17,74%).

Ukupno je nagrađena 27 proizvoda (43,55%) ocjenom iznimne kakvoće.

Ukupna ocjena proizvoda je relativno dobra, puno bolja nego prethodne godine, ali da bi osigurali standardnu kvalitetu važno je nastaviti s ovakvim oblikom ocjenjivanja i edukacije.

Tittda šampiona izložbe pripala je svježem . kiselom kozjem siru proizvedenom na obiteljs½om g~spodarst'Vl! TOMISLAVA I SNJEZANE SIMANOVIC iz Vuovitičko-podravske županije, kojima ovim putem upućujemo iskrene čestitke. O V

šampion izložbe - svježi kiseli kozji sir Oijevo) i nekoliko ovčjih i kozjih sireva

24

Mljekarski list 12/2001.

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

IZMEĐU MURE IDRAVE V

TECE KOZJE MLIJEKO Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

Prije dvadesetak godina varaždinska mljekara Vmdija pokrenula je, u suradnji s brojnim kooperantima, proizvodnju kozjeg mlijeka. Intenzivna proizvodnja kozjeg mlijeka najrazvijenija je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Posjetili smo obiteljsko gospodarstvo Zadravec koje se bavi intenzivnom proizvodnjom mlijeka već desetak godina.

Obiteljsko gospodarstvo Zadravec nalazise u pitomom međimurskom selu Oporovcu udaljenom nekoliko kilometara od grada Preloga. Gospodin Stjepan je djelatnik Hrvatskih željeznica, a supruga Jasminka zadužena je za »čuvanje« gospodarstva (njihov sin Stjepan jr. učenik je Osnovne škole »Draškovec«).

Na gospodarstvu je kozarnik s 50 koza u laktaciji i dva jarca sanske pasmine. Za obnovu stada namijenjeno je 8 jarica. Uz kozarnik se nalazi i izmuzište prilagođeno mužnji koza, te objekt namijenjen tovu jaradi koji će u dogledno vrijeme biti proširen.

Laktacija traje oko 250 dana tako da se godišnje na gospodarstvu proizvede između 15.000-18.000 litara kozjeg mlijeka koje otkupljuje Vmdija. Na farmi se godišnje uzgoji šezdesetak jaradi. Ženska jarad i samo dio muške jaradi namijenjen je za rasplod, a ostatak muške jaradi za proizvodnju mesa.

PRIPREMANJE KRMIVA I

HRANIDBA Obiteljsko gospodarstvo Zadravec obrađuje 2 hektara vlastitih oranica i 4 hektara u zakupu.

Kose 3 hektara zakupljenih i 1 hektar vlastite livade. Od žitarica proizvode kukuruz, ječam i zob, a soju i sojinu sačmu kupuju. Na livadama je posijan talijanski ljulj i djetelinsko travna smjesa.

Na gospodarstvu se proizvede 90% krmiva potrebnih za hranidbu koza.

Osnovni problem u pr01zvo-

Mljekarski list 12/2001.

dnji krmiva predstavlja (kao i na drugim gospodarstvima širom Hrvatske), velik broj parcela, odnosno krmu proizvode na tridesetak parcela.

Za pripremu krmiva i hranidbu zadužen je suprug Stjepan, a supruga Jasminka obavlja sve poslove vezane uz mužnju i predaju mlijeka. U svim fazama proizvodnje pomaže im sin Stjepan koji će jednoga dana, vjerojatno nastaviti posao svojih roditelja.

SURADNJA Obiteljsko gospodarstvo Zadravec uz Vmdiju surađuje vrlo dobro s Hrvatskim stočarsko­ selekcijskim centrom, Hrvatskom savjetodavnom službom i Agronomskim fakultetom odnosno Centrom za travnjaštvo.

Ovisno o mogućnostima, trude se primijeniti nove spoznaje u pripremi krmiva, hranidbi i mužnji, kako bi s istim brojem koza postigli što veću proizvodnju mlijeka i jaradi.

•RUKA« ruku mije »RUKA« je naziv regionalne udruge kozara i ovčara Međimurja. Ima 57 članova od toga 56 kozara i jednog ovčara. Gospodin Stjepan, koji je predsjednik udruge, naglašava da članovi vrlo dobro međusobno surađu­ ju, te da je svrha udruge zaštita samih uzgajivača, provedba uzgojnih programa, organizacija aukcija i izložbi. U skoroj budućnosti članovi udruge razmišljaju o osnivanju zadruge i pokretanju strojnog prstena.

Važno je napomenuti da je veliki dio rasplodnog materijala (jarica i jarčeva), prodana širom Hrvatske, a iz uzgoja je članova »RUKE«.

ObiteljZadravec

25

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

PROBLEMI PROIZVODNJE Gospodin Stjepan naglašava da je otkupna cijena mlijeka preniska jer jedva pokriva troškove proizvodnje, a svjesni smo koliko je u posljednjih nekoliko godina poskupio repromaterijal, pa time i proizvodnja mlijeka. Drugi veliki problem čini zemlja koju teško dobivaju u zakup, a poželjno je imati što manji broj parcela velike površine.

PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kako je već spomenuto, želja obitelji Zadravec je povećati proizvodnju mlijeka i jaradi s istim brojem koza i to primjenom novih tehnologija u proizvodnji i pripremi krmiva (sjenaža) i kvalitetnim rasplodnim materijalom (poboljšanje genetike).

Od sljedeće godine planiraju povećati broj jaradi u tovu otkupom rano odbijene jaradi od

Piše:mr.se. Srećko Ladišić

drugih uzgajivača.

Također planiraju nabaviti za početak manji broj ovaca mesne pasmine te pokrenuti intenzivnu proizvodnju janjadi, ali svi planovi za budućnost ovise o površini oranica i livada koju žele zakupiti ili još bolje kupiti.

ISPLATIVOST PROIZVODNJE Na pitanje isplativosti bavljenja intenzivnim kozarstvom, gospodin Zadravec kaže da je proizvodnja isplativa, ali da bi bila još isplativija uz veću otkupnu cijenu mlijeka ili uz nižu cijenu repromaterijala. Sama činjenica da žele povećati proizvodnju i započeti intenzivno ovčarenje govori u prilog isplativosti stočarenja ali uz uvjet pridržavanja novih spoznaja u pripremanju krme, hranidbe i mužnje. U

~LTUM. žNU€NJA

HVALA TIBOŽE, STVORITELJU, OČE NAŠ, ZASVAKI DAN, ZASVAKI IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA. LIJEPO JEBITIVRTLAR UTVOJEMU VRTU. Ispred Poljoprivredne savjetodavneslužbe Koprivnicko-križevackežupanije i svoje osobno ime želim Vam

SRETAN BOŽIĆ I NOVU GODINU Ima li radosnijeg stvorenja od -ptice? A ipak što je njezino shvaćanje prema ljudskom shvaćanju?

Kraj je godine. Što napisati za prosinac, vrijeme kada analiziramo i zbrajamo rezultate minulih mjeseci, svega onoga što smo planirali i što smo od toga ostvarili.

Neki zadovoljni manje, neki više.

I u mom životu, kao i u vašem, najvec1 Je problem pravilno rasuđivanje u stvaranju planova, donošenju odluka i njihova realizacija.

Svatko tko marljivo i ustrajno radi na kraju ipak ubere plodove svoga rada.

Stavimo malo na stranu naš sv-akidašnjiživot, naš rad i borbu u stvaranju materijalnih dobara.

Bez obzira koliko radimo tijekom godine, obično nemamo vremena ni naviku da stanemo i bar ponekad razmišljamo o sebi i o smislu našega ovozemaljskog prolaznog života.

26

Vrijeme je Božića, pa bih volio da kao kršćani, razmotrimo i duhovnu stranu našega bića, naših međuljudskih odnosa i našega odnosa prema Bogu. Čovjek je prvenstveno duhovno biće

obdarena razumom, a u povijesti i sadašnjosti meduljudskfh odnosa tako je malo bflo i tako malo ima razuma i mudrosti.

Sveta knjiga Biblija - koju bismo trebali čitati, ako ne svaki dan onda barem nedjeljom - veli da je

znanje i mudrost kod Boga.

Većina nas tako malo tijekom našega života čita Bibliju, a trebali bi je ne površno čitati nego

temeljito studirati i o njoj raspravljati kako bismo uz pomoć svakidašnje molitve bili bliže Bogu i tako lakše dolazili do znanja i mudrosti i boljih međuljudskih odnosa.

Ako se nekima ne sviđa ovakav način razmišljanja, dozvolite slobodu našim uvjerenjima i pravo na slobodu našeg opredjeljenja i našeg dos-

M{jekarskilist 12/2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

svojim pute-

suprotnosti: u onome što Bog jeste i u onome što Bog nije.

Većina nas radosno iščekuje Božić, a tu radost dijelimo s drugima. Zato je lijepo što si međusobno uz blagdansku čestitku poželimo sretnije i bolje dane, ali i jedni druge trebamo potaknuti na razmatranje o Božiću, o Bogu i o nama samima.

Jednom kada umremo, a umiremo svaki dan, više se nećemo moći uzdignuti do dostojanstva čovjeka stvorenog po duhu na sliku i priliku Boga, a po tijelu iz savršene misli Njegove.

Neki nepromišljeni ljudi vele: ako ne radiš, Bog ti neće ni dati.

Neki promišljeni ljudi vele: radi i Bogu se moli i Bog će ti pomoći, dati i blagosloviti.

Kako bi Bogu bilo milo kada bismo ga zamolili da blagoslovi naša polja prilikom sjetve i nakon žetve!

tojanstva.

Slobodno

hodimo

viina.

Pouzdaj se u Boga i osjećaj ga svojim Tvorcem i svojim Ocem.

Smiješi se danu koji se rađa i noći koja se spušta jer znaj da je sunce tvoj prijatelj, a noć tvoja dojilja. A sve što Bog stvori, stvori radi svoje djece.

Tri vrlo važna blagdana u godini su Božić rođenje Kristova i ponovno rođenje naše duhovne obnove i duhovne izgradnje; Nova godina - početak još jednog kruga Zemlje oko Sunca i početak novog ciklusa u prirodi stvorenoj za nas; Uskrs - uskrsnuće života, čime nam je Isus pokazao neprolaznost i vječnost života i našeg budućeg vječnog postojanja.

Što je zapravo Bog, Svevišnji tvorac i Stvoritelj svega vidljivoga i nevidljivoga?

Bog je ljubav i znanje, dobrota i milosrđe, strpljivost i mudrost, pomoć i moć, sila, i nikakva druga sila nije jača od njegove; Gospodar i Tvorac cjelokupnog Svemira. Što nije Bog ?

Oholost, taština, sebeljublje, lažni ponos, netrpeljivost, mržnja, zavist, neznanje i nemoć, licemjerstvo i lukavost.

Ovo su dva područja između kojih se odvija naš ovozemaljski život i naši međuljudski odnosi, a o ovim područjima našeg duhovnog života tako se malo govori, tako se malo piše.

U školi o ovome gotovo ništa nismo učili, niti naučili.

A svi želimo biti sretni.

Sve što stvorimo ostat će jednog dana iza nas i jednoga dana će propasti sve osim nas i našeg duhovnog bića.

Božić i

Uskrs, blagdani rođenja i uskrsn'!~ Boga kao čovjeka, vječnoga duhovnog btca.

U našoj životnoj borbi, u našim slabostima, padovima i grijesima vezanih uz zavist, oholost, taštinu, lažni ponos, sebeljublje, sebičnost, nemilost, prezir i mržnju, uz sve ono što nije Bog, svake godine o Božiću i Uskrsu trebali bismo se s našim Kristom ponovno roditi i ponovno uskrsnuti u duhu ljubavi, dobrote, milosrđa, poslušnosti, znanja, mudrosti i dostojanstva, u svemu onome što Bog jest.

Cijeli naš život odvija se u borbi ovih

28

Skromnost. Božić. Isus, Bog, rodi se kao čovjek u najvećoj mogućoj skromnosti.

Nije se rodio u palači i u svili okružen slugama i dadiljama.

Po rođenju i po Bogu svi ljudi su jednaki.

Nažalost neki koje vodi oholost, zavist, taština, sebeljublje, prezir i mržnja, lopovi i prevaranti, sijači demagogije i neznanja, lažne politike i lažnih obećanja, lažnih tajni od poslovnih do državnih smatraju da su nešto posebno, da su nečim posebnim više zaslužni, da mogu gaziti po dostojanstvu manjih od sebe. Ovakvi su kroz povijest čovječanstva vodili računa jedino o sebi, da su oni namireni i osigurani.

Trebali bismo se upitati: Kruno ideš čovječe?

Dobro pitanje prije Božića i Nove godine. Kamo ideš čovječe?

Povijest ljudske civilizacije je tako gorka, nemilosrdna, bijedna i žalosna, a opet tako veličanstvena u ljudskom stvaranju kroz rad i sve vrste umjetnosti.

Sve što radiš radi s Bogom i ljubavlju prema svemu stvorenomu i prema biljci i prema životinji, prema sebi i svome radu, prema svome bližnjemu.

Svatko tko radi treba i ubrati plodove svoga rada.

Najljepše je biti vrtlar u Božjemu vrtu.

Mi prolazimo, a vrtovi i polja i livade ostaju iza nas novim generacijama, nekim novim vrtlarima rođenima u svevišnjoj Božanskoj misli.

Da li u ovom mjesecu pisati o stručnim i našim svagdašnjim temama?

O travama i travnjaštvu, sjenaži, sijenu i mlijeku, o našim kravama i stajama, nastavit ću pisati od siječnja 2002. na dalje.

Za Božić i Novu godinu zahvalimo našem Ocu, Svevišnjem Tvorcu - Bogu , za sve dane što smo ih do sada proživjeli i za sve dane koji su još pred nama, za svaki izlazak i zalazak sunca.

Mljekarski [i,st 12/2001.

KULTURA

9z posavskog Piše: lvan Sinovčić Gledajući kroz prozor u maglovito jesenska jutro i opalo žuto lišće, prisjetih se pjesme DOZRELI su KEVSTENtKO I SVAKE JESENI STIZU KISE LEDENE, A MENI SVEJEDNO JE. Taj prizor bio je dovoljno poticajan da svoju generaciju, koja se nalazi u životnoj jeseni, a svoje je djetinjstvo provela na selu, pod',,\~ sjetim na ra dost življenja i u najskromnijim uvjetima. Kako se u zraku već osjeća snijeg, iz mojega spomenara počele su izlaziti slike sjećanja }ječjih zimskih radosti koje susretljivošću UREDNISTVA MLJEKARSKOGISTA na ovaj način otkidam od zaborava. Tko se ne sjeća (bez obzira kojem naraštaju pripada) mekih pahuljica prvoga snijega koji je najčešće padao između katoličkih blagdana Sv. Katarine i Sv. Nikole, i prvoga grudanja kojim su dječaci stariji od 10 godina već počeli dokazivati svoju muškost. Međutim, dečki stariji od 15 godina znali su od mokrog snijega navaljati snježne grude veličine kante koje bi, stavljajući jednu na drugu, napravili bedem odnosno kulu. Podijeljeni u dva tabora bitku bi vodili grudama snijega sve dok ne bi, zbog mokre odjeće i smrznutih ruku, prestali. U tom nadmetanju su se i oznojili pa i ožednili. Taj problem rješavali su tako što bi jednostavno uzeli grudu snijega i jeli ne bojeći se za zdravlje, jer je snijeg bio kristalno čist, a oni prirodno otporni. Vrlo često žeđ bi utažili jedući led odnosno sige ili ledenice koje su visjele s krovova. Pored grudanja u bezazlene dječje igre spadalo je i pravljenje tzv. svetaca bacajući se na leđa u taj čisti, meki i bijeli pokrivač koji bi tom prilikom pokupio prašinu sa starih zimskih kaputa, naravno i pravljenje snjegovića u svakom dvorištu. U zahtjevnije dječje zimske igre spadalo je i sanjkanje i skijanje sa savskog nasipa koji je bio, i sada je, najveći brijeg u Posavini. Rekviziti za sanjkanje bili su: strugajna (vrsta velike drvene zdjele), drveno korito, tzv. smukli (zbijene daske u obliku saonica), veće saonice (koje je izrađivao kolar) na kojima se je sanjkala po troje i više djece. Teškoća je bila u tome što su bile teške za vuču na brijeg. Malo to je imao tzv. lagane gospodske sanjke (saonice koje je izrađivao kolar). Te saonice bile su najbrže kod spuštanja i najlakše kod vuče pa ih je zbog toga po ravnom terenu vukao i pas na radost i veselje najmlađih. Kako su bile lako lornljive, pedesetih godina prošloga stoljeća majstori metalci izrađivali su saonice od metalne konstrukcije samo je sjedište bilo drveno ili od pletene gurtne (jutene trake).

Skije su bile domaće ručne izrade različitih veličina a izrađivali su ih kolari, stolari pa i tesari.

Mljekarski list 12/2001.

ŽIVLJENJA

NA SELU

spomenara Vezovi tih skija bile su kožne trake od stare konjske orme, priko~ ' vane čavlima na sredini skija, a kako bi što bolje klizile podmazivali smo ih lojem. Skijalište, odnosno spust, smo polijevali vodom kako bi smrznuta bilo još pogodnije za postizanje što veće brzine koja nikad nije bila dovoljna za fletne i spretne dečke.

Skijanje je za razliku od sanjkanja bilo isključivo muški šport odnosno igra jer bi se cure (koje tada nisu nosile hlače) zbog čestih padova nalazile u nezgodnoj situaciji. Što se pak klizanja tiče, znali smo to činiti (na brzinu) čak i bosi, više iz štosa jer smo uglavnom imali bakanđe (vrsta cipela) koje su na petama imale potkovice, na prednjem dijelu špiclpleh (dio čeličnog lima) a u sredini cvekove (vrsta čavala sa širokom i debelom glavom). Zato su kod klizanja bile brže od drugih vrsta obuće. U nedostatku takvih cipela snalazili smo se tako što bi u smrznutim savskim rukavcima malom sjekirom odsjekli komad leda u obliku okrugle ploče, promjera oko pola metra i debljine oko 5 centimetra, na kojoj smo uz rub sjekiricom napravili utor promjera oko 5 cm i dubine oko 1 cm i ta ledena ploča (koju smo mi Posavci nazivali santa, murnlek ili škril) bila je pripravna za klizanje. Taj zaboravljeni način klizanja (u kojem također nisu sudjelovale cure) izvodio se tako što bi klizač (koji je na cipele navukao stare čarape ili ih omatao sa starim krpama) stavio drveni štap duljine oko 1,5 metar u spomenuti utor na santi odnosno murnleku kojeg je trčući gurao štapom ispred sebe i kad bi postigao maksimalnu brzinu skočio bi na njega.

Inercijom bi nastavio klizati do 100 i više metara, ovisno o vrsti leda (najbolji je bio tzv. sjeverac, kristalno čist i gladak kao staklo) pa je zbog toga između ledenih površina trenje bilo svedena na najmanju mjeru. Pri tome je najvažnija bila brzina i duljina zaleta ali i izuzetna spretnost klizača koji bi u slučaju neuspjeha, zbog pada na ledu, ostavio trag od dvije zvijezde: jednu od stražnjice a drugu od glave. Zato su toj vrsti klizanja dorasli samo izuzetno spretni i uporni uz cijenu neugodnih padova ali za neponovljiv i jedinstven doživljaj klizanja na najjednostavniji mogući način. Međutim, poneki dečki imali su i klizaljke ručne izrade koje su pravili od stare kose za travu i pričvršćivali ju čavlima. Naprava koju smo nazivali vitlo, bila je pogodna za klizanje curama i dečkima.

Veoma je važno istaći, da u to vrijeme zbog prirodne otpornosti i pored slabe odjeće i obuće !}itko nije zakašljao. Zato treba uvijek učiti od prirode, ZIVJETI S NJOM I U NJOJ! :J

~

29

OBIČAJI

\,l(r·\J-

J /1.t

~-'<-

·1

I

.;;?

l8~ZJC SJEĆi\NJE IZ DJE TINJS TV i\

J

-

~,~t(t',

U prosincu je puno svetaca koji se na razne načine obiljež:avaju. Prosinac je mjesec darivanja.

Prva je Sveta Barbara zaštitnica rudara, zatim za djecu najvažnUi sveti Nikola. Tome danu smo se najviše veselili. čistili smo cipele i stavljali ih u prozor da nam sveti Nikola donese darove. To su u ono vrijeme bili jako skromni darovi, a nas je osim toga bilo šestero, no mi smo se tim darovima radovali.

Zatim sveta Lucija, prvi post prije Božića i dan kada smo sijali pšenicu za Božićni stol. Uz taj dan vezano je i vjerovanje da djevojke napišu na ceduljice imena momaka koji im se dopadaju i da svaki dan jednu bace u vatru, a onaj koji je ostao na Bož:ić bit će im kasnije mladoženja.

Kod nas u Podravini Božić je i danas najmilija svetkovina za koju se treba temeljito pripremiti.

Tako je bilo uvijek za dobrih i loših vremena. Svatko je nastojao Bozić dostojanstveno proslaviti, i bogataši i siromašniji. Moja je baka uvijek govorila: ·'Pred Bogom smo svi jednaki", ili "Sve nas grije isto suncer Prije Božića trebalo je otići u mlin "na pajtlin,: samljeti zito za friško brašno, obaviti "kolinje", pre-

J(}

točiti vino u goricama i donijeti ga doma, pripremiti dosta izabranih drva samo za božićne dane. To su bili muški poslovi, a žene su uređivale sve po kući, ribale podove, prale veliki veš ("belilo") i prozore itd., kako bi za Božić bilo sve uredno, čisto.

Svako jutro, prije zore, išlo se na zornicu s upaljenim lampašem, jer je bio veliki mrak, a put blatnjav. Onda još nije bilo struje ni ulične rasvjete.

Vrijeme je polako prolazilo, a mi djeca živjeli smo u očekivanju božićnih dana, i posebno onog bdijenja duge i svečane Badnje noći u kojoj su mnogi mališani prvi puta smjeli ostati budni do iza ponoći.

U očekivanju Božića i meni je u najljepšem sjećanju ostalo to Badnje veče. Cijelu je večer gorjela svijeća. Ložili smo peć u velikoj sobi, svuda je bilo lijepo toplo i ugodno. Kitili smo bor, naši roditelji i bake bili su uz nas, svi smo bili naročito raspoloženi i veseli. V posebno lijepoj uspomeni ostale su mi prekrasne božićne pjesme što su ih pjevali moja baka Marija, djed Tomislav i tata Dragutin.

Na Badnjak je bio božićni post od kojega su oslobođeni starci, djeca i bolesnici. Za ručak je kuhan krupni grah, mi smo ga zvali ''debeli grah" i juha od sušenog voća (suhe šljive kruške i jabuke).

Toga dana mama i bake su spremale jelo za bozićni obilati ručak. Sve su pekle u krušnoj peći i ciiela je kuća mirisala. a bio je post. Mi. djeca. počeli smo poslije podne kititi bor. Na bor smo stavljali crvene jahuke "božićnice", pozlaćene orahe. ruže izrađene od krep-papira i "vilinu kasicu" kao nakit. Imali smo i po koju pravu kuglicu. i posebno vrh bora. kojeg j<:na kraju stavl1ao tata. kad& 1e 1 učvrstio bor Ja se slučajno ne prenne.

Svaki domaćin je tiiekon: ~lana pnredi1_1 ·.,,·f:.; mu 1e trel:>aloda 11a '.'ecer l,ne~•: u sol": ._.w,,·to Jnr>a (!-:11 ii3.1Lr?:i , n,x t".~jdli: r . r J ·11la ne,, i~c ,;n·c1 ;l HJJ< ·n 'f f a1m prqe

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

pozdravljenja. Čim je zazvonilo crkveno zvono, a to smo svi čekali, tata je ponesel slamu i sijeno u veliku "hižu" (sobu), a na vratima ga je pričekala mama ili baka s upaljenom svijećom.

Tata je pozdravio s "Faljen Isus i Marija", a mi smo svi odzdravili. On bi tada nastavio: "Na tom mladom letu, zdravi i veseli bili kak jeni jeleni, tusti debeli. Daj nam Bog ždrebić, telić, prasić, purić, gosić, račić i druge drobne mladine kak črne hajdine, mira i Božjega blagoslova". Svi smo kleknuli na slamu i izmolili Očenaš i Zdravo Marijo.

U drvenoj struganki bila je pripremljena smjesa raznog žita, kukuruza, graha i drugog, i nova malo veća svijeća. Na stol posuto je malo žita, stavljena slama i to ritek u "križ" malo sijena. Stol je zatim prekriven s tri stolnjaka.

Najveći dio slame i sijena tata je rasprostro po sobi ispod i oko stola, dalje od peći. Mi smo se djeca svi valjali po slami i veselili se u iščekivanju Božića.

Odrasli su poslije otišli na "polnoćku", a mi smo s bakom ostali kod kuće, igrali se ili dremljivi zaspali na slami. Kada smo se probudili znali smo da je došao Božić po svjetlosti dana koji nas je sve u obitelji obasjavao mirom veseljem i Božjim blagoslovom. O

Mljekarski list 12/2001.

Wladi pastir

Piše: MaricaSinković

Kako nema posla za većinu mladih ljudi, pa tako ni za našeg seljana Darka.

On je mladić okretan i brz, pa čuva krave naše ulice već dvije godine. Naš pastir Darko svaki dan čuva 80 krava. Od jutra rana do večeri kasne, po kiši, vjetru, suncu i gustoj jesenjoj magli.

Za trenutak radosti u njegovoj mladosti, posvećujem mu ovu pjesmu.

- Maglajednojutrogledammaglegole kad tamopastirDarko tjerau Lonjskopoljekravesvoje Kravetule,zgledajuse sveje sivo,ne da im se dolje pa sve misle u štali će biti bolje

Darkokrozsmijehreče: "Kravemoje,gledajtejoš danas Lonjskopolje, ovegodinenas nemavišedolje."

Suncesepokazalo maglase razišla kravenekeleže nekepasu suhu travu PastirDarkostoji i tihosvojekravebroji

Od sutraće svaka krava na vezusvogagospodarabiti u štali ležati,jest( piti; proljeće čekat(

u Lonjskopolje opetse vratiti.

31

maJf113GJCDCĐru 2uoo0mum ruaJEJ(]C Piše:Darko Kantoci,dipl. ing.

Prosina.c je prvi zimski mjesec, temperature ispod O"C su uobičajene, baš kao i snijeg. lako priroda spava, posla ima. napretek, no krenimo redom.

Sobno bilje Zima je doba kada više vremena provodimo u bude ugodno stambeni prostor grijemo. Gotovo i sve sobne biljke vole toplinu, ali umjerenu. Najviše im odgovara temperatura oko 15°C dok ljudima najviše odgovara 20 - 25°C stoga ih smjestite u negrijanu prostoriju, po mogućnosti južnu. Zimi biljke više pate od suhog nego od pretoplog zraka. Suhi zrak zapravo ne odgovara ni ljudima, no zato postoje različiti ovlaživači zraka.

Brinući se o bilju, brinemo se i za sebe, pa u dnevnom boravku svakodnevno treba prskati biljke.

Tako ćemo imati ugodan, vlažan zrak. Imajte na umu da biljkama zimi vrlo štete promjene temperature zraka. Najviše sobnog bilja ugiba zimi, zbog smrzavanja. Mnogi se žale da im biljke ne izgledaju dobro, iako ih redovito zalijevaju (previše), a ne misle do kakvih naglih promjena temperatura dolazi prilikom svakog prozračivanja prostorije. Ako je vani temperatura ispod 0°C, a sobna +25°C, dolazi do znatnog pada temperature pri duže otvorenom prozoru. Biste li na pola sata izašli na ciču zimu samo u donjem rublju? Vjerojatno ne biste, a imate vlastitu tjelesnu temperaturu koju biljka nema. Stoga, ako već ne možete premjestiti biljke prili_kom svakog prozračivanja, barem ih pokrijte novmama. ~ući, a da nam

dovoljno iskustva, bolje ih je zaštititi granama crnogorice. Preporučuje se pokriti i mjesta gdje smo zasadili osjetljivu biljku, Dobro je po snijegu rasuti granulirano mineralno gnojivo, no pri tome treba paziti da gnojivo ne dođe u direktni kontakt s biljkom i samom lukovicom. Kada se snijeg otopi, provjerite jesu li se lukovice izdigle, ako jesu utisnite ih u zemlju.

Ruže Ako smo se pravovremena pripremili na zimske nedaće, s ružama ne bi trebalo biti previše posla. Želimo li saditi ruže, a jame nismo iskopali u jesen možemo ih iskopati u siječnju i veljači, ako vremenske prilike dopuštaju. Krajem zime možete orezati ruže, a ovaj se posao u priobalju obavlja u veljače.

Uklonite zimsku zaštitu, a oko grmova postavite oko 5 cm debeo sloj komposta ili stajskog gnoja.

Ruže orežite na 2 do 3 pupa, a penjačice samo prorijedi te.

Travnjaci i živice Veće količine snijega, posebno vlažnog, skinite sa živice da joj ne polomi grane. Tuje su osjetljive na mraz, pa je najbolje ne saditi ih na vrlo hladnim mjestima. Prihranite živicu mineralnim kompleksnim gnojivom Ako je u ogradi propala koja biljka, sada je vrijeme da je zamijenimo novom. Jako stara živica može se regenerirati rezom u glavu. Cijelu živicu skratimo na visinu od oko 20 cm. Nakon toga ju zalijemo, prihranimo kompostom pa će do jeseni ponovno izrasti zbijena ograda.

Grmlje i penjačice Zima je najkritičnije doba za grmlje i penjačice

Prozori, balkoni i terase Zima je razdoblje mirovanja za mnoge biljke koje nam inače ukrašavaju prozore, balkone i terase.

No to ne znači da nemamo posla. Potrebno je povremeno provjeriti temperaturu prostorije gdje smo smjestili trajnice. Temperatura bi trebala biti oko 10°C. Mjesečno treba 2 do 3 puta zaliti biljke.

Suhe listove redovito treba uklanjati. Za toplih dana provjetrite prostoriju!

Krajem zime, točnije počekom ožujka, prikratite pelargonije i fuksije, a nakon toga ih presadite u svježu zemlju i smjestite na svijetlo mjesto. Zalijevajte jednom tjedno, a kako temperatura raste i češće.

Kamenjara i lukovičasto bilje U većini naših krajeva zime nisu tako jake da bi kamenjaru i lukovice trebalo posebno štititi, no ako srno posadili nove lukovice s kojima nemamo

32

Ml.fekarski list 12/2001.

VAŠ VRT

jer postoji opasnost da ih polome snijeg ili vjetar.

Ako padne snijeg, uklonite ga s grmova, a oštećene grane odrežite. Ako grmlje niste uredili u jesen, učinite to nakon što se otopi snijeg. Odstranite suho lišće i granje. Grmlje prihranite šakom do dvije NPK gnojiva formulacije 12:12:12 po mogućnosti dok ima snijega. Penjačice je potrebno oštro orezati, što znači da se ostavljaju samo najjači izboji i to na nekoliko pupova.

Povrtnjak Zima je period kada uživamo u zimnici spremljenoj od plodova iz svog povrtnjaka. Kalendarski zima traje do ožujka, no u povrtnjak možemo izaći

i ranije, osobito u priobalju. Tamo već u siječnju možemo sijati grašak i bob, u veljači peršin, mrkvu i ciklu, a saditi luk i češnjak. U klijalište sijemo rani kupus, kelj i salatu kako bi ih početkom ožujka rasadili na otvoreno. U priobalju početkom ožujka beremo peršin, mrkvu, blitvu, cvjetaču, zimski kupus, kelj, salatu, raštiku, špinat i poriluk. I u kontinentalnim krajevima možemo ponešto brati zimi: matovilac, hren, poriluk, kasni kelj. U klijalište u veljači sijemo rotkvicu, grašak, peršin, mrkvu i špinat, možemo saditi luk i češnjak. Kada je moguće, prekopajte kompost i dodajte vapno kako bi pospješili rad mikroorganizama.

Pripremio:Darko Kantoci,dipl. ing.

U ovoj rubrici osvrnut ćemo se na zanimljivosti iz povijesti poljoprivrede. Jasno, najviše ćemo se baviti mljekarstvom, no, ponekad ćemo spomenuti i ostale poljoprivredne grane. Pogledajmo kako se gledale na mljekarsku industriju 1923. godine.

!JJ(felarslvo u našo/. državi </ina.šo//e državi bilo m/jekarsluo dosada na sasvim ruskomslepenu. 2lrJipak imademo vrlo l!fepe myele već sada, da odmah počmemo s ovom izvrsnom inchislr!fom i clase njome akorislimo,još sada, dok.1e boge vr!Jeme. ':X"a.ša država* ima _površinu od okruglo 250.000 U, le ako 12 milijuna slanovnikcz. Ona ima clage od 6/aya S ½ mi/ goveda ijedno JO mif!Juna ovaca, le 2 ½ miijuna koza. 7o.1e na.ša mfi;ečna s/o.ka.:7/li;kako z.namo veči dio slabe ne vrijedi za mljekarslvo,jer _Jeonajoš slaba i skoro div/a. Osim lrxp .1e kod nar osobi/o z.nača/no držan.Je ovaca i koza, .kye sa.mopo sebi nye nikakvo z/4.Xzcl apel s druye s/rane _poyleclamoi površinu ze~e, /o ćemo brzo moći vidjeli clanaJu drža.vu mož.emo sarvim zgodno razd!Jel.ili u 2 mfekarske zone: s;evernu i primorsku. Qi svakoj ćemo zoni naći druhč!Ju s/oku i drukčije uo/ele za r:Jeno držan;e. Ocl forp _Je s;everna zona, kako ćemo upravo vid;eh;

ncyuJodmjaza modernomfjekrsluo.

4'everna zona .1e većinom mzina, lek /o/je zaparim·dio yorovil. </i1!/?J seje dosada razvilo i naše 'los;xx/arsfvo ncypooogn!Je,pa za/o u qo.J imamo i na.jl,og"umfi;'ečnu s/oku, ko/a seJE?već u velikoj m_J"eriprima.klaevropskom bla<JU, .J"er_Jeod qeya i _pofek.la.Ova zona o6uli.vaća. s;evernu J&aisku i svu c5lavon(ju,sve kra;eve između c5ave i Đrave, Ybsavinu i :7lxlunavge. c5aclapak do/az.iprimorska zona ispodVelebila i Đinare. </iq<y ima doduše razm;erno _JOŠmno'lo više ouaca, šlo se osobi/o f!Je_povidi na Đalmac!Ji; .k<y"a ima sa.mo 100.000 komada goveda, a.I.i za/o preko I milijun ovaca (i ¼ au-f!Junakoza) !71/i u _primorju nema mjxde dovo/Jno,a ka.mo.h"dobra bla'fa. Ovrf;e se pak ne može nikako govan/1; o 6i/o kakvim uo/elima za boge i napredn!Je mgekarsfvo, ni/i ima izgleda, da 6i se oni mogli na bilo .k<yi način _popravili. Đanar imamo u Jfrvalsko.J i c5lavony'isvega skupasa.mojedine 3 mg"ekarske zadru<Je.Đrukč!Je se sada islom radi o osnul.ku;oš više zadruga, .k<y"e bi mogle vrlo f!Jep usf!jeh: !Jl(oranzo reći; da su u Jh.valskoj i c5lavongi·ipakdobri uo/eh· za osn.iva.rz;e mg"ekarskih zadru<Ja,i ako bi seJOŠ morala mnogo učim/i oko paša, .kye bi se ovdje morle JOŠ vanredno uredili i bili od neproc;enjive korisli. !71onda se, naravno i 6/ago mora bez presla.nka usavršavali Đakfe, .ka.ko vid.imo, našem se seg'aku i na.rodu o/vara u mgekarslvu more boga.lslva i za.lo se oko qegova

razvi.I.kamora svim sila.ma radili *KraljevinaSHS D10IZknpge "Mljekarstvo"čiji Je autor Dr. Sqepan FilipoVLĆ. KnjigaJe ob1avl1ena1923 godme u Zagrebu.

Mljekarski [1$t 12/2001.

O 33

AG RO METEOROLOGIJA ~

f /110R/IZUMJBT/ dr.Ivo :1~: ··AGRO"EJEOROLOGIJA •

- I

I

'

'

,

(!)djeća ~ ~

I STIIYJTI POD IONTllOtO

Kaučić,

l'OnSEN lllYNITLlllf?

Piše:mr. Dražen 3. prosinca 1963. agrometeorolog godine u Gospiću je izmjerena 26°C. Dakle, pripremimo se ovog mjeseca na moguće vrlo hladno vrijeme. Jesensku je obradu tla već davno trebalo završiti pa je radova sve manje. No, pred nama su svinjokolje, a time i uživanje u toplini svoga doma.

A toplo će nam biti ako nam je obuća i odjeća topla. Mnogi bi od nas bili iznenađeni, a i pomislili bi da je netko lud, kada bi u novinama pročitali reklamu za odjeću izrađenu od zraka. Muškarci bi možda bili zadovoljni jer bi gledali žene odjevene samo u zrak. Ta bi radost kratko trajala. Odjevni predmeti od zraka bi se obojali, začas zamutili, i prozirnost bi nestala. Odjeća od zraka bila bi uistinu pravi hit. Izostalo bi pranje i dosadno glačanje, nosila bi se jednako zimi i ljeti. Kvaliteta spomenute odjeće je u tome što ona zadržava jednoličnu toplinu. Prisjetimo se, zrak je najlošiji vodič topline.

Uostalom, mi već katkada i nosimo odjeću od zraka. To je odjeća od krzna, jer njegove dlake obuhvaćaju čak 97% zraka. No, i odjeća od perja, a to su naše vjetrovke, sadrži mnogo zraka. Vjerujemo da su mnogi od nas vidjeli ptice kako u zimskim danima našešure svoje perje, a razlog je što se time povećava volumen pora pa i količina zraka u perju. Čak se i mi sami kad nam je zima naježimo. Fine dlačice na koži se uzdižu u želji da obuhvate što više zraka. No, mi nemamo dovoljno dlačica pa zato trebamo odjeću od krzna ili perja. O

34

Pretpostavimo da su vam rekl.i kako imate "malo povišen" tlak. Možda je vaš doktor upotrijebio riječ "hipertenzija" kako bi opisao vaše stanje. Zvuči prilično zastrašujuće. Počinje vas vbrinuti. Imate niz pitanja, a jedno od prvih je "Sto to ustvari znači?"

Povišeni krvni tlak, hipertenzija, odnosi se na stanje vaših arterija, koje se prirodno stežu i opuštaju, kako bi omogućile proticanje krvi od srca. Međutim, imati povišen krvni tlak znači da se vaše arterije ne mogu u potpunosti opustiti, pa srce pumpa istu količinu krvi kroz manji prostor. Povećan pritisak na arterije stavlja vas u veći rizik od srčanog oboljenja ili moždanog udara.

Nalaz krvnog tlaka sastoji se od dvije brojke: gornja označava tzv. sistolički, a donja dijastolički tlak.

Liječnici pridaju podjednaku važnost objema brojkama. Nalaz krvnog tlaka u blizini 120/80 ili čak niže od toga (ovisno o vašoj dobi i u kakvoj ste tjelesnoj kondiciji) dobar je. Međutim, ako su nalazi ponavljano 140/90 ili iznad toga, osoba je bolesnik s hipertenzijom.

Promatrajte

svoje

raspoloženje.

Liječnici

nazivaju hipertenziju "tihi ubojica", jer se često smatra kao bolest bez simptoma. Međutim, rezultati jednog novijeg četverogodišnjeg ispitivanja na sveučilištu Minnesota, ukazuju da blago povišen krvni tlak može ipak slati neke signale (neki ispitanici su spominjali glavobolju, mučninu, poteškoće u usnivanju i promjene raspoloženja).

Prof. Charles Tifft s Medicinskog fakulteta Sveuči-

M/jekarski li.st 12/2001.

VAŠ LIJEČNIK

lišta u Bostanu kaže: "Dakle, premda smo običavali govoritida hipertenzijaide bez simptomau većine ljudi, ipak se u slučajevima blage hipertenzt/emogu javiti suptilni simptomipovezanis kvalitetomživota, a koje su simptomeliječnici u prošlostiomalovažavali."

Pripazite na skrivenu sol Sol sadrži natrij, mineral koji prirodno izvlači tekućinu iz vaših stanica, koja onda odlazi u krvnu cirkulaciju. Ako stalno uzimate previše soli kronično" preplavljujete svoju krv tekućinom. U nekih ljudi to može povisiti krvni tlak. Nema načina da se odredi koje su osobe posebno osjetljive na sol. Dobro je pripaziti na količinu soli koju sadrži pojedina hrana. Svaka čajna žličica soli koje se možete odreći dnevno, u stanju je sniziti vaš sistolički tlak za 5 jedinica. Inače, preporučujete se da dnevni unos soli ne bude veći od 2,4 grama (jedna čajna žlica upravo toliko iznosi).

Inače, u prosjeku sigurno konzumiramo oko 4 i više grama dnevno, računajući i onu sol koja se već nalazi u kupljenoj pripravljenoj hrani (recimo industrijske juhe u vrećicama - samo jedan tanjur može sadržavati 1 gram soli, razni sirevi itd.).

Planirajte dnevne aktivnosti. Liječnici kažu da trebate pronaći konstruktivne načine kako biste se mogli nositi sa svakodnevnim stresovima, a ne tražiti samo privremene "bjegove" od njih (godišnji odmori, kupke, slušanje glazbe itd.).

Kako svladati dnevne stresove djelomično je i stvar planiranja.

Kako smanjiti nervne napetosti?

Prvo, izdvojite 10 glavnih izvora stresa u svom dnevnom životu (gradski promet, dernjave djece, neugodan šef na poslu, hrpetina neriješenih papira na radnom stolu itd.).

Drugo, dobro pogledajte svaki od tih momenata i procijenite što od toga možete promijeniti (možete li se izvući iz kuće nešto malo ranije kako bi izbjegli najveću špicu u prometu i dernjavu djece u kući itd.)

Treće, shvatite da postoje neke stvari koje ne možete promijeniti (npr. ludog šefa). Ovdje mala igra sa svojim mišljenjem može biti od pomoći. Cilj je promijeniti svoje gledanje, mišljenje o izvoru stresa. Na primjer, smatrajte da način kako se odnosite prema nezgodnom šefu dokazuje da ste u stanju nositi se sa bilo kojom teškom situacijom. Činjenica je da je ovaj trik malo teže obaviti, ali stvar je u tome da olakšate stres preuzimajući kontrolu nad njim. Prema tome, ako ne možete kontrolirati okolnosti u kojima se nalazite, onda je najbolje da preuzmete kontrolu nad načinom kako gledate na njih.

Postanite nepušačka zona. Ako pušite, prekinite s tom navikom. Svaki put kad zapalite, to povećava vaš tlak za 10,15 ili 20 jedinica i traje 15,20 ili 30 minuta. Ako dnevno zapalite 30 puta, vaš krvni tlak može biti znatno povišen.

Mljekarski list 12/2001.

Započnite

sa aerobičkim tjelovježbama.

Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu, pa ćete smanjiti i povišeni krvni tlak. Jedan od najboljih načina skidanja viška kilograma su aerobičke tjelovježbe: trčanje, vožnja bicikla, penjanje stepenicama i tome slično. Liječnici procjenjuju da će za svakih 5 kilograma tjelesne težine koju izgubite povišeni tlak pasti za čak 5 jedinica.

Aerobička tjelovježba pomaže srcu da postaje veće i jače. Srce počinje raditi s manje napora i usporenijim ritmom otkucaja.

Budite umjereni u piću. Alkohol može uči­ niti da se osjećate opuštenim, ali on također čini arterije prilično nabreknutima. Ne zna se točno kako se to događa, ali pijenja alkohola može stimulirati bubrege da zadržavaju više soli i vode u krvi ili može suziti krvne žile. Dr. Kaplan kaže: ''Akopt/~te više od dva pića dnevno,povećavate svoj krvni tlak. Sto višep!)ete,stanjese sve višepogoršava."

Sto manje konzervirane hrane. Pokušajte, koliko god je to moguće, držati se svježe hrane preporučuju liječnici. Konzervirana i prerađena hrana često oskudijeva važnim mineralima, kao što su kalij (pretežno prisutan u voću i povrću, banane, suhe marelice, krumpir, grah, rajčica), magnezij (u mahunama, bademima, kikirikiju, riži, kukurumom i pšeničnom brašnu) i kalcij (u jogurtu i drugim mliječnim proizvodima). Svi ti minerali igraju važnu ulogu u reguliranju krvnog tlaka i njihov nedostatak može prouzročiti rast tlaka. Za sada nema dokaza da će uzimanje minerala u obliku tableta sniziti krvni tlak.

Pripazite na neke zamke: U nekim trgovinama u svijetu postoje aparati u kojega gurnete ruku i aparat pokaže vrijednost vašeg tlaka. Nedavno istraživanje je pokazalo da takvi aparati mogu dati netočan nalaz koji se može čak za 60 jedinica razlikovati od stvarnog stanja.

Tjelovježba može vaš tlak privremeno spustiti.

U cilju dobivanja točnog nalaza, izmjerite tlak prije a ne poslije, recimo trčanja.

Jedna jedina šalica crne kave može podići tlak za 5 jedinica. Pripazite da ne pijete kavu barem dva sata prije mjerenja tlaka.

Ako govorite u vrijeme mjerenja tlaka, on se može popeti za 5 do 10 jedinica.

Obavite pregled kod liječnika. Dakle, sve ste pokušali što se preporuča, ali bez uspjeha. Vaša hiepertenzija može biti simptom neke druge bolesti.

U 5 do 10 posto oboljelih od hipertenzije visoki krvni tlak može biti signal loše funkcije bubrega (blokirane bubrežne arterije ili previše aktivna nadbubrežna žlijezda). Liječnik će obaviti sve potrebne pretrage krvi i mokraće i odrediti eventualno potrebnu medikamentoznu terapiju.

35

O~&d.o.o Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za ju nad) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s ograničenom qdgovornošću Svetonedjeljska 2, Kalinovica, 10436 Rakov Potok Uprava: Ulica grada Vukovara 49, l 0000 Zagreb, Hrvatska Telefon. O l /61 60 352, telefaks: O l /61 15 668, www.veterino.hr

•

sirza namaz

Blagoslov(jenBožić i sretnu Novu 2002. želi Vam