Mljekarski list 10-2001

LURAd.d.

'ouka

+obogaćeni mliječni

proizvod"

LISTOPAD,

2001.

ISSN 0351-9104 Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić, dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Karmen Sinković,

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Stočni grašak - kultura koja se sve više koristi na mliječnim farmama _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ ___ __ _ _ _ __ __ _ _ _ _ 2 HRANIDBA Pravilnim izborom hibrida kukuruza do visokih prinosa visokokvalitetne šilažne mase . _ _ __ _ _ _ _ _ _ S Energetska krmiva i potrebe krava __ _ _ _ _ _ _ _ ____ _ __ __ _ _ _ _ _ _ 8

prof. dr. Zvonimir Štafa

VETERINARS1VO Bakterije u mlijeku _ _ _ _ _ _ ___ _ _ __ _ __ _ _ __ __ ___ _ _ _ _ _ _ _ __ _ 12 Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić

Tehnička urednica:

ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

GOSPODARS1VO Kako će se članstvo Hrvatske u wro odraziti na gospodarski položaj proizvođača mlijeka __ ___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 13 Kreditiranje kupovine ženske teladi za uzgoj rasplodnih junica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ____ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16 OBAVIJESTII REPORTAŽE Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ __ _ __ __ _ _ _ _ _ __ _ _ __ _ 17 Stočarska izložba "Gudovec 2001." _ __ _ _ _ __ __ __ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 19 Posjet obiteljskom gospodarstvu u Švicarskoj _______ . _ _ _ __ 21 Održana godišnja skupština Hrvatske mljekarske udruge . _ _ _ _ _ 22 Obiteljsko gospodarstvo Mužinić __ __ _ __ __ ___ __ _ _ _ _ __ _ _ _ _ 30 KULTURAŽIVLJENJA NA SELU Iz posavskog spomenara _ _ _ ___ _ __ _ _ _ _ __ ___ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 Jesen - berba grožđa po starinski __ _ _ _ _ _ __ _____ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 24 Foto vijest - Veliki šaran iz malog ribnjaka __ _____ _ _ _ _ _ __ _ _ _ 25 Svadbeni običaji ogulinskog kraja _ _ _ _ _ _ __ _____ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26 Planinarsko - alpinistički muzej - zbirka u Ogulinu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28 Baranjski običaj - PUDARINA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ __ ___ _ _ _ __ _ _ _ _ _ 29 Alaj fino to baranjsko vino, lud bi bio 'ko ga ne bi pio _ __ __ _ _ _ 32

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

VAŠVRT grma ili drveta __________________________ _ 32 Lukovice i lukovičasto cvijeće ------------------------33 Presađivanje

Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349

AGROMETEOROLOGIJA Vremena za radove je sve manje! ______ " __ __ ___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34 VAŠ LIJEČNIK 9 zabluda o dijetama

_ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _____ _ _ _ __ __ _ __ 34

Cijena: 4,50 kn

Grafička priprema:

IZLA1AK I ZALAZAK SUNCA

"Hlad", Pluska

10.10, Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb

Mljekarski list 10/2001.

20.10.

31.10.

OSIJEK5.52

17.12

6.05

16.53

610

16.36

7.AGKEB 6.03

17.23.

6.17

17.05 6.32

16.48 1

KRMNE

KULTURE

Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa

kulturakojase svevišekoristina mliječnim farmama Grašak pripada porodici mahunarki (Fabaceae) unutar kojih je nekoliko rodova Pisum. Jednogodišnja je zeljasta biljka. Spada medu najstarije kulture.

Porijeklom je iz područja oko Kavkaza.

Grašak, kao kultura, koristi se za ishranu ljudi (humani grašak - Pisum sativum) a za ishranu stoke - stočni grašak (Pisum arvense) koji se koristi kao voluminozna krma (zelena, sijeno, silaža) i zrno - koncentrat, u čistoj kulturi ili smjesama s drugim kulturama.

Grašak ima ozime 1 Jare forme, visokog i niskog tipa rasta, bijelog i ružičastog cvijeta, odnosno bijelog i obojenog zrna različite krupnoće. Velika varijabilnost tipova stočnog graška i kultivara unutar tipova omogućuje sjetvu, odnosno uporabu stočnog graška na različite načine i svrhe za namirivanje potreba u ishrani stoke različitih vrsta i kategorija na gospodarstvu. Za proizvodnju zrna koriste se niske forme bijelog cvijeta i zrna, koje je krupnije od krupnoće zrna kultivara, a koriste se za voluminoznu krmu.

Za proizvodnju voluminozne mase (zelena, sijeno, silaža) koriste se forme visokog rasta; narastu i preko 200 cm visoko. Visoke forme, odnosno kultivari, siju se uglavnom u smjesama (s ozimim i jarim žitaricama, kukuruzom, krmnim sirkom i sudanskom travom, suncokretom, kupusnjačama i dr.) ovisno o uvjetima proizvodnje, načinu i vremenu korištenja, potrebama na količini i kakvoći krme te opremljenosti gospodarstva i educiranosti gospodara.

Niske forme imaju skraćene internodije i narastu 40 do 60 (80) cm visoko a i koriste se uglavnom u čistoj kulturi za proizvodnju zrna - koncentrat. U našim uvjetima krmni grašak, ozimi i jari kultivari u čistoj kulturi odnosno smjesama, daje visoke i sigurne urode zelene mase koji su na početku korištenja 20 do 25 t/ha ovisno o uvjetima proizvodnje i kultivaru.

2

1':;:--•%•iz KRMNA VRIJEDNOST smjesa ozimog graška"Maksimirski ozimi"

i usjev 16.0 (12.0-20.0) Usmjesis raži 18.3 (12.0-20.0) U smjesis tritikale 18.7 (13.0-20.0) Usmjesis pšenicom 16.2 (12.0-20.0)

3.2 2.5 2.7 2.7

8.6 11.0 11.0 8.7

I

KRMNA VRUEDIIDST suhetnri graška premaISH11%

I I Prob.

Bl1 s· SiroveEnerVrsta Suha I Org. Pepeo Jn~ irova1ojelangija krme tvar mast, vlaknačevine KJ/kg I tvari ,-

I

Zrno Silaža Sijeno

I

89

82

24 86

5

1.5

8

57

8

60

7

3.3 1.8

31 32

25 14.4 13 10.0 10 10.6

Navedene krmne vrijednosti graška i smjesa mogu se smatrati orijentacionima jer krmna vrijednost ovisi o kultivaru, uvjetima proizvodnje i agrotehnici proizvodnje, a u smjesama još i o nosaču, udjelu u masi i stadiju razvoja nosača i graška.

Danas se na selekciji stočnog graška u svijetu, ali i u nas (na Agronomskom fakultetu u Zagrebu) intenzivno kreiraju nova potomstva visokog tipa rasta, bijelog cvijeta i zrna koji se mogu koristiti i za voluminoznu krmu (zelena, silaža, a neke i sijeno) u smjesama sa žitaricama, ljuljevima i kupusnjačama, ali i za proizvodnju smjese zrna graška i pšenice (koncentrat).

Osobine biljke graška Korijen graška je vretenast. U povoljnim uvjetima prodire u tlo i preko 1 m. Vrlo dobro prožima oranični sloj. Brzo raste i velike je moći usvajanja hranjiva. Na korijenu se razvijaju bakterije Rhisobium sp. koje u povoljnim uvjetima mogu fiksirati i više od 200 kg/ha dušika.

Stabljika graška je zeljasta, mekana i šuplja, poliježe pa traži oslonac (visoke forme), presvučena je voštanom presvlakom koja je za sušna vremena jače izražena. Podijeljena je na nodije iz kojih pri tlu tjera veći broj grana (ozime forme), ali grana i u zoni cvata naročito kultivara za zelenu krmu.

Naraste od 30 do 200 cm visoko, ovisno o kultivaru, namjeni i agrotehnici.

Mlfekarski list 10/2001.

KRMNE

List graška je parno perast, s jednim do tri para liski. Peteljka se produžuje u vitice kojima se prihvaća za nosača. Noviji kultivari imaju jače razvijene vitice za prihvaćanje, a imaju reduciranu lisnu masu. Viticama se vrlo dobro povežu tako da praktički jedva poliježu (samo za vrijeme jakih oluja). Ta im osobina omogućava uzgoj u čistoj kulturi što jarim formama niskog rasta daje prednost jer je žetva lakša i s manjim gubitcima u odnosu na visoke kultivare.

Na stabljici iznad nadi ja grašak tjera dva velika palistića (stipulae) koji su preuzeli ulogu lišća (u graška s viticama).

Palistići mogu imati crveni vjenčić oko stabljike što je znak da će imati obojeni cvijet i zrno.

Cvijet graška je krupan, od bijele do raznih nijansi ružičasto­ ljubičaste boje.

Na peteljci ima 1- 3 (5- 7) cvijeta. Broj cvjetnih etaža ovisi o kultivaru, uvjetima proizvodnje i agrotehnici. Cvjetovi su otvoreni 1 - 3 dana. Uglavnom je samooplodna biljka, ali oplodnju mogu obaviti i bumbari. Ozimi grašak počinje cvasti početkom svibnja, a cvatnja je razvučena tijekom cijeloga mjeseca pa do polovice lipnja. To je naročito izražena kod visokih formi krmnog graška u vlažnijim područjima koje cvatu do sredine lipnja. Jare forme cvatu nešto kraće od ozimih formi i vremenski kasnije.

Plod je mahuna, cilindričnog do spljoštenog oblika, sa 6- 9 i više zrna (donje mahune), žutosmeđe boje (zrela), koje u nekih kultivara lako pucaju.

Sjeme graška je krupno (ovisno o kultivaru i položaju mahuna na biljci), okruglo, valjkasta (zbog pritiska u mahuni), spljošteno, smežurano, od bijele boje pa do niza nijansi (svijetlozelene, maslinaste, smeđe) do potpuno Mljekarskifi,st 10/2001.

crne boje, često s izraženom pigmentacijom. Starenjem sjeme gubi sjaj i postaje tamnije.

Klijavost zadržava više godina.

Masa 1000 zrna iznosi u krmnih grašaka 80- 150 (Maksimirski ozimi ove godine 110 grama), a u zrnaša 150-350 grama pa i više.

UVJETI UZGAJANJA Sjeme krmnog graška klije na temperaturi od 2- 4 °C sporo, a na temperaturi od 5- 6 °C klije i niče. Ozimi grašak niče za 810 dana. Za klijanje treba puno vode. U nicanju i nakon njega podnosi temperature i do -14 °C1 a pod snijegom i niže. Jari grašak u klijanju i nicanju podnosi temperaturu i do -4 (-6) C. Optimalna temperatura za rast i razvoj graška je 12- 18 °C, a za cvatnju 16- 22 °C. Visoke temperature i suhi zrak nepovoljno utječu na rast i cvatnju graška, ali i iskorištavanje. U suhim uvjetima prestaje cvatnja, u mahuni se smanjuje broj sjemenki ali i krupnoća sjemena. U suhim uvjetima smanjuje se i masa lišća, a pojačava se voštana presvlaka. Za rast i razvoj, grašak traži dosta vlage.

S obzirom na tlo grašak nema velikih zahtjeva. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim, lakšim, prozračnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije.

Dobro uspijeva i na lakšim pjeskovitim ilovačama ako ima dovoljno vlage i hranjiva. Ne podnosi jako zbijena, vrlo teška, zamočvarena tla sa stagnirajućom i visokom podzemnom vodom, kao ni jako kisela i jako alkalna tla (preko 8,5 pH).

Optimalni pH tla za uzgoj graška je 5,5- 7,0 i 7,5-8,0.

Grašak je biljka dugog dana. Za kratkog dana raste uglavnom vegetativna, stvarajući veliku masu s malo cvijeta, ili uopće ne cvate (ozime forme u postrnom roku sjetve).

0

KULTURE

AGROTEHNIKA UZGAJANJA Zbog dobro razvijenog korjenovog sustava i zasjene tla, krmni je grašak vrlo dobar predusjev za većinu kultura. Nije dobar predusjev za neke mahunarke. Nakon skidanja usjeva ostavlja znatnu masu lako razgradivog korijena i strni. Preoravanjem strni, nakon skidanja zelene mase graška, u tlu ostaje 100 pa i više kg dušika po hektaru ovisno o dužini vegetacije, uslijed čega slijedeća kultura daje za 10- 30 % veći prinos pa i više.

Sije se kao ozimi usjev nakon kultura koje nešto ranije ostavljaju tlo (kukuruz za silažu, krumpir i dr.), a jari usjev nakon kultura iza kojih je ujesen obavljena zimsko oranje i gruba priprema tla, da bi se u proljeće što je moguće ranije posijao.

Kao postrni usjev sije se najčešće u smjesi s kukuruzom, sirkom, sudanskom travom, rauolom i drugim kupusnjačama te žitaricama i ljuljevima, sije se što je moguće ranije nakon skidanja repica ili ječma. Daje dobre prinose ako se sije i nakon pšenice, pod uvjetom da ga nakon sjetve ne zahvati suša.

Osnovna obrada i priprema tla slična je pripremi tla za žitarice (ozimi usjev), a zimska obrada za rani jari usjev. Za postrni usjev ore se na dubinu koja omogućuje unošenje žetvenih ostataka u tlo i pripremu, a to je najčešće 15- 20 cm, po moguć­ nosti isti dan nakon žetve da se ne bi zasušilo tlo.

Predsjetvena priprema je slična pripremi za žitarice i izvodi se istim ratilima, ali nešto dublje (6-10 cm).

Gnojidba ovisi o potencijalnoj plodnosti tla, predkulturi i njenoj gnojidbi, cilju proizvodnje (zelena krma, silaža, zrno), načinu uzgoja (čisti usjev ili smjesa), te kakvoći i visini proizvodnje 3

KRMNE KULTURE

koju želimo postići. Dobro razvijenim korjenovim sustavom grašak dobro iskorišćuje hranjiva iz tla, a kvržičnim bakterijama veže atmosferski dušik.

Budući da grašak tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, potrebno mu je samo prilikom nicanja osigurati manju količinu dušika (30- 40 kg/ha). Ozimom usjevu i smjesi, ovisno o udjelu žitarice, treba osigurati manju količinu dušika u jesen (30 kg/ha), ali i u kretanju vegetacije (30- 40 kg/ha) kad je tlo još hladno, a fiksatori dušika još nisu aktivni.

Usjevu graška ili smjesi treba osigurati 70- 90 kg/ha fosfora, a kalija 80- 120 kg/ha. Polovica fosfora i kalija unosi se u osnovnoj gnojidbi, a druga polovica u predsjetvenoj· pripremi tla.

SJETVA Grašak se može sijati tijekom vegetacije, kao ozimi usjev krajem rujna i u listopadu, kao rani jari usjev u proljeće, krajem veljače i tijekom ožujka, a kao postrni usjev krajem lipnja, u srpnju te do početka kolovoza. Količina sjemena ovisi o roku sjetve, kultivaru, načinu uzgoja (sam ili u smjesi), i masi 1000 zrna. U čistoj kulturi za proizvodnju zrna sije se 100 - 125 zrna na m 2 (niske forme), a za proizvodnju krme u ozimom roku kao i u ranon jarom roku sjetve, sije se 80 - 130 (150) zrna /m 2 ovisno o kultivaru, grananju i gustoći koju želimo postići.

Ako se sije s raži kao ozimi usjev, za ranije skidanje sije se s više raži (200 - 300 zrna/m 2) i oko 80 - 100 zrna /m 2 graška.

U smjesi s tritikale sije se 100 - 120 zrna graška i 200 - 250 zrna tritikale. U smjesi s ozimom pšenicom sije se 100 - 150 zrna graška i 150 - 300 zrna pšenice po m 2 . Na početku roka sjetve siju se niže norme sjemena jer se grašak do zime dobro razvije i potjera nekoliko grana prileglih uz tlo. Što su kasniji rokovi sjetve, sije se veća količina sjemena navedene norme sjetve na dubinu 6 - 8cm.

U ranom jarom roku sjetve sije se jari grašak (mogu i fakultativni kultivari) s jarom zobi, pšenicom, ječmom, bobom i ljuljevima, a u kasnijim rokovima sjetve i postrna s kukuruzom, hibridnim sirkom, sudanskom travom, kupusnjačama, suncokretom i drugim kulturama. Udio graška u smjesi ovisi o sastavu smjese, kultivaru, roku sjetve, cilju i namjeravanom načinu uzgoja. U jarim rokovima sjetve, naročito u postrnom roku treba sijati gušće i dublje (6- 8 cm).

NJEGA CISTOG USJEVA GRASKA ILI SMJESA Ako je usjev graška ili smjesa na osnovici graška namijenjena za proizvodnju mase za krmu V

4

(zelena, silaža) u pravilu se ne treba tretirati herbicidima, a za proizvodnju zrna usjev se prilikom nicanja korova tretira BASAGRAN-om.

Ako je cilj proizvodnje zrno, tada nakon cvatnje (u formiranju mahuna) treba tretirati sistematičnim insekticidima protiv žiška i ostalih štetnika.

Od mjera njege primjenjuje se samo prihrana dušikom, i to ozimog usjeva u kretanju vegetacije sa 30- 40 kg/ha dušika (100- 150 kg/ha KAN-a) i u vlatanju žitarice u smjesi s istom količinom dušika.

Isto vrijedi i za jaru sjetvu. U postrnoj sjetvi smjesa se gnoji dušičnim gnojivima prilikom sjetve (40- 60 kg/ha dušika).

KORIŠTENJE STOČNOG GRAŠKA U čistoj kulturi ili u smjesama stočni se grašak koristi tijekom vegetacije kao zelena krma. Viškovi se proizvedene mase siliraju, a nekih smjesa (sa zobi ili ljuljevima) u povoljnim uvjetima suše za sijeno.

Za proizvodnju zrna koriste se jare forme niskog tipa rasta bijele boje zrna.

Za zelenu krmu grašak se koristi od pupanja pa do nalijevanja mahuna. Visoki tipovi nemaju determinirani rast zbog čega cvatnja dugo traje (30 i više dana). U gornjem dijelu (zoni cvata) izražena je sposobnost grananja koje ovisi o kultivaru i uvjetima proizvodnje. Jare forme kraće cvatu stoga je i vrijeme uporabe jarih formi kraće u odnosu na ozime forme zbog nastupa toplog i suhog razdoblja u drugoj polovici lipnja. Vrijeme korištenja ozimih formi stočnog graška ograničavaju nosači (žitarice).

Prva za korištenje u proljeće prispijeva smjesa ozimog graška s raži koja se za zelenu krmu može koristiti 10 do 14 dana i to već u zadnjoj dekadi travnja i početkom svibnja, do klasanja raži.

Odmah nakon smjese ozimog graška s raži prispijeva smjesa graška s tritikale koja se koristi za zelenu krmu u prvoj polovici svibnja do klasanja tritikale u trajanju 10 do 14 dana. Nakon smjese graška i tritikale prispijeva smjesa graška i pšenice koja se koristi do cvatnje pšenice u trajanju oko 15 dana. Od ozimih smjesa najkasnije prispijeva smjesa graška s ozimom zobi koja se za zelenu krmu koristi krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja, u trajanju od 15 do 20 dana sve do mliječne zriobe zobi, nakon koje prispijeva jara smjesa zobi i graška koja se kao i ozima smjesa koristi do mliječne zriobe zobi.

Viškovi proizvedene mase navedenih smjesa mogu se silirati na kraju korištenja za zelenu krmu.

Za silažu se siju smjese s povećanim udjelom žitarice u masi (gornja norma sjetve). Za sijeno se mogu koristiti smjese ozimog ili jarog graška u smjesi sa zobi i talijanskim ljuljem.

Mljekarski list 10/2001.

KRMNE KULTURE

Sve navedene smjese tijekom daju visoke urode mase koji su početkom korištenja niži (20- 25 t/ha), a na završetku korištenja vrlo visoki (50- 80 t/ha zelene mase).

Navedeni rokovi iskorištavanja i prinosi ovise o uvjetima proizvodnje, kultivaru, nosaču i agrotehnici a znatan utjecaj ima klima područja u kojem se navedene smjese proizvode. O proljeća

Vrijeme korištenja, urodii ka/craća smjese ozimog graška"Maksimirski ozimi" Smjese

Vrijemekorištenja

t/hazelene Suhatvar% Suhatvar mase zelenemase tiha

Ozimoggraška i raži 20.04-10.0510-14dana 25-70 Ozimog graška i tritikale 01.05-15.0510-15dana 30-70 Ozimog graška. i pšenice 15.05-05.0615-20 dana 30-80 Ozimoggraška i ozimezobi 25.05-10.0615-20 dana 30-70 Jaroggraška 01.06-30.0620 danai više 25-60 jj_arezobi

14-20

3.5-14

14-20

4.2-14

14-20

4.2-16

14-22

4.2-15

14-22

3.5-13

HRANIDBA

rP~~~~[L~~I ~~~©~©I ~~~rRl~[O)ffi\ ~~~~WJ~~ DO VISOKIH PRINOSA VISOKOKVALITETNE Piše: Marko dipl. ing.

SILAŽNE ASE Jukić,

Rujan je mjesec spremanja kukuruzne silaže 1 krme koja se sve više koristi i u Hrvatskoj i bez koje se danas ne može zamisliti ozbiljnija proizvodnja mlijeka. Kukuruzna silaža je visoko energetska hrana zbog toga što je u silažnoj masi 40-50% zrna koje se najvećim dijelom sastoji od škroba. Ako se dobro spremi, može se uspješno čuvati i više godina, a stoka ju vrlo rado jede.

Brzo se i lako sprema, postupak siliranja u biti je vrlo jednostavan, a cijena skladištenja je niska.

Dok ovo budete čitali, vjerojatno će vaša silaža već biti spremljena u silos, ali će vam još uvijek biti u svježem sjećanju one stvari s kojima niste bili zadovoljni prilikom siliranja te svi nedostaci koje ste primijetili prilikom siliranja. Stoga, odlučili smo napisati ovaj članak kako bi vam pomogli da iduće godine te propuste ili nedostatke izbjegnete, i da vaša silaža bude maksimalne kvalitete i što višeg prinosa.

Prije sedam godina počeli smo s direktnim radom u Hrvatskoj, pa i sa silažnim pokusnim programom. Prinosi silaže bili su 35-40 tona po hektaru. Uvođenjem Pioneer hibrida kukuruza u proizvodnju, i poštujući naputke koje je stručna služba Pioneer-a davala korisnicima Pioneer sjemena, prinosi silažne mase porasli su na 60, a kod najboljih poljodjelaca i do 70 tona po hektaru.

Ovdje ćemo istaknuti momente o kojima znatno ovisi prinos, ali što je još važnije i kvaliteta kukuruzne silaže.

Mljekarski list 10/2001.

IZBOR HIBRIDA Odabir odgovarajućeg hibrida je ključ uspjeha. Idealni hibrid mora dostići 30 - 35% suhe tvari silažne mase prije nastupa prvih jesenskih mrazeva. Najbolje je izabrati hibrid koji će u tu fazu doći sredinom pa do kraja rujna kada je najpovoljnije vrijeme za siliranje. Ako izaberemo prerani hibrid, prinos silažne mase u pravilu bit će nešto niži, a ako izaberemo prekasni hibrid, u silažnoj masi biti će premalo učešće zrna, a time i slabija kvaliteta silaže.

Također, moramo znati trebamo li silažu nešto ranije - početkom rujna ili nešto kasnije - krajem rujna. Budući da se kukuruz za silažu sije nešto gušće nego kukuruz za zrno, treba izabrati hibrid koji ima čvrstu stabljiku te podnosi guste sklopove i koja se ne lomi ni u tim gustim sklopovima.

Selekcijom se postiglo to da Pioneer hibridi imaju čvrstu stabljiku koja se ne lomi ni u najgušćim sklopovima, već i u gustim sklopovima razvijaju normalne klipove što je bitno za kvalitetnu silažu.

Ako u masi nema klipa onda nema ni zrna, a upravo u zrnu se krije najviše energije potrebne stoci za uzdržne potrebe i za proizvodnju mlijeka.

Za one koji trebaju silažu ranije, početkom rujna, preporučamo Pioneer hibride kukuruza koji su bili u pokusima: Stira, PR37M81, Evelina, Nastia, Matea, PR37M34 te Stefania.

Za one koji silažu žele spremati sredinom rujna preporučamo Colombu, PR36T58, Florenciu, 5

HRANIDBA

Visina otkosa Optimalna visina otkosa je oko 25 cm od tla.

Ako kosimo previsoko - iznad 40 cm od tla probavljivost raste za 1,5-2 %, ali istovremeno prinos pada za 5%.

Ako kosimo prenisko - niže od 15 cm od tla povećava se rizik od štetnih vrenja jer kiša tijekom vegetacije nanosi zemlju na donji dio stabljike, a sa Vrijeme siliranja zemljom u silos dospiju uzročnici kvarenja koji nam Drugi uvjet o kojemu ovisi prinos, a posebice mogu upropastiti sav trud. kvaliteta silaže, je vrijeme berbe i siliranja. Ako je Dužina sječke berba pravovremena, učešće zrna u silažnoj masi i Optimalna dužina sječke je između 1 - 1,5 cm. sadržaj šećera su optimalni, a probavljivost najbolja.

Ako je sječka preduga slabije je sabijanje silaže, pa Prerana berba daje manje zrna jer kukuruz još nije prijeti opasnost od ulaska zraka u silažu što nikako sazorio, a samim time i manje energije te dolazi do ne bi smjeli dopustiti. Ako je sječka prekratka gubitka hranjivih tvari. Prekasna berba nije dobra nesrazmjerno je iskorištenje strojeva. Prije početka jer je kukuruz presuh i ima prenizak sadržaj vode u siliranja silo kombajn treba servisirati i svakako masi, a to znatno otežava sabijanje mase. provjeriti razinu oštrine noževa!

Kako utvrditi najpovoljniji trenutak za berbu Sabijanje silaže čitave biljke kukuruza ?

Iako je sabijanje vrlo jednostavna operacija, Najgora moguća situacija je ako se silirati često se griješi. Ako nismo dobro silažu sabili, sav počne onda kada vidimo da je susjed ili čitavo selo trud koji smo uložili do tada propada jer u silos će počelo silirati. Početi silirati treba onda kada je ući zrak koji će omogućiti razvoj organizama koji sadržaj suhe tvari u silažnoj masi 30 - 35%, a to se uzrokuju truljenje i kvarenje silaže. Sabijanje je, može odrediti jednostavnom metodom koju je dakle osobito važno za kvalitetu silaže. razvio Pioneer na osnovi praćenja tzv. mliječne I stoga ćemo preporučiti jedan Pioneer proizvod linije u zrnu kukuruza. bez kojeg se u najnaprednijim poljoprivrednim ODREĐIVANJE MLIJEČNE LINIJE zemljama svijeta siliranje ne može ni zamisliti. To je POSTUPAK. PIONEERINOKULANT1188 - dodatak za silažu Uberite klip kukuruza, prelomite ga i na zrnu koji će vašu silažu učiniti kvalitetnijom, a potražite prijelaz tvrdog dijela zrna u mliječni dio. maksimalno smanjiti gubitke u procesu siliranja.

Pioneer inokulant 1188 je preparat koji sadrži Ako se tzv. mliječna TVRDI DIOENDOSPERMA odabrane prirodne sojeve bakterija mliječno kiselog linija nalazi na polovici MLIJEČNA LINIJA vrenja koje se, kad ih pomiješamo sa silažnom ili na dvije trećine MEKI DIOENDOSPERMA masom, brzo počnu dijeliti i u vrlo kratkom zrna onda sadržaj vremenu fermentiraju šećere u mliječnu kiselinu te suhe tvari silažne na taj način izvrše brže konzerviranje biljne mase. mase iznosi 30 - 35% Dodatkom Pioneer inokulanta 1188 optimalni pH 4 (v. sliku). dostigne se već za nekoliko sati.

Ako mliječna Upotrebom Pioneer inokulanta 1188 postiže se: linija leži na oko 1/3 znatno ubrzavanje procesa siliranja zrna, tada sadržaj smanjenje otjecanja korisnih sokova suhe tvari iznosi 24 smanjenje gubitka suhe tvari do 20% 27%.

- veća stabilnost silaže Mliječna linija na - povećani apetit životinja (do 40%) 1/3 zrna znači da je 1/3 zrna Presjek -veći prirast tovnih goveda (do 75g na dan) tvrdi dio endosperma ili kukuruznog - povećana mliječnost muzara (do 2 litre na dan) 2/3 znači da je 2/3 zrna klipa - povećan prirast prasadi (do 51 gna dan) tvrdi dio endosperma.

Ako počnemo silirati kada je mliječna linija na - produljen rok skladištenja Pioneer inokulant 1188 iz slabe silaže pola zrna, osigurat ćemo optimalni prinos i silažu (prljava, mokra, suha) ne može napraviti dobru vrhunske kvalitete. silažu. Pioneer inokulant 1188 može samo dobru I na kraju još nekoliko momenata koji su Nataliu, PR34F02, a za one koji silažu žele spremati krajem rujna preporučamo Landiu, Ceciliu i Pregiu.

Na temelju ovih preporuka svaki poljodjelac može izborom više hibrida podesiti dinamiku siliranja te izbjeći previše silaže odjednom jer ju neće moći biti u stanju spremiti u optimalnoj fazi kukuruza.

također važni u procesu siliranja.

6

silažu učiniti još boljom, a vašu dobit većom. LJ

M(jekarskiHst 10/2001.

Za bolju kvalitetuživota i kvalitetnomlijeko • sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih uređaja mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za ručno pranje Henkel-Ecolab Zagreb d.o.o.

Kučerina 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

HRANIDBA

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Ugljikohidrati su najvažniji izvori energije.

To su razni šećeri koji dolaze u krmivima kao složeni šećeri (polisaharidi: škrob celuloza, hemiceluloza, pentozani, glikogen), a manje kao jednostavni šećeri (disaharidi: maltoza laktoza, saharoza i monosaharidi: glukoza fruktoza ' ' galaktoza, manoza).

Ugljikohidrati se nalaze 60-70% u suhoj tvari krmnih obroka goveda. Po građi se razlikuju: strukturni ugljikohidrati, koji daju građu i čvrstoću biljkama i čine veći dio voluminoznih krmiva i nestrukturni ugljikohidrati koji se nalaze većinom u krepkim krmivima (sjemenkama žitarica) kao što su škrob i drugi lako topivi i probavljivi šećeri. .

Probavljivost i iskoristivost krmiva ovisi o vrsti i tvrdoći (lignifikaciji) krmiva. Biljke u poodmakloj vegetaciji imaju tvrdu stabljiku i lišće. U njih je celuloza više proraštena ligninom zbog čega se teže razgrađuju u probavnom sustavu, imaju nižu hranidbenu vrijednost i smatraju se voluminoznim krmivima.

Goveda, i preživači općenito, imaju sposobnost da pomoću mikroorganizama u buragu dobro razgrađuju i probavljaju gruba voluminozna krmiva kao i lako topiva i razgradive šećere. U toj r~zgradnji i vrenju nastaju iz različitih ugljikohidrata i različite hlapive masne kiseline kao: propionska, octena, maslačna i mliječna kiselina. . Sve hlapive masne kiseline mogu zadovoljavati energetske potrebe krava. Služe za obnavljanje i reprodukciju buragovih mikroorganizama, a nakon abso_rpcijepretvaraju se u glikogen, glukozu 1 zalihe masti za energetske potrebe životinja.

Posebno je značajna propionska kiselina, koja je glukogena kiselina, i služi za sintezu šećernih tvari, glukoze i glikogena u organizmu krava. Octena kiselina je lipogena kiselina i više služi za sintezu m~sti. Vrste i količine masnih kiselina u buragu ovise o vrsti krmiva i sastavu krmnih obroka, pH vrijednosti i kiselosti buragova sadržaja. S obzirom na hranu i specifične uvjete i kakvoću buragova sadržaja razvijaju se i određene vrste buragovih mikroorganizama što uvjetuje vrenje, vrstu i količinu masnih kiselina. To znači da goveda 8

trebaju uvijek određeno vrijeme za prilagona svaku promjenu hrane u krmnim obrocima, za razvoj određene mikropopulacije u buragu.

Voluminozna krmiva, koja sadrže više sirove vlaknine, teže probavljivih ugljikohidrata u obliku celuloze i lignina (sijeno, slama i slično) stvaraju u buragu više octene kiseline (celulolitičke bakterije), a krepka krmiva (žitarice, škrob i šećeri) stvaraju više propionske kiseline (amilolitičke i njima slične bakterije). S obzirom da propionska kiselina potiče proizvodnju mlijeka i stvaranje laktoze, a octena povećava sintezu i postotak mliječne masti, pri obilnijem hranjenju krava s krepkim krmivima, s većom količinom žitarica, povećava se muznost krava, a smanjuje postotak mliječne masti.

Prema tome proizlazi zaključak da se treba u hranidbi krava uvijek naći najpovoljniji omjer voluminoznih i krepkih krmiva (koncentrata), tako da se uz veću proizvodnju mlijeka dobije i mlijeko s većim postotkom mliječne masti.

(Tablica1.)

VOLUMINOZNA KRMIVA - energetski slaba, ali biološki značajna krmiva Voluminozna krmiva sadrže veliku količinu sirove vlaknine koja iznosi oko 20-50% suhe tvari krmiva. Zbog tako visokog postotka sirove vlaknine i probavljivost organske tvari voluminoznih krmiva iznosi samo oko 40-50% a energetska hranidbena vrijednost 0,2-0,5 H'.j.

Međutim, voluminozna krmiva su prirodna hrana za preživače i potiču rad buraga i probavnih sustava preživača. Održavaju rastresitost buragova . sadržaja . i odgovarajuću pH vrijednost povol1nu za buragove mikroorganizme koji su sposobni razgrađivati gruba, celulozom bogata krmiva i iskorištavati njihove hranjive sastojke. đavanje

Ml_jekarski list 10/2001.

HRANIDBA

Voluminozna krmiva imaju, dakle temeljno značenje u hranidbi krava, ali mo~ zadovoljavati samo osnovne potrebe (uzdržne potrebe) i reprodukciju krava, a s tim u vezi i samo nižu do srednju proizvodnju mlijeka.

Zbog toga treba tehnološki sačuvati i poboljšati hranidbenu vrijednost osnovnih krmiva (sijena, kukuruzne i travne silaže, paše i slično, a prema potrebama slame i kukuruzovine), a dobnm sastavom krmnih obroka i dodatkom k~epkih krmiva (koncentrata) treba omogućiti v1Sokumuznost i proizvodnju krava.

S obzirom na obveznu prisutnost voluminoznih krmiva u krmnim obrocima krava i veći dodatak bjelančevinastih krmiva za visoku muznost krava, obično uvijek nedostaje energije.

Opravdano je posvetiti veliku pažnju da krmnim o?roci_makrava da sadrže dovoljno bjelančevina, vitamir:ia, minerala i drugih hranjivih sastojaka.

Međutim, mora se priznati da se mnogo energije gubi iz volumnioznih krmiva zbog loše tehno1?9ije~orištenj~ zele~ih k:miva, prilikom sušenja, sihrania i drugih nacma cuvanja krmiva jer se u tim. po~tup~ima _ najviše gube lako probavljivi ugljikohidrati koji se pretvaraju u mliječnu i druge hlapive __masne kiseline i gube isparavanjem, oksidaci1om,efluentom, gnjilenjem i slično.

S~e to uzrokuje veliki nedostatak energije u krmnim obrocima, a naročito uz hranidbu sjenažom i suhim voluminoznim krmivima.

ENERGETSKA KREPKA KRMIVA (koncentrati) Visoku muznost krava je teško održavati posebice ako gospodar nema dovoljno dobr~ k~~~ruzn: i_travne_ silaže, stočne (krmne) repe i s;~cnih socnih krmiva. Uz to također i dobrog si1ena. Naime, zbog slabijeg energetskog sastava osnovnih krn:11vamora se dodavati više dopunskih krepkih krmiva zbog čega mogu uzmanjkati i druge hranjive tvari kao bjelančevine, minerali vitamini. To dovodi do neuravnoteženosti krmnih obroka i nekog oblika deficitarne hranidbe. Potrebe muznih krava prikazane su u tablici 1.

Nedostatak energije u krmnim obrocima krav~ treba popunjavati dodavanjem ugljikohidratnih, energi1om bogatih krmiva koja sadrže veći postotak nedušičnih energetskih tvari (NET)1 škroba i šećera. To su uglavnom žitarice :1u_zproizvodiiz prerade žitarica, prerade škroba secera i sl. Dodaju se ovisno o sastavu i hranidbenoj vrijednosti osnovnih krmiva i prema potrebama krava.

i

Mljekarskiltst 10/2001.

Tablica 1.

Hranidbene potrebe krna muura(tjelesne tetineoko650kg)

EnergetProbav- I

krmiva

'1Za~~o~ /dan

l]iYII Kalcij Fosfor ske sirovih Ukupnolvoluminozna potrebe bjelanće (V'dan (V'dan kg/dan · kmoka H.ilt1on-vinag/dun I

Onjer

Uzdržana + mlijeka 5 litara 1Olitara

13,0

100: O

13,5 14,0

15 litara

15,8

20 litara -25 litara 30 litara 35 litara

325

33

30

96: 4

8,3

39

1233

61 75

47

17,5

84: 16 TT:23

10,7 13,1

622 919

47

93: 7

15,5

1546

89

56 65

19,2

64: 36

17,9

103

73

20,8 22,8

56: 44 52: 48

20,3 22,7

1853 2170

117 131

90

1----ri

Tablica 2.

Hranidbene rrijednoitinekihžitarica

Knniva zrno

.... Kukuruz Ječam

Zob Pšenica (mekana) Pšen.~očno brašno

·-

5,9

2487

:i--,~~ l

I Sl,ove S~ bjelan-vlakNET Ca tvan čevine nina ma~ % % % % % %

86 86

8,0 2,1 9,5 6,5 11,5 12,0 10,0 2,2

87

16,0

86 86

3,5 1,8 4,0 1,5

82

P vrijed. % H.J"./k gI

71,3 0,01 65 7 0,05 55,0 0,10 70,4 0,05

0,2 1,3 0,3 1L 0,3 1,0 0,3 1,2

3,9 4,0 59,6 0,10

0,7 1,1

Energetski krepka krmiva su redovito suha krmiva i sadrže oko 85-90%suhe tvari. Dobre su probavljivosti, najčešće iznad 80% probavljivosti organske tvari. Sadrže malo balasta (vode i sirove vlaknine) i daju velike količine dobro iskoristive energije. U krmne obroke krava dodaju se s dopunskim krmnim smjesama i na taj se način može postizati visoka muznost krava. :Zrnje žitarica je najvažnije energetsko krmivo. Sadrži veliku količinu nedušičnih ekstraktivnih (energetskih) tvari (NET oko 65!0%), m_alosirove vlaknine (najčešće oko 2-6%) i 1ma1u visoku energetsku hranidbenu vrijednost (oko J,0-1,3 H.j./kg). (Tablica2.)

Zitarice najčešće sadrže samo 7-11 % sirovih bjelančevina što je malo u odnosu na energiju. Nepovoljan je i aminokiselinski sastav jer sadrže malo bitnih (esencijalnih) aminokiselina - metionina, lizina, triptofana i dr. Stoga, uz veću muznost krava i veću količinu žitarica, treba davati i kvalitetne bjelančevinaste sirovine (sojinu, suncokretovu ili repičinu sačmu).

Posebno treba naglasiti da žitarice sadrže malo minerala, a naročito kalcija koji se nalazi u 9

a

o

~~Mrlr~ J:p:>(Q) J..k'š(.tr)rnJnJ:P)Il<W:!Đrn ~KIDDFt.,.t:r::L..m..m"......,,_,. ]Pi)@nfl ~]l-tjJTh\

Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje Kredit i is oruka traktora i mehanizaci · e u roku 7 dana!

Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europskom standardu!

HRANIDBA

gotovo zanemaruiucem postotku. Dosta imaju fosfora koji je pretežita vezan u teško topljivom obliku s fitinskom kiselinom. Međutim, to nije preživačima veća smetnja za iskorištavanje fosfora. Žitarice treba davati naročito u razdoblju većih potreba krava za energijom, u tijeku intenzivnog -rasta, visoke gravidnosti i laktacije. Energetski i fosforni dodatak sa žitaricama vrlo dobro djeluje na pojavu gonjenja (estrusa) i plodnost krava. Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi s bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima.

Davanje veće količine energetskih krmiva (žitarica) ili nedostatak voluminoznih krmiva obično prate razna oboljenja krava, posebice kisele indigestije, nadmi (timpanije) i proljevi. Krmni obroci krava moraju stoga biti uvijek dobro uravnoteženi sa svim hranjivim sastojcima. Dobro je davati krepka krmiva uvijek podijeljena na dva do tri obroka dnevno.

Pitka voda mora biti uvijek kravama na

raspolaganju da ju uzimaju po volji (samopojilice).

Masti se također upotrebljavaju kao energetska krmiva za stočnu hranu. Međutim kravama je dovoljna količina masti koju dobivaju preko biljnih krmiva u svakodnevnoj hranidbi. Krave mogu dobivati najviše do 500 g masti/dan naročito krave u zasušenju prije i poslije telenja, te zbog veće opasnosti od oboljenja (acetonemije i ketoze).

Veća količina masti u krmnim obrocima krava slabi resorpciju i iskoristivost nekih hranjivih tvari iz krmiva u probavnom sustavu krava.

Krave moraju dobivati energiju uglavnom samo iz ugljikohidratnih krmiva koja su bolja za sintezu glukoze (glukoneogenezu). Mogu biti preventiva protiv pojave bolesti ketoze, a veća količina glukoze u krvi visoko muznih krava povećava i količinu laktoze, što je poticaj za veću muznost krava i bolju kvalitetu mlijeka (više laktoze i suhe tvari bez masti u mlijeku). _J

lJ Zagreb, Žitnjak b.b.,

P.J.Vinkovci, kralja Zvonimira 80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMO TEPRODAJEMO NA VELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALI.O:'na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima

DTS LIVADAza košnjui ispašu DTSTRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" Stočni grašak "Poneka"za zelenu masu Stočni grašak "Solara"za zrno .

Stočna mrkva"Ljubljanskažuta" Stočna repa "Brigadier"i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"OS-66","Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelina i trava

----

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! Mljekarski list 10/2001.

11

VETERINARSTVO

Piše: Antun Kostelić, dr.vet. med.

U posljednjih nekoliko brojeva Mljekarskog lista pisano je o tehnici i higijeni mužnje kao važnom tehnološkom postupku u proizvodnji mlijeka. Poznato je, da tehnika i higijena mužnje imaju značajan utjecaj na kakvoću i količinu pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje vimena.

Uskoro će se otkupna cijena mlijeka formirati i na temelju ukupnog broja somatskih stanica i mikroorganizama u mlijeku.

Osvrnut ćemo se na postupke koje je muzač dužan provesti kako bi spriječio zagađenje mlijeka bakterijama.

BAKTERIJEU MLIJEKU Bakterije (mikroorganizmi) u mlijeko dospijevaju za vrijeme mužnje zbog loše tehnike i higijene mužnje ili nakon mužnje zbog lošeg postupka s mlijekom (pretakanje, hlađenje).

Važno je napomenuti da kravu ne možemo pomusti «sterilno» nego da se u svježe pomuzenom mlijeku uvijek nalazi veći ili manji broj bakterija ovisno o higijeni mužnje.

Cilj muzača mora biti svakako poduzimanje svih higijenskih mjera kako ne bi došlo do zagađenja mlijeka bakterijama.

PRANJE I BRISANJE VIMENA PRIJEMUŽNJE. Vime je potrebno temeljito oprati u slučaju da je uprljana balegom ili zemljom. Nužno je oprati sise bez obzira muzemo li kravu ručno ili strojno. Za pranje

12

vimena koristiti čistu podgrijanu vodu u koju ~ treba staviti odgovarajući \ 1 ~ ,,' dezinficijens.

Krpa za 'l\,._\,•'" pranje mora biti čista.

Vodu u kanti potrebno je redovito mijenjati jer uslijed pranja jako uprljanih vimena dolazi do njenog sman1u1e mogućnost upale onečišćenja. Nakon pranja vime vimena.

Danas na tržištu postoje i sisu potrebno 1e obrisati preparati koji nakon uranjanja suhom čistom krpom. sise stvaraju film (kapljicu) na Ako vime nije uprljana sisnom otvoru čime sprječavaju balegom, dovoljno je nakon ulazak bakterija u sisni kanal, masaže vimena sise obrisati odnosno u vime. vlažnom maramicom. Jedna od PRETAKANJE MLIJEKA mogućnosti je i uranjanje sise u Mlijeko ne smijemo pretakati pjenu s dezinficijensom koju u staji jer se u zraku staje osim kasnije obrišemo čistom i prašine nalaze i brojne bakterije, a suhom maramicom. također može poprimiti miris po Vime i sisa prije mužnje obavezno moraju staji. Mlijeko treba pretakati izvan staje ili po mogućnosti u biti suhi. čistoj odvojenoj prostoriji.

Pranje i brisanje vimena ujedno je i masaža pa krave počinju otpuštati mlijeko.

Nakon što smo dezinficirali sisu, prije samog početka mužnje potrebno je prve mlazeve izmusti u posebnu posudu (sa crnim dnom) jer se u prvim mlazevima mlijeka nalazi veći broj bakterija, a ujedno pravimo i organoleptički pregled mlijeka (Mljekarski!tst broj8 i 9).

ZAŠTITA VIMENA NAKON MUŽNJE Nakon što su izmuzeni posljednji mlazevi mlijeka, potrebno je sise umočiti u otopinu odgovarajućeg dezinficijensa jer na taj način onemoguća­ vamo ulazak bakterija u sisni kanal i samo vime, time se

PRANJE STROJA ZA MUŽNJU

Odmah nakon mužnje potrebno je temeljito oprati muzilicu kako bi se spriječilo zgrušavanje mlijeka koje prilikom naredne mužnje zagađuje mlijeko.

Zgrušana mlijeko otežava nam i pranje muzilice.

Muzilicu treba prati u čistoj hladnoj ili mlakoj vodi (može iz vodovoda). Potrebno je konstiti isključivo dezinficijense namijenjene pranju muzilica kako ne bi došlo do oštećivanja gumenih ali i metalnih dijelova muzilice.

Veliku pogrešku čine muzači koji nakon pranja muzilicu spremaju u staju. Muzilica se u staji onečišćuje prašinom odno-

M[jekarskili,st 10/2001.

REPRODUKCIJA

sno bakterijama iz zraka čime se stvaraju uvjeti za zagađenje mlijeka prilikom mužnje. Pokrivanje muznog uređaja krpom ne sprječava ulazak prašine u muzilicu. Ona mora biti pohranjena u zasebnoj, čistoj i suhoj prostoriji.

HLAĐENJE MLIJEKA S obzirom da se u mlijeku nakon mužnje uvijek nalazi manji ili veći broj bakterija potrebno ga je odmah rashladiti.

Hlađenjem mlijeka usporavamo razmnožavanje bakterija koje dovode i do kvarenja mlijeka.

Mlijeko je potrebno, prema mogućnostima, hladiti već za vrijeme mužnje. Nakon mužnje potrebno ga je odnijeti u sabiralište kako bi se pohranila (ohladilo) u laktofrizu.

KOJI DEZINFICIJENSI U MUŽNJI? Za dezinfekciju u mužnji smijemo koristiti samo ona kemijska sredstva koja su dozvoljena za pranje vimena i mljekarske opreme.

Na tržištu postoje brojna kemijska sredstva namijenjena za dezinfekciju u mužnji. Muzač je dužan pridržavati se uputa proizvođača o upotrebi kako bi što kvalitetnije iskoristio njihovo djelovanje, da ne bi došlo do zagađenja mlijeka dezinficijensima.

DEZINFEKCIJA U MUŽNJI JE ISPLATIVA Svakako je potre~no uzeti u obzir i cijenu dezinficijensa.

Pravilnom i redovitom (svakodnevnom) upotrebom dezinfekcije u mužnji stvaramo preduvjete za proizvodnju higijenski kvalitetnog mlijeka koje će postići veću otkupnu cijenu, a samim time vratiti uloženi novac. O Mljekarski list 10/2001.

Sj

Jr.rtG '.001:d lll1l~p'--1~~ ....... i~

,~~ p..r®lrl r~

~

Piše:doc. dr. se. Zoran Grgić

Česta su pitanja što WTO (World Trade Organization ili svjetska trgovinvskaorganizacija) znači i može donijeti hrvatskoj poljoprivredi. Clanstvo u WTO-u je vrlo važno za svaku suvremenu državu koja namjerava aktivno i ravnopravno sudjelovati u svjetskim gospodarskim tijekovima. Naime, članstvo u WTO se često uspoređuje s opće poznatim članstvom države u Ujedinjenim narodima.

Kako je članstvo u UN potvrda međunarodnog priznavanja političkog postojanja neke države, tako je članstvo u WTO potvrda priznavanja gospodarske razvijenosti i sposobnosti države da ravnopravno sudjeluje u suvremenim gospodarskim odnosima.

Međusobno gospodarsko povezivanje država je jedno od opće prihvaćenih načela suvremenih međunarodnih odnosa, a VITO je upravo mjerilo gospodarskog povezivanja na svjetskoj razini. Prema tome, našoj se maloj državi (nesumnjivo velikog gospodarskog potencijala) unatoč sadašnjim gospodarskim poteškoćama objektivne i subjektivne prirode članstvo u svjetskoj trgovinskoj organizaciji nameće kao nužnost.

Iako se postupak prilagodbe hrvatske poljoprivrede djelovanju unutar WTO sustava odvija još od početka 1993. godine kada je Hrvatska dobila status promatrača (službeno je Republika Hrvatska članstvo u WTO zatražila u svibnju 1994. godine), ne može se reći da su dosadašnje mjere i pripremne aktivnosti bile osobito uspješne.

Djelomično se to može opravdati ratnim razdobljem, no vrlo je izvjesno kako će se našoj poljoprivredi "osvetiti" dosadašnje poticanje proizvodnje velikog broja objektivno neučinkovitih proizvođača po načelu socijalnog, a ne ekonomskog pristupa obiteljskim gospodarstvima. Okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava i porast njihove konkurentnosti, kao osnovne postavke Strategije razvitka hrvatske poljoprivrede, nisu ni približno ostvareni u proteklih 5 godina od usvajanja strategije od strane Vlade RH i Hrvatskog državnog sabora u prvoj polovici 1995. godine.

Danas je potpuno jasno kako će vrlo loš gospodarski položaj velikog broja obiteljskih gospodarstava, koja raspolažu s najvećim dijelom proizvodnih kapaciteta u poljoprivredi (radna snaga, poljoprivredno zemljište, mehanizacija, stočni fond i dr.) i dugogodišnje zapuštanje ovog sektora, naslijeđena još iz prošlog sustava nepovoljno djelovati na sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju u skorijem budućem razdoblju.

13

GOSPODARSTVO

Koje će se osnovne ekonomskemjere morati provesti pri uključenju Hrvatske u WTO? U području poljoprivrede mora se provesti smanjenje carinskih zaštita (od 24 do 36% u sljedećih 6-10 godina).

Ukupna potpora proizvođačima treba se smanjiti za oko 20% u odnosu na bazna razdoblje od 1986. do 1988. godine. Isto tako, uključivanjem u WTO nisu dopuštene nove izvozne subvencije a postojeće se zamrzavaju i tijekom 6 godina smanjuju vrijednosna za preko 35%, te količinski za 21% u odnosu na bazna razdoblje (1986.-1990.g.). Tablica1

zaključiti kako se radi o vrlo visokim i značajnim

sredstvima. No, upitna je ispunjavanje gospodarske važnosti utrošenih sredstava ovim poticajem u odnosu na njihovu nesumnjivu socijalnu važnost.

Naime, ova sredstva koristi veliki broj obiteljskih gospodarstava - proizvođača mlijeka (prema različitim proračunima od 58 do 65 tisuća gospodarstava), pa je prosječni iznos potpore proizvođačima mlijeka u razdoblju od 1996. do 1998. godine od oko 5.600 do gotovo 6.300 kuna po gospodarstvu. Najveći dio gospodarstava- korisnika državnih poticaja za mlijeko posjeduje osnovno stado manje od 10 muznih krava, što je nedovoljno Tablica 1. za značajniji utjecaj poticaja na ukupni dohodak Strulctura potpore poljaprirredi u Hmm/coj1996.-1998. • miH}l,t,hl,a D111 gospodarstva. Kako upravo gospodarstva s manjim 1996. 1997. 1998. Prosjek brojem grla bilježe nedovoljnu mliječnost po muznom grlu (prosječno oko 2000 litara godišnje, Pšenica 27 20 8012 469 67 192 33 lndustriisko bilie 353 54 393,23 359 42 predstavlja manje od 30% od prosječnog potencijala 331 49 Mliieko 307 97 41528 36456 362 60 u nas uobičajene simentalske pasmine), većem Stoka 58 07 61 74 6027 60 03 dijelu proizvođača mlijeka državni poticaji ne Gnoiivo 104 37 9923 87 22 58 07 koriste kao ravnotežni mehanizam dohotka nego Gorivo 10 29 16,17 13,23 13,23 tek "slamka spasa" za puko preživljavanje u Beskamatno kreditiranle 75,71 29 40 22 79 42 63 dugoročno narušenom odnosu prihoda i izdataka u Preferenciialni krediti 122 01 13745 72 77 110,74 poljoprivrednoj proizvodnji za obiteljska gospoNaknade zakontrolu darstva. Kod ovih proizvođača se nikako ne može kakvoće 2,94 4,41 4,41 3,92 promišljati o nekom razvojnom djelovanju državUKUPNA POTPORA 1.062,08 1.124,55 1.509,69 1.232,11 nih poticaja za mlijeko.

Izvor:Preratunato premadokumentaciji MPŠ Ovako pojednostavljena prikazano djelovanje Državna potpora poljoprivrednoj proizvodnji poticaja već ukazuje na osnovni problem dohotka bilježi stalni rast, a prosječno je u razdoblju od proizvođača mlijeka u budućem poslovanju farmera 1996. do 1998. godine iznosila oko 1,2 milijarde prema gospodarskim pretpostavkama svjetske kuna. Pritom gotovo 180 tisuća korisnika godišnje trgovinske organizacije. ostvaruje manje od 6.700 kuna državne potpore u Ipak, mora se napomenuti kako državni poljoprivredi. Potpora proizvođačima mlijeka čini poticaji prema tekućim istraživanjima čine od oko značajan dio ukupno izdvojenih sredstava.

22,4 do 34,5 % prihoda od prodaje mlijeka u Prosječno je u ovom razdoblju proizvođačima obiteljskom gospodarstvu koje se bavi govedarskom mlijeka kroz poticaje isplaćeno oko 362 milijuna (pretežita proizvodnja mlijeka s uključenim kuna, što predstavlja gotovo 30% ukupno poticajima za ostavljena grlo u osnovnom stadu). izdvojenih sredstava. Grafikon1 Tako odabrana gospodarstva na kojima se nekoliko godina kontinuirano istražuje ekonomika proizvoBrafikan 1 Udiomlijekai stočne proizvodnje u drlarnajpotporianaliziranih godina dnje mlijeka uspješno koriste poticajna sredstva za "učvršćivanje" učinkovitosti proizvodnje i poveća­ nje svoje razvojne sposobnosti. Za takva gos62,09 podarstva koja imaju zadovoljavajuću mliječnost i cijenu koštanja 20-30% ispod prodajne cijene, može se reći kako imaju dobru gospodarsku podlogu za buduće poslovanje u uvjetima WTO-a.

Na temelju dosadašnjih izdvajanja za državne 27,511 poticaje u poljoprivredi je (razdoblje 1986.-1998. g.) prema potpisanim sporazumima određeno 2 smanjenje istih u obvezujućem razdoblju od 2000.

Godina do 2004 .. godine.

Tako će se razina državnih poticaja Izvor:Preračuna/o premado!aJment.aciji MPŠi WTO u tekućoj godini smanjiti za 323 milijuna kuna ili Gledajući odnose u našem gospodarstvu i opći 21,5 % u odnosu na 1998. godinu. Na kraju položaj poljoprivrede u tom sustavu, mora se L __

14

_l

M/jekmski Hst 10/2001.

GOSPODARSTVO obvezujućeg

razdoblja bi poticaji trebali iznositi manje od 1 milijarde kuna, što je za 20, 1% manje od prosjeka 1986.-1998.godine.

Za Hrvatsku je ulaskom u WfO obvezujuće smanjenje carinske zaštite koja predstavlja najvažniji oblik zaštite domaće mljekarske proizvodnje. Tako će se za mlijeko i mliječne proizvode carinska zaštita pri ulasku smanjiti za preko 16%, a nakon razdoblja prilagodbe bi to smanjenje trebalo biti gotovo 30% u odnosu na dosadašnju razinu od 57%.Grafikon2 Sraflkon2 Potporapoljoprivredi u Hff/atskoj - početna i obvezujuće razdoblje 1600

_.----0--,

1400

1.506,75

n_:~'~"n n nn

j 1200

·--

..

.5 1000 C

~

,.m,oo

e::, 800 600 1.065,75 ~ a. ~

1 087,80

-

-

400 200

1.036,35

-

o

~

Izvor:Preraćunato premadokumentaciji MPSi WTO

Razina carinske zaštite svih poljoprivrednih proizvoda bit će srednjoročno gledano dvostruko manja od dosadašnje, što će dodatno pogoršati sadašnji u pravilu nesiguran gospodarski položaj većeg dijela proizvođača mlijeka.

Posebno je zanimljiva usporedba dopuštene razine potpore domaće poljoprivrede u budućem razdoblju za neke tranzicijske zemlje koje su u donekle sličnom položaju kao Hrvatska. Sa stajališta gospodarskog položaja domaćih proizvođača vrlo je važna mala dopuštena potpora po korisniku poticaja - obiteljskom gospodarstvu ili farmeru. Ona je gotovo 14 puta manja u odnosu na zemlje Europske unije, a za 28,1-53,6% je manja od prikazanih tranzicijskih zemalja.

Jasno je kako će u tim uvjetima većem dijelu gospodarstava - proizvođača mlijeka biti puno teže Tablica 2.

Razinacarinske zaštitepoljoprivrednih proimlda

Opis

I sadašnje priulasku nakon

ulaska

Živeživotinje Mesoi prerađevine Mlijeko,mlljećni proizvodi, Jaja Životinjski proizvodi Mesneprerađevine Stočna hrana Poljoprivreda i ribarstvo /MJr.Preratunato premadokumentaciji MPS

Mljekm-ski list 10/2001.

Oapultena razinapotpore u budućem razdoblju

Zemlje

ZemljeEU(15) 85.022 10.105 490 200 Mađarska 574 Ceška 105 Bugarska 520 103 348 49 Slovačka

IHrvatska

• 1111/ljnl,u I/S$

Iznos Izvozne UkupnaPofarmeru Broj potpore subvencijepotpora USD farmera

174

o

95.127 13.402 7.097.970 1.345 513.011 690 471.855 679 1.439 299.232 623 2.082 266.980 397 1.487 114 1

967

179.938 I

/MJr.Preraćunato premadokumentaciji MPš

ostvarenje učinkovite proizvodnje mlijeka. Osim modernizacije proizvodnje većom opremljenošću i primjenom novih tehničko-tehnoloških rješenja, potrebno je u što kraćem vremenu povećati osnovno stado i stupanj njegovog iskorištenja koji se mjeri postotkom ostvarene proizvodnje mlijeka po muznom grlu u odnosu na njegove realne mogućnosti proizvodnje. Tablica 2, Tablica3 U pripremnom razdoblju od 1993. godine do danas već je prema općem stručnom mišljenju previše vremena potrošeno na neodgovarajući način, pa nema puno prostora za veću neodlučnost poljoprivrednih proizvođača - investitora koji žele spremni dočekati tržne utakmice u okviru svjetske trgovinske organizacije. Kako je za ozbiljniju proizvodnju mlijeka potrebno organizirati cijeli sustav proizvodnje stočne hrane, smještaja i iskorištavanja stada u najmanje dvogodišnjem pripremnom razdoblju, može se reći kako je poslovnu odluku o farmerskom načinu proizvodnje mlijeka poslovnu odluku donijeti već ove ili najkasnije slijedeće godine. Što se promjena otkupnih cijena tiče, pretpostavlja se kako će se potpuno poravnati razina nabavne cijene mlijeka prerađivačima - mljekarama.

Danas mljekare plaćaju uvozno mlijeko 20-30% više od domaćeg, što je posljedica izvoznih subvencija zemalja iz kojih se mlijeko uvozi, te visoke stope domaće zaštite pri uvozu. No, u uvjetima normalnog poslovanja Hrvatske u svjetskoj trgovinskoj organizaciji prerađivači mlijeka će moći nabavljati sirovo mlijeko za preradu po gotovo istoj cijeni kakva je danas u nas (0,5-0,6 DM za osnovnu cijenu s državnom premijom).

Može se očekivati i smanjenje ili potpuno izostajanje dodatnih premija mljekara širokoj mreži kooperanata - dobavljača mlijeka.

Određenu premiju mogu vjerojatno očekivati veliki i DOBRI proizvođači zbog posebne kvalitete mlijeka, velike proizvodnje i otkupnih količina, koji će tako mljekarskoj industriji predstavljati kvalitetne izvore sirovina uz značajno manje troškove sabiranjamlijeka.

I l~T1~

-

Godine

I Tablica3.

28,8 63,8 57,0 10,4 70,0 19,9 32,1

22,1 45,4 40,8 1,7 50,2 13,7 22,7

15,2 30,0 28,2 1,7 36,1 8,7 15,5

15

GOSPODARSTVO

KREDITIRANJE KUPOVINE ŽENSKE TELADI ZA UZGOJ RASPLODNIH JUNICA od dana izdavanja Specifikacije HSSC-a ovjerene od strane Ministarstva.

Za sklapanje ugovora pravne i fizičke osobe Prema zadnjim podacima HSSC-a (Godišnje prilažu potrebitu dokumentaciju o čemu ih izvješizvješće za 2000. god.) pod uzgojna selekcijskim ćuje Banka koja im šalje ugovore na potpis. Ovdje je radom na području svih županija (obiteljska gospo- važno istaknuti da je za traženi iznos kredita iznad darstva) registrirano je 24.826 grla ženskog rasplod- 40.000,00 kn potrebita hipoteka. nag podmlatka starosti do jedne godine i 18.632 Samo korištenje kredita izvršit će se sukladno grla starosti preko jedne godine. Prateći stanje kroz raspoloživim sredstvima Ministarstva. U Odluci godinu ustanovljeno je da velik dio ženske teladi stoji da je krajnji rok isplate 60 dana od dana završi u klaonicama umjesto u uzgoju za kvalitetne zaključenja Ugovora o kreditu između korisnika rasplodne junice. Jedan od glavnih uzroka ovog kredita i Banke. problema je općenito nepovoljna financijska situOvaj kredit podliježe kontroli namjenskog acija u kojoj se našao i dobar broj naših stočara koji- korištenja od strane poljoprivredne inspekcije u ma se više isplatilo prodati žensko tele, nego ga za- suradnji s Privrednom bankom i stoga u slučaju držati u uzgoju. Pokušalo se naći adekvatno rješenje ustanovljavanja nenamjenskog korištenja kredita , putem kojeg bi se pomoglo uzgajateljima koji su prodaje teleta za vrijeme trajanja uzgoja, korištenja zainteresirani da prošire vlastito stado, kao i onima kredita za remont stada i sl:, korisnik kredita dužan koji se žele baviti proizvodnjom kvalitetnog žen- je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva vratiti skog rasplodnog podmlatka. U skladu s tim, Minis- cijeli iznos kredita zajedno sa pripadajućom kamatarstvo poljoprivrede i šumarstva, temeljem točke 6. tom i svim vezanim troškovima.

Svi zainteresirani uzgajatelji koji do sada nisu Odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju podnijeli zahtjeve za ovu vrstu kredita mogu to uči­ posebnog računa za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede (NN 54, 96), a na prijedlog Vijeća za niti u pripadajućoj selekcijskoj službi gdje će dobiti financiranje razvitka poljoprivrede donijelo je pobliže informacije o cijelom postupku kreditiranja.

Po podnošenju zahtjeva, Voditelj selekcijske odluku o odobrenju kredita za kupnju ženske teladi za uzgoj rasplodnih junica do iznosa 2.500,00 kn po službe dužan je obići gospodarstvo tražitelja kredita za kojeg izdaje pismeno mišljenje i prilaže uz teletu. Ovo se odnosi samo na uzgojna valjanu zahtjev, popis teladi i presliku osobne iskaznice žensku telad pod selekcijskim obuhvatom.

Krediti se odobravaju fizičkim i pravnim oso- tražitelja kredita. Ako gospodarstvo nema potrebite bama navedenim u Specifikacijama HSSC-a potvr- uvjete za uzgoj rasplodnih junica izdaje se negativno mišljenje i zahtjev se odbija. Ukoliko su svi đenim od strane Ministarstva, pod određenim uvjetraženi uvjeti zadovoljeni, original kompletiranog tima. Rok otplate je dvije godine uz kamatnu stopu zahtjeva upućuje se u HSSC na obradu. Na temelju 5% za korisnike kredita na nizinskom području i 3% ispravnih zahtjeva za korisnike kredita piše se već na strateškom području. Otplata kredita je jednoprije navedena Specifikacija HSSC-a koju ovjerava kratna, a dospijeva dvije godine od prvog dana Ministarstvo, a koja se potom šalje u Privrednu slijedećeg mjeseca u kojem je izvršena isplata. banku. HSSC od svoje strane prosljeđuje u Banku Prijenos u otplatu je po iskorištenju, dok je zatezna dobivene original zahtjeve za kredit, primjerak kamata u visini Zakonom propisane.

Specifikacije i predračune nakon čega Banka šalje U točki 3. Odluke o odobrenju kredita stoji da korisniku kredita Ugovor na potpis. se korisnicima kredita odobravaju krediti za uzgoj Zahtjeve za kredit mogu podnijeti uzgajatelji najmanje pet komada ženske teladi ne starije od koji imaju svu potrebitu telad (min. 5 grla), oni koji šest mjeseci, koja će kao uzgojene junice biti nami- imaju dio teladi, a dio još trebaju kupiti i uzgajatelji jenjena tržištu ili će se koristiti za proširenje vlas- koji još ne posjeduju niti jedno tele u momentu titog stada (ne za remont). Nadalje, korisnici kredi- podnošenja zahtjeva. Isto tako zahtjeve za kredit ta dužni su zaključiti Ugovor o kreditu sa Priv- mogu podnijeti svi zainteresirani uzgajatelji, koji su rednom bankom Zagreb d.d. koja ugovor zaključuje prije podnijeli zahtjeve za poticaje, budući ta telad u ime i za račun Ministarstva poljoprivrede i šuma- u momentu podnošenja tog zahtjeva nije bila rstva temeljem Ugovora o obavljanju bankarskih starija od šest mjeseci. poslova i usluga. Navedeni ugovor korisnici kredita Selekcijska služba dužna je pomoći u pronadužni su zaključiti sa Bankom u roku trideset dana laženju i posredovanju pri kupnji teladi onim koris-

Piše: LjiljanaHusinec, dipl. ing

16

Mljekarskili,st 10/2001.

GOSPODARSTVO

nicima kredita koji naknadnom kupnjom trebaju realizirati potreban broj teladi za koji su zatražili kredit. Korisnici kredita mogu kupiti telad svojim novcem (gotovinskim plaćanjem), ili putem kupoprodajnih ugovora (plaćanjem putem isplate novca za kredit na račun prodavatelja). Navedeni način kupovine, putem kupoprodajnih ugovora, povoljan je kako za kupca, koji ne treba imati novac u momentu kupovine, tako i za prodavatelja kojem se u relativno kratkom roku novac isplaćuje na račun.

Ovaj način kupovine je sigurno. uspješan budući korisnik kredita ne može ići kupovati telad prije nego što mu je kredit odobren i novac prebačen na račun HSSC-a. Znači, novac je osiguran i čeka, samo ga ne isplaćuje sam kupac prodavatelju, već HSSC neposredno po primitku primjerka kupoprodajnog ugovora za tele. U ovom slučaju razliku u dogovorenoj cijeni kupac je dužan isplatiti prodavatelju prije same otpreme teleta.

Isplata kredita korisnicima kredita kojima je do sada, na temelju podnešenih zahtjeva kredit odobren, uredno se izvršava i u kraćem roku od predviđenog budući, Banka prebacuje novac na račun HSSC-a neposredno po zaključenju ugovora o kreditu za određenog korisnika. Ovdje je potrebita

još jednom naglasiti da se kredit ne isplaćuje unaprijed, prije obavljene kupovine teladi, već po neposredno obavljenoj kupovini na temelju priloženog dokaza kupovine (popis teladi ili primjerak

kupo-prodajnog

ugovora).

Korisnicima koji su odmah kod podnošenja zahtjeva imali svu telad novac se isplaćuje odmah po dospjeću na račun HSSC-a.

Pregled svih do sada podnešenih i obrađenih zahtjeva za kreditiranje uzgoja ženske teladi nalazi se u slijedećoj tablici.

Vrstazahtjeva Brojzahtjeva Brojteladi Fizičke osobe 1977 Potpuni (svatelad) 309 10 Djelomični ( dioteladi) 107 Zahtjev bezteladi 64 544 Ukuono: 383 2.628 1 Pravne osobe Potpuni (svatelad) 2 60 Djelomični ( dioteladi) Zahtjev bezteladi 1 50 3 Ukupno: 110 Sveukupno: 386 2.738

OBAVIJESTI

Iznoskredita

4.942.500,00 267.500,00 1.360.000,00 6.570.000,00 150.000,00

125.000,00 275.000,00 6.845.000,00

I REPORTAŽE

MLIJEKO RASTE NAPOLJU ~ ~ QlJ ®lJ~dJO Piše:mr.se. Srećko Ladišić U Sloveniji sada grade nove i proširuju postojeće "lauf staje" za 60 d0 70 krava.

Slovenski seljaci i stručnjaci iz Poljoprivredne savjetodavne službe tvrde da sve obiteljske farme za proizvodnju mlijeka ispod 60 krava ne osiguravaju visoke standarde življenja, da nema profitabilnosti od rada i od primjene suvremene tehnologije.

Na području Koprivničko križevačke županije odlučili smo graditi "lauf staje" za 25 do 40 krava, a neki i za 60 do 100 krava (ovisno o uvjetima i mogućnostima pojedinih gospodarstava).

Za sada je u postupku izrada

Mljekarski l~t 10/2001.

Naš moto za listopad

GRADIMOU HRVATSKOJ "LAUFSTAJE" OD 25 DO 40 KRAVA 10 projekata, te rješavanje problema oko izdavanja 10 lokacijskih dozvola, i dobivanje građe­ vinskih dozvola.

U mojoj viziji razvoja proizvodnje mlijeka (u našoj Zupaniji) je izgradnja 500 do 750 ovakvih objekata u sljedećih 5 do 10 godina.

Koprivničko križevačka

županija ima 268 sela, što znači ni 2 staje u jednom selu. U nekim selima gradili bi desetak ovakvih staja, odnosno farmi.

Na pripremama ovog pro-

jekta radim već 10 godina, sa 20 poljoprivrednika.

Da smo do sada imali takvu strategiju gdje bi nam bio kraj?

Razvili bismo takvu proizvodnju mlijeka da kroz sljedećih 5 do 10 godina Hrvatska ne bi uvozila mlijeko i rasplodne junice.

Kapital, jednom uložen u ovakve projekte, uvećava se iz godine u godinu kroz novostvorene vrijednosti.

Bez stalnog stvaranja vrijednosti, osnovna vrijednost ulož-

17

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

enog kapitala postepeno propada.

Propast hrvatske poljoprivrede proizlazi zbog ulaganja državnog kapitala u poticaje na dosadašnji način.

Ako ulažemo državni kapital u poticaje za pšenicu i kukuruz ili proizvodnju mesa ili mlijeka - premija za mlijeko, na kraju godine moramo znati za koliko smo novostvorene vrijednosti uvećali uloženi kapital.

Moramo točno znati što to poticaji i krediti iz proračuna potiču.

Ako nema povećavanja proizvodnje i novostvorene vrijednosti tada su poticaji - prelijevanje iz šupljega u prazno.

Možemo li mi to ne samo na području Koprivničko križevačke županije, nego na području svih županija, na području cijele Hrvatske?

Možemo. U sklopu STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE I STRATEGIJE RAZVOJA UKUPNE PRIVREDE REPUBLIKEHRVATSKE.

Ulaganje u malu privredu i poduzetništvo u proizvodnji mlijeka je sigurno ulaganje jer je proizvodnja mlijeka visoko profitabilna i sigurna privredna djelatnost.

Općenito

je POLJOPRIVREDA visoko profitabilna djelatnost u okviru jedne planske

kontigentirane i proizvodnim kvotama određene proizvodnje za podmirenje nacionalnih potreba, kao i u izvoznim programima svih onih proizvodnji koje mogu ići na otvoreno europsko i svjetsko tržište.

Za ovakvo sadašnje stanje, stanje bez razvoja i perspektive krivi su i hrvatski stručnjaci.

Mi na kraju svake godine moramo točno znati za koliko smo povećali proizvodnju mlijeka, za koliko smo povećali produktivnost proizvodnje mlijeka, za koliko smo povećali broj krava i uzgojenih visoko produktivnih junica i prvotelki, za koliko smo povećali broj suvremenih staja, novih ili postojećih adaptiranih u kojima možemo imati suvremenu visoko produktivnu proizvodnju.

Donja granica rentabiliteta i profitabilnosti proizvodnje mlijeka je 4500 litara mlijeka po jednoj kravi godišnje.

Na toj osnovi bi bazirao poticaje ili premiju za mlijeko.

Sve pogreške u tehnologiji i zoohigijeni i posljedice koje iz toga proizlaze neka snosi onaj tko je za to kriv, tko ne želi mijenjati svoj način razmišljanja i rada i ne želi usvajati suvremenu tehnologiju.

Svi oni proizvođači mlijeka koji ne mogu shvatiti da jedno jutro livade daje dva puta više mlijeka od jednog jutra kukuruza, da livade odnosno 18

trave treba kositi prije klasanja ili u samom početku klasanja, da prvi i drugi otkos moraju ići u sjenažu, da krave treba hraniti zelenom krmom od travnja do studenoga, da krave treba najvećim dijelom držati izvan štale u ispustu ili na pašnjaku, da kravama treba dva puta godišnje rezati papke, da treba postepeno povećavati broj krava i uzgoj vlastitih junica, da krava koja 60 dana nakon telenja dnevno daje manje od 20 litara mlijeka nije dobra krava, da ako godišnje po kravi nisu proizveli minimum 4500 litara mlijeka ne bi smjeli imati pravo na ostvarenje premije kao poticaja za proizvodnju mlijeka.

Premija mora biti poticaj za primjenu suvremene tehnologije, povećanje proizvodnje i produktivnosti rada.

Ako je netko socijalni slučaj tada mu treba dati socijalnu pomoć, a ne da proizvodi mlijeko uz pomoć državne premije.

Ljudi bez jasne vizije razvoja svoje vlastite zemlje ne mogu razvoj pokrenuti!

Hoćemo li uspjeti?

Hoćemo, vjerujem, sigurno hoćemo. Izgradnjom prvih suvremenih staja pokrenut će se incijativa i trend

razvoja koji se više neće moći zaustaviti.

U selima na području cijele Hrvatske ima mladih i perspektivnih seljačkih obitelji i gospodarstava koja bi mogla proizvoditi mlijeko u suvremenim "lauf stajama" sa 25 do 40 i više krava.

U našoj lijepoj Hrvatskoj, eminentni svjetski i naši stručnjaci izradili su PRVU STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE. Budući da ima nedostataka, pa i pogrešaka, jer se razvoj poljoprivrede nije pomaknuo, ali smo uspješno povećali uvoz mesa i mlijeka.

Ovo za sobom povlači zaključak da su struč­ njaci koji su napisali "PRVU" STRATEGIJU negdje pogriješili ili da ti stručnjaci ipak nisu dobri struč­ njaci. Danas imamo "NOVU" STRATEGIJU koju su razradili i napisali eminentni hrvatski stručnjaci.

Bilo bi dobro kada bi u Mljekarskom listu (našem jedinom stručnom glasilu koje se bavi proizvodnjom mlijeka) prvi i glavni koordinator sažeto iznio sadržaj i obrazloženja Nove strategije, te imena naših eminentnih stručnjaka koji su napisali

"NOVU" STRATEGIJU PROIZVODNJE MLIJEKA U HRVATSKOJ. A pitanja Zašto i do kada će Hrvatska uvoziti mlijeko?

- još uvijek stoji!

Kada će krenuti planska STRATEGIJA, višegodišnja realizacija razvoja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj?

Mljekarski li,st 10/2001.

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

Piše: LjiljanaHusinec, dipl. ing Tradicionalni 9. međunarodni stočarski i gospodarski sajam i ove je godine održan od 07. do 09. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara. Organizatori ovog sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarsko selekcijski cent_ar.

Kao suorganizatori bilježe se Ministarstvo pol10privrede i šumarstva, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK županijska komora Bjelovar i Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu. Županija suradnik bila je Zagrebačka županija. Cijeli sajam održao se pod pokroviteljstvom Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskog Sabora.

Generalni sponzor ove izložbe bila je firma Holstein friesian pasmina predstavljena je sa Lura d.d. Zagreb, a sponzor ishrane stoke Kušić jednom kolekcijom. promet d.o.o. iz Sv. Ivan Zelina.

Charolais pasmina predstavljena je sa U govedarskom dijelu izložbe bilo je više kolekcijom od pet rasplodnih junica i jednim bikom županija sudionica: Bjelovarsko-bilogorska, u vlasništvu Agronomskog fakulteta sveučilišta u Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Osječko­ Zagrebu. baranjska i Istarska.

Slavonsko srijemska podolsko govedo bilo je Izložena je više pasmina goveda po kolekcijama. zastupljena sa kolekcijom sačinjenom od jednog Za simentalsku pasminu izložena je ukupno bika i jedne krave, vlasništvo Centra za reprodukpet različitih kolekcija: ciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb Križevci. =- kolekcija steonih junica sa ukupno deset grla Hereford pasmina predstavljena je kolekcijom =- kolekcija mladih krava sa ukupno šesnaest grla od pet junica u vlasništvu "Belje"d.d. =- kolekcija ostalih krava sa ukupno deset grla Istarska govedo predstavljena je kolekcijom od =- kolekcija bikovskih majki sa ukupno jedanaest šest grla raznih kategorija. krava Izložene kolekcije simentalske i holstein =- kolekcija rasplodnih bikova, koja je friesian pasmine ocjenjene su od strane Stručnog predstavljena sa dva rasplodna bika: Rhone K povjerenstva za ocjenu goveda, a posebno ime596 HB 7447 (elita) i Madrid K 545 HB 7302, novana Povjerenstvo za izbor krave šampionke vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu "Bjelovar 2001.",koje je u svom sastavu imalo i_dva Hrvatske d.o.o. Zagreb. uvažena strana gosta iz Njemačke dr. se. Gottfneda L __ Averdunka i gosp. Josefa Kreilingera, izabrala je kravu šampionku i dvije njene pratilje.

Sva prvo, drugo i trećenagrađena grla pored poklona sponzora nagrađena su diplomom HSSC-a.

Događaj koji je obilježio zadnji dan održavanja sajma bio je posjet Predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića koji je s ministrom poljoprivrede gosp. Božidarom Pankretićem stavio šampionsko zvono izabranom grlu.

Prvonagrađena

grla po kolekcijama simentalsku pasminu:

za

nastavak na str. 20 ►

Mljekarski list 10/2001.

19

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

= u kolekciji steonih junica - grlo BONA žb 06036342, čija je mliječnost majke u maksimalnoj petoj laktaciji iznosila 7.178 kg mlijeka sa 4,7% mliječne masti i 3,3 % bjelančevina. Uzgajatelj: Mirko Ferenčak, Mičetinac, Đurđevac. = u kolekciji mladih krava - DINKA žb 17041978, koja je u prvoj kontroli mlijeka proizvela 28,0 kg mlijeka sa 3,94 % mliječne masti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Franjo Lukačić, Farkaševac. u kolekciji ostalih krava - MALA žb 21002723, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5.980 kg mlijeka sa 3,7% mliječne masti i 3,4% bjelančevina. Uzgajatelj: Vlado Petrić, Babinac, Ivanska = u kolekciji bikovskih majki krava FIGA žb 17016246, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 8.966 kg mlijeka sa 3,8 % mliječne masti i 3,5 % bjelančevina. Uzgajatelj: Stjepan Latinović, Cugovec, Gradec.

Prvonagrađeno grlo u kolekciji

holstein

friesian pasmine:

=

u kolekciji ostalih krava CHATARINA žb 39001949, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 8.791 kg mlijeka sa 4,2 %vmliječne masti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Zeljko Piškorić, Markovac Križevački, Sv. I. Zabno. Šampionsko grlo izložbe: krava SARA žb 06004752, koja je u maksimalnoj trećoj laktaciji proizvela 7.912 kg mlijeka sa 4,0 % mliječne masti i 3,6 % bjelanče~ina. Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Koštani, Sv. I. Zabno.

Prva pratilja šampionke: krava RUMENKA žb 03001023, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7.869 kg mlijeka sa 4,0 % mliječne masti i 3,4 % ~jelaficevina. Uzgajatelj: Josip Horvat, Grabik, Cazma.

Druga pratilja šampionke: krava holstein friesian pasmine DIKA žb 39002880, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 10.072 kg mlijeka -sa 3,5 % mliječne rpasti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Davor Smidt, Palešnik, Hercegovac.

20

U sklopu stočarske izložbe održana je i aukcijska prodaja junica simentalske i holstein friesian pasmine. Prodana je 105 junica. Prosječna prodajna cijena iznosila je 10.693 kn.

Na ovoj stočarskoj izložbi, osim goveda, izlagane su i druge vrste stoke.

U konjogojskom dijelu izložbe izložene su kolekcije konja pasmine hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanske pasmine, hrvatski kasač i zaprege.

U svinjogojskom dijelu izložene su kolekcije svinja pasmine njemački landras, pietren, hempšir, švedski landras, veliki jorkšir, crna slavonska i turopoljska pasmina.

U ovčarskom dijelu izložene su kolekcije ovaca pasmine merinolandschaf, istočno-frizijska ovca, suffolk i solčavsko-jezerska ovca.

U kozarskom dijelu izložbe izložene su koze pasmine francuska alpina i sanska koza.

U peradarskom dijelu - zagorski purani i nojevi (pilići nojeva).

U pčelarskom dijelu uzgajivači matica prikazivali su svoje programe.

U sklopu ovog sajma održana su i dva Okrugla stola u organizaciji HSSC-a s trenutno aktualnim temama: ,:::91.0krugli stol pod nazivom "Prilagodba

uzgojnih programa u govedarstvu i organizacija njihove provedbe"· održan je 08.09.2001.

Predavači

su bili Dr.sc.

Ivan

Jakopović i Krešimir Kuterovac, dipl.ing., Dr. se.

Gottfried Averdunk i Dr. se. Rudolf Hahn. ,,;:92. Okrugli stol pod nazivom "Kontrola kakvoće

sirovog mlijeka u uvjetima europskih integracijskih procesa" održan je 09.09.2001. Sudionici su bili: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Agronomski fakultet i Hrvatski stočarsko selekcijski centar. _J

Mljekorski list 10/2001.

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

POSJET OBITEIJSKOM vGOSPODAHS1Vll lJ SVICARSKOJ Piše:Antun Kostelić, dr. vet. med.

Obiteljsko gospodarstvo Nusbaum nalazi se u mjestu Spiez udaljenom četrdesetak kilometara od Berna i tradicionalno se bavi proizvodnjom mlijeka.

Posjetili smo ih za vrijeme večernje mužnje.Staja je napravljena prije tridesetak godina i u njoj se nalazi dvadesetak krava simentalske pasmine, te desetak teladi namjenjene obnovi stada. Krave su_držane na vezu, pritom su i!ll vezani repovi, dok je telad smještena na dubokoj stelji u dva veća boksa.

Zanimljivo je napomenuti da se oko farme nalazi samo 12 hektara zemlje. Jedan dio koristi se za pregonsko napasivanje gdje krave pasu 10-12 sati dnevno, dok se ostatak zemlje koristiti za pripremu krmiva (sjena, kukuruz, ječam, tritikale).Proteinski dodatak za smjese kupuju.

Obitelj Nusbaum godišnje proizvede oko 100.000 litara mlijeka, prosječne proizvodnje po kravi iznad 6.000 litara. Najveća proizvedena količina mlijeka po kravi godišnje je 9.000 litara.

Dio ženske teladi ostavlja se u uzgoju i namjenjen je za obnovu stada dok se višak prodaje kad postigne težinu od sedamdeset kilograma.

Otkupna cijena mlijeka iznosi u prosjeku 0.70.8 švicarskih franaka, ali pod uvjetom da u mlijeku nema više od 150.000 somatskih stanica i 200.000 mikroorganizama.

Mlijeko se pohranjuje u laktofriz te se sabire svaki drugi dan.

UMJETNO OSJEMENJIVANJE Na obiteljskom gospodarstvu Nusbaum krave osjemenjuje veterinar. Cijena osjemenjivanja je 28 franaka a sjeme od 8-70 franaka ovisno o kakvoći (genetici) bika od kojeg potječe sjeme. U rjeđim slučajevima uz veterinare umjetno osjemenjivanje provodi selekcijska služba ili sam proizvođač mlijeka ako ima velik broj životinja.

CIJENA GRAVIDNIH JUNICA Oko cijene i kvalitete uvezenih Junica u Hrvatskgj se podizalo dosta prašine. Navest ćemo primjer Svicarske gdje cijena gravidne (bređe) junice simentalske pasmine iznosi od 2.500 do 6.000 franaka, što izražena u kunama iznosi od 12.000 do 30.000 kuna.

Bitno je navesti da Švicarci imaju stoljetnu tradiciju uzgoja simentalskog goveda tako da su

Mljekarski list 10/2001.

Krava simentalskepasmines godišnjomproizvodnjomod 9000litara mlijeka temeljitim selekcijskim radom, kvalitetnim nači­ nom držanja i hranidbe postigli zavidnu razinu proizvodnje mlijeka. Krave simentalske pasmine proizvode prosječno 6.000 litara, a također nisu rijetkost krave koje daju i puno više (skoro 10.000 litara). ŠVICARCI I HIGIJENA MUŽNJE Što se tiče same mužnje suvišno je naglašavati da su uvjeti otkupa vezani uz higijensku kakvoću mlijeka stroži nego u Hrvatskoj pa neka sami čitatelji zaključe kako se švicarci pridržavaju osnovnih načela higijene mužnje. Samo ćemo napomenuti da su prilikom posjeta farmi obitelji Nusbaum krave muzli đaci iz srednje poljoprivredene škole koji dva dana tjedno imaju praktični dio nastave na obiteljskim gospodarstvima.

Učenici Srednjepoljoprivredne školepraktični dio

nastaveobavljajuna obiteljskomgospodarstvu 21

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

RH,.. ,,u odnosu na Europsku

Uill]U.

qob1šnJa skupština

i1~!d::.W~a.tt.~.l'I~ Jl!!mr,1~il~clleH1JJ!f:1d!l/11=··l!lit'l')!l!

td!iJJ!i!ll

Nije slučajno Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge odlučio održati Godišnju skupštinu baš u Križevcima.

Razlog je dvojak: Križevci su kolijevka poljoprivredne znanosti i prakse, i drugo nadomak Križevaca - u Poljani Križevačkoj-ustrojen je Neutralni laboratorij za kontrolu kakvoće svježeg sirovog mlijeka, a u nadležnosti Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra.

Izvješća o radu Hrvatske mljekarske udruge za 2000. godinu i protekla razdoblje u 2001. godini, Programu rada za naredna razdoblje s naglaskom na 2002. godinu, te izlaganja o aktualnim temama potaknula su sveobuhvatnu diskusiju.

Tako su članovi Hrvatske mljekarske udruge, predstavnici mljekara, fakulteta, mljekarskih institucija, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, predstavnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatske Gospodarske komore, Srednje gospodarske škole u Križevcima, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, predstavnik Saveza seljaka RH, predstavnici Udruga proizvođača mlijeka, te proizvođači mlijeka osobno, svojim diskusijama nametnuli korisne zaključke s ovoga skupa. Komisija će formulirati zaključke, a Uredništvo časopisa Mljekarski

list objavit će ih u narednom broju .

Jedan od zaključaka sasvim sigurno će glasiti:

MLJEKARSKILIST SVOJI~ TEKSTOVIMA PRATIT CE USTROJSTVO I DJELOVANJE LABORATORIJA ~A KONTROLU KAKVOCE SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA, UZ PRIMJENU PRAVILNIKA KOJI JE NA SNAZI OD 1.1. 2001.

GODINE. I na kraju, u ime dvjestotinjak sudionika ovoga skupa zahvaljujemo S-5!Poglavarstvu grada Križevci, Zupaniji koprivničko-križevačkoj, Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima, Visokom gospodarskom učili­ štu-Križevci, te hotelu Kalnik, koji su se svojski trudili da se svi sudionici ovoga skupa ugodno osjećaju u njihovom lijepom gradu.

Uredništvo

Ravnatelj Centra i voditeljica laboratorija informirali su sudionike o tehničko-tehnološkom projektu laboratorija, te o organizaciji djelovanja. Rezultati analiza u ovome laboratoriju eliminirat će sumnje između proizvođača i prerađivača mlijeka i predstavljati prekretnicu u hrvatskom mljekarstvu općenito.

Nakon predstavljanja "Laboratorija" održana je rasprava na temu "Ekonomski odnosi u proizvodnji i preradi mlijeka u 22

Mljekarski list 10/2001.

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

92posaoskogspomenara Piše: Ivan Sinovčić ;;,

Do polovice prošlog stoljeća u selim.a Sisačke Posavine stanovnici su se bavili ug_la~n~m ekstezivnim uzgojem krava, svm1a • ostale domaće stoke koje su već u rano proljeće do kasne jeseni (od mraza do mraza) napasali na državnim pašnjacima.

Međutim, kako .su ti pašnjaci okruženi rijekama Savom, Kupom, Odrom i Lonjom (koje su se često izlijevate) u rano proljeće Posavci bi krave privremeno napasali na privatnim pašnjacima odnosno u tzv. ogradama. To su bile livade okružene vrbama i ograđene pleterom izrađenim od vrbovih kolaca i pruća. Danas, međutim, sve je manje stoke, livade su zarasle u korov a pletene ograde su nestale kao i oni koji su ih znali napraviti. Preostali privatni pašnjaci danas su ograđeni žicom, a poneki i električnom, koja se po potrebi može premiještati. Pored spomenutog nestale su i dječje pastirske igre, ptice koje su se gnjezdile u krošnjama i dupljima vrba, leptiri svih vrsta veličina i boja koji su oblijetali cvjetove livadskog cvijeća, nestao je i miris pokošene trave odnosno sijena kao i ono najvrednije a to je radost življenja u prirodi i s prirodom. ŠTQVANI ČITATELJI, da. ovo ne bi bila samo nostalgija za proteklim vremenom vrlo rado ću stariju generaciju Posavaca podsjetiti na ta vremena a mladima ponuditi opis te radosti pa neka sami o tome donesu svoj sud. Budući da sam svoje djetinjstvo proveo u takvom orkuženju, živo se sjećam kada smo u proljeće čuvali krave u spomenutim ogradama. Stariji Posavci i odrasli deč­ ki bi sa nađakom (vrsta manje sjekire) obsijecali tek prolistale vrbove grane čije bi vrhove i slatku koru krave gulile i jele. Mlijeko je imalo izuzetan okus i ~risala_ ~a proljeće. Formulu za takvo nešto mogao Je _stvont1 samo Bog. Kako je livada bila ograđena, m1 derančići (starosti između 8 i 12 godina) nismo i~ali puno obveza pa smo od vrbovih grana koje su bile u punoj vegetaciji izrađivali razne igračke.

Osnovni alat bila je keba (vrsta džepnog nožića) s Mljekarski list 10/2001.

'~#f;, t::!/

;!7

-~

,\

!]'

kojom smo izrađivali prcke (vrsta piska) tako da bi s ~rb?ve grančice skinuli koru duljine oko 5 cm, koja Je imala oblik cjevčice. Na jednom bi ju kraju istanjili. Puhanjem bi dobili poseban zvuk čija je dubina odnosno visina ovisila o promjeru cjevčice.

Na sličan način izrađivali smo i fućke (vrsta žviždaljke) također od kore vrbove grane promjera oko 10 do 12 milimetara koju bi s obje strane zatvorili istim oguljenim drvcetom u dva dijela.

Prednji dio toga drvceta bi ispljoštili do dobije oblik usnika klarineta, iako tu vrstu glazbala nismo nikada vidjeli. Stariji derani (starosti 12 do 15 godina) znali su izraditi i rog. Za taj pothvat imali su puno veći nož s metalnim koricama koji su brižno čuvali tako da bi ga vezali jakom špagom za remen hlača. Uzeli bi vrbovu granu duljine oko 1 metar i promjera oko 5 cm, zatim bi nožem spiralno obrezali koru koju bi potom savili u rog duljine oko pola metra. Na uži dio roga stavili bi već spomenutu prcku, a kraj kore, na širem dijelu roga, osigurali bi trnom. Tako je rog bio spreman za tulenje. Svojom rukotvorinom su se dičili tjerajući krave kroz selo i tuleći. Spomenutim nožem su se i nožičkali, tj. bacali ga s raznih položaja zabadajući u zemlju. Položaj.isu se zvali: šakan vilen previlan ' ' čelan, glavan i obrtač, a uspješniji igrač bio je onaj ]

23

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU

koji je više puta nož zapiknuo u zemlju. Ozbiljnija igra za odrasle dečke bila je kotakanje. Pribor za tu igru bila je kotašnica od vrbove grane koja je imala oblik palice za hokej, i kotač od vrbove ili hrastove grane promjera 10 do 12 cm i debljine od 2 do 3 cm.

Pravila igre su bila takva da bacač kotača sa svoje crte koturanjem pošalje kotač prema igraču udaljenom oko 20 metara koji ga je udarajući kotašnocom (palicom) vraćao nazad preko crte protivnika. Ako u tome ne uspije, uloge se mijenjaju a pobjednik je onaj igrač koji je imao više vraćanja. Najteža igra bila je čmrganje ili prasićkanje jer joj nije dorastao svatko, a igrali su je samo iskusni dečki koji su se u njoj očeličili u ranijim prilikama. Pribor za igru je bila već spomenuta kotašnica i krmača (kugla izrađena od korijena trna promjera od 10 do 12 cm) koju je svinjar morao dotjerati u središnju rupu u zemlji promjera oko 15 cm služeći se kotašnicom pa i nogama. U tome su ga ometali ostali igrači koji su imali svoje rupe u krugu promjera 2 do 3 metra pa su tako udarajući krmaču tjerali od središnje rupe.

Pri tome bi svinjar često dobio i po nogama. Prije početka igre svi igrači ekipe (5 do 6 članova) su sa osnovne crte nogom bacili kotašnice, a igrač koji je postigao najmanju daljinu bio je svinjar. Svi sporovi u igri rješavani su tzv. karam, a igrač koji nije poštovao pravila igre išao je u tzv. prešu (naročito ako nije pristao preuzeti dužnost svinjara). Ako bi igrač tom prilikom zaplakao bio bi isključen iz igre ne samo za taj dan već trajno, za cijelu sezonu. To je bila surova ali učinkovita metoda pripremanja mladih za preuzimanje odgovornosti. Nadam se da sam stariju generaciju čitatelja uspio podsjetiti na vrijeme kada smo bili mali, kada puno toga nismo imali ali smo se ŽIVOTU RADOVATI ZNALI.

esEN J IDfi~ ~ ~ Pile, Zlata Kovač

o

Kada je počela školska godina, osjećalo se da počinju dani jeseni.

u ruinu,

Jutra su malo prohladna, sunce nije više onako "žarko" i sve češće samo proviruje iza oblaka koji dolaze, makar ih tada baš mnogo ne treba jer je došlo vrijeme za sakup11anjeplodova svih vrsta. Posla na sve strane, a dani sve kraći.

Djed Tornislav uvijek je forsirao da se što prije pobere vinograd, baka pak da se po kukuruzu pobere grah, a još prije trebalo je pospremiti krumpir, tikve, konoplju, ber, mnogo voća i povrća, a istovremeno odrediti ko1e će se zemlje pripremati za sjetvu raži i pšenice. Sve to pnJe mraza 1 zime.

Za sve te poslove bilo je kao i uvijek premalo radne snage, pa je djed opet pozvao naše stare znance, kako smo ih zvali "Zagorce", težake iz Hrvatskog zagorja koji su se rado odazivali na njegov poziv da bi nešto zaradili te lakše prezimili i prehranili svoje obitelji.

Mi, djeca, uvijek smo išli pomagati poslije škole u berbu vinograda. Imali smo dosta velike gorice pa je berba trajala po nekoliko dana. To je na1veseliji, ali i jako naporan posao u vinogradu.

Obično smo počeli u nedjelju, a trajalo je čitav tjedan, ovisno o vremenu. Cijepljene sorte grožđa su brzo pobrane, ali "hotela" teško i dugo. Jagode su padale na zemlju, a moralo se pobrati sve, svaka bobica. Mi smo brali u drvene posudice struganjke (onda nije bilo nikakovog suđa od plastike) i sve odnosili u drvenu "putu" u kaj oj se grožđe "broždalo" drvenom broždalkom (jača drvena grana koja na kraju ima dva tri kraka kojima se onda pritišće grožđe). U puti se grožđe muzga da bi se lakše prešala. Jedan malo jači berač bio Je zadužen za taJ posao i zvali smo ga "putar" jer je nosio putu punu broždanog grožđa u klijet i to ili u prešu, ci1epljeno grožđe, ili u "bedenj 111 veliki otvoreni lagev od 500 do preko 1.000 litara. U bednju je grožđe, naročito hotela, stajalo nekoliko dana dok nije dobro provrelo kako bi se lakše moglo prešati. Ako je toplije vrijeme grožđe je lakše i brže vrelo. Mi smo djeca rado promatrali radove i čekali čašu slatkog mošta za nas. ~ Pnpreme za berbu trajale su po nekoliko dana prije samog dana berbe, a zavisile su opet od lijepog vremena. Trebalo je dobro oprati sve

UDRUGA UZGAJIVAČA MATIČNIH STADA KOZA IOVACA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE PRODAJE RASPLODNE JARICE tel.042/212050, 099/530471 24

M(iekarski list 10/2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

to drveno suđe, bačve još i osušiti prije nego su išle u podrum. Oprati se morala čitava preša i svi njezini dijelovi, bedenj, škafi, puta i svi ostali mali potrebni predmeti kao lopatice za grožđe i trop, greblice za čišćenje bačve, barilec i palaska u kojima se donosila voda za piće a odnosilo vino ili mošt, i sve drugo što je trebalo prilikom branja.

Neki su i za jelo koristili u klijeti drvene žlice i vilice, pa i tanjure, dok je drugo posuđe kao zdjele, čaše, vrčevi, kantice, i kod nas bilo od zemlje što su izrađivali lončari.

Drvo 1eveoma plemenito, ali mu se mora posvetiti dužna pažnja. U vinogradu je korištena za sve poslove u preradi grožđa, a kupovana je obično na velikim sajmovima, naročito za Svetu nedjelju u Ludbregu. Moja baka je pričala da je imala samo 7 godina kada je njezina mama u Ludbregu kupila "bedenj" od kestenovog drva. Koristili su ga moji roditelji, a koristimo ga još i sada moj su::irug i ja.

Kako je baka bila rođena 1897. znači da još uvi1ek koristimo bedenj koji je star najmanje 97 godina.

Velike su pripreme za berbu imale mo1e bake i mama jer su morale pripremiti puno dobre hrane za sve berače. Obično su u velikoj krušnoj peći ispekle dosta friškog kruha i pogače, orehnjače i makovnjače, a od mesa morala je biti prasetine, pečena raca i šopana guska. Uz to :;u pripremile razne salate.

Prilikom berbe u velikoj su prednosti bili vinogradari koji su imali klijeti, no takvih je u mojoj mladosti bilo zaista malo. Mi smo imali prostranu klijet s dvije prostorije: veliku prešnicu s prešom u kojoj je bio vinogradarski pribor, i podrum s bačvama za vino, te malom sobicom u kojoj se sklanjalo za nevremena, a moglo se u njoj

i prespavati. Sa vanjske strane klijeti bila je šupa za sklanjanje marve i za druge potrebe.

Ako je bila dobra godina i lijepo vrijeme u dane berbe taj naporan posao radio se s puno veselja.

Na kraju berbe jedan od berača, a mi smo se okupili oko njega, na trsu pored staze odrezao bi nekoliko loza i uz vrisku "ijuju" nataknuo bi nekoliko različitih bobica na te loze da se zahvali na rodu i da zaželi i druge godine takav ili još bolji rod.

Tako je to bilo za mojeg djetinjstva, tako su radili i moji stariji. Sada, ali s malim izmjenama koje donosi novo vrijeme, moj suprug 1 ja koristimo mnogo tog drvenog suđa, staru prešu i bedenj, jedino što je vmograd mnogo manji pa berba traje samo jedan do dva dana. Pjesme slušamo iz susjedovih "tranziča. Svima se žuri i sve je manje vremena za pjesmu, smijeh i druženje. O

IJ[!]U[!] [!JUdJl$§U U~Gl!Jffi~aJ QQ[!](D§GIĐlB

VELIKI ŠARAN IZ MALOG RIBNJAKA Na umjetnom ribnjaku braće Branka i Zvonimira Bajića pored Buč1·a Brodskog, mlađi brat Zvonimir upecao je šarana teškog 5,20 kilograma, što je zasigurno kapitalac na ~ ovim prostorima. Kada je šaran "zagrizao", dečki su c:: doslovno skočili u vodu te ga izvukli van golim rukama.

Nazočili smo vaganju šarana u dvorištu obitelji BaLić kako bismo foto-aparatom ovjekovječili ovaj rijetki ulov. Saran je "preživio" vaganje, a potom je još dvaput zaplivao - u ulju pa u vinu kao slasna večera na obiteljskom stolu. U ovome se ribnjaku mogu vidjeti i veći primjerci šarana, no ne "grizu" naivna. I za kraj: Znadete li koja se riba upeca? Pa, ona koja zine! ..J '.:! ~

= 1

Mljekarski li.st 10/2001.

25

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

9~~~~ Piše:Miljenko Pavešić

Djevojka se počinje oblačiti u svadbenu odjeću u nedjelju oko 15 sati, a pomažu joj 2 do 3 prijateljice. Ne postoje nikakvi posebni običaji vezani za obredno kupanje mlade.

Djevojačka svadbeno ruho: - untorak, platnena podsuknja - kambrik, platnena haljina - košuljac - svileni bijeli zaslon - oglavlje - tumban s bijelim kupovnim vjenčićem - bijele čarape i opanci - crvene perle, štruke Mladu, odjevenu u vjenčano ruho dolaze vidjeti susjedi i ženski dio rodbine, a ona traži od roditelja blagoslov.

- Čert kaj iščeš od nas?

- Dragi roditelji,iščem blagoslov,prvood Boga,onda od vas.

- Dragodite, nek te blagosloviBog rodi/oti na drvetu i na kamenui od utrobetvoje.

Za vrijeme blagoslova mlada i roditelji drže u ruci čašu s vinom i poslije blagoslova malo ga popiju a mlada malo vina baci iza leđa da bi blagoslov uspio.

Zatim se pjevala pjesma Dvadeseta godinica.

Za to vrijeme dečki se skupljaju u oženjinoj kući.

Oženja ima na sebi svečanu nošnju: bijele gaće i košulju, plavi prsluk - ječermu, crveni kažnati pojas - čemer, bijele pletene čarape i opanke, a na glavi ličku kapu. Obrednog kupanja nije bilo. U oženjinoj kući je i druga (prijateljica od mlade) koja svatima stavlja grančicu ružmarina. Kad su svi okićeni idu po mladu. Zastavnik nosi sa sobom dva šuplja kruha (vratanje) obješena zastavniku o starinski ručnik koji nosi preko ramena. Na čelu kolone barjaktar nosi hrvatsku zastavu. Iza njega u prvom redu idu debeli kum i zastavnik a između njih druga. U drugom redu ide oženja, a onda svi ostali svatovi - samo muškarci.

Dolaze pred kuću i tu počinje otkup mlade.

Najprije se svatovima dovede jedna stara žena obučena u mladu, zatim djevojčica. Tada moraju kupiti za mladu cipelu, pa kum i zastavnik mogu u kuću po mladu. Prije nego odu na vjenčanje mlada mora prodrmati plot da se mogu i druge djevojke u selu udati.

Mladu na vjenčanje vode debeli kum i zastavnik. Idu u drugom redu svadbene povorke, a u 26

prvom redu ide oženja s tankim kumom i drugom.

U crkvu ulaze mlada i oženja tek onda svi svatovi. Prilikom vjenčanja se pazilo na mladu i oženju tko će kome (kad kleknu) malo odjeće zahvatiti jer će taj biti gospodar u kući.

S vjenčanja ide se na pir u mladinu kuću. Na ulazu u kuću mama dočekuje svadbu i blagoslovi ju.

Kad svatovi posjedaju za stol na svadbu dolaze žene donoseći dar. Plesalo se i pjevalo, a poslije darivala mladu. Najprije žene dar daruju marni, mama ga dodaje debelom kumu a kum stane i viče:

- Ovo daruje Mare, ovo nije dar nego ljubav dok oni buduživi.

I tako za svaku ženu.

Kad je darivanje završeno pjeva se pjesma:

- Neka, neka milemBogufala ne vidise mlada iza dara.

Dar se tada spremi u sobu, odnosi ga mama i nastavlja se veselje.

Ponedjeljak u zoru, svatovi, žene i muškarci vode mladu u oženjinu kuću i to pjesmom koju počinje oženja:

- Evo majkaja ti vodimsnaju, da je dobra to svi svati znaju.

Na ulazu u oženjinu kuću svatove dočekuju njegovi roditelji koji ih također blagoslove. Kod ovih blagoslova nije potrebno da mlada i oženja kleknu.

Svatovi ulaze u kuću, a sa sobom nose dar koji spremaju u spavaću sobu. Zatim sjedaju za stol, jedu, piju i vesele se. Slijedi darovanje oženje novcem: kum, zastavnik, rodbina pa ostali svatovi.

Mlada daruje svrkvu i svekra, muževljevu rodbinu i ostale svate. Svatovima su se darivali ručnici a rodbinu je mlada darivala vrjednijim darovima: košuljcima, košuljama i slično.

Završetkom darivanja k mladoj dovode maleno muško dijete nakolenče koje joj sjeda u krilo. Ono joj vrškom nosa prereže vezice s tumbana i ona skida svadbeno oglavlje. Smatra se da nakoljenče donosi supružnicima blagostanje i sreću u braku.

Mladoženja zatim odlazi u sobu i oblači svakodnevnu odjeću. Zastavnik nakolenču daje na dar jedan vrtanj, a drugi daje drugi. koji ga mora izlomiti na komadiće i staviti u kabal. Taj kabal daje mladoj i i cijela svadba ide na zdenac po vodu. Na zdencu najprije mlada podijeli vrtanj svatovima a zatim s tim kablom zagrabi vode i idu natrag s vodom oženjinoj kući. Unese vodu u kuću, da je malo svekrvi i svekru da je popiju i tim činom im obećava da će biti dobra snaha. Zatim zapjevaju jednu pjesmu i svatovi idu kući, a oženja i mlada u svoju sobu.

Ml.Jekarskilir;t 10/2001.

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz je cilindričnog oblika/ tip "Alfa Laval" /.

Izrađen je iz nehrđajućeg materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana nehrđajućim limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, mjeračem, izljevom 051, gumenim čepom s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije (očitanje temperature, uključivanje i isključivanje mješalice, uključivanje i isključivanje kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smještena je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". Hlađenje freonom na donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguran servis i rezervni dijelovi {u periodu od sedam godina).

REFERENCE -LURA d.d.

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar) - "VINDIJA" d.d.

Varaždin - "KOKA" Varaždin - "LEDO" Zagreb - "MLJEKARA" Pula

Veličine:

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe - od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

- "MILS" Split - "DOMIL" Županja -MLJEKARA "Antun Bohnec" - "ZDENKA" Veliki Zdenci -"KIM" Karlovac

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)

- KARLOVAČKA PIVOVARA - "ZIM" Zenica - "MLJEKARA SARAJEVO"

PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM

-"MLJEKARA MOSTAR" - "MLJEKARA TUZLA" - "DONA" Gornja Stubica - "ETOL" Celje - IPK Osijek

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

- "KARBON" Zagreb - "PLIVA" Zagreb - "INA" Zagreb

poduzeće za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju tel/fax: (049) 287-368; tel.: (049) 287-377, 287-375, 287-366

KULTURA

ŽIVLJENJA

NA SELU V

ljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatstoj u dvorištu Kule.

Nastupilo je hrvatsko pjevačko društvo "Klek"otpjevavši nekoliko lijepih planinarskih pjesama.

Završetkom svečanog dijela slijedilo je otvorenje muzejske zbirke na drugom katu Kule.

Brojna planinarska obitelj ponosi se takvim planinarska~ alpinističkim muzejom u drago] nam Domovini, jer upućeni tvrde da takav muzej ne postoji nigdje u Europi, a vjerojatno ni u svijetu.

Matija, supruzi Aleraj i drugi, i dalje traže, otkrivaju, mole i prose i dobivaju eksponate. Možda neki od čitatelja otkriju da imaju nešto zanimljivo pa dostave našem muzeiu.

A Ogulin se ponosi što pored kolijevke hrvatskog planinarstva.i alpinizma ima i jedinstven~ muzejsku zbirku planinarstva 1 alpinizma.

U Ogulin i okolicu "umiješali" su se i staroslavenski bogovi.

Klek je jedan od tih bogova.

Nešto se zamjerio Perunu pa ga je Perun počeo ganjati. Bježeći pred Perunom tu se kraj Ogulina od straha skamenio i eto tako je nastao Klek. A klečke vještice na metlama lete oko Kleka i održavaju skupove.

Mi imamo najljepšu zemlju na Svijetu. Kada je dragi Bog dijelio zemlju narodima kaže legenda, stupio je pred njega praotac Hrvata. Snužden i pognute gLave uskoro začuje odozgo glas: - Sto ti hoćeš?

- O Svemogući, ohrabri se starina Hrvoje, svima si dao domovinu osim momenarodu.

Zastavši malo, pomislivši možda na svoju trenutačnu dekoncentraciju, obrati se Svevišnji svome pobočniku i reče:

PlANINARSKO · AlPINISTICKI MUZEJ ~w~~~ [ill@(Đ[ill~~~[ill

D

Često se u malim gradićima kao Ogulin može vidjeti ono što je u povijesnim relacijama i te kako značajno za naš narod. U Frankopanskoj kuli nalazi se zavičajna zbirka. U prizemlju je arheološka zbirka, na prvome katu etnografska zbirka te zbirka starog oružja, a na drugom katu spomen soba Ivane Brlić Mažuranić te planinarska - alpinistička zbirka. Ivana Brlić - Mažuranić rođena je u Ogulinu, a ideja o osnivanju Hrvatskog planinarskog društva nikla je tu u Ogulinu podno čarobnog i misterioznog Kleka.

Pred nama je sezona izleta, a voziti će i popularni vlak "Karlek".

Vrijedi po dolasku u Ogulin svratiti do te stare tvrđave dičnih Frankopana i razgledati neku od postava. Inače, u Hrvatskoj pored ovog muzeja u Kuli, postoji još i u Samoboru planinarska arhiva. Tamo se čuva pisana povijesna građa. Taj dio uredio je i održava samoborski planinar i muzealac amater Ivica Sudnik (Samobor

1910.)

Drugi muzej, mnogo skromnijih dimenzija uređen je bio 1975. godine u potkrovlju Doma HPS~a.Prestao je postojati 1990.

Tijekom obilježavanja 100. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj Matija Mlinac, rođeni Ogulinac, dolazi na ideju o osnivanju planinarsko - .alpinističke zbirke.

Velebna zdanje Frankopanske kule u Ogulinu, dobro uščuvana i obnovljena kao stvorena je za tu muzejsku zbirku. Eto, tako je to započelo i trajalo sve do 1984. godine.

28

Piše:Miljenko Pavešić

U Kuli je već djelovao Zavigrada Ogulina. Tadašnji kustos prof. !van Tirani zdušno prihvaća ideju Matije Mlinca i pomaže u radu.

Uključuje se u rad i ing. arhitekture Nenad Paulić te bračni par Nada i Boris Aleraj.

Taj treći planinarska - alpinistički muzej u Ogulinu svečano je otvoren 12. svibnja 1984. godine povodom proslave 110. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj.

Planinarski entuzijazam ne miruje. Matija i dalje radi, traži skuplja, ruje. Nailazi na razumijevanje sadašnje direktorice Pučkog otvorenog sveučilišta u Ogulinu gospođe Nikoline Luketić. Muzejska zbirka se proširuje. Nabavljeni su brojni autentični eksponati i sadašnji je fundus reprezentativno popunjen. Muzej raspolaže s tri sobe, a jedna je osposobljena za pnkazivanje dijapozitiva i filmova.

U sklopu kompleksa Frankopanske kule, u dnu dvorišta ispod lijepih smreka, postavl1ena je kamena gromada teška preko 10 tona. Na nju je ugrađen stilizirani alpinistički klin sa karabinerom, a u donjem dijelu učv­ ršćena spomenploča s imenima na Kleku stradalih planinara i alpinista. Tu kamenu gromadu iz sela Desmerice dopremio je svojom građevinskom tehnikom gospodin Branko Poljak ne naplativši ni lipe!

Svečano otvorenje dopunjene i preuređene zbirke bilo je povodom obilježavanja 125. občajni muzej

- Daj mu predio što sam ga sebi namijenio; ja ionako najviše boravimna nebesima.

Mljekarskili.st 10/2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

BARANJSKI OBIČAJ ''PUDARIN~'

Nakon toplog ljeta kada su ambari puni zlatnog zrnja pšenice, dolaze dani bogate jeseni. Za Šokce Hrvate jesen je bogata ako dobro urode šljivici i vinogradi.

Sredinom baranjske ravnice proteže se brdo.

Banska planina s najvišim vrhom Banskim stolom (243 m nadmorske visinet te ostalim vrhovima koji se zovu: LISAC I TORNJAS. Na pitomim obroncima Banske planine uzgaja se vinova loza još iz vremena Rimljana koji su lozu i donijeli u ove krajeve. Većina baranjskih sela . pa tako i Duboševica ima svoje vinograde i podrume na Banskoj planini. Mnogo truda i znoja zahtijeva vinograd, ali u njemu čovjek uvijek nađe ponešto da zasladi taj trud i okrijepi se njegovim plodovima. Da bi sačuvali plodove koji zriju na toplom rujanskom suncu, vinograde su morali čuvati "pudari", najčešće stariji ljudi, djevojke, a rjeđe momci koji su bili zaduženi za radove u polju. No mnogima je milije ići u planinu nego raditi u polju. Pudari su obilazili vinograd, promatrajući čokote, staze i brazde ne bi li vidjeli kakve nepoželjne ljudske i životinjske tragove. Da bi se pudar sklonio od nevremena, nasred vinograda napravljena je od trske "koleba". Pudari su tjerali ptice, čvorke, sa klepkom i vikom da ne bi oštetili grozdove. Tako je nastao običaj "pudarina".

U pudarinu se polazilo poslije Velike Gospe pa sve dok se ne obere vinograd. Tih je dana u vinogradu bilo najljepše. Podrum i vinogradi najednom su oživjeli.

Dok su stariji u podrumu pripremali burad za novo vino - djevojke su odlazile do svojih "druga" dogovarajući se kako će se navečer zabaviti, nadajući se dolasku momaka.

Djevojke su ostajale u vinogradu cijelo vrijeme dok traje pudarina. S njima su dolazile stare bake ili strine koje su pripremale jelo i strugale vinograd. Čim bi stigle u planinu "podvikivale" bi što su jače mogle a iz dolova i "surduka" odazivaju se one koje su stigle prije. Dok bi bake i strine spremale sobicu u podrumu, djevojke su iznosile male stoličice pred podrum te vezle i šile mašlijare, izrađivale ručne radove, natječući se koja će više navesti te tako sprimale miraz za udaju.

Misli su im lutale tajnim stazama vinograda i šljivika pitajući se hoće li dragi doći pred večer.

Momci su dolazili većinom subotom, a ostajali su i u nedilju a u ponediljak su se vraćali u selo na svakodnevne poslove. Dolazili su i drugim danima, mada su vinogradi bili udaljeni od sela, ali ništa nije moglo spriječiti mlada srca da dođu vidjeti svoju djevojku. Tih dana u vinogradu je bilo najveselije.

Vinogradi su odjekivali pjesmom i djevojačkim podvikivanjem:

Mislila sam daj' pudaritilipoI nijelipokad te nemadiko.

Pudaricenepudarigrožđe I već pudareda se nabećare.

Dođi diko k menipudanti I pa ćemo se nas dvojsastaviti.

Mljekarski list 10/2001.

Piše: MatijaDamjanov Djevojke su pjesmom i podvikivanjem davale momcima do znanja gdje se nalaze. Na kraju dana sva se mladež sastajala kod jednog podruma.

Pjesmi i igri nije bilo kraja:

Pudaritću već jesenirankuI a na druguostavitću majku.

Pudaritću još ovejeseniI dok se mojadika ne oženi.

Letopriđi pudarinodođi I da pudarimda se nabećarim.

Ovom veselju znali bi se pridružiti i stariji.

Pripovijedali bi mlađima šale i zgode iz svoje mladosti.

Pa je tako i dida Vinko Lukačev ispripovijedao jednu zgodu iz svoje mladosti: "Didak Vinko bio zvizdoznanac. Jako se razumio u zvizde. A naši momci koji su bili u pudarine, teli su da vidu što taj dida zna o zvizdama, pa se dogovorili da mu odrežu noge od postelje. I jednog dana kad je dida ošo u vinograd strugat, uđu u sobicu i odrežu od postelje noge za jedan dobar šuv. Dida Vinko uveče došo, skuvo večeru pa lego, pa se misli, pa će jedanput: "E, Bože, što je to sad? II je nebo ošlo gore il sam ja ošo dole. Nešta nije u redu." Tako su momci mislili da je dida Vinko neki zvizdoznanac.

Bilo je kod nas i loših godina - po urodu grožđa.

Jedne godine dida Vinko imo malo vina pa ostavio jedan akov za berbu iduće godine. A naši momci išli u pudarinu pa malo po malo to vino popili. Kad je dida Vinko došo i oće brat vinograda, proba svoje vino a to voda. "O sviću vam vašu dečju, a di je vino? Ne znamo dido, možda se prevrni/o"kažu momci. Tako je to bilo sve dok je trajala pudarina. Djevojke su išle čuvati grožđe od čvoraka, ali svaka se potajno nadala da će ondje naći sebi momka za udaju. Pudarina je onda bila jedini način da se mladež oslobodi strogog nadzora roditelja i da se momci i divojke upoznaju.

Divojke su uvježbavale u pudrini svoje kuharska umijeće. Mnogo puta jelo nije uspjelo ali se ipak u slast pojelo. U pudarini bi poneka divojka našla momka koji joj je srcu drag. No vinogradi su skrivali i mnoge "tajne ljubavi" mladih koji nisu našli svoju sreću. Tako su se mnoge divojke poudale a mnogi momci poženili poslije pudarine dok su drugi čekali iduću godinu i pudarinu.

Pudarinealaj si migorkaI štoja višeneću bit divojka.

Stiglajesenide i Mio/jeI ženiš li se milojanje moje.

Oj jesenine ojeseni/aseI diko mojane oženilase.

Mnogi su roditelji branili divojkama pudarenje radi velike slobode te je pudarenje malo pomalo iščezlo. Ostala su samo sjećanja starijih generacija na jedan od najljepših perioda njihove mladosti. No, tko zna možda će se ponovo čuti pjesma pudara i pudarica na pitomim obroncima baranjskih vinograda ...

29

OBAVIJESTI

I REPORTAŽE

Piše:BožicaSkender

s odgovarajućim nastambama. Upravo jev_manjak suvremeno opremljene štale bio presudan c1mben~ Sjevera-istočno od Zagreba, u blizini autoputa u nastavku i razvitku govedarske pro1zvodn1e 1 Zagreb - Goričan, kod izlaza Sv. Helena blagom uopće opstanka familije. . vijugavom lokalnom cestom dolazi se u selo Plan o početku izgradnje štale star Je preko Križevčec, poznato po obitelji Mužinić, najve3im desetak godina, i ove 2001. godine napokon _se proizvođačima mlijeka i stočarim~ u Zagreb~ckoJ ostvario. Sva briga oko projektne dokumentacije županiji, što potvrđuju i mnogobrojna_ pnznan1a z~ povjerena je doc. dr. se. Marjanu Pisavi. njihov rad. Gospodarstvo se uzgo1em stoke 1 Trenutno na gospodarstvu ima 174 komada proizvodnjom mlijeka bavi više od tridesetak stoke, od toga 65 muznih krava i 35 bređih junica te godina. . ... muška tovna telad i ženska telad za daljnju vlastitu Na gospodarstvu živi osam članova ob1tel11.~~o reprodukciju stada. vlasnik Zlatko Mužinić rođen 1962. godme, ko11Je Novi stajski objekat sa 105 ležišta i najsuvrezavršio srednju mljekarsku školu u Kranju, supruga menije izmuzište Alfa Lava! svečano je otvoreno _u Ankica inžinjer prehrambene tehnologije, otac ponedjeljak 3. rujna 2001. godine. U ob1ektu Je Josip, majka Barbara, te č~tvern djece., ~ćeri I~an~! trenutno smještena 98 komada stoke, od toga 65 Jelena i Marija, te sm Jos1p, na1mlađ1 elan ob1tel11 muznih krava simentalske pasmine, od kojih se rođen 1994.godine. trenutačno muze 35 komada, te 33 bređe junice.

Gospodarstvo je tradicijski u stočarstvu već tri Stajski objekat sagrađen je po svim propisima generaci1e. .

Europske unije, krave se slobodno kreću,. a saITl Zlatka je uvjerljiv u nastojanju da stvon suv- objekat je poluotvoren, te stoka živi u uv1et1ma ko11 remeno ogledno obiteljsko gospodarstvo sposobno su najsličniji prirodnim. za utakmicu na neumoljivom europskom tržištu.

Najsuvremenije izmuzište omogućuje istovreZbog nedostatnih financijskih sredstava, gos- meno mužnju 16 krava, te omogućuje postizanje podarstvo nije uskladilo broj proizvodnih životinja

30

Mljekarskili,st 10/2001.

OBAVIJESTI

maksimalne higijenske kakvoće mlijeka, koje zahtijeva tržište, odnosno novi Pravilnik o kvaliteti mlijeka.

Ukupna vrijednost objekta je 2,5 milijuna kuna i najveći dio financijske konstrukcije popunjen je kreditima i to od strane Zagrebačke županije u iznosu od 500.000 kuna sa rokom otplate 7 godina, grace periodom 2 godine i kamatnom stopom od 5,9%, koji je realiziran preko Poštanske banke, zatim iznos kredita od 400.000 kuna od Ministarstva poljoprivrede, sa rokom otplate 6 godina, grace periodom 3 godine i kamatnom stopom od 5%, koji je realiziran preko Privredne banke Zagreb, ORO INTERNATIONAL d.o.o. u iznosu od 280.000 kuna, te kredit od poslovnog partnera LURE d.d. u iznosu 250.000 kuna za izmuzište Alfa Laval.

Za zatvaranje financijske konstrukcije još očekuju kredit od HBOR-a u iznosu od 500.000 kuna, koji će realizirati preko Croatia banke.

Rokovi otplate kredita nažalost su veoma kratki, te će zahtijevati povećana odricanje i trud u narednih sedam godina.

Gospodarstvo Mužinić do sada se uglavnom bazirala na proizvodnji mlijeka simentalskom

I REPORTAŽE

pasminom. Plan im je svakako nabaviti barem desetak junica holštajn pasmine, kako bi u što kraćem roku povećali proizvodnju mlijeka.

U toku protekle 2000. godine gospodarstvo je predalo LURI d.d. 203.079 litara mlijeka i u samom su vrhu Lurinih kooperanata.

Gospodarstvo obrađuje oko 100 hektara poljoprivrednih površina, od čega je 20 hektara vlastitih, a razlika je u zakupu. Sve potrebe za voluminoznom krmom osiguravaju sa navedenih površina, gdje vode brigu da iz godine u godinu što više poboljšavaju floristički sastav livada sijanjem kvalitetnih djetelinsko-travnih smjesa, gdje im svojom ~uradnjom uvelike pomaže prof. dr. se. Zvonimir Stafa sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zlatkova sestra Gordana koja je dipl. inž. ratarstva, te LURA d.d. mljekara Zagreb. Dio površina zasijavaju kukuruzom koji se koristi za silažu i zrno, te pšenicom i ječmom, a razliku potrebne stočne hrane (stočno brašno, sojinu i suncokretovu sačmu te vitaminsko mineralne dodatke) nabavljaju u mlinovima te putem LURE d.d. koja im omogućava obročnu otplatu nabavljanja robe.

Znanje, iskustvo i ljubav Zlatka i njegove obitelji za uzgoj mliječnih krava i proizvodnju mlijeka uz postojeće poduzetničke sposobnosti jamstvo su da će uložene investicije i planovi biti brzo i uspješno ostvareni, a samim time biti će osigurana budućnost cijeloj obitelji.

U skoroj budućnosti Zlatka spommie i kvalitetnu ishranu koncentratom, odnosno "kompjutorsku hranidbu", gdje se postiže velika ušteda u hrani, jer svaka krava dobiva određenu količinu koncentrata prema vlastitoj proizvodnji.

Ukoliko Vas put nanese prema Sv. Ivanu Zelini slobodno se navratite na obiteljsko gospodarstvo Mužinić u Križevčec 24, s Vama će rado podijeliti svoja iskustva i znanja. Poželimo im puno zdravlja i poslovnog uspjeha!

V

PRAKTIČNI PRIRUČNIK SPREMAi~JE SJENAZ]~ Poštovani proizvođači mlijeka!

Samo kvalitetnijom krmom možete proizvestiviše mlijekabolje kakvoće, što donosi veću zaradu. Sjenaža je ključ uspjeha u što su se mnogi od Vasveć uvjerili.

Detaljnauputstvaza uspješnospremanjesjenaže,temeljenana praktičnom iskustvu,možete naći u priručniku autoradr. se. lvana Katalinića, dipl. inž. Damira Pejakovića te prof. dr. Josipa Brčića.

Na 112 stranica,sa 16 fotografijau boji, 36 slikai dijagramau knjizisu opisanadva načina spremanjesjenaže:u silos i u plastične bale.

Knjigumožete kupitiu svim podružnicamai ispostavamaHrvatskogzavodaza poljoprivrednu savjetodavnuslužbu.Možeteje naručiti i pouzećem.

Cijena knjige je 80,00 kn (uvećana za troškove poštarine).

Izdavač: Hrvatskizavod za poljoprivrednu savjetodavnuslužbu Zagreb,UlicaGradaVukovara78 tel. 01/6106-190,fax.01/6109-140

M{jekarskili.st 10/2001.

31

KULTURA r

ŽIVLJENJA

NA SELU

"AWFINO TOBARANJSKO VINO, PRESAĐIVANJE LUD BIBIO KO6ANEBI PIO GRMA ILIDRVETA 11 •

S~eli _su vi?~gradi. N~ Piše: Matija Damjanov cokotuna vise teski grozdovi čekajući vridne vinogradare da je oberu. No prije berbe trebalo je oprati burad, kace te pnpremiti sav alat potreban za berbu. Podrumi se sprimu i zrače, te unesu bura? u "gator". Domaćin poziva komšije, prijatelje i rodbmu u berbu grožđa jer se najčešće bere u "moljbu" tj. pomažući jedni drugima. Treba biti dovoljno berača kako bi se obralo isti dan. A berba je oduvijek bila prava svečanost. Ujutro se skupu berači kod domaćina te s pjesmon krenu u planinu. Berači bi većinom poneli od kuće nožiće za berbu koji se kod nas zovu "škleca".

U vinogradu domaćin određiva tko će šta raditi.

Najviše je onih što beru i to divojke, mlađe žene, poneka baka, a momci nose grožđe i sipaju u kacu. Stariji su bili u podrumu i muljali grožđe. Izmuljano grožđe sipali su u kace iz kojih se cidi mošt. U berbi je uvik bilo veselo.

Odjekuje planinom smij, šala i pesma veselih berača.

Momci su bili uz divojke zadirkujuć1 ih tražeći pogled svoje izabranice. Stariji bi ih korili da manje divanu jer treba do večeri obrat vinograd.

U podne vrime za užinu i počinak već pomalo umornih berača. Domaćica je za užmu sprirnila paprikaša od živati i domaće rezance te sviJanicu od maka ili ora.

Ako je vinograd udaljeniji od podruma jelo se nosilo te se užinalo pokraj vinograda. Na travu bi se prostro pokrovac a na njega bili stolnjak, zatim se poredaju "čančići" i kašike a reduše "iskladu" jelo iz velikih zdjela u manje. Berači zahvale Bogu na obilju te počnu užinati.

Za vrime užine stigne i slatko vino. Nakon užine svi žure u svoje redove jer dani su sve kraći a svi strepe od jesenskih kiša. Domaćica bi izabrala najbolje grozdove za zimu pa ih kasnije dva i dva grozda veže koncem, te objesi u podrumu. Tako se grožđe čuva i do Božića, pa čak i do proljeća. Polako se bliži kraj berbe, a berači, iako umorni veselo zapjevaju i zaigraju kolo.

Raspoloženi nakon dobro obavljenog posla krenu u podrum na večeru. U podrumu su i posljednje grožđe mleli, a radilo se do kasno u noć. Svi se zadovoljni vraćaju doma u kolima. Bilo je i priticanja - nek se zna čiji su konji najbolji.

Vinogradi nakon berbe opuste. Samo se ponekad čuje škripa podrumskih vrata jer dolazu podrumari pregledati burad i vrenje pazeći na mlado vino "rampaš".

Kad završi vrenje, napune burad do vrha pa čekaju i prvo pretakanje. Dani bivaju kraći i tmurniji, sipe jesenje kiše, a čaša vina razveseljava dušu i tilo naših seljaka na prelima i svečanostima.O ., V

32

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

U vrtu je ponekad potrebno presaditi grm ili drvo koji su već veliki i razrasli. Najčešće se presadivanje vrši zato jer se pri sadnji nije mislilo o veličini krošnje, položaju i sjeni koju krošnja stvara. Ili se opet želi izmjeniti koncepciju vrta.

Presađivanje drveta ili odraslog grma složen je posao a uspjeh ovisi isključivo o našoj umješnosti.

Presađivanje počinje kopanjem kružnog jarka oko korijena toliko duboko koliko sežu u dubinu njegovi najdulji ogranci. Vrlo je važno odrediti udaljenost jarka od podnožja stabla, jer kopanjem korijena ne smije se oštetiti korijen. Kako bi znali dokle se prostire korijen, treba se držati pravila koliko se u širinu rasprostire krošnja toliko je širok i korijen. Jarak se znači kopa na mjestu gdje završava krošnja, no dodajte barem 20 cm kako bi bili sigurniji da će korijenje ostati neoštećena.

Dubina jarka određuje se prema krajniim dijelovima korijenja koji će prilikom kopanja izviriti iz zemlje. Nakon kopanja, jarak se puni vodom i ostavi se da tlo upije. Zalijevanje treba ponoviti nekoliko puta, sve dok zemlja ne postane vlažna i mekana. Sada se pomoću jake lopate odvaja korijenova bala sa zemljom od podloge.

Ako je krošnja široka, moguće je povezati grane, lagano ih savijajući prema sredini. Mogu se savijati sve dok ne počnu pružati otpor. Ovo se izvodi polagano kako bi se izbjegli lomovi grana. Još je bolje ako se oko cijele krošnje omota ogrtač, naročito ako se radi o crnogorici. Ogrtač se preporučuje kod bilja koje ima jako razvijenu krošnju i onoga koje se prevozi.

Nova jama za sadnju treba biti znatno veća nego što je korijenova bala izvađene biljke. Na dno jame stavlja se sloj fine vrtne zemlje uz dodatak zrelog stajskog gnoja ili komposta. Na sredinu se postavlja biljka i učvrsti se u uspravan položaj. Nakon toga Mljekarski li,st 10/2001.

VAŠ VRT

se u jamu nalije voda i ostavi se da je zemlja upije, a to se provodi još jednom ili dva puta. Ovo zalijevanje pomaže da se učvrsti korijen i biljka stabilnije smjesti.

Na kraju se praznina oko korijenove bale popuni plodnom vrtnom zemljom i napravi humak nešto viši od okolnog tla.

Ogrtač ili konop kojim su vezane grane može se ukloniti.

Kako bi se smanjilo isparavanje vode nakon presađivanja, smanjuje se lisna površina presađene biljke. Listopadnom drveću odreže se trećina svih grana.

Ovaj postupak ne provodi se kod crnogoričnog bilja!

'-''~,l~l rW'.11~~

. ( ,,--=,,

v .. ;~,;·~-.

- ,/ ..,~.

''"J ✓.,. ,,,,.,_ .

CVIJEĆE

LUKOVICE I LUKOVIČASTO CVIJEĆE U lukovici je hrana potrebna za rast biljke, a omogućava biljci da preživi hladne zimske dane. Lukovice su još značajnije u rano proljeće kada biljke cvatu.

Neke se lukovice mogu "forsirati" tako da cvatu u zatvorenom prostoru prije nego što bi procvale vani.

Tako forsirane jednom, neće više cvasti, pa ih treba posaditi vani. Zatim postoje lukovice koje u zatvorenom prostoru cvatu nekoliko godina i ne mogu se forsirati, i na kraju lukovice koje cvatu tijekom cijele godine.

Najraširemje i najpoznatije lukovičasto cvijeće su šafrani, frezije, zumbuli, irisi, ljiljani, narcisi i tulipani.

VAĐENJE LUKOVICA U ljeto i krajem ljeta lukovice treba izvaditi iz zemlje. Vrijeme vađenja varira od vrste do vrste, ah uglavnom ih vadimo kada posmeđe listovi biljke. Rane narcise i zumbule vadimo u lipnju, a perunike tijekom kolovoza.

Nakon vađenja iz zemlje lukovice treba ostaviti da se osuše a zatim ih očistiti i sortirati. Tako očišćene i sortiran~ lukovice spremamo u sandučiće s probušenim dnom. Osim u sandučićima, luk~vice se mogu sušiti i na policama čije je dno napravlieno od žičane mreže. U skladištu treba osigurati pristup zraka i odgovarajuću temperaturu, ovisno o vrsti. Tako lukovice tulipana držimo tijekom ljeta na temperatun 23° narcise na 20° zumbule na 30°C, holandske per~nike držimo d;a tjedna na 35°C, a zatim do sadnje na17° C.

Mljekarski list 10/2001.

SADNJA LUKOVICA Lukovičasto cvijeće sadimo

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

u jesen, od listopada do kraja studenog, ovisno o vrsti i vremenskim prilikama.

Dubina sadnje (7-15 cm) ovisi o vrsti, o veličini lukovice i vrsti tla.

Kasno u jesen nasad treba zaštititi slojem slame, treseta ili trske debljine 20 cm, pogotovo ako je zima suha.

U proljeće, kada lukovice potjeraju, uklonimo pokrovni sloj. Tijekom proljeća površinu valja rahliti i ukloniti korov. Važno je otkidati cvjetove kad ocvatu zbog povećanja lukovice i skupljanja stvorenih asimilata potrebnih za budući razvoj cvijeta.

Tulipanima treba prelomiti cvjetnu stapku ispod cvijeta, zumbulu pojedine cvjetiće otrgnuti odozdo prema gore ili čitav cvat ako je malen, a peruniki otrgnuti cvjetni pup.

Za postupak "forsiranja" (kada lukovičasto cvijeće uzgajamo u zatvorenoj prostoriji) najbolji su zum~uli, dvostruki rani tulipani, šafrani i patuljaste perunike.

Postupak se sastoji od sljedećeg. Posađene lukovice u loncima smjestite na tamno mjesto i na temperaturu od 5 do 7°C. Rast u tami pogoduje razvoju korijenja i oblikovanja listova. Svaka dva do tri tjedna valja provjeriti zemlju. Ako je suha, mači da je mjesto na kojem se nalazi sandučić pretoplo. Kada žutozeleni vrškovi listova izvire iz zemlje, tegle treba premjestiti u prostoriju u kojoj je temperatura oko 10°C, a kada se pokažu pupavi, lonce premjestiti na toplije mjesto (oko 16°C). Tako "forsirani" tulipani cvatu oko Nove godine, a sunovrati procvatu početkom zime.

33

A GROME TE O ROLO G IJ A

AGBOMETEOBOLOGIJA

Vremena zaradove Kaučić, e sveman1• e!

Piše: mr. Dražen

,•

agrometeorolog

Kiša tijekom rujna kao da je htjela nadoknaditi propuštena. Naime, kolovoz je ove godine bio izuzetno suh.

Posljedice nedostatka vode u tlu najviše su osjetile ratarske kulture, a posebno kukuruz u Slavoniji i Baranji. Pojava takozvane krezubosti bila je prisutna kod svih FAO grupa hibrida. I kad kiše stvarno nije trebalo, njena je pojava tijekom rujna bila vrlo česta. Samo u prvih 19 dana mjeseca u Zagrebu je ukupno izmjerena 50%, a u Osijeku čak i 100% više kiše od prosječnih višegodišnjih količina. Upravo zato, kod mnogih sorata vinove loze odjednom se pojavila siva pljesan, a da o zriobi i ne govorimo. Vlažnost tla u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske vrlo je brzo i u dubljim slojevima tla narasla do poljskog vodnog kapaciteta, pa je i priprema tla za jesensku sjetvu bila teška, a ponegdje i sasvim nemoguća.

I tako razmišljajući kako smo ove godme mogli imati dobar urod vinove loze pa i ratarskih kultura, vrijeme kao da nam želi baš sve uložena pokvariti. Tijekom proljeća pojava mraza, zatim ponegdje suša i pojava tuče, a nakon toga obilna i česta pojava kiše, razlogom su da se ova godina neće pamtiti po dobrome, nego po izrazito lošem vremenu za sve grane poljodjelske proizvodnje.

No, pred nama je SJetvaozimih ratarskih kultura. Vrlo je malo oranica koje su se tijekom rujna uspjele pripremiti za sjetvu. Mnogi se ratari zato već sada s pravom boje kako sve planirano do pojave snijega uraditi. Ne zaboravimo, dani su tijekom listopada u odnosu na rujan već znatno kraći. No, pojava kiše i ovog mjeseca može biti česta i obilna. Naime, prosječne višegodišnje količine kiše ovog su m1eseca u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske podjednake s količinama u studenom, a veće od količina ne samo u prosincu, nego i sječnju pa i u veljaći.

I na kraju, listopad je po toplini skloniji hladnoći nego li toplini. Ovaj je mjesec u Zagrebu hladniji od rujna prosječno za 5.3, a u Osijeku za 5.6 celzijeva stupnja. Uz navedeno i pojava snijega nas može iznenaditi. Naime, da vas podsjetimo kako je do danas najranije padanje snijega u Zagrebu zabilježena 6. listopada. To se dogodilo 1936. godine. Eto, strah mnogih da će se sve planirano vrlo teško ove jeseni zasijati potpuno je i razumljiv.

34

Piše: dr. Ivo Belan

VELIKIH ZABLUDA

@ @lM!ff!J~ $provoditi neku dijetu za većinu nas predstavlja frustrirajući period života. S toliko mnogo proturječnih informacija o prehrani teško je reći koja je, "strategija" skidanja prekomjerne tjelesne težine stvarno uspješna. Započnite s odbacivanjem sljedećih zabluda koje vam samo stvaraju konfuziju: 1. Sve su kalorije iste.

Prema istraživanju obavljenom na Cornell sveučilištu ono što jedete a ne koliko jedete, glavni je faktor debljanja.

Za vrijeme probave tijelo "izgara",troši mnogo više kalorija za vrijeme metaboliziranja bjelančevina i ugljikohidrata nego za vrijeme metaboliziranja masti. Od svakih 100 kalorija od ugljikohidrata, konzumiranih više

M(jekarskilist 10/2001.

VAŠ

nego što su dnevne potrebe, samo se 75 pretvara u tjelesno masno tkivo. Međutim, 97 od svakih 100 kalorija viška porijeklom od masti pretvara se u masno tkivo.

2.

Desert je tabu.

Hrana se ne može dijeliti na "dobru" i "lošu". Čak i kolači, sladoled itd. mogu biti razumno uključeni u prehranu. Ključ je umjerenosti!

3. Kad smanjite prekomjernu tjelesnu težinu, pa ju uskoro opet dobijete, onda je teže ponovo ju izgubiti.

To nije točno! Ispitivanja su pokazala da se višak tjelesne težine može isto tako uspješno izgubiti i drugi kao i prvi put. Stručnjaci preporučuju dijetalni plan koji potiče stalan i umjeren gubitak prekomjerne težine od četvrt do pola kilograma tjedno!

4. Nema razlike jeste li debeli u području trbuha ili kukova.

Ustvari, područje gdje je debljina raspodijeljena najvažnija je stvar. Nedavne studije ukazuju da ljudi koji imaju uskladištena masno tkivo u gornjem dijelu tijela i oko trbuha (tijelo oblika jabuke), a ne oko kukova i bedara (tijelo oblika kruške), mogu imati povećan rizik od hipertenzije, srčanog oboljenja i šećerne bolesti.

5.

Brza hrana je zabranjena.

"Fast food", odnosno hamburger, pečeno pile, miješana salata itd. još su uvijek zdrav odabir, pod uvjetom da takva brza hrana nije kombinirana s raznim visokokaloričnim masnim začinima, preljevima itd. Umjereno s pomfrijima, i s shakeom!

6. Gladovanje je najbrža dijeta.

Neka istraživanja ukazuju da drastično smanjenje unosa kalorija prebacuje tijelo u "stanje gladovanja", koje "štedi" i smanjuje brzinu metabolizma. Prema tome, što češće uskraćujete hranu svom tijelu, ono stječe sve veću sposobnost "uskladištenja" kalorija. Prema tome, na duže vrijeme, ponovljeno gladovanje može ustvari potkopati vaše napore i trud da izgubite prekomjernu tjelesnu težinu.

Kontrolirano gladovanje više od tri dana, može povećati rizik od žučnih kamenaca, zatajenja bubrega, razdražljivosti, gubitka kose, smanjenja otpornosti na infekcije.

7. Razne moderne dijete su djelotvoran način za skidanje prekomjerne tjelesne težine.

Dijete koje zagovaraju uzimanje velikih samo jedne vrste hrane (primjerice, grapefruit, jaja, meso) nekoliko dana ili tjedana vrhunski su gubitnici. Na taj način ne naučite apsolutno ništa o razboritom hranjenju, a kad završite s takvom dijetom, vratit ćete se opet istim količina

Mije/carskilist 10/2001.

LIJEČNIK

lošim prehrambenim navikama i navući opet onu tjelesnu težinu koju ste izgubili.

S bilo kojom dijetom, osim ako niste čvrsto odlučili promijeniti svoj stil života, nije vjerojatno da ćete održavati poželjnu težinu.

8. U cilju održavanja normalne tjelesne težine potrebno je samo paziti što jedete.

Tjelesno vježbanje kombinirano s dijetom osigurava djelotvorniji gubitak prekomjerne težine nego što to čini samo dijeta. Stručnjaci se slažu da je sprovođenje redovne, umjerene tjelovježbe važnije i korisnije nego povremen intenzivan trening. Na primjer, zašto ne bi krenuli stepenicama umjesto liftom ili zašto ne bi parkirali auto malo podalje, pa onda pješačili?

Ljudi misle da moraju mnogo raditi kako bi sagorili nekoliko kalorija pa zaključuju: "Zašto se s time mučiti?" Međutim, previđaju i druge pozitivne aspekte redovne fizičke aktivnosti: kontrola apetita, poboljšanje raspoloženja i moguće pojačanje metabolizma.

9. Vi ste u potpunosti odgovorni za vašu debljinu.

Znanstvena istraživanja, posebno ona obav1jena na medicinskom fakultetu sveučilišta Pensilvanija ukazuju da su oblik i veličina tijela u velikoj mjeri određeni genima dotične osobe.

Ukratko, neki su ljudi više skloni debljanju.

Ipak, geni ne moraju u potpunosti kontrolirati težinu. Veličina vaših masnih stanica (koje se mogu povećavati ili suziti) ovisi o vama - o vašim navikama prehrane i stilu života. Evo kako je moguće održavati te masne stanice malima: • Nastajte konzumiratihranu s niskim sadržajemmasti i visokim sadržajem vlaknastih komponenatakao što je tjestenina,krumpir,; kruh od cjelovitogzrnja žita voće i povrće.

• Žvačite polako,ostavljajući na stol svojuvilicuizmeđu zalogaja.Treba20 minuta od vremenakada počnete jest( do momentakad mozak registrirada vam je želudacpun.

• Voditednevnik tijekomjednogtjednabilježeći što1 kada i koliko jedete a isto tako i svoje raspoloženje.

Nakon togaanalizirajtevezu između vaših emocijai vaše prehrane. Ako primjerice tjeskoba i zabrinutost izazivaju nekontrolirana uzimanje hrane1 možda ćete trebati profesionalnupomoć u savladavanju stresa, primijeniti neku od metoda relaksacijeili početi s redovnimtjelovježbama.

1

1

1

1

Ipak, najvažnije od svega, prije nego budete uhvaćeni u mrežu bajki raznih dijeta, omogućite zdravom razumu da vam pomogne stvoriti zdrave navike prehrane. Vaše će vam organizam biti zahvalan.

35

D~&d.o.o Iz našeg proizvodnog programa posebno izdvajamo: 1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi ANTISTRES VAM ZA TELAD VAM GT (za telad) VAM GJ (za junad) VAM GK (za krave) 2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi 3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za mliječne krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno 4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za domaće životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

VETERINA d.o.o.

Proizvodnjo veterinarskih proizvoda. društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljsko 2. Kolinovico, 10436 Rakov Potok Upravo: Ulico grada Vukovara 49, 10000 Zagreb. Hrvatska. Telefon: 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr

Poziv na Pioneer

dane polja

• • v,v,s VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA Probiotik + Prebiotik VIVISBBL INULIN

_ -

SINBIOTIK

VIVIS

SINBIOTIK Vivis

funkcionalnilight jogurt Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije . .,._.....,,..._, r

_.. ,._

- .

"l?t~

VIZ-'IS

NAJNOVIJE!