Mljekarski list 1-2001

Mljekarski

list

Redakcijski kolegij: dr. Sijepan Banožić dr. Ivo Belan dipl. ing. Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer dr. Zoran Grgfć dipl. ing. Darko Kantoci dipl. ing. Stjepan Keglević dipl. lng. Karmen Sinković prof. dr. Zvonimir Štafa Glavni i odgovorni urednik:

dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktotica: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak Crteži: dipl. 1ng. Nikola Božičević Vlasnik I izda11ač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111 tel.. 01/4833-349, 4812-410

fax: 01/4833-349

2

prof. dr. se. Zvonimir štafa

Ocjenakakvoće silažeu gospodarstvu ........................................ ...................................

4

dr. se. Stjepan Feldhofer

Sterilitet ili jalovostgoveda.............................................................................................

8 dr. vet. med. Antun Kostelić

Papilomatoza goveda.....................................................................................................

9 dr. vet. med. Antun Kostelić

Kravljeludilo- opravdani oprez!?...................................................................................

10 doc. dr. se. Zoran Grgić

Govedarstvo i proizvodnja mlijekau Europskoj unijii stanjeu Hrvatskoj ..........................12 dr. se. Petar Bosnić

Nekaekonomska obilježja proizvodnje tovnihgovedau Hrvatskoj ...................................15 doc. dr. se. Zoran Grgić

Kreditiranje rasplodnih steonihjunica.............................................................................

18 dipl. ing. Ljiljana Husinec

Županija varaždinska .....................................................................................................

20 dipl. ing. VesnaBu/ić

Stajezaovce..................................................................................... ............................ 21 dipl. ing. Karmen Sinković

Koze,šumei požari........................................................................................................

22 dr. se. Stjepan Banožić

U stočarstvu vrijedisamozakonvelikihbrojeva..............................................................

23 /van Fadljević Sakupljači mlijeka u seluRepušnica ...............................................................................

23 MaricaSinković Starinske gostinaVisokom ........................................................................... ................. 24

Cijena: 4,50kn Grafička priprema

ISSN 0351-9104 Značenje i mogućnosti ozimihkrmnihkulturau krmnom slijedu.................... .................

Ankica Škarić

i tisak:

Orbisd.d., llica65, Zagreb

U Istrivišeod50objekata seoskog turizma....................................................... ............. 25 Marko Bijažić

Ogulin- gradslavljenik ...................................................................................................

26 Miljenko Pavešić

IZLAZAKI ZALAZAK I

SUNCA OStJEKZAGREB

Posavska paradna kola...................................................................................................

27 /van Sinovčić

Narodna nošnjau suvenirima.........................................................................................

29 Zlata Kovač

"BIOPA" stižeu požeška-slavonsku županiju ...................................................................

30

10.1.2001, 7.19 16.23

7.32 16,34

20.1.2001. 7.14 7.25 16.36 16.47

/van Fadljević

Tradicijski životi običaji u "Granici" (I.) ...........................................................................

30 /van Fadljević

Stranijeziciu predškolsko doba.....................................................................................

32 dipl. odgajatelj Zrinjka Keglević-Stević

Formiranje povrtnjaka ............ ............ .................... ........................................................ 33 dipl. ing. Darko Kantoci

31.1.2001, 7.04 7.15 16.52 · 17.03

Stajskagnojivo.................. ................ ............................................................................ 35 dipl. ing. Darko Kantoci

ženei alkohol................................................................................................................

36 dr. lvoBelan

M[jekarski list 1/2001.

1

KRMNE KULTURE

Značenje i mogućnosti

ozimih krmnih kultura u krmnom slijedu (nastavak) Piše: Prof. dr. se. Zvonimir štafa Uvođenje ozimih kultura u krmni slijed, u nas nema tradiciju.

Ozime kulture kao krmne kulture u nas se vrlo rijetko koriste, premda mogu imati veliko značenje u osiguranju voluminozne kvalitetne krme rano u proljeće.

Naročito veliko značenje imat će sljedeće proljeće jer je protekle

vegetacije, zbog suše, proizvedeno znatno manje voluminozne krme u odnosu na potrebe farmi.

Da bi se taj nedostatak vohiminozne krme ublažio, ovim putem želimo ukazati kako i kojim se kulturama može proizvesti kvalitetna krma rano u proljeće (ozima raž, ječam, tri ticale, pšenica, zob) u čistoj kulturi ili u smjese s drugim kulturama (mahunarka-

Slika 1. Reakcija zobi na nepovoljne uvjete tla Krmna vrijednost zobi u čistoj kulturi

Zelena masa Stadij razvoja ili oblik krme Zelena krma - puno metličanje - početak cvatnje - puna cvatnja - voštana zrelost silaža od zobi sijeno zrno

2

Suha tvar %

Prob. sur. bjelančevine %

Škrobna vriJadnost%

MJNEL

19,0 22,0

2,3 1,7

25,0 30,0 30,0

1,6 1,5 1,5

12,3 13,6 13,7 15,7 14,6

1,24 1,34 1,36 1,55 1,44

86,0 88,0

3,5 8,9

35,6 60,7

3,52 5,99

ma). Smjese dvije i više kultura imaju određene prednosti u odnosu na čiste kulture jer u pravilu daju više urode mase pa i hranjiva (u većini slučajeva) po jedinici površine. Smjese imaju bolje izbalansiran obrok: - duže se mogu koristiti u odnosu na većinu čistih kultura, - lakše se kose, suše i siliraju, - mogu se uzgajati u širem arealu uzgajanja, kao i na tlima koja nisu najpovoljnija za uzgajanje određene kulture. Ograniče­ nja uzgajanja odnose se uglavnom na mahunarke: grašak, grahorice, inkarnatku. Od navedenih mahunarki, žitarice podnose znatno nepovoljnije uvjete - niske temperature (osim zobi), suvišnu vlagu u tlu i na tlu, pa i vjetrove.

Da bi se ta ograničenja ublažila, treba za sjetvu koristiti one kultivare koji su manje osjetljivi na navedene čimbenike, sijati u onim rokovima u kojima najbolje podnose nepovoljne čimbenike, kao i na onu gustoću sklopa u kojoj će podnijeti navedene nepovoljne čimbenike uz najmanja oštećenja. Što se bolje i preciznije uvažavaju nepovoljni čimbenici, to će se postići bolji rezultati u proizvodnji - viši i sigurniji urodi mase i viša kakvoća proizvedene krme uz primjenu određene tehnologije proizvodnje i korištenja.

Od žitarica mogu se s uspjehom koristiti ozima raž i ozimi ječam (opisani u broju 11 Mljekarskog lista) zatim triticale i ozima pšenica (opisane u broju 12 Mljekarskog lista).

- Ozime forme zobi za zelenu krmu u nas se rijetko siju iako se ozimim formama zobi u nas postižu vrlo dobri rezultati.

- sve vrste stoke zob rado jedu kao zelenu masu, sušenu kao sijeno, siliranu, a zrno zobi je vrlo značajno kao koncentrat.

Mljekarski list I /2001.

!:~~BR-ZO PROM<< d.o.o.

•.

11

ZAGREB - DUBRAVA 212/1

Ured: ZAGREB,TrešnjevkaDubovačka 21 tel./fax01 / 363 45 54 mob: 098 / 206 494 i 098 / 358 532 E-mail:br.zo.prom@hi.hinet.hr V

ZASTUPNISTVO

SCHWANINGER

MARTIN

Pettnau, Unterpettnau 248 Fax: 00 43 - (O)52 38 / 86 2 27 Viehexport A-6410 Tel.: 00 43 - (O) 52 38 / 86 2 26 Mobitel: 0664 / 240 33 44

STEONE JUNICE IZ . /fi.~

AUSTRIJE

• KREDJ. A LI IJA U R DNJ

•

ERSTE!!

STEIERMARKISCHE 24-60 MJESECI

• VISO O Alll fNA GRLA • ODABIR ZE _JI PORIJE LA

NAJPO

UNIJE CIJENE

KRMNE KULTURE,

Slika 2. Ozima zob u vrijemepunog korištenja

Zob se može sijati i u smjesama s ozimim krmnim mahunarkama i to: ozimim graškom (visoki tipovi), ozimim grahoricama (obič­ na, dlakava, panonska, inkarnatkom), ali i drugim kulturama za

korištenje zelene krme, sušiti za sijeno, s nekim kulturama, silirati u običnim silosima, a naročito dobro se silira u balama (sjenaža).

Od svih žitarica za korištenje zob najkasnije prispijeva ( druga polovica svibnja), ali se može i najduže koristiti za ishranu kao zelena krma i to od početka metličanja pa sve do voštane zrelosti.

Ako se koristi u smjesi, tada vrijeme i način korištenja ovisi i o drugim komponentama smjese.

Osnovna obrada tla za zob treba biti duboka zbog dobro razvijenog korijenovog sustava koji prožima cijeli oranični sloj.

Predsjetvena priprema je ista kao i za ostale žitarice a također i osnovna gnojidba tla. U proljeće zob valja dva puta prihranjivati i to u kretanju vegetacije i u vlatanju. Zob vrlo dobro koristi vodu i hranjiva iz tla i jako dobro reagira na tip tla te na način i

dubinu obrade, a naročito na gnojidbu dušikom.

Zob u zimu mora ući dobro razvijena, jer ako uđe u zimu s jednim ili dva lista može smrznuti.

Ako u zimu uđe prevelika, može stradati od zime i bolesti. Stoga je vrlo važno pogoditi pravo vrijeme sjetve. Optimalnim rokom za sjetvu zobi u kopnenom području smatra se prva dekada listopada, a na Mediteranu nešto kasnije.

Dubina sjetve je ista kao i za ostale žitarice. U optimalnim rokovima sjetve sije se 180 do 220 kg/ha sjemena, a u smjesama ovisno o sastavu smjese, namjeni, vremenu i načinu korištenja 150 do 300 klijavih zrna/m 2 što iznosi 40 do 70 kg/ha ili 25 do 40 kg/k.j.

Prinosi zelene mase čistog 1isjeva zobi variraju između 25 do 40 t/ ha ovisno o vremenu skidanja, a prinosi smjesa su obično znatno viši.

■

HRANIDBA tvrda, s više sirove vlaknine, teže Ocjena kakvoće silaže u probavljiva i slabije hranidbene vrijednosti, ali se sa zrelosti poveosnovna krmiva, ako su i hranidbena vrijedgospodarstvu najbolja dobro njegovana i valjano iskori- nost zrna kukuruza. Optimalno ćava količina

Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

Visoka muznost krava može se održavati samo hranidbom zelenim i sočnim krmivima. To su zelena masa travnjaka, djetelina, djetelinsko travne smjese, paša, sjenaža, kukuruzna silaža i slično.

Paša i zelena masa s travnjaka su 4

štavana. Međutim, u zimskom i je, stoga, spremanje kukuruzne prijelaznom ranoproljetnom i je- silaže u razdoblju voštane zrelosti senskom razdoblju, stočari mo- kada sadrži oko 30-35 % suhe raju raspolagati kvalitetnom trav- tvari. nom i kukuruznom silažom (MljePostotak suhe tvari vrlo je znakarski list broj 3, str. 2-7, ožujak čajan naročito za travnu silažu.

2000. god.).

Mlada, svježa trava sadrži oko 18Kvalitetnu silažu dobivamo 22 % suhe tvari, a prilikom silipravovremenom kosidbom usjeva ranja ispušta mnogo silažnog soka u razdoblju vegetacije kada daju (efluenta) s kojim se iz silaže gubi najviše prinose zelene mase i naj- mnogo lako topljivih hranjivih bolju hranidbenu vrijednost. tvari i minerala. Travna silaža na Zelena krmiva s napredova- taj način postaje niže hranjive njem vegetacije povećavaju suhu vrijednosti i lošijeg okusa. Silaža tvar i sirovu vlakninu, a smanjuju je često jače onečišćena zemljom, hranidbenu vrijednost, energiju i sadrži više maslačne kiseline i nibjelančevine. Kukuruzna biljka žu pHvrijednost. (Tablica 1., Slika također s dozrijevanjem postaje 1.).

Mljekarski list 1/2001.

HRANIDBA Preporuča se stoga travu na vrijeme kositi, i ako vrijeme dopušta, malo prosušiti da se dobije zelena masa s preko 30 % do 40 % suhe tvari (sjenaža), što je uvjet za optimalnu kakvoću silaže.

S obzirom da travu treba u proljeće rano kositi (svibanj/lipanj), a vrijeme zbog proljetnih kiša često nije pogodno za prosušivanje, travu možemo i vlažnu silirati. Međutim, kod toga treba pripaziti da zelena masa nije onečišćena zemljom, a zbog nedostatka ugljikohidrata i mnogo sirovih bjelančevina (dušičnih spojeva) dobro je da se tijekom siliranja dodaju u silažu odgovarajuća sredstva za bolje siliranje (ugljikohidratni spojevi i bakterije mliječno kiselog vrenja).

Prosušivanjem zelene mase i povećanjem suhe tvari dobiva se manje kisela silaža, s višom pH vrijednosti, manjim postotkom maslačne kiseline, boljeg okusa i bolje hranidbene vrijednosti.

Kasnije košena trava sadrži mnogo sirove vlaknine i nižu hranidbenu vrijednost. Treba raču­ nati da se silaže s mnogo sirove vlaknine i većim postotkom suhe tvari teže ugaze i da u njima češće zaostaje više zraka.

U prisutnosti zraka silaže su izložene povoljnim uvjetima oksidacije, većem gubitku energetskih hranidbenih sastojaka, naknadnom vrenju i zagrijavanju silaže.

brzog razvoja gljivica i plijesni, novog vrenja i zagrijavanja silaže.

Silaža postaje neukusna s više maslačne kiseline. (Mljekarski list broj 10, str. 9-10, listopad 1999. god.; Mljekarski list broj 8, stro 811, kolovoz 2000. god.).

Naknadno zagrijavanje silaže može se spriječiti boljim usitnjavanjem krmiva (na dužinu 1 do 3 cm) što omogućava bolje gaženje i istiskivanje zraka iz silaže.

Naročito dobro treba ugaziti posljednje slojeve silaže i uz rubove silosa, a silažu treba zaštititi od naknadnog ulaza zraka i vode u silos.

Silažu treba uvijek ispražnjavati iz silosa slojevitim rezanjem tako da se ostavlja uvijek ravna rezna površina. Ne smije se trgati i čupati, jer to razrahljuje slojeve i otvara šupljine za ulaz zraka i vlage u unutrašnjost silaže.

Ploha na mjestu uzimanja silaže treba uvijek biti čista jer ostaci i otpaci silaže već su nakon nekoliko sati puni mikroorganizama, i ako poslije dospiju u hranu, uzrokuju kvarenje i slabije uzimanje krmnih obroka.

Ako se već pojavilo naknadno vrenje i zagrijavanje silaže, treba ubrzati ispražnjavanje silosa, a dobro je zagrijanu silažu izmiješati s litrom propionske kiseline na tonu silaže.

Određivanje kakvoće silaže

Kakvoća silaže u uvjetima prakse može se određivati najprije po Naknadno vrenje i izgledu (organoleptički). Kod tozagrijavanje silaže ga se određuju: boja, miris i građa Nakon relativno mirnog razdo- (biljna struktura).

Boja silaže - ovisi o vrsti krmiblja poslije siliranja, nastupom toplijeg vremena u proljeće ili va, prirodnom izgledu, biljnom i nakon otvaranja silosa, posebice kemijskom sastavu.

Kukuruzna silaža je zelenožute širokih i visokih silosa sa sporijim ispražnjavanjem silaže (zimi ma- boje, bjelančevinasta krmiva tamnje od 1 m/tjedno, a ljeti 2 m/ nija, maslinastozelena, bez blijetjedno u dužini silosa), ako silaža dih i smeđih dijelova, a provenula nije dobro ugažena, dolazi do trava (sjenaža) lagano smeđeze-

Mljekarski list 1/2001.

lene boje. To je izgled vrlo dobre silaže.

Tamna boja silaže upozorava na jače zagrijavanje (jaču oksidaciju), veću vlagu i veću količinu silažnog soka, ili na veći postotak octene kiseline. Takva silaža može se smatrati dobrom ili zadovoljavajućom, a silaža crne boje lošom.

Prljavozelena, svjetložuta i narančasta boja javlja se u silaži s jačim maslačnim vrenjem i uslijed jače razgradnje biljnih boja. Ovaj nalaz, kao i nalaz veće količine silaže crne boje, može biti znak truljenja i upozorava na lošu silažu.

Miris silaže - mora biti svjež i ugodno kiseo. Sjenaža ima blag, neutralan miris, malo sličan mirisu sijena. Silaže s takvim mirisom mogu se smatrati vrlo dobrima.

Jači miris po užeglom maslacu upozorava na veći postotak maslačne kiseline koje u vrlo dobroj silaži ne smije biti. Silaža ne smije imati ni jako kiseo, oštar, bockajući i neugodno kiseli miris. Vrlo kiseli miris znak je većeg postotka octene kiseline u silaži.

Manja količina maslačne kiseline može se nalaziti i u vrlo dobroj silaži. Maslačna kiselina može se osjetiti tzv. pokusom među prstima, čak i ako je ima u tragovima. Pokus se izvodi tako da se malo silaže protrlja među prstima, da ispusti malo soka. Kad se prsti osuše, maslačna kiselina može se osjetiti po mirisu koji podsjeća na miris užeglog maslaca.

Slabo kiseo i slatkasto aromatičan miris znači da je silaža slabo kisela, s malo ukupnih kiselina.

Takve silaže mogu biti dobre ili zadovoljavajuće, ali ih češće treba smatrati lošima i uvijek lako pokvarljivima, pa ih treba brzo potrošiti.

5

,=aur~raJ. VRBOVEC a

"fel: 01/2791-057 0112791990 =i E.dePiennesa bb Fa11.'11112'92-035 11.o

- Ekskluzivni zastupnik zaprodaju i servis, teprodaju rezervnih dijelova: TRAK'{ORI

Belarus-MTZ~

Pronar-MTZ,

POL-MOT

kom.pletan

POL.JOMEHANIZACUA asortiman poljskih

Kredit

na 8 godina

Escort

proizvođaća

uz 5% kamatu!

HRANIDBA Jako pokvarena silaža ima miris po fekalijama, truleži i plijesni i nije upotrebiva.

Biljna struktura - u dobroj silaži treba ostati sačuvana i prirodnog izgleda. Slabije ili jače oštećenje građe silirane biljke, te stanje raspadanja, upozorava na pogrješke u siliranju, a prisutni su u slabo stiješnjenoj silaži, u silaži koja se u silos punila s većim prekidima i tijekom više dana, ako je krmivo prije siliranja duže ležalo na hrpi, ako nije omogućeno dobro istjecanje silažnog soka, u pljesnivoj silaži i slično.

Lakše promjene stanične građe mogu se naći i u dijelovima vrlo dobre silaže, ali nalazi veće količine i dijelova silaže u raspadanju upozoravaju na veću razgradnju organske tvari i onečišćenje silaže gnjiležnim bakterijama .i plijesnima. To je znak daje silaža loša i pokvarena.

Prilikom svake sumnje o promjeni kakvoće silaže - koja može biti štetna po zdravlje, plodnost i proizvodnju mlijeka - treba provesti i laboratorijske analize. Kemijskim pretragama treba odrediti hranidbeni sastav silaže, pH vrijednost, postotak mliječne, octene i maslačne kiseline, ukupne kiseline i ocjenu po Fliegeu. Mikrobiološkim pretragama treba odrediti broj i vrste bakterija i plijesni u silaži.

Sadržaj kiselina i kiselost silaže - su vrlo važni za kakvoću i dobro čuvanje silaže. Dobra silaža mora sadržavati veći postotak mliječne kiseline ( oko 2 % ), manje octene kiseline (prosječno oko 0,3-0,6 % ), a vrlo malo ili ništa maslačne kiseline. Ukupni sadržaj i postotci pojedinih kiselina ovise o količini ugljikohidrata i drugih sastojaka u krmivima, tehnologiji siliranja i anaerobnim uvjetima u silaži.

Mljekarski list 1/2001.

suhu tvar do 25 % - uz jači pritisak s obje ruke javlja se sok; suhu tvar do 30 % •- tek jakim cijeđenjem dlanovi su mokri, a vlaga se osjeti medu prstima; suhu tvar do 35 % - pri jakom cijeđenju dlanovi su mokri; suhu tvar do 40 % - pri jakom cijeđenju dlanovi su samo sjajni; suhu tvar do 45 % - dlanovi ostaju suhi.

Pogledom na Tablicu 1. i uspoređujući pH vrijednost sa suhom tvari može se otprilike procijeniti kakvoća silaže što .se upotpunjuje organoleptičkim nalazom i općim izgledom silaže.

Podaci suhe tvari i pH vrijednosti mogu se unijeti i u Sliku 1., ispod koje su opisani i mogući nedostaci silaže.

Kiselost silaže mnogo ovisi i o postotku suhe tvari u silaži. U praktičnim uvjetima može se na temelju postotaka suhe tvari i pH vrijednosti (kiselosti) silaže ocijeniti kakvoća silaže. (Tablica l., Slika 1.).

Za praktičnu upotrebu i određivanje pH vrijednosti silaže mogu poslužiti indikator papiri koji promjenom boje pokazuju pH vrijednosti između 3,8 do 5,8.

Suha tvar silaže može se odrediti kemijskim analizama, ali s malo vježbe i iskustva može se i u praksi odrediti, posebice suha tvar travne silaže. Ako se manja količina silaže stisne rukama sadrži otprilike: suhu tvar do 20 % - pri lakšem pritisku izlazi sok;

Slika 1. Suha tvar i pH vrijednost silaže - utjecaj na kakvoću silaže

- 5,3

5,8 5,6

~

-rir

=-siaba

loš.a silaža

- 5,6

5,4

i-

5,2

-

o

/

,a ., .,..,

/

I

- 5,4

I

- 5,2

/ / /

=dobra-ilC zadovol.jnvajuća

- 5.,o

....

- 4,8

s

- 4,6

-

'-vrla dobra silaža

4,4

- 4,.2 - 4,o

- 3,8

I

15

25 suhe

2o

3o tvari

35

4o

45

Tablica 1. Kakvoća silaže prema suhojtvari i pH vrijednosti silaže

(po Weissbach-Laubeu)

pH vn1ednostii kakvoća silaže Suha tvar

silaže %

15 20

25 30 35 40

vrlo dobra

do4,0 " 4,1 K 4,2 "4,3

" 4.5 A

4,7

dobra do zadovoljavajuća

4,1 • 4,3 4,2- 4,4

4,3 • 4,6 4,4- 4,8 4,6- 5,2 4,8-5,9

slaba do pokvarena 4,4 i više 4,5 4,7 " 4,9 "

..

5,3 " 6,0 " Becker-Nehrin g, 1969.

7

HRANIDBA Nedostaci silaže (uz sliku 1.): pod 1. Visoka vlaga i visoka pH vrijednost: - mnogo iscjedka iz silaže ( efluenta), - jače onečišćenje silaže, - malo energetskih tvari, - mnogo maslačne kiseline. pod 2. Visoka vlaga i niska pH vrijednost: - mnogo iscjedka iz silaže, - manje onečišćenje silaže, - malo energetskih tvari, - manje maslačne kiseline.

(Pod 1. i 2.) - Dodavanjem sredstava za bolje siliranje može

se poboljšati kakvoća vlažne silaže (ili prosušivanjem!).

za bolje siliranje može se dobivati bolja silaža.

pod 3. Dobra vlaga i visoka pH vrijednost:

pod 4. Dobra vlaga i niska pH vrijednost:

- manje energetskih tvari,

- kakvoća silaže vrlo dobra.

- manje ukupnih kiselina, - prisutnost maslačne kiseline, - veća opasnost za razvoj plijesni, - nestabilna silaža (mogućnost naknadnog zagrijavanja).

(Pod 3.) - Boljim usitnjavanjem i gaženjem krmiva (anaerobnim uvjetima) i dodavanjem sredstava

Unošenjem podataka o suhoj tvari i pH vrijednosti (prema slici 1.) može se odrediti kakvoća i određeni nedostaci proizvedene silaže. Njih treba u sljedećoj sezoni otkloniti i na taj način dobiti vrlo dobru silažu za visoku proizvodnju mlijeka.

■

VETERINARSTVO

Sterilitet ili jalovost goveda Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

učestalo javljaju

kod visoko mlikrava (laktacijski sterilitet), a posljedica su nedostatne ishrane vitaminima (A, D, E, betakaroten) i mineralima (kalcij i fosfor). Ciste se javljaju i kod pretilih (predebelih) životinja.

Posljedica cisti na jajnicima su: tjeranje u nepravilnim razmacima, izostanak tjeranja, stalno tjeranje ili ovulacija u nepravilno vrijeme. U današnje vrijeme veterinari uspješno liječe ciste na jajnicima hormonskim preparatima, a također pomoću hormonskih lijekova mogu regulirati i spolni ciklus.

Da bi spriječili pojave bolesti u razdoblju nakon poroda, a posljedična tome i moguću jalovost, junicu ili kravu moramo držati u čistim i prozračnim stajama prije i poslije poroda. Hranidba mora biti kvalitetna (izbalansirana), ne preobilna, uz obvezne mineralne i vitaminske dodatke (stočna cigla ili kamen). ječnih

spolnih organa junice karakteriziraju nedovoljno razvijeni jajnici, mala maternica i smežurana stidSterilitet ili jalovost ženskih ži- nica s radnicom. Svaku uočenu votinja je poremećaj u reproduknepravilnost u građi spolnih orgativnoj funkciji u kojem životinja na junice moramo prijaviti seleknije sposobna za oplodnju, no- cijskoj službi da bi se proučila šenje ploda ili rađanje živih i za njihova nasljednost i spriječilo njiživot sposobnih mladunaca. U uz- hovo širenje. goju mliječnih goveda cilj nam je STEČENA JALOVOST. Uzimati jedno telenje u 365 dana, rok stečene jalovosti su upalne odnosno 305 dana laktaciju i 60 promjene na pojedinim dijelodana suhostaja. Ako je krava ja- vima spolnih organa junice ili lova, taj period se produžuje i krave, ciste na jajnicima, te nepradolazi do gubitaka u vidu liječenja vilno držanje i hranidba krava i proizvodnje mlijeka, jer se pro- prije poroda i u puerperiju (badužuje servisni period. Jalovost binju). Zarazne ili parazitarne bodijelimo u dvije skupine: u priro- lesti također mogu dovesti do priđenu jalavost, te u stečenu jalovremene ili trajne jalovosti krave, vost. U današnje vrijeme čak u 20 junice ili bika.

Upala spolnih organa (mater% ukupne jalovosti nije moguće utvrditi pravi uzrok. nice, grljka, radnice) posljedica je ozljeda nastalih porodom živoPRIROĐENA JALOVOST. U tu skupinu jalovosti spadaju pri- tinje ili kao posljedica bolesti koje rođene nepravilnosti u građi spolse javljaju u puerperiju: zaostanih organa junice. Najčešće su janje posteljice, uvrtanje i izvala FREEMARTINIZAM Već je napomenu to, da je jedan nasljedne (genetske) prirode, te maternice, puerperalna infekcija takve životinje moramo isključiti (lokalna i opća), puerperalna in- od uzroka jalovosti junica. nedo1z uzgoja. Nepravilnosti u gradi toksikacija. Ciste na jajnicima se voljna razvijenost spolnih organa.

8

Mljekarski

list 1/2001.

IJl;.UD

Jedan od vrlo čestih uzroka takve jalovosti je i freemartinizam.

Freemartinizam se javlja u 95 % ženske teladi kod raznospolnih blizanaca. Taj poremećaj je posljedica djelovanja hormona muškog ploda na razvoj spolnih or-

..,,

gana ženskog ploda. Hormoni muškog ploda koče razvoj spolnih organa ženskog ploda. Takve junice imaju bikovski izgled i ponašanje. Stidnica im je malena, smežurana i obrasla dugim dlakama.

Također, često nisu razvijeni unu-

Papilomatoza goveda Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med.

Papilomatoza je virusna bolest goveda koja se očituje bradavicama na koži, vimenu, genitalijama i jednjaku. Virus koji uzrokuje promjene može dugo preživjeti u okolini. Goveda u dobi od 2 godine najpodložnija su papilomatozi, a mogu oboljeti i životinje bez obzira na spol, dob ili pasminu.

IZVORI ZARAZE. Zaraza se širi u uzgoju kontaktom oboljelih i zdravih životinja, a posebno je važno naglasiti i opremom u staji (muzilica). Muzač rukama može prenijeti virus sa zdrave na oboljelu životinju. U organizam goveda virus najčešće ulazi kroz povrede na koži.

KLINIČKA SLIKA. Bolest se uočava 3,5-4 mjeseca nakon ulaska virusa u organizam. Papilomi na koži su neravne površine, ljuskasti, čvorasti, dužine 1-20 cm, a debljine 1-10 cm.

PAPILOMATOZA VIMENA. Inficirana govedo ima jedan ili više papiloma na koži vimena i sisa koji često dovode do smetnji prilikom mužnje. Također može doći do ozljeđivanja papiloma (bradavica) pa posljedična tome i Mljekarski list 1/2001.

infekcije. Ozlijeđene bradavice mogu trajno krvariti, a muhe mogu u rane polagati jajašca iz kojih se razviju ličinke pa dolazi i do gnojenja rane. Mužnja vimena zahvaćenog papilomatozom je otežana a često i bolna za životinju, stoga je potrebna pažnja i oprez prilikom mužnje takvih životinja. U slučaju da se bradavice nalaze na sisi poželjno je ručno musti kravu. Nakon mužnje moramo oprati ruke u odgovarajućem dezinficijensu.

PAPILOMATOZA OSTALIH ORGANA. Papilomatoza može zahvatiti i kožu na ostalim dijelovima životinje (glava i vrat).

Trajno krvarenje ozlijeđenih bradavica može dovesti i do anemije (slabokrvnosti) goveda.

Bradavice se mogu pojaviti u jednjaku i buragu pa dolazi do probavnih poremećaja; govedo ima apetit ali teže guta. Bradavice u jednjaku ometaju i prolazak hrane u predželudac. Spolni organi također mogu biti zahvaćeni bradavicama, kod ženskih životinja stidnica i rodnica, a kod muških glavić spolnog uda.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bradavice na koži, vimenu i spolnim organima nije teško prepoznati, međutim papilomatozu jednjaka i

VETERINARSTVO

tarnji spolni organi, odnosno rodnica, grljak i maternica, a jajnici su vrlo mali.

Telad s takvim nepravilnostima u građi spolnih organa treba odmah namijeniti tovu.

■

predželudaca teže je dijagnosticirati (endoskop) a najčešće se dijagnosticira u klaonici.

LIJEČENJE BOLESTI. Bolest se liječi autovakcinama pa bradavice postupno nestaju tijekom narednih mjeseci. Veće bradavice mogu se ukloniti kirurški.

Primjenom pojedinih masti mogu se ponekad ukloniti bradavice, posebno s vimena. Važno je napomenuti da uz svu primijenjenu terapiju često ne dolazi do izlječenja životinje te ju je potrebno ekonomski iskoristiti (zaklati).

PREVENTIVA BOLESTI. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom kupnje novih životinja. Potrebno je temeljito pregledati kožu na cijelom tijelu, a posebno na vimenu. U slučaju pojave papilomatoze u uzgoju, liječenju treba pristupiti odmah. Oboljelu kravu POTREBNO JE MUSTI POSLJEDNJU, a nakon svake mužnje potrebno je temeljito oprati muzilicu odgovarajućim dezinficijensom posebno sisne čašice.

Potrebno je spriječiti ozljeđivanje kože oštrim predmetima kao što su žica, čavli i drugi predmeti koji mogu ozlijediti kožu vimena.

Najbolja preventiva je cijepljenje autovakcinom pripravljenom od virusa iz bradavica koje su se pojavile na vimenu krava u uzgoju.

■ 9

AKTUALNO

Kravlje ludilo opravdani oprez!?

mfnjali izvan stručnih krugova.

Već prije su zabilježeni slučajevi oboljenja, strašnog mučenja i konačne smrti većeg broja kućnih ljubimaca (mačke i psi, zečevi), no javnost je uzdrmala tek vijest o oboljenju ljudi koji su se zarazili jedući goveđe meso.

U Velikoj Britaniji je 1996. godine, nakon službene objave o oboljenju i smrti ljudi nastala velika panika i oko milijun goveda čekala je smrt kao jedino rješenje.

Proračuni su ukazivali na potrebu sustavnog i dosljednog uništavanja oko 15 tisuća goveda svaki tjedan u razdoblju od 6 godina. No, četiri godine nakon prvih službenih vijesti vidljivo je kako je britanski parlament odlučio samo djelomično provesti ove drastične mjere preventivne zaštite ljudi.

Nakon velikih pritisaka različi­ tih britanskih institucija, nastavljen je izvoz britanskog goveđeg mesa u Europu. Bolest goveda ali i ljudi tako se sada proširila na europski kontinent. Vrijeme od zaraze do prvih simptoma bolesti (inkubacija) je vrlo dugo (pretpostavlja se i preko 15 godina). Tako je u Velikoj Britaniji zabilježen slučaj oboljenja i smrti jedne mlade žene vegetarijanke, koja više od 10 godina nije jela nikakvu hranu životinjskog porijekla uključujući

Prema napisima iz medija i s internet stranica Piše: Doc. dr. se. Zoran Grgić

'ii' ... 01

,-.

--

-=--

\11,-:...

:as

-

-

i

"'·.

';Ji,, )

Bolest koja se počela širiti Velikom Britanijom i koja se svijetom proširila kao vijest početkom 1996. godine s nazivom "kravlje ludilo" ili Creutzfeld-Jacobova bolest, vrsta je organskog oboljenja mozga uzrokovana konzumiranjem zaražene hrane goveđeg porijekla. Smatra se da je bolest posljedica uzimanja goveđeg mesa, no prema najnovijim rezultatima znanstvenih istraživanja ne može se potpuno isključiti i mogućnost zaraze drugim proizvodima govedskog porijekla.

Engleska industrija stočne hrane, u pripremi stočnog brašna, 80tih je godina počela sustavno koristiti trupla ovaca uginulih od živčane bolesti "scrapie". Scrapia je oboljenje živčanog sustava koje je davno prije primijećena u ovaca i dovodi do njihove sigurne smrti.

Korištenjem tako dobivenog "ovčjeg brašna", u ishrani kućnih ljubimaca i domaćih životinja, bolest se proširila na različite vrste životinja. Po nekim informacijama kao mogući uzrok širenja bo10

Jesti spominje se ušteda energije u proizvodnji stočnog brašna. Naime, nakon utvrđenih standarda, proizvođači stočnog brašna u Velikoj Britaniji navodno su snizili temperaturu termičke obrade ovčjih trupala kako bi smanjili troškove energije. Tako su, vjerojatno, omogućili "preživljavanje" otpornih uzročnika bolesti.

"Ovčje ludilo" ili scrapia nije opasna za čovjeka, ali korištenje mesa goveda koja su hranjena zaraženom hranom uzrokuje oboljenje koje ima smrtonosne posljedice. Osnovni simptomi oboljenja su početna gluhoća. Nakon toga se javljaju velike promjene raspoloženja - pretjerana agresivnost, zatim depresija i na koncu smrt u teškim mukama.

Prva oboljenja goveda javila su se već početkom 80-ih godina.

Tako se 1982. godine u Kanadi bilježe 64 slučaja na 24 farme koji se danas sa sigurnošću mogu opisati kao "kravlje ludilo". Radi se o govedima uvezenim iz Velike Britanije. Pojedinačni slučajevi na izoliranim farmama nisu se spo-

Grafikon 1: Zabilježeni slučajevi kravljeg ludila na govedima u Velikoj Britaniji 200.000 ,-----------------===------f-;-;:;-;:;;:J--,

~ _,.,. • .;t:: t.:=] ••

j-·-1 §:~ •, :t::

160.000 140.000

161.322

120.000 100.000

r,;;-;;i

c:=i

20.000

o

•

••

7

'179.256

:t::'~ 1.1:.2~ .-

:i::·

80.000 60.000 40.000

1169.4711177.099

• _ ·X - - •::le • • ·:K

180.000

a

r,;:.;;J

c.:J

~-

110.1881 .'

)Ki:9.9541

• .)K

x~.~--~-~-----~-~--~-~~---~--' do 1988, 1989. 1990. 199L 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999.

1988.

Mljekarski list 1/2001.

AKTUALNO Tablica 1: Pregled otkrivenih sluča­ jeva po zemljama

1.305.473

Velika Britan~a

Irska

442

Portugal

367

Švicarska

332

Francuska

80 10

Belgija

-

Njemačka

6

Nizozemska

6

Danska

1

Italija

1

Kanada

1

jaja i mlijeko. Stoga je vrlo teško pretpostaviti kolika je stopa zaraženosti. Ona će biti poznata tek u budućnosti. Iz znanstvenih krugova stižu upozorenja kako će se problem ove bolesti rješavati još dugo u 21. stoljeću.

Tablica 2: Broj osoba umrlih od kravljeg ludila u Velikoj Britaniji

votinja. Isto tako, koštano brašno se ne smije ni izvoziti zemljama izvanEU. Posljedice opasnosti od kravljeg ludila u zaraženom mesu osjećaju se već neko vrijeme na tržištu zemalja EU. Tako je cijena kilograma govedine u zadnja 2 mjeseca 2000. godine smanjena za preko 10%, što je velika promjena za prilično stabilno tržište EU. Neposredno nakon otkrivanja prvog slučaja bolesti goveda u Njemačkoj, cijena govedine je smanjena za dodatnih 15-20 %.

No, EU štiti interese proizvođača govedine i mesne industrije, pa uvodi posebne premije za popravljanje položaja mesne industrije te osigurava naknadu proizvođačima kojima se uništavaju cijela stada goveda.

Pretpostavlja se, da će gubici industrije stočne hrane uvjetovani uništavanjem koštanog brašna biti veći od 15 milijardi kuna, a još nije proračuna to koliko će biti potrebno uložiti u prelazak s koštanag brašna na uljarice u hranidbi goveda.

Odgovori Hrvatske na opasnost od širenja kravljeg ludila Pitanje je kako će se ova situacija na tržištu goveda i goveđeg mesa odraziti u Hrvatskoj.

Ministarstvo poljoprivrede je krajem studenoga 2000. godine, zbog pojave kravljeg ludila, zabranila uvoz mesa iz Njemačke, Nizozemske, Španjolske i BiH. Još prije toga zbog istog problema zabranjen je uvoz mesa iz Velike

Grafikon 2: Uvoz goveda u Hrvatsku 1992.-1998.

100.000

191.oooj

90.000

174.383]

80.000

1995

3

1996

10

1997

10

50.000

1998

16

40.000

1999

4

30.000

UKUPNO

43

20.000

70.000 60.000

10.000

Kao odgovor na širenje bolesti izvan Velike Britanije na području europskog kontinenta, Europska unija je odlučila provesti testiranje na "kravlje ludilo" svih goveda starijih od 30 mjeseci.

Posebno će se provoditi nadzor nad svim potencijalno opasnim dijelovima životinja, kao što su mozak i moždina, te iznutrice.

Komisija EU će inzistirati na zabrani korištenja koštanog brašna sve dok članice ne zajamče potpuno poštovanje procedure koja garantira sigurnost njegove upotrebe u hranidbi domaćih žiM/jekarski list 1/2001.

o 1992,

1993.

1994,

1995.

1996,

1997,

1998.

Grafikon 3: Uvoz goveđeg mesa u Hrvatsku 1996.-1999.

25.000 .-----------------------,

15.000 10.000 5.000

o 1996.

1997.

1998,

1999.

11

AKTUALNO Britanije, Irske, Portugala, Francuske, Švicarske i Luksemburga.

Osim goveda zabranjen je i uvoz goveđih proizvoda te krmiva životinjskog podrijetla. (npr. mesnog i koštanog brašna). Mlijeko i mliječni proizvodi iz spomenutih zemalja izuzeti su iz zabrane, također i sjeme za umjetno osjemenjivanje.

Stručna javnost nas uvjerava kako je hrvatska govedina u potpunosti zdrava, a ove zabrane tre-

bale bi· u potpunosti osigurati bezbrižno konzumiranje domaćih koljenica, bifteka i hamburgera.

Kako nemamo uvijek dobra iskustva o prometu goveda i goveđeg mesa u nas, s obzirom na dobro poznate probleme "mekih" i sličnih granica ne može se izbjeći razmišljanje o potencijalnoj ugroženosti domaćih · potrošača od nelegalnih oblika uvoza. Naime, kako je navedeno, cijene goveđeg mesa na međunarodnom tržištu

su vrtoglavo smanjene. U nas je velika potražnja i nedostatak domaće proizvodnje, a dobar dio uvoznika i preprodavača ne obzire se previše na zdravlje potrošača. Mi nemamo razvijene laboratorije i stručne ekipe · koje bi djelotvorno provjeravale ispiav~ nost svih količina mesa na domaćem tržištu, · pa se potrošačima jedino može preporučiti da nekupuju govedinu od različitih preku- · paca i nakupaca: ■

GOSPODARSTVO njavanja međunarodno priznatih kriterija kvalitete roba i usluga.

Različite su rasprave i mišljenja o mogućem razvoju govedarstva i proizvodnje mlijeka. Hrvatska je u specifičnom položaju zbog nerazvijenosti govedarstva i deficitarnosti proizvodnje mlijeka. Pod utjecajem je procesa priSvaka zemlja poljoprivrednom Piše: Dr. se. Petar Bosnić proizvodnjom i njezinim razvo- jema u članstvo Europske unije i jem planira osigurati samodostat- visokih kriterija i uvjeta koji se Uvod nost osnovnih - glavnih poljopriv- postavljaju kako za druge grane U okviru agrarnog sustava go- rednih kultura i proizvoda za koje poljoprivrede tako i za proizvodvedarstvo je od posebnog značaja ima prirodne uvjete i druge kom- nju mlijeka. U Mljekarskom listu jer osim proizvodnje mlijeka i parativne prednosti. Takozvane bit će nekoliko članaka o procesu i mesa kroz svoju djelatnost veže i glavne poljoprivredne kulture i vremenskom periodu razvoja i ostale gospodarske grane. U eko- proizvodi, osim gospodarskog intenzifikacije mliječnog goveloškom prehrambenom sustavu značaja, imaju i posebnu stra- darstva Evropske unije u devet zemlja, voda i zrak - govedarstvo tešku i političku važnost. Hrvatska zemalja članica od 1973. god. do je stabilizator ovih resursa uko- ulaskom u novi milenij priprema 1998. god. Ujedno će biti prikaliko je tehnologija proizvodnje strateške dokumente o ukupnom zano stanje govedarstva i proizrazvijena, te ako je na funkcio- gospodarskom razvoju i o budu- vodnje mlijeka u Hrvatskoj, te nalan način rješeno pitanje uprav- ćem položaju, ulozi poljoprivrede će se analitičkim komparacijama ljanja stajskim gnojem i otpadnim te njezinom mogućem srednjo- glavnih parametara proizvodnje tehnološkim vodama. Govedar- ročnom i dugoročnom unapre- mlijeka u Evropi i Hrvatskoj moći izvesti i određeni zaključci. stvo i proizvodnja mlijeka, kao đivanju proizvodnje. biološka proizvodnja, vrlo je zahSvjetske globalne promjene u tjevna jer su u investicijskom gospodarstvu za nerazvijene i ma- Prva faza razvoja proizvodnje (materijalnom) pogledu veća ula- nje razvijene zemlje velik su iza- mlijeka u EU 1973. - 1983. ganja negoli u ostalim granama zov za postepeno integriranje u 1973. godine devet zemalja stočarstva. Proizvodnja mlijeka Europske zajednice već je prije slobodno međunarodno tržište. ovisna je o stupnju razvoja odre- Ujedno se otvaraju pitanja objek- ulaska u članstvo imalo dobro đene zemlje te o prirodnim proiztivnih materijalnih mogućnosti za strukturirana govedarstvo i proizvodnim i klimatskim uvjetima i o postizanje većeg stupnja razvoja i vodnju mlijeka u odnosu na sakupovnoj moći stanovništva. intezifikacije proizvodnje te ispu- dašnje vrijeme i veći broj zemalja.

Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji i stanje u Hrvatskoj

12

Mljekarski list 1/2001.

GOSPODARSTVO

Prosjek broja krava po jednoj broj farmera proizvođača mlijeka. farmi u 1973. god. iznosio je 11 U proizvodnji je gotovo zadržan mliječnih krava, te je Italija ima- jednaki broj krava, ali je povela najmanje farme za proizvodnju ćan prosječan broj krava po jedmlijeka s 5 krava, a dominirale su noj farmi. Farmera je manje za Nizozemska s 23 krave i Engleska 889.000. S 2,432 milijuna na 1,543 milijuna ili za 36,55%. U 1983. sa 38 krava po jednoj farmi.

U daljnjih 11 godina (1973- god. povećana je prosječna veli1983. god.) proces razvoja i in- čina farme s 11 na 16 krava. Manje tenzifikacije radikalno je smanjio od 20 krava po jednoj farmi imale

su: Italija 7, Njemačka 14, Francuska 17 i Irska 18 krava. Godišnja stopa pada broja proizvođača mlijeka iznosila je 3,32%, a godišnje povećanje broja krava po farmi iznosilo je 4,13%. I dalje su vodeći proizvođači mlijeka Nizozemska (40 krava na farmi) i Engleska s 57 krava na jednoj farmi.

Tablica 1. PROMJENA STRUKTURE I KAPACITETA PROIZVOĐAČA KRAVLJEG MLIJEKA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE U PRVOJ RAZVOJNOJ FAZI (1973.-1983. god.)

Farme, krave ukupno u 000 1973.

RAZLIKA 1983/1973

1983.

Krave

Krave

Krave Farme

Ukupno

Prosjek

Farme

Ukupno

Prosjek

Farme

Ukupno

Prosjek

Njemačka

630

5.486

9

397

5.529

14

233

+ 43

5

Francuska

697

7.683

11

427

7.195

17

270

-488

6

Italija

607

3.051

5

424

3.068

7

183

+ 17

2

Nizozemska

99

2.255

23

64

2.557

40

35

+302

17

Belgija

85

1.000

12

49

984

20

36

-16

8

Luxemburg

5

68

14

3

69

23

2

+ 1

9

Engleska

93

3.544

38

58

3.334

57

35

-210

19

Irska

144

1.431

10

86

1.535

18

58

+104

8

Danska

72

1.086

15

35

1.003

29

37

- 83

14

2.432

25.604

11

1.543

25.274

16

-889

+330

5

Tablica 2: UČINCI INTENZIFIKACIJE PROIZVODNJE KRAVLJEG MLIJEKA U E.U. (1973.-1998. god.) U ODNOSU NA BROJ I KAPACITET FARMI

Farme, krave ukupno u 000 1973. GOD

1998. GOD.

Krave

RAZLIKA Krave

Krave

Farme

Ukupno

Prosjek

Farme

Ukupno

Prosjek

Farme

Ukupno

Prosjek

Njemačka

630

5.486

9

185

4.838

26

445

648

17

Francuska

697

7.683

11

150

4.432

30

547

3.251

19

Italija

607

3.051

5

106

2.110

20

501

941

15

Nlzozemska

99

2.255

23

40

1.600

40

59

655

17

21

634

30

64

366

18

Belgija

85

1.000

12

Luxemburg

5

68

14

2

47

24

3

21

10

Engleska

93

3.544

38

38

2.475

65

55

1.069

27

Irska

144

1.431

10

40

1.268

32

104

163

22

72

1.086

15

14

680

49

58

406

34

2.432

25.604

11

596

18.084

30

1.836

7.520

19

Danska

Mljekarski

list 1/2001.

13

GOSPODARSTVO Tablica 3: NEKI POKAZATELJIGDVEDARSTVAHRVATSKE (1973.-1999. god.)

Godina

Krave steone Goveda Ukupno 000 junice 000

1973 1983

1.013

603

952

575

1990

833

492

1995

494

345

1999

438

296

Karakteristične su dvije tendencije i to smanjivanje broja proizvođača i povećanje proizvodnih kapaciteta farmera kroz broj krava. Bilo je i različitih pojava te je u Francuskoj smanjen broj krava za 488.000, u Engleskoj za 210.000. Zbog pasminske konsolidacije izlučivane su iz proizvodnje mlijeka nisko produktivne autohtone pasmine. U Nizozemskoj je, međutim broj krava povećan za 302.000 radi intenzivnijeg okrupljivanja proizvodnih kapaciteta farmi s većim brojem krava.

Mliječno govedarstvo EU u

razdoblju 1973. - 1998. godine

U dvadesetšest godina razvoja proizvodnje mlijeka, u devet zemalja članica EU, ostvaren je porast proizvodnih kapaciteta mliječnih farmi i specijalizacija u proizvodnji mlijeka uz smanjenje broja proizvođača sa 2,432 milijuna na svega 596.000 što predstavlja smanjenje za 75,50%. Broj krava je manji za 7,520 milijuna komada ili za 29,37%, dok je prosječan kapacitet farme povećan s 11 na 30 krava.

Najmanji broj krava po farmi ima Luxemburg (24 krave), a najveći Nizozemska (40), Danska (49) i Engleska 65 krava. U 14

Proizvođači

broj

110.000

Krave, steone junice, proizvođač

2,69

Evropskoj uniji, u okviru govedarstva, postoji specijalizacija proizvodnje mlijeka i proizvodnje goveđeg mesa. Za proizvodnju mlijeka koriste se mliječne pasmine goveda, a posebno za proizvodnju mesa mesne pasmine.

Države koje su kasnije postale članice EU i s kojima se obično Hrvatska uspoređuje u mnogo su povoljnijem položaju. U 1993. god. Grčka je imala 5 krava po farmi, Portugal 4 krave a Španjolska 9 krava. Kroz naredni kraći period ove su države povećavale kapacitete farmi pa je u 1998. god. Grčka imala prosjek od 8 krava po farmi, Portugal 5 krava i Španjolska 12 krava po farmi.

U ukupnom broju goveda krave su zastupljene sa 40% od čega krave za proizvodnju mlijeka sa 26% a krave mesnatih pasmina sa 14%. Intenzifikacija proizvodnje mlijeka utjecala je na specijalizaciju proizvodnje goveđeg mesa kao rješenje za smanjivanje broja krava kombiniranih proizvodnih svojstava. U ukupnom broju, povećava se broj mesnatih pasmina sa 21% u 1981. god. na sadašnjih 35%. Znači da ove zemlje imaju tradiciju u specijalizaciji proizvodnje goveđeg mesa pa te potrebe podmiruju iz ove proizvodnje.

Struktura govedarstva Hrvatske 1973. god. - 1999. god.

Procjena je da se od 530.000 poljoprivrednih domaćinstava proizvodnjom mlijeka bavi 110.000 obiteljskih gospodarstava od kojih svega 65.000 proizvedeno mlijeko isporučuje na tržište otkupom. I ranije, u bivšoj Jugoslaviji proizvodnja mlijeka na privatnom posjedu bila je nerazvijena, a sada se u Hrvatskoj tijekom i nakon rata nastavljaju negativne tendencije. U razdoblju od 1973. god. 1999. ukupan broj goveda je manji za 56,77%, a broj krava je manji za 307.000 ili za 50,91%.

Prema postojećem stanju (1999. god.) domaćinstvo koje se bavi proizvodnjom mlijeka prosječno drži svega 2,69 krave. Prema strukturi 65% proizvođača ima 1,5 kravu, 30% drži 3,5 krave a cca 3% - 5% uzgajivača ima preko 10 krava.

U Hrvatskoj nema specijalizacije govedarstva za proizvodnju mlijeka i posebno za proizvodnju goveđeg mesa. U proizvodnji mlijeka cca 75% zastupljene su krave simentalske pasmine koje imaju kombinirana svojstva i za proizvodnju mlijeka i za proizvodnju mesa. U proizvodnji mlijeka ima 18% krava mliječne holstein frizien pasmine, ali manji je broj proizvođača koji drži isključivo krave holstein pasmine. U EU krave su u ukupnom broju goveda zastupljene sa 40%, a u Hrvatskoj sa 68%. Veći broj krava od 50% u odnosu na ukupan broj goveda je karakterističan za manje razvijenu govedarsku proizvodnju.

■ Mljekarski list 1/2001.

GOSPODARSTVO Na području panonskih podregija (kontinentalna područje Hrvatske) je oko 82 % ukupnog broja goveda i oko 88 % junadi do tona, a uvozi se od 20-25 tisuća 2 godine. U kontinentalnoj regiji tona goveda i goveđeg mesa. je nedvojbeno najveći dio proizUkupni prirast goveda je od 117 vodnih kapaciteta u nas. Oko 47 tisuća tona 1990. godine smanjen % ukupnog broja goveda i junadi na oka 50 tisuća tona 1999. do 2 godine je u zapadno-panongodine. skoj podregiji. Od preko 206 tiOd ukupno oko 440 tisuća grla suća grla goveda, u Bjelovarska goveda u Hrvatskoj, prema sta- bilogorskoj i Koprivničko-križe­ tističkim podacima oko 141 tisuću vačkoj županiji nalazi se preko grla su telad i junad u dobi od 2 117 tisuća grla. U ove dvije Žugodine. Od toga je manje od 1/3 panije gotovo je 60 % ukupnog tovnih goveda. Za razliku od muz- broja junadi ove podregije. nih grla, u tovu goveda je dvoU razdoblju od 1994. do 1999. struko veća proizvodnja u podu- godine smanjena je isporuka gozećima i zadrugama nego li u obi- veda klaonicama sa oko 34 tisuće teljskim gospodarstvima. Primjet- na manje od 27 tisuća tona. Zano je smanjenje broja tovnih go- bilježeno je i smanjenje prosječne veda. Značajnije smanjenje broja težine isporučene teladi i junadi. tovnih goveda je u poslovnim sub- Tako je od 450 kg i više, težina jektima, dočim je u gospodarstvi- tovljene junadi smanjena na proma zabilježena prošle godine od- sječno 429 kg. Težina tovljene ređeno povećanje broja tovnih teladi od prosječno 143 kg smagoveda. njena je na 108 kg.

Neka ekonomska obilježja proizvodnje tovnih goveda u Hrvatskoj Piše: Doc. dr. se. Zoran Grgić

Specijalizirana gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji ostavljaju žensku telad za povećanje ili obnovu stada, a mušku telad prodaju. Manjem dijelu gospodarstva, koja se bave proizvodnjom mlijeka, dopunski izvor prihoda je tov junadi.

No, neka gospodarstva, koja imaju veće raspoložive površine za proizvodnju vlastite stočne hrane i napasivanje stoke, ostvaruju ekstra dohodak kombiniranjem tova ostavljene teladi s osnovnom proizvodnjom - proizvodnjom mlijeka.

Stoga su u ovom članku obrađena osnovna obilježja tova goveda prema kretanjima prodajnih cijena, analizi troškova i prihoda na odabranim farmama, te kretanjima ukupne proizvodnje goveda i goveđeg mesa u nas.

Ukupna je proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj danas, u odnosu na kraj 80-ih godina, smanjena za preko 30 %. U prijeratnom razdoblju (1985.-1990.) proizvodilo se oko 95 tisuća tona goveđeg mesa, od čega se izvozila 20 do 30 tona. Neposredno nakon rata (1996.) zabilježena je proizvodnja manja od 50 tisuća tona.

Posljednjih godina nema većih promjena u ukupnoj proizvodnji.

Za izvoz se koristi oko 5-8 tisuća

Grafikon 1: Prirast goveda u razdoblju od 1992. do 1999. godine 100.000 ~-------------------90.000 80.000 70.000 !o 80.000 7ii 50.000 I! 40.000

..

"C Q.

30.000 20.000 10.000

o 1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

godina

Tablica 1: Broj goveda i udio tovnih goveda u Hrvatskoj 1996.-1999.

Ukupno goveda

1996 1997 1998 1999

Mljekarski

Ukupno telad i junad

Od toga tovna goveda

poduzeća

gospod.

ukupno

poduzeća

gospod.

ukupno

poduzeća

gospod.

ukupno

62.265 51.282 50.205 47.499

399.380 399.984 392.706 391.444

461.645 451.266 442.911 438.543

54.132 43.421 43.272 39.351

87.690 94.394 90.840 101.569

141.822 137.815 134.112 140.920

45.016 33.224 27.232 24.477

13.990 10.766 10.615 11.655

59.006 43.990 37.847 36.132

list 1 /2001.

15

GOSPODARSTVO Slika 1: Regionalni pregled broja tovnih grla

Povećanju ekonomske opravdanosti tova goveda pridonosi izravna, prilično značajna državna potpora. Prema sadašnjem Pravilniku o poticajima i naknadama u poljoprivredi, izravna državna potpora govedarskoj proizvodnji putem poticaja i naknada je sljedeća:

- za držanje krava u sustavu krava-tele u strateškom području 800,00 kn po grlu 8,0% goveda 5,1%Junadi

- poticaj tova stoke: utovljena junad 450,00 kn po grlu (na strateškom području 700,00 kn po grlu).

Tablica 2: Regionalna raspodjela tovnih goveda u Hrvatskoj

Ukupno goveda Istočno panonska

33.312 49.077 Zapadno panonska podregija 206.839 Sjeverozapadna panonska podregija 73.090 Gorska regija 40.952 Mediteranska regija 35.273 438.543 UKUPNO

Junad do 1 god.

1-2 god.

9.231

s.an

13.049

7.750 17.992 2.768 2.168 2.810 39.184

podregija

Središnje panonska podregija

49.606 19.182 6.312 4.376 101.756

Junad

Korisnici novčanog poticaja za tov stoke su osobe koje su prodale i isporučile utovljena grla goveda na klanje osobama sukladno propisima o veterinarstvu.

Prosječne otkupne cijene goveda žive vage u prvih 6 mjeseci 2000. godine prema izvješću MPŠ (tržišni sustav u poljoprivredi TISUP) prema kategorijama su

sljedeće:

kn/kg

Opis Tablica 3: Isporuka goveda klaonicama 1994.-1999.

1994.

Opis - Godina

1995.

1996.

bik

1997.

Prosjek

Broj isporučenih grla, tisu6a

Goveda - ukupno

82

80

61

61

62

Tovljena telad

o

o

o

o

o

82

80

61

61

62

Tovljena junad

junica

krava

Težinaisporučenih grla, tona Goveda - ukupno Tovljena telad Tov1jena junad

137.039

36.053

27.205

26.776

26.604

43

6

21

19

48

133.996

36.047

27.184

26.757

26.556

Prosječna težina isporočenih grla, kg

Goveda - ukupno

4501

451,9

444,7

4336

426.8

Tovljena telad

142,8

135,4

125,8

105,6

107,6

Tovljena junad

451,2

452,1

445,6

434,S·

429,1

16

Min

Max

1998.

tele

Min Max

13,00 16,00 14,28

Prosjek

12,00 16,00 13,11

Min Max

5,00 10,00

Prosjek

7,54

Min

18,00 30,00 21,02

Max Prosjek

Praćenjem pojedinačnih cijena

koštanja u kontinentalnoj regiji Hrvatske utvrđena su značajna odstupan ·a cijene koštan· a žive Mljekarski list 1/2001.

GOSPODARSTVO Tablica 4: Pregled ekonomskih rezultata različitih kapaciteta tova

Uobičajena je pojava da poljo-

privredna poduzeća i zadruge koriste ove male proizvođače za ekonomski manje isplativ početni tov do 250 kg žive vage goveda. U vlastitim kapacitetima poduzeća i zadruge tove goveda u produženom tovu do 450-550 kg žive vage.

Ovaj je tov jeftiniji, a omogućava veće ekonomske učinke.

Gospodarstva s relativno većim proizvodnim kapacitetima u tovu goveda posluju ekonomski vrlo učinkovito. Obično posjeduju odgovarajuće obradive površine, poljoprivrednu mehanizaciju i objekte za uspješnu proizvodnju i čuvanje vlastite stočne hrane što je dobra osnova za postizanje povoljne cijene koštanja u tovu goveda. Takvi proizvođači imaju dobru poslovnu suradnju sa stručnim službama i službama državne podrške, te koristeći njihove usluge obično vrlo dobro koriste genetski potencijal pasmina u tovu. Zbog relativno velikih kapaciteta (u našim uvjetima) povoljnije nabavljaju veće količine materijala i usluga potrebnih za tovljenje goveda. Kako isporučuju veće količine kvalitetne stoke, ostvaruju i bolju prodajnu cijenu.

Razlike u proizvodnim i ekonomskim rezultatima farmi različite veličine vrlo su izražene. Tako su po jednom proizvodnom grlu u produženom tovu od 120 do 480 (pa i 550) kg žive vage na ispitivanim farmama različitog kapaciteta (400-500 grla u turnusu) zabilježena odstupanja prihoda za 20-25 % i proizvodnih troškova za 15-30 %.

50*

100*

150*

Ukupni prihod

512.720

1.344.370

2.010.555

Vrijednost proizvodnje

476.607

1.264.500

1.896.750

Državni poticaji

36.113

75.870

113.805

Troškovi proizvodnje

494.925

934.982

1.486.120

Troškovi materijala

412.963

807.3n

1.275.768

Ulaz teladi

179.280

378.000

567.000

Kupljena stočna hrana

49.300

101.065

190.402

Vlastita stočna hrana

172.240

301.350

476.133

7.753

18.914

29.310

Pomoćni materijal

Lijekovi

4.434

8.048

13.323

Troškovi rada

81.963

127.606

210.352

Vlastite usluge

62.093

93.139

155.232

Tuđe usluge

13.475

23.851

37.923

Veterinarske usluge

6.395

10.616

17.197

Amortizacija objekta i opreme

22.554

30.211

36.973

Investicijsko održavanje

5.813

7.671

9.319

Kamate na kapital

61.944

121.107

191.365

Troškovi poslovanja

585236

1.093.971

1.723.777

Bruto dobitak

-72.517

246.399

286.778

Porez

-14.503

49.280

57.356

Neto dobitak

-58.014

197.119

229.422

* kapacitet turnusa, a godišnja proizvodnja prema tehnološkom normativu je 86, 175 i 263 tovljenika.

vage goveda, te odstupanja prodajnih cijena ovisno o veličini i organizaciji proizvodnje na farmi, stupnju i načinu povezanosti s dobavljačima i otkupljivačima ( oblici organizacije tova).

Najveći utjecaj na ekonomič­ nost i rentabilnost proizvodnje "malih" proizvođača imaju različite otkupne cijene koje uvelike ovise o dogovoru s otkupljivačem, te različite cijene kupljene stočne hrane i hrane proizvedene na vlastitoj farmi.

Loša organizacija rada na manjim farmama djeluje na slabiji prirast, zbog čega nisu povoljni

Mljekarski list 1/2001.

ekonomski rezultati na takvim farmama. Kao i u proizvodnji mlijeka u obiteljskim gospodarstvima, tako i u tovu goveda gospodarstva računaju s dobitkom ne računajući troškove vlastitog rada, te troškove korištenja i amortizacije vlastite mehanizacije.

Ova gospodarstva su, u pravilu, najviše izložena utjecajima nestabilnog odnosa cijena na tržištu materijala i usluga, te prodajnih cijena u govedarskoj proizvodnji.

Tako "mali" proizvođači ne mogu dugo poslovati ekonomski uspješno niti povećavati svoje kapacitete do ekonomske opravdanosti.

■ 17

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Kreditiranje rasplodnih steonih junica Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kreditira nabavu rasplodnih steonih junica već nekoliko godina na području svih županija.

Temeljem Odluke o osnivanju Posebnog računa za kreditiranje razvitka i obnovu poljoprivrede (NN br. 54/96) donesen je Pra-

vilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede (NN br. 57/00).

Kreditiranjem, koje se odnosi na nabavu rasplodnih steonih junica isključivo domaćeg uzgoja, direktno se djeluje na povećanje stočnog fonda u pojedinim područjima. Budući je na području nekih županija veća potražnja

nego ponuda steonih junica, uzgajateljima se omogućuje kupovina istih na organiziranim aukcijskim prodajama u području drugih županija. Glavni organizator aukcija je HSSC koji direktno djeluje putem selekcijske službe određe­ nog područja, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Pravo korištenja sredstava za kreditiranje prema navedenom Pravilniku imaju fizičke osobe vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata koji se bave poljoprivrednom

PREGLED ODRŽAVANJA AUKCIJSKIH PRODAJA RASPLODNIH JUNICA

Datum i mjesto održavanja

Broj kupaca

Broj rasplodnih junica

Ukupna cijena

Ukupni iznos kredita

04.06.2000. Velika Gorica

10

27

281.600,00

269.100,00

16.06.2000. Nedelišće

10

27

276.000,00

268.300,00

18.06.2000. Vrbovec

24

71

734.800,00

708.700,00

24.06.2000. Sv. I. Žabno

13

38

386.700,00

377.100,00

27.06.2000. Rovišće

9

39

415.620,00

389.800,00

29.06.2000. Gola

13

42

415.200,00

410.500,00

01.07.2000. Đurđevac

30

90

912.980,00

892.160,00

04.07.2000. Veliki Zdenci

18

54

576.380,00

540.000,00

05.07.2000. Ferdinandovac

14

42

446.260,00

418.900,00

06.07.2000. Nova Rača

5

15

157.620,00

150.000,00

11.07.2000. Šljivoševci

17

39

386.360,00

381.600,00

08.08.2000. Molve

9 44 2 9 21 11 16 10 31 11 7 6 6

29

285.600,00

283.200,00

111

1.204.550,00

1.109.800,00

14

138.400,00

138.400,00

30

298.440,00

294.100,00

57

573.640,00

562.540,00

40

397.880,00

394.300,00

38

387.120,00

376.000,00

26

276.400,00

260.000,00

82

811.200,00

801.300,00

34

325.700,00

325.700,00

18

178.400,00

177.200,00

03.09.2000. Gudovac 06.09.2000. Posebna prodaja 24.09.2000. Vinica 26.09.2000. Babina Greda 03.10.2000. Šljivoševci 13.10.2000. Koprivnica 07.11.2000. Veliki Zdenci 09.11.2000. Virje 14.11.2000. Nova Rača 17.11.2000. Cugovec 24.11.2000. Šljivoševci 29.11.2000. Velika Gorica

19

192.350,00

186.600,00

20

200.700,00

198.600,00

20 1022

198.600,00 10.458.500,00

10.112.500,00

21.11.2000. Čakovec i 30.11.2000. Koprivnica UKUPNO:

18

1 347

198.600,00

Mljekarski list 1 /2001.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA proizvodnjom, a prebivalište imje strateškim područjima gdje iznosi 3% godišnje. Vraćanje kredita je u Republici Hrvatskoj.

Minimalni iznos kredita za fi- jednokratno.

Uzgajatelj, korisnik ovog krezičke osobe iznosi 15.000,00 kn a maksimalni 500.000,00 kn. Iz toga dita, može ponovo koristiti takav proizlazi da korisnik kredita ne kredit tek za dvije godine po može kupiti manje od dvije ili više kupovini zadnjih junica. od 50 steonih junica. U pravilu - Sve junice prijavljene za prokorisnici kredita kupuju dvije do daju i registrirane u katalogu pročetiri junice budući je za kredit daje, koji je izradila područna iznad 40.000,00 kn potrebna hipo- selekcijska služba, ocjenjuju se i teka. klasiraju. Prodaja junica obavlja Navedeni kredit, u iznosu se uglavnom na aukcijama (u izu10.000,00 kn po rasplodnoj steo- zetnim slučajevima direktno u noj junici, odobrava se korisniku s staji kod uzgajatelja tj. vlasnika rokom otplate dvije godine, s tim junice) sistemom licitiranja na osda je početak jedna godina (sve- novnu cijenu. U slučaju da izliciukupno tri godine). Kamatna tirana prodajna cijena prelazi izstopa iznosi 5% godišnje, osim na nos odobrenog kredita, razliku ci-

jene kupac plaća u područnoj selekcijskoj službi prije otpreme junice od prodavatelja - vlasnika junice.

Sa 30.11.2000. godine ukupno su održane 23 aukcijske prodaje rasplodnih junica i dvije posebne prodaje ( direktno u staji kod prodavatelja) na kojima je, kreditom Ministarstva, 347 evidentiranih kupaca kupilo 1022 steone junice.

Sveukupni iznos ostvarenog kredita iznosi 10.112.500,00 kn, a sveukupna postignuta cijena 10.458.500,00 kn. Iz navedenoga proizlazi da je ostvarena prosječna prodajna cijena 10.233,36 kn po jednoj rasplodnoj junici .

•

P.J. VINKOVCI, Kralja Zvonimira 80 tel.: {032) 33 23 92 tel. i fax: (032) 31 65 84 Zagreb, Trg kralja Tomislava 19 tel.: (01) 4819 265; 48 72 970 fax: {01) 49 22 267 žiro račun: 30102-601-114220

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Trg kralja Tomislava 9 tel. i fax: {01) 62 22 065

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO SJ.EME RATARSKOG, KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo: sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, stočni kelj, stočne graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.

Zatim najširi izbor sjemena povrća, cvijeća i začinskog bilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.

NAŠE Mljekarski

list 1/2001.

SJEME,

VAS

USPJEH! 19

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA novčanih poticaja

u ukupnom iznosu od 1.230.240,00kuna, od čega je novčani poticaj za 143 grla Agroludbregom na kojoj bi se pro- brdsko-planinskog područja u izPiše: Vesna Bulić, dipl. ing. vodila selekcija za oko sedamde- nosu od po 2.000,00kn, a 638 grla za Županiju varaždinsku sačinjava- setak grla. Broj ispitanih uzoraka nizinska područje u iznosu od po ju četiri uzgojne organizacije, a to mlijeka s obiteljskih gospodarstava 1.480,00 kn. U brdsko-planinsko su: Ivanec, Ludbreg, N. Marof i i farme za ovu Županiju s 31. 10. područje varaždinske županije priVaraždin.

2000. godine bio je 12.677 uzorka padaju slijedeće općine: LjubešŽupanija varaždinska zaključno mlijeka. Ukupan broj plotkinja je ćica, Visoko, Varaždinske Toplice, s 31.10.2000. godine ima 1730 uz- 17814 prema podacima veterinar- Lepoglava, Cestica, Bednja, Voća gajatelja, 3227 krave pod kontro- skih stanica od zadnje tuberkuli- Donja i Klekovnik. Broj zaprimljelom rasplodne proizvodnje, 1971 nizacije iz 1998. godine, a ukupan nih zahtjeva i isplaćenih novčanih krava pod kontrolom mliječnosti i broj krava 14785 od čega je 5198 poticaja za tov teladi fizičkim oso3811 registrirane teladi oba spola. obuhvaćeno uzgojna selekcijskim bama isplaćen je za 253 grla u iznoOd ukupno 5198 krava pod uzgoj no radom što čini 29,17% obuhvata. su od 101.200,00kn i pravnim ososelekcijskimobuhvatom4345krava Broj krava je nizak i prosječno bama za 3167 grla iznosio je je simentalske pasmine, a 853 krave iznosi 3 grla po uzgajatelj u. Teme- 1.266.800,00 kn, što je ukupno holstein friesian pasmine. Unutar ljem članka 5. točka 2. Zakona o 1.368.000,00 kn za tov teladi. Za ove Županije selekcija se provodi i novčanim poticajima i naknadama osnovno stado u periodu od 0l.01.za grla s farme Vraždinka "Križov- u poljoprivredi i ribarstvu (NN 29/ 31.10.2000. godine zatraženo je i ljangrad" na kojoj se nalazi 184 99) i članka 5. stavka 2. Pravilnika o isplaćeno 953.100,00 kn za 3177 krave pod kontrolom mliječnosti načinu i postupku za ostvarivanje grla. Županija varaždinska je upeholstein -friesian pasmine, a u toku novčanih poticaja u poljoprivredi i riodu od 01.01.-31.10.2000.godine ove godine sklopljeni su ugovori i sa ribarstvu do 31.10.2000. godine ostvarila novčani poticaj u ukupkaznenim zavodom iz Lepoglave i s podnešen je 781 zahtjev za isplatu nom iznosu od 3.551.340,00 kn.

Vrste i iznos zatraženih i isplaćenih novčanih poticaja u periodu Budući da je kraj godine uskoro od 01.01.-31.10.2000. godine za Županiju Varaždinsku će Hrvatski stočarsko selekcijski centar izdati godišnje izvješće za Iznos Ckn) Vrsta zatraženoanovčanoa ooticaia 2000. godinu u kojoj će se naći svi Novčani poticaji za prvotelke 1.230.240,00 podaci po županijama i uzgojnim Novčani poticaji za tov teladi 1.368.000,00 organizacijama vezani za rezultate Novčani poticaji za osnovno stado 953.100,00 uzgojna selekcijskog rada u RepubUKUPNO: 3.651.340,00 lici Hrvatskoj.

■

Županija varaždinska

BETONSKAGALANTERIJA ZAFARME AB PREDNAPREGNUTI PODNI NOSAČI ZA REŠETKASTE PODOVE IZNAD KANALA DUŽINE 2,20- 2,85 CM. VISOKA NOSIVOST, TRAJNOST, JEDNOSTAVNO ~UČNO) POLAGANJE

AB MONTA.ŽNEHRANILICE Dl.MENZIJA 80/56/200 CM.

JEDNOSTAVNAI BRZA UGRADNJA, GLATKA POVRŠINA BETONA

MONTAžNE ~'\IIRANOBETONSKE INFORMACIJE:

KONSTRUKCIJE SVIH RASPONA I NAMJENA..

MEĐIMURJE BEl'ON d.d. ČAKOVEC

ZRINSKO FRANKOPANSKABB

40000 ČAKOVEC TEL. 040328464, 328465

20

Mljekar s ki list I /2001.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

Staje za ovce Piše: Karmen Sinković, dipl. ing.

Ovce su i na paši i u staji tijekom U staji borave uglavnom tijekom zime.

Projektiranje i gradnja objekta moraju biti u skladu sa svim zoosanitarnim i veterinarskim propisima, čime će se izbjeći niz zdravstvenih problema koji se mogu pojaviti tijekom boravka životinja u njima.

Na pravilno odabranoj lokaciji, ovčarnici mogu biti sagrađeni kao poluotvorene ili potpuno zatvorene staje. U gradnji se koriste različiti materijali ( drvo, cigla, beton).

Ispred ulaza u ovčarnik obvezno je postavljanje bazena za dezinfekciju papaka.

Za smještaj stada do 300 grla može se koristiti jedan zajednički objekat čija se unutrašnjost sistemom pokretnih ograda može prilagoditi svakoj kategoriji životinja ovisno o momentu proizvodnje.

Centralni hodnik svojom dužinom dijeli unutrašnjost ovčarnika na dva dijela. Širina hodnika je 2,20 - 2,50 metara, a izrađen je od betona. Uz centralni hodnik poredani su boksovi.

Dobro uređen ovčarnik podijeljen je u odjeljke-boksove i to: za bređe ovce, za ovce koje se janje, za ovce s janjadi, za odbijenu janjad, za bolesne životinje, te boksove za ovnove.

Od prateće opreme u boksovima su postavljene pojilice te hranilice za voluminoznu hranu i za koncentrat.

U tablici 1 prikazane su norme za površinu poda po jednoj životinji u dobro uređenom ovčarniku. proljeća, ljeta i jeseni.

Boksovi za janjenje

Za janjenje se predviđaju posebni odjeljci-boksovi u ovčarniku da bi se omogućilo ovci koja se janji dovoljno prostora, te da se zaštiti rođeno janje od nagaza drugih ovaca. U ove boksove gravidne se životinje smještaju 2-3 dana pred janjenje i tu ostaju još 3-5 dana po

Mljekarski list 1 /2001.

janjenju. U tim boksovima podna površina mora biti suha, čista i prekrita s dovoljno svježe stelje (najčešće je to slama). Ukolika je potrebno dodatno zagrijavanje tih boksova, mora postojati mogućnost instaliranja infra grijalice za janjad barem u prva 2 dana života.

zasebne boksove ženska janjad, a u zasebne muška.

Ovi boksovi zahtijevaju, za tu kategoriju životinja, prilagođenu visinu pojilica i hranilica, kako za voluminoznu hranu, tako i za koncentriranu.

Boksovi za odrasla grla

Ako se radi o uzgoju mliječnih ovaca, u ovčarniku mora biti predviđen prostor za mužnju ovaca bez obzira radi li se o strojnoj ili ručnoj mužnji.

Uz samo izmuzište nalazi se prostorija za prihvat i hlađenje mlijeka.

U ovčarnicima su grupe ovaca u boksovima.

Broj i veličina tih boksova ovisi o broju ovaca, njihovoj uzraslosti i kondiciji. Preporuka je, smjestiti ovce s janjadi približnih datuma janjenja u zajednički boks.

U vrijeme kada su u ovčarniku ovce pred janjenje i ovce s janjadi, potrebno je urediti boksove kojima će se razdvojiti gravidne životinje od onih s podmlatkom.

lzmuzište

Podne površine

Ovnovi zahtijevaju smještaj u boskove dovoljno prostrane, s dovoljno svjetla, a podna površina mora biti čista i suha.

Ovce se mogu držati na betonskom i na zemljanom podu (pijesak, šljaka-pijesak). U tom slučaju na pod treba staviti stelju, a najveća dubina stelje je do 120 cm ( duboka stelja).

Važno je napomenuti da ovce u ovčarniku uvijek moraju biti na suhom podu, odnosno uvijek mora biti dovoljno stelje. Vlažan pod u ovčarniku dovodi do oboljenja papaka i do ostalih oboljenja. Posebno treba paziti da janjad uvijek bude na suhom podu.

Boksovi za janjad

Oprema za hranu

Boksovi za bolesne ovce

Svaki dobro uređeni ovčarnik mora imati i poseban odjeljak za bolesne ovce ili one na koje se sumnja da su bolesne.

Boksovi za ovnove

Janjad nakon odbića smješta se u za njih posebno određene boksove.

Preporuka je da se razdvoje u

Tablica 1: Površina poda u m2 po Jednoj životinji:

Kategorija ovaca bređa ovca ovca s janjetom ovca s janjetom ovan

Površina poda po ovcf m2

0.70-1.00 1.20-1.50 0.60-0.90 1.30- 2.00

Tablica 2: Dužina Jasala u metrima po jednoj životinji: Dužinajasala Kategorija ovaca u m po životinji bređa ovca 0,40 ovca s janjetom 0,40 ovca s janjetom 0,30 ovan 0,50

Svaki dobro opremljeni ovčamik mora imati jasle za voluminoznu krmu, valove za koncentriranu hranu i posude ili valove za napajanje ovaca.

Jasle mogu biti izrađene od drveta ili metala, a rjeđe od nekog drugog materijala.

Valovi za napajanje mogu biti prijenosni, obzirom da se mijenja razina dubine stelje.

Također je potrebno osigurati i poseban valov za smjese ili vitaminskomineralne dodatke.

Ovčarnici se provjetravaju prirodnim načinom. Propuha ne smije biti. Svjetlost dolazi kroz prozore, a treba ga biti dovoljno kako bi ovce vidjele hranu.

U usporedbi s drugim stočar­ skim nastambama, ovčarnici su veoma jeftini objekti i jednostavne su konstrukcije.

■ 21

OVČARSTVO I KOZARSTVO

Koze, šume i požari Početkom

šezdesetih

vane su gotovo isključivo na paši i brstu, što je bilo vrlo važno za egzistenciju velikog dijela seoskog pučanstva u tim krajevima.

Možda je držanje velikog broja koza na određenim područjima pridonijelo degradaciji šumskih površina, ali ne postoje točni pokazatelji o tim štetama kao ni o utjecaju drugih štetnih faktora.

Poslije te zabrane kozarstvo je gotovo potpuno nestalo, a zamro je i svaki stručni i znanstveni rad.

zahvati mogu bitno smanjiti mogućnost izbijanja i širenja šumskih požara.

U Francuskoj je ljeto 1986. g. bilo katastrofalno po požarima, a onda je usvojen propis koji vlasnike šumovitih i neuređenih terena obvezuju da iskrče ili na drugi način s njih uklone šikaru, te da ih onda redovito čiste prema potrebi, a najmanje jednom u tri godine. Ako se neki vlasnik šume ili šikare ne pridržava propisa, to će umjesto njega učiniti općina i poslati mu račun.

Neki navode kao mogući razlog i to da vlasnici podmetnu požar jer ne mogu dobiti dozvolu da šumsko zemljište preurede za građe­ vinsko, a poslije požara dobivaju te dozvole.

Obično se ne spominju i neki drugi razlozi kao npr.: prije su ljudi skupljali suharke za loženje, tu su bili ugljenari koji su radili po odobrenju i uputama nadležne šumarije, pa onda i drvosječe koji su prorjeđivali šumu, a najveći dio sitnog raslinstva koje najviše i najbrže prenosi plamen pobrstile su koze i ovce. Ovce su čistile nisko, a koze nešto više raslinje i tako čuvale šume od požara. A onda je svega toga nestalo.

Kada se govori o štetama koje koze nanose šumama, trebalo bi vidjeti i procijeniti i kolike bi štete od požara bile manje da su tu koze. I čovjek može čistiti šume koje su mu pristupačne, naravno to treba platiti, a koze nemaju plaće. Još ostaje pitanje - a što je s onim šumama do kojih čovjek ne može doći?

Nekako u to vrijeme događa se i raslojavanje sela i emigracija u Na Lastovu su govorili da njih gradove, pogotovo aktivnog dijela Poznato je da brzom širenju od požara spašavaju koze. I njihov pučanstva. Napuštanjem poljopožara u šumama pogoduje ne- hotel ima farmu od 200 koza koje privrede i stočarstva, na velikim čista šuma puna šikare i suhe drže radi mesa, ali su te koze i po površinama brdskog i planinskog trave koja u našim prilikama zna šumama, pa kada očiste jedan dio područja dolazi do značajnih prosezati do samih naselja. pretjeraju ih na drugi dio i tako mjena u biljnom pokrovu. RazviZa vrijeme velikih požara ljudi redom čiste šumu. jaju se neprohodne šikare, šiblje, makija i niski šumarci, a baš su oni su se pitali kako da prije nije bilo Godine 1979. u Hrvatskoj je toliko požara.

Kao razlog navepotencijalni mediji za izbijanje ponovo zakonski legaliziran uzgoj požara i njihovog brzog širenja. deno je mnogo više turista, pa tu koza. Postupno raste zanimanje Smatra se da je za izbijanje požara su i roštilji, sagrađene su ceste za uzgoj koza. Pojedine općine, u najopasnija makija, a koze baš nju preko planina i kroz šume koje su skladu s novim zakonom, određu­ brste. Zapravo držanje koza na pristupačnije mnogim ljudima, a ju područja i uvjete za držanje takvim lokacijama kao i drugi možda je i veći broj promjena. koza.

■ 22

Mljekarski list 1 /2001.

REPORTAŽE

ruz, soju, ječam, zob i tritikale, a kupuje samo mineralne i vitaminU stočarstvu vrijedi samo zakon velikih brojeva ske komponente. Osim ovog vena i suprugu posjetili smo u nji- likog i zahtjevnog posla, Antun je Piše: lvan Fadljević hovom, stvarno zaokruženom (po uposlen u firmi tako da tri stupa Unatoč bremenitoj situaciji hrciklusu proizvodnje) obiteljskom farme, jasno i kuće, drži supruga.

Prigodom boravka i obilaska vatskog agrara, rekli bismo situa- gospodarstvu. Posjeduju svinjocija nije bolja niti u stočarstvu, no gojsku farmu, a nakon jesenske farme, Antun Bello ističe: "S cije»Epur si muove« (ipak se kreće)! »rasprodaje« tovljenika za koli- nom svinja mi smo zadovoljni baš Nema velike razlike između pri- nje, u prasilištu i oborima suvre- zbog velikog broja krmača i tovljemarne biljne proizvodnje, stočar­ meno opremljene farme, imaju 20 nika samo da novac dobijemo na stva, proizvodnje duhana, proiz- krmača nazimica, 40 odojaka te vrijeme. Svima je problem tržište, vođačkog gospodarstva, no za sva- još 60-tak većih svinja. Za potrebe no mi većinom svinje prodamo na ku proizvodnju pa i poljodjelsku · vlastite svinjogojske farme, An- vlastitoj farmi koju smo sami savrijedi samo »zakon velikih bro- tun Bello obraduje oko 25 katas- gradili. Dobili smo jedino kredit jeva«. Jer, samo u velikoj količin­ tarskih jutara zemlje, proizvodi za suvremeno prasilište jer krediti skoj proizvodnji smanjuje se cije- do 80 posto stočne hrane - kuku- su danas nepovoljni i uz prevelika na inputa, brži je obrtaj kapitala administriranje. Obrađivali bi mi i po jedinici proizvoda, a samim više zemlje, no problem je dobitime veća je razlika u cijeni. vanje državne zemlje u zakup. S Posebice u stočarstvu. Od svaštaobzirom na stanje u hrvatskom renja i rascjepkanosti proizvodnje gospodarstvu, od ovoga posla (uz više se ne živi, može se eventualno puno rada) može se preživljavati, životari ti. no krajnji nam je cilj spojiti poDokaz ovim tvrdnjama, iz ljoprivredno-stočarsku proizvoduvodnog dijela teksta, je i stočar, nju i seoski turizam, a to podrasvinjogojac u predgrađu Pleterzumijeva konjogojstvo, vinogranice Antun Bello, jedan u nizu, darstvo i vinarstvo" - zaključuje na istina Bog, rijetkih koji od svinjokraju razgovora mladi i agilni gojstva relativno dobro živi. Antustočar Antun Bello.

■

Posjetili smo svinjogojsku farmu Antuna Belle u Pleternici

Sakupljači mlijeka u selu Repušnica Piše: Sinković Marica

Pa sad za sve neka im hvala, to im želi U druga mljekara Repušnica.

Našoj Slavici i Ivi

Eto, tako to godinama traje, neka zauzvrat puno sreće i zdravlja Bog im daje.

■

Naše selo Repušnica nalazi se U mom selu ima jedna kuća stara, nadomak grada Kutine. U njemu žive stari sakupljači mlijeka Ivo i U njoj žive Ivo i Slavica, Slavica Maretić koji uz sve svoje sakupljači mlijeka od nas poljoprivredne radove već 40 go- mljekara. Slavica na klupi sjed~ i dina skupljaju mlijeko za naš dra- u laktafriz milo gledi.

"Kad te gledam laktafrizu sada, gi "DUKAT". osjećam se tako mlada. " Mi, donositelji mlijeka, uvijek smo zadovoljni kada nam naš Ivo Slavica svaki dan svog mljekara još i nešto reče pa nam dan brzo i čeka, do donese pet litara mlijeka. proteče. "Četrdeset godina brzo A naš Ivo, uvijek će nam nešto je prošlo, bilo je lijepih vremena i reć~ od čega mi mlade mljekarice još ljepših žena", kaže Ivo. ostajemo bez riječi.

Mljekarski list 1/2001.

23

Starinske gosti na Visokom Piše: Ankica Škarić

Blagdani su ostali za nami, prešle je opet jedne lete i treba se sprijemati za gosti. Siječanj je tu.

Mladići pozivleju v gosti svoje krsne i fijermane kumove, vujnevcu i djevera, babice i dedeke, te domaćeg japicu dok je ostali rod išel od hiže. Onda se to peški hodilo. Dečko je zval svoje prijatelje a puca prijateljice samo da je bile prije gotovo jer za to nikad nije pune časa jer: Siječanj nam je mili stigel, sve je mlade na noge zdigel puce, dečke, se domaće brže mora da se skače.

Još je trebale i za obliječi prirediti tak da se nije smele niti časa markijerati, odgađati posel.

Gazdarice su morale biti pri puce od utorka a pri dečku od srijede.

Gazdarice su točno znale svoj posel, jer dok je sklad onda nijema niti kolačov zgorenih. Domaći japica je došel saki dan da je domaćinu pomogel okoli vina, jer su po običaju domaćice donesle za gosti šte je kak mo gel, tak da je i to bila mala pomoć za gosti. To nišće ne prosi. Šte je komu vrijeden donese,jerpakdokjenjema treba znati da bu i dobil. Nesile se sir, puter, jajca, živina i mnoge sitnice. Tem ženam je trebale ponuditi kolače i piti, a i male sesti ž njima, reći reč dvije, pak gazda i nije mogel na sve stići. Puce su došle kitit hiže v petak. Tatu su se morale sprazniti sobe, dopeljati stali, napraviti klupi, a onda ukrasiti zidovi s lijepemi našitemi ručniki. I na zrcale je išel ručnik, to je se morale biti gotovo v petek.

24

Gazdarice su pak morale klati mladinu, muški pak svinje a i kruh se pekel v krušne peći.

Negde je nešće i kravu zatukel tak da je gostima bile sega. To se morale sve klati i tući v petek, jer nije bilo škrinji kak denes a v sobotu je već neki dijel trebal. V subotu je bile rupčene. Mladoženja bi došel k puce kakti njegvi otec i mati, kumovi krsni i fijermani i domaći japica od dečka, dok je pucin pri puce pričakal.

Pucin domaći ih je postavil za stol a mlada je donesla rubec sviljnjak koji je bil tak složen da nije bile niti jednoga vugla; svi su bili skriti na tanjijeru tak da se mladoženja mal mučil dok je našeljeden vugel za koji je rubec zdigel v zrak i s njim zavijori! po zraku a onda je uslijedila prva zdravica.

Kad si je mladoženja posprijemil rubec v žep od kaputa (v kojem se bu zutra ženil) onda je jedna prijateljica mladijenjke donesla kiticu koju je morala mlada prišiti mladoženji na kaput. Počela je svečana večera: juha, meso i salate, zelje, a u tanjuru pred mlade je bile zaprte jele. Na tanjuru sa zeljem su bile unakrst dvije vilice, a nišće nije smel prejti s jelom dok mladi nijesu to otprli slatkijem kušlecom. Tada je domaći zel vilice i nastavile se jesti.

Iza mesa su išli zagorski štruklji i kolači a onda se morale iti dima.

Nije se smjele dugo čujti jer se v jutre treba rane stati. "Mladići" su morali iti k meše jutre a onda saki k sebe brže da se sprijemi za vijenčanje koje je bile pri večer­ njici okoli šest vur. Domaći japica su čekali uzvanike i svate, puce su

bile zadužene za kitice, a mladi su bili zaokupljeni sami sobom. Mladijenku su sprijemale žene koje su to znale. Treba je bile složiti lasi da budu čim lepši i čvrstiješi a kak onda nije bile laka treba je bile i njega stvoriti, a kak? Cukor se namočil v pive da se rastopi i eto ti laka. K dečku su morali dojti muzikaši i njegvi svati da su ga pratili do mladijenjke. Prije su bile mlade v narodne nošnje se negde do 1967.-1970., a poslije v haljinama koje su bile duge i šivane doma. Uvijek je bilo šnajderi na Visokom.

Kad se svadba od mladoženje približavala do hiže, mladenku su zaprli v hižu, tak da se do nje nije mogle lako dojti. Sa mladom je bila žena koja ju je sprijemala i dvije ili tri djevojke. Mladoženju je morala čez prsten gledeti, ako ga je samoga lovila rekle se da budu sretni u životu. Svati su navalili na vrata, ali je domaći japica od mladijenjke pital mladijenca za rubec koji je navečer odnesel da ga pokaže, da se vidi jeli je i on pravi, da nije smenjen. Domaći japica je uvijek bil čovjek rečljiv, pažljiv, moral je znati pravila svadbe da nišče nebu zapostavljen i da bu svaki imel svoje meste.

Domaći japica najprije bi je pital po kaj su došli, a onda je moral česniki odgovarati. To su bili krsni i fijermani kumovi. "Čuli smo da imate svit za našega mladoženju pak bi šteli vide ti". Žena koja je slagala i otpravljala mladenku um podene najprije jednu pucu, pak drugu a ovi saku odbijeju sve dok ne pokaže pravu. Pošto ju prihvate, trebaju i platiti. Česniki i mladijenac se pogađaju, a kad su se složili pustiju mladoženju u sobu k mlade da se skušnjeju. Vune zaigraju muzikaši i ide se za stol.

Mljekarski list 1 /2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU Kad ih se sve smjesti, dođe red na čestitku. Izgovara ju curica od mladijenjkina roda. Potem zdravica domaćina, blagoslov od oca i matere te polako na put do opšćine i crkve izreći svoja DA Kad svadba otiđe gazdarice imaju pune ruke posla: sve počistiti, postaviti tanjure i dovršiti večeru.

Kad se svadba vrne iz crkve počne večerja i dalje veselje.

U noći su znale dojti maškare da upotpune veselje, a među njima bi bile i gazdarice od mladoženje. One bi došle da vide kako je pri puce; kakvi su kolači i druga hrana koja je v noći išla dva do tri puta na stol. Vjutre obvezno sarma, i onda su se počeli nekoji rashajati (iti dima).

Oko poldane se išle k dečku. miraz i namješaj k dečku, a ako Tam ih pak pričekaju gazdarice i nije onda v srijedu jer već v od mladoženje starci. Na vrati četvrtak su bili prvići pri puce. To mama od dečka da mlade kruh je bile zato da se potroši one kaj je koje blagoslovi, a i nju i onda idu v ostale i da se pogostiju dečkove kuharice koje su se pri njem hižu.

Pri mladoženji bi pričakali topli zmučile. kraflini te toplo kuhano vino i čaj što si koj štel popiti a onda se išle Siječenj je mili stigel spat do večerje. Pri dečku se sve je mlade na noge zdigel počele z večerju oko sedam vur, Mamek, tatek dare sprijemaj do toga su se morali prikupiti svi v ničem više ne oklijevaj svati, mužikaši i rod, a morala je zaželjela sam otiti biti sneha oblečena v narodnu jednom mora i to biti. nošnju i počesana, a na glave Onda bolje iti sada poculica, da se vidi daje sneha. Pri dok sam jošte kakti mlada! dečku bi gosti trajale do drugoga dana čak i do drugoga večera. Niti muzikaši nijesu otišli. Ako je bilo kam, puce bi prije gosti dopeljali

U Istri više od 50 objekata seoskog turizma vid turističke ponude, ali i agencijama, te turističkim djelatnicima koji nude turistima boravak na selu, odnosno u srednjevjekovnim Turistička ponuda u Istarskoj županiji u posljednje je vrijeme gradićima. Istra je, naime, preobogaćena brojnim objektima bogata srednjevjekovnim spomeagroturizma, što se uglavnom na- nicima što se nalaze u dvadesetak laze u srednjoj Istri. Time se omo- gradića, nažalost još uvijek zapuštenima. Čakavskom saboru, znagućuje brži razvoj toga, još uvijek, manje razvijenog područja od pri- čajnom skrbniku očuvanja hrvatobalja koje je zahvaljujući turiz- ske kulture, predani su ključevi mu, jedan od najrazvijenijih pa i Huma (najmanjeg grada na svijenajbogatijih dijelova Republike tu) još 1972. godine kada zapoHrvatske. Još prije dvadesetak činje revitalizacija mjesta koje će godina prva kućanstva opremaju brzo primiti zaljubljenike u starisvoja zdanja za turističku ponudu, ne, pa i pobornike domaće hrane pa turisti organizirano dolaze u pripremljene u mjesnoj konobi.

Krcule na Žrninjštini, Sveti Petar Nakon Huma, "biser" naše stariu Šumi, Dušane i druga mjesta ne su Roč, Aleja glagoljaša, Bogdje im se nude specijaliteti do- ljunska konoba, ona u Gračišću i drugim gradićima. maće kuhinje i domaća vina. Jači razvoj seoski turizam doživljava stvaranjem demokratske Hrvat- INFRASTRUKTURA ske, prije svega zahvaljujući kuStanovnici srednje Istre, uglavćanstvima zainteresiranim za taj nom sredstvima samodoprinosa, Piše: Marko Bijažić

Mljekarski list 1/2001.

•

grade ceste već sedamdesetih godina. Na isti je način dovedena pitka voda, a telefon je nešto novijeg datuma. Tako su stvoreni preduvjeti za ulaganja u obnovu kućanstava, no, sela bijahu zapuštena, većinom bez mladog naraštaja, "motora" bržeg razvoja.

Kada je hrvatsko gospodarstvo zapala u krizu, stanovnici srednjeistarskog područja latili su se poslova u poljodjelstvu, a potom i ponudi poljoprivrednih proizvoda turistima. Paolo Nežić prije tri godine uredio je napuštenu kuću u mjestu Zrenj u gornjoj Bujštini.

O ponudi kratko zbori: - "Za potrebe turizma kupujem samo mineralnu vodu, sve je ostalo iz mojih njiva, staja i vinograda."

Nije Paolo jedini, svi s turističkom ponudom, a rekosmo da ih već ima pedesetak, nude uglavnom domaće, svoje ili od susjeda. A Istra ima što ponuditi! Jedinstveni bijeli tartuf ima stanište samo u srednjoj Istri. Tu gljivu, što raste ispod površine zemlje, resi kompliment afrodizijskih svojstava pa nema Talijana koji posjeti 25

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU srednju Istru a da ne posegne za porcijom pašte z tartufi. Gradinje, Balini, Senj u Istri, Vrh, buzetske gostionice, nude tu gljivu čudotvornih svojstava. Tartuf je samo jedan od specijaliteta u gastronomiji srednje Istre. Pršut, onaj istarski, možete kušati u svakom objektu seoskog turizma.

Krenuo je i županijski projekt Standardizacije istarskog pršuta zahvaljujući kojemu će se proizvodnjom zacijelo baviti više kućanstava u Istri. U sezoni šparoga, jasno onih divljih pa i drugih šumskih plodina - namjernici, ljubitelji svježeg zraka i jedinstvenog krajobraza - potražit će i sasvim sigurno dobiti i te specijalitete.

Najdalje se u Istri, a i to je dio turističke ponude, otišlo u proizvodnji vina. Raspadom kombinata, vinogradari (uglavnom mlađi) ulažu značajna sredstva u vinograde i podrume. Još 1994. go-

dine Istarska županija nudi sadnice vinove loze i maslina po vrlo pristupačnoj cijeni. Trećinu plati seljak, a druge dvije Županije, odnosno općina ili grad na čijem se području nalazi vinogradar ili maslinar. Opremaju se tada podrumi najmodernijim posuđem i opremom za vinarstvo što je brzo doprinjelo kakvoći vina, pa i nagradama. Vinistra, Udruga vinogradara i vinara okupila je proizvođače i struku, a rezultati su golemi. Čak tri "Studeca", hrvatske nagrade za najbolje vino u protekle tri godine, dolaze u Istru; dva za autohtonu malvaziju. Sa zadovoljstvom možemo danas na pragu novog tisućljeća spomenuti da je ponuda vina u Istri zadovoljavajuća, a svake se godine širi paleta poznatih vina i vinara.

Jedinstveni krajobrazi, srednjovjekovni gradići, marni ljudi, dobra ponuda. I što tu nedostaje?

Ogulio - grad slavljenik Piše: Miljenko Pavešić

gdje će podići tvrđu. Tu, na rubu Što reći o gradu koji je jubi- Gorskog kotara i Like, ponad larne 2000. godine slavio svojih ponora i provalija Dobre, Med500 godina postojanja? To je i vednice i Badnja on podiže KUmnogo i malo ovisno o kutu LU. Nikad od tuđina osvojenu! gledanja jer mnogo je gradova Kulu koja i danas ponosno stoji i daleko starijih u našoj dragoj krasi slavljenika.

Bernardin Frankopan nije ni Domovini. Ogulin je ipak nešto posebno. Iako je gradić, jedan je slutio da su na tom prostoru tragovi života iz mlađeg kamneog od najljepših u kontinentalnoj doba (neolitik, oko 6000. - 3500.

Hrvatskoj.

Grad je okružen rijekama i je- pr. Krista).

Taj lijepi gradić stoji već 500 zerima, na domaku je čarobnih planina od kojih Klek, svojom godina na uskoj sponi između siluetom, svojim legendama i vje- Panonske i Dalmatinske Hrvatšticama - opjevan u brojnim pje- ske, i pet stoljeća mačem brani tu smama - čuva vječnu stražu ponad sponu Domovine. Svojim bokovima Ogulin dodiruje i Sloveniju i grada slavljenika.

Bosnu.

Osnivač i graditelj Ogulina, Mudri su Frankopani stari Bernardin Frankopan, genijalnim umijećem odabrao je mjesto Ogulin (Zulumgrad) smatrali 26

Netko, tko nakratko boravi u jednom od seoskih gospodarstava rekao bi ništa, a ja ću reći - da treba poraditi na kadrovima i njihovoj edukaciji za turizam. Na prvom su mjestu jezici, zatim pristup stolu, ali i hortikulturno uređenje okućnice; treba poštivati starinu, bez kiča i nelogič­ nosti u prostoru. Često nedostaju putokazi za turističku destinaciju, a nekoliko prospekata samo je začetak turističke ponude one uz more i u "pitomoj divljini" srednje Istre. Istra ima perspektivu seoskog turizma, ili kako se ovdje govori agroturizma. Nedostaju povoljniji krediti do kojih će, nadamo se, zainteresirani brže dolaziti, ali i skrb onih uz more.

Samo suradnjom svih, kako to volimo reći, subjekata u Istri, doći će turizam u njen srednji dio i tako omogućiti jednakomjerniji razvoj cijelog poluotoka.

■

ključem obrane ne samo svojih posjeda nego i cijele Hrvatske.

Zbog svoje povijesne i nacionalne važnosti, grad Ogulin je, ne tako davno, bio osuđen na prisilni zaborav. U enciklopediji Jugoslavije (1965.) tom je gradu posvećeno manje redaka nego Pranji Ogulincu - Selji, narodnom heroju.

Nažalost, časna i dična obljetnica odvijala se u teškim vremenima, u nedaćama koje već cijelo desetljeće pritišću hrvatski puk.

Ipak, 13. rujan Dan grada i 14. rujan Dan Župe svetog Križa, usplamtjela su srca ljudi ogulinskog kraja. Pridružili su se i prijatelji iz Palače (Dalmacija), te iz Dombovara mađarskog grada i delegacija Hrvata iz grada Molize u Južnoj Italiji. Uzoriti kardinal Franjo Kuharić služio je svečanu svetu Misu. Na večernjem -kon-

Mljekarski list 1/2001.

KULTURA ŽWLJENJA NA SELU

certu, u prepunoj dvorani, operna formata 40 x 40 cm. Izložba nije diva Ivanka Boljkovac svojim je bila samo vizuelni doživljaj, već nastupom oduševila prisutne, a doživljaj koji začuđuje i očarava staro (više od jednog stoljeća) Hr- posjetitelja pa se često čulo: vatsko pjevačka društvo "Klek" - Zar je moguće da kod nas briljirala je svojim nastupom. postoji takvo cvijeće?

Povodom dične obljetnice MaNa Dan župe otvoren je retica hrvatska Ogulin i Poglavar- prezentativni autobusni kolodvor stvo grada Ogulina izdali su djelo: kakvog nemaju ni znatno veći Ogulin - povijesna i kulturna gradovi. baština (veliki format, 310 straniTih je dana gradom strujio fluid ca s brojnim kolor slikovnim pri- ponosa i dike. lozima).

U Ogulin treba doći, vidjeti ga, Dr. se. Radovan Kranjčev pri- doživjeti i nadahnuti se ljepotaredio je u Domu hrvatske vojske ma, pričama i legendama toga čarobnu izložbu slika - Hrvatske jedinstvenog grada koji oplakuju orhideje. Slike su izrađene u bistre rijeke: Dobra, Vitunjčica, vrhunskoj tehnici kolor snimaka Bistrac, Ribnik, Zagorska Mrež-

nica te biseri triju jezera: Sabljaci, Bukovnik i Šmitovo jezero. Vrijedi proći preko lijepih kamenih mostova drvenih graditelja, sanjariti na obali Dobre pored vodenice koja kloparajući melje i melje već nekoliko stoljeća, probati ogulinsku masnicu, smisni kruh, mošnje, kiselo zelje i puno puno toga.

A šta reći o Kleku, Modrušu, Viničici, Stošcu i Soviljici? O Kapeli, Bijelim i Samarskimstijenama, o ogulinskim djevojkama i momcima?

Nima pušak što su karabinke Niti cure što su Ogulinke!

•

Posavska paradna kola Piše: lvan Sinovčić Sisačka Posavina razlikuje se od drugih dijelova Hrvatske po jedinstvenoj posavskoj hiži, narodnoj nošnji, posavskom konju i posavskom psu goniču. Pored ovih obilježja, Sisačka Posavina je poznata i po selu Čigoću (evropskom selu roda), a vjerujem da će doskora biti poznata i po nedavno otkrivenoj koloniji lastavica jer se u selu (Donje Posavine) Mužilovčici ispod jedne strehe nalazi 350 lastavičjih gnjezda. Tako bi i lastavica, pored rode, mogla postati svojevrsni simbol i zaštitni znak Sisačke donje Posavine.

Spomenuti znameni u raznim su prilikama opisani i opjevani. Međutim, do sada nema opisa izrade i oblika posavskih paradnih kola (Šlavonera), također svojevrsnog simbola Sisačke Posavine. To je i osnovna svrha ovoga priloga i namjena mladom naraštaju da ne zaboravi a starijoj generaciji da se podsjeti. Dakle, što je šlavoner?

Mljekarski list I /2001.

su preuzeli iz njemačkogjezika. U Sisačkoj Posavini su prije 50 goPosavci su tim kolima vjerojatno dina upotrebljavane tri vrste padali ime zato što u velikoj mjeri radnih kola. Prvo tvrda kola (nala) istih dimenzija kao i šlasliče slavonskim paradnim kolima u toliko prije jer Posavci Slavoniju voner samo bez ukrasa, federa i nazivaju Šlavonija pa su onda i luksuzne opreme. Takva kola su kola iz Šlavonije - šlavoneri. Me- posjedovali siromašniji Posavci đutim, razlika ovih dviju vrsta jer su bila znatno jeftinija od paradnih kola je znatna, jer po- šlavonera. Bogati gazde su imali savska kola imaju federe, odnos- šlavonere, a najbogatiji takozvana no svojevrsne amortizere, pa ih gospodska kola odnosno fijakere zbog toga nazivaju federvagn što koji su se od šlavonera razlikovali

27

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU po obliku i konstrukciji jer su im dijelove uglavnom u žutu boju, a na primjer zadnja sjedala bila metalne u crnu dok bi takozvani nadkrivena pomičnim krovom od grot, odnosno koš, i sicevi (sjekože. Može ih se vidjeti još u za- dala) bili isključivo zelene boje. padno-evropskim gradovima gdje Njih je u zadnjoj fazi izrade služe kao atrakcija u gradskom napravio košarač. Specifičnost prijevozu. "Malih kola" ima naj- ovih paradnih kola je i to što su više u Slavoniji. Posebno su ukra- pored federa imala i ručnu šena i uz lipicanere čine sastavni kočnicu, zatim blatobrane i držač dio daleko poznate slavonske za- za bič. Kada je šlavoner dobio svoj prege. konačni oblik i formu, kada _su Međutim, šlavoner nalazimo spomenuti majstori završili svoj samo u Posavini zato i on na posao, ova umnotvorina i rukoizvjestan način predstavlja posav- tvorina posavskog čovjeka je doski znak, iako se njegovom izra- bila svoju upotrebnu vrijednost na dom već više od 40 godina nitko ne čast, radost i divljenje onih koji bavi. U izradi ovih paradnih kola znaju cijeniti i poštivati originalsudjelovale su 4 vrste vrhunskih nost tradicionalnih vrijednosti majstora: kolar, kovač, košarač i svojega zavičaja. Na sreću, još farber. Izrada je započinjala tako postoje ljudi u Posavini koji ču­ da je kolar od kvalitetnog suhog vaju i održavaju ovo jednostavno bjelogoričnog drva izradio sve zaprežno vozilo. Koliko se Posavdrvene dijelove, zatim bi ih oko- ci diče svojim šlavonerom, vidi se i vao, farber ofarbao i to drvene po tome što se šlavoner koristi

samo za svečane i izvanredne prilike. Tako su se u njemu (u vremenu dok nije bilo automobila) vozili u raznim prilikama svećeni­ ci, liječnici, lugari, geodeti, advokati i druge visoko štovane osobe. Šlavoner se uglavnom koristio u svečanim prilikama: svatovi, krstitke, prošćenja, razne poljoprivredne izložbe i drugo. Zahvaljujući zaljubljenicima u tradiciju Sisačke Posavine, njenih običaja i znamenja, sve dok je Posavaca i dok teče Sva, Kupa, Odra i Lonja bit će šlavonera i rasnih posavskih konja.

■

REDAKCIJI I SVIM ČITATELJIMA

MLJEKARSKOG LISTA, ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU NOVU GODINU ŽELI !van Sinovčić

Vodeu tlu nema dovoljno Piše: mr.DraženKaučić, agrometeorolog no je cijelog studenog pa i do prve polovice prosinca u Slavoniji i Baraoji bilo izrazito suho. Na 20 cm dubine tijekom studenog u Osijeku je do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo više od 40 I vode na četvorni metar. Tuko suho tlo ovog mjeseca ratari ne pamte. Vjerovali smo da će u prosincu konačno doći do pojave oborine. No, do prve polovice mjeseca u Osijekuje ukupno izmjereno 1.0 mm, a u Zagrebu samo 0.3 mm oborine. U tluje na24 cm dubine 10. prosinca do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo SOI vode na četvorni metar. Obrada tako suhog tla bila je teška i ne kvalitetna. Valja istaknuti da je zbog nedovoljne vlažnosti tla i stanje ozimih ratarskih kultura sredinom prosinca ponegdje bilo vrlo loše.

Pšenica je ponegdje razvila 1 do 2 listića.

Na prostoru zapadnih kontinentalnih dijelova Hrvatske oborina je tijekom studenog bilo više od višegodišnjeg prosjeka pa pieniea i2"gledaisto onako kao u ožujku. Uostalom pa kako i nebi kad su se sredIQe dnevne temperature tla na 5 cm dubine u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske kretale od 4 do 10 Celzijeva stupnja.

Dakle, u Slavoniji i Baranji vlage u tlu sve je manje. Vjerujemo da će do pojave znatnijih količina kiše pa i snijega ipak doći. No, kako postići da što više vode dođe do dubljih slojeva tla, a gdje se stvaraju rezerve vode u tlu, nama je dobro znano. To je duboka obrada tla. no treba "otvoriti". Vodi treba omogućiti nesmetan ulazak u tlo.

Čekajući pojavu većih količina oborine, iskoristimo vrijeme za čišćenje odvodnl11kanala, kako nam se ne bi dogodilo da nam se usjevi odjednom nađu pod vodom,. a još gore pod ledom.

28

Mljekarski list I /2001.

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

Narodna nošnja u • • suven1r1ma Bez obzira radi li se o čitavom odjevnom predmetu ili tek malom "U bogatstvu hrvatskog nacio- isječku - "sličici", on predstavlja nalnog znakovlja, Podravina i Ko- unikatan umjetnički rad i vrijedan privnica izdvajaju se prepoznat- doprinos očuvanju tradicije. ljivim podravskim i Podravkinim Podravci, od nekada poznati srcem. No, rijetki poznavatelji ljubitelji dobre hrane, u čitavoj kulturne baštine će srce moći po- Europi poznati su upravo po vezati i sa tradicionalnom odje- velikoj prehrambenoj industriji "Podravki". Posebnu pažnju poćom Koprivničkog Ivanca, sela poznatog po jedinstvenom vezu svećuju stolu i načinu konzučiji motivi sežu u daleku prošlost. miranja hrane u težnji (želji) da Uz već spomenuti motiv srca, poštuju tradiciju. Neki stručnjaci javljaju se mnogobrojne varijacije iz te naše tvornice posegnuli su u cvjetnih i biljnih motiva koji bogatu zbirku narodnog veza Kosvojim koloritom i savršenim obli- privničkog Ivanca i izradili posebcima svjedoče o duhu njihovih nu paletu posuda, stolnjaka, salautora, ali i o dubokoj vezi s veta i drugog. Na taj su način prirodom. stvoreni predmeti koji osim upoJedna od rijetkih osoba koje rabne vrijednosti imaju i umjetodržavaju vezu s tradicijom je ničku vrijednost, ali prije svega gospođa Zlata Kovač. Rođena i predstavljaju sponu s našim kraodrasla u Koprivničkom Ivancu, jem, hrvatskom tradicijom i davno svoja sjećanja i djetinje snove o minulim načinom života koji čo­ davno minulom svijetu ona već niz vjeka smatra bićem u trajnoj godina pretače u vezene motive i ovisnosti o vlastitom ishodištu tako stvara jedinstveni suvenir. prirodi." Ovo je prenijeti dio teksta iz kataloga Turističke zajednice grada Koprivnice 1997. kojeg je priredila etnolog prof. Vesna Peršić Kovač kustosica muzeja grada Koprivnice.

Medu prvima počela sam s izradom i opremanjem lutaka sa svim detaljima naše narodne nošnje. Lutka koju oblačim u narodnu nošnju, mora što više sličiti liku kojeg predstavlja - preplanulo lice, mladenački izgled djevojke, a malo grublji izgled lica stare majke. Svaka lutka mora izgledati onako "zdravo seljački".

Prve lutke izradila mi je gospođa Ivanka Matijević iz Siska, ali lvanečki vez Piše: Zlata Kovač

Mljekarski list I /2001.

uspijem nabaviti i po koju u susjednoj Mađarskoj. Na slici u prilogu prva s lijeva je sneha snaša - s poculicom na glavi, u sredini je djevojka bez poculice s pletenicom na glavi i crvenim rupcem i stara majka s crnim rupcem na glavi ispod kojeg se vidi poculica.

Drugi dio mojih suvenira predstavljaju sličice s motivima narodnog veza koje onda uramljujem kao slike ili unosim u uporabne predmete - poslužavnike, podstakalke, etui za naočale, košarice i slično. Kao i kod izrade nošnje za izradu tih detalja nema šablone ili predložaka, već se radi iglom i koncem od sredine uzorka. Svaki takav suvenir je kopija dijela narodne nošnje i u svojoj raznolikosti čini dodatno bogatstvo u prezentaciji našeg "Ivanečkog veza".

Nadam se da će i naš "lvanečki vez", zbog svoje posebnosti i originalnosti zauzimati značajnije mjesto kao što je Konavoski vez ili paška i lepoglavska čipka koji su davno prešli naše granice.

■

29

KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU

"BIOPA''stiže u gospodarstava za proizvodnju ekološki zdrave hrane, požeško-slavonsku okoliša, educiranje "BIOPE", u opskrbi reprozupan1Jn materijalom, te plasman proizje, od Lipika do Čaglina, prof. dr.

očuvanje

članova

V

pomoć

• •

Piše: lvan Fadljević

Zagovornici ekološke poljoprivrede okupljeni u osječkoj udrugi "BIOPA'' predstavili su se Požežanima, a plan je rad "BIOPE" proširiti na područje Požeškoslavonske, te susjednih Županija.

Naime, u požeškom Županijskom centru predavanje pod naslovom "Ekološka poljoprivreda - osnove i načela proizvodnje" održao je, pred stotinjak zainteresiranih za ekološku proizvodnju s područja cijele Požeška-slavonske župani-

Davor Šamota s osječkog Agronomskog fakulteta i voditelj savjetodavne službe u "BIOPI". U ''BIOPU" se učlanilo deset novih članova s područja Požeškoslavonske županije, a na pitanja zainteresiranih za ekološku proizvodnju odgovarao je ing. Ivan Miličević koji je nedavno proveo dva mjeseca na edukaciji na švicarskim ekološkim farmama.

Prema riječima Davorina Jakovine, plan je održavanje sličnih predavanja u naseljima diljem Požeška-slavonske županije u cilju preusmjeravanja obiteljskih

Tradicijski život i običaji u "Granici''(I.) Piše: lvan Fadljević

Pojam "Granica" predmnijeva Požeštine, lijevo od rijeke Orljave na obroncima Dilj gore, odnosi se na naselja Zagrade, Bučje i Brodski Drenovac, a vjerojatno potječe još iz vremena obrane od Turaka, iz vremena Vojne krajine koja je obuhvaćala prostore do rijeke Save. Rekli bismo, bila je to prva crta bojišnice u obrani od Turaka.

Za ovu prigodu odabrali smo jugoistočna područje

30

voda. "BIOPA''je utemeljena 17. listopada 1997. godine i za sada pokriva područje osječka-baranj­ ske županije, a u sastavu "BIOPE" radi Sekcija za mješovito gospodarstvo, za voće i povrće, stočarsku proizvodnju, te preradu i plasman proizvoda. S nestrpljenjein očekuju Zakon o ekološkoj proizvodnji hrane koji bi trebao stupiti na snagu početkom sljedeće godine. Inače, "BIOPA'' je član "BIOS" -a i IFOAM-a, među­ narodne udruge koja ima više od 1600 članica u stotinjak zemalja.

■

seljima nije bilo ni babice. Poobavljaja obično starija žena koja je taj posao naučila od neke druge starije žene. Tako se to tradicijski život i običaje iz prve umijeće prenosilo s koljena na polovice XX. stoljeća od kojih se koljeno. Porodilja je ležala na većina "ugasila" i pala u zaborav perini ispod koje je bila položena još negdje 60-tih godina ovoga slamarica. Nakon rođenja dijete stoljeća. Posvetit ćemo pozornost su okupali u drvenom koritu. Ta su običajima od rođenja djeteta, korita izrađivali koritari, nosili ih krštenja, pripreme djevojke za kroz naselja i prodavali. U sličnim udaju, te običaje vezane uz koritima žene su mijesile kruh ... svadbu.

Kad je dijete bilo okupana, sretni događaj trebalo je odmah ROĐENJE DJETETA proslaviti, stoga su pozivane suSve do šezdesetih godina bio je sjede na rakiju za zdravlje djeteta.

Navečer su pristizali prijatelji i običaj da žene rađaju kod kuće. U bolnicu nisu odlazile iako u na- rodbina na večeru. Objed se sarođaj je

Mljekarski list 1 /2001.

KVLTURAŽIVLJENJANA SELU stojao od pečenih svinjskili rebara, a pilo se domaće vino ''tudum" (amerikanac, direktor).

KRŠTENJE DJETETA Dijete je trebalo krstiti najkasnije osam dana od rođenja. Prisutni su bili svi ukućani, a kum i kuma nosili su dijete na krštenje u župnu crkvu. Nakon povratka iz crkve, kuma je izgovarla slijedeće riječi: "Odvezli smo jare, dovezli smo janje". Dijete je spavalo u kolijevci koju su nazivali "bešika", a sva odjeća z.adijete bila je šivana i ukrašena vezom. U bogatijim obiteljima čuvala se z.amlade naraštaje, prenosila s koljena na koljeno, te je ponekad bila starija i od sto godina Pelene su šivane od mekog pamučnog platna. Pri povijanju djetetu su ruke bile vezane uz tijelo, a noge umotane trakom. Vjerovalo se da će zbog toga dijete pravilnije rasti, da će mu noge biti ravne, a stas ispravan, a uvijek se govorilo: "Što manje gibanja, z.dravije tijelo". Dva tjedna na-

kon poroda, u posjet majci i djetetu dolazila je uža rodbina, na babinje.

Na dar su donosili pogaču, suhu šunku, kobasicu i kolače. Obvezatno su donosili živu kokoš da bi dijete dugo živjelo, a rakiju i vino u otvorenim bocama da bi žena mogla još rađati. Porodilja je prvi puta išla u crkvu pet tjedana poslije poroda ako je rodila muško dijete, a sedam tjedana nakon poroda ako je rodila žensko dijete. U crkvu, pred oltar, ženu je uvodio svećenik. Ako je žena rodila žensko dijete, jedna njezina ruka tada je bila umotana u tzv. štolu jer se vjerovalo da će dijete, kada odraste, na vrijeme dobiti mjesečnicu. Tijekom I. svjetskog rata bilo je uobičajeno da su muškoj djeci pupčanu vrpcu odrezali nožem, a ženskoj škaricama. Sva su djeca do polaska u pučku školu, a bez obzira na spol, bila obučena u haljine duge do zemlje kako bi što dulje trajale. S obzirom da nije bilo krema z.akožu, dječju kožu mazali su kukuruznim brašnom. Svu prljavu odjeću, ne samo dječju, žene su

Dječja narodna nošnja u "Granici"

prale u parjačama. To je drveno bure u koje su stavljali "lukšiju", odnosno smjesu vode i pepela, te se rublje u toj smjesi kiselilo. Sutradan su rublje vadili iz lukšije te praćakom udarali po njemu kako bi izašla prljavština.

■

(Slijede dva (2) nastavka!!!)

Posebni događaj u životu djece bila je prva Sveta Pričest

Mljekarski list 112001.

31

ODGOJ VAŠIH MALIŠANA

Strani jezici u predškolsko doba Piše: Zrinjka Keglević-Stević, dipl. odgajatelj

najzastupljeniji je engleski jezik, slijedi njemački, francuski u svega dva državna vrtića, a talijanski samo u jednom vrtiću.

Koje su prednosti ranog učenja stranog jezika?

U veselom ozračju dječjeg vrtića djeca uz osjećaj ugode i za-

"Koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš" stara je mudra izreka.

Pogotovo danas, na samom početku trećeg tisućljeća odnosno 21. stoljeća, važnost stjecanja znanja stranih jezika od neprocjenjive je važnosti. Budući da smo pripadnici malog naroda i govorimo ne baš raširenim jezikom, to je veća potreba za učenjem svjetskih stranih jezika.

Imajući u vidu navedene či­ njenice stručnjaci u našoj zemlji započeli su školske godine 1991./ 92. u prvom razredu osnovne škole s Projektom učenja stranih jezika (četiri svjetska jezika: engleski, njemački, francuski i talijanski) kao dijelom velikog projekta "Language learning for European Citizenship" što u prijevodu znači: Učenje jezika za europskog građanina, kojeg je potaknula VIJEĆE EUROPE. Taj je projekt primjenjen u nekoliko hrvatskih gradova. Što se tiče predškolskog odgoja pedagoška godina 1992./93. predstavlja početak provođenja pokusnog Projekta ranog učenja stranih jezika u dječjim vrtićima s djecom od 4-7 godina. U zagrebačkim vrtićima 32

bave lako i uspješno usvajaju fonetički (glasovni) sustav, ritam i intonaciju stranog jezika. Kod djece do 6 godina ove su prednosti posebice izražene jer je njihov govorni aparat još u razvoju, odnosno njihovi su govorni organi elastični i lako prihvaćaju glasove stranog jezika. Zato se djeca od 46 godina izgovorom i intonacijom stranog jezika često mogu u potpunosti približiti izvornom govorniku. Počne li dijete usvajati strani jezik u vrtiću gdje nema straha od loših ocjena, raznih pritisaka vršnjaka, učitelja i roditelja ono će imati trajni osjećaj zanimljivosti i zabave što vrlo dobro djeluje na daljnju motivaciju za učenje. Ako je program stranog jezika razvojno primjeren, uz dobru suradnju s roditeljima, rano usvajanje drugog jezika ne bi smjelo negativno djelovati na razvoj materinskog jezika. Ovako rano usvajanje stranog jezika (u predškolskoj dobi) olakšava kasnije usvajanje svakog sljedećeg stranog jezika. Osim spomenutog, usvajajući strani jezik djeca uče i o kulturi druge zemlje, upoznaju njene običaje i tradiciju pa se time stvara temelj za pozitivan stav i interes za strane zemlje i narode. Upravo to znači odgajati mališane otvorene za raznolika, nova saznanja; širiti

njihove poglede na svijet i stvarati temelj za buduće građane Europe odnosno svijeta.

Oblici ranog usvajanja stranog jezika u vrtiću

U radu s predškolskom djecom primjenjuju se u praksi tri oblika rada: 1. cjelodnevni program - 10 satni 2. poludnevni - 5 satni 3. 2x tjedno po 1 sat u trajanju 35-45 min.

Najprihvatljiviji je cjelodnevni program jer su djeca najduže izložena stranom jeziku, odgojitelj-teacher stalno podržava motivaciju, često se ponavljaju usvojeni sadržaji najrazličitijim metodama rada zanimljivim djeci i rezultati su tada najbolji. Važno je naglasiti, da je za uspješan rad u ovakvom programu neobično važan faktor broj djece u skupini. U praksi je poznato da se daleko najbolji rezultati postižu u skupini od 12-15 djece. Idealnim uvjetima za rad smatra se ako su dob djece i stupanj znanja jezika ujednačeni.

To, primjerice, znači djeca od 4-5 godina su početnici i uče prvu godinu strani jezik.

Motivacija u roditeljskom domu

Motivacija roditelja važan je početni poticaj za učenje stranog

jezika, no treba biti nenametljiv: zanimljive slikovnice, audio kazeta s dječjim pjesmicama, brojalicama ili kratkim pričama i video kazeta. Roditelji mogu zajedno s djetetom pratiti tečaj stranog jezika u sklopu obrazovnog programa HTV-a (primjerice tečaj engleskog za najmlađe "Gogo Loves English") koji svojim crtanim junacima oduševljava djecu i motivira ih na učenje. Rođaci i Mljekarski list 1/2001.

ODGOJ VAŠIH MALIŠANA prijatelji koji žive u zemlji drugog govornog područja također mogu biti poticaj na učenje stranih jezika. Pohađa li dijete program ranog učenja stranog jezika u vrtiću odgojitelji-teacheri će dalje njegovati i motivirati ga mnoštvom zanimljivih didaktičkih materijala i igračaka, edukativnim slikovnicama, audio i video kazetama. Na roditeljima je da aktivno

surađuju s vrtićem, prate sva događanja i vesele se uspjesima svog

mališana.

Kada dijete započne usvajati strani jezik u predškolsko doba važno je da nastavi i tijekom pohađanja osnovne škole. Bitno je za dijete da zadrži kontinuitet učenja, širi vokabular (rječnik), postaje sve više jezično kompetentno (osposobljeno) i sve više

sposobno za komunikaciju na stranom jeziku. Sve su to pretpostavke za razvoj djetetova samopouzdanja, samopoštovanja i želje za novim znanjem. Ulaganje u stjecanje znanja stranih jezika vrlo je važan segment odgoja i obrazovanja djece, a višestruko će biti vraćena samoj djeci i cjelokupnoj našoj društvenoj zajednici.

■ ZA VAŠ VRT

od 60 do 120 cm, ovisno o tome koliko povrća želite posaditi. Za manje povrtnjake dovoljne su uske gredice. Na njih možete poi ukrasno cvatuće grmlje ili voće, saditi jedan ili dva reda povrća, maline ili ribizi. Prilikom plani- što je dovoljno za vlastitu poranja povrtnjaka vodite računa da trošnju. Između gredica napravite mora biti smješten na sunčanom staze koje moraju biti šire od 30 mjestu a ne u sjeni kuće ili kakvog cm. Zemlju na stazama dobro drveta, a bilo bi dobro da bude i utabajte, a glavnu bi stazu bilo zaštićen sa sjeverne strane. Podobro popločiti betonskim plovrtnjak ne mora biti velik. Do- čama, starim opekama i sl. kako bi voljno je nekoliko gredica na olakšali pristup za lošeg i kikojima možete uzgajati povrće šovitog vremena. Glavna staza koje najviše volite, možda rijetke trebala bi biti široka 50 do 60 cm. vrste koje je teže nabaviti, začine Ako imate mogućnosti, dobro je ili neku ljekovitu biljku. Ako popločiti i staze između gredica. imate slobodnog prostora, dobro Na gotove gredice sijte sjeme ili je u dnu povrtnjaka načiniti kom- sadite gotove presadnice. postište.

Formiranje povrtnjaka Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

Želite li u svom vrtu uzgajati povrće, razmislite gdje ćete smje-

stiti povrtnjak. Pri tome vodite računa o osnovnim uvjetima nužnim za uspješan uzgoj povrća, ali i o estetskom izgledu budućeg kompleksa: dvorište - ukrasni vrt korisni vrt. U boravišnom dijelu vrta sadimo isključivo cvijeće, ukrasno grmlje i drveće, a za povrtnjak je najprikladnije mjesto iza kuće i dijela vrta predviđenog za boravak i odmor. Povrtnjak nije nužno potrebno ograđivati jer lijepo održavan povrtnjak može biti samo ukras više. Ipak, ako želite ograditi povrtnjak, možete ga odvojiti niskom živicom u kojoj ostavite prolaz. To može biti Mljekarski list 1/2001.

Sijanje Priprema tla

Zemlju budućeg povrtnjaka potrebno je prekopati, "preštihati" na dubinu 25 do 30 cm. Prije "štihanja" po zemlji raspite gnojivo, a prekopavanjem ga unesite u tlo. Važno je da "štihanje" bude duboko, kako bi zemlju što više razrahlili. Nakon prekopavanja zemlju je potrebno što više usitniti motikom, a zatim je fino poravnati grabljama. Pri tome je potrebno ukloniti sve kamenje, krupne komade zemlje, granje i korijenje. Nakon toga određuje se veličina gredica. Širina im varira

Sjeme povrća možete sijati na nekoliko načina. Prvi je sjetva omaške. Toje stari način sijanja, a danas se primjenjuje sjetvom u klijalištima. Mlade biljčice kasnije treba razrijediti. Pri takvoj sjetvi sjeme dospijeva na različitu dubinu, pa je nicanje i gustoća usjeva neravnomjerna. Na ovaj način možemo sijati sitno sjeme, npr. salatu. Bolji načinje sijanje u redove jer se sjeme raspoređuje na jednake razmake i na istu dubinu. Sjetva u redove omogućuje okopavanje i nasad izgleda urednije.

33

s

ECOUUI

The Service Company

HENKEL-ECOLAB ASEVI ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE

♦

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO - sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih uređaja, mljekovoda i hladnjaka za mlijeko} - sredstva za ručno pranje Henkel Ecolab Zagreb d.o.o.

Kućerina 5, tel: 01/36 51 383; fax: 01/36 51 388; mob: 098/364 361

ZA J&J.ŠVRT

Prije sjetve, u redove na gredici, potrebno je označiti smjer i razmak između redova. Redove označite tankim konopom razapetim između dva kolčića. Dubinu odredite prema potrebnoj dubini sjetve pojedinog sjemena.

Sjeme sijte ručno, u jednakim razmacima. Nakon sjetve redove treba zatrpati grabljama, i gredicu lagano zaliti.

Sjeme možete sijati i u kućice.

Na taj se način siju tikvice, krastavci, grah, grašak, bundeve, lubenice i dinje. U svaku kućicu

stavite 3 do 4 sjemenke i kućicu zatrpajte.

Kako bi se ubrzalo nicanje sjemena, prije sjetve ga možete močiti. Sjeme stavite na mokru krpu i tako ostavite nekoliko sati. Čak se može ostaviti sve dok ne proklija. Takvo sjeme sijte u toplu i vlažnu zemlju. Kada sijete naklijano sjeme, povrće dozrijeva desetak dana ranije od onoga koje sijemo uobičajenim načinom.

Sadnja

Uzgojene ili kupljene presadnice sadite u redove s određenim

Stajsko gnojivo Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

zagrijava pa ga nazivamo "hladnim" gnojem.

Nakon izvjesnog broja plodonošenja zemlja na kojoj uzgajamo određenu kulturu sve je manje rodna i prinosi su sve slabiji. Stoga je potrebno gnojiti tlo na kojem intenzivno uzgajamo poljoprivredne kulture.

Ovca teška oko 45 kg dnevno izluči oko 2,5 kg svježeg gnoja, što godišnje iznosi nešto više od 900 kg. Ovčji gnoj sadrži najviše biljnih sastojaka od svih gnojiva. To je gnojivo suho i rahla. Raspadanjem se jače zagrijava i zovemo ga "vrućim" gnojem.

Kao proizvođači mlijeka već imate prirodno, stajska gnojivo kojeg valja pravilno upotrijebiti.

Gnojenjem unosimo a hraniva potrebna za rast biljaka i popravljamo njegovu strukturu. Uzastopnim gnojenjem zemlja ostaje plodna, gornji dio tla se pretvara u humus i tlo se obogaćuje mikroorganizmima. Gnojeno tlo postaje rahlije, bolje zadržava vlagu i lakše se obrađuje.

Govedo teško oko 500 kg dnevno izluči oko 45 kg svježeg gnoja, što godišnje iznosi oko 16 500 kg. Goveđi se gnoj polagano razgrađuje pri čemu se slabo Mljekarski list 1 /2001.

Postupak s gnojem na gnojištu

Kada se gnoj iznese iz štale na gnojište potrebno ga je odmah poravnati. Ako ostane na hrpi brzo gubi kvalitetu. Da bi se gnoj lakše poravnao i ugazio treba biti vlažan. Svježi stajski gnoj mora odležati izvjesno vrijeme kako bi sazrio. Za vrijeme dozrijevanja, količina gnoja se smanjuje. Nakon 3 - 4 mjeseca gubitak nesabijenog gnoja iznosi 50 - 60 %, dok se gubitak zbijenog i vlažnog gnoja kreće 15 - 20 %. Ipak, gnoj ne smije biti suviše vlažan jer se teže

razmakom. Razmak između redova i presadnica u redu ovisi o vrsti i bujnosti povrća.

Sadite pomoću sadilice. Na označenom mjestu na gredici sadilicu duboko utisnite u tlo i kružnim pokretom proširite jamu. U jamu utaknite sadnicu 2 do 3 cm dublje no što je rasla u klijalištu. Sadnicu zatim zatrpajte i svaku sadnicu dobro zalijte. Ako presadnice imaju bujno lišće, dobro je listove skratiti za trećinu kako bi se prije ukorijenile.

■ razgrađuje, postaje prekiseo

i ne-

kvalitetan.

Postupak s gnojem na polju

Zreli stajski gnoj najbolje je izvesti na polje za prohladna, vlažna vremena bez vjetra. Po vjetrovitom, suhom i toplom vremenu stajsko gnojivo brzo gubi dušik. Odmah nakon rasipanja gnoja potrebno ga je plitko zaorati u tlo jer stajanjem gubi na kvaliteti, te postaje slabije učin­ kovito. Nikako nije uputno gnojivo ostavljati na polju u hrpama pa ga naknadno razbacivati i zaoravati. Tek u iznimnim sluča­ jevima dobro je početkom zime razbacati stajnjak u tankom sloju po polju kako bi štitio ozime usjeve ili pak prekriti suho tlo kako bi se sačuvalo što više vlage.

Kako bi se stajska gnojivo što bolje iskoristilo, plitko se zaorava.

Pri gnojenju stajnjakom, razbacivanje i zaoravanje se obavlja barem mjesec dana prije sjetve, a nije dobro zaoravati ga u suviše vlažno tlo.

■ 35

VAŠ LIJEČNIK V

Zene i alkohol

Kada alkohol nije problem?

Svake godine alkohol ubije skoro isto toliko žena, kao i rak dojke

Dok umjereno i jako konzumiranje alkohola pokazuje štetnost u mnogim aspektima, lagano Piše: Dr. Ivo Belan čito. Čak kada muškarac i žena i povremeno pijenje može pružiti popiju istu količinu alkohola u čak i određene koristi, posebno istom piću, kod žene to uvijek starijim ženama. Tako pijenje moo ,,.,, '/ završi s većom razinom alkohola že pomoći u borbi protiv osteo;::- o '/ \ I u krvi. Osim toga, jetra žene su poroze. Međutim, mlađim ženaosjetljivija na oštećenja - cirozu. ma, koje još uvijek "slažu" kalcij u Jetra pokazuju oštećenja konzu- svoje kosti, alkohol može ometati miranjem u prosjeku dva pića proces jačanja kosti. Uživanje dnevno, a kod muškaraca je to u velikih količina alkoholnih pića prosjeku četiri pića. Žene imaju sasvim sigurno podupire razvoj Kada govorimo o alkoholiča­ manju mišićnu masu u organiz- osteoporoze. Budući da je alkohol rima, gotovo uvijek zamišljamo mu, a upravo mišićno tkivo sadrži toksičan za mišićno tkivo, jaki muškarca zagasito crvenih obraza velike količine vode, pa zato potrošači takvih pića imaju slabije koji posrće uz rub pločnika. Me- imaju manju mogućnost razrjeđi­ mišiće što vodi manjoj gustoći đutim, vrlo je lako previdjeti u vanja, difuzije alkohola u svojoj koštane mase. Što se tiče zdravlja srca, sve veći žena istančane simptome preko- vodi u tijelu.

Alkohol potiče stvaranje ženbroj ispitivanja ukazuje da povremjernog pijenja alkoholnih pića. skog hormona estrogena.

Sve je meno lagano pijenje može biti od Na primjer, samo u Americi četiri milijuna žena zloupotrebljava al- više dokaza da čak i umjereno koristi. Jedna od novijih studija, kohol. Ne smiju se podcijeniti pijenje alkoholnih pića (dva pića obavljena na danskom centru za štete u organizmu žene koje mogu dnevno) može u žena povećati epidemiologiju u Kopenhagenu, izazvati čak i umjerene količine rizik od raka dojke. Međutim, utvrdila je da osobe koje piju vino najvažniji je utjecaj alkohola na -jednu do šest čaša tjedno - imaju alkohola.

Dok se broj žena ovisnih o srce. Znanstvenici su skupili do- 34 posto manji rizik moždanog alkoholu procjenjuje na trećinu voljno činjenica koje potvrđuju udara nego one koje uopće ne broja muškaraca ovisnika, izgleda da je previše alkohola smrto- piju.

Naravno, nijedna od tih zdravda broj takvih muškaraca pada, a nosno za ženska srca. U žena mlade su žene izložene najvećem alkoholičara oboljenje srčanog stvenih koristi nije dovoljan razriziku. Nekoliko istraživanja je mišića razvija se mnogo brže log da počnete piti ako ste sada potpuni apstinent ili povremenu pokazalo da je broj žena, mlađih nego u muškaraca. čašicu s prijateljima želite pretvood 40 godina, koje su izjavile da su Zašto se pije? riti u svakodnevni ritual. Sve dok se nedavno opile, porastao za 13 Različiti utjecaji alkohola na se ne skupi dovoljno uvjerljivih posto, u razdoblju od 1981. do 1991. godine. Prekomjerno pijenje žene nisu samo u fizičkom smislu. dokaza o "za i protiv pijenja" vepostaje sve više popularno među Prekomjerno pijenje često je ćina se eksperata slaže da .je ženama u njihovim 20-tim godi- reakcija na stres. Osim toga, pametno ostati unutar granica, na depresivne su žene sklonije alko- primjer jednog pića dnevno. nama, ali i među tinejđerkama. holu negoli zdrave žene. Isto Ako to redovno prekoračujete, Alkohol pogađa žene teže tako, žene koje imaju probleme s vrijeme je da ostavite čašu na nego muškarce alkoholom sklonije su depresiji. stolu i da se zapitate zašto pijete i Suprotno prijašnjem mišljenju, Iako, očito izgleda, to nije slučaj s nije li vam možda potrebna poalkohol djeluje na spolove razli- muškarcima. moć.

■ ',, ..

36

✓,\

Mljekarski list 1/2001.

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz je cilindričnog oblika / tip "Alfa Laval" /.

Izrađen je iz nehrđajućeg materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana nehrđajućim limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, mjeračem, izljevom 051, gumenim čepom s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije (očitanje temperature, uključivanje i isključivanje mješalice, uključivanje i isključivanje kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". Hlađenje freonom na donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).

REFERENCE -LURA d.d.

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar) - "VINDIJA" d.d.

Varaždin - "KOKA" Varaždin - "LEDO" Zagreb - "MLJEKARA" Pula

Veličine:

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe - od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

- "MILS" Split - "DOMIL" Županja -MLJEKARA "Antun Bohnec" - "ZDENKA" Veliki Zdenci -"KIM" Karlovac

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)

- KARLOVAČKA PIVOVARA - "ZIM" Zenica - "MLJEKARA SARAJEVO"

PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM

-"MLJEKARA MOSTAR" - "MLJEKARA TUZLA" - "DONA" Gornja Stubica - "ETOL" Celje - IPK Osijek

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

- "KARBON" Zagreb - "PLIVA" Zagreb - "INA" Zagreb

~rnssinox - --

poduzeće za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju

tel/fax:

(049) 287-368; tel.: (049) 287-377, 287-375, 287-366

~~~~!T~,.-f f ' '~~,, ~inhija

• • VlVlS VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA Probiotik + Prebiotik VIVIS BBL INULIN

_ -

SINBIOTIK

VIVIS

SINBIOTIK Vivis

funkcionalnilightjogurt Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.

- .

Z"'IZ.-~1 S