Mljekarski list 6-2000

BUUTIMIKIKI LIP, ZAGREB XXXVII.

a

list

pr DINA upije a

ZDRAVO

KVALITETNO

VIME

MLIJEKO

6

VITELA

mliječna zamjenica za

hranidbu teladi

VITELA

zamjenica jemliječna

VITELA

masnoće, brašno, sojino prahu, mlijeko, sadrži i antioksidans vitamine glukozu, i dio težinski 1:7 vodom u sa se sedam VITELE (jedan omjeru miješa

VITELA

za

sirutku

obrano

vode). dijelova

Prilikom

VITELA VITELA

se

koristi

prema

omogućuje

hranidbu

iste

teladi

do

starosti

mjeseca

u

VITELE

teladi napajanja temperatura

uputama navedenim teladi

priraste LURA

2

uz

vreći

na

manje

troškove

i.

treba

biti

Koj

Mljekarski li:

LIPANJ, 2000.

NUTISIILIBI

Redakcijskikolegij: dr. Stjepan Banožić. dr. Ivo Belan |

dipl.ing.Stjepan Brlek |

dr. Stjepan Feldhofer

Grgić

dr. Zoran

dipl.ing.Darko

Kantoci

dipl.ing.Stjepan dipl.ing.Karmen

|

Keglević Sinković

“AGRE

ISSN

0351-9104

Štata

prof.dr. Zvonimir

Otrovno bilje i trovanje životinjastoke otrovnim biljem -

Glavni i odgovorni urednik:

dipl.ing.Juraj Čičmak

dipl.ing.Nikola Jagačić i kamarama Spremanjei čuvanjesuhog sijenau plastovima

4

dipl.ing. Nikola Jagačić

iBRdamonoa a

dipl.ing.Vera Volarić -

Tehnička

urednica:

ing.Mirna

Božičević

Pekoricaši

Katarina-Zrinka

2

Čičmak

u hranidbi krava s visokom Bjelančevine proizvodnjommlijeka dr. sc. Stjepan Feldhofer

5

i uočavanjebolestimliječne Otkrivanje žlijezde dr. sc. Stjepan Banožić

g

a

dau

kina

Pak

Sterilitet ili jalovost goveda o

Cnoži:

dr. vet. med.

so

dipl.ing.Nikola Božičević

Antun

H pakam

no DI i

acidoza buraga

9

........

1

.

Kostelić

Pogreškemuzača dr. vet. med.

mm

-

12

Antun

Kostelić

:

i

g

cruga,

Uspjehu kozarskoj odabirom rasplodnih proizvodnji uvjetovanjepravilnim grla Sinković dipl.ing.Karmen

15)

Drugo savjetovanje ovaca uzgajivača

15

..............

2 rel

dipl.ing.Karmen

Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica31/11

|

tel.:01/4833-349, 4812-410 tax: 01/4833-349

Cijena:

4,50 '

Grafička priprema i Orbis

16

od 1996. do 1999. godine Kreditiranje zemljišta programa uređenja doc. dr. sc. Zoran Grgić

19

novi Dukat voćni jogurti ambalaže Predstavljeni i novi dizajn

21

Neven

tisak:

d.d., Ilica 65, Zagreb

Sinković

Okrupnjavanje državne podrške zemljišnog posjeda obiteljskih gospodarstava korištenjem doc. dr. sc. Zoran Grgić

m

kn

i koza u Republici Hrvatskoj

om

a

za

ama

š

Andrilović

Klima u staji u ljetnim mjesecima

prof.dr. sc. Zvonko

21

Katić

;

Iz posavskog

spomenara

24

prof.Ivan Sinovčić kresovi oko Kleka Ivanjski

25

Miljenko Pavešić zablude o starenju Revidirajmo

27

dr. Ivo Belan

Smještaj bilja dipl.ing.Darko

28

......

Kantoci

Legendai ljepota Đulinogponora MiljenkoPavešić

29

Sv. Antun

31

-

svetac omiljeni

.....

dipl.ing.StjepanKeglević

Razvijanje djetetova samopoštovanja Hrvatske mljekarske Godišnjaskupština udruge

Mljekarski

list

33

......

35

1

KULTURE

KRMNE

životinja

bilje i trovanje

Otrovno

stoka

Ispašom ugiba. ih i mlade pupove griženjem grize biljem stoke otrovnim i razvoj. njihov oštećuje sprečava niskih rast i pojačava razvoj Ispaša te trava, Turina Prof. Božo plemenitih djetelina ranije biljke.

Piše: Nikola Jagačić, čime dipl. ing. ustvrdio da našim klijaonemogućava ljanica travnjacima je biotrovnih korovskih i do 50 % raste nje sjemena nepokorovskog livade z akorovljene ljaka.

No, jako po bilja, kompleksnoj željnog otrovnog puno K. Šoštarić- i J. Konejestimetodi travnjake i izvrvog bilja i livadama našim preorati vačevića najbolje je Pisačić paš- šitiobnovu tratine.

75 vrlo raste sjetvom škodljivihPri njacima otrovnosti biljaka prosudbi biljnih vrsta. biti oprezan reći da treba lilivadaPorastom Danas jer valja zasijanim kod nekih vegetacije umjetno svi nisu otrovni šumi vrlo malo i ili ima vadama biljaka ma, pa počela pašnjacima nisu otrovne i ali vrsta, dijelovi, druge v alja nadalje postoji ispaša.

Stoga škodljivih jeovogodišnja fazi i rasta. doba ko i trosamoniklih vrlo mnogo nešto reći otrovnom svakoj godine bilju travnjaka otrovnosti različitosti otrovnim koriste kao livade stoke pri Postoje biljem koji koje različitim načinima vanju i pasu kose korištenja, jer obiljem travnjacima. godinama otrovnost neke korovskih i pr. i otrovnih gube biljke nepoželjnih uljarice Okopavine, žitarice, neki obradom ili zaštititi od drugi slične kulture sušenjem mogu biljaka. kao način Takvi korova i ispiranjem, prženjem, imajunajčešće nepoželjnog travnjaci korovskog isl. i bez i režime i koristiti lakše loše vodne parenjem otrovnog gnojenja bilja znati rastu otrovne ili livadama gdje Važnoje nego kultiviranja. efikasnije od Korovi njerazvoja, stupanj njenog pogotovo biljke, otporniji plemepašnjaprirodnim i areal masi količine odrrasproi te koristiti nitih trava mogu djetelina, cima,gdje starost i lakše iliim sredstva stoke, stranjenosti, paivrstu uporaba razmnožavajući je žavaju kemijska i stavažno rasu, vrlo od brže Za stoku otpornosti stanje stoke, Svojom bilja. kultiviranog ograničena. je ili li da želuca kuli prazan rastom od korova je je nje uzimaju otpornošću travnjaka očuvanje hrazdravom vodu čime i hranu tiviranom bito od otrovnog napunjen drugom bilja, bilju nepoželjnog Vremenske temperaim neke otrovne sadrži prilike, opstanak. sastojke onemogućuju koje i vlažnost zraka i zraka tura korova pa kod kao što glikozidi, saponini, Zato valja suzbijanja uvelike stanište vodni i sl. alkaloidi upravo sadržaj utječu režim, jer koji organizamregulirati radi iznootrova raste u Primjera bilju. travnjacima prevlažnim nepovoljno. djeluju simo otrovnost korovsko kiselo često otrovno trakta ulaze otrovi Iz ljudsku gljiva bilje, probavnog rudini One hranu. i kao što limfu resice toksini kroz nekoj bujad, žabljak preslice, crijevne ili stimuliramo otrovne, isto dr. dolazi i krvotok drugoj n isu, Gnojenjem putemkojih neki otrovne i trava što rast kao vitalne organizam, srce, korisnog organe plemenitih im otrovnost očekivati može itd. te mijenja nisu, drugi njihovo bilja, bubrezi, jetra, pluća mozak, i starošću ili tokom dana otrovnim koborbi znakovima mjestu održanje pojavutrovanja načinu i odnosno rovima. bolesti čuvanja proljev, začep povraćanje, tako kalcifida pa Treba i mokraći krvi te prije upotrebe, spremanja napomenuti mlijeku. pojava inače i tlo i otkiseliti može mogu otrovnim Stoka jestive plemenite, sprikacijom uklanja nagonski biti i otrovne tlo. bila već rast ako osobito ječiti korova koji vole kiselo postati gljive biljkama i može nestašici nekad otrovana, čovjeka. košnjeispaše Izmjenom klone rasta i znatno te stoka Životinje hrane uglavnom smanjenje utjecati jesti jeprisiljena i ali i korova mogu otrovne otrovnog bilja, bilja, jer otrovnog biljke. uzistalno ako naviknuti ga istoVećina otrovnog dozrijevanje njega košnjomspriječava bilja To količinama. i korova već i ratarski manjim pa osjemenjivanje maju njegovo korovi, otrovnih mali odnosi kasni. ako korovsko treba pogotovo biljaka broj košnjom bilje zbogtoga da Drži nekih isamo nagouništavati. Koliko životinja. dozvoljava Košnjom moguće jegod hrane stoke potreba lukovicama, pašu milavanje puštanja prije i dancima i uništiti otrovgomolju uslijed čega biljke. travnjak pregledati korov

slabi i

-

ze-

ne

se

na

-

a

sa

na

nove

na

na

u

nema

u

a

sva-

u

o

na

u

se

se

s

na

na

se

na

su

na

ne

se

u

ne

se

se

on

oso-

nom.

su

na

na

na

za

su

u

-

su

a

u

su

na

a

za

su

uz

za

se

se

sa

u

sa

na

vremenu

-

se

u

se

za

su

no

se

u

se

na

na

se

se

su

vremeno

ne

se

se

na

2

se

u

na

u

ne

se

u

list

Mljekarski

PP

ie)

vezivo

| L

350

m

u

500

m

u kg

-

800

m

u kg

-

kg

-

klupko 4 kg klupko

4

kg

-

-

1.400 m

u

klupku

2.000

u

klupku

m

klupko 2,5 kg 2.000 m u klupku namjena za kombajne za žito -

Proizvođačiiobiteljskagospodarstva mogu vezivo nabavitii direktno u agrodiskontima CPM Internationala: Zagreb, Žitnjak bb, tel:01/2406 182 Novoselec,Moslavačka 16,tel: 01/289 7751 Osijek,Divaltova 50,tel:031/571 360

do 50 kg od 50kg od 100100 kg od 200200 kg preko 500 500 kg

17,50kn/kg(70,00 kn/klupko) 17,00kn/kg(68,00 kn/klupko) 16,50kn/kg(66,00 kn/klupko) 16,00kn/kg(64,00 kn/klupko) prema dogovoru

a4.

K 12 7T Koristitenaše vezivo i brzo ćetese uvjeriti u njegovu vrijednost.

19,00kn/kg(47,50 kn/klupko) 18,50kn/kg(46,25 kn/klupko) 18,00kn/kg(45,00 kn/klupko) 17,50kn/kg(43,73 kn/klupko) prema dogovoru

ma

Osoba kontakt Josip Jurić,dipl.ing. tel: 01/2406 182

plavo

za

Landtechnik

d.o.o.

za mužnju Postrojenja Strojevi za hlađenje mlijeka Automatskohranjenje Prodaja Montaža Servis -

-

-

-

tel/fax: 10370 Dugo Selo,UI.JosipaZorića133 UIEZAFREKI

upo

KULTURE

KRMNE

velebilje, jedić, gorušica, đurđica, trovanja Zbogpreventive je trakt i gosživčani _simsustav, gorocvijet, žno kaljužnica, žabljak, probavni najvažnijih poznavanje turčidokaz mrazovac, otrovatrava, otrovnim stoke kukolj, kod pina ptoma Siguran bubrege. trovanja nalaz otrovnog cigansko perje, nosti jedna nastupa njak,rosopas, sadržaja je naglo Trovanje biljem. i dr. živovrst traktu tok i kužnjak buran ljulja, s ekciji pri probavnom razmjerno životinja biti I kultivirane mogu kratko biljke tinje. ugiba vrijeme otrovnosti navode Na istovremeno dijelosvojim sitelji najvažnije kraju javlja Trovanje vima kao naši neke od otrovne istim heljda (solanin), kod krumpir kojih biljke broja grla većeg raži imeali purstočari ako isti i teče (claviceps kovima (fagopirizam) poznajupoddrugim način, itd. kao što hranu istu odnosno nom, preslica, purea) bujad, pasle hranjene istom čemerika, jabučica, vučja bunika, pašnjaku. zajedničkom stočaru

obično

Znakovi

va-

su

vezani

na

u

uz

u

no-

.

sa

se

se

zna-

s

su

na

su:

-

na

sijena

suhog

i čuvanje

Spremanje

ako

Kod

već

čupa

i kamarama

plastovima u

vađenja sijena se

reže

oštrim

se

nožem

ne

i to

dolje, odozgo da je itrošiti s sjeći počinje dobro kamare strane stoga je odabere čuva Ako gdje stogu južne Piše: Nikola Jagačić, kiši. izloženo dipl. ing. i i vjetru manje jama mjestoiskopa ocjedito Zbog prehrane vlastirazličite dužine planiranja stožinu koja ili stoke te može oko sijena učvrsti da prodaje zbog smjestiti nje znati izračunati stočaru dobro Na je stavlja zemlju sijenoplast. i kubaturu pa ili pristara slama, kamenje, sijena granje razliformule stogove služi kao slični kazuju materijal koji oblika izravan da čitog izolacijasijeno oblika stogove kupastog dodir trpa Sijeno zemljom. strane prema vanjske počevši ze(i-3 teren Kao sredini agronom +0" stoga i dobro ugazi 25 imao vrhu 83 goi po sredini osobito prema zapaziti prilike osim oblika Kad stožasto. stogove stog spodarstvimanepravilnog žuje zašiljenog je gotov i sredini i spremanjepokrije sijena nepravilno šenja najlonom goa Radi nakon i Oh žicom čuvanje sušenja. preko vezanjem optereti go da ga mt) vrha sijena ustogove -plastospremanju sijena pritiskivanja zbog održalo do danas što i kamare oblika Po završetku stog raznosi stogove trbušastog vjetar. siliraunatoč i strane prešanja, baliranja, zagladi. pročešlja O-Q:P i imamo Ako mnogo briketiranja.

Z= zele mljevenja nja, sijena livada i 40 neku ili djesijena Spremanje priliku drugu štaglja često telina naoko Z suhi sprema jednostavna je zapremina sijeno smještaj, i važna više raditi dužina P j e nego je iako radnja, podcijenjena podnožja preko bolje što kamare, vrihranive korisna izvrstrane vrha do stogova jer čuvanje podnožja druge jemanjapovršina Način osnovi O atmosferskim stoga čuvanjagnuta jednosti. takovog (kiprilikama obujam do danas. održao time i stoga ša, najširem Uvijek O, obujam kvarenju. magla) ako čuvati može zakisne i da treba mjestu Sijeno sijeno paziti kubicima doista suho, ako treba Dobivena što dovoljnonavlaži, jer nije je zapremina blagovremeno ili suho i do dolazi po smanji izgubi čuvanjem kvarenja (ms)pretvara kilograme spriječiti jer i pomože tabeli: hranive vrijednost, njegova vrijednosti. nižoj gubitka kvariti toliko da jeneupotrebljivo. nakon nakon čuvati može | stogoSijeno Svježe sijeno Sijeno Sijeno 6 3 ili nakon 3-5 dana Vrsta kamarama, mjeseci mjeseca vimasijena iznad suši odnosno 63 61 potkrovlju 47 Livadno plastovima sijeno izolirano dobro mora b iti 81 73 štale, gdje 55 Crvena djetelina osobito smrada od stajskog 81 73 55 Lucerna ali i nijaka,vlage. okomito

a

prema

se

se

u

se

-

za

se

se

se

u

se

masu

za

nema

se

sa

-

za

-

za

-

za

s

vezan

za

se

sam

su-

u

su-

na

se

se

o

se

ve

ne

sa

se

a

s

ne-

mamo

se

za

u

=

sa

=

za

s

u

=

se

a

samo

se

na

=

ne

u

se

se

u

se

a

|

u

se

u

u

amo-

list

Mljekarski

HRANIDBA

Bjelančevine

hranidbi u

kod

goveda intenzivnoj proizvods i nji mlijeka S obzirom čestu visokom prisutnost proizvodnjom mlijeka hrani i mogućnost iskorištavanja dušičnih nisu prave spojeva koji obroka važna količina Piše: dr. sc. je Feldhofer Stjepan bjelančevine stočarskoj proizvodveć i kakvoća ili aminokiselinski i hranidbi često nji upotrebljava sastav bjelančevina. sirove pojam bjelančevine.

Prave i Nedostatak aminokibjelančevine Sirove pojedinih su, bjelančevine dakle, aminokiseline selina krmivima može biti i dušični bjelančevine spojevi kom mlivažni slabljenja životinja, različite nižoj kakvoće i Bjelančevine (proteini) stočnoj hrani, i svih živih staječnosti, slabijem biološke iskorištavanju kao i sastojci organizama, vrijednosti, jednohrane. nica i tkiva govećoj potrošnji stavni dušični Stoga životinjskog tijela, spojevi (amonijak, vori da dobivati i tvari Prai životinje moraju sintezu urea, biljaka organske uopće. sl.) sposobni hranom biološki kvalitetne mikrobne jednostavne bjelančevine bjelančevine buragu. od amibjelančevine, koje s adržavaju izrastavljene aminokiselina, Sadržajsirovih bjelančevina i aminokiseline nokiseline dušični cijalne čunava tako da druge odredi dušik specifični (N) određene sastavu kiseline aminooptimalnom hrani i spojevi (masne stočnoj pomnoži 6,25. i vrste rast, Jednostavni potrebe životinja, dušični kao skupinom NH,). spojevi i Aminokiseline proizvodnju mlijeka i reprodukciju.

BENURAL S nastaju gotovo U amonijak, često mogu i bjelančevinama hranidbi isključivo biljkama, životinje posebice značajni nalaziti osim aminokiselina i neke ih lake ljudi dobivaju bjelančevinama tvari kao goveda jer zbog topljivosti hrane. sumpor, druge vrlo brzo mikrobne šećeri, Bjelančevine moraju sintetiziraju bakar i kofosfor, željezo, sustavu, druge lako graditiprobavnom bjelančevine, prisutnosti nukleinska nakon aminokiseline vine, kiselina, i šećera sličnih organske resorpcije energetrazgradivih i i organe, skih tvari bojedrugo (proteidi). izgrađuju tkivo, potiču razvoj, fermente i i aktivnost mistvaraju krv, hormone,Sirove žavanje buragovih i održabjelančevine mlijekodrugeizlučevine, kroorganizama. i životne rast tvari U odraslih krava reprovaju Izmjenom svoje (metaboliz- buragu funkcije.

Prema tome, prave bjelančevine ducira i sintetizira oko 150 mom) životinjskom g organizmu osnovni iskorištavati stočne hrane. i mikrobnih mogu suhe sastojci manje bjelančevina kg količine S obzirom nekih aminokidušičnih vrste tvari Intezitet spojeva buragova sadržaja. selina i ili mikrobne (NPN spojevinebjelančevinasti sinteze ovisi vrsti krminjihovo iskorištavanje i vrsti i va, organizmu životinja razlikuju dušik,aminospojevi, amonijak, sadržaju bjelančevina BENURAL i ili To urea, dušičnih vrsti i koS a)esencijalne (nezamjenjive drugi).je drugih spojeva, aminokiseline: liličini fizikalno bitne) posebice metionin, značajnopreživače koji energetskih tvari, hrane zelenim krmivima odnosima i zin, histidin, triptofan, fenilalanin, biljnim kemijskim pH vrijednoizoleucin i ubusti smnogo treonin, leucin, valin; NPNimogu buragova sadržaja. amiU ragu b)djelomično preko buragovih esencijalne mikroorga- povoljnim spojeva, uvjetima buragu nizama nokiseline: i i krava sintetizira oko iviše (bakterija cistin, tirozin, arginin protozoa), 1,5 kg mikrobnih što iz glicin; prisutnu energiju ugljikohidrata, bjelančevina, sintetizirati iz ili žeostvaritisoko 13-15 suhe tvari c)neesencijalne bjelančevine (zamjenjive jednokg stavnih dušičnih od krmiva nebitne) aminokiseline, kojih spojeva. dnevno, akoje p robavljivost Goveda i asparanačin oko 80% i zelena najvažnije: glutaminska taj velikoj (trava krmiva). da osnovi ginska kiselina, alanin, serin, prolinmogućnosti pomoć Razvoj buragovih mikroorganiisl. osobito intenzivan ako buragovih mikroorganizama je ovise mnogo kakvoći aminokiseline krave hranom lako toEsencijalne bjelanče- dobivaju vina obvezatno hrani. To nalaziti međutim može i sirove raju hrani, pive probavljive bjelanreći ekstenzivčevine iz i zelenih krmiva ili mogu neesencijalne (zamjenjive) goveda paše nekim i stvarati da NPN te kao držanju ali ito proizvodnji, uvjetima (sintespojeva, ugljikohidrate ili velike amiškrob žitarica gospotizirati) zamjenjivati postoje drugim mogućnosti šećere, pšenice, nokiselinama NPN islično.

Na način orgaživotinjskom darskog iskorištavanja mogu spoje-ječma taj i mikrobne nizmu. krmnih sastavu i uzdržne kraDakle, probaveburagu zadovoljavati potrebe krava

u

mesa. na

ne

samo

u

u

se

u

uzro-

sve

u

su

su

se

s

ve

su

za

u

sve

sa-

u

esen-

a

se

u

su

za

s

se

u

sa

za

urea

u

se

a

su

s

u

se

se

raz-

u

u

a

a

u

meso

razmno-

u

su

se

se

na

na

u

o

se:

za

se

u

uz

se

se

mo-

su

su

na

u

u

uz

ne

o

_mo-

se

u

u

a

samo

se

u

zama

s

se

za

u

nom

u

se

u

Mljekarski

list

va

u

mljekarskih m uzilica, č istoće održavanje Moj vlasnik s mlijekom u i ostalih koristi: dodir koje dolaze posuda kanti 5330 C BIS za

u vi njegovu učinkovitost!

Uvjerite i se

vam ću KAKO? Ukratko

objasniti:

jedinica potapanjem ispiranje p rovesti mužnje poslije odstraniti četkama mlaku nakupine grublje po mogućnosti o dgovarajućim vodu; predispiranje: do dođe da vodom ne vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: kazeina, te da se lakše isplahne emulzija. mliječna koagulacije muznih

svake

u

do

150

otopiti tople pranjedezinfekcija: U žlica ili3/4 8 BIS-a C 5330 pripremljenu jogurt(5 jušnih četkom i po muzne odstraniti potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10 litara

vode

100

-

-

m SLUŽBA

TEHNIČKE

MARKETINGA

PRIMJENE

INDUSTRIJE

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503 PRODAJA tel: 031-513-574, 513-577; tax: 031-513-503|

Brojeve imate (031/513nazovite 031/513-593)577,

Pakiranje? Vrećica

od

i

5 kg.

mlakom

isprati ispiranje: jedinice i može vrućom) muzne

vodom

g

—_—:.-_“'-_-V_.V_(VW'(A(V(|l|_A_|A|A|]_|_AV_l_eaoa -—-—-—_ a: \:3:3;'\:|ž'):pp—pppPEgINERKStal Li —: i dnevna oko 15 do belančevinama.

Mikrobna kao mikrobnu proizvodnja razgradsmjesama poticaj 181 teže krmiva i sintezu. mlijeka. nja probavljivih pravih veća količina lako i do aminokiselina i Nakon Ipak, topivihbjelančevina zadovoljavanja potreba krmiva te velika aktivduži te zahsintezu proces, razgradivih amonijaka je hranjivima optimalnu nost od više i mikrobnih buragovih mikroorganizama tijevabakterija bjelančevina buragu, biti štetna po može i pronakon sinteze kravama davati krmiva zdravlje energije, dobivaju potrebnoje dovodi do mikrobne sadrže prave izvodnju krava, jer jačeg manjevrijedne koja bjebjelančevine biološki kvalitetnim aminokiselistvaranja plinova (metana, ugljičlančevine, lošijeg aminokiselinskog To dioksida i biti zaštićene To znači da sastava. kvalitetno nog moraju amonijaka), pojava bjelančevine će i većim Veća hranidbena i koje dijelom nadma, indigestija proljeva. smanjuje vrijednost sačuvati od mikrobne i masnih kisekrmiva. razgradnje resorpcija amonijaka iskorištavanje i će sadrlina krv može dovesti do lako i buragu koje buragovim oboljenja Davanje topivih probavi mikrobnim i i sirovih kao i žajem orgabjelančevinama jetrebubregaotrovanja ljivih bjelančevina, iz nizma.

NPN iBENURALA (digestom buraga) dospjeti S spojeva ima, će fermentativno naročito veliko i gospocrijevo gdje Neželjene promjene dakle, proizvodno i resorbirati slično kao izražene ako veću količinu razgrađivati darsko značenje. sustavu lako i Sozbirom da kakvoća probavnom mikrobnih životinja buragu topivih razgradivih krave jednostavnim želucem, ovisi neposredbjelančevina dobivaju bjelančevina buragu i proizvodnju škrokakvoći mlijeka. i dovoljno energetskih krmiva, bjelančevina esencijalnim Takva krmiva smislu pravom baisličnih krmiva. aminokiselinama iz gougljikohidratnih krmivima, krmiva i biti To može i proizvodna moraju tresmanjiti koncentraciju spodarskih praktičnih razloga visoke kakvoće amilaktozu i ba i kravama esencijalnim visokom glukoze krvi, bjelanproizvodnokiselinama i visokom čevine energetski kolidavati bumlijeku, povećati njommlijeka potrebe hranidbenom Kravavrijednošću. činu krvi i određemlijeku. ragovih mikroorganizama visokom mliproizvodnjom količine lako i topivih razgradiobliku krmnih jeka d aju smjesa Usklađenost vih sirovih u i bjelančevina bjelančevina spojevakoje 18-19% sirovih sadržavaju bjehranidbi krava s visokom dušika. nebjelančevinastog lančevina od biti kojih najmaVrlo krmiva proizvodnjom mlijeka 40% vrijedna stabilnih kvalitetnje buragu i zelena trava Mikrobna krmiva nih iz paša, i druga krmiva, razgradnja bjelančevina sojine ako sadrže više sirovih vrlo kretove brašna dehidrirane osobito, pa bjeburagu je značajna sačme, lančevina kao zelena iskorištavati i kod krava ili djeteline, optimalno djeteline pšeničnih posija.

(Tasirka i slično. visokom 1. i graška, grahorice, blica 2.) proizvodnjom mlijeka. Ova zelena krmiva sadrže lako sirovih Krmne obvezno Davanjem probavljivih smjese moraju dušika pa i krmiva go nebjelančevinastog sadržavati hranidbenu bjelančevina energetskih energetsku treba dodavati NPN Izuvisoku što spojeve. podiže mliječvrijednost najmanje 1,0 h.j./kg, zetak zelena kukuruzne viši nost je krava, smanjuje potrebasilaže omogućava postotak bjelansadrži više sirovih čevina većih količina krava krkoja bje(3,2davanja mlijeku krepkih lančevina i visokom muznosti. miva tim svezi i krmnih (stabilnih buragu) cijena 3,8%) kvalitetnu iz škroba kuobroka.

Krmni obroci krava mogu energiju kuruzašto BErazličite načine kombinirati Budući da kako višu bi zahtijeva dodavanje proizvodnju NURALA krmnim krava viveće količine S dopunskim zadovoljavali potrebe mlijeka potrebne krmiva i više različitih drugih Tablica 1: krmna krave kukuruznu muzne Potpuna smjesa tvari izbalansirana (uz silažu) hranjivih (bolje treba burnu hranidba), izbjeći reakciju buragovih mikroorganikrmni obroci krava zama, moraju sadržavati iteže krmiva probavljiva kakvoće će bolje koja dijelom sačuvati od mikrobne razgradnje buragu. mogu Buragovi mikroorganizmi i teže svoje potrebe zadovoljavati krmivima i probavljivim pravim va

za

s

za

vremena

u

a

se

s

nama.

se

se

u

s

u

u

se

su

-

uz

u

u

ne

-

u

ne

s

o

no

za

mesa

su

u

s

u

s

u

uree

u

a

za

u

ma

s

ne

se

u

mora

osnovna

su

u

u

se

sunco-

mora

ma-

sa

s

mno-

ne

se

osnova

za

masa

se

u

a

s

s

u

u

se

su

za

u

u

za

a

se

u

s

list

Mljekarski

na

O

AJE

DURANIDDA

ENI

(oko sadržaja mlijeku (uzpašu svježućanje 4,0%) krmivima treba daU krepkim više kukuruzne Sadrži: vati % = Sirovine jer ————— je prekrupe će Sirovih pa 19,07% Kukuruzna 61,5 smanjit stabilnija buragu, bjelančevina prekrupa Sirove vlaknine sačma 4,25% amonijaka buragu, 18,0 Suncokretova koncentracija krvi i povećati mlijeku, 0,80% sačma 15,5 Kalcija Sojina laktoze i bjelančevina postotak Fosfora 0,61% Mineralno vitaminski mlijeku. hranidbene 5,0 dodatak Energetske hranidbene Prema proračunu 1,15 100,0 krmnom svih sirovina vrijednosti hij./kg Ukupno vrijednosti Urea 1,05%

Tablica

2:

smjesa

krmna

Potpuna travu)

za

masti

i

krave

muzne

u

se

u

u

a

u

uree

u

S

u

obroku treba

krava

muznosti i prema i sastav odrediti vrstu dodatka.

mineU

vitaminskog biti dodatku treba Dnevno treba davati uvijek dovoljno je najmanje mlijeka.

Dobro proizvodnji sokoj ali vitamina sadržavati 5-7 i krmiva kombinirati masti topljivih A, DiE, koje pašu više kgsijena B i nekih vitamina travne silakrmiva kukuruznom zelena skupine, (djetelinsko djeteline i niacina što će ili čito vitamina ilioko 2 žom i tako B, smjese) kgsojinemljepoboljšati energetski i dobro kakvoću S tim će suncokretove obroke većim krmne poboljšati mlijeka ljuske. postotkom i i sirotvari više suhe krave ilidruvlaknine sirove suhe dobivati reprodukciju utjecati plodnost tvari, krava. vlaknine što će tvarima. poveutjecati gimhranjivim ralno

tom

u

osnovna

mora

-

naro-

s

vene

s

na

na

ve

PIONEER. PRODUCTS

BRAND

Poljodjelci,

steveć upoznati kukuruza Pioneer sjeme d.o.o.

Pioneer već dobro poznate visokorodne hibride godine koriste dva vinogradima, U koji tvrtke DuPont. i opis dajemo proizvode fmčca ima kemijske Brpju prodaji te u krumpiru voćnjacima irajčici.

Equation Pro fungicid vinove loze plamenjače krumpira rajčice. sistematični i i Preventivno peronospore suzbijanje količini ili do što dođe stadiju infekcije PRIMJENA: u seprimjenjujepreventivno,prijenego Sredstvo krumpiru i vinovojlozi te 8-10 dana 0,4 kg/ha intervalima 10-12 dana rajčici.

4 puta tretirati vegetaciji. fazi 5 listova. Može može kada je vinova loza loza: Vinova najviše prskanje početi 3 tretiranja dozvoljenoje Krumpiri vegetaciji. rajčica: najviše kiša. id a jesmije bao kao što

uz

ove

u

se

ovom

u

i

|

za

zaraze

ranom

u

u

u

u

u

se

u

u

|

ž

suzbijanje: konceniačij kovatnje tretirati ii 0,02% poslije cvatnje.

0,016% prije necator): u loze (Unicula Tretiranje moguće 2-putarazmakom od12--14 dana. tretirati koncentraciji 0,024% čađava inaequalis): (Venturia i3 plodova!

Jabuke Pjegavostlista krastavost u 8- dana. | razmacima tretirati od 0,03%. £| Pepelnica koncentraciji jabuke (Podosphaera leucotricha): 10 trachelphila)| koncentraciji lišća i vinove (Pseudopeziza Cma palež bidwellii) trulež loze TG anarda 0,03%. cvijeta voća (Monilia laxa) irodinih koštičavog Palež grančica 0,04%.

Posh breskve (Sphaerotheca prve Elke —

s

P

u

u

u

crvena

.|

P

u

list

Mljekarski

VETERINARSTVO

Otkrivanje

i uočavanje

nim

ili

uvjetno patogenim vjeka.

Takva nije potrebna pretraga bolesti mliječne žlijezde kod izrazitih vimenu promjena kojeukazuju upalu. neke i ili ih Ovu muzač pregledepreskoči obavlja pretragu Piše: dr. sc.

Banožić obavi Razlike od svake veterinar Stjepan nesavjesno. prije mužnje, i tek ako malnogstanja mliječne žlijezdepriskače pomoć normalnom promjena izgledupokažu izvjesne promjene. stočarstvu bolest biti može Mnogi poslovi mlijeka upozoravaju Izgled mlijeka i vodenast ili ponavljaju naizgled upalnostanje mliječne žlijezde. malan, većoj manjoj i dosadni Nakon i sitno ili pa zrnat jednostavni, postaju promatranja mjeri, opipavanja krupno te ih stočar može katkada i treba izvršiti odnosno “pre-vimena, krpicama. pretragu možda i Ta preinače može imati gorskočiti", pojednostaviti. mlijeka crnoj podlozi.

Mlijeko Ti biti od kast Prvih okus ako veoma krava hrani mogu poslovi, međutim, je jednostavna. traga velike može nekoliko nekim sortama ili važnosti; njima izmužaja mlijeka pojestočnog kelja ovisiti i dinih četvrti vimena da Ono može biti slankasto velikoj mjeri repe. zdravlje pusti pri time i rentabilitet teku stoke, uzgoja.polagano prekotamne pod- kroničnoj kataralnoj upali, Svakodnevno konod miris može a jepotrebno loge: ploče škriljevca, specifičan poprimiti trolirati rad kakva i miris štale ako ili drži mliječne žlijezde koja staklo, plitka posuda dulje to svrhu otvorenim kantama je stanju laktacije jerje načinjena posebna plimljekarskim bično što otkriti potica crnog dna ima četiri štali. važno, prije koja radu U svaku Nakon završene izremećaj premliječne žlijezde (pretinca). pregrade pretrage, kako bi suzbio veći izmuze do dva muzeni vimena treba uliti vrijeme gradu jedan sadržaj mlaza iz svake četvrti tako i ukloniti. gubitak mlijeka. mlijeka posudu neškodljivo svake da sekreta vimena Prije mužnje praksi je jemogućausporedba mlijekaIzmuzavanje iz svake četvrti vimena. uobičajen pregled vimena, uglavOdređujepod je nehigijenski postupak i širiti bolesti vipromatranjemopipava- boja,konzistencija, mogu miris, kojim te mlazeva i okus nisu njem, pregled prvih pokatkad (kad promiuzgoju goveda. i mliZa i mlijeka crnoj podlozi.

Pregledjenjeni izgled konzistencija higijenu mlijeka vrši muzač ili vlasnik životinje jeka).

Naime,kušajući promije-otkrivanje poremećaja sekrecije U da bi ovce, bismo vrlo takvi (krave, koze).žurbi, njeno mlijeko mogli vimenu, značajni što muzač raziti posao prije završio, mikroorganizmima, prije mužnje. patoge-pregledi za

čo-

na

na

nor-

a

u

se

u

se

u

na

su

-

na

nor-

veoma

u

u

a

na

se

o

u

se

a

uz

crno

za

u

neo-

se

u

ovu

u

u

se

na

se

u

u

na

nom

se

a

se

mena

u

na

rano

u

se

Kisela

indigestija

za-

krava

su

ne

bređe

krave

prerano

dapače,

muzara

acidoza

otele,

pobaciti tele. Često mrtvo jezaostajanje oporavposteljice dugotrajnim može biti i kom, posljedica ili oteliti

mogu

-

se

buraga

s

a

sterilitet. ugljikohidratima.

Piše: dr. sc. njih n aime, Banožić Stjepan velikim količinama Uzroci bolesti nastaju preobilna mlikrmivima laganske kiseline, prvenstveno prehrana bogatim Acidoza i normalpa buraga kapureje ječna, narušavaju koprobavljivim ugljikohidratima bolest i i rad škrobom ili lako preživača npr. pod probavu poznata predželudaca. probavljivim nazivima akutna inmlinpr. Štete i kukudrugim nastaju zbogsmanjenja šećerima: zrnje prehrana mlinarski digestija, poruzom, buraga,ječnosti, prenatrpanost smanjenja prirasta, melasa, trop, i Kisela i drušeotrovanje zrnjem drugo. remetnjirazmnožavanju otpaci (krmno brašno), voće, krava svezi sacidozom ćerna repa i lišće indigestija javlja gihporemećaja njezini rezanci, i koza. zara, junadi tovu, kisele šećerne i buraga.

Posljedice indigerepe, glavom krumpir Bolest biti teške i od premogu stočna i nastaje zbogpreobilne stije repa ljuske krumpira, hrane ekonomski Bolesniz sličnih krsastavu krmivima, koja bogata p o neprocjenjive. drugih Od

u

or-

su

one

nu

u

se

u

u

mu-

u

s

ovaca

veoma

su

Mljekarski

list

9

—;—3:>»2WoGGee

VETERINARSTVO

i

ketozi

sklonost

poteladi, Često nastaje zbog bilo da deformacije zbog grčevima, ugljiprenatrpanošću buraga činje prežderavanja ježivotinja ili do dolazi rožine Krava krmivima. kohidratnim od trajne ili lakoma papčane domoglanekog doći može bopovremene krmiva. šepavosti, joj mliječnost jede, preživa, Razvoju nabrojenih i do Posljedice papaka. lesti izuvanja naglapromjenasmanjuje. pogoduje zavise od krava kisele udio sirozatim indigestije U premalen hrane, jakogpunjenja slučajevima boi trajanja kovlaknine (voluminozne indigestije stupnja hranom hrane)buraga pojavljuju često Gubici lesti. i krava muzara i mlijeku znakovi: lički još obroku, ogledavanje nemir, dobro obroka. Poznaliječenje, neuravnoteženost veliki, prema nogama trbuhu,tek lupanje vraća 7-10 da i dana, to općenirepom, lijeganje preživača ustajaje mahanje Submalna mlijeka. proizvodnja to poremetnje, probavne javljaju znoje-klinička kisela mišića, podrhtavanje nje, krmiva ima liječi ako obroku indigestija Povećava previše trbuha, brzo i obujam nje. ponekadje lako uspješno; ugljikobogatih probavljivim pokatkad škripi stenje, životinja hranu. odpromijeniti žvače dovoljno premalo balasta, zubima, hidratima, praznimustima,U težim i teškim slučajevima voluminoznih često poslini krmiva, jako podriguje. i bolest krma Voluminozna komplicira dugo traje buraga Kontrakcije put sijena. sluznice biti kvalitetna i zdrava pojavaburaga, i slabe te upalom jer rijetke napokonpotbožarišta od loše jetri, gnojnih mogu puno poremećaji javiti Tjelesna nestaju. tempera-lestima li organa. krme. voluminozne Nastaju ili i normale spolnih okvirima tura je zidu pokvarene je doći do može Ako čirevi, buraga Čestokrave zbog blago puerperiju, (do39,5%C). povišena koncenperforacije. bolest njihove poudjela povećanja naglog stanje liječi, kiselu indiacidoza trata ublažavanje je dobiju liječenja pa obroku, (zaCilj nastaje goršava obokiselosti vrste Za i buragu jedne gostiju. prijelaz upala prevelike predželucima kiseljenje) To isto tako i hrane Krava poživotinje. postiže drugu, intoksikacijom.je ljele buraga kravama različitih muznim neprealkalija burag obroka, šenjem većanje neraspoložena, apatična, 10-15 dana ili bocom sondom treba i stano privi(razrijeđene najmanje leži, jede, pije fosfaKiselu i vodene natrijevog indigestiju može, preživa. otopine kavanja.

Mliječnostsmanjuje karbonat i uzrokovati silaža ako je do 75%. dobiva žutoOsim ta, magnezijev kalcijev nadalje, toga ako ili tim vodenasti zeleni Digestan), gotovi pokvarena, daje prekisela, preparat proljev više navrata. količidavati svezi je dulje vrijemeprevelikim (isu-potrebno javlja dehidracija udio Korisno izraženi životinji jedan smanjeni sijena šenje). jebolesnoj Nadalje više zatim ako dan sluznice kovi naglo ustegnuti hranu, obroku, intoksikacije, sikvalitetno treba davati dana obrok. Kravu privikavati vode. U Kisela čiste dva i silažu najmanje tjedna. jenoobilje ugrijane kisele indiod silaže lakšim ili uzbuđena veoma poslučajevima indigestija javljatiježinakon i kom zime zanosi hodu bolesnoj proljeće dovoljno je gestije stražnjim tištena, vrstom hranidbe tom U komu i hranu, promijeniti dugotrajne votinji ugiba. pada krajem, izravnih izbaciti iz obroka ili hrane. Osim doobroku krava spomenutih trajno njitipotpuno koje kvalidavati uzroka kisele koncenkoličinu njenojbivaju indigestije koncentrat, preveliku dana zatim nekoliko volutetno količinu nagla promjenatrata, premalenu pogoduje sijeno, pojavi mineralne nakon i alkalne kvasac bolest krme minozne telenja, razdoblje svježi hrane, (sijena), kisele teškim tvari.

U subklinička kao u staji, razvija slučajevima držanje ketoza, trajno polagano odstraniti nešto kisela grubpostupotrebno je indigestije prekidan Apetit je transport, indigestija. debelom različita iz štetni psihička sadržajburaga pak kravom, rjeđe, preživanje umanjen, ruminotoniz ili sondom dam se i drugih. operativno, uzbuđenja smanjuje, Mliječnost blag. količina samo bolesti krava Znakovi muzara buraga lijevoj mijom(otvaranje ponekad smanji Nakon količina masti oblika i to dolaze u tri klinička vađenja jami). mlijekagladnoj mlijeku, hladtreba li bolest normalna. burakao: akutna oprati sadržaja, burag dulje, Potraje prenatrpanost kisele Teške vodom. do dolazi krava intoksikateška poremeindigesga, mršavi, indigestija mukom često kisela i zaostajatije razmnožavanju, ćaja indigesupklinička cijom i težak. vitaloporavak jedug liječe, smanjena je posteljice, nja stija.

U

bolest

miva.

bolest

obliku

akutnom

nost

a

ne

se

a

se

a

ne

u

se

ve

a

u

u

a uz

veoma

se

za

u

se

su

u

u

nor-

se

a

se

samo

s

nosno

iveoma

veoma

se

su

mora

u

ma

se

u

u

u

se

ne

se

u

u

u

na

na

uno-

se

s

u

ne

ne

ne

se

se

a

u

u

se

u

uz

nama

a

u

s

unese

se

su

u

zna-

a

su

na

se

samo

veoma

u

u

uma-

u

u

samo

a

se

ne-

s

na-

u

se

u

a

nom

s

u

veoma

se

s

a

10

list

Mljekarski

ooo]

CO

h/hPRiVIRSKI

treba da se Poslije ispiranja buraga nekogdrugogvoluminoznog paziti prekorači razmućeni kvasac do 1/2 koncentrat treba davati količina obroku.

Ososvježi (od krmiva, njezina 1 10-15 litara i kravi bito važno kg vode)potom pojedinačno, svakoj posebje upotrebljavati Kvaliteta biti i silažu. goAko sadržaj buraga z dravog topao sijena prekiselu pokvarenu veda količini 3-5 litara nekoliko od slatkih sastav silaža obroku u besprijekorna, je prekisela, je biti fermentirano trava, biti kvalitetno puta. smije manje Preventiva. niti tada i minerale.

Pokvarenom Preživači, plijesnivo, jer pogodujesijeno malan rad i nastanku silažom zraku brzo predželudaca probavnih poremećaja. (silaža malnu Prehrana hraniti krave. probavu hrane, moraju industrijskim uzgred-kvari) smiju obroku dobiti voluminoznu krmu. nim melahrane vrste proizvodima: Prijelaz jedne tropom, Krave dnevnom biti som, moraju i repinim rezancima, uljanimdrugu trajati postupan obroku dobiti 16-20% sirove vlaki biti 7-14 dana.

Ako bolest pogačama drugim, javlja nine od suhe tvari obroka. kvalitetna i izmiukupne umjerena, higijenčešće, potrebno je potpuno Krave sirovu vlakska hranu. moraju ispravnost proizvoda besprijeniti ninu dobiti obliku slame Pri hranidbi silažom sijena, jekorna. treba

dati

ili

ne

a

u

na

ne

no.

mora

u

a

za

nor-

za

nor-

ne

mora

uz

se

u

ne

na

se

s

muzare

u

na

mora

mora

se

a

muzare

u

jajnicima preparatiSterilitet ili jalovost goveda hormonskih ma, pomoću lijekova i ciklus. mogu regulirati spolni službi Da bi bolesti prijaviti selekcijskoj spriječili pojave Antun dr. vet. med. da bi Kostelić, nakon proučila njihova nasljedrazdoblju poroda,posljei nost dično i tome spriječilo njihovo širenje. mogućujalovost, JALOVOST ili kravu držati STEČENA Sterilitet ili ženskih žijunicu jalovost Uzrok stečene čistim i i jalovosti upalprozračnim stajama prije je votinja poremećaj reproduktivHranidba biti promjene p ojedinih dijelova poslije poroda. pa sponojfunkcijiživotinja nije ili ciste kvalitetna organa junice spolnih sobna prekrave, ili (izbalansirana), oplodnju, nošenje ploda te i obvezne mineralne i jajnicima, živih i život nepravilno držanje obilna, rađanje sposobnih hranidba krava i vitaminske dodatke ili mladunaca.

U prije poroda (stočna cigla gouzgoju mliječnih Zarazne ili veda puerperiju (babinju). imati kamen). cilj je jedno telenje bolesti mogu dovesti FREEMARTINIZAM 365 dana, odnosno parazitarne 305 dana lakdo ili Već da napomenuto i 60 dana privremene Ako trajne jalovosti je jejedan taciju suhostaj. je ilibika. od uzroka nedokrava krave, junice jalovosti junica jalova taj period produorgana organa, dolazi do Upala spolnih vidu (matervoljna razvijenost spolnih žuje, gubitaka čest uzrok takve i nice, grljka, i rodnice) posljedica je jalovosti je liječenja proizvodnje mlijeka jer nastalih freemartinizam. ozljeda servisni porodom Jalož ivotinje produžuje period. ili kao bolesti Freemartinizam 95% posljedica vost koje javlja dijelimo dvije skupine: priženske teladi kod rođenu i stečenu javljaju puerperiju: U dazaostajanje raznospolnih jalovost. i izvala materblizanaca. posteljice, čak uvrtanje 20 % Taj poremećaj je posljenašnje vrijeme ukupne dica hormona nice, puerperalna utvrditi infekcija (lokaldjelovanja muškog jalovosti nije moguće pravi i intoksiuzrok. opća), organa puerperalna ploda razvoj s polnih Ciste učeHormoni kacija. jajnicima ženskog ploda. muškog PRIROĐENA JALOVOST stalo kod visoko koče javljaju organa mliječnih ploda razvoj spolnih U tu krava kao skupinu jalovosti spadaju (laktacijski sterilitet), ženskog ploda. nedostatne ishrane vitaTakve bikovski prirođene nepravilnosti građiposljedica junice imaju minima organa i i Stidnica im spolnih junice.

Najčešće (A,D,E,betaizgledponašanje. je te mineralima i Ciste smežurana i obrasla nasljedne (genetske) prirode, (kalcij fosfor). karoten) malena, dugim takve iz i kod dlakama. često nisu razviživotinje isključiti javljaju pretilih (predebelih) Također, cisti odnouzgoja.

Nepravilnosti građi spol-životinja.

Posljedica jajnijeni u nutarnji spolni organi nih cima organa i junice karakteriziraju tjeranjenepravilnim rodnica, grljak maternica, izostanak stalvrlo mali. razmacima, tjeranja, jajnici maternica i smežurana stidnica ili Telad takvim nepratjeranje ovulacija nepravilnostima rodnicom.

Svaku uočenu vilno U treba odmah nepravil- vrijeme.današnje organa vrijeme građi spolnih nost veterinari ciste organa tov. građi spolnih junice uspješno liječe namijeniti hormonskim

a

moramo

u

se

a

moramo

u

su

u

ne

mora

ne

za

na

uz

za

u

nam

u

se

a

u

se

se

u

se

u

u

u

na

na

na

se

u

su

se

moramo

u

na

su:

u

sno

a

su

s

u

no

u

s

na

Mljekarski

list

u

za

11

=

VETERINARSTVO

Neiznfuzivanje zadnjih nakon mlazeva Zadnji mužnje. mlazevi mliječnom bogati vimasti. Zaostalo mlijeko upamogućnost povećava 12.

muzača

Pogreške

su

krvnih

žila

sužavanja dr. vet. med.

Antun Kostelić, time i do samim vimenu, Prale vimena. mlijeka. lučenja smanjenog vodom sta13. prljavom njem mlijeka PraPretakanje Uskoro će primjenjivati njujemo zagađenja m ogućnost staji mlijeka P retakanjem kakvoći ji. vilnik sirovog mlijeka. svježeg zagađemogućnost povećava ponovo stoga mlijeka, jepotrebno zraka iz vimena 7. prašinom mlijeka nja skrenuti prljavom Brisanje mužnje pažnju tijek vimena količinu i staje. prljaB risanjem krpom. djeluju jerpogreške 14. Kontrola strojne kvalitetu kraja zapovećavat akođer, krpom, mlijeka, izmuzenog mlimuzilica samim priključetim je zagađenja mogućnost mužnje; zdravlje vimena, vime prazno. na, Mužnjom time i je jeka. otkupa. prilikom cijenu i vimena praznog nadražuje krasvim vimena 8. muzača Pranje sise što sluznica unutar Pogreške oštećuje čiši 1. Neredovito staji i stovremeno, vimena. dovesti do može površno upale krave po jedna.

U slujedna i odrmužnje. staje prije 15. Neredovito ćenje i čišćenje vimena ujedno da je Pranje prije saža staja počisti zamuzilice. čaju Mlijeko krava žavanje pa počne vimena, kontakt povećava mogućnost ako dolazi mužnje da U gađuje slučaju otpuštati mlijeko. zadržalo mlijeka. zagađenja musti odmah k oje mlijekom kravu ili izvan 2. Buka u počnemo staje nakon staji muzemo muznom dolazi uređaju.

Npr. i lavež pasa, brisanja, pranja mužpreglasnido nakon (traktor, jutarnje navečer, mlijeka. izlučivanja kočenja muzni Mnogi nismo kompresor). uređaj. vime dok oprali može nje Krava buka da stresna uprljati jučinjenicuje muzni 16. red dođe stroj.

Neispravan što rezultira mužnju. manjom kravu, može muzni stroj Neispravan količinom vimemasaže 9. pomuzenog mlijeka. ili dovesti do Izbjegavanje oštetiti vime navikada se krave Budući ne viMasažom mužnje. prije mužnje. potpune hortijekom vaju buku, staji potiče lučenje ručna i 17. Gruba nepravilna treba biti mir itišina. stimulira oksitocina mužnje koji i Gruba nepravilna mužnja. kravama.

3. Grub samim postupak mlijeka, otpuštanje izaziva bol te- krava mužnja ili Prilikom time staje čišćenja mužnju. omogućava mlijeko. izlučuje slabije tući. krave smijemo mužnje 10. iz kantu 18. izmuzivanja Izbjegavanje koje luči horMužnja Ako kravu tučemo, Prvi mlazeva. i kontrole kanta Takva vime. prvih je mlikoči prali izlučivanje mlazevi koji kod pa mlijeka mužnje zagađena nju klicama, jeka. ih sadrže više musti. pa je klica, uvijek hiosobne 4. smije Neodržavanje odmusti. Prvi mlazevi Mu19. potrebno Muzači mužnje.

Prekidanje ruku). (pranje gijene bi da zač često crnoj pregledati moraju da biti mužnju prekida moraju svjesni prljaizmuzivati kantu pod. muze; podlozi, takomože koju vim rukama ispraznio mlijeko luči krava mastitis te11. ponovnom đer mužnjom Neobavljanje posebno zagaditi klicama, sta. Mastitis test kod ručne mlijeka. manje najvažnija je mužnje.

20. vime5. vezanja Izbjegavanje mjera kojom omogućava pranja Izbjegavanje mužKrava krave. da sisa začu vimena i sisa. pa posumpravovremeno prilikom i Pranje nečismaše vimena. bi da repom osnovni kojeg Cijena nje upalu nja jepreduvjet kantu toća i reagensa bez dobilo koju nemjerljiva pada je onečišćenja plitice mlijeko fiksiili muze, ga jepotrebno se, mlijeka g ubitka stoga Pranjem također, cijenom (klica). ili rati vimena četvrti lakše tako krava vime masira vezanjem stavljanjem zbogprecijele Tako vimena imobilizatora. sprečavaupale uočavanja kasnog mlijeko. otpušta udara da kravu troškovi i hladnom repom vimena 6. veliki, liječenja jer Pranje zača po rezultat voda Hladna vodom. glavi. liječenja upitan. prljavom do

dovodi

u

a

u

menu

ne

sma-

u

se

u

o

se

na

na

vom mo

a

na

a

na

se

su:

a

u

vama

se

muzu

ma-

ne

se

se

se

s

u

u

se

ne

a

zanemaru-

ne

za

za

na

ne-

na

u

na

se

mena mona

s

a

same

ne

u

ona

smo

mon

se

u

ne

na

se

se

a

na

ne

se

u

re-

mu-

na

se

s

na

u

se

u

s

su

12

a

mo

mu-

list

Mljekarski

KOZARSTVO

I

OVČARSTVO

mišića, tetiva, životinje Uspjeh kozarskoj proizvodnji u Zatim tanje životinje. gledamo pojedine dijelove tijela, glave, uvjetovan je pravilnim odabirom itd. vrata, leđa, metoda praNajpouzdanija rasplodnih grla vilnu ocjenu grla jemjerenje, koje litinovim i ali obavlja štapom mjeri ipaknjezin značaj postoji Kod koza vrpcom.

Piše: Karmen će doći do izramjerenje Sinković, dipl. ing. tijekom može obavljati tijekom cijele žaja. visina godine.

Mjeri grebena, Dolazi Ključni problemi kojipratedužina vrijeme pripusne dubina dukozarsku prsiju, i želimo trupa, što proizvodnju Hrvatskoj podsjetitije žina širina prsiju, i prsiju, obujam važno kod odabira neriješen plasmanmlijeka pravilnog širina težina prsiju, karlice, grla. tu od mliječnih proizvoda, plodnih neriješen Kod odabira grla jer jejedan p rema otežan te jarca tjemesa, plasman jarećeg ključeva uspješne proizvodnje. lesnom tražimo da ima i Ako baviti kozarrazvoju, plasman rasplodnih jaricajar-skladan počinjete Ledna čeva. skom tjelesni i ako razvoj. proizvodnjom, kupubiti ravna, leđa da će linija čvrsta, Nadajmo jete problemi, rasplodna grla, potrebno je mišićava i koš duistaknuti široka, si grudni koji kozarskoj početku postaviti koliko će da dogledno pitanja vrijeme koja potvrditi proizvodnji, mišićave i i da će i kozarstvo li ste pravilne, odluku. čvrste, pravilpravu riješiti donijeli postati trbuh proporvažnom 1. Da li želimo stočarstva. razvijene papke, granom uzgajati mliječcionalan Važno i obratiti Metode ili ćemo koza? tijelu. je pokojima pasminu pozornost služiti kod odabira 2. Da li pravilno razvijeni gospoobiteljskom rasplodnih i testise organ darstvu spolni kozarsku spuštene grla postoje uvjeti 1. odabir mošnji. da li kozarprema proizvodnju postoji rasplodnih grla Kod izbora ženskih treba da li imamo živogrla (vanjskom vanjštini nik, izgledu pripremljeno biti Na što trep ozoran. izmuzište posebno mliječnu pasminu tinje) bamo obratiti pozornost 2. odabir da li imamo prikaprema koza, rasplodnih grla pripremljenu i crtež 1. hranu da li imamo osizuje porijeklu koze, 1. da 3. odabir glava, poželjno gurane je jemala, prema rasplodnih pašnjačke površine? grla širokim čelom 3. Da rezultatima li kod odabira mliuska, lagana proizvodnim perfor- 2. biti živahan test koza mance pogled, ječnepasmine spremni 3. vrat, i tanak 4. odabir dva dnevno i prema dug mužnju puta rasplodnih grla ujutro 4. večer? statest noge, prednje pravilnog progeni potomstvu i kre-

stav

za

se

nom

vremena

se

se

sezo-

ne

u

vas

su

ras-

se

se

na

samom

se

su

ne-

mora

u

u

no

nu

se

mesnu

na

u

u

su:

za

-

za

za

smo

sa

-

mora

na

-

u

-

4. Da

li znamo

što

i kuda

ODABIR

kozjim mlijekom?

5. Da

“viškom?

li znamo

va

s

što

i kuda

s

jaradi? li žrtvospremni tu 24 sata proizvodnju

RASPLODNIH

PREMA

VANJSTINI

GRLA

5.

čvrsti i

papci,

kovani 6.

pravilno

obli-

dobro

grudni koš, razvijen rasplodnih grla 6. Da 7. dobro obraprema trbuh, razvijen vanjštini potrebno je vati 8. titi pozornost da odabrana dominirati vime, žlijezgrla dnevno? dano tkivo nad dobro moraju odgovarati vezivnim, pasmini kojoj Ako krvnim pitanja razvijenim žilama, pripadaju. pravili ako dobro Na bez obzira no, odgovor, jeodgovor pozirazvijeno, početku, podijeljeno krenimo kozarsku dva dalise radi ili finim kozama dlaili tivan, proizrežnja, elastično, jarcima ima i i kod odabira sivodnju koja lijepih manje jaricama, čicama,pravilno razvijenim rasplodnih dana. malo obratiti pozorlijepih životinja usmjerenim naprijed Možda danas nost 9. ili živorazvionaj noge, vanjštinuizgled stražnje pravilno bi trebala imati Tu veličinu i značajkoji tinje.gledamo jene građu obzirom 10. široka i svojugospodarsku pokostura, razvijenost životinje, zdjelica, duga ima 11. leđni i slabinski vrijednost, koju dobro drugim vezanost pojedinih dijelova tijela, dio, oblik i mišićavosti razvijenim europskim zemljama, građuzglobova, papaka,razvijene smo

za

Kod

odabira

se

mora

s

na

sva

znamo

samom

u

u

o

s

s

mora

ona

nema

se

sama

na

na

a

Mljekarski

list

u

13

KOZARSTVO

Crtež

OVČARSTVO

I

obratiti

jepotrebno tijelakoja dijelovi ženskih za odabira grla rasplod prilikom

1: Važni

na

pozornost

biti u

može

Testiranje

farmama

ili u

stanicama

testnim

obi-

na

Podaci

gospodarstvima. teljskim testu prirast, koji prate reprodukcijske vanjskiizgled, rodiodlike i vrijednost uzgojna mlijeka (proizvodnja telja bina podproizvodnja mlijeka, Pri tome plodnost). mlatka, standardi važni papokazatelji rezultati posmine i proizvodni stada iz potječu. kojih grla jedinih Ovim rasplod testiranjem rezulodabiru grla najboljim su:

u

se

-

oso-

su

se

za

s

tatima.

6

da

poželjnoje linija,

12. leđna ravna

ODABIR

RASPLODNIH

PREMA

PORIJEKLU

GRLA

ODABIR

RASPLODNIH

PREMA

POTOMSTVU

GRLA

(PROGENITEST) da Dobro dobro 13. test test jepoznato roditeljiProgeni sjajna, glatka, dlaka, predstavlja dobru osobina daju roditelja proizvodnju imaju koji tijelo prilegnuta poistim karakteristikapotomke tomstva. koje uočavaju Testiranjem greške Najčešće potomstva od kod roditelja dobivaju rasplodnih grla jednog odabir ovakav Za kolika rasplodnih rezultati i uska 1. velika je koji p okazuju glava, duga iz matične moć potrebnipodaci grla svojih prenošenju roditelja 2. tanak vrat, iliiz bi kako osobina evidencije,pedigrea. proevidenU 3. visok iskoristile. jepotrebno greben, pedigree najbolje izvodnji idenili isuleknuta 4. leđna podatke test vrši tirati, Odabir linija progeni grla i proiz njihove tifikaciji predaka, pedigrea pupčena, podataka temeljem kako izvodne testa. rezultate, pogledui podataka iz 5. performance plitak prsni koš, tako i pogledu proizvodnosti, provodi testiranje 6. loša Progeno lopatica plodnosti. povezanost i kakvoću osobine 1. tovne dobar Za košom, prsnim potrebno je mesa, odabir i tri ge7. trbuh imati širok, obješen podatke najmanje 2. vanjštinu uska i strma, 8. neracije predaka. zdjelica osobine 3. mliječne i 9. vime veličina vimena GRLA RASPLODNIH 4. nije ODABIR svojstva reprodukcijska veliko znak PROIZVODNIM PREMA jer dobrogvimena, test baza procjenu je Progeni biti vime može “mesnato", daje REZULTATIMA životinje. vrijednosti uzgojne sise nisu dodatne malo kod mlijeka, (PERFORMANCE TEST) vrijednosti u zgojne Ocjena te kod grla, muških poželjne rasplodnih Pomoću testa, po proizvodnim performance grla treba od takvih koza koostavljati binama p osebno je biraju, ocjenjuju potomaka grla koja tu mušku do jer osobine jarad rasplod odabranih risna rast i razvitak javljakoje grla otac, količina prenosi potomstvo kod ženskih te reprogrla zrelosti, njihove spolne ju može 10. stav nogu masti i duktivne nepravilan sposobnosti. sadržaj proteina mlijeka, smatrati vlastite itd. pokonstitucijskom Temeljempodataka mlijeku, tetest greškom težina, porodna proizvodnje Progeni pružamogućnost i dnevni žina kod odabira biti 11. rast, prirasplodnjaka odbića, najboljih mekani, papcimogu kao i testada. Izi imati rožnati dio može rast, konformacija tip, poboljšanja određenog nepravilan obavbor dolazi do pucarast rasplodnjaka vrijednosti meljemuzgojnih najboljih uslijed čega selekvrši odabir ili raznih najboljih izračunatog ditelja, lja temeljem upala infekcija, nja, indeksa. kroza uzgoj. grla daljnji cijskog uz

na

osnovu

s

se

ma.

su:

se

su

u

se

uz

o

osnovne

one

u

za

se

u

u

se:

s

za

za

za za

-

za

za

oso-

za

ne

se

se

za

manu

za

se

one

na

-

u

se

-

ro-

se

ne-

se

za

14

list

Mljekarski

KOZARSTVO

Drugo

savjetovanje i koza

ovaca Piše: Karmen

OVČARSTVO

uzgajivača

Republici u

Sinković.

I

Dio

dipl. ing.

Hrvatskoj stada

su

i koze

ovce

dodajmo jedan detalj, da naša to kozarska i ovčarska je proizvodnja jošuvijek imaju polutome

mli-

ekstenzivan

samo

do

a

ekstenzivan

način

što može proječnih pasminakojima obavljamo uzgoja povezati kontrolu U tih “zdrave hrane". mlijeka. dijelu izvodnjom kontroliranih stada sami Hrvatski stočarsko Teme će uzgajivači selekcijski kojima raspravljati centar i bit će: prerađuju mlijeko mliječne Savjetovanju pododjel uzgoj sirne i koza i 1. i skute, lekciju Udruge proizvodesireve, Proizvodnja kozjihovčjih i koza sireva uzgajivača suradnji obiteljskim gospodarstvieducirati fakultetom SveučiŽelja je uzgajiAgronomskim vače o i lišta 26. i 27.

2.

Hranidba i koza vrivrijednosti kozjegovčjeg Zagrebu organiziraju načinu 2000.

Plitvičkim mlijeka, njegove prerade jemelaktacije lipnja godine hranidbi 3. Provedba rezultati proizvode, i jezerima “Drugosavjetovanjemliječne uzgojno i koza načinu i koza rada ovčarstvu i kovrijeme mužnje, gajivača Republici selekcijskog te Ovo će 1999. zarstvu provođenja higijene mužnje, Hrvatskoj". savjetovanje godini biti i mli4. kontrole prvenomogućiti predstavljanje posvećeno kozjemovčjem Značaj mlijeka onih stveno U okviru tičnim stadima i koza orgaobiteljskih jeku. gospodarSavjetovanja bave stava mlinizirati će i prva izložba hrvat5. i koja preradom Higijena mužnjenjezin skih i sireva mliječne proizvode.čaj daljnjem kozjih ovčjih pod jeka postupku mlijekom Sve imenom “OV-KO 6.

Mastitis proizbolest mlirazvijene zemlje Evrope mliječni najčešća autohtone vodi 2000". koza i imajusvoje proizvode ječnih pasmina obusmatramo, Odabrali Plitvičkih ponosne, pa koje Naime,pod selekcijskim lokaciju da i mi imamo čime hvatom i Hrvatske turističko području ponositijezera cijele jer značajno da 780 stada turističke središte i središte pokazati vrijeme pratimo ukupno ujedno možemo 62.740 nešto što te 373 i koza kako ponuditi uzgojno valjanih grla, uzgajivače sjei po čemu stada koza 16.693 možemo tako i Hrvernog drugi nemaju, ukupno uzgojno južnog d ijela biti i Privatske. posebniprepoznatljivi. valjana grla. u

se

s

o

za

-

u

se-

ovaca

razne

se

na

-

ovaca

u

s

namaze.

na

nam

ma

u

ovaca

u

na

ovaca

uz-

ovaca

u

u

u

u

u

u

ma-

ovaca

se

se

u

zna-

razne

u

s

-

ovaca

na

su

smo

se

na

ovaca

su

ona

u

s

za

sezone

sve

ovaca

s

Bugek

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72970 (01) fax: 49 22 267 (01) Tomislava

žiro račun:

VAZA 19

PJ.

VINKOVCI,

Kralja

Zvonimira

80

(032) tel. ifax: 31 65 84 (032) tel.:

33

23

92

VELIKA GORICA SKLADIŠTE Tomislava 9 Trgkralja tel. i fax: 62 22 065 (01)

30102-601-114220

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, VELIKO SJEME KRMNOG RATARSKOG,

IZVOZIMO

| UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

I INDUSTRIJSKOG

NA

BILJA

lucerne, inkarnatke, preporučamo: sjeme bijele djeteline, izbor te stočni stočne smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, i ozimu kao i širok izbor jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Osobito

alate i zaštitna sredstva.

Vrtne

Sve

i švedske

trava, crvene,

to

možete

dobiti

diljem

Hrvatske.

NAŠE

Mljekarski

list

u

veleprodaji gornjoj na

SJEME,

adresi

i

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama u

VAŠ

USPJEH!

15

=;

GOSPODARSTVO

(sograničenim pašnjaka Okrupnjavanje i gnojidbom), zasijavanjem zimskom govedima razdoblju gospodarstava obiteljskih posjeda koriškrmiva intenzivnog daju svakom U oranica. slučaju, tenja podrške državne korištenjem tražene površine poljoprivredne veličine veće od prosječne značajno naših Tako po uzgajanom gospodarobiteljskih posjeda grlu. površine Piše: doc. dr. sc. Zoran Grgić stava. po općenito grlu, uvjetnom intenzivnu bave inproizvodnju uzevši, koja Gospodarstava, Uvodno objašnjenje kontinentalnim našim tenzivnom područjima mlijeka proizvodnjom kreditnih ha i između traži 1,5 nužno što linijakupnju Opis površina 0,5 praksi suvremenoj i livada vlastite zemljipoljoprivrednog oranica, pašnjaka. državnog proizvodnju podrazumijeva šta i i ekonomski stočne hrane (MljekarskiKada uređenje zemljišta pašnjakorištenje govori list 9 i 10 te raspoili danas čkih prikaz /1999.), “mljekarmlijeka površina, proizvodnji isplativoj iz ovog sredstava Hrvatske našim skim kreditnog djele najobiteljskim područjima" goveđeg 1998. po župaprograma zakuobično tada češće koriste godini mogućnostima gospodarstvima, list i staračkih stado veće od 12od nijama(Mljekarski 1/2000.) pa nepoljoprivrednih spominje dobre izazvali livaili tovilište kućanstava.

15 muznih prilično reakcije Često oranice, junadi grla ćemo naših ponovo pa koriste bez de i oko 80-100 čitatelja, posebne (mase pašnjaci junadi kapaciteta i vlasnika “sanaknade uvjete450-500 kg).

Za ekonomski prikazati obilježja zahtjevom uspješovih neobrabude tolikim da okrup- proizvodnju korištenjamogućnosti brojem zemljište naših našim i poljoprivđeno posjeda njavanja Najveći probprilizapušteno". potrebno je(u grla U rednih 10-15 lem sljedećem gospodarstava. goveplanirane najmanje sigurnost kama) posjedovati rubrike bit će članku dodatnim darske prikazana ha oraničnih proizvodnje gospodarstvu površina i struktura U načinom livada i ovakvim korištenja dosadašnjeg poosiguranja pašnjaka. površinama sredstava iz programa čini načinima trebnih neintenzivnim uređenja nekim gopovršina kratkotrajno tov Naime, vedarske zemljišta. iskorištenja. (pašni razdoblje proizvodnje rubrici Više tuđih ili ovoj je sustavu puta površina potrebno je korištenje “kravakup kvalitetne istaknuta tehnotek veće imati proizvodnja jednu “prirodnih? površine dogovara još tele") hrane stočne gospoobiteljskom osnovnih od kao darstvu jedan Tablica 1: zemljište (IlIpoljoprivredno početne Prosječne cijene mlidobre osiguranje preduvjeta kategorije) VI ili stada osnovnog prirasta kunama ječnosti po hektaru livada

zemljišnog

i

a

u

se

s

su

se

u

za

se

za

u

o

se

se

mesa

u

u

u

se

osnovno

su

se

osnovna

sa

nu

s

ne

mo

za

ove

u

s

za-

u

u

za

se

u

za

za

u

stoke

u

tovu.

Prema

vlastitim

hrane

istra-

či-

živanjima, niti 2/3 izravnih troškova preko obiteljskih proizvodnji govedarskoj nas, pa obiteljska gospodarstava bave intenkoja gospodarstva zivnom proizvodgovedarskom vlastitu proizvoditi njom moraju hranu da bi im stočnu proizvodnja bila ekoili tovne junadi mlijeka Tako nomski goveisplativa. goobiteljskih proizvodnji darskoj uočiti može spodarstava jasno kvalitetnih i lika važnost potreba će površina koje poljoprivrednih koristiti proizvodgospodarstvo stočne hrane. nju načinu Ovisno pokorištenja strukturi površina, ljoprivrednih te načinu korištenih biljnih kultura, ivrsti (mliproizvodnje govedarske različite i potrebne jeko meso), troškovi

mogu

u

Livade

Pašnjaci

5.215.

u

-

se

-

se

u

ve-

za

o

su

16

list

Mljekarski

ej

GO

lošku

(7/4

operom

PO001IRS/10

godinu. dogovor Najpovoljnijom ponudom njenja vrijednosti površine poljostalno korisnik sadrži kao pravilu obnavlja, koja ponuđenuprivrednog zemljištaprirodnog najvišu motiviran ulaIz sredstava nije dugotrajna cijenu, slijedeći kriterij prednosti dijela koja je bogatstva. tla Državprogram. ganja popravljanje plodnosti ponuđeni razvojni plaćaju zbogprenamjene poljoili intenzivnu uređenje površina poljoprivredno zemljište privrednog zemljišta (ugrađevinže ako i po govedarsku proizvodnju. prodatipočetnoj cijeni, ske, poslovne druge svrhe) puni Kao radi do 40 ha najbolje mogućnosti dugoproizvodnji biljnuproračun kreditiranje uređenja ili većih istočarsku do 10 ha Pravo ročnog trajnog osiguranja proizvodnju, poljoprivrednog zemljišta. intenzivnu sredstava naknade te površina govedarsku podizanje dugogodišnjih nasada, korištenja imaju do 5 ha intenzivnu rasadničarsku fizičke osobe vlasnici gospopravne i proizvodnju obiteljskom darstvu ističu nabavka i i ako zemljiišta povrtlarsku proizvodnju, poljoprivrednog zemljišta koje vlasništvu te fizička osoba ili bave države,kreditiranje ponudupodnosi poljoprivrednom proizvodhrvatski odnosno pookrupnjavanja posjeda kupnjom branitelj, prognanik, njom, sjedište prebiod fizičkih osoba. vratnik i ima valište im zemljišta izbjeglica koji najje Republici Hrvatskoj.

Sredstva naknade koriste program prihvatljiviji gospodarski na i Postupak prijave natječaj razvitka obiteljskog programe poljoprivredmjereosposobljavanja Kredit i kupnjudržavnog nog gospodarstva. kupnjuneplodnog zemljišta povećanja poljoprivrednog zemljišta prema pozemljišta sadašnjim je proizvodne sposobnosti uvjeostalog sustav tima 20 3 Cjelokupni gospodareotplata godina, poček ljoprivrednog zemljišta.

Raspodjei i kamatna 2%. la sredstava Prastopa nja, zakupakupnje poljoprivredprema godine obavlja vlasništvu države tablici 1 nog vilniku i načinu zemljišta U je pregled prosječnih, uvjetima korištenja određenim sredstava naknade reguliran je propisima početnih cijena kupnju državnog koja plaća zbog novine 19/ (Narodne 54/94, 48/95, poljoprivrednog zemljišta.

Prosječpoljoprivredno promjene namjene livada i 50/99 i Pod 98.),pojednostavljeno postu- cijene oranica, pašnjaka zemljišta (NN 1/00). odnosno koristiti intenzivnu pomogu pakzakupa, programom kupnje koji uređenja zemljišta vlasništvu i krmiva ljoprivrednog zemljišta agroproizvodnju napasivanje smatraju hidromelioracije, države od faza: izrada sastojisljedećih (III- kategorije proračunate melioracije, geodetskih podobaPanonsku i 1)županijsko povjerenstvo VI) poljoprivrednu pod- logakupnja poljoprivrednog Hrvatske svrhu vljainventarizaciju poljoprivredregiju gdje je najviše ljišta grupiranja zemljišta vlasništvu države i muznih nog zemljišta i Izvor veće i čestice radi grlagoveda pravilnije njeOdluka vriiskorištavaobjavljuje javni natječajobiljegovog podataka je početnoj ekonomičnijeg žene i parcele površine; jednosti poljoprivrednog zemljištanja. vlasništvu države kod iznosi kreditnih sredsta2)poljoprivredni poduzetnik prodaje javnim Najviši novine 94/ odobriti svrhu prijavljuje natječaj; mogu natječajem (Narodne koji odahidromelio3)županijsko povjerenstvo 95.). uređenja zemljišta: bire i Prema 23.000 najboljeg ponuđačanajkvalidostupnim informacijaracije kn/ha, agromeliood program; 15% 18.000 ma, tetniji manje raspoloživog racije kn/ha, okrupnjaMinistarstvo i 10.000 kn/ha.

4) poljoprivrede državnog poljoprivrednog zemljivanje šumarstva izbor Učešće sredstava kredita potvrđuje župa- šta je dosadašnjem razdoblju trajpredvlasiznosi do nijskog povjerenstva. raspodijeljeno privatno računskoj vrijednosti Pravo ništvo korisnicima obi100%. iznos kredita sudjelovanja imaju Maksimalni krajnjim koji domaće i strane i fizičke pravne i može odobriti osobama teljskim gospodarstvima poljofizičkim je osobe.

Sve i 230.000 osobama potrebne obavijesti privrednim poduzećima. kn, pravnim 460.000 kn. natječajnu dokumentaciju poljoprograma Kreditiranje na dobiti može Opispostupka prijave sredstvima nakprivredni poduzetnik uređenja zemljišta i kredita za službi. Ponatječaj dobivanja nade odobrava nadležnoj županijskoj sljedeće nuda osnovi obuuređenje zemljišta poduzetnika uvjete: hvaća: Prema Zakonu isprave kojima određuje poljoprivred-razdoblje mirovanja otplate je status ili pravna tri ponuđača (fizička zemljištu (NN 54/94, 48/95.) godine kada ili drukamatna osoba, branitelj, povratnik, izbjegrađanin, stopa utvrđuje građanska i buštvena osoba program pravna visini eskontne glica)Gospodarski stope Hrvatske mijenja traženim rodne banke dućeg poposlovanja poljo-pravnom namjenu (5tako da iznos kredita 15.000 privrednim površinama. ljoprivrednog zemljišta najmanji je 7%) Prednost kaviše iskorištava kuna natječaju imaju poljohrvatskih protegorije anuitebranitelja, privrednu proizvodnju, plaća jedotplata je godišnjim i nokratnu nadoknadu tima gnanika, izbjeglica povratnika. zbog lako

se

u

drži

se

i

ona

za

a

u

se

za

no

se

mo-

se

o

se

za

za

za

za

u

za

sve

se

se

u

a

u

se

za

za

za

-

se

u

o

za

a

se

se

ne

se

za

u

se

su

za

zem-

u

u

u

za

u

nas.

o

u

se

na

va

se

u

za

za

za

u

u

no

u

sve

-

se

a

u

se

uz

u

se

o

-

nom

se

-

s

na

na-

osnovom

se

u

u

ono

ne

-

za

-

u

uma-

Mljekarski

list

17

GORE

GOSPODAIDNSTVO

EO OOO

POKOP

Pr

odobrenju temelju 1). znači, (tablica ovlasredstava korisnik kredita iznosom maksimalnim 90 dana da kredita, je bankom štenom završetak radova ugovor rok fizičke osobe sklapa krajnji koja (gospodarstva kreditu. iznosi obrt ili jednu godinu poljoprivnemaju prijavljen kredita Korisnik kredita rokovi (poljoprivredsljeod 230 tisuća kuotplate redno poduzeće) fizičke kao nici deći: osobe, tvrtke) naša nabavmogu gospodarstva 15-20 ha iti poljoprivrednajmanje sasvim dostatno što nih površinaje Agrom ioracije ekonomski potpuno uspješnu i zasniva(godine) proizvodnju govedarsku farmerske prave proizvodnje nje i mlijeka Prema informacijama dostupnim bit će 2000. objavljen godine tijekom krekod Kamata ugovora za korištenja zaključivanja vrijeme prikupljanje zahtjeva poziv dokumente ditu obrakredita i sljedeće zainteresirani goprilaže kreditnu mirovanja razdoblje pa liniju, iskazosobnu redovne visini čunava kamate, ugovora: u sklapanje stanje trebaju provjeravati spodari nekretvlasništvu nicu i dokaz kredita iznosu iskorištenog dodaje područnim zahtjeva zaprimanjem nina. Isto utvrđičine osnovicu te potrebno jepriložiti tako, zajedno zavoda poHrvatskog jedinicama instrumente mirovaanuiteta. vraćanja osiguranje Razdoblje vanje službu. ljoprivrednoizvadak iz kredita: gore zemljišne knjige dodaje njaotplate lista" savjetodavnu kaZatezna dene rokove prava Čitateljima “Mljekarskog provedbu založnog otplate. nudi Hrvatkorist kao kretnine mata pogodnost Republike posebna nenaplaćene dospjele, i Ministarstva izradi ske kreditu obračunava obveze po poljoprivrede Poslovnog pomoći pri gućnost kredite veće od 40.000 šumarstva Ukolizakonom. ili visini programa koji propisanoj plana Razvojnog više ko program odpredviđa namjena prilaže zahtjevukreditiranje, od 40.000 kuna rok provodi primjenjuje ulaganja, opravdava kupnja kojim bianco četiri ložno kredita nego pravo prema (4) namjeni ćanja potrebe poljoprivrednih površina korisnika od rok potpisane povoljniji.mjenice koju je vraćanja govedarske proizvodnje povećanja dužnika i dva U prograkredita, solidarnog Zahtjev kreditiranje djelatnidogovoru gospodarstvu. i Solidarni dužnik prvicima područnih (u županiji) zemljišta podnosi (2)jamca. uređenja jedinica odnosu biti radnom i šumarMinistarstvu moraju zavoda poljoprivrede jamac poljoprivredHrvatskog ili registrirani stva. Poziv poljoprivrednici.

Uredslužbu može podnošenje zahtjeva nokredita poi objavljuje ništvo odobrenje naknade Sredstvima “MljeVašeg časopisa našeg savjetodavnu podmiruju kresebno Zahtjev karski list" Povjerenstvo. gospoi administrativni i bankarski posjet organizirati sadrdit zemljišta uređenje darstvima zainteresirana za i kotroškovi vezani koja odobrenje žavati: te bez kao i troovih sredstava posebnih posjeda, povećanje investitoru rištenje o osnovnih podatke naknada (s Korisnik škovi podmirivanjem i platnog prometa. ulaganja predračuni izrapredmet troškova sredstva odobrena kredita dužan materijala putovanja) sku je vrijednost diti koristiti plan, razvojni poslovni potreban zavoda namjenu isključivo mišljenje Hrvatskog ili program o pravdanosti kupnje plan služkorištenje odobrena, koju poljoprivrednu savjetodavnu kredita Od naših dokuizvorne poljoprivrednih površina. bu dostavljati određeni koriKontrolu mente. podaci čitatelja očekuju vlasništvu dokaz namjenskog poljopriv- kredita i Ministarstvo. govedarskoj planiranoj dosadašnjoj obavlja štenja program z emljišta čiji rednog bi (prerađeni) proizvodnji koji traže sredstva. uređenja Tržne listu". Tako popoljoprivrednih cijene “Mljekarskom objavili programa uređenja vršina vlasništvu Ocjenu bi širem gospodarstava prikazali čitatelja krei odluku krugu odobravanju mljišta ili čak niže od slične načine od pet dita donosi pravilu proizvodnje unapređenja guće Povjerenstvo vedenih i mičlanova. početnih cijena prosječnih obiteljskim goveđeg mlijeka imenuje Povjerenstvo državlivada i i šumarstva. nistar m gospodarstvima. pašnjaka oranica, poljoprivrede kredita

za

odluke

Na

krajnji korištenje rok

-

o

s

s

o

za

-

To

vlasništvu

nom

za

su

-

a

ne

na

za

:

a

mesa.

o

za

ovu

za

za

se

sa

o

u

za

za

za

se

nave-

na

na

za

mo-

u

a

za

se

ne-

se

u

-

za

se

za

se

se

ne

vra-

za-

se

nosno

za

za

u

za

s

se

ma

u

za

za

za

za

se

mora

za

su

za

-

-

za

za

-

su

za

onu

a

za

se

o

o

-

za

se

se

u

ze-

su

u

o

mo-

na-

u

mesa

u

u

18

Mljekarski list

.-—;—————==

GOSPODARSTVO

Kreditiranje

programa

uređenja do.

vrlo

zemljišta

1999.

blema?

od

proizraženog “zemljišnog u

nas.

Nakon

1997.

godinesmanjen odobrenih kreje,nažalost, broj i iznos je dita,smanjen prosječni kredita odobren kopojedinom

1996.

a

godine

risniku.

rednim

gospodarstvima stajališta potrebe okrupnjaGrgić ste način odgovarajući (prema vanja poljoprivrednih posjeda Na više od 300 tisuća temelju podataka (godišnje vrlo procjenama ha) obiteljskih gospodarstava je izvješće HZPSS) korištenju ovo jedoslovno “kap moru", što od 4% t j. nepovoljno manje dstava 1998. sustavno godini, Mlje- nedostatno korisnika i rješavanje ukupnog broja ukupkarskom listu (1/2000) objavljena struktura Tablica prograje 1: kreditiranja sredstava Godišnja raspodjela župrema uređenja zemljišta Godina korisnika | Iznos kuna | kredita.

Prosječni Nažalost Broj iznos 1999. gopanijama. dinu nisu 1996 64 7.210.200 dostupni detaljni 112.659 dostatni 1997 | 150 podaci prikaz BDI87 12.028.000 ovih kredita po župani- 1998 podjele 106. | 8.136.003 76.755 Isto sada 1999 jama.

144. tako, 9.490.088 65.903. žemo koliko prikazati ovoj Ukupno | 464.

36.864.291 79.449 kreditnoj liniji sudjelovali proiz-Izvor: Ministarstvo poljoprivredeišumarstva Republike Hrvatske vođači mlijeka.

Državno “uređeTablica 2: sredstava kredita kreditiranje prema Raspodjela namjeni iz sredstava dobinjazemljišta" |Strukturakredita% = | venih naknade prouplatom Broj Iznos o = Tpobroju|Pojedinač mjenunamjenepoljoprivrednog korisnika| kredita kn_| Namjena |korisnikal iznos po iznosu kn Pravilniku prema zemljišta | 198 pri- [Agromelioracije | od 35 1996.

[13.065.104].

4267 mjenjuje početka godine | Hidromelioracije 28,66. odredbe 133 [11.930.594] (danas primjenjuju Okrupnjavanje Pravilnika Narod|| objavljenih kupnjom zemljišta| 1.470.700 nim novinama br. 50/1999. i 1/ S Kombinirani 2000.). | | programi 117 [10.897.893 U od 1. 01. 1996. do razdoblju UKUPNO | 31. 12. 1999. iz sredstava 464 [36.864.291 godine naknakoja ostvaruju uplatom Grafikon 1: Struktura kreditnih de sredstava plaćene zbogpromjene namjeodo14.000.000 poljoprivrednog zemljišta 120.000 brena 464 kredita ukupno 12.000.000 iznosom od ukupnim 36,864.291 kuna.

Iako naše gospodarske g S prilike posljednjih godinateške, 8.000.000 odobrena sredE i: ipak značajna 60.000 stva.

E 6.000.000 m S obzirom velike probleme 40.000 : 4.000.000 aktiviranju zapudugogodišnjeg 20.000 2.000.000 štenog poljoprivrednog zemljišta ima 263 tisukojeg ukupno preko će ha 1999. te posto(u godini), staračkim janje površina koje i malim Prosječni kućanstvima, FETT Iznos poljoprivPiše: doc.

dr. sc.

Zoran

ne

kori-

Sa

na

o

sre-

u

u

u

se

za

ma

za

|.

=

nam

.

za

ras-

za

ne

2

|

mo-

|

su

u

|

de

za

|

se

se

u

|

|

|

se

ne

su

s

100.000

su

10.000.000

80.000

=

=

+

su

2

na

u

>

o

se

o

u

kuna

Mljekarski

list

——

iznos kredita

19

GOSPODARSTVO G= podrahrane, integracije trgovinske nog obravlastite u se značajne zumijeva opstanak poslovni očekuje kupnjom posjeda okrupnjavanje da će Nadamo dive naših se, samo površine. dijela poljoprivredi zemljišta. među će kosuvremenu, korištenja zahtjevima Za naše koji gospodarstava moguće čitatelje više biti kreditne gospointenzivnu kreditne linije linije risnike proizpoljoprivrednu (neodarstava većim na proiziako pogovedarskom visno prepoorganizirati vodnju namjeni, veličina Raupravo je jer vodnjom, površinama. ljoprivrednim posjeda) ručujeokrupnjavanje od vrlo biti uskoro da će najistaknuti važnost jedan posjeda zemljišnog treba zumljivo je posebno slobodnim teško što činitelja poograničavajućih sredstava ovih važnijih raspolagati zbog toga razvitka Zato vršinama u proizvodnje kredita govedarske poljoprivredi. nije dobivanja postupak Suveći očekivati treba našim gospodarstvu. obiteljskom složen i z ahtjeva gospobroj nepoznat i govremena naših ovih sredmlijeka proizvodnja županijgospodarstava otplate darima,uvjeti što na mesa skim priS dobrim temelji vrlo veđeg stava Hrvatskog podružnicama povoljni. i zavoda vlastitoj može grla držanju rodnijem savjetopoljoprivrednu pretpostaviti razlogom stočne službu. davnu hrane, kako će proizvodnji srednjoročnom naša takvu proizvodnju odnoSlično gospodarmljekarskom, je potražnje, zbogpovećane doblju, i veće stva sno posjedovati do doći moraju proizvodnjom pogovedarskom vrijednosti porasta obradive kvalitetne veći površine broj g rla p odrazumijeva Naime, koja zemljišta. ljoprivrednog i oranice te međuosnovnom Hrvatske pašnjake. proizvodnju stadu, uključivanjem odnosi

kredita

iznosa

na

što

vlastite stočne

narodne

ove

-

ove

s

se

o

u

u

a

se

su

za

se

a

raz-

u

za

s

-

u

u

Ispravak 3.,pogrešno je tiskan dio teksta.

str. 15.,odlomak

Mljekarskom listu broj tekst kojiglasi: objavljujemoispravljen Uz isprikučitateljima izrazitogsmanjenja činitelj je ratna agresija U posljednjem

U

5., na

godine proizvodnje. najveći desetljeću posebice 1970. n egativna p ojava smanjenje ukupne potrošnje mlijeka, godine.Vrlo zabilježena ista kao je gotovorazina tržne i udjela mlijeka poticajdaljnjempovećanju, proizvodnje godina.Kao mogući posljednjih povećanju proizvodnje tržne te tisuća značajni porast 350 litara), razini (preko prijeratnoj otkupa može pridonijeti činjenicapovećanja više od 60% čak 1998. otkup Tako je iskazan udjelom otkupa namuženog mlijeka. zabilježen godini proizvodnje mlijeka. proizvedenog Tako

je 1998.

na

u

20

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

LURA

d.d.

Predstavljeni

novi

voćni

Dukat

Na

Međunarod-

ovogodišnjem sajmuprehrane prilikom jogurti i novi dizajn ambalaže kakvoće dodjele Medalja 2000, Lura d.d. dobila 33 jeukupno i udio Proizvodi novog proizvoda jeznačajan medalje priznanja.

Neven Andrilović marke Dukat dobili 27 Pripremio: visokovrijednih proteina. ukupno Voćni i od jogurtiprvi proizvodi medalja priznanja, toga četiri velike Zlatne obuLinovog 28.

2000. izgleda ambalaže, medalje.

ZAGREB, travnja hvatiti će veći dio dobila Lura hrvatska Sirela proizvoda nija proizvoda je d.d., najveća mlje-ke Dukat. Novi ambalaže 4 i karska ukupno dizajn medalje priznanja, industrija, tijekom Proljetće robne marke proizvoda pratit promidžbena proizvodi Mlijeko nog Zagrebačkog velesajma predvelebitskih kao sokovi i stavila voćne i novi kampanja sloganom pašnjaka “Gdje je je jogurte dom". tu po jednu H ambalaže.

Dukat, je m edalju. dizajn Tako jenajveća proljetna privredna iskosmotra Hrvatskoj rištena novih predstavljanje iz Dukatove voćproizvoda linije nih borovnica, jogurtajagoda, marelica i od danas višnja koji nalaze tržištu.

Riječ je potpuno novojrecepturi voćnog jogurta kojujeupotrijebljena kultura te mljekarska je dobiven proizvod blagog mliječnom

su

su

a

a

-

mar-

sa

nove

u

za

-

se

-

na

o

za

nova

nog

okusa Novi

cije.

i kremaste

konzisten-

voćni

jogurt odlikuje izrazitom bez svježinom, jerje konzervansa.

Dodano jenajkvalivoće komatetnije integralnim dima i to višnja, borovnica, jagoda se

u

i marelica.

Važna

karakteristika

U

KLIMA

u

Klima

staji

O nama

dr. sc.

prof.

nadolazećim treba

Katić

Zvonko

ljetnim

vrući-

razmi-

sliti:kako

omogućiti prihvatljive okoliša uvjete životinjama koje stalno boraviti zatvomoraju i time renom prostoru, osigurati redovit mliprirast, proizvodnju u

Mljekarski

i

napredan podmla-

stajama izmjetoliko da njivati osigura prii relativna hvatljiva temperatura ekonomičnu vlaga proizvodZimi zraka nju. temperatura biti viša od niža. a vanjske, ljeti zraka većiIzmjenu osigurava, Okoliš nom, umjetna ventilacija. osiživotinja prvenstveno gurati zdavlje, potomsmanjenu potrošnju energijeodržavanje tjelesne temperature.

Zrak

u

se

mora

se

za

mo-

pravovremeno

list

jeka dak.

isss SSU

mjesecima Piše:

u

ljetnim

i zdrav

STAJI

ra

mora

a

za

21

KLIMA

ov

U STAJI

ira

POTOPIO

POTOK

DOTOK

PKI

u intenzivnoj podešava dostignuća koja proizvodnji zraka vlažnost učinak koriste stalno. držimo gledajući ishlapljivanja Svinjenje stajama razlike termoiz doba i temperaturne obaju gradnje još staje vode, uglavnom napuštaju poznat metara.

Nešto zatvoreni Ćupovi prostor. piramida. jebolje egipatskih Koristeći žeteoci i kod kravama je ishlapljivanje, danas kojima ipak vodu, koje,ponegdje, živohladiti nastambe bili nosili da moguće pitku vodu, polja imaju priliku “prošeću" tako da i zraku. povrperad, tinje, posebice vlažnoj porozni njihovoj svježem i učinak šini koristio klimatske prihvatljiv ljeti osigura isparavanja, njima uvjete Prihvatljive okoliš. vode radi lakše možemo zatvorenim i shlapljivanjem Hlađenje hlađenja ćupu. stajama od i vode ostvariti zimskim jednostavnije je jeftinije nego uvjetima, rashladnim Velik strojevima. Što hlađenja broj životinja hlađenje ljetnim. je većinom malenom prostoru daje ishlapljivanjem? zraka se Što i postiže hlađenjem hlaime svojom Kako i dovoljno topline disanjem kaže, vode?

U dobro ishlapljivanjem grakoristi tjelesnom toplinom. koja nastaje pojava đenje nastamba vode kada hladnija predviđenim ispravno đenoj staji struji površine preko suša nastamba zraka sustavom voda. je zrak koji izmjena najčešće Ishlapishlapljuje nastamba održavati od -čistija potrebnu moguće razlikuje isparavanja. ljivanje -veća težu između životinja Kod produktivnost potrošnje povišene prisutnosti isparavanja žive nastambi hladnoće i troškova hrane vode. zraka koje zbog kipuće površinu Izuzetak dodatno vodena Prilikom grijanje staje. ishlapljivanja Kako radi sustav čine nastambe tlakom nalazi većim hlađenja podmladak,pr. površina pod vode? i kod istu temisparavanjem svinja peradi. nego pri isparavanju, zraka sustavi Novi koriste postoZa rad sustava izmjenu peraturu. služe ventilatori ilinovi zrak bi voda Da pogrijanja mogućnost stajama imaju koji jeći hlapila ulazi zraka Zrak nastambi. zraka donosi trebna staju koji hladnog izmjenu Energiju je energija. zrakom sišu nastambu mokre zrak se izventilatorima topli koji toplim tlače) (ili koji struji preko iz Takvim neke treba Zato mokra bacujestaje. uređajem površine. i ventilatori, preko proći površina 24C zrak može vlažne hladi Zrak hlade. zrak zagrijatiina svježi isparava je površinekojoj jer danima. zimskim zraka voda.

Za to dio vodi struju hlapi. energije koja predao veći. daleko vlažnu Termometar omotan u ispunjene Ljeti je problem posebne ploče krpi-stavljaju Nastambe obliku saća ili autokanalićima od nižu temperaturu životinje uglavnom pokazuje bi biti trebale Ploče izdužene i zgrade hladnjaka. suhog mobilskog porednjegapostavljenog slične tako da iskoriste od celulozne nazivamo Tu termometra. prevlasmještene činjene pojavu hlađekartonske od razlika". prave vjetrove davajuće ljetne “psihrometarska Upozna- onoj kojih mokri bili svi kada li ventilacijom. ju njestaje prirodnom jaja. podlogeslaganje iliiza odnosu strane Ploče hladno i ibilo izloženi je položaj ispred Njihov postavljene nam vjetru odavećinom kroz ventilatora tako da pogrešno njihove svijeta ljeto. zaštite od zrak. Saće bire tako da razlika kanale može Kolika zgrade propuhivati psihrometarska je da hladnih zimskih vlaži vodom zavisi od trenutku koja vjetrova, neprekidno promatranom ventilakorito iskoriste kanala curi iz od više ljetne vjetrove koje gornjeg kojih najvažčimbenika, Porozna i vodu vlažnost relativna sakuplja nijitemperatura životinja. cijuhlađenje ispod ploče. mokru zadržava celulozna nalazi isti veća zrak to U zraka. Što broj zgradama je suši,je stalno vlaži Mislilo istorazlika. To i zimi i pri psihrometarska površinu koja je životinja ljeti. vrha dotiče vodom zimi da tome rečeno, prema vremeno, koja zgrade najbolje drugim riječima voda dnu Na zraka ada veće sakupljena najvećih mokroj dolje. iskoriste,zavrijeme hlađenje razvod čišvrućina pumpa u ponovno gornji zbog zgrade isprazne površini. bilo način Na tako i Psihrometar ploče. nije potrebpokazateljmočenje ćenja. taj je odabire Veličina relativne vlažnosti zraka. Takav par prohlađenje ploča predviđati posebno odrediti Proračun da računima.

Praksa svi oni termometara koji zgradi ljeti. jepokazala poznaju ventizraka količinu i sušari većinom nastambe U duhan. suše pune najpotrebnu svakoj zimzraka kada većih vrućina duhan laciju zgrade, stanje jeiskorištenje postavljen jepsihrometar sustav ske od i hrane iljetne uvjete, ventilacije osjetno smanjeno. koji sastojisuhog mokrog Svi i i vrsti duhana Prema termometra. klima neophodne druge uređajima je parametre.

Hlađenje od tehnološkim koriste moderna i zato porobe, stanja započinju zahtjevima ru- proračuni preskupo tehnička

Perad

za

hlađe-

relativnu

sušare

kovaoc

samo

u

na

ne

za

s

za

su

na

na

se

nas

su

u

se

na

u

se

u

u

u

u

u

za

samo

se

s

-

-

u

ravno-

se

nema

za

u

uz

se

na

za

uz

u

za

se

za

u

u

s

u

a

u

se

se

u

na

se

se

su

za

u

u

cu

su

na-

mase

za

se

za

smo

smo

na

u

su

se

se

u

se

ne

a

se

u

za

u

su

masa

se

se

novom

se

s

se

se

na

se

za

se

u

no

mora

su

za

za

za

za

se

se

22

list

Mljekarski

e .-.-.-.-_-as at BU KSRVra joaoaoa=e=.= što od Ovakav rashladni ishlasustav stojeće zgrade ili, jebolje, i vode koristi popodatakaželjenoj proizvodnji pljivanjem i stakleželjenom položaju zgrade. ljoprivrednoj proizvodnji način sustav nicima i O tome druDrugi je kojemu plastenicima. zraka služi voda hlađenje prska-gom prilikom. vidu I sustav Glavni kod magle.ovaj problem, koji sustava zraka određuje proračunom,jednohlađenja ishlapljiod bio do javljaoje, nedavno, stavniji je ranije navedenog vanjem mokrim tvrdoći vode koristi pločama. koja Jasno da saća ili vode kroz je tijekom kvašenje prskanja skih i promjena mijenja potreba sapnice.

Tijekom količinom zraka ili takav elektronski saća istaloži kamenac omekšivač jedan ventilaciju površini koji Količina zraka vode. ventilaučinkovitost hlahlađenje.

Njegove smanjuje zavojnice omataju ploča može oko do ili 42 ciju mijenjati promjenomđenje začepi cjevovoda najviše sapnicu. intenZa veće Nova “omekšavapobroja okretaja ventilatora, promjera. tehnologija cjevovode zitet vode slični potpuno i hlađenjanajčešće mijenjanja" stoje drugi tipovi koji rješava taj naslici. saća Oko može koristiti dovod djelomičnim zastiranjem Najveći problem. cjevovoda storom saća. namata vode služi koji ispred promjera 105mm, namotaju zavojnice koje cjevovode služe kao elektrode. vode kotlovniVoda Uobičajeno jepostavljanje ploomekšavanje prolazi ča zraka kroz do 75 kW. snage hlađenje ishlapljiva-elektromagnetsko polje.

Polje sustavu tako da Ovi oko koristiti mogu njem ventilacije, stvaraju aparati zavojnicecjevovoda, kada i vodu učestalost ploče ishlapljivanje najednomjakost prilike jepotreb":o poljanjegovu bočnim omekšati zii kaautopotpuno kraju (obično zgrade određuje mikročip spriječiti taloženje dovima ventilaKoriste matski.

U vodi kućanstvu mikroobjestrane), stvaraju tori izvlače zrak čeonom zidu čestice minerala bojlerima skopske toplu vodu, perilicama nevidljive Ovako oku. Te čestice hladnu sustav vodu U da zgrade. postavljen rublja, dozvoljavaju pranje. nazivamo koriste stvara već — ventilacije “podtlačna poljoprivredi poznati “kamenac", naprijed Kada ventilatori navedenom kao sustavu zraka može ventilacija". pušu ponašaju prahkoji hlađenja zrak iliočetkati. Na saću zgradu, ploče hlađenje oprati omekšavanje pittalogisparavanjem, ke vode iza može korištene isparavanjemneposredno isprati,sapnicama, stajama gdje pojilicama Posebno stoku i je zamjećena drugim mjestimapojilice. voda staklenicima i niti gdje uporaba protiče, talog plastenicima stvara. vode omekšavanje Radi i i potsustavima svoje prskanjem jednostavnosti natapanje ovi pune neovisnosti od održavanja, “kappo kap".

U ako koriste i takav “omekšakućanstvu,postoji uređaji vode Time aparat, vanje" nijepotrebno piće. prokuhati izbjeventilatora i sustav vodu nazivamo “tlačPrigavaju problemi zalijevanje koje brojnim cvijeća. izaziva kamenac. dosta Voda rašiaparata ovog ventilacija" 1.) mjena pojilicama je I i sustav kod automata jedan imaju životinje svojekoju piju (SI. drugi nije kavu, promjenjei nedostatke. tomata i sastava leda i svuda koliko bila i nog prednosti Nabrajanje pravljenje pitka je je okvir ovog članka i zaintedorade. kamenac iz vode prelazi gdjeje prije Kalcij ostaje problevodi, resirani mogu dobiti bliža što matičan ili objašnje- pogoduje nepoželjan. potrebama životinja od autora.

Na slici njaneposredno kalcijem. jepokazan o

se

u

u

u

za na

u

se

se

a

s

u

se

se

za

vremen-

za

za

vremena

se

na

za

za

se

za

se

mm

a

se

su

za-

se

za

se

ovom

za

a

se

za

za

u

cama

u

su

se

a

za

za

sve

u

na

a

menca.

se

se

na

u

na

za

za

ne

se

za

se

se

u

se

u

za

za

se

su

u

a na

su

za

se

u

ne

za

za

u

.

ZRAK

1Z

se

ZGRADE

za

za

se

za

na

na

rena

za

au-

za

u

za

vojta-/plam

d.o.o.

Đalskog Tel- 01/6249973 tax: 16, 10410

Velika Gorica

“WaterKing" “DrinkKing" “Aqua“Glacier-Cor" clean"

elektromagnetsko mekšanje filteriza vodu pitku vode bez klora dezinfekcija celulozno saće za hladnjake za “Lubing"zamagljivači hlađenje staja

vode

-

-

-

-

-

Projektiranje iizvedbaventilacije iklimatizacije u stajama Mljekarski

list

23

Kult

/

posavskog

Iz

ura

življenja

na

selu

s pomenara

bi

da

zaruke, jesensvadba, isto već iduće Posavina u U DUŠIMIRNIJE godine BIT“ĆE VAM Ivan Sinovčić nekoliko Piše: bila prof.

TOPLIJE vrijeme bogatija IUSRCU malih Posaodnosno stanovnika, BIT “ĆE GRADA OVOGA rađalo DUŠA Tako kojim lipanj, Mjesec djece najviše kalendarske BLISKA I ZNANA šava VAM prva polovica odnosno mjesecu proljeće, završava odnosno muška proljegodine, LJEPOTA pa VAS OBUZME najčešće KADA djeca lipnju, izuzetan ima će Ivanženska Ivan ime dobivala ljeto, nastupa SISKA MOJEGA Sisačku Posavinu. bilo Najznačaj najviše Ana, je ka, srpnju itd.

Ta kolovozu Posavine p ovijest, Sisačke njenu selima događaji A važniji činjenica Marija i EvroHrvatske ali i Posavaca iz kripovijest pripadnosti proizlazi paljenja tradicija nastavlja zbili katoličupravo odnosno pe mjese-jesa Ivanje.

To vjeri, katoličkoj događaj je da Samo Sisku.

Posavci Mladi nauku. kom Posavci svih lipnju sudjeluju kojem kao već najvažnije rasta. Stariji suho podsjetim Petrovo, lipnja, granje kraju skupljaju turaka 1593.

Bitka što otvarali sezonu nisu protiv i stare Savi, kupanja mogli panjeve koje antifaštičke boroni drže početak ali zato godine, najhrabriji. dugo rascijepati, tzv. “Hrbe 1941. da muška bilo god., slamanje tamburaši vatru, pravilo je Nepisano posavske sviraju 1971. poveć god., i kola proljeća" drmeše vatskog polaska školu, prije s udjeluje djeca kojima četak agreveć dakle dečki s rbočetničkoj odrasli dok otpora pregodini, trebaju sedmoj mladež, Sve to 1991. način i Savu događalo god. skaču vatru siji taj preplivati taj dokazujući hrvatskih životnu dokazati i hrabrost mjesecu gradu način lipnju osposobsvoju spremnost od 2000 vode hladne Problem godina, selu.

S život starijem pobjeda, rjeposebljenost. mukotrpan odnosno izlasku iz tako da bi šavali Mjesec nim nestrpljenjem mali gradulipa. pri Posavci, što dobio i ime po tome savskim vode Petrodočekivali lipanj je toplim ogrnuli pučkoškolci, cvate najštovanijejer tada završava školska lipa, njemu proljetnom zagrijanim ljem Posadrvo bile sastavni dio dobivale kad Hrvata,posebno ocjene Igre godina da i Zato vodi ribice i slučajno školi. Za tu nije Igralo kupanja. priliku uspjeh Sidrevne naši stari bila strma kapelice oblačili bucana, j e tobogan najsvečaniju odjeću Posavini sadili upravo vodom lipu,koju imali. Potom bi svojimobala polivena sačkoj po kojoj PeIvana slavili vodu. mali Posavci (Ivanje!), roditeljima otišli i Svetog spuštali gostima kao tra i Pavla (Petrovo) bilo od takmičarskih Jedna najdražemisu poldanicu, zatim igara uslijedio je Sisak i svece zaštitnike, svoje ručak poprletanca bacanje takozvanog je je kojem obiteljski slaSv. ali i Kvirina, sebna poslastica bila razvlećena tog zaštitnika, svojeg vodu, bacanje daljinu vi kamena (dangradaSiska). od lipnju povrpo koje istog plosnatog petrovki, jabuka gibanica i Rado više što tako šini vode podsjećam Gupčevu već zrele da po njoj po pa je Petrovo, odnosno bio odskakivao. ime. događaj i dobile tome lipu, Pobjednik je Poslije svoje puta da naš ali i odskoka. imao turnir činjenicu išlo ručka nju, najviše onaj k oji je nogometni također naziva kovani vodu obvezno ulaska Inače lipa.starih i mladih večer čula prije iz mirisa drvo To trebalo OJ SAVICE prekrasnog iz punog grudom prekrižiti grla pjesma izuzetno dobiva okrenuvši ili kamenom ljekovit TamburaLADNA. VODO TIJA kojega zemlje što Posavcima ti vodi vileđima domaćim predstavlja čaj, prema izgovorivši pravim u grijani ši, i narode kamen pred- nom, davali tom krajeve druge (ispliisploni potoni, ja d oprinos svoj i Zato maslina. vodu i bacali zatim bi kamen pozivam događaju otvostavlja vaj) odvijao koji da dođu tek tada vrbama ljude dobronamjerne početi. moglo je kupanje pod prostoru Sisak. do To To lipnju takozvanom ponavljalokraja “spravišču".

24.

Bartolovo završavala dečki kad bile VAS MIRIS KADA JER zagledali koja je prilike na

za

navr-

se

se

vaca.

u

u

su

a

a

za

u

u

za

u

za

se

u

se

su

u

za

u

cu

na

na

su

uz-

one

za

su:

na

samo

naravno

u

u

u

u

se

na

na

u

za

za

u

se

su

u

na

se

vo

a

u

su

su

vaca.

su

suncu.

se

se

u

za

u

uz

mu-

su

u

a

su

sa

su

na

a

su

u

se

u

na

na

u

na

vezan

na

za

se

na

su

za

su

se

na

-

novac

-

a

u

se

na

s

se

se

se

ono

-

za

a

su

sve u

u

na

se

na

renom

u

su

za

su

RASCVJETALIH

24

LIPA

OPIJE

cure.

Rezultati

su

sezone

se

često

bili brze

kolovoza.

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

=

Na

ću

rado

2

iz

kraju ponuditipjesme “Posavskog spomenara"kojima mladim nezaborav. događaje starijimpodsjećanje, naraštajima spomenute vam

na

u

a

SELU

pjesnički opisao

sam

za

SISAK NIZVODNO PRIJATELJU KRENEŠLI! SASAVOM, NA I U SMJERU PRAVOM. PUTU SI | DOBROM POĐEŠ U NOVA, ODROM POZNANSTVA LI POZDRAVIT TE DRVORED JABLANOVA. ĆE

SISAČKA

MOJ

SVETIŠTA

DUBINA NAJDUBLJIH | SVETOGA KVIRINA CRKVE IVAPAJ TOG MUČENIKA ISTINSKOG KATOLIČKOG ZAŠTITNIKA. SVECA, SISAČKOG: NA ITIŠINI VRHU SISAČKOG BRDA,UMIRISU JOŠ ČUJEM IZ ZVONASRUŠENE

|

|

KRENEŠ TU

TE

KROZ

LI KUPOM ČEKA GRAD

SUSRET

SAVOM,

OVJENČAN

SLAVOM.

BREZOVICU

IZ MOSLAVINE

STIĆI ĆEŠ TU

NA

U

SREDIŠTE

RIJECI

KUPI

DOBRODOŠLICA PANORAMA

NA

POSAVINE.

ČEKA

TE

PITOMA

SISAK,

DREVNI RUKE

TI

SVJEDOČI

JE

I BIT“ĆE

BILO

ŠTUJEM

SISAČKO DUŠI ALI MOJOJ SISAČKA CRKVA

STISAK.

I ZELENA

DRAGIH

VIŠE

I

ĆE TO

UVIJEK

O LJUDSKOJ

SUDBINI

ŽIVOTA MARIJE. ZVONA CRKVESVETE

STANE

SRCE

OBJAVIT

PREGRŠT USPOMENA, MIRIS TE OPIJE, LIPA, KADA RASCVJETALIH ĆE TI U BIT MIRNO U SRCU TOPLIJE. I DUŠI DUŠA BIT ĆE TI ZNANA I BLISKA OVOG GRADA KADTE MOJEGA SISKA. OBUZMEIJEPOTA NUDI

CRKVA

KAD

I PRIJATELJSKE SISKA

JEDNA

NIJE

TAKO:

SVETIŠTE SVAKO. JE NAJBLIŽA KRIŽA.

SVETOGA ZVONA NJENA MENI DRAGA SU JEKA. SVOJIM ZVUKOM SJETNU PLETU ARIJU IPJEVAJU MI UVIJEK, I MEKA. TOPLA

JUTARNJU

RADOST

I

VEČERNJU SJETU.

Obilježavanje Ivanja paljenjem široko ivanjskih krijesova vatri, bilo pogoje rasprostranjeno, Naš Andersen Ivana Brlićtovo HrvatPiše: Pavešić sjeverozapadnoj Miljenko Mažuranić ovako Kleku: bili vrlo veliki i to Često piše skoj. “... već mojojšestoj, temeljito pripremljeni krijesovi. desila Ogulinski kraj obiluje brojnimposlije i staro i dvanaestoj godini, Narod, mlado, o kupljalo i raznoraznim da neko legendama priča- prilika oko vatre, proboravim se, sviralo, pjevalo duboko mistikom. rodnom prožetih Bila vrijeme to prava mjestu O guplesalo. je pučka Glavni vinovnik svega visoko linu.

Odande toga veselica. potječu prvi jaki strši i ponadogulinskog kraja utisci kojih sjećam. Čudnovati Djevojke Ivanje p lele Klek.

On snažno i dan oblici Kleka i djeluje napadni od prvjenčiće poljskog cvijeća, danas Nekom tičnost Dobre psihuljudi. pružali mojoj venstveno od ivančica, te ih bacale čarobnom mašti toliko hrane da daleko snagom privlači čovjekrov kuća.

Kojoj djevojci ka i noć mislima ostavlja upečatljive dojmove. prevraćala naj-vjenčić zaustavio krovu, v jeU domu Kleslike i fantastične planinarskom čudnovatije rovalo da će te godine kao i svakom bi Što poku, drugom, mogućnosti. odigra-udati. bilo Negdje je vjevalo noći oko Kleka?" opet Tu ima dubokoj stoji upisna knjiga. zapisa da će udati rovanje djevojka Klek nisu i te kako Slijedom iznesenog, koji svjedočetoj onoliko koliko ostalo zaobići ni godina je Kleka.

Evo mogli prastari običaji gičnoj privlačnosti redi šindre naroda iz onih davnih ispod m jesta gdje od ponašeg jednog njih: zaustavio. dana. vjenčić ganskih Krijesovi pale “Prvi Klek Mladići uoči Ivana 24. putugledala preskakivali preko Svetog Krstitelja vlakom 16. važnim To rimokatolički putujući Rijeku krijesova svetac, praveći ispred lipnja. je 1946. i Hodalo i bosim siječnja godineuvijek ali suština je prastarom djevojaka. običaju vukla da ga I 10.

To kada tim odavala gama po želja osvojim. eto, pepelu krijesova. je krijesovima kolovoza 1996. ostvarila bila zaštita i inih godine protiv naboja počast ljetni solsticij. mi radost ta nedaća vezanih Vezan kult 64- godini stopala. jetajobičaj postiživota". nisu oj zanja bolje krijesovi cijevegetacije, odvraćanja Ivanjski zlih sila i losti zamrli rodne Andrija Kučlo, Zagreb osiguranje godine. ogulinskom kraju.

Ivanjski

kresovi

oko

Kleka

-

a

u

-

o

no

su

u

a

u

se

se

ma

u

se

-

su

za

roman-

na

su

sam

na

u

se

u

na

na

se

u

se

se

ona

sve

u

se

o

za

ma-

se

se

sam

su

za

se

me

se

u

no-

se

suncu

se

u

-

uz

za

u

u

Mljekarski

list

25

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

m—————————————————

klečkim

vjestoljeću pisao običaje dio,njeguju Kleku, prastare šticama i inim i te kako imendane poogulinlegendama Njime upriličesvoje peče- nasljeđe. narodna oči iznose i ponosno nešto ili eto ga je skogkraja.

Zanimljiva pa pred njejanjca kozića, Narod nastanku Kleka. naroda tako i kako živi. od legenda vlastitog tradicije još naroda atriTo nekad Tako to nekad jeglas B oga. priča, glas turističkoj prezentaciji. je bilo, bio od staroslaveni čimbenici Klek buti time Moderni bilo sad je jedan naroda, spominjalo. skih druduh zamjerio bogova koji vremena, nacije. osptanka potrošačko božanstvu starih Slavena hovnom iskre bljeskaju Ipakponegdje štvo, posebnopodcjenjivačko tu Perunu.

U i vrlo brzo tom mladeži njim bijegu pred ozračju poluče dobrog dijela gledanje straha.

Eto skamenio od i slabvelikog primjer podno uspjeh.

Lijep je doprinosi negdašnje običaje, Klek. tako nastao Kleka.

Turističko drevnih je posebdruštvo, l ijepih običaja. ljenju ipak Još Turistički ured pozahvaKao je ljepša sljedeća priča, ovog članka, Ogulinu, pisac mladim sebno osmislio i životnom sproveo zanimljiva ljudima. mogu prezentaciju je iskustvu, ljujući 200 Kleka turističku dati stanoviti osvrt ponu(okomica m) Stijena dijela legendi današnje U i svake otvara. iznenadili du.

Rezultati društva svezi običastoljetnice gledanje leži dukata Klečke otvoru i drevnim kojoj vještice je hrpa najveće optimiste. nasljeđem.

Mislim, jima momak nađe hrabar izAko zanemariti kobna prava te atrakcija.

Dočekuju zmija. jepogreška Foto će i letnike Narodi “? poljubi zmiju, istog (vlak čiji običaje.

Europe, krasnu kao trena strojnice. pretvoriti djevojku aparati “škljocaju" Karlek"). idu klečkih udati vještica spremnu odvažnog Razglednice dozvoli dukata bit će miraz kao mladića. “alva", vozačkoj Hrpa da i bračnom tu, paru. govori.

Stoljetnica je pokušati!

OvogIvanja planira krijesvrijedi ima i Narod vrzino kolo kod doma Kleku kraja ogulinskog i gmastrašne će tu svega klečkih Čega pričeživotinjama vještica. da prozovima.

Evo biti? si muove! jedne“Bog Eppur Planu

i tamo.

tu

i

Ivani

Na

XVII

o

se

za

nose

o

u

a

su

a

se

vr-

se

a

se

na

na

u

no

a

u

na

u

one

su

s

se

na

se

su

ona

smo

se

u

se

a

se

za

o

ne

se

na

uz

o

U

dolazi

društvu

sti".

povremeno naroda

djestagnacije, gričem planinaod ima luje. zmija kojih posebno istaknuti da krunaističe putopiVrijedi je pepeljuša, koju Klečke Valvazor već ili i šica od nosića vještice dogovor povjesničar jer seljaci ima više polijetanje koji kljunića, izmaštali krunu nosnica, kojoj KLEK domovine nim puno krajevima KLEČKIH Ovu mi priča. jezmiju jedan seljak VJEŠTICA ovako to zmija, opisao: “pogana je 04.rujna ka ima široku glavu, njoj čunj Ogulinu Vukelić Mile i je. svinjapisasta pr u takovu ubio orijašku je jednu zmiju kojajeposlije togaživjela Kad tri dana!. ta je zmija VOZAČKA još imala rebra kao ovca, istrunila, je DOZVOLA ka glavu goveče". ŠIFRA VJEŠTICE: VJEŠTIČJA MATIČNA vidio Jedan koja jeseljak zmiju OPĆINA kao stobila kao velika, je greda žina debela.

(Miroslav Hirc) ih nadMinhauzen Barun GODINA_STAŽA: nije STRUČNO do

ali duh

“... Među

i po

se

ma

zovu

-

za

u

sac

su

o

IZDANA

OD

DOZVOLA

KLUBA

ZA

1996.

dana

U

A)

Kora

Coprnjica, predsjednica

Glavna

2

Coprnjica član

3. Coprnjica, član

DOZVOLA

NAŠEM

SAMO

VRIJEDI

CARSTVU

raz-

IZDAJE

KATEGORIJU

HODANJE

UZ

B) VOŽNJA

aston

1

u

METLU

na

KLEKU

na

SE

se

U

NA

METU

C) LETENJE

NA

METLI

D) LETENJE

NA

TURBO

E) LETENJE

U

F) EKO

METLI

PARU

VOŽNJA

| ODORI

a

ZVANJE

VJEŠTICE

EV.BROJ

IZ

VJEŠTIČJEG SA

_KLEKA

mašio.

“KNJIGE KOLA"

Fotografija nepotrebna: lice

i tako

ne

smijemo

pokazivati

26

list

Mljekarski

VAŠLIJEČNIK Revidirajmo

zablude

4. ZABLUDA.

o

slabe

Stari

kosti.

ljudi imaju

Kako stare Činjenica: ljudi

starenju

be koštanu

katkada

a

masu,

gu-

do

te

mjere postaju lomljive. darila. izlaneurone Ovo i Stimulirajte Piše: dr. Ivo Belan stanje osteoporoza žući često novim mentalnim žene.

Muškarci najčešće pogađa zadacima koštanu i (novi hobi, večernje poznači ne gube sporije Postajati stariji novi posao, društvene aktivkao što korškole, obvezno biti bolestan i stupnije.

Lijekovi, nosti Važno da tikosteroidi i itd.). je prisiljavate punemoćan prekomjerno sebe i alkoholnih razmišljanja. šenje pijenje pića Procesom statom Pitanje starenja jekomplicira-2. ZABLUDA. mogu pridonijeti gubitku.

Poznato da to zube i vitamina je je postupanrenja gubite Uzimanjemkalcija proces D i sunčevo kojemtjelesni organi Činjenica: mlijeko Mnogiljudisvojim (pojačano dobri posustaju svojoj funkciji,tridesetim godinama nauče kod svijetlo izvori),prethodnu organizam postaje osjetljiv stomatologa riječ: konzultaciju liječnikom, periodonbolesti normalno povenačin koje titis. Ta kad najbolji je povećanja upaladogađa gustoće koštane Posebno starenjem. važna i hrana zađu između bakterije više uočava da stvar koštaMeđutim, i zuba. Kako održavanju gustoće zubnog upala zdravstveni redovna fizička aktivproblemi, zubno koji napreduje, je odvaja obično procesu će istovremeno od održapripisuju nost, koja starenja, kost zuba, b akterije razaraju ustvari više vati i mišićnu drži zub povezani i genetikomkoja jakost. mjestu koncu, i načinom života. Mi možemo 5.

ZABLUDA. Stari zub vremenom, ispada. ljudi učiniti što tiče naših gena puno slabi i krhki.

Premda naši i bake djedovi ili neumitnog Činjenica: može proticanja donimorali držati zube čaši Starenje svoje Ali možemo mnoge spriječiti i redovno ograjeti promjene koje ozbiljno vode, i spravno pranje bolesti obično sinonimi niče koje ruku. i koncem n ogu uporabu Najzubi, č išćenje određeni prostora starenja. mišićna Postoje Kako aspek-među zubima, kontrole kod stoočitija je atrofija. ti možemo prostarenja koje sklonost da svakih šest čovjek stari, postoji matologa mjeseci, hormonalnih mijeniti živčane (opadanje mišićima.

U obično gube sprečavaju probleme. ali možemo neke od funkcija itd.), S danas najgorem slučaju mirovanje tijela odgovarajućom brigom tih često može promjena odgoditi, uzrokovati nitko bi trebao zube. potpuni gubitak gubiti i opreza mišićne pomoć manjihmjera ako 3. ZABLUDA. funkcije.

Stari Međutim, nekih ljudi jednostavnih promjena bora. stilu života. puni direktno vježbe, koja pokreće Činjenica: navedeno nekoliko Pušenje, oštećenje ke i noge, mišići Ovdjeje spozadržavaju kože od sunčevih zraka i nedozabluda živimo i sobnost novih kojima živčanih koje statak antioksidansa stvaranja traže da ih preopovrgne. našoj Također i normalno smanjeuzrokovati od 1. ZABLUDA. mogu Ako živite dohrani, može biti nje plućnog kapaciteta do raka. pa senilni i bora, minimalno već može voljno dugo,postajete (ako Sredstva zaštitu od Gubitak redovnih zaboravljivi.

Cinjenica: spriječiti), pomoć treba mentalnih lice i često nepoaerobičkih stavljati sposobnosti je tjelovježbi prilagođekrivene uzrokovan Ona mogu krvnom nih dobi. dijelove tijela. smanjenom starijoj i malim mozgu cirkulacijom spriječiti Stari prekomjerna češće oštećenja 6. ZABLUDA. ljudi kože. moždanim udarima mogu koji obolijevaju. zultirati nakon krvne Osim održavati kožu čiszačepljenja imunoČinjenica: toga, Obrambeni, žilice. Pravilna ishrana i održavat će i tom, loški sustav tjelovrhuju zdravom. doživljava svoj šanse nastaobratiti livježba smanjuju nakvn Valja posebnu p ažnju mladenačkoj dobi, nak udara.

Kako koža stvara moždanog efikasčovjek stari, gubi svoju toga postupno veće količine alkosuha i nost Izbjegavajte manjemasnoća, postaje prsne zbog degeneracije holnih alkohol naborana.

Vlažne kreme timusa. pićajer mogu do smanjuje žlijezde Međutim, moždanih neurona da kože dotada broj osoba već bila izložena i (živčane pomoći vlaženjem je nekle i bore. postekla stanice), koje jepriroda oboizravnaju mnoga otpornost da

kosti

se

zove

se

masu

su

na

no.

u

u

u

a

su

na

s

novu

su

zane

uz

se

sa

mase.

sve

se

u

mesa

su

se

se

s

na

ne

ne

meso

mase

na

s

su

se

su

vreme-

u

na.

su

ne

se

veze

sve

s

uz

ne

su

u

ru-

s

u

se

veza.

sve

-

se

za

sunca

na

ne

uz

na

u

re-

za

nac

u

a

cu.

-

se

vam

Mljekarski

list

na

27

VAŠLIJEČNIKmoo Glavni Činjenica: razlog jeduključumnogivirusi, ljenja.

Ipak, dobi dok stalno povezanu od i je impotenciju drugu je dnevno, gripe, jući krvnih imati stolicu svaki treći svake normalno i koji je žila, problem opet inficiraju mijenjaju bolestima. srčanožilnim vezi dan. godine. unutarmasnih uravnotežene dobro naslaga Zbog Uzimanje Većina doživljavaju koji ljudi krvnih će da hrane i raznovrsne koje žila, njojstijenci pomoći životu, jedu kasnije začepljenost volumen pezdrav. ostane erekcija žila, suzuju Mnogiljudimanje, vlaknastih čovjek manje posebno teža. nisa kako stapostaje jesti manje Ako hrani. pokušavaju imaju oni kao što komponenata Neki nedostaci lijekovi, re, međutim pojedinih imali kad što stolicu nego rjeđe krvi ili kolesterola i vitamina i snižavanje biti sastojaka bi hranjivih bili mogao razlog mladi, efikasmogu minerala tlaka, snižavanje krvnog mogu smanjiti fizički sada što manje seksualne taj uzrokovati sustava. nost smanjenje imunološkog što prolaženje usporuje aktivni, Premda Stres i prirodno potencije. napori prekomjerni želite da stolica Ako kroz crijeva. i hormona razine spolkoncentracije muškog njenje gu promijeniti više bude što jedite redovitija, hormona imunooslabiti nog znatno (testosterona) tjelesni vlaknastim hrane komponenda osobu krvi može loški sustav. onemogućiti više i tama povrće), pijte (voće kao što tako nema Stari 7. ZABLUDA. erekciju često, ljudi pate tekućine i redovno tjelesno vježimala od ipak mladenaštvu, je dobi. začepljenosti. svojoj bi bajte, primjereno osoba zašto da ono imati Prvo razloga valja seksu. uživala doživotno muškarci Stari 8.

ZABLUDA: osobu normalno što jednu je muževnost.

Za biti i je gubesvoju drugu. jednu U KUĆI WWW BILJKE za

s

za

nom

se

one

imati stolicu

normalno

osobu

u

nas

sa

na

u

u

za

su

su

za

u

su

su

sma-

mo-

u

s

u

ne

nema

umu

na

u

ne

za

za

mora

bilja

Smještaj

UMJERENOJ/SVJETLO

i mrač-

preživjeti kutu sobe. Većina semperflorens, Begonia Asparagus, biljaka najboCitrus, Coleus, zaštituberhybrida, Begonia mjestu, uspijeva svjetlom lje Piše: Darko Dracena i Echeveria, ExaKantoci, dipl. ing. ćenom od izravne sunčeve svjetlosti marginata, od izvora izravne carnosa, Gynura, Hoya topline. affine, udaljenom kući neće svakom da mnoge Gotovo mjestu No uspi-Impatiens biljke Upamtite vrsta. će neka istom UMJERENO/POLUSVJETLO cijele biljna mjestu tijekom uspijevat jevati vole sunčana neće Tako neke svaki Aechmea, rex, odgovarati svakojgodine. ljeti položaj Billbergia, Begonia važno biti i stoga ali zimi znati, Chamaedorea, prije mjesta, moraju hladnijoj biljci doje Drejerella, Cryptantus, će miroZa što krenete HoFicus Ficus elastica, benjamina, kojem prostoriji. trgovine, vrijeme zimskog imati želite, Monstera deliciosa, Maranta, weia, najbolje dovoljno koju moraju mjestu biljka Kada vanja biljke neisodrPhilodendron temperatura scandens, prilagoditi prilikama.još svjetla, i 15% C. Peperomia, korištene žavati između 5 proPilea,Schefflera, površine stambenog Zygocactus svakako i prolako stora biljkama, i prostorije HLADNOJSVJETLO nastanjujete pojedine obzir im uzeti neka morate zori svjetlosne razlikuju, obilježja Aloe, Ampelopsis, Abutilon, Agave, bi dobro Bilo niste Ako temperaturne položaje. posve sigurni zajednička.

Araucaria, Astrophytum, Bougainvuda kolika količina da kako izravnog smjestiti najbolje je proučite svaki biljke, illea,Cereus, ChlorophyCeropegia, i zatim stana skicu načinite prozor svog svjetla pada Citrus, Crassula, tum, Cyclamen, li koje Echeveria, Echinocactus, Fatsia japokoje namjeravate biljke prostorijama provjerite uklapaju veliVažna ili tek već je svoje biljke. namjeravate porediti posjedujete nica, Gastreia, Grevillea,Haworthia, zaboravite da bez uskoro čina prozora, ali nabaviti. Rast i biljke zdravlje Hedera, Helxine, Hibiscus, Impatiens, veličinu prozora nalazi li obzira će biljke Nepokazati Kalanchoe, Nephrolepis, Lithops, količine mislite dobiti tek Ako 1/4 stanu mogu mjestu. odgovarajućem rium oleander, Passiflora, Opuntia, dobiti otvoda mogu biljka ipak Pelargonium, svjetla koju uzeti obzir i to da položaj odgovara, joj Pilea,Pittosporum, Plekakvo Morate vene, jestanje provjerite ctranthus, Primula, Rebutia, Saxifrakuće tempeloncu. pojedinim dijelovima dana i Tradescantia ga, Sedum, Tetrastigma, ovisno dobu i Pomoću ratura mijenja popisa biljaka mjesta HLADNO/POLUSVJETLO pomoći godine. najbolje uspijevaju kojem Aucuba, Araucaria, ima važnu Iako ćemo Aspidistra, Chamaedorea, ulogu svjetlo smještaju. pri njihovom Azalea, malo kući Chamaerops, jebiljaka koje biljke, raspoređene razvoju Prostorije Cissus antarctica, i ovisno sunčanom, Cyrtmium, Epijugu temperaturi svjeuživaju pržeći S skupine Ficus Fatsia pui hladokrenutom strane, tlu, prozoru. phyllum, japonica, druge tople, tople umjereno Howeia, Hedera, mila, mračne. osim možda i te Hydrangea, ne, aspidisbiljka, polusvjetle nijedna svjetle, tre, neće

u

hladnom

nom

na

cum

u

na

na

no

u

na

se

se

a

mora

se

u

su

u

na

ras-

u

se

ne

u

na

se

vam

na

na

a

se

u

renom.

ona

u

u

o

na

u

vam

su

u

se

na

u

o

na

28

list

Mljekarski

KANA

oo

-_o_o\o\o_(_o]sS._—>_j7Q,Q,k,7QB;

Polystichum, cissus Saxifraga, capensis, Schefflera HLADNO/MRAČNO Lukovice i paprati UMJERENO/MRAČNO Araucaria, Aucuba, Asplenium, i Pteris, Platycerium,palmepaprati Phoenix,

KUĆI

i BESI

U

tijekom

travnja,

tla nije se

znatno

Pteris, Rhoi-

“Voda" Piše:

Kaučić

Dražen

mr.

agrometeorolog k

oborine

u

uše

drugoj

dekadi

u

asti više

Achimenes,

kraj

prvoj dekadi

u

TOPLO/SVJETLO

istočnim

oborin

ima

Hrvatske Vlažnost

eca.

ogled prema

svibnj. tih

već

je dana

bio

nebu

No,

češ

sve

nadi

u

kako

da

će

tijekom

inu 97 oborine, tj.

Aphelandra, Ceropei Codiaeum, Coleus, vlažnost tla uskoro mjeseci godini, očekujemo da će gia, Cordyline, Dracena Eugodseffiana, Drejerella, mili, Hibiscus, sni što znači voda.

U svakodnevnim promjenama našega phorbia Hippeastrum, SanIresine, vota jedino je stalna. Njeno kruženje obliku kapljica ili Impatiens, Pelargonium, u

padne prosječno 83

a

mm,

Vara

u

mm

u

smo

nam

ona

sevieria,ebrina

vodene

TOPLO/POLUSVJETLO

se

pare

od

ostala

oblaka

u

do

rijel

mi

neprekidno traje.Voda

Adiantum,

a

nešto

i jezera i ponovno

oblaka,

jezajedno jeciJordan oprošteni Ženstvu.

No, voda jeu

Uostalom

sveto.

do

i Isus

vodu.

Krštenjem Aglaonema, Aphelan- apostolima svoj nauk dra, Calathea, Voda ta b istog čovjeka vodi prema Asplenium, Ceropegia, i grijesi.

Columnea, Crossandra, bila nstva tko bi prvi zaposjeo Cordyline, razlog ratova.

CyOnaj i čest perus, Dieffenbachia, dulje je mogao Euphorbia pul- čist Ficus cherrima, Ficus diversifolia, ly- DEDEDRSTENIN E23 0) ugroženi od Maranta, rata, Pandanus, Gynura, UUELGE GITA Pallea, Plectranthus,RhaJednoje Peperomia, od sebe. Još uvijek svatko prvo mnoga sigurno: Sansevieria, phidophora, kanaliza: Syngonium naselja nemaju izgrađen iz otpad svakodnevno pa sata TOPLO/MRAČNO neki ili polako odlazi, drugdje potok gdje Cissus rhomnaš Mislimo, vodama problem ajući da podzemnim Billbergia, Asparagus, onečišćenja dolaze i To neće je problem polja. bifolia, riješitinaš Dieffenbachia, Dizyghoteca, Dracena s

vezao

izvor

uz

u

ra

EN

mora

polaz

nam

stem

u

sat

sav

n

a

o

u

smo

na

marginata, Ficus, Monstera, PhlebodiPhilodendron,

naša

susjed

da

optimisti.Vjeruj Peperomia, um, =Rhaphidophora,to neće dogoditi.

Platycerium, Sansevieria, Syngonium

i u

svijest“malog"

izgleda,kad

e

pos

i “velikog" i bogatog

kasno.

Budimo

čovjeka, možda

se

ŽIVLJENJANA

KULTURA Kula

održala

SELU

do

današnjih i ljepota Đulinog ponora dana vrlo dobrom Što stanju. više kod to (a je rijetkost), ravnici crkve i Oštarije Piše: obnovljena Pavešić je cijelosti je Miljenko bi tursko do bilo." kao Ljubljane funkciji Zavičajni muzej Bernardin U tom odlučuje izgraditi ogulinskog kraja. prostoru Nakon hrvatske obrambeni bedem ravničarporaza Gradska vojske je knjižnica, glavnom borbi Turcima Krbavskom skom tada tek tu i arheološka i tlu, jošpustog, dijelu je etnografska 1493. uvelike slabi slabo tamo slika polju godine, naseljenog ogulinskog zbirka, galerija ogulinskog obrambena moć Bilo to frankopanskog kraja. je ljeta gospodnjeg umjetnika Galetića, spomenModruša.

Ta1500. slavne hrvatske Ivautvrđenog grada soba književnice Bertvrđavu Brlić-Mažuranić dašnji gospodar Modruša, Mjesto (narod je (1874.-1938.) nardin vidovito danas Ivana rođena Frankopan, jednostavno Kula) je Ogulinu.

Oguda Like nemiodlično odabrano.

Gotovo linci ključuje je pad “hrvatskim Anponose je i utvrda štite dersenom".

Posebno Slijedom toga cijelosti je djelotvorne prije vrijedna Modruš brzo će doći red. rodne lako prepreke koje jedinstvena planinarskoNarod visoko Modruš brane.

S duboki strane čka zbirka je cijenio južne je proalpinistismještena dvije kao oslonac. Narodna sigurni Kule.

Ona pje- ponor rijeke Dobre, prema storije svjedoči to i isto tako imstanku lijepo i pjeva: zapadu sjeveru hrvatskog planinarstva “Da i Medniklo SlunjaTounja, pozantni nije tu ponoriprovalije alpinizma koje je i Modruša brdom vednica i pod Kleka.

Kapelom, Badanj.

Ogulinu podnočarobnog Legenda

se

u

nas

u

u

-

u

sve

u

u

s

a

u

na

za

ne

za-

zove

u

u

se

novan.

na

se

u

a

o

na-

sma

nam

-

Mljekarski

list

u

29

ŽIVLJENJA

SELU

NA

KULTURA

———————»

taloži

nizvodno

sitan

jezerce, kao za stvoreno hra Tako to do Mjesto današnjih, vje- pijesak. je bilo Koliko dana. i budućih značajno je uživanje. rojatno čaprogram jedan svjedoči mali to onoga Do Eto, je portret izgradnje hidroenerget- 1913.

Pod točkom godine. janku krenuo. bila odakle Đula sustava Ogulinci jeOgulin “Gojak" je skog devet piše: Klekom i diče svakodnevno kako ponose svojim značajna, “Na 9. Novak: Kulom i Đulom. tako i života žalu", Gjulinom (Ne- odvijanje Ogulina, m), (1.181 B. Đula kada Bistra i zabavu (megđica Vasiljević E, pjevaju pisalaGjula). ogulinskog puka. i otkud tu toka g. ( tezzoGj. Kangrga toponim pitanje, je izgradnju je brzog omogućila da i Đulin Š. Đula mlinova nekoliko sopran) glasoviru gđa. prati ponor?

Vjerujem spomenutom nor), Brus". neki način to naveliko jedinstveno. je mljeli. koji kanjonu, držao Narod mnogo RijekaDobra,kojanastaje Da je pisačuvanog tog blizini užitak Bio goranskogvrsnog blaga. jepravi bi bilo teško neposrednoj dokumenta sanog Skrada kolone dvaju predvečerje točke spajanjem mjesta promatrati to današnje povjerovati teče Dobra nazivom radi silaze do Đule kako potočića, blaga zrenja.

Vudo vizualni Sav (selo Ogulina predgrađa ugođaj napajanja.taj teče. Teče više Đula Danas ime i Tu efekzvučnim i bio m ijenja čići).najednom jepopraćen obilnih niti padalina Đula. vrijeme bezjedino tima. postaje Ogulinac jezvonjava Odjekivala vode kada Vučića do od prelijevaju bi dio Dobre klenjene zvonaca, klepetanje brojnih selu Vučići brane podno zvuk tanki preko i nego ponora pradrugačije petušaumiljato Dobra Bukovnika. da onda i ponor Đula. pregrađena bi je Tu i tamo prasnuo poraca. je Logično vode teku tunelom branom i nosi ime Đulin ponor. biča njene pucanjčobanovog koji km 12 gdje udaljeni Gojak ovaca, duboko Đulin blejanjem i Đula mješao ponor hidroelektrane turbine snažpokreće krava i i bitak “trubljenja" utkani kanjem kao svijest ogulinskog Mlinovi porušeni “Gojak". bikova.

Sve to nih do obasjavali od Vučića Đula pučanstva. je brane. i već njihove traci sunca koje zalazećeg ponora kanjonska rijeka. tipična nad starca Đule dobrano skok četrdesetak metara nagnulo glavu Litice dosežu Nažalost, lijepe nije Kleka.

Podosta i bio dubine. je odnosno zadnji. prvi visine, to i koji ogulinaca ogulinki sebe. bili Mlinovi kriv Bernardin priča Frankopan je Na sreću istim učinkom. ponovili Pored ime. onog Dobra što tu donošenje glavnog, promijenila je više toga zadnjih godina i žita bili naočiti mljevenje, odigravao Njegovi vojnici Đulin ponor izgubio nije Ipak, dio.

Tu o o srčani i hrabri ljetini, pričalo drugi boju. momci, čeSpeleolozi zanimljivost. svoju i imao nezgodama. zgodama urodu, posade je Zapovjednik Đulin sti ponor ponora. je gosti ni bile Nisu imenu kćerku priče vjerijetke po Julija. lijepu istraženi ponor našoj najduži ili šticama, kaže Đula kojima “coprnjacima" i OgulinskiJulija istraženo sada Domovini.

Do je vizura Klenarod nadahnjivala je najDogodilo Zulejka.

16 km više od nešto snimljeno i stvoreni kao bili Mlinovi ka. Đula zaljubila normalnije. ni blizu još Kraj podzemlja. momak tu Mii Mnogije ljubav. poručnika lijepog stasitog nazire. U Đulinom ponoru je još i tu također i Milan prvi pali prosio s našu, lana, istražimnogo mnogo, posla i tih stvari No “ašikovapored poljupci. pored Nažalost, ljubio. vače. i imala Đula i ratovati.

U Milan morao lijepo je stvarčica, i je nja", Tu Na romantično Milan Turcima pitanje: kupanje. mjesto jedno v ječno kraju jednomokršaju Dobra? ime nosi veliki zašto ta Saznavši tu djevojaka o gulinskih broj rijeka je tragediju pogiba. naučio da mladića i bacila od Đula Ispod plivati. lijepa, Nedvojbeno je ponor tuge malo već i od Gotvori Đula do ponora tada zove Dobre.

Od Ogulinu nevelikog slapa ponor

je Vrijedi zbirka dinstvena muzejska i Europi! vatskoj da

istaknuti

to

je-

Đulin

ponor,

a

dio

Đula.

Dobre

a

u

za

se

za

za

sa

se

ono

na

u

na

su

u

razno-

nema

u

u

s

sve

ne

u

u

snu

se

s.

ne

u

nazvao

se

mu-

s

su

u

u

su

su

se

su

za

su

s

nema.

se

za

su

se

u

a

su

o

u

s

se

se

ono

u

se

za

su

ne

se

za-

za-

se

a

su

za

za

s

za

se

u

se

30

ne

samo

u

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELL

jaka Mahičnog gdje ulijeva Dobra biti vrlo “zločesKupu. ta". Znade roku od dvanabujati naestak i sati. kamanje Napuni do i donjon vrha, prelije plavi bar dio Ogulina.

Ipak, Ogulinci vole Dobru Đulu kao i svoju i Uovezane pričelegende nju. narod voli listalom, koji svoje i narod te jepe manjelijepe stvari, bez i bi bio priča legendi, do

se

u

zna

u

se

sve

-

uz

ne

ne

narod.

Dođite

Ogulin, Kulu, tri Đulu, rijeka,jepetogulinskih i i čarobposebno jedinstveni obiđite

u

zera

ni Klek!

BLAGDANI

što to kod

nas

svatko

13.

zna,

lip-

nja, njegove ističe Antun Padovanski.

Arcelli (1231.g. mjestu putu Vole ga mladi i siromašni i Umro 36. stari, Padovu). je godini Keglević mole i živosvog bogati, pripadnici ovozemaljskog svetog U On nakon mnogo ta, mjeseculipnju je drugih vjeroispovjesti. je dugogodišnjeg pobolisvetih među Slavimo kao ga slavljenika, njima tac cijelog svijeta. jevanja. na

se

sv.

dan

blažene

u

za

mu

smrti

na

u

se

sve-

a

a

Oltarna slika

u

župnoj crkvi

u

Cerniku

Mljekarski list

31

BLAGDANI

OO

Čuntića, Trsata, Kostajnice, koje malog tajmiljenik IvaniKloštar anđeoske slušale Isusa i nas Cernika, Osijeka, riječi. njegove glavljudi, Lisabonu, VirovitiSamobora, naslov Doctor Dobio dan VeČakovca, ća, Angeje graduPortugala Vukovara.

Varaždina i licus! ce, 1195. like Požege, godine,bogaGospe selu Otok moderna slavonskom U ime Krsno ubrzo nakon Sv. je obitelji. tojplemićkoj smrti, monumentalna Antun crkva 15 poveć bilo 1232. župna je svecem, pa g.

Fernando, je proglašen tj. svećena red ulazi ubrzo pročelju pa Anti, tog augustinaca, godina proširilo štovanje ANTUNOslika velebna nalazi U svećenika.

1220. g. zaređen i dai po Europipreko je Oceana, VA U oslobio VEČERA. Već to Zagrebu kako Portugal je vrijeme Hrvatskoj. vjernoj velebna diže također Duhu od muslimanskih bođen Maura, 13. stoljeću jeposto-crkva zabilježeno Uz čast i te ali Našicama Antuna omiljelog željeli janje franjevci dalje župe ima također obalu našu kršćanstvo obratiti To osnovali jadransku nevjernike je niz oltara i crkvica franjevci. koju TaposveMaroko. te odlazili k svetišta od njemu njima jedno najstarijih ističe ona nad svima smrt, danas Antuna ćenih, mučeničku u Slavoniji j e doživjeli koje iznad vraćena bila kad im baroknom raskošnom Opatije. pa tijela slogu razdraSva ta puna to AnSlika uzvisini mjesta je Fernanda mladog domovinu, grada. blagoj dan Svečev hodočasnika da toliko kosnulo oltar u tuna ganih njijeprešao je 13. glavni nabavljena ili ANTONIUS. ime hov red dobivši poslije. nedjelju lipnja jeposlu1685.,kasnije Italiji od ali I slike zahvaljuju ostale kao uzorak Mnogi žila uputio Maroko, milosti Anti i što vratio bolestan uskoro koje srediprimljene U i je po Slavoniji Srijemu. od smrt. uzrokovalo fradobrog Boga: isprosi štu slike svetac preranu njegovu smeđoj stoji stvari, ruku drži i zgubljene desnu pronađene je najpoznaStudiraoteologiju njevačkoj halji, školi i francuskim i drži zdravlje, uspjehe talijanskim tijim blagoslov,lijevoj knjigu zaštitnik On te zaljubljenih, S neba nju. je profesor rascvjetalim učilištima, postao ljiljanom. milosrđa, pa Bio vrstan djela od potiče ljude anđeli poznavalac Bologni. je vijenac cvijeća. širom i organiziPisma to odličan svijeta Blažena je Postrance poznata govornik ga promatra imesiromasima i duše pod Isusom pomoć pokoru Djevica koji jeosvajao djetetom Marija ANTUNA. SV. KRUH istaOsobito Njeduhovnu obnovu. krilu. Na dnu slike je prikazano hrane i sastavio svojim pučPadovi kao f ranjevci govi i čudo magarcem gdjeje propovijed tisuće onih kim koji kuhinjama ribama. marijanpriručniknedjeljne, životnim osnovnim i ske oskudijevaju propovijedi. blagdanske U franjevačka I upravo Koprivnici je život duhovni osobni ljudskim potrebama. crkva Razvijao je još podignuta 1209., župna kapeli velike pločici potrebama piše prema Anti. ljubavi temelju varaždinske Antuna posvećena kasnije je te franjevai Isusu, Oltarna slika iz 1846. djelo MajciBožjojDjetetu j e čke crkve trenutke. slikara F. Schwehera doživljavao austrijskog “V daje, potreboće pomoć kleči svetac I Za pred Majkom kojoj poljoprivrednike pogibel prestaje, bio ki maloga osobito pruža to Ante Božjomkoja govore dragjerje čute, je Naj kao ruci Isusa.

U i svedok Padua ljiljan veliki je bude, prirode, cvijeća simbol nevinosti i anđeli pervi ljubitelj vek večnomu, i subrat Dika Ocu koji kao životinja njegov neba rekao Asiški. Jednom Sinu i Duhu svetomu. cvijetni vjenčić. je Franjo 800-te Povodom stvo“Ako tako godišnjice Koristimo prirodna lijepa i čestitamo priliku 1995. izdan tek kolika samog ljepota je imendan svim đenja Antuna, je renja, čitateljicama dragim kako katolički kalendar kojemje Postoji legenda bilo Stvoritelja". i kojim koji čitateljima svaki kleknuo magarac preslikana mjesec godini obje kao: Anjejedan imena oblikom svečevog ulici po je noge vrijedna jedna umjetnički Tonkad prednje tun, Ante, Tuna, T oni, Tonči, iz fraAntuna nosi oltarna slika kako Antuna pokaznici i i gospođe Antol, A ntonišek, ček, crkvi često slikari njevačkih kojepripadaju Tajprizor Hostiju.

Antonelje, Antice, gđice: Antonije, sliku. Iz te svečevu provinciji franjevačkoj Hrvatskoj Tonke prikazuju i Tončike, Tonje Tonice, obuhvaća iMetoda.

Ona i Ćirila proizašla je ljubavi prirodu neka svetac svima omiljeli ispuni od Trsata nekom kako Čakovpreko velike i male! legenda jejednom prostore želje Vukovara. do i propomorskom ca, Zagreba stajao zaljevu oltarne slike iz Živjeli!

Tako m prikazane jato najednom jeprišlo vijedao, Rodio

riba

se,

mirno

su

lebdile

u

vodi

i

crkvi:

u

na

nom

u

s

a

mu

se

u

a

sv.

sveca

se

na

za

u

u

na

sv.

se

sv.

se

su

u

sv.

na

su

u

mo

sveca.

u

sv.

su

u

u

su

se

a

na

su

sv.

na

za

-

a

u

on

se

u

se

nas

sve-

za

za

ca

za

nam

u

za

na

na

sve-

a

s

u

u

zva-

u

za

mu

na

nose

uz

sv.

za

rana

s

nom

se

na

u

u

s

za

u

o

a

na

sv.

u

na

sv.

ovo:

zanosne

sv.

nas

na

vsa

mu

mu

s

sv.

nose

"

ro-

su

sv.

u

za

se

u

na

susreo

na

sv.

u

sv.

zovu

sv.

uz

-

sv.

za

u

sve

-

sve

a

32

su

list

Mljekarski

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Razvijanje

djetetova

da

Dijete osjetiti ima ljima podršku, podstrek što čini te da ga oni i samopoštovanja cijene Evo izuvažavaju. malogpopisa dobrodošli razlikoji Za Piše: izgrađivanje samopoštovanja Keglevićčitim Zrinjka i ih tresituacijama roditelji malom treba da djetetu govoriti je dipl. odgajatelj Stević, što češće koristiti. baju da ga da divno, volite,jevrijedno Volim te neće ljubavi.

Samopoštovanje možePojamsamopoštovanja kod sebe Ponosna tebe izgraditi djeteta kao dobar koje jednostavno opisati kao i sebi samom, doživljava smetnju neugodu. tebe osjećaj prihvaćanje Vjerujem mora

rodite-

u

za

sve

raza

su

u

se

sam

mo

o

na

u

sebe, uvjerenje Divim kad... vrijednosti Često ti roditelji, zaposlestite osobe te vlastitu i svakodnevnih povjerenje ni,punibriga Jako veseli kad... budućnost. kod Samopoštovanje teškoća izgovore djetetu neljubaZnam da ti to možeš... vrlo važno ja čak i je oštre djeteta jer utječezne, grube, pa riječi.

Ne biti moraš savršen što radi kako Takve uvijek dijete riječi djeteta stvaraju snalazi kako lako da da tebe mogu dobro i Znam vrtiću, školi, uvjerenje nije pouzdati Potrebno bez obzira stječe prijatelje, podnosi neizbjebih da mi pomogne vrijedno. je, Voljela žne itd. dobro neuspjehe Stoga mnoge jejako brige promisliti iskazi bitno malom Postoje mnogi kojima što kaže odnosno pružiti obitelji nego prije dobre porazvitak ditelji “ubijaju? svoju djecu osmisliti rečenicu će zvučati djetetu koja Možda misle da oni jam. onda i potsamopoštovanja. pozitivno, prvenstveno bezazleni ton puno Krenimo od povišen roditelja jerje ohrabrujuće.

Najkraće rečeno, izraze lica i visoka razina glasa, posebne pokreneka samopodrže i stare njihovog roditelji oni vrlo teško te ruku pogađaju dre narodne štovanja preduvjet pozitivnog pa poslovice “Ispeci, i vrlo loše i djecu utječu dječje reci".

Evo nekoliko utjecaja poticaja razvoja primjera: To da samopoštovanje. slijedeći vikne je poštovanja djece.

Potrebno ditelj “Glupsi", bolje je iskazi: mladi brinu sebe mirno “Zar to roditelji upitati je pametda same, zapuste. Svakako je no?" Pomaže li kućsi dijete Lijen dobro baviti slobodno vrinim baš i ide pa Ponašaš kao da ti poslovima je godina nečim čemu zaista treba reći jeme uživa,od ruke ljutitim (nekoliko godina manje) neke imati stjecati vještine, tonom “Nikakve koristi od tebe? Nisi ni minutu biti miru hobi stanju može i sl. već “Vidim da kojim ponositi dobronamjerno Nemaš Dobar odnos između bračnih malo malo pojma ići će ti po trudiš, vrlo Misliš da rodio? neosporno Radi li nešto jejedan partnera jajučer bolje". dijete sporo, bitan sebe žuri “Grotemelj vjeru sestru/brata roditelju umjesto Ugledaj svoju mog. Odnosi te više čeprijateljima, izmje- si spor, mogu Nikad iza sebe pospremiš družekati" treba “Učinimo to roditeljskih iskustava, predlažiti misliš Uopće također glavom svojom brži!" nja drugimljudima zajedno, zajedno Razbit ćeš si dobar glavu ojačavaju osjećaj bitno svakom poDakle, sebi. je Sve štetne odnosno svakom izjave spomenute govorstupku izazitreba a što ne Štotreba, po dijete izjave kojima poticaju roditelja naglasiti dobru krivnju djeteta govoriti djeci najgore stranu, olakšati djetetu,To vidi sebe to primjerice dovodi Dijete velikoj mjeri zajedno postepeno način do vide. slike sebi. ćeš g a koji roditelji stvaranja pozitivne U grob otjerati vla-

o

veoma

se

u

me

ono

na

sve

se

-

u

u

ono

se

u

na

u

ro-

se

osnove

u

za

su

a

no

se

mu-

na

samo-

ro-

u

su

no

se

uz

za

se

ne

vam

se

u

u

u

mu

se

ne

se

...

ne

nove

s

u

se

na

se

sve

sam

za

u

sa-

s

a

se

zno

se

ne

se

na

ne

ne

ne

s

smo

o

samom

u

su

no

nom

vamo

su.

a

u

na

na

su

sve

o

Mljekarski

list

ove:

me

33

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB

MUZNJE

HIGIJENU

NOVU

ZA

»*t*+v

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

+*

KVALITETNO

MLIJEKO

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju za mlijeko) hladnjaka mljekovoda i uređaja, (muznih sredstva za ručno pranje -

-

Henkel Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Odmah

Važno što to ga glava zaboljela zbog ispričati supruzi koja jeslušajući pitati tebe “sluša“ sobi zaista želi meni reći. u glačajući kojojmojedijete radi i nešta Evo tebe TV,igra zapitkuje jednostavnog primjera: Posijedilazbog malo i sl. želi ručka sin dijete Da te nisam Onajkoji očekivanju nedjeljnog rodila, mogla nešto olakšati dušu i “Kada tatu: će biti ispričati, pita gotov Takve shvaća možda ručak?" izjave Tata može dijete se izjadatiosjeća odgovoriti: i misli sebi: biljno sluša.

“Za sata" i voli,dobro jerga skinuo zapravo pola je gotovo, smetam samo u životu, jajoj i vrata boljeIsto tako roditelji čitati mnogo brigu nastavlja puta da Stalni kažu “Samo ti slunovine. ako tata zaista dobro osjećaj krivnje djetetu pričaj, No, može biti koban idovesti do kućsluša može dijete šam te" dok ujedno “Već si obavljaju pitati ogladstatistike mlađe samoubojstva. nio?" ili Svjetske žuri ti znam, van, poslove, premotavaju “Aha, da i sl. reći: pokazuju jesamoubojstvo imaš naj- dijete ili No,poštenije je dogovor prijateljem?" češći uzrok smrti mladih između “Sada sam “Za zauzeta, kad obavim sata omipola počinje tvoja 15 i 25 onda ću godine. do tada kupanje ljena tvogabrace, emisijaTVimati vremena tebe". ćemo Kako slušati u, poručati". dijete Nakon takvog obećanja potrebno Slušati svog Bitno zaista presugovornika, je punu jeuvijek postupati posvetiti pažnju lako. Svako pravo, nije sasluuopće poštovanjem, starijem djetetu, dopustiti djetetu našao više šati i ikakve stavove i strane sigurno put slijedećoj pa strpljivo njegove smetnje onda kada slažete smislu saslušati. situaciji.

Suprugželi, pravom primjerice, ga njim. riječi nešto

me

se

u

se

sam

u

sam...

oz-

u

ona

me

se

ne

ne

se

ne

s

me

nema.

ne

se

s

samo

na

no

ne

s

za

za-

se

ma

ne

u

sa

s

u

se

OBAVIJESTI

Godišnja Hrvatske

NVEKAR. & Ž Š S

9

12.

skupština

mljekarske

udruge

Hrvatske svibnja je godišnja skupština mljekarske udruge, g domaćin bila Ludbreška “Antun Bohnec" iz Tako smo je mljekara Ludbrega. vratili Š i od ranijoj tradiciji održavanju skupštine,drugih skupova prijednoj Ova bila reizborna članove 2 međutim mljekara. skupština je Upravnog odbora, da mandat odbora Skupština je donijela odluku, “ČAGREP Upravnog produži daljnje odnosno do završetka procesa dvije godine, restruktuiranja Udruge.

Pored izbora rada uobičajenih komisijaodvijanje skupštine, Čičmak predsjednik gospodin Juraj radu i te PROGRAM RADA Udrugepodnio jeizvješće poslovanju Udruge prošloj godini,predložio da rad kontinuitetu. godinu napomenuvši, Udrugeuglavnom nastavlja Ističe da će i članstva i struke. prvenstveno djelovanje Udrugeusmjeravati potrebama zahtjevima i moramo nužnu Izdavačkoj djelatnosti nadalje pridavati pozornost. održana

redovna

a

nam

se

a

-

za

se

za

za

-

o

ovu

u

se

za

u

se

-

Pored

treba i aktualnim edukativnog sadržaja značajno informacijama. mjesto posvetiti

Formirati

stručnu

biblioteku

i

i

pomagatipoticati tiskanje praktičnih potrebnih proizvođačima mlijeka -

Ove

brošura

godine Udrugaorganizira simpozij mljekarskih stručnjaka.

Pripreme već razaslana. je -

34.

sklopu Simpozija obilježit mljekarske udruge.

-

U

ćemo

Mljekarski

list

su

50.

aktualnih

u

toku

a

prva

i rada godišnjicu izlaženja časopisa Mljekarstvo

sadržaja -

obavijest Hrvatske

35

ee

OBAVIJESTI

mlijeka svježeg sirovog dovršenju angažirati nadalje izradi standarda. i Pravilnika proizvode, mliječne zahtjevima temeljnim stalno i stručno. treba proizvoda provoditi mlječnih Ocjenjivanje bave indirektno ili direktno mljekarskom ćemo Nastaviti koje suradnju Institucijama i inozemstvu udrugama). mljekarskim (napose Hrvatskoj problematikom i i mlijeka proizvodnji I buduće kvalitetnijoj većoj pridonose koje manifestacijama sudjelovati proizvoda. mliječnih prezentaciji stručne te i Poticati organizirati skupove. mlijeka, potrošnju proizvodnju rekonstituirati U skladu Udrugu. zaključakaSkupštine tekuću godinu, RADA 1999. iPROGRAM poslovanju izvješće prihvatila Skupština jejednoglasno Hrvatske te znak udruge. mljekarske nastavi aktivnošću da i zaključeno rekonstituiranju Udruge je posvećena diskusija Zapažena Zakonom akta usklade udrugama. kakvoći Pravilnika aktualne teme i dva sirovog svježeg Na Prijedlog izlaganja skupštiniupriličili Bosnić Petra dr. te išumarstva Ministarstva iz dr. Ivana izvjestitelja RH, poljoprivrede Jakopović mlijeka tržište temu sustava i marketinških prerada “Proizvodnja, informacijskih konferenciji Međunarodnoj mlijeka". i konstruktivnu i izazvala sudionika mnoga veliko pitanja.

Oba diskusiju zanimanje pobudila izlaganja članova odnosno velik neočekivano odazvao da Smatramo broj Skupštinu napomenuti, potrebno iz te ustanova Republike. cijele pojedinaca poduzeća, predstavnika žele i Veseli kojim društva, prehrambenog Slovenskog sekcije mljekarske pismo pozdravno tradicionalnu suradnju. i pozivaju skupštinu uspješnu Uredništvo ćemo

Aktivno

-

na

se

Pravilnika

izradi i

o

te

kvaliteti

za

o

-

se

sa

-

na

u

-

sa

u

u

-

ove

-

za

u

o

se

a

sa

sva

o

sa

na

smo

o

-

na

na

su

se

za

na

nam

nas

nas

MLJEKARSKA

HRVATSKA

na

UDRUGA

Ilica 31/3 HR

-

ZAGREB

10000

Štovani kolege!

m

žao, Jako je svibnja Ludbregu skupštinu godišnju poziv Zahvaljujemo slovenski i hrvatski da Naša nacrtovali. učešće naše iako moći Vaš zbor nećemo mljekari želja je, doći, i suvremenih kako iz naroda to izlaziiz i dobro i buduće susjednih povezanosti povjesne jer surađujemo, se

Vama

na

za

Vašu

12.

u

2000.

da

nam

smo

na

u

budućih

obostranih

interesa.

rad.

skupštini uspješan Vašoj i toga i i velike brze U Sloveniji jako zbog promjene organizacijske gospodarske događaju mljekarstvu mlekarne udružile Ljubljanske Prošle lipnju godine mljekarom, Gorenjskom opterećeni.godine i i možda Mariborska i vrlo će Mljekara Ptuj Ljutomerska mljekara.

Ljubljanskim ujediniti vjerojatno i Celjska. dolazi k već udružena vjerojatno njima Murskoje kakvoće novi doneti Soboškom, bili Prošle pogledu propisi oštriji Evropskoj uniji Slovenije p ribližavanja godine zbog ušao već da proces globalizacije te sirovine i pogona.

Izgleda, je mljekarskih uređenja tehničkog proizvoda rad i treba ga naš svakodnevni neizbježnim. primiti želimo

se

smo

u

su

ove

sa

se

u

sa

se

sa

u

su

u

Srdačno

pozdravljeni!

DRUŠTVO MLEKARSKA KRANJ SEKCIJA, mlekarske Štefan sekcije tajnik Oštir,

SLOVENSKO

PREHRANSKO

.

36

list

Mljekarski

IZRADA

LAKTOFRIZA

Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten sa elektronehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj strani, motornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, mjeračem, strane, programatorom izljevom 951,gumenimčepom unutarnje koji sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom.

Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom tipa Hlađenje donjoj podnici. oblika

/

“Alfa

/.

Laval"

na

REFERENCE

s

na

-LURA

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)

sa

na

Garantni

rok

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi (uperiodu

“VINDIJA?

_

12

godina).

-

stubica (rnsS110X

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

-

ega

"Eh

Veličine:

od

100

vertikalne

-

od

“MLJEKARA"

-

|

-

horizontalne

“DOMIL"

-

000

12

Split ž

izvedbe

2000

Pula

“MILS"

-

- 2000

d.d.

Varaždin

ponja

-

d.d.

Županja

-MLJEKARA

1

Bohnec"

“Antun

izvedbe

“ZDENKA"

-

Veliki Zdenci

Karlovac

-“KIM"

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

.

-

“«DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

IPK

:

Celje Osijek

I

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA -

SKLADIŠTENJE MLIJEKO

PRIJEVOZ

"

pi

ILI

2...

“KARBON"

\9

“PLIVA"

-

-

E

e

VASS1NOX uf

“INA"

Zagreb Zagreb Zagreb

ikemijsku industriju žeprehrambenu duzeć

tel/fax:

izvodnj

(049) 287368;

tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

Probiotik (o) VIVIS

&

Yindija (lagani) jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom funkcionalni je light BBL mikroorganizama centru Morinaga (Japan). kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije. učinak: zdravstveni konzumaciji,ima svakodnevnoj pri odrasle idjecu, Za Stanje Djelovanje imunitet pospješuje — metabolizam potiče _ ublažava osteoporozu QWALTEL, peristaltikupojačava Pm) florucrijeva obnavlja Vi indija pretilost smanjuje stres smiruje —

—

—

_

Š

_

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!