Mljekarski list 11-2001

puka +obogaćeni mliječni

proizvodi

STUDENI,

2001.

ISSN 0351-9104 Redakcijski kolegij:

SADRŽAJ

dr. Stjepan Banožić, dr. Ivo Belan,

KRMNEKULTURE Najznačajnije mahunarke naše travnjačke flore _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2

dipl. ing. Stjepan Brlek, .dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci,

dipl. ing. Karmen Sinković, prof. dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić

Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

HRANIDBA Ocjena kakvoće silaže _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 Hranidbom krava uskladiti visoku muznost i kvalitetu mlijeka __ _ _ 5 VETERINARS1VO Kisela indigestija - acidoza buraga _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 Lažne kravlje boginje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 GUSTOĆA MLIJEKA Gustoća mlijeka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11

GOSPODARSlVO Ocjena opravdanosti

investicijskog ulaganja u gospodarstvo

_ _ _ _ 13

OBAVIJESTII REPORTAŽE Zaključci sa Godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge _ _ _ _ 16 Mlijeko raste na polju, a muze u staji . _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 17 III. stočarska izložba Vukovarsko-srijemske županije, Drenovci 2001 .. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19 SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Performance test - bitan dio provedbe Programa gojidbenog stvaranja simentalskog goveda u RH ____ . _ _ _ _ _ _ 21 KULTURAŽIVLJENJANA SELU Iz posavskog spomenara _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 Nekad bilo - sad se spominjalo! _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 24 Onda, ve, za frtalj vure, predfcerom ... Onda, ve, kolo se vrti - eto ti smrti . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 Foto zapis - Divovska bundeva u vrtu Đuke Krajnovića _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 Kravlji sir na Posavskom stolu ____________________ . _ . _ _ _ _ 26 Stari zanati ne izumiru ______ . - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 26 Berba i spremanje kukuruza po negdašnjem _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28 Pravo je martinje kad je... _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349

Cijena: 4,50 kn

VAŠVRT Prezimljavanje lončanica __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30 Najčešće vrste lončanica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31 Rijetke vrste drveća na okućnici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32 AGROMETEOROLOGIJA Mišja godina još uvijek traje

VAŠ LIJEČNIK Ima li kolesterol veze sa srčanim bolestima?_ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Grafička priprema: "Hlad", Pluska

10.11.

Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb

Mljekarski li.st 11/2001.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

20.11.

30.11.

OSIJEK 6.35

16.23

6.49

16.13

l 7.01

16.07

ZAGREB 6.46

16.34

7.00

16.24

7.13

16.17 1

KRMNE

KULTURE

~~~~~~□J~ [M]~[}-O[W~~~~ naše travnjačke flore

Piše:prof.dr.sc.ZvonimirŠtafa

U tratini naših travnjaka - ovisno o biljnoj zajednici, načinu proizvodnje i korištenja, uvjetima staništa i klimi - zastupljen je velik broj jednogodišnjih, višegodišnjih i dugotrajnih mahunarki lepirnjača (Fabaceae) koje pripadaju različitim rodovima.

Neke od mahunarki na travnjacima pripadaju grupi krupnozrnih, a zastupljeniji rodovi su grahorica (Vicia sp.), grahora (Lathyrus sp.), i esperzete (Onobrychis sp.) koje daju visoke urode kvalitetne krme.

U sitnozrne mahunarke ubrajamo oko 250 vrsta iz roda djetelina (Trifoliumsp.), oko 64 vrste iz roda lucerni (Medicago sp.), oko 9 vrsta iz roda smiljkita (Lotussp.) s nekoliko podvrsta, nekoliko vrsta iz roda potkovica (Hippocrepissp.) kao i iz roda ranjenik (Anthyllis sp), te slatkovina (Hedisarum sp.), oštrica (Oxytropis sp.) i dr. Većina vrsta navedenih rodova daje krmu vrlo visoke kakvoće, a neke čak najviše kakvoće (djeteline, lucerne i dr).

Samo neke vrste iz navedenih rodova daju krmu loše kakvoće, odnosno ogrube, tijekom vegetacije se osuše (sijeno) te zbog grubih dlaka i ocvjeća nisu poželjne u krmi.

Porodici mahunarki (Fabacae)pripada i čitav niz manje vrijednih vrsta koje imaju nisku krmnu vrijednost ili su u krmi bezvrijedne, ali na određenim staništima mogu čak i dominirati - bjeloglavica (Dorycniumsp. na kiselim, teškim i ispranim tlima - Lika, Pokuplje), zečak (Ononissp.), ali i škodljivih - zečji trn (Ononisspinosa - trnje), šareni grašar (Coronillasp.). Neke vrste su vrlo škodljive kozlinac (Astragalussp.), žutice (Genistasp.) i dr.

Veći dio škodljivih vrsta iz porodice mahunarki manje je ili vrlo rijetko zastupljen na redovito košenim travnjacima. Više su· zastupljene na pašnjacima ili na travnjacima koji se povremeno koriste za napasivanje.

Budući da su neke od navedenih nepoželjnih vrsta višegodišnje ili trajne vrste vrlo dobro razvijenog korijenovog sustava, agrotehničkim zahvatima, košnjom, napasivanjem, valjanjem i dr., teško ih je ukloniti iz tratina jer ih stoka pri napasivanju zaobilazi. Te vrste vrlo dobro reagiraju na gnojidbu naročito fosfornim i kalijevim gnojivima, zbog čega se njihov udio u tratini višestruko povećava (zečak, zečji trn, žutice, bjeloglavica, kozlinac i dr.).

Prema njemačkim podatcima (Klapp) mahunarke su u masi travnjaka zastupljene oko 10% mase s velikim variranjem u udjelu. Prema Konekampu na mahunarke otpada oko 10% mase nizinskih 2

travnjaka, a oko 20% u planinskim travnjacima.

Prema podatcima čitavog niza domaćih autora, udio mahunarki u masi tratine jako varira a ovisi o biljnoj zajednici, staništu, klimi, agrotehnici proizvodnje i korištenja, nizinskom ili visinskom položaju, a naročito o otkosu. Iznosi od 2 do 10 i više posto. Obično su mahunarke više zastupljene u masi košenih travnjaka negoli travnjaka koji se napasuju. U drugom i trećem porastu (ljeti) mogu mahunarke i dominirati u masi (djeteline, smiljkite, lucerne jedno i višegodišnje i dr.).

U prvom otkosu na nekim staništima - koja se rijetko ili kasno kose i gdje je moguće osjemenjivanje jednogodišnjih mahunarki iz roda grahorica, ili grahora - mogu dominirati u tratini (kraška polja i dr.).

Budući da se navedene kvalitetne vrste sitnozrnih odnosno krupnozrnih mahunarki jako razlikuju prema staništu, klimi, agrotehnici proizvodnje i proširenosti, ali i kakvoći i prinosima, one nemaju jednako gospodarsko značenje u svim biljnim sastojinama i otkosima kao i načinu proizvodnje.

Neke od mahunarki daju krmu vrlo visoke do najviše kakvoće (djeteline, lucerne i dr.) ali i visoke prinose u jednom ili više otkosa. Zato tim vrlo kvalitetnim vrstama (koje daju visoke prinose s vrlo dobrim rasporedom pristizanja tijekom vegetacije) treba prilagoditi agrotehniku proizvodnje i korištenje kako bi se iskoristile njihove gospodarski vrlo povoljne osobine kakvoće i prinosa. Stoga su najkvalitetnijim i najproduktivnijim vrstama iz roda Trifolium(djeteline), Medicago (lucerne), Lotus (srhiljkite), Onobrychis(esparzete) selekcijom poboljšana gospodarska svojstva (kakvoća i prinosi). Kreiran je čitav niz kultivara koji se koriste za sjetvu na oranicama u čistoj kulturi ili smjesama za korištenje košnjom, napasivanjem ili kombinirano.

Poboljšana je kakvoća ali i prinos travnjačke tratine sjetvom nove tratine ili usijavanjem u postojeću tratinu. Prirast tijekom vegetacije je ravnomjerniji.

Pri izboru vrsta i kultura za sjetvu nove tratine, Mljekarski Hst 11/2001.

KRMNE

odnosno za usijavanje u postojeću tratinu, treba koristiti posebne sijačice konstruirane za sjetvu tako sitnog sjemena i malih količina sjemena.

Naročito je važno odabrati vrstu, odnosno kultivar djeteline za uvjete staništa i način korištenja.

Sve vrste ili čak kultivari nisu prikladni za sjetvu odnosno usijavanje u sve biljne zajednice, odnosno za sve načine uporabe. Rok sjetve (usijavanja) je vrlo bitan. U proljeće (kraj veljače i u ožujku) je vrlo povoljno vrijeme za usijavanje (ali u to je vrijeme tlo često prezasićeno vlagom).

Kasnija sjetva u proljeće ne daje tako dobre rezultate kao rana sjetva, a može i stradati od suše tijekom ljeta. Stoga je bolje i sjetvu i usijavanje obaviti u kasno ljeto (druga polovina kolovoza prva polovica rujna). Sjetva, odnosno usijavanje, u kasno ljeto naredne godine daje normalnu proizvodnju jer se usijane vrste tijekom jeseni dobro razvijaju i zakorijene.

Budući da se djeteline tijekom vegetacije obnavljaju tjerajući neprekidno nove izboje ovisno o vlagi i hranjivima u tlu, tu njihovu osobinu treba iskoristiti u proizvodnji kvalitete krme tako da se osigurava znatan prirast mase u ljetnom razdoblju (drugi i treći porast) koji je često vrlo visoke kakvoće, naročito ako u njemu dominiraju kvalitetne djeteline.

KULTURE

Da bi se povećala konkurentska sposobnost djetelina u odnosu na trave i neke zeljanice, tlo treba pognojiti fosfornim i kalijevim gnojivima.

Time se povećava udio djetelina u masi i otpornost na nepovoljne čimbenike kao i vrijeme· trajanja.

Djetelinama godišnje treba osigurati u tlu od 80 do 120 kg fosfora odnosno 120 do 160 kg/ha kalija.

Bolji rezultati postižu se gnojidbom tla u kasno ljeto ili početkom jeseni jer se tijekom vlažnog razdoblja hranjiva unesu u tlo.

Gnojidba u proljeće na vlažnijim staništima daje zadovoljavajuće rezultate, a na suhim će staništima proljetne gnojidbe dati rezultate tek naredne i sljedećih vegetacija. Na suhim staništima postiže se zadovoljavajući rezultat pojačanom NPK gnojidbom ili gnojidbom samo dušičnim gnojivima u prvom otkosu (porastu), ali zbog smanjenja konkurentske sposobnosti smanjuje se broj i udio mahunarki u tratini.

Tlo travnjaka gnojeno duši.čnim gnojivima forsira trave i zeljanice koje u sušnom (ljetnom) razdoblju nemaju dovoljan prirast, a za jačih sušnih razdoblja prirast čak izostaje. Zato gnojidba fosfornim i kalijevim gnojivima (a na kiselim tlima i kalcifikacija) ima određenu prednost jer forsiranjem mahunarki osigurava dovoljno krme. U drugom i trećem porastu i znatno više kakvoće u odnosu na

Zagreb, Žitnjak b.b.,

P.J. Vinkovci, kralja Zvonimira 80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Tel. (032) 308 587 fax (032} 308 589

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA'' na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji Zagrebu i u Vinkovcima

uj

NAŠE Mljekarski list 11/2001.

SJEME!/

DTS LIVADA za košnju I lspašu DTSTRAVNIKzakošnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brlgadler" i "Eckendorf" Jara grahorica "Jaga" I "Ebena" Ozlma grahorica "Popelsdorfer" Lucertna"OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina I trava

VAŠ

USPJEH! 3

KRMNE KULTURE

gnojidbu samo dušičnim gnojivima.

U prirodnim sastojinama livada zajednice pahovke rane, krestaca, uspravne stoklase i srednjeg trputca : utvrdio je ni}- naših auto!a ([urina, Kvakan, Soštarić-Pisačić, Cižek, Ivanek, Stafa sa sur.

I dr.). Oko 10% mahunarki u masi tratine pa čak i preko 20% u nekim sastojinama. Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima navedeni autori

utvrdili su dvostruko povećanje uroda, kakvoću krme čak i višestruko u odnosu na kontrolu.

Gnojidbom tla za svaki dodani kilogram hranjiva povećan je u prosjeku prinos sijena za 20,5 kg s velikim rasponom variranja ovisno o biljnoj zajednici na kojoj su izvršena istraživanja, tlu i opskrbljenosti hranjivima, otkosu i načinu korištenja. [J

HRANIDBA

Piše:JuricaBengeri,dipl. ing.

U hranidbi goveda silaža može predstavljati i do 60% ulaapne količine obroka. U kojoj će količini silaža biti zastupljena u obroku ne ovisi samo o potrebama životinja već i o kakvoći silaže.

Nakon što je silirana biljna masa završila fermentaciju u silosu (četiri do pet tjedana od zatvaranja silosa), treba organoleptički ocijeniti vanjski izgled silaže. Ta se ocjena temelji na boji, mirisu te na izgledu biljne grade krmiva koja čine silažu. Osim organoleptičkim metodama, kakvoću silaže moguće je ocijeniti i kemijskim metodama kojima se određuje odgovarajuća zastupljenost mliječne, ili neodgovarajuća zastupljenost octene i maslačne kiseline kao i suha tvar i kiselost silaže.

Prema kakvoći silaža se dijeli na: vrlo dobru, dobru, zadovoljavajuću te na slabu i na pokvarenu.

Boja silaže Boja silaže prije svega ovisi o vrsti krmiva pa je tako vrlo dobra kukuruzna silaža svijetlo žute do žuto-zelene boje, a silaže krmiva bogatih bjelančevinama (lucerna) tamnije i maslinastozelene boje. Vrlo dobra travna silaža (sjenaža) lagano je smeđe-zelene boje.

Ukoliko je boja kukuruzne silaže jače smeđa ili crna, to upućuje na preveliku vlagu te veću količinu silažnog soka. Takvu silažu smatramo zadovoljavajućom. Prljavo zelena boja kukuruzne silaže, te veće količine silažne crne boje, znak su truljenja i jačeg maslačnog vrenja nepoželjnog u procesu fermentacije.

Miris silaže Prema mirisu silaže može se odrediti njena Nepoželjna maslačna kiselina vrlo se dobro može odrediti trljanjem silaže među prstima tako da ispusti malo soka. Miris maslačne kiseline na osušenim prstima podsjeća na miris užeglog maslaca. Ukoliko je taj miris jačeg intenziteta, kakvoća.

4

prevelika je količina maslačne kiseline te takvu silažu treba dati na analizu. Silaža koja ima oštar i bockajući kiseli miris sadrži preveliku količinu octene kiseline. Miris kvalitetne silaže mora bit svjež te ugodno kiseo.

Izgled biljne građe Slabija ili jača oštećenja silirane krme upućuju na pogreške u procesu siliranja a to se događa u slabo stiješnjenoj i slabo ugaženoj silaži te u silaži koja je tijekom dužeg vremenskog razdoblja punjena u silos s većim prekidima tijekom više dana. Ako nije omogućeno odgovarajuće otjecanje silažnog soka i ako je silaža onečišćena gnjiležnim bakterijama, oštećenja su moguća.

Iz navedenoga iskusan stočar može procijeniti koliko je njegova silaža kvalitetna te u kojoj će je količini koristiti u hranidbi goveda. Treba napomenuti, da vremenski dužom hranidbom goveda silažom loše kakvoće može doći do zdravstvenih poremećaja, problema u reprodukciji i plodnosti. Stoga takvu silažu treba·davati u manjim količinama ili ju uopće ne davati, a posebno njome ne hraniti mlade, rasplodne životinje te plotkinje u visokoj gravidnosti i visokoj mliječnosti.

Mljekarski/i,st 11/2001.

HRANIDBA

Laboratorijske analize silaže Ukoliko organoleptičke pretrage ukažu na' lošu kvalitetu silaže treba napraviti kemijsku analizu te. odrediti pH vrijednost, postotak mliječne, octene i maslačn·e kiseline, te ukupne kiseline. Dobra kukuruzna silaža treba sadržavati veći postotak mliječne kiseline (oko 2%) manje octene (oko 0,30,6%) a vrlo malo ili ništa maslačne kiseline. Prema sadržaju ovih kiselina, u odnosu na ukupne kiseline, može se ocijeniti kvaliteta silaže. Određivanjem suhe tvari silaže i pH vrijednosti također se. određuje kvaliteta silaže pa se vrlo dobrom silažorn

smatra ona koja sadrži 35% suhe tvari a pH vrijednost je do 4,5. U silaži je moguć nalaz i većih količina amonijačnih spojeva koji su indikator lošeg siliranja i razgradnje bjelančevina u silaži. Ti amonijačni spojevi vrlo su štetni a u većim količinama i otrovni za životinje pa takvom sila.žarorie treba hraniti goveda.

Dakle kakvoću silaže treba procijeniti najprije organoleptički (boja, miris, izgled) a ako je potrebno napraviti i objektivnu kemijsku analizu te prema ocijenjenoj kakvoći silaže koristiti je u obroku životinja. U

G{)~D~~ ~W~ ~~~ a~~~~~ Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Krave visoke muznosti moraju dobivati veće količine kvalitetnih krmiva.· Visoka muznost može se održavati samo hranidbom zelenim i sočnim krmivima: zelena masa travnjaka, djetelinsko travne smjese, paša, sjenaža, kukuruzna silaža i slično.

Paša i zelena masa s travnjaka najbolja su osnovna krmiva ako su dobro njegovana i valjano iskorištavana. Krmni obroci krava i izbor krmiva, međutim, uvjetovani su zemljišnim, klimatskim i tehnološkim uvjetima gospodarstva. Kritično razdoblje dolazi, a kao i izbor krmiva, naročito zimi kada se krave više zadržavaju u staji i moraju se hraniti u većoj količini suhim ili konzerviranim (siliranim) krmivima.

Sočna i vlažna krmiva su ukusnija, krave ih radije jedu, i u većim količinama, što se očituje i većom količinom mlijeka. Neka zelena krmiva (posebice zeljanice i neke mahunarke) mogu bitiu većim količinama - štetne zbog visokog sadržaja kalija, što dovodi do nedostatka natrija i magnezija u organizmu životinja. Zelena krmiva sadrže zatim mnogo nitrata i nitrita, amonijačnih spojeva i nižih razvojnih oblika bjelančevina (spojeva nebjelančevinastog dušika - NPN spojeve), alkaloide, glikozide, gorke tvari i eterička ulja, cijanovodične, oksalne i neke druge kiseline, tireoMljekarski l~t 11/2001.

tropne (strumogene) tvari, estrogene, fermente i antifermente ,(ureazu, tripsin inhibitore i dr.), antivitamine itd.

Dakle, gospodarska korist može biti u vlastitoj proizvodnji zelenih krmiva koja čine više od polovice ukupnih krmnih obroka. Krmiva moraju biti dobre kakvoće, proizvedena suvremenim tehnologijama i pravilno primijenjena u hranidbi stoke. Često se govori o dobrim, boljim ili lošijim krmivima. Jednostrano se obezvrjeđuiu pojedina krmiva i hranidbeni dodaci, a iz nekih komerci1alnih interesa pretjeruje se u hvaljenju drugih.

Iznose se samo dobre osobine a ne da1e cjelovita slika hranidbene osnove koja je često vrlo promjenjiva u kraćim vremenskim razdobljima, s obzirom na kemijski sastav i vrstu krmiva, fiziološke i metaboličke potrebe životinja, proizvodnju i kvalitetu mlijeka.

Samo dobro uravnoteženi krmni obroci sa svim hranjivim tvarima (bjelančevinama, energetskim tvarima, mineralima, vitaminima pa i celulozom i drugim poticajnim tvarima) mogu rezultirati dobrom proizvodnjom te održavati zdravlje i reprodukciju krava.

Varijabilnost kvalitete krmnih obroka posebno je značajna za krave muzare uz hranidbu silažom. Krmiva moraju optimalno zadovoljavati opće uvjete za fermentaciju u buragu, reprodukciju buragovih mikroorganizama i sintezu mikrobnih bjelančevina, a zatim fermentativni i metabolički sustav u nižim dijelovima želuca i crijeva, koncentracija hranjivih tvari i nekih kemijskih sastojaka u krvi i tkivnim tekućinama, a kroz to dobru plodnost, količinu i kvalitetu mlijeka.

Krave ne podnose nagle promjene vrste 5

HRANIDBA

kvalitetu krmiva zbog čega treba trajno održavati određenu kvalitetu krmiva, a nova krmiva postupno uvoditi u krmne obroke. Sve su to vrlo složeni procesi u organizmu krava.

Trava i travna silaža Travna silaža sadrži mnogo sirovih bjelančevina koje su vrlo probavljive i razgradive u buragu. U

mladoj travi bujnog rasta nalazi se veća sirovih bjelančevina (dušik N x 6,25) od kojih je samo 50% pravih bjelančevina, a ostalo su spojevi nebjelančevinastog dušika (NPN - spojevi): amonijak, količina

nitrati, alkaloidi i glikozidi, slobodne aminokiseline i drugi slični spojevi.

Sa starosti biljke povećavaju se prave bjelančevine do 85% ukupnih dušičnih spojeva (sirovih bjelančevina), pa se može računati s prosječno oko 66,5% pravih bjelančevina od ukupnih bjelančevina u travi za cijelu vegetaciju.

Uvijek se naglašava da mlada trava ima najbolju probavljivost i hranidbenu vrijednost.

Trebalo bi dobro razmisliti u kojem stadiju je najbolje koristiti travu s obzirom na dobivanje mase krmiva, lakoću i brzinu probavljivosti, sadržaj i kvalitetu hranjivih tvari, dobivanje količine ali i kvalitete mlijeka, zdravlje i plodnost životinja.

Računajući da 50 kg svježe trave s prirodnih livada sadrži prosječno oko 3% sirovih bjelančevina (30g/kg trave) to iznosi oko 1.500g sirovih bjelančevina dnevno u krmnim obrocima. Ako je od toga samo trećina NPN spojeva (33,5%), znači da krave dobivaju oko 500 g sirovih bjelančevina kao NPN spojeve. Dakle, spojevi nebjelančevinastog dušika u travi su u ekvivalentu 175 g uree/dan.

U sjenaži (travnoj silaži) može se računati s još većim postotkom NPN spojeva jer se amonijak i NPN spojevi dodatno povećavaju mikrobnom razgradnjom bjelančevina tijekom silažnog vrenja.

Za krave je optimalna količina uree (NPN spojeva) oko 120-150 g/po kravi na dan ili 20-55 g uree/100 kg tjelesne mase. To znači, da s 50 kg trave ili oko 35 kg sjenaže dnevno krave dobivaju NPN spojeve iznad optimalne granice (Tablica 1.). U dopunske krmne smjese za mliječnost ne treba stoga dodavati ureu ni BENURAL S. Tablica1: Krmni obrocikrava uz sjenažu Mliječnost krava litara/

Krmiva

dan

10

15

20

25

30

35

Sijeno

kg

7,0

6,0

6,0

6,0

4,0

4,0

Sjenaža

kg 35,0

35,0

35,0

30,0

30,0

30,0

2,0

4,0

7,0*

10,0*

12,5*

Potpunakrmna smjesa14%(*18%) kg sirovih bjelančevina

1,0

*krave visoke mliječnosti trebaju više bjelančevina

6

Nadalje, trava sadrži samo oko 45% nedušičnih energetskih tvari (NET) u suhoj tvari. Siliranjem trave gubi se i ovo malo razgradivih šećera koji se pretvaraju u lako hlapive masne kiseline (propionsku, octenu, maslačnu). Stoga treba upozoriti na pažljivu primjenu dobre tehnologije siliranja trave da bi se sačuvali vrlo oskudni energetski sastojci od nepotrebnog sagorijevanja (oksidacije).

S obzirom na mnogo NPN spojeva, a malo energetskih sastojaka, treba u krmne obroke s travnom silažom (sjenažom) dodavati dovoljne količine energetskih krmiva s lako probavljivim ugljikohidratima (pšenica, ječam, melasa i slični šećeri) što će poboljšati iskorištavanje spojeva amonijačnog dušika za sintezu mikrobnih bjelančevina u buragu.

U takvim slučajevima bit će škrob iz kukuruza manje pogodan za mikrobnu sintezu u buragu, ali u krmnim smjesama za veću muznost i kvalitetu mlijeka (postotak laktoze, bjelančevina i suhe tvari mlijeka) kukuruzna prekrupa je vrlo značajna ( u buragu stabilna) žitarica.

U buragu krava koje dobivaju veću količinu trave i travne silaže stvara se veća količina amonijaka i uree u krvi, manji je postotak bjelančevina (do 3,2%) ali više uree u mlijeku.

Zbog toga im je poslije telenja zakašnjelo prvo gonjenje (estrus) i teža koncepcija.

Na temelju ovih pokazatelja muzne krave (prosječne težine 650 kg) trebaju dobivati dnevno najviše 35 do 40 kg trave ili 20 do 25 kg sjenaže (8 do 9 kg suhe tvari). Ostalo treba biti: sijeno, kukuruzna silaža, krepka krmiva (potpune i dopunske krmne smjese) i druga slična krmiva.

(Tablica2.)

Tablica2: Krmni obrocikrava uz sjenažui kukuruznu silažu Mliječnost krava litara/ dan

Krmiva

10

15

20

25

30

35

Sijeno

kg

7,0

6,0

6,0

6,0

4,0

4,0

Sjenaža

kg 25,0

25,0

25,0

20,0

20,0

20,0

Kukuruznasilaža kg 10,0 Potpunakrmna smjesa15%(*19%) kg 1,0 sirovih bjelančevina

10,0

10,0

10,0

10,0

10,0

2,5

4,5

7,0*

10,0*

12,0*

*krave visoke mliječnosti trebaju više bjelančevina

Sijeno Sijeno daje suhu tvar i strukturu krmnim obrocima. Održava normalan rad buraga, odgo-varajući pH (kiselost) i odnos hlapivih masnih kiselina u buragu (octene, propionske, maslačne kiseline).

Svakako treba nastojati da sijeno bude vrlo dobrog sastava trava i hranidbene kvalitete. Međutim, neosnovana je usporedba hranidbenih učinaka sijena s drugim svježim krmivima (travom, sjenažom i sl.) za visoku proizvodnju mlijeka. Sigurno je da M{jekarski list 11/2001.

'

P3,__

PjenaP3-0xyFoammije izrazitougodna, oXYFoAM a vamajednostavnau upotrebi!

Pogodno zaproizvođače BIOmlijeka.

Henkel-Ecolab Zagrebd.o.o.

Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383;fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/364 361

,

HRANIDBA

sijeno vrlo povoljno djeluje na kvalitetu mlijeka (mast, bjelančevine i suhu tvar mlijeka), a ima i posebno značenje za probavu i metabolizam krava.

težene krmne obroke s dodatkom odgovarajućih dopunskih krepkih krmiva (koncentrata).

Krave, dakle, moraju dobivati dnevno najmanje 4 do 7 kg sijena ili u nedostatku sijena .Z do 3 kg zobene ili ječmene slame, ljuske sojinog sjemena, mljevene ljuske suncokretova sjemena i slično.

Kukuruzna silaža

Za visoku proizvodnju mlijeka treba dodavati Uz koja se osnovna krmiva ili silaže dodaje najmanje dopunskih krmnih smjese, jer krmne smjese poskupljuju proizvodnju mlijeka?

Odgovor je jednostavan: samo uz kvalitetna osnovna krmiva koja su tehnički dobro proizvedena. Uz travu i travnu silažu treba za visoku muznost dodavati više energetskih krmiva, a uz kukuruznu silažu bjelančevinasta krmiva! Sva krmiva moraju biti zdrava i nepokvarena.

Kukuruzna silaža je vrijedno energetsko voluminozno krmiva za hranidbu muznih krava.

Može se koristiti: cijela kukuruzna biljka, samljeveni kukuruz u klipu i samo zrnje kukuruza.

Kukuruzna silaža je bolje hranidbene vrijednosti ako sadrži više zrelijeg zrna kukuruza. Zrnje kukuruza u silaži cijele kukuruzne biljke je glavni nosilac energije, a zreliji kukuruz sadrži škrob više energetske hranidbene vrijednosti, bolju kvalitetu bjelančevina s manje NPN spojeva. Međutim, sa zrelosti kukuruza stabljika otvrdne, sadrži više sirove vlaknine (celuloze) i teže je probavljiva. To još ne bi bio problem u hranidbi krava za proizvodnju mlijeka jer celuloza povećava masnoću mlijeka, ali tako otvrdnuta biljka teže se sabija u silosu, pa u silaži zaostaje više zraka i silaža se lakše kvari.

Stoga preporučamo siliranje kukuruza s vlagom 30-35%, u voštanoj zrelosti, što sitnije sasjeckan (13 cm) i s velikom pažnjom dobro ugažen, naročito uz zidove silosa i posljednji gornji slojevi silaže.

Kukuruzna silaža ne sadrži dovoljno bjelančevina u odnosu na energiju. Stoga je dobro kukuruznu silažu prilikom hranjenja miješati s travnom silažom koja ima više bjelančevina (Tablica2.), ili ju treba u hranidbi nadopunjavati krmnim smjesama s višim postotkom bjelančevina (Tablica3.).

Tablica3: Krmni obrocikrava uz kukuruznu silažu Mliječnost krava

Krmiva

litara/ dan

10

15

20

25

30

35

7,0

6,0

6,0

6,0

4,0**

4,0**

Kukuruzna silaža kg 35,0

35,0

35,0

30,0

30,0

30,0

Potpunakrmna smjesa15%(*19%) kg sirovihbjelančevina

3,0

5,0*

8,0*

11,0*

12,5*

Sijeno

kg

1,5

• krave visoke mliječnosti trebaju više bjelančevina •• djetelinsko travne smjese

Prema tome i u tom sustavu hranidbe ne treba praviti usporedbe i postavljati pitanja što je bolje: travna ili kukuruzna silaža? Sve ovisi o gospodarskim i tehničkim sposobnostima proizvodnje i raspoloživim sirovinama.

Bitno je proizvesti kvalitetnu silažu koja će biti ukusna, ne previše kisela, bez maslačne kiseline i bez plijesni. Zatim treba načiniti dobro uravno8

Krmne smjese odgovarajuće krmne smjese (koncentrate).

S obzirom da o dopunskim krmnim smjesama pretežito ovisi i kakvoća mlijeka, bezmasna suha tvar, laktoza i bjelančevine mlijeka - a to su sastojci koji ulaze u tržnu cijenu mlijeka - ne treba stavljati ni krmne smjese na "crnu listu".

Krmne smjese "donose novac" s tvorničkim premijama za kvalitetu mlijeka, a objektivno i ne moraju biti previše skupe, posebice, ako ih izrađuju sami stočari. Osim toga dopunske krmne smjese povećavaju uzimanje hrane, poboljšavaju iskorištavanje osnovnih krmiva, potiču na veću muznost i poboljšavaju plodnost krava jer usklađuju krmne obroke.

Krmne smjese treba davati prema muznosti krava, podijeljene na dva do tri obroka dnevno. Sastave krmnih smjesa treba prilagoditi sastavu i kvaliteti osnovnih krmiva, potrebama krava i fiziološkim mogućnostima proizvodnje mlijeka. Tu se mogu postići najveće uštede i ostvariti dohodak.

Krmne smjese, koje se daju uz kukuruznu silažu, mogu sadržavati spojeve nebjelan-čevinastog dušika (BENURALS 2,0 do 3,0%).

Stočare treba upućivati kako da tehnološki proizvode na suvremeni način pojedina krmiva. Kod toga je važno dobivati veću masu i bolju kvalitetu krmiva, pa će se dobivati i veća količina i kvaliteta mlijeka (postotak mliječne masti, bjelančevina, laktoze i suhe tvari mlijeka). Dobro uravnoteženim krmnim obrocima krave će biti zdrave i dobre plodnosti.

Na stočarima je da po savjetima stručnjaka razvijaju proizvodnju i odluče koja će krmiva prema broju krava veličini zemljišnog posjeda i strojne opreme koristiti na gospodarstvu za višu proizvodnju mlijeka, s tim da kvaliteta mlijeka mora odgo-varati zahtjevima tržišta jer samo tako može postići i realnu cijenu na tržištu. U

Mljekarskilist 11/2001.

VETERINARSTVO "O

QJ

E ._; QJ

;;,.

...:

"O

~q ~

Kisela indigestija ili acidoza buraga posljedica je neuravnoteženog odnosa između ugljikohidratnih ~ (krepkih) krmiva i voluminoznih krmiva u obroku. § Bolest se javlja kod malih i velikih preživača. Višak ~ ugljikohidrata u krmivima dovodi do pojačane tvorbe organskih kiselina u buragu (predželucu) čija se >~ kiselost (pH) snižava s normalnih 6.2-7 na 4-5 i niže. o: RAZVOJU BOLESTI POGODUJE: hranidba klipovima kukuruza, pivskim tropom, krumpirom, ~

jabukama i proklijalim žitaricama, što povećava kiselost sadržaja buraga. Jedan od najčešćih uzroka kisele indigestije je hranidba prekiselom silažom kao i pretrpavanje silažom bez dovoljne količine kvalitetnog sijena u obroku. Jedan od rjeđih uzroka je prevelika količina smjese bogate ugljikohidratima u obroku.

ZNAKOVI BOLESTI. U slučaju da se životinja naglo prejed~ krmivima bogatim ugljikohidratima ili kiselom krmom (npr. silažom), znakovi bolesti su rano uočljivi. Zivotinja prestaje jesti ili ima slab apetit, prestane ili rijetko preživa, pojačano slini, žvače praznim ustima i učestalo podriguje. Ako je burag pretrpan, životinja je nemirna, trese glavom i udara nogama prema trbuhu. Trbuh je povećan, posebno lijeva strana.

Potraje li bolest nekoliko dana, lJlOŽe doći i do težih poremećaja upala sluznice predželudaca (ruminitis) i intoksikacija (otrovanje). Zivotinja je u tom slučaju potištena, ne jede, ne pije, i ne preživa.

Javlja se proljev, a lučenje mlijeka je znatno smanjena (i do 75%).

DIJAGNOZA BOLESTI. Na kiselu indigestiju upućuju podatci o hranidbi životinje i znakovi bolesti (klinička slika).

LIJEČENJE. Lakši slučajevi kisele indigestije prolaze nakon promjene hrane,odnosno nakon uklanjanja uzroka koji su doveli do pojave kisele indigestije. U težim slučajevima potrebna je intervencija veterinara.

PREVENTIVA BOLESTI. Osnovni preduvjet u sprječavanju kisele indigestije je izbalansiran obrok koji mora biti prilagođen stadiju laktacije i količini mlijeka. Bitno je životinju na početku laktacije postupno privikavati na veće količine koncentrirane hrane i to tijekom desetak i više dana. Važno je da u obroku uvijek ima 20% sirove vlaknine u obliku kvalitetnog sijena ili slame. Češća pogreška je i redosljed obroka. Velik broj uzgajivača prvo daje silažu a potom sijeno koje životinje nerado jedu jer se prejedu silaže pa u buragu nema mjesta za sijeno. Prvo trebaju u obroku dati sijeno, a onda silažu. U

Lažne kravlje boginje su manje ili veće promjene na koži sisa. U čovjeka se bolest naziva "muzačke kvržice" i očituje se na rukama muzača. Bolest se može javiti kod teladi oko usana, nosnica ili nepcu. Zbog promjena na koži sisa mužnja je otežana, a također može doći do sekundarnih infekcija na tim mjestima pa bolest može biti puno teža. Važno je napomenuti da je prilikom mužnje nužan oprez jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. Bolest unose u stado kupljene životinje.

UZROČNIK I NAČIN ŠIRENJA BOLESTI. Uzročnik bolesti je virus koji se prenosi ručnom ili strojnom mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda kože sisa. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada. Bolest se češće javlja zimi i u proljeće kadavje stel1a vlažnija, što može uvjetovati ozljede sisa, a kroz te ozljede virus ulazi u organizam. Zivotinje koje su ozdravile nisu otporne (imune) na ponovnu infekciju.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest započinje oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa. Nakon

Mije/carskilist 11/2001.

9

uun]J)• 2Za1 1f(O)

o

1IDo ~

m~))

___,..____.._. cdln]® <ĐlliĐll"mc;=™ITr~

-v~ .

!P(Q)J.LJJ ~>lAlll~~

(O)rnJI ~ JPcrDJL=i

<CJ1JJA

.LJ,,CJ

ffi&'S<.ID UoLU.J.u.&...l;lu.uu

(O)"IT' Im ~~

JP)®

D!đID:\ J:p)~--

N ajpOVOljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje Kredit i isporuka traktora i mehanizaci · e u roku 7 dana!

Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europskom standardu!

GUSTOĆA MLIJEKA

o

@CUJ §)LJ(Q)©t~

par dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne, a može se javiti crvenilo i krvarenje. Kvržice postupno nestaju, a na njihovom mjestu razvijaju se kraste.

Bolest prolazi za 3-6 tjedana, mePiše: doc. dr. se. Neven Antunac đutim ako dođe do mehaničkih ozljeda na promjenjenim mjestima (npr.

Gustoća mlijeka je fizikalna osobina na osnovu kogruba mužnja) bolest može trajati 6 je se orijentaciono može ustanoviti patvorenje mlimjeseci.

LIJEČENJE. Budući da bolest spon- jeka. Gustoća (D) definira se kao omjer mase (m) neke tvari i volumena (V) koji ta tvar zauzima. Do 1981. tano prolazi terapija mora biti usmjerena na sprječavanje infekcije i koristio se izraz specifična težina, a zatim je uvedena mehaničkih oštećenja oboljelih "nova" mjerna jedinica - gustoća. mjesta. Oboljele dijelove sisa potrebno je tretirati antibiotikom (dermosprej Definicija ili mast), antiseptičkom masti, 70% Gustoća mlijeka označava broj koji pokazuje za koliko je alkoholom ili jodnom tinkturom. mlijeko zagrijana na 20°C teže ili lakše od iste zapremine vode Kraste treba skinuti i spaliti.

(4°C). Postoji još jedna definicija gustoće mlijeka, pod kojom PREVENTIVA BOLESTI. U podrazumijevamo težinski odnos istih zapremina mlijeka zagrislučaju pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od zdravih i janog na 20°C i vode zagrijane na 4°C. Drugim riječima, 1 litra mlijeka gustoće 1,030, teži 1,030 kg. musti posljednje. Stroj za mužnju potrebno je dezinficirati nakon mužnje svake krave uranjanjem sisnih Jedinice Prema Međunarodnom sus-tavu mjernih jedinica, osnovna čašica u odgovarajući dezinficijens.

Pod u staji potrebno je svakodnevno jedinica za gustoću je g/cm3, a dozvoljena je uporaba sljedećih čistiti i dezinficirati. Muzači moraju jedinica: kg/dm3; kg/m 3; g/ml, kg/I. Gustoća mlijeka najčešće se imati gumene rukavice prilikom muž- izražava kao neimenovani broj. nje oboljelih životinja (s tim rukavicama ne smiju musti zdrave životi- Određivanje gustoće nje). Rukavice je potrebno dezinficiOdređivanje gustoće mlijeka zasniva se na fizikalnom rati nakon svake mužnje. Prilikom zakonu (Arhimedov zakon), prema kojem svako tijelo uronjena kupnje novih životinja kožu na sisama treba temeljito pregledati kako u tekućinu prividno gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuti dio tekućine. Pri tome sila - uzgon tjera vertikalno uvis bi se spriječio unos bolesti u stado.

BOLEST U ČOVJEKA. Čovjek se svako tijelo uronjena u tekućinu.

Gustoća mlijeka predstavlja rezultantu količina i gustoća zarazi mužnjom oboljelih životinja, pojedinih sastojaka mlijeka (voda=1,0; · mast=0,93; naročito ako ima sitne rane na koži protein=l,35-1,45; laktoza=l,61-1,67; suha tvar bez ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice masti=l,61; soli=2,86-3,00; suha tvar=1,37).

Gustoća mlijeka koje postupno rastu do 1-2cm se povećava s porastom količine proteina, laktoze i mineralnih veličine. Kvržice pucaju i na njihovom mjestu se stvara krasta. Najčešće se tvari, a smanjuje povećanjem količine mliječne masti. Mliječna pojavi jed_na do dvije kvržice. mast i voda jedini su sastojci mlijeka čija je gustoća manja od Promijenjena mjesta na koži potrebno prosječne gustoće mlijeka. Prosječna vrijednost gustoće je premazati ili pošpricati jodnom nepatvorenog, skupnog kravljeg mlijeka iznosi 1,030 g/ml tinkturom kako bi se spriječila (1,028 do 1,032) ili 30°1 - (28 do 32°1) (laktodenzimetara). sekundarna infekcija. Nakon bolesti Vrijednosti gustoće ukazuju je li mlijeku naknadno dodana najčešće ne ostaju nikakvi ožiljci. voda ili oduzeta mliječna mast. Variranja gustoće skupnog O higijeni mužnje i o boles- mlijeka manja su u odnosu na individualno mlijeko čija gustoća tima mliječnih koza - čitajte u iznosi u prosjeku od 1,026 do 1,034. Gustoća obranog mlijeka je sljedećim brojevima Mljekarskog viša od "normalnog" mlijeka i iznosi u prosjeku 1,033 (1,031 do lista. O 1,034){tablica1). Uzrok tome je izdvojena mliječna mast,

MLIJEKA

M{jekarskilist 11/2001.

11

GUSTOĆA MLIJEKA

Tablica1:Vrijednostigustoće za pojedinamlijeka GUSTOĆA (g/ml)

MLLJEKO 'SKUPNO MLIJEKO prosjek - rasoon INDIVIDUALNO -prosjek -rasoon OBRANO MUJEKO

-

-

1,030 1,028-1,032 1,026-1,034 1,012-1,048

prosjek

1,0325 1,031-1,034

rasPon

najlakši i jedini sastojak mlijeka koji ma gustoću manju od 1,0. Kada se istom mlijeku doda voda i oduzme mliječna mast u ,određenom omjeru, gustoća mlijeka će ostati u granicama normale.

Prosječna gustoća kozjeg mlijeka iznosi 1,030-1,034, a ovčjeg 1,035-1,040.

O čemu ovisi gustoća mlijeka?

Gustoća mlijeka ovisi o nekoliko čimbenika {fizikalnom stanju tvari, temperaturi, pasmini, sastavu mlijeka, stadiju laktacije). Neposredno nakon·mužnje, gustoća mlijeka je niža nego 4-5 sati nakon mužnje, zbog promjene agregatnog stanja mliječne masti, porasta hidratiziranosti bjelančevina. Radi toga se gustoća mlijeka određuje tek nakon 4-5 sati po završenoj mužnji. Dodatkom 10% vode, gustoća mlijeka se smanjuje za 3 kg/m 3 ili za 3°L (laktodenzimetra). S druge strane, obiranje mlijeka ima za posljedicu povećanje gustoće mlijeka. S porastom temperature, gustoća mlijeka se smanjuje. Radi toga se uvijek mora navesti temperatura pri kojoj je izmjerena gustoća mlijeka ili se mora provesti temperaturna korekcija. Iako nema objavljenih podataka o gustoći mlijeka pojedinih pasmina krava u našim proizvodnim uvjetima, u literaturi se navode ipak određene razlike između pasmina (Holstein 1,0324; Brown Swiss 1,0318; Jersey 1,033). Tijekom godine gustoća mlijeka varira (grafikon1), što je u uskoj vezi i s kemijskim sastavom mlijeka.

U čemu je mlijeka?

značaj

određivanja

gustoće

Poznavanje vrijednosti gustoće mlijeka omoguđuje nam orjentaciono utvrđivanje patvorenosti mlijeka, koje precizno možemo utvrditi metodom krioskopije (određivanjem točke ledišta mlijeka).

Gustoća mlijeka nije siguran pokazatelj kvalitete, te je potrebno provesti i druge analize (krioskopija, određivanje količine masti i suhe tvari bez masti),

12

na osnovu kojih se može utvrditi da li se radi o "normalnom" ili patvorenom mlijeku. Uz poznatu gustoću mlijeka i količinu masti u mlijeku, može se orijentaciona izračunati i količina suhe tvari u mlij,eku. Gustoća pasteriziranog i steriliziranog mlijeka ,se ne određuje.

Određiv.mje gustoća mlijeka

Za određivanje gustoće mlijeka potreban je laktodenzimetar (areometar za mlijeko), stakleni cilindar ili men:rura i uzorak mlijeka (cca 300 ml). lahodenzimetar možemo nabaviti u specijaliziranim prodavaonama laboratorijske opreme. Da bi izbjegli utjecaj agregatnog stanja mliječne masti na vrijednost gustoće, uzorak mlijeka treba zagrijati na 40(\C, ohladiti na 20°C ili temperaturu koja je za 2°C viša ili niža od 20°C. U tom je slučaju potrebno provesti temperaturnu korekciju. Sam postupak određivanja sastoji se u sljedećim radnjama: Na unutarnju stijenku suhe menzure polako ulijevamo mlijeko koje je prije toga dobro promiješane i temperirano na 20°C. Uronimo laktodenzimetar u menzuru dovoljno široku da bi laktodenzimetar mogao slobodno plivati. Pričekamo 1 minutu da se ustali temperatura i očitavamo na mjestu gdje mlijeko (vrh meniskusa) presijeca skalu lakto-denzimetra. Pri očitanju najprije očitamo cijele a zatim desetine stupnjeva. Rezultat gustoće dobijemo kada očitanim stupnjevima pribrojimo ili oduzmemo temperaturnu korekciju.

Procjena rezultata Mlijeko gustoće: ispod 28°L - sumnjivo je na razvodnjavanje; ispod 26°L - sigurno je razvodnjena; iznad 34°L - sumnjivo je na obiranje. Ako uzorak mlijeka nije pravilno uzet, vrijednost gustoće mlijeka neće biti točna. _J

Grafikon 1.Variranja gustoće mlijekatijekom godine

l

32,5 32,4 1 ra 32,3 '8 ....32,2 ~ 32,1 C> 32

-l

31,9 31,8 t-'--''--'-_,___,....L,. ..................-,-1-.J...,...J....L,...L.L.,..J...JL.-L-.J...,...JW-..L.L 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Mjesec

Mljekarski li,st 11/2001.

GOSPODARSTVO

~~~

@Gs>~~~@®ml □~®ml©OJJ®~©fil (1/J~~ .. · o Piše:doc. dr. se. Zoran Grgić

Uvod U ovom članku - zadnjem nastavku o ocjeni proizvodnje mlijeka i opravdanosti ulaganja u proizvodnju gospodais.tva (od 6. do ovog broja Mljekarskog lista tekuće godine) prikazano je djelovanje investicije na buduće poslovanje gospodarstva, i sposobnost gospodarstva da nakon ulaganja proizvodnjom mlijeka vrati uložena vlastita i posuđena sredstva.

Kako je već prije istaknuto, namiera je u ovom ciklusu članaka prikazati jednostavnu ekonomsku ocjenu proizvodnje u gospodarstvu, razvojne sposobnosti i učinkovitosti predviđene investicije.

Prema prikazanom primjeru se jednostavno može izraditi program razvitka i opravdanosti ulaganja za svakog proizvođača, te dobiti ekonomskofinancijska podloga za očekivanu obnovu i razvitak govedarstva koji će (nadamo se u što skorije vrijeme) podržavati resorna ministarstvo.

Sljedeća poglavlja predstavljaju osnovne dijelove investicijskog programa potrebnog tražiteljima kredita za bilo koju "ozbiljniju" investiciju u poljoprivredi. učinkovitosti

Opća obilježja gospodarstva

U gospodarstvu su 4 radno aktivna člana koja sudjeluju u svim poslovima. Gospodarstvo koristi oko 22 ha oranica i livada. Pritom je 5 ha oranica u zakupu, a ostalo je vlastito zemljište. Gospodarstvo posjeduje osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju, stajske objekte za držanje 15-ak muznih krava s podmlatkom. Osnovni prihodi gospodarstva su od mlijeka 14 muznih grla, tova junadi i svinja, te viška biljne proizvodnje (pšenica, kukuruz, ječam) koja se ne iskoristi u stočarstvu.

Analiza poslovanja gospodarstva Račun dobiti i gubitka je sačinjen ~ temelju pregleda biljne i stočne proizvodnje u promatranim

godinama. Financijski rezultat gospodarstva je u promatranom razdoblju porastao sa oko 100 tisuća na preko 180 tisuća kuna. Računajući ukupne troškove vidljiv je porast dohotka sa oko 61 tisuće kuna Mljekarski list 11/2001.

na 105 i 145 tisuća kuna u sljedeće dvije godine. U svakom slučaju radi se o vrlo uspješnom poslovanju prema ovim mjerilima. Dohodak gospodarstva je relativno visok u našim uvjetima i može se pretpostaviti kako pruža kvalitetnu podlogu za tekuće poslovanje: i razvitak gospodarstva.

Tablica1: Račun dabiti i gubitka u razdoblju1998.2000:godine Oois / Godina Ukupni prihod Bili.na oroizvodnia, Stočarska proizvodnja Mliieko Telad Tov svinia Tov iunadi Izravni troškovi Troškovi materiiala Amortizaciia Neizravni troškovi Uk•mni troškovi Financijski r=ltal Dohodak Naknada za vlastiti rad Dobitak

1998.

154.175 27.075 127.100 68.451 15.795 21.560 21.294 85.746 46.472 39.275

7.500 93.246

100.204 60.929 68.328 -7.399

1999.

209.509 31.780 177.729 88.188 10.109 21.192 58.240 96.681 59.993 36.688 7.800 104.481

.14LT15 105.028 85.410 19.618

2000.

254.220 43.600 210.620 111.028 21.481 20.516 57.595 98.712 63.931 34.781 10.100 108.812

I80.I89 ~45.408 93.097 52.311

Uvjetno rečeno, temeljeći na dohotku gospodarstva vlastito sudjelovanje u budućoj investiciji može biti do 145 tisuća kuna. Isto tako, prema financijskom rezultatu gospodarstvo može godišnje izdvojiti oko 180 tisuća kuna za godišnje troškove otplate kredita

Opis i namjena investicije Investitor će na vlastitoj parceli udaljenoj oko 300 metara od gospodarskog dvorišta i sadašnje staje izgraditi novi stajski objekt okvirnih dimenzija 16,00 x 18,50 m za smještaj do 20 muznih krava i uzgojnog podmlatka. Iznad stropa staje bit će spremnik za sijeno i drugu stočnu hranu. Uz stajski objekt predviđa se izgradnja horizontalnog silosa veličine 15 x 4,5 x 2,5 m, namijenjenog proizvodnji i spremanju kvalitetne silaže. Za odlaganje stajskog gnoja i gnojovke izvan staje predviđa se betonirana gnojište 8 x 14 x 2 m (220 m 2) u čijem sklopu je jama za osoku 2 x 3 x 2 m (12 m 2).

U okviru projekta je predviđena nabavka: = 14 steonih junica simentalske pasmine (s mogućnošću povećanja do 20 grla) = opreme ležišta = muzne opreme za krave Osnovna namjena investicije je povećanje proizvodnje i prihoda od proizvodnje · mlijeka i uzgoja teladi.

Predračunska vrijednost investicije Prema ponudama dobavljača proračunata predračunska vrijednost investicije.

je

Ukupna vrijednost investicije je 423.325 kuna ili prema deviznom tečaju u srpnju 2001. godine (1DM= 3,75 KN) 112.887 DM.

13

GOSPODARSTVO

Tablica2: Predračunska vrijednostinvesticije Gosoodarski obiekt Materijal Zemljani radovi Armirani i betonski radovi Zidarski radovi Tesarski radovi Obrtnički radovi Instalaterski radovi Pomoćni oblekti Betonirano gnojište Horizontalni silos Osnovno stado Steone junice (14 2:rla) Oprema

Oprema za stoku

Iznos DM Iznos Kn % 46.687 175.075 48.375 12.900 4.933 18.500 12.800 3.413 35.600 9.493 7.120 26.700 21.700 5.787 3.040 11.400 12.907 48.400 6.613 24.800 6.293 23.600 37.333 140.000 140.000 37.333 59.850 15.960 12.400 46.500

(pojilice, vezovi, pregrade) Muzna oprema SVEUKUPN o

3.560 112.887

13.350 423.325

41,36 11,43 4,37 3,02 8,41 6,31 5,13 2,69 1143 5,86 5,57 3307 33,07 14.14

10,98 3,15 100

Struktura financiranja Pravilnikom o kreditiranju je obično predviđeno da gospodar-investitor projekta sudjeluje u investiciji s 20-30%, a ostatak bi bila sredstva kredita. S obzirom na visinu investicije i buduću proizvodnju s 14 muznih krava, proračunata je visina kredita koju će buduća proizvodnja moći u potpunosti otplatiti.

Tablica3: Strukturaizvorafinanciranja DM Vlastita sredstva Građevinski objekt 35% Pomoćni objekti 50% Osnovno stado 30% Oprema40% Osnivačka ulagania Kreditna sredstva MPS Građevinski objekt 65% Pomoćni objekti 50% Osnovno stado 70% Oprema60% UKUPNO

42.987

16.340 6.453 11.200 6.384 2.609 72.509 30.346 6.453 26.133 9.576 115.496

Kuna 161.200 61.276 24.200 42.000 23.940 9.784 271.909 113.799 24.200 98.000 35.910 433.109

% 37.22 14,15 5,59 9,70 5,53 2,26 6278 26,27 5,59 22,63 8,29 100

Tako je predviđeno ukupno sudjelovanje investitora - gospodarstva sa oko 37,22% u ukupnoj investiciji. Oko 161,2 tisuće kuna će gospodarstvo podmiriti iz akumulacije dosadašnje proizvodnje.

Već je navedeno da su ukupna slobodna sredstva iz

proizvodnje mlijeka oko 145 tisuća kuna, pa će gospodarstvo iz ostalog poslovanja vrlo lako namiriti preostalih oko 16 tisuća kuna za vlastito sudjelovanje u investiciji.

Ukupna vrijednost investicije predstavlja predračunsku vrijednost uvećanu za troškove kamata u počeku. Kamate u počeku plaćaju se za razdoblje od 3 godine koliko miruje otplata glavnice. U investiciji se ovi troškovi računaju kao osnivačka ulaganja.

Proračun kreditnih obveza i plan otplate

kredita Kreditne obveze su proračunate prema dosadašnjem pravilniku Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za kreditiranje obnove i razvitka poljoprivrede.

Kredit -271.909kn Kamatna stopa - 6% Rok otplate - 7 godina od dana iskorištenjakredita Razdobljepočeka - 3,0 godina Način otplate - jednaki polugodišnjianuiteti Datum uzimanjakredita - 15.08.2001.godine Početak otplate - 15.08.2004.godine Kamata u razdobljupočeka - 19.614kn Ukupnidug - 271. 909 kn Prema prikazanim uvjetima su proračunate godišnje obveze po kreditu.

Tablica4: Planotplatekredita(u kunama) Otolatni dio 15.914 33.274 35.301 37.450 39.731 42.151 44.718 23.370 271.909

Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 UKUPNO

Kamate 8.157 14.868 12.842 10.692 8.411 5.991 3.424 701 65.086

Karr1ata+ Otolata 24.071 48.142 48.142 48.142 48.142 48.142 48.142 24.071 336.995

Ekonomsko-financijska analiza projekta Prema računu dobiti i gubitka u proizvodnji mlijeka za 2000. godinu (članak objavljen u Mljekarskom listu broj 8/2001) napravljena je projekcija za razdoblje otplate kredita (od 2002. do 2011. godine). Predviđeno je da u prihodima i troškovima ostanu isti odnosi kao u 2000. godini.

Dodane su samo kreditne obveze i dio troškova j Grafikon 1: Vrijednostosnovnihsredstavagospodarstva

!

1.200000

-

i 1.000 000 li

--~k_a

i2!'. 800.000

--

Stoka

. Poljoprivredna mehanizacija

. Poljoprivredne mehanizacije

ieooooot

li

L.~-~ objekti

4

Poljoprivredni

PolJoprtvredni objekti

, ::.:00

I 14

,--

__

_

Go<IJTI• 1998

Zemljište

Zemljište

----'----'-

1999.

2000

_j

I

Mljekarski H.st11/2001.

GOSPODARSTVO

Tablica5: Kalkulacijaproizvodnjemlijekanovog projekta(14 krava)

vlastitog rada koji se odnosi na novi projekt dodatnih 14 muznih grla.

Prema podacima u tablici 6 vidljivo je kako Opis Litara investicijski projekt donosi gospodarstvu u Proizvodnja mliieka 56.580 Prodaja mlijeka 49.080 početnom razdoblju prihode od 132,3 tisuća kuna, a Iznos kuna nakon izlučivanja krava oko 149,6 tisuća kuna.

Ukupni prihod 111.028 Poslovni su rashodi 79,5 tisuća kuna, pa je bruto Prihod od prodaie mlijeka 111.028 dobitak projekta 52,8 tisuća kuna u početnom Troškovi proizvodnje mliieka 59.376 razdoblju, odnosno kasnije 70,1 tisuća kuna.

Troškovi vlastite proizvodnje hrane 13.276 Kako projekt treba sam otplatiti troškove Neizravni troškovi u bilinoi proizvodnji 1.716 kredita, ukupni su rashodi u godinama otplate Lijekovi 2.000 kredita od 95,4 do 124,2 tisuća kuna. U razdoblju Ostalo (usluae i materiial) 2.940 otplate kredita je bruto dobitak od 759 kuna do 36,7 Troškovi vlastitoa rada 23.283 16.161 Amortizaciia tisuća kuna (zadnje godine). Uračunavajući kamate Amortizaciia staje 11.174 na kredit i porez na dobit (jer pretpostavka je kako 4.988 Amortizaciia ooreme ubuduće svako gospodarstvo s više od 80-90 tisuća 51.652 Bruto dobitak (orihodi - troškovi) kuna prihoda treba biti registrirano i u sustavu PDV-a, pa mora plaćati poreze) dobitak gospoTablica6.-Račun dobitii gubitkaprojekta darstva od nove investicije nije tako značajan. vijeka projekta Opis Godine 2006-2011 2002 2004 Dobitak je dostatan za podmirenje svih troškova 2003 2005 132.308 132.308 132.308 132.308 149.633 UKUPNIPRIHOD poslovanja u svim godinama otplate kredita (2005.

79.500 POSLOVNIRASHODI 79.500 79.500 79.500 79.500 godine je najmanji).

114.801 UKUPNIRASHODI 79.500 79.500 95.414 112.774 Projekt je ekonomičan i proizvodnja je 34.832 BRUTODOBITAK 52.808 52.808 36.894 19.534 10.562 10.562 7.379 3.907 6.966 Porez na dobit rentabilna u cijelom vijeku projekta. U 11 godina ·-----------------------·-··---12.842 O O 8.157 14.868 Kamate za kredit vijeka projekta akumulira se preko 223 tisuća kuna 15.024 42.246 42.246 21.358 759 NETODOBITAK neto dobitka, a članovi gospodarstva ostvare preko Tablica7:Ekonomskipokazateljiprojekta 232 .tisuće kuna naknade za vlastiti rad. Nakon 2006Opis / Godina otplate kredita se od investicije godišnje ostvaruje 2004 2002 2003 2005 2011 oko 37,4 tisuća kuna neto dobitka. (Tablica8) Ekonomičnost U tijeku računa dobiti i gubitka za cjelokupnu proizvodnje .....................

1,66 ....... 1,66....... 1,39 ...... U7 ....... 1,30 Rentabilnost govedarsku proizvodnju (sveukupno 24 muzna proizvodnje% ................

66,42 ..... 66,42..... 38,67 ..... 17,32____ . 30,34 grla) vidljivo je potpuno podmirenje svih troškova Rentabilnost prometa poslovanja i ostvarenje značajnih godišnjih (marža profita)% 31,93 31,93 16,14 0,57 10,04 Prihod po uposlenom ...... 33.077 ... 33.077 .... 33.077 ... 33.077 ... 37.408 dobitaka. Nakon provođenja investicije ukupni Neto dobit po prihodi gospodarstva od proizvodnje mlijeka i uooslenom 10.562 10.562 5.339 190 3.756 prodaje teladi bit će oko 299,3 tisuće kuna. Na kraju Tablica8:Račun dobitii gubitkau gospodarstvu otplate kredita je bruto dobit oko 95,5 tisuća kuna, (za pro1zvo . dnJu . ml„ . t/eka I. telad)I nakon 1nvest1c11e a neto dobit oko 74,8 tisuća kuna. Proizvodnja projekta Oi,is Godine vijeka nakon investicije ostvaruje oko 74,8 tisuća kuna 2006-2011 2005 2002 2003 2004 prihoda i 18,7 tisuća kuna neto dobitka po 299.266 UKUPNIPRIHOD 264.616 264.616 2ff.266 299.266 169.138 l'USLOVNIRASHODI 169.138 169.138 169.138 169.138 uposlenom članu gospodarstva.

211.439 UKUPNIRASHODI 176.138 176.138 192.852 209.413 Ekonomski pokazatelji ukupne proizvodnje BRUTODOBITAK 88.477 88.477 107.214 89.8S3 87.827 Porez na dobit Kamate za kredit

•

NETODOBITAK

17.971 14.868

17.565 12.842

70.782 70.782 77.614 57.015

57.420

17.695 O

17.695 O

21.443 8.157

Tablica9:Ekonomskipokazateljiu gospodarstvu (za proizvodnjumlijekai teladi)nakoninvesticije IOnis/ Godina

2002

2003

2004

2005

2006-2011

Ekonomičnost

Grafikon 2: Vrijednostosnovnogstada 160.000 r---

- - ·--

140.000

J

120.000

•

100.000

proizvodnje ........................

Rentabilnost proizvodnje

1,50....... 1,50 ...... 1,56....... 1,43............... 1,4~

-Q 80 000

%

50,23

g 60.000 {) .a

I

f 40.000

95.0001. --,---

<;:

50,23

55.83

42,91

41,54

Rentabilnost prometa (marža Profita)% 26,75 26 75 25,93 19,05 19,19 Prihod po uposlenom......... 66.154... 66.154 ... 74.816 ... 74.816............ 74.816 Neto dobit pouooslenom 17.695 17.695 19.403 14.254 14.355 • napomena: stavke u tijekovima su skraćene radi lakšegobjavljivanja.

Ista je i sa prosječnim vrijednostima 2006.-2011.gcx3ine,

Mljekarski list 11/2001.

j!

i140000J I

20000 -'-----'-

0 Godina

1998

1999

2000

15

GOSPODARSTVO

mlijeka u gospodarstvu nakon provođenja investicije su vrlo dobri i ukazuju na punu ekonomsku opravdanost investicije.

Zaključna ocjena opravdanosti ulaganja u gospodarstvu

Dosadašnje poslovanje investitora ukazuje na stabilnu proizvodnju, te dobre proizvodne i ekonomske rezultate u proizvodnji mlijeka. Prema prikazanim podacima gospodarstvo investitor projekta ima dostatno sredstava za vlastito sudjelovanje u investiciji.

Nova investicija u udvostručenje postojeće proizvodnje mlijeka omogućuje dodatnu uposlenost članova gospodarstva i potpuno podmirenje svih obveza poslovanja (izuzetak je jedna godina otplate OBAVIJESTI

kredita).

Proizvodnja mlijeka u gospodarstvu nakon provođenja investicije (s ukupno 24 muzna grla) dodatno povećava neto dobitak gospodarstva, što u potpunosti opravdava namjere investitora za ustrojavanje novih kapaciteta (staja, prateći objekti i 14 muznih grla).

Ispitivane ekonomske vrijednosti i pokazatelji upućuju na zaključak o vrlo stabilnom poslovanju investitora, prema sadašnjim odnosima cijena repromaterijala i gotovih proizvoda (mlijeko, telad i izlučene krave).

Na temelju navedenog može se preporučiti što skorije provođenje investicije u ispitivanom gospodarstvu. U

I REPORTAŽE

ZAKL.JIJČCI SAGODIŠ.JE SKVPŠTINE Đl'ATSKE MLIEKAHSKE lJDRlJGE ODRŽAlVE 14.RlJINA 2001.lJKRIŽEl'AČKOI POLIANI Na osnovu izvještaja Verifikacione komisije Skupštmi je prisustvovalo 186 članova; predstavnika članica i mljekara institucija te ostalih i pojedinačnih članova Hrvatske mljekarske udruge, stoga će donesene odluke biti pravovaljane.

Prihvaćen je izvještaj o radu Udruge za proteklu 2000. godini te protekla razdoblje 2001. godine, kao i Program rada za 2002. godinu te prihvaćen znak (logo) Hrvatske mljekarske udruge.

Zaključci se temelje na:

izvještaju o radu HMU za 2000., te protekla razdoblje ove godine, Programu rada HMU za preostalo razdoblje ove godine i za 2002. godinu te diskusijama prisutnih na Skupštini.

Djelatnost HMU koje su u toku treba nastaviti istim intenzitetom.

2. Još se više angažirati na prikupljanju što većeg broja pojedinačnih članova, mljekara te institucija koje se bave mlijekom (pozornost posvetiti učenicima i studentima).

3. Osmisliti tješnju suradnju s proizvođačima mlijeka i njihovimudrugama.

4. Kao i do sada ustrajati na kvaliteti i aktualnosti objavljenihradova u oba časopisa.

1.

16

5.

Pomagati autore znanstvenih i stručnih djela s područja mljekarstva.

Pristupiti organizaciji 35. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka ..

7. Putem svojih glasila izvještavati o ustrojstvu i djelovanju Laboratorija za ispitivanje kakvoće mlijeka.

8. Poticati izradu Pravilnika o temeljnim zahtjevima za mliječne proizvode.

9. Sudjelovati na organiziranim manifestacijama koje utječu na veću proizvodnju i potrošnju mlijeka.

10. Nastaviti suradnju sa srodnim Institucijama u zemlji i inozemstvu u svrhu što bolje povezanosti na stručnom i organizacionom nivou Udruge, članica i članova Udruge.

11. Sukladno odlukama Upravnog odbora i drugih tijela Udruge angažirati se i na drugim poslovima.

12. Hrvatska mljekarska udruga treba se restrukturirati u krovnu udrugu mljekarske asocijacije. Na tom polju treba raditi organizirano i vrlo brzo, tim više što je već dio posla obavijen.

6.

Komisijaza zaključke: Doc.dr.sc.

NevenAntunac Pro{dr.sc.LjubicaTratnik BfaženkaMeler,dipl.tnti M{jekarski /i_st 11/2001.

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

MLIJEKO RASTE NAPOLJU ~ [M)QJJ~ CW~IJ~dJO Piše:mr.se. Srećko Ladišić Često puta se pitam zašto u Hrvatskoj nismo do sada imali jedan kontinuirani razvoj i napredak, "STRATEGIJU", "PLAN'' ili "POLITIKU", razvoja proizvodnje govedarstva.

Naš moto za studeni

HRVATSKASTRATEGIJORAZVOJA PROIZVODNJEMLIJEKA PROBUDI SE! mlijeka i

dio stada čistokrvne ukupne populacije je umatičen i pod kontrolom porijekla i proizvodnje.

Ne može se reći da nekakve planove nismo imali, ali zašto nismo realizirali te naše planove razvoja, ili smo ih d·onosili tek tako da ih donesemo, tek toliko da se nešto radi, a što će biti od toga, nažalost neke baš nije bilo puno briga.

Kao da ovo nije našc1zemlja i kao da nam nikada nije bilo stalo do njenog razvoja.

Nažalost i dan danas je još uvijek tako.

Gdje je taj naš hrvatski ponos, gdje je to naše hrvatsko dostojanstvo.

Kako to da je proizvodnja mlijeka po .kravi u Hrvatskoj tako niska, podaci vele prosječno oko 3000 litara godišnje, a tako dugo već imamo selekcijsku službu i umjetno osjemenjivanje krava, kreditiranje i aukcijske prodaje junica.

Mnogi se busaju u prsa s hrvatskim simentalcem. Nažalost kod nas se pravi razlika među hrvatskim simentalcem, pa čistokrvnim simentalcem nazivaju samo ona grlc;3. koja su umatičena i koja se nalaze pod kontrolom selekcijske službe. Također ova grla nazivaju i "valjano uzgojnim grlima", pa tako za uzgoj ženske teladi, "valjano uzgojnih grla",

Takva grla su čistokrvna grla sa pedigreom, odnosno sa poznatim porijeklom i donekle poznatim genetskim potencijalom za proizvodnju mlijeka.

U sadašnjoj situaciji hrvatske proizvodnje mlijeka, pošto imamo dugogodišnje umjetno osjemenjivanje, a time i pola poznatog porijekla gotovo svakog ženskog teleta, moj je prijedlog, da se ukine kategorija "valjano uzgojnog podmlatka", te da kreditiramo i potičemo uzgoj svakog ženskog teleta i junice, sve do prvotelke.

Također predlažem da se za svaku prvotelku, koja je dala tele i počela proizvoditi mlijeko dodijeli određena državna premija poticaj, a koja može biti nešto veća za grla sa poznatim porijeklom.

Sa telenjem trebali bi smo uvesti kategoriju "valjano proizvodnog grlalli za svako "valjano proizvodno grlo" u proizvodnji mlijeka dati preostali veći dio premije odnosno poticaja za uzgoj ovakvih grla. Što je to ''VALJANO PROIZVODNO GRLO" U PROIZVODNJI MLIJEKA? Da li je to prvotelka koja 60 dana nakon telenja daje manje od 15 litara mlijeka dnevno? Da li je to drugotelka koja 60 dana nakon telenja daje manje od 20 litara mlijeka dnevno?

Ovdje moramo postaviti pitanje.

Sto mi to želimo postići u našem uzgoju krava sa umjetnim osjemenjivanjem i selekcijom?

Također moramo postaviti pitanje.

Koliko dugo već provodimoumjetnoosjemenjivanje i sele~cijunaših krava? I još jedno pitanje.

Sto smo mi to postigli s našim umjetnim osjemenjivanjemkrava i našomselekcijom?

Da li to da je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj ispod 4000 litara godišnje.

Neki podaci govore da je to znatno ispod 4000 litara.

Ili u Hrvatskoj stvarno postoji najveći dio mliječnog stada "ne čistokrvnog hrvatskog simentalca", a koji tek postaje "čistokrvan" uključivanjem u selekciju.

proizvođači

mlijeka mogu dobiti poticaje i kredit za uzgoj rasplodnih junica.

Ovdje je učinjen jedan vrlo veliki propust u dosadašnjoj i sadašnjoj sve težoj situaciji proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Nemojmo zaboraviti da Hrvatska nema dovoljno vlastitog mlijeka niti dovoljno mliječnih krava, te stoga uvozimo mlijeko i rasplodne mliječne junice. Za to se izdvaja čisti kešu devizama.

U vrijeme kada je hrvatskoj potrebna svaka junica radi povećanja mliječnog stada hrvatskog simentalca i proizvodnje mlijeka, mi postavljamo zabranu sa uredbom o "valjano uzgojnim" čistokrvnim grlima.

Cjelokupna populacija hrvatskog simentalca, je čistokrvna populacija, osim križanih grla koja više nisu hrvatski simentalac, nego su križanci određenih pasmina i takvo grlo se ne može staviti pod Z kontrolu, a

Ml.fekarski/i,st 11/2001.

V

17

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

sa pedigreom, ženske teladi, ne bređih junica, prvotelki i krava do treće laktacije, te istih kategorija hrvatskog simentalca, grla koja nisu obuhvaćena kontrolom, odnosno koja nemaju pedigre.

Ove dvije kategorije treba svakako razdvojiti u dvije grupe, ali omogućiti pristup aukcijskim prodajama.

Sto bi se ovim postiglo?

Daleko veći interes za uzgoj ženske teladi, junica, prvotelki i dobri"h mliječm"h krava, odnosno "valjano dobrin proizvodnih grla" sa i DarkoImbrišić -Ako pravovremena nepospremimo visokokvalitetnu bez pedigrea iz ukupne zettt11.ljskepc,pulacije volumtnozriu sirovinu,sa staren1em trave mlt1eko otjele"s pol1a hrvatskog simentalca.

11

Daleko bolje bi bilo da imamo pojam "čistokrvno grlo sa pedigreom".

S isključivim pojmom "čistokrvan" i "valjano uzgojno grlo" ograničili smo mogućnost državnog poticanja uzgoja ženske teladi - rasplodnih junica - odnosno mliječnih krava - iz cjelokupne populacije hrvatskog simentalca.

Smatram da bi to dalo dale'/w veći poticaj i daleko veće dugoročne rezultate od uvoza bredin junica, austrijskog ili njemačkog uzgoja.

Gdje je greška i tko još uvijek griješi u primjeni suvremene tehnologije kako uzgoja tako i proizvodnje mlijeka i iskorištavanja postignutog genetskog potencijala.

Moja zapažanja u praksi su pokazala da više od 30 % "valjano uzgojnih grla" bređih junica koje su prodane na aukcijama za državne novce u vidu kredita namijenjenog poticaju razvoja poljoprivrede i koja su

ostvarila punu državnu "poticajnu" premiju, u proizvodnji mlijeka nisu "valjano proizvodna grla".

Svakako bi državnu premiju trebalo podijeliti na dva dijela. Manji dio na premiju za uzgoj, a veći dio da ostvaruju samo "valjano proizvodna grla".

Iznijet ću ovdje još jedno svoje zapažanje sa aukcijskih prodaja rasplodnih junica "valjano uzgojnih grla".

Na većini naših aukcijskih prodaja rasplodnih bređih junica, naši proizvođači mlijeka - kupci junica za državne novce obično puno ne licitiraju za grla koja su ocijenjena sa I klasom, jer su ona u startu nešto skuplja. Vrlo česte su licitacije na grla koja su ocijenjena III klasom, i koja nakon licitacije postižu veću cijenu od grla ocijenjenih I klasom.

Ovo je jedan od najboljih pokazatelja loših proizvođača mlijeka, ali i našeg pristupa ovom

poslu.

Moj prijedlog je da na našim aukcijskim prodajama omogućimo i uvedemo prodaju grla

18

Također smatram da bi se tada počela vrlo brzo zaoštravati pravila igre u selekciji i onome što želimo postići sa našom selekcijom, a to mora biti hrvatski simentalac sa prosječnom proizvodnjom od minimum 5500 litara mlijeka po kravi godišnje.

Nažalost, za sada to nije moguće, sve dok broj mliječnih krava ne postigne brojku od 400 000.

Hrvatska sa 400 000 mliječnih krava.

TO BI BILA PRAVA STRATEGIJA. Ako 400 000 mliječnih krava podijelimo sa 1 O krava dobit ćemo samo 40 000 proizvođača mlijeka, a u funkciju proizvodnje mlijeka staviti ćemo 250 000 do maksimalno 300 000 hektara obradivog zemljišta.

Sa brojem krava po pojedinim obiteljskim gospodarstvima od 10 do 25, 30, 40 60, pa i do 100 broj proizvođača mlijeka će biti znatno manji od 40 tisuća.

KOLIKI JE STVARNI POTENCIJAL HRVATSKE U PROIZVODNJI MLIJEKA I GOVEĐEG MESA? - OBZIROM NA RASPOLOŽIVO OBRADIVO ZEMLJIŠTE, - BROJ SELA - BROJ POTENCIJALNIH OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA PO POJEDINIM SELIMA KOJA SE MOGU I KOJA ĆE SE MOĆI BAVITI PROIZVODNJOM MLIJEKA.

Drugi dio naše selekcije hrvatskog simentalca mora ići u pravcu proizvodnje goveđeg mesa u sistemu uzgoja krava - tele i vrlo brzo ćemo razdvojiti naša dva genetska potencijala na grla koja su "valjano proizvodna grla u proizvodnji mlijeka" i koja su "valjano proizvodna grla u proizvodnji goveđeg mesa" u sistemu uzgoja krava tele.

Na kraju

nešto )

iz prakse

na

području

Koprivničko Križevačke Zupanije.

Primjer dobrog gospodarenja i dobre suradnje sa poljoprivrednim savjetnicima.

M(jekarskifi,st 11/2001.

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

Prvi primjer: !van i Đurđica - Kozarevac proizvodnjamlijeka.

Mješavina engleskogIju/jaBG3 posijana 1997. godine.

Ove godinedo sada košeno5 puia. Sesti otkos od20. listopada.

Prviotkos- sjenaža.

Drugi, treći i četvrti otkos, dijelomza zelenu ishranu,dio u sjenažu.

Petiotkos- sjenaža.

Piše:JosipHaluška,dipl. ing. Šestiotkos- sjenaža.

Ukupnozasijanihtravnjaka12jutara.

U Drenovcima 07. listopada 2001 godine odrOve jesenizasijana novih 7 jutara ljuljeva.Od toga 4 jutra talijanskogIju/ja postjanog žana je 3. stočarska izložba Vukovarsko-srijemske 10. rujna, pokosit će se - I otkos krajem županije, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljolistopada- sjenaža. privrede i šumarstva u organizaciji VukovarskoOvegodineu proizvodnjimlijeka30 krava. srijemske županije i Hrvatskog stočarsko­ 15 krava hrvatski simentalac i 15 krava selekcijskog centra, selekcijske službe Vukovarsko"ho!štajn". srijemske županije i općine Drenovci.

U uzgoju 6 bređih junica i 22 mlade junice Izlagači - uzgajatelji stoke iz 21 mjesta županije izložili različitog uzrasta. __ su 90 grla raznih vrsta i kategorija stoke.

Muškq, teladse prodajeveć od 10dana starosti.

Treću stočarsku izložbu otvorio je Nikola Šafer, župan Staja - adaptiranotovilišteza junad.

Vukovarska-srijemske županije. Izbor i ocjenu najboljih grla Najveća mjesečna proizvodnja 16 500 litara obavile su stručne komisije Hrvatskog stočarsko-selekcijskog mlijeka.

Plan za 2001 godinu 150 do 160 000 litara centra iz Zagreba u suradnji s područnom selekcijskom · službom Vukovarska-srijemske županije. isporučenog mlijeka.

Ukupan broj plotkinja na području VukovarskoPapcise kravamačiste 2 puta godišnje.

Ishrana voluminoznomkrmom - zelena masa, srijemske županije tijekom 2000. godine iznosio je 8.433 sjenaža,kukuruznasi/aža ne višeod 30 do grla od čega je 7.041 krava. Tijekom 2000. odine pod uzgoJno selekcijskim obuhvatom nalazilo se 3.766 krava na 40 % u obroku,sijenou prosjeku2 kg. obiteljskim gospodarstvima, što čini 53% ukupnog broja Krepkakrma - vlastitamješaonaza smjesu. krava. Na tri velike mliječne farme smJešteno je 1.250 krava - momentalnosmjesuradiPZ. Đurđevac.

Drugi primjer: . holštajn pasmine koje su obuhvaćene uzgojno selekcijskim Mladen Petričević i zet BobovecKrešimir - radom.

Starigrad- Koprivnica Od 27.000 obiteljskih gospodarstva koliko ih ima u 7 krava - hrvatskisimenta!ac.

Vukovarska-srijemskoj županiji 1033 uzgajatelja obuhva5 bređih junica + 7junica različitog uzrasta. ćeno je kontrolom uzgojna selekcijskog rada. Broj krava po Muška teladseprodajeveć od 10 dana starosti. kontroliranom stadu iznosi 3,6 grla.

2000.godineisporučeno 23 150litara mlijeka Broj krava po obiteljskom gospodarstvu iznosi 0,30.

2001. godine za 9 mjeseciisporučeno 20 530 Prosječna veličina stada po uzgajatelju je slijedeća: litara,plan 26 000. od 1-3krave ima 647 uzgajatelja ili 62% Najveća mjesečna isporuka ove godine 2 156 od 4-9 krava ima 342 uzgajatelj a ili 33% litara. od 10-15 krava ima 34 uzgajatelja ili 3,5% Planza 2002.godinu35 000 litara. više od 15 krava ima 34 uzgajatelja ili 1,5% Voluminozniobroksamozelenamasa ljuljeva+ sijeno,zimi sjenaža.

Broj krava po ha obradivog zemljišta iznosi 0,07.

2001. godine početak ishrane krava zelenom Tijekom 2000. godine mliječnom i rasplodnom masomIju/ja 20. ožujka. kontrolom obuhvaćeno Je 351 krava, dok Je pod kontrolom Staja adaptiranaza 13 vezova. rasploda 3.415 krava ili ukupno 3.766 krava.

Planza 2002.godinu13 krava.

Ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u VukovarskoIshrana vo!uminoznomkrmom - zelena masa srijemskoj župamji iznosi oko 30 milijuna litara. Proizvodnja ljuljeva + 3 kg sijena,zimi stfenoi od ove mlijeka po ha obradivog zemljišta iznosi oko 300 litara. godine sjenaža. Nema prostora za Laktacijska proizvodnja mlijeka u 2000. godini kod izgradnjusilosa. simentalske pasmine iznosila je 4.250 kg mlijeka s 3,91% Papcise kravamačiste 2 puta godišnje.U Jmbrišić

V

Mljekarski li.st 11/2001.

19

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

mliječne masti ili ukupno

166 kg masti i proteina 143 kg s 3,36%, a kod holštajn - frizijske pasmine 4.326 kg mlijeka s 3,85% ili 166 kg masti. Trajanje servisnog razdoblja kod simentalske pasmine iznosilo je u prosjeku 131 dan, a kod holštajn frizijske pasmine 162 dan. Broj ženskog rasplodnog podmladka do jedne godine iznosio je 1.676,a preko jedne godine 1.194 grla ili ukupno 2.870 grla. U 2000. godini registrirano je 3.700 teladi, a ukupno je oteljeno 1.200 prvotelki. Izlučenje krava iznosi 21%, a najviše se izlučuju krave zbog jalovosti.

Ukupni novčani poticaji za kvalitetna rasplodna grla ostvarena u 2000. godini iznosili su 4,9 milijuna kuna. U protekloj 2000. godini održana je V aukcijska prodaja steonih junica u Babinoj Gredi. U tekućoj 2001. godine u Vukovarska srijemskoj županiji pored rasta broja krava, raste i broj svinja, ovaca i koza.

Na izložbi su predvedene slijedeće vrste stoke: 1. krave - kolekcija mladih krava (prvotelke) simentalske pasmine, šest grla - kolekcija ostalih krava simentalske pasmine, sedam grla - kolekcija ostalih krava holštajn frizijske pasmine s pet grla.

Rasplodne junice: - kolekcija steonih junica simentalske pasmine, osam grla - kolekcija steonih junica holštajn - frizijske pasmine, sedam grla 2. Konji: - kobile, omice i pastuh lipicanske pasmine, ukupno 16 grla - kobile i omice hrvatski toplokrvnjak, četiri grla 3. Svinje: - krmače i nerastovi pasmine švedski landras, njemački landras, veliki jokšir i pietren, pet grla.

4. Ovce -pasmine vinternberg i safolk, deset grla.

5. Koze - njemačka srnasta, burska i alpina, ukupno 15 grla.

Prvonagrađena grla dobila su novčanu nagradu od 500 kn, drugonagrađeni 300 kn, i treće nagrađena 150 kn. Pored novčanih nagrada sva nagrađena grla dobila su diplomu Hrvatskog stočarsko-selekcijskog centra koju je uručio Davor Pranić dip. ing. iz HSSC. Šampionsko grlo izložbe dobilo je i zvono koje je uručjo župan Vukovarska-srijemski gospodin Nikola Safer i Drago Krpina predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu i šumarstvo. Uz novčane

20

nagrade sva nagrađena grla dobila su od sponzora izložbe "Sano Zagreb" d.o.o. robna-novčani ban u vrijednosti 200 kuna. Tvrtka "Kalistović" iz Drenovaca za šampionsko grlo dala je rasipač za gno11vo.

Prvonagrađeni su:

• Marijan Kesić, Županja, za šampionsko grlo izložbe, krava KUDRA žb. 12007433 oteljena 25. 05.1995. godine, a koja je maksimalnu mliječnost imala u III. laktaciji od 7808 kg mlijeka s 3,5% mliječne masti ili ukupno 226 kg masti i proteina 222 kg ili 3,4%.

• Franjo Hancko, Marinci, za prvotelku ALMU žb. 16009420, oteljenu 31.07.1999. godine, koja je u prve tri kontrole proizvela u prosjeku 16,6 litara mlijeka s 3,5% mliječne masti i 3,2% proteina.

• Đuro Meseljević, Apševci za kravu ŽUJA žb. 73013102 oteljena 30.04.1993. godine, koja je u petoj laktaciji ostvarila proizvodnju mlijeka od 5.100 kg sa 3,6% masti ili 182 kg i 167 kg proteina ili 3,3%.

• Marijan Kesić, Županja, za steonu junicu simentalske pasmine ESMERALDU žb.16010073, oteljenu 10.11.1999. godine, kojoj je majka u I. laktaciji proizvela 5.889 kg mlijeka s 3,8% masti ili ukupno 225 kg i proteini 3,7% 219 kg.

• Đuro Knežević, Babina Greda, za mladu kravu holštajn-frizijske pasmine SRNA žb.35004898, oteljena 25.06.1998. godine, koja je u I. laktaciji proizvela 5.792 kg mlijeka s 3,59% masti ili ukupno 208 kg masti i 175 kg proteina.

• Farma Bošnjaci "Stočar" d.d., Županja za steonu junicu holštajn frizijske pasmine žb.

35007407, oteljenu 05.09.1999. godine čija je majka u IV laktaciji proizvela 7.214 kg mlijeka.

U izboru konja provnagrađena je kobila MUNJA br.5]8 lipicanske pasmine, Ivana Balentovića iz Zupanje.

Prvonagrađena omica je MIVMA br.833 lipicanske pasmine, Karla Filipovića iz Zupanje.

Od hrvatskih toplokrvnjaka prvonagrađena je kobila OLGA, Ivana Ivakića iz Drenovaca.

Zbog malog broja izlagača svinja, ovaca i koza nije bilo ocjenjivanja. Uzgajivači ovih životinja za sudjelovanje na izložbi dobili su diplome HSSC-a nagrade sponzora "Sano" - bon u vrijednosti 200 kuna. Troškove dopreme grla na izložbu i druge troškove snosila je županija Vukovarska srijemska i općina Drenovci. CJ Mljekarski li,st 11/2001.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

[g:}ffil®IJD @15@ fW[r@W@@]~ ~~[JžID[M)~ @@]□@~@@© @lffl(r@lmn@ §□Uuu@lm~O©[z@© ~@\\?@@@ lliJ~(}={] (p@(F[r@ITTM)@(ru@@ ~@@~ o

uzorak krvi za obavljanje seroloških analiza i analiza krvnih grupa za utvrđivanje očinstva. O"'.om priliko_i:n uzima se uzorak krvi i majci teleta ako joJ do tada ru1e Performance test - test na vlastiti rast i razvoj vađena krv za te vrste pretraga, što znači da je u našoj zemlji provodi se kontinuirano od 1975. novoizabrana bikovska majka ili stara bikovska majka godine. Tada je osnovana Stanica za ~spitivanje koja još nije imala muško tele za test. Nakon toga proizvodnih svojstava goveda u Varazdmu, ~e predstavnik Stanice i uzgajatelj zaključuju Ugov_or~ primljeno prvo tele za testiranje. Testiranje se obavlja prodaji teleta iz programa u kojem su navedem sv1 u suradnji s Performance testmm stamcama uvjeti koje moraju zadovoljiti obje strane da 61 tele Varaždina, HSSC-a, selekcijskih službi na terenu, bilo preuzeto u Stanicu. uzgajatelja - držatelja bikovskih majki, Centara za Po primitku nalaza, predsta".'nik Sta~ice. izvješumjetno osjemenjivanje, veterinarskih službi na ćuje uzgajatelja o rezultatima analiza 1 ukoh~o Je usta~ terenu i stručnjaka Agronomskog i Veterinarskog novljeno da je tele slobodno od svih zaraznih ?oles~1 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a prema važećem utvrđenih Naredbom za muška grla u rasplodu 1 test1Pravilniku o testiranju bikova na vlastiti rast i razvoj ranjem krvnih grupa potvrđeno očinstvo, dogovara se temeljenom na "Programu gojidbenog stvaranja preuzimanje teleta u Stanicu u dobi od cca 60 dana, goveda u Hrvatskoj" (Zagreb, 1991.). ovisno o mogućnostima formiranja grupe za test.

Muška telad namjenjena za ovo testiranje, odPosebno je važno naglasiti da telad namjenjena nosno za proizvodnju novih generacija rasplodnjaka, za ovaj test trebaju biti ispravno držana i hr8:flje?a odabire se od teladi koja potječe iz krugova usmjerene kod uzgajatelja u smislu ishrane sman1emm oplodnje najkvalitetnijeg dijela naše matične količinama punog mlijeka uz dodatak koncenpopulacije goveda - bikovskih majki i bikovskih očev_a. trirane hrane za telad i kvalitetnog livadnog sijena Bikovski očevi većinom potječu iz uvoza vrhunskih kako bi im se pravilno razvili predželuci i u što bikova (u obliku DS-a) uglavnom iz Austrije i kraćem roku postali preživači (u potpisanom Njemačke, a u zadnja dva kruga uključeni su i naši Ugovoru o prodaji teleta iz programa stoji klauzu_lau domaći elitni bikovi: Matas HB 7019 iz Centra za kojoj je to naglašena) jer samo ispravno othran1ena reprodukciju Zagreb - Križevci i Pero HB 7131 iz telad neće imati problema prilikom prelaska na strogo Centra za reprodukciju Osijek, pripadnici 26. kruga, izbalansiranu ishranu u Stanici , koja je bazirana na te bik Horfred HB 7183 iz Centra za reprodukciju određenoj količini smjese uz dodatak kvalitetnog Osijek, pripadnik 27. kruga usmjerene oplodnje. livadnog sijena po volji i uz stalno dostupnu svježu Potrebno je istaći važnost ovog testa kao sastavnog vodu· u pojilicama. U novije vrijeme bikovima se ka~ djela Gojidbenog programa, budući se putem primjene dostignu prosječnu težinu od 200 kg u obrok dod~Je 1 kvalitetnih testiranih bikova, koji su krajnji rezultat ograničena količina silaže zelene kukuruzne stabl1ike. ovog testa, umjetnim osjemenjivanje~ djeluje na Bolje je telad napajati nego pustiti da siše po volji, _jer široku populaciju krava i direktno pobol1šavagenet~ka se tako bolje može kontrolirati količina mlijeka ko1eg osnovica simentalske populacije goveda za osobme tele konzumira i regulirati prihrana. U tom slučaju mliječnosti i tovne osobine. Krajnji cilj testiranja je da tele nije utovljena, već je nešto lakše prilikom se korištenjem ovih rasplodnjaka poboljšaju tovne preuzimanja u Stanicu, ali je. puno veća_ vj~rojatnvost osobine i kvaliteta mesa. To za sobom povlači i bolje da će se bolje adaptirati na uv1ete u Stamc11 usp1esno iskorištenje hrane za jedinicu prirasta (konverziju) i završiti performance test , te u završnici (kao mladi bolji randman na liniji klanja kod potomaka u širokoj bik) biti kupljena od strane jednog od Centara za u.o., populaciji. To se utvrđuje u progenom testu_na meso ovisno o rezultatu testa i postignutom ukupnom koji slijedi nakon test osjemenjivanja s mladim b1ko_m indeksu. Ako mladi bik bude preuzet u Centar za u.o., koji ima pozitivno završen performance test, kuplJe- tada uzgajatelj ostvaruje i novčani poticaj prema nog od strane Centra za umjetno osjemenjivanje. važećem Zakonu i Pravilniku o novčanim poticajima.

Prvi korak u provedbi performance testa je U slučaju pojave neke neliječive bolesti ili izrazito pregled i odabir muške teladi namjenjene za taj test u slabog priraštanja i nepravilnog tjelesnog razvitka tele, starosti cca 30 dana, koji se obavlja od strane odnosno mladi bik, se izlučuje iz testa i prije njegovog predstavnika Stanice za testiranje proizvo~nih završetka. svojstava, HSSC-a i selekcijske službe. Radi se U performance testu postoje dva perioda: identifikacija teleta očitanjem ušne markice, ocjenjuje period adaptacije, koji je ujedno i k~rantena, u eksterijer (vanjština) i zdravstveno stanje teleta. trajanju od dana dolaska teleta u Stamcu do 120.

Ukoliko tele zadovoljava tražene kriterije uzima se

Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.

Mljekarski list 11/2001.

21

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

dana života teleta i period samog testa od 120. do 365. dana starosti u kojem se obavljaju vaganja teladi po utvrđenom programu vaganja, uzimaju tjelesne mjere i prati prirast _bikova.U periodu testa mladi bičići drže se indivicfualno u boksovima s ispustima.

Iznad dobi od 10 mjeseci mladim bikovima se stavljaju nosne karike kako bi se pristupilo njihovom kondicioniranju prije testiranja na reproduktivne osobine. Sjeme im se uzima tri puta unutar 14 dana.

Bikovi se testiraju na slijedeće osobine: libido, volumen ejakulata, progresivna pokretljivost, broj spermija u ejakulatu, patološki oblici i preživljavanje duboko smrznutog sjemena.

Nakon završenog reproduktivnog testiranja i obrade postignutih rezultata pristupa se komisijskoj ocjeni grupe mladih bikova formirane prema starosnoj dobi (u grupi min 10 vršnjaka). Povjerenstvo za ocjenu i namjenu bikova u performance testu sačinjavaju predstavnici gotovo svih na početku navedenih institucija koje sudjeluju u provedbi performance testa.

Dan prije komisijske ocjene bikovi se izvažu i uzmu im se tjelesne mjere, a na dan ocjene Povjerenstvo ocjenjuje vanjštinu bikova putem linearne ocjene gdje se na temelju ocjene pojedinih grupiranih svojstava izvodi ukupna ocjena za okvir, mišićavost i oblik, te ustanovljavaju eventualne nepravilnosti ili posebnosti.

Ukupan prirast ostvaren u periodu 120. do 365. dan uzima se za obračun kapaciteta rasta i razvoja i na temelju njega izračunava se dnevni prirast u testu.

Pored toga za određenog bika izračunava se i životni prirast. Metodom usporedbe sa vršnjacima izračunava se odstupanje u dnevnom prirastu pomoću kojeg se izračunava uzgojna vrijednost za dnevni prirast koja ulazi u izračun ukupnih indeks bodova. Za izračun indeks bodova pojedinog testiranog bika pored njegove uzgojne vrijednosti za meso bitna je i njegova procijenjena uzgojna vrijednost za mlijeko dobivena sumiranjem uzgojne vrijednosti majke i oca, kao i dobivena ocjena mišičavosti i vanjskog izgleda. Sve navedene vrijednosti zbrajaju se i čine indeks bodove na temelju kojih se određuje uzgojna klasa i namjena bika: za umjetno osjemenjivanje, prirodni pripust ili izlučenje u slučaju jako negativnog indeksa ili nekog utvrđenog izrazitog eksterijernog ili reprodukcijskog nedostatka.

Nakon završene komisijske ocjene i određenja uzgojnih klasa pristupa se prodaji mladih bikova po utvrđenom cjeniku Testne stanice.

Prema podacima iznesenim u radu dr. Mikulića i suradnika: "Doprinos i rezultati 25-godišnjeg rada performance-testa bikova u Varaždinu u poboljšanju genetske osnovice simentalske pasmine RH" od 20.03.1975. god. do 20. 03. 2000. godine u Testnu stanicu je ušlo 1427 teladi, od čega 1414 teladi simentalske pasmine i 13 teladi smeđe montafonske pasmine. U tom periodu ukupno je predvedeno i ocije-

22

njena 118 grupa bikova koje su ukupno brojile 1238 bikova čiji je prosječni ostvareni dnevni prirast iznosio 1593,30 g, prosječni životni prirast 1454,27g, dok je prosječna visina grebena iznosila 128,94 cm. Pri tome su bikovi koji su preuzeti u Centre za u.o. (njih 430) imali prosječni dnevni prirast 1686,28 g, prosječni životni prirast 1538,60 g sa prosječnom visinom grebena 130,46 cm iz čega je vidljiva njihova natprosječnost. Ovdje je zanimljivo istaknuti da je bik Matas HB 7019 od uzgajatelja Krunoslava Talana iz uzgojne organizacije Cola, spomenuti bikovski otac iz 26. kruga usmjerene oplodnje, testiran u Stanici u spomenutom razdoblju i imao najbolje ostvarene rezultate. On je u dobi od 365 dana postigao tjelesnu težinu od 690 kg sa utvrđenim prirastom u testu od 2057 g, životnim prirastom od 1780 g i visinom grebena 131 cm. Na komisijskoj ocjeni postigao je vrlo visok indeks +612,68.

Prema najnovijim podacima u Testnu stanicu Varaždin od početka njenog rada do danas zaprimljena je ukupno 1523 teleta simentalske pasmine. Od toga je tijekom 2001. godine u test preuzeto 38 teladi (podatak sa 21.09.2001.god.).

Zadnja ocjena 124. grupe mladih bikova obavljena je 12.09.2001. godine u za to predviđenom prostoru u okviru Testne stanice Varaždin. Ukupno je predvedeno 12 bikova čiji je prosječni dnevni prirast iznosio 1664,83 g, prosječni životni prirast 1458,33 g i prosječna visina grebena 129,67 cm. Komisija je uzgojnom klasom za u.o. ocijenila 4 bika, a za prirodni pripust 8 bikova. Nije bilo komisijskog izlučenja. Tri bika namjenjena za u.o. odmah po komisijskoj ocjeni kupio je Centar za reprodukciju u stočarstvu RH - Zagreb. Ti bikovi su do sada i registrirani u HB knjizi kako slijedi:

- Bik PirkHB 7487kojije u testupostigaodnevniprirastod 1776g životniprirastod 1649g visinugrebena131 cm i ukupan indeks +189,24,od uzgajate/jaZdravkaPocrnčića iz uzgojneorganizacije VelikiGrdevac.

- Bik VukHB 7488kojije u testupostigaodnevniprirastod 1828g životniprirastod 1556g visinugrebena137cm i ukupan indeks +205,32,od uzgajate/jaVesneGregariz uzgojneorganizacije Virje.

- Bik King HB 7489kojije u testupostigaodnevniprirast od 1727g životniprirastod 1438g, visinugrebena131cmi ukupan indeks +151,72,od uzgajate/jaZvonka Maretića iz uzgojneorganizacije Pisarovina.

Nakon preuzimanja mladih bikova u Centre za u.o. s njima se obavlja test osjemenjivanje na širokoj populaciji kako bi se na njihovim muškim potomcima mogao provesti progeni test na meso, odnosno na ženskim potomcima progeni test na mlijeko, te biološki test i progeni test na tip.

Ocjena slijedeće 125. grupe mladih bikova planira se održati 07.11.2001. godine u prostoru Stanice za testiranje proizvodnih svojstava u okviru "Stočar-a" d.o.o. Varaždin.

Mljekarski list 11/2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

9z post1oskogspomenara sirnice, zdjele, tegle za cvijeće i sl. Vapnar je prodavao tzv. ~vo vapno, a slikar Božje slike raspela i Do 1960. godine u selima Sisačke Posavine razne kipove. Najraznovrsniji trgovci bili su tzv. bujao je život svom svojom puninom, ne samo u ROĐE koji su prodavali cigarete, šibice, žilete, nožiće, kebe, svirale, žnirance, puce (dugmad), špekule, dvorištima, štalama, svinjcima, kokošinjcima, pašnjacima, livadama, odnosno na gruntu općenito konac, igle, doze za duhan, papiriće za motanje cigareta, fajercage (upaljače), razna ogledalca i mnoveći u samom selu tijekom cijele godine. Prema onoj narodnoj NEKAD BILO SAD SE SPOMINJALO u go drugih sitnih potrepština. Isto tako u proljeće su dolazili črešnjari koji su prodavali trešnje, a u jesen tim selima živjelo je i radilo od 10 do 15 samoukih kostajnari . koj su prodavali divlji kesten ali ne za zanatlija raznih vrsta. Među najuglednijima bio je novac već uglavnom za kukuruz. Bilo je i drugih kovač koji je potkivao konje, okivao kola, klepao trgovaca koji su zbog velike neimaštine poslije II. (oštrio) železje (motike, kose, sjekire, crtala i lemeša svjetskog rata umjesto novca primali mast, brašno, pluga). · Kolar je izrađivao dijelove za kola, štila za suho meso, čvarke, suhi sir i drugo. Ti trgovci su kao motike, sjekire, lopate i slično. Po potrebi je obavljao i već spomenute zanatlije samo draga uspomena na i stolarske popravke na. stolicama, klupama i protekla vremena. U to vrijeme sela mojega zavičaja obilazili su i brusači noževa, škara, i malih sjekirica, stolovima.

Tesar (palir) je tesao građu i pravio krovišta a od kišobranari koji su popravjali jambrele a od starih planki je pravio kuće, štale, svinjce, kokošinjce, šipki pravili igle za štrikanje. Krpači koji su krpali lonce, rajngle, pa čak tanjure i šalice, razne kante i kukuruzare, opsege zdenca i drvene plotove.

Užar je pleo ulare, štrikove za sušenje a_linja kotlove. Ovi majstori su bili uglavnom Romi koji su (rublja), štrange za hamove, štrikove za vezanje te popravke radili na licu mjesta najprimitivnijim alatom uz vrlo slabu garanciju za uspješnost svojega sijena i špage za strukove. posla. Iz te činjenice je i nastala ona narodna uzreRemenar je izrađivao ormu za zapregu. čica: - lonac drži vodu dok majstori_ odu. Svoju su Bunarđija je kopao zdence, opančar je pravio opanke, šuster cipele, sandale i čizme. Šnajder je uslugu naplaćivali nešto u novcu a najčešće u hrani. šivao odijela, košarač je pravio košare, runjake, Isto tako (također Romi) po selima su skupljali staru koševe i siceve za šlavoner, razne cekere, bičala i sl. odjeću, obuću, željezo, perje, a u jesen u vrijeme Ribar je izrađivao mreže za vrške, podizače, kolinja i svinjsku dlaku te su .na taj način bili svojevrsni ekološki aktivisti. Kako oni više ne obilaze sela, privlakače (sakove) pa i sirnice raznih vrsta. Ipak, najpoznatiji ne samo u Posavini već i u čitavom sav navedeni otpad nalazi se u Savi ili na njenim svijetu bili su majstori odnosno graditelji tambura i obalama kao ruglo i sramota onih koji žive uz Savu i naravno tamburaši koji su u njih svirali. U gornjem od Save. Kako su obale Save bile bogate vrbama i dijelu Sisačke Posavine bilo je i nekoliko mlinova na topolama u sela su dolazili i Romi koritari koji su Savi pa prema tome i mlinara koji su u njima mljeli izrađivali od njihovih trupaca razne spulce, kopajne, sve vrste žitarica, a najviše kukuruz. Stari Posavci još strugajne, štrtinke, vagane, korita za pranje rublja i i danas rado spominju kukuruzno brašno za žgance velika korita za miješanje kruha koji se pekao u koje je imalo poseban okus jer je bilo mljeveno u tim krušnoj peći jednom tjedno. Pod račun uzimali su mlinovima. Svi spomenuti zanati bili su tzv. balvane bijelih i žutih topola od kojih su izrađivali "muški" zanati jedino je švelja (krojačica) i naševala korita za prodaju. Nekad su sela obilazila i razna (vezilja) bio zanat za žene. Na žalost, svi su ti gospoda: popovi, suci, fiškali, agronomi, veterinari, zanati nestali, a ostale su starijoj generaciji Posavaca geometri, stražari, a najčešće milicajci i porezari. samo drage uspomene kao časne sastavnice povijesti Danas, međutim, nema ni njih, a zbog koga bi i posavskog zavičaja. U to vrijeme sela su obilazili i zbog čega bi dolazili jer je nažalost posavs~o selo sa razni trgovci kao što su: licitari koji su prodavali svim spomenutim sadržajima u izumiranju. Jedini licitarska srca, bebe, konjiće, medenjake, šarene gospon koji često dolazi u selo je svećenik koji preubombone u obliku cigareta, slatke ribice i drugo. morne Posavce ispraća na vječni počinak. Eto, toliko Zatim sladoledari sa svojim dvokolicama i trokoli- odgovornima za razmišljanje, starijima na podsjecama, metlari koji su prodavali sirkove i brezove ćanje, a mladima do znanja. JER STO NIJE ZAPImetle, lončari su prodavali zemljane stucke, ćupove, SANO ZA POVIJEST - NIJE SEDOGODILO!

Piše: !vanSinovčić

Mljekarski li,st 11/2001.

23

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

Nekad bilo - sad se spomiV\jalol Piše: MiljenkoPavešić Čitajući lijepi članak gospođe Zlate Kovač Staze mog djetinjstva (ML 9/2001) budile su mi se u sjećanju staze moga djetinjstva. Javila se nostalgija za onim lijepim vremenima. Da vjerujem da svi mi to tako u svojim sjećanjima doživljavamo.

Bili smo mladi, bez ozbiljnijih briga, a i tadašnji život bio je jednostavniji. Saznanja o zbivanjima u Svijetu bila su rijetka. Danas smo gotovo svakodnevno izloženi razno-raznim stresovima, sukobima, okrutnošću. I da ne dužim, ispričat ću par pričica vezanih za stazu moga djetinjstva.

Rastao sam u malome gorsko-kotarskom selu s nešto više od šezdesetak domaćinstava. Svi su se poznavali, znalo se što tko kuha. Točno se znalo čija je ono krava, konj, pas pa čak i mačka. U selu je bilo zanimljivih ličnosti, pogotova nama djeci.

Visoko je kotirao starac Luka. Vlasnik je bio pilane potočara koja je imala oveći jaz- akumulaciju vode.

Bio je i lovac i ribič. Tu počinje priča.

Lukin jaz bio je kupalište nas dječurlije. Tu smo svi mi naučili plivati. No, Luka nije blagonaklona gledao na to naše kupanje. Optuživao nas je da mu gazimo travu. Sjedeći na kruništu brane znao je vikati i tjerati nas s jaza. Nekad bi donio pušku i s njom nam prijetio. No Luka nije predstavljao nikakvu opasnost.

Starac u već dobrano poodmaklim godinama nama nije mogao ništa, ali predstavlja je pokoru našim roditeljima, jer im se stalno žalio na nas.

Jednog dana stricu Luka ponovo sjedi na brani ali ima i pušku. Kažem mojim sukupačima da se postrojimo, spustimo gaćice i Luki pokažemo stražnjice. Svi to zdušno prihvatiše. Bio je to puni pogodak. Luka je stao poskakivati na brani, prijetio anatemom crkve, školskim vijećem, žandarima.

Drugoga dana eto Luke našoj kući. Vidio sam ga kako ide pa sam se sakriQ u kuhinju, virio i čekao što će biti.

Dobardan gosponLuka, kaj steprišli?

Gospa Frankica,dajte straha vašimu sinu. Toje hajduk,visitće naga/gama.

Kaj je to bilo,pita mojamama?

GospaFrankica,on i njegovabolumentaščeraj so mi na jazu pokazivaligoleriti.

Pazakaj stegledalivariti?

Pakan čo drugangledatkad mijih kažejo?

Shvatio sam da je mama na mojoj strani i da

24

"sankcija" neće biti. Radilo se o tome da je Luka već bio senilan starac i zbog njegovih postupaka djeca su ga uzela u kolo.

Ipak, Luka nije bio zlopamtilo. Znao je on nama pričati svoje lovačke dogodovštine. Ispred njegove kuće bila je uz zid postavljena dugačka čvrsta klupa. Tu je Luka često sjedio, vrtio burmuticu i šmrcao burmut. Mi bi došli, lijepo ga pozdravili, pitali kako je i stric Luka odmah je bio dobre volje.

Eto jedne njegove lovačke: - Jene nedelje Marica mi reče da ne zna kaj bi kuhala za južinu. Čekaj, rečen ja, gren ja va Bitoraj po srno. Gren ja, gren već fanj dugo ali, niš ne vidin od mogočiga lova. Pomislin, malo čo sist, predahnit i prezalogajit. Vidin jen lep panj sav obraščen z mahovinon. Seden i počnen jist, kad najedanput, panj se počne mikat! Bio je to medvid ke je tu spau! Doka sen skočiu, zeu puško medvid je već biu dugo, nis mogo pucat. Ja za njin, za njin al niš pobego je. Pogledan, pa ja sen na vrh Bitoraja. Kad sen već tu ne gren nazad, gren v Mrkopelj kod kuma Stipe kad sen već tu. Kad k vragu ni to biu Mrkopel j već Otočac. (od mog sela do Otočca je 60 km u zračnoj crti).

Takvih lovačkih priča bilo je na pretek. Inače, Luka je bio vrlo dobar pripovjedač .. Naši seliani su znali da laže ali, rado su slušali njegovo pripovijedanj,e ..

Bilo je i onoga što mi je u životu i koristilo. U selu je bilo odraslijih mladih ljudi koji su studirali u Zagrebu. Oni su donosili u selo razne poslovice, aforizme, zagonetke i rečenice koje su učili za govorne vježbe. Mi smo doslovno lomili jezike pokušavajući izgovoriti te nemoguće rečenice. Neke ja i danas koristim u raznim zgodama.

Evo dvije: Bio sam kod kotlokrpe i kod kotlokrpinih kuća i vidio kotlokrpu kako sa kotlo krpićima kotlove krpi.

Druga: Kneže viteže, kada mi te vidješe, razveseliše li se li mi ti se i raskiseliše li se li mi ti se opanci?

Nije samo stric Luka bio objekt zadirkivanja.

Bio je tu i stric Doro koji je bio carski i kraljevski lugar. Službovao je jedno vrijeme u predjelima na rubu Gorskog kotara i Primorja. Govorilo se da ga je jedan Primorac bio svezao za jelu i tako ga svezanog ostavio. (Primorce iz Vinodola Gorani nazivaju Kirci). Dovoljno je Doretu bilo reći:

- Striče Doro,je istina da ¼ls je Kirc svezau za jelvo?

Doro bi pošizio, a mi uživali i bijesu koji na nas iskaljuje.

Eto par crtica sa staze moga djetinjstva.

Mljekarskilist 11/2001.

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

ONDA,\JE,ZAFRTALJ \JURE, PREDEFČEROM ...

ONDA,\JE...l<~OLO )E \JRTI ETO TI )MRTI. ..

Piše: Štefica Trešek Negdar je bili Martin veseljak živ, a bomeš je ve hmrl...Sivo je nebo i visi nad zemljom ... Klenka, zvono zvoni na crkvenom tornju. "Sto je hrnrl?"pitaju ljudi. Glavna vijest dana- jel "šJo" hnpl, jel ima kej novoga... Klenka, hmrl je "CAO; CAO", Martin veseljak. Već ga par dana ne videti na štengaj (stepenicama) pred dućanom, niti pak f parku ne sedi na klapi z flašom "ribara", najjeftinešega vina ili pak pive za 1,80 lipa ...

Zbiljam hmrl je naš "ČAO, ČAO" ... I denes, dok mislim na njega, molim se Bogu da ga povede k onim svim nebeskim i rajskim fticama radi kojih nije dozvoli! počistiti dvorište jer moraju nebeske ftičice imeti svoj dom ...

Vjerujem da u syakomv dijelu zemaljske kugle postoji jedan takav "CAq, CAO~, samac, lutalica,. .. a naš "Martin Veseljak - CAO, CAO" bio je običan čovjek, obične svakodnevice, i falit će nam.

Meni fali jer, sjedio je pred dućanom i svakome znanom i neznanom uputio po koju lijepu riječ: "Sretan saobraćaj, fala na lepom smešku, lepo jako moje ... čao, čao" ... "Više ne bo vikal za nami"- vele Virovci- "i baš nam bo falel..." Činio je svakodnevno ono na što smo mi već odavno zaboravili. Radovao se životu, a ljudima znanim i neznanim upućivao lijepe i šaljive riječi.

Sjedeći na štengama pred dućanom, izabravši tako svoj put, povezivao nas je s Božjom ljubavlju ...

Zašto je sjedio godinama pred dućanom i zašto je njegova hiža bila bez struje i puna puncata

ambalaže od voća i papirnih kutija. Na hiži razbijeni prozori, a u dvorište se nije moglo ući od visoke trave i šipražja. Ne bih znala, a i nije važno!

Znao je pričati u parku - gdje smo se okupljali: "Moji anđeleki, ja vam imam svoje francusko mišljenje i svoj francuski pogled na svet. Zanima me rajske ptice. O anđeleki, fala na lepom smehu ... bodite dobri, čao, čao." I tako jedne subote u carstvu svojih kutija i svih onih stvarčica koje su njemu nešto značile, sklopio je pogled i nestao ... Postala je čudn9 tiho ,pred dućanom, a ljudi su se pitali:"Gde li je CAO; CAO?!" I tako je on pet dana bio mrtav, a da nitko nije znao.

Hvala ti, Martine, na lijepim riječima, na francuskom mišljenju, na dobrom cepanju drva. Bio si vrijedan i dostojan svih nebeskih rajskih ptica ... Svi anđeleki koje si pozdravio, mole za mir Tvoje duše ...

Hvala Ti što si bio takav kakav si bio, što si sjedio na tim hladnim betonskim štengama, što nisi dozvolio nikome da počisti i promijeni Tvoj dom ...

A opet, bio si nam pri ruci ako smo bili ogorčeni, mr~ovoljni. Ti si na sve naše mrzovoljne riječi rekao:" Cao,čao, sretan saobraćaj ..."

Nije mislio kao drugi. Imao je svoju slobodu.

Sedel je s flašom pive na štengaj pred dućanom. ..

I tak, bil je negda zdavnja dečko Martin koj je bil z dobre familije, ... ostal sagi ... I gali nam njegva fučka, glas i nLegov pozdrav:"CAO-CAO, FALAVNA LEPOM SMESKU LEPO JOKO MOJE, SRECEN SAOBRAĆAJ ANĐELEKL.." ČAO,ČAO MARTINE! ._.

lll!JUl!J ~aJ~U§ U~IJl]l!Jffi§ffil!Jl] (Dl]~GJ(Đ(!Jl:BaJ #

DIOVSKA BUNDEVA U VRTU ĐUKE KRAJNOVI Vidjevši bundeve izložene u dvorištu Đure Krajnovića u Brodskom Drenovcu, ostali smo iznenađeni i zatečeni, jer 'U -~ ovakve primjerke nismo zabilježili nigdje na prostoru ._, Požeštine. Prema riječima gospodina Krajnovića, bundeve ~ su izrasle u potoku, u vrtu iza njegove obiteljske kuće, a c:: najveći primjerak težak je 70 - 80 kilograma. Sjeme ovih l bundeva donio je susjed, prognanik iz Bosanske Posavine 0 Anto Ćubić, a koliko on pamti sjeme je staro, iz generacije ,:š u generaciju oko 25 godina.

-1-1 Zanimljivost je u tomu što je sjeme ovih divovskih ~ ~undeva donio iz Francuske u Dalmaciju djed gosp. ~ Cubića, a njegov otac iz Dalmacije u Bosansku Posavinu.

Sada evo izuzetno dobro uspijevaju i u Požeštini. ~

M{jekarskilist 11/2001.

, ~

25

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

lijepi i stari običaj, ponuditi gosta jelom održan je do danas na selu sisačka-moslavačke Posavine, što sam imao prilike često doživjeti kao agronom terenac. To jelo bilo je obrok što bi danas rekli "INSTANT" na brzo od "SUHOGA": kobasice, kulen, ribe, čvarci, slanina ili zamašćeni žganci od domaćeg nehibridnog kukuruza ili pak zamašćene kockice tzv. "MA.KARUNI" od bijelog brašna specijalitet Posavine i Moslavine.

Uz ta jela uvijek je prilog kravlji sir: mekani sir s vrhnjem "prevehli"sir tek malo ocijeđen ili pak suhi tvrdi sir.

Zanimalo me zašto se uz navedene mesne obroke prilaže sir što nije običaJ u Hrvatskom Zagorju i Podravini. Odgovoreno mi je da je to u Posavini lanjskog Polja stari, način ishrane poznat od davnine jer se sirom, kažu mi, "razblažuje" masnoća. Nije mi rečeno, ali to je borba protiv triglicerida i kolesterola na domaći način. Takav se način ishrane kori§ti i danas jer se mlijeko siri kod kuće za vlastitu potrošnju ili za prodaju. Nije se koristio ementaler "SVAJCARAC",edamer; trapist, Zdenka sir i drugi sirevi, iako se danas i oni koriste na selu.

Moram napomenuti da su prije Domovinskog rata kravlji sir iz Posavine odvozili u Split brzim vlakom navečer da 61se ujutro našao na splitskoj tržnici ili restoranu.

Stanovnici Posavsko-moslavački bave se stočarstvom i mljekarstvom pa je bogata ponuda mliječnih proizvoda. Zahvaljujući ispaši goveda na nezagađenim livadama i prostranim pašnjacima mlijeko je kvalitetno, zdravo, a sirevi su vrlo ukusni. Postupak pravljenja kravljeg sira je jednostavan a domaćice ga prave onako kako su ga žene pravile od davnina.

Svježe mlijeko stoji dan-dva u posudama, a vrhnje s njega obiru posve ili djelomično. Zatim posude stave na toplo da se mlijeko ukiseli i usiri. Gotovi se sir odvaja od sirutke cijeđenjem i stavi u posude određenog oblika. Ocijeđeni sir posole i stave u pletene mreže "SIRNICE" domaće izradbe da se suši vani uz sunčanu stranu kuće ili na gredi uz kuću ali ne smije biti nadohvat pticama, miševima i sl. Suši se na čistom zraku. Samo neke domaćice, a po želji kupca dime sir što inače nije običaj u Posavini. Ne mogu reći da Je "seljački" kravlji sir specijalitet samo na području lanjskog Polja, ali ga uvijek poslužuju kao prilog mesnim ili masnim obrocima.

Budući da nije s dodacima paprike, češnjaka i drugih aditiva može se kazati da je dijetalna hrana za svaku starosnu dob, za bolesnike ali je i kulinarski specijalitet. O Piše: Nikola Jagačić, dipl. ing.

RAZGOVOR: BARICAGALOVIĆ, VEZILJA IZ ZAGREBA Potražnja za narodnim nošnjama za potrebe hrvatskih, a pogotovo folklornih skupina u hrvatskoj dijaspori još uvijek je velika. I narodne nošnje dio su hrvatskog identiteta!

STARtžAeff nnne12UITIIRU!

Vezenje i izradba narodnih nosn11, i ženskih i muških, utkano je u tradiciju seoskih žena u Slavoniji, a posebice u "Granici", u južnom, rubnom dijelu Požeštine. Mnogo je ovoga etnografskog blaga sačuvano u ''bakinim škrinjama", no i danas se žene srednje dobi, pa i starije bave ovim "zanatom". Nadamo se da ova tradicija i njegovanje etno-baštine neće izumrijeti.

26

M.L.: Gospođo Barice, otkada se bavite vezenjemi izradbomslavonskihnarodnihnošnji?

B.G.: Ovim poslom bavim se 25, skoro 30 godina.

Počela sam kada su narodne nošnje trebale mojoj djeci u pučkoj školi, onda za 3 kćeri i dva sina.

Nisam htjela posuđivati od drugih, pa sam za prvi nastup moje djece u kulturno-umjetničkoj skupini "Zagrađe" napravila pet dječjih narodnih nošnji, a napravila sam narodnu nošnju i sebi. Eto, to je bio početak.

Ml/ekarskili-st 11/2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

M.L.: Znači, tek nakon toga počeli ste se profesionalnobaviti ovimposlom?

B.G.: Nastavila sam raditi narodne nošnje, muške i ženske sve do sada, radim po narudžbi za potrebe kulturnoumjetničkih skupina u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu V u Njemačku, Svicarsku, Nizozemsku, Kanadu ...

Moje narodne nošnje ove kulturno-umjetničke skupine predstavljaju najviše na zagrebačkoj Smotri Piše:Zlata Kovač folklora, ali i na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, požeškom festivalu, Ako je godina bila dobra i rodna, pleterničkom "LIDAS"-u... jesen je dala obilje plodova: krumpir, repu, povrtnice, proso, hajdinu, ber, grah, M.L.: Je li Vamaovajposaohobiili profitabilnozanimanje? povrće i voće (jabuke i kruške, našpul, B.G.: Jedno i drugo, a naravno da mi je stalo i do zarade. oskoruš, dunje). Sve je spremano u M.L.: Koliko Vi, ali i ostaležene u Požeštinl točnije u "Granici" podrum ili složena zatrpavano u trap. ovim poslom čuvate i njegujete slavonsku tradiciju i Grožđe je također pobrano i prerađeno u etnografskubaštinu? mošt, a bačve spremljene u vinski B.G.: Dosta starijih žena u "Granici" bavi se izradom podrum. narodnih nošnji, vezenjem, štikanjem i rišljanjem Jesenske kiše i magle, kadkada i rani ("šlinganjem") i to zasigurno doprinosi očuvanju mrazevi, a JOŠ je ostalo puno posla jer je etno-baštine na ovim hrvatskim prostorima. Nije trebalo pobrati kukuruz. Sve se radilo nama cilj samo zarada i novac, jer naše je djelo ručno, pa je trebalo mnogo radne snage vidljivo i prepoznatljiva na svim folklornim težaka. Opet su došli naši vredni smotrama.

"Zagorci"i složno obavljali te teške fizičke poslove.

M.L.: Kolikointeresiraovajposaomladi ženski naraštaj?

Rano ujutro, JOŠza magle i velike B.G.: Interesa kod djevojaka i mlađih žena ima, no sve rose, krenuli su u polje. Svi "brači" imali su manje što je šteta. Ali ja mislim da vezenje narodnih velike plahte - šatore, privezane "na križ", nošnji neće izumrijeti. kako bi ih mogli preko glave staviti na M.L.: Postojili opasnostda u doglednovrijemeovo zanimanje ramena, pa u njih stavljati ubrane klipove izumrei padne u zaborav? kukuruza. Svaki Je brao dva reda trgajući B.G.: Mislim da ipak neće. U našem narodu postoji ljubav lat po lat. Kada je plahta bila puna prema tradiciji i starini, a ta ljubav prenosi se s kukuruznih lati, istresao bi klipove na koljena na koljeno. hrpu u određenim redovima; najprije na M.L.: Znači, za ovaj Vašposaojoš uvijek vlada širi interes? međi a onda u sredini kako bi sve hrpe bile B.G.: Vlada još uvijek i to mi je izuzetno drago. u jednom redu. To je bilo važno jer su M.L.: Osim ovoga posla, čuli smo da se u posljednjevrijeme bavitejoš jednim hobijem.O čemu se točno radi? ...,..

B.G.: Bavim se zlatovezom, a to je vezenje uresa zlatnim koncem na dječjim, muškim i ženskim narodnim nošnjama. Na muškim nošnjama zlatom je izvezen l prsluk, a na ženskim kompletna nošnja. Osim nošnji zlatovezom vezem i slike, motivi su cvijeće i srce.

--:::: Ovaj hobi zlatoveza posvećujem prvenstveno svojoj brojnoj unučadi, a radit ću do kada budem mogla.

Zanimljivo je da sam zlatovez naučila raditi u ~ bolnici od jedne žene iz Županje. ,_~~ M.L.: Na kraju ovogarazgovora,kažite nam koliko to unučadi ~~ ~...LY-d imate?

B.G.: Od četvero djece, tri kćeri i sina imam jedanaestero -~~!:....L~~...,,.,,_,-..,.unučadi, a još su nam dva sina neoženjena.

BERBA I SPREMANJE KUKURUZA

PO NEGDASNJEM

~-

..J'

"'""

·-

---

---~

28

Ml.fekarski list 11/2001.

KULTURA

kasnije s te hrpe klipova neoljuštenog kukuruza bacali na kola a konji, često i kravice, odvozili kući po mokroj i mekanoj zemlji ako su prije branja bili kišni dani. Kada je kukuruz pobran na jednoj njivi (mekoti) tež_akisu brže bolje otišli na drugu, ili su ostali posjeći kukuruzinje, kako bi zemlja m9gla biti pripremljena za sijanje pšenice ili raži. Zene su sjekle stabljike kukuruza kosicom, srpom, a muževi vezali pojasevima od slame - ritka - i odmah nastavljali u stavice da bi se stabljike malo prosušile prije odvoženja kući.

Baka ili mama donosile su ručak u polje, a onaj koji je kući dovozio kukuruz, dojavljivao je gdje se "brači" nalaze, u· koje vrijeme i kamo treba odnijeti hranu. Hranu su nosile u košari na glavi, a u rukama kantu, (boketu) u kojoj je bila juha, grah ili kiselo zelje. Mi djeca nosili smo u drugoj košarici žlice i tanjure, "demižonku" sa svježom vodom, moštom ili vinom. Za takav težak posao trebala je i hrana biti dobra, masna sa puno kalorija. Čitav dan trajala je u polju b~rba, a navečer su taj isti kukuruz morali otrijebiti od šaputine luščinja - komušinja - kako bi ga mogli pospremiti u koš gdje se sušio i iz kojeg se koristio.

Meni su u sjećanju ostale večeri kada je trijebljen kukuruz, u štaglju na gumnu da u slučaju kiše ne pokisne, i da trebljači budu zaštićeni. Mi djeca smo poslije podne odlazili rodbinu i susjede pozvati da na večer dođu na trijebljenje kukuruza. Obično su nas pitali: koliko bude vozova za trijebiti, tko sve bude došao, i što bude za večeru. Mi smo uvijek rekli manje vozi kukuruza, a više trebljača nego što su se obećali. Barem su četiri. dobra trebljača trebala za jedan voz /kola/ kukuruza. Svi su rado došli na trijebljenje jer je kod nas znalo biti veoma zabavno.

Moj djed Tomislav, otac i baka znali su lijepo pričati mnoge anegdote, šale, viceve, pitalice, ali i zapjevati naše narodne pjesme. Pridružili su im se naši veseli "Zagorci" težaki i tako je taj posao uz veselje i zabavu brzo bio gotov. Struje tada nismo imali, a svjetiljku na petrolej nismo mogli koristiti jer je okolo bilo sijeno, slama, kukuruzovina, pa da se slučajno ne bi dogodila nesreća - požar. Radito se dakle, po "mjesečini" ili pak po "črnoj kmici". Zene su donijele drvene stolčiće ili klupice, a omotale bi se u deke ili stare kapute kako im ne bi bilo jako hladno. Na gumnu su trebljači nuđeni pićem, rakijom, vinom, moštom, himberom, kruškovcem, medom u saću narezanom na kockice.

Trijebilo se do 10,30 na večer, a zatim je bila večera. Za večeru je pripremljeno više vrsta sira, špek, kolači, piće. Meni je ostao u sjećanju

Mljekarskilist 11/2001.

ŽIVLJENJA

NA SELU

"zalejani" sir pravljen od svježeg mlijeka, zalijan "zalevom", nalijevan u rupičaste zemljane posude i onda stavljani na drveni tanjur. Zalev (sirište) je tekućina pravljena od kožica svinjskih želuca ili kupljena u apoteci u obliku prašine.

Otrijebljeni kukuruz smo drugo jutro prebirali.

Zdrave klipove smo stavljali u letvane ili pletene velike koševe; a "tušek" i nedozreli (pečenice) sjekli "kvacali" na komadiće, i njima smo hranili svinje i krave.

Za kišnih dana nije se moglo u polje. Zagorci su tada pilili i cijepali drva, spremali u šupe ili drvarnice, ili su spremali kukuruz u koševe, a žene su prale i peglale ili rolale krevetninu, plahte od domaćeg platna, krpale odjeću, vreće i ponjave, ili su prebirale krumpir u podrumu, sortirale ga po vrstama korištenja, ili su prebirale ranij~ nabrani grah. Nekada su na stupi tucale prosenu ili berovu, hajdinsku kašu ili koštice od bundeva od kojih je baka kuhanjem pravila ulje. Moja baka je uvijek za sve pronalazila posla. Nedjeljom se nije radilo ništa, već se išlo u crkvu na misu. Za taj dan težacima nije plaćena nadnica. Zagorke su mi ostale u sjećanju jer su se za odlazak u crkvu dotjerivale i oblačile u svečane haljine (narodne nošnje). Poslije ručka išlo se u vinograd na izlet ili odmaralo kod kuće.

Za rad su težaci plaćani kukuruzom, krumpirom, grahom mašću i drugim prehrambenim proizvodima. Kukuruz, pšenica i krumpir mjereni su "vaganom", to jest drvenom posudom u koju je nasut proizvod.

Iako su radili i u lošim vremenskim prilikama, izbivali od kuće po mjesec i više dana, odvojeni od obitelji a bez mogućnosti komuniciranja s njom, ti su ljudi znali prikriti patnju pjesmom i smijehom, šalama i doskočicama. Svi su bili "jedno biće" pazili su da nitko nikoga ne povrijedi, nisu bili jalni na druge već su pomagali jedni drugima i svaki taj zarađeni klip kukuruza pravedno podijelili.

Uglavnom su bili rodbinski povezani. Zagorke Slavica i Pepica u dale su se kod· nas u Močilama.

Pepica je prabaka. Sjeća se težačkih dana i veli da joj ništa nije bilo teško jer je bila mlada i zdrava i da je "bile jake lepe življenje".

Danas je sve drugačije. Kukuruz raznih sorata, beru ga kombajni i odmah na polju otrijebe, orunje, samelju kukuruzovinu, a čisto zrno traktori voze u silose na sušenje. To je sada lakši posao, bez zabave, smijeha, pjesme i druženja.

Ipak je nekadašnji kukuruzni kruh od domaće sorte i puno ljudskog rada te ruku koje su ga spremale bio bolji - žut kao zlato i sladak kao med.

29

VAŠ VRT

: Darko Kantoci.dipl. ing.

Zima nam je sve bliža i potrebno je zaštititi biljke koje su tijekom toplijeg dijela ljeta stajale na balkonima, prozorima i sličnim mjestima. I tijekom zime vaše biljke u loncima mogu ostati na istim mjestima gdje su bile, ali pod uvjetom da ih zaštitite od studeni.

aspidistra

Ako cvijeće držite na balkonu, onda je potrebno na pod balkona i na njegove stranice poslagati ploče stiro-pora. Na tako obloženi pod stavite veću plastičnu posudu i u nju teglu s cvijećem. Između posude i tegle stavite dosta novinskog papira.

Tako sprem-ljena biljka spremna je prezimiti na balkonu.

Isto tako možete upotri-jebiti plastičnu kanticu čije dno valja prekriti komadićima stiro-pora. Teglu s biljkom stavite u kanticu i komadićima stiropora dopunite prostor između tegle i kante tako da pokrijete zemlju u tegli.

Ukoliko je biljka osjetljiva na zimu, lišće zaštitite slame ili grančica crnogorice.

pomoću

Ne zaboravite da je zima razdoblje mirovanja za biljke. U svezi s time zalijevanje svedite na najmanju moguću mjeru. Tako ćete izbjeći smrzavanje zemlje u tegli a samim tim i korijena biljke.

aglaonema 30

fikusi

ciklama Mljekarski list 11/2001.

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

Nt\JČLŠĆL VRSTELONČt\NICt\ Piše:Darko Kantoci,dipl. ing.

CIKLAMU drže na temperaturi od 10 do 15° C, na svjetlom mjestu. Svaki drugi dan ih zalijevajte mlakom vodom. Kada ocvate, prestanite je zalijevati do pojave novih izboja.

VODENIKA obilno i dugo cvate, pa je treba prihranjivati jednom tjedno. Traži dosta vode. Ako joj otpadnu listovi znači da je na pretamnom ili na prehladnom mjestu ili je previše zalijevate. U veljači i ožujku možete ju razmnožiti reznicama.

Neke sobne biljke susrećemo vrlo rijetko, dok druge nalazimo vrlo često u većini stambenih ili poslovnih prostora. Podsjetimo se na najčešće vrste.

OLEANDER je visoki zimzeleni grm porijeklom iz Sredozemlja. Ljeti se preporučuje držati ga na otvorenom, a zimi ga obavezno treba unijeti u zatvorenu prostoriju. Postoje sorte niskog rasta koje olakšavaju uzgoj i prenošenje. Na otvorenom ga smjestite na sunčani položaj. Zalijevajte često a Oobar vrtni alat - pola posla jednom tjedno prihranjujte. Za vrućih ljetnih dana zalijevajte dva puta dnevno. Još je povoljnije prskati Kako je za obavljanje svakog posla važan ga mlakom vodon;i. Svake 3 do 4 godine tr~ba_ga alat, tako je vrlo bitan.. i u vrtlarstvu. Kod nas orezati kako bi potjerale nove grane. Cvate b11ehm, postoje mnogi proizvođači vrtnog alata, a u novije ružičastim ili crvenim cvjetovima.

Pri uzgoju vrijeme ima uvoznog alata. oleandera budite oprezni jer je cijela biljka otrovna.

Samo dobar alat učinit će rad u vrtu ASPIDISTRA je biljka·vrlo pogodna za uzgoj u opuštajuće ugodnim. Najviše odustajanja od stanovima s centralnim grijanjem jer dobro podnosi vrtlarskih radova ima zbog žuljeva na rukama i suhi zrak i nedostatak svjetla. Vrlo je otporna ali je bolova u leđima. Već pri kupnji alata vodite nemojte previše zalijevati i držati na direktnom računa da vam bude po mjeri. U daljnjem tekstu suncu. spomenut ćemo najvažnije dijelove alata.

DRACENA raste kao korov u tropskim i Lopata je osnovni pribor svakog vrtlara. suptropskim krajevima Afrike i Azije. Ovisno o Mora biti iskovana iz jednog komada. Obratite sorti podnosi zimske temperature od 10 do 18° C. pažnju na pravilnu duljinu drška koji će vam Ne podnosi jako ljetno sunce ni propuh. Sve omogućiti pravilnu upotrebu bez zamaranja. dracene traže vlažan zrak, pa ih često prskajte 1 Vtle se mogu, kao i lopata, upotnjebiti za mlakom vodom. rahljenje zemlje na teškim tlima. Isto tako služe SANSEVERIJA je otporna i skromna biljka. za podizanje sijena, trave, stajnjaka i sl.

Jedino ne podnosi pretjerano zalijevanje, naročito Ručni kultivator služi za razrahljivanje, ne zimi. prozračivanje i usitnjavanje pokorice. PodešavaAGLAONEMA je slična difenbahiji, no mnogo je njem zubaca može se obrađivati tlo među biljkaotpornija od nje. Ljeti je nemojte držati na direktnom suncu. Zimi je držite u prostoriji na ma tijekom cijele godine. temperaturi od oko 10° C i manje je zalijevajte.

Vrtna freza je najvažniji dio alata za pripreFIKUS. Fikusa ima oko 900 vrsta ramih oblika i mu tla za sadnju i razrahljivanje među sadniosobina. To su vrlo otporne i zahvalne biljke, no cama. nemojte ih držati na propuhu. Ne podnosi ni velike Grablje su nenadomjestive za fmo usitnjatemperaturne razlike kao ni obilno zalijevanje. van1e, ravnanje i izglađivanje sadnih površina.

Povremeno obrišite prašinu s listova. Ljeti ga ne Postoji još niz ostalog alata. Sada, kad dolazi izlažite direktnom suncu. zima, najpovoljnije je vrijeme da alat temeljito MONSTERA je otpornija od fikusa. Traži toplinu očistite od zemlje, nabrusite oštrice lopata, motii vlažan zrak. Uspijeva na tamnijem mjestu. ka, vila i sl. Osovine na pokretnim dijelovima SCINDAPSUS je penjačica koja se može uzgajati podmažite. Vrtne škare nabrusite, a isto načinite s u prostorima s centralnim grijanjem jer dobro pilama, škarama za živicu i sl. Sav alat spremite u podnosi suhi zrak. Ipak, povremeno poprskajte 1 , suhu ostavu. Ako vam ostava mje suha, metalne listove mlakom vodom. Iako podnosi tamnije ; dijelove alata namažite uljem kako ne bi zahrđali. mjesto, ljepše raste na svijetlu. Izbjegavajte ITakav će alat duže trajati, a izbjeći ćete kupnju zalijevanje hladnom vodom.

Lnovoga zbog dotrajalosti. O 1

Mljekarski list 11/2001.

31

,

,

RIJETKE VRSTE DRVECA NAOKUCNIC Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

U našim vrtovima je razno drveće, a neke vrste su prilično rijetke budući da je mali izbor sadnog materijala i što ljudi ne znaju ili nedovoljno poznaju biljne vrste.

Ovdje ćemo samo spomenuti neke tipične rijetke vrste koje ipak možemo naći u našim prodavaonicama cvijeća.

ARAUCARIA ARAUCANA Zimzeleno je svtablo,podrijetlom iz Cilea, samonikla raste na obroncima Anda.

Može izrasti do 30 metara visine, piramidalnog je oblika, pršljenasto raspoređenih grana. Listovi su kruti, gusto poredani poput crijepa, pokrivaju cijele grane i dugi su oko 5 cm.

Biljke su dvodomne. Razmnožavati se može sjemenom potkraj zime .u klijalištu. Odrasle su biljke posve prilagodljive i otporne na mrazeve, zahtijevaju vlažno po~neblje i svježa tla. Klice prve dvije do tri godine treb'a zaštititi od jake zime.

CYCAS REVOLUTA Potječe iz istočne Azije, a prostire se od juga Japana sve do Jave. Biljka je vrlo slična palmi, a vrlo sporo raste i u najpovoljnijim uvjetima. Stabalce dostiže otprilike 3,5 metara visine.

Cycas se ubraja u rod najstarijih razreda viših biljaka. Listovi su dugi do 2 metra, perasti, na vrhu debla tvore veliku krunu.

Stabla su dvodomna.

Razmnožavati se može sjemenom ili izdancima. Vrlo je prilagodljiv i otporan na mraz.

32

GINGKO BILOBA Biljka je podrijetlom iz Kine, gdje su pronađeni fosilni ostaci iz mezozoika. Vrsta je preživjela zahvaljujući uzgoju i njezi redovnika. Drvo je listopadno, dvodomno, visoko do 40 metara. Muški primjerci su vitki, a ženski imaju širu krošnju. Listovi su lepezasti s dubokim urezom na sredini, sjajnozelene boje, a prije negoli otpadnu postaju zlatnožuti. Plod je mala boba, poput trešnje, vrlo neugodna mirisa. Zato se ne preporučuje sadnja muških i ženskih biljaka zajedno. Biljka se razmnožava sjemenom ili reznicama.

Razmnožavati se može i cijepljenjem, da se ne dobiju ženski primjerci. Stablo prilično sporo raste, pa mu treba oko 30 godina da izraste 10 m visoko.

Prilagodljivje i podnosi sva podneblja.

SEQUOIADENDRON GEGANTEUM Ako imate dovoljno prostora za sadnju bilja oko kuće, posadite mamutovac, ili sekvoju. Sigurno ćete biti ponosni na drvo.

Sekvoja inače raste samonikla samo u srednjoj Kaliforniji (SAD).

Ubraja se u najviša i najdugovječnija stabla na svijetu. Mogu biti visoka do 100 metara,v a mogu doživjeti i 3500 godina. Zivotni viiek ne može se točno utvrditi jer nijedan primjerak nije uginuo od starosti već zbog neke nezgode. Stablo s krošnjom ima piramidalni oblik. Deblo je krupno, crvenosmeđe kore, a grane su smještene visoko i povijene nadolje. Listovi su trajno zeleni, ljuskavi, dugi do 6 mm. Biljka se razmnožava sjemenom. Sekvoja uspijeva na svijetlim i vlažnim područjima unatoč ograničenom području na kojem je samonikla.

SOPHORA JAPONICA Listopadno stablo, potječe iz Kine, a uvelike se uzgaja u Japanu. Naraste do 20 m u visinu. Deblo tijekom godina postaje neobično krivudavo. Grane su raširene, a krošnja je obično okruglasta. Listovi su sastavljeni, neparno perasti, tamnozelene boje. Osobito je lijep varijetet "pendula". Razmnožava se sjemenom i cijepljenjem.

Ml_jekarski fi,st 11/2001.

VAŠ VRT Prilično je prilagodljiv, voli sunčan

položaj i brzo raste.

Piše: Ivan Sinovčić

LIRIODENDRON TULIPIFERA Listopadno stablo koje se uzgaja kao ukras i r~di drv~.

Listovi su svojstvena oblika, nalik na liru, modrozelenkaste boje, a prije nego što otpadnu postaju blistava žuti. Dvospolni se cvjetovi pojavljuju ljeti na biljkama koje su stare najmanje 15 godina.

Cvjetovi su zelenkastožuti, veliki i pojedinačni. Drvo je svijetložuto, služi za izradu namještaja i čamaca. Razmnožava se sjemenom koje je rijetko plodno. Stablo je prilagodijivo, zahtijeva sunča_J?-i položaj ali i vlažan zrak. N11e podložno bolestima i rijetko ih napadaju nametnici.

Mjesec studeni najčešće odražava stvarno stanje u prirodi, pa su i nastale narodne izreke: PRAVO JE MARTINJE KAD JE INJE, ili ona SVETA KATA SNIJEG U. VR'\TA. To je mjesec početka hladnoće, studeni i mjesec s dva značajna datuma za ljude koji žive na selu:

11.

studeni

- blagdan

SVETOG MARTINA i

25.

studeni

U središtu sisačke gornje Posavine, selu Martinska Ves (desna) u kojem se nalazi i župna crkva sv. Martina, zaštitnika sela, općine, pa i cijele gornje Posavine, blagdan sv. Martina posebno se slavi.

Povezanost ljudi ovoga kraja sa svojim svecem vidljiva je i po imenu sela - MARTINSKA VES. Posavci njeguju i dugogodišnju svjetovnu tradiciju kajkavskog područja Hrvatske, a to je "krštenje mošta" početkom studenoga za blagdan svetog Martina po kletima Moslavačkog gorja, Letovaničkog vrha i Ceqa, iako sveti Martin s vinom nema veze.

Zahvaljujući

M{jekarski list 11/2001.

blagdan

SVETE KATARINE.

sisačkim

obrtnicima, od 1922. godine obred "krštenja mošta" odvija se organizirano prem31 "križevačkim štatutima". Cast mi je 25 godina (kao dugogodišnjem tamburašu) sudjelovati u tim događajima, a u zadnjih 7 godina obavljati i ulogu BIŠKUPA. U zadnje vrijeme takve priredbe komercijaliziraju, pa se gubi smisao toga običaja, i što je još važnije, duh prave "pajdašije" kojega je starija generacija tako zdušno njegovala.

Takozvane "Martinjske zabave" u hotelima i restoranima svojevrsna su karikatura tradicionalnog običaja "krštenja mošta" jer se npr. za večeru ne servira pečena guska s mlincima već razni odresci; ne pije se mošt, odnosno mlado vino, već pivp i razni "pofarbani" sokovi, ne sviraju tamburaši već zabav33

AG RO METE O ROLO GIJA

AGROMETEDROLO V

ni sastavi koji na svom repertoaru nemaju pjesme o vinu; ne čuje se pjesma veselih "pajdaša" zbog prekomjerne buke koju proizvode električna glazbala.

No, ipak pojedinci i skupine prijatelja u svojim kletima još uvijek otkidaju zaboravu običaj jer bi kulturno-povijesna baština ljudi ovoga kraja bila značajno siromašnija, pa i oni zajedno s njom.

U Martinskoj Vesi još uvijek za Martinje u krušnoj peći peku guske, po kojima je općina poznata, te nije slučajno da je guska i u grbu općine.

Do kraja sudenoga obavljeni su svi jesenski radovi.

I rakija je ispečena i mlado vino dozrelo. Zato je za svetu Katu bilo najviše svatova.

Sveta Katarina je prvi blagdan u kalendarskoj godini kada su čestitanje imendana Katarina uveličavali "graturanti" koji su pjesmom i svirkom obilazili svaku kuću u kojoj je bila slavljenica. U vrijeme neporemećene izmjene godišnjih doba, oko Svete Katarine, Posavina bi dobila bijelo ruho na radost i veselje mladih Posavaca.

Eto tako je to zapisana u mojem Posavskom spomenaru da se ne zaboravi, jer kaže se, da ono što nije zapisana za povijest nije se dogodilo.

34

MISJA GODIN ošu~,ijek traje I

Piše:mr. Dražen Kaučić, agrometeorolog

U studenome topli dani nisu uobičajeni, kako se može razabrati po njegovom imenu.

Ovoga su mjeseca dani kratki, a sunce nije dovoljno jako da bi se zrak mogao zagrijati. No, događa se da ipak u naše krajeve zračne struje donesu topli zrak iz dalekih južnih krajeva pa temperature zraka nakratko porastu.

To se uglavnom događa kada se zapadno od naših krajeva nalazi ciklona. Oko ciklone zrak se prem1ešta u sm1eru suprotno od kazaljke na satu. U takvim okolnostima, na istočnoj strani ciklona u naše krajeve prodire topli zrak s juga pa je te dane puk nazvao "MARTINJSKIM LJETOM", jer uglavnom dolaze u posljednjoj trećini studenog.

Topli su dani uglavnom po volji ratara koji nisu u listopadu tlo izorali. Korist duboke zimske obrade tla ne treba posebno isticati.

Dovoljno je prisjetiti se da tlo izorana dubokom brazdom apsorbira više palih količina oborine.

Takvome tlu otjecanje oborine znatno je manje nego na neobrađenom tlu.

Zbog čestog zamrzavanja pa i odmrzavanja, tlo postaje mrvičasto, a time u proljeće lakše za obradu. No, kako je ova godina zbog velike populacije glodavaca proglašena "mišjom godinom", a o štetama koje su nanesene već je sve znano, dubokom zimskom obradom tla donekle će se uništiti dio staništa spomenutih životinjica. O Ml.fekarski list 11/2001.

VAŠ LIJEČNIK

LGfilfill

Piše: dr. Ivo Belan V

BOLESTIMA? E SAS CANIM-

V

Ima, i to je danas izvan svake sumnje. Niz dokaza potvrđuju vezu između kolesterola (vrsta masnoća) u krvi i srčanih oboljenja. Ovdje su izneseni neki od glavnih takvih dokaza: 1. Epidemiološke studije: promatranje većih populacija ljudi (kao što je bilo u poznatoj framinghamskoj studiji, u kojoj je praćeno više od 5000 osoba) opetovano je pokazalo, i kod muškaraca i kod žena, da je razina kolesterola u krvi jedan od najvažnijih predskazatelja (jasno, skupa s krvnim tlakom, pušenjem i obiteljskom povijesti) rizika za pojavu srčane, koronarne bolesti. Deseci sličnih studija došlo je do istih zaključaka.

2. Ispitivanja na životinjama: premda uvijek moramo biti oprezni kod prenošenja zaključaka na ljudska bića, a zaključci su dobiveni na osnovi eksperimenata na životinjama, barem je interesantna činjenica da životinje mnogo manje obolijevaju od srčane bolesti kada im dajemo hranu s malo kolesterola ili kada im dajemo lijekove za smanjenje kolesterola u krvi.

3. Studije u različitim narodima: usporedbe različitih nacija i različitih vrsta društva svaki put su pokazale da narodi koji konzumiraju hranu s puno masnoća imaju učestalija srčana obolje~ja, nego one zajednice koje jedu manje masnoća. Sto više, kada pojedine etničke grupe migriraju u neko novo društvo, pokazuju sklonost stjecanju istih koncentracija kolesterola u krvi i istih rizika srčanog oboljenja kao i društva u koje su se naselili. Ta činjenica sugerira da faktori okoline, kao što je ishrana, mogu biti više odlučujući u određivanju rizika nego genetski faktori. čvrstih i kvalitetnih

4.

Studije na ljudima s visokim rizikom:

kod osoba sa srčanim oboljenjima u vrlo mladoj dobi ili u obiteljima u kojima je srčana bolest posebno česta, veoma se često utvrde neuobičajena visoke razine kolesterola u krvi.

5. Ispitivanje začepljenih koronarnih arterija: kolesterol je uvijek prisutan u područjima blokiranih srčanih koronarnih arterija. Detaljno izvršena ispitivanja pokazala su da je kolesterol u tim dijelovima srca prešao iz krvi u stijenku krvne žile. Ustvari, kolesterola se uvijek nađe "na mjestu zločina".

Mljekarski list 11/2001.

Koja hrana smanjuje kolesterol u krvi?

Najdjelotvorniji način smanjivanja razina kolesterola je smanjiti količinu masnoće u ishrani.

Za većinu ljudi, to znači određeno prebacivanje s masnog mesa i svinjskih prerađevina na krtije meso, ribu i perad. Osim toga, možda će trebati smanjiti količinu masti i u mlijeku (umjesto punomasnog, obrano mlijeko i ograničenjem konzumiranja šlaga), maslac zamijeniti margarinom.

Drugi važan faktor je vrsta konzumirane masnoće. Većina biljnih ulja sadrži višestrukonezasićene masti, dok su većina životinjskih masnoća tzv. zasićene masti. Zamjena zasićenih masnoća sa višestrukonezasićenim masnoćama rezultira smanjenjem razine kolesterola u krvi, čak i ako je količina ukupno konzumiranih masti ostala nepromijenjena.

Jaja su jedini značajan direktni izvor kolesterola i američko udruženje za borbu protiv srčanih bolesti preporuča ograničenja u broju pojedenih jaja (npr. ne više od 3-4 tjedno).

Može li snižavanje razine kolesterola u krvi biti ipak i štetno?

Neki medicinski izvještaji ukazuju da osobe s niskim razinama kolesterola, kao i oni koji uzimaju lijekove za smanjenje kolesterola, mogu imati povećani rizik od raka (i pored smanjenog rizika od srčanog obojenja). Na primjer spomenuta framinghamska studija, koja je tako jasno istakla kolesterol kao rizični faktor za bolesti srca, istovremeno je pokazala da je kod muškaraca (koje se ispitivala u studiji) - ali ne i kod žena - rizik od raka (posebno raka debelog crijeva) bio najveći kod onih koji su imali najniže razine kolesterola. Značaj ovog nalaza još uvijek nije potpuno jasan. Taj nađeni povećani rizik od raka može djelomično biti rezultat jednostavno činjenice da netko tko ne umre od bolesti srca (zato jer je razina njegovog kolesterola niska), mora na koncu od nečega umrijeti, a rak je nakon srčanih bolesti najčešći uzrok smrti u Americi.

U svakom slučaju, dokazi koji govore u prilog veze rak - niski kolesterol još uvijek slabi - mnogo slabiji nego podrobni dokazi koji potvrđuju da smanjenje kolesterola u krvi pomaže prevenciji srčanog oboljenja. O

35

D~&d.o.o Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za junaci) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) . - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljska 2, Kalinovico, 10436 Rakov Potok Uprava: Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska. Telefon: 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr

Hibrid

Broj biljaka/ha

Hibrid

Broj biljaka/ha

%

s 14% vlage k /ha

68.000

22,8

63.000

24,5

11517

66.000

24,1

62.000

26,8

11308

61.000

22,9

12402

60.000

11767

•

sir za namaz

t'inhUa