Mljekarski list 1-2000

10002Mlje "ENVOHATIS HAHOVZ 'IAXXX VNIOO9

karsk

L

TEKUĆI

JOGURT

Mljekarski listra

SIJEČANJ, 2000.

ISSN

0351-9104

Prof. dr. s€. Zvonimir

Str. 2-4

Bob

(Viciafoba L) značenje, proizvodnjai korištenje Dr. sc.

Str. 5-

Krave

7.

su

Stjepan Feldhofer.

smanjile mliječnostu novoj laktaciji dipl.ing.Karmen

Str. 8-9

Sinković

Jarenje i uzgoj jaradi

aprostvjeće objekta Priprema janjenjepostupaksjanjadi prvim

dipl.vet. Vesna Jovanović

Str. 9-10

i

za

dr. Zoran

Dr

Str. 13

Zarazna agalakcija ovaca

Str. 14

Komponente stroja za

di

Emona ipno

f

ing.

Glavni

ing.

c

:

dipl ing. Nikola ž

Čičmak

+.

Božičević

1

Vest

BUMO

sp

u

Ekonomski

Bulić

Varaždinska županija dr, sc.

Zoran

Grgić

Or

Zoran

Grgić

rezutati proizvodnje mlijeka novoj farmi gospodarstva Hartman u

Doc.

Prikaz. enu

kredita za

se.

okrupnjavanjeposjeda obiteljskih gospodarstava Do6.

:

dr. sc. Zoran

stajenaših obiteljskih “Zašto gospodarstva načelima

suvremene

Konstituiran je savez

Grgić

odgovaraju

ne

proizvodnje mlijeka?!?

Dr. sc,

Petar Bosnić

proizvođača mlijekaLura d.d.

Aleksandar Kljujev bjelovarskogsajma Str.24izbor šampionke dipl.ing.Stjepan Brlek 25 Sručna praksa mladih hrvatskih pojoprhrednika Str.25. naobiteljskim farmama Bavarskoj dipl.ing.

z

Osvrt

Vlasnik

udio krava

obiteljskimgospodarstvima

Doc.

Str.23 iii

i

i

i

Stn1718 Str.1920 Str.2122

339

rteži.

a

4

Lektorica: Katarina-Zrinka

dake

Hrvatskoj

Str. 16

u

Božičević

krava

mužnju

dipl. ing.Vesna

sao

Mirna

na

aa u

Džidić

Stanje oplodnje krava junica na obiteljskom gospodarstvu periodu od1993.-1998. godine

Str. 15-16

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Volarić ing. dipl. urednica:

.

stanje

Alen

sc.

mehaničku

ODE

urednik:

Tehnička

brojno

aba inja i

uzgojnoselekcijskim radom obuhvaćenih

Štafa

i

Stjepan Banožić

i koza

Kantoci

prof. dr. Zvonimir

se.

Mr

dipl. ing. ipl.

Stjepan Keglević LI mo 2ak Sna K 6 Darko

bolesti

ć

G rg ić

Kostelić

|invazione spolne goveda Zarazne

Str. 11-13

dipl. ing.

Stjepan dr.

Feldhofer Stjepan

|

za

vet. Antun dipl.

3

Brlek

Bunta

janjad zamjenice

Priprema iprimjenamliječne: :

dr. Ivo Belan

Bunta života

dipl. vet. Vesna Jovanović

i

Str. 11

danima

u

ć

Redakcijski kolegij: dr.

Banožić Stjepan

Štata

i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga Z agreb

na

u

dipl.ing.Stjepan Keglevć

Str. 26

Upravauredništvo: llica 31/lIl Zagreb, i

tel.: 01/

Str. 27

4833-349

4812-410 fax: 01/

50

Sveta tri kralja dipl.ing. Josip Haluška Običaji Slavonskom u dipl.odgajatelj KeglevićZrinjka Stević

Str. 27-29

selu Otok

4833-349 Str. 30

Cijena:

li 4 Ok

dipl.ing.Stjepan Keglevć

Djeca pred TVprijemnicima dipl.ing.Darko Kantoci

g

kn

Sin. 32-34

tisak: i priprema Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

Godišnjikalendarradova

Grafička

dr Ivo Belan

Str. 35

Dalivaša kućna apoteka ubija? vas

<

Str. 36

Datum

IZLAZAK Izlazak

1

ZALAZAK SUNCA

Mljekarski list

Zalazak

OSIJEK

ZAGREB

10.1.

7.45

7.33

20.1.

7.37

T23

31.

127

7.15

ME Si

16. E

16.25 e

16.37

16.47

16.57

17.03

20.1.

Gilok

oo———————

KULTURE

KRMNE

BOB

značenje,

L)

foba

(Vicia

boba, obroku

zelene

dnevnom

u

se

namirilo

mase

što

dobro

Nije bjelančevina. iste redove pomiješano sijati i i kukuruza, boba drugih sjeme

i korištenje

proizvodnja

bi

kako

više

u

(odgovor pitanje) kultura. koristi bob krma zelena Kao od Bob je jedna najstarijih zelenu koristi Bob gnofazi iz mahunarki. forme), (visoke cvatnje Sjeverne Potječe stvara i jer forme) (visoke i Afrike formiranja jidbu cvatnje tijekom sjeverozapadpodručja lišća zelenu veliku zelene dok puno (u starom nih još je mahuna, donjih Uzgajan Himalaja. veliku i stvara Kada kao i lišće ali i stabljika. carstvu Rimskom sklopu) gušćem Grčkoj, Egiptu, ili lišće, kasnijim Koristio guši, k ojom i sjenu donje počne žutjeti Mezopotamiji. rokovima već formirane, mahune nicanje zelenu onemogućuje ali i ishranu donje gnoljudi, korova. termofilnih silira bob Korijenjem zrelosti, voštanoj jidbu.

Na tlo. dobro kultuili korijenu koristi kao bob prožima I danas drugim smjesi baktekvržićne boba sudanska ishranu razvijaju kultura sirak, (kukuruz, ljudi povrtna fabae Rhizobium mogu ishratrava koje i mahune rije hibridi). raniji zrno), (zelene Nadušika. količine bob vezati znatne ali i zelenu Za zelenom stoke u čistoj krmu, silažu, stanju dušik kon kultukukuruostaje preoravanja kulturi ili drugim z ajedno sije smjesama kulturi. traka Jedna trakama. ali kulturama narednoj i rama, sirkom raspolaganju zom, drugim 2 ima obično kukuruza boba silaže. Zrno Za reda, proizvodnju proizvodnju Sjetva. do 3 2 traka boba Budući stoke kulturi. ishranu koristi bob (4) paralelna mlječistoj sije kulture svake redova reda. varira boba te ili kuhano da Broj pekarskoj krupnoća ovisi poiznosi i formi kultivaru, ovisno proizvodnje, uvjetima industriji. krme kakvoći i trebama boba 2.400 do sastav od 300 koju grama grama suhoj Kemijski mehaniželi i 1000 tvari i silaži: zrna, najviše koristiti, stoga vrlo velikom rasponu.

Iskoristivi sjetve sitnozrnih surovi 1000 Suha (krmnih) Surovi Oblik Pepeo 600 do 300 NET od Masti varira bobova vlakna % tvar% krme proteini protein boba Norma grama. je najsjetve 130 469 12 7,0 16,0 22518.1:::26,8 cvatnji češće 40 do 60 po m?, biljaka završetak dok zrna, sklop je proizvodnju 17 «419 15 33,0 15,84 7,8%: < međucvatnje 17,0 proizvodnju gušćim do 40 razmakom rednim voštana cm) (30 i 13,3 kao 48,3 14 27,4 100 do 17,1 5,8 zrelost 30,0 po m?) biljaka (70 krme. proizvodnju puna 13,9 bob 444.

10.

Za 221146: 296 74: zrelost 50,0 proizvodnju 40 do 60 razmaku može sijati 224 489.

17., 8,1 9;1::25,3 86,8 ovisno o sorti. Sitnozrne sorte na

se

za

se

u

u

se

u

s

masu

su

u

a

za

su

za

se

u

su

s

u

sam

se

se

rama

za

za

-

u

nu

s

se

s

u

na

u

a

za

se

zrna

za

u

se

u

veno

zrna

o

a

o

se

u

o

a

su

mase

norme

u

zrna

u

za

za

s

zrna

za

zrna

se

na

zrno

cm

35

0,6

6,3

2,5

10,0

međuredni

razmak

40 do

siju sorte 50 cm, krupnozrne i sastava Bob (košnju).

Iz do 60 skidanje 50 razmaku sjetvu zaciji proizlazi kemijskog komskida Ako stoke ishrani boba i trake dva do tri nekada jednorednim značenje sijao i tada 8 između i razmakom silažom zrnom reda zelenom krmom, jemogućasjetva bajnom biljaka ali ako dva do tri međurednim razmai 10 do je reda, uzgoj (koncentrat). među Razmak 30 do 20 dvoredni kom boba Biološka skidanje kombajn vrijednost i 60 do 70 trakama reda kukuruza dva tada između je siju bjelančevrijednosti je Ako boba. reda dva hektaru 1 Količina arašida. i vina po potreba je sjemena soje kovećom i obroku 300 dnevnom varira od 100 do bob 1,2 do 2,4 pa kg preko Konjima daje formliovisno ličinom dnevno (visoko gustoći sjetve, bjelančevina više, prekrupljenom kg tada prokrave i 1 oko cilju muzarama kravama krupnoći sjemena siju muzare) mi, ječne obliku, reda četiri reda kukuruza dva i više. izvodnje. i kg, po potrebi silaža

3,1

23,5

se

na

na

a

za

cm.

se

u

se

u

s

u

cm

za

zrna

cm.

cm.

se

u

za

se

o

u

se

a

list

Mljekarski

ZH.

MUZNA

(O

TEL043/878- TEL.:043/878099 416 081 MOBITEL: FAX 034, 059

PRODAJA 4.

-

-

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA

-

-

Alfa

KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

Žabjak 7c -

Laval

KOMPLETNA .

—

“

TELADI

d.0.0.

MONTAŽA

UREĐAJI STOKE

“HRANJENJE

.

OPREMA

-

-

-

Rovišće

SERVIS Agri

OPREMA

U

ŠTALI

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

———

KULTURE

KRMNE

povaljati sjetve treba puno predusjev Bob je klijanje ili Nakon žitarica. i sijačiali sijati 7 do valjkom 5 laganim dubinu okopavina, ge. Stoga sije cama trebalo bi boba v aljak. i maju koje tlima uzgajati lakšim Na sije dublje, mahunarke. ovisno rokovima dana uzgoj do 10 7 niče o sjetljiv i Bob kao Nije sjetve. kasnijim obrada Osnovna monokulturi. inodobro i temperaturi. sjetve jesjeme vlagi Prije 30 oko biti duboka treba bob kvržičnim kulirati bakterijama Ako kasnu proljeće, sije fabae.

Predsjetvena Rhizobium jesen. tlo i nikne biti brzo treba pa je brazde zimske obrada pokrije određene ima Bob zahtjeve U mala. korova od nost ranih, većinu kasnijim nešto nego tlu. dublja prema uspijeva Najbolje od koštititi treba rokovima ga kultura tlima. teškim i teškim tijekom siju koje jarih međurednom umjereno ili herbicidima niske da Budući tlima podnosi Na ožujka. uspijeva laganim duši i bob do -4 prihraniti kultivacijom *C, -7) ako (-5 (navodtemperature vlaga jeosigurana sušnim U i već uvjetima može gnojivima. veljače krajem sijati njavanje). kisela tla do Od uši treba ga navodnjavati. (bomediteranu Bob ožujka, početkom pH podnosi treba ga štititi sistemibova i ni ali uš) alkalna, 5,5 jesen. podnosi insekticidima. čnim suša zahvati sušu. Ako ga ostaje Tlo bob stajnjakom gnoji i mahuna zelemalim nizak, Bobom brojem prinosi treba osipostižu 20 do 30 t/ha, ali niske 30 do 40 t/ha. Prinosi prinose. daje dušika, 60 do i 60 do 70 bob kg gurati kultivaru, ovisno agronapada vegetacije Tijekom variraju 120 do i 100 100 od kg/ha štetnika nekoliko P,O, kg tehnici i uvjetima kojihje uzgajanja, Dušična uš. Zrno bobova od daju iznose gnojiva K,O. 1000-2000najopasnija i tla rodnosti žižak. i više. pa pripremi sjetvu prihrani Potencijal napada 3000-4000 kg/ha dobro Bob oko 7 t/ha. k oličine). (pola je U ga plodoredu je najbolje mikroelemente molibden, ali nakon gira okopavina, sijati Zvonimir dr. Štafa i bor žitarica. nakon Prof: cink. može | bakar, sijati Odličan

vla-

za

za

tlo treba

Nakon

većinu

na

se

ne

se

cm.

na

za

u

u

o

za

u

em

u

rano

se

opas-

za

na

se

rova

samo

-

se

au

a

u

ne

se

za

s

se

mu

ne

zrna

mase

o

a

se

crna

u

u

za

rea-

zrna

na

se

sc.

i

PIONEER BRAND

o

PRODUCTS

Poljodjelci, Ušteditenovac! priliku!

Iskoristite kukuruza nudi Vam predsezoni.

Pioneer kupljeno | sezone sjeme popust poseban iz pune sezone. od 9% popust 31.01.2000. do 1.01. od cijenu Za dajemo kupljeno sjeme iz pune 6% od 28.02.2000. od 1.02. do cijenu Za p opust dajemo kupljeno sjeme 3 imati ćemo grupe. i Kao cjenovne prošle godineprodaji GrupaStandard Pioneer stndardna Pioneer kvaliteta Standardna genetika što Za one 15%.

“Sortne standarda u laganja službenih manje od koji Ova grupa komisije" jerodnija CECILIA. i VOLGA COLOMBA, EVA, HELGA, U rezultate. odlične ostvariti žele grupi ovoj u

na

ove

na

sezone.

na

u

-

sa

za

su:

Grupa

Elita

visoki profit genetika više. što vratiti žele uloženo 2 1%, Za one standarda moguće službenih od je Ova koji grupa je rodnija LANDIA. NATALIA PR36T58, FLORENCIA, i STIRA, CLARICA, U grupi ovoj Grupa_Superelita Pioneer poljodjelce najnaprednije genetika Superelitna i teže Za one 25%. da standar: tehnologiji. službenih genetici od najnovijoj Ova uvijek koji grupa je rodnija PREGIA. MATEA NASTIA, STEFANIA, PR37M81, i MONALISA, EVELINA, FELICIA, U grupi ovoj LI LI više"" daje koja Tehnologija Elitna

Pioneer

na

za

su:

-

za

za

su:

.v

..

Pioneer

d.0.0.,

Čulinečka

sjeme Tel.: 01/2988-745,

cesta

Fax:

2B/2, 10040

01/2988-746

Zagreb Mljekarski list

HRANIDBA

Krave

su

nih

smanjile

kiselina

davati

ne

treba

kravama

više od

1,0- kgsojinog Veća količina masti zrnja/dan.

1,5 mliječnost novoj laktaci i otežava rad mikrou buragovih i organizama, razgradnju probav(Odgovorna pitanje krmiva i može proizvođača ljivost utjecati kakvoću FRANJE JOZIPOVICA, DonjaObrjež24) mlijeka.

Dakle, pravilno pečeno (tostiU držim PITANJE: 8 krava simentalske uzgoju pasmine p oznatog količini rano) s ojino zrnje Krave 0,84 do 7 nakon muzare, porijekla (umatičene). svježe mjeseci može biti 1,0 kg/dan U poticaj davale 201 telenja. protekloj laktaciji prosječno preko mlijeka bolju to može m liječnost, sada 8 do 101 dan. Dnevno oko 25 dan, prosječno dobivaju kg i povećati kukuruzne postotak silaže dobre bjelančevina 5 kakvoće,kgsvježeg pivskog 0,8kg suhe tvari mlijeku. tropa, 5 kukuruzne punomasnog zrna, prženog sojinog kg prekrupe, Može da krave, Kostovit i sol. Zašto zaključiti krave povremeno i ju smanjile mliječnost kako dobivale dobra vjerojatno, povećati? krmiva,dovoljno bjelančevina i oko ODGOVOR: može energije proizvodnju Svježeg pivskog tropa 1511 krmni Međutim, davati dnevno oko 10 do 15 mlijeka/dan. krava ovisi naslikg.

Mliječnost obroci nisu uravnoteženi Sadrži mnogo i vitapotpuno bjelančevina jeđenimsposobnostimapro- mina B U krmnim malo drugim hranjivima. skupine, S obzirom da kalcija. izvodnju mlijeka. obrocima nedostaokus i suhih primjećuje Poboljšava krave uzimanje dobrog genetskog tak porijekla sirove vlaknine i voluminoznih krmiva.

Može (celuloze) poi da prijašnjim laktacijama vrlo veliki nedostatak minerala i većati ali davale mliječnost, dvostruko više smanjuje mlijeka, vitamina. masnoću dovodi Češće znači da mlijeka. veću sposobne Sirova vlaknina do veće nestašice i je potrebna ali kalcija uzroci drugih proizvodnju, prisutni hrani održava minerala krava što preživača jer loše organizmu krave koji djeluju zbog može biti uzrok tresitost i kiselost busmanjuje slabijoj plodnosti, čega ostvaruje mogućaproi ragova sadržaja, povoljno pobačajima utječe zaostajanju posteizvodnja mlijeka. nakon U svakom razvoj buragovih _mikroorgaljice telenja.

Na nizama i proizvodnju mlijeka utječuslučaju može biti bolje poiskorištavanje pivski trop Općiuvjeti držanja krmiva. krava, Uz to tempe- ticaj veće izlučivanje drugih krepkih mlijeka, i ratura zraka i vlaga masti stajama, ali iscrpljuje mliminerale iz orgapovećava postotak i potrebno uznemiravanje slično, nizma krava. jeku. osobito hranidba. jeutjecajna Krmni obroci krava moraju Punomasno ima Ako da nisu sojino zrnje pretpostavi sadržavati 18-23 najmanje stoga visoku hranidbenu ali drmnogo vrijednost,% sirove promijenili opći uvjeti sirovo što znači da vlaknine, sadrži neke “antinutritivne da krave zdravžanja, dobrog davati 5-7 najmanje tvari" kg i inhibitor fernaročito (ureazu stanja, ili 1-2 stvenog zdravog ili sijena kg sojine menta što može biti vimena, preostaje kretove opravdana uzrok tripsina) količinu ljuske manju hrada do slabijem iskorištavanju mnja je smanjenja proiz-nidbenih sijena. iz krmiva.

Ako došlo sastojaka vodnje zbogneprimjerene vrlo Mlijekom izlučuju krmnim obrocima i količine krmiva. vrste je hranidbe, prisutna like količine minerala i vitamina onda može biti uzrok U krmnim obrocima nalazi iz muznih je organizma nadmu krava; očit i kukuruzna silaža trovanju životinja. nedostatak ovih koja daje sastojaka količinama oko 25vedenim uobičajenim krmnim obrocima što Pečenjem (tostiranjem) sojino 30 Dobra kukuruzna sivrlo dobro može kg/dan. zrmje postaje značajno utjecati mliječlaža može i krmivo poboljšati mliječnost getsko bjelančevinasto nost krava pa zbogtoga treba ali iznad 7 1 slabi i uništava kravama krava, svakodnevno mliječnost davati odjer djelovanje treba dodavati antinutritivnih tvari. mlijeka/dan još količinu miMeđutim,govarajuću (4ili neralno odgovarajuće vitaminskih dodataka potpune dopun- zbogvećeg sadržaja ulja (185%) ske krmne i veće količine nezasićenih krmnim smjese.

20%) smjesama. na

u

su

za

su

na

a

a

uz

na

u

a

se

su

su

osnov-

na

s

za

se

o

za

s

a

su

su

se

u

su

za

u

su

na

se

ras-

u

ne

na

na

za

u

ne-

u

a

se

se

se

su

mora

a

sunco-

su-

uz

se

u

urea

se

se

ve-

ona

u

u

ener-

na-

na

za

u

mas-

Mljekarski

list

LUŽNATA TENSID ( HE MIF

:

ij

|

ZA

SREDSTVA ZA

-

SREDSTVA

SREDSTVA

ZA

RUČNO

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

Varšavska 6 tel./fax. 01/483 01 80 ZAGREB 10000

d.o.o.

Landtechnik

mlijeka hlađenje Postrojenjaza

Strojeviza mužnju Automatsko hranjenje Prodaja -

-

-

CIP

KISELA

-

HR

CIP

Montaža

-

Servis

111 01/27 56 tel/fax: Zorića133 10370 Dugo Selo, UI.Josipa

PRANJE

.-;-a———————=====

//RANDBA

kodnevno dva ako krave proizvodnju zasuše mlijeka (podijeljeno vrijeme dobivati i navečer. moraju će hranjive tvari, obroka) ujutro sljedećojlaktaciji sigurno načiniti pa jepotrebno U potpune Krmni obroci krava u tablici 1 smanjiti mliječnost. vrijeme krmne će krave smjese koje zadovoljiti biti od sirovina zasušivanja, moraju načinjeni koje Sastav krmne potrebe. smjesenavode dobroj tjelesnoj kondiciji koju postavljenom pitanju. sadrži koja hranidbom prženosojino treba Uz to odgovarajućom može svježi pivski naveden trop listu i je Mljekarskom održavati do dalje 10 ako telenja. povećati kg/dan, strana 1999. broj list 12., 7god. nabavka strana 5.(Mljekarski broj 3 , pivskog slučajno tropa 1999.

9, Krmnu izostane treba 6., te dane god.) smjesu proizvodnju povećati treba davati kravama količinu krmne mlijeka smjese 1,0i Značajan utjecaj laktaciju ovisno prema mliječnosti, kg/dan. količinu 1,5 ima i mlijeka razdoblje novnim krmivima krmnom nakon I i uvod krava telenja (purperij napajanje pitkom obroku Tablica 1. dom Ako mlipromliječnost).jetelenje značajno utječe U da teklo krave Krave nakon nastojanju poboljša ječnost. redu, smijužeđati; telenja treba kravama imati Mekako bi pomliječnost moraju samopojilice naglopovećaju mliječnost. četku davati 1 krmne svako tom doba krave vodu. kg đutim, smjese razdoblju moglepiti više nego što navedeno tablici hraniti većom Nedostatak u vode količinom može i je smiju smanjiti različitim već krmiva odgovarajuću mliječnost, mliječnost. krmivima, dok krave količinu količinama povećavaju moraju manjim Treba da mlijoš upozoriti uvoditi krmne i izmuženog mlijeka. postuDodavanjem obroke, i količinu lakječnost 1 mlijeka krmne krave 2 dostipno povećavatidok kg smjese, daju i način taciji utječe vrijeme litre više. gnu razinu proizvodnje mlijeka mlijeka. krava sušivanja pred telenje.

Navedene količine —krmnih Krave treba obvezno zasušivati uvoda Razdoblje mliječnost treba kravama davati do 2 smjesa oko 20 do 30 dana. U 1,5 mjeseca predtelenje,može trajati tom krave Tablica 1. razdoblju krmna smiju hranidbu muznih krava Potpuna smjesa ih treba mnogo smršaviti, stoga % Sadrži: što Sirovine: hraniti = prije primjerenom hranom visoku kukuruzna sirovih 58,0 proizvodnju prekrupa bjelančevina14,08% zobena list 10,0 mlijeka.

(Mljekarskibroj1, 0,75% prekrupa kalcija strana stočno brašno 1999.

10,0 fosfora 0,59% 4.-7., god.) (posije) suncikretova 9,0. sačma hranidbene energetske Ako krave lakpočetku 8,0 sojino (tostirano) 1,15 vrijednosti h.j./kg nakon tacije, vitaminsko telenja, mineralni dobivaju 5,0 premiks hrane visoku prodovoljno 100,0 Ukupno kriizvodnju mlijeka, laktacijska bit će od niža ili će vulja početka Tablica 2: Krmni obroci muznih krava hranidbu i nakon brzo pivskim i tropom kukuruznom telenja smanjivati silažom zadržati tijekom laktacije nižoj razini litara/dan Na Mliječnost proizvodnje mlijeka. taj Krmiva: 5:8: 102215 20 25.

30 način neće iskoristiti genetski krava 80 sijeno 80.

80: 50: 50:1: 50 potencijal kg proizvodnju kao ni intePivski trop mlijeka, 50.

50.50 gospodarski 50 50 5,0 (svježi)kq stočara. kukuruzna silaža 250 250 250 25,0 25,0 25,0 kg potpuna krmna smjesa sir.

20. _ 20 40 70 (14% bjelančevina) 10,0 12,0 kg Dr. Stjepan Feldhofer Za

krave

na

se

sve

ne

na

u

su

u

se

u

zrno

se

u

na

za

sve

a

u

za

na

o

os-

u

u

vo-

-

na

se

u

ne

u

u

u

za

se

sve

se

u

na

u

u

sve

ne

za-

u

sva-

a

ne

za

za

na

zrno

ne

za

uz

se

na

se

za

|

res

sc.

Mljekarski list

ne

KOZARSTVO

I

ODAN

a

OJ

SRO

jedno jare Prvojarke jaradi i uzgoj Jarenje dok životinje jare mlado, starije i više jaradi. rijetko tri, dva, i vode. Temhrane koza da Potrebno po temperaturu paziti Karmen je Piše: Sinković dipl. ing. hrane trebala bi biti kao završetku jarenja pojede poperatura bi dok što odmah objekta, jetemperatura potrebno je steljicu.

Nju biti trebala vode iz odstraniti završetku temperatura po jarenja i voda hrana nešto veća. Hladna boksa. Novorođeno potrebno jare zdravstvene suhom obrisati probleme uzrokuju ga prihvatiti, je kod organa životinje. ili ga probavnih steljom, potom krpom kozimsko će ga kozi Višemjesečno držanje pustiti koja potpuno i i kozi i Nakon uvjete najbolje oblizati. stajama jarenja loših strana. ima i Nakon mir. svojih držanja, potreban je jaretu koze stoga podtrebalo bi kozu -2 k reću, premalo jarenja, Naime, je Vrijeme sata) (1 jarenja koza, posebnošto Papci i papcima. očituje uzgajivače lagani sjetimo joj pripremiti napojiti i iskutroše 3 rastu, 2 do U postaju od obrok prva kojinemajudovoljno mekinja. redovito čimbenike Potrebno važne neke trebalo bi kozi stva, je dana predugački. po jarenju obroke. uspješnost papaka. obrezivanje imajuutjecaj koji pojačavati postepeno kozarske proizvodnje.

Jarenje jaradi Uzgoj kozarstvu Zimski Kozarnik mjeseci nakon Odmah pupčana jarenja to čimbenika od važnih Jedan te je vrijeme Upravoje jarenja. vrpca je ju prekida borave koze boravi stado da da kozarnik dezinficirati. U kojem razlogstajakojoj samo potrebno zimskih biti Znači,slučaju pripremljena. da tijekom vrpca koza,napose pupčana biti čist i suh. steodgovara- prekine prozračena, očišćena, mjeseci, je ju potrebno dosta čiste i svakodnevno Pod 4-5 i to škarama rilnim potrebno je jućetemperature prerezati lišćem ili čistitii nastirati slamom, od trbuha i dezinficirati je. stelje.

Isto tako znaci Prvi nekom očituju jarenja težina drugomsteljom. japorodna Prosječna nemirom redovito određenim životinje, prozračiovisno 4 od 3 potrebno je reta kreće kg, Pri nezainteresirana uzimanje prozračivanju je je dobi koze, njenoj staje. vanje pasmini, spolu, bude čas ležeći čas da hrane te zauzimanja paziti staji te potrebno ojarene broju uhranjenosti vrlo štetan kako položaj. stojeći koji je propuh, jaradi. ako Samo tako i je započinje, jarenje traži jarad. nakon koze, Jare ubrzo jarenja kazimskih mjeseci položaj jaretaporođajnom vime koze. Potrebno je jaretu Tijekom nalu njuške, osigurati pojavom pravilan, potrebno je obvezno da stajama posisa omogućiti konte temzatim uslijed Optimalna glave jareta topline. dovoljno kolostrum prijeko je koji i 15 zraka u staji pritiskom posteljice je trakcije stupperatura potreban. da predpojavljuju životinje preporukom njeva C, ili Kolostrum, mlijeko“, biva “prvo zatim ubrzo viša bude tempenoge, jare previsoka nje jer već sat bi trebalo posisati kanala. iz jare izbačeno šteti kozama ratura porođajnog (smanjuje znati da Važno nakon je izlazi jarenja. kao izlaza ima Nakon što pohranom koze jareta niz volju rađa jarad neotporna mliječnosteljica. smanjenje posljedicu bolesti te da značaj je uzgojnih koKod Isto tako jarenja tijeka pravilnog temperatura sti). kolostruma upravo njegovom Ona 5 stuzarniku je p omoć. potrebna nije ispod pasti smije imaju koja antitijela ako sadržaju prvo C. pojave neophodna te pnjeva otpornosti stvaranja ako ili ulogu i čimbenik važan odvija noge porod pak je Nadalje, od bolesti. Kozaštite U koze. organizma unatoč Niska temperasporo naporima i sadrži vlaga objektu. lostrum od antitijela normalni štetni vrlo i tura porod traje prosjeku prevelika vlaga mikoličinu veliku da bjelančevina, dva sata. do bolesti koza i Preporuka je pola izazivaju tek važnih priuzgoju vitamina nerala te iskustva vibolesti te nemaju koji uzgajivači organa disanje jarad. kod kompliciranih ojarenu pozovu jarenja Nakon potrebi tako veterinara jarad je jarenja ugibanje Kada spriječe spominjemo temperatuuoči Ukoliko koze. i i pregledati. zaboravimo jareta objektu obično

a

ne

a

za

uz

u

se

na

se

se

ne

one

na

na

su

u

se

sama

u

u

mora

sama

se

mora

ne

s

cm

s

se

se

o

-

za

u

ne

za

za

u

u

mu

ona

s

ne

se

same

a

za

na

se

u

u

ne

se se

u

uz

su

za

za

mena.

ru

u

ne

na

same

no

se

list

8

Mljekarski

<

<=a

neka

K(OZARSTVO

I

OVČARSTVO

12 starosti šest dobivati čisto mlitjelesna izlučujemo tjedana tjedana iz količina ćemo time uzgoja. jaradi,davanje manjih jeko, jer izbjeći Na dan kvalitetne voluminozne krme. zdravstvene pokod jarenja jaradje probleme jareta. trebno i težine Nakon šest U početku starosti izvagati porodne sisanjajedan kg tjedana 7-10 može dodati upisati nešto evidenciju. prirasta jaretu jepotrebno mlijeko litara ili braObilježavanje jaradi potrebo je mlijeka. vode, z obnog kukuruznog obaviti odmah nakon Ako koza imala samo šna. jarenja je jedno Postepeno je potrebno jare nekom od oznaka te ako ima mnogo šrot ili ispisivanjem jare mlijeka, privikavati mlijeko ili neće moći U tom brojeva tijelo g a obrok jareta pak jare posisati. mekinje.

Postepeno lančića oko vrata svakodnevno ili stavljanjem trava.

Da bi slučaju potrebno je dodajesijeno do izmusti iz vipločicom kojojje ispisana kraja mlijeko spriječili pojavu p roljeva potreboznaka će vime mena, poodlaska koja povezivati jer protivnom nojejaradi prije pašu datke dolazi do dati nešto Jarad jaretuevidenciji. postaje tvrdo, upale. sijena. mjesec Na Isto tako da dana starosti koristiti primjer,pločici jeispisan događa mogu jare pašu 1. broj hranidbi. pa prilikom sisanja nagriza sisu, svojoj U vodi uzgakoza nemirna.

Pri Kada evidenciju koju postaje takvoj spominjemo uzgoj jaradi dobro izmusti i da jivač jepotrebno dva upisati: pojavi jemlijeko napomenimo postoje 1 životni čina i to: da brojmajke, (npr.jarad napajati. uzgoja je jarad Hb da 1111), broj (npr. ili da 50).

Preporuka je jarad zajedno majkama je Na način od taj Ako prilikom tehnotrajnognapaja, jernapajanjemizjed-odvojena njih. je bit će obroci i dolazi do poobilježavanja poznati ranim odnačuju logija uzgoja jaradi daci može uzrokovati što znači da porijeklu ojarenog jaretaprejedanja koje bićem, jarad rodovnik ili Ovim načinom lakše odmah potrebni njegov od tada proljev. odvaja majke, je od o porijeklu. lakše potvrdu hraodbijamo jarad sise, ga potrebno jarad o sigurati Ovo do dodatke nidbu je privremeno privikavamo odgovarajućim mliječnim tetovir ili hrani da _ tome označavanja brojem pri gubi zamjenicama. markicom tetomasi.

Jarad kojejetrajno, držati svojoj tjelesnoj je staji potrebno viran ili markiran životni Ako koza više slobodne broj je je ojarila jaradi odvojenom boksu, jer U koristi bočica broj jareta.progojnu kosti. knjigu Boksovi napajanje kretanjem jačaju tom ilikanta više duda. prilikom ispisuju biti podaci:jaradi jarad moraju dijelu staje životni životni Jarad tri brojjareta, dobro prva broj tjedna koji je zračan, osvijetljen, Hb do majke, 1/4 tom napaja mlijekom pet puta dijelu temperatura smije U hrani litre 1/2 U četvrtom biti 18 prosjeku jarad C. mlijeka. ispod stupnjeva od do četiri majčinim mlijekom pet je tjednu Ženska napajanje puta, jarad ojarena tijekom tri tjedana. i već sljedećim tjednima puta siječnja, veljače ožujka ako ostavećim naravno koliPreporuka je ranu biti jarad zrela dnevno, mogu jesen spolno da hranidba činama.

Jarad bi trebala barem vlja rasplod mlijesvoj prvi pripust.

Vindija mana

kom

ga

bude

do

uz

razne

za

u

u

se

-

uz

na

na

se

u

s

na

u

o

na

u

s

na

se

u

na-

-

oca

se

s

se

ne

s

o

se

za

za

samo

na

razne

a

u

ne

s

na

a

u

u

se

se

za

s

se

za

u

u

a

oca.

s

u

ne

se

u

osam

a

u

u

se

u

za

za

Priprema

Tek

kada

prostoriju očistili i možete deoprali, ju i postupak s janjadi u prvim danima života zinficirati.

Dezinfekciju objekta sredstvom dezinfekobavljate Piše: vet. Vesna ste Jovanović dipl. ciju koje kupili veterinarskoj očistiti i dezinficirati. Ovce Bunta trestanici iliambulanti apoteci, (npr. bate i Izosan prostor odvojiti poseban 1.

G, Omnisan...).

Otopinu za Priprema objekta iz izbaciti staru Sve objekta stelju. dezinfekciju prostorije priprepredstojeće janjenje zidove i dobro vodom mite prema pod oprati uputi proizvođača. termina oribati četkom i obilno Prije Za janjenja neophodezinficipo isprati raspršivanje otopine dno vodom jeobjekt pripremiti možete koristiti janje-mogućnosti toplom pod jensa vinograOvčarnik morate tlakom. nje. darsku detaljno prskalicu. objekta

za

predstojeće janjenje

dobro

ste

za

u

u

za

-

za

Mljekarski list

I

KOZARSTVO

OVČARSTVO =

——— može

jer smještanja Prije zabotrebati života danima obilno treba bokseva (prije primjene pod ravite nado40*C). slamom te redovito zagrijati mljezivo steljiti sezoni U je potrebno janjenja treba bi kako Ishrana janjadi sijenom steljavati prostor posvetiti i veliku brigu pažnju 2 od borave dobi uvijekstadu životinje janjeta početi kojemu tijek Promatrajte od 3 od odnosno bio suh smjesom ži(toplinapoda!). tjedna, ali janjenja, uznemiravajte biti smije ( u smjesi tjedna da Važno Ukoliko ventilaciju je procijenite jeregulirati votinju! najranije odbija bakra!).

Janjad Ukomožete zračnici). (prozori, pomoć, potrebna životinji prostora težine 18 dobi od 7 kg, tjedana liko mikroklima sami ilizatražiti nijejoj objektu pomoć kada pomoći dnevna smjese potrošnja do niza je dolazi nakon veterinara. Ubrzo janjenja odgovarajuća, 300 iznad Što grama. po je janjetu izbazdravstvenih (runo (unutar poremetnji slijedi sata) jednog teža i odbiću), (po starija biti vlajanjad nikada morate smije koju posteljice, civanje dnevna veća, smjese potrošnja Ukoliko ukloniti. odmah žno!). bit će rezultati janjadi odgoja dvaizbaci najkasnije posteljicu, othranu Prostor janjadi bolji. obvezno sati po naest janjenju, načinu ottreba urediti ovisno dati vitaodmah treba veterinara. trebate Janjadi pozvati hrane (vidiPostupakjanjadi 4 od dobi min AD3E + selen, odstraniti treba odmah danima života).

Janjetu prvim tretirati parazita. protiv tjedna osušiti i sluz iz nosnica usta, ga ili U Redoviti tretman stražnjem postranom protiv parazita ili čistom slamom trljanjem borave svakih 6 treba boksa, kojemu tjedana. dijelu provoditi treba hom pupkovinu krpom, može preovce, pokretnim može 5 provodužinu skratiti škarama janjadi Odgoj boksić koji em, ali škare različite načine: odvojiti diti gradama upotrebe prije može janjad.

Janjad smješta vodi iskuhati od (10moraju janjadi veliki 1)Odvajanje i zaseban boks, smjestiti zaseban i uroniti odmah po dezinfekcijsko 15 minuta) bokseve janjenju trebalo bi pripremiti sredstvo. dan boks.

Više pupkovine Dezinfekcija puštaju dobi puta starije odvaja koje janjad bokseve U ovcama (1j oda otopinom obavlja sisanje. po spolu. očisti dobi. slične i pupkovinu2 kapi k apnu janjad smjestiti slusvakom od navedenih U okolina). njena boravak janjadi Djelomični 2) da je janjad U prvom satu života neophodno čajeva boksu, janje zajedničkom ima prosmještajnog dovoljno Nakon zaseban obrok odnosno dobiti mljeziva. odvajanje prvi obilno stora nasteljen. kojije boravi izvaže i označi Noću boks. janjad prihvata janje boravi Unutar bokseva, kojima metalni stavi vrat ovcama, odvaja danju janjeta (na sitreba urediti jasle janjad, boks iliobratno. lančić zaseban kojoj je pločicom i staviti hranilice smjesu jeno, radi utisnut boksu boravi stalno identifikacije broj, kante 3) Janjad napajanje. listu. te u podaci upišu janjeta), ovcama. odrediti dobro U ovčarniku dana da Važno je janje Svaki je prvih pet treba odlučiti, kooperant bokseve Ukoliko dobiva smještaj nepomajka obzirom mljezivo. uvjete specifične odnosno sredno predjanjenje, mljeziva, janjeta dovoljno će metodu odgoja slične koju držanja, dati ovaca možete janjadi mljezivo smještaj janjetu da izabrati.

Preporuka je janjadi biti starosti. ovce, druge života dana par janjad prvih kao i danu istom majka laktacije vremenskim Ovisno boksevima boravi uvjetimajkama sta(npr. janje treba što više boraviti janjeta dotičnog šest do ma, janjad smješteno kojima j e dobiti rosti dva dana mljetu otvorenom pa prostoru, dva zivo ojanjila prije urediti i treba koja svrhu ispust od svakom da Važno stavite Višak je mljeziva dana). janjad. osinavedenih ili bocu iskuhanu janjadi slučajeva najlonsku čistu, zaseban gura obilaska Prilikom koji j esuh, prostor zalijepite naljepnju vrećicu, predstavnika hranilicama obilno datumu nicu d.d. dobit ćete nasteljen Vindija pohradetaljnije podacima i kantaTako sijeno jaslama smjesu, pripremljenu mljeziva. postojećih uređenju informacije vodu. stavite bocu H mljezivom) (vrećicu prostora. objekt, Postupakjanjadiprvim 2.

u

ovaca

s

zamrzivač

u

u

vam

za-

ne

na-

na

na

cca

u

ovaca.

ne

ne

se

a

u

u

a

ne

ovaca

ne

ovca

a

za

o

u

s

-

a

u

su-

u

se

cca

na

se

u

se

na

se

se

u

ovaca

u

u

u

u

se

na

se

se

na

se

u

se

s

mora

u

ovcama

u

s

se

u

se

u

se

a

za

na

s

za

a

u

za

se

s

ovaca

za

na

s

za

nema

s

ona

no

mora

u

o

u

u

s

cca

mora

u

na

ovaca.

se

ovce

za

se

u

a

na

za

za

ne

s

10

s

o

s

o

u

ma

za

Mljekarski list

..-.-.-.-—;——====«=«=««==r

Priprema

<OZARSTVO 3.

i

primjena

Prijelaz: majčino mlijeko mliječna zamjenica starost/dan majčino mlijeko/%

za

janjad Piše:

dipl.

vet. Vesna

OVČARSTVO

-

mliječne

zamjenice

I

m.z./%

21

80

20

22

70

30

23

60

40

24

40

60

25

20

80

26

0

100

Jovanović

Bunta

podetergentom, Prosječna ukupna i koristi isprati. trošnja mlijeka mliječne zamjeMliječna zamjenica 6. Starost nice po kao kod odbića litra. i je janjetu janjadi zamjena majčino 1,5 mlijeko janjadi. 4. primijenjujeothrani Janjad najranije odbija dnevno Brojnapajanja dobi 45 dana težina 15 najmanje 1.

Priprema mliječne dnevnu staros/dan kg (paziti broj potrošnju n apajanja/dan zamjenice: 101 vode smjese janjad).

50%C 21-26 3 a) zagrije 7. Prihrana vodu janjadi 27-45 2 b) zagrijanu umiješa dobi od 2 1,5 Janjad tjedna kgmliječne zamjenice koja vodi hraniti dobro dobi počinje sijenom, otopiti (ne 5. Pribor biti od 3 im smije grudica) napajanje tjedna ponudi smjesa. treba imati €)temperatura iz napit- Napajanje Janje gotovog raspolaganju janjadi obavlja ka biti 39%C. količine vode.

Za dovoljne svježe pocinčanih cijevižljebova.

10 dobro U treba periodu napajanja je janjadi 2. Potrebne duljina količine žljeba mliječne redovito kontrolirati biti 2 Žlijeb priraste japostavlja po zamjenicejanjetu: i po visinu od koli25-30 njadi Žlijeb potrebi povećati stelje starost/dan količina m.z./danu činu biti čist. Namliječne zamjenice besprijekorno otopini 21-25 dana 1-21 kon treba (obvezno dogovorupredstavprimjene, žlijeb isplah26-45 dana do2,51 nuti hladnoj nicima Vindijad.d.). vodi, oprati toploj vodi

dnevna

s

dobro

te

se

cca

za

se

u

se

u

-

na

se

u

za

na

se

se

se

u

u

mora

a

za

se

na

se

mora

u

:

-

cca

m.

se

na

cm.

mora

u

u

u

s

u

.-;—;—a——————s Zarazne i invazione

ETERINARSTVO

spolne

njenicu inficirati, infekciju prenijeti vlastiti bolesti goveda uzgoj.

Međutim, pojedini koriste bikove bez proizvođači odnolicenciranja (tzv. divljake), krava i važno dozvolu stoga Piše: vet. Antun Kostelić junica, je nemaju korištenja dipl.

Takvi opasnost upozoriti koja p rijeti pripust. bikovi, pored toga Zarazne i invazione bonačina što loših karaktespolne zbogtakvog osjemenjivaproizvodnih lesti velike Bikovi m ogu stalnu goveda nanijeti njagoveda. opaspripust ristika, predstavljaju štete iz centara ponost govedarskoj zaraznih i invaproizvodnji,uglavnom potječu širenje sebno Štete reprodukciju zionih bolesti reprodukciji. (bikovi licencom), prenose koje i krakarakaktom očituju pobačajem odnosno jalovošću gdje poredproizvodnih spolnim pripusneke od tih bolesti teristika kontrolira_i tom.

Zato što Također, bika koriste njihovo jednog veliku zdravstveno Vlasnici licenpo vlasnici predstavljaju opasnost stanje. mnogi goveda selu, ciranih bikova zdravlje ljudi. ponekad “posude?povećava mogućnost infekcije bika kako bi i bika. Zaraženi Pojedini bik uzgajivači širi zarazu mliječnih susjedu osjemenio koriste bikove čiskačući goveda kravama. pripustnjegove po drugim krave, zaboravljajući da

se

tako

bik

može

a

u

sno

za

na

su

za

za

u

se

za

s

se

se

va.

u

se

za

Mljekarski list

11

VETERINARSTVO bol

pokazuju gnoja.

Oboljele (protozooa). koji i može ogledaju stalnom mokrenja, prilikom upala javiti pobacuju, pod reprodukciju i sterilitezavršava maternice prema tijela dijelu kontrolom stražnjem zdravstvenom koja skaču. nerado tom terinara. Time (neplodnošću). isključuje bolest dana nekoliko Za ŠIRENJA I NAČIN IZVORI zaraznih bolesti širenja gućnost te i stane inbolesti Izvori BOLESTI. prepucija, spolovila bikova. zdravih putemsjemena i Sjeme vadirani bikovi odnosno bikovi ponašaju p oput njihova dubokog prijerazrjeđivanja i normalno bolesti preZa konposkaču, mikrobiološki životinja sperma. širenje smrzavanja krave. zdrave bolest noseći sebnu bi trolira kako predstavljaju opasnost isključila Posebnu licence bez bikovi rečeno bopredstavljaju zaraznih je uzročnika zočnost opasnost kako bikovi invadirani bili nisu bikovi tzv. pokazuju koji lesti koji “divljaci? (bakterija). bolesti. znakove veteribolesti goUzročnici zdravstvenoj podvrgnuti spolnih BoBOLESTI. DIJAGNOZA kontroli. i virusi biti veda narskoj mogu bakterije, lest odnoširi Bolest mikroskopdijagnosticiramo iz pripustom jednostaničnih skupine paraziti nalaodnosno skom kravu bika skokom Razli(jupretragom, (protozooa). organizama uzročnika zom može bik Jedan bolesti p lopobačenom zarazne prenijeti nicu). s pecifične kujemo želuca ili svaku kravu bolest trihomonisadržaju posteljici je du, koju organa (npr. spolnih bolest bikova U odnosno ploda. od bolesti pobačenog mogu jeosjekoju pripušten koje jaza) nalazom i teoretski Bolest menio. nisu dijagnosticiramo aktom, spolnim prenijeti čnika i može prepucija. bolesti. ispirku priborom prenijeti praksi spolne tipične GOVEDA BRUCELOZA kraili invazione higijene opće održavanje Mnoge kronična Bruceloza je bolesti opasdakle, predstavljaju, karakterizibolest UzroBOLESTI. ZNAKOVI goveda koju nost goveda populaciju afinitet bolesti ima čnik (bolesne) promjeprema i p atološke nekom raju području, po zdravlje i i organa sluznici nakon pobačaj važno organa napadnutih posteljici je spolnih Stoga ljudi. bruceloze Od krava. i krv gravidnih uzrokuje naseljava gdje patoposlati pobačaja svakog i U kraloške mogu (zoonoza). i ljudi oboljeti promjene. (bolesne) posteljicu plod pobačeni dilje, baktebruceloze Uzročnici nisu bi kako institut Veterinarski bređe, slučaju koje Uzročnik Brucella. roda iz rodnice dolazi do utvrdila odnosno rije upale invazije, isključila može ući kroz i otekla crvena, životinje bolest kao uzrok pobačaja. organizam kojapostaje sluznicu kroz i usta, može nos, spolnih nakon odmah pojaviti poba- hrapava, Najbolje je i nepokroz fazi Bolest organa, da povrijeđenu veterinara u toj iscjedak. gnojni čajapozvati kožu. do Četiri obično odnoserološke vrijeđenu krv primjećuje. pretrage, afinitet ima Uzročnik krava poseban da goni, (fetus) pobačeni plod pettjedana te izaziva i tri svaka prema plodu, posteljici i po preganja posteljicu kasnije mogućnosti Nakon U pobate da ih životinje. pobačaj bakteriološku slučajevima pojedinim tjedna. pretragu, uzročnika količine velike krava ostane dostavi roku kraćem što bređa,međutim,čaja (na iz sluznicu Veterinarski insadržajem izlučuju tjednima spolnih napada parazit način) pravilan Krave maternice dolazi i te (lohijama). analizu. stitut organa, posteljicu plod, uzročnika izlučivati doživotno Prilikom do gu bikovi pobačaja da Važno pobačaja. koji je muških U i izbaci krava životinja stalmlijekom. posteljicu budu plod koriste pripust pod brucele U sjemeninaseljuju kontrolom drugih pobačaj). zdravstvenom (kompletan cima doći do može krava uzrokuju (testisima), gdje Zakoraspadanja što terinara,jepropisano maternice. U i upalu. veterinarstvu. upale gnojne ploda o bruceloza U količina nalazi velika maternici goveda uzgoj životinabavom unosi GOVEDA kroz može oboljelih TRIHOMONOZA cjediti Gnoj gnoja. brzo širi veoma maternice iliako rodnicu nja, grljak je osjeumjetnog uvođenja Prije Važno može napote zatvoren bila je pobačaj. trihomonoza kujući njoj, ostaje je menjivanja bruceloza da menuti do dovesti uzgoj općeg narušavanja govedarskoj proširena i unosi pripusta, korištenjem danas organizma. stanja zdravstvenog proizvodnji, krave odnosno nakon brzo pod i to U pripuštanjem invazije, bikova, podpojavljuje pojedinačno uzročšire Krave bika. crvenilo i koriste bikovi zaraženog otečenje pojavljuje ručjimakojima okolinu nika Iz uda. i sluznice p loBolest prepobačenim i krava prepucija junica. pripust vodama, izlaziti posteljiTrihomonas plodnim dom, ge( puzdre) počne pucija parazit uzrokuje uda Sluznica com, Lohije lohijama. kasnije nitalis je iscjedak. kojispada gnojni (T.foetus) maternice i čvorićima nastaje koji sadržaj nakupiprekrivena organij ednostaničnih skupinu Bikovi

koriste

se

centri-

u

krave

zama

se

se

a

za

ma

Bikovi

nama

ve-

su

mo-

se

ne-

se

na-

se

se

sa

su

na

-

-

ne

se

na

sno

u

na

na

se

a

uzro-

u

se

u

za

zarazne

zarazna

va.

na

za

a

ne

veoma

se

ro-

u

u

va

se

su

u

za-

razna

se

a

se

uzme

ne

za

sno

se

uzme

ne

a

se

za

u

se

u

mo-

na

se

za

ve-

nom

u

se

nom

se

se

se

uzro-

se

a

u

se

u

veoma

samo

se

a

u

u

u

se

se

u

za

u

12

a

su

list

Mljekarski

s

ETERINARSTVO

nakon

dovesti do testisa može poroda, sastoje brucelozu, potvrđujemo je upale koja ostataka voda i lazom uzročnika završiti sterilitetom posteljice, plodnih pobačenom (jalovošću) maternice ili vidijelova (karunkula). plodu, posteljici sadržaju muškaraca. uzročnik može SPRECAVANJE Bikovi BOLESTI. brucele Također, izlučuju preko dokazati i Bolest Bruceloza širiti može i sperme. se, mlijeku (mliječno isključivo sprječava U bikova boprstenasta proba). hranom. primjenom u mjetnog zagađenom o sjemenjilest nalazom uzročBikovi koriste dokazujemo vanja. koji ZNAKOVI BOLESTI. U gonika metoda sperme spermi.

Sigurna dobivanje veda umjetno glavni simptom jepobačaj, dijagnoze bolesti serološka prestalnim je osjemenjivanje često izostanu pod drugisimptomi.traga krvi brucelozu. zdravstvenim nadzorom veterinaNakon pobačaja najčešće zaostaje BRUCELOZA LJUDI. Bikovska mikroU sperma ljuU da krava oteli posteljica. slučaju di bruceloza može dovesti do biološki kako bi živo ispituje zaraženo i nespoiskljutele, je čila nazočnost uzročnika zaraznih ograpojave g roznice koja traje sobno život te ubrzo nakon ničeno i završava bolesti te tako ozdravljenjem. (bakterija), U bikova sprijeporodaugiba. javljaBruceloza, može čila bruceloze i također, mogućnost širenja i upalatestisa, posljedica je kovati upalu i moždanih ostalih zaraznih bolesti z globova sterilitet primje(jalovost). tesovojnica, pobačaj žena, upalu umjetnog osjemenjivanja DIJAGNOZA BOLESTI. Pri tisa i Već Jedna od i gnojnu u palu j etre. je preventivnih mjera je svakom da bruceloza može serološka pobačaju sumnjamo spomenuto pretraga. a

se

od

a

na-

u

mena.

se

u

se

se

u

za

za

a

su

na

ra.

se

se

ono

za

se

uzro-

a

nom

na

Zarazna

agalakcija

i koza

ovaca

četku

vime

je povećano, bolesti trajanjem postupno isto kao i sisi.Smatra janjad U vimenu Piše: dr. sc. smanjuje (atrofira).

Banožić da i Stjepan mogu je čvorovi. prenositi krpelji. mogu opipati Promjene Uzročnik bolesti ulazi orgavimenu nisu ako pa trajne, nizam kroz usta, dakle Zarazna i bolest životinja može agalakcija životinja preboli kroz ali koza infekciozna bolest organe, probavne daopćaje pretsljedećoj laktacionoj periodi da može ući i kroz sisni vati normalne količine postavlja koju uzrokuje mikroorganizam mlijeka. kanal. Uzročnik ulazi i kroz pobolesti Micoplasma agalactiae.

ObilježaU tijeku nastaje koži. upala akutan ili kroničan vrede ili više je tijek zglobova (jednog njih), Češće koze od obolijevaju bolna p rocesa lokalizacijom bolesnog pojavljuje otok, osjetbolest i ca, i očima. razvija vimenu, zglobovima pa životinja ljivost zglobova koza bez obzira šepa. li ili bolesne daju mlijeko Istodobno nastaje svih slomogu Nadalje, upala ovnovi i U Obolijevaju mršave i jarci.

Ta mogu pobaciti, pa ugibaju.je jeva oka; javiti čirevi, znakopočetku javlja općim bolest zarazna Memože po životinja oslijepiti proširena jedno vima zaraznih bolesti, diteranu. tijekom ilioba oka.

Smrtnost od bolesti bolesti lokapatološki procesi malena i iznosi oko Bređa može je U 5%,premda lizirajuvime, oči. i pobaciti. z globove i veća smrtnost. muških može Može spominje završiti i živoživotinja javiti uginućem U obolitestisa i prirodnim prilikama upala crijeva (upala tinje. i može i ženskih jevaju Znakovi koze, umjetno bolesti. U crijeva javiti dopočetku može izazvati lokalna Bolest može i lazi do životinja). infekcija infektivni trajati izražaja opći više i kunića. mjeseci. goveda Sigurna d ijagnoza sindrom; životinja jenevesela, bakteriološkom ima prepostavlja Izvori bolesti tembolesne žijede, povišenu tjelesnu Akutni oblik ima kattragom. zatim leševi peraturu. votinje, životinja ugiBolest kad vrlo tok. antiNakon nulih od uspješno liječi nagli poviagalakcije, bioticima kret iz npr. šenja širokog iz tjelesne s pektra temperature, vimena, iscjedakočiju, aeromicinom i i a voljkosti tilozinom, različiti zaraženi gubljenja liječi teka, životinjei prebalega, da antiserumom. bolest lokaspecifičnim uginu, voda i nije dmeti, hrana, stelja. lizirala. bolest odmah Čim pojavi Bolest Vrlo brzo je treba priljepčiva, bolesne od prouočavaju odvojiti životinje širi kad bolesne boKoličina mliživotinje mjene mlijeku. dezinzdravih, provesti temeljitu zatim skupa zdravima, bile jeka gusmanjuje, fekciju postaje objekta kojemu zaraženom hranom i i bolesne okusa i vodom, sto, slanog i kliconoše gorkog j e životinje muzači rukama jemogu proširiti U ukloniti Žućkastozelenkaste poboje. škodljivo (ubiti). ali

s

se

na

se

u

se

na

ovaca

u

se

va

na

s

ova-

se

a

na

se

u

ovaca

ovce

ne.

se

se

s

na

a

ove

se

ovca

na

se

se

ovce

a

se

se

u

ne

se

su

zarazne

se

se-

ne-

a

se

se

se

veoma

a

se

se

rave

na

sa

se

ono

u

su

a

ne-

Mljekarski

list

13

MUŽNJA ———————————————————————————————————————————————————— stroja

Komponente

cijev pulzatora posebnu nalazi filter ili pak kojoj ulazak ima otvor pulzator zraka. Neke atmosferskog automatski posjeduju jedinice ventil vakuuma, zatvaranje kroz

do

za

u

sam

se

za

mužnju

mehaničku

muzne

izbroja12/1999.) (nastavak

a

za

raditi tako

može

Pulzator

aktivira

da

se

kada

atmosferski

zrak

sisni u Piše: mr. sc. Alen sklop, neplanirano komore četiri pulzacijske muzna npr. kada padne jedinica ili atmosvakuumom ispunjene pulzacija B roj mužnje. prilikom i istovremeno tlakom ferskim i Pulzator otvaranja broju jednakje naziva takav onda minuti. pulzator sisne zračni gume Pulzator zatvaranja je sliku) (vidi konstantni Naizmjenipulzator. ventil propuštačni naizmjenično koji čini ukuradi takt Jedan prednje dvije pulzator pulzatora i atmosvakuumom zrak vakupod komore sekundama potrebpno vrijeme pod pulzacijske tlakom ferskim pulzacijsku i faza istovremeno faza izvrši da nim umom, dvije mužnje komoru, koje pulzacije stvarajući atmosferkomore Pulzatori obično odmora. pod imaju stražnje tok inducirajumlijeka. i obrnuto.

40 i 60 skim između tlakom, omjerpulzacija koDanas je najviše minuti. Omjerpulzacija jednak riste taktova naizmjenični pul- omjerutrajanja mužnje zatori. unutar Omjer jednepulzacije. kao može prednost je pulzacija prikazati Njihova što kao ili peonemogućuju postotak. omjer sisne gume njanje sisu,njihova je Primjer

Džidić

su

uđe

sve

se

u

s

u

u

su

a

se

u

Sisna

guma

se

se

na

mana

a

u

tome

svaki

što

narušiti

može

kvar

omjer

1:1

ili 50:50

11/2:1

ili 60:40

Pulzatori mo-

ili 70:30 21/2:1 pulzacija. elekbiti gu pokrenuti ili To znači da će 60:40 pulzator pneumatski trički, faze i 40% faze imati 60% —kombinacimužnje njihovom takta odmora unutar Jedan puljednog pulzator jom. biti Pulzatori mogu koristi pokrejednu zacije. ili vakuuma ili Atmonuti _ pomoću jedinicu. sferski zrak dovodi električki.

E za

se

muznu

se

Kada

komori

pulzacijskoj

u

vakuum,

djeluje

sisna

guma

je

Zatvoren

teći.

mlijeko komora Kada jepulzacijska pod sisna guma atmosferskim tlakom, tlak zatvorena toga jerje zbog je veći nego izvan sisne gume onaj njoj. otvorena

i

može

Otvoren 50

kPa

vakuum

atmosferski

u

tlak

UREĐAJA MUZNIH TIPOVE VRSTE SVE KUPUJEMO I NEISPRAVNE) |PRODAJEMO RENOVIRANE (RABLJENE I

Javite nam

se

Hrvatska

14

adresu

posredovanja prodaje, Ilica 31/III, udruga Zagreb mljekarska tel. 01/4812410

radi

nabave

ili

+

na

*

list

Mljekarski

ms

SELEKCIJA

Ukupno

brojno

stanje plotkinja

i

REPRODUKCIJA

1998.

proZnačajnija pozitivna krava u Hrvatskoj je i udio krava mjena periodu vidljiva krava selekudjelu pod uzgojno obuhvaćenih obuhvatom uzgojno 1993. selekcijskim cijskim koja je bila 1998. godini 15%, godini radom obiteljskim gospodarstvima 36% na poselekcija provodi što čak 21% više od pulacije, je 1993.

Piše: Vesna zbog Bulić teškog stanja ratnog godine. dipl. ing.

U 1990.

Od 1997. kolona Mb Republici Hrvatskoj. godine bilo 356.527 krava krava Mb i Z kragodini je podrazumijeva narednu tablicu već 1993. kontrolom Komentirajući Hrvatskoj, godine taj pod mliječnosti, da 236.384 krave. kolona Z krave pao značajno jenapomenuti broj je Broj podrazumijeva od 1990. krava Mb i Z krave kontrolom periodu godinebroj je petogodišnjem pod krava i do brojplotkinja smanjivao razdobljulaganim padom rasploda. u ovom

u

u

a

u

se

na

za

u

u

a

se

u

ve

a

na

u

ovom

s

Ukupanbroj Plotkinja Krava

Godina

Br. uzg.

Ukupno

organiz.MB

krava

Udjel podselekcijom % | Ukupanbroj krava

Z krava

1993.

284.800

236.384

86

26.818

8.125

34.943

15

1994.

266.345

221.053

90

28.563

10.488

39.051

18

1995:

278.247

230.945

107

32.408

10.281

42.689

18

1996.

276.321

229.345

108

37.061

11.186

48.247

21

1997.

276.632

229.605

120

37.109

25.096

62.205

27

***1998.

277.892

230.650

128

48.219

33.926

82.145

36

***Napomena

Stanje

da

se

od

1998.

godine podaci

oplodnje

obiteljskom

o

stanju oplodnje za grla s farmi

krava

ijunica

gospodarstvu

i

obiteljskih gospodarstava

rade

zbirno.

kojejednom godišnje (krajem dobiva od veterinarskih godine)

na

periodu u

stanica.

Učinci

uzgojno selekcijskog od 1993.-1998. godine da zavise od značajnoj mjeri od stanja oplodnje plotkinja, Piše: Vesna Bulić interesa da što veći godišnjem izvješću prikazuje dipl. ing. je broj krava i stanje oplodnje junica plotkinja oplodi r asplodnjacima Hrvatski stočarsko visoke selekcijski prethodnu godinu Republici genetske vrijednosti.

Najsvake centar | Hrvatskoj osnovi podatakaveći godine uspjeh postiže umjetnim ra-

u

a

se

za

u

u

svom

na

se

Ukupanbroj Oplođeno plotkinja umjetno i st. kom. % (krave junice) u

Godina

1998.

NekontroBroj godini lirano pedigriranih prirodno kom.

%

bikova

kom.

%

1993.

284.800

205.910

73

3.938

il

44

74.972

26

1994.

266.345

198.700

75

2.203

1

22

65.441

24

1995.

278.247

204.295

74

4.636

2

54

69.316

24

1996.

284.139

212.219

75

5.366

2

56

63.553

23

1997.

276.632

212.737

IAA

2.585

1

36

61.310

22

***1998.

277.892

215.974

78

2.843

1

44

59.075

21

***Napomena

da

se

Mljekarski list

od

1998.

godine podaci

o

stanju oplodnje grla s farmi

i obiteljskih gospodarstava

rade

zbirno.

15

wu ——

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

1%, je osjemenjeno rijetla podrijetla plodnjaci poznatog je osjemenjivanjem bikovima dok Kao sustavu priprirodnog stočarsko je pripusta. prirodnog naprednijoj svakoj iz što bit će podrijetla osjeGenetski broj n epoznatog tabele, pusta vidljivo je napredak zemlji.

1998. uvijek godini još ako menjeno oplođen umjetno koji je plotkinja oplodnju najmanji veliki j e 1993. od (21%), iako je plotkinja broj nekontrolirano koriste kada godine periodu životinje od 1993.-1998.

73% bilo pogodine periodu bez o plođeno, pa umjetno je p odrijetla, poznatog išlo što 1998.

78% rastao je 5%, sredinama broj da smanjen godini, je gdje poželjno korist Bikovima od 5%. što čini može osjemenjivanja. umjetnog porast osjemenjivanje umjetno koriste učinkovito podpripusta prirodnog poznatog provoditi što

svega

u

dokazano

u

se

u

za

u

u

se

na

se

u

u

za

u

ne

ras-

Županija

Varaždinska

Broj

krava

1-3

-

Piše:

Vesna

dipl. ing.

Bulić

matične

-

Varaždinske

kontrolom

pod 184 dne proizvodnje: Krave

krave:

uzgajatelju:

po

krave

1014

(70%) uzgajatelja

347

(24%) uzgajatelja

rasplo-4- 6 krava -

135

7- 9 krava

žu-

49 “Z" krave: stanja 56 4%) uzgajatelja ( 1998. godinupodacima Krave pod kontrolom mliječpanije krava 10-12 i nosti: 595 brojnomstanju laktacijskoj 19 (2%) uzgajatelja po pasminama: 1 do proizvodnji Ženski podmladak god.:13-15 krava Simentalska 219 g oveda pasmina ( %) 6uzgajatelja 1. Ženskipodmladakpreko (31.12.1998.)

3 16 i više krava uzgajatelja 1372 154 Brojuzgajatelja: god.: (%) kontrolom Krave rasplopod žuVaraždinske Na 1806 LAKTACIJSKA dne području PROIZVODNJA: proizvodnje: 31.10.1999.

698 g. krave: matične poduzgojstandardnih panije z aključenih broj obuhvaradom 1108 no “Z" krave: selekcijskim 348 laktacija od 4750 je j e kontrolom Krave pod čega krava, ćeno mliječ- prosječna pod (kg) kontrolom mlijeka proizv. kra2227 nosti: 1851 mliječnosti 5800 kontrolom do 1 va, rasploda pod Ženski podmladak god.: mliječ. 2523 krave. proizv. prosječna 482 209 sti (kg) 1. masti 1999. Ženskipodmladakpreko povećao godine proizv. (%) Tijekom prosječna 325 da tako i god.: grla uzgajatelja broj 3,60 domaćinstava 31.10.1999. g. proteina broj proizv. prosječna LAKTACIJSKA PROIZVODNJA: (kg) iznosi 1529 175 kojima obavlja i standardnih ali rad, je zaključenih proteina selekcijski proizv. broj prosječna uzgojno 1146 krava po uzgajatelju laktacija broj nadalje (%)3,15 i iznosi nizak (kg) mlijeka proizv.

3,1. prosječna 3800 stanja brojnog Rekapitulacija kvaliteteni Novčani poticaji masti (31.12.98.) mliječ. proizv. ostvareni prosječna podmladak rasplodni 1445 147 uzgajatelja: 637 Ukupanbroj (kg) iznosu od 964.600,00 grla masti kontrolom Krave rasploproizv. (%) pod prosječna kn.

1990 dne proizvodnje: 3,88 Hrda Budući 833 krave: matične g odine, kraj je proteina proizv. prosječna centar stočarski vatski 1157 krave: “Z" 121 selekcijski (kg) izdati će uskoro kontrolom Krave izvješće godišnje proteina mliječproizv. pod prosječna naći će 1999. nosti: 2446 kojoj godinu (%)3,19 i svi do 1 po uzgojžupanijama podaci Ženski friesian god.: Holstein p odmladak pasmina vezani nim 701 organizacijama goveda rezultate uzgojno 1. selekcijskog Ženski preko podmladak (31.12.1998.) da 479 Hrvatskoj.

Republici 73 god.: uzgajatelja: Broj

Prikaz

-

-

s

za

o

-

-

-

s

-

-

-

-

a

ma-

-

-

s

se

-

se

u

-

-

-

za

-

su

u

za

-

-

-

-

-

u

za

se

-

za

ra-

u

16

list

Mljekarski

a

<..——————

GOSPODARSTVO

Ekonomski

proizvodnje

rezultati

bit će

udvostručen

škovi

mlijeka

novoj u

gospodarstva

(2 6).

Tro-

x

izmuzišta

opremanja 120.000 cjenjujugotovo

farmi

se

pro-

kuna.

na

Ukupni investicije oko kuprocjenjuje 1,540.000 iznos

Hartman

se

na

Zidovi

na.

Iz vlastitih izvora sredstava

će

staje financirati Grgić polovica planirane od drstijenkom impregniranog muznih krava investicije.

Broj Okomito veta.

Osim zidovima koštana ugraproračuna cijene farmi će većim povećati dijelom đeni nosači. Krov sadastupovi njaproizvodnje mlijeka stajeiz vlastite obnove pri manji stada, također dobro izoekonomje drveni, je šnjem poslovanju farme, će od broj g rla kupiti uzgajivača liran i svim ski prilagođen je ocijenjena poslovna užem Oko Županije. području skim izveHartuvjetima.

Ventilacija je mjeragospodina Marijana sredstava polovice planiranu dena ulaskom zraka kroz da ulaže novi svježeg stajski će iz sredinvesticiju osigurat otvore zidovima i ka(postrano objektznačajno povećanje kredita stava po(770.000 kuna) izlaskom zraka farme. provjetravanje), paciteta slovne banke.

Kredit će otplaćikrova.

Za preko sljemena osvjevati Pri kagodina godišnjom proizvodnji mlijekapo- tljavanje pet maksimalno će staje matnom od 12%. izraženi Gostojećoj staji stopom problemikoristiti dnevno svjetlo, pa je će troškove tehnološke kredita mikroklima dišnje prirode: krovištu postavljen svjetlarnik i uski boksovi te (kamate otplatni dio) izdvajati staji, telad, dimenzija Veličina 1,6 0,4 oko 172.480 kuna. kratka ležišta.

Posljedica neodgo-svjetlarnika je prilagođena potremikroklime bama varajuće ima 22 postojeGospodar osvjetljenja pričuvi prostora, ćem bila visoka steone objektu će uvijek je goispunjen jezahtjev junice koje smanjenim sljedeće relativna zraka. dine povlaga Utjecaj puno zagrijavanjem uključiti staje ljetnom poslovanje većane osobito farme. Prema je doblju. temperature sadašnjoj proizvodkada kombiniran nosti muznih farmi negativan je grla (proU će biti 64 ležišta visokom vlažnošću. objektu 7.570 litara gosječno mlijeka ležii grla.

Prosječna cijena muznih Hartman dišnje) povećanju broja upravo Gospodin šta oko 11.500 kuna.

Predvi34 je vršava grla 56,proračunata je izgradnju stajekojojđena i buduća je izgradnja od opremanje će krave godišnja proizvodnja uzgajati izmuzišta kao i 166.553 litara. Prema tipa r iblja kost, način. Radi sadašnjoj neuobičajeni izmuzišta i staroj ostalim staji, kapacitet “hladnom “Wolf prodajnoj cijeni mlijeka, prema uzgoju" sustavu.

U stajama ovakvoga Tablica 1: Struktura i izvori sredstava prozratipa omogućeno jetrajno investicije i štetnih čivanjeodvođenje pli- OPIS IZNOS U KUNAMA klima nova, pa propuha,je Objekt 1.001.000 vrlo staje povoljna držanje Isto vlažnost zraka i 539.000 goveda. tako, Oprema temperaturaotprilike jednaki UKUPNO 1.540.000 otvorevanjskim uvjetima (na IZVORI SREDSTAVA veličine 50 15 nom).Staja je metara dodatnim Vlastiti 770.000 prostorom i izmuzište, 770.000 mljekarupogonsko Kredit postrojenje koje jeukupnepovrkredita 862.400 Otplata (s kamatom) šine oko 125 m?

(25x5m).

Temelji 172.480 Godišnja otplata od betona. zgrade kvalitetnog Piše: doc.

dr. sc.

Zoran

su

s

dvostrukom

se

na

se

su

a

vremen-

na-

na

za

mana

u

se

na

a

s

u

se

su

na

za

u

za

x

m.

u

u

a

za

u

u

raz-

s

na

za

muzna

za-

nove

se

sa

u

muzne

na

na

u

u

nas

se

o

no

anema

za

su

x

s

za

:

su

Mljekarski list

17

GOSPODARSTVO = Tablica

2: Račun

dobiti i

poslovanja budućeg sadašnjeg gubitka farme

i

proizvogovedarske prihodima budući farme priproračunati dnje, Poslovanje Troškovi hodi farme. proraBuduće Sadašnje Opis budućim čunati prema potrebama 958.375 585.960 farmi. Na farmi će p rihod Ukupni i potrošnji 749.697 458.180 troškovi što 2 dodatna radnika,je Ukupni uposliti nakstavkom 261.359 obračunato 172.132 Troškovi pod materijala 73.376 rad. nada 48.917 Usluge 48.000 24.000 dohotka rad bruto Naknada za Kategorija 170.276 96.851 svih izdaodnosi Amortizacija podmirivanje 15.621 10.555 troškovi Neizravni troškova bez taka farme, 181.065 105.725 troškovi Ostali Gokredita. i troškova tizacije 378.954 224.631 izdadohodak Bruto će nakon podmirenja spodar farme 204.810 taka 129.320 raspokredita“ Troškovi priposlovanju oko 379 tisuća 174.144 kuna, 95.311 lagati Dobodak 225 tisuća. odnosu dosadašnjih 3.868 -1.540 Dobitak obvezno da Jasno je gospodarstvo budućem ć e razdoblju i rada otplaćivat troškove kredita poslovanja troškova sadašnjeg podmiriti će kredita nakon troškove kojih buduće i i 174 dobiti oko računa 1: Grafikon sadašnje gubitka tisuće, preostati Usporedba farmi 95 tisuća kuproizvodnje dosadašnjih umjesto iznos dohotka gospodar- 1.000.000“!

Ovaj su

su

se

na

-

za

se

na

amor-

u

s

na

*

mora

iz

dio

se

u

mu

na

na.

stvo

>,

kao

računa

zaradu

od

gove-

900.000“

Gospodar proizvodnje.

700.000“ navedenim raspolaže cijelosti 600.000 obračunu nijekunama sredstvima, 500.000 i uračunata objekata amortizacija 400.000. darske

800.000

u

s

no

opreme.

Kada

|

|

u

se

uračuna

ova u

SA

300.000

poslova- 200.000 uvjeti pri stavka, U izjed- 100.000 približno njagospodarstva N ori poljoprinačavajuposlovanjem ro oo i o i da vrednih -100.000 vidljivo je poduzeća, Dobitak Dohodak Troškovi Bruto Ukupni Ukupni farma buduća posluje samoj kredita dohodak troškovi prihod ekonomičnosti (godišnji granici od 4 tisuće poslovanje [JBuduće poslovanje je [giSadašnje kuna). dobitakmanji | zadržavaPod pretpostavkom i iste po grlu proizvodnje nja ekonomski i kredita citroškovima razinama je pasmine, frisien prodajnih ćenje sadašnjim računati može i učinkovito ekotroškova odnosno punu proizomogućava tizacije jena, investitora. učinkovitost farme nomsku može ulaganja značajniji povratom mlijeka, vodnje da istaknuti važno Još velikim vrlo dobitak našim i “stvarni? dohodak goje uvjetima vrlo dobrim izostavTek nakon tek stadom. očekivati osnovnim temelji proračun spodarstva farme rezultatima ili kredita iznosa amortizacijeproizvodnim otplaćivanja (5 ljanjem razdoblja litara tisuća po nakon mlijeka kredita, (7,5 otplate razdoblja godina). farme suvremene može Na kojoj godišnje) grlu poslovanje temelju predočenoga radnika. holstein2 rade muznih od 50 m više veliko kako uposlena grla zaključiti opterečemu

=

se

N

s

na

amor-

s

se

ne

s

se

-

u

se

-

na

s

se

18

na

muznom

samo

Mljekarski list

-..;o—oa——X======== Prikaz

GOSPODARSTVO

raspodjele

kredita

moslavačkoj, Karlovačkoj za senjskoj županiji.

Nažalost, županije bilježe manju okrupnjavanje zastupposjeda ljenostiskorištenju povoljnog kredita i uređenje zemljišta obiteljskih gospodarstava povećanje posjeda. sredstava Namjenakorištenja iz ovog važna danas za programa (izsredstava naknade promjenunamjene je gospodarstva koja poljoprivrednog namjeravaju zemljišta) vlastitu stočnu hranu proizvoditi darstava većim iznosima ostvaPiše: doc. dr. sc. Zoran suvremene postuprimjenjujući Grgić rio i i Koprivničko pkepripreme križevačkoj čuvanja.

Postupak Ove kredita žunaših složen i Zagrebačkoj Zbogvelikog županiji. dobivanja zanimanja nije vodeće našim nepoznat prema čitatelja panije problematiku broju gospodarima, nih ovih može sredstava nas, pa gućnostima grla okrupnjavanja uvjeti otplate kako vrlo dio gospoljišnih pretpostavitijejedan posjeda obiteljskih povoljni. ovih darstava kredita utrošen Zato treba očekivati veći list 9 i 10/ upravo (Mljekarski broj razvitak neke i naših do1999.) objavljujemo zemljišne zahtjeva još gospodarstava datne Hrgovedarsku pokazatelje proizvodnju. županijskim iskorištenju podružnicama od dio neobrađenih kredita i zavoda jednog povoljnijih Najveći vatskog poljoprivrednu službu. po puštenih se, namjenu. površinažupanijama savjetodavnu Nadamo da će među kredita većim biti veći udio Korištenje prograkojeujednoraspolažu njima muznih Sisačkoi je brojem povećanja grla sposobnosti gospodarstava govedarske proizđenjapoljoprivrednog zemljišta Tablica (hidromelioracije, sredstava agromelioraci- 1: Struktura korištenja uređenje poljoprivrednog 1998. g. je,kupnjupoljoprivrednog zemljišta i iz sredstava naknade ljišta sl.)

Odobreno iznos — Ukupni Udio Prosječni (zbogina vrijednostiŽupanija kredita % kredita iznos kn/gosp. površine poljoprivrednog zemlji20 1.106.800 Splitsko13,60 55.340 šta)nijeprimijenjeno praksi naših dalmatinska 14. onoliko 1.074.000 Međimurska 13,20 76.714 poljoprivrednika kolike | | 10.

1.033.573 objektivne 12,70 103.357 mogućnostiZagrebačka ovoga proračuna.

14 934.800 11.49 Brodsko66.771 Radise 2 peim 6 posavska 800500 984 133417 Koprivničko(ba BORO a 8 765.000 križevačka 9,40 oko 76 tisuća stvu rqsježpeeparaniška 95.625 dok ije kuna, Karlovačka 9 maksimum 637.500 od 230 ti7,84 70.833 predviđeni suća kuna veći | |Požeško-slavonska gotovo trostruko 3 384.250 4,72 128.083 U tablici 1 (tablica 1).

4 osjenčaniBjelovarsko356.400 4,38 89.100 odnose || podaci koji 4.

317200 nažupanijeSigačko-moslavačka bilogorska 3,90 79.300 posebnostima sodređenim || KrapinskoPreM2 4.

190.280 2,34 47.570 kredita iskorištenju (najveći E broj pi šk Alnek 2 kreditiranih Šar EE zagorska ze visiim gospodarstava, Istarska sredstava i 2. sredstava || 123.000 1,51 ukupnih 61.500 po jednomgospodarstvu).|| 2 83.000 Naj- Dubrovačko1,02 41.500 dio kredita i || neretvanska većije odobrenih 1 60.000 0,74 Vukovarsko60.000 dig sirenja Bojevan Varaždinska a 1 srijemska 50.000 0,61 50.000 7 o i E otoki 1 oonnić 49.700. ali 0,61 49.700 gomatinskoj, stajališta | LUKUPNO vedarske 106 8.136.003 100,00 76.755 proizvodnje jeznačajno da relativno veliki Godišnje izvješćeHZPSS, Zgb, ožujka gospobroj i Ličkoove

u

za

za

s

u

su

za

o

muz-

mo-

u

zem-

a

se

su

za

osnove

za

u

o

za

za-

za

ovu

za

s

me

u

ure-

za

zem-

mo

še

a

i

j

đ

z

u

su

e

o

.

opran

a

-

i

su

se

na

sa

se

Izvor:

Mljekarski

1999.

g.

list 19

GOSPODARSTVO

Grafikon

1: Iznosi

kredita

veličina

županijama

po

Splitsko

dalmatinska 14%

Ostali 45%

upravo je jer vodnje, od posjeda jedan najzemljišnog činitelja ograničavajućih važnijih razvitka proizvodnje govedarske Sugospodarstvu. obiteljskom i vremena mlijeka proizvodnja što temelji goveđeg i vlagrla držanju prirodnijem stočne hrane, proizvodnji stitoj naša gospotakvu proizvodnju veće i darstva posjedovati moraju obradive kvalitetne površine oranice i pašnjake. jednom Napomena: kou

Hmedimurska

5

13%

se

mesa

na

a

Zagrebačka Požeško

i

Koprivničko-

slavonska

križevačka

5%

Grafikon

2:

za

a

10%

-

Prosječni gospodarstvu iznosi

kredita

u

županijama

po

-

Podaci

š=

140.000

o

dinamici

kredita

i visini

1999.

rištenja do dini bit će prvog kraja poznati će 2000. pa tromjesečja godine, iu tada biti Mljekarskom objavljeni doći do ćemo listu. Pokušat podataka koliko gogospodarstava je iskovedarske uspjelo proizvodnje i način ristiti povoljni uređenja ovaj te tako posjeda, vlastitog povećanja razvitak steklo određene uvjete vlastite proizvodnje. ovoga

120.000

100.000

kuna | iznos 80.000

60.000

u

go-

za

Zvonimira

Kralja VINKOVCI, 33 23 92 tel.: (032) 31 65 84 tel. ifax: (032) PJ.

SKLADIŠTE 9 Tomislava Trgkralja 62 22 065 tel. i fax: (01) VELIKA

Tomislava

19

Trgkralja Zagreb, 48 72 970 48 19 tel.: 265; (01) 49 22 267 fax: (01) žiro račun: 30102-601114220 TE I UVOZIMO IZVOZIMO DORAĐUJEMO, PROIZVODIMO, | INDUSTRIJSKOG KRMNOG SJEME

VELIKO

80

RATARSKOG,

GORICA

PRODAJEMO

NA

BILJA lucerne,

djeteline, bijele preporučamo: sjeme sudansku travu, stočne stočni te bogat izbor djetelinskograškove, inkarnatke, kelj, smjesa, smiljkite kultura. izbor širok i kao i ozimu stočne repe, stočnu mrkvu, postrnih grahoricu jarutravnih i izbor Zatim začinskog bilja. cvijeća povrća, najširi sjemena trava,

Osobito

Vrtne Sve

i švedske

crvene,

alate i zaštitna sredstva. to

možete Hrvatske.

dobiti

u

adresi

gornjoj veleprodaji na

i

apotekama poljoprivrednim boljim maloprodaji u

diljem

PT

20

T=K-8/=7/

PAZ

CRI

IE

=

Mljekarski list

F.-—-—.—————————————————— Zašto

staje

GOSPODARSTVO

naših

obiteljskih

hranidba

autokoncentratom matizirana i kompjuterizirana; tekuće ilikru(rešetkasti pod) gospodarstva odgovaraju to ne izgnojavanje (potiskivač gnoja iliduboka stelja); načelima teladi napajanje suvremene mliječnom odmah nakon kolozamjenom stralnog razdoblja; proizvodnje mlijeka?!? farma 50-100 je kapaciteta muznih jepašnjak krava, uzstaje veličine 20-60 ha. veći dio sredstava i Piše: doc. dr. sc. Zoran izgradnju Grgić farmi odnosi Prema opremanje proračunu potrebnog i i rada opremu našim stajnih mjesta mljematerijala uvjekrave Postojeće karnica staje izračunati Unui stajski objekt. tima, uspoređeni nas, posebice gospodarstvima troškovi visoko i tarnje uređenje objekta je izgradnjeopremanja osnovnim manjim tako da stadom, “klasične naji funkcionalno, jeosiguran staje" staje k oja češće je zadovoljavaju svih radnih temeljnenormalan nazvana “suvremena".

Za potijek uvjetno krava uvjete držanja prema mjeri-stupaka bez hodova? i uzet “praznih usporedbu jestajski lima suvremene objekt rada. Pritom tehnologije. gubitaka 30 muznih ometa kapaciteta grla razlozi Najčešći odstupanja Predviđe“prirodno“ ponašanje životinja plodnim p odmlatkom. očituju tako nisu izložene da svi utrošci rada koje je nepotrebplaćaju nim stresovima. nepostojanju zadovoljavajuće i dakle materijala, nije predviđen što veće konventilacije, uzrokuje vlastiti rad i Navedeno dobro isosigurava materijal. štetnih i centracije plinova previPod klasične korištenje proizvodnog soki pojmom potencivlažnosti staje stupanj zraka; muznih i redovita zidani jala grla (visoka podrazumijeva objekt (opei osvjetljenje prirodnim ka ili betonski i uobiproizvodnja mlijeka podmlatka) blokovi) vrlo što jetnim svjetlom je slabo, te visoku proizvodnost rada krovištem čajenim (vepokrivenim zdravstvenepovoljno djeluje lika U satu po proizvodnja mlijeka crijepom. i staji je provedena stanje proizvodnu sposobnost vodovodna i električna instalarada). kao i radnih grla, izvođenje Krave drže Slobodan način dva cija. držanja goveda reda 15 u postupakastaji; Na boksovima (s stajališta. krave pojedinačnim krajevima drže pretežito valov ili i kanal prostorom stajališta ležanje zajedničkim što tijekom cijele godine, Sredinom ili izgnojavanje. protakođer ležanje dubokoj staje potiskinepovoljno djeluje lazi hranidbeni hodnik. U suvremenim prema zdravstveno vanoj stelji) i je dijelu stanjeproizvodnu i način držastaje j e shvaćanjima najbolji teljenje prostor sposobnost grla; većini farmi U držanje i hranidbeni nja r asplodnog goveda. podmlatka. valovi novijih su jasle Ovakav vrlo čest razvijenim raspored je zapadnoeuropskim hranidba smješteni zid,pa naših drže novijim biti ručna zemljama stajama i grla gospodarvisokim stava 15-30 farmama muznih vezanim kapaciteta utrošcima slobodno, živoga rada; Obično načinom kogrla. hranidba krava držanja mužnja loša grla o dvija preporučuje je (ne muznih rištenjem pokretnih adaptacija postojećih objekata odgovara proizvodnim potrebaslobodnim načinom đaja. krava i staje fazama pojedinim Suvremene metaldržanja. staje imaju proizvodnje laktacija, zasušenje, ilidrvenu suvremenih konstrukciju Temeljna koja obilježja suhostaj, uvođenjemliječnost), nalazi klasičnim farmi betonskim tako da iskorištemliječna goveda dovoljnog Tri zatvorene strane temeljima. njaproizvodnih specijalizacija mogućnosti proizvodnju grla. od objekta modernom donjem dijelu svii U posljednje opremom mlijeka vrijeme je drvenih dasaka maksimalnom i debljine 2,3i jetupriizgradnji mehanizacijom opremanju zid bez razmaka između (puni 3,0 stajskih objekatagoveda automatizacijom; j edan od drvenih dasaka), od gornjem slobodni način najvažnijih zahtjeva letvica potreba držanja razmakom grla; 1,5što držanja funkcionalno grla izmuzište prirodniji Jedna strana otvorena (najčin. Grade objekta je 2,0 češće kost ili jeftiniji objekti, nezaštićena. U 30 boksova riblja autotandem); staji je -

-

-

-

a

za se

na

u

za

u

muzne

uz

su

u

s

ne

se

se

ne

s

ras-

u:

no

se

-

se

um-

-

s

na

no

na

se

se

-

vezu

u

s

za

na

na

su

vezu

za

za

na

na

za

-

u

uz

mora

u

muzna

s

a

se

u

s

se

-

se

ure-

u

ma

sa

-

nu

u

za

nema

se

na

su:

za

-

su

s

u

u

cm

za

a

u

-

s

na

na-

cm.

-

-

se

Mljekarski

list

a

21

GOSPODARSTVO ———————————————————————————————————— poodstupanja Značajno krave i 6-8 pomoćnih je muzne Vidljivo kod opreme troškova klaizmeđu primjene stoje U boksova. odstupanja je staje potkrovlju načina i izvedbe različite Prema i sične suvremene zbog i slamu. staje.

Staja nekim sijeno od razlika No prostortraktorskom tro3,4 manja ili mužnje. daskom ukupni procjenama izgnojava kuna tisuća po grlu škovi uvjetima automatskim staje izgradnje gnoja. potiskivačem visoki učinci i svakako i opravdavaju masivno materijala Uz vlastitog korištenja građenorada radni staju je napor stajama i rodbina manji prijaizmuzište (susjedi, i riblja načina (autotandem 2x2, suvremenog izgradnje 20-30% kost manji. telji...)

2x3). opremanja. naši zašto Postavljapitanje troškova obzirom Tablica 1: objekte stajske naglašene ulaganja Pregled gospodari razlike i cijeni manje prednosti Suvremena Klasična stajaobjekataobnavljaju staja svoje stajske sukladno 32.700 29.500 mjerilima radovi objekte Zemljani tehnologije?

98.000 125.000 radovi Betonski bi trebali Troškovi izgradnje 118.500 135.000 radovi Zidarski veće jer ograničenje predstavljati 157.000 177.000 Krovopokrivački istoj radovi grlu približno pojednom razini kao 47.000 45.000 staje uobičajene Ostali obrtnički radovi može od Jedan r azloga mogućih 208.000 122.000 za i i dr.) pojilicama biti trošak grla (s Stajališta opremanja izgradnje 661.200 633.500 muznim (izmuzište Ukupno mljekarnice i 37.525 i Muzni opremom). oprema uređajima komplet aparatom, uređaji dosta Svakako 140.000 razlog značajni je Izmuzišteveliki otpor gopoljoprivrednih 801.200 671.025 Sveukupno komplet dosta upornosti koji spodara tradicionalnu proizvodnju domaćim utrošaka cijenama normativima Proračunato prema stavljaju mlijeka. troškova 1: kako Grafikon može ulaganja Pregled pretpostaviti No, našim i obično uvjetima) je(kao tome razlog najvažniji neposto£“ našim vlastitih sredstava janje relativno visoki gospodarstvima, | kredita troškovi nedovoljno i visokunama otplate dugimrazdobljem kamatnom kom stopom. Isto tako, i | odnos različit prodajne cijene je | i gospodarski mlijeka cijene ie zemljamakojima razvijenim ok“ uspoređujemo. važni razlozi i Ovo činitelji izmuzštem Troško objekta DI gi s različitosti odnosa mljekarskoj i gospoHrvatskoj proizvodnji muznom troškovi darski 2: po Grafikon grlu čije zemljama ulaganja razvijenim Prosječni trebamo svakako pratiti, primjere uvažavati

da

za

su

velika

relativno mala

muzne

se

za

su

muznom

u

u

za

se

u

na

s

u

ne

suvre-

mene

ne

na

su

u

nas.

s

-

na-

s

i

Izvor:

se

u

1.000.000

A

nt

u

a

800.000

s

600.000

u

400.000

200.000

u

ž

nas

se

s

a

Klasična

staja

staja

Suvremena

su

Troško

u

u

£

30.000./“

no

isto

tako

moramo

i

25.000

+

u

20.000

kunama 15.000-

u

10.000

stanje gospodarsko objektivno našim obiteljskim mogućnosti da važno je Ipak, gospodarstvima. već sada naši proizvođači mlijeka odnose gospodarske poznaju razvijenih proizvodnji mljekarskoj tako i svoju ustroje zemalja uskoro bi kako proizvodnju“nositi" konkuuspješno mogli budućem rentskim uvjetima tržištu. zajedničkom u

|

|

5.000

se

s

Klasična

staja

EProsječnoobjekt

22

Suvremena

staja

LIPI ječno-s iznuzštem

na

list

Mljekarski

OBAVIJESTI

Konstituiran

je

proizvođača

5.

savez

član

mlijeka

LURA

I

REPORTAŽE

Stjepan Cigler, proizvođač,

(.i.

Savjet i prema ukazanoj potrebi, njekozultagova jeuloga primarno i kvaliteti Piše: dr. sc. Petar Bosnić različitim tržišta,cijenama tivna, informiranje te i međusobnim i mlijeka rasprava dugo- pitanjima problemima, ročnim odnosima.

U zauzimaU poslovnim limeđusobnoj suradnji, predstojećim procesima tvornici “Dukat?

17. i stavova je i tržišta i Zagrebu slobodne nje davanje prijedloga beralizacije XI. 1999. osnovan i god.

Savjet inicijativa rješavanje značajnih trgovine, proizvođači mlijeka nadležnim državnim LURA će proizvođača d.d, pitanja gdje mljekarska industrija prolazit članovi kroz određene Jedan najveći organima. proizvođači mlijepromjene. ka iz svih od županija kojima agrarne je Podržan prioritetnih ciljeva je prijedlog posloi i organiziran otkup poslovna vodstva da politike je razvoj govedarstva nelikvisituaciji opće samodostatnosti radnjakooperantima. osiguravanje dnosti i nepravovremenog plaćadomaće mlijeku novčanih potrebe. Na konstituirajućoj nja LURA d.d. poticaja, sjednici tvornicama “Dukat?

LURA d.d.s nađe i osnovan odbor proje Koordinacijski mogućnosti kreditiranja “Sirela" i ZaZagreb, Bjelovar izvođača kao nabavu i organ operativni Savjeta najvažnijih dar,svojudugoročnu izabrani strategiju članovi: i njegovi repromaterijala (gnojiva, goriva prorazvoja bazirajudomaćoj dodataka te da stočnoj hrani), 1.

Ostvareni trenMarijan Hartman, proizvoizvodnji mlijeka. obave odrepripreme dovi đač, p redsjednik otkupa Hrvatskoj tijekom bređih Vlada đenog broja junica.

1999. godine ukazuju stagna- 2. Dragutin Lura treba dati ino kredite Gregorić, garanciju Ovo ciju otkupu. ukazuje d.d., bi realizirali dopredsjednik kojima programi da činjenicudosadašnja ulaganja, 3. Mirko novih farmskih izgradnje Lura član kapaBrčić, d.d., obnovu uglavnom citeta kao i funkcionalne mliječnog adaptanisu 4. Mirko dostatna niti govedarstva, Gračaković, proizvocije postojećih objekata. adekvatna narednu član intenzivđač, fazu i niju razvoja povećanja proizvodnje mlijeka. će se sazivati povremeno a

o

o

o

u

za

su

s

na

su-

u

u

s

za

za

su

na

se

za

uvoz

u

na

za

u

na

se

u

za

U

gospouvjetima tržišnog darstva odgovarajuće mjere državne dolazi do politike strukturiranja proizvođača mlijeka te konsolidiraju obiteljska domaćinstva i većih srednjih proizvodnih kapaciteta.

Ovajjeproveoma bi složen, uz

re-

se

ces

morao

realizirati u skom

što kraćem

periodu i

kvalitetnih

s

kreditnih

se

vremen-

korištenjem sredstava.

iniLURA dd.je pokrenula da cijativuproizvođačima mlijeka raspravlja proizvođača pitanjima razvoja, Sjednica LURA d.d. savjeta s

o

Mljekarski list

23

I

OBAVIJESTI

REPORTAŽE. šampionke

izbor

Osvrt

oni

navedeni

već

izložbama), na bih pa ponavljao. ovdje opet to da grlo sajma Činjenicašampionsko bjelovarskog mlii proizvodnju najveću niti bi trebala zbunjivati jeka da ima Aleksandar Piše: niti koji uzgajatelja spomenuti Kljujev dipl. ing. čitatelje sajma posjetitelje iz određekvalitetna lista. grla imaju Za Mljekarskog žele Mljekarili čitatelje cjenjene nih mogu vlažb 72062310 Ralle Krava razloga 9. od lista godine) sudjelovati izložbi. Pored skog (broj toga, iz Bukala Tome snika članku Praščevca, izlogoveda “Ocjenjivanje p riprema tjekom grla izložbama“ stočarskim skupnasvojstva je ocjenjena kopokušaožbu,razvrstavaju pojedine Gudovcu izložbi strušto vanjštine razumljivije ovisno opet kategoriji, proiz7 lekcije 8 načelima čno (mišića(okvir), prema ocjenama bi kako i kojim vodnom opisati pasmini skali stadiju 8 i 9 rade i (vime) (noge) vost), što povjerenstva izložbi bila kriterijimastočarskim izlomoguća objekikao takva od 1 do je bila 9, izocjena goveda ocjenu Šampionkom izlotivnija procjena. krava Kako žbama. ocjenjena Stjepanložbe najbolje gospodin najkvalitetniproglašava složilo da žbi. članku “Ocjenji- predvedeno Povjerenstvo to zasluBrlek, k oje grlo je izloRalle krava stočarskim poželjan predstavlja i g oveda vanje podaciv anjštine ocjenom žuje krave listu simentalske istom prema žbama (broj i tip praksi proutvrđenim porijeklu od traži 12. od pociljevima, uzgojnim godine) postavljenim rezultatima. Želja izvodnim orgaisticala određena kod da posebno koje vjerenstvaocjenu nizatora izložbe pravilu je osobina izbora ćina šampi-izložbi budu predvedena vimena, što kvapoželjnih glede objašnjenja koristo7. Međunarodnom i okvira onke nogu čijem prezentira grla k ojima litetnija smislu i čarskom sajmu stanjeuzgoju, gospodarskom pozitivnom te giranju koja grla, krava simentalskih smatram katesvojom i Gudovcu, populaciji kandidatkinje najčešće da raditi. obvezom i stručnom treba puno ralnom bikovskih Hrvatskoj još mogu majki, goriju ime i visoke ime ovako svoje ocjene i povjerenstva izabrana Uvažavajući šampionku. biti istih kako i kriglede očitujem proizvodtiče Što osobno, natprosječnu vanjštine glede pitanja ovim II. bi goveda uzgajatelji izboru putem terija mlijeka (5739 k g mlijeka nju šampionke pri dobili Prijeizložbi Gudovcu, informaciju. kao član tog jejednopotpunu laktaciji) povjerenstvo članova bi imena Ralle kravu svega, ponovio da smatram proglasilo poglasno je povjerenstva traže od da Istina izložbe. radilo povjerenstvakojih je šampionkom ocjenu vjerenstvo i bile izložbi pitanja. odgovori postavljena stručnim predvedene skladu saznanjima bio višom krave je povjerenstva zaista Predsjednik izabralo bi kako proizocjenjene najKatedocent kod ali Posavi, Marijan Svaki član njih mlijeka vodnjom povjegrlo. kvalitetnije dri nedostaci određeni uočeni Agronomgovedarstvo neovisno renstva procjenjivao je ZaSveučilišta Fakultetu skom odnosu binama nakom vanjštine čega grla predvedena pokao takve, Ralle predsjednika te kravu zamjenik grebu, konačnici davala ocjena koju stoga, Johann Treba napomeTanzler, složila većina ocjenjivača.

Probioje vjerenstva rangirane. slabije WiNO Verband izložbi Rinderziichter, nuti da i stručnost predsamoj je iskustvo, vjerena te članovi poAustrija i eselburg, iz ženih p rokojavno povjerenstva sjednik NjeAustrije gostiju Josef pred- mačke, mentirao bila čast vjerenstva Kreilinger, mi grla predvedena je kojima zavoda izbor uži bavarskog ušla glavnog dosjednik po dala svakako svoj koja je doraditi, i i selekciju oplemenjivanje naveo kvaliteti kolekcijama pojedinim grla jer ocjene Alekprinos maćih Njemačka, te životinja, Gudovcu izložba ocjene pojedine zloge i zaboravimo, sandar BojanStrehovec, kako Kljujev i Bilo kladno tome karakter. međunarodni ima grlo je objavio stočarsko Hrvatskog djelatnici međuda bi čudno rangirano. organizator je centra. lekcijskog krava Da odredio izložbe narodne proiznajvišom sudjebi se, kao Osvrnuo prvo Sva domaćih biti, mlijeka da grla. vodnjom Brleka lovanje gospodina konstataciju izabrana potvrđuje šampionku ocjene p rilikom grla izložbe predvedena pravilu šampionka Na isti i tretirala jubilarnoj primjer. način, slijedeći bikovskih bira iz majki. kolekcije Neuni izložbi g odišnjica) obzir (100. da to unaprijed uzimajući Treba napomenuti je markt-u ni vlasnika krave. Što šampionkom (Austrija) ali to porijeklo slučaj najčešći praksi HeSTM krava i ostalih tiče će gdje tako. kriterija, proglašena biti je uvijek Koja grla mogu naći bilo izložbi iako mma, informacije, istoj detaljnije je biti stvarno ocjenje- već navedenom predvedena, i do 1500 članku krava (Ocjeproizvele izložbi ovisi koje i rangirana stočarskim više. Ne umanjujući treba Tu svakako goveda nizu čimbenika. njivanje kg mlijeka su

ne

nema

ne

a

ne

ne

u

ove

na

na

za

se

za

u

sam

u

na

a

o

na

za

na

na

na

se

u

se

svom

na

u

u

ma

o

ove

za

na

u

na

ve-

se

se

na

se

u

su

u

mo-

u

u

u

za

se

a

u

za

se

u

na

u

se

u

za

na

su

sa

na

s

se

na

su

na

za

u

u

za

na

u

u

se

0so-

su

su

se

na

uva-

sva

s

u

su

za

ra-

ne

su-

za

u

se-

s

na

ne

samo

mora

za

u

se

su

se

ne

na

u

u

u

se

ne

se

mora

na

na

na

o

su

u

na

24

list

Mljekarski

OBAVIJESTII REPORTAŽE

==

Osobno vedena adekvatno i značaj proizvodnije nelogična. grla je rangiinzistira bio član Za zašto njemlijeka kojem Gupovjerenstva obje razloge da dok ostali članovi bili dovcu nisu krave gospodin Brlek, napominjem, izložbe, pojavile koje i radi sirazličiti.

U oba Vrbovcu bile od slučaju slučaja povjerenbolje r angirane da stvo radilo krave Brlek neka mentalcu,kojeg prema ocjenu je Ralle, gospodin istovremeno i istim Krava Ralle prokod samih uzgaja zbog kriterijima. uzgaodgovor potraži Vrbovcu bila fazi izvodnje je ranoj jatelja. da bikovska te visoke Nadam da Cinjenicaje majka laktacije osvrt, je uslijed je ovaj Ralle izložbi Vrbovcu 13. bila proizvodnje lošijoj kondiciji čitatelje Mlijekarskog lista, uspio III. lipnja godineosvojila te je,kao takva niže rangirana. kriteriprema pojasniti kojim j e da Kako Gudovcu mjesto kolekciji je je njen jima povjerenstvo potendonjelo svoju tri došao do odluku Gudovcu, mjesecaposlije, Gupravom cijal izražaja glede šampionke izložbe odnosu ostala proglašena šampionkom svjetlu pred- dovcu. m utvrđene

visine

isto tako

na

sam

na

rana.

se

u

su

se

u

ovom

su

u

o

za

se

zna

se

za

u

mesa.

u

se

na

u

za

u

ove u

a

u

u

u

u

Stručna

praksa

mladih

u

na

hrvatskih

najpovoljnijeg pojedine kategorije goveda, poljoprivrednika obiteljskim na muznih krava koriposebice zbog štenja genetskog farmama potencijala grla, Bavarskoj u održastrojna mužnjakrava, i vimena vanje iznosu 500 značaj higijene 700 Piše: džeparac Brlek dipl. kakvoće ing.

Stjepan DEM ciljem mlijeka mjesečno. i održavanje higijene Do sada papaka 1997. gosuradjetijekom s porazuma Temeljem dr., dine obavilo 1999. između praksu 6, i nji Bavarskog seljačkog uzgoj držanje rasplodnog 16 i mladića i saveza hrvatskih godine djevojaka Udruženja podmlatka, značaj skoro iz svih selekcije, vrijenaše Reod 1996. dijelova i seljaka,prosinca godine, svezi pripusta drugog od 5 iz publike, čega Koprivničkoremonta poljoprivredna praksa obavlja stada, 4 iz iz križevačke, veličine Zagrebačke, obiteljskim bili imanjima posebni sadržaji 10 prakse 1-2 35-130 ha Bavarske. županija praktikanta. farmama području tov junadi, uzgoj Za Praksu mladi praktikanteorganizira mogu i tov obavljati rasplodnih svinja svinja. ubrzani i članovi tržno tečaj njemačkoga jezika Nekolicina praktikanata usmjerenih obiteljskih upovažnih će stečeno popružanje informacija znala voćarsku gospodarstava, i koji je trebnih odlazak usavršazavršetku po preznanje prakse previnogradarsku proizvodnju, kao i radu i nijetisvoje gospodarstvo vanjeNjemačku. mlijeka, preradu plasman U sredini. i i voća. dosadašnjoj svojoj užoj iširoj životnoj organizaciji povrća odlasku i troškoKandidati trePraktikantice praktikanata poredostaloga pored neke imati 20-30 vima,sudjelovale po baju mlje- proizvodnje godina, spresudjelovale karske kao: Lura da nisu da industrije, ostale gućnosti d.d.,manjuhrane i obavljale braku, imaju d.d. i kao i neke žuodređeno iskustvo kućne Vindija te drugi, stekle i obavljanje poslove upoznale i često i da mogu i iskustvo panijeopćine, načinu života poljoprivrednih roditelji poslova, znanje svakodnevno komunicirati stanovništva praktikanata. njeseoskog Njemamačkom da Praksa šest i od jeziku, spremni traje mjeseci, čkoj. rad do i 2000.

Udružesposobni travnjalistopada. gospodarstvu Tijekom godine dobrih uspostavu hrvatskih međuljudskihDosadašnji praktikanti nje pored seljaka suradnji odnosa te da međunanaučili Bavarskim posjeduju savezom ostaloga poslove: seljačkim rodnu vozačku dozvolu i može intenzivna 24 mlada obrada druge praksu uputiti zemljišta hrvatska uvjete. suvremene mehanizauporabom poljoprivrednika (djePraktikanti i i uživaju sljedeća vojkemladiće). pocijeproizvodnje ratarskih, prava: sebice krmnih kultura kandidati Potencijalni namijenjepraksu zdravstveno nih ishrani 2000. besplatno što osigumogu goveda. godini javiti ranjeslučaju i silaže i nesreće, hitnije spremanje užupanijskim sjenaže podružnicama i hranu stan uvid besplatan silizavoda za najpovoljnije vrijeme Hrvatskog poljoprivredno farmi kojoj provode praksu, ranja, službu. savjetodavnu m -

obroka

sastav

za

a

-

s

u

-

-

-

o

a

-

me

u

se

a

u

su

-

na

na

za

se

suvremenu

za

na

u

na

su

su

mo-

osnov-

ne

u

u

za

a

o

na

u

su

za

na

u

su

s

ove

na

-

a

za

-

u

se

u

-

na

-

u

na

Mljekarski list

25

življenja

Kultura

/

selu

na

da

č itatelji, dragi broju n ašega božićnobiti će sami biti vi ćete rubriku Uredništvo uvodi prilozi najbolji pisci kojoj novogodišnjem stručna da LISTA MLJEKARSKOG Uredništva svoja Želja nagrađeni. je selu života i duševnom po koji obogaćivanju uljepšavanju doprinese poučavanja lak. naravi svojoj nije načinu i ali života, starom sastavcima vašim da Želimo lijepom pišete društvenom životu, tako kako odmoru i radu svakodnevnom većoj obiteljima i kao što krajobrazom. predjel svojim cijeli o pćina župa, je zajednici seoskoj ćete mađusobno i vaših želja prijedloga sjećanja, Objavljivanjem iskustava, načina i misli i tako boljeg ljepšeg pronalaženju nadopunjavati izmjenjivati življenja. sebe iza i da sebi čini i učinilo što uljepša Kultura generacijama po definiciji ječovječanstvo je općoj što sadržava BALENO Vila mislima VIĆA i olakša život. Kultura hrvatskoga prema pok. seljaka kulturu Zato lakši i čine da im život bude učinili i poštenje, seljačko spada ljepši. još vjekovima seljaci narod stvara što narodna i narodna svi narodni smisao umjetnost, nošnja običaji, pravicu, marljivost, i duhovnu kulturu Znanstvenici iz društvenu, vlastitom materijalnu, dijele potrebe. voljomunutarnje svojom suradnici. budući naši kulture tim svim pa područjima mogu pisati što odnosu i kulturu okoliš, je U naselja i zgradnji novoj položaju sadržaji materijalnu spadaju i načinu narodnoj oblicima zatim hrane, čuvanju pripremi prehrane, zgrada, gospodarskih kuća, važnije, ručnim i i spravama tkanju, pređenju, oruđu, poljoprivrednim po nakitu, grijanju, dobi, nošnji spolovima lista saznali

U

ste, a

u

novu

uz

na

novom

o

u

u

u

u

sa

sve

u

se

sve

ono

sve

su

ono

u

sve

za

ono

na:

o

o

sve

na

u

o

o

itd.

radovima

pjevačkim glazbalima, pjevanja, pjesmama, pisati područja narodnim narodnim načinu i sportovima, molitvama, zabavljanja, igranja, skupinama, plesnim glazbenim slično. i tome zdravicama zagonetkama, pripovijetkama, vjerovanjima, i radu više života sustavi običaji odmoru, U oblast društvene kulture spadaju običaji obiteljskog generacija, 1. i kao što Gospini Duhovi, Ivanje, Spasovo, svibanj, Jakov, Filip po Uskrs, Jurjevo, godini crkvenoj i Nove do dani i svi Božić Dušni Svi i godine Badnjak, Advent, Dan, Sveti, procesije, blagdani, proštenja i ženidbe kod Tu i Poklade. prosidbe, te krstitki, Tri poroda, običaji uključuju Svijećnica Kralja, kraju pogreba. što i tako nekad kako kulture izgubilo zbog dakle Velike danas, opisivanja življenja mogućnosti sveden bude život da vratiti trebalo bi i što proizvodni ostalo što običaje civilizacije, je razvoja i nezaobilaznu televiziju. pilo, spavanje rad, hranu, kakva veličini stranice s je Vaši članci neka budu dužine oko dvije A- poželjna papira proredom, tipkane možete crtež. neka crtači dobri Članak ili napisati snimka 4, prilože svoj tehnici, boji crnodana do Uredništvo stići treba mislima. vašim što će dati Članak mjesecu 5bijelojživopisnost narječju mjesnom idućem biti kako bi mogao tog broju. objavljen i duše narodne naše će Vaša očuvanju doprinijet pisanja da kaže kako to ili duha baštine, tradicijske očuvanju Pozivamo u ljude globalizaciji. izgubimo naglašenijoj ž ili obzira bez vole selu vjeru spol dob, zvanje, koji tradiciju sebi što sebe pa da uđu malko da narodnost najprije LISTU MLJEKARSKOM našem i nađu koji drugima objave četrdesetak tisuća tiska primjeraka. kao i onima onima radost Bit će to koji daju unutarnja to kojiprimaju!

Vaš uređivač poštovanjem Keglević Stjepan dipl. ing. duhovne

Iz

kulture može

o

se

načinima

narodnim

u

su:

sv.

razna

se

na

sve

se

su

na

samo

ne

nam

u

a

na

u

a

u

svom

u

u

u

se

se

u

sve

sve

ne

na

ono

u

u

u

se

u

se

-

26

s

list

Mljekarski

ms Sveta

SVETKOVINA vima

tri kralja

iz

Arabije Hrvati kuću Melkior i Badnjak od Gašpar, Baltazar, drvce ognjište bio hrastića, Iz kojih je najmlađi Priredio: tog smreku ili kako isto to Srbi dipl.ing.

Stjepan opisa lako možemo jelu, izvući pouku čine. Poznati Keglević svih pok.prof. jednakostima ljudskih Milovan GAVAZZIetnolog da kako svi zapisao je “O blažen vaš pred Bogom, djeca Kordunu Srbi došli dan, koledati i kako težak božja Kad je grijeh ubijati Hrvatima HrKralj mladi, svijetu i njihov Božić, što rasa, zlostavljati ljude drugih S neba bi dan. vati Srbima O koletako njihov. često je bilo, nažalost, dama našem listu li sretne pisali O zvijezde, povijesti čovječanstva.

Sto prošlih Sv. tri godina (mladići pjevaju vam, zove svijetlila Blagdan kralja obilazeći skucrkvi i posebne Kad sinka pjesme i još BOGOJAVLJENJE jedjeva sela i kuće slavi pinama kao spomen posjećuju Isusovo gdje Porodila nam! uzvrat odatle i dolazi bladobivaju darove). pa krštenje, U našim to vode sjevernim dan krajevima crkvama. goslov taj čine obučeni narod od zvjezdari kraljeve, Tajobičaj vajkada voli, nose zvijezdu prutu, pa odnosi blagoslovljenu vodu pjevaju i darove dom pjesme skupljaju koje svoj kojompoškropi tada veselo i U i oko blaguju i piju. njemu njega, stajestoku,Ravnim Kotarima hrvatske žene svaki vrt, gospodarske zgrade, nosile iza Božića komade komad peOstavi i vinograda njive. sveta voda i čenja kući ako zatreba pravoslavnim obiteljima, im uzvratile časovima. svojim najtežim Zbog toga božićnim danima.

Dobro našim jebilo, južnim k rajevima taj b lagkad tako Pobožne i vesele božićne nadamo i dan naziva iVODOKRŠĆE. je bilo, pježelimo da i tako nisu sme bude nego slavio jošutihnule, opet Taj dan, šestog siječnja, smislu božićne ih svetkovina SVIM NA SVETIH TRIJU od pjesme kraja trećeg s toljeća ZEMLJI MIR KRALJEVA VESELJE. da i ponovno istočnim pruža Egiptu drugim i Crkava veselo završimo slave sveto kao dan Vjernici njimadalje obiju ljama Porođenja Isusova, božićno Isusa Bogojavljenje istog crkvama i vrijeme.

Bogoj e na što pravoslavnim Ova neka svetkovina nastala čovjeka, koji preostalo do dasjedini je Europskom kopnu i Tako međusobnoj dakle kad kršćanima ljubavi ljubavi EvanđeljuMateja koji bez kako spram obzira nakon Isusova rimokatoličke Njega, ali i svim govori vjere, sitnice novih istoka i Betlehem došla zvjezdoznanske rođenja preprotestantskim vjernicima starih kalendara. Sv. Otac tri mudraca vođena IVAN da božićno zvijezdom, staje pravovrijeme, PAVAO II često da novorođenom slavne istoka tek zapopoklone naglašava Kralju vjernike kršćanstvo židovskome. disati U nekad Evanđelju svojim piše: činje.

Postojao je “Udoše kuću i nađoše istočnim i da kad punim plućima, tj. dijete običaj pravoslavnima krilom te Hrčestitali upravo Božić zapadnim Marijom majkom njegovom; njihovom tome ničice i čicom se. vatskoj SE padoše daje šali pokloniše posebnu HRISTOS RODI, zadaću i časnu Zatim otvoriše riznice te ga bi dodali A NAŠ VEĆ dužnost, HODI. kojoj svoje i mi dali obdariše sasvim skroi ovdje Božića zlatom, svoj U slavljenju Hrvata t amjanom smirnom." dinarskom prilog. i Kasnije je pobožna području tamošnjih nazvala mudrace Srba ima legenda Naime i kraljenečeg sličnog. i dala im

imena:

unose

na

u

na

a

crnac.

ne

o

rasa

smo

su

na

za

a

za

u

smo

se

u

u

u

se

na

za

na

razne

u

u

na

u

sve

u

su

se

u

a

u

ove

se

su

u

u

se

u

nam

se

u

s

zem-

u

nas

ma

sv.

nam

nas.

a

su

s

u

na

u

za

se

mora

u

u

s

nas

smo

s

uzre-

u

mu

u

smo

u

na

man

m

OBIČAJI

NARODNI

Običaji

Slavonskom u

selu Otok

Otočani

održavali

svoje (nastavak izbroja11/99.) i me priređivali zemljište.

Sjekli veliko drveće Piše: koje nije Haluška u potrebdipl. ing.

Josip marvu: i je izradiliga i goveda, konje, svinje ljivo, ostalo odvezli, ovce. bili zimi štali.

Kada Konji Rad zapalili. je izgorjelo, Imali i po nekoliko mačaka i nastala krčevina. je njiva Otočani Rijetki neki zvali ker pasa. Psa vrijedni ljudi, išli to bilo samo (malog lov; je rade.

Gotovo svaka kuća go imala ilićuko. psa kerče) i neradnike. bogate su

šusu

a

su

u

sve

su

-

su

Mljekarski

mno-

su

su

u

za

list

27

OBIČAJI

NARODNI

wo

u

živ,oću

pa ja tvoje.

Božje, vrete“zvrndale noću primali goste.da Žene bi došo zet Kad Odlazili zapovidam. ja tako dočekale često Privlaku, Komletince, bi tio nima", toga Gradište, ja zapovidati, kuću, radili, Muškarci ZupaVrbanju, Nijemce, toliko uglavnom i budem neću. Koliko mogo, Cernu, Rokovce, išli štalu, pregledavali Bogdanovce, konje nju, kuću al ću mog išli vašar Na i odmorili pomagat, malo marvu, Andrijaševce. života Mikanovce nikoga." pušćam Vinkovce, dana. tijekom kuću bilo ih nakon vinski vašar. koji Ipak je najprije Posuđivali buđenja, Ujutro, “Ko od naučio od jedni “majstora". postili je prekrižili: Ima ih, koji posuđivaliKućom moli, taj da drugih. gazda upravljao je Bogu roditelja “interes? pa Bilo i ako i drugima spremamoli, nije, zadruga je taj izvuče pametniji. stariji način odma obogatili. svake ko iz taj pa gazdu, poso“. biraju godine koje brloga, svake i lice umili bi nekima uzajmljuje Zatim izmjenjivali polijevajući “Drukčijeopet onda interes, od pa drvene i nekakve to iz vodom ruke ljubav, oženjeni, godine, druge komu oduži da onom, Za išli dužnik do ili korita. Neki glede, najmađeg. najstarijeg zdjele Pa ito interes, ali je čerom kako obično valov, pa bunar, pozajmio. je dogovarali ondje je od barem što odlučio mlađi da bio ćeišto umivali. je gazda raditi, Običaj je katkad čuvao On novac, ruke je najbolje. polijevajustarijima, Život je ako mlađima to činili i ipisma.

Ako je bio pijanac, ključeve stariji zadruzi Život smio ni muškarci Potom pa nije zatvorilibiburad, Otoka željeli.

Većina je ni živjela kad izvaditi mještana žene bez rakije češljale drugih pitanja češljali, Nekad je zadrugama. vina. i šezdeset stigle. bilo po drugama često Gazda pletenicu Djevojke plele savjetovao damdeset najviše ljudi,kasnije Obično i bila dobra ako ženom, udovicai jednom tjednu. dvanaest je svojom oženjenih, jedna iz uzimale ukućani da ali tako bez pletenicu razumna, i nedjeljom Bilo drugi djece siročadi, kosu. je djeca. sanduka i Gazda vide. pa stavljale to svoju prkosio je i majke oca. nosio odiAko Kada ukućanima. otac ječovjek svakidašnje bi Ako kupovao je umrla, majka i onda davala kuća spavao; ga njemu šest nakon odijelo, je oženio je (što jelo (“Još tjedana bilo bi ako odabrao onda da najlošije ni nokti jeodijelo bolje, ukućanima) poplave") pokojnoj Žene voli. Kada presvukao. i služiti. spavanja je tko ima prije koga je ga Ako odijevati zimi i i ljeti jer presvlačile koja djevojci motike, otac, majka teško udala. kupovao kako motičicu nosile malu kći je Ako zadruzi imao odjeću, bolju daoje samac omiljena nije morala očuvati, spavale lošijoj. je ta uda: što da djevojka željele hodali i je kojom prije gledao je kao i Siromašni brzo i dobro istoj“Nemam spavali svitu do tebe kopati jednako nikoga svi Zimi motike. dobre imale velikoj smrti spavali odjeći. koje pa moje posli je jedinu, mladi oženjeni znale osvećivati ako Gazde sobi, kućaru.

Ali ione Djeca spavala nisu bile po im mlade spavali volji. dok nisu rastaneš bile đavolice. “Ako roditeljima poodrasla. odlazili Ranim rekla polje. ću rastat jutrom stobom", ja snjim, dobi donosio Ručkonoša ujutro mužu. bi mlada Orali ručak oranju. seljacima Gazdina zapožena, kući. gazdarica, užinu odlazili do dva sata, ženskom ženama bi malo vijedala je što Nakon legli jeli, bile Žene složnije ubio uvijek rekli: poslu. voćku pa “Bog pod Ako muškarci. nego gazdarica da je težaka seljaka koji legne, i stroga žena, tada bila nagla od slegne!" jilo više zla nego od kući trpilinje bavile i trgoOtočanke tjera mlati“, i suho jezikom voće “jer ji gazde, Prodavale vinom. ih ocrni ih posao, gazdom, pred kiselo sirovo, mahune, grašak, da onda im pa spavati, i bunovaj laneno šipkovinu, dobivale teret zelje, im dušu i srce" i “izjeda to devsko sjeme, leđa. njihova svaljuje i pamuka,porculanskih preslice nisu izađu iz škole, Dok djecu tanjura. završili Kada rade. da bila svetkovina, Ako tjerali negdje je stada revolog čuvali bio vašar. Otočani obično dječaci školu, jeondje kod ostajale Pa djevojčice pastira, ljudi, raspoloženi prijateljski ženske vič. i radile kuće Otok sela i vašare Prvi odlazili rado majkom povjesničar bila Lovretić Otoku je poslove.

Josip kada prijateljima, svetkovina

su

Dok

mnoge

su

sam

u

su

su

a

u

a

su

zoru.

u

se

su

a

u

su

a

u

ne

mar-

na

za

u

vas

su

novac

su

se

su

su

se

se

su

na

-

za

novac

se

na

se

se

a

za

ne

se

su

za

ve-

na

su

u

a

se

se

na

u

su

se

srca.

a

sav

a

su

su

se

su

on

su

se

su

a

u

u

u

za-

se-

su

sa

se

a

su

u

na

ne

se

u

se

ne

su

ne

onome

su

se

se

umro

su

a

mu

s

u

su

u

se

u

su

na

u

su

samo

ona

sve

su

one

su

su

s

su

u

se

su

ne

se

su

u

se

su

na

a na

u

su

su

se

ne

su

u

se

su

su

na

ne

sav

a

za

na

ne

ij

su

uz

su

su

a

su

s

na

su

a

u

list

28

Mljekarski

—————————W——oomomonemom

001000

\ |/000\/

Djevojka

i mladić

Mužižena

ljubavnicu. što mladić i “Badava Nakon kad što mladić nego Prije djeblago, je počne selu momački odmah si traži vojka ožene, nastaje “graja* prazno". odijevati, svih Svi strana.

Ako neka Već žena školi znalo tko svakoga je djevojku. zavoljela je brinuli. selo “uzavrilo“. ilimladić. Kad mladić selu Cijelo po je tuđega l jubavnike čija muža, djevojka, Mutilo zvali švalerom to, i misliti izabrere ogovaralo, smućivalo, švalerkom; počne nju ženidbu, i zvaše kako bećarom. ili pa poručivalo, nudilo, kudilo, kurvom, djevojku njega roditelji da uzeli nisu Svako selu rodbina takvu bi neku dogodilo u je koji prezirao namjenili koju ni ženu, rastavili ali marila želi. znali, nego je koju nije Sastajao djevojkom selo, ženi. ako nisu zaklinjali. prkosila ljubavnikovoj divanu, njezini roditelji Ako brak Nesretna bila i kuću i dogodio joj jepred kojem branili, je dolazio koja bilo muž udala i vratima bili nije ljubavi, primjerice jer razgopijanicu avlijskim kartaša njom zaboraviti bivšu m ogao sirota Ako žena ostarnije pa svoju raspikuće, je jenjegovim roditeljima tada žena bila kako reda. uređivala kao da oženi tu djevojku, je jela prije Nije odgovaralo djevojku, kažu te ubrzo tada bi mladićeva mati slala po robljejoj vidjelo nego njezine prijateljice, nedjeljom licu da Ako nesretna. dok milošće bile je poslije njemu podne, djevojci. druge bili nikada suznih njegovi roditelji brižni, savjeje kolu, stajala Djevojka pred b irtijom nije pokazivala tovali da bi ga zalazila svaki pa mladiću da mio. To da unutra znala promijeni, pa očiju joj je čas je ženi svanulo. Ali i to da odvede muža kući. Žene bi išle dogodilo njezina najbolja prijateljica, mati sinu nametnula brinula da ga je djevojku vračrama, koja bajale, molile, zavjeto“primami“. i vale sei davale Ako koju mužu da i mladić voli, poslije joj j e postile, djevojka pije tajnozagorčavala život. je žena b ila kako bi da ni Takva koješta, voljeli, dogovorili popravio. mučenica osim ju je Jezičavu kolu dozna rekoše da cijeli život, ako ženu, pripadaju Otočani, jedno muž zavolio. će lako. “On kasnije kad bi se, drugome; primjerice, opametit čovjek nju Kada muž otišao dva tri puta prutom, kola će udario je “soldate", pa po prošaopokraj i to ženi. šutom: će primijetilo živa“. ni svakoj ni da kožnoj javiti torbi, njunije pogledao, je Iznova Nakon Ako Otoku te nastavio žena hodala pomladile. otišla je je plesati, je nenanviknute kućni udaje, jošsu muž. drugima, ondjegdje joj j e dogovorili Koji teško im slušati muža to teret,brigu, je sastanak. ženi bi leđa nije želio, ispravio i dvoriti kada im muž “omašnom Ako svekrvu, je mibranila pa jedjevojci ćulom»?; je majka malo bi im odlanulo. Dobro otišao, rovala i kod kuće. silom nekogmladića, sjedila je ako onda snaha i svekrva Samo je doseljenici željela poći njega, živjeli prkosila je slagale, ali ako nisu, obje jedva vjenčani.

Ljudi najprije majci, spominjući njezinu prigomladost; čekale da muž vrati kući. Nakon navikto “Smisli mila varali, kasnije što muž kako će sebe, mati, Bilo vratio, vidjelo i nadničara nuli. sluga su Dok si bila mlada: je koji ženom.

Ako išao živjeti nije kad Da bi živjeli početku nevjenčano, ni ako kartao ljubiš, kog rada, birtiju došla kolo, nije onda Pukla bi od djeca, vjenčali. ni žena jada!" psovao po kući, Ako je mužu umrla tražili je žena, Ako i nadala mladićevim zahvaljivala Bogu roditeljima sreći, odmah novu, “još pokojnoj otiđu bila po soldate djevojka “mnogi nije volji,je jer nedužni, ni nokti poplave": ondi odlazio k pase pokvare". potajice njoj.

“Kad već dovedu jim Ako snaje Ako žena bila značilo mladić je jekojudjevojku vesela, i unučić p a pa da kuću, ostavio sretna braku i da poodraste, muž ta je je zbogdruge, jeprkosila je već i ti mladi do ako često odlazila dospiju ženidbe, da j e je ostavljenoj, koja govorilanijevoli, sklone baka udaje, te to bio da zapećak ili znak je sjedima r odbini, ostavljena, je prkosila da didak dobro žive. Ako bivšem i muškarac bio prede p ređu unučad, je njegovoj djevojci. dilucka marvu, da selu žena smatralo dase momaki prigleđe odjeven, značilo drnjaga U lijepo je baku ilikad ili voli.

Ako bi otišli svako do dvadesete ku, svoju vidi, djevojka svoju trebaju vidi.

Već ko tuđi: dosadili svađa.

Muž stranu, inače nastajala je godine je “okovati", jer i tukao ženu: ili momku ili pa da ga drugima, jedno drugome. zbog ljubavnice, rugali nijedna neće, da da ili ako mlađe Čekaju, jiBog primi, nije poštivala njegov djevojkama rod, je prigovarale imala A kad tako crkvi: smetaju podmlatku. ji ljubavnika.

Rijetko prednja mjesta da žena stari ostavi muža smrt i ni dogodilo vi starke što godina rastavi, “Oj udate, kuka To bila sramota i kad pođe Sto vi drugim. mista je mlogo jedno drugim, pridate?" pred uokolo No ako mlado i veselo.

Pa i B ogom pred l judima. je Pa onda “da bio što suze? govorili Otočani, je se, pa dogodilo, obično pitanju Stišaju čekaju, bude slomit kakav ili ruglo dok svitu, zvekne motika nad doseljenik “dotepenac". gladi.? vrat, pa bilo ženi muž imao je Najteže je čiji bi rekli Otočani:

Tada

se

se

sve

srce

u

se

sa

u

su

se

za

su

se

na

se

mu

su

ne

ne

se

s

se

se

a

na

a

se

su

se

ona

za

a

se

na

u

ona

se

za

s

su

varao.

se

-

se

-

na

su

su

su

u

se

se

samo

se

su

ne

se

su

se

se

a

sama

sve

u

se

ne

on

u

se

a

su

su

ona

se

ona

na

ne

se

se

u

na

za

s

crn

samo

a

a

ona

ona

su

se

su

za

ne-

su

su

se

a

se

su

se

na

se

sa

ne

u

u

se

u

a

su

su

se

se

su

mu

u

on

ne

se

u

u

a

su-

se

svom

u

za

ne

a

na

se

a

na

su

ne

su

se

a

ne

one

za

ona

u

se

u

se

ne

ne

s

nama

za

ne

sve

su

se

ne

u

mora

ne

ma

Vom.

Mljekarski

list

u

»

s

29

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

može

istovremeno

dijete TV-prijemnicima pred Djeca album čitati kupiti slikovnici, kiosku, sličicamai torbu imati školsku pernicu često naljepnicama gledadjeca nabrojanog Piše: Tako sl. istim Zrinjka omiljenim junakom odgajatelj: dipl. nezdrave “grickagrickaju nje Stević identificira Keglević (poistovjeslatkiše i sl. Jednom dijete rječju lice", sobožavanim preko i sadrže likom, ćuje) namirnice kojedebljaju iz filma ili spoznaje priče nezdrave bajke proNadalje, sastojke. dobro iz života poruke blemi emocionalnoi mržnja, malom ljubav zlu, stanu, nasuprot jer u psihološke djeca prirode, smrt... radost televizorom, žalost, primjerice jednim i djeci emisije Preporučujem dječje isključivo gledaju ako crtane ili dugometražne sadržajepak prilagođene ovisno filmove Walta TV europske Disneya; sobi, svojoj imaju “Pčeliišto išto crtane “Štrumfovi“, uzrastu, gledaju je nije serije do“Charlie često Brown"; Roditelji Maja", prikladno. njih 20. filmove i crtane svakodnevnih maće: i od umorni Šezdesetih godina stoljeća dječje posla stokao što filma Croatia i TV “Čudnojeponeki,bolje postojao ponudedjetetu upale briga sedamdesetih dok vate “Čuvrstu zabave, takvu Hlapića", jećimobiteljima, zgodešegrta pasivnu i skoro imale “Vlak kudesna ili ga u obiteljioni odmaraju obavljaju snijegu“ šuma“, dakle Pere “Družba Veliki ćanske sobi, tijekom dnevnoj Kvržice", problem je poslove. i izuzetnim desetih i devedesetih nastali filmovi uzrasta kod po gradu ranog školskog knjidjece sobe i douselio naših TV-a ževnim dječje dječjih selu, predlošcima gledanje godina) (7video recorder. i Mažuranić bio Brlić Ivane Preko navečer. kasno pomagača radnog pisaca 10 dob mlađu Za Lovraka. ako Mate zagonetkudijela Odgonetka dijete tjedna, pogotovo TELEodmah bi ističem nastavu jejasna (2- “Pingou", granica posebno ujutro, pohađa Tako to VIZOR. Viken“Krtek" sati.

21-21.30 biti trebala zemlji, je našoj 4) uopće jer njima TV-u i uniširimo da i nestvarnih obično dima priču tučnjava dopuštaju nasilja, roditelji od Americi kratke sasvim te duže pedesetih, zapadu, televizijskih štavanja gledanje djeci osim kada “Zvondanas lutkarske do te “Mišić tada ga pa Filip" zabavnog, koje emisija i Nedavno Sam". sobe i ko? i postavljaju glazbenoghumorističnog bogati ljudi tipa, “Vatrogasac “Dobro moderno tzv. kupaone... opremljene sklopuemisije emisije generacije. kvalitetan i to Bez je Dobre strane TV-a sumnje, jemedijkoji gledali posebno jutro" 20.

Dicka crtić autora polovici drugoj svijet TV-a osvojio svjetski poznat postaje preko Dijete obinaše Ušavši tako Bruna dječjim sinkroniziranog stoljeća. dionik spoznaje događaja, nekog li blizak i pa je potpunosti mogla telji, pitamo jesu oko glasom, pojusvaja sebe, svijet mala U magičnojmove, stječe oduprijeti toj HTVi djeca novoj djeci. nove drag zanimljive televizor često nazikako kvalitetan shemi program može kutiji, ovoj i k oja znanja informacije nisu. Prema da Dakako od 8-11 životu. vaju. svakodnevnom koristiti djecu jeonajnedjeljom kod i mlađi Za nas, sati. djecaPosebno djeci dobi istraživanjima predškolski predškolske sat i četrdeset školski uzrast je lijep TV provodeprosjeku posebno predstavlja čitaju koja animirane minuta TV-om, zapadpred gledati bajke izvor doživljaj informacija, zanimljiv 3 i sata. zaista nim 2 vrijedni sredinama zemljama pol klasike, jer jer pogotovomanjim dobro ih vrlo djeca vole, tada pažnje, TV-a Loše strane svojoj spoznaje dijete stječe našim sinkronizirani poznatim domovini. svezi dobro što Ono regiji, okolini, široj nije i nisu te TV-a bajke glumcima, zdravTV-om jepotpuno prvo jevidljvo Učenjepreko od Dakle, prije nehotično djeci p oznate. vidom Problemi stvenom p red sjeda jer dijete polju. hladna zimska idealan program zabave TV od pa promatrajući radi, zbogudaljenosti (pogotovo odlaska bez sanjkanja, prije jutra, napora, oko i ekrana programe, pažljivo rasvjete ekrana); ili rodbini toliko n edjeljnog uči.

Danas vašeg učinkovito posjet i loše je kralježdeformacije držanje ručka. crtanih obiteljskog Osim nice i p ustoločijim junaka cirkulaciji. smetnje vinama

sa

u

u

s

uz

i

se

a

osnovne

su

-

s

-

ne

.

sve

o

u

za

ca

sve

u

su

se

u

sve

su

osam-

a

na

u

se

u

-

ovu

na

vam

-

u

a

nema

u

na

o

ne

u

one

u

sve

su

u

za

smo

sve

u

u

su-

u

se

se:

u

nove

za

u

u

ne

a

u

-

a

su

-

u

su

o

s

u

a

sve

na

s

za

u

u

30

o

list

Mljekarski

ECOLAB The Service Company HENKEL-ECOLAB ZA

NOVU

ASEVI

HIGIJENU

MUŽNJE

ke

dau g

P3 OXI-FOAM

>

|

P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

KVALITETNO MLIJEKO sredstva za alkalno ikiselo pranje te dezinfekciju (muznih uređaja, mljekovoda ihladnjaka za mlijeko) sredstva za ručno pranje +*

-

-

Henkel Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

383;

fax: 01/36

51

388;

mob:

098/364

361

BILJE

SOBNO

i

prostoriju najhladniju radova kalendar Godišnji vlažni treset.

Manje ukopajte zaliti i obilno mogu biljke vrećicom, pri treba plastičnom i prekriti sukulenata, kaktusa Kantoci Darko Piše: dipl. ing. vrećica da važno čemu je štititi od najizravnog listove.

Postoji jednodana. Kada dodiruje biljkama toplijih način biljaka opskrbe stavniji dobro počinjepupovi uočavaju razni dom uređaji vriKako postoje prihranjivanjem. i Tako automatsko zalijevanje. tako jemepostaje toplije, je takvih ima jednostavnijih uređeja rast biljke brži, prihrai i prisvakom U cijenom složenijih, intenzivnije. njivanje uloženi pa hvatljivi, odgađa dobivate prihranjivanje slučaju vrlo dobro k oji uređaj dok vidljiv biljcipostane što predviđen. je rasta. obavlja početak otvorenom, možemo neke koje Kako Biljke biljke ili loncima, potrebno sanducima množiti proljeće je reznicama, Posebsvakodnevno lončiće zalijevati. je potrebnoprirediti osuši da treba paziti vršnih i lisnih Rezanjem uzgoj. košaricama visećim razmnožiti sobni zemlja reznica možemo ovisno Sobno jebilje potpuno ukovodeniku i biljkama.

One im puzavac koje uzimati njezi koju pružamo. također mogu i dok Ljeti bi kako begonije vodi, rijenjuju živjele uzgojene reznice lisbegorazmnožavanje afričke razmnožavaju ljubičice njih uvjetima, S posebnim i fuksija. p elargornija reznicama. nim nija, i ovisno njezi nenormalnim, skinuti ocvale treba nisu cvjetbiljaka im rastu, cvatu, koje biljke Jednogodišnje koju pružamo bi kako bogatije biljke glavice donose siju osjetljive plod,jednom riječju sade Sredinom cvale.

Preljeta uzgoj. mjesto predviđeno napreduju. treba ljiljana. lukovice sadnice traži doba u Svako klijalištu uzgojene godišnje lonce. radove, sli- presadti cvjetne odgovarajuće vade sandučića Iz bi Kako sobno čne cvjetnih bilje. cvale lukovice stanu olakšali koje biljaka uzgoj bilja mjesto njihovo proljeće, važnije podsjećamo sade zahvate neveni, pelargonije, petubilja, uzgojsobnog i dr. kadifice dobima. svrstane po godišnjim nije, stanu

u

u

u

se

za-

za

sunca

se

ne

na

vo-

za

-

s

mo

sve

a

sve

su

a

se

ne

na

sve

novac

za

ono

za

su

raz-

u

na

u

za

se

no

ne

s

u

o

se

su

se

u

u

se

za

za

o

se

mraz

na

ne

na

se

za

>

u

osnovne

se

sve

za

u

vam

vas

na

u

su

a

rano

sve

na

se

za

Ljeto Proljeće kada doba Ovo biljke je ljeta c ijelog Tijekom je jegodišnje i redovito kod svih sobzalijevati potrebno provjeriti potrebno Za da li nih toplih prevrijeme prihranjivati. potrebno biljaka je ih kiša bilo bi dobro iznijeti obavlja Presađivanje sađivanje. dobiti će tako rast. što potrebnu Biljke p ravi započne prije će kiša opraistovremeno traže mnogo vlage,vlagu, koje Biljke listova. Ukoliko ti veći je prašinu npr. paprati, presađuju prskaju lonac, biljke sušno, vrijeme veći, stavlja taj opet bi im kako vodom van.

se

no

a

se

lonac.

ukrasni

se

u

se

a

s

u

Prostor

između

mlakom

se

je vlaga. potrebna osigurala ispuobičnog ukrasnog osobito važno Svim vlažnim tresetom. paprati. njava tko bi baš Ako nemate ukloniti nikoga j e p otrebno biljkama odmora U listova. uvele listove i s godišnjeg vrijeme prašinu snaći možete vode. više traže biljke, njegovao proljećebiljke lonce načine. češće ih Cvjetne potrebno je Stoga ih i veću složite osim Većinu smjestite posudu biljaka, zalijevati. i

Ovo

lonca

za

se

vam

za

se

sve

na

razne

u

32

list

Mljekarski

————————————————— ==

(0100091,

biljke pregledajte dvogodišnje biljke, maćuhice, nisu štetnici li slučajno napali silene i sl. Želite li tratinčice, bolesti. Zaražene treba trebiljke zimski ukras tada SIJEČANJ prozoru, 2000. tirati sredstvom i odgovarajućim sandučiće Vaš posadite p atuljastu držati ih agrometeorolog vrijeme liječenja i dr.

Dražen Kaučić crnogoricu, vrijes, bršljan karanteni.

Siječanj je najhladniji mjesec Zima Jesen godini.

Primjerice, ZagreZima doba kada bu od Kako birast jegodišnje je jehladniji veljače polako prestaje od malo vode.

1.9 i biljkama 1.0% poterebno prosinca ljaka, ograničavazalijevanje Ako to Kaktusima i celzijevih pretjerate stupnjeva.

No, zalijevanjem prihranjivanje. znači da listovi će i kulentima sada ipak tijekom požutjeti otpasti. jepotrebno bude i Afričke mjeseca vode. toplo. lonce go manje ljubičice prezimljuju Cvjetne koji ćemo da i Podsjetit je treba vrtu hladnijoj prostoriji, zalijevaju tako stajali unijeti 29.

1988. davno, siječnja Vrlo malo kuću. preko podloška.

Osjteljive biljke _smjestite maksigodine, Zagrebu i od prozora. traže zalijevaju begonije.

Biljke malna dalje Biljke koje zraka temperatura tek nabavili ste puno svijetla potopte narasla i do 18.5 celzijevih smještajupokrajkoje loncem u vodu. ili tako vijužnog zapadnogprozora. stupnjeva.

Posljedica i zimi sada sokih zraka Biljkama je potrebna Mnogimbiljkama započinje temperatura je ih Atlantika tome toplina, pa nemojte smještati strujanje vrijeme mirovanja, koje blizini izvora Treba naše treba voditi računa. donosi topline. paziti krajeve topli da oceanski zrak. budu radi izložene Potrebno biljke Dakle, je pregledati biljke Vrlo važno da kako bi ustanovilo li ih globalnom zatopljenju propuhu. je biljke nije izazvanom “efektom staklezimi da crveni napao imaju dovoljno svijetla, pauk.Napadnute i El hladan nika", utjecanju nekim sredstvom. prozor. ipak stoje biljke prskajte meteorološNina, Dodatno p acifičkog može osiKako crveni brzo svijetlo pauk postaje fenomena od kog kojeg imun nakon gurati pomoćuposebnih žarulja.ipak jednosredstvo, dovoljno udaljeni. nekoliko Prihranjivanje obustavlja potretiranja postupak pa Biljke osim daju i zimi prevariti, novite raste i sredstvom. onoga bilje, koje drugim spomenute reagiraju cvate.

Jesen stamjepočetak grijanja visoke zraka. temperature Lukovice benogprsotora, rijetko zalijevaju. biljkama je Međutim, organizam ljudi Kada iznose iz dodatni izvor pojave izboji potrebno osigurati osjetljiviji je nagla z atopmraka to znači i Naročito teško ih svijetlo. vlage, pojačano ljenja. podZimi lonac umetne i osobe nose od zalijevanje. pregledajte Cvjetni biljke kojeboluju iduću cerebrovaskularnih i kardiopravite veći,međuprostorispuni plan godinu. loških bolesti.

Prazne vlažnim lonce žale cvjetne potrebno Ljudi šljunkom.

Biljke je koje traže velike količine treba novog slabost, pripremiti pojačasadnju vlage bilja.vrtoglavicu, nedostatak Drvene srca, loncima sandučiće vlažan treset. U lupanje ukopati potrebno je itd.

Linekim sredstvom zraka, uznemirenost, premazati prostoriju biljempostavite tim preporuzaštitu ječnici drva. ljudima nekoliko vodom će zdjelica koja ličujuuzimanje propisanih Sobno vlažiti zrak. isparavanjem bilje kojeje postalo izlazaka jekova, izbjegavanje Lukovice će cvasti zimi ili preveliko kojeje propalo iz kuće, naročito koje izbjegatreba novim. i držati ih Novo zamijenite posaditi fizičkih napora. zdjelice bilje vanje Dakle, bavite i hladnom tamnom rasta. koliko hladni vrijeme dani mjestu. početka god što postane Listove dekorativnih n ego nisu tako oni Prije previše biljaka dragi, hladno treba lukovice mlakom povremeno od o vog posaditi operite ipak mjeseca ugodniji sandučiće dom. i balkone.

U dana. prozore Žutei suhe listove redovito pretjerano toplih i vrtu sandučiće možete saditi uklanjajte. m Sve

da

ih

na

za

u

mr.

u

u

u

za

a

se

za

sa

su-

ne

mno-

ne

u

su

u

a

u

vas

se

ne

samo

u

se

s

se

no

o

u

s

u

ne

ne

se

se

o

a

ne

a

uz

ne

o

se

smo

na

se

za

sve

se

ne

ne

se

a

se

no

na

se

na

na

ne

na-

se

u

a

za

se

se

na

za

s

no

u

s

za

s

a

u

na-

na

u

nam

su

u

nam

vo-

za

u

Mljekarski list

33

.

ZCROATIA

Otkrit ću Vam mlijeka!

kvalitete moga

tajnu

m ljekarskih muzilica, čistoće održavanje Moj vlasnik s mlijekom koristi: u dodir kantiiostalihposuda kojedolaze za

C

BIS

5330

Uvjeritese ivi u njegovu učinkovitost!

KAKO?

Ukratko ću vam

objasniti:

jedinica potapanjem ispiranje mužnje provesti poslije predispiranje: četkama nakupine u mlaku grublje odstraniti odgovarajućim vodu; po mogućnosti do dođe da vodom vrućom ne ne nečistoća.

Napomena:ispiranjeprovoditi te da se lakše emulzija. mliječna isplahne kazeina, koagulacije muznih

svake

-

-

u

vode

100

-

-

LL.

l

TEHNIČKE

SLUŽBA

513

tel: 031031

fax:

PRIMJENE

INDUSTRIJE

MARKETINGA

-

513

593

-

-

503

PRODAJA tel: 031

-

513

fax: 031

-

-

574,513 513

do

150

g otopiti tople pranje dezinfekcija: U 3/4 žlica ili 8 5330 C BIS-a pripremljenu jogurt(5 jušnih četkom i po muzne odstraniti potrebi čaše). jedinice potopiti otopinu nečistoća. nakupine i

10 litara

-

-

677

503

SAPONIA kemijska, prehrambena i farmaceutska industrijad.d. Osijek Matije Gupca 2, 31000 Osijek

ispiranje: muzne

mlakom

isprati jedinice i (može vrućom)

vodom

|15/1 DOVK

—————————————o

nih

lijekova utjecati Da li vas vaša kućna apoteka ubija? sluznicu želuca, uzrokujući gastritis. Ako takva osoba već ima, uzimati lijekovi Piše: dr. Ivo Belan smiju čir recimo, želucu, prisustvo kraće ako pa vrijeme, simptomitakvoglijeka može pogoršati stalno i svakako dalje prisutni, je stanje čak dovesti i do pa čira, Takvi potreban liječnički pregled. potrnjegove perforacije, upale zamaskirati mogu lijekovi prisu-bušnice itd. Ako bilo kojiod stvo tumora i što kojiporedtoga takvih lijekova (aspirin, ibupromogu simptomi privremeno izazifen, ketofen, diklofenak) raste. smiriti, ipak kod ili bovaju neugodnosti Budući da love ih iliih jepreviše uzimanja želucu, izbjegavajte bilo bilo to koristite razborito i opasno, pa ih kojeg lijeka uzimajte i onoga možete želudac. najčešćeg kojega prazan važno kupitisvakoj ljekarni, je znati koliko uzimate sebe. loših navika Usvajanje toga Jedan te isti Sve veći paracevoditi stalnu lijek (npr. koliko broj lijekova koji Valja brigu može naći nekoliko dobiti litamol) čime ga uzima prije mogli lijeka uzima, farmaceutskih sada i koliko ga mogu uzimati. koje ječnički preparata recept, dugo smije možda istovremeno uzimate.

I bez jednostavno kupitiljekarni Ako, primjer, prvi p ogled ako čitate vi i slobodom upute, nevine i priložene Međutim, recepta. bezopasne kapljice sebe znatno da odluči kada će uzeti nesvjesno primate svrha učiniti nos, pacijenta kojima je doze što ide i je povećane vaše lijeka, nosnice koji lijek, odgovornost, toga jer može biti prohodnima primjealarmantno.

Na da više od tri pričinjenica mnogilijekovi njujete dana, doze štetni ako ih paracemjer, i p rekomjerne onda potencijalno je dalje začepljen, je tamola izazvati uzima. mogu Premda da tu trajnavjerojatno propisno začepljenost ćina oštećenja jetre.

Takve ljudi pročita upravo priloženu uputu uzrokuje tajlijek. lijeku, ipak greške događaju. kapljice početku Ako što uzimate znate ili ako otok Miješanje lijekova njuju sluznice, uzimate đutim dužom od 3-4 Neki prevelike doze, dobivate posebno primjenom lijekovi koje ako kombinirane alkosluznica otekne ček i više vrlo loše još ako ih recept dana, reagiraju holom ili drugim nego lijekovima, uzima istovremeno nekim početku. liježete oštetiti zdraAko svaki dan uzimate kovima ozbiljno ste bez recepta tablete svoje koje kupili vlje. ili obratno. bolova Na protiv zbogponavaljanih primjer lijekovi sadrže izlažete riziku da glavobolja, koji magnezij uzrokuju Maskiranje vaše problema i češće. ometati mogu resorpglavoblje proljev, javljaju još Rak želuca od bolesti Svatko tko uzima tablete jejedna ciju drugih lijekova crijevima, protiv želite ako bolova više nekih od 2 do 3 antibiotika. kojusigurno dobiti, posebno (analgetici) želite toliko da vidite dana treba živjeti dugo Prilikom tjedno, potražiti savjet kupnje nekoglijeka unuke. svoje Nažalost, simptomiuvijek hoće li liječnika. zapitajte ljekarnika raka lako mogu Ako želučanog ući neku prekomjerno uzimaju tajlijek interakciju nesteroidni greškom i zamijeniti nečim što već uzimate. gastritisom lijekovi protiv upale želučane ili (upalom sluznice) mogu nepobolova, posebno ulkusom Osoba (čirom). koja voljno djelovati bubrege.

Spebolesti nerado ide Pogoršanje sklona bubrežne bolesti liječniku često je cijalisti Neki bez vide takve dugo kod onih gutati lijelijekovi kupljeni komplikacije kove želučane dobro niz osoba već iz protiv navike pojačane “pristaju* cepta, gokoje kiseline kako bi bolesnih Na dinama svakodnevno (antacidi) stanja. primjer, uzimaju takvi ćina tzv. nesteroidnih koliko takvih tableta. njila svoje tegobe.

Međutim, protuupalLI se

loše

mogu

samo

na

na

su

se

vas

u

ne

na

u

u

su

samo

se

se

na

u

se

s

se

se

se

u

na

na

ne

sa

za

u

su

a

nos

vam

se

ne

ve-

vam

se

za

ne

nos

u

sma-

nosne

me-

na

su

s

se

mo-

u

s

se

se

a

u

ne

se

u

s

se

s

s

na

za

vremena

razne

re-

ne

sma-

Mljekarski list

uz

ve-

ne-

35

—;————————————————————

UREDNIKU

PISMO

3.12.1999.

Virje, Poštovaniuredniče!

podijeliti jer pisala, prošlo dugo Nije ću Vam rođendan. deseti 694 19.11.1999. radosti. Naime Ispričat proslavio svoj je V Rpunkt obilje neizmjerno U POLJOPRIVREDNU SREDNJU ŠKOLU ZA VRŠIVŠI rada. ovih deset naučila što honoranog 8;1 godina do došla određeno niz posla. stočarski ovakvog ponude vrijeme, KRIŽEVCIMA, smjer, poslova da davali šansu bi mi mi i ponovo činila Misleći da uvijek mnogo, ljudi oprostili; pogreške obvezu. znači mi I ta posebnu pružili koju toplina popravim. da naučili naučili smijem i Ti pravednost, vjerovati proizvođači, marljivi predivni ljudi, sebe i da Naučili dio. sramiti reći iliučiniti nešto što će očuvati taj vjerujem njih,... pravedan PRIZNANJA. BEZ ILI TO SA SI TADA SI DOBAR AKO ni tražim JER Da nikada priznanja povelje TIH ME U SU NAUČILI kako

Vam

sam

no

činim

eto

to

želim

opet

s

i s našim

Vama

Listom

u

sam

za

su

se

su

sam

znam

sam

na

uz

mene

su

su

u

me

su

ne

zlo.

nikome

željeti Također

kršćanka, ne

naučili da svaki

me

su

u

me

ISKRENO

i biti

POMAGATI,

ne

-

GODINA

DESET

se

me

odnos

živi od

količine

međuljudski i susretdobre ljubaznosti, volje svaki dan strane kojeobje ljivosti ulažu njega. im I tim pripovodom malu zakusku, veselicu premila iznenadili glazbu, vriposebno poklonima, bih, zapravo voljela jednim, jer i da uredniče, jednom poštovani blizini ovakvih Vi nađete ljudi. posjetila 19.11., petka, Toga LURE-SIRELE iz i gospoda IZ BJELOVARA. pažObasipana morala željema njomi lijepim u

sam

uz

a

oni

su

za

mene

me

se

u

su

me

i

z

Šaljem priopćiti. koliko da možete vidjeti fotografije bili veseli i kako jebilo, ćete i vidjet umjetničku sretni, Vam

sam

Vam

to

smo

nas

a

izradu

torte

u

obliku sabirne

kućice

koji jednim kućice udomio (nažalost ispred Ali ni nestao moje tajdetalj je). nisu i proizvođačice sposobne propustile. nerado kada Na ipak kraju, želim VAS, od oprostiti i dobre Vam ime svih ljudi volje, sreće, ime osobno puno svoje i puno bogatih prilijepih zdravlja, brokvalitetnih mljekarskih loga, i NOVA Božić Vam i sretan jeva s

psom

-

lutalicom

se

vrsne

se

moram

a

u

u

2000!

štovanjem, čitateljica Trešek sabiračica Štefica Sa

36

odana

i

list

Mljekarski

IZRADA Laktofriz

LAKTOFRIZA

jecilindričnog tip“Alfa Laval" /.

Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala 304,izoliran, oplašten nehrđajućim limom, sa elektromotornom opremljen poklopcemna gornjoj strani, redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, mjeračem, izljevom 951,gumenimčepoms unutarnje koji strane, programatorom sve i povezuje funkcije (očitanje i temperature, uključivanje isključivanje mješalice, uključivanje i Sve isključivanje kompresora) na sa kompresorom. zajedno s mješteno je postolje regulacionim Dno laktofriza nogama.

“Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

REFERENCE oblika

Osiguran

servis

i rezervni

/

sedam dijelovi (uperiodu od

godina).

-LURA

GRUPA

(DUKAT,SIRELA, MLJEKARA ZADAR) Veličine:

"VINDIJA"

-

d.d.

Varaždin -

od

100

2000

-

vertikalne

|

izvedbe

-

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

-

od

-

2000

-

12

horizontalne

000

|

izvedbe

-

“MLJEKARA"

Pula

“MILS"

Split

-

Županja

“DOMIL"

-

-MLEKARA

ANTUN

BOHNEC

IZRADA

TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO KAPACITETA 1000 2500 litara (NEIZOLIRANI IIZOLIRANI)

“ZDENKA"

-

Veliki Zdenci

-

-“KIM"

Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

“ZIM"

-

“MLJEKARA

-

PRENOSIVE ZA

SA

CISTERNE

PRIJEVOZ

Zenica

SARAJEVO"

MLIJEKA -“MLJEKARA

PUMPOM

MOSTAR"

“MLJEKARA

-

TU-

ZLA"

-

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

ZA

MLIJEKO SKLADIŠTENJE -

PRIJEVOZ

ILI

-

“KARBON" “PLIVA"

-

-

“INA"

poduzeće proizvodnju za opreme prehrambenu i kemijsku industriju za

saa

sali:

san

na

ana.

+.

IPK

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

Probiotik

Vindija kulturom otkrivenom nedavno (lagani) j ogurt, funkcionalni je light BBL mikroorganizama (Japan). u Morinaga istraživačkocentru kojaje ispitana razvojnom konkurencije. je učinku izvan i okusu Po učinak: zdravstveni ima konzumaciji, svakodnevnoj Za odrasle i djecu,pri Djelovanje Stanje pospješuje imunitet potiče metabolizam ublažava osteoporozu AALTEL, pojačava peristaltiku __ florucrijeva obnavlja Vindija >= pretilost stres s

—

_

—

_