Mljekarski list 5-2000

Milje

=&

pz =

-

l

VITELA

mliječna zamjenica za

hranidbu teladi

VITELA

zamjenica jemliječna

VITELA

prahu,sojinobrašno,masnoće, mlijeko, sadrži i antioksidans vitamine glukozu, i 1:7 u sa se sedam VITELE težinski dio (jedan omjeru vodom miješa O ER SdE=E Prilikom Mi teladi napajanja temperatura vode). dijelova

VITELA VITELA VITELA

za

sirutku

obrano

se

koristi

prema

omogućuje

hranidbu

iste

priraste LURA

2

mjesecastarosti

u

uputama navedenim teladi

do

teladi

uz

vreći

na

manje

troškove

i.

kino;

Mljekarski list

ZANJ,2000.

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

ing.StjepanBrlek dipl. dr. Stjepan Feldhofer dr. Zoran Grgić

dipl. ing.Darko Kantoci dipl. ing.StjepanKeglević dipl. ing.Karmen

Sinković

prof.dr.Zvonimir Štafa Kosidba i sušenjesijena djetelina -

Glavnii

odgovorniurednik: dipl. ing.JurajČičmak

dipl. ing. Nikola Jagačić Utjecajpaše i kosidbe na tratinulivade

4

dipl. ing.Nikola Jagačić Redaktorica:

Paša i livadna trava u hranidbi krava s visokom

dipl. ing.Vera Volarić

StjepanFeldhofer Plodnost i mliječnost krava dr. sc. StjepanBanožić Retentio saecundarium Zaostajanje posteljice dr. sc. StjepanBanožić Prednosti držanjagoveda izvan staja

muznosti

5

dr. sc.

9

.......

Tehnička

urednica:

ing.Mirna Božičević Lektorica:

dr. vet. med.

Čičmak

KatarinaZrinka

dr. vet. med.

dipl. ing.Nikola Božičević

Kostelić

Njegapapaka ovaca

i koza

dr. vet. med.

Jovanović

Uprava

i uredništvo:

Bunta

područjimau Hrvatskoj

Grgić

za kvalitetnarasplodna poticaji grlagoveda

Županija bjelovarskoVesna Bulić dipl. ing.bilogorska

22

koprivničkoŽupanija križevačk:

Cijena:

23

dipl. ing. Vesna Bulić Pola stoljeća umjetnogosjemenjivanja goveda u Hrvatskoj Brlek dipl. ing.

3. proljetni sajam Gudovec, Bjelovar24.-26. ožujak2000. ing.StjepanBrlek

4,50 kn

Stjepan

Grafička priprema i tisak: Orbis d.d.,llica65, Zagreb

-

....

dipl.

Motivi iz posavskogspomenara

ZALAZAK SUNCA

31.5.2000.

20.28

24

25

Neki običajiu Gorskom

kotaru

26

....

MiljenkoPavešić |

ZAGREB

Preduskrsni običaji u selu Visoko Virovci

5.26

<<20.10.

2F

.....

Škarić mladi istari

-

28

dipl. ing.StjepanKeglević Svibanj Marijinmjesec dipl. ing.StjepanKeglević Majčindan...

-

5.14.

+

..

4.56.

23

prof:Ivan Sinovčić

-

Ankica

e

18

dipl.

fax:01/4833-349

IZLAZAK I

16

Husinec ing.Ljiljana

349,

:

14

tržištamlijeka u Hrvatskoj praćenja

Novčani

4812-410

20.5.2000.

5.04

13

..

dr. sc. Petar Bosnić

Zagreb,llica31/11

20.06.

Vesna

doc. dr. sc. Zoran Sustav

5.16

Kostelić

Grgić na odabranim Proizvodnja mlijeka

Zagreb

OSIJEK

Antun

12

doc. dr. sc. Zoran

Hrvatska mljekarska udruga,

"20.18

11

Obilježja 1970.-1998. proizvodnje mlijekau Hrvatskoj

Vlasniki izdavač:

10.5.2000.

10

Začep jednjaka goveda...

Crteži:

tel.:01/4833-

Antun

.

20.29

>|

ži 5.05 20.39

ra

31

Zrinjka

dipl. odgajatelj Keglević1. svibanj međunarodni Stević blagdanrada i narodnogveselja -

ma Kantoci

dipl. ing. Darko Bliskosti ljubav imajusnagu lijeka

32

$

35

dr. Ivo Belan

Mljekarski list

1

KULTURE

KRMNE

GG

sijena

i sušenje

Kosidba

još gubitke iznad te sušenju zemlje pristupiti obzirom

način

po

djetelina

i stočare

livadare

na

uzoru

veće

na

i

drugih, Slovenije susjedne okolice Hrvatske Kostajnice koji suše suši Ako pripremljenim prije zemlji sijeno Nikola Piše: Jagačić dipl. ing. tri biti barem pravama. lijepa moraju način Poznat čana dana. sušenja je skupljaNatepanjem, slomože teren švedskim Poznavajući i pa opisuje jahačima, kupčanjem pretepanjem njem, veliki storeći da bodno kao i broj još i najvažniji uporaba njihova najvrjedgube istresaju sijena trava čara iza kosidbe zelene mase kao: razlozi trusi i primjene njihove organi, sjeme niji biljni nad suši i od učini neovisno sijeno kosi kad ako djetelina košnja korova, pogotovo što već vremenskih zemlji je jekorov dozrio, livadu zemljom, pa prilika jače još dobar ali nikako krma vlasnike jednostavan zakorovi. Često skrati, sušenje čuje čin. da livada prevrće manje kasnijom košnjom i motorPrihvaćene odmah zelena sprežne livada trave pokošena jer dobije jača puste samoutovarne izlaže rosi i vlazi priko-sjemeiz kojeg nikodvozi da kosilice, će proljeće i i elevatori pa puhalnici, nuti lice, znojenje skraćuje biljke. ali sijena, strojevi baliranje čimbenici osnovni To neminovno Prilikom koji sušenja ostalo po starome sušenje je ili barem disasmanjuju sprečavaju koji n astaju postoje gubici tradicionalno zemlji.

10% zelene vrijednosti hranjivoj gubitke gubitaka žicama njem Ne koristi sušenje krme. tvari. hranjivih Uslijed drvenim pretresašvedskih pirajahača, švedskih 17% oko sastoji Uređaj jahača hranjivih gubi običnim nja midama,ljestvama, i žice od kolaca pokoji kišovitog tvari, drvenim potkresanih brkljama iza odmah prema 4% i oko košnje stavljaju Ne gubi sijeno potamni zabodenima grana zemlju. slici. Prvo tvari. postavi priloženoj gubi Nadalje hranjivih koristi sušenje strujanjem oko 6% tvari ili žica osobito djetelina, (trava najdonja i znojenjem, od ka neovisno treća Zatim dok iz livada vozi ako druga, grahorica isl.). sijeno sačuva čemu skih prilika pri žica razmacima vršna četvrta te Tako suho. posve ukupni ima nije i cvat pa kojima lišće, 30-40 među i njima vrijednosti krme. hranjivoj gubici vrijednosti hranjive najviše oko 37% tvarima Žice n alaganjem napinju više probavnim dvostruko U lišću je hranjivih žice iz Krma zelene krmi. druge nego stabljici, sastojaka treća krovasto p rve, preko prelazi treba čito sušenje napustiti koje bogate Stoga djetelinama treće četvrta preko druge, preko što i lišćem. nijenajjeftiniji zemlji krovu (zbog poputcrijepa vlage). otjecanja iz odmah može krma Zelena P.M se o da ili kosidbe nalagati pusti -

i

na-

na

na

se

pa

sun-

na

se

se

se

se

a

ne

se

se

-

na

na-

se

se

-

se

a

se

su

masa

-

ne

se

se

u

nove

ne

se

-

za

su

-

na

mase

na

se

na

s

na

se

na

a

za

se

se

vremena

u

se

zra-

se

se

vremen-

sunca

se

se

s

su

u

cm.

na

se

u

mase.

naro-

u

su

u

na

na

se

zi

se

S

malo

povene, vlažnu.

gati se

više

lakše

mase

održava

no

Pri

nikako

nala-

ne

stavlja nalaganju

bliže kolcima

da

žica

teret.

jenalaganje jahači ilivilama grabljama pročešljaju red da strana pazeći prvi sobiju dotiče zemlju. krma stavlja Začešljana četvrtu vršnu žicu. gornju svakih 10-12 Kolci učvršćuju kolčićima metara koji udaraju bili stada bi strane jahači obje Kad

gotovo

se

ne

na

se

se

se

Švedski jahači

s

Mljekarski list

KULTURE

KRMNE

tjedna, do otkosa drugog može

ostati

i

polju jena opisani ako što treba humidzemlji napustiti odvesti. nim-kišovitim prokrajevima, Krma skida obrnutim redom micati i napravama sušenje kako koristiti nalagala. sjenažu.

Sačuvana zelena 2. vidio jelijepa boja Svojevremeno mirisa da selima (Švicarska) po koja jeprijatnog lišćem, postoje zdrava te kao tzv. stanice zelenu prava hranjiva kojeuzimaju te i vrše napose poslastica stoku, je “briketiraju" krave slično kao mlinu kada zamjenu Drži da takvim sustavom donese pšenica koju iznad količinski vlasnik dobiva brašno zemljedobije mjenu pše20% više krme. nice određenom odnosiznosu, Ako misli ili može smjesu. investirati švedske da 3. Trebati će mnogo jahače, pisati i treba obnovi livada ih prođe jeftinije korisno, jer barem, barem koristiti obične ima stotine hektara po potkresane Banovini, drvene što od danas brklje jebolje pod minama,pa da i suši šenja zemlji. apsolutno zapuštene.

Sigurno Sijeno najbolje piraDodatak “kosidba i sušeteme stoke i stočara midama i manjak jahačima (stanovuzeti obzir kao njesijena? nika) valja jedan Mali kolčići 1. Osobno držim da od čimbenika tema bilniji ili prisušenju. zapuštenost žicom velike kolce. danas unatoč i bez povezuju nije promašaj jer jednokosnost primjene Krma suši doi pomoćustrujanja mnogo korištenja sjenaže još prednijih potrebnih agrotehnizraka bez i 2-3 sičkih brigastrahovanja maćinstava koriste spremanje mjera. pa

na

se

starinski

na

nema

način

na

u

vremena

a

se

na

se

sam

s

za

a

za

masu

muzare.

u

se

se

se

za

u

za-

u

se

ne

ne

no

u

a

o

se

znam

su-

se

su

one

na

na

u

se

za

ova

za

za

na-

se

WESTFALIA

E

ai

Tafekć=Tols

(e

e

o

Strojeviza mužnju Postrojenjaza hlađenje mlijeka Automatsko hranjenje Prodaja Montaža Servis -

-

-

-

10370 Dugo Selo, UI.Josipa Zorića133 tel/fax: 01/27 55 111

KULI.

KRMNE

poem

room

proveo vijek agronoma koji je Razmišljanja paše i kosidbe Utjecaj na čitav radni

u

po ispaša Proljetna do i suhom trajati smije prvog travnja.

Najlošije je stanje jednotratina livadama kosnim jer do rasti kasnog ljeta ostavlja kosi kad pa korovi, osjemene tratina suha grubimbiljkama nastor, presposobna

praksi

vremenu

na

livade

tratinu

vrši

se

se

sve

Piše:

Nikola

dipl. ing.

18

te

trava,

vrsta

Jagačić korova.

do

80

vrsta

se

se

sa

dosta

jegruba, dok hranu. i često krstoke je plješinasta, zelenom rijetka Prehrana i zatvorena tratina vrlo livade takve žalost ispumom Na pašnjaka (osojeekonomična lišćem dobro poveć i sreću bito ako na nježnim njena koja planinama jestoka ispaši i bez krivene plješina ravnici i nizinama površine im omogućuje ostaje gdje kretanje). mahovine. livada do kasdosta nepokošenih tratinu treba U zagusti p aša nog ljeta.

Umjerena preživača organizam niskih razvitak radi hranu unositi voluminoznu jerpašapojačava livade dvokosne Najbolje visokih račun i trava djetelina i ukoliko d obivanjem probave održavanja pasu njeguju, gnoje veliki dio uništava tako da trava da trava i poduvjetom celuloze, proljeće zbog jesen korova. hrai kvalitetni ili korova. bogati sijeno suzbijanja livada što ako odnosno onoga Mnogo tvarima, njivim koštratina vrijeme ima Najpogodnije pašnjaka, mjereagrotehnike stogaje primjenjene i prva pokonac i svibnja takvu hranidbu. tratina nju je nježnija tečnija pašnjaka kojeosiguravaju kad to lovica livadama najviše je od lipnja, jest količivelikih poduvjetom paše koOsiguravanjem trava, djetelina pupanju, i dobre korištenja.

Pretjerana razboritog prvoklaspaše obiljem nisu rovi uništiti travne osjemenili. može još povri kravama muzarama ispaša nog sijena stoka šine nadoi popase. je koliprenisko ako moraju paša Košnja stoke, drugimkategorijama odnosi naročito ovce To rast kosidba znatno može koje punjavati čina koncentrata jača jer duboko i visokih trava, i kvaliali dobra najkvalitetnije odgrizaju gaženje popaša paša smanjiti, vrste. i niskih trava rast tetno djetelina. mogu ipak sijeno potTreba znati da suviše česta kokoncentrat iskopuno pri zamijeniti jednostranog Pogreške sidba ilisuviše visoko ako popasivanje proizvodnji. visokoj travnjak rištavanja gube i može kao livasmanjiiti iskorištava kontinuirano ozbiljno zadaća tumatemi biljaka nije Ovoj snagu uslijed smanjivanja kolike da i kao Od njihovu livadarstva. je pašnjak. čenje čime hrane korijenju, važnosti livada neka poda svaka posluži Trebalo bi biti izumirapravilo može se domoprouzrokovati čuo datak livada bude povremeno prije koji pašnjak, stranih od biljaka. rata nje kupaca svaki vinskog privremeno pašnjak o pet svake treba Livade da naših napasivati govorili je livada. koji goveda, do nakon otave, pa naših košnje prvoklasno jeseni goveda lakše će da to uništava tratina kiša da Sigurno tržištu j e jakih što vjerojatno zapadnom blizu livade ako naših livada. Švi- gaženjem. provoditi ishrane zbog To nastambi. stočnih najlakše da će livade mogu je tumačili Jako carski zakorovljene stručnjaci pašnjakrava pregonskim nakon provoditi ishrane sijena njihovih popasivati košnje zbog mogu po potrebi sir livadama da stoka koji švicarskim tako cima, otavu, popase njihov i kositi. kontinuirano iako ga i uništava pasti biti ementaler najbolji, proljetna ispaša ali korove.

Na koncu ovog opisa kratkog drugiznajuraditi, nemaju proljetne i treba da livada. I zaboraviti švicarskih jedni drugi Takvim napasivanjem prinosi smije doi znanstvenih doduše tratina zgusne ali krtičnjake, balegupokonemaju zatrpati sijenaniži, raste kaza te siti niskih i rast grubo tvrdnje. kojima mjesta busanje jer pojača stoka i biti trava tratina može Livadna kojenije bilje djetelina, suzbiju odrvenjelo korovi. do do 11 vrsta popasla. djetelina, stavljena tratina

Livadna

a

za

ne

za

su-

se

ne

samo

u

u

su

na

a

se

su

se

u

na

nema

su

za

s

a

u

na

se

se

na

se

se

a

ne

se

se

u

rezervne

sam

a

su

na

meso

se

ne

se

sve

su

s

su

na

na

se

se

a

rane

ne

su

za

se

na

se

sa-

se

a

se

list

Mljekarski

HRANIDBA

Travne

površine moraju u tenzivno iskorištavati i vrijeme kositi što će i povećati prinose hranidbi krava visokom kakvoću krmiva.

Na s tajnačin, i zelena krmiva će paša omogućit maksimalno muznosti genetiskorištavanje ske krava visoku mogućnosti proizvodnju mlijeka. tvari (lignin), Piše: dr. sc. posebice Feldhofer stabljiTrava Stjepan osobito krmikama Na je način zelena trava. vrijedno taj mikrobnu krmiva probavu teže buragu Trava postaju probavljiva. krlako i jeprirodno najbolje jer topljive buragu mivo U probavljivosti goveda.razdoblju cvje- Koeficijent gradive bjelančevine dovoljno tvari trava većina trava sadrži: ganske smanjuje tanja tvari reproenergetskih pogoduju zrelosti od 80% vrijeme prosječdukciji buragovih mikroorganizado 47% % % u stadiju stadiju, sintezi mikrobnih i bjelančekon koeficvjetanja.

Smanjenjem što faza hranidbi suhe tvari 22-26 24,0 prva vina, je cijenta probavljivosti smanjuje krava. To odnosi sirovih posebice i hranidbena energetska vrijedmladu 2,531 29 . bjelančevina proljetnu pašu, potresuhe tvari trava od nost 1,0 h .j./kg ban visoke vlažnosti sirove vlaknine__ 5,87,1 oprez je zbog do 9,2._ 0,7 h.j./kg. i suhe masti 0,50,7 malog postotka tvari, jer Sa zrelošću i mine1,1 može doći do burne mijenja kr21-26.

24 razgradnje pepela ralni sastav trava. mimiva i nadma krava Smanjuju NET buragu (tim(nedušične nerali: bakar i molibkalij, fosfor, ekstraktiv.

9,5-13,0 10,9 panije). tvari) magneden, povećavaju: kalcij, 0,12 kalcija i što više MIKROBNA PROBAVA U zij silicij, još povećava fosfora 0,08 i BURAGU tvrdoću, smanjuje probavljivost hranidbenu krmiva te energetske vrijednost 1. hranidbi krava hranidbene faza snižava fossposobnost resorpcije U buragu krava dnevno sin0,18-0,22 0,2 vrijednosti h.j./kg fora. tetizira oko 150 g mikrobnih bjeMlada trava sadrži mnogo siroHranidbeni i lančevina sastav suhe tvari burakemijski kg vih većinom ovisi botaničkom trava i sastavu Ako krava bjelančevina (to gova sadržaja. pojede amidne oko 60 trave 22% suhe tvari bjelančevine, trava, spojevi vegetacijskom razdoblju kg dušika NPN i sastavu oko te načinu suhe bjelančevinastog sti, gnojidbi tla, (što j e 13,2 kg tvari) vrlo dobre i krmiva. krave spojevi), topljivosti iskorištavanja Stoga proizvede buragu vrlo hranidbene vrioko probavljivosti 80% buragu (75promjenjive probavljivost ukupno U što treba uzeti oko mikrobnih kasnijem s tadiju vegetacije 80%). jednosti tratine, 1,58 k g bjelančeamidni obzir hranidbe krava povina dan. smanjuju spojevi, prilikom visokom prave bjelančevine. muznosti. većavaju 60 trave Dakle, kg proizvevisoke količine Mlada sadrži trava oko 3% denih mikrobnih Zbog nebjelan1,58 kg bjelančesuhe tvari izuzetkom vina krave čevinastog dušika, davanje manje (s zadovoljava kojedaju će količine zelenih širokolisnih treoko 15 1 i leguminoza krmiva, trava) mlijeka/dan.

Međutim, ba davati i što ima NPN 14 dana krmni obrok nego sadrži spodruge poslije, energije travi ima zrelosti lako suha tvar 1011 prema Dodatkom jeve j er dovoljno još mlijeka/dan. dušičnih ovisno klikukupovećava vlagi tla, probavljivih spojeva. 2,0kgprekrupe suhog matskim i Postotak masti travi vrlo nedostatak prilikama gnojidbi. popunjavataj je S suhe tvari zelenizak i malo U krmnom obroku krave povećanjem mijenja energije. tijekom nih krmiva i strukturi povećava dozrijevanja. dobijubjelančevine Međutim, smanjuje dovoljno sirova vlaknina od količina nezasićenih masnih oko 15-16 koje energijeproizvodnju i kiselina što može I preživače probavljivi pentozani utjecatipomlijeka/dan. celuloza masti Uz takav pokrmni obrok kravama manjemijenjaju, boljšanje konzistencije(tvrtvrde doću treba davati i oko 100-150 većavaju inkrustirajućemaslaca). g minePaša

i livadna

trava

in-

se

na

za

u

vo

za

u

-

u

raz-

or-

za

-

se

u

u

ranom

sve

no

uz

na-

ma

u

-

se

se

-

na

no

-

-

se

-

se

u

-

a

-

-

-

u

se

na

su

o

ne-

vr-

s

-

su

se

u

-

uz

u

-

u

se

s

a

na

s

uz

ve-

ne

ureu

a

za

u

se

samo

o

zrna

ruza

u

se

se

se

na

se

-

za

se

za

na

a

-

se

Mljekarski

list

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga

mlijeka!

mljekarskih m uzilica, č istoće održavanje Moj vlasnik s mlijekom u dodir i ostalih koristi: dolaze koje posuda kanti 5330 C BIS za

se iviu njegovu učinkovitost!

Uvjerite vam ću KAKO? Ukratko

objasniti:

jedinica potapanjem ispiranje provesti mužnje poslije odstraniti četkama mlaku u nakupine grublje po mogućnosti o dgovarajućim vodu; predispiranje: do da ne dođe vodom vrućom ne provoditi ispiranje Napomena: nečistoća. da se lakše emulzija. mliječna isplahne kazeina, koagulacije te muznih

svake

=

g vode otopiti u i 10 tople pranjedezinfekcija: ili 8 jušnih BIS-a C 5330 U pripremljenu jogurtžlica 3/4 (5 odstraniti četkom i po potrebi potopiti muznejedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine jedinice vodom isprati mlakom i (može vrućom)

litara

-

-

EE

MARKETINGA

INDUSTRIJE.

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

:

100

do

150

..eo.od.odododod;dđl)lČ]) Co. SREbeata

_._.:-_]_B_n_n_—opoo_oao._ao.o_;7;

sirište i u vitaminskog dodatka, bjelantojcima crijevo, gdje bice fosfora i soli čevina i tvari iz fermentativno natrija (NaCI energetskih daljerazgrađuju nih D i ovim te vitamine krmsastavom slično kao i sustavu po kuhinjska sol) A, kiselina, drugih E. Ako k tome doda oko 7 nih obroka dobiva još kg mlijeko koje životinja nepreživača. dobiva krmni obrok sadrži oko Za krave visokom sijena, prosječno 3,5proizvodkrave do 20 1 masti i vrlo kojedaju mlijeka/ 2,8- bjelančevina. njommlijeka jeznačajna 4,0% dan.

2. faza (Tablica 1.) i iskorištavanje 3,2% probave PROBAVA U Treba ako krakrmiva u FERMENTATIVNA upozoriti da, crijevu.

SIRISTU I CRIJEVU travu kukumidaju umjesto Reprodukcija buragovih neke žitarice Za druge (pšenica, 2. faza hranidbi krava kroorganizama jeograničena. često može doći do visoku i poječam sl.), proizvodnju mlijeka Mikroorganizmi buragu trebno da krave hrani dobibrzograzmnožavanja buragovih je do aminokigrađuju bjelančevine veću količinu mikroorganizama, nagle razgradvaju bjelančevina. selina i amonijaka, ugljikohii To biti lako njekrmiva, stvaranja plinova drate smiju topljive škrob i do (šećere, krava celulozu) i nadimanja (timpanije).kratkolančanih razgradive bjelančevine podložmasnih kiselina: krava zelena krmikrobnoj Nadimanju razgradnji buragu, maslačne i mlioctene, propinske, kao miva i velika vlažnost što i trave pogoduje bjelančevine kiseline. Ovi služe ječne sastojci NPN spojevi krmiva. (spojevi nebjelančeburagovim mikroorganizmimavinastog biti vode travi i nego dušika), trebaju Mnogo mladoj krreprodukciju.

Odgovarajućim teže biološki kvalitetdostatak suhe tvari probavljive (ispod 20%) mivima može postići optimalna bjelančevine i krmnim obrocima krava ugljikohidrati pojačavasinteza mikrobnih bjelančevina. će većim mii može doći do koji dijelom peristaltiku izbjeći crijeva Veći dio masnih kiselina krobnu S razgrdanju buragu (u pojava jakogproljeva. proljebira služi kao stabilne i krave buragu buragu bjelančevine). gubemnogo hranjivih metabolizmu buraHranidbeni obroci krava vitekućine i migija krava, tvari, (s (dehidracija) kao misokom nerala iz govi mikroorganizmi, proizvodnjom (pašna mlijeka) tetanija) organi-krobne odlaze busadržavati stabilne bjelančevine, zma, moraju bjelansmanjuje iskorištavanje i čevine i suncokretova hrane što sačragovim s adržajem drugim (soja utječe smanjenje stabilnim niži buragu hranjivim ma). proizvodnje mlijeka, postotak masti i bjelančevina mlijeku.

Tablica 1: Krmni obroci krava visokom muznosti Kravama treba i travu stoga zelena krmiva davati litara/dan svježa još Mliječnost 5-7 nedo20 25 30 35 35 najmanje kgsijena ili, Krmiva statku 1-2 sijena, kg mljevene livadno 7,0 7,0 Sijeno Še kg suncokretove ili 1-2 sojine ljuske, Trava (paša) 60,00.

600 60,0 60,0 60,0 kg zobene ili slame i Kukuruzna kg ječmene 2,0 2,0 prekrupa kg slična voluminozna krmiva Kukuruzna silaža 10,0 10,0 kg go sirove vlaknine.

Ljuska (suncokretova, slama Sve navedeno tek 1. faza 2,0 3,0 sojina), 2,0 je kg krmna hranidbi krava smjesa koje moguć- Potpuna sirovih 3,0 6,5 8,0 8,0 nosti zelenih (19% bjelanč.) kg (uzpomoć krmiva) Mineralno vitaminski davati visoku proizvodnju mlije- dodatak 150 g ka. Ovim hranidbe sustavom treSadrži: ba osnovne zadovoljavati potrebe Suhe tvari 210.241 2883: 249.

'245 kg krava mikrobnu buSirovih probavu 2.560 3.035 3.320 3.255 bjelančevina g1|2.150 miragu, reprodukciju Sirove vlaknine 4.330 4.240.

4.330.

4.122 buragovih 914.192 i sintezu mikrob121 132.

131 144 136 g kroorganizama Kalcija Fosfora nih 67 73 će 93 102 100 g bjelančevina prekokojih hranidbene krave dobivati hranjiveEnergetske 16,55. 17,25: 20,85: 225: 228 tvari vrijednosti i proh.j./kg život, reprodukciju do 20 I/dan. *Dobro ilihranidbe travom je puštanja prije pašu malo sijena. ponuditi kravama izvodnju mlijeka ralno

S

pose-

obzirom

na

kakvoću

se

mas-

-

u

se

se

se

za

s

ova

se

vama

uz

ruza

u

u

raz-

u

a

ne

samo

ne

uz

u

su

za

u

ne-

u

se

ne

resor-

se

vom

u

u

ener-

u

a

s

se

-

na

-

u

sas-

u

s

uz

u

ž

-

s mno-

u

su

-

-

-

-

-

e

-

-

u

-

=

:

za

u

osnovne

za

na

Mljekarski

list

2

=

e

o

NURAINIDBI

SRI

O

0,15%, 0,2%, magnezija natrija visokoj bjelančevina Razgradivih vitamina A 15.000 vitamina 30 stabiloko treba i.j./kg, ragu (iznad 1/ proizvodnji mlijeka 6025 E vitamina i D 3.000 biti nih 35-40%. ij./kg optimalno vrijeddan) moraju Energetska 65%, i kakvoćom količinom noteženi iznositi krmiva nost mg/kg.

1,0Travu treba krmiva. krava hranidbe Za sustav ograničiti h.j./kg.

1,1 ovaj ili 13-14 suhe tvari oko 60 krmni Ako kravama 30 1 kg kg daju mlijeka/ preko proizvodnjom i dnevno visokim obroci vrlo biti krmiva nadopuniti energetski postotkom moraju dan, silaže 10 kukuruzne i lako zdrakrave (3kg razgradivih kg buragu topljivih ukusna, kvalitetna, suhe i livadna veće i dobro tvari).

(Tablica 1.) trava) 4 ve, (paša bjelančevina tjelesne razvijene krmsilaža unosi Kukuruzna iskodolazi do vrlo dnevno konzuneracionalnog jer moraju strukturne obroke travom svrhu suhe tvari krmirati oko bjelančevina rištavanja 3,5 kg više sirove vlak80-90% do ugljikohidrate miva/100 bjelanproizvodnje jer (24 kgtjelesne kukuruzna nine. U čevina 25 suhe tvari nedostatku, amonijak koji razgrađuje krmiva/dan). kg silaža može ili iz izlazi kao 2,0kg zamijeniti plin buraga, muznosti visokom treKrave i 2 do 3 kukuruza količini nakon suhog prekupe većoj resorpcije bliže ba pašnjake puštati ili zobene izmetima iz ječmene kvalitetnom travom. kg sjeckane izlučujeorganizma treba U staji ili suncokretove ili mokraćom mljevene mlije-slame, (fecesom), zdrava i davati posvježe uvijek kom.

1.) ljuske.

(Tablica sojine Krmni

bu-

u

obroci

krava

u

a

urav-

mora

na

s

se

s

u

s

sva

a

u

s

ne

u

mase

s

se

mase

se

u

s

se

s

u

s

na

U

krmne

treba

obroke

košena

zatim

krmiva.

mladu

Na

i

travu

amonijakom krave treba pašnjake krmnu proljetne dodavati može onečišćava neposmjesu okoliš, potpunu sirovih 19% privikavati. postupno bjelančeplod-najmanje djelovati zdravlje, voljno u kao i Na 70-75% iz oko i vina krava.

Uz davato i nost i staji, pašnjacima, sojine mliječnost biti sadrže sačme suncokretove veće količine trave i NPN spouvijek raspolaganju koje nje da stabilnih vode. Dobro veći ako je dovoljno pitke postotakburagu posebice nedostaje jeva, sol i briketiranu krave iz imaju krmiva,bjelančevina. gije ugljikohidratnih veće budući da Krmna će veća količina prema imaju smjesa daje lizanje, amonijaka i možda oboresorbirati krv iuzrokovati mliječnosti krava, 6,5- kg/danpotrebe natrijevom, iznad 25-30 1 krave solima. tvari nekim bolesti drugim izmjene 8,0 mlijeka. ljenja jetre, Krmna i i prokrava Hranidbu smjesa 1.)

Mlije-(Tablica slabiju plodnost. (ketoze) paši muznosti visokom krave ko će sadržavati niži treba krmiva zelenih bjepostotak izvodnju vlaknine do sirove sadržavati: dušiviše lančevina i tehnološki amonijačnog siliranjem povezati vrihranidbenu i ka zbog 6,0% energetsku (uree), manjelaktoze, upotrebom sjenaže. kali suhe tvari bit će i najmanje 1,1h.j./kg, jednost manjeenergije fosfora masti niži 0,6%, najmanje 0,7%, mlijeku. cija postotak Na

način

taj se

s

s

a

na

mora

na

u

ener-

za

se

se

a

za

u

za

za

za

na

mora

s

s

sa

a

u

STRUČNA

IZDANJA MLIJEČNIH

MLIJEKA!

NARUDŽBENICA

KAKVOĆE

OCJENJIVANJE

KONTROLA!

100,00 Kn

PROIZVODA

Sabadoš) (autor:prof.dr. sc. Dimitrije Ovime MLIJEKO

-

TEHNOLOGIJA,

UDRUGE

MLJEKARSKE

HRVATSKE

neopozivo naručujem knjigu

BIOKEMIJA, 150,00

MIKROBIOLOGIJA

Kn

(autor:prof.dr. sc. Ljubica Tratnik) MLIJEKO!

MLIJEČNI

60,00Kn

PROIZVODI

('autor: k prof.dr. sc. Silvija : Miletić ) HRANIDBA

| 4, pouzećem 2.

80,00 Kn

GOVEDA

PH

uz narudžbenicu račun HMU: na

žiro IME 1PREZIME t

(autor:dr. sc. Stjepan Feldhofer)

30102678-5514

——

UZGOJ

| HRANIDBA

30,00 Kn

KOZA

dr. sc. S. Feldhofer, dr. sc. (autori: dr.sc. N. Antunac)

S. Banožić,

ADRESA

list

Mljekarski

-—————

aa

mooeoo

RINARSTI | [FP

Ako

bolesti

3-4 dana prebole, poslije Plodnost vađenja posteljice, i maternici i krava slabe jajnicima javljaju posebice kondicije, tj. slabe pa smetnje plodnosti,daljnje sposobnosti prema mliječnost krava naporima. krava krave držanje uzgoju nije sigurnoZboglošeg stanja mljeili potpuno nemoguće. tele dati pak pa PuerpePiše: dr. sc. ziva, drugoj Banožić Stjepan ralnim kravi da siše.

U krave smetnjama posebice nagije napuštene visoko i Da bi krava izostane što loše nju uzgojene proizvodne držanje mliječnih podražaj sisanja, krave svih bilo sasvim i proizvodno gospodar- Bolesti pasmina. utječe kontrakcije njezine ski krava ternice i to idealna puerperiju uglavnom opravdano, je prilika tri života 6 teliti i mogu stanak i insvog podijeliti skupine: najmanjeputa puerperalne infekcije bolesti kao to stalno izlučivati mliAko koje javljaju vrijeme toksikacije. bakterije prodru i nakte tome samog krvotok često posljedica porođaja jeko pri njezino zdravlje nastaju upale z glonadne bolesti kravu treba bova i tetivnih U vrlo zbog zadržavanja smije poremetiti ovojnica. izvale maternice te održavati što i vezi posteljice, njipovezano dulje rasplodu hove uskoj puerperijem kao što iz bakterijske infekcije, proizvodnji mlijeka. jeizlučivanje mljeziva vimena, i intoksizavršava telekrava 5 puerperalne infekcije Rasplođivanje koje traje dana, kasnije odnosno završetak krukacije, otrovanja bakterij-nastavlja njem,alito je jednog izlučivanje mlijeka, tj. skim otrovima ga, odnosno razdoblja cjelokupnog bolesti laktacija. i odmah poVime kao koje temelje rasplođivanja po nastavlja mliječna žlijezda tvarne otrovaremetnjama ulozi uspostavljanjem povoljnih uvjeta toksikoze i mijene, svojoj iskonskoj prehrane različite neuroze, i nja: mladunčadi vezi plod njezino daljnje rasplođiuskoj je rasplobolesti bez organsustava živčanog vrlo Vime vanje, sljedeće tele, koje jejoš skih đivanjemitoje značajno. ili nezačeto. promjenatjelesnim tegoba-jeskladno zbipovezano saspolnim ma, Krava tj. teleeklampsije, gubljenje svijenormalnim neposredno poslije vanjima djelovanjem, odnosno kome sti, može puerperalne vime kao oznake njaproživljava vrijeme koje žlijezda "spola" biti vrlo opasno, poremetnjedržanju majke ima sporedno pa čak i smrtoznačenje. mladunčetu i prema i plodnim ovojmladunče nju, plod njezino Mlijeko je neprocinicama, koje očituju žderanju Poznato da smrtnost daljnje rasplođivanje. jenjivo. je i samog posteljice, rijetko novorođene teladi Puerperijje i do razdoblje kojem povećava ploda nakon 100% ako spolni organi porođaja izvala dobiju mljezivo.

Zadržavanje posteljice, bređosti. Ako Ono niz tvari sadrži i ćaju stanje prije je maternice te hranjivih puerperalne i infekcije oko tekao posao važna tek telenje njega i toksikoze protutijela, gospodarski najčešće će ubrzo tele.

Ono normalno, puerperij i oteljeno nije s posobno najvažnije posljedice porodilje i to 10 nekim vršiti, jeciljželja svakogtokom telenja. prema U 70% prije dana, zadržavanja stočara. čak i 24 tek stručnjacima prije dana, posteljice moguće j e posteljicu Maternica 4 stvarati poslije telenja treći iličetvrti dan odstraniti. Silopa svoja protutijela, dana opsega, smanji polovicu vito u niječudnošto tovrijeme bakterije vađenje posteljice uvijek 8 dana nakon 14 često krvotok i jednu trećinu, teške prodiru izazivaju pokuje smetnje općeg stanja danasevraća normalnu veličinu.

Poznato da normalnim septikemiju opća upala tijela rodilje. je Jače odnosno ritmičke skladne, 100 do 5 bakterijama. uvjetima telenja otpada obično 3 Ako krava oboli od nekih kontrakcije, traju dana, zadržavanja i posteljice maternice denih bolesti i kasnijepodražljivost poremepuerperiju njezino tvrdokorna, puerperij je i teleta zdravstveno ćen. Prema nekim smanjuje 5% jedinosisanjem poremeje opće stanje stručnjacima obično ima vrlo malo krava ili kontrakcije pojačavaju. mljećeno, ugiba moraju z aklati, maternice zatvara ziva. Tele 20% hrane i i postanu Grljak toga zbog dugoboluje oko 30 sati. ima malo 50 do 60% kraće Razgradnja jajolikih pa plodne, protutijela, boluju postiže materničke sluznice odnosno lakše zaštitu ispupčenja pasivnu vrijeme, imunost, pokazuju prolazne tzv. od i spužvastog oblika, kurunkuli, postanu infekcije smetnje, preko m ljeziva, ponekad koje j e 9 dana. Istoliko važno 15 do 25% krava deset dana završavaju otprilike plodne, prvih pokaiz maternice života. cjedak prestaje naj- zujeporemećen njegova puerperij.

Zbog češće 14 dana. Normalni Kako pueri vidi i zadržavanja posteljice komplikatelenje razdoblje krave 4 začeće kasni i važno da bi perij traje otprilike tjedna. cija, poslije telenja produžuje je jako Bolesti i međubremenito krava bilo koje javljaju servistj. držanje gospodarski kasnom veliko začeća.

I života od do puerperiju imaju novog vrijeme telenja opravdano. period, kraju krave, nisu riVrlo treba visoku klaoničku opasna gospodarsko značenje, je atonija krava, tj. postići ni klonulost i prisilna nakon jetka uginuća n astupa klanja. opća koja vrijednost. se

pak

O

/

rj—z——ooompomaoeeeooerxog

često

se

u

u

u

u

nema

moramo

na

se

mora

ma-

u

za

za

se

za

na-

u

se

-

u

se

ne

-

u

s

su

se

u

a

se

se

-

se

na

za

u

s

za

a

u

-

nosno

za

za

za

se

u

se

a veoma

u

se

vra-

ona

u

ne

uz

sav

a

su

se

ona

su

za

za-

a

a

se

za

na

samo

za

uzro-

na

a

u

na

-

u

na

a

ona

se

nave-

su

u

a

se

se

se

za

nema

ne-

ne

a

za

ne-

u

ne

za

se

u

novo

se

u

ranom

se

na

a

Mljekarski

list

ona

O PPov

PRFERINARSTV

EI ukla-

Liječenje. je iz krava posteljica njanje i ternice najbolja najdjelotvornija saecundarium Retentio metoda Posteljica pomaganja. tako da i lako pažljivo ljuštiti bolesti ili neke posao pola najdulje je potjava gotov Banožić Piše: dr. sc.

Stjepan Nakon samostalno sata. puno posteljice uklanjanja oboljenje. i maternice iz krava U bolesti.

Znakovi lohije ispuštaju iz Nakon porodaposteljica antibiotkako vidi dio pjenušave i njustavljaju 8 izlazi 3 krava posteljice najčešće sati, maternica ske tablete. češće krave visi iz Nadalje Ako koze 1 sata. stidnice, posteljica ako uterotonicima, izbacile bi kako 10 podstiče 8 krave izađe iz maternice napinju poste-treba antidana 2 injekcijama daju 8 i koze 6 prva sati ili najčešće biotici i sati, govoriljicu, Ručnom zdravlijekovi. drugi opće mijenja njihovo posteljice. zaostajanju iz maternice stveno p osteljice vađenju Nakon stanje. ploda istiskivanja 12 24 sata najranije iz stidnice određeno pristupa ternica vrijeme Iscjedak još nakon posteljica ljušti telenja, bi oslobodila kako miris. Životinje drže kontrahira godan 2. ili3. dana nakon telenja. i i zaostalih r ep. lohija. dignut imaju posteljice pogrbljeno Ako prvom nije intervencijom dana Uzroci Nakon posteljizaostajanja trećeg pogoršava rukom oljuštiti posteljicu kao pošlo Krava poremećaja puerperalnog slabije jede, općestanje.

4. dan nakon 1. tri ponavlja postupak slabo ili mogu skupine: podijeliti uopće preživa, poraste li ni tada Nema uspjeha 2. mehaničke 40 telenja. zapreke, atonija "C, joj t jelesna temperatura tada vrši mehai 3. liječenje maternice bilo i ubrza smetnje Nadalje disanje. i maternicu antibiotika od zida šenjem nizmuljuštenja posteljice proljev javlja opada mliječnost, alerlijep otrebnih maternice d rugih davanjem i otežano i posteljice, povremeno (upala začep kova deficitarna (uterotonika). i toksična iz sekret što stanja, gična cijedi Preventiva. mokrenje, Zaostajanje i postematernice prehrana). prljavosmrdljiv je može i ide mehaničke U pravilnim spriječiti ljice smeđe do čokoladne zapreke boje. žibređih i hranidbom i brzo katkada držanjem prerano zatvaranjeVeoma brzo posteljica počinje dio pobređosti, votinja.

Kretanje pa od krave širi maternice, tome grljka zatim pri gnjiliti, ročito oviti oko može pašnjaku, tako petljeneugodan steljice miris, s pecifičan i dostatna težena maternice karunkula ili prehrana rog pak ulasku već da gdje staju pri like će i tako kontrahira zaostajanja pojavu smanjiti onemogućujeboravi životinja, je ili kojoj posteposteizlazak zaostajanja posteljice posteljice. odmah može biti.

U neće ljica zaostala, postamaternice zasušenju ljice uopće (atonija) od Opuštanje viti doze udarne treba dati infekcije kravi Zbog dijagnoza. nakon nastaje najčešće dugotrajintoi U E. vitamina truljenje, nastaje bakterija mišićni kad nih i teških drugoj D3, A, poroda živoi pa treba obroka iz bređosti septikemija, ksikacija umori. zid maternice polovici Zbog može silažu ili izbaciti sasvim uginuti. tinja nakon izlaska maternica prekiselu Klinička slika zaostajanja količinadavati poograničenim je pa zaostaju ploda kontrahira, i koza treba Izostaviti jednaka je i industrijske steljice lohije. posteljica krava. Koze osjetljive, mehanizmu p ivski onoj (npr. proizvode uzgredne ljušteSmetnje teže džibru, rezance, prirode. poremećaji njih repine trop, tijekom nastaju nja posteljice osim bolesti i valja kom), povoljna lasu, općenito toga je Prognoza parazitarnih pojedinih i davati izvadi kad uparene hranidbe različitim pravoopćepljesnive, posteljica podutjecajem U hranu. nito do došlo kad i vremeno alerkrmivima te kao krava, pokvarenu nije posljedica odmah dobro radi otoka je preventive, zdravstvenog poremećaja općeg (mjegijske reakcije spoja vodi otopdati nakon unatoč ali maternicom. pravotelenja rodilje, stanja sta)posteljice Važna šećera.

1 2 i veterinara prei Slična kg ljeno intervenciji vremenoj pri otrovanju situacija je ventivna suvremenih ili nekim otrohranom z aostajanja mjera postelijekova drugim uporabi tiu različite li životinja održavanje ljice je upale posteljica rijetko nastaju Razvije upala, i i bređosti maternicu i i spolnih suzbijanje pojeku jajovodajajnika prilijepljena ternice, ostaje boi zaraznih ili dunakon parazitarnih drugih Upala sljedičnom kratkotrajnom ploda. izbacuje lesti. biti može m pojalovošću. posteljice popratna gotrajnom posteljice

Zaostajanje

ručno

Danas

ma-

u

se

mora

za

zarazne

a

-

u

u

se

se

ovce

ne

-3

se

se

a

za

ovce

se

-

u

a

-

se

se

ne

o

ma-

nema

se

se

neu-

-

se

se

se

a

se

za

ce

u

se

se

ne

na

u

uno-

samo

se

se

u

se

se

a

se

na-

u

se

se

a

uravno-

na

uve-

se

u

se

u

se

veoma

se

umora

u

ne

u

u

ma.

a

su

u

u

ovaca

me-

su

ne

se

u

s

-

ne-

ma-

se

vom.

uz

ne

10

s

se

list

Mljekarski

VETERINARSTVO

držanja

Prednosti

proposjećivali Praktički izvodnjom mlijeka. svim gospodarstvima kojaimaju mogućnostpregonskog napasikrave bile vanja staji jedino Takav način držanja goveda nakon prilikom mužnje, toga žipovoljno djeluje zdravlje borave i puštane livade, gdje votinja. noći. preko Također, pojedini Vrlo mali jebroj stajakojimastočari drže svojagoveda bogovedanemajuproblema ograđenim prostorima (ispustilestima vezanim papke, zglo-ma).Nažalost mali brojnaših tetive i burze.

Također stočara takav način bove, jeprimjenio i bez obzira brojna goveda imajudekubituse, držanja njegove odnosno koštanim izboprednosti. činama često i tijelu, koje telad drže U Švicarskoj npr.

Sve navedene zagnojene. ozljedečitavu zimu ogra(na snijegu) dovode do smanjene proizvodnje đenim površinama kojima mlijeka. farme

goveda

visokom

s

na

izvan

staja

su

Kostelić,

Piše: Antun

dr. vet.

u

a

su

na

med.

na

u

na

s

uz

na

rane

na

na

su

na

mlijeka važnost držaskojzanemaruju otvorenim na povrnjagoveda Proizvođači

Hrvat-

u

na

nalazi

Držanje krava, junica otvornim ima vipovršinama šestruku korist živozdravlje tinja: broj i teladi

na

šinama.

za

Već

duže

mali

samo

drvena

se

nadstrešnica

ispodkoje Kada spomenuo tajprimjer neki pojedinim uzgajivačima mi da krave i odgovorili njihove telad od naših Hrdrukčiji vatskoj (1177). telad

leži

slami.

na

sam

su

vrijeme drži izvan Tu 1. čime goveda staja. životinje kreću, misli sustava goprvenstvenodržanje izbjegavaju oboljenja veda paši (pregonski pašnjaci), kretanje (papci, zglobovi) Navest ću primjer jednog nego jednostavno ograđene 2. leže mekšim i puno gajivača čije gospodarstvo nalaze površine koje nalazi blizini čišćim od što nego Kutine, površinama jepod koji staju obiteljskom gospodardo kasne drži dekubitusa i vime nema proljeća staji, jeseni svoje stvu. krave i i otvorenom, nije uprljano junice balegom koji Obilazeći domaćinstva kaže da brojna praktički životinjama 3. sunčeve zrake pozitivno djebave nikakvih mlizdravstvenih prokoja proizvodnjom luju metabolizam životinje da čak niti onih vezanih pa jekaprimjetio blema, staju 4. ili veće krava.

Krave nitko životinje kretanjem jačaju postoje teljenje manje površine time više krvi nisu iskorištene treba cirkulaciju krvi, kojenajčešće tjerati mužnju,nego kroz luči i više pa i same protiče vime, držanje goveda. čekaju ispred staje ujutro mlijeka predvečer.

S obzirom da mali Hrvatskoj 5. kod graima znati da životinja koje brojproizvođača mlijeka Uzgajivači moraju vidne lakše ima vrlo popuštaju ligamenti napamogućnost pregonsko držanje goveda pozitivan čime učinak zdjelice prije p oroda, sivanje, potrebno je omogućiti zdravlje životinja, olakšava mim time veliki porod. ogradržanje goveda manjim smanjuju đenim troškovi bolesti tvrde da bi površinama (livadama) Mnogiuzgajivači liječenja koje nalaze načina držakiše koje staju. slučaju goveda posljedica štalskog razboljela, Takve bolesti međutim ta mogu n pr. p o površine ograditi nja, (čir papaka tvrdnja nije mjestu. drvene ili To naročito Velik hrvatskih pomoću ograde još Rusterholtzu). broj uzgajivača električodnosi držaoce bio edukativnim jednostavnije pomoću je holštajnske putovata širom nog pastira. jer pasmine, njima goveda Europe gdje se

se

ne

se

se

na

za

su

u

na

uz-

na

se

na

se

uz

samu

u

na

u

na

sa

se

nema

na

sam

uz

uz

ne

a

za

na

se

u

su

za

se

na

na

sa-

se

su

se

se

uz

samu

u

se

na

se

na

na

su

Mljekarski

list

su

uvezena

11

VETERINARSTVO zdrave

potpunosti gdje najviše najčešće zemalja i što će razmisliti itekako će morat goveda držanjem postići provodile pašnjaciili kako da načinima ispustima. pašnjacima svoju povećaju (Nizozemska). i kvalitetu uskoro da će obzirom S mlijeka, proizvodnju od osnovnih biti morati stočari hrvatski je preduvjeta jedan iz

da

zapadnoeuropskim,

konkurentni

su

krave

u

o

na

vremena

su

na

ma

a

Piše: Antun

Kostelić,

dr. vet.

med.

jeporemećaj Začepjednjaka hrakoji nastaje zbogzaostajanja ilistranog predmetajednjaku ili čime njesmanjuje prekida često Bolest gova prohodnost. do dolazi zaostane, dovesti te može odgrča završiti logaj mogu javljagoveda, perforacijom, uznemiri podo biti može jednjaka, govedo životinje. uginuća jednjaka stijenka izbaciti ili progutati nastalih kušavajući promjedolazi zbog probijena Do začepljenja jednjaka vrat, glavu, spušta hranu, ispruža tom te na, životinja nedoslučaju prevelikog, davi zboggutanja slini. Govedo i pojačano iskoristiti ekonomski (zai sažvakanog ovlaženog ispruži voljno iz usta i ima napade jezik klati). hrane. Bolesti posebno kašlja logaja koji mogu pojačavati Već je Liječenje. napomenuto kojepohlepnodo gušenja. podložne životinje Važno jenapomenutida jednjaka začepljenja uslijed je jedu. da jednjaka zbogzačepljenja iz plina izbacivanje onemogućeno buiz dolazi do može zastati hrane izbacivanja plina Zalogaj do dolazi čega buraga, z bog brzo te vratnom raga, neponakuplja nadma plin jednjaka dijelu život gokoji ugrožava odnosnadam zatim sredno iza izazivajući buragu ždrijela, veda. liječenja nestručnog Zbog volumena i ulasku prsnu šupljinu povećanje buraga,može jednjaka teških doći do ozljeda dolazi do pritiska prolazi zbogčega mjestugdjejednjak buraga) koje ždrijela, (jednjaka, i Vrlo često kroz ošit priUslijed pluća goveda. (dijafragmu). po završavaju pogubno najčešće do dolazi i tiska iza dolazi do pluća neposredno začepa život potrebno j e životinje.

Stoga cirkui otežane disanja naj-otežanog Začepljenje jednjaka ždrijela. će veterinara odmah koji pozvati i krvi češće plućima. gutanja klipalacije nastaje uslijed način odabrati lijeodgovarajući kokrumpira, jabuke, da kukuruza, Važno ponapomenuti, je čenja. komada mada repe, bundeve,jedinim koji Preventiva. Hrana uvijek zalogaj slučajevima, ili srčike vršiti može kupusa kelja. zaostane Potrebno jednjaku biti usitnjena. dovoljno način dušnik i doći do navedeGovedo može ili taj hranidbu pritisak cijelim izbjegavati je otežavati nih krmiva disanje. staji, voćnjaku, klipovima usitnjenim nedovoljno dvorištu treba Posebno kukuruza. gospodarstvaZbogpritiska stiobiteljskog paziti zalogaja ili hrane sluznice pašnjaku. dolazi do govedakoja pripremu upale jenku te i Znakovi bolesti.

Znakovi zbogtoga jedu, dubljih sloje-halapljivo kasnije ja- jednjaka, odumiru ili nepojednjaka. podložnija začepljenju pritiska koji zbog iznenada, prilikom Navedene Kad nakon sredno promjene (nekroza). hranjenja. u

ne

se

se

u

se

nosno

se

se

u

mora

za-

su

sve

se

ne

u

u

se

na

no

u

na

na

srce

na

srce

u

srcu

u

mora

u

na

na

u

na

na

na

za

a

se

su

va

ve

za-

12

list

Mljekarski

KOZARSTVO

Njega

i

koza

I

OVČARSTVO

korekciju ovaca ako ih educirao obavljati sami, je loše kostručnjak (veterinar), jer štetiti zdravm ogu rožina rekcije papaka Piše: Vesna Jovanović držanju životinja, papka Bunta, Dobro obrezani brže nego raste što troši. lju životinje. papak dr. vet. med. uvijek biti konkavan načinom tj. ž ivotinja Stajskim držanja (mekane rubove U i koza rožina troši opterećuje vanjske propapaka. uzgojima podloge) papka Uz izvođača d.d.

Rožina preventroši korekciju papaka “Vindija?posebna najmanje. uvijek tivna i vodi innokatom U mjera je kupkapapaka, briga njezi papaka. manje (tvrđem dijelu) važna u velikim od svake Neravnoposebno petnom aglometenzivnoj proizvodnji negoli dijelu. od 10% maksimalni racijama proKupke životinje očekuju mjernim trošenjem papaka nastaju sulfata ili forizvodni rezultati. štalski tzv. jezdravlje otopine bakrenog papuOsnova (škarasti, malina papci baktericidno i Sistem i kao i dvokoje djeluju životinja. držanja časti, lijevasti oblici), betokoza mlitabani. dezinficirajuće, stavljaju Vindijinih proizvođača slojni nirane bazene kroz duUkoliko koje životinje jekauglavnom jestajski, životinji papci ulaska Tim načinom često prolaze prilikom objekt. bokoj stelji. držanjaobrezuju redovito, javljaju Ukoliko držalac bolesti i mogućnosti papci (dijelovi ekstremiteta) papakazglobova; životinja izloženi čimteško i teško što opet izgradnju bazena, otopina najviše nepovoljnim stoji kreće, može žibenicima kiselina iz fecesa može po rezultirati različitim poprskati papcima (vlaga, patote loškim votinje. itd.), posljedično mogućnosti stanjima organizma. različitih ovisno oboljenja.

Korekcija papaka, uvjeRožina tima raste papkamjesečno držanja, obavljati između 7i8 milimetara.

Neovisno triputa Držaoci najmanje godišnje. papaka

i koza

ovaca

mogu

se

mora

ovaca

se

se

se

o

u

se

u

ovaca.

ovaca

se

na

se

u

ne

u

se

nema

su

za

se

se

o

mora

se

o

Bug

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 48 72970 (01) 265; fax: 49 22 267 (01) Tomislava

VAZA 19

PJ.

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. ifax: 31 65 84 (032)

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja tel. i fax: 62 22 065 (01)

žiro račun: 30102-601-114220

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO NA VELIKO SJEME KRMNOG RATARSKOG, Osobito

Zvonimira

I UVOZIMO

I

TE

PRODAJEMO

INDUSTRIJSKOG

BILJA

preporučamo: sjemetrava, švedske bijele djeteline, lucerne, inkarnatke, te izbor stočni stočne smiljkite bogat djetelinsko- smjesa, graškove, kelj, sudansku stočne repe, stočnu i ozimu širok kao i izbor travu, travnih mrkvu, jaru grahoricu kultura. postrnih i

crvene,

Zatim

i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Vrtne

alate i

Sve

to možete

izbor

zaštitna

sredstva.

dobiti

apotekama diljem

u

veleprodaji gornjoj na

Hrvatske.

NAŠE

Mljekarski

list

SJEME,

adresi

i

maloprodaji boljim poljoprivrednim

VAŠ

u

USPJEH!

13

ao

GONPODIRSTVO

Obilježja

ON

proizvodnje

VP

mlijeka

VU PO oko

730

ANI tisuća

litara

početnih oko 1,15milijuna porasla litara.

1970.-1998.

Hrvatskoj Proizvodnja je pratila 150 oko prosječno potrošnju, od 106 tisuća litara lazi do proizvodnje (odstupanja stagnacije Zoran Piše: doc. dr. sc.

Grgić uzrokovane iz namirivalo do 169 gospotisuća) nepovoljnim Samo infladarskim međurepubličke razmjene. (kriza, prilikama Hrvatnedostaci 1976.-1977. štete velike ratne mlijeka Proizvodnja razdoblju Kasnije cija).

50-ak od domaće oko godina je skojposljednjih proizvodnje manji govedarskog 1/3 (gubitak i određena uzrokovani 100 tisuća uzrokom stanjem kretanjemfonda) pada litara, značajnog krava muznih skokom većim što (i njihovom broja proizvodnje mjeriprvim proizvodnje velikoj gospoi određenom i danas. obiteljskim mliječnošću) stagnacijom potrošosjeća stalno Za posjeduju U sedamdesetim koja darstvima, proizvodgodinama njemlijeka. porast veći dio 10 i goveda ukupnaje potrošnja broja ukupnog prvih godina mlijeka potrošnje nje O količini mlijeotkupljenog 1970.-1998. i ka od 1: Tablica gospodarstava obiteljskih Hrvatskoj mlijeka Proizvodnja, otkuppotrošnja ulitrama i ovisi količina potrošnja najviše Udio otkupa Razlika | Ukupna mlijeka. prerađenog |unamuženom “Netržna" | potrošnja Namuženo Otkup | | potrošnja predstav-Godina mlijeka Proizvodnja % namuženo mlijeka potrošnja mlijeka m lijeko | | |=“ vrsti od ljajednu profitabilnijih 7(3/2*100) 4 (26(53 2 1 | BB pogospodarstvu, proizvodnje 2) 3) dobre 144.643 16,60 sebno 730.256 488.423 97.190 | zbog | jeprihvatljiva 1970. 585.613 156.400 734.641 21,62 našim 453.227 125.014 578.241 i | | tradicije gospodarstvima1971.

106.024 19,65 771.754 534.946 stabilnosti 130.784 1972.

665.730 | | | otkupnih dugoročne 136.745 23,04 794.234 dinamike 505.990 151.499 657.489 1973. te vrlo | | | cijena, povoljne 140.323 870.642 22,62 565.087 165.233 730.319 1974. | | | isplata plaćanja (mjesečna 150.316 924.844 25,01 580.818 193.710 774.528 što goslim | | | 1975. počeka), razdobljem 30,74 569.662 252.883 822.545 1976. iskorištava 868.00045.455 | | podmipodarstvo 92.252 33,19 591.711 885.664 293.953 tekućih izdataka 977.916 | | 1977. (financirarenje 159.782 36,75 1.084.603 584.978 339.843 različitih ratari | | | 924.821 1978. njesjetvenjege 168.763 34,89 1.147.490 637.241 341.486 978.727. obično vrlo | skih kultura | | 1979. koje 145.882 1.120.814 38,16 čeka 602.895 372.037 974.932 1980. po | | | | naplata predanim dugo 1.154.173 186.112 35,85 620.988 347.073 1981. | | | proizvodima).

968.061 155.634 36,52 1.114.208 608.530 350.045 958.574 sadašZa | | | | 1982. razumijevanje bolje 204.855 38,86 1.119.028 558.969 355.204 914.173 i odnosa | | | | 1983. proizvodnje potrošnjih 212.577 37,52 1.135.057 576.355 346.125 922.480 | | | | 1984. nas, potrebno je njemlijeka 203.386 38,37 1.137.727 575.798 358.544 1985. | | | 934.341 proiz- 1986. proučiti kretanje detaljnije 668.292 67,07 1.275.161 199.871 406.998 606.869 | | | i vodnje otkupa duljem 272.285 37, M 1.195.390 580.505 342.600 923.105 | | | | 1987. mlijeka Proizvodnja doblju.

305.806 38,19 1.215.497 562.293 347.398 | | | od stalni rast 1988.

909.691 bilježi Hrvatskoj 297.443 38,63 1.139.348 516.657 325.248 841.905 | | | | U 70-ih 1989. do početka kraja godina.

374.049 35,19 1.191.446 529.735 287.662 817.397.

80-ih | | | | p ro1990. godina polovici prvoj 241.726 31,96 963.061 490.771 230.564 721.335 1991. | | | ujednačena tj. izvodnja jeprilično 219.758 31,19 872.011 448.824 203.429 652.253 1992.

70-im razini | | | godostignutoj 211.584 32,51 784.767 386.856 186.327 573.183 1993.

80-ih | dinama.

U | | polovici drugoj 225.912 36,48 779.207 351.470 201.825 553.295 ko| dolazi do | | 1994. značajnijih godina 42,67 316.315 312.316 861.052 232.421 544.737 | i | 1995. padaproiz- 1996. lebanjaodređenog 47,99 281.203 835.679 266.068 288.408 554.476 | | | U tom razdoblju je vodnje.

299.846 51,76 882.059 280.879 301.334 582.213 | | | veća razlika između 1997. bilježena 174.915 60,07 762.308 234.535 352.858 587.393 | | | i 1998. poukupne muženogmlijeka dokumentaciji Izvor: Preračunato dostatističkoj Nakon 1988. prema godine trošnje. u

na

a

se

u

u

su

su

a

se

su

u

u

u

s

u

nas.

u

a

u

u

s

ma-

za

se

za

u

raz-

u

u

na

u

za-

na-

14

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO Grafikon

količina

veliki namuženog mlijeka ukupnepotrošnje razdoblja utjepromatranog 1970.-1998. ima caj utrostručenje otkupa litrama Tada muženogmlijeka. bilježi udjela otkupljenog mlijeka porast oko od 35% gotovo 16%, muženih količina. Na ovog kraju 341 razdoblja otkupljuje preko tisuća trend se, litara,taj određenim nastavkolebanjima, i lja sljedećem desetljeću.

U 80-im jegodinama potrošnja mlijekaHrvatskojgranicama od do 1,12 1,27milijuna litara, udio značajno jepovećan otkupa mlijeka (35,8- proizvodnje ali kako mlijeka), mjeri 38,6% je većoj i nedostaci povećana mlijeka potrošnja, mlijeko DJPotrošnja [DNamuženo domaće odnosu proizvodnje udvoprethodno desetljeće Grafikon 2: Struktura izražena stručeni. Na razlikom potrošnje mlijeka namuženog kraju razdoblja toga i Hrvatska uvozi međuremlijeka p otrošnje ukupne (preko litrama publičke razmjene t adašnje 1.400.000 oko 300 tisuća lidržave) tara Izuzetak 1986. mlijeka. je bitno godina, koja razlikuje, 1 I li vrlo male i zbog proizvodnje DL like razlike proizvodnjanja. potrošU posljednjem desetljeću, zbog agresije Hrvatsku, proizvodnja izrazito (ipotrošnja) mlijeka je SSS SS 1998.

BS SS SS SS S g pa smanjena, je godine ista razina kao zabilježena gotovo |CNamuženo mlijeko namuženo-potroš nja | 1970. što znači više od godine, 60% Potiproizvedenog mlijeka. caj povećanju proizvodnje mlijeGrafikon 3: Udio kao i tržne otkupaukupnoj potrošnji namuženog mlijeka ka, povećanju proizlitrama može vodnje, pridonijeti otkup razini 350.000 prijeratnoj (preko ši litara).

Na takvo veliki kretanje je 800.000 j imalo Vlade TI utjecaj određenje Hrvatske Republike najnižoj dada i utvrIII otkupnoj cijeni mlijeka premiji.

Vidljivo đenoj d ržavnoj HETITI je PETE: kako povećanje uobičajenog oko 31-36% udjela otkupa više od 42% upravo ostvaruje kon 1995. godine.

Prema podacima kretanju potrošnja Otkup mlijeka C)Naturalna ukupneotkupne cijene (osnovna 1:

Kretanje

i

na-

u

se

1.400.000

s

1.200.000

1.000.000

na

na-

|

se

a

800.000

600.000

s

u

400.000

u

u

200.000

u

su

u

na

u

sa-

vezne

1.200.000

1.000.000

se

|

800.000

ve-

600.000 400.000 200.000

na

o

gl Razlika

u

u

na

1.200.000

1.000.000

1

s

«im

iza

-

4

s

mmm

-oae

E

400.000

o

-

|

se

paz

s

na

na-

o

Mljekarski

list

15

GOSPODARSTVO

Grafikon

promatranih posljednjih razdoblju premijom) cijene (s otkupne ukupne Kretanje cijejeotkupna godina prosječna kn/litri 2,33kn ili 0,58DM po litri Nakon veće poremetnje, mlijeka.

90-ih godinakoje početkom “tihi probojkot" djelovale i izvođača značajni pad otkupa, stabilizira cijena otkupna DM kn ili po 0,55 2,22 prosječno

1970.-1998.

13

U

u

4:

na

su

na

na

se

litri.

ukupna je neće mijecijena bitnije otkupna budućem srednjoročnom njati će Proizvođači vjerorazdoblju. određenom moći računati jatno dodatnom otkupljivača premijom i koliako kvalitetom mljekare, budu činom stalno proizvodnje izrasvoje državna + kolebanje otkupne cijene. premija) cijena mjerila 1985.

Do zadovoljavali kunama žene je prema otkupnacijena godine prosječdorade i kuna. U 8 od 15 iznad mlijeprerade DM prihvata, godina 3,00 tečaju promatranom osnovni to ka. zahtjev je Naime, (1970.-1985.) ukupne razdoblju, vidljivo je značajnorazdoblja kn. od veće 3,60 otkupne cijene cijeneposmanjenje otkupne naše svakim oblikom ovoga uklapanja otkupna c ijena Prosječna desetljeću. sljednjem tržišmeđunarodne ili čak kn U proizvodnje gotovo 0,89 je3,59 razdoblja tridesetogodišnjem odnose. litri DM vidno po mlijeka. je promatranja razdoblju očekivati

Za

da

se

u

s

-

suvremena

u

u

nom

su

u

u

ne

mlijeka

Proizvodnja

na ves

područjima

odabranim

u

Hrvatskoj Piše: doc.

Zoran

Grgić

statističke

doku-

dr. sc.

temelju proizvodnji mlijeka mentacije do 1998. od 1970.

Hrvatskoj prema nekadašnjoj regiogodine područja agrarnih podjeli nalnoj i analiza proizvodnje obavljena je Tako izdvootkupamlijeka. je zapadjeno:istočnoi meditegorsko no- panonsko, ransko 1.). (slika područje panonsko, Od početka promatranog oko 80-ih do godina doblja kraja 60-65% proizvodi mlijeka Slika 1. Prikaz koje području padnopanonskom Na

panonsko područje B- zapadno panonsko područje C- gorsko područje D-mediteransko područje

A-istočno

u

o

raz-

se

16

u

za-

odabranih

područja Republike mljekarskih

Hrvatske

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

s

1: Namuženo

Grafikon

mlijeko u

odabranim

područjima

Žu“mljekarske" Kopanije: Bjelovarskoprivničkobilogorska, KrapinskoVazagorska, Sisačkokriževačka, raždinska i Zagrebačka moslavačka, (vidjeti članak listu Mljekarskom 1/1999., str 10-ak 11- Posljednjih godina Repodručju 13).

Hrvatske publike proizvodnja je 70%. povećana preko Značajno se 22manjemlijeka (prosječno 25%) proizvodilo istočnononskom području, posljednjih panekoliko godinaproizvedeno je čak od 18%.

Sličan manje jepad i meditezabilježen gorskom ranskom obuhvaća području koje i medisadašnje gorske podregije teranske poljoprivredne regije Udio ovih Hrvatskoj. područja nešto veći ukupnoj proizvodnji je

Hrvatske u

obuhvaća

litrama

|

1200.000

--

| 1.000.000 | |

naše

u

800.000

+

na

600.000

400.000

ovome

u

a

Sitna O

O

EJ

PSS

S

po

BS

SB

[mzapadno-područje«panonsko područje Cigorsko i panonsko mistočno

Grafikon

2:

Odnos

mediteransko

|

područje

u

namuženogotkupljenog mlijeka Hrvatskoj i

u

u

1.000.000 900.000

u

TraNamuženo

|:

(Otkup

| mlijeko

mlijeka I

800.000

|

od

10%.

U

grafikonu prikazan je prootkupmlijekaHrvatskoj matranom Slična razdoblju. odabranim kretanja zabilježena određenim odpodručjima, stupanjima.

Nakon 70-ih i 80-ih godina smanjen jeotkupmlijekagorskom i mediteranskom području, 90-ih koje početkom godina biljeŽi tržnost od 10-ak mlijeka 3-4 tržPosljednjegodine posto. nost je značajno povećana (2540%), kolebanja upućuju nestalnost proizvodnje većeg relativno broja proizvođača 2

u

u

su

700,000;

u

litara tisuća

no

500.000

s

u

samo

Grafikon

3:

Otkupljeno mlijeko u

odabranim

područjima

Hrvatske

| 450.000

no

ova

na

s

400.000

lim osnovnim

+

ma-

stadom.

Takvo

jekretanje zabilježeno istočnopodručju do promatrane koje panonskom posljednje | ima tržnost mligodine najveću jeka(iznad državnog prosjeka).

Tek 1998. godine otkupmlijeka panonskim područjima približno 50.000 60%.

Važnost je isti, tj. preko istočno panonskog p odručja Ab 6" SAS BS 80-ih BS SB SKK ES odTr. otkupumlijeka godina ređena velikih farje poslovanjem 1 područje Ligorsko 'o- područje mediteransko gistočnopodručje mi društvenom | nekadašnjem panonsko panonsko 350.000

|

4

i

u

300.000

+

250.000

+

200.000

4-

150.000

u

100.000

N

48

o

DV

u

,

o

Mljekarski

list

u

17

GOSPODARSTVO će

kako

pretpostaviti otkupa rast biti i najintenzivniji ovdje područjima 80,00 rezuli proizvodnih proizvodnje 70,00 tata razdoblju. skorijem Prikazana proizvodkretanja odabrai po mlijeka nje otkupa nim ukazuju popodručjima tržne Udio odvajanje proizvodstupno i “ne ekonomskog" njemlijeka govedausmjemliječnih držanja vlastitih renog zadovoljavanje ili mlijeka potreba proizvodnju izvora kao SS BS BSA BBS prihoda. dopunskog navedenim Sukladno podacimlikako može zaključiti gorsko-mediteransko prema mjeriligovedarsko ječno treba razvitak suvremene već vlasništvu. govetehnologije mliječnog temeljiti razloga, Zbogistog kontinuitet darstva. tržnost 70-ih razvijati podproizi sključivo Ovaj gotovo godina, početkom važnosti od veća poljoprivredpanonskih, jer ručjima posebne je vodnje području mlijeka ostalom U 5 nih Hrvatske dio ostalim od 30%.

U godijelu podregija. punih ovaj je jepodje Hrvatske suvremeratnim dina bio zahvaćen tek razina zasnivanje djelodostignuta ručjima nih farmi može zabiIako 5 podupirati vanjima. kasnije. godina kada stalni određenim 80-ih Od određena preuvjetima godina početka smanjenja, lježena iskoristiti može ili tržnosti i rast prirodni mlijeka povoljno otkupa proizvodnje pokazateljima 10-ak proizvodnih zapadnopotencijal primjećuje godina, posljednjih otkupa i U skom kako područja je (brdskopodručju. panonistočnovidljivo je tržne diteransko odnosu ima nonskom predzaleđe), druge planinska području, dovoljno područjupanosti i gospomogućnosti gospodarske gosponajviše Hrvatske, dijelove kapacitetaobiteljskim više od 10 muznih darstava može darstvima gospodarstava. grla,obiteljskih kojima Udio

4:

Grafikon

u

namuženom

mlijeku po

odabranim

pa

može

se

,

u

%

na

u

na

—+—

istočno-panonsko

područje

—Q--zapadno-panonsko

područje

područje

—a--

se

ma

ma

u

na

ovome

se

ova

samo

su

se

u

ma

se

resursa

u

me-

ovom

na

na

u

u

na

s

se

i mli-

mlijeka Potrošnja informacijski markentiški Međunarodna konferencija iznosi per capita ječnih proizvoda u Poljoprivredi 11.-13.4.2000.

144 litara sustavi ekvivalent), (mliječni litara 220 per praćenja capita potrošnje Sustav tržišta je preradu potrebno industrijsku litara si980 milijuna osigurati Hrvatskoj mlijeka rovog mlijeka. u Hrvatindustrija Mljekarska kamalih farme Danas Bosnić proizvodnih Piše: dr. sc. Petar preorganizirana. skoj je krava. malim tehrazličitih 35 brojem paciteta mljekara djeluje 10% mlinoloških mlijeka proizvođača Svega nalazi Hrvatska prerade kapaciteta Republika tržišne može 73% ima uvjete uključiti Šest i udjem ljekara jeka. ekonomskoj složenoj specifičnoj od la poslovanja. jedno kojih preradi mlijeka posljedicama uvjetovanoj situaciji društvo dioničarsko 1999.

U participira rata, te negativnog je proizvedeno godini planutjecaja i 50% od 640 iz siske samoupravne prerade kapaciteta preko mlijeka,čega milijuna privrede tržišta.

400 tržište bivše stema isporučile mljekare Jugoslavije.

Tijekom 1999. od ili litara proizvederata stradala progod.

Tijekom po62,5% milijuna je domovinskog tisuća tona i Dokoličina izvedenih stočarska te 3 55,7 prodano je proi mlijeka. selo, ljoprivreda ili i zadomaća ili otuđeno Uništeno prerađevina mliječnih mlijeka mlijeka proizvodnja je izvodnja. odnosu te 70% i 120.000 krava. Govedarstvo prethodnu 96,53% proprerade voljava potreba U asortimanu i 30% proizvoda godinu. prerađevina mlijeka mlijeka jenerazvijena, izvodnja uvozi.

a

vev

za

u

su

sa

se

u

se

u

u

su

na

no

se

u

na

cca

18

list

Mljekarski

Tehničkoekonomska

obilježja ustrojavanja govedarskefarme u obiteljskom gospodarstvu

Posavi i doc. dr. sc. Zoran Prilog pripremili: Marijan Grgić fakultet Sveučilišta Agronomski Zagrebu

doc. dr. sc.

u

Ovakve farme način Povoljna (vezani držanja) smatraju rada, puno zastarjelim, jer je potrebno ljudskog izbora farme Često postavlja pitanje “optimalnog" drže nehuman način. životinje vrlo Stoga teško U obiteljsko gospodarstvo. poljoprivredi je i Njemačkoj drugim r azvijenim reći kako zemljama novije pa govoriti optimalnosti, je primjerenije farme slobodnim načinom izbor vrijeme grade i sključivo određenom treobavlja najpovoljnijeg rješenja nutku držanja. određeno gospodarstvo. veličina farme slobodnim “Optimalna" obiteljske Govedarska farma treba načinom obiteljskom 50-60 gospodarstvu krava, što ovisi držanja je imati stupnju obilježja proizvodne jedinice i čija je radnih operamehanizacije automatizacije svrha pojedinih dohotka odnosu osiguravanje zadovoljavajućeg Ukoliko radi farmi kombiniranom cija. uložena sredstva pasminom korišteno UG iznosi poljoprivredno zemlji130-140, broj ukupne poljoprivredne šte, korištene i opremu, uloženi novac, objekte, strojeve oko 50 ha, od 30 ha stalnih površine čega je te rada članova domaćinstva. pašnjaka. vrijednost Za farmu radna kao i snaga potrebna je Da bi visoki dohodak po jedinici farme vezanim načinom osigurao kapaprethodnom primjeru držanja citeta, dobro radnika radnim i povremeno (management) potrebno je upravljanje grla (2 punim farme visoki svih koji podrazumijevastupanj iskorištenja dodatnaradna snaga).

To odnosi svega Prema postojećih kao navedenom, prije korištenje povoljna preporučuje radne i snage farma zemljišta, 50-60 (visoka muznih krava. proizvodnost rada) obiteljska kapaciteta domaćih Ekonomska proizvodnih učinkovitost kapaciteta farme životinja.

Obiteljska jeosigurana jedino farma treba veličinom i strukturom vlastite proizvodnje svoje uvjetima proizvodnje većeg d ijela potrebnih aktivnih članova punu krmiva.

Minimalni osigurati uposlenost gospodarzahtjev jeproizvodnja kompletne svih stva, punu članova domaćinstva i potpuvoluminozne hrane egzistenciju što prema je proračunima ekonomsku učinkovitost svim oko 30 ha koristi gospodarskim prilipotrebno pašnjaka (koji pašnokama i i oko (primjerice 10 ha oranica uvjetima smanjenja kukuruznu otkupnih cijena košnom sustavu) i prosilažu. Tako povećanja cijena materijala farme uslugagovedarskoj ustrojavanje govedarske dovoljne veličine može izvodnji). onim preporučiti obiteljskim Prema veliili njemačkim istraživanjima “optimalna" gospodarstvima koja imaju raspoloživih (vlastito čina farme 40 ha obradivih obiteljske mljekarske (kombinirana dugoročni pasmina zakup) najmanje površina. što znači da muška tovi do 600 takvih Nažalost, vrlo malo junad kg) je pri je gospodarstava jer je načinu 40 krava. Takva farma 40 veličina držanja prosječna pored obiteljskih gospodarstva manja krava ima 10-11 teladi do 100 žive vage, 32 od 4 ha, vrlo mali udio kg grla obiteljskih gospodarstava do više od 10 ha različite obradivih dobi rasplodnog ženskog podmlatka ( 3 mj. raspolaže površina.

2.5 i 25-28 što tovu 95-100 Tako od godine) junadi jeukupno je jedan važnijih ograničavajućih činitelja Farma i razvitka uvjetnih grla(UG). navedenog kapaciteta govedarske proizvodnje kontinentalnoj poljoHrvatske veličina i rasparceobilježja proizvodnje predstavlja kompletnu proizvodnu privrednoj regiji Republike i osim iz liranost uzgojnu jedinicu koja proizvodnje mlijeka posjeda obiteljskih gospodarstava. materiMinimalna veličina značajne prihode ostvaruje farme, uzgojem rasplodnog mljekarske organizirane i tovom Pored kao i jala junadi. brigeživotinjama obitelj kompletne proizvodne uzgojne jedinice, koja 14 ha oranica ha kukuruza 6 ha silažu, dohodak obrađuje (8 osigurava zadovoljavajući prosječnu obitelj krmnih i 22 ha stalnih 3 radno aktivna člana oko 20 krava. Takva farma kultura) ima njeguje pašnjaka (pašnoje košni 20 krava, 3-4 teleta do 100 sustav).

19-21 težine, pored kg Proračun 4 radno različite dobi i 11-12 tovu. jeobavljenprosječnu rasplodne obitelj junice junadi aktivna člana iz Ovisno visini dobi 50-60 voluminozne dvije generacije: roditelji prinosa proizvodnju i sin dobi 30-35 hrane Na travne kukuruzne silaže, suprugom zelene silaže, godinajedan (sijena, godina. farmi stalno 1 radno aktivni član treba 10-16 ha je uposlen krme) obitelji, zemlje. ostali radno aktivni članovi 20-50% Nažalost, strukture pouposleni ukupno zbog nepovoljne zemljišnog Kada radni i farme raspoloživog gospodarstvu. sjeda ( malog rasparceliranog), preporučene radno može veličine muznih puno i angažman preračuna vrijeme, (50grla stadu) reći kako farmu dva kao model mogu je opisanu potrebno uposliti upravljanja preporučiti pretežiti 60 stalna radnika.

Povremeno naša jepotrebno kratkotrajno govedarske proizvodnje.

Međutim, obiteljska dodatnu radnu snagu odnosno angažirati (npr. spremanje silaže).gospodarstva, gospodari koji njima imaju

veličina

farme

se

a

se

se

za

na

se

u

o

u

u

se

sa

u

za

sa

u

o

sva

osnovna

u

na

se

o

s

-

a

su

ovu

u

se

s

s

resursa.

se

vremenom

na

se

u

za

nu

u

se

u

u

za

u

se

samo

se

vezanom

u

nas

a

s

u

u

o

za

za

za

s

s

u

o

u

za

sa

a

su

vremena

u

na

za

se

se

u

ne

osnovnom

se

u

Mljekarski list

Tehničko-ekonomska

PRILOG

gospodarstvu govedarske obiteljskom obilježja ustrojavanja farme

m

u

proračunati kojima parametri Temeljni zasnivanju pri trebaju funkciju tablici 2. modela rezultati farme prikazani prilagoditi kapacitete predviđene obiteljske dafarme.

U veličine navedne postupnom dostizanju bez Modeli potpuno značajnijih proizvodnje govedarske ustrojavati neprihvatljivo je uvjetima našnjim gospodarstvuulaganja obiteljskom proizvodnju govedarsku mali stadu. Tako od 20 muznih grla odnose manje analizirani Modeli poglavlju i nisu potpuno koji sustavi isplativi već govedarstvu poslovni bolje zahtijevaju kapacitete, našim postojeće najčešće uvjetima opstanak svojposlovni obradivih kvalitetnijih i proizvodnju rada površina, troškova korištenje farmom i temelje zanemarivanju vlastitog i krmiva, te bolji hranidbe sustav upravljanje vlastitih poljoprivrednih strojeva objekata, nažalost trošenja Takvih nisu pogospodarstava je (management). farme opreme. kapaciteta Obiteljske malog vrlo malo, pa će biti ulaganja značajna tehničkih potrebna suvremenih rješenja, što godne primjenu novih jeopisano kapaciteta, sredstva i rad čine izgradnje uložena financiranje odnosu mala proizvodnja sljedećem poglavlju. nekonkurentnim ih potpuno gouvjetima simentalac trenutno U vedarske najznačajnija Hrvatskoj je proizvodnje. biti će budućnosti i vjerojatno goveda, pasmina razvitak obiteljskih proizvodnje govedarske Modeli najvažniji proizvodnje govedarske Kako proizvodnja prosječna jegodišnja gospodarstava.

3.945 simentalske kravi našim po razvitka kg, pasmine Strateški mlijeka proizvodnje govedarske cilj od 4.000 i razmatrana modelu velikg proizvodnja godišnja je povoljne jepostizanje gospodarstvima obiteljskim kravi. muznih po 50-60 farme čine grla mliječne kako neko našim navedeno to HF modelu stadu. razmatrana Početna je još uvjetima Već proizvodnja model biti može iako 6.000 proustrojavanja prevladavajući prosječna vrijeme kg mlijeka, je pasminu je modelu niža. U gospodarstvu. obiteljskom proizvodnje govedarske Hrvatskoj pasmine izvodnja stada veličina osnovnog rade stalno Isto tako, farmi kao da pričijojjepretpostavljeno najmanja uposleni tehnočlana aktivna dva radno primjena opravdava proizvodnji gospodarstva. oko 20 muznih i rada te je ulaganja kapitala 20 krava, farmi logije, razini Ovisno tehnička proizvodnje krava.Tako su poglavlju proračunata može kao jedinici uzgojnoj krava. kompletnoj od 20 do 60 muznih organiziranoj farme kn rješenja kapaciteta do 105.600 od 49.600 dohodak realizirati neto (bez dohodak neto farme odbitka struktura opteporeza Mjesečni dohodak). mljekarske Postojeća 2.067 kn između može ostvariti niskom rećena po je zaposlenom rezultiraju koji koji problemima brojnim je kn po dohodak neto niskom kn. i 4.400 niskom stoga i (3.000 mjesečni Ciljani plodnošću mlijeka, proizvodnjom već modelu litri dobiti po pri ostvaruje Pretpostavka zaposlenom) mlijeka. proizvedenoj kravi 5.000 od ovise da po liziranih modela godišnje, mlijeka kg koji proizvodnji problemi temeljni je Ukoliko i7 što znači 3-4 bređe učinkovito junadi. juniceutovljene riješeni, bolje prodaji uzgajatelju kod simendanas 6.000 krmiva voluminoznih (što kg poveća proizvodnja proizvodnju zemlje, korištenje kravi i farme talca i hranidbu po dobre management kvalitete, godišnje, mjeproblem) predstavlja pravilnu 4.400 dohodak bi dohodak sečni neto neto po dobru veterinarsku povećava zaposlenom koji Ciljani uslugu. može kravi dohodak neto kn. po ostvarivati,po koji zaposlenoj Godišnji p roizvodnji ovoj kn.

5.280 kn do od 2.480 iznosi kn što realizirati 3.000 osobi iznosi odgovara najmanje mjesečno rada. satu od 3,5 DM naknadi izravnog po analizirane Ukoliko prosječnoj pasmine dvije usporede da istu razinu dohotka i analizirane vidljivo je HF) U modelima (simentalac (simentalac pasmine dvije oko 1.000 HF krave Za kg p roizvoditi različitom razinom moraju pasmine i proizvodnje. crno- HF) 3. i 4.).Jedan krava više od simentalskih (tablica što pretpomlijeka mlijeka proizvodnje jeftinije ostvarenje dohotka neto ovako bijela vlastita od je visokog krmiva, osim ostvarivanju razloga pojedinih proizvodnja je stavljena vlastitom krmiva 80-85% dodaci, potrebnih proizvodnja (mineralni kupiti koje moraju komponenti tom od 20 krava Za farmu i je starter potrebno i suncokretova sačma, gospodarstvu. mliječni posije, sojina ha. Veće farme 16-20 v eći ovisno daju još da krava) (50Pri tome računato, slučaju telad). je nadomjestak kn kravi dohodak neto po do godišnje), od kravi treba 1,0 (5.8000,8 razini i sustavu 60 po proizvodnje nedostatka već kako zemlje naglašeno zbog ranije je ha obradivih 8.000 pojedinim potrebe Godišnje površina. biti budućnosti takve veće farme mogu skorijoj tablici 1. krmivima prikazane model dominantan mlijeka proizvodnje kravi računato Za veću po dohodak neto EU je mlijeka Za proizvodnju koji zemljama usporedbu, voluminozne hrane, istom od 6.000 razini kravi po potrošnjom godišnjom po kg proizvodnje ostvaruje (pri svakih 500 količina koncentrata kg iznosi od 2.400 do 3.600 kn. je kravi povećana godišnje) 5.500 od iznad 1.000 dodatnih kg/ proizvodnje kravi kgmlijeka da Iz 4.000 od svega navedenog mlijeka Za proizvodnji po slijedi kg mlijeka god. proizvodnju zadoostvarivati može od 400 koncentrata utroškom računato gospodarstvu obiteljskom kg. je godišnje već danas

managementa,

su

prema

su

sve

u

s

u

u

osnovnom

se

u ovom

su

u

u

samo

a

na

na

nas

u

za

a

za

u

na

u

suvremene

u

u

a

za

u

u

s

u

nas

u

osnovnom

u

za

u

ne

u

u

ove

na

suvremene

se

u

s

na

o

ovom

se

za

u

na

nas

se

se

ana-

ovom

u

o

su

se

samom

na

ne

se

se

se

morao

u

na

se

za

su

s

-

na

se

u

o

za

no

na

su

ne

u

u

u

s

nas.

se

u

a

za

na

se

s

HI

u

na

list

Mljekarski

Tehničko-ekonomska Tablica

obilježja meu ustrojavanja govedarske obiteljskom gospodarstvu farme u

Godišnje potrebe

1:

5.500

krmivima

kg po pojedinim kategorijama goveda litara mlijeka godišnje) u kg na

u

-

junice

| i2tjed.

krava

|

Vlastita krmiva ilipaša

zeleno

kukuruzna

silaža

travna

sijenolivadno kukuruzno

zmo

ječam

2.000 4.000 730 250 250

4-6mj. oj

junice

eTetemj.

junad junicejeka

13-24

mj.

utovu

0

0

2.160

6.480

0

0

0

0

0

25

360 45

0

10.725

silaža

(po jednoj muznoj kravi i proizvodnjiod

-

tele do

Krmivo/Kategorija goveda

PRILOG

1.020

0

5.900

4.625

0

180

365

0

180

0

0

0

0

0

0

o

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

14

29

0

29

0

0

0

25 60

0

0

0

9%

0

0

0

0

Kupljena krmiva

250 150

pšenične posije sojinasačma mineralni

dodatak

4

mliječninadomjestak

0

starter

0

telad

za

62 78

smjesa 15/6,7 grower

0

0

koncentrat

0

0

super

Tablica 2: Temeljni tehnološko-ekonomski

Krmivo zelena

prinos kg/ha

masa

kukuruzna

silaža

silaža

travna

sijeno

ječam kukuruzzmo

40.000 35.000 24.000 6.000 3.500 6.000

normativi

u

540

govedarskoj proizvodnji

Tehnološko-ekonomsko

obilježje d

plodnost krava remont

stada

dnevni

prirastbikova

dnevni

prirastrasplodnih junica

u

tovu

1.100 750

cijenateladi (120 kg z.v.)

18-21

kn/kg

11-12

kn/kg

(500 kg z.v.) junadi cijena bredih junica cijenautovljene

10.000

33 god) amortizacija objekata (vijek

3.03%

amortizacija opreme

12.5%

8 god) (vijek

pokazateljiproizvodnje mlijeka s 20 simentalskih krava, uzgojem podmlatka i tovom vlastite junadi,prirazličitim razinama proizvodnje mlijeka

Ukupni prihod (kn)

Mlijeko Tovljenici Junice Ukupni rashod

(kn)

Troškovi Amortizacija

-

-

-

kn/grlo

8.5%

ženskog

godišnja proizvodnja mlijeka (kg) 4.000 5.000 6.000 249.200 292.200 335.200 172.000 215.000 258.000 43.200 43.200 43.200 34.000 34.000 34.000 190.000 207.000 220.000 po kravi

OPIS

Neto

gr

215kn/kg

=Ekonomski

Mirovinsko

gr

cijenamlijeka

amortizacijastrojevai mehanizacije (vijek12 god)

Tablica 3:

Vrijednost 90% 20%

izdravstveno

dohodak

(kn)

po

osobi

godišnje

po

osobi

mjesečno

po

kravi

godišnje

Mljekarski list

156.527

173.527

186.527

33.473 9.600 49.600 24.800 2.067 2.480

33.473 9.600 75.600 37.800 3.150 3.780

33.473 9.600 105.600 52.800 4.400

5.280

II

Tehničko-ekonomska

PRILOG

u gospodarstvu govedarske obiteljskom ustrojavanja obilježja farme

wu

pojedinačnim goveda ( s držanja proizvodnje voljavajući ili prostorom boksovima razvitku može zajedničkim naših ležanje proizvodnje preporučiti koji način ili je n ajbolji stelji) potiskivanoj dubokoj ležanje gospodarstava obiteljskih farmama Na svim (sagrađenim novijim bi biti trebala goveda. farme držanja veličina 1. Minimalna obiteljske Samo drže slobodno. krave 10 godina) posljednjih farme nestati,već da znači da će 20 krava. To manje takvih 25.000 farmi, ima danas njemački Njemačka pravim temeljiti razvoja govedarstva strategija svim adaptaciju uzgajateljima zadopreporučuju stručnjaci će dohotkom farmama načinom obiteljskim koje Male farme osigurati vezanim starih staje držanja) tre(s objekata standard. životni moraju voljavajući načinom slobodnim držanja. dodatni tirati ilikao hobi farme osiguravaju prihod, koje farmi tih dio kao ili programa obilježja Temeljna (poljoobitelji) socijalnog (starije modernom dohotka kao grana kućanstvu). mlijeka proizvodnju specijalizacija privredadopunska bave i automatimaksimalnom 2. i mlijekaopremom proizvodnjom mehanizacijom koja Gospodarstva 16 ha obradivih minimalno površinazacijom posjedovati trebaju veći koristiti gnojidba, ostvarenom (plodored, simentalac bolje koje moraju proizvodnjom godišnjom kvalitetnih krmiva.

Braunvieh 5.500-6.500 1 proizvodnji prinosi) godišprosječnom mlijeka, kvalitetod 6.500-7.000 1,i holstein3. temeljiti mlijeka mlijeka Proizvodnja njomproizvodnjom očekivanom poznatog friesian porijekla mlijeka (kravama materijalu genetskom pasmina kravi proizvodnjom 1 i relativno 8.000-9.000 po potencijala).

Preporučena godišnje genetskog visokog mlijeka farmi veći gospodarskih kontinetalnoj slobodan način držanja pasmina broj Hrvatske simentalac, zadovoljaostvaruje koji je regiji ili autotankost izmuzište funkcionalno Holstein već i dohodak (riblja proizvodnji. prinižoj vajući može dem) koja gospodarstvima preporučiti pasmina i razinom hranidbe da sustavom i automatizirana koncentratom hranidba znanja dovoljno kompjutimaju 6.000 barem po obrohranidba mehanizirana mogu ili erizirana kgmlijeka upravljanjaosigurati kompletnim kravi kom godišnje. ili kruto tekuće izgnojavanje pod) (rešetkasti farmi Modeli govedarskih iliduboka obiteljskih izgradnje stelja) gnoja potiskivač (automatski Prilikom izgradnju projekata idejnih osmišljavanja odmah teladi treba voditi zamjenom mliječnom ili napajanje goveda objekatadržanje adaptaciju iz automata nakon (najčešće razdoblja računa osljedećem: kolostralnog napajanje) tako da i biti 1. opremljeni Objekti moraju izgrađeni nalazi krava treba 30-110 farmi Pri tome veličina način. što drže koje prirodniji životinje da veličine 10-65 ha takvih voditi računa osiguravanjuuvjetaživotinje pašnjak stresovima. budu izložene nikakvim što Po životinja jepolarna govedo porijeklu što klimu i suhu 2. Treba hladnu lakše da nego znači ulagati kapital jeftinije objekte, puno graditi podnosi visoku i funkcionalna biti zatvorenih masivnih vlažnu. i opremu osigurati koja gradnja Stoga toplu rada. kn 40.000 do po produktivnost (35.000 koji skupi objekata, bez 3. ekonomskog opreme) logiosigurati mjestu proizvodnom objekta uređenje Unutrašnje treba farme takve već remeti Ukoliko da tome svih dnevnih čan grade pri opravdanja. operacija, tijek svatko može izvedbi što težiti normalno graditi jeftinijoj (skupo životinja. ponašanje što znači da osim potrebna nije krave umjetnost) je graditi jeftino županije području staje Postojeće već to često čini), praksi (kako izolacija iznimaka toplinska par držanjadobra uvjete temeljne zadovoljavaju klimatske S obzirom (prirodna). ventilacija krava zbogsljedećeg: klime potpuHrvatske vanjske objekti Republike uvjete koncenpa takvi ventilaciju, strane S zadovoljavajuću nemaju objekti imaju zadovoljavaju. druge i vodene štetnih pare (pogo- mnoge prednosti: previsoke tracije plinova tovo zimi) zatvo3-4 puta od masivno 1. građenih valov i Jeftiniji drže krave godine, cijele tijekom od drvene Građeni renih posjeduje biti građe koju zid tako da hranidba staja. smještene jasle veliki jednostavnosti Zbog gospodarstva. obiteljskih rada broj što ručna puno radova što iziskuje obaviti puno investitori mogu građevinskih i nije dodatno pojeftinjuje svijetlom umjetnim prirodnim osvjetljenje gradnju. zadovoljavajuće i da mogu tako 2. poslužiti druge građeni Objekti vrlo loše farme pa je ustrojene, upravljački i kao svrhe skladišta) i (čak kravama te proprovođenje planiranje postupak krave krave loše izuzetno 3. pa puno procesa bolji, držanja Uvjeti izvodnog više 5-10% i hrani jednak loša krava mlijeka (uz hranidba potreprema proizvode zdravije je (ne i sustav istu hranidbu upravljanja) svim fazama bama procesa potencijal, genetski proizvodnog krava) dohodak.

za

za

u

se

način

Slobodan

modela

Karakteristike

na

su:

se

ne

se

u

a

na

mora

sa

u

se

su:

u

s

za

*

se

se

s

*

u

s

mora

na

se

s

nom

u

za

*

*

samo

se

*

*

za

*

za

za

,

na

se

se

uz

e

ne

o

svom

a

mora

u

su

mora

nema

-

se

ne

a

-

za

na

u

se

ne

na

su

*

no

a

vezane

se

*

su

su

su

mora

uz

*

u

su

su

e

s

za

su

su

se

*

u

LL...

IV

Mljekarski list

Tehničko-ekonomska Tablica 4:

u obilježja ustrojavanja govedarske obiteljskom gospodarstvu

farme

Ekonomski

pokazateljiproizvodnje mlijeka sa HF pasminom proizvodnje mlijeka

prirazličitim razinama

godišnja proizvodnjamlijekapo

OPIS Ukupni prihod (kn)

Mlijeko Telad

Junice Ukupni rashod

(kn)

Troškovi Amortizacija Mirovinsko Neto

-

(kn)

godišnje

po osobi

mjesečno

kravi

godišnje

po

-

dohodak osobi

po

-

izdravstveno

Tablica 5: Ekonomska

obilježjapreporučenih

Mlijeko (kg) (grla) Tov junadi (grla) Rasplodne junice Ukupno

16.000 30.000 233.900

179.315

390.000 344.000 16.000 30.000 256.000

197.215

219.315

36.685 9.600 78.400 39.200 3.267 3.920

36.685 9.600

36.685 9.600 124.400

govedarske

7.000 347.000

8.000

301.000

103.500 51.750

62.200

4.313

5.183

5.175

6.220

proizvodnje HOLSTEIN

FRIESIAN

Proizv. Jed. cijena po kravi kn 215 7.000 0.5% 2.000 0.15 10.000

Ukupno kn 15.500

1.000 1.500

18.600

po kravi

i rashode (računajući

*

kravi (kg)

6.000 304.000 258.000 16.000 30.000 216.000

SIMENTALAC Jed. cijena Proizv.

Ukupno po kravi kn kn 2.15 11.825 5500 0.36 6.000 2.160 0.17 10.000 1.700 15.685

Prihod:

Ukupni rashodi

modela

PRILOG

meu

u

tovu

i uzgoju raspl.junica)

telad

utovljena mliječnim nadomjestkom

Ovakvi

8.800 do

kg

120

mase

10.500

Otvorene “Cuccete" objekti poznati svijeta najbolji staje tipa način U pet držanja goveda. posljednjih godina raširene blažim ovog i klima od Staje tipa cijelom svijetu Bavarskoj Austriji (gdje je oštrijanaše) je klimatima tisuću ovakvih (Kalifornija, Francuska).

Praktična gotovo Italija, Nizozemska, izgrađeno staja.

Cuccette nadstrešnice iznad boksova iskustva tim farmama izuzetno predstavljaju pa povoljna, i stola crtež _1., i ležanje hranidbenog (slika 1.). stručnjaci NjemačkojAustriji preporučuju graditi Bavarski institut stočarstvo 3 takve farme.

I do sada započeo je prije godine po isključivo Hrvatskoj između želi da li izuzetno projekt takve kojem ostalog ispitati je povoljnoj cijeni izgrađene dvije staje takav bavarske klimatske 60 i 80 Pokazalo da tip s taja prikladan uvjete. (kapaciteta krava). jeizgradnja Prvi rezultati takvih 30-40% pokazali sljedeće: nego stajaHrvatskoj jeftinija ili 1. Ovakve svega iza Bavarsku Njemačkoj Austriji.

Zbog navedenog preporuka staje prikladne budućnosti takve našim obije graditi staje 2. Krave borave Cuccette-ma nego ljeti radije teljskim gospodarstvima. frontalno ili otvorenoj zatvorenoj staji Modeli govedarsku proizvodnju temelje 3. Zimi krave vole ležati redu boksova prvom dominantne proizvodnji mlijeka dvije pasmine koje izložen i Ukoliko koji je vjetru snijegu HF Hrvatskoj. mlijeko proizvodi tada dodatni i ovakav pasminom prihod ostvaruje Stoga prodajom n jemački stručnjaci preporučuju tip teladi meso" i viška bređih da Cuccette zaštite od i utovljene “bijelo prodajom staja, pod uvjetom vjetra Simentalska Pod istim junica. pasmina pored mlijeka snijega (zaštitnom ostvaruje mrežom). uvjetima ovaj t ip od bređih i bi i mogao nas, prihod prodaje junicautovljene junadi.jeftinih staja preporučiti posebice modelima računato kontinentalne Pretpostavke kojima je prikazane “mljekarskim područjima" poljoprivred tablici 5.

Hrvatske. neregije širom

su

kao

u

su

na

u

u

samo

su

za

u

u

za

su

u

se

za

se

u

su

za

u

su

u

samo

u

u

za

se

s

u

se

na

ne

su

u

u

s

se

za

se

se

s

su

u

Mljekarski list

u

za

u

gospodarstvu govedarske obiteljskom ustrojavanja obilježja farme

Tehničko-ekonomska

troškovi

Procijenjeni krava i podmladak: Cuccette

za

2.

Iglui

telad

3.

Izmuzište

za

4.

Silos

5.

Hranidbeni

7.

farmutipa

za

mjestu). proizvodnom (manje drvenom vlastitom građom, stajegrađene slučajevima 2. 3. i 4.) i/ili neobrađenim je (slika trupcima najčešće korištena vlastita radna snaga. djelomično DEM

5.000

od

35

za

u

U

po

tim

su

mljekarnicom, rodilištem (zgrada)

140.000

kn

8.000

kn

120.000

kn

37.000

kn

40.000

kn

84.000

kn

60.000

kn

s

i

uredom

6.

Cuccette

krave

1.

PRILOG

ew

stol

Oprema za mužnju Gnojišteilaguna

farmi

Primjeri

za

klimom 1.

mliječne

krave

Staja s vanjskom klimom na

za

s

vanjskom

20 krava

i

podu

punom

podmladak

frontalno otvoren je smjeru jugoistoka (slika Objekt rodilišta i boksova od 28 Troškovi po proizvodnom mjestu ležanje, Sastoji 5.). kn teladi 13.971 boksa grupnog (muznom grlu) dubokoj stelji (crtež držanje 8 ih 35 visokobređih Troškovi nabave 28 boksova Od namijenjeno je ležanje 3.). kn 350.000 može Ukoliko junica koji stariji objekat postoji junicama. može onda staji ovoj držanje junica poslužiti skladišni Iznad držati 28 krava. je predviđen staje klime Staje vanjske i slamu. prostor sijeno izvesti klime mogu zaštićena od strana Otvorena 2.) vanjske (crtež Staje vjetra je objekta ovakvih različite načine. Za Izmuzište mrežom. zajedničko je plastičnom staja tipove mlje2x2) (autotandem mikroklima da gotovo jednaka masivno uredomi vanjskoj karnicom, staji je obilježje je građeno. rodilištem klima Hrvatske klimi. U i farme, te je troškova podregiji kontinentalnoj opremanja izgradnje Procjena kontinentalna tehnološkim amplitudamanabavke muznih grla temperaturnim umjerena prema obavljena je i niskih izrazito “C. +35 od -20 *C do jako normativima Razdoblja iz inozemnih korištenjem primjera, visokih temperatura pa troškovi predstavljaju domaćih kratkotrajna, tekućih Ukupni dobavljača. cijena Iskustva ovakvih staja. gradnju ograničenje posebno i Švicarskoj takvim Austriji stajaNjemačkoj, tipovima budućnosti dobra da toliko stručnjaci tamošnji Sasvim takvih isključivo staja. možeje gradnju preporučuju kako slična preporuka pretpostavka opravdana i našim namjeravaju koja uputiti gospodarstvima budućnosti. farmu vati govedarsku skorijoj biti drvena, može takvih Nosiva konstrukcija staja drveni zidovi dok čelična ilibetonska najčešće (rjeđe), masivno ovakve Uz 2.5 staje debljinecm). (daske nalaze izmuzišta mljekarsklopu kojih grade i nice i rodilišta. (uključujući cijena Prosječna ovakvih tehniku je potrebnu DEM staju) stajaNjemačkoj Ima 5.000-7.000 oko po mjestu. proizvodnom Cuccette krave i 1: za Slika takve iz puno mliječne tipa jeftinije Staja staje gdje prakse primjera 489.000

UKUPNO

kn

u

za

se

na

za

za

se

za

u

za

na

se

sve

s

u

s

te

ne

su

s

za

u

u

su

se

zasno-

u

suvremenu

su

se

se

u

samo

svu

u

za

su

3,50

HRANIDBENI

lje Crtež

VI

1:

Presjek

Cuccetta

za

eš

3,50

e

STOL

-

mliječnih držanje krava

list

Mljekarski

Tehničko-ekonomska

Slika 2:

u obilježja ustrojavanja govedarske obiteljskom gospodarstvu

farme

PRILOG

www

Slika 3:

Unutrašnjost stajejednostavnom konstrukcijom

Slika 4:

mogu Okrugli trupci manjeg p romjera i ležišta krave poslužitiuređenje

Postavljanje konstrukcije okruglih 50 krava trupacastaju kapaciteta od

s

za

zasnivanja 34.300 kuna po ili proizvodnom mjestu navedene

farme

su

oko

686

tisuća

6:

Procjena troškova s

20

muznih

ili

grlu.

muznom

Tablica

kuna

zasnivanja farme

grla

Opis

Kuna

Izgradnjaobjekta

371.000

Nabavka

opreme

115.000

Nabavka

goveda

200.000

UKUPNO

686.000

Troškovi

po proizvodnom

(muznom

grlu)

mjestu

34.300

za

za

HLADNA STAJA(vanjska klima) Crtež

2:

Princip izgradnje staja vanjske

klime

Mljekarski list

:

VII

farme u ustrojavanja govedarske gospodarstvu obiteljskom obilježja

Tehničko-ekonomska

PRILOG

meme

i grijano, građeno je jednom ured i rodilište. nalazi izmuzište mljekarnica, teladi i koncentratom krava Hranidba napajanje i automatizirano kompjunadomjestkom je mliječnim satu.

masivno

Izmuzište

a

uz

se

terizirano.

Ukoliko

radi

se

kravama

o

15.00

simentalske

>>

500

RODILIŠTE

Slika 5:

jugoistočne koja Staja je zaštićena mrežom. od je vjetra otvorena

strane

s

jap

KRAVE

2050

p

U

E

s dubokom

staje vanjske Primjer steljom farme ovakve znatno i jeskuplja opremanje Izgradnja radi od ostalih malog kapaobjektu primjera jer i ako stari, citeta. Međutim jeftin postoji jednostavan držati mogu stelji, njemu dubokoj junice objekt, dobiva 8 dodatnih čime mjesta objektu klime

Slika 6:

se

u

g

o

\

na

u

se

se

>

za

novom

SPREMNIK ZA

krave.

2.

vanjskom klimom

Staja s

za

50 krava

MLIJEKO

dubokoj

na

(slika6.) stelji

kg, staje je Kapacitet 4 do 26 različite dobi 50-60 (od podmlatka ženskog grla od od drveta sastoji (jelovina), mj.).

Staja jegrađena kravama A dva laktaciji, je Objektnamijenjen objekta. teladi i ženskom B suhim kravama, podmlatku objekt Oba klima), (vanjska (crtež 4.). objektapoluotvorena strana otvorena je smjeru jugoistoka. okrenuta objekta daskama 2.5 Tri zida do visine 2.5 m, puna (obijena nalazi tzv. iznad toga do visine od 4.0 debljine), razmakom od 1.5 letvama board space (zid jeobijen cm). kost" izmuzište ima centralno tipa“riblja Staja klimom Crtež 3: Skica 45-50 krava može 2 5, staje vanjskom pomusti kojem kapaciteta teladi do

50 krava, 10-12

120

te

se

a

u

a

su

u

cm

su

m

a

se

s

x

VIII

u

se

u

s

za

20

krava

list

Mljekarski

Tehničko-ekonomska

u obilježja ustrojavanja govedarske obiteljskom gospodarstvu farme

ZAŠTITNA

PRILOG

meu

ZAŠTITNA MREŽA

o

"

(DUBOKA

STELJA

1200

s

s

|

= Hi

g

|

pz

iu ou zi sSi« < foka

i, =

|

Slika 7:

va

Staja vanjske rešetkastom podu klime

s

Sz s

S

2=

= Q

=) a

za

60 krava

na

RODILIŠTE

Slika 8: Crtež

4: Skica

staje vanjske dubokoj stelji

klime

50 krava

za

Staja vanjske

klime

na

tov

junadi

Procjena ukupnih zasnivanja predložene farme slično jeobavljena prethodnom primjeru.

Tablica 7: troškova zasnivanja farme Procjena s 50 muznih troškova

pasmine, dovoljan jejedan tratom 210 Ukoliko odluči (kapacitet kg). uzgajatelj tada treba dva crno- (HF)pasminu postaviti boksa hranidbu koncentratom.

Za telad Izgradnjaobjekta je dovoljan bijelu Nabavka opreme automat bez obzira jedan napajanje kojoj pasmini Nabavka goveda radi. vodom tako i dovod Pojilice napajanje (isto UKUPNO biti zaštićene od | vode) moraju smrzavanja. boks

za

hranidbu

za

koncen-

se

grla

na

858.000

za

za

o

220.000

se

500.000

za

Crtež 5:

Presjek objekta za

Mljekarski list

tov

junadi (frontalno

otvoreni

Troškovi

po proizvodnom

(muznom

grlu)

1.578.000

mjestu 31.560

objekt vanjske klime) IX

|

u gospodarstvu govedarske obiteljskom obilježja ustrojavanja farme

Tehničko-ekonomska

PRILOG

meme

odgovarajućeg cijene ukupna investicija jevidljivo i krava.

50 krava opreme podmlatkommaterijala, pripadajućim objekat ljeni kravi. U 31.560 1.578.000 iznosi kn, što po ovoj Tablica 8: Proračun troškova zasnivanja farme je izmuzištu elektronski 60 muznih grla uređaji investiciji nedostaju još i kontrolu Metatron mliječnosti Westfalia) (npr.

Kuna iz izmuOpis direktno managementa vođenja kompletnog tih elektronskih 946.000 zišta. objekta Izgradnja povećava uređaja Instalacija 275.000 Nabavka kn.

130.000 opreme ulaga- Nabavka Ukupna investicijska investiciju 600.000 goveda kuna 1.708.000 kuna ili34.160 oko po grlu. nja 1.821.000 može Ovakav UKUPNO preporučiti tipobjekata velike mogu Troškovi mjestu proizvodnom po nabaviti) imaju (ili jeftino uzgajateljima koji kravi slame slame.

Dnevna količine 30.350 po grlu) (muznom potrošnja iznosi 6-10 ovakvom po kilograma, tipuobjekta farmu 1.821.000 kn, 3-9 ženskom je Ukupnainvesticija dobnoj kategoriji). podmlatkukg(ovisno odnosno kn 30.350 odnosno i 50 krava slami po proizvodnom mjestu, pripadajući Godišnje potrebe iznose 240-315 tona. grlu. podmladak Kako

za

potpuno

oprem-

nabavke

tekuće

tivi i domaće

s

za

u

za

za

su

za

muznom

samo

se

u

a

za

o

ovu

za

na

muznom

klimom

60

krava

i

krave

Staja Objekti boksovima drže krava-tele pojedinačnim podmladak ima obzirom da i sličan način Na je p od predviđeno mogu staja puni ležanje, junadi graditi staje frontalno kruto otvorena, i troškovi crtež 8., 5.) izgnojavanje.

Staja je opremanja izgradnje (slika visine do od drvene pun izmuzišta, daleko niži farmi Zidje građe (slika 7.). izgrađena graditi nije potrebno jer Izmuzište board". iznad 2.5 m, daleko toga je“space tovu puno j eftinija, oprema junad zahtijeva je masivno i uredom Junad krave.

Staja građeno. prostora nego je mljekarnicom mliječne s tajskog manje ili automatskim traktorskom daskom ili boksovima drži izgnojava potiskivanoj dubokoj grupnim Ukoliko od 100 tovilišta staje ispod (puni pod). potiskivačem gnoja većeg kapaciteta Investicija stelji. tada svakodnevno rešetkasti kanali i U kn iznosi 4.500-5.000 turnusu po pod, izgrade postavi junetu. junadi kost Izmuzište neiskorištenih brdovitim riblja puno je tipa potrebno. izgnojavanje nije gdje p ostoji predjelima sat. Izmuzište 45-50 krava 2x5 bi vrlo čiji jekapacitet organizirati uspješno mogla prirodnih pašnjaka može već krava-tele. sustavu mlade opremiti kompletno, početku govedine proizvodnja bi U tom 8 muznih oblik tova krava-tele sustavu Tov mužnja slučaju mjesta. opremiti poseban je junadi da tako 1,5 sat. Farma kontinentalne brdsko naročito koncipirana je trajala područje prikladan veće budućnosti može i telad Krave Hrvatske. po ljeti jepredviđeno poljoprivredne proširiti, zbog čega regije muznih 60 izmuzište drvenim zimi nego je i drže grla. po sadašnjih potrebno jeftinim paši (danju noću), već troškova Proračun prema jednostavnog opisanom objektima. takvog Cijenaizgradnje jesačinjen tehnološko-tehnički 6.000-8.000 kn po kravi. inozemni načinu. Uzeti objekta je 3.

vanjskom

s

se

a

za

-

4.

tov

za

junadi i držanje krava

u

sustavu

za

u

s

za

se

a

samo

su

s

a

tov

u

a

se

se

na

u

se

za

u

mora

ne

se

na

se

se

u

u

samo

u

u

se

za

se

za

a

na

u

norma-

su

predložene govedarske Zaključno razmatranje proizvodnja mlijeka proizvodnje modele

za

-

po uvjetima predviđenim mjestu, kojauključuju jer proizvodnom Ulaganja domodele te i promatrane godišnji ostvaruje najviši opremanje objekata investiciju izgradnju 4.961 kn. hodak nabavu stada, gotovo po osnovnog jednaka grlu tehnološkim već navedeno Kako krave i HF simentalske prema zahtjejednaka je jerje potrebna i krava farme vima ovih oprema, životinje mliječnih (prikladne cijene junica pasmina razlikuju niska relativno simentalska Kako odgovaraju staje najviše jošuvijek investicija) pasmina značajno. je odnosu Cuccette, klime. Visina našem ulaganja, govedarstvu, vanjske prevladavajuća mliječnom dodatnih od tisuća kuna veća, iskorišten 7-10 proizvodni jedna njen je praksi jošnijepotpunosti analizirana od rizik ovim proodstupanja mogućih je prednosti jesmanjen kapacitet, proračunima lako relativno i kvaliteti količini simentalske je proizvodnje, Proizvodnja pasmine. izvodnja grla rezultata.

5.000 boljih proizvodnih ostvarivanje godišnje. ciljana kgmlijeka i ekonomskim normativima tehnološkim Prema visine Sa prizasnivanju stajalištainvesticije tablicama Cuccette 1, ZeDrr farme prikazanim najprihvatljivije parametrima govedarske Ostvareni modele. odabrane po kalkulacije ulaganja proizvodnomsačinjene najmanje jerzahtijevaju 4.239 do od i dohodak visinu S obzirom po proizvodnju grluje ulaganja mjestu. oko Cuccettama 5.000 4.756 kuna oko otvorene godišnje, staje, kg mlijeka proračunatu modelima svim Kako oblik 4.961 kuna. kao Cuccette ispitanim pokazale najbolji poslovanja farme

se

odnosu

u

u

na

za

za

su

se

a

ne

za

za

a

u

-

na

u

u

no

u

u

u

te

na

suvre-

u

su

mene

za

su

muznom

na

na

su

X

se

a

za

su

u

u

list

Mljekarski

fehničko-ekonomska Tablica

www obilježja ustrojavanja govedarske obiteljskom gospodarstvu

farme

9: Rekapitulacijaulaganja

PRILOG

u

u različite modele proizvodnje ukunama

Cuccette | 35 839.000 405.000 84.000 350.000 23.971

Tip staje Brojmuznih

(simentalac)

grla

Investicijskaulaganja

Objekti Oprema Muzna

grla

Troškovi

proizvodnom

po

mjestu

Tablica 10: Kalkulacija proizvodnje u predloženim

Otvorene

20 686.000

staje

50 1.578.000 858.000 220.000 500.000

371.000 115.000

200.000 34.300

60

1.821.000 946.000 275.000 600.000 30.350

31.560

modelima kunama

u

Cuccette (35)

Opis

/ Vrsta stajei brojgrla

UKUPNI

PRIHODI

511.350

Mlijeko Tovljenici

376.250 75.600 59.500 337.722 303.672

Junice

UKUPNI

RASHODI

Troškovi materijalaienergije

Amortizacija(5%) Mirovinsko

izdravstveno

9.600

osiguranje

-

-

po

po po

173.628

godišnje osobi mjesečno kravi godišnje osobi

Tablica

11:

Otvorena

86.814

43.200 34.000 207.427

497.318

591.231

173.527

433.818

24.300 9.600 84.773

53.900 9.600

520.581

102.000

61.050

9.600

233.183

285.369

116.591

142.685

9.716

11.890

3.532 4.239

4.961

staja (60)ši 876.600 645.000 129.600

730.500 537.500 108.000 85.000

42.387

7.234

Otvorena

staja(50)

215.000

24.450

DOHODAK -

Otvorena (20) staja 292.200

4.664

4.756

Rekapitulacijafinancijskihpokazatelja kunama

u

troškovi

Investicijski Troškovi

Ukupni

po proizvodnom

839.000

mjestu

dohodak

Dohodak

po

ate

grlu

Vrijeme povrata uloženih sredstava

1.578.000

23.971

31.560

173.628

233.183

4.961

4.664

5

7

(u godinama)

1.821.000

30.350 285.369 4.756 6

2.000.000

uposlena člana kućanstva (uzmanjuispomoć ostalih po članova), uposleveći dohodak ostvaruje porastom broja g rla stadu.

1.800.000 1.600.000

+—————

1.400.000

nom

1.200.000 kuna

Iznos 800.000

|4-—

s

osnovnim

200.000 (1)

grla po O os Oprema imObjekti 1: Struktura

Mljekarski

no

s

relativno

manjim (i važno manje značajno manjim po ulaganjima jedinici proizvoda) učinak najveći ostvaruje modelom Cuccetta.

U financiuvjetima vlastitog i ranja izgradnje opremanja pred naporom

ne

-

Muzna

list

stadom,

radnim

de

Grafikon

osnovnom

stajališta većegiskorištenja radne korištesnage opravdano je modela otvorene većim nje staje

400.000

E

s

Sa

+—

600.000

aktivna

se

u

|——

1.000.000

E

2 radno

potpuno

se

S o“

troškova

ulaganja govedarske u

farme

s

XI

Tehničko-ekonomska

em

u

troškovi

OD Ukupni

40.000

m

Troškovi bez

budućnosti

junica

nabave

|

000%j=-=-=—*—7

farmi

broj nedostatak je visoki

i vrlo

skorijoj

u

očekivati

možemo

ne

=

suvremenih sred-

vlastitih

troškovi

kredita ka-

navedena

farmi

zasnivanje i gouzgoja tehnologije paciteta

za

25.000

što

ovakvih

veći

stava

30.000

A

razlozi

Osnovni

35

PRILOV

ustrojavanja govedarske gospodarstvu obiteljskom obilježja farme

1

veda.

kuna 20.000

Zasnivanje od 690 darske farme ulaganjima kuna, do tisuća 1,8 milijuna kredita prosječnim korištenjem vrlo gove-

suvremene

15.000

s

a

10.000

+-

s

5.000

kamatnim

pa |—

od

stopama

6-12%,

našim

isplativo 0 Samo darskim gospoprilikama.

60 Otvorena 50 Otvorena 20 Otvorena Cuccette odreveć darstva posjeduju koja grla vlastita đena sredstva, grla grla razvijenu i junice uzgojene proizvodnju modele 2: Troškovi Grafikon kreditnih i preporučene ulaganja mogu korištenjem 50-70% sredstava investicije (za ih treba farmodela loženih pa gdje god bez steonih junica) traženim graditi govedarskih rješenje, sredstava mi, povrat uloženih rezultatima jetomoguće. proizvodnim modele Cuccetta kod kredita ostvaruje Ulaganja prikazane primjera godina) (6otplate doblju nakon 5 punog proizvodnjeispla- potpunosti govedarske poslovanja, godina poslovati. uspješno kratkom 8 relativno nakon 6-8 otvorenim ćuju stajama Naravno, ovisno svakako No, upozposlovanje godina).

(5kapacitetima godina, jepotrebno farme. naše nati govedarstvu gospodarstva 8 proizvođače učincima i načinima menim goproizvodnim svojim mjerilima normative vimodela iz Kako kvaSamo vedarske uklopiti je pojedinih proizvodnje. i opregossvega, korištei litetnom Prije gradnju proizvodnje. investicije dljivo, proizvodnjom biti većih bi vrlo farmi tehničko-tehsuvremenih podarstvu smjelo manjemliječnih njem količinama naše visoke naša moći će noloških proizvepri- odstupanja gospodarske rješenja like. Osnovna po izgraditi jestrategija denogmlijeka proizvodnom poslovati uspješno gospodarstva i rada što više da bi utrošćima što skorom već vrlo budućem staji objekte grlu, jeftinije te stočne i kvavlastite hrane, uložiti opremu pripremi moglo doblju. i klihrane utrošcima litetne ostalog Objekti vanjske junice. i dobro predstavljaju jeftino terijala. je

teško

u

gospo-

u

s

se

u

raz-

u

se

u

a

vremenu

u

u

o

mora

u

sa

suvre-

se

suvremene

u

u

za

ne

su

u

za

u

u

se

-

raz-

u

ma-

me

(20) — dagaja Godišnji nod g ginestojska

Cucrette

Otwrenastaja(50)

Ovorenastaja

Grafikon

3: Odnos u

XII

(60)

Otvorenastaja

dohotka

godišnjeg ulaganja investicijskih i

modelima

list

Mljekarski

—————

GOSPODARSTVO

trebna drpasterizirana i mlijesuglasnost nadležnog ka, proizvođačkih cijena mlijeka ka fermenKvaliteta od zastupljeni o rgana. te 75%, žavnog sirovog proizvoda mlijeka cijena tirani 11%. veliko i malo proizvodi Mljekaremlijeka kontrolira prema gotovih proizvoda. vlastitu te standarda. posjeduju prodaju bikriterijima europskog Postoji proizvodno potrošna gotovo Indeks lanca i cjelokupna proizvodnja cijena per proizvođača mlijeka proizvoda velikih stočarstvu 1998./97. iznosio plasira preko razini trgovačkih je pita/litara mlijeka lanaca i stočarskih ali preko maloprodajne 102,5; definirana proizvoda 102,3; dašnjeg stanja, nije že. Uvezeno tisuća tona veliko i je70,7 bilanca mliječnih proizvoda srednjoročna dugoročna i od od Indeks malo i mlijeka proizvodamlijeka 107,5.

Državni cijena proizvodnje potrošnje. i i čega70,23%svježeg statistički mlijeka mlijeka mliječnih prerađevina organi (Državni zavod, iste te izvezeno 1998./1997. iznosio vrhnja,je godine Ministarstvo i šuje 108,1, poljoprivrede tisuća tona.

1999./98. vode 27,5 određene 104,1. segmenmarstva) Proizvođačko Carina i preratržišta te prodajna cijena mlijeko mlijeka, poslovno feco sirovog kravljeg mlijeka pro- đevine je20% prelevmane udruženje mljekarske industrije stanica i ostalo izvođačekonomske 3,8% pasterizirano mlijeko paraparcijalno prati masti iznosi kn/lit. sterilizirano mliječne metre otkupna 2,23 Hrvatska 1,10kn/kg; grupacije.

Država stimulira maslac i treba razvoj proiz-mlijeko sustav 1,60kn/kg; 1,60 tranziciji uspostaviti i masti vodnje mlijeka proizvođačkoj tržišta će drugemliječne 1,80 9,30kn/kg,praćenja mlijeka koji državna sireve od te Za prodajnoj biti cijeni mlijeka 5,0- kn/kg. komparambilan drugim 30%.

Nacisternama i premija sudjeluje međunarodnim tržišsvježe mlijeko 11,80 zemljama bavna feco cijena Tržišni mlijeka mljeka-rina iznosi 10%. tem. sustav informacijski masti carinska zaštita (sadržaj mliječne 3,8%) Prosječna Minipoljoprivredi (TISUP) pri iznosi kn/lit. i iznosi 57%.

1,97 starstvu i šumarstva prerađevine mlijeko poljoprivrede steriliziraHrvatska Cijene imat će konzumnog kao jedinstveni značajnu ulogu i fornog i tralna nadležna mlijekaprerađevina stav tržišnog praćenja mlijeka institucija. slobodno dok miraju je prerađevina: ponude, potražnje, | pocijene pasteriziranog mlijeka cijena proizvođača sirovog mlijez i sterilizarana su

a

na

sa

ne

ne

se

se

u

ca-

u

na

sa-

mre-

na

na

u

a

u

za

a

uz

za

sa

za

ove

u

u

za

s

sa

u

ca-

u

ra

za

nema

se

.

su-

neu-

za

BETONSKA

GALANTERIJA

ZA FARME

:

PREDNAPREGNUTI PODNINOSAČI AB ZA REŠETKASTE PODOVE IZNAD KANALA DUŽINE2,20- CM. VISOKA NOSIVOST, JEDNOSTAVNO | POLAGANJE TRAJNOST, (RUČNO) 2,85

AB MONTAŽNE HRANILICE DIMENZIJA80/56/200 CM. UGRADNJA, GLATKA. I JEDNOSTAVNA BRZA POVRŠINABETONA. i

“

.

;

:

INFORMACIJE:

FAX 040328466 Mljekarski

list

19

IREPRODUKCIJA

SELEKCIJA

prouzgojnog provedbu 4) poticaji Novčani za grama govedarstvu: pozitivno proizvođaču poticaj grla rasplodna bika kvalitetna performance testiranog testu korištenju koji jenamijenjen osjemenjivanje umjetno goveda stada osnovnog 5) držanje strateškim podgovedarstvu odnose uzgojno kategoriju Husinec Piše: podplaninska (brdsko Ljiljana ručjima dipl. ing. krava valjanih sposobnih državne posebne područja ručja, i rasplodne valjane plod uzgojno Zakonom skrbi utvrđena podNovčani bikove poticajiRepublici popis upisaneSredišnji skrbi državne posebne ručjima koriste ostvarujutemeljemrasplodnih Hrvatskoj koji bikova, br.

57/96. i 124/97.), NN i 44/96., novčanim Zakona poticajima rasplod. otoci i Pelješac: i ripoluotok naknadama nabavu poljoprivredi 3) valjanih krave sustavu krava tele uzgojno i Pravilnika barstvu bikove 29/99.)

(NN (odnosi rasplodnjaka krave i načinu mlijeka proizvodnju nakon perpostupku ostvarivanje završenog j e kojima navedene vrtse Sve novčanih poticaja (NN 73/99.) formance testa komisijskom poticaja ocjei Zakona iz određena važećeg izdvojene propisanih p regled daje kojima prinamjena korisnici koPravilnika ostvariv rodni ostvaruju zadovoljiti koje uvjeta Poticaj je pripust. drže stoku i pravna fizičke osobe risnik kada osoba) slučaju koji (fizička kupca zahtjev je novčane farmama. odluka prava donesena ostvarivanje županijskog obiteljskim svezi i kao 1998.

Grada odnosu ureda U odnosno postupci poticaje, godinu ureda, definido došlo stočarskoHrvatskog je promjene nadležnogposlove Zagreba, Korisnici novčanih bik centra. određeni da stočarstvu poticaselekcijskog grla poticajarasplodna ranju zaštićenih i izvornih koristiti g ovaljane uzgojno pasmina ja uzgajivači oplodnju plotsmije stoke stado Za stada. veda i osnovno izvan Upisnik rasplodne upisani poticaja vlastitog kinja živostrateškim bikove valjanih uzgojno uzgajivača podruprirodnomgovedarstvu namijenjene i zaštiizvorne tele krava sustavu tinja. niječjima.

Poticaj pripustu novčanih Sredstva bio takav ćene isplatu jedinkoji je pasmine, podnositi zahtjev potrebno iz i iznosa smislu stven ostvaruju državnog ostvarivanje poticaja kategorije poticaja.). proračuna. za

u

-

u

za

u

za

na

na

se

za

ras-

o

u

u

se

se

o

za

u

za

o

se

-

u

-

za

na

za

-

u

se

za

nom

mora

u

za

na

-

na

na

u

na

u

u

za

za

se

su

za

u

u

za

na

u

za

-

za

se

Prema

navedenom

u

za

Zakonu

i

goveda dijegrla poticaje rasplodna poticaji vrstama razvrstani prema više vrsta: limo poticaja god. valjanog uzgojno 1) uzgoj poticaja Ukupan Broj Iznos Vrsta goveda: poticaja iznos podmlatka rasplodnog kunama grla umatičena goveda(nizin1 21.292.760,00 | Nizinske 14.387 1.480,00 ska područja) straumatičena 310.000,00 5.000,00 ž.

Izvorne goveda po 62. telenju grla teškom području(dosadašnja 260.000,00 130 Izvorne -ženska grla 2000,00 od i brdsko područja planinska 1 | 137.500,00 državne Izvorne odabrana grla 25 550000 skrbi) posebne 2.012.000,00 2.000,00 valjanihBrdsko uzgojno 2) držanje 1.006 planinske. izvornih i zaštigrla rasplodnih 1.330.000,00 665.

2.000,00 Posebna državna skrb i ćenih govedo (istarsko pasmina stado u | Osnovno govedarstvu podolac): slavonskona strateškom ženska području 26.945 grla srijemski ženska po telenju grla vrste poticaja Bikovi ostale muška odabrana i uzg. program) grla podml. (raspl. novčanih vrste Navedene po| 33.954.610,00 UKUPNO izvornih pasminagoveda ticaja

Pravilniku

novčane

Tablica

1. Novčani

za

kvalitetna

u

1999.

na

na

u

za

-

ž

-

na

za

-

|

|

m.

za

-

|

—

|

|

-

-

|

-

————

|

20

list

Mljekarski

5ELEKCIJA

======anu

IREPRODUKCIJA

kvalitetni roku 60 dana od dana poticaja (jedna kategorija poticaji podnosi od kn sada dok 5.500,00 kn), je rasplodni podmladak (nizinskog, porodaplotkinje, zahtjev muška i od novčani nabavu podijeljenpoticaj brdskopodručja poticaj odabrana iznosu državne grla 5.500,00 posebne planinskog skrbi) ostvaruju gojno v aljanih rasplodnjaka podženska iznosu i to samo nosi roku 60 dana od dana kn,poticaj grla mjesečno jednom upisa kn tele muških 2.000,00(krave koje proizvodnom vijeku rasplodnog grla Središnji popis i ženska dok ostali Korisnici redovito) poticaj grla grla (prvotelke), pri-plodnih grla. novčanog kn. kazani po telenjuiznosu 5.000,00 stado osnovno strapoticaji ostvaruju godišnje poticaja takvu stisvake Izuzetak izvorne teškom dužni Razlog podjelu je godine. području podženska ostvaHrvatskom stočarmulacija rasplodne proizvodnje. pasmine grla koja nijeti zahtjev stado bio svakom sko centru po Poticaj je ruju poticaj telenju (a selekcijskom upis iznosu od i bikovi stada jedinstven 350,00 kn, o snovnog prvom) koje grla koja prisada krave novčani po dijelipoticaj poticaj ostvaruje padaju s kupini uzgojno valjanih krava tele sustavu iznosu šenom testu. iz razvidan performance životinja kojeg j e njikn i krave hov proNa obavit 800,00 poticaj Zahtjev isplatu novčanog broj. temelju toga iznosu kvalitetni će izvodnju mlijeka 300,00poticaja, rasplodni upis grla Popis ž ivotinja kn. i izvorne Prilip ravo podmladak pasmine,koje imaju poticaj. kom novog podnošenja Tablica 2. zahtjeva novčanih kvalitetna Sveukupni zahtjevi isplatu poticaja li od potrebno je obrađeni provjeriti 1999. je rasplodna grla goveda godinu pozahtjevaisplatu novčanog a pro1999. god. ticajaprethodnoj godini teklo 365 dana.

Iznos ŽUPANIJA najmanje | Broj grla poticaja (kn) Korisnici novčanih du1. | poticaja 2.492 3.457.060,00 žni Zagrebačka držati po isplati poticaja 2. | 476 određeni 704.480,00 vremenski Krapinskoperiod ostvarili 3. |Sisačko zagorska - moslavačka 3.130.| 2.272.940,00 gojugrlo koje čani i to: poticaj ———— 4.| | Karlovačka 3.641.000,00. kvalitetni 8.557. rasplodni podmla5. |Varaždinska 1337 dak: kravu do starosti 5 1.512.740,00 uzgoju i bika do starosti 3 6. |Koprivničko - križevačka 2,667 godine 3.950.200,00 godina izvornih i zaštićenih pasgrla 7. | 4.652 4.339.420,00 Bjelovarsko bilogorska mina dana godinu 8.

1.099 stada stra|Primorsko - goranska o snovnog grla 542.410,00 teškom dana 9. | području 4.379 godinu 1.706.100,00 Ličkosenjska nabavljenog uzgojno valjanog 10. | 881 Virovitičko podravska 1.006.440,00. rasplodnjaka prirodnom pripus11. | tu do 3 starosti - slavonska: 1.079 Požeško godine 1.052.100,00 Nastale teže ili 12. | Brodsko - posavska reproduktivne | 1.075 1.320.280,00 zdravstvene koporemećaje grla, 13. | -baranjska Osječko ostvarila pravo novčane 4.107 2.953.620,00. ja -srijemska 14. |Vukovarsko osoba oba2513 1.936.900,00poticaje, utvrđuje koja zdravstve15. | vlja poslove | dalmatinska 1.219 430.720,00. zaštitu Splitsko stoke, nezadovolja16. | Istarska 1.278. | 1.470.660,00vajućuproizvodnu sposobnost HSSC-a.

Utvrđeni | 1.128.320,00.grla 17. |Međimurska djelatnici razlozi iz izlučenje grla uzgoja - kninska 18. |Šibensko 69 > 252.590,00 zapisničkievidentiraju, ko19. |Zadarska risnik 188 dužan 82.980,00 novčanog poticaja je čuvati do isteka roka 20. |Dubrovačko neretvanska 661 zapisnik 198.650,00 taj predviđenog držanje izlučenog 43.243 33.954.610,00 UKUPNO: Ako korisnik pogrla. novčanog s

izno-

Novčani

za

u

se

som

se

na

za

za

za

uz-

u

za

u

se

se

u

u

ne

u

za

ras-

se

u

za

za

na

su

su

-

za

osnovno

za

u

a

se

ne

na

u

samo

za

za

se

ne

zavr-

u

-

za

za

za

u

za

se

u

na

za

za

za

za

u

2

su

-

u

za

su

uz-

nov-

>

-

|

u

-

-

-

na

-

-

-

u

su

na

vezane

nu

|

uz

a

759

za

|

se

a

=

|

-

za

|

|

list

Mljekarski

21

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

kn. U

33.954.610,00 grla kupcu poticaja uzgoja svojevoljno ticaja 26.945 sadržano navedne isti novčani ostvario zahtjeva je broju uvjete zadovoljava grlo kojeje 5.893 od stado osnovno tebez je čega poticaja novčanog ostvarenje razloga, poticaj opravdanog obra1998. dana dana od roku 15 dužan godinu uzgajizahtjeva Upisnik upisa meljem je 1999. đeno i vača iznos godini, isplaćeno životinja. valjanih uzgojno naplaćeni izlučenja grla 1999. obrađenih 21.052 obra1999. žiro korist vratiti godinu godini je Ukupno čanogpoticaja svih Prikaz Ministarstvo đeno i Ministarstva računa jošnijeisplaćeno. poslano poljoprivreobrađenih 43.243 i šumarstva po Isto de i šumarstva. županizahtjeva poljoprivrede tako,slučaju 2. tablici 1999. raznih vrsta je isteka godini jama zahtjeva isplatu grlaprije takvog prodaje novčanih iznos m poticajagovedarstvu naplaćeni roka, navedenog izluči iz

mora

ako

dati

što iznosi

tom

za

za

za

za

u

u

a

u

nov-

za

u

u

u

u

u

u

za

u

pasmina 1999. proizvodnja laktacijska godini: standardnih bjelovarsko-bilogorska brojzaključenih 733 laktacija prozv. (kg) mlijeka prosječna uzorka plot- 5.411 Ukupanbroj mlijeka.

Bulić Vesna Piše: dipl. ing. bio 1999. tokom godine je kinja masti mliječ. proizv. prosječna 29634 krava broj 35704,ukupan 209 (kg) obuhvaćeno 12129 od U masti čegaje Županiji bjelovarsko(2%) proizv. prosječna što radom službe: s elekcijskim uzgojno bilogorskoj dvijeselekcijske 3,87 krava obuhvata.

40.93% čini i Veliki Zdenci Broj ukupno Bjelovar (kg) proteina proizv. prosječna i nizak po uzgajatelju dvadeset prosječno je 174 organizauzgojnih pet iznosi 4.83 proAukcijskim grla. cija.

(2) proteina proizv. prosječna sajjunica rasplodnih dajama služba 3,23 Selekcijska Bjelovar movima i bjelovardogonima 1999. krava po imala 1999. uzgajatelju Broj godini jepoduzgojno prodano županiji skokra7257 obuhvatom godini: selekcijskim Ministarkredita korisnicima je bilogorskoj 1-3 krave kontrolom 3084 od pod kojih je 185 i šumarstva stva poljoprivrede 1036 i 4173 (41%) uzgajatelja proizvodnje rasplodne U narednom prikadijelu junica.

4-6 krava kontrolom krave mliječnosti, pod proiz- 913 uzgajatelja jeukupnalaktacijska služba Veliki Zdenci (37%) selekcijska gospodarstva obiteljska vodnja obu7-9 krava selekcijskim i farme pod uzgojno pasŽupaniji po ovoj 359 od 4872 hvatom imala (14%) uzgajatelja krave, minama: je 10-12 krava kontrolom 2604 krave pod toga 119 i 2268 Simentalska (5%) uzgajatelja pasmina laktacijproizvodnje rasplodne 13-15 krava 1999. kontrolom ska krava mliječnosti.proizvodnja godini: pod 28 31.12.1999.

1%) Županija, uzgajatelja ( standardnih zaključno zaključenih broj 16 i više krava 2506 ima uzga5050 godine, ukupno laktacija 51 kontrolom 5688 krava (2%) uzgajatelja pod jatelja, prozv. mlijeka kvalitetna (kg) Novčani 6411 kraprosječna poticaji proizvodnje, rasplodne 4.189 1999. ostvareni kontrolom grla mliječnosti, rasplodna pod masti do 1 proizv. mliječ. godini: podmlatka godine prosječna ženskog 2427 1 165 3761 i Broj grla: preko (kg) podmlatka ženskog 3.671.920 kn Iznos 3124. masti poticaja: Brojispitanih godine (%) Novčani proizv. prosječna staosnovno raka gospopoticaji mlijekaobiteljskih 3,94 do: službi darstava selekcijskojBje(kg) proteina 2225 proizv. prosječna 34910 lovar bio Broj g rla: uzoraka, je 138 kn Iznos službi Veliki Zdenci 667.500,00 poticaja: selekcijskoj 4652 zatraženo tu što znači da 18433 uzoraka grla (%) Ukupnoje proteina proizv. je prosječna kn. iznos od 53343 m 4.339.420,00 3,31 ukupnoispitano županiju Županija

Holstein

-

friesian

-

u

-

-

-

a

-

su

s

-

-

na

u

u

u

va

-

zana

a

-

za

u

-

-

-

u

s

-

-

-

-

za

u

va

-

uzo-

-

za

s

u

-

a

za

22

u

-

za

list

Mljekarski

SELEKCIJA

Županija

Holstein

I REPRODUKCIJA

friesian

pasmina 1999. laktacijska proizvodnja godini standardnih brojzaključenih 362 laktacija prozv.

Broj prosječna mlijeka (kg) -

-

u

koprivničko-križevačka

-

čini

39,70% dipl. ing. krava nizak i 5.815 po uzgajatelju je iznosi Aukmasti prosječno 4,03 grla. prosječna proizv. mliječ.

U Županiji 24 koprivničko- cijskim prodajama rasplodnih (kg) jučetiri službe: i vačkoj masti selekcijske nica na sajmovima križedogonima prosječna proizv. (%) Sv. I. ŽabĐurđevac, Koprivnica, Županiji koprivničko4,15 i Križevci dvanaest 448 korisnicima ukupno prodano je junica križevačkoj prosječna proizv. proteina (kg) kredita Ministarstva 188 uzgojnih organizacija. poljoprivreŽupanija de i šumarstva. koprivničkoU narednom dijeprosječna proizv. proteina (%) čka 31. 12. 1999. križeva- godi-lu prikazana zaključno je ukupna l aktacijska 3923 ima 2959 6251 krakrava uzgajatelja, 1999. gospopo proizvodnja obiteljska Broj uzgajatelju kontrolom darstva i farme propod rasplodne Županiji po ovoj godini: 5688 krava kontro1-3 krave izvodnje, pod pasminama: lom 1514 mliječnosti, ženskogpod- Simentalska uzgajatelja (51%) mlatka do 1 4431 i pasmina laktacij4-3 krava godine ženskogska 1999.

1 proizvodnja 3089. godini 950 podmlatka preko godine uzgajatelja (32%) Unutar standardnih 7-9 krava broja grlapod rasplod- brojzaključenih 4474 kontrolom uračunato i laktacija 300 je uzgajatelja (10%) dvadeset sedam Slavonsko10-12 krava grla prosječna proizv. mlijeka (kg) vlasnik 4204 118 srijemskog podolca čiji je uzgajatelja (4%) Centar stočar13-15 krava reprodukciju masti prosječna proizv. mliječ.

Hrvatske. stvu 43 Broj ispitanih 166 uzgajatelja (kg) (2%) raka gospo16 i više krava mlijekaobiteljskih masti darstava prosječna proizv. (%) Županiju1999.

34 uzgajatelja (1%) 395 bio 44865.

Novčani godini je Ukupanbroj kvalitetna poticaji tokom 1999. bio prosječna proizv. plotkinja proteina (kg) rasplodna godine ostvareni 1999. grla 137 krava je 36232, ukupanbroj godini: od 11939 obuhva30073, čegaje 2667 prosječna proizv. proteina (%) Broj g rla: ćeno radom Iznos uzgojno selekcijskim kn 3,26 poticaja: 3.950.200,00 Piše:

Vesna

što

Bulić

obuhvata.

-

-

su

u

no

-

s

-

-

s

ne

za

vu

u

u

-

-

u

-

-

nom

-

-

-

za

u

-

uzo-

-

s

-

za

ovu

u

-

za

-

u

a

-

Pola

stoljeća

umjetnog stanicu

perfomance kao nastavak rada osjemenjivanja goveda testiranju u bikova 1959. po (od potomstvu godine).

Hrvatskoj Po Programu gojidbene izgradHrvatske nje govedarstvu (obnakon tehnoPiše: Brlek njivanje, uvođenja javljen Agronomskom glasniku dipl. ing.

Stjepan duboko smrznute 7-8 1973. i stanici 5sperme, logije Veterinarskoj Od 1948. iz izabire godineHrvatskoj smanjenje brojcentara. Sada 6 1973.) populacije centri Sla250-350 bikovskih primjenjuje umjetnoosjemenjidjeluju Križevcima, majkipoznavonskom Brodu i visoke vanje goveda.

Osijeku. p orijekla, toga proizvodnje Do 1965.

1974. dobre i godine postojalo je Tijekom godine uspješan mlijeka, plodnosti drugih više centara centar Varaždinu osobina. umjetno osjemeje pretvoren test

za

bikova

na

u

a

u

u

se

se

u

za

Mljekarski

list

u

u

23

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

oo

o sjemenjivanja umjetnog n astavlja godine najOsjemenjuju Prirodno i iz domaćih osjemenjivanje vatskoj. selekcijske suradnja i primjerena kvalitetnijih bikova, što obuhvaća Centrom službe veterinarske svega jenaj1%, nekontro23% agrostanicu broj, je Testnu manji osjemenjivanje, umjetno dostavljaju lirano ili veterinarnomskim neoplođeno. tei nakon fakultetima, Varaždin pozitivnog skim stanicama ukupjestanje Zabrinjavajuće Centre fakultetima, odlaze stiranja stočartest i nog umjetnim broja plotkinja drugim ili perfomance osjemenjivanjepri-skim umjetno 1968.

Tako je osjemenjivanjem. posebno institucijama, Vrlo brzo rodni prestala pripust.

619.200 bilo plotgodine preko uzgajivačimarasplodnih Od 1948. do 1965. konjepotreba od tada suknastavljen je kinja godine stočarima. bibikova, osjemenjivanjecesivno do 1990. stantan godine, pad broj u mjetpovećavan je i kovskih poboljšanje majki 429.842 da bi svega plotkinje. osjemenjenih plotkinja uvozila 1991. potencijala obuhvaćeno genetskog bilo 1965. zabilježen je Najveći pad godine iz bikova sperma nastavnajkvalitetnijih 45% plotkinja i 2% bikova poznaagresije), (nakon godine 274.716 1999. do svega Europe. ljen je porijekla. tog vlasnici bikovskih kontinuirano Proizvođači Od 1965. plotkinja. godine uvoziti svako Porast vodi toga jepotrebno premiju evidencija. umjet- Zbog majkidobivaju tov, muško tele i goveda goveda, je rasplodna dostignuo premiju nog osjemenjivanja posebnu količine i znatne svih 78% 1998.

Centre odlaze bikove goveđe plotkinja godine koji i što prerađevina_[ii mliječnih mlijeka povijesti uspjeh jenajveći osjemenjivanje. umjetno Od

spermom

se

1965.

u

se

Hr-

za

s

a

u

se

za

za

u

u

s

a

uvozom

za

a

a

za

na

za

no

se

a

na

-

za

-

se

za

za

meso

za

u

u

OBAVIJEST

3.

proljetni

Bjelovar

Gudovec,

sajam -

Nanić

gđa. “Žive zemlje"

ožujak

24.-26.

Zlata

-

-

gosp.

-

voditeljica

Murtić

Miro

-

Pčel.

drugi.

Bjelovar udruga Za predviprodaju aukcijsku 2000. od 17 đeno je junica kojih je standar16 majki proizvodnja bili: Uvodničari 4.447 iznosila Brlek kg laktaciji Piše: dnoj Stjepan dipl. ing. dr. Ivan Katalinić Na ravnatelj aukciju je dopremlijeka.

HZPSS bilo 13 kojeje junica mljeno iz Damir ali bez 7 zainteresirano Pejaković ing. dipl. kupaca, konU Gudovcu Bjelovara HZPSS kraj i kredita i p rodano gotovine nije 3. održan je proljetni ožujka Brčić. dr. niti prof.

Josip jedno g rlo.

77 sajam, kojemje izlagalo Održana i Za promocija knjige je je predviđeno iz aukciju županija. izlagača i 5 Spremanje sjenaže. tri dana jedna predvedeno Sajamjetijekom okruniza okolnosti 25. ali organiziran je ožujka oko 15.000 šilježica, zbog posjetitelja. stol temom: gledalo EKOLOŠKA niti jedno g rlo. gli prodano Po nije je POLJOPRIVREDNA prviputaorganizirana PROIZU pripreme opsežne tijeku poljoprivredne rabljene prodaja uvodničari VODNJA i stočarski Međunarodni 8.

HRANE, mehanizacije. bili: će U okviru koji gospodarski sajam, organiziran je sajma PF dr.

Davor kao i od 1održati Šamota stol temom 24. prof. rujna 2 000., okrugli 3. ožujka “Plodovi SPREMANJE Osijek Poljoprivredni sajam SJENAŽE,u od 21.održati će Ranko zavoda i ng. d ipl.

Tadić, koji jeseni" Hrvatskog ganizaciji 2000.

24. slugodine. listopada Rijeka savjetodavnu poljoprivredno žbu JosipKraljičković Tijekom organizira godine Bjeodjela poljoprivredu i 37 i 12 sajmova. mjesečnih tjednih županije Zagreb lovarskoKriževci Jošt dr.

Marijan Bjelovarskog sajma. bilogorske i

u

su

-

-

za

-

cem

-

na

osam

ovnova

raz-

s

su

a

za

su

se

-

-

s

za

or-

za

za

-

-

-

-

24

mr.

-

se

se

-

list

Mljekarski

Motivi

iz posavskog

Moslavini, Turopolju, i Pokuplju, Međimurju, Prigorju ali i po tome Zagorju, jedinstven što krajuživotnog puta čovjeknjemugasi ugodno Tajosjećaj jesvjedočenje onome

spomenara

u

se

Moslavinom.

žive Posavci

na

Eto, prof. roda RaHrvatskoga Stjepana dića i harmoničnom i neraskidivom žiAko Ljudevita točno da Posavskoga. naslov je je votu Posavaca Savu i Šetajući što nasipom prirodi sjeprionoga najkraći sadržaj slijeditan i smiren znakovitom rodom Prirodnost i posavonda svojega kraja. daljnjem tekstu, razumijeskom tišinom vrikraspontanost da će koja življenja biti zaustavlja prilogu riječi mi i po očima i je Posavini jeme, ju p očele vidljiva bojama pred ( zelena odnosno, točnije rečeno,nizati slike uspomena plava Posavini. Štovani boja čitakoje d jeluju smirujuće) koje Sisačkoj nalaze Posavrado ću Vas pretočio papir barjaku kako s tarijim grada S iska, telju, podsjetiti cima Posavine. Skladnost centru Vama štopodsjećanje, dobio ime. čovjeje tajzavičaj svoje vani ka i ovoga Naravno čitatelji da ga Mljekarskog prirode dobio kraja lista, zamjetna po je naji izvornim živite koji je drugim Savi i krajevima pjesmama kojima po dužoj rijeci Hrvatskoj naše tužnih ali ni kričavih todomovine, od 2000 upoznavanje.

Sisku, gradustarijem Poznato da ni već odavno nova. kuća je Vjerojatno jedna godina. svi ostali tako naše Poznato svijetu da djeluje krajevi prirodno gotovo je Hrvatskoj domovine i svom kao drvena poimamo Sisačke Posavine: opisani opjevani ambijentu pored ovakav ili sličan savska kuća. Ta ali koali način, bih jedinstvena Županjsku, Brodsku, ja kao izvučeni čamac Poobali dodao i otkrivanje rablja ljepote življenja Zagrebačku Posavinu, savini imati izuzetno i iako naziv potrebno Save, svakodnevnom je posebno toplo pitomo d jetaj osjetilo životu i koje luje i maju čovjeka. rabi. Treba ljudi koji povijesno I rasni Način živistaći njoj u korijenjeni. da posavski konj svojim činjenicu, Hrvatskoj Posavini sličan živi ljenja Savu osobinama, je j eprilagopotpuno pa najveći broj ljudi, i sliva zbog drugih rijeka pravom predstavlja svojevrsnu vodotoka Na teriju ZEMLJO Hrvatskoj. POSAVINO obalama nalazi i njenim najvećiPOSAVINO ZEMLJO BOGATA | FINA grad Hrvatskoj SINA Zagreb (koji je ZAVIČAJU DVAVELIKA i naše domoDVA DVA VELIKA HRVATA ujednoglavni TIČA grad ANTUNA RADIĆA ali i Sisak središte Sisačke vine), ISTJEPANA ZEMLJO IPLEMENITAŠ, Brod središte Brodske POSAVINO ŽITA Posavine, SNAŠA I DOBRIH LEPIH TAMBURAŠA Posavine i Županja središte ŽuMARLJIVIHLJUDIBLAGEĆUDI Posavine. panjske ISRETNA Moj zavičaj ZANAVEK BUDI je PONOSNA Sisačka Posavina koja proteže POSAVINO ZEMLJO SAVOM OBGRLJENA Savom od Dubrovčaka do JaseINEPOKORENA VEKOVIMAPOSTOJANA BILO DOŠLA SAISTOKA KAKVA Način doživT MINA koji ja BEDEM TOJE NEPRELAZNI s am, POSAVINA ljavam svojzavičaj opisao POSAVINO ZEMLJO SVOM odnosno POSAVCU opjevao, pjesmama GDJE JOŠIMA TAKOLEPA IDILA | MILA “POSAVINO ZEMLJO" i “MOJ SINOKOŠA IPOSAVSKIKONJINA PAŠI ZAVIČAJ"iz zbirke “POSAVSKI ISELA UZSAVU KAKDUKATINA SNAŠI Piše:

Sinovčić

Ivan

tu

u

umo-

ran.

-

o

u

uz

u

s

se

u

ovom

u ovome

o

su

se

sam

o

se

na

na

a

u

u

u

na

u

-

nema

na

su

na

ne

u

u

na

za

u

se

na

u

na

samo

ne

su

u

sa

u

u

uz

ona

veoma

s

-

-

ar-

u

se

u

-

:

se

|

|

novca.

na

u

|

SPOMENAR".

Sisačku

Posavinu

POSAVINOZEMLJOMIRISUIZKRUŠNEPEĆI osim Save TVOJ i okružuju još Kupa REČI: POSAVACPAMTIMATERINE NIGDENEMA TAKVE LJUBAVI BRATSKE zatim j u koja spaja Pokupljem, U POSAVSKOMSRCU HRVATSKE KAO UNJEDRIMA Odra i Turopoljem Lonja sa

s

s

Mljekarski

list

25

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

——;—————————

SELU

nadam

da

svima

će

čitatelji, jedinje p rekrasna Save, geografskom kao doima vama, stvena Posavine. zavičaj koji svoj pluslika; položaju i nosite od izvorna i poslije Prekrasna ponosite, njime poljnajljepšeg tajući vijenac jedinstvena i teksta ovoga od simpriloženih čitanja sjenoposavskih skogcvijeća nošnja jejedan posavska i duši biti i slike koša. Sve bola toplije pjesama sastavljene posavskog prepoznavanja mozaik čine žena pa unaprijed mirnije, prirodnu jedinstvenu posavskih kraja.

Skupina skeli po Štovani radujem. kraja. posavskog cjelinu nošnji, narodnoj dini

i klimatskom

đen

i

se

srcu

u

se

se

s

u

srcu

u

ove

s

se

u

vama

sre-

na

prodirali podno u To stambeni prostor.nikoga smetalo jedijete rođenjem jer nije kotaru miris ga jepratio spoznavalo koji da život. je Zanimljivo cijeli tako da Kuće iz štaiznosio je građene povremeno Pavešić Piše: stajnjak Miljenko malo dio bio Do dvorište le ukopan donji gnojnicu. bio Jednim bi nastala dijelom je proljeća zemlju. hrpa. povelika tim Kao blaga, smještaj namijenjen kroz besmoderna cesta igrali djeca Prva, zimnice. Iznad odrasli i tu smještaj drugim čubila kotara obavljali dvorištima, je pućaGorskog Potstambeni nitko nikada je no, od prostor.

Građena toga nije Karolina. poslove je bilo dosta žalio da ili rekao veliko, koje j e krovlje, od gnoj kravlji 1725.-1736. godine potezu služilo kao smrdi. spremište sijena. je Stare prekoVrbovskog, Stubice, da od trebalo čuvati nije sijeno Zanimljivo je do i Gore Ravne j e Blago Mrkoplja Sušice, uskladištavalo stogove, što je ka. bilo “zaštitnih tu išla mjera". je E, preko normalno Daljeje Sungera.

S taLici i klinu drugdje.

U je visio posebnom štali, F užine, Vrata, GornjeSlavice, do kamen štale, blaga s i kroz šupljinom, prirodnom Škriljeva Hreljina, Meje, bio kutu kuće od uroka. štitio jeizgratrašnjem dolazila je blago Rijeku.

Dragu ustvari To đen trahtur iz PriUskrsa Pred (lijevak). je blagdan dobila po Karlu III. Prva Ime oblika tunel okomiti je žene četvrtastog pored donosile, morja naziv dobila te ceste U od dasaka. je izrađen varijanta masline. Te i njega grančice ostalog, Karolina Nova Karolina.

Stara Bilo štalu. bacalo nosile u Uskrs je dolje sijeno grančice ustvari “mirekonstrukcija to funkcionalno jetemeljita bile crkvu rješenje.

No, blagoslovljene. gdje tridesetih izvršeno Stare što je XIX. godina stoljeća. cesta proDobrim ta dijelomje lazila prenenaseljenim pustim, duž milom što Štosilom, djelima. domaći stanovceste naseljeni i nici iz te iz Primorja Slovenije Pemci. nazivalo Čehe Češke. ti da Sasvim ljudi jelogično i sobom običaje, svoje donijeli itd. Sve to dijalekt jezik navike, dana. i do održalo današnjih svima bitan čimbenik No, opstanod bilo ka pa je blago, kotara dio ljavanja taj Gorskog stočarski kraj. značajan postaje i bili Zanimljivi običaji suživot blagom. taj vjerovanja Jurjevo. žipalio kres sličica nekoliko kojemu Selo Vrata 1950. godine. U pozadini brdo Viljak tadanjeg Evo, Vrata koja i danas postoji. mljekare je zgrada Iza električnog stupa dvostrukog i rada tom vota području.

Gorskom

običaji

Neki

kuće

risi* iz štale su

u

se

su

u

na

u

a

za

smo

za

se

u

su

vena

se

na

se

uro-

u

u

vana

na

-

u

unu-

a

u

su

se

su

u

na

se

su

su

se

sa

su

se

nase-

razna

su

uz

s

na

se

na

na

26

list

Mljekarski

O

Gone

Dio

tih

VRT

PORT

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

naroda “World Festival od trees? grančica stavljao(utariječi Viljku knuo) kuhinjski kredenac, imajusijelo.

Krijes palili podnaslovom The prayer of the dio štalu. Zataknuo bi satima mladići forest. drugi večernjim opće kroz kamenu. to bila neka rupu vrsta Stihove i Stare,veselje, jerje preveo je engleskog nikada zabave. dr.

Franprošlogodišnje grančice prepjevao ing.

S tjepan nisu već bi brda vii bacale, spalile Zbogljepote lijepih čišković iz Rijeke.

Original je bi baka tada dika Turističko društvo i nalazi štednjaku.

Moja zajedniportugalskom jeziku što i zašto to ci Fužine Šumarijom blagugovorila je izgradilo glavnom g radu Portugala glasluži. do vrhunca. stazu Uz tvrđavi San jelijepu sovitoj Jorge (Sveti Na svake stazu maslini početku godine postavljene klupe, Juraj) jednoj prastaroj crkvi vrhuncu stolovi i U ima blagosilje koja voda, granu. klupe. naj- koja jošsamo jednu čuva ali šume Za vrlo kući, njome poškro-gušćem je dijelu postavljena kraj još jednog i T reklo bila oblikovana tabla nadje piloblago.blagu što lijepo vezanog običaja starog blago. te to, šta svrha strešnicom i tekstom Molitve šuPastiri krali i radi, kojaje uvijek krumpir žaru dok čuvali blagoslova. ga pekli blago.

Za Božić i Uskrs štala MOLITVA bio da ŠUME bolje Običaj j e prisadnji stavilo Čovječe: košarica 5 uredila, blagu jasle krumpira jedna (oko kg više ognjišta znatno tvojeg nego Toplota hladnojkrumpira) sijena drugihzimskoj posadi kraju noći, dana. i čobana. tata “Čoriječi: hlad ugodan ljetnjem oko vrata, kožnom banska" krađa Blagu Krov kuće tvoje, daska stola tvoga krumpira nije Pored smatrala krađom. vješalo i kreveta kome sredini vrata remenu na, nekad bilo sad brodova si spavaš, drvo spoEto, koje is- gradiš.

U tom stavljala mjedenaokrugla minjalo! dijelu Gorskog ukrasna. Iz Držalica motike tvojei čvrst odnos pupčena kopča staje, kotara bio jeposebno dine te visila romboidna drvo i rake tvoje. koljevke i Može reći da kopče je ljudi blaga. je traka dobri kruh, cvijet Ja Ta i članovima čoje. čoja ljepote blagobilo smatrano zdravljakraja tvojega. bila zaštita uroka. domaćinstva. je protiv molitvu moju: i da Saslušaj bio Postojao i je običaj Tadanji ječovjek stanju NE ME! UNIŠTAVAJ uoči dana Život staviti ako proljeće, bilo Svetog Jurja, kocku, je Molitva šume brdu Viljak (945 m)pali jedugo potrebno krijes. poznata spašavati blago kulturnim imao i neko Viljak je zemljama, objavljena magično volji. iu poznatom proje značenje jertoponim djelu Ujedinjenih Viljak

izlazi od

se

na

vila. Vile

a

u

na

su

u

se

onu

na

u

s

se

se

u

na

u

se

sa

u

u

se

u

su

a

na

na

se

u

se

evo

se

s

za

se

su

me.

u

su

se

a

se

se

u

sam

u

na

uz

za

se

na

na

suncu.

se

sam

remenu

zvono.

zvo-

u

na

a

na

se

sam

se

sre-

-

sam

vrata

sam

crvene

se

sam

crvena

se

u

u

na

na

u

ne-

u

Preduskrsni

običaji

selu

u

usjevipolju oko više četvrtak,podneva nije raditi ni vinosmjelo polju žene gradu, počele spremati i vrtu.

u

Na

Veliki

se

Visoko

u

a

kuću

Piše: Ankica

Škarić

je

išlo i staro

i mlado.

U crkvu

u

su

i rediti za

Uskrs.

Flake

su

se

otvorom bijelile (kaca žene išle je kuhal sapunom narodnoj nošnji koja dnu) koji i također imala korizmena doma je iz i masnoće od KORIZMA vrijeme pokore obilježlaguštonja svatko rubače posta, kada fortun što nastoji ispraja:bijele (suknja), kolinji (otpatkov nije ljudviti stare crni štikani navike i stare bluza i surka sku Flake trebalo pogreške, rukom, uporabu). je U te ožujku jeblagdan (kaput), propuste. glavi končenjaknamočiti, nasapunati, slagati U malom selu svaki U doba to staviti Josipa.mojem (marama). belitnicu, odozgor p lahtu, imendan slavio više zatim zaliti vrelim pa svirku, posebno osjećala a pepeo jer nju tako i ali od inače moliostaviti do dana da Jožefovo, i posvećivalo lugom drugog čera do U korizmi tvi i krunici navečer. ohladi. dan išlo ponoći. nije Danju Drugi svaki išli k tome meso, moralo jelo petak roditeljima vinogradi polje,potok p rati koritu, je i U i Visočana život radi biti do obredov “Muke još postilo. petaknedjelju jer j e je takav, gotovo svašta: te do tri Od pobožnost križnog kojega obrađuje vinograd, Isusove", puta početka su

u

u

belitnici

s

na

se

za

sv.

na

u

sam

se

uz

se

samo

ve-

mena

se

vre-

na

smo

se

no

se

a

se

s

u

se

na

na

a

u

na

Mljekarski

list

se

vure.

27

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

_

SELU

=

-

u

poljoprivredne radove, započinje petnaest tjedna Velikoga uskoro Nikome Isusove.

Muke red Skuhala večer. svaku pa svibanj stigao je nije pisanci meni obrede ići teško tu ili božićni lukovica koji je mjesec jer putem Marijin papir, išla veče Svako značio. koladomaćice da go vodu će staviti okrijepe lijepuvrijedne jaja dobiju i krunicu k crkvu te večernjici djeca kavom, sokom, čem, boju. mile i Veliku Na i bombone. ili S voskom pjevala marijanblagoslov po jajetu pisalo dobiju bila Crkva ske i muškarci odrasli britsubotu crtali razni motivi uvijek je pjesme. djeca nožićem, bilo nikom domaćice vuznice i slikalo puna nije djece, vom, cvijećem pravili lišćem, ići crkvu. teško šest U dovršavale stavi onda poslove. svoje jaje voskom, sviNa farbu od lukovice uspomenu tanku negdašnjih večernjica, pa poslijepodne je krpu nedavno imladi.

U stari išli crkvu ostati će Crtež ili pobožnosti banjskih ponoć bijel. papira. mila": kurile Vuzmice ili lišćem Tako isto “Majko pjesmu pjesmu,napisala cvijetom i i svirku tanku stave pa veselje. krpu jaje mila išlo k meši Na Uskrs Majko otisci. kuha bijeloj Prije boji.

Ostaju mili žene kao bilo farbe i tudi, Imućnije nošnji.

Svibanj je narodnoj naljepnica nije rože dobile išlo danas. Na Veliki prebudil, nošnju (šljivarice) je petak bilo sad ti razcvetene domaćice navečer moguće jernije Uskrs, obrede, već obično kak zvezdice razmetene. često i kuhale kolač odjeću kupovati, diganjku pekle biti moralo Sve Majko mila, Krizmu, cvetek, djeci Nježni Uskrs, je gotovo Na Uskrs vrtu zasadila. subotu. djevojkama udaju. tebi dati nosilo da ga misi k i brže lakše jelo jer ujutro Danasjemnogo sol. bolno kad mi meso, kruh, pati. blagoslov: jaja, zamijenili pranje potoku ukućanin I svaki mise “vešmašinom".

Majkomila, je ružarij, Poslije zasadila malo te vrt od svega Za našu Visočku blagopojesti taj župu sreće da i dobro bez hrane “Veliki križni paziti Majko, njeg, put", slovljene jevredniji kreće. tebi Na mrvica Početak ide i staro i mlado. k pod. padne koja snjim je koji radilo slatko ime Uskrsni ide šest Radešiću u ponedjeljak nije O,Marijo, sati, ujutro misu. Stari išlo svaki Hrvat već sela i zaseoke kroz ponosi njime, (koliko polju, Tebi nosi ostalo od svatko što toliko počistili je križnog je postaja puta bez svak od tebe milost i to vuzmice i imamo prosi, nijeprošlo kipovaraspelažupi), kak i dobre oko dvanaest crkvi završetak pjesme. daj nježnostjeTvoja zalogaja, kapljice je tekao mi život Uskrsa sati. dalje smiluj Majkomoja. m Poslije je farbali

ob-

sati

U

se

su

uz

teže

sve

nam

se

mno-

nas

na

u

-

u

sam

na

a

se

se

u

u

se

a

nam

a

su

a

vur

u

u

sam

su

s

se

-

su

uz

se

u

na

u

se

u

nam

se

u

meso.

on

sve

sve

za

su

a

novu

su

na

a

za

za

su

v

za

svom

sem

na

se

morem

srce

na

smo

sem

u

morao

nema

na

na

ne

se

samo

se

u

sva

se

na

se

su

ono

srce

a

a

u

se

na

nam

u

se

Virovci (Osvrt

na

-

i stari

mladi

iz Štefice Trešek Virja) pismogđe.

ishrane, tvari, Priredio: stanica matskih LJUDI. ing.

Stjepan LJUDI BUDU dipl. prekomilion, zakonu vimena Keglević vidimo Iz po koji pregleda pisma cijenjenog tog mliobilato da naplaćuju, plaća, sakupljačica jegđaŠtefica dosta 130 i da VIŠE našem što Nakon je plaća, mljejoj Virju jeka Mljeje i dva dolaze karskih člabr.

3 karskom knjigoprijava, PDVproizvođača povrata listu objavljen Umorni svi vodstva... dan umornih smo, DUŠA Štefice nak i očiju a, TREŠEK,uputi-puta gđe. visoku kvalitetu smo trude ogola siromašni, jako PATI, postići tog prije kojem jepismo I MLADI SU PROIZVODA KRALJEVSKOG OGORČENI što Uredništvu ljeli... svega zahvaljuje ima STARI." oko Muke SIRA. i članak toga jojobjavili sistem i Ona ovako: što go, pa ovaj ljuti piše zaslužnog zamjerava način svima dosta nazvali RUSANA Ferdu mjesta gdje proba ovaj je “Ah, župnika i ALKOHOETILNIM 72% On nastavnikom.

Nije čovjeka. poštenog g ospomalog je,piše li da i bočica dosta duhovni zaista bio ljuti jasno je LOM, učitelj đa, i učio

svojih župljana

ih

je

da

suhe

loše

liza,

so-

sve

u

se

na

nam

u

se

ne

smo

nam

se

sve

u

se

mno-

-

se

smo

na

na

za

nema

nam

sa

nam

28

ana-

nam

se

ona

na

list

Mljekarski

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

njegovog gesla SVAKI PREŽIVLJENIDAN “TREBA

se

ŽIVJETITAKO

DA

IZGLEDAO

NOV."

BI

Gospođin optimizam proizlazi toga voli osobito Osobito starce. voli ljude, jednog DJEDA JAKOBA malo (svojeg rođenog sjeća), Lišen pa piše “Djed jepoželjan svakoj obitelji. je borbe lišen ega i narcizma misli time vlast, (gđa i spreman j e i sebeljubivost).

Blag igru očiju riječi.

I tako Jakob kaže “Ti si mojdjed mojadoktorica, dok i I čim smeješ ja smejem.? jedoktor, jer što li mi danas i dok ga ugledam pitam je spremio završava Ovo dva iz smije započinje jutarnju igru k oja mojim moja najbolja djeda, jedan je susjedstva, On nekada naime kako bio i imena, gromoglasnim smijehom". drugi priča je legiji Jako ih volim... bilo to uoči Božića. ga legionar. više braće imali i kako je negda jednecipele, hranili.

Ali voli i donedavnu vladavinu HDZ-a ili misli da i baguni dvije godine svoje bakice koaliciona vlada neće ništa životna Tuži da sedamdesetgodišnje kojenjihova promijeniti. iskustva čine mudrima. oni svestrani Ona svaku i narod voli iz obogaćuju koji svoj svačiju jer okreću korist. među izašli situaciju svoju njega, ostalim, mnogiugledni stručnjaci, i i misli Tada profesori drugi i pametni lijepi ljudi (zacijelo svog prelazi opisivanje školskog imali lijepoga duha). obiteljskog odgoja, koji odlučujući utjecaj osobe i učinili takvom kakva Pod oblikovanje kako njene je kraj pisma n jena je glavna poruka valja Učili “TUĐE NE SVOJE učiti NOSI jest.

U SEBI BOje DIRAJ, “UČEN ČOVJEK jer želi reći da ČUVAJ!"Time zacijelo što više ali današnjemGATSTVO",ali mladi ljudi trebaju učiti, društvu ima takvih NE DA BI BILI pa DA BI BILI koji poštuju taj princip VEĆ MAGISTRI, Zatim školi i da bi tako, i “dirajući tuđe", obogaćuju. joj DOBRI LJUDI, poštivali starije priznavali kako će ih nakon im i osobne njenidragiprofesori pričali njihove njihove legende. mature budućim radnim položene organizacijama Nakon i mudrih misli čak iz tih, jošnekih dobro japanske će im dočekati,stariji kolege pomagati obdarila i Štefica kulture, gđa iskustvima i biti im uzori. je lijepom svojim Miroslava DOLENpjesmicom pjesnika poznatog Iz redaka da daljnjih rime saznajemo jegđaŠtefica ali CA, koja kraju stihova, je veselog neka veća radnim doživljavala razočaranja mje- ritma i nadahnuta jeljubavlju podravsku zemlju. stima ovako oštro kaže: bi bilo da jer “Bolje rekli “DOĆI ĆETE U KOLEKTIVE profesori GDJE i kliĆE VAS DOČEKATI ljubomorne makterične i ćelavi šefovi persone, pohotljivi kojima zakrvave oči kad vide... itd. itd, Nakon tako teških ocjena gospođa ipak pada kaže da nego pesimizam, njihova generacija radosna i ponosna RALJE životne".

Kao “uputila navodi lijek teškoj svojoj situaciji SMIJEH,pa piše: “Kako teže tako više je posežemo SMIJEHOM. susretima i Radujemo smijemo NE iz svemu: NE da bismo oholosti, nadmudrivali, NE iz OD SRCA I IZ SRCA! VEĆ ruganja Gospođa rado čita suvremenog brazilskog pisca, kojije nedavno bio PAOLA COELHO-a i drži Hrvatskoj, životni

iz

što

a

se

u

za

na

na

se

se

on

se

se

su

a

nema

u

zovemo

su

a

su

ona

nova

se

se

se

samo

su

u

na

su

na

na

one

su

u

ne

se

u

su

snove

u

a

nas

nema

na

za

su

se

na

nam

vas

ne

u

se

u

nam

sve

za

se

se

u

Mljekarski

list

29

PODRAVINA

MOJA Krov

i loke.

korenje k sebi kraj moj Prigrinja

do krova

naredan

me

je koncu! paprika

k hiži glavo svojo prislanja. prigiblje, švasti Gori senu, zrju, Žveniznoju, Kipigrozdju, Podravina, trepče moja kak krušna struganja!

Tak bi rada, Tak bi rada, Mazil lica Tvoja! si kak Tak lepa ječudo, Podravina moja!!!

Hiža

na

Cez ravnice mekot

prek

v

bel

v

melja.

Od goric šenic prek prek šikarja kak bela

i mrtvic

simpatična gospođa je

pelja.

Drago diši fešte naše 10. goDiši baka, nakon šuma, brazda, mi pomažu raspremalti. dišnjice mi

BLICDINI

vdož

v

v

curi pot

Ovo

nuz

poooo

ooo

Svibanj

ovna obnove

svega p roljetne početkom ožujku, mjesecu Krunice života započeli Moljenje Zemlji. raširio 6. već redovnici benediktinci je stoljeću, 13.

Dominik po svijetu polovicistoljeća. prvoj osobito nakon Krunice pobjede oživjelo je Moljenje 7. listokod nad Turcima kršćanskih Lepanta vojski kod osobito 1571. I naše hrvatske pobjede, pada nadahnute ali i iz nedavnih Sinja 1715.,

mjesec

Marijin Piše:

su

sv.

na

-

roke.

kak mamine

-

a

u

u

sv.

Keglević ing.

Stjepan dipl.

ona

Svaki

mjesec godini.

Svibanj jeipaknajljepši ali čari ima posebno),ipak Krunicom. mjesec svojih (kolovoz nenadmašivi i mladost prirode starima svježina Nama ljepota, uspomene svibanjske drage Hrvati stari kako ili ga kada rožnjaku, svibnju mjesecu satima, blagim v ečernjim pobožnosti kao: slična imena narodi dali zvali. molili mjesecpredokićenim Marijinim oltarima Drugi Litanije raskoši. čak ili ruža trava, cvijeća, Svetom mjesec i Lauretanske livada, Hostijom primali blagoslov božici posvetili uokvirenom peti mjesecgodini Rimljanitaj (monstranpokaznicama prekrasnim naziv: međunarodni odatle i velike od njegov često je Majipa umjetničke materijalne sama) crkvenim danas maj. čuvaju uglavnom vrijednosti, među katolički čudno što vjernici, iz svih zanosno Na Nije stoga pjevali grla kraju muzejima. i draž naročito: Hrvati, ljepotu rascvjetalog vjerni njima marijanske pjesme, zagovornici svojoj najvjernijoj posvetili svibnja Kraljice, svibnja Marijo Ta sveta iz Nazareta.

Djevici Mariji, MajciBožjoj Ti slavlja, Majko rajskog Isusa rodi Duha snazi što po Svetoga Djevica, ružice Pred sliku Tvoju dva već Krista svijeta,gotovo tisućljeća Spasitelja Na stavlja. svibanj pozdrav koji čovječanstva umjetnike najveće nadahnjuje zvali te kako čast večernji“Blagoslova", Poslije slikarska, djela umjetnička sjajna stvaraju Njoj živahno crkvom mladež razgovaKršćani ce, stajala pred je glazbena. pjesnička graditeljska, kiparska, i tim Procvale Istoka i ski zapadnog odsjajima pun rajući. slika, kipova, Zapada jeNjenih svijet ali nisu često zvuče do od velebnih prve ljubavi ostvarivale, koje zemlje crkava, kraja kraja ostale uspomenama.

AVE MARIA! dragim pjesme: kada već od 5. obredima, spomenutim pobožnosti, Svibanjske Čašćenje stoljeća počelo je Marije nestale nakon uskoro vatikanskog Drugog neba, postepeno Bogorodicom, Kraljicom je služi moli danas koncila Među učiniše Krunica, (1962.), svibnja. jeKraljicom ljubitelji prirode što Misa nego nekadašnje dulje traje propovijedi Njoj jeBlagovijest, posvećenih blagdanima prvim u

su

vremena

u

na

su

su

su

-

smo

u

su

u

su

u

mu

su

u

se

a

a

smo

svu

a

nam

smo

u

su

sunca

u

su

se

a

u

sa

nazvana

su

a

a

u

30

se

sv.

sv.

s

list

Mljekarski

BLAGDANI

svibanjske pobožnosti.

Ipaknastojmo bar puta prisustvovati, koji svibanjmakar “žrtvopa skoj pobožnosti, vali" po neku TVkojih o i noću. je pretek danju emisiju kako naši o Sjetimo a

kva

Sv.

MarijeMeđimurju, ska katedrala Uznesenja Marijina, od Kamenitih vrata, MajkaBožja MajkaBožja Velička, Kutjevačka od Gospa,Gospa PohođePleternici, Marijina Voćinu više nja (koje = Vodici ma), GospaIlačka Žalosna (također porušena), od Gospa Dragotinu, Gospa utočišta Aljmašu, Bezgriješitd. itd. nog začeća Valpovu Nema Gospina blagdana kojem hrvatski narod vjeran nije podigao

na

se

stari

častili

suza

su

i

slavili

Našu

o

Gospu mnogim Hrvatske i diljem kopnu Samo

more.

da

neke

Nacionalno

menemo:

spo-

svetište

u

Mariji Bistrici, MajkaBožja mI Trsatska hridi iznad ie Rječine, ra Krasnom Velebitu, Gospa od Sinjska, Gospa zdravlja Splitu, Loretska Lurdska Gospa Zadru, Gospa kod Makarske i mnoge otocima i otopo Vepricu čićima. Između naših Drave i Save: rijeka Mure, na

u

Bič

2

na

raskošnu

u

ri

u

cr-

smo

ili

iliskromnu

crkvicu

u

-

Ostanimo

uz

NAŠIMALIŠANA

ODGOJ

a

Majčin

crkvu

i dalje planini. vjemira našoj svibanjskoj Kraljici, Kraljici (kojeg teško stekli velike žrtve). dolini

u

.ve

ne-

u

u

u

u

na

na

uz

u

2

svetištima

u

varaždin-

u

svim

dan

posvećena je ovozemaljskim to majkama, jeMajčin dan. Od 1908. godine obilježava Piše: dan Audipl. odgajatelj Zrinjka taj Americi, Kanadi, i Keglevićstraliji Europi.

U svim Stević današnje vrijeme kršćamodernim žena Cijeli mjesec svibanj civilizacijama nstvu i životu ima mnoge jeposvećen jedinstvenoj mnogouloge; No obiosobitoj majciMajci Božjoj. struke obveze koje postavlja i društvena druganedjelja mjeseca posao svibnjatelj, zajednica. a

se

u

u

u

u

-

/

| I

i

i

najljepšu nepobitno najvažniženi je juulogu darovala priroda, to jenjena uloga majke.

Majčinski usađen je osječaj duboko svakoj ženi i sreća ostvariti neizmjerna je laga. Višestruko majčinstvo nije i prilamnogo ko;iziskuje ljubavi svakom godbe pojedinom djetetu; i Biti strpljenja odricanja.roditelj izuzetno jeodgovorna uloga, donosi kuplja cijelu ličnost, S i rastom ge brige. razvojem No

a

u

zao-

mno-

list

Mljekarski

31

jj

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

————

k oja recitacije djeca godine jerje uvijek djecepojavljuju vrtić mogu trenuci svojim pohađaju jednostavna: nezadovoljstva, brige, i dan odKRIJE? pokloniti SE GDJE njihov majkama ŠTO strepnje.

Tijekom dražljivosti, Ta izraditi. će sami čestitku vlastite koju isprepliću djece nebu gajanja Što krije? ili biti obliku može čestitka radosti i trenuci, ugodnineugodni i dvije.

Zvijezda ptice Vrlo i i male tuge djetetu toje prirodno je lijepo cvijeta. Što krije? ili staklenu malu može posudu ponuditi uvijek razumljivo jer Riba i barke dvije. može bočicu od soka Bitno biti savršeno. obojati koju jeuspostaviti A što je oku mame? mami služiti će vlapa ravnotežu pronaći temperama, obitelji, Bezbroj osmjeha kao i stiti šestogodišnje Spretne podirazumijevanju put Halovanić Vladimir znači Biti mogu svojoj poželjeti djevojčice majka zanjudjece. ili od 5-6 darovati Malo sebe. dobro predškolci, majci ogrlicu stariji ponajprije poznavati nakit rukvicu.

Takav moći će i Iz je moguće upamtiti sljedeće godina zadovoljno tog proizlazi od izraditi stihove: obiskladan te sretno Oblikuju glinamola. majčinstvo oblici neki latice ili život.

MOJA MAMA drugi kuglice, teljski Zatim suše. vrtić pa po želji, Djecikojapohađaju Moja 14. ponovno oslikavaju temperom, prethodi,svibnju, Voli tjednu koji cvijeće lakom. suše te aktivnosti bit će lakiraju bezbojnim kiticama ponuđene U čvrsti nižu Tada važne i temu kuglice uloge majkenjene više i još ili konac i životu oblikuju ogrlicu Prostorije Voli djeteta. cvijeće rukvicu. i vrtiću uređuju ukrašavaju Na tratinama veseli Svaka Izložba danom. skladu lijepim A Majčinim najviše cvjetić onaj nazivom crteža Stoga svoje d jece. fotografijama “Moja Sa rumenim dječjih laticama, ostalih mališani nezaobilazna mogu pomoć svima jenajljepša" Štoprocvjeta izabrati ukućana velikim svi svoju p osebno je Nama roditelji je, ukrasiti uokviriti Tete interesom sliku, je, lijepu razgledavaju.

Na okvir i darovati mami. vrtiću tih će dana mnogo razgoKad šapnemo: domu varati o posebno Uvijekje MAMA“ djecom njihovim "HVALA, i radosno rade što pa što glazbu, mama; pjesmu rade, Branko Hribar neka vaš tako i što kod ovojprigodi kuće, koji poslu, mališan kako brinu način pjevajući “nastupa" njima, ili refrene mine Vrlo sl. kako prii omiljene je igraju, “Čestitka tema majčigodnu pjesmicu modeliranje zanimljiva ci". Ta “Mama poznaili i m nogima jepjesma ja glinom plastelinom onim odraslima maminom ta, ili “Ja koji pogotovo grlimo" male sada likovne ovakve krilu".

Putem roditeljidjece. će izraziti aktivnosti svoju dijete kućice naše cvijeće Ispred je i bliskost i majkom povezanost cvatu, radosno će to pokazatisvoje majci Sunašce ga miluje kupaga “djelo". zlatu.

Naša je bogata poezijadjecu kiticu Nabrali najljepšega stihovima _ mnogim lijepim cvijeća, izbora. mamama, mog pa nek Dat' ćemo prati majčici je je staočevima, Dragimčitateljima od

nove

se

kratka

3-4

Osim

i

ne

raz-

na

se

na

se

srca

u

sve

no

u

se

sve

moru

ne

u

u

za

me.

vaza.

u

na-

se

se

se

u

mama

ono

razne

na

se

na u

na-

u

u

ono

u

se

se

mama

s

s

uz

mama

s

a

u

usnama

u

ma-

s

sve

uz

one

u

na

na

o

se

ma-

se

maze

za

u

se

su

u

s

u

za

smo

o

evo

(školskog rijoj uzrasta) preporučamsljedeće mogu uvježbati k ojima pjesme, kako recitirati, predškolce svoje rezveselili dan bi oni Majčin Prva “Što pjesma svoju pogodna je djecu gdjekrije?" braći

sreća.

i sestrama

na

Srca

A

u

su

nam

svakom

velikog veselja, ima mnogo cvjetiću želja. prepuna

Nabrali

smo...

se

mamu.

za

32

list

Mljekarski

.-—-—_—_—_—_—_—a—o————_—————————————R|»Č:.3_LAGDANI

1. svibanj

međunarodni

blagdan

tutnjala tako slobodi i zrakoplovi prijetili demokratskih rada i narodnog naroda. veselja Tijekom “crvena elita“ kod desetljeća Iz smekšala i Priredio: trojica dugogodišnju robiju. radije provodila dipl. ing.

Stjepan krvi nastali morskim njihove zacijelo prvomajske praznike Keglević simboli vidu i inozemnim po Prvoga svibnja ljetovalištima Začeci međunarodne crvenih karanfila. umarala proslave nego po turnejama, 1. kao rada nisu svibnja blagdana Tako i mi mali prava Socijalističke ideje paradama. bili ni svečani ni veseli. Bili radnika iu Hrvatsku sindikalisti došli do skrompa stigle je svojih teški i vezani 1889. nih veselica. ozbiljni jer Zagrebu p rvi štrajp uta veliki kalo 300 radnika tvornice kože.

Danas nećemo čestitati štrajkaški pokretkojije BlagAmeričPrva 1. ilikako dan rada zepočeo Sjedinjenim romanproslava svibnja, zastarjelim kim Državama osamdesetih to tada zvalo “radnički gotičnim živom nego majales", frazama, dina 19. bila da radnicima stoljeća. radna Svojnajveći je Zagrebuveć sljedeće željom ostaju zamah 1.

1886.

1890. je da dostigao svibnja godine. mjesta, povećava njihov broj kada U doba i da budu je industrijskom gradu Kraljevine Jugoslavije primjerno plaćeni CHICAGU oko zdušno rad. stupiloštrajk njenaje žandarmerija svoj p ošteni 40.000 radnika batinala i ponisu zahtjevajući nikad po pucala slavljenicima Seljacima pak, koji TRI OSMICE. znate To bili veliki je Prvog s vibnja diljem cijele zemlje. prvomajski slavitelji, čilo: sati sati odnosno želimo da država konačno rada, utvrdi Kasnije socijalističke, odmora i sati vladavine SSSRi što koliko želi dobiti od kulturnog komunističke, poljooružanom i slavile uzdizanja. i u, Istočnoj da Policija je zato i nas, Europi privrede osigura isplasilom ubivši Prvi sasvim rastjerala i štrajkaše U tom svibanj drugčije ćuje poticaje premije. tome ranila oko to pri smislu i šest, NAM PRVI pedesetnego ŽIVIO zamišljali njegovi cilju radnika. No to bilo Vođe začetnici. To nisu bili SVIBANJ nije i proveselimotoga zahtjevi sud te ih slobodu rada i već štrajka dana naš predvedeni radnika, narodni, gotovo jednostavni osuđena smrt, stravične je petorica kod vojne parade kojihnačin. m -

borna

su

kola

i ratni

se

na

nas

su

u

u

se

za

su

su

smo

su

uz

u

u

se

sa

sa

u

se

u

za

u

zna-

osam

osam

osam

u

u

su

a

su

sve.

su

za

na

na

se

na

a

Dolaze Piše:

mr.

nam

Dražen

“ledeni sveci" Kaučić, agrometeorolog

bi i u Kad bi biloidealnopa čak prosječno, mjesecakiša istočnim ovog 14 zapadnim dijelovima Hrvatskepadalatijekom dana,a štojetekneznatnomanje uz u s lipnju.

Dakle, svibanj j e lipanj, mjesec najvećimbrojemkišnihdana. nego Interesantno, prosječnemjesečne količine oborineovog mjeseca veće su od velikim su oborineutravnju čakza 25%. Poljodjelci tako količinama oborinedonekle ratarske su u fazi dok neke se zadovoljni.

Naime, kulture nicanja, povrtlarske kulture ili im pa siju presađuju jevlagaitekako potrebna.

I tako dok se i veselimonaglom porastudo sada svegaposijanog zasađenog,još Da uvijekpojavamraza može naše raspoloženje brzo promjeniti. je tome tako i sveci Pankracije, ServacijeBonifacije. govore Naime,u hrvatskompuku postoji 12. se 14. vjerovanje kako od do svibnja čestodogađa jakoE LIG INA ENNIJEVE! i mraza. zovemo ili Zato spomenute svece “ledenimsvecima" “svibanjskim 18. ledenjacima".

U stoljeću, kad jeklimabilaznatno hladnija danas,“ledeni nega sveci" su učestaliji bili nego danas.No,oprezje“majkamudrosti". sve

Mljekarski list

i

33

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB HIGIJENU

NOVU

ZA

MUŽNJE

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

KVALITETNO

*

MLIJEKO

dezinfekciju pranje kiselo te alkalno i sredstva mlijeko) za (muznih uređaja, mljekovoda i hladnjaka sredstva za ručno pranje za

-

-

Henkel

Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

Stajsko

gnojivo

Ipak, gnoj smije vlažan teže i se jer razgrađuje te kvapostaje prekiseo, gubi biti suviše

ne

na

gnoja, godišnje liteti. dipl. ing.

16500 Goveđi kg. gnojpolačemu slabo gano razgrađuje pri POSTUPAK S GNOJEM NA nazivamo “hladpa ga zagrijava POLJU nim" gnojem.

Zreli Ovca stajski težine oko 45 gnojnajbolje je dnevno kg izvesti izluči oko polje prohladna, što 2,5 kgsvježeg gnoja, vlažna bez Po iznosi nešto više od 900 vjetra. godišnje suhom i vjetrovitom, toplom sadrži kg.

Ovčji gnoj najviše Nakon brzo izvjesnog broja plodo-biljnih stajsko gnojivo od svih gubi sastojaka gnojiva; dušik.

Odmah nakon nošenja, zemlja kojoj uzgajamo suho i rahlo. rasipanja je Raspadanjem određenu kulturu ga jeplitko je manje gnoja p otrebno i ga jače zagrijava rodna rati prinosi slabiji. “vrućim" tlo, stajanjem gubi gnojem. tlo Stoga jepotrebno kojemu kvaliteti, gnojivo postaje slabije intenzivno učinkovito.

Nikako uzgajamopoljoprivnije uputno S GNOJEM NA redne kulture POSTUPAK gnojiti. gnojivo o stavljati polju GNOJISTU Kao već i naknadno razbacivati ga proizvođači mlijeka hrpama imate Kada i zaoravati.

Tek iznese iz iznimnim štale sluprirodno, stajsko gnojivo gnoj zime odmah kojega j e ga valja pravilno upotrijebiti. gnojište čajevima dobro početkom potrebno je da unosimo samo razbacati ako tankom ostane Gnojenjem poravnati, jer stajnjak hrpi sloju brzo rast kako bi štitio ozime kvalitetu. Da bi po hranjiva potrebna biljaka, gubi polju gnoj usjeveć struklakše poravnao ili i suho tlo da treba biti bi popravljamo njihovu pakprekriti ugazio turu. vlažan. sačuvalo što više Uzastopnim gnojenjem Svježi stajski vlage. gnoj dio tla odležati Kako bi kako bi što mljaostaje plodna, gornji izvjesno vrijeme stajsko gnojivo humus tlo obosazrio. Za pretvara zaorava. i bolje vrijeme plitko dozrijevanja, iskoristilo, Gnokoličina Pri razbaciNakon gaćuje mikroorganizmima. gnoja smanjuje. gnojenju stajnjakom, tlo 3-4 i bajeno postaje rahlije, bolje mjeseca vanjezaoravanjeobavlja gnojkoji nije sabijen zadržava i lakše kvaliteti dana dok vlagu obrađuje. gubi mjesec 50prije sjetve, Govedo težine oko 500 dobro i zaoravati suviše ga kg gubitak nije zbijenog vlažnog 60%, gnoja dnevno izluči oko 45 kreće 15-20%. vlažnom tlu. kg svježeg ki Piše:

Darko

što

Kantoci

iznosi

oko

se

se

na

za

vremena

vremenu

na

ono

sve

a

su

se

zao-

zovemo

sve

u

a

se

na

na

na

se

u

na

ne

u

na

za

u

se

ve

ze-

se

mora

se

se

u

se

se

se

se

se

na

se

rem

a

na

Bliskost

i ljubav

pojavi srčanog oboljenja, osjećaj i spojeusamljenosti.

Mogućnost

imaju

sobnost

lijeka

snagu

da

se

nekim

s

bude

ključem cionalno time zdravlje, zdravlje smatra

man,

se

za

a

Prijatelji idruštvo život mogu spasiti Sveštoolakšava čovjekovu osamljenost možebiti lijek -

inti-

emo-

i

za

srca.

Sve

više

znanstvenih

dokaza

ukazuje izolacija, usamljenost i tek oko često vode Piše: dr. Ivo Belan potanjeobjašnjavaju prigušivanje osjećaja lovicu srčanih blisprema slučajeva oboljenja. bolesti, intimnost, kost i okoline biti mogu Drugapolovica razloga zbogkojih podrška Mi da tradicionalni obole od srčane bolesti faktor ljudi još izlječenja. j e rizični faktori koleJedan nepoznata. povišeni uvijek prilično Tijekomdviju studija (6.900 visoki od krvni rizičnih faktora muškaraca i više žena žive blizu sterol, tlak, dob, koji koji San Francisca i i 13.300 osoba genetske karakteristike, privlači pušenje, pažnju stručnjaka koji koje šećerna nekrežive stresu, bolest, debljina, pridonosi Sjevernoj ovajopet Kareliji Finska) da

-

a

znamo

-

sve

a

Mljekarski list

u

-

35

mama

PASNIK

A

———————————————————————

značajna koji starijih ljudi ispitanici praćeni i pukao smrtnosti učestalost kontakata.

Oni od 5 do 9 godina. koji socijalnih doblju ili neke kluba Biti član nedostatak bili društveno tlak, povišeni šenje, nekog koji izolirani, rizični ostali i aktivnosti fizičke crkvene dvoimali značajno je zajednice osamljeno, živjeli vidimo kao sebe Kada faktori. smrti rizik trostruko i struko pa povećansmanjilo prijevremene osobu i izoliranu od zaštitilo i od smrti rizik od osamljenu ljude značajno je (bilo srčanog kao od i imali čak kada srčanih ili umjesto svijeta, odvojenu bolesti, uzroka) zbogdrugih oboljenja skloni tada dio tlak. visoki krvni odronima svijeta tog koji usporedbi Kronični kronični stres. istraI znanstvena kondruštvene žavali normalne osjećati druga srčado dovesti može rezultate. slične stres, imali pak, pokazala živanja družili, koji takte, izravnih da bilo Utvrđeno nog itd. oboljenja, ljudi putem osamljeni je prijatelje bilo učinaka obood srčanih srce, češće od neovisni Ovi rezultati bili zbog obolijevaju načina bilo tko oni rizičnih faktora: srčanih ponašanja nego uništavajućeg kojima ljenja drugih Sve što rezultira. iz i bila makar to pokrvni toga kolesterola razine pa koji pravi društvo, krvi, ili svladati maže ili kućni ili neka Slični faktori itd. promijeniti ljubimac biljka genetski tlak, biti može ribica. zlatna čak rezultati dobiveni lijek". izolaciju praćenjem Evansu osoba 2.059. objavljenčasopisu Izvještaj gradu “društvena kaže da “Science" smrtnost je (SAD),gdjejenajveća bili

su

u

su

raz-

imali

malo

isto toliko

izolirannst

za

su

su

su

-

su

u

su

s

smo

-

su

su

se

samo-

na

su

u

ovu

su

u

u

PIONEER. BRAND

PRODUCTS

e

Poljodjelci, se na može kukuruz dužinuvegetacije obzirom zahvaljujući svojojraznolikosti iu sjetve. rokovima kasnim vrlo kasnim i sijati u sjetve rokovima naknadnim k ukuruza presijavanja ili sjetve U slučajupotrebe u rokovimanavedenimu tablici. kukuruza možete koristiti Pioneerhibride IZBOR HIBRIDA KUKURUZA DATUM SJETVE do

ZA SJETVU U KASNIM ROKOVIMA

HIBRIDIKOJISE MOGU SIJATIUOVOM ROKU

PR37M81, Eva, Stira, Evelina, Nastia, Matea, Stefania, Colomba, 10. svibnja Monalisa, Helga,Felicia Clarica,

do

15.

Felicia Clarica, Helga, Monalisa, PR37M81, Stira, Eva, svibnja Evelina,

do

20.

Helga,Felicia Clarica, svibnja Monalisa,

do

25.

Helga,Felicia svibnja Clarica,

do

1.

lipnja

Helga,Felicia Tehnologija koja daje više""

36

list

Mljekarski

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AlSI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten sa na elektrostrani, nehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj motornom termometrom, redukcijskom mješalicom, digitalnim mjeračem, strane, izljevom 51, gumenimčepoms unutarnje koji programatorom i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. sa Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici. oblika

/

“Alfa Laval"

/.

REFERENCE

sve

-LURA

(Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)

na

Garantni

rok

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi (uperiodu

“VINDIJA"

-

12

godina).

-

Veličine:

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

“MLJEKARA"

-

100

2000

-

-

od

2000

-

12000

horizontalne

Split Županja

|

izvedbe

vertikalne

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

-

-

d.d.

“DOMIL"

-

|

izvedbe

-MLJEKARA h

2

sz sa

.

“Antun

Bohnec"

ć

1

“ZDENKA"

S -

Veliki -“KIM"

Zdenci Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

_

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA -

MLIJEKO

-

PRIJEVOZ

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

E

e

VASSTIDOX ==

IPK

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

ikemijsku industriju zepretrambenu dim

tel/fax:

ao

(049) 287368;

tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

Probiotik VIVIS

Vindija s nedavno otkrivenom kulturom j ogurt, (lagani) funkcionalni je light BBL mikroorganizama

(Japan). u Morinaga istraživačkocentru ispitana kojaje razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije. učinak: zdravstveni ima konzumaciji, svakodnevnoj djecu,pri Za odrasle i Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče JALITE7, — ublažava osteoporozu _ > pojačava peristaltiku gera florucrijeva obnavlja Vi smanjuje pretilost indija smiruje stres —

—

_

_

Z

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!