Mljekarski list 4-2000

a

Mljekarski

2 < > <

2

e o < N

Z X 2

ka < 2

S [e]

uljeka doje 0 .

ser

Ž

(Z

list e

Za arap

Gospedin slavne uskrsnu,

Vin.

za zamjenica mliječna

VITELA

zamjenica jemliječna

VITELA

sadrži

VITELA VITELA VITELA

za

hranidbu

teladi

do

2

hranidbu teladi

starosti

mjeseca

prahu,sojinobrašno,masnoće, mlijeko, i antioksidans vitamine glukozu, i 1:7 u sa se dioVITELE sedam (jedantežinski miješa vodom omjeru biti 35*C VITELE treba teladi napajanja temperatura vode).Prilikom dijelova sirutku

obrano

u

vreći

koristi prema uputama navedenim teladi uz manje troškove iste priraste omogućuje na

se

LURA

i.

Mljekarski list

TRAVANJ,

2000.

spodin davno

uskrsnu,

ISSN

Aleluja,

E

CVNTUIZL2

Mr. sc.

Str. 2-4

Mir-

0351-9104

Halagić

Stevo

sorta napokon toliko očekivana domaća tetraploidnog talijanskogljulja

dipl.ing.Nikola Jagačić

Sretan

Str.45VEZANIDEA

Uskrs!

Zašto sijati crvenu

Str. 7-10

rasplodnihjunica za visoku proizvodnju mlijeka

Hranidba

Prof. dr. sc.

dr. Ivo Belan

Str. 10-12

dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

VISUSGUNAVRSVVD

Grgić

i odgovorni

Str. 14-15

urednik:

ing. Mirna

Božičević

Čičmak

VOD

1 OREST

dipl.vet. Vesna

Mužnja koza

0

SEVA

Crteži:

dipl.ing. Nikola

i ovaca

GIZEVKDPXULGEGNL)

Hrvatska

mljekarska udruga,

Doc.

4833-349

Str. 21-23

Usporedba

4833-349

kn

Grafička Orbis

ZONE

GGULTUZA)

IZLAZAK

6.03

ZAGREB

Ga

|

Zalazak

|

Datum

a

5.46

Str. 27-28

4 si8t0

UTASNO

x.

30.4.

5.40

Mljekarski

s

(nastavak)

dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević Simboli ukrasi Uskrsnog doba

i

BMJE

dipl.ing.Darko Razmnožite

LJSE

Str. 35-36

Kantoci

cvijeće

a

s

20.06

Str. 36

|

Dr. Ivo Belan

Da

V X

selu Otok

Str. 32-33

TKA

.

Ta

kotara

19.42

SEG

Datum

Z

Običajiu slavonskom

Str. 29

UZIŠ

list

m

Čarobni

GVAŠICI

a

ZAGREB

je kako je rekao!

pašnjacii sjenokoše Gorskog

RUMIŠAMA

19.29

:

s SEK

nekim

dipl.ing. Josip Haluška

104.

OSIJEK

Grgić

u

Nm

Datum

ZAGREH

Zoran

MiljenkoPavešić SUNCA

Izlazak

Bulić

E

Str. 25-26

I

Bulić

Hrvatskoj europskim zemljama

Uskrsnuo

ž

ZALAZAK

mužnje

dipl.ing.Stjepan Keglević

Str. 24

i 65, Zagreb

OSIJEK

SELU

tisak:

priprema

d.d., lica

MA

dr. sc.

proizvodnje mlijeka i brojagoveda s

Cijena:

e

Bunta

osiječkoŽupanija baranjska

Str. 20

4812-410

4,50

Jovanović

vukovarskoŽupanija srijemska

Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/1ll

fax: 01/

Džidić

dipl.ing.Vesna

Zagreb

tel.: 01/

Alen

sc.

dipl.ing.Vesna

i izdavač:

Vlasnik

Kostelić

i postupak s mlijekom nakon

Str. 19

Božičević

-

Tipoviizmuzišta

GOZAVKŠV

Lektorica:

stoku

Endometritis

-

mr.

Str. 18-19

Katarina-Zrinka

za

buraga zbog pjenušavog vrenja

Str. 16-17

Volarić

urednica:

Akutni nadam

Katić

Stjepan Banožić

upala maternice

OJVEŽNINA

Redaktorica:

Tehnička

stajama inastambama

u

Dr. sc.

Kronična

Zvonko

dipl.vet. Antun

dipl. ing.Juraj Čičmak

dipl. ing. Vera

Priprema pitke vode

Str. 13-14

dipl.ing. Darko Kantoci dipl.ing.Stjepan Keglević Sinković dipl.ing. Karmen prof.dr. Zvonimir Štafa Glavni

Stjepan Feldhofer

Dr. sc.

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

dr. Zoran

djetelinui lucernu?

livam

drva" oštećujezdravlje? “piljenje

dipl.ing. Stjepan Brlek o

:

"Glejtejenu stvar"

na) 1

KULTURE

KRMNE

Mir

toliko

napokon

-

domaća

prosadrži, s 15% 24,17%sijena vlage, sjeku, sirovih proteina, 1,48% prob. ekvivalenta 2% škrobnih 9,99%

očekivana

tetraploidnog

sorta

Zelena

mase.

masa

u

s

ljulja

talijanskog

šećera.

Kao

hrana

stočna

veoma

i prikladan je Mir idealna sorta kao naročito je kompoPiše: mr. sc. Stevo velikog broja stoke, Halagić nenta travnih krave kratkotrajnih smjesa, ali i Mir Nova sorta i svim svim Na djetelinama košnju. smjesa priznata je zemljištima, kulturi koristi Za 1993.

U 1 naraste čistoj sjetvu godine. poljoprivrednoj preko uvjetima idealnih kulturi 4-5 košnju svojih zbog prvom proizvodnji sije čistoj otkosu, sljedećih ili brzo. raste također svojstava: visokog prinosa, brzog djeteline, umjesto otkosa, i više dobre široko karakteristika regeneracije porasta, djetelinom smjesama je Njegova otkosa krmu ili silažu. zelenu udio lišće i velik koje zahtijeva Daje svježoj zelenoj stočarska proizvodnja. hrane stočne kasne masi od do po puno jedinici jeseni. proljeća Mir kreće silira od zelenu stočnu Idealna vegetacijom površine, bolje jebiljka i brzo poregenerira proljeće u uvjetima djeteline. gdje hranu,posebno Ima visok udio lista Nakon slije košnje. preoravanja poboljšava djeteliuzgoj jenesiguran masi tla fizikalna kao suviše vlažna tla.

Ističe početka klasanja prosječnog svojstva ostavljajući između 20. i 25.

Zato tlu. veliku strni i kultura u svibnja. korjena poboljšava zemljišnu koja može koristiti 2n=28 To sorta koristiti i može strukturu zato proljeće dugo jetetraploidna zelenu krmu. idealnim kromosoma kao zelena svojstvignojidba.

To inma, od jevisokorodna, pla- On štitizemljište napredna kojezahtijeva prevelikog stična sorta, stočarska tenzivna i čuva ga od kojapodpovoljnim proizvodnja. isparavanja klimatsko-edafskim svuda Mir može većih uvjetima (pri-muljaprilikom sijati gdjeje pljuskova.

Početak klabila crvena agrotehniNe mjenomodgovarajuće djetelina. ga obogaćuje zakorovljava tlo, Pod visoke 20. i 25. između kulturu dolazi humusom ke)daje prinose. svibnja. sanja je koja U uvjetima dajepri-poslije njepovoljnim je razvoju.

Ujednačena Ostavlja zemljište njega. od 60 80 i brzo kreće lakša rastresito t/ha,podpovoljproljeće vegetacijom prizbog čega je i intenzivno nim zimu je uvjetima gnojenprema regenerira.

Otporna sljedeću sjetvu. zelene od 80-140 i hrđu. Ima visok udio lista masi. t/ha daje prinose Prikladan u čistoj je uzgoj ali i kratkotrajnim djetesjetvi svim linsko-travnim smjesama Iskorištava našim područjima. dobro 1-2 prigodine, sije do 15. tlo od 15. ožujka premljeno do 15. i od 15. kolovoza travnja 1-2 dubinu Poslije rujna kada tlo pa po povalja, sjetve hodamo poznaju stope. njivi kulturi U čistoj sije sijačicaKao 40-50 kg/hasjemena. landsberške smjese komponenta ozimom 10 grahosije kg/ha, inkarricom 50 i 20 kg/ha kg/ha zime preponatke.

Gdje oštrije 60 ozime grahorice, ručuje kg ukusan

ishranu

za

za

a

muzare.

s

za

u

se

u

se

za

u

a

u

za

u

crvene s

m

veoma

crvenom

suvremena

za

rano

s

crvene

se

u

u

za

se

a

u

crvene

ne

se

masu

se

-

u

za

s

se

s

veoma

nanosa

se

ma-

rano

u

nos

s

se

za

-

a

na

za

u

za

u

-

-

u

se

se

u

cm.

na

se

se

ne

se

ma

s

se

su

se:

list

Mljekarski

MUZNA.

FEY

OPREMA

TEL-FAX

(O

043/878099 416 081 MOBITEL:034,

PRODAJA

-

d.0.0.

043/878059

TEL.:

MONTAŽA

Alta

Žabjak 7e

Rovišće

SERVIS

-

Laval

-

Agri

+.

-

-

-

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILISTA

KOMPLETNA .

STOKE

“HRANJENJE

-

UREĐAJI

HRANJENJE LAKTOFRIZI

—

TELADI

-

-

VEZOVI LIGEN

OPREMA

U ŠTALI

BOKSOVI

SKREPOVI ZA TOPLI PODOVI

Landtechnik

LAUF

STAJE

d.o.o.

Strojeviza mužnju Postrojenjaza hlađenje mlijeka Automatsko hranjenje Prodaja Montaža Servis -

-

-

-

10370 Dugo Selo, UI.Josipa Zorića133 tel/fax: 01/27 55 111

re

KULTURI.

KRMNIE

JAJNU

korova

protiv boruzevši, posebna Općenito korova ba poduzima protiv kod pa u čistoj kulturi, sjetve treba tretirati herbiciparcelu dima dva zime; prvi putaposlije tlo tretira polovinom puta Ukoliko jezemljište travnja. trejošjednom korovljeno, otkosa prvog ponovi prije tiranje kada trave zadovoljajeporast i visine.

Orijentagustoće vajuće Deherciono može preporučiti 4 MD ban combi zadnje I/ha, oba 300 Mira i 15 inkarnatke 10 kg/ha sjetvu kg/ha, slučaja kg izvršiti Basagranom tretiranje i to po kombiniU miješanim gnojivom ljulja). (talijanskog 600 3-4 I/ha.

8:26:26 N:P:K sastava krmnojproiz-gućnosti ranojsjemenskoj kultura se ili 1200Sljedeća koja sije približkombinacija drugih godini daje vodnji istoj nakon nim 5000 1500 preoravanja hranjiva. omjerima kg kg/hasjemena 4-5 Mira od Kada i 7000-9000 slame dobije godine,glavnoj kg/hasijena b)Sljedeće strnište trekada otkosa stočne sezoni narednih otkosa. Naročito hrane, ožujka početkom jepristudeba odmah tlo treba kladan potanjurati, koristi, pognojiti prorijeđe-usjev usijavanje Mir vrši zimsko dušika radi do80 ilistara oranje. kg/ha čistog (10- kg/ha djetelišta nikakve dobiZa otkosa. prvog zahtje20 postavlja posebne bivanja sjemena). kvalitete intenzivno za p unog zemljišta. prinosasljedećim pogledu vanje Gnojidba strništa 60 Nakon tlo preoravanja korištenje otkosima, gnoji kg/ha većina kultura otkomože zahtidušika.

Rana jer sijati Poslije svakog čistog proljetna sjetva a) strukvrlo dobre dati 60 tlo intenzivnu je rahlo, kg/ha čistog ostaje potrebno gnojidbu.

Poslije jeva naredizboru Prednost dušika. ture. tlo gnopognopri potrebno Ukupno je predusjeva, skidanja dati treba 380 nih kultura 80 + kod 400 okopavi(5x60) kg/ha kg/ jiti čistoj jis kg/ha, sjetve vole rahlo tlo. ha dušika. kulturi koje čistog pred potrebno jegnojiti Borba

se

sa-

mo

se

za-

se

se

a

-

s

u

s

s

mo-

=

s

u

s

se

u

-

-

a

se

u

za

ve

u

ne

se

nom

s

na

u

u

sa

se

se

sa

se

s

u

a

=

nama

Zašto

sijati

djetelinu

crvenu

podprijemanjepovršina velike povrrodnim pašnjacima, i lucernu? minašine livada pod još uvijek Banovini, Kordunu, Lici, i nisu često Koncentrat smjese Nikola Piše: i pa Jagačić dipl. ing.

Dalmaciji.

Baranji nisu ni jeftistočaru, dostupne zabrazakonom može Koncentrat Šumarije prehraširoko Nema opisati potrebe Već to nile šumsku ni osobito kod ispašu. kategorija starijih zelene i važnost vrijednost paše, osvrt dobri razlozi dobrom stoke ozbiljan pašom zamjeniti i lucerne te sijena djetelina krme, i lucerne i njihovu djetelina sjetvu djetelištima. stoprehrani drugih leguminoza stoke osobito važnost prehranu unatoč i lucernu treba već što No, ke, je poznato.

Djetelinu goveda. i ubuduće danas treba te uvoditi zbogpospoznaje plodosmjenu dobiva fizičkih i te Što njihovom sjekorištenja njegovih naglašavati potrebu tla, boljšanja tvom? krmiva.

Zašto? navedenih bioloških svojstava.

-

Sve

a

su

ma

u

-

u

a

ne.

se

u

su

-

su

za

sa

na

na

u

za

-

u

se

list

Mljekarski

KRMNE

m

KULTURE

iznad osigurava mještavali zamjenjivali Sušenje valja obavljati odlične kvalitete statak suncokretove ili ili da prinos _sojine, gat zemlje brkljamajahačima struktura tla arašidove sačme. lišće kao popravlja prevrtanjem izgubi ostaci tlo Koristili i hranivi organ. korijenja obogaćuju je pripojavinajvredniji fosforom i vapnom i ili Kasnom hraniva vridušikom, proljeva bronhopneumonije košnjom velikom količinom tvari kod teladi. I danas osobno držim više od 30%. organske jednost pada baš lucernu dobrim Crvena spoposebna jevrijednost djetelina sobnosti i lucerne krmivom već bi čitih te djetelina prema “lijekom? koji zahtjeva tlu, uspidušika iz zraka baktemoralo imati svako lakšim i težim ako nje pomoću gospodarstvo jeva tlima, destokom. ima i hrane. rija korijenju kojima Korištenjem djetelina dovoljno vlage dušik. raste krava Crvena više voli vlaponira naglo mliječnost djetelina Kad konaročito i lucerna zara, bakterije uginu biljka pogodne žnijehladnije stanište, risti dušik baktetraži i i mladu stoku. koji nakupile rahla, sušnija toplija tla, kvržicama.

Tako uštedi Lucerna može davati različito sušu vrlo rije čitava, podnosi zbog dušično i dušik čekičana ilikao brašno gnojivo osigura mljevenadugačkog korijenja. narednu kulturu. može Veća i plodosmjeni specijalnim mlinom, jesigurnost vrijednost Po davati kao zelena krma i brikod kohranjivoj vrijednosti travnodjetelinskih smjesa i lucerna ketima. na Crvenu treba dobiva čak i prvom do 30% djetelina stoje djetelinu jih više, kao krmne kulture. U kositi do ovisno i mjestu pune početku cvatnje agrotehnici uvjetima lucernu nešto dok jojdugogodišnjoj praksi uvjerio cvatnje, prije, proizvodnje. da lucernom nadomekana. jestabljika još se

-

više otkosa

u

bo-

ili

nedo-

na

se

-

se

ne

smo

-

za

u

-

ne

samo

nema

naro-

veza-

na

na

u

se

sa

mu-

a

su

za

a

su

u

se

se

u

za

a

se

crvena

u

se

svo-

-

u

o

a

sam

se

smo

: PIONEER. Poljodjelci, ibride) da već visokorodne poznate kukuruza Vas dobro d.o.o. godine obavještavamo Pioneersjeme Pioneer tvrtke DuPont: prodajiimati iove kemijske proizvode Tarot herbicid trava (d.sirak) kukuruzu i krumpiru suzbijanje višegodišnjih Grid herbicid trava i širokolisnih korova suzbijanje kukuruzu | jednogodišnjih BRAND

PRODUCTS

-

:

ove

uz

u

će

za

u

za

u

Harmony

herbicid

za

suzbijanjena

Granstar Safari

herbicid

za

žitarice kojise može

herbicid

za

suzbijanješirokolisnih korova

|

-

Venzar

atrazin otporne korove koristitido faze

za herbicid

u

u

kukuruzu

drugog koljenca

šeć. repiuključujući i abutilon

suzbijanjesjemenskih širokolisnih korova

šećernoj vin. loze i plamenjače rajčice i krumpira repi

u

Equation Pro

fungicidza suzbijanjeperonospore

Punch

10EW.-

fungicidza suzbijanjekrastavosti i pepelnice u vinogradima ivoćnjacima

Trend

90

okvašivač za

će

poboljšavanje

djelovanjasulfonilerea herbicida

ž

Maloprodavači, Javite Pioneer distributeru dileru ilidirektno telefona 01/2988-745, 2989-531, sljedeće brojeve najbližem ili 2989tvrtke DuPont: Pioneer sjeme d.0.0., cesta 2B/2, 10040 Tel.: 01/2988-745 Zagreb, Zastupnik Čulinečka 532.

Mobiteli: :

se

nama

na

so

:

Distributer

DuPont

proizvoda: A.M.

091/2988-741,2988-742,2988-743,2988-744 Gorup d.o.0.,KlanjecTel.: 049/550-770, 550-251, 550-083,

550-753

NOVO!:!!

Poljodjelci, Želimo Vam biti 2989-532

još ili2988-745

informacijuu svezi

bliže ijošviše od koristi,Nazovite i dobit

ćete

odgovor

na

nas

radnim

traženo

danom

pitanjevezano

od07

do 18 sati nabrojeve telefona01/2989-531,

bilo za

izbor sortimenta

Pioneer-a.

Tehnologija koja daje višeT“ Mljekarski

list

bilo za

neku

drugu

Otkrit ću Vam mlijeka!

tajnu kvalitete moga

mljekarskih m uzilica, č istoće održavanje vlasnik Moj s u i ostalih koristi: mlijekom dodir dolaze koje posuda kanti 5330 C BIS za

se iviu njegovu učinkovitost!

Uvjerite

KAKO? Ukratkoću

vam

objasniti:

jedinica potapanjem ispiranje provesti mužnje poslije odstraniti četkama mlaku nakupine grublje po mogućnosti o dgovarajućim vodu; predispiranje: do dođe da vodom vrućom ne ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne kazeina, koagulacije muznih

svake

u

100

do

150

tople otopiti pranjedezinfekcija: U 3/4 ili žlica 8 5330 C BIS-a pripremljenu jogurt(5 jušnih odstraniti četkom i po muzne potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10 litara

vode

-

-

SLUŽBA

TEHNIČKE

PRIMJENE

INDUSTRIJE

MARKETINGA

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503 PRODAJA tel: 031-513-574,

Brojeve

513-577; fax: 031-513-503

imate

(031/513577,

mlakom

isprati ispiranje: jedinice i može vrućom) A muzne

vodom

g

HRANIDBA

Hranidba

rasplodnih

treba

junica

Uvijek

i

paziti količinu hranidbenih obroka, čistoću hrane, posebice mlijeka, visoku proizvodnju za i te posuda mlijeko vimena, okoliša. Svaodržavanje zdravog mlijeka ka hrane ili nagla promjena novih i šenja bakterija patogenih čvrstim većim Piše: dr. sc.

Feldhofer mišićima, papcima, Stjepan mikroorganizama probavni i prsa obujmom zapreminom plu- stav mladih uzrokovat će životinja i dobrim ća,razvijenim buragom želupromjenu pH vrijednosti grusposobnostima iskorištavanja i čanosadržaja promjebe i voluminozne krme. druge odnosa među crijevnog bakterijama.

O načinu hranidbe i Ako i štetne to nađu držanja i kao E. rasta, životinja tijekom razvoja bakterije, coli, klostridije, i salmonele i će nadpripremi porod mliječnost, druge, koje ovisit će i ostvarinormalne građajunica jačati mikroorganizme želuca i povanje proizvodnog genetskog crijeva,poremetnje dobra hrane doći će do proreprotencijala, plodnost, uzimanja i visoka kasi produkcija mliječnost ljevadrugih jačih oboljenja dobi. život i rast za sustava. visoku Junice proizvod-nijoj Stoga bavnog odabranih može junica rasplod Pojave proljeva, gripe(influmlijeka biti nju moraju odgo4 hranidbena razdosličnih oboi podjeliti ence), upale pluća varajućemliječnepasmine, i rast blja. ljenja značajno usporavaju dobrog genetskogporijekla, teladi. razvoj i teladi pravilne građe, zdrave dobro 1. Razdoblje Gruševina sisajuće (kolostrum) jeprvo krava nakon i hranjene. mlijeko telenja Telad rađa anatomski i ga dobiti svako tele odmah, Pri odabiru treba funkcionalno rasplod nerazvijenim pred6 do 8 sati najkasnije poslije obratiti želucima. i ostali Burag dijelovi pozornost porijeklo: poroda. bez želuca tek i roditeljigenetskih tjelesnih počinju razvijati Gruševina koje m lijeko gusto dobre i nakon mana, plodnostiproizuzimanja sijena, biljnih sadrži više suhe masti i je tvari, To luloznih i krmiva. i vodnjemlijeka. je pretpokrepkih Tijek obično nego bjelančevina mlijestavka dobre i krave brzina oviodgoja junice razvoja predželudaca ko. Gruševinom mladunče dobiva visoke sit će načinu i nastogospodarske vrijednosti, prehrane više mineenergije, bjelančevina, dobrih da telad što nauči proizvodnih mogućnosti.janju prije rala i osobito vrivitamina, je suhih krmiva. uzimanje Pozornost treba što dobiva usmjeriti jedno protutijela (glohrana sisandanima i prva građuizgled junice, posebice Mlijeko je buline) koja prvim širinu prsa, čadi. i Osim života štite nogu, i građu papaka punomasnimmlijepojačavaju otpornost vimena.

Dobre telad može hraniti obramladi od bolesti i kom, nasljedne sposoborganizam nosti mogu nim i upropamlijekom mliječnom infekcija (pasivni potpuno imunitet). stiti i hraAko tele neprikladnim (regeneriranim držanjem mjenom mlijedobije gruševinu nidbom zatim navikai količinama _ junica.

Gospodar kom), postupnim vrijeme dovoljnim da čvrste i krmnim većem 2 nastojatidobije junice vanjem, sijenom smje- (najmanjelitre), broju koštane dobro i građe, razvijenim obolijeva ugiba. na

sastav

na

za

na

uno-

u

su-

nu

se

uz

zarazne

u

za

uz

u

se

za

u

se

s

mora

za

a

na

se

ce-

o

se

na

a

na

na

u

se

se

za-

ne

mora

a

na

u

u

s

Mljekarski

list

sama.

DORINIDDI

PO ANI

eO

ciste

(estrus), gonjenje i jajnicima, smetnje plodnosti reprodukciji. i U ranog gonjenja slučaju i mladih ranog pripusta još doći do može zadrkada telad voditi računa razvijenih junica hraTo i do teških nakon žava ili razdoblje odbijanja je ploda ugibanja telenja, telenja premiješta zrelosti do nidbe teških ili teličneku po kasniju spolne mlijekom plodposljedica prostoriju drugu vrlo i znanost i i ako je junica, pripusta životinja. mliječnost gospodarstvu njak, i i kolida slaba neke proizvodne zdravlje čajno naglasiti Valja uzgojjavljaju nespecifične ili hranidba činski bolesti. U tom sposobnosti junica. prenedovoljna slučaju hranidbeda pojedinim higijen- Rasplodne junice smiju nepotpuna poruča telad,bolje biti također može nim kravu intenzivan imati ske ostane prirast sastojcima, previše uvjete, ili uzrokom gomase, mnogo izostajanja tihog smiju bakterija koje gruše-tjelesne okruženju i reproslabe doi suviše dobiva imunitet. vinom udebljati spolno njenja, plodnosti bodobiva Obilna i da redovno poTreba sterilitet"), (“gladni zrijevati. energetski dukcije paziti teških krmiva ali da puerpeobroke mogu pretelenja, bačaja, (žitarice) mlijeka, gata te ralnih i metaboličkih i horkovati sisa. oboljenja jajnika omašćivanje nakon ili slabe mliječnosti telad monalne dobi od 14 U telenja. poremetnje, pojačano dana, svrstava priblimanjeskupine krmnih Tablica 1: Hranidbena junice vrijednost smjesa rasplodne i

slo-

imajuprostor upozoriti gruševina bodno sadrži prema (ispust). kretanje sojevima protutijela iz okoliša kojem bakterija krave obitavale posljednjih tjeda-2. Razdoblje rasta i razvitka treba O tom poroda. prije junica slamom

da

Treba

za

tiho

na

u

su

u

ne-

-

na

se

-

u

a

u

se

za

se

ne

ne

uz

u

uz

ne

za

se

rano

uzro-

ne

se

se

u

žno

za

iste dobi

te ih u

i uzrasta

tom

Krmne

hraniti

treba

razdoblju postupno, težina energet. hranid.

Tjelesna ograničenim davanjemmlijeka vrijednost junica 7 do 10 litara dan)po(najviše hi. kg Međudva obroka. do 120 1,15 dijeljenim imati telad dovoljno 120-200 tim, 1,10 i krmne smjese kvalitetnog sijena 200-350 1,00 krmna (početna smjesa telad) 350-550 0,95 sirovih sadrži 18-19% bjelankoja 2 do 3 čevina i oko mjeseca energetske 1,15 h.j.

1,10 telenja Na prije hranidbene vrijednosti. taj dana 30 veće način privikavauzimanje 1,15 telenja poslije dolazi suhih količine krmiva, i brže do pre2. Hranidba Tablica postaju pretilnosti rasplodnih junica

smjese

na

u

mora

sirovih

bjelančevina %

18-19 15-16 14-15

za

13

14

se

na

16

ne

živači.

Krmni

treba davati

obroci

silaža Krmne Kukuruzna Dob smjesu | | smjese Sijeno* junica niuzima neka po volji, mjeseci kg/dan kg/dan je hu, kg/dan i davati kada 2,0 4,0 do 6 1,5 miješati smije zajednomlijekom.

15 8,0 6-9 2,0 teladi mliHranidba rasplodne 1,0 10,0 9-12 3,0 70 može trajati najviše jekom 16,0 12-22 5,0 ima dana. U to vrijeme prosječnu 4,0 3,0 visoko ih 5,0 težinu oko 120-150 gravidne kg.Smiješta travne smjese *djetelinsko u staje koje dijelom prostrte Krmnu

su-

a

se

ne s

Ž

se

su

list

Mljekarski

m

3RANIDBA

Slabe

često

slabu

junice rađaju poslijemjeseci telenje, telad težine i slativnu hranidbu krmivima oko do krmne (manje tjelesne slabije 3,0 4,0kg smjese/ be životne čehranidbene dan sposobnosti), koja energetske vrijedno- jer morajuprivikavati već sto danima života sti više tako da veće krmnih prvim bjelančevina, uzimanje smjesa većem i tom visoke nakon broju obolijeva ugiba jer razdoblju smanji prirast zbog mliječnosti različite oko 700 U Treba osjetljiva uzgojne, tjelesne g/dan. telenja. pripaziti i bolesti. dobi nakon 13 vimena! parazitne mjeseci prirast nalijevanje (Tablica 2.) treba biti veći od Krmne sadržaKontrola težine može tjelesne smjese moraju tjelesne 600 vati oko 5% minebiti _hrag/dan. odgovarajućeg pokazateljem pravilne Junice šarene holstein ralno tim nidbe paS 12 vitaminskog dodatka, junica. mjeseci junice smine imati da doba i mogu imati kointenzivniji gonjenja (prije moraju polovicu svoje kroz čitavo načne prirast tjelesne poslije estrusa),vrijeme pritežine,vrijeme pripusta hranidbeno kao i 14 dana i pusta, 15 do 18 razdoblje prosječno prije poslije (obično mjeseci) oko 800 tim da dobra količina vitamina ili 60-65% 2/3 g/dan, telenja poveća otprilike tjelesne i krmiva težine odrasle doba energetska daje AD,iE. junice, više krmiva.

80-85% uzrasta. bjelančevinastih (TaUzgojrasplodnih junica najtelenja potpunog blica 1.). bolje u spijeva paši, g dje U suvremenim viuzgojima Uz treba dakretati izlomogu po osnovni, junicama junice volji sokom proizvodnjom mlijeka vati krmni obrok krmne žene klime i okosunca, utjecaju potpune dobiti već stoji oteljene junice tablici 2. što prema i smjese liša, jača tjelesnu kondiciju dobi 24 do 26 mjeseci (pripust Osnovna krmiva hranidbi prirodnu junica. dobi 15 do 17 otpornost što mjeseci), biti: mogu rasplodnih junica sije- Najčešće smatra pogrješke uzgoju optimalnimjunice zelena trava i kukuno, (paša) šarene holstein Na rasplodnih junica pasmine. taj ruzna silaža. U osnovnom krmi danačin dobiva dugorazdoblje sisanja najviša proizvodnja obroku dobivati mogu junice veće količine i vanje mlijeka, mlijeka najbolje gospodarsko oko 30-40% suhe tvari iz silaže, visoka krava. količina iskorištavanje energetskih ostalo iz travne sijena (djetelinsko krmiva krmnim U našim treba obrocima, Dobro gospodarstvima smjese). da je junice računati manjedavanje bjelančevina drže kasnijim pripustima će prostirci slame, koju odnosu sastava, energetska krmiva, junica zbogpasminskog uzimati i junice pomalo hranu, načina malo i hranidbe strukturnih držanja krmnom junicaili treba ugljikohiobroku drata krmkoje kasnije (celuloznih postižu krmiva) odgovarajuću dnevno oko junicama ponuditi 1,0 nim ili rasplodnu kondiciju ostajukg usitnjene obrocima, zobene ili ječmene Prvotelke simentalske slaba i suzdržana hranidba gravidne. suncokretove ili juslame, mljevene nica 9 do popasmine najbolju Teško proizvodnju sojine prvoj godini (tijekom ljuske. probavljiva stižu ako tele dobi između 26 12 obilna hranidba voluminozna krmiva mjeseci), pogodovat do 30 što znači će mjeseci, i pripuštaju drugoj godini, razvoju buraga buragovih dobi 17 do 21 kretamjesec. ali nedovoljno slobodnog mikroorganizama, daju samo količinama.

Najintenzivniji njajunica. razvoj junica manjim je dobi do 6 Količinski Prirast krmne mjeseci. tjepotpune 3. od lesne tom treba Prijelazno razdoblje razdoblju smjese daju rasplodnim junicama visoke do iznositi ovisno o intenzitetu rasta i oko 800 i gravidnosti telenja prosječno g/dan. težini, Kod simentalske do to oko Visoko Visoko treba junica pasmine, 1,0 2,0kg/dan. gravidne junice treba 2 do 3 Količina koje sklonije debljanju, gravidne junice, tjedna pred pripremiti telenje.

6

davati

restrik-

očekivano

dobivati

mogu

s

se

u

u

a s

na

se

u

su

na

mase

na

mase

ne

na

rano

zarazne

crno

s

se

u

mase

u

u

s

s

s

a

se

uz

osnovna

u

na

se

s

na-

se

u u

u

se

za

u

crno

su:

se

-

nom

a

-

u

se

s

u

-

na

na

za

-

se

u

u

ne

-

u

se

se

u

a

u

se

-

u

u

se

mase

u

su

za

Mljekarski list

u

=

HURINIDDI

Razdoblje mliječnih držanja smanjiti maternice mliječnost prvotelke proširene zbogpritiska Uvod prvotelki mliječnost potoga Zbog tom burag. obroci Krmni junica uvoda od i obroka krmnih kakvoća mliječnost razlikuje boljšati krsadržavati moraju razdoblju brzo krava. ostalih krmiva količina telenja Poslije krepkih povećati dobivati krave će kao miva koja raste količina krmnih mlijeka, izmuzenog smjesa). (potpunih i nakon 3 do 4 laktacije. tijekom telenja tjedna Pet tijekom očekivanog prije tjedana da će to Sve i količina krmiva. junicama pomoći roka povećavati gravidne junice telenje stresne lakše Nakon 3-4 mora se, promjene savladaju drutjedna treba držati skupinama ih uskladiti količina konačno sljedećem zasušenim čekaju koje dakle, gravidgim starijim količini i kakvoća krmiva i prema način Na nim kravama. okruženju doblju, taj života. vim mlijeka. izmuzenog m uvjetima uvjete privikavaju junice obroka

krmnih

mora

se

uvoda

4.

kra-

i hranidbe

u

va.

se

na

ne

u

mora

u

u

se

mora

a

se

za

s

u

raz-

u

u

se

na

no-

novom

nove

vode

pitke

Priprema

u

omjeru, željenom može kao i način kako spriječiti i spremniku taloženje preparata i time sustav pitku cjevovodu vodu

pitku

u

se

i nastambama

stajama

za

u

za

stoku

vodu

držati

svakodnevno

čist za

napajanje. klora više i voda mikrobi Korištenje preparata nije Katić mnažaju Piše: dr. sc. Zvonko prof. vode uobičajen je dezinfekciju pitka. nažalost Klorni način. koristi čistoće vodu O preparati održavanja Spremnik potrebi antiraskužbe i i povremene često organske naslage odstranjuju davanje l ijeka, stajama Neki vodu. iz sustava ili vitamina pitku organskih pisano je (dezinfekcije) staje biotika, octena živočasokiselina pr. (kao preparati vode) (putem pitke brojevima našeg prošlim metalne oštetiti često od inakon To Jasno da mogu kiselina) staji tinjama. je jedan pisa. je sustava. voditi korištenih načina prepastalno raskužbe Bolji dijelove uspješno lijei rati Uz stoke. bolesne čuna peroksida vodikovog Dodavanje smjese higijene. čenje održavanju kao vodu može čistiokoliš i dobru klimu navedenih pr. “Aquastabilizatora, hranu, preparata clean". komalenih treba važnost uzrokovati veliku potaloženje staji, dodadovod svetiti i kakvoći sustava ličina redovitog početka Prije stijenkama preparata živode što će kao i vode vanjapreparata pitkuvodu, kasnije koju cjevovoda sustavima starim vode ta kovati brzo potrebno je je kvarenje jer votinje piju. i i nekom rast idealna voda Ako pojilice spremnike, cjevovode podloga piće stoji naslaga i ventile očistiti od tlačnom naslaga. taloga (naprimjer mikroorganizama. spremniku treba činiti prema To učinak ilidnevnom hidrofora Vidimo da se uputama poželjni spremniku brzo preili duže može koje dobivajupreparat. spremniku) vrijemeje liječenja takovog imati Svakako uzrok okrenuti jepotrebno (ili ugrijana, njena nepoželjni vrijeme stajanja što brzo bolesti. Zato kakvoća po ugraditi) jedanvodomjer opada pri-voja je potrebno žinastambu svaku kako načine U tamirisu i okusu. kojoj poznavati moguće mjećuje da Pravilo vrlo brzo ili neki vodi dodati je jedan votinje. lijek kovoj preparat za

u

se

za

ne

za

za

u

na

se

u

ra-

mora

su

za

o

na

u

u

na

za

u

uzro-

same

u

za

u

za

u

se

za

u

uz

raz-

za

se

u

u

se

10

raz-

u

su

vo-

list

Mljekarski

=

iooop—ooo——=—

mmevoppoopooom

/]/]%.1|\//)3.1

i sustav criprazna j e gumenog domjer svakoj staji bolje akoja cjevovoda pomoću vodom ukazati neke bolesti od ustaji napajanja nijeuporabi jeva pumpom pojavu početku cježib i redovitog vizualnog pregleda vovoda). stajikojoj životinje Kada svaki dan Ako votinja. pratipojilice uporabi. nijemogućekruženje vode u ilinastambi kroz morate potrošnja staji da za cjevovod, cjevovod Postupakslučajjestaja ostaviti 12 sati životinje, naglapromjena prazna najmanje napunjen vode će par dana koncenpotrošnji Potrebno utvrditi zapreotopinom preparata je da prijed upozoriti životinje minu sustava traciji koju p ropisuje proizvođač. napajanje pitkom iako to bilo bolesne, jošnije vidljiNakon vodom.

Treba treba znati koliko sustav vode čišćenja njihovom ponašanju. dobro čistom vodom. da ga stane sustav isprati potpuno sustava Čišćenje vodovodnog To očitati Još napuni. jenajlakše pojednom operite farmama nijeuobičajeno jer nakon ventilske prazvodomjeru punjenja jilice pritiskom obično ploče, da voda zdrava smatra je ili tako da nog voda curi ruba. cjevovoda pražnjenjem Pokazalo da preko piće. praksi neku baždapunog cjevovoda bantibiotipovremeno Postupak čišćenja cjevovoda dodavanje posudu. ako ka ili nekih stoka je staji drugih preparata Priredite 1% do 3%-tnu otovodu sistemima Ako vodu sustav pićemože, pitku ili nisu uzrokovati pretreba čistiti pinu“Aquasličnog koji dugočišćeni, staji kojoj jestoka, količini vode clean? prema potpuni taloga postupak kolizastoj prolazu jer parata prema jesljedeći: antibiotici i rast sustava, prema upučini ubrzavaju algi cijevima i naslaga stijenkama cijevi sluzi. tama stranicama proizvođača. spremnika, dodaje Povremeno čišćenje cjevovoda Otopinom 50 do 500 ml ili n apunite cjevovod “Aquavodu zato pitku nije odmet, i spremnik.

1000 litara clean? sličnog preparata iako sustav antidodaju vode. da dobro Uvjerite jestaja biotici i ostali dodaci vode putem i da svi otvori preprovjetrena “Aquaje preparat piće. otvoreni. dviđen vodu clean" ventilaciju dodavanje Vodovodni pitku sustav vode pitke svim sustavima vodovoda.

Ima Skinite može čistiti < prepačep kraju kemijskim da: ratima ili vodu i brzo-učesvojstvo cjevovoda pitku djelovanjem pratite čisti kada stistvara postalogelektrošištanje koje organske naslage preparat “Waterulazi i i magnetskog lja, primjerice jenki cjevovod cijevi pojilice. spremnika aparatom King".

Pritišćite organstvaranje pločice pojilicama spriječava skih toliko da sustavu svaku napunite pojilicu. naslaga Primjenakemijskih da tekućina kruži nagriza cjevovod, preparata ciglu, Omogućite i brtve kroz ako ikako to premaze beton, Kemijskim preparatima je cjevovod, je sustava biološki gućnost čišćenja dvojaka:moguće(napr. spajanjem kraja razgrađuje može

u

u

na

u

-

se

u

s

na

su

u

-

a-

za

u

una-

u

-

su

za

-

vo

na

u

se

u

na

sve

-

se

na

za

se

u

u

renu

u

u

za

u

-

za

-

u

u

u

a

na

se

-

za

na

u

se

u

ne

se

-

su

za

za

za

se

u

na

-

u

za

sa

-

u

-

u

-

u

-

-

ne

mo-

se

-

=

vojta-plem

d.o.o.

Đalskog

16, 10410

Tel-fax:

Mljekarski

list

Velika Gorica

01/624

99

“Aquaclean" “WaterKing" “DrinkKing"

-

-

dezinfekcija vode

bez

klora

elektromagnetsko mekšanje

vode

vodu - filteriza pitku

1.

emo

DUORANIDD

TIA

PAO

O

ROZO

RT

alge “super? zasićenost, dostigne interferenciju primjedjeluje odumirati.

Elektromaggibanja)počinju pojačavanje (uzajamno rast netsko vodi U smanjuje algi polje jonimakalcija. tvrdoj ali krute mjeru, najmanju moguću mikroskopske stvaraju elektroPrimjena čestice njihovu prisutAlge isključuje kalcijevih spojeva. potpuno magnetskihuređaja elektro Prednost nost. izduženo primjene kalcij staničje, imaju da i sastavu ima Aparati kojielektromagnetskog poljaje ulogu presudnu i skim magnetnikakvih p romjenjive jačine čvrstoći membrane poljem promjena kemijskom jeodgokoja iz učestalosti čiste obliku već dovod hrane sastavu alge cjevovoda, vode, njihovo i vrlo Voda postavljaju Električni jednostavno postaje kalcijevih jona. signal staničje. i nikakvo održavanješava ravnotežu između kalcija “mekša", njoj sapun više trebaju automatski. rade posve od kamenca Tako stanici i izvan Mogu taloga pjeni, nje. otopini od staviti izvana ili dručašama ili nakon ili stanica cjevovod će pranja rasprsnuti tala ili godišnje potrošeskupiti i plastike, predmetima. gimopranim odumrijeti.

20-30 Kn. danima taU struje primjene prvim prividni nastaje elektrokvog uređaja Promjenjivo voda ali kada određene magnet-i učesko algi, jačine nagli polje porast odmah

-

dolazi

stalosti

nakon

u

s

ne

na ne

se

a

nema

u

u

vorna

samo

u

za

se

u

naru-

ne

se

nema

u

me-

na

se

u

u

na

se

a

za

Kuge

SJEMENARNA

doo

Zagreb, Trgkralja 48 72.970 tel.: 48 19 (01) 265; 4922.267 fax: (01) račun: 30102-601-114220 žiro Tomislava

VINKOVCI, Kralja 33 23 92 tel.: (032) 31 65 84 tel.i fax: (032)

Zvonimira

PJ.

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja 62 22 065 tel. i fax: (01)

19

PRODAJEMO PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, BILJA INDUSTRIJSKOG KRMNOG NA VELIKO SJEME I RATARSKOG, i Osobito preporučamo: crvene, švedske djeteline, bijele sjemetrava, inkarnatke, lucerne, stočne graškove, izbor te stočni kelj, djetelinsko- smjesa, bogat smiljkite izbor kao i i ozimu stočne repe, sudansku širok grahoricu stočnu jaru m rkvu, travnih travu, kultura. postrnih i Zatim izbor sjemena cvijeća začinskog povrća, bilja. najširi IZVOZIMO

Vrtne

dobiti

to

NAŠE

12

TE

alate i zaštitna sredstva.

gornjoj možete veleprodaji Hrvatske. diljem apotekama Sve

| UVOZIMO

na

u

SJEME,

adresi

i

poljoprivrednim boljim maloprodaji

VAŠ

u

USPJEH!

list

Mljekarski

VETERINARSTVO izostati. Iz stidnice i njenje Kronična upala maternice cijedi gnojni iscjedak, glavni simptomtogaendometritisa, Endometritis vlasnici lako ga uočavaživotinja Krave takvim iz ju. iscjetkom stidnice treba niti pripuštati mećene izostane Piše: dr. sc.

Banožić funkcije jajnika sasvim Stjepan umjetno o sjemenjivati jer gonjenje, samoozdravljenja neće ostati bređe. sigurno Upala Znakovi bolesti kronični osnovi Kronična maternice dijagnosticira gnojupala je- dometritis dolazi četiri oblika: i bakteriodan od uzroka nog iscjetka vaginalne je najčešćih jalo1.

Kronični kataralni endološke vosti krava i bolesti često te iscjetka. zbog pretrage metritis. oblik sluznice odnosno bre4.

Piometra oblik Taj upale izostaje koncepcija, je najteži maternice nakon đost. zahvaćena pojavljuje Upalomje endometritisa, pojavljuje teških i pri različitim posluznica maternice nakon teških telenja (endometrij) puerperiju telenja.

Krave i Do može doći i nakon remećajima puerperija. dublji slojevi materničnog piometre normalnim vremenskim tako da gone zdravstveno bika od trizida, opće pripusta koji b oluje razmacima 4 ali krave načelu homonoze.

Nekoliko dana (3, nakon r jeđe tjedna), stanje nije promiili iz stidnice prioplodnji (prirodnoj umjet-infekcije jenjeno. cijedi gnojbređe. U ne Endometritis može ni noj) ubrzo ostaju razdoblju iscjedak, pojaviti koji nestaje, iz stidnice obilraznih krava nakon gonjenja više cijedi tijeku specifičnih goni, toga nešto konzisnih brucevlasnici misle da niji iscjedak krava brerjeđe npr. pa bolesti, vibrioze, je i ili kao tencije (vodenastiji) đa. Tek nakon nekoliko plavkaste loze, tuberkuloze, potpumjeseci nalaze samostalno odnoboje, rijetko iscjetku stidoboljenje, poslije pripusta ujutro ispod sitne malim kolikao endometritis nice mogu naći kapljice gnoja nespecifični manje hrpice činama.

Endometritis različiti mikroori tada treba odvedijagnokojiuzrokuju gnoja životinju stira rodnice i baktekao sti pregledom zdravstveno npr. ganizmi pseudomonasriološkom pregled.

Opće iz hemolitički krave iscjetka pretragom aeruginosa, stanje nije promijenjeno. streptostidnice. i zatvoreotvorenu koki,stafilokoki, koliRazlikujemo 2.

Kronični različite i U gljivice, mikoplazme mukopurulentni piometru.otvorenoj bakterije, piomeendometritis dolazi nakon teških tri iz stidnice ili drugi. cijedi iscjedak i težih Do obilan sluznice materpuertelenja poremećaja gusti gnoj.

Iscjedak je infekcije ili nice može biti doći Pri mogu periju pri pripustu.

Simptom je njemu krpice gnoja. tijeku parenja, iz stidnice. odnosno ili gnojni iscjedak Inače,zatvorenoj prirodnog piometri pripusta gnojkrava nakunog nego goni pravilnim iscjetka, gnoj umjetnog osjemenjivanja, skim razmacima od tri ali čito često maternici i vlasnici nakon tjedna, plja tijeku poroda(pri nakon bređa. Iz i teškim izostanka i popripusta porodima) slučajevima pripustaostaje gonjenja stidnice obilni sluzavi da krava bređa.

Uzročnici Piocijedi mišljajuje zaostajanja posteljice. i endometritisa ući metra može tome matermogu prema iscjedak grudicamakrpicama dijaili izrazito nicu i osnovi Pri gnoja sluzavognojni gnosticirati tijekom puerperija. obilnog Takav svim nastanku iz endomezatim iscjedak. jeiscjedak gnojnog iscjetka nespecifičnih stidnice, tritisavažnu ima i nalazom stadijima spolnog ciklusa, vaginalnom ulogu izostajanje pretragom rodnici razdoblju gonjenja.

Taj gnoja gonjenja (estrusa) (otvorena zbogporemepiomeendometritis ćene ili rektalnom i nakon i dijagnosticira tra) pak funkcije jajnika, pretragom osnovi i bakteriološke nalazom maternice izgleda padaotpornosti organizmacjepovećane maternice Uz iscjetka. lini, kojoj prelijeva (gnojni) posebno. pretrage sadržaj normalnu i U zatvore3.

Kronični endo(zatvorena funkciju piometra). jajnika purulentni dovitu rektalni nalaz sličan metritis. pojavu gonjenja, manje Poremećaj javlja nojpiometri kraonom bređosti kon teških i specifične upale je endometrija početku (pri pripusta, telenja pri može svladati ibez kod Krave pomoći, infekcijama puerperiju. pregledu bređost). materkroničnih endomemogu smanjene općeotpornosti preganjati pravilnim Prognoza nične sluznice te kada vremenskim ali tritisa porekad gozbog razmacima, jepovoljna jeupalni može

se

a

-

-

s

ne

nema.

en-

-

se

na

u

-

-

se

samo

a

se

u

a

se

ne

u

u

se

se

a

u

se

zaraz-

se

no

se

ne

u

u

sno

se

se

na

nu

-

se

u

a

u

u

nema

a

se

naro-

u

vremen-

se

u

u

ne

u

se

s

u

se

na

u

a

samo

ne

u

u

se

na

u

u

a

se

re-

-

ne-

se

na-

u

va

na

u

se

Mljekarski

list

u

13

m

VETERINIRSTVO

nejeSAZ

EAU

PV

KOVE

VEI endo-

nezaraznih

Preventiva

liječenje.jenajendometrij. provesti od metritisa maternice iz češće do 3 i Za održavanja sastoji lokalno; jepotrebno izlječenje i vrsti uzročnika ovisno općehigijene stupnja sadržaj visokog patološki ispražnjava mjeseca krava maternica materrodilištu, staji, telenja blagim procesa ispire opsega (gnoj), upalnog i ili endometritis nici. Što dezinfekcije čišćenja redovnog nju antiseptika manjeg otopinama je i antiili sulfonmida i će biti to kraju godine tijekom staja otopina uspješnijestavlja stupnja, suzbizatim ciklusa hormone biotika. Osim kraće proizvodnje, liječenje.

Najteže liječe togadaje različitih normalan procesa i endometritisi gnojnih janje piometra.kojima uspostavlja gnojni Za kravama. kataciklus. Ako znakovi specifisuzbijanje Čim riječ je spolni Liječenje. jave čnih ralnom obilan i mutan pojavendometritisa, koji dovoljno endometritisu, gnojan bolesti, tj. kao izvršiti iz stidnice spolnih pojava ispiranje ljuju jednokratno popratna (naročito uju- je iscjedak važno zaraznih i maternice tro je bolesti, drugih o topinom Lugolovom ležala), valja pošto ježivotinja da osnovna i veterinara. zatražiti suzbije liječenjem Viskojodom) (Mecjodom, potaintervenciju suzbiti i tada će funknormalnu knuti dii Nakon bolest, jajnike postavljanja pretraga i veterinar će odlučiti kako dometritis. m gonjenja. cijupojavu jagnoze

proces

zahvatio

Ono

će

samo

se

se

u

o

u

a

u

u

na

se

na

se

o

se

se

se

Akutni

zbog

buraga

nadam

en-

se

a

na

povećava osobito trbuha volumen vrenja pjenušavog lijeve strane gladnoj jami. nadma žitarica i prestaju otpad razvijenog industrijski Zbog zrnje Kostelić vet. Antun Piše: dipl. (kom, trop). umjegovedo kontrakcije buraga, i žvače često nadma dolazi i Do sto da pripodriguje guta pojave ustima. vlažnim likom hranidbe (pokislim), praznim bolesti. S obzirom krmivima. ili Dijagnoza promrzlimuparenim i hranidbi krnavedenim životinje podatke Uslijed prejedanja teško bolest vedenim znacima dolazi do mivima nije vrenja pojačanog i te stvaprepoznati. sadržaja buragakapure, i velikih količina razvoja Zbognaglog pjeneplina. Liječenje. ranja i izbacivanja pritiska predženemogućnosti nadma, velikog Zbog i voluludaca dolazi do liječenju pluća, povećanja pjene kako ODMAH i nadam Akutni pristupiti kapure. zbogpjenušavog buraga bi došlo do bolesti bolest životinje. kiša, uginuća pridonose Pojavi preživača koja vrenja je kod lakših Također Nadam i kao slučajeva je vjetar, nagle javlja posljedica tvari nadam može utvrđeno da dolazi do čemu koje pojavljuje liječiti pomoću gradnje hrane, pri vii i prijesmanjuju površinsku životinja koje neposredno napetost stvaranja pjene buragukapuri. krzelenim skoznost hranidbe ili količina velikih (Timsadržaja buragovog poslije pjeZbogstvaranja i Sicavet vodu. uzele i dolazi do pan, mivima dasu drugi).

Uočenoje Tympanol, proširenja buraga sredstva Navedena zdravi do razrijede sklonija pojavi grla paši pojedina poremećaja kapure, sonde te nadma odnosu Bolest često uliju pomoć stvenog stanja. g oveda. vodi, druga javlja nisu kada stvaranja predželudac. neprekidnog Uslijed životinje proljeće nadnastanka i hranu. navikle zelenu U drugi naglog podrigivanje slučaju pjene izostaje iz i načini pomonadam bolesti.

Uzrok liječenja nemogućnosti plina predoslobađanja Pjenušavi navedenih oni brzo šire ću te hranidbe prilijekova prije potreželudaca, goveda je posljedica kirurškim zahvatom i tišćući sirove krmivima sadrže malo (laparobnoje pluća koja iz odstraniti bolesti.

Znakovi lako sadržaj ruminotomija) puno Zbogobilnog probavljivih vlaknine, nadam se za razvija buragu, buraga. vrenja (šećera), bjelanče- do dva ugljikohidrata nakon hranidbe bolesti.

Preventiva sata sluz. U ta vina i tvari iz Pjenušavi jedan nastaje kojih može dam zelenim krmivima. i krmiva spriječiti isključivo leguminoze ubrajamo Udio sirove hranidbom.

U ranim trave nemirno, pravilnom govedo j e početku lucerna) (djetelina, biti obroku maše vlaknine odnosno rasta prema uvijek trbuhu, ogledava prije stadijima važno krava.

20% muznih i udara i mladi nogama zatim repom Stoga je stražnjim l išće, tnje, repino lako proi hranidbe zelenom često zeleni prema mokri,prije trbuhu, balega krumpir, kukuruz, kupus, Ubrzano

i

liježe ustaje.

se

s

u

a

na

na-

o

srce

na

moramo

mena

ne

se

se

rosa.

mraz

raz-

u

se

su

u

ne

u

uz

na

u

se

u

se

na

u

na

ma

se

srce.

a

u

na-

se

u

cva-

u

se

mora

u

14

list

Mljekarski

omeo

ooo

| O ZARINIRSTI

O

NADAM OVACA U da PJENUŠAVI bavljivom (djetelinama, slučaju nije u ginula i travom iviše dana. govedrugim krmivima) oporavak traje tjedan nadam puno Pjenušavi je dima dati obrok osrednji sijena.

Bolest Bolest nego opasniji goveda.

Posebno Liječenje. liječi primjevažno da je naglasiti kada mladom navedenih staje prejedu lijekova mladu kraterapiju prije izgona pašu kunadma kod travom, silažom, krumpirom, goveda (Tympanol, dati obrok osrednji i lako Sicavet i U da veći pusom drugim probavljivim drugi). ilislame. slučaju sijena krmivima.

Za brdo opaje posebno broj oboli, tjeranjem uparena, Pljesnjiva, gnjila, strništima možemo im U da napasivanje nuta hrana pomoći. slučaju je općenito pokvarena žitarica. nadam poproklijalim zrnjem Vjetar davati kravama. uznapredovao je Posebno smije je nadma ako trebno ekonomski iskoristiti pomaže r azvoju važno obratitit (zapažnjuprilikom čemu napasuju vjetru pri klati). krmiva u nasuprot promjene ishrani, tj. priveće količine zraka. gutaju biti nagao već ga Preventiva bolesti. jelaz smije Prijelaz Znakovi bolesti. Ovce treba kroz 10prenačin biti naglo provoditi postepeno pašni držanja brzo stanu 14 dana. nakon Životinje jesti, pojavi nadam, postupan. Prije paše koje teško usta, idu dati obrok dišu, otvaraju popružaju dužeg pašu je potrebno osrednji i kratko držati hranidbe jezik, stenju ponekad je p ovraćaju. trebno pašnjaku sijena.

Također, prilikom bolesti teže i tek postupno kroz nekoliko dana Razvojem hodaju,ostalim krmivima kojalako vriju, dati određenu stražnjem dijelu tijela, produljavati napasivanje. potrebno je i ubrzo Nadam može davakoličinu ilikvalitetne slame grče ugibaju. spriječiti sijena vodu Bolest vrlo brzo što će nadma. njemlijekova napajanje razvija, spriječiti pojavu ili i hranu, prije vrijeme ispaše.ugibaju. hranom

ovca

ovaca

u

se

na-

se

ovce

nom

za

na

vama

moramo

ovce

ovaca

uz

smrz-

sno

na

s

ne

ovcu

se

se

ovce

ne

na

mora

se

vremena

same

ovcama

na

na

sve

zanose

se

u

ovcama

se

se

u

za

se

a ovce

za

RASTJERIVAČ 1 ŠTAKORA

MIŠEVA

NOVO!

RASTJERIVAČ voLuHaRica

KRTICA

1

UDARNIM KRTICA GERMANY RASTJERIVAČ RASTJERIVAČ VALOVIMA vrlo efikasan kontroli 1 VOLUHARICA je miševa, NO. štakora i sličnih nametnika.

Koristi drugih Laboratorijska suzbijanju da ultrazvučni valovi većine istraživanja pokazala podzemnih slušni i nervni sistem većine nametnika napadaju glodavaca koji imaju im bol i slabo vid uzrokujući neugodu.

Zbogvisokog jako razvijen tlaka oni ali zato ih zvučnog koji proizvodi uređaj napuštaju je priroda izvore hrane, vode i skloništa i sele obdarila vrlo oštrim svoje mirna Ti ultrazvučni valovi su izvan sluhom i osjetljivošću mjesta. i opsega većine opsega, slušnog ljudskog vibracije zemlje. kućnih kao pasa, riba i na ljubimaca životinja Rastjerivač glodavaca farmama.

NAMETNIKA efikasno koristi tu da RASTJERIVAČ osjetljivost štiti od 500 m? površinu nepregrađenog proizvodi probojni GLODAVACA

PATENTNO.

U.S.

u

se

U.S.E.

FRANCE

CHINA

5205066

PATENT

COPYRIGHT

su

se

PATENT

TAIWAN

u

63213293.6

PA.

NO.

NO.

68643

99360

NO.

53242-TW-001

PAT.

No. 2696901

PAT. No.

ZL

94222412.4

na

a

na

cca

prostora.

zvučni

UPOTREBA: ion

Samo

počinje

raditi.

ga

uključite priključak u

220

V

val kroz

površinu zemlje

oko

m?, u

1000

15

sekundnim intervalima.

To

“izluđuje" da glodavce uzrokujući frenetično kopaju pokušavajući pobjeći od zvuka.

Daljim zvuka oni djelovanjem sele mirnije "mjesto. tel.

043 242893 i ometa

se

SPRINT

Mljekarski

list

d.o.0. BJELOVAR,

na

15

MUŽNJA Pan

ANNNANA

izmuzišta

Tipovi Piše:

AN

mr.

sc.

izmu-

paralelnom kost, od kutom zištu stoje podpravim sliku 90* (vidi 2). ali krave

kost

Riblja

u

iji

paralelno dolazimo zište riblja kost, zaključka. dećeg između

Razmak vimena

se

63.5 do

71.12

riblja do

dok

cm,

u

isti razmak

114.3

Time

cm.

muzača

hodanje smanjuje

se

za

osi

centara

kost

iznosi od 96.52

s

slje-

paralelnom

izmuzištu

riblja sastoji muznih reda dva od mjesta i ulazak mjestima grupni sliku izlazak krava (vidi 1). kost

do

izmuzištu

u

iznosi od

Izmuzište

i izmu-

izmuzište

li

mo

Džidić

Alen

Sd

za

35%.

oko

izmuzištu

poparalelnom ozljede manjamogućnost stoji muzača zbogtogajer stražizmeđu postavlja jedinica krave. nogu njih U

se

muzna

izmuzištu U paralelnom neprikrave like stvara rep prilikom to ovog pa tipa mužnje, je mana

Slika

izmuzište

2: Paralelno

izmuzišta.

kraći

A) Rotirajuća

zahtijeva izmuzišta koriste krava. isti ali širi Rotirajuća broj prostor vrlo između Muzna koji kapaciteta velikog zbog stavlja jedinica izmuzišta. lakše pa nogu omogućujerotiranje je krave, stražnjih 40 muznih Na naročito mjesta primjer, jedinice, skidanje sat.

240 krava može automatsko pomusti Usporediskidanje.

Takvo

izmuzište

se

za

se

1: Izmuzište

Slika

riblja kost

na

muzne

na

se

Ako

su

krave

pod smještene lako

30muznih veći može 35%, broj opsluživati mjesta. kutem

muzač

od

Tabela

1:

a

i

-

-

Udaljenost Operacija svedena krava je minimum, Ulazak krave time radijus je ujednosmanjen i čišćenje Priprema Veličina muzača. takvog vimena kretanja odnosu izmuzišta je smanjena jedinice Stavljanje efekt ostale.

Negativan nastaje iliponovno Popravljanje različite krave ako u istoj grupi stavljanje jedinice dužine trajanja mužnje.

Izlazak krave na

kost

Uspoređivanje

vimena

između

izmuzišta

riblja paralelnog 20 muznih 20 muznih | mjesta mjesta izmuzište paralelno duplo duplo izmuzište kost riblja (sec/kravi) (sec/kravi)

izmuzišta

4.8

3.6

10.5

8.7

muzne

12.4

9.5

muzne

1:5

0.5

0.4

0.4

6.4

5.0

40.0

31.2

u

na

su

Paralelno

izmuzište

čekanja Vrijeme izmuzište Paralelno je Ukupno gotovo po kravi) (vrijeme oblika kao i izmuzište riblja istog 16

Mljekarski list

_-_-_J_— Ta

—Z

izmuzišta

indivi-

intervenirati

ot MUŽNJA

osla

omogućuju jer Raspored omogućava dualnu ekonomična izmuzišta. unutar Roto-tandem ći ali mužnju, kapacitet, jošuvijek postoje radne izmuzište ima relativno mali rada zbogsmanjene površine. broj ograničenja prilikom muznih odnosu ča unutar izmuzišta. povrmjesta Roto-tandem šinu zauzima. koju izmuzište Kao i u statičkom sistemu i Rotokost Rotokrave iza radijalno ovdje stoje jedna druge.riblja izmuzište sliRotoGlava krave okrenuta U izmuzištu kost jedne je rotočno radijalno izmuzištu roto s je riblja kost, muzač krave okreprema repu druge riblja krave, stojekruguglavom razlikom da krave tom njemu ih unutar nutom sličan način svog van, prema poslužuje radnog kutem odnosu podpravim sliku kao i stacionarnom izmuzištu područja (vidi 3). muzača sliku (vidi 5). kost sliku riblja (vidi 4). a

ne

može

se

nalazi

krava

ve-

su

muza-

u

a

u

na

s

su

u

na

u

na

u

Slika

Slika 3:

Rototandem strana Negativna

zišta

što može

Rotoradijalno izmuzište treba Rotočakradijalno i izmunego manjeprostora zišta ali ima iste roto- kost, nedostatke.

Sisni riblja sklop stavlja između krave. nogu stražnjih

izmuzište izmu-

ovog

je otežanog krava ulasku i izlasku kretanja pri iz izmuzišta; u Slika 4: Izmuzište Muzač kost toj situaciji rotoriblja STRUČNA IZDANJA HRVATSKE MLJEKARSKE doći do

1

KONTROLA

MLIJEČNIH

MLIJEKA!

PROIZVODA

100,00

Kn

(autor:prof.dr. sc. Dimitrije Sabadoš) MLIJEKO

-

TEHNOLOGIJA,

se

UDRUGE

NARUDŽBENICA Dai 2

KAKVOĆE

OCJENJIVANJE

izmuzište

5:

BIOKEMIJA,

MIKROBIOLOGIJA

(autor:prof.dr. sc. LjubicaTratnik) MLIJEKO

1 MLIJEČNI PROIZVODI

(autor:prof.dr. sc. Silvija Miletić) HRANIDBA

GOVEDA

80,00 Kn

(autor:dr. sc. Stjepan Feldhofer)

rudžbe! žiro račun IMEIPREZIME na

_

UZGOJ

| HRANIDBA

KOZA

30,00 Kn

(autori:dr. sc. S. Feldhofer, dr. sc. S. Banožić, dr.sc. N. Antunac)

Mljekarski

list

17

I

KOZARSTVO

Mužnja

OVČARSTVO

postupak

nakon

mlijekom

s

dezinficijens.pranja čistom sise treba osušiti suhom, ili krpom jošboljepapirnatim

i

i ovaca

koza

i

vime

Nakon

ubrusom.

vrh svake

mužnji obavljenoj sise uroniti dezinficijens. mužnje treba muzač Prijemužnje, mlimlazeve te prve ruke, oprati konobrok izmusti od svake dobije žnje, životinja životinje jeka Piše: vet. Vesna dipl. duodnosno centrata. bi uočio kako tamnu Veličina, podlogu Jovanovićovisi žina eventualne broju izmuzišta, mlijeku. promjene Bunta smještenihjednom Pribor koji koristi prilikom životinja boksa iz boksu istog (sve životinje m ljekokante, mužnje (aparat, izmuzidolaze istovremeno biti besprijeitd.) mjer, od Visina izmuzišta poda korno čist. Po obavljenoj šte). mužnji, kako bi iznosi 80 cm, odnosno nakon prosjeku upotrebe, pribor muzač treba dobro mužnjustojeći. obavljao oprati: Na te visine do mlahladnom 1. potrebno je polovicu isplahnuti strane po dužini ili kom vodom postaviti da dasku ili konstruirati d.d.

Početkom četkom 2.

V indija trepu ožujka tople otopini oprati izmukolimogu deterdžentom vode prve popeti životinje počela jeotkupljivati *C) (60 širina zište.

Po i čine vodom vrućom čistom 3. životinji, kozjeg ovčjegmlijeka. isprati 35-40 izmuzištu osnovni cm, sirovina Kvalitetna uskladiNakon prosjeku je je p ribor pranja krmne 80-90 dužina kvalitetni štiti (od proizvod. preduvjet (objesiti prostoriji posebnoj Po ruba zabrane do da voda da te izmuzišta). ga Yindija osuši). d.d., proizvođači ocijedi Stoga izmuzište dolasku i bi što životinje ponovne upotrebe pribor kozje Prije proizvelikvalitetnije vodom. stalni vrućom treba fiksiraju. moraju isplahnuti ovčjemlijeko, vime svake ishrani i drZa nadzor mužnje Prije potrebno je pribora zdravlju, pranje očisti: deterodređene i ostale koristiti osigurati žanju životinja VIME1. SUHO džente. ČIŠĆENJE uvjete proizvodnju. obrisati vime i sise i NA Nakon koza uzgosuhom, procijemlijeko mužnje Mužnja ili čistom filtera iličiste iskuhane diti d.d. papirnatim apakrpom preko Vindija obavlja jima nečistoće. ubrusima da uklone dva ratom gaze (jednokratna grube upotretijekom mužnju puta treba obaviti razmaku i uvečer dana ba), mlijeka Cijeđenje ujutro čistom VIizvan 2. VLAŽNO od 12 sati. Istovremeno ČIŠĆENJE objekta prostoru. doje odmah sise MENA vime U po i promlijeko, oprati toplom Procijeđeno odvojenoj životinje. dvije ohladiti radi oču40 čistom vodom izmuzište uređeno (temperatura mužnji, je storiji kakvoće. dodan mlijeka Hlađenje odgovarajući vanja *C) koju j e trajanja vrijeme kojemu, Po

u

na

o

u

u

se

na

mora

u

sa

se

na

u

s

na

u

cm

a

za

u

se

na

se

uz

se

o

samo

za

ovaca

u

se

se

za

u

-

u

se

se

mora

u

za

18

mu-

u

list

Mljekarski

KOZARSTVO

P—.Xx.—————Aw

I

OVČARSTVO

obavlja željno je posudi Hlađenjem temperabude iznad razine tzv. laktofrizima. kanti. tura sniziti 5 *C. jeko, mlijeka mlijeka Proizvođači laktoOko kante Ohlađeno čuvati hladkoji nemaju mlijekom,vodu, mlijeko frize hlade uroniti ledom. do Preuzimlijeko sljedeći plastične posude preuzimanja. način: kantu staviti Svakih nekoliko minuta mlijekom mlijekomanjemlijeka organizirano je bi kako svi satima. u u jutarnjim posudu koju jeproizvođač slojevi svakodnevno, pret-promiješati hodno nalio hladnu vodu.

Pošto kraćem mlijeka se

hladionicima

u

za

mli-

da razina

vode

ohladili.

u

u

s

mora

na

u

na

na

s

s

se

nom

u

se

u

vremenu

SELEKCIJA

Županija

I REPRODUKCIJA

vukovarsko-srijemska

Piše:

dipl. ing.

Vesna

Bulić

-

-

prosječna proizv. mliječ. (kg) masti prosječna proizv. mliječ. (%) prosječna proizv. proteina (kg) prosječna proizv. proteina (%) masti

170

391

124 Županiji vukovarskopripadaju sljedeće Vusrijemskoj uzgojne organizacije: Vinkovci, Zupanja, 2,96 kovar i Ilok.

Holstein-friesian Županija pasmina laktacijska 31. proizvodnja vukovarskozaključno 1999.: 12. 1999. ima 1154 2757 krava godine srijemska uzgajatelja, standardnih 669 kontrolom 2029 krava broj z aključenih laktacija pod rasplodne proizvodnje, kontrolom 5.681 do 1 prosječna proizv. mlijeka pod mliječnosti, (kg) ženskog podmlatka 1769 i 1 masti 199 godine ženskog podmlatka preko godine prosječna proizv. mliječ. (kg) 1420. uzoraka Brojispitanih mlijekaobiteljskihprosječna masti proizv. (%) 3,50 1999. bio Županiji gospodarstava ovoj godini je IH 6001 uzorak. prosječna proizv. proteina (kg) 1999.

Ukupanbroj plotkinjakraju bio krava od prosječna proizv. proteina (%) godine je8565,ukupan 2,66 broj 7109, čega 4786 obuhvaćeno radom što je uzgojno selekcijskim krava po 1999.

Broj uzgajatelju čini 67.32 % obuhvata.

Uz godini: bitno navesti da je 1-3 krave 714 farmi: uzgajatelja (62%) podatkeuključeni podaci sljedećih 4-6 krava Poduzeće 344 “Stoproizvodnju mlijeka “Slatine", uzgajatelja (30%) čar" Županjafarma i Vukovar 7-9 krava 71 Bošnjaci “Vupik" uzgajatelja (6%) farma Jakobovac nalazi 1220 krava kojima pod 10-12 krava 16 (1%) uzgajatelja kontrolom holstein-friesian i 34 mliječnosti pasmine 13-15 krava 4 — krave kontrolom simentalske uzgajatelja (0.5%) papod mliječnosti 16 iviše krava smine.

5 krava po dosta nizak i Broj uzgajatelja (0.5%) uzgajatelju je iznosi 3.06 što prosiječno (bezgrla farmi) grla otežava i Novčani kvalitetna ostvareni znatnoj mjeri poskupljuje provedbu uzgojpoticaji rasplodna grla 1999. rada. selekcijskog Aukcijskim godini: prodajama i Vuplodnih junica sajmovimadogonima 925 110 grla: kovarskožupaniji prodano je junicaBroj korisnicima kredita Ministarstva i Iznos kn srijemskoj poljoprivrede poticaja: 1.460.000,00 šumarstva.

U narednom dijelu prikazana jeukupna i Novčani stado: laktacijska osnovno proizvodnja obiteljska gospodarstva poticaji farme Županiji po pasminama: ovoj 1588 Broj grla: Simentalska 1999.

Iznos kn pasminalaktacijska proizvodnja poticaja: 476.900,00 godini: standardnih 601 broj zaključenih zatraženo laktacija novčanih 2513 Ukupnoje poticaja 4.348 iznosu od kn prosječna | proizv. mlijeka (kg) grla 1.936.900,00 E -

-

u

-

s

:

-

-

-

s

-

u

u

-

na

a

-

u

ovo

u

su

-

sa

za

-

-

-

-

na

se

-

-

sa

u

za

no

ras-

na

u

u

za

za

u

-

u

-

za

u

-

Mljekarski

list

19

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

Županija

osiječko-baranjska

Piše:

Vesna

dipl. ing.

Bulić

-

-

Županiju sačinjavaju dvije osiječkoi Beli Manastir službe: baranjsku lekcijske DonjiMiholjac farmi. i dvanaest šest organizacija ukupno uzgojnih

(kg) proizv. proteina prosječna

140

(%) proizv. proteina prosječna

3217

se-

s

proizvodnja pasminalaktacijska godini:

Holstein-friesian 1999.

u

-

Županija zaključno osiječko2166 standardnih laktacija z aključenih broj 2661 krava ima 1255 1999. baranjska pod uzgajatelja, godine 5.950 (kg) 5660 krava mlijeka prosječna proizv. kontrolom pod proizvodnje, rasplodne do 1 212 kontrolom masti podmlatka mliječnosti, ženskog mliječ. (kg) proizv. prosječna 1 i 3544 preko godine podmlatka ženskog godine masti 3,57 (%) prosječna proizv. bio 1999. tokom 2760. godine plotkinja Ukupanbroj 152 8321 od (kg) krava proteina prosječna proizv. j e 15223, čega broj je18341,ukupan radom što čini obuhvaćeno uzgojno selekcijskim 2,98 proteina (%) proizv. prosječna uzoraka 54.66 % obuhvata. mlijeka Brojispitanih 1999. Županiju obiteljskih gospodarstava 1999. krava po godini: uzgajatelju Broj 19489 uzoraka bio (bezgrla mlijeka godini je 830 1-3 krave (66%) uzgajatelja uračunata Unutar ovog grla stanja brojnog farmi). farmi 267 svih dvanaest se zbirno nalazi 191 4-6 krava (21%) kojima uzgajatelja i 3326 kontrolom krava proizvodnje rasplodne pod 83 7-9 krava (7%) uzgajatelja krava kontrolom krava po Broj mliječnosti. pod 35 10-12 krava (3%) uzgajatelja iznosi 3.83 dosta nizak i grla prosiječno je uzgajatelju bez 16 13-15 krava Aukcijskim (1%) uzgajatelja (podatakprosjeku grla farmi). i dojunica sajmovima rasplodnih prodajama “24 16 i više krava (2%) uzgajatelja prodano je županiji gonima Osiječkokredita Ministarstva korisnicima 141 baranjskoj poljojunica ostvareni kvalitetna Novčani rasplodna grla poticaji U narednom i šumarstva. prikazana 1999. dijelu privrede godini: goobiteljska proizvodnja jeukupnalaktacijska 1333 Broj g rla: i farme po Županijipasminama: ovoj spodarstva kn Iznos 2.026.920,00 poticaja: s

31. 12.

-

-

-

-

-

a

-

s

za

u

ovu

u

sa

-

su

na

sa

-

-

-

sa

o

-

na

-

u

za

u

za

u

Simentalska

godini: -

-

-

-

20

proizvodnja pasminalaktacijska u

-

1999.

Novčani

standardnih

broj zaključenih

mliječ. (kg) proizv. prosječna masti

mliječ. (%) proizv. prosječna masti

1343

Broj grla:

4.240

Iznos

laktacija

(kg) proizv. mlijeka prosječna

poticaji za

162

osnovno

stado:

2774 kn

926.700,00

poticaja:

4107

poticaja Ukupnoje kn iznosu od = 2.953.620,00 3,83 grla zatraženo

novčanih

za

u

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

Usporedba

proizvodnje

mlijeka

i

što

ostvario

je muznih krava oko njenju broja (s broja goveda Hrvatskoj nekim 308 tisuća 1995. u s grla godine oko 270 tisuća 1998. godine). grla europskim zemljama svim Ukupnibroj goveda 4-15% zemljama smanjio (u veći (osim S lovenije) Hrvatskoj 4%), Piše: doc. dr. sc. Zoran značajno važniji pokazaGrgić od naših. intenzivnosti telj poljoprivredne U odremliHrvatskoj je zabilježen proizvodnje jeproizvodnja U rubrici krave “Gospodarstvo" Mlje-đeni porast po proizvodnje mlijeka, jeka govedu (uz lista i ostale karskog protekle je dvijeprema našim podacima pozitivno uključene kategorije često isticana važnost godine postavljanja govedarske proiz-Tablica 1: svježeg Proizvodnja kravljeg mlijeka našim govodnje obiteljskim tisućama tona prema spodarstvima mjerilima Godina Osnovni tehnologije. razlozi odre1995 1996 1997 1998 Država takvog zahtjeva da svega, đeni, prije činjenicom 3.148 3.034 3.090 3.090 Austrija skori ulazak Hrvatske očekuje 590 594 622 615 Hrvatska* različite oblike tržišne suradnje 3.031 3.039 2.703 2.645 i Češka razvijenim europskimsvjetskim Danska 4.476 4.695 4.695 4.668 proizvođačima mlijeka, mliječnih Naši te proizvoda, goveđeg 28.607 28.779 28.702 28.500 Njemačka proizvođači gospodarstva koja 1.980 1.976 1.989 2.080 Mađarska bave govedarskom proizvod11.642 11.696 12.123 trebat 11.800 će kvalitetom i Poljska njom ali i 1.187 1.160 1.151 1.177 količinom, cijenom proiz- Slovačka biti konkurentni inozemvodnje 608 593 568 567 Slovenija nim proizvođačima.

Hrvatsku 1998.

FAO 285 tisuća se

unatoč

sma-

na

se

u

za

su

no

a

muzne

su

u

u

suvremene

su

se

u

s

mesa.

-

se

-

*

U

članku

g. je prema

za

tona zabilježeno mlijeka,što je godinu korišteni podaci našeg Državnog zavoda

jeuspoređena statistiku i proizvodnja mlijeka, broj goveda Izvor: FAO statistički podaci (WWW “odnos i obradivih stranice) brojagoveda nekih Tablica 2: i i površina europskih zemalja Ukupni broj goveda (krave junice, junad telad) i ovom

potpuno pogrešno, pa

su

za

ovu

za

Hrvatske.

Korišteni

su

statistički

u

podaci svjetske FAO organizacije dostupni Država 1996 Internetu.

Ovi nisu || podaci potbazama puno | | Austrija 2.325 podudarni podataka vode navedene koje zemlje, Hrvatska spa || i uključujući našu, poslužili kao određenih || 1.989 Češka pokazatelj i odnosa | | kretanja 2.093 promatranom Danska razdoblju (1990.-1998.).

20.661 Njemačka Vidljivo jezadržavanje proizLu PEdalsko vodnjemlijeka određenoj razini svim 7.265 || promatranim Poljska određenim ljama, uglavnom Slovačka 929 smanjenjem proizvodnje posljed496 | | kao i Slovenija njihgodina.

Proizvodnja, svim Izvor: FAO statistički podaci (WWW | stranice) brojgoveda, zemljama međunarodne

tisućama

grla

Godina

na

s

no

su

samo

u

na

u

zem-

s

2

1997

1998

2.272

2.198

dei

u

1.866

1.690

2.030

1.974

20.664

20.389

ski

ce

7.163

7.166

892

803

486

446

u

Mljekarski

list

21

GOSPODARSTVO

VV

OO

O i

Grafikon

1:

goveda) broja (odukupnog Proizvodnja mlijekagovedu

goveda broja goveda), obradive površine.

Iz ovih vidljivo je podataka Hrvatske zaostajanje značajno intenzivnosti prema proizvodnje litrama druzabilježenim vrijednostima U je gim zemljama. Hrvatskoj 1998. proizgodinezabilježena litre po od 643 vodnjamlijeka Mlijeko našim podacima govedu(prema Pad 2.275 litara po grlu). intenzivnosti je jošprimjetniji dvije usporedbom prethodne 1996.

Tako godine. jeproizvodnja 1.287 litara bila oko po mlijeka oko 1.378 1997. godine govedu, te

odnos

VEKI

po

u

u

u

muznom

s

a

litara.

Ko) Češka Njemačka Danska Mađarska Eo? 3 e d i m

U

mlijeka proizvodnja Prosječna 1 i2 tablicama Izvor: Preračunato prema po govedu je druge promatrane veća od Hrvatske značajno zemlje i stalni zabilježen je proizvodnje, 1995.-1997. odabranim Tablica 3: godine zemljama broj goveda Ukupni razdoblju. porasttrogodišnjem 1996.

Tako 1997 1996 1995 Goveda zabilježeno godine je (broj grla) 1997. oko 1.587 prosječno litara, 20.557.001 20.660.759 20.524.001 Francuska oko litra i 1998.

1.601 godine 6.757.000 6.532.000 6.410.100 Irska 1.676 litara. progodišnja Najveća i 7.240.000 po 7.265.100 7.163.600 govedu izvodnja porast Italija 2.365 litara 2.243 litara mlijeka Nizozemska 4.366.000 4.557.000 4.654.000 proizje Danskoj, najniža 1.311.000 1.311.000 1996. i 1997.

1.324.000 godine Portugal vodnjaje i 451.266 (1.197 HRVATSKA 461.645 Sloveniji 493.418 zabilježena U 1998.

1.168 godini je, Izvor: Istikao tablici 1 litara). u već kako najniža navedeno, je proizvodnja 1990.-1996. odabranim obradivih Tablica 4: zemljama površina Pregled je prema dostupUsporedba i prema nim 1996 1990 Obradive obavljena podacima površine h a) (1000 i obradivih odnosu goveda broja 1.420 1.426 Austrija Odabrane zemlje površina. za

a

u

u

s

na

a

u

u

u

nas.

u

s

su

progovedarskom intenzivnijom od izvodnjom Hrvatske,zbog Francuska sličnih donekle obilježja proizNjemačka razdoblju vodnje prethodnom malim farmi Irska brojem (veliki broj i malom povrraspoloživom grla Italija ulasku Eui šinom)“svježem" Nizozemska uniju uključen jePortugal. ropsku 1996.

U godine Portugal Hrvatskoj je godina) zabilje-HRVATSKA (prva poslijeratna odnosu od oko 54% žen porast Izvor: Istikao tablici 1 ali naša 1990. je zemlja godinu, Danska

a

u

s

2.561

2.322

17.999

18.288

11.971

11.835

1.247

1.330

9.012

8.105

879

885

2.373

2.153

2.034

1.239

u

u

na

22

u

Mljekarski list

(05

roma

Grafikon

Broj goveda jedinici

2:

po

e

e

5

godine

1996.

e

đe

Tablica

o

=

ze

i

“pe

sE

s

2.1 Bona

m

e.

a

hi

1990

1996

Austrija

1,63

1,60

Danska

0,82

0,90

Francuska

1,14

1,13

Njemačka

1,33

1,34

Irska

5,14

4,91

Italija

0,79

0,90

Nizozemska

5,29

5,15

Portugal HRVATSKA

0,56

0,61

0,24

0,37

E

kai

i

e

ra

ih

e

rak

ai a

ot eta

a

hektaru

=

|

2

Broj goveda površine

po

E

Ej

E)

5:

obradive

go o

em.

e

površine

obradive

PODJRS/KO

KO

Izvor: Istikao

Ki

ku u

«

Ko

s

Š i

pr

Cad

A

KRR) PA Ka s

?

ž.

£

.

ES

g

Izvor: Preračunato

prema

tablicama

3

i4

tablici 5

dnu

proeuropske ljestvice stanju govedarske površine posjeduju gospodarstva veliki p o povrbroju goveda obradivoj izvodnje pridonosi pretežno biljnom (ratarskom) šini. Posebno što što dodatno jezabrinjavajuće nepobrojgospodarstava kojaposje-proizvodnjom, radi višestrukom vrlo malo zaostajanju duju prosjeku voljno djeluje ovajp.kazatelj intenzivne stado i relativno mali intenzivnosti zemljama poljogovedarske proizVeće obradive privredne proizvodnje. zemljišni posjed. vodnje. na

Takvom

prema

u

se

o

nas

s

u

za

na

osnovno

Zagreb,10.2.2000.

DAIRY

No

MARKETS

WEEKLY 2000

522/Januar

(London)

Slovensko mlijekoudovoljit će EU standardimau ožujku2000.godine Slovenska

Vlada

kvalitetu prema

pravovremeno jeizvijestila jedonijela

da

EU

plan, te

standardima.

će

njihovo mlijeko postići

sadrži od 100.000 ožujka god.dozvoljena jeprodaja mlijeka mljekarama koje manje 1 dok će izvoz standardima biti mikroorganizamamililitru, mlijeka koje udovolji zabranjen. će kazne Farmeri Primjenjivati mljekare koje kupuju mlijeko koje nije ispunilo uvjete. koji dobit će kraće tri mogu otkloniti ispuniti uvjete vrijeme (vjerojatno mjeseca)kojemmoraju nakon može biti ako standarde. nedostatke, toga proizvodnja zabranjena mlijeko ispunjava ostvarila brzi standardu.

U 1993.

Slovenija je napredakzadnjim svega godinama god.

30% EU ali koncem 1996. odnos mlijeka proizvođača ispunjavalo je standarde, god. o vaj j e povećan i 82% da do sada iznosi 85%. je procjena Planira se liberalizacija cijena Vlada također da će 2000. liberalizirati. biti će je objavila početkom god.cijene mlijeka Mjere direktnih ali da liće po popraćeneprijedlogom dobivanja premija hektaru,jošnije izvjesno odnositi male farme.

Ministarstvo mjere program poljoprivrede planira objaviti potpore ali nisu farmerima,detalji još poznati.

Od

2000.

u

se

ne

za

ne

u

ne

u

na

ovom

na

sa

se

ove

na

Mljekarski

list

23

je

Uskrsnuo Piše:

raznih

nakon

je lijepo i nedaća patnja

i

utkajmo kada radosti nedjelje je Cvjetne Jeruzalerazdragano pučanstvo klicalo HOSANA i nosilo pal-

Keglević Stjepan dipl. ing.

Kako

rekao!

je

kako

Uskrsa

radosti

U

ma

mine

grane.

doživjeti olakS kolikim uzdahom USKRS. blagoslosačuvajmo Zbogtoga i i maslina, vrijeska grančice doživljavamo vljene šanjaoslobođenja uskrsnom ih držimo vrba te izlazak iz teških problema ponašim Ne Uskrsa. stolu da budu ures pisaslavlje bjedonosno života. simbol tihi nicama to biti burno nego koje slavlje radosti Zaboravimo i koji smiješak smirenjaunutarnjeg urlali dan-dva kasnije bijesno zadovoljstva. sačuva Neka MoBog Uskrsa “Raspni ga".

Crkva doba nego korizmeno U čanstvenijeg bezlična da kada postanemo teške doziva ljudi milijuni skvi, sjećanje obećanestvarnim kojapodliježe života Isusa Krista dane nogama mnogih brujanje dnje nametnutih nego vođa, tisuća njima završio Isusov i svijeća. svjetlucanja Život je Zemlji. duhu be kao i Evanđelja, i tehnika izgrađene Silna drvu križa okrutno strahovito snaga vojna zrelost prosuđidaje državni i koje svemoćni apapartijski čovječanstva. spasenje cijelog sedam vanja. rati nisu i dani slika teški Ti mogli dugih njegovi utrnuti radost Uskrsa Kao i vlastite muke naše ljudima sjaj desetljeća priprava sjećanje značile i i uskrsnih crkvena budu neka tako nisu teškoće koje svijeća slavlja uvijek (koje radost i nadu. znače Subotu obredi Veliku Živi svjedoci koji tragične). i žrtava okrutnih podstreka ja- Uskrs puniznačajnih selu i mučenja pisivo prirodi To vatre oltar dočanjevjeri.jeblagoslov posebno slavi prinesenihspas ga jer jelijep Hrvatske. movine uskršnja svijeća,živo što iz zimskog mrtvila budi kojom pali krsne vode podsjeća i blagoslov novi život pun mudro i božanski Kako topline proljetni je vlastiti Krsni zavijet.

Lijepo je Budite radosni! stodati Znam, boja. čovjekoljubivo blagdannoćno uoči Uskrsnog bdijenje dan čari ni i bi bilo strašno Kako Uskrsa! z apustiti smiju taj i stara hrvatska pjesma hraniti i jutra jer nida ga moraju svoje b lago, stojimo kaže: “U bezizglednotrajno Aleuskrsnu, odužiti će im ili nad timariti, najmilijih jemi grobovima tad sinu Kad prvi trak, ekoluja. način. nad vlastitom poznatim Usprkos svoj izgubljenom mrak." se grijeha raspadne teškoćama nomskim bez ili životnim ćom i neizvjesnouspjehom “Već sti Ili ona vrtu, bez nade u prozapjevajte domu, bolje, vjerepobjedu ore." našu stavisu dvorištu i Uskrs! nad bez voćnjaku pjesme Stoga sipa zlim, vjere Alecrkva poneba Sestrinska druse, mnogo pravoslavna “Kraljice raduj jedni opravdanja 4 kako uskrsno Uskrsnuo zaželimo: SREdoista, je jutrenje luja, je, činje svoje gimapunog veliVele da rekao sata, TAN USKRS! Aleluja!"

Aleluja,

životnih

na

u

su

mora

su

one

u

nas

u

sv.

masa

ne

su

za-

u

nam

uz

na

na

zorom

oso-

zvona

u

na

nam

za

za

su

u

za

na

su

nam

su

na

neo-

smo

za

u

na

u

na

za

sve

a

se

se

nas

u

na

nam

ne

ranu

zoru

a

se

ono

na

sunca

sre-

zora

u

u

-

u

rumen

u

onu

se

ru:

s

u

srca

u

24

svom

zoru.

nema

-

-

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

Čarobni

i sjenokoše

pašnjaci

SELU

cvijeća gustoizniklog po njemu, čovjek gaziti može zaobići. Na Gorskog kotara ga prisojnim već u često i padinama, veljači ranije, izbijaju visibabe, kukurjeci Piše: Pavešić poduzeća gdje zaposlenje i Miljenko i drijemavci.

Slijede jaglaci ljudobiva bez obzibrojno pučanstvo bičice onda sila bezbrojnih stručnu Plaće narodne spremu.

Sjećam dijela pjedo vrsta cvijeća, kasnog l jeta. bile relativno iz đasme moga dobre, redovite,Rascvali (davnih dana) čarobne to sagovi ljeradnom života: naprezanje mjestu nije čkoga Takve istkati može sagove bilo naročito. pote. i ..Drumovi će TuraPašnjaci sjenokoše poželjeti priroda. vrlo brzo sada tu Turaka biti neće... opustješe.

Njima ka, rata, tijei tamo Prije Domovinskog grupe Parafraziram: prolaze planinara, kom vodio tri grupe lovac ili godine po će koji vojna p ostrojba Pašnjacipoželjeti blaga, Nizozemaca sistemom ih koristi treking biti neće. koja izvođenje vježbi. blaga duž Naknadu Kapelskog ili planinarskog travu puta.

Gorskom kotaru pogaženu Blago je Ti iz urbane i visoko bilo kakvu ljudi štetu više nanesenu ziv ovce, krave, koze, nasuprotnitko Nizozemske nisu traži. Starci razvijene mogli nadasve imenici pomriješe, onoj ružnoj shvatiti i da mladi često i međa povjerovati Europi stoka. znaju gdje je takva iskonska išta postoji priroda, je njihovo. našim Nažalost, pustoš dobrim već nezagađena, dijelom još Zbog i mnogogodišnjeg pašnjacima sjenokošama činjenedirnuta. svaka grupa, poi formirao deNo, košenja nično ispaše je stanje dijelubeli red ostalih istrunule trave brojnih pitanja uvijek sloj koja Domovine djeGorskom drage postavljala jedno kao madrac. je p itanje: kotaru. luje jogi U Uživanje je tom Hrvatske dijelu krave? hodati tim Koraci Gdje sjenokošama. smislu se, punom prostiru riječi, bio: meki.

Mojje odgovor prigušeni, čarobni i Cvijeće je Lupašnjaci sjenokoše. došlo račun. to Krave kod vas, kod je svoj Najčešće nas Špikovo, Ravno, Javorje, Tović, vaše sagovi p rekrasnog Matić raznobojnog Križ Mamlijeko tetračunak, poljana, Čelimbaša, paku. ševo, Maj,Duga poVrbovska ljana, poljana, Polane, Petehovec... stranica časoCijela bi bila da pisa dovoljna nabroje značajnije sjenokoše i od pašnjaci jedni ljepši drugih.

Osamdesetih vodio godina Petehovec nedaleko planinare Delnica.

Prolazeći Dedijelom dinskog polja “probijali kroztravu dosezala do koja je Te sredinom godine, slušao TV dnevniku kako zime, Bosni nedostatka zbog sijena ugiba blago!

Nevjerojatno!

Nestanak Gorskom koblaga taru otpočeo jepočetkom pedesetih raznogodina.

Osnivaju Ogulin tako

da

mora

ne

a

razna

a

ra

se

na

sva

su

sve

a

su

na

-

samo

a

sam

a

-

za

u

za

na-

za

ne

a

-

u

ne

na

ne-

u

se

ovome

nam

-

-

su

vam

u

su

na

su

-

su

a

u

ne

se

samo

one

-

sam

na

smo

se

nam

ramena.

sam

u

u

u

se

Mljekarski list

25

ŽIVLJENJA

SELU

NA

KULTURA

——————————————

šest

najmanje Blago je mlijeko. djelatnosti Domovinskog Vlasnica otvorenom. niza ili onim je mi ti mjeseci slijedom sporije brže, razglednice ljudi žena oblike gorankravama bistrog poduzetna druge prelazi sukcesija, njihovim bijelim stručnom sa Na tim šikaru i šumu. srednjom skog vegetacije, krupnomplanu. i livadnim spremom. odgojiti djeUspjela je površinapašnjačkim 1999. godinetijekom te Prošle, cu, djelatnošću svojom kojuje planinm jeri manjoj Mrkomira dana Svibanjskih na da ostanu slično održava rudinama skim se, selu, uvjerila Radovan dr.

Kranjčevkao i da budu plju, svom svoji gazde posjedu, Hrvatskoj, drugdje izložbu fotografija žive. priredio je te da flora pristojno jednako orhideja, bogata Ostao sam Goranske orhideje. tako i kako po vrsta, Domovini broju bogata našoj Uostalom, te kolor snimke vidjevši zapanjen velikim imamo po njihovim populacijamože Tu živjeti jer lijepo orhideja. goranskih brojnih upravo U Evo aspektu proljetnom i Svijetu. zemlju najljepšu spoznao vrijednost njihovu i to prepoznatljivo dokaza: jetipično tog mnoge prepoznao pored mnoge jedinke kotara.

Gorskog predjele Kada prolazio U dijelio kojih godinama dragi B og od je i lipnju s vibnju mjesecu duž i goranskih sjenopoprijeko pred j e stupio narodima, mlju rascvalih orhideja broja velikog koša. odvaživši, jedva praotac Njega, livade sag cvjetni pravi postaju Sve

do

rata

slali

aktivnost.

tih

Bez

ona

na

s

su

crno

u

u

-

uma

ma

na

u

u

na

sc.

veoma

u

se

u

ma.

na

sam

za

uz-

sam

ze-

se

s

od onoga

malogdijela dr. napisao: je Kranjčev Evo

što

i

žutom

Hrvata.

prevladavajućom uski Snužden nom glave svojom Bazgin kačun, pognute bojom. kao i crvenom žutom g las: odozgo varijantom, začuje i “Livade tipična da pašnjaci u elegant- Štoti hoćeš? ljepoti natječe staništa i antropo-nim antropogena muškim crvenonarančastim Gorskom oblici ohrabri vegetacije geni Svemogući, vrsta O, Ovih kačunom. nigdje dviju To znači i kao si dao dosvima drugdje. starina kotaru, većem Hrvoje, broju Hrvatskoj održava kako vegetacija narodu. osim mome koGorskom movinu, nego primjeraka stalnu i čovjekovu trajnu taru...?

Zastavši malo,pomislivši dekontrenutačnu žda svoju čarobne sagove goranskih No, obrati će Svevišnji centraciju, i ponovo pašnjaka sjenokoša reče: me i “simstada te pobočniku ispuniti brojna Ako bio i što zvona ga klepetuša. je fonija" Daj predio i visoko dodavši stočarstvo sebi probitačno ja potiho, namijenio, visoko nebeakumulativno boravim ionako razvijenim najviše Nizokao sima. Švicarska, zemljama Finska te Danska, zemska, narod li da Pitam se, ikoji je biti i sjedna Slovenija, istkao tako legenlijepu Svijetu budućneminovna To kod je du? nost naroda, dijela našeg velikog Tu iline! ispričao legendu prekrasnu htjeli mi kolega planinarski moj je i već Dio je počelo toga Ivo Rudeplovidbe duge kapetan U kotaru.

Gorskom Begovom njak.

Hrvatselu najvišem Razdolju, ali stočarska postoji uvijek Da, djeluje m) skoj(1.070 i i mnobi imali Okolica Da to “ALI".

300 dnevno farma lijepo odlikuje Ogulina isporučuje koja i korozivnih denudacionih štvom raditi dobro moramo Posebno litara početi živili, je mlijeka.

"Visibabe" oblika ove poput raditi! i krvavo to ekološko visoko tu farmu Kleka čajno južnompodnožju crve-

oro

su

s

se

-

u

se

-

nema

se

u

u

ova

u

samo

uz

mo-

na

svo-

se

-

sam

mu

u

na

su-

na

nam

mora

nas.

u

u

ono

se

sve

zna-

na

za

26

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA tko

ih

drugi

SELU

je je Običaji slavonskom Otok stradati. i selu baš hvalio Stoga nije u tko bi vilu vidio. Tko htio onaj je iz doznati tko selu ili (nastavakbroja 3/2000.) je vilenjak Sv. vještica, počeojepraviti Vračare i vračevi.

Narod je Piše: Haluška stolac je dipl. ing.

Josip Luciju kojeg Badnjak katkad imao više povjerenja njih završio. Tajstolac jeponio nego bajalice.

Bajanjem polnoćku.

U trenutku kada je Vjerovanja u bolesti,svećenik moglo pomoći i sveto Kako Otočani podizao Tijelo vračara znala reći otkuda objašnjavali je stolac i prepoznao stao bi Krv, Sunca i Kada kako i kako pomrčinu Mjeseca. bolest, je riješiti, i ali sve vilenjake vještice, je bila Sunca ili osvetiti tko skrivio. onome je pomrčina Mjeseca juje otići iz bi ga ranije crkve, jer da Sunce i Vračare obično bile govorili Mjesec Ciganke.poslije ubile da ga ponoći vještice Ako bi vračale rašipotuku.

Mjesec nadjačaoCiganke kartama; nađu crkvom. pred bi bi karte kako kažu pa govore, Sunce, nestalo, Mjesec nakon smrti Vukodlak.

Ljudi onako da možeš sjao zauvijek.

Otočani, Vukodlak je, v jerovali Otočani, Kada bile da si nešto slično doživio. zvijezde sjetiti guste dolazio po noći kao ilineka čovjek da Blažena Vračale i vlas kose. te nebu,govorili dlan, Viđali kao ga druga spodoba.

Tko doći k puca mogao Djevica pucavice (kokice) nije vračari, kvočku s veliku krpsa, sirotim pilićima, anđelčićima bi po kome trivlasi kose kojimaje poslao viđali su i da bure maču, valja eto, su, pa majkaumrla, glave. poispa-svoje da miče po dvorištu, dale kokice iz plast Vraču išlo utorkom i zdjele. da oko kv<e sijena, guska gače.

Kada Otočani sijeva munja, Neki od vukodlaka petkom.

Uglavnom kao sjedili pod da javljao Sveti kum orahom i molili govorili je Ilija imao zvonce, vratu svoje molitve, pa konj; je anđelku nekršten drvetom narodu kojem koji je pod zvonilo. Stao dijelili pa je je ispred kuće, trave da napustio svijet. ovaj svoje jer govorili ušao trčao po dvorište, njemu, ima vila. Tko došao njemu je bio po Kakvu sokaku, imali neki su selu, je sputan snagu vraču radi reći morao ljudi sebe, je lancima nogama.

Njiskao je tko To bile žene dolazio radi ime, je Bajalice. koje svoje kao i drugi konji. trebao reći od bolesti. bodrugoga, liječile je njegovo Vile. Ako jenetko htio vidjeti Liječile ime i i kadile donijeti njegovu košulju. lesnika, napajale kojetrebao kosti od vile, je skupiti kakvim molile travama, Postanak i uvijek uoči te stavještica vilenjaka. mrtvih, mladog petka neku molitvu.

Ako neki od Nakon što i Adama je viti veliki obruč.

U je Bogistjerao zemlju to bilo roditelja bajati, jeznanjeEvu iz raja, drva i ipak jeposlije obruč jetrebalo nanijeti prenio najmlađe dijete.

Vje- žao. Otišao jeda vidi kako žive. lonac vode. U deset sati naložiti rovalo da tko onaj jedrugome Zatekao ih jezdrave i vesele. Oni vatru, pa tom loncu kuhati kosti rekao može više kad se bajanje bajati. uplašilisu spazili Oko bi došlo Boga, do ponoći. ponoći ih koliko jepitao djece imaju.toliko vila da ih jejedva z emlja Imali ih dvanaestero. bilo držala. U trebalo sat No, jedan je ih odlučili to reći pa su istresti kuhane kosti izvan je obruča, i rekoše da ih vile prevariti Boga je pa bi njih potukle, bilo šestero te ih izvedu ništa pred njemuni mogla jedna nije jer Na to im reče: koliko njega. doći Bog obruč. Pričalo nije mogla toliko i Od vidljivih, nevidljivih!da jejedan to d jed učinio, ujutro tada ta zatajena djeca postalapripovijedao što ali te je vidio, To bili i nevidljivima. vilenjaci noći toliko da isto nastrahovao, je vještice. i jutro Otočani da Suđenice.

Smatralo da vjerovali postoje i nevidvorođeno tri i jednako vidljivi jednako dijete stoje sudije sude Pričali kako ljivi ljudi, jer nevidljivi jednako djetetu. je i umiru kao i čuo i vidio tri suđerađaju vidljivi ljudi.jedan čovjek nice. Jedna rekla da će da vile i je pasti Vjerovali vilenjake Dio muške narodne da će može vrač i ga druga nošnje vidjeti ugristi vračara,drveta, vidio

morao

se

u

na

na

u

na

u

se

samo

a

su

na

se

se

mo-

rao

su

se

su

su

ono

a

re

-

sve

se

su

su

na

su

su

u

u

su

sa

a

se

se

se

samo

su

su

se

a

na

su

su

na

u

a

mu

su

na

a

su

su

sve

a

na

znao

mu

na

se

u

ne

su

a

on

su

sram

se

za

a

u

se

-

su

se

su

umro.

su

se

se

uz

no-

su

s

su

samo

Mljekarski

list

a

27

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

utopiti. zmija, Kad im Čovjek nije vjerovao. je bio već odraslo,je momčić, dijete iz vaditi pticegnijezda pošao je vode. Stavi ruku drvetu pokraj iz ga ugrize zmija. duplju, njega da

treća

a

će

se

na

u

a

Pade

s

drveta

u

vodu

i udavi

se.

Gatanja Ako repaticunebu, vidjeli na

su

Otočani

su

znali da će biti rata.

smije dugu prstom tko bi to učinio, jer pokazivati, bi sljedeće godine. rodilo Ako dugačdijete bi da ima kom govorili glavom, Otok Križari gopameti: jednarazumije dvije misli. vor, druga “Novčiću stari! ići svecem, U lov jer valja ako Otočani govorili, gori ubiti može nek te ću te Dat Ako zvijeri čovjek umjesto netko te ogovara. slijepom, je sebe. obraz, pazari. i desno desni obraz uho, Ako netko gorio VeTi si ako jede znači da te ogovara urokljivim okupo, muško, će liki i urok tobom Da jesti gusjenice petak, stana, znači da te da, Bog lijeva jegorjela voće. žensko. ogovara odstupo. od uroka kažu Otočani zviždi Ako Ne trebam Liječenje uhu, bakrene, ja žena uzela božićnu Stara zviždi Ako da ćeš čuti mene." nek ide urok od Sam' je glas.

Ako čut ćeš desnom kojajestajalazdjeli Tim jenovčićem darovao sliglas. uhu, križala po čelu i gosobi. čut ćeš dobar Njomeje i uroci bi glas. lijevom, prestali. jepca stola otišla slavorila: “Kako ćeš se."

“Ako je svrbi, ljutit ćeš se."

“Ako ma, tako s tebe skinula uroke Bolesti ljubit svrbe, božićne mrvice i svete netko imao Kad marama, groznicu je brasmatrali da Otočani crtice." tebe da usnama, govorili jetajpo- odnijele urokljive način: davice uzeli stari sljedeći liječe Neki su, sami ovi krao popu ga primjerice, čvarke, vidio da netko navečer kada i stavili ga je bakreni došli usta. kupelj. izdali; udario bi pada neba, Ureknuti zvijezda tada Četvrtkom kupao, kupanja bradavici i rekao: “Kako zvizda planira, po i stari pa prao govorio: je jesvijet mene". tako bradavica neba, bi Kako glavobolja, spriječila ići puno raditi, nije smjelo niti biti svojim vodenicu, češljati vjenčanim drugomtaj dan, i utorkom petkom,pri češljaZdratrebalo molit Očenaš, njuje i Vjerovanje. vomarijo imao Tko groznicu, pio je i vodi ili kotla rakiji jegari govorio: žeđe “Ja poradi rakije, pijem što ostavi Već neka groznica prije. kotla i garka, Pijem bude Da mi groznizadnja ca.?

Otok lana i m Sprave preradu konoplje Na

ne

se

umro

s

se

-

ne

su

on

na

rezance

a

se

s

mu

s

u

novce

ma-

u

u

na

ramu

zao

u

sa

nos

ova

usne

na

s

su

se

su

na

a

mu

su

se

u

novac

na

a

se

ne

se

s

za

novac

osnovan.

s

s

se

na

se

sa

a

se

crnu

s

u

ne

me

sa

ovo

za

28

-

list

Mljekarski

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

4. Da

jaje m oglo visjeti i ukrasi Us zavezati komadić grani, potrebno je šibice koncem i uvući šibicu u jaje.

Piše: Kako bi što dipl. odgajatelj Zrinjka ljepše ukrasili, ili šare vaše Keglevićobojali ća ugravirali bio Mališani čiji je pratitelj. ta nataknite Stević pisanice, iskreno isp! jaja da upravo vjeruju je slamku ili i roštilj podonositelj pisanicalijepih i sušecijelo vrijeme klona. ukrašavanja Njegova glavna životinjska nja. osobina čim zato jebrzina, Stalak možete obojana Uskrsno jaja ostavi darove jutro načiniti od kartonske kutije ga gnijezdu odjuri dalje inemoguće i dio. jaja.Upotrijebite donji gornji Baš zato mašta jeugledati. dječja mališana kakve stalke svog Upitajte ima prostora rasti i ispredati želi pa ugao zajednočtodrežite i pričicetim, brzim, predobrim da postane tako. ga. kutije, vrlo obojite. zečićima. darežljivim Naziv pile, pijetao Osim papirić simbola najvećeg kršćanskog blagspomenutih i i log, veselog dana Uskrsa dolazi od krsnuti kljun krijestu) vežemo i riječi ovaj proljetni blagdan stalka što znači “dići se". U obojano jaje. tek mladunčad “oživjeti", majušnu, izleglu bake i mame, našem narodu koriste nazivi Spretne naših domaćih posebno još pernatih životinja, od mogu VUZIM iliVAZAM. vješte pletenju, isplesti i Oni Predškolskoj primjerice piliće pačiće. vunice male i zečiće im te teško shvatiti piliće često i zečiće motivi uskrsnih djeci je patnju, žrtvu, jaja krila i nožice. i uskrsnuće smrt Krista stoga im nalijepiti oči, kljun, aranžmana i dar i prigodan (plišani Takvi vuneni biti načimogu Uskrsa i pilići blagdan predočuje priblimekani) manjoj djeci. i tako da služe kao žava putem simbola.

Svi ti njeni pokrivala njegovih USKRSNI UKRASI zataksimboli (kao kapica jaje) koja okružuju dijete njegovom S Ukrasi smisao i radost ugodne proljetne, obiteljske jaja. ovakvog tipa domu,daju blagdonesite vašim mališani će im su, danskim šetnje ih doživzajedno trajni svakog danima,dijete lišanima grane ste našli tlu.

Uskrsa veseliti. ponovo sebi koje način. ljava svojstven, dječji ih načina mnogo Obojajteboje uskršnjeg doba, Nebrojeno je i žuta. Zatim granu to Tehnike JAJE-PISANICA ukrašavanja ljubičasta Kći jaja. utaknite tradicionalne i grumen ičitij plastelina, gline Neosporno najprepoznatljivijisimili ikebanu. lakše: možete suvremenije, No, je bol Uskrsa prihvatljivije li kad No, je jaje. jeste staviti iu Na oboi odrasle. jednostavno djecu zahtjevnije zašto?

U pitali vrijeme početaka i vrlo dekoi Uskrsa granu ovog janu lijepo je, Stoga očuvajte kršćanske smatralo tradicije jaje ukrašena te vašeg rativno, tradiciju povješati obitelji,kraja: jaja, vaše života pa zato sjemenom je postalo ili od pazečiće, piliće pačiće filca, simbol uskrsnuća Isusa Krista. ili g.

Z o o kl pira, kartona, tijesta glinamola. stari narodi održavali Mnogi bit. uskrsnu granu ć e Jaja koja volju v ješamo svetkovine dolaska vrijeme biti kako bi bila ukućanima neku moraju ispuhana isprobati Većina proljeća. običaja koji Kako tehniku iznenaditi članove pa lagana. najlakše ispuhati do danas održali zapravo Evo četiri točke. novim potpuno jaja? “recepta? obitelji pisanicama. kršćanske i mješavina jošstarije 1. Uzmite jajakoje sat Uz maštovite i je lijepe pisanice, U starom predkršćanske tradicije. hranu i radosno hladionika, stajalo probublagoslovljenu i Egiptu, Perziji šite Grčkoj jaja Uskriglom položenje uživajte tijekom festivale. bojalaproljetne No, jajeta te snih vašim bočkaju blagdana zajedno naji dariEuropi običaj ukrašavanja okolo mlađima. proširite I, zaboravite, posebna ustalio tek od 13. vanja pisanica i što ih nosi kraju jajeta napravite manju r upicu uzbuđenja ushićenja stoljeća. veličine uboda svaki i crkveni igle. obiteljski blagdan 2. Protresite da bi razbio neizbrisiva vaše jaje ostaju sjećanju ZEČIĆ i držite prste žutanjak pritom djece. te neraskioba kako biste Djeci posebno mio, kraja začepili rupice. vam divo Stoga iskreno želim 3.

Pušite će blagdan Uskrsa, i je manju r upicu jaje zečić. Zašto baš od svih sretan iscuriti kroz iblagoslovljen veću.

Uskrs! životinja jednostavno zec?

Jedan izvor kaže da Ostavite da osuši. je jaje Simboli

bi

na

na

i

on

na

on

še:

za

za

na

za

u

za

razne

o

za

ili“

uz

za

se

u

su

uz

se

za

u

nemo

s

a

na

ma-

se

na

na

u

a

su

u

u masu

za

za

se

vazu.

one

za

se

o Qo

su

razne

B

P

na

za

u

novu

su

se

su

u

vreme-

na

su

se

za

izvan

ras-

o

u

s

ne

se

se

u

na

vezan

uz

u

zec

Mljekarski

list

se

29

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

kraj

Visoko

Marofa

Novog

mirovini Učitelji nije mogućeputovati.

Piše: Ankica održavale zabave: U domu Škarić ima ih i pokojnih.

Presveto osmi posveTrojstvo, ožujka,proštenje i studeni dvadesetdeveti tilo okružen divan Djeda Visoko crkve, vinograpotkalnički kraj je razreda. viših zabave i đačke Održavale Mraza. selima. Župa i poljimamnogim brežuljcima, dima, naši mili i Tu domaćinimala osamsto prihod Visoko nastavnici, pomagali podesetih jegodina školske izlete koristili zabave od domaćinstva 476.

U ta ih danas kraju stva, svega je Visoko oko sela i zaseoci kao što crkve,godine. pripadaju i Bilo Visočko i veliki Vrh Visočki vatrogasnih Veliko natjecanja vatrogasnih je mali, Selo, zabave i te dodati tome nastupe Čanjevo, i zaseok Đurinovec zabava, Boščaki, Presečno, “Braće društva kulturno i Lendava Vinično i Vinično Seljačka sloga umjetničkog donje, gornje Kračevec, malim od davnina KUD Visoko".

Radić Radešić. djeluje bez i danas radi neumorno 1969. do od od do škole to U prekidima, jest Visokom, putu i imalo Visokom osim Društvo mnoga kuća i šest malo bilo Boščakov svega je župni prekida. selo, je Smotra neka: Ističem i strane Austrija, gostovanja. prašna blatnjava puta, dvor, druge i vezovi" “Đakovački folklora crkvica svima mila i Visočanima “Lijepom Zagrebu, Presvetoga draga bile društva U našom". oltar PreGlavni oltarima. baroknim sekcije: sklopu je Trojstva oltar tamburaška, zbor, folklorna, literarna, svetog Trojstva, dramska, J osipa, pokrajnji Svetog i citre. instrumenti Srca Isustrane gusle tamburica, glavni kojoj Presvetog GospeLurdske, druge narodnu obučeni izvođači Svi koristi više krstionica kora visočkog nošnju koja Ispod je od i ženska Muška mile je i danas koru debelog načinjena nošnja kraja. proizvode još orgulje koje kada da kao “pukali sijali, Konoplju govore platna. konopljinog pa tipki prijeđe preko zvuke, močili zatim škola: bila crkve stara Do ruka stojećoj vodi, tj. “močili", snopoče“, je vješta orguljaša. blatom. dio hodnik i drvarnica tri zagradili potoka dugi zbornica,učionice, i dele žene Zatim odmora prale vadile, “snopoče" blagovala velikog kojem djeca vrijeme Nakon delati. znati moralo hiži to U sušiti. naša ukusne svakoj koje jepripremala umirovljena zalogaje mikale bez znači: to starinski kuharica greben trle, tukle, konoplje sušenja način, Marija doma Prelo tak niti pa pređu. i pripremale t jedan. jedan nije prošao grahazelja hiža.

Prele svaka ili vreteno kolovrat nastavnike te veteškole bio vrt Do stare kojjeimijela je ili noć hiži i žene veterinar dolazio po cijelu pri Tri rinarski lampe negda je punkt. putatjedno zamuš. dok Osobito iskoristiti puca svaki domaćin Visoko sprijemala svijeće. priliku mogel pakje i doma: Tkale Do štale ili stoke trebal oko ako ga stolnjaki, krpe plahte, ručniki, kocu). svoje (u je narodnu “flake" mala bila stara nošnju. tj. platne kojoj je zgrada općina, je punkta našivavale te bila i mala pokle stolnjake, krpe Ručnike, općinare, prostorije trgovina Našivavale što i ga pofarbale. prethodno koju pređu bilje ljekovito kupovalo podrumu trorazne novcem brale i tako zarađenim domaćice konji, golubići, tičeki, andeli, svijeće, vrijedne od: motivi. Muška i sastojala nošnja drugi bojnice obitelj. prehranjivale crni Na i Kućne glavu lajbek, košulju košulja. ( duge) (degaća mjerice potrepštinekupovale čizme crne saricama. roba tekstilna nogama cilitre i (šešir) tj. platno škrljak dekagrame), Ženska članova ovisno opleček, platno): bijelo nošnja (isto obitelji.

Nasuprot broju točkice, sitno rubača od dom.

Društveni škole stare (suknja) svile, lajbek straga opleček Njega je sagrađen štikani fortun dom “Ves svi Visočani. rubače), (duljine vremena nju nabrana, cigel gradili Na tvrdim saricama. čizme onda glavi delal nogama gradnjom. počelo jedoma", kosu imale dok i žene Zidari zapletenu djevojke poculica, zidanju nevješti zidali, debelo Danas kitu i kravama je pantlekom. zapregama konjima) jednu (tj. “dovajžali Naš šifonom. tankim bilo što i bijelim z amijenjeno platno je drugo p ijesak vodu, cigel", kamen, narodnu nosi i narod iz ih domaćice dok napose nošnju cijeni cijele župe potrebno, odlasku danas i dan crkvenim i bile tri učionice domu hranile. U tom svečanostima, izmjence flake. oblače žene smrti doba velika sala. Na katu stanovi ovoga svijeta, tj. jer učitelje bilo

sada

su

su

a

u

se

za

za

za

su

su

se

a

nam

smo

a

na

za

su

moram

a

s

na

a

mom

u

a

samo

nama

s

u

ove

su

s

s

su

sova.

u

su

a

ne

se

-

su

na

u

su

u

su

u

su

za

su

se

-

su

a

na

na

se

na

se

za

se

su

za

u

v

sve

v

se

su za

u

u

za

se

su

su

se

s

su

se

su

na

na

se

a

na

a

na

u

o

su

u

a

za

ona

su

u

a

na

na

s

crne

s

se

a

se

su

sa

na

u

su

vezanu

sa

sve

u

na-

su

su

za

30

na

a

u

ono

na

z

u

list

Mljekarski

PRP vri "— Fotografije: “Kalnič LeljaDobronić plemenitaši" kof

i

BILI.

UKRASNO

RE

TT

ONI cvijeće

Razmnožite

VANABI VA

KE Vaš

traže

agrometeorold

Osjetljive cvjetne Kaučić Dražen dipl. ing. sandučićima pokripreduzgoj foliili venim staklom plastičnom dova ovoga vrste Mnoge cvjetne koje Sandučić NOINE toplu smješta jom. ili balkonu žete vrtu, uzgajati imati otvore što obaviti kvalitetno pri prostoriju, iz sami možete prozoru, uzgojiti i Kako tome uspjeti, visina suvišne otjecanje vode, traži malo Takav uzgoj sjemena.

Na iznositi 10 do 15 treba i vremena, više truda možemo što pruža otvore vode otjecanje postavati od Ako ovoga veliko nemate zadovoljstvo. krhotine Toliko dana unaprijed glinenog lonca, ljaju ili dovoljno prostora, to dolazi tanak kao LR No, LET šljunka sloj pomoć i sadnice možete kupiti elemenata gotove meteoroloških zatim Sandučić drenaža. ih 50 lježenih tijekomposljednjih posaditi odgovarajuću zemlje godina mješavinom kupovne puni možete Hrvatske, prostoru Svojecvijeće mlju. i U zadnje vrijeme ipak pijeska. nešto doznati. ili množiti reznicama dijeljenjem naći mogu specijalni trgovinama hladni, način izaberete mjeseca Bez obzira koji upodio godine. Što to čijom topli supstarti sjetvu znati postupak potrebno je sadkvalitetne rabom dnevna ednja tempedobivaju množavanja. će biti kodnevno nice. Površinu zemlje pritisnite od viš srednje daščicom. p oprsPosijte sjeme, SJETVA zrak: temperature tankim vodom i ga pokrijte kajte jem VI KZETI Sandučić sjemenanajjednostavSjetva da prosijane zemlje. peratui slojem način ili i staklom t nijije uzgojajednogo-pokrijte grebu folijom počinje Siti drSandučić bilja. novinskim papirom. dišnjegdvogodišnjeg redove ili od 16 do 18% C žite sjemesije temperaturi pri po cijeloj stalnu vlažnost. Kada i površijednakomjerno održavajte izniknu i mlade ni. Kada novinski uklonite biljčice sjeme proklije, dva prva i potrebnopapir listića, dobiju prolijepog Ako ih stakla ili je prorijediti.jesjeme zračite nasad micanjem 3 krupno, sije po sjemenke folije. naznačen razmak padva para Kada koji je biljčice dobiju 2 do Kada ih listova dobiju kiranju. biljčice potrebno je pikiratigodine kad j 3 lista ostavite jenajbolje lončiće C KIA koja (presaditi) pojedinačne a istom razvijena. napunjene mješavinom veseliti. Može d još diNeka mogu Štapićem rupe sijati mlje. biljke napravite sminimalnom biti hladnih dana, ostati i rektno će 4x4 i razmakom u preposudu kojoj njih pod 0 temperaturom ili direktno Kada sadite hOZRIKCI h stupnje gredice paksije biljčice. dovoljno LSLOBETJI U ih tom vrtu. otvoreno. pričekajte slučaju presadite ojačaju (travanj).

Zemlja toplije vrijeme minima Kantoci

Darko

Piše:

vrste

mr.

u

mo-

u

se

na

u

za

mora

i

ov

u

a

ne

cm.

no

vremenu.

o

za

A

Č

vremena

a

se

vremena

uz

na

2

na-

se

ze-

u

raz-

na

u

se

ćemo

.

završava

se

za

je

raz-

j

j

tem-

smo

u

e

se

no

u

vremena

za

na

se

na

onu

u

u

ze-

se

uvi

s

u

cm

u

zra

u

na

se

na

mora

biti rahla i vlažna.

Vrlo

sitno

SADNJA

spustila do -3.9, a u Zagrebu

i do

sadnjecvjetne sjemepomiješajtepijeskom -4.4 Celzijevih stupnj kako bi li istiotvor ce, da jednoličnije sijalo. provjerite imaju 16. i krvode. Otvor svježa sjećanja snijeg pritisnite pokrijte pokrijte Sjemelagano otjecanje 1997. godine, mnoge tankim hotinama lonca, slojemzemljekojuje glinenog starog bile cvatnji. punoj dobro Na način lonac do 1/3 visine kuprosijati.ovaj napunite sredinu možete i nju kadificu, povnom zemljom sijati prkos, i Držite sadnicu. ven, druge biljke. postavite dragoljub je Prilikom

s

lon-

u

za

se

mo

su

vam

na

a

a

voćke

ne-

u

su

u

u

us-

32

list

Mljekarski

M

| P-IS\()

oem.

i

BILJE

korijenčiće prekrijte gomolje dalje, Prstima tada će biti oštar mljom. lagano pritisnite potreban razmnožavanje obavljaproljeće kako bi nož.

Nožem razrežite ili kada zemlju ispunio stabljiku ljeto biljke miruju. prostor oko i lonac do tako da svaki dio ima nekoliko Uzmite zdrav odstranite korijena napunite izboj, visine 2 ruba. Nakon i dio listove i iznad ispod gomolja stabljike. donje neposredno dobro Irisi i neke oštrim nožem sadnje biljku zalijte. drugebiljke imaju koljenca (nodija) Ako sadite više sadnica veću odrežite Reznica treba podzemnu puzajućustabljiku stabljiku. vodite računa razmaku. i biti 5 do 8 posudu, (rizom)pupovimakorijenjem. visine,donja Razmak ovisi vrsti i veličini Podanak razrežite više komada bez listova. Neke reznice polovica Ako sadite 6 do 10 da svaki brzo ako ih držite biljke. biljkeduljine pazeći zakorijenjuju pregusto, neće imati i ima barem mladi vodi Kada prostora dovoljno jedan izboj. (nedirak). korijenčići i neće Rasadite mlađe 2 do 3 narastu svijetla pravilno razvijati. dijelove koji dužine, biljke nalaze možete Reznice strane, starije posaditi. drugih DIJELJENJE bacite. vrsta dišnje dijelove najbolje ukorjenjuju Dijeljenje je najjednostavniji Lukovičasto vlažnom staru luPri ovakvom cvijeće pijesku. način razmnožavavegetativnog kovicu će stvoriti i možete koristiti razmnožavanju obaviti ga je njatrajnica.

Najbolje mlade lukovice.

Mlade lukovice fitohormone koji ubrzavaju i proljeće, ožujkutravnju. i Većinu reznica jednostavno razdijelite posadite korjenjivanje. pri Niske jastučaste trajnice jed- svaku sebe. treba držati zakorijenjivanju pri i nostavno iskopajterazdijelite 16 do 18 C. Za vritemperaturi REZNICE rukom željeni brojbusena, reznice jemeukorijenjivanja vodeći računa da svaki ima zdravo Neke vrste cvijeća (pelargoizlažite direktnom i redoi neoštećeno i mlade krizanteme i korijenje nije, dalije, fuksije, vito vlažnost održavajte pijeska. lako i možete izboje. dr.) uspješno pravno

ze-

Razmnožavate

li

množiti

reznicama.

Ovakvo

vam

se

u

se

cm

u

o

s

cm

o

a

na

cm

se u

se

se

sa

a

na

em

sre-

se

u

uz

s

vremenom

za-

u

u

za

na

ne

suncu

raz-

Sarova

i Gizdava

vlasništvo

svoj poziv učitelja, i učionici i mališanima obavljam

pa ga uistinu

u

vrtu.

u

zdušno

školskom

nim na

nikakvom

umjetnom

hranom

pašu.

krave

ih

nego

šaljem

Uvijek čuva, premda rado timareći vrijeme provodim svoje čuvara. Volimo zdravo krava stalnoga mlijeko i Gizdavu hraŠarovu koje ničim travom hranjenih kojanije “drogirana" (tretirana). ih

Slobodno

dvije

s

Đurđevića

Garešnica

-

Volim

Miroslava

-

netko

nemamo

ne

Mlijeko prodajemo jerje Hrastovčiću Garešnice. Mali pokraj prodavač kvalitetnog mlijeka! Šaljem krava dok bile fotografije vrijeme bređe: Šarova težila Gizdava 809 je 808, kg.

Otelile krasne Nemaju selekcijski broj. teliće. (ženske) “Ledu?

laktofriz

u

sam

u

su

a

su

Osim vidite na

što

su

dobre

muzare,

fotografiji -

vuku

krave

moje

Mljekarski

kako

kola.

Miroslav

list

-

Đurđević

33

Gih a

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB HIGIJENU

NOVU

ZA

MUŽNJE

ar

l/+]

Ma \

aje. «| |

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

+*

KVALITETNO

MLIJEKO

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju za mlijeko) hladnjaka mljekovoda i (muznih uređaja, sredstva za ručno pranje -

-

Henkel

Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

VAŠLIJEČNIK Kako riješiti hrkanja?

Da li vam “piljenje

4.

Kirurški

zahvat

pomoću višak tkiva kojega odstranjuje drva" dišnom gornjem putukoji kuje h rkanje. oštećuje zdravlje?

Ako da kod smatrate je pitanju ozbiljan problem hrkanja sami pokušavajte liječiti. svog Piše: dr. Ivo Belan jakohrkanje partnera: tišina daha duboki Posavjetujte liječnikom koji zadržavanje ima interes poremenemirni posebni udisaji pokreti tijela povezane duboki ćaje d isanja ponovno hrkanje.

Sve kvalitetu ometa ozbiljno hrkače za Samopomoć jake Zamislite kako biste osjeKatkada i i apćali kada bi vaš telefon ozbiljno hrkanje ujutro biti olakšani i zvonio čitavu noć budeći mogu (čak životsvakih 10-15 minuta.

Osamdeset u eliminirani) promjenama stilu i navikama takvih da spavanja. ljudi priznajeje posto ta sredstva Takve noćne Međutim, pomoćna danjupospano. biti samo također izazvati trebaju upotrijebljena apnee mogu medicinsku skrb. emocionalne odgovarajuću probleme, smanjiti ovim taktikama: intelektualnu i dovesti Pokušajte funkciju tvrdom madracu do Ako netko već od spavajte depresije. niskim ima srčano može jastukom prije oboljenje, ako hrčete kada ovakva poosjetiti spavate pogoršanje, može dovesti i do leđima, eksperimentirajte remetnja Jedan način infarkta drugimpoložajima. spasrčanog vrijeme Za neke da noć ležeći Neka ljudehrkanje nijevanja. je počnete poistraživanja istovremeno ruku kazala da 70 buka, takvih trbuhu, s tavljajući ispod je preko posto može biti i kako bi fiksirali hrkača imalo krvni signal tlak. nekog jastuka, glavu. povišen tehnika boku. tvrđenog zdravstvenog problema Druga je ležanje Usprkos kompleksnosti prekimedicinsku Ili metodu koji zahtijeva pažnju.da pokušajte “loptica disanja vrijeme spavanja, Danas što mnogo postoji toga hrkanje": ušijte jedan džep zbog opstrukcije dišnogputa, može učiniti vezi bez strani hrkanja, leđnoj pidžame, negdje postoje pomoćnaliječenja, sredini obzira da li između i je poprimilo linije čak i mnogimslučajevima izljeili stavite tenisku ozbiljne razmjere Hrkanje džep lopticu Katkada i čenja. jednostavne Ako možete uzrokovano tkiva je vibracijama ugodno spavati načinu života mogu promjene i ždrijela mekognepca kojapospaleđima, pokušajte i pomoći olakšanju hrkanja vati bez ili stavite neku spastaju opuštena vrijeme jastuka medicinsko apnee. Današnje lijeKod težih oblika brade bi vanja. hrkanja, podlogu ispod koja čenje uključuje: kod trebala da budu usta tj. kolapsa spomenutih tkiva, 1. pomoći osoba Liječenje lijekovima zatvorena povremeno prepraktički 2. Posebne disati naprave Prestanite koje staje zbogprekida gornjeg pušiti.

Pušenje usta kada spaorgastavljaju dišnog vrijeme (apnea), puta pridonosi hrkanju povećanjem svrhu nizam bez kisika i onda sluzi ili vanja (u olakšanja opstrukostaje stvaranja ždrijelu, takva apnea budi i Čovjek cije) sluznice čovjeka. iritiranjem odebljanjem obično da trenutačno 3. “Maska" nosi i dišnih pa koja ždrijela gornjih puteva, i probudio.

Međutim,njegov svega vrijeme spavanja pomoćukoje zbog smanjenjem toga brinuti do tada već zrak dišne kisika partner, “pumpa“ gornje pluća. dobrano uznemireno i način da alkohol.

On proprobuđen, sprječava Izbjegavajte putove taj ritma tih mišićnu prati promjene san, spavanjastijenkeputova splasnu. dubljuje povećava se

se

u

uzro-

vas

u

-

ne

se

-

se

-

s

-

za

-

-

sa

san

snom.

-

ovo

sna.

se

vas

nea

u

snu

nom

uz

na

-

a

s

samo

-

na

sna

s

za

na

su

samo

ono

neu-

na

za

za

se

na

u

a

na

u

ono

ramena

ne.

u

-

u

samo

u

na

za

se

u

-

za

u

ne

zna

se

se

za-

na

Mljekarski

za

se

u

list

nosu

unosa

u

-

35)

VAŠ LIJEČNIKA

aa

NAaNNAČNŠŠ Šš Šš jj ee

i

ništ) da

pokazuju Istraživanja opstrukciji. njihovoj pridonose hrkanje. pogoršava relaksaciju od od oni svi znatan Gotovo apnee utvrk oji ljudi broj koji pate pate studiji znanstvenoj jednoj i često apnea imaju da veća grupa muškaraca p rekođeno spavanja imaju opstruktivnih vrijeme je ili težinu. seksualni pronagon inače Ispitivatjelesnu mjernu smanjen rijetko koja je srednje dobi, da 10 do 25 Znanstvenici bleme hrkati nakon pokazala posto nja potencijom. popipočela hrkala, težini može kombiuzrok da tome misle tjelesnoj količine alkohola. Pogubitka znatne je jene eliminirati apnee spaučinak vrijeme alkohol treba sebno stalnog nirajući izbjegavati učeili količine smanjiti značajno vanja kisika, nedovoljne zbog spavanja. prije stalost takvih uzrokovane epizoda. neugodnih nedovoljdepresije će težinu. PoRedovna i nim i tjelovježba tjelesnu Smanjite spavanjem isprekidanim i održavate i da vratu količine tkiva većane pomoći povećate apneama. ponavljanim mišićni tonus, što može kod debelih spriječiti zajedno ljudi, ždrijelu dištkiva mlohavost slabim mišićnim tonusom, gornjem i mišićne zujugornje putove putu.

U

i

-

za

su

s

na

za

umora

vam

-

-

u

su-

sa

u

nom

DRŽAVNOM

SABORU 1935.-1996.

GOVORI U HRVATSKOM Pankretić Josip

stvar?

jednu

“Glejte Piše:

Brlek

Stjepan dipl. ing.

zastupnika (HSS) broja velikog vijećnici, starogradskoj Pankretića tribuna šestorice i predstavljena je -1996.), (1933.

Josipa narodnoga štovatelja drugih stvar". nazivom saboru državnom Hrvatskom održanih jednu “Glejte pod govora knjiga 142 govora neumornog 266 stranica sabrana U toj zastupnika zastupnika HSStog knjizi Treba 1990.-1996. saboru državnom Hrvatskom mandata tri sela i godine. nepuna a, svoja seljaka, bio da ni g ovor nije napisan. napomenuti jedan uredničku Pandurić i Nino Škrabe napomenu U uvodnom čitatelja opširno Josip djelu održanih govora. najznačajnijim mislima, upoznali dali komentare sabora: državnog Hrvatskog predsjednici U zaključnom svoje dijelu knjige, stranački i kao i Vlatko Mihanović Žarko predsjednik Pavletić, Nedjeljko Mesić, Stjepan Domjan, U

uz

i saborskih

stranačkih

nazočnost

u

su

na

u

u

su

uz

s

su

.

Zlatko O

Tomčić.

Božidar

je Joži, drugom napisao iz tati naslovom: “Čitao očiju". kao

kumu

svom s

i Đuro

ocu,

mlađi

pisao je knjige Kirša, kraju a

na

sam

puno U predstavljanju epiteta Tomčića, poredpredsjednika knjige, Pandurić.

Pusić te urednik Vesna Ivan Josip knjige Mesić, Kolar, ostali neki bili Svi zapaženi: posebno interesantni, uvijek govori HSS

Zlatka

preteklikaj grof, nisu dali. ni (str.136) tvornice, žmigavca kupuju Devedesete

Knjiga se

36

može

sam

u

išel ko

Sabor

nabaviti

u

bili su:

s

Stipe

su

a

su

-

sin

a sad

su

odborima

županijskim

oni

me

HSS-a

i kod

su

došli iz zatvora,

z

sad

ulice,

izdavača.

list

Mljekarski

IZRADA

LAKTOFRIZA

Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304, izoliran, oplašten elektronehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj strani, motornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, mjeračem, strane, izljevom 51, gumenimčepom unutarnje programatorom koji sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. na sa Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici. /

oblika

Laval"

“Alfa

sa

/.

na

REFERENCE

s

Garantni

rok

-LURA

(Dukat, Mljekara Zadar) Sirela,

“VINDIJA"

-

12

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi (uperiodu

godina).

-

Veličine:

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

“MLJEKARA"

-

100

2000

-

-

od

2000

horizontalne

-

12

Split Županja

|

izvedbe

vertikalne

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

-

-

d.d.

“DOMIL"

-

000

-MLJEKARA

1

“Antun

izvedbe

Bohnec"

“ZDENKA"

-

Veliki -“KIM"

Zdenci Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA PRENOSIVE

ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

-

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

MLIJEKO

CISTERNE -

PRIJEVOZ

ZA

-

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

vas

82

e

IPK

nm ox

>“ENNZIZESENEEEES"

opreme poduzeće proizvodnju i za prehrambenu kemijsku industriju (o/fax tel.: (049) 287(049) 287368; 377,

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

za

287375,

287-366

Probiotik

UIUKJ

Vindija je s nedavno otkrivenom kulturom (lagani) j ogurt, light funkcionalni mikroorganizama BBL centru Morinaga (Japan). kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu, prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče ublažava osteoporozu rerEstaliKi pojačava —

—

—

QALTEZ,

—

florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje _

_

Vi

indija

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!

ez